P. 1
Zivot i Obicaji Muslimana u Bosni i Hercegovini - Antun-Hangi

Zivot i Obicaji Muslimana u Bosni i Hercegovini - Antun-Hangi

|Views: 475|Likes:
Published by Hodzic Damir

More info:

Published by: Hodzic Damir on Apr 17, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/17/2015

pdf

text

original

t

I
I

!

ZIVOT I OBICf\JI

fl\USLlfI\AftA
1I

. BOjNI
I'lAPISAO

I HE.~CE.GOUINI

RNTuN HRNGI.

DR\JGO ZI'lATI'lO POVECAt<lO I ISPRAVLJEI'lO IZDf\I'lJE.

CIJENR· 4 KRlINE.

SARAJEVO
IlIlKLIIDII
DII~I~LII

II. KIIJONII.

·1907.

IY
'1

iJ

ZIVOT I OBICf\JI

u

BOSI'II I flEI={GEOOVll'I1.
NAPISAO

'I

RNTUN HRNGI.

DRUGO ZNATNO POVECANO I ISPRAVLJENO IZDANJE.

5I\ftRJEUO.
~AKLADA

DAt4IELA A. KAJONA.
1906.

predgovor II. i2;danju.
Prvo izdanje moga djela Zivot i obicaji muslimana u Bosni i Hercegovini vee je odavna raspacano. Jer mi neprestano stlzu nove narudzbe, priredio sam drugo, znatno poveeano i ispravljeno izdanje. Pri tome sam nastojao, da udov oljim i pravednim zahtjevima kritike. Tako n. pro rado priznajem, da je naslov' djela nesto preopsiran prema njegovom sadrzaju i da bi bolje bilo, kada bi glasio: Iz zivota i obieaja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nijesam opisao, niti sam u jednoj knjizi opisati mogao sve obicaje nasih muslimana. Nakladu drugoga izdanja povjerio sam vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona u Sarajevu. Kod sastavljanja ovoga djela bila mi je na urou jedino ta zelja,. da braeu preko Save, Dinare i Biokova upoznam s nasim muslimanima i njihovim obicajima. Ovo je upoznavanje tim nuznije, sto u nasim knjizevnim proizvodirna, pa i u dnevnoj stampi, jos uvijek. izbijaju znakovi nepoznavanja u tom podrucju. Sarno onda, ako se budemo poznavali, rnoei cerno. utrti puteve nasem megjusobnom pouzdanju i prijateljskom susretanju, a to je ono, za cim sam uvijek tezio. Ako dakle ova radnja doprinese i najmanje tome, da se upoznamo i da se megjusobno postujemo, bieu sretan i nikada ne cu. pozaliti truda, sto sam ga ulozio pisuei ovo djelo. Sto sam napisao, napisao sam na temelju vlastitih opazanja, a· donekle, osobito kod sibjan mekjteba i ruzdija, posluzio sam se nekim stvanma st.ampanim vee u "Skolskom Vjesniku", a dobro BU mi dosli i neki izvaci iz "Behara". OvQ~ sam ucinio za·to, da radnja. bude potpunija i jasnija, a prema tome citalackoj publici milija.

Na koncu hvala ravnateljstvu zemaljskog muzeja u Sarajevu, koje mi je uzajmilo vi§e kliseja, a hvala i vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona, koja nije zalila ni truda ni t~oska, da ovu knjigu sto ljepse opremi i tako je u svijet posalje. Sa raj e v 0, pocetkom mjeseca oktobra 1906.

Pisac.

da megju njima zivim i da obucavam njihovu omladinu. koja . ja sam se za kratko vrijeme na taj novi svijet priucio. sto ga izdaje jugoslavenska akademija u Zagrebu. kao da sam medju njima nikao. moram osobito istaknuti staru muslimanku Baranovicu u Bihaeu. Pisuci ovu radnju. doaao sam u novi meni nepoznati svijet. stampanom u "Zborniku za narodni zivot i obieaje juznih Slavena". aginske. da su nasi muslimani svnda jednaki. koja zalazi u begovske.--. opisao sam Oahu Bejtullah prems. trgovacke a i sirotinjske knee.i jednu staru katolikinju. kuja vraca i uroke skida. ni vidio nijesam. Hvala prijazllom do-· ceku tamosnjih vrlo uglednih begova Uzeirbegovica. a kod asikovanja i prosnje posluzio sam se donekle sa radnjom mladoga bega Kulilloviea.' Predgovor I. Iz Maglaja premjesten u Livno. sve sam ih boIje upoznavao. Druzeei se snj~a­ i zalazeei u kuee njihove. imao sam otseIe. muslimana. izdanju. te sam tamosnje musli-mane radi njihovog trijeznog zivota i radi njihove iskrenosti i postenja zavoIio. sto sam kroz ovo de-set godina iIi sam cuo i vidio. koji do onda. koja kod hatmi. da barem u gIavnim crtama opiaem njihov zivot i obicaje i da tu knjigu posve-tim njima i mojim zemljacima u Hrvatskoj. jednako posteni i karakterni. pisao sam sarno ono. iIi sto su mi stare nene i druge vjerodostojne osobe pripovijedale. sunnetenja i vjencanja domacicama pomaze i jela kuha . Megju onima. Ja. Kada sam pred deset godina dosao kao uciteIj u ubavi MagIaj na Bosni. koji su mi za ovu radnju najvis~ gragje dali. nasao sam. Jedino govoreci 0 hadzijama i njihovom putovanju u Meku. pa Bihac i Banjaluku.· opisu Edhema-Rize.~'-_. tako rekuc.

. koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje eu. dali su mi najvise uputa moji dobri prijatelji.. njegovih rodica.. mjeseca studenoga 1899. asikovanje. Muhamed Hodzi6 dao mi je osim toga podatke za porod. ali se barem JOB do danas do njega doei ne moze..begovskih ku6a u Banjaluci kao sluzavka i ondje svoj vijek provela. kao siroce bez oca i majke dosla u jednu od prvih .. koliko narodnoga blaga lezi u bosanskim haremima. pak im ovim. koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama.. da imaju rodice. Hvala i~ i od Boga p1a:6a! UBi hac u. ako Bog da.. Muhamed Hodzi6 i Selim Alic._----. Budi njemu i Ali6u jskrena hvala. ako se ovako slucajno ne otkrije.-. Od Djih sam saznao potankosti za djetiDstvo. Osim njih mnogo su mi J?-a ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci._. .~- je sa osam godina. koji BU tako sretni. izrazujem svoju iskrenu zahvalu.. kako je to CUO od svoje majke hodzinice u Posavini i drugih zena. sto skorije u Bvijet 'izdati. hodze u Bihacu i B3:njaluci.laniti ne mogu. Bog sami znade. cija imena iz stanovitih uzroka ovdje objelo. pisac. nieah i smrt.. Sto se vjerske strane ov~ radnje tice. . pak 6e i propasti.

. . -. ZIVOT.-::.~.- ...- fl·..

nl*). nau~ili su ani jezik i obicaje ove zemlje i malo po malo izgubili svoj prvobitni i dobili nov.osti. Pravih Turkusa' ima da. niti jos danas znad-e sto je. sa Turcima. ako_ si Turcin!". Tako n. do okupacije. uglednije age i uceniji Ijudi govorili BU da su Bosnjaci i d~ govore hrvatski. pre nij~su oni Bve do najnovijeg doba. 'za razliku od domaeega bosanskoga muslimana. Zenec naime kroz ceti~i stotine godina domace seeri. "Govori. Isla.usama. ako si Turcin ?". Te doseljenike i njihove nasljednike zove narod' Turk. pravo znaIi.nas u Bosni i Hcrcegovini vrlo malo. koje BU narodll. a svoju vjeru tur· skom vjerom. cisto slavenski tip. kojom se nas musliman zaklinje. Poslijepada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godille 1-l63. koji BU se iza pada kraljevstva bosanskoga. ponajvise kao cinovnici. aka ko koga za savjet pita iIi sto mali. Bezi. . ako si Turcin!" Domovinska je cud u nasih muslimana i danas slabo razvijenR jer kod njih prevlagjuje vjerska strana. ali masa n~roda niti je znala. . koji su im je donijeli. i za to se rado nazivaju Turcima. Ako se je sto vazna dogodilo. a znaci pouzdanje u Boga. veli: "Sta en. te su mu i dallas najvjernije pristasc. ako si Tur~in?" "Pomozi. "Turske mi vire".f Wuslimani Bosne i Hercegovine starinom su Slaveni. pbirna je zakletva. Osim ovih muslimana ima u: ·Bosni i II crcegovini potomaka pravih Osmanlija. pita jedall drugoga: "Staje. odrekose se mnogi Bosnjaci vjere svojih otaca i prigrlisc vjeru Muhamcdovu. Vjeru svoju usko spajaju B onima. obrtnici iIi trgovci u ov~m zemljama nastanilt. W' *) Islam je arapska rijec. pod osmanlijsko gospodstvo.

" Nasi su muslimani veliki prijatelji lova i junackih igara. Lovom sa sokolovima bave se jos jedino plemicke obitelji Uzeirbegoviea u Maglaju na Bo~ni i Sirbegoviea i Smailbegovica u Tesnju.- 10- Bosanski musliman vecinom je visoka uzrasta. a on poleti nom Zicom. a ponos mu najbolje odaje junacki hod.lovae opazi kakovu ptieu. Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini. On je ponosan.Ou se drii arapske posloviee. skine galo lzvezeno srmali. idu snjima u loy. na koga se smije i moze pouzdati. bo. le svilom. koja kaze: "Isprllzita strjelica vise se ne vraea. • . pa bda su ih izvjezbali.na prijatelja. zlatnom i srebr. vjeran mu je do posljednjega daha. Jeli stekao iskre. u kojoj se je sve do danas odriao lov sa 80kolovima. A pleea mu sira od arsinll. rumlma obraza. a go. u kojoj se je rodio i uzgojio. bistar P9gled i visoko (I. Bosanski je musliman umjeren u jelu i picu. Neprijatelja mrzi i tesko oprasta nanesenu mu uvredu. premda i to malo pomalo prestaje. Soko sjedi loveu na ruei. Kad Slaro bosansko begovskv odljelo. sirokih pleciju ijakih misiea. Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi. stoljubiv i susretljiv kao i svi Slliveni uopee. Tanka stass. on je njeZaTl muz i izvrstan otae svoje obitelji. PoSten je i pouzdan.elo: Ja kakav je Suljo barjaktare. a na glavi mu je crvena kapica. Crna oka kano u hajduka. mu kapu s glave. kao i zemlja.

trcke i ~ljuke. Zacudo je kako brzo soko upozna svoga gosp'odara. uhvuti je i donese svome gospodaru. Vee iza nekoliko nedjelja ide 011 ~njirn u loy i ne ce da ga ostavi. udariee i na mnogo veeu pticu od scbc. Osim manjihptica hvata soko prepelice. Osim .-11- strJelovitom brzinom za njorn. a nekada .

.' f· ~-. '!' . lrl" . ~...12 '.. :.. . ' t-.. . { . . ..

- 13- sa sokolovima love nekj. On se uzda u dragoga Boga. a junak junaka svojim sokolom. da se tako u bescijen docepaju njegova dobra. koji onako iskreno." Junak je ne sarno hrabar kao soko. NaB musliman uziva u svojoj kucici. On je znak srcanosti i hrabrosti. Siv.Bvijctu dogagja. od Boga sugjeno. jer zna. velikoga Allaha. I otac i majka vele sinu svomu: "Sokolicu moj. a svoga dragoga sa 8okolom. svojoj slobodici. On zivi i umire za BVOjU vjeru i nicim ga ne mozes toliko uvrijediti. Bosanski suo muslimani agrikultaran narod. koji su prostodusna ~ovjeka nagovotili da seli. on ce dati i zivot svoj za svetinje svoje. Da su ipak neki prodali i da jo~ i danas prodaju svoja dobra i sele u Aziju~ uzrok je ponajvise spekulacija bezdusnih ljudi. koliko povredom njegove vjere i vjerskih osjecaja. koji zaljuhljenima listove donosi: Beg Mustaj-beg ikindiju klanja. . Pripelica jeste za sokola. Hrabrost se junaka cesto. Malo ima naroda u svijetu. Prijatelj zove prijatelja. On je odan vjeri i tvrdo vjeruje. psobito manje vrste ptica i sa akffiadzama. koju su mu pregji namrli i za to ne prodaje sv6je ocevine." U narodnoj piesmi 8oko je uz IastaVleu listonosa. On silno ljubi onu grudu.a. pa ako ustreba. Za Rizvana ovaka divojka. koja treba da rijese valjana junaka. da je sve. 9n to ravnodusno podnosi. on ce ravnodusno podnijeti sve boli ovoga svijeta. isporegjuje hrabrosti sokola. on ce za vjeru zrtvovuti say svoj imetak. da mn je to dragi Bog za njegovo dobro vee unaprijed odrcdio. sto Be u . onako odano i sa uvjerenjem ljube' svoju vjeru. nego i u ~bicnom govoru. On to cini sarno u velikoj nuzdi. Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom. Iz kljuna mu listak knjigu hiti. veli on: "Brz je kao soko. mu soko na ramena sjeda. ne sarno u narodnoj pjesmi. bilo to dobro iIi zIo. . nego ima i oko sokolovo. kao sto ju ljubi bosanski mrrsIiman. pa dogodilo se. kopcima. i u skranjoj potrebi. jer on u sebi sadrzav~ sva svojstv. pak veli: . neprijatelja ovoga elementa. Hoce Ii nas musliman da oznaci brzinu. sto mn dr'ago. Soko je muslimanu vrlo draga ptica.

Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar. koji su se u inteligenciju ubrajali.- 14- Bosanski je musliman vrlo ponosan. govori malo. da bi i najprostiji musliman opsovao Boga iIi sveca. ali sam rijetko kad (i to tek u najnovije doba) euo. a kad govori pazi. pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran. a o3tali da ga slusaju. a nas mu Jlmsliman mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa. Prema tomu on se i vlada. U istim kolima sjedilo je vise ljudi. a megju njima i jedan musliman iz Balljaluke. da je stvqren da zapovijcda. kako Bog gromom ne zgromi onoga. koji psuje i ne moze da pojmi. MusJiman mrzi i prezire onoga. dn ne rekne. jer je uvjeren. sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna. Ceir. Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama. Neki od mlagjih putnika porjecka se sa kondukterom i opsujc mu Boga. koji ga huli. .

oznaeuje . odgovorice rou: "Tako mi je bilo po ceifu. I kao sfo Francuzi imaju svoj esprit. Ako covjek nesta ucini. sIjive' iIi jabuke posmatrati let." Elem nesta sliena onoj talijanskoj: "Dolce far niente".em. zamisljeni i kao zadubljeni u neku daleku.put. za sto je to ueinio.pa rriirna Rosna. osobito stariji i imucniji. ne znajuci za cas ni da dises. da su konzervativci i da kao takovi mrze sve novot~rije. -gIedaju uvijek preda se. kako voda teee. nema buke ni vike. Ceif je nesto posebnoga. To je tako zvani ceif. nego Ii nmuju i za to su. pa ga ko upit~. da se je covjek smirio. a ti ga psujes. Jer' BU cVrsti u k~rakteru. makar mu to i tesko bilo. Kada idu . Bas radi toga su se toIlko opirali svojim suIta~ima i bas radi toga su skoro sve reforme turskoe:a carstva u Bosni i Hercegovini na najveci otpor nailazile. koje ne taru brige za egzistenciju. nego i duh njegov.-15 nsta. Ima Ii . da gledaa nebo i da ga slavis. Ceif je "kada se uzneses u neko bezbrizno carstvo. A tek moral? Bosauski je musliman vrlo karakteran. jer je to eovjeka nedostojno. odrzace obeeanje. ni da kavu pijes iIi grizes cigar duhana. Neki od njih mogu u tima mislima citave sate prosjediti na obali rij~ke i gledati. pa kako su se mirno sa~tali. Laz mrzi nada Bve. poletnoga. naravno je. ptica i oblaeke. Muslimani vise euvstvuju. a rijee fiU je sveta. za sto nesto nije ueinio. sto osim nasih muslimana valjada ni jedan narod na svijetu ne poznaje. Ceif opet u sirem smislu jest -ono. svi se tiho i ozbiljno razgovaraju. neopredijeljenu misao. Ali kolike Ii razlike izmegju ceifa i esprita?! I dok se pod espritom razumijeva nesto spretna. ama bas nista ne misle. Isto tako mogu oni uz lulu duhana iIi .dobru cigaretu dane prosjediti iIi eitava poslije podneva u hladu granate kruske. a i siromasak ce se rijetko zaboraviti. reci ce ti: "Nije mi bilo po ceifu" . niti ne osjeCaju. kako ih vjetrovi po horizontu gonJaju. a da s nikim ni rijeci progovorili nijesu. To je sramota!" Zaista velika sramota. a da pri tome nista. onako se mirno i rastaju." Isto tako upitas Ii ga. sto bismo mi rekli: "hoce mi se" iIi "drago mi je". da se je smirilo ne same t~jelo. pa je Ii ti sto obeeao. tako imaju nasi muslimani svoj ceif. ozbiljni. da sto ukrade. ne zastaju i ne ogledavaju see Oni su i u -kahvi i na sijelima vrIo mirni i gdje se _ sastaju.Dam ceif.

vrijedi trideset i dvije. tako je u njih gros. Nas musliman ide pet puta na dan u svoju bo- . mjere jos i danas tekucine i tezine okama. Arsin ima '75 centimetara. sto ih je od svojih pregji naslijedio! Konzervativnoj cudi nasih muslimana ima se pripisati ito." Dva helera imaju pet. Gros vrijedi u Bosni sesnaest. a. marij~se.. sa okupacijom u Bosnu i Herccgovinu unesen. pak je prema tomu svaki dukat tezak _po jedan dram.pedeset. dug je dakle kao srednji ljudski korak. a talir ima cetiri krune. ponosnoga plemica i junaka "Zmaja od Bosne". Pa kako je u nas temeljna brojna jedinica kruna. talirc. sultana M~hmuda II.. u Austro. Oni prodaju JOB i danas zito.i obieaje. a cetiri u Hercegovini. Na oku ide ravno cetiri stotine dukata. para u Bosni. Bosanski muslimani i muslimanke vrse svoje vjerske dUZIlOSti najvecom tacnosti. po tovara iIi strana. Oka ima jedan kilogram i 28 dekagrama iIi tacnije 1283 grama. ' sto se oni svi jos ni danas ne sluie metrickoni mjerom. pare i akce.kapetana Gradaceviea.16 inteligentnijega muslimana. Stotina oka zove se· tovar. ViZlin vrijedi u Bosni dvadeset i cetiri. Oni. Oka kukuruza na primjer. koji se je godinc 1832. da oruzanom rukom obrani stari red. sijeno i drugo kojesta na pare. a u Hercegovini dvadcset helera. Stare cetvorke zvali su dvajesticama iIi patakunima. zadrzali. Veli se: "kupio je iIi prodao je ovo iIi ono. Cvancika ima sesdeset i sest iIi sesdeset i osam helera. a psenice cetrdeset para.zolote i vizline. I za novae sluzili su se oni Bve do najnovijega vremena. a sva~a litra ima po stotinu drama. a tako zvane dvosekserke iIi dvogroske. docim jaje vrijedi deset do dvadeset para . na celu bosanskih nezadovoljnib digao protiv svoga padisa~a. starim nazivima. jaja.' osobito megju se. a u Hercegovini trideset beIera. Husein . dok nije krunska vrijednost uvedena. Oni jos i danas racunaju na grose. i koji je tako skupo platio svoju Ijubav za . a duzine arsinima. nije poznato ime i djela glasovitoga pobornika za bosan~ku slobodu. za tim na cvancike iIi plete. . a godine 1878. za -toliko i toliko stotina iIi hiljada grosa. Oka se dijeli na cetiri litre. stoparicama. Cetiri helera zovu se jednim imenem marijas. a neke su jos i do danas. kO?lu . premda je dekadicki sistem jos godine 1873.vee kako kada.Ugarskoj monarhiji uveden. a i krseanina u o-yim zemljama. jer su imale stotinu para.

vee se moli dragomu Allahu.llla: osim u neke dane. Kad sunce zagje..- 17- gomolju. a onda ee na pocinak. On prostre svoju serM. dZamiju. eim je koji musliman ll~llmljn u kasabl iii yarost u dzamiju uniSao. klanja 011 gdje ga stiglle doba za klanjanje.. zove ga pijev mujezina na jutarnju molitvu.' no polazenje dzamija. da je otsele gluh i slijep Zll svo svjetake stvari. zabranje. seeri i sitnija djeca u kueama. eim je zora zarudjela. a oIlda stane pred mihrab: oltar. kada idu da cuju 5. a na po se za ramazana... U po dana klanja on podne. u dva sata poslije zapada aunea. sabah.. On to cini i u tugjoj zemlji. ne obazire se ni na lijevo. Dok muskarci mole u dzamijama: klanjaju njihove zene. iIi eilim. dok ne ispune prvi red pred mihra2 .. koji uvijek uza se nosi. jer je zena. vaz. ni na desno.adu. makar ga I1eznalice i objesni stvorov'i radi toga i ismjehivali. Do njega stane -drugi: pa tre(-i i cetvrti. okrene se prema Meki i zaboraviv na sve svjetovne stvari. propovijcd. Ako je na putu iIi ne moze da klanja u dzamiji. klanja akSam. dotaknuo :fie je palcimn resiea nil usima u znak. da se ondje pomoli i pokloni Bogu svomu. klanja jaciju. Dva sata prije zapada sunea ide opet u dZamiju i klanja ikindiju.

ostavljaju gornje 1111(' • -: i . da sc Bogu pomole. molitva. a mlagji kalose. U dzamiji vlada sveti mir i najveca tisina. Tek kada su se od dzamije poncsto uda~ ljili i rahmet "prid" dusu mrtvima proucili. Kada ce . izlaze vjernici iz dZamijc isto tako mirno kao sto BU i unisli. zapocne razgovor. u pllUI1l' d'set.. : t puta. Iza njih poreda se drugi red.' vilu. koji su prostrti na podu dzamije. U dzamiju ide musliman iii bosonog iIi u earapama iIi u mekailim cipelama.ustanu i opet se sagnu i to u sabah cetiri. stariji jemenije iIi postole. a u jaciju tri- . kojC pred vjcrnicima klanja. pojedinih' Dtamija \I se!lI uzdaha i puckanja Ijudskih zglobova llista cuti ne mozes. koru. Jedan je red od drugoga tako udaljen. u jlcinrliju osam. Bogatiji i odlicniji muslimani. koliko je vee vjernika u dzamiji. imam iIi muftija. u uHun 110t. stanc sada pred vjernike i dova. svi se sagnu. da sim pij va hoc1zina ko~ mihraba i mujczillova na mah. da jedan drugome kod klanjanja ne smeta. zapocne. Za tim . onda kleknu i kleceei dotaknu se celom cilima.. Prije i za vrijeme molitve niko ne govori. te sustanja haljina. pa treei i cetvrti.eme tnku je u {hnmiji tiho i mirno. Na rijec hodze iIi koga drugoga. a na po se age i begovi. niko se ne smijc. mestvama. nose dvostrukc cipele. Dzamijski hodza. Kada se molitva svrsila.- 18 -- bom. 'itayu to vrij.dakle. niti se ogledava.

dotakne se rukom zemlje. uzima on abdest iIi avdest. iIi • . usta.- 19- cipele pred vratima. da cist dogje pred svoga Boga. U moIitvi su tako sabrani. koja ljeti ne presuse. vodovodima. vrat. iIi ako nema vreIa. mora je potraziti. rijeka i potoka. Ako musIiman nema. vidi se SadrV'an iii vodovod za uzimanje avdesta. da imaju uvijek dovoIjno vode za uzimanje abdesta. Prije nego ce se nas musliman Bo~u pomoliti. da ih niSta rastresti ne moze. su i dzamije sagradjene ponajvise pokraj vreIa. a ako je ne moze lIaci. a u mekanima ulaze u dzamiju. -Radi toga. sto je strogo za· branjeno. dovode vodu sedrvanima. pa dok oni klanjaju da dogje u dzamiju i koji inovjerae u eipelama. Doge i ruke. dok nijesu svoje moIitve svrsili. cesto iz velike daIjine iz vrela. Pred d~mijom DvoriSte i ulnz u Begovu dZamiju u Sarajevu. oni se ne ce okretati iIi mu sto reci. to jest on si prema propisima svoje vjere pere obraz. pri ruci vode.

Sve dzamije pokazuju pravcem na istok. Na te munare uspinju se mujezini i pozivaju narod na molitvu.- 20- . nema ni mimbera. U dzamijama. kao da se pere i pri tom moli molitve. uske i okrugle munare iIi minareti. pred narodom klanja. vrhovnu duhovnu glavu svih muslimana. Na suprotnoj strani mihraba je mabfil. sagjc s mimbera. kada uzima mokri abdest. S lijeve strane "mihraba je kjurs iIi curs. gdje hodza drzi narodu vaz. koji pripadaju manjim dzematima idu u petak u podue. u kojima se uc~ hudba i klanja dzumaj. a isto tako i na bajram. ·do iznad lakata. kor. Na dzamijama su visoke. koje imaju berat. a inaee nema u njima" oi slika. molitve. U glavnom zidu. propovjed~onica. Pa bas ta jednostavnost u dzamijama. i onda onaj tihi Dlir za vrijeme molitve. nego vjernici. stane pred mihrab i klanja podne kao i u ostale dane. koje nemaju berata za hudbu i dzumaj. Osim hudbe i dzumaja mogu i u manjim dzamijama ueiti t. ni drugih nakita. Po selima. . uei hodzakod mimbera svakoga petka u podne hudbu i klanja dzumaj. neke su od kamena. od sultana. tu istOlll uvigjas svoju nistetnost pred Velicallstvom Bozijim. muftija iIi ko dr~gi. Na mene ne . na kome mujezin odgovara hodzi kod klanjanja. dozvolu. a vrijedi u nuzdi kao i mokri abdest.aka je u pustinji. U svim su dzamijama po zidovima lijepo ispisani stihovi iz kur'ana. koje su propisane. koji je prema Meki okrenut ima uzak. augusta i za lla8ega uzvisenoga vladara. {)sim petka uee hudbu i klanjaju' ~znmaj sarno prvi dan velikoga i prvi dan kurbanskog bajrama. dosta visok izdubak . podne. ikindiju. a 18. propovijed. gdje hodza. a s desne strane mimber. pobugjuje u dusi covjeejoj neki strah. Kao u cijelom muslimanskom svijetu. To je tako zvani tejemmum. Kada je proucio hudbu i klanjao dzumaj. jer je petak prvi i onajodlieniji dan u sedmici. naime sabah.od drveta.evo say unutrasnji uamjestaj i ukras dzamija. j. pa eini rukama znak preko lica i ruku. Osim dove. pijeska. ~imbera nema svaka dzamija n~go sarno -one. imam. To jc . a neke i ..suvi. aksam i jaciju. klanjati sve vaktove. sve su ·okrenute prema Meki. u one dZamije. trgovistima i manjim gradovima dzamije 8U IJlalene. za :sultana. Dzamije 8U izvana i iznutra vrlo jednostavlle. tako su i bosanske dzamije po vecim gradovima sagragjene po uzaru velieanstvene Aja Sofije u Carigradu..to je mihrab. gdje svakoga petka mole za halifu.

sa islamom u Bosnu.e. industrija je cHima vrlo lleznatna. sirotinja za nje ni nc. da je tkanje cilim~ pd svoj priliei preslo sa istoka.zna.put u Bosnu?" On sa. a njezini proizvodi ne sarno da BU stekli lijep glas u zemlji.di dnevno do dvije stotine vjestih radilica. pa i siromasnih muslimana naci lijepih i velikih 6ilima i bas ti eilimi ugodno se dojimlju stranea. .nego JOB vise u inozemstvu.m sebi odgovara i doI~zi do zakljucka. sto je ta grana tekstilne industrijc jos i danas vrlo razvijena U onim zemljama. pa i u skranje fukare cilime.. nego ces i u privatnim kuCama nasih. pa bi ~ovjek. Cilimi sto se i danas tku u IJosni. ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ciIima i da oi se tom granom tckstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privredc. jer svaki musliman iIi muslimanka. Cijela je dzamija prostrta cilimima i serdzadama. "Zanimljivo je pitanje". kao kucni obrt. Ali ne sarno <1a BU dzamije cilimima prostrte. Inanskll kueu iIi bogomolju.. ni8tn me ne moze tako na pobosnost po~ ticati.ci Bozijoj. veli neki pisac "odakle jedosla umjetnost t. u ku. "da su cilimi presli sa islamom u Bosnu. koju nalazimo \1 ~vih Slavena.kojima BU zapovijedali Osmanlije: U onim zemljama. tako rado razgovaramo. "Slldimo i po tom". da joj je sijelo ' u Bosni~ a ne 11a istoku. docim na zapadu imaju eilime Hamo bogatasi. otvorila je zemaljsku radionieu cilima u Sarajevu. koji ne bi znao.da je tti grana tekstilne industrije presla od Osmanlija. . da nas narod u ovim zemljama. Malo po malo razvila se je industrija cHima u cijeloj zemJji. koji prvi put ulazi u musli. kao taj mir za vrijeme molitve.kanja cilima u Bosnu? Je Ii se ona razvila iz primitivnih pocetaka tekRtilne vjestin. . tku se po uzoru istih istocnih tkanina. pa i u Bosni. crkvi. salimo. A z~ sto? Za to. Uvidiv bosanska vlada. U toj radionici ro. smijemo i okrecemo. mislio. u· kojima nijesu Osmanlije vladali. a siroIDdne obicno do poloviee cilimima. kada klanja. I{oja si je prokrcila . valja da prostre pustekiju iIi sel"dZadu i da se na njoj Bog-u moli. veli isti pisac.21 Inoze nista tako djelovati. mi. jer ces na istoku naci u svakoj kuci. vidi se i po tom. a od polovice hasurama. Da je industrija cilima sa istoka presla u Bosnn. Tu tek opazam koliko srno lui krscani u poboznosti za nluslitnallima zao~tuli. iIi je ona usIa putem tugje kulture. koji se 11. koje i u Bosni nalazimo.

22 .

su ta mjesta po njima dobila svoja 'imena. potukao austrijsku ·vojsku pod vodstvom generala Auersperga. Rade mu odgovori. sahat kula. Ferhadiju sagradio je bosanski pasa Fcrhad '. stvorio je price 0 postanku skoro svih sela i gradova. rece svojim drugovima: "Sto cerna sada braco? Ako se ne spasimo. . Kad to cuje Ferhad pasa~ vrlo se razljuti. da ce ih za tri dana pogubitL . Cilime izra· djene u bosansko-hercegovackoj radionici cilima. a njegov sin Engelsberg dopade ropstv~". ne znade svjetovati. B~njaluci i Mo'starn su zidana turbeta. " . Kako nas narod ima vrlo bujnu fantaziju.i pogibe sam ·Auersperg. slomi si rebro i odatle selu hne Rebrovac. FraDcusku i Englezku. a na njemu sat. . Pavao" pane u Pavlovcu. lato taka. a na po se u Njernacku. nego i pjesma. sleti Rade sa niunare. Ivan ~ Ivanjskoj. a Dragoje u Dragom blatu i tako. majstor 'basu. gdje su svojom · lijepom izradom i ~olidnorn gragjom na glasu. na istoriji.' leti preko V rbasa i doleti do sela Rebrovca. .: a osobito "na izlozbama u Budimpesti. koji su t~j ukopani. koji obieno a la turca pokazuje dobe dana i Doci. pitao je Ferhad paBa neimara. eetv'ero~ uglat toranj.pasa. U veeim mjc"stima i~a kraj: glavne" dzamije . . . ima ne sarno priea. 0 sagragjenju Ferhadije u Banjaluci · na primjer. koja se po njemu prozva Ferhadija.'i." Svi neimari nikom ponikose i niko ga. mausoleji. Tu pane. U toj bit~. U tim turbetima mol~ softa j hodze svakoga petka za one. svi · cerna poginuti. Iz te nevolje ipasi ih sam Rade.stvo. pre. kada hi mu bolje platio. izvoze i u inozem. Narodna priea lijepo popunjuje pjesmu pa veli: Kada je dzamija bila gotova. onih liair-sahibija.- 23- . a na po se u Sarajevu. da spasi sina. Mati njegova. zatvori Radu i njegove neimare na munaru i rece im.To je visQk. Na munari naime ostalo je JOB ne~o lipove gragje i on nacini od nje krila sebi °i svojim drugovima. Radu. ima on price i 0 postanku veeih i ljepsih dzamija. Kad hi treeega dana u zoru. Kraj vecih dza:mija. koji su dzamije sagradili. dobrocinitelja. iza kako je' kod Budackoga godine 1592.. da Ii bi mu mogao jos ljepsu dzamiju llamjestiti.Kad to cuje majstor basa Rade.da bi. plati veliku otkupninu i s tOln otkupninom sagradi ·Ferhad pasa dzamiju. Simun 'U Simieu. :Narodna pjesma ·osniva se vise Da istini. Beeu i Bruselju. To su grobnice. dok je priea nikla u bistroj glavi nasega muslimana.

ncgo i u zle duhovc iIi iej tane... IJe Adem pejg-amber alejhi selam·J Adam i hazrf~j Ilavv8. jedan mn sjedi os de:. ih pejgamberima. &. . njegova zIa djela. Eva.~.g:a dijela .na njima... jedlno k&da spornene ime najve6ep.~~a oarr~ D (.d..brs 1 a onaj na lijevom. Pa je baca niz visoku kolu. kako je otac nevino optuZenu seer tri puta niz ku!u bae~o.. BtJl..-g: je stYoriQ n~: i zemlj~ ~J'f~f~~ mjf~ i zvijezde i iR"'e~ ~""i. dB mu time oda Rvoje najvece po~tovanje.. ~od ce *) Kada n8~ musUman SpOJDene iDle hilo kOia pejgambena. Xa.eb~ glavar frun(2 i mj~~~.nom! a drug) na ]jjevom rameoo. Treei je Izra~ koji daje vjetrove" a i'etTrti Azrai).ji j~ jl:darl i jedifJm-eo. Zenu je stvorio od mtdeva rebra i za to mora lena biti p'ndutna i podlozna svome moin. (Jo je smo sve svete knjige ~ neba na zemlju i da'. uvijek nadodatl: Alejhl selam.{Jvjek ima dva meleCa. oi rukeo. da im se poklone i da ih priznaju za sebi ravna Bolija Htvorenja. Osiro Ijudi sn-orio je Bog m"/~(.:.p~•. Botijelljublmca 1 poslanlku Muhamed pejgambera..tZije zadranjeno slikati ~Iike i pnviri kip)Te od data.i~ apIivaIa fJ8 mi~Jjenje._~T.~ . Iblis.ij~). je stvorio eovjeka od zemlje i odahnno mu flf~mrlu duiu. re~i ce: Alejhi selatu veselam. Drugi je melee llika~ koji BoZijom voljom dajf~ kj~. :?-l- i '-' Tjeri ha. zapovjedio je melecima..Ja J.O najg. jer je Tjn'a i (:.. koji "rima JjudAke duAe~ kad oovjek UDlre.. drvf~a iii kamen~ da Be narod ~eoYa od id(alopok]. M'~"ra.Jvl". k.rim zemljama_ lIa. mek-l~ angje~ a oajveei so megju njima Di. lIum..~u je maslimal. Ali 8vaki put doeekali su je njezini meleci IUl svoje ruke i II iHta joj 8C nijc dogodilo. cia vidi je Ii kriva iii nije: Uze Tidio za bijelu rnku. biiy TeIik.. jf' . lIeleei ~nvaju oovjeka i braille ga od 8Vakoga zla.ili m~i:ma:. JDiIt~nlaD i mi:... Hatidzu su meleci ~uvali. Onaj Da desnom rdDlenu piSe ojegova d/.. 8vaki (~. On rece: "Kako Ce Be t-u J~j.... samo to De htjede u~initi poglavica meleea. Kada je Bog stvorif' prve ljnde..Jiman Tjf'raje D jedD'~? Bop.rim'. Svi 8U meleci Boga posluSali i ljudima se poklonili..-ji Pl\~uje­ 4Ij"ja Ijudi~ t~ ib J~Dje iIi kazoi. Narodna haremska pjesma pripovijecLl. Ali DC sarno da DaS musliman vjeruje u dobre.)ostYil.. k!. Prvi Jjudi zvali .. Ne slomila ni noge.

Isus Krist. Ona ga uei ito. kornu je melee Dzebrail snio deset zapovijedi Bozijih iIi suhufa: Drugi je Ibrahim pejgarnbcr a.. strasnoga suda. nego su se einila nasilja i bezakonja s jedne i s druge strane. Iskreno. koje je Bog pravovjernima obecao. koliko sarno moze. dabio je knjigu indZil. i u rajn tlzivati sve slasti. s. do okupacije. a najkasnje dosao je najveci pejgamber Muhamed alejhi selatu veselam. a najveci su Adem pejgamber "a. neprestani potujni vjerski rat i mrznja izmegju krscana i muslimans. koji je takogjer primio deset suhufa. i za to ide on vesela srea u boj i bori se zamjerlloln hrabrosti. onomu. s najvecim llvjerenjem odani svojoj -vjeri.. i dn ce. jb Bog Ibli:. da je tome bio islam kriv. ali ko bolje prouei zakone te vjeroispovjesti.a i dodao mu mnogo djece. ko pogine u boju za svetinje svoje. da islam trazi od svojih prietasa ljubav i snosljivost naspram . Osim toga obe<:aje vjera dzennet. koji je dabio knjigu kur'an. nastojali su nasi mualimani. David. djavoli. tevrat. kada ee i kako ce umrijeti. ako mu je sugjeno poginuti. jer je uvjeren. gdje ce.. Poslije lljega dosao je Davud pejgamber a. on je donio pravu vjeru i zakon od Boga na ovaj svijet. s. postenje i imanje. evan-" gjelje. U svemu ilna sto dvadeset i eetiri hiljade pejgambera. s.Sit pejganlber R. trajao je u ovim zemijama sve do najnovijega doba. s. Tako je dakle po Iblisu i njegovoj djeci Bve zlo d08Io na ovaj svijet. lsa pejgaJ!lber a.. i dobio knjigu zebur.- 25- svjetlo pokloniti zemlji!?" Radi toga proklec. raj. kao sto BU ratovi na bojnom polju. s. Svaki je musliman duzan da siri svoju vjeru lnegju inovjereima. Mojsija. Iza ovih dolaze Musa pejgamber R. Nije t~ bio rat. da jc u Bozijim rukama. da je islam netoletantan. Vjeru dao je Bog Ijudima po svojim pejgambcrima. Ta su djeca sejtani. da se odreknu vjere svojih otaca. koji dolaze na zemlju i }lagovaraju ljude Da zlo. da i krscani u Bosni i Hereegovini prigrle islam. komu je Bog po melecu Dzebrailu poslao knjigu zakona.. Poslije njega ne ce biti pejgambera do kijameta. a ako nije. Abraham. Mi smo istina naueni da vjerujemo. uvjerice se. u svemu dakle stotinu suhufa. da rou jc vee unaprijeg sugjeno. s. Mi ipak ne smijemo misliti. trideset. nikada nijesi bio sjeguran za zivot. pa jer ovi nijesu htjeli. da ce iznijeti glavu i iz kise nepri jateljskih taneta. . Muhamed je pravi posianik i ljubimac Boziji.

sebi tolerantan naspram drugih vjeroispo. koji:je '''bio ne sarno valjan vladar. te cisto vjerske muslimanske ueevne zavode. . Ovaj postupak bio je protiv: ~~rijatskih . nego i istorija. Sam Bog zapovjeda muslimanima po svom najvecem poslaniku Muhamed pejgamberu. . nego su bili krivi pojedinci. . reci ce moguce kogod. De ognjem i ma~em. Osim toga sagradio je on u SVOID glavno:r:n gradu .ne sarno da je u turskom carstvu.vjerskog rtldrzaja.26sljedbenika drugih vieroispovijesti. ali ako je. ali tome nije bio kr~v islam. a nijesu se Ztl to morali odrec.rcvllovanju za Syoju vjeru iIi zhog licne koristi silu upotrebljavali . vise mu'slimansko svecenstvo. Da je "islam sam po . nego i inteligentniji muslimani svjetovnjaci. uee nas ne sarno mnogi kitabi. Najslavniji bagdadski kalif Harum Erresid imao je krscanina za svoga .i svoja. knjige . a sudio je po serijatu svima jednako. Krseani su ~':opet. te im davali. da svijet zove u vjeru i na pravi put ne sHorn. koji Sil i u drzavi i na dvoru zauzimali vrlo vazan polozaj.'Ali pogjimo dalje. socijalnim n~ukama. da Ii je 'doticni musliman iIi ne.-. Serijat zapovjeda muslimanima. kako znamo. yjere. uki°nuo je te zna~ove. i bas radi te nauke. da im ···reorganizuju mejtefe. nego i vrIo dobar muslimanski teolog. Sve je to . vijesti. muslimallima vracali silo za ognjilo i tako se je danomice sirio jaz i rnrznja izmegju jednih i drugih. nego i u Bosni bilo vise pasa.: odakle tolika progonstva krseana '\e u ovim . . da se razlikuju od muslimana.lijepo.gIavnog lijecnika. da su lnuslimani uzinlali krscane. vise jevrejskih hramova i krseallskih (orkvi. '1 zbilja. . Sto vi~f+r inla dosta slucajcva. kako to neki ~apadnjaci uce. Bagdadski kalif Mutevekil Aallah Abbasovic ~~aveo je bio u svojoj drzavi za nemuslimane posebne znakove u odijeiu.i syoje istovjernike na rnrznju protiv krsCalla poticali. nego mudroscu~ lijepim savjetima i blagom polemikom.zemljama prije Qkupac(je?! Istina. ustanova i za to ga je odbacila i osudila ne sarno ulema. Da je dakle isla~ netolerantan. vezira i drugih vecih cinovnika krscanske i jevrejske vjeroispovijesti. eim je sjeo na prestolje Ebu Dzafer Mansuri. ne pitajuc. zar bi to dozvoljavao?! . koji Stl u svome prevelikom . da u njima poducavaju u. i toga je biIo. da budu prema" svakom covjeku bez razlike snosljivi i uetivi. islam u istinu tako tolerantan.

Unutraanjost Begove cltamlje. .

Brei ~u mu sezali do ramella. po kome katoliei smiju ispovijedati svoju ~jeru. a to za to.da tebi drugi cine. a on iz Livna u Prolog. j~su oni bili mirni. nego su se.- 27- Takovih pojava nalazimo megjutim i megju salnim krscanima. dok su opet kod . euprije onda nije jos bilo. jcr kraj svih nastojanja turskih oblasti i odlicnih aga i begova. Isao ja za turske vlade. ti jcdini cuvari katolieizma u ovim zemljama. iz Prologa u Livno. . Poslijo podne isao sam s jednim prijateljcIll kuei Putem sretnemo nek~ga uglednoga agu. upustismo se snjinl U ·razgo~or. a· tek oko? <?ko je sarno govorilo~ kakav je to bio jUllak u mladosti svojoj. Te godine sluzio je casni i daleko poznati. te je hilo omanjih e. ako je trebalo. Oni su znali lijepilll rijeeima . Bio je to covjek golem. -j~molio je gvardijan fojnicki. pasa i vezira znali isposlovati mnoge povlastice i polaksiee za katolike.arkanja i OSObllih zadjevic. krsan.to 6urie zlatnu misu.svoje vjernike odvraeati od nasilja i krvolostva.fa obrane sehe i svoje stado od pojedinih napadaja.sve imaju za glavni prineip one uzvisene rijeci nasega Sp~sitelja: "Ljubite se megju sobom!" i "Sto ne hi rado..a sad ovdjn i4ad ondje. sIuzio saln kao upravitelj u narodnoj osnovnoj .vee pokojni starina. Ali ne sarno da su nasi franjevei hili posredniei iznlegju nlU-slimana i katolika.: danas . ne cini ni ti drugima! " Ka~olike suX~~si muslimani rijetko kada prog9ni1i. Godinc 1890. te da su sk. tc 2lnamo daje jedna vjerska sljedba upravo bijesno zatirala drugu premdn . izvadim ja kuburu iza pasa . gdje smo bili.skoli u LivIlU. pa premda je bura pirila. da co priko vode. fra A~.uva se jos i dallas u arhivu fojnickoga ~amostana. nije se U ovim zernljama sve do najnovijeg vremena nlogao uvesti potpun red i mil". bas prava hcrcegovae. Pratar zajasi s konjem u riku. . slobodni list. a jos kao starae bio je ravan kao jela. te ~u rijetko silu silom uzvracali. Taj slobodni list r.sultana. : Za to su si opet najvise zasluga stekli nasi franjevci.oro sve sporov:e znali lijepim nucinom izravnati. reci ~e nam nasmijav se: "Pozn~ ja njega. Vee prve godine iza pada bosanskoga kraljevstva 1463.ka korjenika. i sami hvatali kubure i i handzara. pravi je ono c. Kad rou rekoslllo. fra Angjeo Zvizdovie od sultana !tlahmuda II. a kad je hio na srid rike.ovik. Dogjosmo do Sturbe.

" Muslimani. pakao. Tako je i on mene pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. Vrlo je utjesljivo po muslimane sto ih vjera. Dzennet je ogromna prekrasna basea puna svakojaka voca. jer ce uskrsnuti s tijelom i duBom.. te ce svakom onom muslimanu i muslimanki. raj. Ali ni za onoga. a ja llatiram kOllja ua vodu. glad i zegj.. Kad sanl bio u srid vode. Beli. jer Bog ne sarno da je pravedan. di pratar vice: "Sjasi Turcine!" Okrenem se ja. On sjasi.. ama mi je zao JOB i danas. Premda nasi muslimani dobro znadu. grijehe mu oprostiti i u dzennet ga primiti. Pravednici preci ce tu cupriju vrlo la-ko i za Cas. Prata~ ode prema Prologu. pa sto god si covjek zazeIi. nego sarno dotle. cujem. nego je i blag i milosrdan. Ta je cuprija duga hiljadu godinc IjudRkoga hoda uz brdo. dok napokon. a grjesnici tesko. koji se je prije smrti za svoja zla djela pokajao. hiljadu godina niz brdo i hiljadu godina u ravnici. uci. smilovatj. dok ne okaje svoje grijehe. doci ce u d~ehellnem. U dze· hennemu trpe oni svakojake muke. doci ce u visi kat dzenneta. reci. da ni jedan ne ce do vijcka ostati u dzehennemu. to ce mu se ispuniti. Dzennet se dijeli u sedam katova. a preko njega te~e jedna velika i v. a na po se veliku vrucinu. da je 81m . Sto je ko pravedniji na ovoj zemlji.2B -pa poviknenl: ~Sjasi pope!". mora preci preko sirat-cuprije.. Ko se iz tih rijeka vode napije. a osobito. da ce Bog 11a drugome svijetu dobre nagraditi. a zle kazniti. a on naperio kuburu u me. di se kuckin sine ni ne ogleda za mnom. da je u dzehennemu. a ja: "Uzjasi pope!" Tako ga pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. a koji su sagrijesili.ise manjih rijeka. Kuee Btl u dzennetu od suhoga zIata i srebra. sto me je sjahivo i uzjahivo. Cuprija je tanja od dlakc. koji je tobe dOBao. nije Dli zao. ne smiju oni ipak ni za koga. doci ce poslije smrti u dzennet. taj ne ce nikada ozedniti. prije iIi kasnje. a ostrija od Aablje. Najveci je grijeh laz. Kad covjek umre. ne smije se reci. ou ce se spasiti kada pretrpi zasluzenu kaznu. ne panu u dzehennem. z~mu. kragja. Bio nakle neko i najveci grjesnik. da nije prije smrti tobe dOBRo. za koga bi se po njegovim zlim djelima moglo misliti. psovanje i klevetanje. ako si Iazi iIi klevetom svomu bliznjemu naskodio. a onda ode. koji zive po propisima svoje vjere. Pravednici uzivaee u raju dusevno i tjelesno.

ni piti. rna i u najmanjoj kolicini smesti i pomutiti pamet. ni pusiti. jer mn vi~e ne vrijedi. ljeti. neka ne posti. spuzeve i t. Ramazan je mjesec posta i lllolitve. ako im Ti dosudis kaznu. 3 -. u koji je prije trideset i sest godina pao. Isto tako zabranjuje mn piti alkoholno i svako pice. Post se smije prekrsiti sarno u teskoj bol~sti. pa do kasne veceri.a trgoveima. cijeli ramazau ne smiju pravovjerni od rane zore. a najveci su ramazallbajram.~ (.uhamed pejgamberu. pa posto ramazan pada svake godille deset dana prije. naravno je. a naredio ga je saril Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha. 11 ~lijede. koje mn moze. dobitka. Bve vjerske nauke muslimanske vjeroispovijesti sadrzane su u kur'an. Kur'an je mnslimansko sveto pismo. Ako inl ooprostis. koja rou nijesu inace zakonom zabranjena. koji krse i ne slusaju moiih zapovijedi. jer Ibrahim pcjgamb~r a. Bve ostale knjige vjerskoga sadrwja zovu se kitabi. s.u. veli: "ani. koji me moji su. .29 - dzehellnemU. musli'mana najveci simbol i pejgamber ljubavi. Ti si uvijek Bog milosrdni i blagi~" Vjera zabranjuje muslimanu. uzimati. sva~i slijedeci ramazan pocinje deset dana prije. Osim toga ne smiju oni jesti i neka jela kao krmetinu. oni su ipak tvoji robovi. pa bolestnik ozdravi. Kroz. nogo i u isti dan. ne~~ sto je prosl~ godine bio. kurban-bajram i mevlud. 8udiCe milosrdni Bog!" a Isa pejgamber a. Ko hotice prokrsi sarno jedan put post.· Isto tako oprostcn' jc od posta i onaj. da ne smiju za svoju robn ~ise od deset proeellata eistoga cara.. jeseni i zimi. s. Kako naAi muslimani imaju mjesecnu godinu sa 360 dana. niti sta jesti. ali ako Bog da'de. . veli i za velike grjesnike: "Boze.. koliko jc ubolesti zanemario. nego sto je prosli bio. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine. Prema tomu moze ramazam biti u -proljecu. koje je Bog po melecu Dzebrailu predao M. mora poslije rsn13zana onoliko napostiti. Musliman osim ramazana nema posta. te moze u svako doba jesti sva jela i piti sva pica. a traje uvijek trideset dana. d. to jest od mlagjaka do mlagjaka. da ce za trideset i sest godina pasti ne sarno u isto doba godine. da novae ua kamate pozajmljuje. koji je i kod. a onima. O Muslimani imaju i nekoliko blagdana. a siromasniji kravljim i ovcijim lojem. Za to odlicniji zacinjaju jela maslom. od izlaska sunca.

da se mora omrsiti. imace vee na ovoj zemlji) bericeta. B. poveeanje. sto sam' ga u Banjaluci dozivio. ne vrijedi kod Boga i toga co te godine sjegurno neko zlo snaci. cetrdeseti gros od svega novea. izobilja.- 30- koji mora po svijetu putovati. to jest. koliko hi mogao dati. veli mu. To se zove zeeat.e rajsko naselje u dzennetu. Osim toga znaci i ciscenje. da muslimani i muslimanke daju zeeat. da im je naredio. Sam Bog zapovijeda. v. koji daje zeeat grijesi oprastaju. nije mu post sahi. i malo se je sto spasiti dal~. stoji napisano: nI{lanjajte namaz. da nauca vjeru. Svaki muslirnan. a poslije ovoga zivota." Prema ovorne vidimo. i dajite zecat!" Kada je Muhanled pejgamber a. U ramazanu duzan je on. Dzebela u Jemen. da je Bog pro}>isao na dan pet vakata. OVOID zapovijedi nastojao je Muhamed pejgamber. . Ja sam ga ZaIio. redku. a osobito za ramazana. iIi koji je u ratu za svoju vjeru i domovil1u. kur'ana. Bio' je to neki Salih efr. a osim toga i onaj. poglavlju. sto ga je te godine prodao. a poslije ovoga zivota. primice zasluzenu plaeu na drugome svijetu. Zecat je arapska rijec. ako sarno moze. a znaci rastenje. da je davanje zecata iza IIJolitve prva i najglavnija zapovijed Bozija. ako hoee. Ko daje zeeat kako to Bog zapovijeda. Pristanu Ii na to~ onda ih pouci dalje. i magfireta. jer se onome.: "Pozovi ih u vjeru da priznaju. ducan. iIi ne daje onoIjko. molite se. a cetrdesetom ajetu. -Ko ne daje zecata. koju mora svaki imucniji musliman i muslimanka savjesno ispunjavati. da megju sirotinju podijel. da daju zeeat od imanja. duzan je da podtipire sirotinju u svako doba. blagoslova. poslao svoga ucenika Muaza ibni. a moze dati. da umanji razliku izmegju odvise bogatih i odvise siromasnih ljudi. samohranih zena i uboge sirocadi. s kojim sam se dobro pazio i vrlo rado razgovarao. s. U drugoj suri. sto ga je te godine zasIuzio i cctrdesctu oku zita. onda ih pouci dalje. Mislim. Ako poslusaju. koji je postec tako oslabio. da ne ce biti s gorega. da mu bude dobro n& zemlji. Jedne lloci izgorje mn magaza.. da nagj. a osim toga pobrinuo 8e ie za egsisteneiju IJudi nespo~obnih za rad. da je jedan Bog i da sam ja ~ziji poslanik. koje se uzima od bogataSa i dijeli siromasima. Imao sam znanca j dobra prijatelja. ako ovdje navedem slueaj.

dovine do one sfere. da nijesam dao dosta zecata. blagdani. pa knd vidje." Svojom marljivoseu n9. ali je stekao cvr8to uvjerenje. pa kako nije imala avl~je. a oko nje nrjaka sirocad drhce i od zime zubima cvokoce. Neka udova. ne bi mn post . veea mu je zaduzbina iIi sevab u Boga. Ramazanski dani treba da su dani dobror *) losan je svaki covjek bez razlike dobe j -spola. istovarila je drva pred kucom na sokaku. treba da se insan*) osobito pObOZDO Bogu moli. da dade onoliko zceata. uze joj sjekiru . . da slusa vazove iIi propovijedi. a De hi . nastao je rama. jer ko bi postio. koliko ga mora dati. krscanka sa sestero nejake ~jece. knpila je pred Bozic tovar drva. sebi drva ne sijece. a zenskinja od devete iIi desete godine. milostinju. nego na drugome svijetu. sto mu vjera zapovijeda.doknadio je on brzo. ali i velikoga veselja. . pa je bolje da trpim ovdje. iscijepa drva. Vrijeme je bilo hladno. da rou otsele valja bolje procijenjivati svoj imetak. da ga Bog i opet ne pokara. iz ruke. da mu se sirota zahvali jer je bio uvjeren. da ga ovdje ne istaknem. ubaci u kueu i ode ne cekajuc. kako se ona sirota muci. sto je poZarom izgubio. pa ne mogu.- 31- ali mi on. da dijeli sadakku. vtijedio. pa dok zivi. da mole za pokojnike. Gim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca. te da tjese i potpomazu udove i sirote. uzela sje~iru. da iscijepa drya i da ugrijc sebe i ono nejako djece. Za vrijeme posta.smijeseci se rekne: "Ko zna cerou je to dobro? Mognce. Post spada megju ~lavne zapovijedi iIi farsove muslimanske vjeroispovijesti i za to mora postiti svaki musliman i Dluslimanka i to muskarac pocam od petnaeste. duzni BU muslimani da cine i druga djela milosrgja: da obilaze bolesnike. Ko moze da zaposti prije toga vremena. a ona onako slabo odjevena. Slucajno je onuda prolazio neki odlucniji musliman. je dobro djelo ucinio i da ce ga dragi Allah za to nagraditi. mjesec posta i moIitve. gdje jedino cistoca u vlastitoj dusi i u 8vim posiovinla vladati mora. da.\ zan. Osim zeCata. i da sto savjesnije vrsi 8voje vjerske ' duznosti. koji ni . Osobito me je ugodno iznenadio jedan slucaj u Bihacu. U te dane treba da se pravi musliman iIi muslimanka uzvisi nad svakdanji i obicni BVOj zivot i da se .klanjao iIi milostinju dijelio. "Ramazanski 8U dalli mubarekj dani. iii nc bi tacna svrsio sve.

skrusenja i pokajanja. koje je sam Bog naredio~ .- 32- cinstva u svakonl pogledu. oprastanje grijeha i svih krivica. pa bio taj i neprijatelj doticnoga. Ko ove dane skruseno tobe ucini. la ilahe-illel-Iah. U ve~er kada Be je mlagjak pokazao. prve i najvazllije iza kur'ana. U kur'allu su ralnazanski dani oznaceni kao najljepsi i llajuzviseniji od svib dana u godini. Hajje alessclah. da se za svako dobro djelo po deset grijeha opraAta. Bog je najveci.i du najvisi l~ug' ll . koje je ko kome ucinio~ A sad~ da vidimo kako se slavi. jer su u kur'anu zapovijedi. s. Boe. Svemoguci ce mu tobe ukabuliti i od grijeha ga bcz suhbe. Allahu akber.je najveci. pohitite Da veseljc. dobro djelo. a od. On pjeva iIi kako muslimani ka~u. dani potpomaganja svoga blizojega moralnim i materijalnim sredstvima.felah. Ramazalli je serif daklc ne sarno mjesec molitve. zagruvaju topovi. koje je Muhamed pejgamber a. je jedan Bog i da osim njega drngoga nema. koji se ovogu mjeseca iskreno pokaje i odluci. moj svjedo~i glas. bili oni. Pohitite na molitvu. z8. nego i mjcscc darelljivosti. da ne ce vise grijesiti~ Bog ce sve grijehe. ko se pokaje za svoje grijehc.". skromno3ti i dove. da je Muhamed Boziji poslaDik.. Hadisi je serifima dokazano.mab iza njib oglasio se je cno i mujezin sa mUllaTC i javlja pravovjernim!. sto u slobodnom prij~­ vodu znaci: "Bog je najveci! Bog je llajveci! Ja 8vjedocim i vjerujem. okuise: :.). oprostiti. u svom "Mujezinu" per po~ticanl licentiam . kako veliki. svojim viernicima ostavio. "Da do njega Boga nenla vrhu llas~ "Glas vam moj svjedor. da je post nastao.los slobodDije preveo: "Allah visnji Bog je. Eshedu enne-Muhammeder-resul-ullab. oprostiti. AIIabu ekber. Te je mubarekj dane svernoguci Bog muslilnanima naznacio. sjegurno. hajje allel.llahu ekber! Allahu ekber! E§hedu enle-illahe-il-lcllah.. Onolnu grjesniku. 010litve. da.a u hadisi serifima. Bog zna. v. dani pokajanja. u po deset gjunaha dolazi. po deset sevaba pise. da se uz ramazani serif za jedan sevab. drugoga Boga nema" iIi kako je to nd Preradovie. pa." Hadisi serifi su knjige vjerskoga sadrzaja. sto znaci. da se pokaju za svoje grijehe i zle llavike i da sarno dobra djela cine. Ja svjedo~im.

zidovi su u plamenu. ikindiju. "Hod'te D. jedin vrhu Das.~-:. Ato svijeea. da Be Bogu pomoli i da dZamiju daruje svijeeama.Jl na i'Arobno rasvjetljeoe halifske dvorove u "Tisue i jednoj Doei. U ne~im kahvama sviraju muzikaAi uz gusle i tambure. sijed kao ovca sa bugarijom u rucl i re~itira pjevajue ugodnim baritoll-~lasom muslimanske juna~ke pjesme.-F""¥--- r - 33- "Mubameda ima za proroka 8VOg. hanQvima. dueanima. podne. Ovako okuise on ne sarno u obi~De dane. nego za ~j. jedan je ull8kMBe gla'Yll 0 rame drugoga i pazljivo prate' 8vaki kret. izvjesuje redom kandilje i za ~as 8va je munara u svjetlosti. naime u sabah. Kada su akSam klanjali. Svi Aute. iIi limunadu. a oko njqa sa})rao Be je oveci broj znatileljnih sluAalaea. hodite nR spas. Da pak bude Ato veea svjetlost u dlamiji.~ine naAih muslimana. do~im se zene kod kuee Bogu mole. povukli su po zidovima lice. tim veea ~8t onima. Ovako okuise mujezin na svih pet vakata. u kojima alavi slavna -djela i jana~ke . U skoro svima muslimanskim kucama. molitvu. 8vaku rijoo start'a pjevaCa. a na po se domina.a blagoslov." U tako rasvjetljenoj dzamiji klanjaju muskarci akMm. "Allah visnji Bog je. sto lampiona. te pri tome piju kafu. sto lampi i kandilja. On se najprije okrene na istok. Dok on Da munari u~i. a neki se i kartaju. ali najvise ih ide u kahve. . Dotle au eno i dlamiju rasvijetlili. ali obicno ne na novae. a onda se okrece na deano na Bve ~etiri strane svijeta i kod svakoga okreta opetuje istu dovu.da je pogled u taninoj noei na ovako ras~jet­ ljenu dZamiju vrlo ugodbn i da te mnogo sjee. mica i fild~na. a u jednoj 8jeo je' eno Btarac. i kahv~ gore skoro Bve do zore svijece. Za to nije ni ~udo. prema Meki i okuiAe. turAiju i limunadn. 8 . postavili kandilj do kandilja ~ioi ti se. drugi u earAiju na dueane svojim prijateljima. a narod brli u knell Boziju. noc se je pretvorila u dan. u ~ijem je d!ematu. nego i u petak i na druge blagdane. kafu. koje ee ju kroz cij~li mjesec rasvjetlji vati. Za to i gori u velikim i bogatiJn dZamijama u gradovima kroz eijele noei po viAe stotina. idu jedni svojim kueama. puse duhao i igraju r~ne drustvene igre. <Jim je dlamija ljepse rasvjetljena. Tn oni Bjede i razgovaraju. akSam ~ jaciju.

tako i u nasih rnuslirnana na . ~ll1slimnnski narodlli !lifn'He u sci II. krenuli su vee 1 eiganski rnuzikasi od kuee do kuee. a kada su se Bogu pomolili. da je -. slHho nupredovala.po se. a dobri ukueani darovaee ih za to na bajrarn lloveem i pcilkirirna. dva covjekaj jedan udara u talaJ:llbas~ desnorn rukom stapieem po jednoj.. a lijevorn tallkom sipcieom po drugoj slrani. 18to 8U tako slabi kipari i slikari. kao druge glazbe. bojeei sc. izlazi narod iz knh"i i ide u dzamiju. a ona dvojica sviraju unisono u sitne zurme. ne hi u vjeri srnalaksao. Glazba je. da se BoglI pomoli. U d. sviralc. premda su oni od naravi vrlo rnuzikalni i premda su im narodne pjesme vrlo lijepe i rnelodiozne. tu sviraju sarno tri iIi bolje. Vjeru tih umjetnosti izricno ne zabrtllljuje.Jijc pob nori. Kad zllu(·i jaeija. Nernojte rnisliti. a zivee u pjrsmi i veselju. kao u svih muslimanu· uopee.ra mta puknc top. ali ih i ne preporuea.- 34- Dok se ovi tako zabavljaju u kuhvarna. da narod uz slikarstvo i kiparstvo. ) I . znak. zubavljaju se i dnlje sve do '(~VU sata po. 0 ne. da je to glazba.

ljudi uBtaju sa svojih duseka i obavljaju svagdanje poslove. Za sat i po. Dok se muskarci zabavljaju u kahvama iIi kod prijatelja ns sijelima i dueanima. Muslimanski dijelovi grada sveeaDo su rasvijetljelli.. Poslije vaza. kao murJ skarci. U ikindiju . Sada se ostavlja jelo piCe i puAenje i sve ide na po~inak. ne hi ni valjalo. ustaju da ru~ju. Cio kur'an Bastoji se od 360 listova. ako jc hafi'z*) po dvanaest listi na pamet. pa premda je to dosta neugodna glazba. pa si i one prikracuju vrijeme salom i razgovorom iIi pjevaju i igraju razne zeuska drnAtvene igre. ako lele da Bogu ugode. a nekada i banje. Oni. metle i kuhaee. u~i iz kur'ana. Osvrnimo se sada JOB jednoc na proslu noc. puse. tri i vise njih zajcdno sa fenjerima u rukama od knee do knee. idn sada svojim kucama. Najprije uei hodza. . ko moze. nigdje ne vidis ziva stvora i kada ne hi znao gdje si. Hodzc i Bofte nee 8vaki dan ramazana po dvanaest listova i tako iza trideset dana. Za to. ide u setnju iIi se kako drukeije zabavi. u ako nije. idu njiJ:1ove zene jedna drugoj. do~iin siromasniji rade SVOjA poslove sve do ikindije. da je ovdje na 8vomc mjestu. da bude gotov. dok se prvi top> oglasi. naueio.sve je zatvoreno. *) lIafi-z je hodZa. a koji kod kuee spavaju. iz kahva dopire Bvirka i pjevanje. Bve radionice . idu one po dvije. naime do bajrama. mislio bi. U podne idu u dzarniju i klanjaju podne. vreva i razgovor. a kada su klanj ali. eini ti se. A jutro? Kolike Ii razllke! Sve je tiho i mirno. ~oji je kur'an na pamet 3* . da si u kakovoj izumrloj varosi. idu i opct u dzamiju. a onda softe za °. kad je lle bi bilo. slaho se enju zvuci ciganskoga bubnja i pistanje sitllih davulbasn. a posHje toga kazuje im ho& vaz iIi propovijed. otvaraju se ducani. svuda oko tebe Bum. a i q\l'uki onaj musliman. Oue se ne mogu tako dugo zabavljati. da bude sve cisto i spremno dok im mulevi kuci stignu. mislis. svi dUCalli.- 35- doba za rueanje. . dva prije podue. koji su u kahvanl& iIi na sijelima kod svojih prijatelja. u kojoj ih upucuje. nekada prije. one prate jedna drug a onda se hvatajn svoga zezla. eim bude pola noei. kako ce zivjeti i sto ce raditi. lako vee kada zora svice. i ne hi euo lajanja pasa. Bve 8p:lVa slatkim snom. ud~ri j drugi top. Tek na sabat. jedu i piju. uee hodze j aofte kur'an. sve kahve. jer iln valja rueak Rpremati. svrAe cio kur'an. a t:lmo negdje u daljini.

Poslije akSama zadnjega dana ramazana. mujeziui pozivaju Sa munara narod na jutarnju molitvu. Pravovjerni muslimani idu u _dzamtje. I najsiromaAniji musliman na'stoji sada. za bajram. lete brzojavke s kraja na kraj. se tri dana. . Kao veliki bajram. i c'estitaju si megjusobno rije~~ma: "Baj-ram mubarekj olsun". u zavadi. To ucenje ili citanje kur'ana traje jedan do dva sata. cisto i u redu. Kurban bajram .daju mjesec. neka rnn oprosti. a onda ga spremaju do slijedecega bajrama. koji si ne moze nabaviti Dovoga odijeIa. da se Bogu pomoli. a nastao veliki iIi ramazanski bajram. a ako ga je uvrijedio. limunove. a post prestaje. a poslijfj toga jedu. mora B6 sada snjim izmiriti. I Kada sunce zagje. Siromasak. hilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta.. ne idu vise muskarci na sijela niti u kahve. sabah. gleda cia mu' je harem staro okrpano. jer ce 8utra prijatelji i z:oanci dolaziti da cestitaju.- 36- njim. to jest iza sezdeset i dcvet dana posIijc velikog bajrama. grle se i opct si' cestitaju. a narod se zuri u n'ovim 8ve(!anim haljinama. a kada. Ako je ko 8 kim. dogju. da kupi sto ce trehati za sutraAnji blagdan. da mogu antra zorom u dzamiju. izlaze iz' dzamije. zabavljaju sa kao i ju~e. groblja. Kada 8U musl.tarci obaviLi svoju jutarnju molity~. Toga dana puste su kahve. pukne opet top.' idu jedni drugi$& ad kuee do kuee.ram. Vee rano u zorn . jer ga mnogi nose sarno n& baj. Kada 8U jeIi. . isto je tako velik bJagdan i mali bajram iIi kurban bajram..To se odijelo zove bajrams~o odijelo. da je post prestao. najveei muslimanski praznik. koji dolazi iza dva mjeseca i devet dana." I~ toga . Gim ugle. Mir i Iju~v mQ~a da. iii rnu koje zlo neinio. pa da bude kafa i limunada . dok ~e i opet mlagjak na nebu ne pokaze. dZamije se i dueaui rasvijetle. Kod kuce veceraju. a zove Be mUkabelfa. nego se svak z~ri u earsiiu. kada oni.dzamije kuei..zapucaju topovi. . svako ide iz .idu us. Veliki iIi r~zanski ~ajram slavi . "Zelim ti sretan bajram. daruju sirotinju.. da si za taj dan pribavi' novo odijelo.. naran~e i drugo juzno voce. Tako to traje punih trideset dana. vlada u svemu muslimanskom svijetu. pijacu. ako ikako moze. a poslije vecere lijezu na P9cinak. Kupuju ponajvise meso.gotova. javljajuci radosnu vijest. su 'aksam klanjali. ~afu.

o = .'0 ~ .

Ko ne moze da sam kolje.37 - slavi se n spomen. Svaki musliman. Kucni starjesina zadrzi za sebe i za svoju obitelj sarno fitraznji but i desni bubreg od svakoga kurbana. U prijasnja vremena. a onda ga ko drugi u ime njegovo zakolje. I da se Bog nije Rmilovao Ibrahim pejgamberu. na Bozijn zapovijed htio da zrtvuje svoga sina Ismaila. iIi da ju psi i druge zivotinje lizu. jer toga dana dolaze hadzija iz svih zemalja muslimanskoga svijeta. ako BU htjeli. dakle i iz Bosne i Hercegovine u Meku i ondje koljn kurb~ne. Prije nego ce kurbane klati. parobroda ni zeIjeznica. a sve ostalo meso podijeli siromasnim komsi-' jama i drugoj sirotinji. da moze. naime . da se ne mora kiniti ni ona.) Caba ja iii Kaaba arapska rije6. pa da mn nije poslao ovna. u M~ki . koga je zaklao. nego i za. Iz zahvalnosti dakle i u spomen toga dogogjaja. da u nje krv curi. v. Bogatasi kolju kurbane De sarno za sebe.po toj krvi gazi. da kolju kurbane. dok nije bilo dobrih puteva.. lsaka. kad je Ibrahim pejgamber. kao da me je posjetiu za moga zivota. da ga zrtvuje umjesto sina." Hadzije iz Bosne i Hercegovine polaze na put obi~no cetvrtoga dana ramazanskog bajrama. Narod se i opet obuce u sveeane haljine i ide zorom u dzamiju. Kada BU klanjali sabah. a neki i kasnje. Abraham. s.. Prvi dan kurban bajrama osobito je vazan za to. da na. v.8vako dijete.. premda neki odu prije. koje je tek ozivjelo u utrobi materinoj. Ko me posjeti nakon moje smrti. 8to vise i za ono. ni njegove sluge. vrijeme. kolje 8vaki odli~niji musliman pretila ovna iIi kurbana. s. To je ime glavne d!amije. do smrti opskrbiti sebe i svoju obitelj. Zivio i svoju vjeru naneao. A ko zapovijeda muslimanu. naeiDe u zemlji male jame. koji je stekao iIi naslijedio toliko imetka. mora za 8voga zivota otici na Cabu*). to jest on mora hodoCastiti u Medinu i Meku i pohoditi Bveta mjesta gdje je njegov pejgamber a. uzme noz u ruke i prevuce ga ovnu ispod vrata. da se . idu kucni starjesine svojim kuCama. kao da ga kolje. za8titnik. svoje zene i za . sest i vise mjeseci prije bajrama 11a put. da obilazi sveta mjesta? Zapovijeda IUU Bam pejgamber Muham~d a. koji veli: "Ko ·posjeti moj grob. klanja dva reeata. jos bi se i danas ljudi Bogu zrtvovali. tome sam dUZan biti sefaa~ija. jer je grjehota. kretali BU hadzije iz Bosne i Hercegovine pet.

kada da krene ODom stazom i ODom mjestu. da se snjima prije odlaska jos jednom porazgovori i oprosti. hodze. a drugi lale hadzije. Eto boreci se s takim mislima. i Meka zeljeznicom. Put u Meku bice dakako jos mnogo laglji i kraci. jedni lale. hezi. Hodze nee pred djecom nekoja sura. a u kuci Bve -. "Tezak je to dan i domacinu i putniku i njegovoj kucnoj celjadi. ako je U ODom mjestu. izlaze hadzije iz dzamije i krecu na teski. jer rijetke RU snage~ ~oje to mogu podnijeti. Damask. Suze u o~ima i iskrenu tugu opaias na lieu njihovib rogjaka. sto i oni ne mogu U p08veeenu zemlju.~ I - 38- na prvi dan kurban bajrama. utjesio hi ih." : Iz kuee idu hadlije u dZamiju. koja su doduse svim obskrbljena. zazareno lice. sto je docekao dan. a djeca im glasDo odgovaraju: "Amin. ODa ne znaju nista drugo. Okrijepljeni i ojacnni zajednickonl dovom. Iza· toga pozove on svu svoju akrebu.i. njega nestane. jer }to zna. znance i prijatelje na rueak. anlin.mozda gotove sirote . molitvu. za koju su se 8vojski zauzeli mnogi turski prvaci i za koju je sultan Ab'dul Hamid I. znanaca i . rodbinu. sto ce komu iza njega ostati. nacini skoro svaki . ako ondje umre.mozda za uvijek! Ah kad hi im sarno mogao preliti i malo 8voga cuvstva. nego da im habo nekud daleko .prijatelja. poglavlja iz kur'ana. pa neka se znade. iza njih ostali narod. Cas ga obuzme odusevljenje i cuvstvo. jedva ih sve pomiluje jcdnim suznim pogledom i jedva promuca: "Halalite djeco!" a u taj cas grkne u avliji mnozina grla: "Allahu ekber! Allahu ekber!" "Bog je najveci!" Kola zvrknu. stignu u }Ieku. ali gube svog dragog hahn -. pogje on. ali vjerom zadahnuta povorka. Prije nego ce hadzije krenuti 11a put. kad se spoji Sam. a kraj Djib muftija. a najposlije djeca iz Bvih mejtefa. age i drugi odlicnjac. a da svoju djecicu od pusta ushieenja ni zagrliti ne moze. a say narod klanja zajednieku dovu za sretno putovallje novim hadzijama.udari u pla~." Tulna je to. pa say sretan i ushieen uz h: '}iiDU dovu. Hadzije idu naprijed. ktidija. oporuku. daleki put. prosipa biserne suze' niz . koje je tako prepunjeno slasti svetih ideala. koje cijelog svog vijev. Cas opet sjeti se svoje nevine djecice.daleko odlazi. jer mu Bog moze u onom kraju dU8U uzeti.oa_ sijetnamu. darovao znatnu svotu novacs.a Dosase u grudima. ali djeca su to. hoce Ii ih ikada vise vidjeti i njihova milu rijee • .

Odavde idu obicno svi u Trst. al veseic duse.. da i ja budem dostojan pejgamberova . Ovdje se hadzije iskrcaju i ostanu tri do cetiri dana. dobra i zla prozivjeli. koja tuda viada. u ovu krasnu Bospu ponosnu i krsnu. Ako je u rnjestu zeljeznica. kad nakon toli llaporna puta ugleda u daljini :T. da suo u Bozijim rnkama i da ih. Boze. Kakovo CllvstVO osjeca hadzija. prati ih narod do zeljezniee. koji veIi: "Kad ugledah zidine grada Medine. ne co Ii na moru ili u vrucoj arapskoj pustinji postati plijenom nenadane slllrti. koju povecava ugrijani pijesak. lijepo nam opisuje jedan arapski putopisac. da se priprave za put lla devama u Medinu. D10lcei sadaku. sveca Muhameda. i u kojoj su toliko radosti i .Kod Port Saida zaplove u Sueski kanal i domalo stignu u Bahri ahmer~ Crvel10 more. baec megju skolsku djccu nesto sitnoga novea i za ~~S dva nestalle ih u daljini. Braea. ne ee Ii im vruci Samum vjetar raznijeti UD10rllO kosti na sve strane .ni za grob im se ne ce znati. da ga Arapi ulove.0 Boze! To je harem Tvoga sveca. hoce Ii se olli ikada Yrati1i u zemlju otaea svojih. Hereegovinu. ono. u kojoj Stl se rodili i uzgojili.. milostinju. udijeli mi sreeu. Vozeei so tri dana kroz Crveno more. izlazi pred njih siromasna Arapcad. u kojoj je turbe.uvati od svih zala. mauzolej. Insno je.zalosti. pa zaustih: . dobri prijatelji. a ako nije. Ko Zlla.- 39- cuti. poruka. A nasi hadzije stupaju ravno i ponosno. to je sveto mjesto. sto im je od Boga sugjeno mimoici nc mo~e. oplijene. da pristupim tudi! Neka mi to bude stit. a ouda se ukrcaju u poseban parobrod i zaplove preko sinjeg mora. nesto me i nehotice potrese. dodju hadzije u Jambok. a putuju sanlO u vecer i po noei. 'kuda hadzije prolaze. sjede nase hadzije za najvisc vrucil1e pod eadorima. prati ih do izvall rodnoga mjesta. jer su si svjcstni. kako se tome casu i pristoji. a cesto i do gralliee njihove domovine. U onaj rlHn. ko zna. Ko zna. 11 koji krenu hadzije iz Sarajeva.idinc grada Medine. gdje je Tvoj vahj. mirnu i ozbiljna liea. Prije nego ce hadzije u zeljeznieu. l\'Iedine. Tezak je to put radi silne Yfucine. koji ce me saC'. jer zaostane Ii koji. krecu hadzije i iz drugih rnjesta u Bosni i Hercego7ini i sastajn se u Bosanskom Brodu. silazio! D~pusti mi. To je luka. mutna aka. znanci i rogjaci prate ·ih i dalje. a bogme i ubiju. Radi silne danje omare. Ovdje moraju lladzije biti na okupu ioprezu. Cijelim putem. Boze.

sto im je Bog tu milost ukazao. a onda se obuku u nova odijela.- 40- sefaata! To je mjesto. a onda kod rev z aim uta h her e. gdje je u borbi za nju. nebij. vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao klicuci: "Boze spasi mi narod!" Kad hadzije dogju u Mediou. mirisnim tekucinama. groba Bozijt'g poslanika. Kada su se okupali i obukli. krecu u Meku u znak hidzreta iIi putovanja sveea Muha- .haram iIi mesdzide Grob Hazl'aU Havve u DZidi. klanjaju zahvainu molitvu. ljube zemlju. pejgamberovu dZamiju. idu najprije u banju. da su mogli zivi i zdravi prispjeti. kupatilo. da dostojno pristupe grobu svecevu. Kada su hadzije proucile zahvainu <lovu na grobu sveea Muhameda. gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao. kuda je pejgambcr IlJdao i nauCao. idu u mesdzidel. da se operu. namah se raznim jagovima.

a putuju ponajvise Doeu radi silne vrncine. od zidova haremskih vodi sedam puteva. pak u Dzidi pohode grob Hasreti H&. Ona je .' Ovi su megjusobno spojeni lukovima. 8to im ustreba .L svih drugih vjeroispovijesti strogo zabranjen. a za tim idu sedam" puta od Merve do Safe i od Safe do Merve na uspomenu. a cuva i karvan od ar~pskih napadaja. Kada hadzije dogju pred Meku.Cabe obave BVOjU prvu dulDost. a odavde parobrodom u Dzidu. koji traje deset dana hoda kroz pjes~anu pustinju. Pred njih izl~ze iz grada delili. a sirok tri stotine' i sezdeset arsina. ogragjen zidom dvadeset arsina visokim 'ua sve ~etiri strane. koji BU po sest arsina siroki. U Meki je najsvetiji hram svih muslimana . to jest harem. Taj harem. a drugi novi natrag u Jambok. vraeaju se hadzije u svoje konake. provodici.vve. iIi mahnef. da svega ima oko stotinu pedeset turbeta. i koji se brinu da hadzije dobiju Bve. Evo kako nam Oahu opisuju Edhem-Riza: "U sredini varosi Mece na uzvisitu mjestu jest Mesdzidel haram. kako je Hadzera. krecu u skupovima prem~ Mebdzidel haranlu. do koje.Cabe dozvoljen je sarno muslimanima. koja nosi velike poklone od sultana. Bosanske had!ije putuju skoro uvijek novim putem. Medine u Meku.'.' te ima devetnaest vrata i sedam munara. te svaka tri nose po jedno turbe tako. da ih prime 11 priregjene konake. koji hadzije razmjestaju po konaeima. jedan stari pustarom.t pustinjoID u Meku. po Is.- 41- mOOa iz Medine u Mek~ (622. Put iz Dzide u Meku traje dva dana. krecu na devama u Meku.) Dva su puta iz. docim je pripadniciQlf. sjaAe a deva i pjesice idn u taj 8veti grad.U sredini tog harema llalazi "se Caba Bejtullah.vi- .Meke i Bejtullah .Caba. dugaCak je cetiri stotine. Kada su se hadzije u hanovima odmorili. dok svane prvi dan kurball -bajrama. Star"im putem. Delili BU ljndi. Bejtullah obilaze sedam puta.c1akle kalauzi. Posjet . Kada su to ucinili. tnda prolazi i carska vojska. putuje mnogo vise hadzijR. trazeei po pustinji vodu za svoga sina Ismaila. zcna Ibrahim pejgambera hodaIa. Eve. Do zida je poredano iznutra u tri reda pet stotina mramornih stupova. Posto su se hadzije u Dzidi odmorile. ponajvise u hanove i cekaju. koji ih vode po Meki. a iz Dzide ope.. Kubeta BU ava' ispisana i ukraAena raznim bojama. da kod Bejtullaha .

a jl:lmCllsko cose na juznoj strani. Oko Bejtullaha-Cabe jc pozlacena ograda.. salnsko na zapadnoj. Visoka BU sest arsina i tri i po sirokn. koji ~. te je sirok devet arsina. Stari zastor ostajc cuvarima harema lla poklon. pa ti . daje svake godine sultan.. Ona je i prije islama sluiila Arapima kao bram. 0(1 samskog do jemenskog tridcsct i jedan. to jest obilazit.- 42 ~ soka dvadeset i osam arsina. Irak na sjcvcrnoj. nazvan Hadzrrul-Esved. a srebreni se pas skali i od njeg se Bkuju prstenovi. a izrezana zlatom i srebrom. Hose. Ovo ie ujcdno mjcsto. da ne moze kupiti cohe. Kada vojnici donesu llovi cilim. ~a tima eilimima hadzije klanjaju iIi ih poklone svojinl dZamijama kao vakuf.i Cabu. kada prate hadzije na Cabu. pa ga njegovi vojnici. Caba sa svake godine prekrije novim zastorom. pripane stari sejhovima.. od ovog d? samskog dvadeset i dva. Megju stupicilna ograde vi:. U istocno je cose uzidan znalneuit crni kamen. \ Vrata Bejtullaha nalaze se na sjevero . Put. Po sredilli toga zastora izvezeno' je srebrom jedno sure iz kur'ana. k~jom cc pokojnika. podrug arsin. u. . koje pase Cabu naokolo. a oni ga u komade razrezu i hadzijama prodavaju. koji se u Misiru izragjuje od erne Bvilc.se. pokriti. koja dijeli Uejtullah oJ Mcsdzidel-haram:l.koji Bejtullah-Cabu sa sviju strana z:\stre. Taj je kanlen dignut od ~'tla.istocnoj strani izmegju Hadzerul-Esveda i coseh\ irakskog. tc je po njemu ovo eose dobilo svoje ime. koji se razno~e kao llajdragocjenija uspomena po svim krajevi~a. a cetiri joj se co~eta zovu: HadzerulEsved na istOCDOj. V cliki svileni cilim. Cabu sagradio je Ibrahim pejgamber. cija jc rodbina i svojta tako siromasna. odaklc se pocimlje tavaf ciniti. te su u njoj drzali razne kipove. zcrul-Esveda dvadeset arsina. osobito u vecer.uvaju i nadgledaju Bejtullah-Cabu. kada sve Bvjetiljke gore. otvara prekrC:\san pogled na Bejtullah-Cabu.e svjetiljkc. kao nasljednik Muhallledov nB. I kad . te su nacinjena od sadza. Od Hadzerul-Esveda do coseta irakskog ilnadc trideset i dva arsiua. dar. a od tala odignuta cetiri arsina. kojinl hadiije obilaze okoBejtullaha pokaldrmljcll jc crninl mramorom. a od jelnenskog do Hacl. da se njilna pokrivaju mrtvuci. Posto hadzija pristupi tu~ poljubi taj kamen~ te ouda ide Iltl deeltu s1ranu i obigje Cabu do sedanl puta. jcdnog skupoejenog drveta. Ostali je prostor posut pijeskom.

pre~a mjestu. i vrati se svojoj kuci. da mu u snu javi. koji joj uovikiv8se: "Ako si gladna. s robom na . Hadzera je tr~la Cas prema l\Iervi. ali nije mogla vode naci.to jest bude naregjeno.43 - Arapi kasilje primise islam. ako si zedna. ako si bolesll!!. a Ibrahim pejgamber umoli Bog£!. Kada je i s~dmi put . ona i nadalje osta kao najsvetije rnjesto njihovo. Ibrahim pejgamber iSao je za Hadierom. zem!" "Stani stnni!" Posto se voda zove arapski abu.dZera sa djetetom pojclakruh i popila vodu. ~to da ucini? ~og IDa rooe da Ha~eru i -:~l njezino dijete popne na devu. njezinu robinjicu. da im dade neito kruha i vode i da ~. Zdvojna mati tra!ila je vodu~ ali je nije mogla naci. Kad su d081i u jednu pustinju. pa sve kIju~. pa povi(!e: "Zem.rinaest godinit progju tuda neke kirajdzije. Ne daleko toga mjesta bila su dva gradiea: jedan se je zvao Merva." Evo sto na~ po prilici svete knjige kazu 0 postanju i sagragjenju Cabe: Ibrahim pejgamber imao jc za ~enu Sarn. kraj djeteta prolazila. Poslije nekoga vremena ne mogne se Saril slagati sa Hadzerom. Ne progje dugo.nimi Hadzeru i silla joj sa deve. Ona se uplasi. krene ona iz Sarna.. komu nagjenuse ime Ismail. Jednoga dana rece mu Sara. gdje je Ibrahim pejgamber zivio. a jos nije imao dJetcta. neka ide kuda boce. napij se i ozdravi6eA!" K6d toga vreia ostane Hadzera punih' trina~st godina. deva Bozijinl emerom. Vee mu je bilo sto i pet godina. da joj voda dijetc ne ugusi. gdje je danas Meka.> pusti devu. napij se te vode i nasitiCeA se.Ona je tako sedam puta isla od Merve k Safi i od Safe k Mervi. ondje da ih akiue i ostavi. da devu kuci dovede.a· Ibrahim pejgamber . da ozeni Hadzeru. vazduha. a drugi Safil. Poslije postane ona k'blom -. kocijaAi. Kada je l:Ia. Nakon t. Kada je Ibrahim pejgambcr popeo HadZeru i aina joj na devu. to je to vrelo dobilo ime ~:! Abu zemzem. a ono stalo od zegji umirati. koju joj je neki kralj poklonio. I Odmah za tim za(!uje Hadzera glas iz have. a robinjica zancse i rodi sina. napij se i napojices se.a. da se svaki musliman kada klanja okrene prema Cabi. a dijete jojpocnc od gladi i zegji plak:ati. znakom. Damask. kcer Nahoyu. ne hi Ii gdje vode nasla. opazi da je djetctu ispod noge iz pijeska vrelo provrelo. Gdje deva stane. ~ade joj ono kruha i vode. stane zegjati i gladovati. Cas prema Safi. stanc.

Oni BU trazili vodu. a bilo jEi i mnogo bolesnih megju njima. kako nad jednim mjestom g. ali ne mogne djetinjega vrata prerezati. sedam puta oko Meke.' oni gaO kirajdzije i njihovi potomci nasele.-44devama. a oui ju ollda kuci nose i dijele svojim rogjacima. iz dzenneta i donese crnoga ov:na zlatnih rogov~ koga Ibrahim pejgamber umjesto sina Bogu zrtvova. kOIDsijama i znancima. kada do umiranja dogje. koji je uz Oahu Bejtullah najveca 8vetinja Bvih muslimana. koji paze na Meku i cuvaju Oabu i crui kamen Hadzerul. Putujuci tako. Sada on udari nolem o kamen. . " On uze noz da sina zakolje. Abu zemze iIi Zemzem kujija pokrivena je dana~ ~ubetom. Oni au bili vrlo zedni i gladni. Oko Abu zemzeta stane sada Ibrahim pejgamber graditi grad. Kad je ona cula." . a muslimani vjeruju. a duboka je sezdeset i sedam arsina. idu hadzije.olub kruzi. U isto vrijeme usnije ~brahim pejgamber san. nego neka je trazi u havi. sto joj inuz govori. evo ti sina i ti ga kurban ucini." Svi ~d pogledaju prema nebu i opaze. nalijevaju vodu iz Abu zemzeta u Iimene posude i prodaju je hadzijama. kako je Hadzera traziia vodu' za se i za svoga sina. Dvadeset i cetiri koraka od Zemzem kujije je glasoviti ('. Oni se napiju te vode i avi se napoje i n~site. a kad ga je. da trazi svoga jedinca. Kada smo g~vorili 0 stigragjenju Meke i 0 postanju Abu zemzeta.Esved. a u raspuklinu turaju hadzije ruke na uspomenu toga dogodjaja.o koj~ i 0 HadZeruI-Esvedu. iIi po nasem racunu 50·25 metara. Had~eru i sina joj Ismaila.rni kamen Had~eruI-Esved. da je imaju. Kada je Bog stvorio /. Kada je to isto i trece noci usnio. U spomen. Gabrijel. dile Be. dogje do onoga mjesta. u kome mu Bog zapovijeda. rece mu: "Ako je takova zapoviied od Boga. a sejhovi. pa joj rooe sto je usnio. U to ce reci jedan od njih: "Ko trazi vodu u pustinji. 'Oni pogju onamo i nadju vrelo. kao ions. U to sagje melee Dzebrail. da reknem. sjedne na devu i pogje. da ga Bogu zrtvuje. na kome mu je sin klecao i rasijece ga ozgora ·do dolje. ali je nijesu mogli naci.pejgamber utemeljiteIj Meke. Voda iz toga vrela vrio je dobra. da svoga sina Ismaila kurbRn ucini.. Tako je dakle Ibrahim . gdje j~ bila Hadzera sa sinom svojim. a bolesnici ozdrave. da ima cudotvornu moe. Taj se kamen vidi jos i danas. dovrsio. neb je ne trazi po zemlji.

ne ljube ih vjernici u ruku. Dosavsi u Arefat obnoe' po hladovini. Ali megju tima mezhebima nema ni izdaleka onoliko razlike. kao sto to opaZaIDo kod'raznih kr§eanskih vjeroispovijesti. 'ljudi vise dotieu." U had! kao duznost ne ubraja se dakle sarno posjet Medine i Meee. kada se hadzije sa Cabe vrate. raskola. te ga. jer su Be oni doticali Hadzerul-Esveda. osvanu oni tu uoci bajrama i ostanu cio dan. To je poljana. Ulazak na Dzebeli-Rahmet dozvoljen je sarno Safi mezhOOn. jer ni jedan muslimanski ·mezheb ne -izmjenjuje karaktera islama. a to za to. Razlika je D. Ali vratimo se k nasim hadzijama. uzidao ga je u gradski zid tako. Hadzerul-Esved je danomice crniji i tamniji. Muslimanski mezhebi razlikuju se megju Bohom.: . koji ide oko Meke. Da ovo razumijerno. da se muslimani dijele na cetiri mezheba iIi sekte. jer. 8vi se bezuvjetno dr!e zapovijedi kur'ana. vee je 8ve doslo na ovo polje i pritislo ga. schizme. Eazem mezhebu i imami &ii mezheba sarno u tome. vee je najglavniji ovaj 'dan na Arefatn.nije ostala ziva duAa. da rou grijesi na kamenu ostanu. prima na se ljudske grijehe i sto ga se' . "Kad se skupi toliko hiljada hadzija u Meki. kako se obicno ljubi.r reze. velika.' Adem pejgambera. da je jedna polovica ~ila UDUtar. Taj je kamen bio u pocetk'u bjelji od mlijeka i svjetliji od sunea. a zvao Be je Almaz. i to dooekle. moram reci. kako dogje do Hadzerul-Esveda. iznio je Boziji melee iz dlenneta Hadzerul-Esved na zemlju i metnuo ga na ono mjesto. dotakne ga se dlanovima 'a onda ih prevuce preko lica i ruku do lakata. a druga izvan gradskoga bedema. nego u dlanove. sarno po obredima. pismo. gdje je danas Meka. : . kao kad abdest uzima. Taj se dan zove: "Jevmi arefe. svima je islamskim mezhebima kur'an sv. Kada je Ibrahini pejgamb~r gradio Meku. ito nasi muslimani 'kod molitve ruke . koja se prostire podnozjem Dzebeli Rahmeta. a. Nigdje ciniti se . U islamu nemo. a isto tako oi opreke. krene'sav onaj svijet dva dana'prije Bajrama u Arefat. pre izmegju naAih musliIDana. to je on eve tamniji i crniji. Svaki hadzija.. nema ni he. mjesto ud«ljeno tri do cetiri sata na istok od Meke. Radi toga. koji spadaju imami Azam iii kako neki kaln. stoga i pokrije 'svjetina toga mezbeba. po prilici jedan cetvorni kilometar. otpadnistv&.- 45- .

amber i 'druge stvari. . a ostala 8vjetin& pritisne polje svojim eadorjem. sree ti se umeksa. pa ti od pusta nekog ushicenja suza udari. Kad . -knu. misak. Drugi i treci dan hadzije su duzue tavaf oko Cabe a trecim danom u veeer svrsavaju njihove duznosti. u dusi se ragja ueko tuvstvo.vlja snjima i ~ slavlju ih 'prilti "kucl\m ujihovima. a donose itn ponajvise lijepa turska odijcla. a stotina hiljada grla u jedan mah slozi: "Lebbejke!· -AIlahume lebbejk!" Cijelom se poljanom razlijezu ovi pobozni usklici. . Ovdje 'se klanja aksam i jacija z~jedno. pa kad je potrebno u stanoviti cas. pa se krene dalje pG noei i osvane u Mini.. Sto Re za. koji za to vrijeme uei. . ve~ivo i t. Hina ima do tri stotine dobrih kamenitih kuca. kadno se topovima objavi svrsetak. Tu stoje od podue do ieindije. ali se za to za ova tri dana pretvori u najz~vahniji grad. da gledaju u otvorenc dlanoY<:. jer cijela okolica snese sve rucne radnje. Tu se hadzije zadrze sva tri dana bajrama. Tu dakle hadzije osvanu na bajram u jutru. d. ljubi se i pozdra. doeeka ih skoro say ~uslimanski svijet iz njihovog rodnog mjesta. obicno bajrakom. Velicanstveno je poglcdati taj silni. vrhovni sveeenik. 'djec~~.46 drie prCB sobom tako. dociin ih oni iz ~i Bafi mezheba niza se spustaju. pucaju topovi. da tavaf cine Oabu i odlnab se opet vraeaju u Minu. Cijela se varosica pr~tvori u najkieeniji istoeni pazar.rug' sahat.d~ije dolaze. kurbane kolju i dove uce. l. Ta tri dana udara muzika. ·zna~ce i rogjake. te odmah koljn kurbane. pale se rakete. godin~ izradi.ha. U IlJOJ osim ova tri dana bajrama niko ne stoji. dade se znak. od koje do Mece ostane jednn do pod. kada ce ih ugledati. . Velieanstven je to i rijedak prizor. Tako to traje do zapada suncanog. ogromni skup svijeta. kojc se ovdje dobiti nc· mogn. Sad se krene sva svjetina prema Meki u mjesto Muzdelifu. a puske nikad i He prestaju. lijepoj varosici. Onaj namaz. Na vrhu Dzebeli-Rahmeta stoji jedan imam. One kuee uzmu· hadzije pod kiriju. daruju ~ene. sastaju se njihovi jednovjorlli~i u dpmovini u dzamijama· i uee dove za sretan povratak svojih badzija"a onda te§ko cekaju dan i Ca8. Gore imam neprestano u~i. razna platna. samo Ato svaki dan odlaze u Meeu. Kada su had~ije kuci dosIe. to se tu izloii." Dok llase hadzije tako kroz sva tri dana kurbanskog bajrama sveta mjesta obilaze.. koji se obicno na bajram klanja hadzije nijesu duzne.

Hadzija je najuglednija osoba . znao je. . On se tOIDU zacudi. uego su oni i Bogu dragi. ozhiljna. Jedne godine naumi on.'co u buduce zivjeti kao pravi. Svaki onaj musliman. On je sad malo napara i ostavi je gdje je i bila. Brada odaje covjeia plemenita.Ato se lahkoumnoj mladezi raao oprasta. BtO sve starije i uglednije muslimane. a na drvetu marama. koji nose bradu. a ono njegova pa njegova. Kada se je kuci vratio. a ispod te lipe teklo je vrelo bistre. koji je naunlio ua Oabu. Kada je hadzija umro. kada C.adzo iIi hadiifa. Za to bi se covjeku. kao i ona U Meki.- 47 Karod u Bosni i Hercegovilli vrlo postuje svojc hadzije. Kada je molitvu svrsio. U Banjaluci zivio je prije neko stotinu godina neki vrlo pobozni covjek. pustio je bradu. da je to Bog eudo ueinio. kQji BU prije pili kakovo OPOjllO pice. da ljudima pokaze. ode na vreIo. iIi se inace I:\ijesu strogo drzali zakona Bozijih. pak je Bog vee vise puta cudesa eillio. Blizu njegove kuee rasla je velika lipa. pusti bradu. kako fin je ovaj iIi onaj hadzija omilio. zovu h. prozva hadzijinom lipom. sagradi mu narod turbe.. tu je abdest uzimao i Bogu se molio.' Ali 'ne sarno da bradu Dose hadzije.o na put. Bradu' moze pustiti kadgod 'hoce~ ali u najvise slueajeva puAta' je na jedno cctrnaest <lana prije velikog iIi prije kurban'skog bajrama. ciste vode. da ce na Oabu. cestita i postena. Koltlfo nasi muslimani drzc do brade. koji strogo zive po 'zd{onu Bozijenl.". ali i njegova marama naparana. 0 a je svaki dan dolazio na to vreIo. . nego je pustaju i oni. . uzme abdest i pomoli se Bogu. koji je pustio bradu mDogw toga za zlo uzelo. pod kojom je abde. . U predvecerje onoga dana. a onu lipu. da ce se popraviti i da . jer je to jos Adem pejgamber naredio. ode kuci'l ali zaboravi maramu na onoj lipi.t uzimao i Bogu se ~olio. Kada je to Darod vidio. kako rou je ovaj hadzija omilio. sRvrseni muslim.u dzematu. Kada ovakav Covjek odluci. pogje da uzme abdest. da mu do . da pokaze. Ali ne sarno da narod svoje hadzije postuje i da ih sa pocitanjem susreee. vidi se i po tom. Drugi dan krene on bez marame u Meku i kada je onamo doMo. skin'e maramu. ali nad onim vrelom drvo. makar da i nijesu hili un ~~. za tim stariji i· ugledlliji muslimani. ltao i njegova. To se turbe i ona lipa jos i danas vide odmah iza grads na desnoj strani drum~l~ koji vodi iz 'Banjaluke u Jajce.

rebinl evela.Muhameda. Kada 80 mevlud u dlamijama uei. . ie da donosi na svijet cistu nauku Njegovu. a znaei rogjenje. Bve svoje znance. te im daju. u ponedjeljak 12. se 16 Muharned pejgamber rodio. ali Ce . Cast za njega i pred Bogom i pred ljudima. vjernici glasno odgovaraju: Amin! Amin! Kada narod izagje jz dZamije. evel. da ee s pravoga puta saei. kak~ rekosmo. Sva ta ~udesa u·cinio je :aog za to. da je postao zrio iIi savrlen muslim. CaSama. kako vee na koga reda dogie. Mevlud iIi bolje mevludi ~erif je arapska rijec. . do drugoga. nego i bradu govoreei: "Bajram mubarekj olsuD!" a onda: "Mubarekj brada!" a on im odgovara: "Allah razi olsnn!" Iza toga pozove on. crvenkaste iIi zelenkaste boje i idu od jednoga vjernika. da je Muhamed Njegov Ijubimac i najveci pejgamber. limunadom i ~erbptom. ~to znaci.ar:ama kao i u. Od onda pa do konca zove Ie mevlud. a praunuk Ha8imov. rebiul. ramazana i ohaju bajrama i pale se sve vrijeme dok mevlud traje. da je stekao ruzd u vjeri. Na prvi dan bajrama iza' kako je narod 8abah u dzamiji otklanjao. palt se ne treba bojati. . a onda ih ~sti kafom. a to je naravno velika. gdje mn berber prema propisima vjere obreze bradu i brkove. unuk Abdul Muttalibov. pa i inovjerca. Muhamed pejgamber bio je ~in Abdulahov. kada se je Muhamed pejgamber rodio. cestita pokajniku ne sarno bajram. da pokale ~vt­ jetn. ali to ime nosi on danas sarno kroz prvih jedanaest dana. u kome . !Ievludi serif siavi se na uspomenu one noei. uopce ako zive ~ivot krjepostan i Bogu ugodan. veli Be.1 - 48- bajrama malo poraste. zvao ee je. a neki iz ibrika. dogodilo se jc vise eudesa. obii!no plave. Mjesec. rogjake i prijatelje kuci svojoj. kada s~ je Muhamed pejgamber rodio. On potje~e od plemenitog roda" Korejseviea. Uoei mevluda upale se kandilji na m~Q. One noci. naime do roejendana Muharned pejgambera. da piju ovo Aerbe. koji mevlu41 daju~ ierbe u ibrieima i maAtrafama. Ako se ovakav covjek otsele uvijek strogo drli zakona Bo!ijih i sveca . vikne on pred sakupljenim narodom: "HodZa prou~i mi dovu na bradu!" HodZa ce svakom rado "bradnu dovu" prouciti i dok hod!a uei. ako je imncniji. donos~ ljudi. a rodio se je u Meki. Neki ga pije iz maStrafe. ako je u dIamiji..

tamjanom. Z~ to i kaze imami Ali: "Nauka nije samo za Inuslimana." Vjera zapovijeda muslimanima. gledaj mu na pamet. grijcsio bi tesko i naspram Boga i na~pram dobrih ljudi. jer ih vjera sili i potice na dusevni rad. da traze nauku i znanja naj"": prije kod muslimana. mnogo prekrasnih poslovica i mudrih recenica.. koji vjeruju u jednoga Bogs. ali tome nijesu krivi oni. koji ti znanje daje" jer: "Znanje jednog~ covjeka nije sarno za njega. slicnim tisovini sto ga hadzije donose sa Cabe. nekim drvom. metnuti svoju vrlo tanku maramu od beza na grljak od ibrika ili na casu." TIi: "Kada se skim druzis. odani su nauci. prvo. zatrazila i ispila casu serbeta.. lijepih misli 0 8vemu eto je ljudima korisno. Najvcci Boziji poslanik' i milosnik Muha~ed pejgambe~.-. veli na jednomu mjestu: "Znanje je filrs za svakoga muslimana i mu'slimanku". Iza muslimana valja im dakako nauku· potraziti najprije kod ehli kitaba. a na FO . angjeli. radi cistoee i zdravlja. To cine iz dva uzroka. karanfilom i udgacom. neka ga potrazc kod koga drugoga. nogo da drugima koriRti. To oni cine na uspomenu."Uci od onoga. Da. kadili i skropili majku Muhamed pejgambera kada gao je rodila. a isto tako i nasi. kako BU meleci. a onda tek kod naobrazeBih viscbozRca. ali ako ne mogu nam dovoljno znanja kod'. Nauka je fars. kako je mati Muhamed pejgambera.49 skoro svak prije nego ce piti. Berbe piju vjernici na uspomenu. u kojima ima. Svi muslimani uopee. to jest obli:gatna dUZDost za svakoga muslimana i muslimanku i onaj. imaju vrlo. drago vjere i narodnosti. a na drugomu: "Trazi nauku pa makar i u °Kini.ime kod onih." Nasi muslima'ni u Bosni i ~He~cegovini zaostali su islina u znanju za svojim istovjercima. njihov maleni broj. a onda skrope jednogn za drugim mirisnom vodom od ruzica i drugih mirisnih bilina. a druga: . dolaze oni isti iIi drugi ljudi i kade · ih gjuniakom. nego njihov smjestaj. bio on koje mu. a no na vjeru. uzmi je Makar i iz usta: visebozaca. muslimana. pa pije preko one marame." Arapi. koji no hi trazio nauke. a znanje tebi. a na po se za Arapima. ti najinteligentniji i najprosvjetJjeniii muslimani. a isto tako i 0 naucir Jednao njihova poslovica veli: "Trazi nauku od besike do motike". jer njegova vjera njemu. kada ga je rodila. a drugo jet Un' je to Mnhamed pejgamber preporucio. Kada vjernici ispiju serbe.

.- 50- l\Iuslimanski imucniji gragjanin.

Obicno u sredini cifluka zadrzao je gospodar sebi jedan komad 2emlje. tako zvanc cardake. safera 1276.za njegov trud. Od ubrane trccine dobiva. tu spavaju znanja i umijenja.a on i zemaljski porez. kuiturnom polju ucinio. vocu iIi * . naimc ctac obitelji. sto je na begovskoj iIi aginskoj zemlji urodilo. Subase su obicno nesto inteligentniji muslimani. Oni BU uredili Bvoje vakufe i oSllovali nekoliko novina. sto mu je na begovskoj iIi aginskoj zemIji urodilo. Kad dozrije zito i drugi jesenski usjevi. kmet je od svoga age iIi bega sasvim neovisan. da pobiIjeze sve. Oni su popravili svoje skolstvo i osnovali gjacko potporno drustvo "Gajret". Takav komad 'zemlje. Zakonom od 14. nije. Muslimani u Bosni i Hereegovini dijele se na begove. sve do okupacije. to jest desetinu od · svega. po hidzri iIi hidzretu. Osim toga plae. subaSa obicno dcsetinu in natura i to mu je placa . bili pod . koji on sam obragjuje iIi ga daje komu u najam. sto su sve do najnovijeg doba. zanatlije i seIjake.. zovc se begluk. koji je u tako kratkom vrcmenu mirnoga razvitka toliko toga ua.- 51 se to. Nasi su muslimani od naravi jak. Na tima zemljama zivu seljaei. da na I 1jima moze zivjeti i po koja stotina kmetova. Bezi. koji znad~ citati i pisati. nije. pak onda mnoge age. ti stari bosanski vlastodrsci i plemi6i. ima svoj dio zemlje~ koji se zove kmetovsko seliste. Kmetovi su vecim dijelom krscani. Neki bogati age i begovi imaju u jcdnom komadu toliko zemalja. pnskom i handzarom. a imaju vece iIi manje komplcksc zemalja. njihovi kmetovi. i koji s~ razumiju u narodno gospodarstvo. premda ima dosta kmetova i muslimana. Na beglueima grade bezi i ag~ Ijetuikovce. Da ee se oni Bve to ljepse razvijati. Elemenat dakIe. U tima 'cardacima zivu oni po nekoliko mjeseci Ijeti i u jescn iIi ih predadu zakupnicima. zdrav i dusevno jos sasvinl svjez elemenat i za to ce lijepo napredovati. ~to -mu je te godin~ urodilo. age. bilo to u sijenu. duzni su oni. zitu. niti moze biti za kulturu nesposoban. dokazuju nam i danasnji uspjesi. ali mu mora davati trecinu od svega. da gdje Davor svoje krvavo kolo vodi. Svaki kmet. a hrvatskoj knjizevnosti dali vise vrsnih pripovjedaea i pjesnika. trgovee. niti moze biti indolentan. i da od kmetova uberu hak. a istorija nas uei. zakonom propisanu trecinu. on je sl~bodan. citluk ili cifI uk. vecinl su dijelom posjednici. iIi u njima drze svoje subase.

moze se otkupiti. kojo su vrijedile za njegova oca. konja. lsto tako ne moze ni kmet bez osobitoga uzroka i dozvole oblasti ostaviti svoga agu iIi bega i prijeei komu drugomu. Kmctsko seliste prelazi ou otca nn sinn. NaSi musIimani stanuju vecinom u drvenim ku~ama. eventualno i kmet u Posa\'ini.akC' se snjim 0 otkupnoj cijeni sporazumi. koji ju je kupio. Musllmanski 'seljak: aga. ako to beg iIi aga dozToIi i . Ako jo kmet stekao neSto novca. novije doba stali su i oni sve to vise graditi kuee od kamena iIi od . Dok kmet daje svomu agi iIi begu propisanu treeinu i :z. ovaea i druge domaee zivotinje ne plaea on ni treeine. Od goveda. Tek u. od koza i ovaca. U tom Rlueaju prelazi zemlja s age iIi bega na kmeta.emaljski porez. njega vrijede ista pravila i obvezc.52 - povreu. ni desetine. On prestaje biti kmetom i postaje svoj gospoclllr. ali plaea ddavi brojacinu od sitne stoke. pa i zu. ne moze ga beg iIi aga protjerati sa svoga zemljiMa. a ne moze mu niti zapovjediti. koliko ce i sto ce koje godine na kojoj parceli posijati iIi posaditi.

Skoro sve muslimanske kuee po gradovima. koji je. ~ I "1'"• Muslimanski seljak: aga. a. koja lezi na lijepo izrezuekanim ~cicama. U donjem je hoju malo zraka. te su izvana i iznutra hijelo okrecite i vrlo ciste. a na po se muslimanske kuee ozdola nesto manje. a jos manje svjetla jer· ima malo prozora. a sarno neki te neki imao j~ zidanu kueu. a zidovi od cerpica CRiegelwand). Sto 'ti obicno u oei upada. jer tu ima prozora u izobilju. u kojima se je poredao prozor do prozora. ~aj basamaka je drvena perda. Te kuee zvao je narod kulama. Za turske uprave u ovim zemljama. stanuje nas musliman zimi. cvr~ce }Z t --$ I" /4. kakovidimo. a hile su znakom velikoga hlagostanja i hogatstva. stanovali su skoro svi u drvenjarama. a gore i sire i dulje nego u prizemlju. drveta. Starinske su hosa'Ilske. a i po selima su na jedan hoj.takovih kuea. docim je gornji skoro uvijek od. Tim vise zraka i svjetla naci ces u gornjem boju. i solidnije gragjen. Donji jc hoj u mnogo kuca od kamcna. Iz prizemlja vode u prvi hoj obicno uski strmi basamaci. a ima i . Perde i dasciee su ohojite zutom iIi ervenom hojom. a u gornjem ljeti.- 53- opekl1. eventual no i kmet u srednjoj' Bosni. kada se uzpnes tima basamaeima u prvi hoj . U donjem boju. Kuee su DliSih muslimana skoro uvijek cetverouglate zgrade.

. (Da se vidi I kako naSi muslimani umiju da izaberu zgodna mjesta za svoje stanove i zab.vice) .0 ~ Kahva 1 muslimanske kucice na Bendbasi nad Miljackom u Sarajevu.

da se u avliju' ne vidi. a sarno u vrlo rijctkim kucama naci ces i to od novijeg doba stednjake (Sparherd. da se odnikale u avliju vidjeti no moze. Obicno pod' pendzerima harema i to na sokacnoj strani. To je ne sarno lijepo i prakticno. zove Be selamluk.om visok plot iIi tarabe. po gorskim obroncitna i d'rugim zgod" nim mjestima. gdje nem~ Huma.iIi kamenim stupovima. koji su cesto Vi8i od same knee. kasabama pa i u nekim gradovima. KuCa u kojoj stannje on sAm. iIi kako lleki kaill ahar~ a gdje mu stoji obitelj. pak onda mnoge agc~ a i nekoji trgovci. loze i danas na banku. l~oja vode u po=. sagradili Sll oko kuee visoke zidove. Kuruzane leze skoro uvijek na jakim drvenim . jer nasi. a opletene pletcrom iIi BU zbitc od dasaka. u kojoj . a u drugoj stoji fin obitelj. Imueni ljudi. istim krovom sa ku{~nim starjesinoDl. knee su pokrivene daskom.) U selima. obicno strmi krovovi. a osobito ugledniji bczi i age. U Bvakom BU zidu predsoblja po jedna vrata. da au im kuee na drumu i da se redaju jcdna do druge. ncgo u onim kueama. Na krovu je svake drvene ku. U jednoj kuci stanuje gospodar sam i docika u njoj svoje znance i prijatelje. kamcnim ploeaDla. pa i odlicniji muslimani. pa i vise kuruzana. nc pazc muogo. gdje obitelj stoji pod. pctero i sesterouglato predsoblje.cc kucna badza. harem iIi' haramluk. imaju po dvije kuee za stanovanje. nego bogataska kuca. Pokrivclle su daskoln iIi crijepom. tri. na po se u IIerccgovini. neka se biva vidi. otvor kroz koji se dim pusta. U onim krajevima. Kako nasi muslimani vrlo ljube" prirodn. odakle se pruza Iijep vidil~ na sve Btranc.55 muslimanske kuee jest to.ebnu odaju. upravo llUZ110•. kao sto je to 11 modernim zapadno evropskim gradovilna~ nego oni grade kuee ponajvise uz rijeke i potokc. Odlicniji i bogatiji begovi. Siromasniji musliman prima gosta i prijatelja u istoj kuci. llego 8ll i neka vrst reklame. a u novije doba i opekama. Ko je bogatiji ima dvije. gdje ima snme. osobito u Krajini i Posavini naei ees pred skoro svakom imucnijom muslimanskom kuc. a U onima. Ka kueama koee se visoki. da onn nije fukarska. 8to skoro U Hvakoj ve(~oj i ljepsoj ltuci dogjes naiprije u cetvero. smjestio je nas musliman mcgju tarabe i kuruzanu. Te kurnzane ne sarno da nadomjestaju plotove.

Muslimanska kuca u selu. ozgora dn'ena. . Ozdola zidana.

Slatko . osobito mu je 'Inilo. koje su jos za otomanske vlade u ove zemlje dovodili sultanovi valije. kao i nluslimana. za to vee odregjenoj odaji. Da n Bosni i Hercegovini nalazimo dosta u istinu vrlo lijepih kanja. ustrajni i brzi. ulazi u sohu hizmeear..vi. a uvela je i trke do. dv. ako ga sto vise znanaca i prijatelja. koji uteku.illom se za 7. n. hilo to cinovniei iIi gragjani. "a pokraj slatkoga iIi u slatkom je zlatna iIi srebrna kasika. pa ne sarno da se godiroice u Bosnn dovodi sve to vise hatova ciste arapske krvi. i nosi na tabaku. doticno ahuru i na haremu su veci iIi manji balkolli obicno izgledom u haseu.a i vrlo mu je drago. Kada je ovako sve.macih konja i odredila nagrade onima.jje:' vode. Stl mn dolje.kap. kojinl si gosti iza Nlatkoga otiru rukc i uata. docim. mcda i secera. pase i drugi Casniei. kako bi ih bolje docekao i gdje bi im ljepse mjesto DaSao.di mn se na lieu. koliko uziva.- 57- mu je i obitelj. . a osobito ua velike blagdane posjeeuje. a ponajvise od t~nja. Poslije okupacije radilo se je jos i vi~e . u "podrumn" konji i goveda. Osim slatkoga su lla tabaku i case pune hladne vode. Onda on ne zna. On jednako rado i iskreno docika inovjerca. goste rodom podvorio.lnecu obicno u plavu iIi crvenu stakIcnu p08udu.' kada su im konji vrlo lijepi. slatko.gost. Hi~mecar ima na ramenu iIi na tabaku peskir. To balkone zove Ilarod div~nhane iIi kamerije. . aim su gosti sjeli na mindorc i sa domae.. nosi isti iIi koji . ~luga nosi slatko od gObta" d8~'g8st&: i svaki·· uzme nesto slatkoga~ metne ga u usta. ako rr1U dogju ugledniji i odlicniji ljudi. . tasse. a iza toga pije. uzrokom je oplemenjivanje domace pasmine sa hatovima c. kueni sluga. ali za to ziva i vatrena pogleda." Fa kako da i ne ljube svojih konja. istina maleni. Slatko je llcka vrst kompota od ruziea i jabuka. nego je visoka zemaljska vlada za Bosnn i Hercegovinu odrcdila i llagrade za najljepsuzdrijebad.iste arapske krvi.dravlje upitali.Konja ljubi musliman vise nego ikoju domacu zivotinju. na selamluku. kada se baei "na sapi debela gjogina. Musliman ljuhi . U nekim aharima stanuje gospodar u prVODl boju.Na skoro svakoj muslimullskoj kuci. te su oni obicno u proljecu i ljeti vrlo mila obitavalista nasih muslimana. Danas ima u Bosni i Hercegovini do osamdeset hatova ciste arapske krvi. ali u po~ebnoj. oko oplemenjivanja bosanskih konja. .

da i ti zadimis. da se mogu megju dagarama prosetati. pa kada so jc eumur dobro razgorio i u zeru pretvorio. On metne duhan u papiric. jer je sad doba. a desnom dodaje cigarete. Osim sa gotovima eigaretanla. upali sibicu i svojom mn rukom pripali.asti on goste i duhanom. c. Osobito ugledlla gosta i vrlo dobra prijatelja. ali ja sam u tonI uzivao neku nasladu i za to sam svakog& jutra ranD ustajao. UstancR Ii Zlml ranD ~ jutro i krenes kroz bosansku earsiju. Ako dOgjC8 u kneu kakovom starom uglednonl begu iIi agi. dasku iIi sto takova i mase njoDl nad cumuronl. unesu je u k. iIi rogjaka. Iza druge kafe.I . da podvori goste cigaretaIna. koju narod u sali zove kandzija. on ce zapaliti nargilu~ popusiti dva. Na krnju dolazi crna kafa. koji pusi nargilu~ pa ako si rou osobito mio i dobro dosao gost. Caben travu donose hadzije iz Cabo i odatle joj ime. da se sto prije razgori. l\'Iangale Stl. da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi. Da im ugljik ne naskodi. nego ga dade gostu. iZllesu mangalu na sokak iIi u avliju. kojima griju svoje stanove. Ja ne znanl. dotakne se 01). a u nuzdi bogme i ruke ngrijati. posadice . dagarc j dosta duboke posude od bakra iIi zemlje. dueane i radionice.anom po jednu dagaru punu do vrha cumurom. sa segrtima posaliti.. da ga on SAID dogotovi i zaslilli. Da bude u kuci sto ljepsi miri~~ metnu nn zeru nesto caben trave (udal. opazices pred sk. kako ni za sto. koja vrlo ugodno mirise. Ako je zimno doba. a ozgora eumur. uzme masicalna zern iz mungale i dodaje redom svima gostima da zapale.nctl iIi magazll. iIi l{ako ih neki zovu. Iza toga ustane sam kucedolnacina. na po se. zamota ga ali ne zaslini.- 58- drugi hizmecar ua tabaku serbc iIi limunadu i opet dvori goste rcdorn. U znal~ postovanja naspram svojih gostova i prijatelja. a prljavi segrt uzeo je konlad debela papira.oro svakim due. a za veeu sjegurnost metnn u zeru ve}ik (~avao iIi konlad eistog zeljeza iIi koje druge kovine. ustaju gosti i prastaju se sa ku~ c~domacinoln. a ouda ce tebi dati. I(ada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu. ako je dosao iz daleka iIi ako ga nije dugo vidio. ili sikterusa. tri dima. kako sjede. lijevom rnkonl prsa. U mangalu metllu do polovice pepela. ugljen.

- 59- .

Kao ~vuda. Neki bogatasi imaju vrlo velike i fine eilime. Neki pune mindere i milaVOID.- 60- domacina na svoje mjesto i sam ee ga ne sarno duhanom. koliko ga to kod nas u skoro svakoj ~dlicnoj kuci nalazimo. ispunjene vunom iIi kostrijeti. neka vrst niskih dosta sirokih klupa od drveta. Na seeijama su dugacka i kao seeija siroka siljteta. nego jednostavnost i prakticnost. sarno sto ee domaeica. Velika sirotinja prostire svoje sobice hasurama. Sirotinja nama mindera. bilo u svoju ili u tugju. koji su uza zidove prislonjeni. u8ka. nego i jelom i· picem podvoriti. Mjesto matraca imaju neki na secijama mindere. tako se i u muslimanskoj kuei opaza ne sarno Iijep red i cistoca. prostrte su eilimima. pee. u kojoj muslirnan doceka svoje goste i prijatelje. u selarnluku. Na ~voje ga misto posadio. U svakoj mu~limanskoj kuci ko~i se. koje BU hasurama pokrivene. ostavija on pred vratima cipele iIi papuce i ulazi bosonog iIi· u earapama u sobu. ako joj je' gosCa vrio draga. slicnom donekle saau. iIi cilimirna. koja iz vode raste. ima on secije. tkaninorn sli~nom cilirnu. Makat je U odlicnika cesto izvezen srebrom i ziatorn. obi~no za vratima visoka. koje su i minderi. Bogatasi prostiru na mindere svilu i kadifu. cigaretu sarna zapaI~ti i nekoliko dimova popusiti. koji se inace zovu ponjave i koje ~u sami nacinili od starih krpa i konaca. niti u selamlucima nemaju muslirnani ni izdaleka onoliko pokuestva. a onda ju onako dimecu podaje svojoj gosci iIi prijateljici. Seeerii mu kahvu dodavao. Svojim ga je eurkom ogrnuo. vidio sam i takovih. 0 tom pjeva i narodna pjesma: Lipo ga je pasa docekao. Zene caste isto tako svoje prijateljice. koji BU po mjeri u jednom komadu otkani. a siromasniji meeu pokrivace od basme iIi cohe. koja je obi~no zutom iIi . pa i siromasnih muslimana. pre~rita makatom. Kada musliman ulazi u kueu. vrlo finom travom. U sobi. koje su poredane i pricvrseene uza zidove. Sve sobe riasih. nego samo'secije. Jastuci su obicno od iste gragje i iste boje. a kod odlicnika i u tako zvanoj sikli odaji. taka. ali vrlo dobra bosanska furona. U kucama odlicnika su na seci.jama fini jastuci. &. da ne zaprlja cilima. da svaki pokriva cijelu sobu. Niti u haremima.

postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu. ormaric u zidu. a u nekima su slike. Cabu. jer im to vjera zabranjuje.vremena poznavali. d. a i danas naci ces ih samo u kueama aga i begova. premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati. da im ne smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi kupaonica za umivanje i obredrio pranje. Svjetskih slika. jer ana covjeka na taStinu pobugjuje. kao sto su lule. U spavacim sohama nasih muslimana nema kreveta. Krllj nje vial se t. zv. koje nam prikazuju Hadzerul-Esved. duhan. Prije nego Ce na 'pocinak. metnu duseke u mnsandere. .- 61 - crvenom bojom obojena. Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo. trgovaca i nekih effendija. Kada BU u jntro sa dusekll ustali. a osobito kipova nemaju. Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete zemlje. Muslimanska kuca u varoSicl iii kasabl. nego oni spavaju na jastucima i dusecima. kula. u kome dde stvari: koje im svaki Cas trebaju. Meku. Case i t. Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene stihove iz Kur'ana. Stolova i stolica nijesu naSi muslimani Bve do najnovijega . Obicno kraj hamama naci Ces i dolaf.

. Zenska odijela i " 11'.- rJ) (. I rubine slazu i spremaju u sanduke. Oni nemaju ni ormara. da zenska odijela i rubine na zidu kao muska vise. nego im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu." - 62- koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. jer je velika sramota. I (\ ..

Ostalo razni istoctlJacki luksuriozni predmeti. eucnu oni. plitku posudu od bakra iIi cina. a osobito su lijcpe oue pjesme. . u polju iIi gdje drugdje. sluga mil. gdje nema mindera ni secija. a u drugoj legenj. Ibrici su posude iz bakra iIi mjedi sa pouzim grlom. Bogatiji ima slugu. a. pa sastanu Ii se dvojica. da ih noge ne zabole. Sluga ima na ramenu peskir. umiva se iz ibrika. Dok se perc euci on i Lijevo ozgor ibrik s le~enjom. I u uarodnoj pjesmi spominju se vise puta hamami. trojica iIi vise njih na ulici. koja se takogjer zovu hamami. pa dok gospodar pere ruke i lica. pa se tako po sahat. dva i vise razgovaraju. umivanje i uzimanje abdesta. koji u jednoj rud drzi ibrik. Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i za to ces u skoro svima vecim mjestima Bosne i Hercegovine uaci javna kupalista. pa kada se je gospodar umio. u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblaci: . SiromaSniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam iIi mu lijeva zena iIi koje dijete. U ibricima dde oni vodu za pice. uzme peskir slugi s ramena i tare ruke. uopce vrlo u obicaju. Cucanje je ne sarno u muslimana. nego i u svih Bosnjaka.- 63 Kada nas musliman u jutro ustane. ddi mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teee. slienu luvoiru.

jer je ona mati njcgove djeee. sto ga vd dragosti j iz postovanja zove aga iii beg. Nagizda se sto god moze bolje. Ona ode u vruee hamame. Umivala bilo lice svoje.. Svoju djeeu ljubi musliman vrlo njezno i pazi ih. kao o~i u glavi. ali ne toIiko radi nje same. vee vise puta skrajnja tlirotinja. u kujoj se izragjuju razlli melalurgicni predmett. Koliko zena postuje muza. Muz je otac i glava obitelji. Musliman vrlo . da Sll druzieom svoga zivota dijeli dobro i zlo. . jar su ona njegovi naHljedniei. to. koliko za. komu se dragb volje i bez prigovora pokorava zena i djeca. a. put od puti nJegove. iato tako ljubi i zenu. to jest gospodar. da moze uzddllvati sebe i obitelj: on si savija domaee gnijezdo.liubi obiteljski zivot. jos manje beg. Kao sto ljubi djeeu. sto mu je od Muslimanska radioniea. Uze ibrik i raki safuna. vidi se po tom.- 64- Kad to ~ula ajkuna divojka. pa je Ii stekao toliko imetka. krv od krvi njegove. premda on niti je aga. Boga sugjello dok na ovuj zemlji zivi.

ali joj onda mu! ne mora dati nicaha. da ih koji muskarac. Ali ne sarno da musliman moze sebi na prvu zenu dovesti drugn. uzima on drugu zenu. I narodna pjesma spominje puscenice na vise mjesta. mora joj platiti nieah. sto vise. ali za to valja da ima vazna uzroka. Ako je uzeo drueu zenu. "Nc eu Hate. lato tako moze i zena ostaviti svoga muza. pa i cetiri zene. ako im nije u rodu. a na prozorima harema su guste drvene iIi gvozdene resetke. demiri. kako su to jos prije vjencanja ugovorili. jer im to zakon nalaze. Udovica S~ moze po drugi put udati tek iza cetiri mjeseca i deset dana poslije smrti prvoga· covjeka. nego je moze i pustiti. uzima sedefli tamburu i pjeva svojoj dragoj: "Sada misli Hata Hadzagina "Da ja ljubirn prebijelo lice. Osobito zene moraju dobro paziti. iIi dcmirli pendzeri. cetiri mjeseca i deset dana otkako su se razvjeneali. ne vidi. ali se njegova bivsa zena ne moze udati. zovu se demiri. uzima on rijetko kada vise od jedne. Ako muz pusti zenu. Muslimanske se zene i djevojke kriju. ti mi ziva bila "I tako mi ti sugjena hila "Jal' divojkom. u ha- I . a gvozdene. a on rnjesto da ide u halvat. n ske kuee i avlije ogradite visokim zidom iIi tarabama. Drvene resetkc zovu se musepci. to jest svotu novaca. zove se puscenica. tri. Bas radi toga BU skoro sve mUBlim~. prozori pako. sobu za mladozenje. da ne govorim o trecoj i cetvrtoj. ako mu prva zena nema djeteta iIi ako ragja samu zensku djecu. mora je po zakonu isporediti sa prvom i dati joj sva prava kao i prvoj. neIjubljcl10j djevojci. dok ne progje iddet t. na kojima Btl gvozdene resetke. Zena. Premda nas musliman moze da ozeni dvije.- 65- Malo ces gdje naei onako njezan obiteljski zivot. Sarno u iznimnim slueajevima. Broji njojzi stotinu dukata. j. kao kod bosanskih nIUslimana. koju je muz ostavio. Ka divanhanama. Kad muz pusti zenu. ona mu mora vratiti i ODO ruha. 'sto joj gar je on prije vjencanja kupio. moze odmah drugu vjencati. a osobito. jali udovicom. "Jar ako ee tri put puscenicom. Broji njojzi gospodsk~ niCahe. Momka ozenili.

zna se da ga nema kod knee. u Turskoj Hrvatskoj. Ako fin se ovaj ne odazove.- 66- remima takogjer su demiri iIi musepci. ne 'znam. a njih da niko opaziti ne moze. u Krajini mislim da se ne kriju za to.ne kuee. pak su njihova veziva. pa i one moraju kao i muZevi im i u kuci i u polju raditi. a drugo. da je koji nepoznat muskarac vidi. da joj iii on sam iIi njegova druzina sve u kueu prinese. dok nije udario stapoin iIi rukom 0 tarabe iIi vrata. gdje zivu sami muslimani i katolici i u sjevero-zapadnom dijelu Krajine. Da se. Ima mnogo ljudi kod nas. sto ih ima dosta siromasnih. halke na vratima. udarice stapom ° tarabe iIi vrata. Za sto se ne kriju one u dolini Rarne. upravo im je u krv preslo. Sarno kod vrlo siromasuih muslimana nema . da ga uku6ani cuju i u kuell uvedu. pak za to. ali nijesu nasih rouslimana i njihovih obii'Alja prou~ili. niti mi to znade ko kazati. mislim u Hrvatskoj." . jer su na granici. To udaranje 0 haIku iIi 0 tarabe. ako nije vreln daleko. sto ih obavljaju i nase zene. iIi ee te barem po imenu zovnuti. da to nije" od potrebe. da ih osobito koji inovjerae ne vidi. Na vratima je skoro svake bolje muslimanske knee gvozdena halka i na tu haIku udara onaj. ali tih je vrlo malo. da mogu zene i djevojke vidjeti sto se vani dogadja. iIi dok nije po imenu zovnuo kucnoga domaeinu iIi koga drugoga muskarca iz o. . ona ne samo da kuha. dUZ8ll je 'muz. Ima nekih krajeva u Bosni i Hercegovini gdje se musliman. koji zeli u kueu. Ne kriju se jedino u dolini rijeke Rame. a ··r . nego je i dobra i stedna kueanica. da ga ukuCani ~ujn. Djevojke se' ne moraju toliko kritj kao zene. Bosanska muslimanka ne sarno da je vrlo marljiva. Za to on~ mogu' i na vodu ici. ali i one moraju paziti. Ona obavlja Bve poslove. koja kaze: "Nauka je muka. a ona da onda dalje radi. sije i veze. ali i ovdje se obistinjuje ona narodna. ali ne smiju niposto u earsiju. a nije ni cudo. koji su ove zemlje doduse proputovali. pere i kueu redi. ske zene i djevojke sa sela ne kriju. a oduka tri sta muka. a i po cijeloj Austro-Ugarskoj monarkiji. ~ko ti kakav musliman zeli u kuell doei. premda dobro znade. prede.. da ga gdje drug~je potrazi. ali za to ipak ne ee strani muskarac u kueu uni6i prije. a onaj onda odlazi. kad tako misle i pisu neki inace dobri putopis(·i. zeni ne desi prilika. da sto kupe iIi prodaju. nego tka. koji misle da bosanska muslimanka niAta ne radi.

.Ku~a Imu~nljeg rnuslimanll Iz vana.

odijeljeno od drugih vjeroispovijesti. koliko im je sarno l11oguce. ako je odakle dosao. da je tudja zena kod lljegove u posjetima i za to nikada ne ulazi svojoj' zeni. one ce ju i u svoja odijela obuci i metnuec na.: njezininl drustvom. nju sve svoje nakite. nose fenjere iIi one. kad im ona dogje. Kada nemaju posla. Dzemat je skup kuca i Ijudi oko jedne * . Bogatije i odlicnije. vole ju bas od srea i teze upravo za. pak onda odu zajedno kojojgod na sijelo. ako vide. One idu . njihova djeea.jer ne mogu k njoj. dati.. prate sluskinje. oso~ito supruga koga cinovnika. Po tima cipelama iIi papucama zna i muz. sigurna je. Kada im takova zena u knell dogje. dok joj nije gosCa otisla. one ce joj svaki put na odlazku reci: "Ma dogji mi gospoja!" Muslimansku zenu rijetko ees kada vidjeti samu na sokaku. da ee i ona njezinoj stogod na peskes. Hi se izvezu u zatvorenom fijakeru iIi ih. a njeka upravo umjetnicki izvedena. dar. Radi svojih zena i sceri zivu muslimani. Bez fenjera i pratnje ne smije muslimanska zena i djevQjka u vecer iIi u noci iz kuee izaci. vee ih se dvije. pristaju..- 67- . ostaYlja. pak se vrlo vesele. Dolazila takova zena k njima jos tako cesto. ako im takova zena pohvali i miluje djecu~ jer BU im djeca najmilije blago na zemlji. tacnije dzemaatinla.. Ako idn kuda u vecer. Onda ce joj one sve po volji uciniti. J{ada koja zena dogje u posjete svojoj prijateljici. pak . Je Ii koja zena darovala njezinu djecu. a nekada i. svojom goscom rado hvale svoje muzeve. tri dogovore. krate sebi vrijeme razgovoronl. a dijele se po dzematinla. da je takovoj zeni drago njihovo drustvo. . srebronl iIi zlatnom zieonl. Odlicnije zovu hanuma. Muslimanskoj obicnoj zeni kazu bula. One im pokazuju svoja odijela i l1akite i eglenisu 0 svemu i svacemu. a osobito im je milo. pred vratima harema gornje cipele iIi papuce. ~ osobito ona protkana svilom. kako bi je ljepse docekale i bolje podvorile. kada iIi kaduna. J{ada su na sarno sa. Koju krseanku zavole. a starije i odlicnije hanume. iIi ko iz 'njihove pratnje. Kao prave matere~ vrlo su sretne.. lle znaju. ako ih posjeti koja odlicnija kri5canka. vrlo lijepa i ukusna. a osobito su sretne. ako joj njihova odijela i nakiti Jijepo "ujisu". pozivaju je k sebi i svaki put se razvesele.vrlo rado jedna drugoj na sijeIa. eigaretama i ernom kahvom. koje ne ce da hodaju sa drugim zenama.

sto u zcmljistima. nego i zemIjista. Svi vakufi u zemIji reprezentiraju danas sto u gotovom noveu. zito i drva za ogrjev. 08im toga dobiju oni jos nesto novca za zapise i nicahe iIi vjencanje. Svaki dzemat ima svoga hodzu. a daju im i gotova novca. Hodzu i muktara placaju u naravi. te da se tacno vrse Bve naredbe i zapovijedi pretpostavljenih ohlasti. koji traje godinu dana. U nekim sIu~. Mnogi bogati. muslimanska osnovna skola. koje grade i uzdrzavaju ljudi istOgLl dzemata. U svakom je dzematu po jedna iIi vise dzamija. Osim hodze ima 'svaki dzemat i svoga muhtara. ako je ko umro bez djecc i drugih zakonitih uasljednika. Svaki muhtar ima svoj muhur iIi stampilj. pasa i vezira. drva i zito. da im se poslije smrti "prid dusn hatma uci. dakle vakufu. knee i kmetove. da su mnogi vakufi po Bosni i Hercegovini vrlo bogati a neki da i velikim nepokretnim imetkom raspolazu. muslimanski svecenik. Isto tako. Hodzu i muhtara placaju dzemacani prema ugovoru.- 68- dzamije. koji pred narodom u dzamiji klanja i djeeu mu u vjeri poducava. za tim novac. Poslije godine dana mogll dzemacani izabrati istoga hodzu i istoga muhtara. iIi ako im ko sta drage voIje dade." Ko inla ncvaljallu i neposlusnu djecu. moze po serijatskom zakonu say svoj imetak ostaviti dzamiji. a pobozni ljudi ostavljaju takogjer znatnije svote za uzdrzavanje dzamija. Vakufi su hairi iIi zaduzbine careva. Ta so jc dal~lc svota pod . Najbogatiji vakufi jesn vakufi careve i Husref begove dzamije u Sarajevu. a osim toga daje im Bvaka kuca toga dzemata po jednu krunu godisnje. Ugovor sklapaju obicno 0 Jurjevu. a ~ogu i koga drugoga mjesto njega uzeti. a vrijedi od Jurjeva do Jurjeva.ajevima opet dobiva hodza svoju placu od vakufa. da je kazni. Ako BU dzema(~aui vrlo -siromasni. Muhtar pazi na red i mir u dzematu. Dzamiji mogu ostaviti ne sarno gotov novac. kojim "muhurleise" pozivnice i druge sluzbene spise. dobivaju hodze toga dzemata svoju plaeu iz vakufske bIagajne. kueama i kmctskim sclistin'la vrijcdnost od preko deset nlilijuna kruna. pripada say njegov imetak dzaIniji. za tim bogatih aga i begova. a dzemacani rou dajll stan. Za to nije cudo. Muhtari dobivaju placu obicno u naravi. Hodzama daju stan u naravi pod kojim je ujedno mekjteb iIi mejtef. Ferhadije u Banjojluci i Karagjoz begove dzamije u Mostaru. koji BU sagradili dzamije i za njihovo uzdrzavanje ostavili znatne fondove.

musliInanskom vjerskom zakoniku svemu narodu. koje se sastoji od samih-Inuslimana. isao je na fetvu muftiji. Vakufskim dobrom upravlja mutevelija i dva medzlisa iIi zastupnika. upravo podvostrucila. Vrhovni nadzor nad svima vakufima. dobilo je' to mjesto i~e Varcar-Vakuf. iznajmIjuje ih na neko vrijeme. grade i popravljaju dzamije. koje narod izmegju sebe bira. Nad svima je vakufima vakufsko povjerenstvo u Sarajevu. Ko ne bi bio zadovoljan sa presudom kadije. Vakufskim novcem uzdrzavaju. Varcar-Vakuf. vIade U ovo dvadeset i osam godina iZ:l okupacije. Skender-Valtuf dobio je svoje ime ad Skender-bega. d. Gornji-Vakuf. koji su sve do okupaeije bili snci u vjerskim i gragjanskim raspravama. Na koneu svake godine duzni BU kadija i mutevelija da vakufske raCllne predaju poreznonlu uredu. ali sude sarno u vjerskim stvarima i raspravama·.69 budnim okom vis. Muftije su duhovni starjesine svaki u Bvome okruzju te im je drizDost da nadziru muslimanske vjerske zavode. kako se vee· skim nagode.uce. Osim toga claju ani novae i u dobrotvorne svrhe. placaju mujezine i dzamijske podvornike. a ucgdje i hodze. oni podupiru sirotinju i daju Htipendije siromusninl ucenicima sredlljih i visih zavoda. Skender-Vakuf. Gotov novae daju na fais. Kadije su i danas namjesteni kod kotarskih ureda. ali otkako je ondje neki Kolar aga sagradio dzamij~ i osnovao vakuf. i muslimanima i krscanima. Kulen-Vakuf. niti sta nova narucivati. sud~ u . Oni nadgIedaju mekj- . a sudili BU po ~erijatu. pa. kao i nad vakufskim povjercnstvom vrsi zemaljska vIada za Bosuu i Hercegovinu kroz svoje posebne organc. d. te ih onda iznajmIjuju. da ih ondje pregledaju i ispitaju. Dalje apelacije nije bilo. Varcar-Vakuf zvao se je prije Varcarevo. Ako vakllf ima zemalja. a Kulen.~vojih istovjernika. pak se bez znanja kadijina ne smije u dzalniji niti sto popravIjati. uz ~est do dvanaest procenat3. Osim toga grade ani vakufske k.ostavillskim raspravama i t.kako je muftija presudio.Vakuf od begova I{ulenoviea i t. Muteveliju i medzlise nadzire kadija. onako jc ostalo. Nad hodzama su kadije. zem. kamate. Po vakufima dobila su mnoga mjesta u ovim zemljama svoja imena kao. Doljnji-Vakuf i mnogi drugi. Oni vjencaju i razvjencavaju. a Btanuje i ureduje u vakufskoj kuei u Franje Josipa ulici. jer se vakufske zemlje i dobra ne ~miju prodati.

70 3 iii' l< ~ .

a razlik~ju se od njm samo po tomu. koje im skoro do zemlje seze. Te ahmedije kupuju oni u Meki iIi u Carigradu. obicno plave boje. jer dok svjetovnjaei muslimani nose caksire. koje vrlo cesto mijenjaju. nose njihovi duhovniei salvare. Vjer:. vrhovna duhovna glava svih muslimana u Bosni i Hereegovini. koja je zlatnom i brebrnom zieom izvezena. u kojima su ujedno i muderisi. ali neozenjen hodza. dzube. ramena prebaeili su dug ern kaput. Hodze. sto oni nose ahmedije od vrlo fine i tanke znckaste svile. lako ceS kao i naSe svecenike i po odijelu megju ostalim narodom raspoznati. Nad muftijama i kadijama je reis-el-ulema. Muftije i kadije plaea zemlja. Svi muslimanski duhovnici nose bradu. Dervls. dakle sest u zemlji.-71tebi-iptidaije i ruzdije. Kao hodze i drugi duhovniei. a isto tako i medrese. muslimanske bogoslovije. U svakom okruzju ima po jedan muftija. niti hi ga narod u svojojsredini rado gledao. kadiie i muftije. a ne narod. koje se u listovima kopcama kopce. iato Be tako odijevaju i hadzije. erne caksire od cohe iIi polusvile. Preko. koje su sve do peta vrlo siroke. a oko fesova imaju kao snijeg bijele saruke ili ahmedije. a moraju da budu ozenjeni. toga doduse izricno ne zahtijeva. profesori.. . kadija ili muftija ne bi u svome narodu mogao steci ugleda i povjerenja. sluSatelje medresa. za tim mujezine i sohte.

kao u svakoj drugoj dzamiji. skacu i hukcu. gotova odijela i o~ucu. Posto nijesam bio u Sinan tekiji. Oni kupuju razne sirovine i izvoze ih ponajvise u monarhiju. kolane~ mergjane. pa kako ce vrijeme provesti ako ne trgovinom. zlatnu i srebrnu robu. navescu. Stara je to'i davna tekija. bez rada se zivjeti ne moze. Oni fiU daju toliko trecine. za tim nakite. zasagjeno cvijecem i 10zom. bijela dzamija sa vitom munarom. zlatnom i srebrenom zicom. Od-. a odande opet uvoze kolonijalnu robu i razne fabrikate i prodaju ih megju narod. ~inan pa. Za to ima u Bosni i Hercegovini dosta trgovaca muslimana.se. jer nema stalna zanimanja. mauzolej. ture prste u usi. mogu u tekiju i u dzamiju doci ne sarno muslimani." NaSi muslimani vrlo rado trguju. sto nam 0 tome profesor Franic pise: "Dervisi klanjaju s pocetka lijepo i skladno. a ima nekoliko kuCa kmetova. ali inla i pravih trgovaca. da bar nesto zaradi. nego i inovjerci. jer kazao ko sto mu drago. Iz Carigrada dobivaju ponajvise fine bezove protkane zutom svilom. mole i grjehe kaju. satove. Tu tekiju 88. u kome pocivaju smrtni ostanci utemeljitelja dzamije. niti sam vidio. samostan. kojima sva roba u ducanu ne vrijedi desetak do dvadeset kruna. kako dervisi hukcu.gradio je znamenit vojskovogja i namjesnik bosaoski Sinan paSa' pak je ona po njemu i ime dobila. vrte se i ljuljaju sve jace i jace. Rijekom. Becorn i Budimpestom. a osobito fino izvezene zenske papuee. koji rade na malo i veliko te trguju sa Carigradom. Tu je i groblje. na vrhuncu brijezuljka Logavine ulice u Sarajevu. dapace i njihove zene. koji imaju BVOjU tekiju. dok im ne udari pjena na usta. Okolo tekije i dzamije je veliko dvoriste. Mnogi je trgovac sarno za to. ali svako mora da plati ulazninu. da moze zivotariti. atlas. Trstom. biser. Zagrebom. basmu. da reknemo koju i 0 derviSima. pak se previjaju desno' i lijevo. Kleknu.- 72- Kada smo vee govorili 0 duhovllom stalezu nasih muslimana. dotaknu te celom zemlje. dok ih ne spopane bezsvjestica i nernoc. za tim pocnn Bve brze i brze klanjati i uhvate se u kolo. kadifu. istocne tkanine. mah kraj Sinan tekije je dosta lijepa. a kraj nje uzdiglo se veliko i bogato turbe. Kada dervisi kaju svoje grijehe. . Ti dervisi ne sarno da tacno i vrl0 savjesno vrse sve svoje vjerske duznosti. nego i kaju svoje grijehe dok ne iznemognu i dok im S8 ne zanesvijesti. u kome se kopaju dervisi toga samostana.

73 \ ~.II'~ . ! .

On je proracunao svojih deset procenata. VrIo fin'e cilime dobivaju vecinom iz ~mlrne i Perzije. pa pusi na cihlibsr. jantar. aim bi koji vojnik iIi drugi kupac sto zatrazio. Ako sIueajno nema koga ~r­ tikIa na dUCan~. drug-oj strani sokaka. Godine 1879.74 mirogJlJe. Bio je to covjek u godinama. pa pazaruju. a osobito fino ruzicno ulje. a neki bogme cita i novine iIi je sjeo podviv Doge pa pusi iz svoje Iulice iIi se naslagjuje crnom kavorn i dimom mirisne cigarete. on hi mu odmah dodao. vee sto . Dogje Ii mu na ducan kakva musterija. Sve ostale artikIe narucuju iz monarhije. kojim je robu dohvacao. rekao hi kupcu: nDokuei!" i pokazao mu rukom gdje je roba. muslimana. u koga ima sto zelis. plati .skupilo se vise vojnika i nesto drugog svijeta. Ako je sada muste- I I ~ I I . nas bi mu trgovac rekao koliko trazi. pa trazi u koga drugoga. upravo sam se divio onoj Iakoei. ugledne vanjstine.. kupi.na rafama. pa uci iz kur'ana iIi 0 cemu razmislja. a druga je hila . ZnatizeIjan primaknem se dueanu. ne hvali Bvoje robe. ne ispricava se i ne nastoji da te obsjeni. sto ih po za-: konu moze i smije zasluziti. on ce ju lijepo i mirno podvoriti.. ne hvata kupca za jaku i ne cjenka se. U vecer. Na glavi mu hijela ahmedija. iIi se napokon razgovara sa komsijom na Iijevo iIi desno iIi sa onim na. kada je aksam zaucio. dosao Bam kao gjak uN. mlrlSne tekueine. pa sad ako ces kupiti. policama.n vrIb je originalan trgovac. je zatrazio. Bosanski musIima. da vidim sta se tu prodaje. On sjedi citav dan od rane zore do kasne veceri na svome ducanu. zatvara on svoj ducan i ide u dzamiju. tamjan i i posude od bakra i mjedi. ali pri tom ne vice.. dakle odmah prve godine iza okupacije.Premda je robe dosta bilo i premda je Iezala u dosta velikom neredu. ostavi. Oko njega lebla je robs nazemlji. z~ao je on dobro gdje je sto. Kada hi kupac dohvatio sto je trebao i za cijenu upitao. da ce ga sutra iIi prekosutra imati~ nego ce te drage volje uputiti na koga drugoga. U dueaDu se je sjedeci naslonio. a ako ne ces. Oko jednog ducana ~ bio je to nesto bolji cefenak . Ako nije mogao da koju stvar onako sjedee dohva~i.pa mirna Bosna. a onda tek kuci svojoj. jec' ce rijetko kada u cijeni popustiti. Usred cefenka sjcdio je trgovac podviv noge na cilimu. sto ju je trazio. varosicu nedaleko hrvatske granice i tu Bam prvi put upoznao i do~ekle proucio bosanskog -trgovca.

pa dok jedni prodaju robu.. cefcnku. Kraj trgovine. carsija je obicno sarno onaj centar.. Svi ti sokaci i sokacici zajedno zovu se carsija. visok drveni krov. a u posebnoj ducan iIi radionicu. Nad svakim je ducanom . u kojima su se poredali trgovci i obrtnici. obicno su nesto siri nego drugi. a i u Banjaluci ina. obicnc u sredini grada. sva ne vrijedi desetak. krojaca. nanuldzija. nego je gazda ducan iznajmio da bnde megju svijetom. kao rnaloobrtom prerilda. postolara. have se nasi muslimani i zanatima. Nije mogur. Ducani BU se poredaIi obicno u jednom sokaku redom jedan do drugoga. . Od zanatlija ima :najvise kundurdzija. dvadeset krnna. da se i on necim zanima. veliko tjeraju. kako" rekosmo.. zanata ne cijene ni izdaleka onoIiko. zIatara. Svi dUCani~ bez razIike da. iii proda. iIi na d. vrlo BU jednostavni i skoro uvijel~ od drveta nacinjeni. drugi rade svoje zanate. opancara. saraca.. popusi "cigar" duhana i popije cruu' kafu.- 75- rija htjeIa. jok!" iIi . da sto kupi. Danas je naraVDO i u tome sasvirn drukcije.'a oveca kamena. koji se je prema sokaku izbacio da stiti kupca od kise i zla vremena. U nekim dncanima ima robe velike vrijednosti. te se prikvam:. Ako trgovcu dogje prijateIj iIi mnsterija na duean. a da ga on ne bi kafom i duhanom ponudio. sedlara. da se vidi. a u svakom sjedi po jedan trgovac iIi obrtnik. jcdan se dize u vis. pak se onda lla njemu prodaje roba.\Trati!" i rukorn pokazao da metne robu gdje je i bila. a u njima je nanizan· duean do duCaDa. a zovu se carsije. pekara i berbera. iIi se je ulljima kakav majstor smjestio. odgovorio bi trgovac kao preko zuba: . kako rekosmo. sjedne na donji cefenak. samardzija.inl mjestima sastoje se od vise vecih i manjih sokaka i sokacica.Ii u njima prodaju gotovu robu. nozara. Na svakom ducann su sa 80kacne 'strane po dva kanata.streha.u.e ni pomisliti.uz krov. -a dr~gi se spusta llU drYCllC stupice zabite u zemlji prell dueaIlom. Bosanski rnuslimani pozllati su kao dobri kozari te taj zanat u nekim mjestima kao u Visokom.6s. da bi prijateij iIi boIji kupac dosaa na eefenak n3semu trgovc. a u nekima.. terzija. kao poIjodjeIstvo i trgovinu. Carsije u vee. Skoro svaki muslimanski trgovac i obrtnik ima u posebnoj kuci svoj stan. da sarno i heIer na cijeni odbije. ali pravn . u kome se svi ti sokaci i sokacici sastaju. kujundzija. Sokaci.

1 .I .

luka.~cc. nestade. sto ti za zivot treba kao: priiesna i pecena mesa. hrapavim glasom: "Halve. U "Tri majke sisala. trebaA Ii stogod. sve se pusi!" Ncki ce se i posaliti pa dovikuje: "Hajte vruea. halvee!".te ce prijesne na okc pa i litre ·prodavati. i u pekarama vise oguljeni janjci i ovnovi.. kako su masni i debeli . a u nuzdi i po zemlji prostrtoj slamom iIi zelenom bujadi.-. gura se megju svjetinom i blijedo OdrpUllO ·momce. U manjim mjestima ima obicno po jedna. Pred duCanima nacinili sn bascovani. peceni kukuruz. . Premda je to vrIo primitivan zatvor. a vika zaglusnija." Odmah kraj njih sjeli BU i somundzije sa vrucim somunima i bijelim simitom. karpuza~ lubenica. voCa i povrca. Banjojluci i DoInjoj Tuzli graditi moderne ducane i tako stari malo po malo sa carsija iscezavaju. debela ko ruka. jedni cekaju~ da ih u velikim zcmljanim tepsijama. U "Prodade. da se biva vidi. kupusa. a u vecima ima ih vise. sijena. a nekada i dvije CarSije. heee kitircce!" Jeftina je to roba . a na po se u Sarajevu. Prema tomn su earsije stjecista svega trgovackoga iivota bosanskih gradova i kasaba i za to. zita. jaja. kestenja. ledenoo!". voCa i povrea. prevuce drvenu prijevornicu. izjeli vas knrjaci. citava brda od pipunaea. pak i oni dovikuju: "Vruc. obicno Bugari. Prodavaci limunade i serbeta glasno vi~u: "Ledeno. sijeku mesari na raznju pecenu janjetinu i ovcevinu i vicu iza svega glasa: "Vruce. koje prodaje kitir. crepuljama. a drugi su narezani. a da nesimetrija bude potpuna. U novij6 doba stali su po vecim bosanskim Carsijama. krompira. Na kiupama. Sada on izagje iz duCaoa i podigne donji kapak a preko sredine. paprike. a njima kao u prkos dere se jaki Arnautin svojim krupnim. drva. ispeku. da ta usi bole: "Hcee kitiri. dinja. u drugima sokacima sve je tiho i mirno i tesko ces sto dobiti. U "Hajte junaei. otkvaci gornji kapak ~d krova i pusti ga da na baglamama visi. Osim trgovacke robe i raznih rukotvorina. Mostaru. sve tri jalove bile. kokice. naime gdje se gornji i donji sastaje. da ko ciji ducan pokrade. ama vruc!" Na kasapnicama. pak je zatalljio. ama vruce. pak ju zamandali i zakljuca. Pazarnim danom osobito je zivahno u bosanskoj carsiji. rijetko se dogadja. idi u carsiju. mesarama. mozes u cariiji dobiti i drugo kojesta. zivadi.77 Kada ce trgovac svoj cefenak zatvoriti.

a sarno finije i cilimirna. vreva i vika kao pet flldzana za novcic. dvadeseta rnuslimanska kuca kahva. koji svaki dan u kahvu kao u svoju dolazi. U mnogoj prostijoj bosanskoj kahvi smjestio se je i berberin. a na jastuke su prostrli plavu iIi crvenu cohu. a takova su miesta za to najzgodnija. "Majstor" je poredao nekoliko debelih dasaka . Zavirimo i u tu kahvu iIi ako ces berbernicu. najam. da je iIi cijela zgrada nad vodom iIi da jedan dio pociva na obali. Takav duean iIi berbernicu uzeo je pod kiriju. koji rade umjesto njih. siljte. To je mjesto koga odIicnijeg age iIi bega. Iznutra nabijena je berbernira zutorn zemIjorn a u nekima je i vrlo primiti. a u njima enG sjedi kod ognjista kahvedzija i "pece" kahvu. Uza zidove srnjestili su secije. pak ju promotrimo °izvana i iznut. i ne bi mnogo pogrijesio. Krov je na takovoj berbernici vecinom nizak. iIi je duean iznajmio koji kahvedzija. nego se mozes osiiati i obrijati. da je koro svaka deseta.I 1 - 78guranje. Sarno u jednom kutu secije je njesto Ijepsi i visi jastuk. a drugi da lezi na jakim direcima. stupovima. iIi same za sebe iIi pod jednim krovom sa drugim duCanima. Vrata su joj rasklimana i niska. A inace? - U 8vima vasarima ovoga svijeta. Kako nasi muslimani imaju svoje kmetove. Kahvi ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo. a obicno se je izbocio daleko na sokak. Nijesu to kafane. pa mozes u njoj ne sarno popiti kahvu. Berbernice su malene drvene kucice obicno u carsiji. ne trebaju se oni toliko brinuti za svoju egzistenciju kao krsCani i za to imaju dGvoljno vremena za sijela i razgovore. kao ito su nB. Oiela kahva prostrta je hasurarna. Kahve rado grade uz vodu iIi nad vodom tako. pa da rnu bude Iakse plaeati kiriju. a najmilija su im sastajalista ducani muslimanskih trgovaca i kafane iIi boIje kahve. kaki berberin. vrlo maleni.ra. Unutrasnjost bosanske kahve vrIo je jednostavna. pa brije i pece kahvu. Takove kahve zovu se i berbernice. na koje BU metnuli jastuke ispunjene vunom. van pod od dasaka. zapadu. iIi su ih namjestili na kakovom povisem mjestu Iii brijezuIjku odakle se otvara krasan pogled na Bve strane. zovfiUO je k sebi berberina i tako oni zajedno rade i pazare. koji iz vode vire. milavom iIi sijenom. ne~o male eagjave sobice. sum. jer nas muslimllD rado snatri. jer ih i oni tako zovu. kada bi rekao. a prozori prljavi i maleni.

koje su UnulraSnjosl kahve. a 11 nekima su gole daske.- 79- jednu do druge. ponajvise novinama 1 CIJeDlClma. Ali kada se daske rasuse. sto se pod njima krije. cesto oblijepljene raznim papirima. Na polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i . pribio ih 0 grede i pod je gotov. mozes lako vidjeti. U nekim berbernicama su okreciti zidovi. a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira.

narucis kafu i cekas dok se osuais. a kamo Ii te upitati sto zelis. stucane kafe. bas kao u slavonskoj seljackoj kuci. a kraj vatre naci ~es uvijek ovecu poBudu. a ti uzivas onako umotan u bijelo iIi sareno. pak sjednes gdje \hoces. otvorice onaj pipac i za cas curi ti topli mlaz vode niz glavu. uspe berber iIi kahvedzija kasiku dvije toza. kafa je gotova. da savije "cigar" duhana. gdje se nasi muslimani sastaju. imaju svoja stalna mjesta na siljtetu. Kad berberin svrsi svoj posao. Dok piju kafu i puse duhan. a' stranci i manje odlicni" Ijudi sjednu gdje ko mjesto uhvati. koji. Jesi Ii dosao u kahvu kome starijem kahvedziji. Pokraj kante poredani su ibrici razlicite velicine. posjetniei se mirno sastaju. U Bvakoj berbernici udarice ti u oci najprije velika zemIjana bosanska furuna sa petnjacima. a kraj boca enG Iimenih kutijica. pojaea trklja iIi sto takova. on tebe zaista ne ce. aka ga ti ne zovnes iIi ne nagovoris. pomaknuce joj onaj kotlic taman nad glavu. osobito odlicniji gosti. Kako je koji na minder sjeo. Kad voda po drugi put zavrije. sjedne na minder. U svima kahvama. obicno je vrlo mirno. a do njih koce se boce sa Iimunadom iIi gjuIsijom. a onda e. izvadio je duhankesu. . obicno pala gaane lame. u kojoj se grije voda. obicaja. kante. govore 0 svemu i svaeemu. a mlagji se opet masio za "kutiju".svasta pomalo. ne ce te on nikada upitati sto zelis. musterija zahtijeva. zapalis cigaretu. punih stucane kafe i secera . Originalan je zivot u tima kahvama. neki se naslonio legjima 0 duvar. tiho razgovaraju i mirno rastaju.e tek kafu naruciti. u onaj ibrik.80 gjezvice. da na'puni lulu iIi cibuk. Poslije ti berberin obrise kosu. Zazeli Ii sada koja musterija caskom kafu. u kojoj gori Ijeti i zimi. koji se drzi starih adeta. pod malim vodopadom. Preko Bvake berbernice skoro od zida do zida pruzila se je soha. u kojima Be grije voda za kafu kad se pece. on ne ce ni prici k tebi. od rune zore do kasne veceri vatra. Kako koji musliman u kahvu unigje. i ako je muateriji s voljom. Stalni. pusi i razgovaraj sto ti drago. a na njoj visi na Ianeu iIi uzetu kotlic a malom pipicom. a onda ides poljepsan i pomIagjen kuci. neki se laktom podbocio'o jastuk iIi se 0 pendzer odupro. ali Basvijem cisto platno ili bez. nego sjedi gdje ti drago.

koji 8vaki dan u neku kahvu zalaze. udarice 'prije 8vega u 9~i mnogi potezici krede na zidovima. obicno 0 Jurjevu iIi pred Bajram. Odakle su i cemu su ti. kad je sto vazna kazao. kao da Be pogiedom pitaju: Ko je ovo? Odakle je i po kakvom je posiu dOMo? Svakomu strancu. Da kahvedzija dotle ne zaboravi. povuce kahvedzija pokraj njegovog imena iIi onoga znaka toliko potezica. dakle i u kahvama. Dok se oni tako razgovaraju. a sarno ce mu kC'ji taj i to preko srea odzdraviti. pa ako u kahvu bane kaki stranae. koji je prvi put u bosanskti kahvu unisao. potezici? Kao tito n nas. vidio aam neAto originalna i za· stranea vrlo zanimiva. a neki upravo dostojanstveno. Dok sa razgovaraju. po njihovom mnijenju vaznom predmetu govore. rijetko kada placaju kahvu odmah. promjenc oni ~esto temu svoga razgovora i govore 0 camu drugomu. Kada je takav gost kafu ispio. ali ne izbrise onoga imena iIi znaka. varoSici nedaleko Save. izbrise kahvcdzija prstima iIi mokrom krpom one potezice. pogledaju jedan na drugoga. na~ini mjesto imena kakav znak. gredama iIi na sisetu. bilo na gredi iIi na sisetu ime duzoika turskim. vrlo znatnu ulogu. pa giadeci pri tome brade.. da je istinu govorio. jer se rijetko kada dogQdi.- 81- ali najragje i najvise 0 politiei. slovima. da je ikada koji kahvedzija tuiio avoju musteriju ~to rou nije kahve platila. pogiaditi svoju dugu. drze se vrlo ozhiIj no. da stalns musterija ostavi 8voga kahvedziju i da pregje komu drugomu. stropu. obi~no siljatu bradu u znak. tako i u nasi4 muslimana igra kredit u javnomu zivotu. Stalni gosti.iegovih gostiju kafi ispio. obicno svi zasute. nego tek poslije nekoga vremen8:. napise hilo na-duvaru. Sto je ko kod kahvedzije zaduzio. koliko je on ihrika iIi fildZana kafe ispio. Kada je ko svoj dug platio. iIi ako to ne. palt ce sarno neki te neki. Jednoga dana pn6 . ja harem nijl'sam jos euo. Ako 0 koron. Dok takav oovjek megju njima sjedi. razgovor je tisi iIi BaSvim prestane. kao da Bog zna 0 kako vaznoj temi raspravljaju. bio to krseanin iIi muslim. Osobito u j~dnoj kahvi uN. a na po se "Svabo" te prisutne pozdravi. naime oni. koga samo' on i njegova musterija razumije. koliko je koji ad n. pa u kahvu unigje kakav stranac iIi nepoznat ~ovjek. "rabos" ostaje i dalje. savjesno placa.

jer je ondje vee svijeea gorjela. ispijem kafu. a mjcsto njega ostao je u kahvi momak i sada mu kazuje. sto je 8vakak". a on Rve ko preko zuba: "Ja!" iIi "Jok!" iIi TJA ja I" Videl-. Kako BU sve gostione bile jos zatvorene. Svi zidovi u toj ~ahvi bili su vee puni potezica. Preprzita kafa ne sarno rla gubi jakost. a to je izvrsna kafu. Oui ne daju da k~fa' kod przenja sasvim pocrni. U vecim rnjestima ima lijepo uregjenih kahvi. kao u zadnjoj bosanskoj kahvi. pozdravim obojicu sa: "Dohro jntro!" Gazda me sa svoga sanduka sarno pngleda. uzrokom jc" sto ju nasi kahvedzije umiju lijepo isprziti. U "odzaku" veselo plamsala. zoakova. za sto kafa u kafanama ne moze uiti tako teena. u prostijirn kahvama cistOCA je nuzgredna stvar. Htjedoh da se s kahvedzijom malo. mcoo . Sjednem nq. poteza i poteziea. a ga~da biljezi te biljezi. Kada je kahvedzija kafu isprzio. Kada sam u kahvu unisao. pita: "A Suljo?" Momak odgovara: "Pet". U sredini kahve stajao je Da nekakvom sanduku odebeo kahvedzija. Da je kafa u bosanskim kahvama tako dobra. platim i odem u gostionicu. prava naslada i uzivanje za ozebla putnika. Vani je bilo hladno. nego i miris. a samo jos na sisetu. "Huso?" "Tri" i tako redom. eudo kako se je nas vrijedni gazda mogao snaci u sumi onih imena. Ni u najelegantnijemu evropskom hotelu iIi kafani ne mozes do'biti tako dobre kafe. Kraj njega stajao je njegov momak i sve mu nesto kazuje.. minder._ Sise u toj kahvi bilo je dosta visoko. kolima u Slavoniju i dosao vee pred zoru ti N. a to je ono. kao da me u sobi i nema. Gazda. a u kahvi je vatra. kao u kahvama. Gazda je naime sinoe otisao ranije na pocinak. pa ni mukajet. koliko je ko sinoe kahvi ispio. pa gledam ato to oni rade.o rijetka iznimka u bosanskim kahvama. llego i stolovi i stolice. u kojima j~ pokuestvo orijentalno i a la franca.' tu su ne saDIO secije i minderi. svrnem u kahvu. bilo je nesto prazna prostora. a na vrbu sobe zasiljena kreda. dovoljno je da malo' porunleni i stvar je gotova. iIi da se preprzi. U ruci mu odulja soha.stoca. U takovim je kahvama nHjveei red i ci. Ali u' jednim i drugim kahvama jedno je zajednicko. porazgovorim. Pitaj ovo pitaj ono. da danas nema snjim razgovora.- 82- tovao sam iz B.

a bez secera sarno dva heIera. pa im ipak ne uzrujava zivaca. u jutro osvjezava.. koji mogu vrIo· mnogo kafe ispiti. a ostatak tuce i· opet.. Tim ne izgubi kafa ni jakosti.. On jepoced piti kafu sa dvije tri godine. Bosanskom muslimanu ne skodi kafa jer se je na njt1' vee od djetinstva priucio. ali za to i dvostruko pIaea.. casti te kafom. u gjezvama i ibricima. - - 83- ka. Sada je prosije na vrlo gusto sito. lijevaju je u fildzane. ier cim si uzeo c. a osobito bijeli fildzani imaju ozgora zIatni obrub... jos se· Ili jedan nije potuzio na nervoznost. mjericu tucane kafe. dok je sasvim ne smrvi. eto ti. nije ni osjetio. covjeka ljeti rashlagjuje. NaB moderni covjek. da te ugIjenom podvori. vele. Za. Ko zeli da pije vrio jaku kafu. ali za to ne trebas· sibica. koji je skoro svake noei za ramazana popio pedeset do· stotinu fiIdzana erne kafe i popusio isto toliko cigareta. peku.men i tuce je gvozdenom polugom. palcem.. U BOSDi i Hetcegovini ima dosta muslimana. iIi njegovoga momka. da je sfo pio. Fildzani BU malene okrugle porculanske posude. ni mirisa. dogjes Ii mu u ahar. da je' kafa De sarno ugodno.. Ovako smrvIjenu kafu mece on u Iimene· · posude i dobro ih zatvori.. Casu hladne vode. iIi kako muslimani kazu. Kafa je vrlo omiIjeIo pice nasih muslimana. dvori te kafom. trazi mElhsuziju. FiI-· dzan kafe sa secerom vrijedi cetiri.ahvedzije· . Kafu kuhaju. kaziprstom i velikim prstom. izdubIjeno mlado lipovo iIi visnjevo deblo.. dogjes Ii mu na ducan. iIi u izdub- * . to jest dvostrqku. a pri tome se je Iijevom rukom prsa dotaknuo. ani kazu.. koji i onako· vjecno na zivcima trpi. U finijim kHhvama dodaje kahvedzija kafu kao i kod Das na tabaku. zelene iIi pIave· boje. a kada BU je ispekli. morao hi llmrijeti iIi poluditi od t()lik~ mnozine kofeina i nikotina. Je Ii sto kupio iIi prodao.usIuznoga l. nego i vrio zdravo pice. Finiji. dok ga u prah ne stuce. a pije je jednakom I I I i Ijeni ~ je u stupu. Kada pijes ovako dobru kahvu... a kraj kafe: metnuo je. zimi grije. to. nego samIjevena. ana.... daje ti kafu. euskijom. je Ii se ozenio iIi cini kakovo veselje. a na vecer jaca. pa ipak. U prostijim kahvama dodaj e kahvedzija musteriji kahvu take} da je fildzan ozdola primio sa tri prsta. Poznavao sam Jedl10ga hodzu u Livnu. bijeIe." ..igaretu u ruke. drago ti je i zapaliti. crvene. · i za to je takogjer mnogo ugodnija.

-

84-

slasti svega svoga zivota. On ne pije alkoholnih pica, a ne muce ga ni velike brige za egzistenciju. Osim 'toga ne cuti on potreba za vratolomna djela. On zivi mirno i zadovoljno sa onim, sto rou je Bog dao. Pa cemu najka8nje, da se i muci za 8vjetske ispraznosti, kada mu je i onako sve unaprijed sugjeno? Za to nije ni cudo, da su rnu zivci kao od celika i da rou kafa i duhan naskoditi ne moze. On pije kafu od rane zore, eim je oei otvorio, pa do kasne veceri, dok nije na pocinak legao. Jpdva je zorom izasao iz dZamije iIi je kod kuee obavio svoju jutarnju molitvu, POS80 je u prvu kahvu da ondje pije fildZan kafe i popusi cigaretu duhana, a onda tek ide da obavi svoje 8vakidanje poslove. • U zimsko doba idu muslimani vrIo ranD spavati, a prema tonlU i .ranD ustaju, pa jer ne mogu kod kuee doeekati sabaha, idn neki vee oko cetiri sata posHje poia noei u kahve, gdje uz kafu i razgovor cekaju dok zora zarudi i dok mujezini sa munara sabah ne zau~e. I poslije rucka i poslije vecere idu i opet u kahve i ondjc uz razne drustvene igre, kafu i prijateljski razgovor provode vrij enle sve tio aksama iIi jacije. Trgovci i obrtnici ne mogu svake veceri, a jos manje po danu u kahve zalaziti, ali im za to dolaze prijatelji i znanci na dueane, pak si i oni razgovorom vrijeme prikraeuju. Da sada nas trgovnc. iIi obrtnik no mora svaki Cas koga u kahvu slati iIi kahvedziju dozivati,. spojio je kanafom svoju magazu sa kahvom, pa kad Z!lieli kafu, povuce kanafu, a u kahvi zazvoni zvonce. Kahvedzija pozna svacije zvoncc, pak nosi kafu onomu, cije je zvonce pozvonilo. 1(0 bi dosao u kakovu cisto muslimansku varosicu u Bosni~ . pa vidio one kanafe preko sokaka, cudom bi se zacudio, sto ce to likn telefoDska mreZa takim mjestancima. Osim kafe osobito Ijube duhan. I duhan pocinju pusiti vee u (ljetiostvu, a puse dok zive. Duhan pusi musko i zensko, staro i mlndo, bogatasi i siromasi. Sarno djcca u2"lednih i odlicnih roditelja nc ce pred "roditeljima i odlicnim ljudima zapaliti, jer se to lle pristoji za dobro uzgojenu djecu. Mladez i zene puse sarno cigarete, ozenjelli liudi cigarete, lule i cibu~e, a starci osim sv£;ga toga i nargile. Oni pak,. koji duhan ne puse, ti enfiju, burmut, potprduju. Mladeli se ne pristoji, da zalazi u drustva starijih i ozbiljnih ljucli, a osobito ne valja, da se mijesa u njihove razgovor~. Za to

-

8f> --

mladici idu rijetko kada u kahve, nego se sastaju ponajvise na merajama, bacaju se kamena s ramena iii se kako drukcije zabavljaju. U pri~ jasnja vremena mnogo su se vjezbali u bacanju koplja u neku stanovitll tacku, dzilitanje, ali je to danas vee sasvim prestalo. Kraj sastanaka u kahvama i na ducanima osobito Ijube tcferice, a teferice i mu~karci i !ene, ali 8vako za sebe. Muskarci tefence kad"a im se prohtije, a zene i djevojke obieno petkom. Teferici 8U zabave slicne donekle nasim majalesima. Sastane se naime po nekoliko znanaca i prijatelja, pak ponesu ibrike, gjezvice, fildzane, kafu i nel\Jto jeIa, pa odn kuda u zelen. Najvole se zabavIjati u 8nmama iIi u hladu granatih voeaka u eijoj basci, a n&jmilija su im mjesta kraj vrela, rijeka i potoka. lsto se tako zabavIjaju i zene i djevojke. Djevojke se opet osim toga sastaju jedne kod drugih, pa se na ljuljackama ljuIjaju i pjevaju lijepe mu.slimanske pjesme ne sarno sebi za zabsvu, nego da i momke drsskaju, jer znaju, ds ih oni iza taraba prisluskuju. Muslimanske su narodne pjesme i po sadrzaju i po napjevima Vl"lo lijepe i mnogo sliene turdkim pjesmama. Osobito eu krasoe t. zv. sevdalinke gdje draga tuguje za dragim iIi dragan za svojom dragom. K-od pjevanja modoliraju i tremoliraju tako, da im je pjevanje vrlo tesko DR kajde st&viti. OVOID zgodom ne ce biti zgorega ako progovorimo koju, kako se muslimani megjusobno pozdxavljaju. Pozdrav nasih muslimana vrlo je lijep. Kada se sastano dva prijatelja na ulici, ueine temena, to jest oni pozdravljaju jedan drugoga, dotaknuv se desnom rukom prsa, ustiju i eela.Tim hoce da. reknu: "PozdravIjam te od area, izricem ti to ustima i dajem ti Cast umom 8vojim." Ako je jutro, veli mlagji starijemu: "Selamun aleikum" "Bozija ti milost", a ovaj mu odgovara: "Aleikttmu selam" "I tebi neka je." Odmah za tim dodaje prvi: "Sabah hairola." "Dobro, iIi sretno ti jutro", a onaj mn odgovara: "Allah razosun". "Bog ti dao". Ako se sastanu.u podne, veIl" jedan drugomu: "Selamun aleikiim" i "AleikUmu selam", a odmahza tim: "Merhaba". "Zdravo". U veeer kaze mlagji starijemu: "Selamun aleikuni", a onaj m.u odgovara: "Aleikiimu selam". Iz& toga veli jedan: "Ahsam serifhajrosum" iIi krace: "Ahsam hajirola". "Dobra ti vecer", a .drugi: "Allah razosun- iIi "Allah emanet ola". lsto tako pozdravljaju muslimani i svoje suplemenike drugih vje:-

-

86-

Toispovijesti, a i oni muslimane samo sto 'musliman nikada ne ce inovjercu reei merhaba, niti trpi, da mu on to rekne, jer je to specijalno muslimanski pozdrav. Musliman lie skida fesa niti kada ulazi u dzamiju, niti u ciju privatnu kueu, a niti kada koga pozdravlja, sto vise, da koji musliman pozdravi drugoga skinuvsi pred njim fes, misiio bi onaj da mu se ruga, pak hi ga tesko uvrijedio. Kada musliman dogje u kahvu, na duean iIi u privatnu kueu ne pozdravlja on odrnah niti domacina niti gostiju, nego sjedne na minder iIi na seciju, a onda tek veli: "Selamun aleikum"ll a oni njemu: "AleikUmu selam". Iza toga rnu jedan po jedan kaze: "Merhaha Huso . s on njima redorn odgovara: "Merhaba Suljn .... "Merhaba !bro . Kada odlaze iz kuee iIi iz kahve, veli neki: "Odo ja", a neki do~ vale: "Ejvallah." "U dobri Cas", a svi rou odgov~raju: "Ejsahadile." ."Sretno poso." Kada ko polazi na daleki put, pozdravlja znance i prijatelje sa: "Ejvallah" iIi "Ejduvale", a oni rnu odgovaraJu: "Ejsahadile." Kada se je koji sputa vratio, pitaju ga: "Hos gjeldun ?" ."Dobro dosao", a on njima: "Allah razosun" iIi "Hos bulduk". "Bolje vas naso". Iza toga pitaju ga: "Zdravo?" - "lIirno?" iIi "Zdravo putovo?", a on njirna: "Zdravo, hvala Bogu. Kako ti?" itd. Ako je na sijelu, u kabvi iIi na dueanu megju muslimanima koji inovjerac, oni ee se uvijek najprije megjusobno ,,8. la tur~~" pozdraviti, a onda ee tek prihodnik "a Ia franca" pozdraviti inovjerca, bio on kako Inu drago odli~na i ugledna li~nost. To rnu vjera nalaze i toga se on strogo drzi. Za to ako kakav musliman dogje kao gost iIi prijat~lj u koju. krscansku kueu iIi u najuglednije krseansko drustvo; hili to domaei krscani ili "Svabe", pa je ondje sarno i jedan musliman bez razlike, da Ii je siroma iIi bogatas, ugledna iIi neugledna osoba, on ee llajprije njega sa "merhaba" pozdraviti, a onda tek ofitale. Isto tako ides Ii kada hilo to i sa najsiromasnijim muslimanom, pa bio on i tvoj sluga, pak te sretne kakav musliman, recirno tvoj intinlni prijateIj iIi drug, on ce ipak . Dajprije pozdraviti tvoga slugu, svoga istovjrrca, a onda tek tebe. Interesantno je ne sarno kod nasih musliInana, ncgo i kod svih Bosnjaka uopee, da ee te svaki, iza kako te je pozdravio, pa i na 8okaku, uvijek upitati: "Kako si ?~, iIi ~,Kako si gospodine!" Za to, kada te koji upita: ,,Kako si?" odgovori fiU: "Dobro hvala Bogu. Kako ti?" jer i oni tako jedni drugima odgovaraju.

---_._------,------

'Par dornacih malih . mutesarife i druge vise . 'da je megju njima bilo uvijek izvrstnih tufekcija. koji su pravili ne. kakav ugiedni aga iIi beg iIi kakav visi dostojanstvenik.. ne pozdravljaju ga kako se obicno pozdravlja. peeanke. Za turske vlade jasili su za ovakovim Ijudima u pristojnoj udaljenosti do zuba oboruzani momci. nego i izvrsne male puske kao sto 8U kubure. njegovi seizi. bilo da se prosece iIi po poslu. arabinke i samokresi. Radi toga bile 8U puske vrlo skupe. Ako takav covjek jasi u svoj begluk megju kmetove iIi kuda drugud. Isto tako ustaju pred njim. Aka je kakav odliean covjek po gradu hodao. Ako je on putem za~elio da: zapali. pase~ vezire. Sve u srmi i u suhu zlatu. a seizi iza njega odustrag: Sebi najde do deset momaka. Za to n.puskara. da kod nasih muslimana mladost vrlo postuje starost. Bve su puske. Puskarstvo je prije okupacije bilo jedan od prvih zanata u Bosni i Hercegovini i za to si u skoro svakom vecem mjestu mogao naci dobrih puskara. 'a gdjekada po dva i vise seiza. ako ih je sto upitao. I rogjeni njegovi sinovi zaostaju za njim i govore sarno onda.. . svima temena cini.ije ni cudo. to su rou i momci ljepse odjeveni. ne idu snjirn sasvim usporedo. uvijek je uz njega po' jedan. kajmakame. neka vrst turskog oruznistva. kahve izlazi. Da ga sluze i hodaju snjime. 87Ako putem prolazi kakova casna starina. Carske namjesnike. Ovdje moram priznati i osobito naglasiti. kad on u kahvu ulazi iIi iz. ali od njega mlagji -ljudi. Bosanski muslimani vrlo ljube konje i oruzje. oni bi rou prikucili cibuk i duhan zapalili. nosili su njegovi Ijudi za njim ne sarno cibuk. Sto je gospodar bogatiji. Odijelo momcim' pokrojio. Isto tako. jase iza njega . nego pred njim ustaju i stoje bez rijeci dok on kraj njib prolazi. . Dok on prolazi. sarno stucove i sisane. vezli i okivali Rrebrorn. i velike i male. nego maIko iza njega zaostaju. a oni rou suteci llzvrar~ju i sjedaju na svoja mjesta. srmom i zlatorn. nego i nargilu. ako idu snjim i kakovi odli~ni. Kada ovakova starina putem prolazi.cinovnike pratili su kavazi. Mladic uvijek ustaje pred starcem i govori sarno onda.ako ga je sto upitao. zuje. On ide naprijed. Dobra puska i dobar konj miliji im je nego ista na svijetu.

kojima au zeru prihva cali. da ima O8Obito dobru puiku" a mogao je. koja je 8 prednje strane bila. Bensilasi su nacinjeni od crne. sindlirlijama. Bensilahe zapinju sponama nad desnim kukom tako. Ko je htio. koje au bile spojene malim lancieem. kojima . koja je takogjer hila izvezena srehrom. zv.- 88- puSaka vrijedio. zute iIi crvene koze. a upotrebljavali su je. Izvrsne male puAke pravio je Hasan Pecenkovic u selu Hotincu kod BibaCa. Sve su puske nabijali 8prijeda. Skoro sve male puSke bile su na kremeD.vatru naloze ili da pripale lulu -iIi cigaretn. gdje se puska potpraiuje. n~sto dulji od pU8eanih ciievi. dakle onaj. iz t. Od dugih pUSaka bile su najpoznatije sisane i stocovi. da ~vr8to uz tijelo pristaju. Velike puske nosili 8U na kajisima preko ramena. uucijev pricYrscena. hila je gvozdena mpka. obicno do dva pedlja. ali su imali i otraguSa. Te: au puike bile mnogo bolje od bosanskih. a zvali su ih arnautkinje. a deheli taman da U cijev pristanu. Osobito su zgodno hile udeAene gvozdene arbije jer 8U U njima bile utaknute male maaice. -Na 8vakOj pU8ci. cetvero iIi sesterouglatom glavicom. Arbije su gvozdeni iIi drveni stapici. a imaju pet do §est koznih pregradaka. bio je ohicno srmo~ izvezen. Gornji kraj arhije. zv. Osim malih pusaka nosili su za bensilasima duge nozeve i razne sitnije 8tVari. narncio bi je iz Albanije. Sve su puske punili sjeccnim olovom. je pet do deset dukata. Oganj na kremenu. to jest ono mjesto. Arnautluka. slndzirom i odatle im ime. a to je u ono doba bio velik novae. okoneavao je okruglom. Sindzirlije 8U dvije kugljice. a male 8U zaticali za bensilahe iIi potpaaaje. koji je neko vrijeme bio na glasu kao prvi tufekdZija u BoSDi. koje 8U cesto trebali. Cijevi na malim puskama bile su dosta duga~ke. srmom i zlatom. da je plati. 080bito 8U na glasu bile sarajevske AiAane. koju 8U sprijeda nabijali. da njom kod ~abijanja zgruvaju zrnje i barut u pusci. koji su u ruci driali dok 8U puske nabijali. a oa DO se kresivo i peskire. i t. I arnautkinje su bile izvezene srebrom. Kod takovih arbija bio je drZak arbije ujedno i drlak maaica. Za nabijanje malih puSaka imali su arbije. a nekada i dulje. olovnim kugljicama. da . Jedlla arnautkinja vrijedila je petnaest do dvadeset dukata. snnom i zlatom.

to' za' to. pa kada hi naB eov]ek . I pale au bile izvezen~ srebrom. prema dnu ne~to nesto zavinute sablje. tako zvane pale.. BjelouSke· BU vrlo dugi nozevi od najfinije mazije. Bogatiji i imucniji ljudi imali 8U korice okovane u 8rmali iIi srebrene. U svakom silahu bilo je po deset fiseka. koji su bili sa tri tanka' lanciea uz bensilah prikopMni. age i odlicniji gragjani nijesu po gradu nosili drugog oruzja osim jedne. bili 8U eetverouglati. sliean uhu i odade mu ime. dugacke. najviAe dvije male puske. U napraAllicima bio je fini barut.89 -si iza abdesta ruke otirali.. da kroz koine pregradke mogu zadjeti kubure i duge· noZeve. smetaju. a. vrlo ostri i siljati nozevi. Vrlo oboruZaD Covjek mogao je da ponese cetiri silaha. u kojoj su drZali krpA UDloeene u zejtin. potprdivali voljicu na ognju kremenjace. ·a osobito tako zvane bjelouike. a iza njih jaAiIi su njihovi kavazi~ koji BU nosili njihovo oruzje. dakle ootrdeset fiseka.. Oni. Te 8U korice bile izvana. kojima 81) rezali meso i druga jela. Osim pusaka i nozeva nosili au odli~niji ljudi i visi einovnici. i da ~vrsto uz tijelo pristaju.i bensilaha odebeo kajis. a nekada i u pozlacene limove. opsivene crnom kozom. Noieve 8U zaticali u dr-· vene korice. kojima su eistili siSaoe i stucove. Oni.-. koje su im preko ramena na kajisu niz bedro viajele. Bensilahe nijesu ozdola ispresivali. . Nozeve dijele na bieake i bjelouske. Odmah pokraj silaha bila je· eanta. onda su se jaee oboruzali. 8U Osim svega toga nosili su 0 desDom bedru uapraAnike ad roga. Silasi 8U bili nacinjeni od tvrde kole iIi od srme iIi srebra. nosili su na lijevoj stran. kojim au' punili. Da im nOZevi. koji 8U hili nacinjeni od koze.. a od polovice pa do balCaka okovane zutim limom. poCam od siljka pa do preko polovice. a drfAk im je od bijele kosti. pasali au uz benailahe silahe. na dalek put iIi u kmetiju. zadjeo noz za bensilah. dug oko jedan pcdalj. osobito kada su polazili u loy iIi Da dalji put.kajis bio dvostruk. Kada su polazili u lov. Bi&lci su odulji. Bezi. srmom iIi ziatom i za to vrlo skupe... . Silasi su posudice. pazio je da vrh korica zatakne megju ona dva kajiAa. te im ga prema potrebi dodavali. koji su imali puske otragu§e. okrugli. iIi kako narod kaze. Taj je .a oni od anne iIi srebra. kod hodanja iIi jasenja ne. celika. u kojima au drzali fiAeke.

hajduka. eto je trehalo. Ako je koji musliman u takovim kolima vozio svoj harem. lsto tako prenosili su i trgovei svoju robu. a sapinjali BU ili nad . ve·ziri i kajmakani vozili su se u fijakerima. u kojima su svoj novae. koje je trebalo da se prenesu. U prija~nja vremena ne sarno da su nasi muslimani jasili na konjima kada. nego j po selima. . metnuo je na kola drvene obuceve 'I pokrio ih hasurarna iIi eilimima.niei isli su pokraj konja iIi odostrag i gonili konje. su isli kuda po poslu. nije prije bila. jastuke. danas vee irna dosta kola ne sarno -u gradovima.onja iIi magaraea te bi jednog3 privezali za drugoga. 'Cemere BU pravili od vrlo fine zute koze. a bili su do zuba obo- . IDagareima i katurama prenosili Bve svoje -:stvari kao pokuestvo.kamenje i uopce sve.. nosili BU na golom tijelu cemere. kakova 8U danas. ona su tek sa okupaeijom dosla u Bosnu i Heree~goviuu. sjeo na sijeno i sjedio tako podviv noge kao na ·:cilimu iIi u najudobnijem minderu. To se je zvalo karvan. Novae su rijetko kada kod kuee ostavljali. BOZ6 mi prosti i previae. Neki eemeri imali BU po jedan. Tako zvanih .·desnim kultom sa dva gvozdaca. ta su bila vrlo primitivna. Ako bi se nas musliman u takim kolima vozio. a fijakera. drvo za ogrjev. Sirotinja je isla pjeske. U Posavini i u onim krajevima. da se iz jednoga mjesta prenese na drugo. G<?spodar ie obicno isao sprijeda i vodio konja za 'uzdu iIi ular iIi je jasio Da prvom konju.. koji su vrebali na trgovee i bogate putnike.. to je po robu islo obicno po vise trgovaea sa karvanima. najamniei jli pomoc. Ako je bilo mnogo robe iIi predmeta. . putovali su nasi muslimani sve do llajnovijeg doba na konjirna. grede.~-cuvali 90- Imucni ljudi. prostro· hi obilno Bije'ua. da se u kola ne vidi. Kako prije okupaeije nije hilo u ovim zemljama dobrih puteva. a neki i po dva pretinea. bilo je i prije kola. a sarno velika gospoda kao paBe.nego su na konjima. Njegovi sluge. svoju obitelj. haIjine. gdje je ravniea. Kola. Ni komadica zeljeza nije bilo na njirna. vise Jt. Kako je neko vrijeme u Bosni i Hereegovini hilo moogo . uzeli bi pc. Bijeno. Danas je sasvim drukcije. u rod iIi su vodili mladu itd. ali.sieova" nije prije okupaeije niko poznavao. nego BU ga u dukate mijenjali i svu gotovinu uza se u cemeru nosili.

Ovakovo putovanje bilo je vrlo sporo i za to su trgovci i drugi Ijudi morali <\esto po vise dana putovati dok su stigli kuda eu zeljeli iii dok su se kuci vratili. oni hi se branili. jeli su i kona<\ili u hanovima. hranili su konje. Ako bi sada hajduci navalili da im otmu robu i novac. njegov je bio mejdan. Ako su morali po vise dana putovati. .- 91- ru~ni. pa ko je bio ja<\i.

rakije i drugog opojnog piCa. a ozgora stanovi za putnike i handziju. najvise hanova u KupreAkom i Suickom polju. prostro ga po haauri pa kako je bio zdrav a. da je grcka. jede on umjereno i ne pazi na broj jela. skinuo bi s konja gunj iIi cehe sto ga je uvijek uza se nosio. viAe sela· i gradova. lato tako ima u_ svakom hann (dovoljno sijena i zobi da mo~e8 konje nahraniti. U onim krajevima gdje ima dosta surne. ni kreveta za 8vakog gosta na po se kao u hotelima i boljim gostionicama. u kojima mo~es dobiti dobru ernn kafu. putniei sve. NaAi muslimani kuhaju i peku vrlo dobra jela. a nema.je potrebno bilo sa sobom nosili.. u~a to umoraD. gdje je narod rjegje naseljen i gdje bura jace piri. ' lato tako mogu putniei u hanovima j konaciti. Hanove grade obicno na jedan boj. najvile dvije Babe gdje putniei zajedni~ki konace. Kada je mualiman sam u svojoj kuei. da ih mozes napojiti. za tim oko Livna i Grahova te po svoj Hereegovini. nego su i vrlo tecna: §to . nastoji. a osobito u predjelima gdje je hura jab" ima hanova ne . da ima jela u izobilju: dvanaest do dvadeset i cetiri. U novije doba. u nas vrlo mnogo a ~sobito ondje. Bas radi toga naei ces. gdje je bura jaka. U ·sobama za konacenje nema ni posteljine. a gdje nema suma. Osobito u prijasnja vremena nije kreveta ni trebalo jer su. a opee je poznato. od kamena. nego su tu hasure prostrte po goloj zemlji iIi podu. i turska kuhinja prva u svijetu. eatroja iIi vrelo. ni pokucstva. Kada hi dakle DnA putnik u han doSao. Hanova ima. ima vee dosta hanova. kruha... grade hanove od drveta. da ih bolje podvori. nego da je ono.· pa onda ne sarno.. vina. brzo bi uenuo. Ato jedemasno i ukusno. naime iza okupaeije. Gdj~ je narod gusee naseljen pa ima.sarno po selima i gradovima nego i u osami pokraj puteva i drumova da putniei ne stradaju. Nema tu' soba. grade hanove po selima i gradovima.- 92- Hanovi su neka vrsta gostionica.. u kojima mo~e8 dobiti piva.. Ako ima goste. koja priugotavljaju po uzoru grckom i turskom. a u blizini je i bunar. narod rijetko naseljen. nego je tu jedna. ozdola su staje za konje. Opojnog piCa moZes dobiti sanio U onim hanovima gdje su krsCani handiije. a gdje je. n muslimana naei ces ~amo ernu kafu. sto im. jaja iIi na ra!nju pecenog janjeeeg iIi ovnujskog mesa.

.:.- 93- ~.. ." . ":(._' . i .-. f '1 ..l .::..

- 94- .

Sto je masno. a osobito ovec--' vina i janjetina.hiljade ovaca. U sredini je kuhinje iIi mutvaka otvoreno ognjiste ~d kamena. a neki izvan kuee. Neki imaju kuhinje u kuci. ima vrlo mnogo paAujaka sa izvrsoom gorskom pa-som. Ve~era je ~vijek nesto obilnija. doIma. Kuhinje izvan kuee zovu mu-· tvaci. Sto je sIano. janjetine iIi zivadi. tako i najvecem hogatasu. Sto medeno. koji prave od' ~ovediDe. ua Krugu kod Lijevna. a spojene su plotom i krovom sa kueom. nek je i primasno. lsto taka jedu siromasi iz zemljenih iIi drvenih. nek je i seeerli. u kojima se po-jede toliko na raznju pecenih janjaca i ovaca. kao sto bas u Bosni i Hercegovini. Janjetinu i ovcevinu sijeku i prodaju pr~jesnu.vee kako je kada dan dug.~ Siromasniji muslimani kuhaju u zemljenim. pa ima malo zemalja u Evropi. Najmilija su im jela peeeno i kuhano meso. U kuhinji su rafe. Megju delikatese spaqaju i papri. koja se pravi ovako: Debelo tie meso izreze n&. Teletine ne jedu nikada. To se jelo ~ zove. to je oveije i janjece meso u ovim zemIjama vrIo tecno..ke napunjene sa sitno isjeckanim mesom i pirincem. nek je i biberli. moze bez zaprijeke iz kuee u mutvak i iz mutvaka u kueu. Osim.. nego vunu i sir. na raznju iIi u tevsiji peeenu. a veeerajn oko pet iIi sest sati poslije podne . sitne komadice i pomijesa sa sit~o isjeckanim bijelim i crvenim' . Osim paprike pune takp patlidzan ~ i miade tikve.. Na' Vlasieu . oveevine.: u Hercegovini. kako siromaku. kao i u cijeloj Hercegovini su veliki pasnjaci" na kojima zivi na . na Kupreskom poljn i ispod Cincar planine.kod Travnika.- 95- Spremaj Meho gospodsku veeeru. udje se kafa przi i kuha. Muslimanl rueaju izmegju deset i jedanaest sati prije podue. a na njima razno kuhinjsko sugje i drugo kojesta. da zenska eeljad . koji jc i preko granica Bosne i Hercegovine· dobro poznat. a bogatiji u bakrenim iIi zeljeznim posudama. a jednako je drago.a zove se odzak. te daju ne sarno izvrsno meso. nego rucak. lsto tako jedu oni vrlo rado piIav. police. a bogatasi iz bakrenih iIi porculanskih posuda. Kako u Bosni. a jos vise. a sva ostala prstima. sto marna domaeiea kod kuhanja treba. toga je u svakoj kuhinji po jedan kamin. Corbata jela jedu obieno drvenim kasikama. Vrio je~ uobr~" i jahnija.

kako se prave neke pite i kolaci.koja se puni jajima. pe. pa to zovu gjul baklava. pobibere i u tijesto zaviju. BraSDO se i secer dobro razmuti i pristavi K vatri. Misirac pite prave tako. tronoSce i pokriju ih p~kom od zemije iIi sa-oom. Ovdje moram napomenuti da nasi muslimani osobito ljube med. Jajarusa je pita. koje nasi mU8lim~ni o8obito rado jedu. a -. a jedu je ponajvise onda. metne se na hladno mjesto. secera i kajmaka.·gament papirom i pristavi k vatri. kolace i huh peku iIi kod kuee iIi u pekarama. sofri nasih muslimana. -zaliju je u tevsiji slatkim iIi kiselim kajmakom. Lutma se pravi . a zove se serbe. dobro posoIe. obligatno jelo i na . Tako pripravIjeno jelo zove se kaIja. a na saksiju nagrnu zeru. Neki prave bakiavu u obliku ruzice. da se kruh iIi pita sto prije ispeee.kao i bazlamaca. pa se kuha. U prvom je redu burek pita. Osim mesa i kupusa vrIo su im drage pite i kolaei. ·te ga jedu ne sarno u pitama i kolacima te na suvo.pita gotova. no najboIje je. Sada da progovorimo koju. 8ti~ne se i bude slieno pacama iIi ~Iadetini . pospu je sa nesto meda iIi secera. PaIuza Be pravi od finoga braana i seeera. ·Od knpusa prave corbu. . Kupus jedu dok je jos sladak iii ga kisele. njim pune pite i kuhaju u njemu gove·dinu. koja je sasvirn sliena slavoDskoj pokljuki. ako se poveze t. Kada se je dobro skuhaIo. Bakiavu prave od finoga brasna. -zv. Kada je misirae . Lonae se dobro pokrije. Naloze naime 11a banku vatru. nno isjeckano govegje iIi ovcije meso. dok se meso Basvim ne raskuha. a kada se je vatra dobro razgorjeIa. Kruh peku kao sto se· pece u seljaekim kucama u Hrvatskoj i Slavolliji. koju prave tako. a pune je orasima iIi suhim sIjivama. Pite. !Sirnica je sto i sirnjRea. uego ga mijesaju i sa vodom i tako piju. raspretu zeru i lug. mladim misiracama. kao kod Bvih juznih ~IaveDa uopee. metnu ih u zemijene iIi bakrene tevsije. To je pice vrlo zdravo. Za tim se sve to dobro pobiberi i metne u zemljeni iIi zeljezni Ionac. Pitu od kupusa prave kao i u nas. ~upus sitno sasi_jeku. a na ODO mjesto metou kruh. oveevinu iIi janjetinu. tevsije postave na sadzake. . da tijeste na tanko razviju i u njega metnu.Paluzu jedu sarno u bogatijim kucama na kraju rucka iIi vecere i . Ako pite i koIaee peku kod kuee. Kupus je.- 96- Inkom. kada BU u ~uei odlicniji gosti. a kad se ispece. da tijesto pune sa fino izrezanim. Kruh pokriju saksijom.kada se sasvim ohladi.

Hurmice pBObito rado jedu muslimanske zene i djevojke i nose ih jedna drugoj kada u babinama leze. Kada su hurmice pe~ne. zaliju ih medom iIi ih pospu ~ecerom. Arnautin. ako su kakove odIi~nije osobe u gostima.- 97- to sarno onda. Hurmice su kola~ici od kuruznoga braana. NajskupIji 7 . Isto tako prave i gurabije. Siromasi jedu umjesto paluze na koncu ru~ka iIi ve~ere slatko iIi kiselo mlijeko. jaja i ~eCera.

a tvrdu produciraju sarno Arnauti. Interesantni su ti naSi haIvedzije iIi halvadzije. jer aka se dobra pjena ne nacini. salepoD1. Kada je halva gotova.jaja i mute ih dva do tri sata. ne pretvori u kakav muslimanski "Kochbuch". To je jelo slieno i po abliku i po okusu nasim ustipcima. da ih nema. Tvrda je . punu reske buze. ponajvise u svecane dane i kada su kakovi odlicni gosti na rucku. Sada se u kakov~j posudi rastopi nesto masla. uspu je u najfinije psenicno braallo. pa cu samo jos nesto reci 0 halvi. pita i kola~. buzom. a i prije nego je sabah zaucio. metne je Arnautin sa drugim kolacicima i sekerlamama na glavu i nosi je po gradu. Na glavi nasega haIvedzije njise se velika okrugla daska. jer su oni markantpa liea u bosanskim carsijama i sokacima. meeu priugotovljeno tijesto kasikom u vrijuee maslo i tu se ispece.- 98- i najbolji kolaci jesu gjunla~i. dok ne bude tvrdo. Kada je pjena gotova. pa se to dobro promiiesa. zavrsujem. kadaif. pa do kasne vec~ri hoda on po gradskim sokacima. brasna meda iIi secera. misle da je onaj svojim ocima jaja urekao. ali da se ovo pisanje . Halva je dvostruka: tvrda i meka. slatki salep. misIis. I gjunlare jedu sarno u bogatijim kucama. jaja i mlijeka. kadaifom i pecenim bademima koji novcic zarade. jer i jaja spadaju megju one tvari. kao i u nasih kobasicara. Osim ovoga prave nasi muslimani vrlo mnogo mesnih i drugih jela. a lHid zerom. pa premda nijesu Bosnjaci. a u drugoj mu je kotlic sa zerom. Izmegju sedam i osam sati u jutro sigurno je prcd skolskim vratin1a jer su gjaci njegovc najbolje m~sterjje. jer ne samo. Meku halvu prave i naSe muslimanke. d. sekerlami i kolacici. Kada zene prave pjenu za gjunlare ne vole. koju on zove tabla. pa kada bude dobro vruce. nego trazi i vrlo mnogo posla. u kojoj se pusi gusti. a nu njoj je halva.a ih ko gleda. dok se ne pretvore u gustu. da se jedva rezati moze. koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu da halvom. a djeca se kupc oko njega i placaju mu svoj obolus. halve!". tvrdu pjenu..halva bijela kao snijeg. jer je ona najmilije jelo i poslastica muslimanskoj djeci. nesto bi manjkalo. 8:li je mnogo tecnije od ustipaka. Osobito je . koje se dadu vrlo lako ureci. U jednoj ruci drzi on drvetJu posudu. a prave je od skroba. reci cerna i 0 njima koju. posuda. pa Dlami djeeu poklicima: "Halve. da je to jelo dosta skupo. a prave ih ovako: Uzmu dvadeset do trideset . Od rane zore. To se sve mijesa u velikom kazanu.

sve mu se lice od dragosti smijesi. gdje se muskarci sastaju i prodaje svoju robu. te polijevaju gostima ruke~ a iza toga metnu svakomu mali peskir od beza na lijevo rame. sarno je onda na sofri mnogo vise j~Ia. dimirlijama. koje cibuke dodaju.99 - unosan mjesec ramaZ811. da meleci. "digne" domacina. sofru na rukama drze dok oni jedu. kao i stol. da jelo pred· gostima dugo na sofri lezi.. a odmah iza njega ulaze drugi sluge i idu opet od gosta do gosta. Sofra je okrugao.jela piju. a najbolje je. Ttttundzije "cibuk zapalise. Kada su u kuei gosti. Jelo nose u velikim plitkim zdjelama. Kada nasi muslimani naume da blaguju. a u desnoj 'ibrik. Osim toga metnu gostima u krilo peskir takogjer od beza. posjedaju oko sofre. adrugi cibukdzije ili tutundzije: . da si za jela mogu njime ruke i usta otirati. vodu iIi limunadu. Dok jedn. Prvi se zovu kahvedzije. a onda tek jedn. sofru. otare se onim peskirom. Onda on hoda cijele noei po sokacima. angjeli. da Buteci ono Bozijeg dara potrose. posude i kssike.. jedva jednu stopu visok stol od prostoga drveta. koji je tako dug. Novcic. koje su duge kao sto je i stol dug. da im ruke operu. a posebni. iIi na trima drvenim nozicama. da mrvice na zemlju ne padaju i sad istoro sjednu da blaguju. za novcieem pada onda u njegovu kesicu. a Iezi na dvjema daseicama. i za to je sramota i grjehota. Nasi muslimani vjeruju nairne. Kahvedzije kahvu donesose. zalazi u kahve. jer u muslimana nije u obicaju. I . lavor. od najstarijega na desnu stranu. da svima naokolo krila pokriva. . Kada je domaeina 80fru "digao"'. da se u njihovoj prisutnosti pjeva iIi galami Za . posjedaju kao i obicno. pa kad je koji gost oprao usta i ruke. a u bogatijim na cilimima. ulazi u sobu kucni' hizmecar da iznese sofru. Prije jela ulaze u sabu sluge. koje BU skoro tako 'velike. na dueane i na Bijela. drugim odlicnijim kueama JOB BU posebni sIuge. U ·begovskim i. lsto tako nose u lijevoj ruci legenj. Pod sofru prostru besofru. Sluge nose na lijevom ramenu peskir. U siromasnim kucama sjede svi na goloj zemlji. . plahtu. a zove se sofra-mahrama. a poslije jela gorku kafu i puse duhan. kojf'gostc kafom dvore. Prije rucka iIi vecere svaki si opere ruke i usta. Taj peSkir prostiru da mrvice ne padaju gostima po odijelu. malo govore. Gim su rueali iIi vecerali.

nego i razne unutrasnje bolesti. Ta se krpica zove DluSemma." Prema toj pjesmi pise momak zapise du kazni djevojku. da· ce ozdraviti. Kada je hodza zapis napisao. koje je i pokojui Kneip toliko preporucivao. ako ne 'daju mlijeka. slijez. omazanu voskom. da mn . Neke zapise baca hodza u vatru. ako ih cesto hvata nesvjestica. Ko ima 080I . niti u Iijekove. oni se cesto kupaju i zivu priprosto i vrlo umjereno. kopriva. krpicu privezll na vrpeu. ani drze da su ure~eni. da ga izjede. ani se peru najmanje pet puta na dan svjezom vodom iz vrela i potoka. poganceva i druge trave. nego vodom i ljekovitim travama. a neke usiju u odijela. Nasi muslimani rijetko ce kada u bolesti zovnuti lijecnika. Iza nekoga vremena pije boIe~nik vodu. a bolesnik je ovjesi 0 vrat 'tako. a trece u vodu. onda metvica. Zapise daju pisati osobito onda. izdube hodza svrdlom u desllolD rogu maIn jamicu i . dr~lgi u vatru. Ako komu oboli konjcc iIi govece. a vrpcu omotaju govecetu oko rogova. Osim toga prave oni razne "mehleme". I u narodnoj muslimanskoj pjesmi cesto se spominju zapisi. Ko treba zapis. on ce i onda ~ovnuti hodzu. Kada je hodza zapis napisao. Druge baca u vjetar. a treci u vodn. koja mn se je iznevjerjIa. Osobitoje znaeajna pjesma: "Dude Bojagina i Sahimpasic Mujo. Musemmu metne hodza u malu suknenu kesicu. bokvica. Ncki zamotaju zapis u krpicu. oni ce se dati lijeciti od vracara iIi ce pisati zapise. jer nemaju mnogo povjerenja niti u njega. pa je uvjeren. a ako obolo. a bolesnik udise onda onaj miris i dim. ·da pise zapise. kojima uspjesDo lijece ne sarno rane. a protiv uroka nema boljega liJeka od zapisa.- 100- Nasi su muslimani veliki kneipovci. koji je sve bolesti lijecio ne skupim umjetnim medikamentima. urnota ga u platnenu krpicu. dok djevojka od boli ne umre i tako glavom plati nevjeru.zapis dogje na Iijevu stranu vise sreu. koje irn prepiBUjC. Ako im kucni lijekovi ne pomognu. u tu jamicu turi zapis. a on mu lla komadicu papira napise noke stihove iz kur'ana iIi iz koga drugoga kitaba. ako trpe od glavoboIje iIi ako ih hvataju zigovi. premda ih vecina nije ni cula za toga glasovitog lijecnika.: metne ga u kruh i. prvo BU im hladni oblozi. ide hodzi iIi ga zovne u kueu. GovediIna. On pise tri zapisa: jedan saljc u vjetar. ·dade zivotinji. a osobito kravania. u kojoj je zapis iIi se njom umije. Neke zapise nose u fesovima.

da BU im zapisi dobri i ~a bolesnicima kori!te. . krpicu priveze konjcetu iIi teletu oko vrata pa je sjeguran. lato tako daju si i krscani pisati zapiae od bodza. da svecenici umiju piaati bolje zapiae od hodza. pa se haji. koji misle. lato tako pisu zapise kad ko zeli. Osim toga piau zapise kad djevojka . a oBobito od onih. da rnn ga kogod ne urece. da ima napretka u marvi i imetku. da se sretno kuci vrati i t. I mo~ak daje pisati ·zapise ako ga draga ne voIi.- 101- bito lijepa konja. ne hi Ii joj se srce smeksalo i njemu privoljelo. da se bolesti kurtarise. da sretno putuje. daje takogjer pisati zapis. tele iIi zdrijebe. Ako Covjeku iIi zivotinji ne pomognu zapiai sto au ih pisali hodze. Taj zapis metne obicno u crvenu krpicu. koji su poznati. d. dadu ih pisati krscanakim svecenicima. Te zapiae zovu "moei". U nas ima dosta mualimana.zeli da bade lijepa iIi da je dragi zavoli. da mu zle oei ne ce naskoditi.

DB ICf\J I.v B. .

Da pocmemo sa porodonl. a cetvcro musko. Nek' ne zeli ni sina. ni mladih zetova. ni se.a svake godille ne ragja. Ali ako se iko zeni za to~ dn iza sebe ostavi sto vise potomaka. uglednija i svomu muzu' milija. On je smatra voekom bez ploda. Cim zena iroa vise djece.ko mu je brak blagoslovall. tim je vrijednija. Kao kod svih Jugoslavena uopce. to su nasi muslimalli. "On ga hrani.. ruzicom bez cvijeta. "Da narane. Ni nevista. mu . a. Lip je porod beze izrodio~ Troje zensko. to jest. tako ima i u nasih muslimana na po se. Zenidba je za nluslimana sarno onda sretna. Djever govori svojoj nevjesti: "Vid' llevista te zute narance. jer je dijete zarojena oeu i lllateri u starosti i jer svako donosi sa sobom svoju nafaku.era. Zenidba jc YCZ izmegju muza i zene da iza sebe ·ost~vc sto vise potomaka. I najsiromasniji musliman iskreno se veseli porodu svakoga svoga djeteta." je prije i vrlo Zeus. POr=\OD. sreen. · valja je dakle sasjeci.I. sva sila narodnih obicaja. mnin je mrska. aka draga bila. ako ima doshl djec(': Beg Mustajbeg sretno se oieni. koja ne ragja. "Davno bi je brutac posikao. da zaminu stece.

"Ti je vodi mladu u haz baAcu. Mlada se Mustajbegovica hvali Da sijelu svojim drugama. biser granom rnase.. "Budi me od jorgovana granom: "Ustan duso. "Pa je ondi mladu ti posici. "Da ruza svake godine ne cvate. To ga ljuti i zalosti. Ali joj jedna prigovara: "Zaludu ti fala i ~ imallje. "Vid' nevista rumene ruzi~e. kako je muz voli. neka vesela uzrujanost. Vecje viSe godina proslo. "Kad ti nejmas od area evlada. "Kako Ii me Mustaj beze drzi?! "Kad ja spavam. khO oka maloga djeteta.0 Boga ti bratc Muhamede! . Kada mlada lena zatrudni. da je posijecc: . granulo je sunce. a zel1inu djeveru. . "Da limun svake godine ne ragja. "Nek Dli nije ni nje mlade. "Kad ustanem ua Dleke duseke.. "Na tabaku rumcnu ruzicu. pa veli: "Da vi zoate drage druge Dloje. "Davno bi je bratac posikao. "Kad ti dogje mlada nevistica. iJJedna drzi kaIajli legena. "Kad ja nemam od srea evladM. nastaje u kuci velika veselje. Jednoga dana odlazi on u selo na begluk i zapovijeda svomu bratu. "Davno bi ga bratac posikao. Beg Ali beg ima prekrasnu zenu. koju veoma ljubi. "Da utiram to rumeno lice. "Svojim ce me curkom ogrnuti.- 106- "Vid' ncvista tog zutog Iimuna. Oko buduce majke sve tetosi. "Dvore mene do dvije robinje. "U mastrafi bijele gjulsije. "Druga drzi serbe medovinu. a ona nema djeteta.1 ja odoh u nove Timare.

Tobe jarabi. Domacica veli svojim drugama: "Ta za 8to drugo i zivimo i veselimo se. Tako mi svih Bozijih citaba. "Rodi mlada Mustaj begovica. U ciZmama i u kaicinama. Koliko Je veselje na taj glas uastalo u sreu muzevom. Jadan je i na bajram u jntro. utajinio. kome je Bog tobe. i daruju rodilju i dijete joj : "Daj mustuluk mladi gospodine. sto je poletio u odaju svoje zene "u cizmama i u kalcinama". valjanu djecu. neka nam kaze i ovaj razgovor odlicnib zena. rodbina i komsije dolaze u ku~u. Jedno ons. Posipa je zutim dukatima. drugo Muhamede. gjellesanuhu. Bvaki i svaka. kada je lena sretno 'rodila. Doletila mlada zaoviea. dao. jer je odlicniji musliman naspram svoje zene taka uctiv. da k ~joj nikada u putnom odijelu ne dolazi. kad to cuje?! I on leti uz visoku' kuIll. Pasinica cedo povijala. Za 8to Ii teCemo i mucimo se nego opet za evlad? Sarno neka je bairIi i na pravom putu!" Pasa hanurna to potvrgjuje i dodaje: "Dakako seko. Kad to CllO diver Mubamede. Jos vece veselje nastaje. Koliko je veselje da neko ima djece. Zaovica Mahmud pasinica. k~me ga Bog nije dao. sve je pazi i miluje. . ne treba mn drugog hairluka. Posipa je sa sitnim biserom. Boze me ne pokaraj. "Rodila je do dva sina mlada. zadoyoljstva.- 107 - . radosti. gostbi. akO.je rodila sina. ljubi i postuje. vidi Be najbolje po tom. "Zlatne ruke i zlatna percina. A muz. kod neke Almaz kadune. a osobito. Te on ode ljubi u odaju. koje su se sastale na zijafeto. hairli evlad. nego za evlad? djeeu. Trkom trci mIadoj nevistici. a treea nadodaje:. 8tO je evlad! Ko ga nema i ne zna sto je veselje. I rnuz i ukucani.

Kada zena dijete zaene i u tom Casu pomisH OIla iIi muz joj na koga pametna iIi ueena covjeka. bice dijete. I{ada dijetc u materi ozivi. imace ve. Ako je dijete u materi mirno. pa se tjese onom: "Po groB momce. 'vise sinova. Od vese]a oca. bice dijete ueeno. pa joj lisica iIi zmija pregje preko puta. bice dijetb sretllo i dugo ce zivjeti. da izagje u svijet. kao da je rod ukopalo. baca se dijete ponajvise na onoga. pa se jedva i mice. Kakovo ce biti dijete. 0 novorogjeneetu i 0 rodilji. Majka opet voli sceri. a pijanica ragja pijanicc. koje nikad no ce piti piva. kao sto je 011. pa se po njoj mnogo vrti. Isto tako bice dijete lijepo. Osobit~ veselje zavlada u kuci ako jc prvo dijete musko." Sada da progovorimo koju 0 gatanju i vjerovanju 0 porodu. ni rakije. u ononl casu pogleda u ·ogiedalo. Kakav je otac iIi mati. onOlllU ce dijete biti slieno._ ---'_. Kada zena zatrudni. kunstove. a ne 0 ocu. Ako mati dok nosi dijete. umjetnosti. onakovo ce biti i dijete. iIi komu iz njihova roda. i tome moze da bude dijete Halik. Kada je zena trudna. to jedilli Bog znade. po dukat djevojee. Ako trudna zena pomisli mijenom iIi ustapom na koga. o porodn samom. ako se mati. Kada dijete u materi ozivi i kad se u njoj prvi put makne. kad se dijete prvi put u njoj makne. nujno. Ali i dobar otac moze roditi dijete rgjavo. ovisi 0 materi. ako ima. naranee i tunjc. selu djeeu. Dijete je ponajvise slieno oeu iIi materi. ali i veseljak moze roditi dijetc neveselo. a ako i nehote pomisle na koga Iolu iIi pijanicu. da provodi marifete. ali sto ce . a pijanica moze roditi dijete pobozno. voli jesti turundze.1 l ! - 108- Nas musliman ljubi jednako svu svoju djeeu. kako sam to iz usta naroda cuo. Ako zec pregje ispred trudne L. . Kakovo ce biti dijete po oblieju. u koga ona u taj cas pogleda. Ako je otac veseIjak. bice to nemirnjakovic iii kakav veseljakovic i tesko ceka.tako je Bog odredio. ne vesele mn se toliko. jer BU one hairnije i od vece koristi i oeu i majei. bice dijete veoma lijepo. Jsto tako ne mora dijete biti ni po oblicju slieno oeu iIi materi. koji joj je najmiliji. vesela BU i djeca. bice mirno i zatvoreno. ne ce se znati ui kruha najesti. Ako je prvo dijete zensko.. premda mu je milije. Onda je arctan i otae i majka.

ne dati joj. mucila i u prevrtanju ispusti dusu. imar·e dijete na anom mjestu ern iIi crljenka~t mladez. I{ada se trudna zena zatece u drustvu. pa ju mor~. neka pazi. nagju u njoj dvoje djcce. da ~i joj sretno bilo. Da dijete jos u utrobi materinoj ne umre. jedna vrsta tresanja. biee joj dijete strasljivo. Kad zena poji jednu~ opet zamoli. vukodlaka. toj ce dijete imati prhotine u glavi. neka . jer koja bude jela brasnenim rukama. kovac u po noei skuje obruc i tim obrucem neka sc ona opaso i to nosi. Sto zena voli jesti. pa sisa. jer je grijehota. I njezinom ce se djetetu svasta prikazivati i ono ce se od straha damlaisati. Isao nekakav covjek. jer co joj dijete biti slaha i zuto. bice dijete nesretno. kada se trefi zena slatke krvi. i dijete ce to uvijek voliti i uvijek ce toga zeljna biti. da hi jela haslama. Zena se patila. jer ako se njoj kosa od straha najezi. ono ce i dijete najvoliti. dok se dijete ne rodi. Opazi ga trudna zena. da se kome ne naruga. niti prolaziti kuda mrtvaca nose. jedno metnulo haslamu u usta. da ne pije iIi ne jede iz krnjata suda. u njoj dijete utuse. a kad se rodi. kad je trudna. TrudnR zena ne srnije vidjeti ui mrtvaca. Trudna zena zazeli svasta da jede. da su joj ruke sasvim ciste. podaj trudnoj zeni. sto zeli. nc ce smjeti sarno u noc izlaziti i uvijek ee se bojati prikaz:l i. Od te ploce iii potkovice neku. jer ee joj dijete biti sasijasto. On joj teskom mukom dade jednu. vjestice i druge aveti taru i tako . Aka zena. nesta pod sakriveno pojede. imaee joj dijete razrezane usnice. Ima zena. a drugo zinulo. To bude onda. pa so za sto rukom prihvati. Ako je zec presao trudnoj zeni preko puta. kojc ragjaju mrtvu djecu. Ako dakle sta jedes. ukociti. Onaj covjek otisao dalje i u gori vrat ulomio. ali on ne dade nikako. da joj dA saIno jos jednu. ako ona to zeli. pa gonio tovar haslama.- 109 zene. Trudna zena: neka pazi i na to. da IOU put ne presijece i odmah neka se kuci vrati. ne valja pripovijedati sta strasna. Kada trudna zena jede. neka ona snimi plocu iIi potkovieu s krepaloga konja. Kada su jn rasporili. I8to tako neka pazi. Ako ne bi trudna zcna nasla ono. jer koja se iz takovog auda najede iIi napije. heravih ociju. sebicno i propalica 11e ce od njega biti hasue. te joj se prohtije. neka ne ide dalje.

. Ako se trefi. 1~\ to '''aljtl skoynti i male masiee. Kn<1a opazi. millutu.lCIu iz tt' ll(\sulll'\. siromasuim komAijama.. ~to (~e za dijctc trcbati. Koja moze.jcHc:'ca prije tkati i'arsafe. uredi. pa ne co umrijeti."atilnin~\ rui'ic. poene OIl_a IUL dva.. moze joj dati od srca evlada. ne izlazi nikud iz ku~t\) u. 11(\ {'e koristiti.. . Kada jo VUllU tako uredila. pelene i drulto.. brojalliea iIi ~islo. oceslja i ogrebena. jer ako propusti i sarno jcdllu dckiku. Kada rodilja trt'ba tln izngje iz kUt"l' i U kt1l~U" iIi iz j(.".~na i h~zreti ."a od tl'spiha biltl" p\l~lk djeteta.. I oua se 01('t11(' u kakovu pt. lk'jl' S~ \)(1 mUSt'..dne sobe U drugu iIi U Iuutvnk" kullinju" IH'ka st. rio jl~ k\\r. tl'ze rngja. milostinju. u kojima se nose mrtvllci. Tu vunu llcka lijepo opere.cti ~im se je dijete rodilo. da takova majka iIi ko drugi llagje makar i malo vune od bravceta. Od toga ekscra neka ko usred fioei skuje nekoJiko halki i te halke neka llosi uza se dok ue rodi. a koja ne molt'.? . da ko dogje u kuc. dn joj je rodivo blizo.. tri n. IJog je volik. da more i vjestice ne utuse djeteta. pa ako se 8I"t:'tno sa djetetom n\stalle.. Dzinoyi~ sejtani i vje~tiOt.. i lDl'tUt' U 1l\\Sultu llapulljl~nu YOdOlll. da bude kao svila.~ nUlSOlll podbail8. Za vrijcme rodiva i kad jo Al'IU\ rotlila" ul\kl\ j~ uz nju iIi oorelll U Qnoj sobi Inah. Isto tako dobro je.\ko il~ua tt~~O ragj~\" Il(\kn 'se rastrgnc tespih.. Ako majci umiru djeca i ona ne moze da dijete othrani... neka uzmc dovct krpica od devet udovica. ni njoj niko u ku~u ulazi. jastukbosre. izvadi ekHcr. P\l~lijl" nl'kll~ . kosuljice. a onda ua garga~ama. kadl\ ona r~ja.110 savijc i m('tlle pod glavu djeteta. Ako zena nema djece. Isto je t'lko dobro. te ih djot8t\l pri~ti lU\ knpi('u" tln nlU hale lll~ llaude.----------- --~-~------ -. a kad rodi.jer kad IDaSa zveei. da takova tClla ode u Ilo'~i prcd dzamiju i da iz nosila. olanj. Ko zakasni nema mu fajde i za to valja tim poi'. koje je vuk naklao. Olltl.rakogn ollogn~ koji zua.")~"tlu n~\llulljt'\llU Yl'C. Iza toga lleka nldilja ispij~ . ijl~ ~l\Yrllh)ln.·rem(\utl obru~ .lla. lleka splete od Ilje uzicu poput pasit~a djetilljog i Ilrka tim dijete opase. od toga neka sasije djetetu koiuljicu. lleka SYt'le OI1U1\ k\\llt't~ln. Kada llnUl oruti~ da joj se primicc vrijeme rodiva. neb ih priAije djetetu na kapi(~u.. sprava za urcgjivanje vune.'ta &11 to znndl'. Ill' sUlijl' ni~tt\ niti IU\ rodilj u~ niti IlR dijete. a rado bi ih imala. noka daie kroz dcvct mjescci sadaku.\u Zl\ vrijcllll' dok Zl'lla ragjn~ ona IDucnije rodi i sto vise svijt. un kOlll Sll Ulu. jer ona mora da otpati za grijehe tl.Illill i p\)k. sprema vise.

uSi. da se pred zenom. navescu ipak kako i za sto oni to rade. da dijete kad odraste ne bude imalo nabora oko ociju. Ako se je zena Ra djetetom sretno rastala. koji su nastali time. to ce ona zena sretno roditi i ne ce um. Nasi muslimani ne vole visoka rela. Dok zena ragja.zlo. I taj se secer u vodi topi i daje zeni. da kaze svome muzu muke svoje. spremnina svako . zlatnom iIi srebrenom zicom. Premda moramo da ovaj postupak iz zdravstvenib· razloga pozalimo i oS!ldimo. tesko ce roditi. dobro je.- 111 - pije rodilja vodu iz te posude. pa da se preko njega vode napije. koja tesko ragja otvori Kur'an. sto krv nije mogla pravilno i uredno u glavu dotjecati i iz glave otjeeati.rijeti. koja treba da pazi osobito na to. prihvati ebejka dijete. treba je povijati i to ne jednirn. obrvice i bradu. nego i sve dijelove glave. dok ona ragja.Ako se je zilje hazreti ~"atjmille rucice u vO. a daruje se tako. a dobro je. opazices na djetinjoj glavici crvene obruceve. ako je ko kraj nje. drzi da su ljudi. lsto tako nije grijesno. oci. treba hazreti Fatinlinu rucicu darovati. Narod. velike kavgad. koje valja prouciti. Te obvoje stegnu vise puta tako. okupa ga. da se rodiIja i iz gusta sita vode napije. Da glava djetinja sto pravilnije raste.di raspustilo. da kaze boli svoje ebejki i drugima. jer muz onda s njom muke dijeli. naime celo. gustim rnlijekom' iIi slinom za to.. nego sa dva obvoja. koji imaju nabore oko ociju. Ali ne' sarno da oni nastoje da poljepsaju i dotjeraju glavu djetinju. Koje dijete· ima visoko celo. stane mu glavu ravnati da bude ljepsa i pravilllija. Jedan ide od cela te se veze na. Djcvojka. Gelo rastiru ponajvise zejtinom. da joj se sve zilje ornota svilom. nos. da se dijete sretno rodi i da na zivotu ostane. a zove te podbradac. Kako radi ebejka. te se veze na na vrh glave. usnice.. Osirn toga ima i u Kur'anu raznih poglavlja. a kada ih skinu. Najkasnje treba da svaka kuca irna mevludskog secera. a zove se povezac. Osim toga vrlo je dobro. . Kad zena rodi. koJa hi vidjela I . da celo u djeteta ne bude odvise veliko. ~rugi ide ispod brade. a ako se ne raspusti. da lakse rodi. obuce i uz mater postav!. da moras siromasno dijete pozaliti. a moze u porodu i umrijeti. zatiljku. pak ce joj biti lakse. odreze rou pupak. rugaju rnu se i vele.. a osobito prostiji svijet. da mu je kG pojata.zije. Cim je ebejka dijete okupala i obukla. onako ce raditi i mlada majka.

Usi stezu i glavi privijaju. zove ona svoju najbolju prijateljicu. pa pomaze. jer ima svakojakih ociju. Oci tare majka ponajvise kad djetctu sise daje. a tare ih sa dva prsta tako. da gledaju dijete. da dijete ne bude trbusasto i velika izjelica. Oci mogu biti bahtli. a mogu biti bahsuz. ni ona blizu svoga roda. I njega valja stezati i dotjerivati. pogje iz matere. sto su ga prevarili i sto ce umrijeti. da ne budu velike. Isto tako tarn i vrat djetiuji. cvrkne i zaplace. da De budu velike i klempaste. Ni sam Ijencina trbuh nema mira. sretne. nesretnp. jer sto su oci ltrupnije. dolaze joj komsinice i donose sto vruei kolaca iIi kajganu od jaja. Ko je bahsuz ociju. moze ga odm~ i nehotiee ureci.- 112- velike nabore u momka. Djjete naime ne ce da izagje iz matere. dok mu meleei ne dadu senef. a ako ona ne zna iIi ne ce da joj dogje za ebejku. Ebejka je obicno mati rodilje iIi njezina nluZa. Ako se j ~ zeDa udala daleko u tugji Bvijet. mora paziti. <Jim lena rodi. Isto tako rade po nekim pravilima i sa djetinjim rucicama i nozicama. ko zene.senet iz ruke istrgnuli. to su narodu milije. pa mogu dijete ureei. osobito ako su starije i odlicnijega roda zabrani. jasne i krupne. da . Kada dijete od njih senet primi. pismenu potvrdn. skladan i za to stiscu i stanjivaju djeci nosice jer sirokoga nosa niko ne vali. Bradu potiskuju prema grIn. Zene. Kad se dijete rodi. To radi za to. da djetetu prsa ojacaju i da se krijepe. da ne bude kano sedlo izbocita. da je nos u djeteta pejikli. da prste vuce od nosa prema sljepoocicama. Deka sarno pogleda u dije~e. Na prsa meeu djeci ham-pamuk. da oci De budn Inutne i zmirave i da izagju zdrave. Ako ebejka ne moze da znatizeljnim zenama. da koja zena odbije molbu rodilje da joj bude ebejka. Cim pane na jastuk iIi na zemlju. da ne ce umrijeti. vrlo BU znatiZeljne. cvrkne i zaplace. zovu koju zenu od njezina iIi muzeva roda. Narod Yoli. Ako ne zivi ni njezina ni njegova majka. vatu. da mn ne bude predebeo i da ne dobije guse. pa nema ni on. premda to nju dosta truda i novaca stoji. Rijetko se kada dogodi. ne bi se niposto za njega udala. to rijetko kada dozvoljava. Isto tako skupljaju megju prstima uanica djetinje. jer su mu meI~ci onaj. onda tek zove koju drugu zenu. pa hoce da vide novorogjence~ ali im ebejka. Stezu ih u povoje kao zlocince pa dijete izgleda kao mala mumija.

113 se koja ne zacudi. "Rok u beBu. "Travu pasli. Rodbina povrh toga skroji djetetu haljinice. pa ce se oprziti i umrijeti. "Kano gjogi cavli i potkove. reci ce je ebejka da sacuva dijetc. jer ako se je koja prevarila i zacudila. du. Kad je prolazio. Mlada majko. odnijeti babinc zeni. groba: "Ja ehli ku~ur." kaze on. Da bude JOB sjegurnija.. pa da joj posalje dva. sto skoro svaka majka kada dijete uspavljiva pj~va: "San u besu. Koliko se nase muslimanke boje uroka. fini bez. vee je Ul'eCeno. prijateljice. nije pogibeljan ko ga sarno zna odbiti od djetinje besike. Ako se je dostinja zaboravila. zacuje glas iz mezar~. da urok djetetu ne . a na kapicu. "Studen kamen pod glavu metali. odmah ce reci: "Masalah!" da ga ne urece. te da ne ce imati kada rucka spremiti. Drugi rou se odazove i upita. "U roci ti po gori hodiIi. koju mn je ebejka dala. naudi. 8 . laao rano u zorn neki trgovac u carsiju. Veliki je sevap iIi zaduibina kod Boga. vidi be po tom. kumaAi. da mu je zena govoriIa. secer i drugo kojesta. ne moze preko onoga krue-a. "Dallas ee jedna zena pariti haljine. ko~ulje. prisije po jedan dukat. pa bio JOB tako velik. neka ga pOVUCcl malo za nosie iIi neka ga se samo dotakne. jer nikakav urok. pa nije te rijeci rekla.nje oni trgovac. svileni burundzuci. sto zelie "Danas cc nam. nego od straha. safun." Kad to c." "Sto"?" rece drugi. opisi njom svakoga jutra halku~ krug.. groblja. nesan mimo beau." To je mrtvac dozivaG mrtvaca. Ali premda je urok vrlo skodljiv. uzmi kredu. pokraj dzamije i dzamijskog harema. pa mu ne ce nista biti. "Tebi si~e nista ne udiIi. To ona ne pjeva uvijek jer joj se pjevati hoec. pa ako se je koja zacudila. urok mimo besu. s lista vodu pili. "jOB jeilan doci u komsiluk. peskiri. sjeti se. da otvori dueall. koja je rodila. da ce danas pariti. ponajvise jelo i piee~ cevrme. joj uroci i druge· aveti djetetu ne naskode. jcdan do dva arsina. oko besike i ne boj se uroka. Iza nekoliko dana dolaze opet komsinice i prijateljice i nose babine. Na to megjutim dobra paze i dostinje. "Dusmani ti pod nogama bili. To su razni daroyi.

ali pri tome neka mlada majka dobro pazi.i doeL Sedmc 0118. Kamen taj ne mora da bude velik. Kada je dakle toliki sevap nahraniti kuju kad se osteni. "A za ~to nisi?" "Nisam imala kad. ali ga uhvati subha i strah. koje joj je obicno UllUCC. jer ako ga zadoji lijevom. da Ii je dijete ureceno iIi nije. Kad dogje kuei. jer ce dijetc pozutjeti od roditeljskih poljubaca. Za to joj je Bog produljio umnra. meci mu 810bodno ustavljak. kupi dva somuna i posalje ih zeni. vee pogje kuei. ali ako flane na\zemlju. Kad bi podne. zivot. da je to bas njegova zena. Kad progje pokraj dzamije i dzamijskog haretna. Ima djecc koja placu i danju i noeu i nikako ih umiriti no mazes.. Kada e. da to mrtvaci De govore 0 njegovoj zeni. . Ako ebejki nije Inoguce~ da ejjelo to .~rijeme ostUllP kad rodilje. Sada yalja prije svega znati. ni ni muz joj djeteta. a osobito neka su joj prsti cisti. Onaj prvi rece: "Ja ehli kubur." odgovori ona. kako se mrtvaci dozivaju." TJA gdje ti je somun?" "Eno jednoga u duseku. koliki je tek sevap odnijeti zeni babine. kada dijete rodi? Kada se je dijete rodilo.arsiju.c majka dijete zadojiti. da ga prvi put zadoji desnom sisom. vise He vrijedi. pn se sIueajno ustavio na ra8ljama debla iIi na gram kakovc vocke." Sve to ~uje oni trgovac i ode kuci. UstavIjak je svaki kamen. upita zenu: "Jesi li parila ?'" "Jesam. mora harem scdmc noe. i sve joj grijehe oprostio. lza poroda ostanc ebejka do sedme noci kod novorogjellceta. On pogje dalje. opet euje. valja mu uroke skidati. Ne ce nam ona zena doCi. i kada ga je ebejka okupala~ valja mn dati sise. a ako nije. jer se je ostenila. koji je neko bacio. Ako si dakle nasao ustavljak. "Ostenila se kuja u one zene. "Pa jesi Ii rucala?" "NisaID. metni ga djetetu pod glavu i dijete lIe ee vise ni kmeknuti. bice Ijevoruko do svog vijeka. biee joj dijete kad odraste e~lavo. ne mogne on duruti. a drugi sanl kuji daIa." Sad trgovac vidi. neka si najprije dobro ruke opere. lsto tako treba mladu majku uputiti." "Za sto?" upita drugi.- 114- Bomuna iz earsije. nego ce odmah slatko zaspati iIi ce se barem prinliriti. Ako je urcccIlo." re~e zen. da previse ne ljubi. jer ako drzi dijete pri sisi prstima. 0 kojoj su mrtvaci govorili. pa ju je nahranila. ua kojima iOla i najmanje tijesta. Kad je dosao u c.

Ako se ukucani ne mogu da sloze. bio to muskarac iIi zena. a mjeseca sabana. kada se je rodilo. mjeseca mevIuda zensko Meva. rijesiti ~oIi. koji drzi dijete na rukama. Onaj. da izvuce jedan papiric. a zensko Ramiza. Mjeseca safera zove se musko Safo. pa ga razreze na cetrdeset iednakih dijelova. Bodza UZlne makaze i komadic papira." Ako se na primjer dijete rodi u mjesecu ramazanu. to jest. a unuku donese kat haljina u vrijednosti od 20 do 300 kruna. ne dobiva ODO kuma. i ne moze ni da unlre ni da ozdravi. biee kum bolesnome djetetu. a zensko Muharema. ponio je makaze. da ce se dijete kada dobije kuma. kako ce se dijete zvati. a zensko Safija. iIi aka je za umiranje. Sada sprema roditelji veliku veeeru i pozovu najblize rogjake. obicno hodzu. da ce ozclraviti. pa ih dade onomu. kao sto je to kod nas u vjeri i u obieaju. Koje je ime napisano na ooom papiricu. jer svi znamo. Onaj uzme makaze i odreze djetetu . kada do sunnetenja dogjemo. ako mu otac iIi majka nijesu dali imena. Ako to nije. pa da je i crni ciganin. . a ouda Bve metne u fes.kose. dok je jos bilo u utrobi materinoj. zove se musko Ramo. iznese ga ko iz one kuee zorom prije sunca. Mi cerno ovdje govoriti sarno 0 strizenom kumstvu. u mladu nedjeIju iIi u mIadi petak iz kuee. * . Na svaki dio napisa po jedno ime. sto je vjencano kumstvo.- 115- noci donese ona tevsiju fine pite i vrucu pogacu. vjencano i strizeno kumstvo. musko Saban i t. pa ko prvi tuda udari. da ce prije i lak~e umrijeti. Ako se dijete rodi mjeseca muharema. zove se musko Muho iii Muharem. onako ce se dijete zvati i svi se moraju time zad·ovoIjiti. dadu mu ime prema onomu danu iIi mjesecu. musIiman iIi krseanin. Dijete dobije ponajvise ime svoga oca iIi matere iIi koga u najbIizoj svojti.' a 0 kumstvu kod sunnetenja govoricemo. Papire u fesu dobro promijeSa. koje mn vreko cela vise i tako je postao strizeni kum iIi kuma onoga' djeteta.. Kada muslimani daju djetetu ime. Veli se: "Iznilo je dite ime nn sebi.moze. Tuj oni veceraju. koji tuda prvi progje. a poslije vecere nadiju djetetu ime. ZOVDU Muslimani pozn~ju trostruko kumstvo: suennetsko. Ako je dijete iza poroda slaho i krzljavo. Osim toga daja ona Bvakomu u onoj kuci kakav dar. Narod vjeruje. d. vee kako koja. a onda ga prikuci majci.

dn se neko dogovori 8 druginl. Onaj. a ono iodirektno zabranjuju. kreci se i preko ko~ i preko onoga voska. a ako je bogata. koji prvi slucajno l~raj one kuee i bolesnoga djeteta progje.' sto se strizenoga kumstva tic€'.116 -Ali ne sarno bolesua. pa rado uzimaju i muslirnane i krscanc za strizene kumov~. a ako je bogat.trizeni kum iIi kuma. a koja je zgodna i boscaluk. ~to ih je mati spremila i na dijete metnula. iIi kumo. pa mu prema dogovoru dijete iz kuee iznese. . Strizeno kumstvo smatra sc u nekinl krajevima Bosne i Hercegovine veeim od vjencanoga. To se megjutim dogagja sarno kod zdrave djece. dace rnu dvije d9 cctiri krune. gace iIi maraIDu. daruje sada kuma iIi kumu darovima.rno da ono dijete zove svoga kuma . Kum daje kumeetu 0110 sitnoga nOVell. Strizena kuma daje djetetu cevrmu il~ fin dade kosuljicu. ako se dogodi. u kojima se grede krece. cijeli kat haljina. Kumi dade obicno svilenu maramu. slobodoumniji od krscuna. dok nije na~ vrsilo barem jednu godinu.-. a neki i po dukat. koji prvi naigje. da musliman bude'musliJnann strizcni kum~ ne kriju se njihove zene i zenska celjad onih kuc:l pred njima. ' U prijasnja vremena drz::\o se jc narod strogo na~ela. prilijepi ih na sobnu gredu i pri tome govori: "KolikQ ove kose budu na gredi stale. ali danas ima dosta sluCajev~l. iIi kumu: kum<:'. earapice iIi kapicu. docirn obc krscanske crkve svojim vjerllicima." U kucama. a onaj mu prvi ispred kuee progje i tako postane f. da je kum iIi kuma onaj. PosHje toga ispece kuma kolaea i salje ih svome kumcetu. kumo.. I{oliko nasi muslimani cijene strizeno kumstvo. nego i zdrava djeca dobivaju nekada strizenoga kuma iIi kumu. Muslimani 8U. lsto takCi. ali onda ne iznose djeteta. a i od sunnetskoga kumstva. kad bole~ne djece kum je uvijek onaj. vidi se i po tom. da uzmu sebi muslimana ili muslimallku za strizenoga kuma iIi kumu. ata ga se je ko<:l njega u tom Casu slucajno naslo. nego i svi ukucani onih kuea vele jedlli drugima: kume. sto se clanovi tih kuCa megjusobno ne mogu vjencati i sto se sm~­ traju rogjacima. toliko moje dite sve vise pameti imalo. ako ne direktno. a kumu svilenu kosulju. Iza toga umota mati onoga djeteta ostrizene kose u vosak. pa ne sa. koji dijete drzi.

izvezena je Bvilom. jete.u od beza. srebrom i zlatom. da bi mu sretno bilo. jer ce fiU iz usta smrditi. . kao sto je 011. Iza ~oga pukriju 'dijete jorgancicem do ramena. obuce mn kosuljicu. 1.ana ceteresniea. Siromasniji "pokrivaju besiku carsafom iIi kakovom lanenom iIi vunenom krpom. povale ga u besiku. da BU mu i ruke i noge povijene. Mlada majka neka otsele dobro pazi. Preko kapiee.ao kakav beg iIi bogatas i prosta fukara. a preko cijele besike prostru p~mucnu prostiraeu. a mece kraj. dok nije proslo cetrdeset dana. sveze mu bijeli tulbent. da se tako dijete ne urec·e.. Sada ruCajn korl ebejke. a. daje' mu gurabiju. Kada rodiIja od ebejke odilazi. kao jaje.. da bi dijete bilo jako i zdravo. tako i kod nasih' muslimana vecim dijelom jednostavne i ~iske i nema bas velike razlike izmegju besike. a velike gospogje i po eetrdeset dana i cijelo to vrijeme ne salaze sa duseka. kolae i jeeermu. Kada je dijete u b(\siku povali o . tako zv. Cetrdeseti dan iza poroda umota mlada majka dijete u pelene. uvijek pokrivena. ebejki i nosi njoj i svakom njezinom ukucanu kakav dar.. ~aramir. ide Dajprije svojoj. a sedmi dan. iz kur' ana. Ta je kapica sasivena od krpiea zelene. da je besika. anteriju iIi koparaneic. da bude puno i okruglo. spomenu ukucani glasno Boga i uee nekoja sura. pamuklieu. jer ako je besika otvorena~ ~mrijece joj dijete. njega i jaje. Besike su kao kod svih Bosnjaka. Kada je majka dijete obukla i povila.- 117 Prvih sedam dana iza poroda lezi dijete uz majku. metne mn kapien na glavu. sirotinja*). Sasivena je od krpiea razne boje. Kada dij"ete povale u besiku. Bagatije leze cetrnaest. a preko toga prostru obicno bijelu prostiraeu. poglavja. lsto tako umrijece dijete i ond-a. crvene. ·Dijete povaljuje u besiku. da djetetu dok jc 11 besiki'l ne mece pelena pod glavu. da lakse upane u oei. a na kosuIjieu jecermu. da djetetu glavica pravilno raste. u kojoj se je odljulj. bijele i plav~ ~oje. za to. pa pokraj usiju i ispod brade. koji jak i zdrav insan" u rodu. bilo u njoj dijete iIi ne bila. Iza toga. ako bude praznu besiku ljulala. Ispod kucne strehe ni izIazi ni jedna. Na dno besike metnu nesto sijena iIi slame. kada je naime dobilo ime. tako. Osim toga neka pazi jos i na to.Ilada majka lezi obicno tJedam dana iza poroda. daruje ova i opet P *) \'idi sliku na slrani 22~ . Preko toga povije di.

pa ce dijete bozijim emerom. a oni daruju nju i D_VOrogjence. koja puno pate i umiru. namazi mu zlicicu (ovdje se razumijeva zeludac) bijelim Iukom. da ga mati nakadi posijama od koga mu drago braAna. niti moze zivjeti. to jest jela. koparane i je~erme. '. secera. kuma sa. cim prvi suton na zemlju pane. ni gdje ga boli. Da dijete sto prije zube dobije. kako je tek malom maksumu. Ako puno place. . dobro je da ga mati opase vucijim crijevom. pa je i nemirno bice ljut i velik govornik i nikomu ne ce u drustvu zapasti da od njega govori.- 118- svoga unuka. Pa ako ie to odraslom covjeku tesko trpjeti. vijek ga progje. pomo6i~ ozdraviti. Rodilja daie u rod iIi komsiluk jemenije. lijencina. sto mu sarno saka dopane. bice mirno i ne ce mnogo govoriti'. Ako je malo dijete bolezljivo. da svaki dan u jutro i u vecer umlaci vodu na prohinu zrnju i da umiva tom vodom tjeme i kosiricicu*) djeteta pa ce . nit' umrijeti. daruje uku6ane. a osim toga bice mu jaki kao u konja i ne ce ga boljeti dok budu probijali. Ali ni sada mu ne valja dati riba niti ista ribava. dzanfera i rase. na zivoj vatri. Ako dijete ne ce da 'jede. kolace i drugo kojesta. Iza toga ide mlada majka sa djetetom po rodbini i komsiluku i kuda dogje. za tim je~erme. ne daj Boze. Ako je dijete za vrijeme ceteresnice mirno i ne place puno." To mora uciniti u vecer. . sarno ne od kukuruzova i neka pri tome re~ne: "Kako sesvijet hljeb~m hrani.mu brzo porasti zubici kao u zeciea i posut ce mu se poput . prove.Oko je najfiniji dio covjecijega tijela i za to je svaka bol laksa nego bol u oku. dobro je. djetescu. u kojima ima ista od riba. Ako mu to slueajllo De pomogne. ne bi Ii mu lakse bilo. kao da je. tako majka svoje dijete od sihira brani. ali moze biti i velika delinja. jer im zubi ne mogu da niknu. *) Kosirielca je glavna vratna tUa. za tim saruna. sabire pamet. Ako dijete za dugo ne progovori. jer ce mu se u oko utrunjiv~ti. jer dok nauci govoriti. pa ce biti poslije pametno i uljudno. za tim metni ta~ luk pod djetinju glavu. nego sarno place i vriati. a oni daju ~jetetu jaje. koje ne zna kazati ni sto ga boli. Ima mnogo djece. pa ce jesti kao vuk. upucuje ebejka mladl1 majku.

a nije grijebota reci. reci: "Masallah". a osobito ako je sevepli. Dok mati dijete lite. a to bi svaka mati trebala da zna. ali najIakse malo dijete. U uroka dva oka. niti ·jede. neka poene djetetu bajati i prije plaea. a osobit(). ako se je rasplakalo. Za to. drugo oko vodeno." Koja lena ne zna sarna bajati. koja zna. urok plaCe na stranu. Osobito je pogibeljno. mogu se razlizati. pa bi mogo dijete rastrgnuti. cim Be mati ~a djetetom kuei vrati iIi kada se zene od nje raspu. ograma. nego i veliki ljudi. Za to kad vidis malo dijete. Uroci. da ga ne ureces.. a onda govori: "Mati rodila. jer za tri dana ozivi urok u djetetu. popostaje maIko. Sve sto je na zemlji. sihira. koja zna dobro bajati i stravu salijevati. kojoj urok ne maze llauditi. pa dok ne odraste. sve se u snu breca i preda. Sto urok·. a ako malo i zaspi. Dijete se najlakse ureee. mnogo vrijedi jer ona moze mnogoga Bozijim emerom od uroka iIi strave kurtarisati. iIi "Ne bilo ti ureeeno"." To se tri puta izgovori i Bvaki put lizne tri puta' djetetu preko ociju. San u besiku" urok pod beSiku. aveti i sablasti. n:tati lijecila. Zena. uriee. Ureceno dijete lize mati uz nos pa preko eela sve do kosa. jer u to vrijeme lijetaju po zraku vjestice. pa bi mogle lasno djetetu sto naskoditi. a moze bogme i djevojku isprositi i momka ozeniti. pa dijete gledaju i kada mati sa djetetom puno po komsiluku hoda. mogu zle oei ureei i nema stvari na dunjaluku. jedno oko ognjeno. Kada dijete ne ee da na vrijerrlc zaspe. treba' mu odmah bajati. lakse se moze ureci. da je pola svijeta od uroka poumrlo. kako rekosmo. da bi uroka sa djeteta nastalo. dok ga na jedan put sami vrisak stane. niti spava. Ako uroci nijesu veliki. neka zovne drugu. pa hoce da crkne od plaea. Rashod'te se uroci kao list po gori. sretne.- 119- Cim se dijete rodi. kao pjena po vodi kao zlato po gospodi. Bajati se moze na vi§e nacina. ·uroeica odrice. puce ODO vodeno. Ureeeno dijete place i vristi. treba da ga osobito cuvas od uroka. pa zagasi ognjeno. dolaze od ociju. Od uroka umiru ne sarno djeca. kad silne zene dolaze u kueu. a najgore. Ako je dijete ureceno. zraene vile. a ne ee ni da sise materine sasne. sto se rasplace. da je ureceno. ruke. TIi: . mora i vjestica. da mlada majka sa djetetom poslije akSama iz knee izlazi. zna se. Evo: "San Ali (iIi kako je vee djetetu ime) u glavu. svijetu. Cim je sto manje. strave.

Isto tako kutarisat ces dijete od uroka i ovako: Gim se smrkne. Ovo treba da uradis osobito onda.. nit' mesom zalozio. uzmi dijete na ruke i mahni ga 'prema . prva u komsiluku svijecu." Postupak kao gore. sad tamo neka je. neg' joj saljem moga sina (kceri) plac. od dva jedan.20- "Vuk sidi na prtini. Ako dijete i poslije trece veceri ne ozdravi. di koza ne dreci. IIi: "U mog Alije devet uroka. ni u kamenu moz'ga. tri ziva ugljena i ugasi -ih yodom iz ustiju. ako ne znas. ni na. od pet cetiri. stane djetetu vise glave i makne besiku Ra onoga mje3ta. svjeze vode. Iza toga povali dije1e na Iegja i metne ga na desno koljeno. koje je urcceno. zu- . da se urok ne povrati. ni u gavrana roga. da nacini zapis iIi da prouci iz knjiga. ni u tice mlika.u i svaki put veli: "U ovu svicu huk. makar i iz bunara. koji je dijetc ur~kao. radi ona to kroz tri veceri uzasepce. Ouaj ugljen umota sada u komadic papira i metne ga djetetu pod glavu. nit' iroa uroka na Aliji. od sest pet. mesom se zalozio. Nit' ja idem. gledaj na kojoj ces strani najprije svjetlo ugledati. Iza toga metne . Gim ugledas svjetlo. batinom se podbocio. od jedan ni jcdan. Nit' vuk sidi na prtini. nad kojim je bila djetjnj~ glava. ad cetiri tri. u niske nizine.ria ono mjesto. Za tim umo~i u onu vodu tri puta po tri prsta desne ruke'i svaki put ih turi djctetuu usta. di masa ne zveci. di kuja ne laje. nit' se je hatinom podbocio.se prve veceri. da lizne one vode. u moje ditc muk." I to se' tri puta izgovori i pri tOln se tri puta pubne djetetu niz lice. lako ces ga izlijeciti." Neki rade i ovako: Cim se smrkne. od tri d va. ko ti je dijete urekao. Kraj djetinje ~lave stayi upaljenu svijec.- 1. zovni hodzu. Od devet osam. Onaj jedan ode u visoke visine. niti dite saljem. Aliji uroka. di hore ne piva. na komu je bila. pa reei: "Mene vila na svadbu zove. ko ga je urekao." Ako to ne pomogne. di ovea ne bleci. Ako znas. od sedam sest. pa ce uroka nestati.onome svjetlu. donese kogod u ustima iz vrela ili potoka." Ako c1jetetu ne bude lak. od osaro sedanl. ako od onoga. di koka ne kakoce. upali mati onoga djetet(~. 11i u dlaki supa. IIi: "Ni na moru mosta.

U vodu metnula je vee prije nozice. pokrivac za konje od struujice. Za to namazi djetetu sise bijelim Iukom. bude taj glas jak. treba djetetu JOB tri puta stravu' saliti. salje ona stravu na devet mlina. Kada se je zrno rastopilo. a naj- . ako je vee dugo na djetetu. dotle se ne mogu prikuciti ni more. a osobito. JOB vise mogu djetetu nauditi mor~ i vjestice. Najposlije metni pod dijete u besiku otvoren noz i glavicu bijeloga luka. zlicicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu. iza toga na zlicici i napokon na zili kucuvici. devet cubana. 'ni vjestice. devet planina i devet crnih stina. Ako se dijete uplasi. One imaju nekakvu kuku. pa onim zrnom dotakno dijete najprije na celu. Ako je velika. povali ga na legja i pokrije kakvom crvenom krpom. za tim na zatiljku megju plecima. Ako strava nije velika. Isto tako sakuj maAice i prisi ih djetetu na kapicu. pa u nOCI lza sna drekne. jer dokle se cuje zveka mase i masica. Ako strava. Ona zena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad djetinjonl glavom. unese mati bolesno dijete u kuhinju iIi mutvak. od cega se je nijete uplasilo. a salijeva se ovako: Nena uzmc puscano zrno. naz i kasiku.Kada. valja mu 'stravu saliti i pri tome stravensku "bogomolju" prouciti. cvrkne i dobije lik onoga. nije velika." Sada uzme tavu. Kada. koje je iz puske izletjelo. Iza toga veli ona: "Ni na morn mosta. ni na ditetu strave ni uroka. a onda na desnoj nazi i lijevoj ruci. bunara donio. metne nad vatru i rastopi u njoj ono zrno. ni na dlanu zlata. ni na gavranu biljega. koju turedjetetu u sisice~ te iz njega sisu krv i taka ga utuse. koja zna stravu salijevati. bud~ slab.- 121namazi njom dijete po celu. pa onda na more i morske dubine. Stravu znadu salijevati sarno rijetke zene. devet pt)lja. onda na tjemenu na vrh glave. najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi. Tu sol baci u vodu pa ce uroka ko po vodi nestati. rastopljeno olovo kapne u vodu. je zena. ne treba vise strave salije-vati. Kada dijete dobije stravu. dobilo je stravu. potoka iIi. iIi ako se i u danu plasi. odnese je u kuhinju. . napunjenu svjezom vodom~ koju je kogod ravno s vrela. ni vjestice nauditi. istes malo soli. dijetc puseanim zrnom na svima tima mjestirna dotaknula i stravensku bogomolju proucila. a ako je velika. pa mu ne ce ni more. a pokri ga mutapom.

orahovo drvo. ne htjede reci. lza toga uzme onaj novae.. kuda najvise svijeta prolazi. Kao sto su djeei skodljivi uroei. najprije na desnoj ruei i lijevoj nozi. Ograma. kada se je vee 8vijet poceo razilaziti. a onda na lijevoj ruei i desnoj nozi. uzme nena kakav novae. Ograma moze naskoditi ne sarno maloj djeei. pa ga vuce djetetu tri puta oko glave. a nena baei u vodu tri ziva ugljena. Da reknemo koju i 0 ogrami. pa bi mogo oboljeti. lako moze biti. ako je llagjes na raspucu. ljupine od j~jet. ali mi je ona nena~ koja mi je ovo kazivala. odunluk ili drvoeijep. Kada je ona nena stravu saliIa. spremi mati na sjegurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu. da ne bi vise mogla strave salijevati. Da noeu pregjes sarno preko koga od tih predmeta. jer more biti da je sihir. lata ova nena rekla mi je jos i ovo: "Ako gdje na raspucu nagjes novae. ne uzimaj nikakve stvari. ne uzimaj ga. da se strava po narodu rastepe. velec. a napokon zlicieu tako. to jest kacla na sto nagazi. Sto je vode u posudiei ostalo. noz i kasiku metne ona nena na vrata. Ograjisati moZe se na viAe stvari ali najviAe na nokte. Da se toga ocuvas. lsto tako opere mn zilu kucavieu. za tim na necistu vodu i razoa vlazna mjesta. pa mozes ograjisati. da nokte vuce rd zliciee prema trbuhu i Dogama. Kada je mati i trecega jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode. Pocinje na celu megju ocima. lza toga umoci u onu vodu nokte desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima. lahko bi mogao ograjisati. da se strava ne povrati. To isto ucini i s nozem i sa kaAikom. valja ti osobito paziti na red . lsto tako. a onda ga vuce DR desnu stranu dok ne dogje do onoga mjesta. .- 122 - bolje je. nego i odraslirn ljudima. lza toga skine mati 8 djeteta onu crvenu krpu. more i vjestiee te straY&. gdje je i pocela. neprestano uci stravensku "bogomolju". uzme najprije noziee i reze njima vodu u posudiei u raskrsce. da se to uciui u tri pazarna dana. da je sihir iIi da je ko njim stravu salijevao. posudieu. je kada ko ograjiAe. a onda po ocima. onda na paucinu. da je na gladno sree pije. Vrlo sam zelio da saznam i zabiljezim i stravensku formulu. Dok ona to radi. Noziee. a bogme i umrijeti. jer od toga strav& bjezi.a i t. pomahnitati. isto je tako pogibeljna i ograma. d. olovo i ugljenje i sve to baei kudagod na raskrsce.

ne vjeruj ni jednoj. jer se gjavo rado i u lupinu od jajeta sa~riva. .. da ne stanes na lupinu od jajeta. ako hladujes pod orahom. Za to. pa bi lasno u kucu udariti mogao. . takogjer je covjeku pogibeljna. da joj ne reknes "pis!". tjeraj macke iz sobe. pa da je i sejtan u njoj. puste meleei strijelu. jer ces ograjisati. da ce oni. da jn ne udaris dva puta uzamance. za nje i na strasnom sudu odgovarati. da pazis ito radis. pazi da se ne prevaris. Da ih otjeraju. skupAtina." Ovdje moram napomenuti. jer je u njoj sigurno sejtan. jer se u to doha sejtani najragje u macke sakrivaju. Ako moraS macku noeu prihvatiti. Sasvim erna macka. pak ces ozdraviti. Ogramu je vrIo tesko izlijeciti. da ti iz knjiga prouci. Ako vidis nocu 'crnu macku. da takovu Iupinu pred 8ohom nogama turas.- 123- i cistocu u kuei i oko kuee. jer hi mogao lasno ograjisati i ko pod orahom ograjise.. a osobito kuda Doeu hodas. zovni koga ueena hodzu. da naAi muslimani ne trpe velikih nokata. jer ees sejtana razjariti. stanu se s~jtani meleeima rugati. lijeka. Kada naime grmi. Ako si ipak kojom nesrecom ograjisao. najbolje je da je pustis. da ide kuda hoce i da joj nista ne reces. Kada si to ucinio. pa se ne boj. pak ih turi u kakav zid iIi ih baei u vatru iIi u vodu. koji nose nokte ko orlove pandze. Orahovo drvece je najmilija sastajaliste sejtana. neka ne trazi dermana. Osim toga pazi osobito na to. jer su sve ko i sejtan lukave. <Jim oni pocnu ihadet ciniti. pa je moras otjerati. a vele. a niposto desnom rukom. jer mu pomoci nema.mole se meleci Bogu.za to je najbolje. Kada grmi. zavij ih u komadie eageta. reci: "Ja dajem vjetru nokte. prihvati je lijevom. pazi da ne· zaspes. papira. ono je sejtanski medzlis. vikni joj "zue!" pak ti ne moze naskoditi. ali ako ti cini stetu. a vjetar meni kad mi zatrebaju. na kojoj ne ima ni najmanje hijelog iIi sivog biljega. osohito pak ne valja. Bogu 8~ moliti. pa ne ces ograjisati. po. i tako nastaje grom. lsto tako pazi dobro. Kad odrezes nokte. Ali ne sarno da moras paziti na erne macke .

dobije fesic. Kada bude muskorn djetetu dvije godine. a za odrasla muskarca deset. Ti se pojasi zovn trabolozi. Muska odijela vezu pamucnim. a zimi koparan. Ti BU pojasi dugi tri do cetiri arsina.II. a sarno nekoja djeca cipele. Traboloz za djecaka od dvije do pet godina vrijedi cetiri do sest. Kako se . onako se odijeva mladic. Kada sn ga ovako obukli. docim muzevi i . a vrijedi 40 belera do jedne krune. Danas vezu srehrom i zlatom samo zenske haljine. Bezi. svilenim iIi polusvilenim gajtanima.odijeva djeeak od dvije do pet godina. Na nogama nose jemenije iIi firale. dvadeset pa i trideset kruna.starci vole. U proljece i jesen koparan i fermencic. ljeti jecermu i Iaki koparan." vezli su i Muska i zenska odijela srebrnom i zlatnom zicom. Caksire su od cobe iIi atla~a iIi dimijaluka. a prave ih od vune iIi od pamuka. mn! i starac. te BU skoro uvijek crveno iIi zeleno obojeni~ Takav se pojas zove krmez. age i neki imucniji trgovci nose zimi osim zimskoga . a odIikuju se vrlo lijepim bojama. Na e"ornje tijelo oblace djetetu kosulju. Djeca odlicnijih i hogatijih roditelja dohivaju pojase satkane od svilenih i poIusviIenih vlakanaca. Za otomanske viade i ndok je holji vakat bio. sarno sto je odijelo za dijete i mladica uz tijelo. DJETI)\JSTVO. a na kOBulju. dzemadan i zimski gunj. da BU im odijela malo prostranija. opasu ga pojasom. gace i caksire.

koje im do glezanja sezu.- 126- gunja duge iIi kratke zimske kapute postavljene Iisi~ijim krznom. onako se odijevaju i djevojke. Na kosuIje oblace koparane i jeleke. a nosi ih JOB jedino sultanova tjelesna straza. kadife. obla~e preko kosulje dimije. koje im ispod kosulje vire.rebrnom zicom. do~im ih bogatiie oko dzepova i na gleznjima izvezu . laIama~ biserom i dukatima. Pod kosuljom nose gace. Dimije su u siromasnije djece i djevojaka jednostavne i bez svakoga nakita. polusvile i svile. iIi ako ne nose gaca. Jeleci su kraj rubova opsiveni zlatnim iIi srebrnim siritom u sirinn od jednoga do dva centimetra. koji su sasvijem i sprijeda i straga izvezeni zlatnom iIi t. dok .srebrnom i zlatnom zicom. a krajeve pusti da joj preko koljena vise. a vrijedile su i po koju stotinu dukata. tako se i zenska djeca i djevojke paSu svilenim iIi vunenim pojasevima. nego Ii muski. docim se zellska opase sarno jedanput. Bogatije i odlicnije rnuslimanke nose mjesto traboloza kolane. Dolarne su prestale danas i u turskoj carevini. izvezeni srebrom i zIatom. a na po se dolame. Fesiee kite cvijecem. Isto tako nose one i traboloze. ali je to danas vee sasvim prestalo. Dimije kroje od basme. To su vrlo fini kozni pojasi. tozluke i biogradske gunjeve. koji im sezu jedva do kukova. koje kao i gace nad kukovima i na gleznjima vezu. a kopce se kukama. Imucnije Dose kozne iIi svilene cipele. siromasnija bez kite. Zenski su pojasi nesto tanji i kraci. a vrijedi sto do dvjesta kruna. Takav se kaput zove se curak. Na tijelo im oblase kosuljice od beza. svile i polusvile. Kako se odijevaju zenska djeca. Sarno neki te neki begovi cuvaju i danas dolarne za uspomenu na stara "bolja vremena. Bogatije muslimanke nose osim toga fermene. jer su bile izvezene srebrom i zIatom. te su vrlo skupi. sarno sto se muskarci 'pa§u njima i dva i tri puta. Zenska djeca dobivaju fesic. Kao sto muska. a imucnija sa zlatnom iIi svilenom kitom." Dolame su bile vrlo skupe. U prijasnja vremena nosili BU i druga odijeIa. Siromasnija zenska djeca i djevojke nose na Dogama nannIe iIi kako ih one zovu. A njegove haljine kakve su?! Valjaju mu carskog Carigrada. !{oparatre i jcleke prave od atlasa. nalune.

takogjer od srme iIi srcbra. jedva do pred neko osamdeset do sto godina. nego u djece. Trideset j e zlatnih nabrojio. Na grIu joj gjerdan izbrojio. Danas to vise ne nose. I Da ruku zIatnc prstenove. zenska djeea i djevojke dibu. a na srmu objese dukate.- 127- se ne udadu. lale pa i dukat. "A na celu dukat fundukliju. a kite i avoju zcnsku djeeu vee sa dvije iIi tri godine. Na fesiee meeu im kakav evijet. Evo kako narodna pjesma opisuje odijevanje djevojke: Oblacila burundzuk kosuIju. IIi: Kako ju je za malo gledao. Na usi kopce mengjuse od snne. Koliko nakita moze da na sebi nosi zena iIi djevojka. Na rukama nose belenzuke. U prijasnja vremena. Struke na bogatoj muslimanskoj zeni iIi djevojci vrijede vise puta po vise stotina kruna. srebra iIi zIata. Udate se zene odijevaju nesto drukcije. a na po se oko Banjaluke. Nase se muslimanke' rado kite. ali 0 tomu na drugome mjestu. koje je hilo izvezeno srebrom i zlatom. sarno sto je nakit u zena i djevojaka mnogo skuplji. kako je neko osobito lijepo odjeven. u narodu odrzaIa. . lsto tako kite se i zene i djevojke. A na dibu vezen~ fermana. nosila su odlicnij&. Pet stotina diza nabrojio. kada se njom hoee da oznaci. svileno odijelo. I pod njima stotinu dukata. "lspod fesa ceterest dukata. ali se je rijec u nekim krajevima. a pod vrat struke od bisera i dukata. "Nij6 sumbul ni suvise mavi. naruk'Vice. slikovito nam opisuju narodne haremske pjesme: "Sumbul mavi u zelenoj travi. "Vee su rneni moje drftge mani "Di ja nosim finofes na glavi. Na kosuIju telli morsku dibu. Pod ko~ulju pulli ciftijane. Opasa se pasom trabolozom.

a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci. Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacao je kamena s ramena.1 128- . .. ( l Diambas trgovflC konjima.. pojas trnboloz. Na njemu se vide cakSire. jecerma 1 gunj postavljen krznom.

Vee u prvoj godini. Medine iIi iz Carigrada. da moze cesalj u ~je. U muslimana je obicaj. Zenskom djetetu kniju kosu dok so ne uda. mazu ih petrolejem. boje je rastokom iIi jasikovom korom i za kratko vrijeme bude kosa vrIo lijepe erne ·boje. Odijela. i knom. da svojoj muskoj. koja se u lledjelju ceslja. cim je dijete ponesto ojacalo i kose rou porasle. iIi bojom. mazu je rastokorn. nokte i dlanove. 6 I r· . sto je sami prave od sacikove i jasikovc kore. hdan joj je od drobna bisera. pa BU i oni ervenkaste boje. jer ce zeni. a jos vise zenskoj djeei bojadisu kose. A tri su joj od zuti dukata. a najkasnje odostraga. cetvero ogiavIje. Zenskoj djeci pletu kose u pleteniee. U ostale dane ne valja se cesljati. Zenskoj djeei ne sarno da boje kosc1 nego im kniju. docim tina odijela' vrijede tri do cetiri stotine kruna. sto ih nose nasi muslimani. a sarno nakit na fesu i usima vrijedi preko stotinu dukata. Ima bogatih begovskih gospogja. cija odijela sa nakitima stoje cetiri do sest hiIjada ~runa.engjuse.- 129- IIi: Jedna glava. ko se cesIja u utorak. da dobiju crvenkastu boju. da bolje rastu. onda s jedne i s druge strane glave. Jedne usi. Hoee Ii sada. Zen~ka odijela BU jos rnnogo skuplja radi nakita i vezenja srebrnom i zIatnom zieom. Kada su djeei kose toliko narasIe. vrlo su skupa. Maloj djeci pocnu kose plesti najprije nad celom. (la ih mogu uplesti. Isto se tako ne valja ni u nedjeIju eesljati. tomu ee se taj dan sigurno nesta neugodna dogoditi. Jedan vrat. a donose je ponajvise hadzije iz Meke. pocnu ih cesljati. cim su im toliko narasIc. bojadisu. cetvere m. Kna dolazi u trgovinu kao zelenkast prasak. da irn djeea dobiju Iijepu ernu kosu. Prisle su joj struke priko pasa. sto ju takodjer don'ose iz Carigrada. Tako ~a primjer. Najprostije gragjansko odijelo stoji trideset do cetrdeset. ali BU za to vrlo jaka i trajna. Muslimanska zena cesIja i sebe i svoju djeeu obicno u ponedjeIjak i cetvrtak. Koji cuva vrata i podvoljka. muz umrijeti. kada se vraeaju sa Oabe. a kad se uda. a cetiri gjerdana.

da im niz ramena vise. Majka ga grli i ljubi i ljubeci ga tepa rou: "Dvanaes' majcini srea i dzigeriea. salju ga u mejtef*). na dar. knjige. pa koliko je drama teska. Koja djevojka imn. Dok je sincic jos sasvim mIad. mekane cipele od crvene iIi zute jarecc kozc. obir. *) Pravilno lnekjteh. Kad bude muAkom djetetu ~etiri godine. pletc i do sedamnaest pletenica. pa sam i ja taj izraz zadrlno. Te kose umotaju u krpu iIi Cage. Kada djetetu bude cetiri do pet godina. kad ce joj sincic nauke u mejtefu svrsiti i hatmu prouciti. da budu pravi muslimani i muslimanke. da bude sto opremniji kad u skolu pogje. da ga sto ljepse opreme i obuku. ali sto vise mjesto u kuci. rou je sretni haho i nove firalice. da se roditeIji toliko vesele danu. dvanaes' majcini dusa i zenica. u kojima djeca uce toliko vjeronauke. dobije osim svoje obicne place posebnu nagradu. Kada su mu kosu odrezali. narucio. Mekjtebi iIi mejtefi su vjerske osnovne skoIe. fino ukaIufljen fesic. dize ga 11a rukama u vis i spusta u krilo od majcinc ljubavi i pomisli na onaj srctni cas. Veliko je veselje inlati kcerku. kako sc oni brinu. dok ni ne misli u mejtef.c ono u nlejtef i kad opazi. Mu~koj djeci ceAljaju kose unatrag. Prije neg-o ce Inusko dijete u mejtef. vagnu je. osobito bujnu kosu.no od plavc iIi sive cohee OSiffi toga smalajisao. i zadiju ih Z3 kUClli rogalj iIi na koje drugo. ali se obicno kaze meitef. razdijeIe toIiko nov~iCa. Djevoj~ice j . Nekoji ne sisaju Muske djeee Bve do sedme iIi devete godine. radostan bio svojoj majei. osisaju ga prvi put i to uvijek u cetvrtak iIi n mladu nedjelju. Berber. hatmu prouciti~ pa oa Majka veselje cini?" Dok to govori ljubi dijete. naraVIlO je~ da se i sarno veseli danu. kada ce u skolu. kad ces ti. dobije ono od oca ~vc nove haljine. a Majka mu nacini finu kesicu za musaf~. koji je dijete prvi put osisao. a od djeteta i gurabiju. da naime znaju glavne istine Bvoje vjere i da se znaju Bogu moliti. a jos vece sica za IDejtef. slatki kolac.130 i djevojke ne pletu kosa Dad celom. papir. koliko im j~ nuzno. a nR glavu mu metnuo nov. kada c. Kad dijete vidi. nego sarno sa strano i straga i prave ~etiri do jedanaest pletenica. gros~ iIi kruna megju siromake.

majka ee ti kolac skuhati i meda ti u sahandziku. majka ga mije i ceslja koliko sarno moze ljepse. sluge za konje i goveda. a suze joj curkom cure niz sta-raeko. bude. pa kad se vratis iz mejtefs. Da ee majka svoje dijetc rado blagosloviti. kada ee dijete u mejtef. svoje unuce. draga neno. pa mu govori: "Ustani. hizmecari i hizrnecarice. nego i seizi. prijateljice. ako je ziva. pa da bude. zeli. jer vjeruje. profesor.. i sprema hodzi bajramluka. dok pogjem u skolu?" . od dragosti na krke. Kada ga je tako do avlinskih vrata donijela. ako Bog da! I veliki alim posto. zaplace. ali prjje valja da majku u ruku poljubi .!" Dok to govori. "jo§ pavati. komsinice i rodi~e. da se. Da Bog da.kada Ge prvi puta u ·mejtef poci. blagoslov. Na Oabu te nena opremalu. poglavje iz kur'ana. korist. sto se "prid dusn mrtvima uci". Dok stara nena unuce na krke do avlinskih vrata nosi i dok mu hajr dovu poteze. Ima kr~jeva u Bosni i Hercegovini~ gdje stara nena. dar. izide. pa sve pita: "A koliko eu noei.mubareeleisu. dnso moja.. pa da se ne uskajete ni vi. da nauci. ja muderis. koje su se kod nje u to ime okupile i govore: "E da Bog da. na legja. visi ~uslirnanski svecenik. uoci svakoga petka i ponedjeljka prouci. prvi put u Inejtef." Kada je majka dijete lijepo obukla.sto hodz:l bude govorio. "dite ne stidi. izmoli. Dok majka djetetu' hajr dovu daje. neka ti je slagje uciti. ne sarno domaci ukucani. baka. polazi ono u skolu. ja muftija. zamoli. da veliki alim. da rou hairli bude. ucenjak. skine ga. . da joj jasin. da ce joj unuk bolje uciti i lakse pamtiti.majka ranee svoje. razumije se sarno po sebi. sada ees B hajrom. doniti. prati ju sva kucna celjad. kako vee i jest staro celjade mekana srca. sa srecom. Kada je nena dijete do avlinskih vrata * .- 131- Dijete ·kao dijete. ni on.' dici. a onda mu rekne po prilici ovu hajr dovu: "Bajde sine u sto dobrih casa. kurni sluge i sluskinje. Kada se je dijete probudilo i ustalo. -vide i da njirne svak razi~ zadovoljan. i da ce mu mejtef omiliti. izmiIa i iscesljala.. Ona to radi za to. poljubi u celo i u obraze. zenska glavo.i da hajr dovu. pa kad ona umre. a prj tome i izljubiti. narovano lice. Kad oBvane jutro onoga dana. hajirli mi bio! U medresu mi iso. cestitaju joj. prime i tako ga do avlinskih vrata iznese. bakrenoj posu. ljubi . pa da od njega i zivi i mrtvi fajdu.

-

132 -

I

donijela i kad rou je hajr dovu potegIa, uzme ga otac za ruku i odvede u dzamiju, da se Bogu pomole, a onda ce istom u mejtef. Kada je otac sa djetetom u mejtef dosao, najprije ce hodzu darivati. Neki dade pletu, stara cvancika, neki dvije~ a neki i vise, .kako vee ko moze. Kada dijete dogje u mejtef, dobije kaIfu, to jest monitora iIi boIje instruktora, koji ee ga poducavati i snjim, sto hodza kazuje, ponavIjati i ucvrscivati, a za to treba i kalfi DeSta bajramluka dati. To daje otac. Osim toga nosi dijete i od materine stralle hodzi gurabiju, jedna vrst kolaca, pa cevrmu, vrlo tanku, zlatom; srebrom iIi svilom izvezenu bijelu maramu, a neki dapace i boscaIuk, naime kosuIju; gaee i eevrmu, ne bi Ii hodza boIje oko djeteta dikatio, nastojao, jer· se naSi muslimani drze staroga llRceIa: "Ko boIje ,maze, taj brze vozi", a i stare su nene jos u onaj dobri zeman, vrijeme, kazale: "Ako hoces da dite nauci, treba otac da podupre 'kesom, a mati casom", duboka bakrena posuda, u kojoj se peku kolaci, dakle jalom, kolacima. Bogati ljudi daju hodzi osim svega toga i po dukat, a majka djetinja salje, mn svila, pa slatkarij~ i boscaluk od velika vrijednosti, jer je u njemu svilaca k08ulj~l, a gaee od sajaluka, ,vrIo finog domaceg platna. Ovakav nacin darivanja ne nalazimo megjutim sarno kod musli mana, nego i kod krscana, sarno sto oni ne daju uciteljima ono1iko darova kao rnuslimani. Do pred neko trideset, cetrdeset godina vladao je taj obicaj i u drugirn zemljama, a na po ~e u susjednoj nam Hrvatskoj i 81avoniji. Taj obieaj vIada ondje mjestimice jos i danas, a osobito u Slavoniji u onim krajevima, gdje je narod imucniji, i gdje zive sanli domaei seljaci, naime starosjedioci, ~dje jos nema doseljenih Ceh~l, Nijemaca, Madzara i Ijudi drugih narodnosti. U cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji rijetko hi kada, jos i za moga djetinstva, koji otac svoje llijete u skolu doveo, a da ne bi pri tome ucitelju "jabuku" iIi ~,milostu" donio. Te "jabuke" iIi "miloste" bile su nekada, a osobito ako je dijete bilo iz bogate zadruzne kuee, vrlo velike, te hi ucitelji u ime "jabuke" iIi "miloste" doblvali suha mesa, pilice, kokosi, purane, janjce, zito i drugo kojesta, a u vinorodnim predjelillla osim svega toga i po akov vina. Te "jabuke" iIi "miloste" davali su roditelji iz vise uzroka, a ponajvise za to~ "da sibe budu lakse" i da ucitelj - i preko

j I I

I
~

I

I I

-

133-

i

i

!

zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8. kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod k uce zatrebali. Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati. Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono, sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete, lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori: "MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki je narasao!" Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao, stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati, razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli: "Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli, razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi poslala, predaje mu dijete i njezin dar. Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vratiti. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu. Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka, zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore: "Blago majci, kad je i to doeekala I"

-

134-

<Jim je dijete doslo na avlinska vrata, grli ga Majka i ljubi i ljubeei ga vodi iIi nosi u kueu i vee putem kroz avliju i basamake, skaline, pita ga medenim kolacima, jer mu se je zihin, talenat, od velikog "ueenja" umorio, pa ee mu biti lakse kasnije uciti. Zensku djeeu salju u mejtefe obicno poeetkom mjeseca muharrema, muslimanska' nova godina. I zenskoj djeci tetose kao i muskoj prije polaska mejtefa i vesele 8e dano, kada ee u skolu krenuti. Ali je zensko i slabije i plasljivije od mnskoga i za tOo zove majka svoje rodiee, komsiniee i prijateljiee, da joj eereu priprave i osokole za mejtef. Vee nekoliko nedjeIja prije, nego ce eurieica u mejtef, dolazi u harem briznoj majei sad ova, sad ona komsiniea, rodica iIi prijatcljica, a petkom u veeer i njih vise zajedno, pa 0 cemu ce govoriti, ak() ne 0 eurieiei i mejtefu, sarno da je priviknu, osokole i razvesele, da vesela ode prvi put u mejtef, jer to mnogo vrijedi. Kad osvane dan, u koji ee mlada taliba, ueeniea, u skolu, skupe se i opet one kOIDsiniee, r('dice i prijateljice, koje su dijete za mejtef sokolile, da pomognu majei, da dijete sto ljepse obuee, umije i poceslja. Kada su ju tako obukle, izmile i pocesljaIe, ture joj pod pazuho elif-ba suharu, a onda se i same zaviju u svoje zavijace i krenu sve zajedno sa djevojeicom prema mejtefu. Kada je dijeteprekoraeilo kucni prag, uzme Majka za to vee priregjeni gjugum, oveea bakrena posuda, vode, lijeva vodu za djetetom i pri tome govori: "Kako lako voda iz grla gjuguma tekla, onako Iako, ceree, i ti svako ztije, svaki glas, iz usta hodzinih, primala i sve ti ko p() vodi islo." .
K~o svuda, tako ima i kod naAih muslimana dosta djeee, koja slabo uee, jer joj se zihin, talenat, tesko otvara. Kako nase muslimanke, a osobito starij~ zene, rado bajaju i u grab vraeaju, uroke i ograme skidaju i stravu salijevaju, isto tako nastoje one, da saznaju, za st~. djeca slabo uee i kako bi se tomu pomoci dalo. Evo eto one o tome kazu: "Ako imas dijete, koje slabo uei, daj mu svaki dan izjutra po nekoliko smokava, pak ce mu se otvoriti zihin za ezberleisavanje", pamtenje. lato tako dobro je davati djeei, da jedu sto vise lesnjaka dok idu u skolu, jer oni prouzrokuju ostroumnost. Ali ako je dijete i najostroumnije, ne daj mu nipoeto da jede mnogo orRha, jer ce od njih postati tupoglavo. Ako se djetetu teeko zihin

da zna nesto kao lastavica i t. pokusajte i ovo.l 135 otvara. da se mogn ispavati. Da nasi muslimani i bez obvezatna polaska skole. ulij joj u kljun nekoliko kapi ~iste. i musku i zensku. Makar i primitivni mejtef i svoga hodzu. . Isto tako imaju djeca i u obiene dane manje pro~do. koje imate djeeu. bistre vode. ProBto imaju sarno svakoga petka." Radi toga i polaze djeca vrlo marljivo mejtefe. te ce i ono onako brzo govoriti. za tim mjeseca ramazana kroz citavo prije podne. koje slabo u~i. kao eto su u osnovnim i drugim skolama nema. mozda ce joj koristiti ! U mejtef ne mora niko ici. kojoj se zihin tesko otvara. sa secerom i crvene rozacije. sto BU dzemati dosta maleni. a onda i ljubav nasprama djece svoje. svoju djecu tako marljivo u mejtefe saljn. upoznaju i obljube BVOj zakon i da tako steknu "'svital obraz na obadva svita. jer lastavica svojom pjesmom Boga hvali. jer djeea u mejtefima u~e. da BVOju djecu. a knee u njima ponajvise na okupu. i radi Boga i radi ljudi u mejtefe salje. jar onda moraju djeca roditeljima kod berbe kukuruza i drugog poljskog posla pomagati. Majke. jer se u tom mjesecn vrlo kasno na poeinaJt lijeze. Najbolji je polazak zimi i n proljeee. za njihovo dobro. tamjan.. olaksavaju i uevrsCavaju pamtenje ako izjutra izjedes dvadeset i jedno zrno. korist. budu. kako smo vidjeli. U Arapa opet ima jedan prekrasni kitab." Marljiv polazak mejtefa potpomaze ito. pa BU' mejtefi obieno uvijak kao kosnice puni vecih i manjih ueenika i u~enica. pokusaj jos i ovo: Gledaj da uhvatis kucnu lastavicu. pak zele da i ona. pak ce i njemu Bog pomoci. grozgjice. pak ce dijete postati ostroumno i parnet ce rnn Be otvoriti. uzrokom je. Tako uradi dva. a najslabiji u jesen. da gjunluk. kako brzo lastavica cvrkuce. d. nego u osnovuim skolama. pa onda odmah saspi onu vodu iz kljuna u usta onoga djeteta. tri puta. da se u narodu ~esto euje. nesto losiji je ljeti. da neko umije knjigu kao lastavica. koju goje naspram Boga i svoga vjerozakona. U toj knjizi pise. knjiga. Svaki ovakav dze~~t ima svoj. koji se zove Talim ulmuteallim. vide i da na OVOID i na onom svijetu sojima hosmud. zadovoljni. njihova velika ljubav. prisilnoga polaska skole nema. niti ga je ikada hilo. ali je naB musliman moralno obvezan. da zivi i mrtvi od njih hajr. Pridodajte tome jos sedam dana obaju bajrama i to su im svi praznici. Odatle i dolazi. Velikih ferija.

Svi BU mejtefi prostrti carsafima iIi hasurama. iIi tomu sliene stvari. ali takovih je i dana& dosta malo. Godine 1882. Ima i takovih mejtefa po selima. Mejtefi su kao i vecina muslimanskih seoskih kuCa obicno vrlo maleni. a danas ih ima tri ptita toliko. Na tima cilimima. postu. a dolje je skola iIi bolje skolska soba. Sarno veci i bogatiji d~emati u kasabama i gradovima imaju vece i Ijepse mejtefe. a cesto i dosta tamna. nego ujedno i bogomolje. u kojima nije bilo dzamije. Glavni je predmet u svakome mejtefu arapsko iIi tursko pismo. k~ko se pojedina arapska slova. kola. u kome ne bi bilo mejtefa. a prema njima i rijeci izgovaraju i naglasuju. 0 abdestu. kose. iIi ako hodza toga nema. Suruti salat iIi seraiti islam. slaho iIi nikako okrecena. da Ii na nos iii na grlo. U Bosni i Hercegovini naSao sam vise dzemata. Tu stoje hodzina goveda i konji. narasao je taj broj na 620 mejtefa. jer OV8kovi zavodi ne odgovaraju svojoj svrsi. a rijeci i recenice kako treba izgovarati. nego da mogu kur'an citati i barem donekle razumijevati. 0 molitvi. bilo je u ovim zemljama preko pet stotina mejtefa i tako je na devet stotina muslimanskih stanovnika otpao po jedan mejtef sa po priliei devedeset za skolu sposobne djeee. dakle jos u doba nemira i ratne trzayice. jest nauka 0 Bogu. a i ta je malena. a sarno neki to neki cilimima. Vee prve godine iza okupacije. iIi se jezikom udara 0 zube iIi nepee i t. stanuje hodZa i njegova obitelj. jer je kur'an pisan arapskim slovima i arap~kim jezikom. Zavirimo sada u koji od tih. Tedzvid je nauka. a to za to. i drugo poljsko orugje. to su ponajvise drvenjare na jedan boj. U prvom boju. U takovim dzematima mejtefi su De sarno skole. plugovi. Osim kur'ana uee jos tedzvid i suruti salat iIi seraiti islam. premda se naSa vlada za sibjan mekjtebe mnogo ne brine. a nasi muslimani i ne teze za drugim. nairne. ali ga nema. gdje su u ~stoj kuci uz skolsku sobu i druge prostorije. ali ima i prizemnih gragjevina. da gjaci mogu kur'an pravilno citati. jer mejtefi nemaju obicno vise od jedne sobe.136 koji u njemu djeeu u zakonu poduCava. koje mora znati svaki musliman i muslimanka. osobito seoskih mejtefa i promotrimo ga poblize izvana i iZDutra. earsafima iIi hasurama klanjaju . da Ii dugo iIi kratko. d. zeeatu i drugim temelinim istinama muslimanske vjeroispovijesti..

podmakne drugo i tako redom dok nastava traje. obicno 108a duga secija. Mesti i cistiti moraju ih sva djeea po redu i to svake sedmice drugo. U skolskoj sobi nema ni slika" ni zemljovida. a i to sarno onda. Djeca iz boljih i bogatijih kuea. koja je visoka da djeci. leze djeciji kitabi i druge stvari~ koje im kod nastave trebaju. a nema cesto ni pokucstva. peru i ciste skolske sobe sarna. kao i ona.ze skolske peci. ako je zemlja suha i sRsvim cista. da u zimsko doba lo. s8svim mekanim donjim eipelama od zute iIi. a sto drva preostane. u kojima nema ni prostirki. a knjige drze u rukama. Gjaei sjede pred secijom u redovima na koljenima. klanjati' na goloj zemlji. a iato tako i pod u skolskoj sobi oprati i sobu pomesti i pocistiti. Vee od starine uveden je po svoj Bosni i Hercegovini obieaj. a nema ni pestetn. da u zimsko doba svako dijete svakoga dana i prije i poslije podne ponese po jednu pracu u mejtef. Na tim klupama iIi kako ih nasi muslimani zovu. a nekaka i druge vaktove. ni drugih ucila. i tako citaju. nego djeca mem. hasura iIi cilima. ne moraju sarna peci loziti~ nego ih moze ko drugi iz njihove kuee iIi za placu naloziti. do prsiju seze. a moze ih i prodati. . koja au slaba i malena. Kada djeca ulaze u skolsku sobu. a dugacka skoro tako.musliman ne smije. da ne prljaju onih carsafa. i na njoj stari izlizani minderi napunjeni slamom iIi vunOID. nego i hodzin stan. osim u velikoj nuzdi. Osim toga duzna su djeca. pa kada se je koji umorio sjedec nn jednom koIjenu. kao sto je soba siroka. Ima i tako siromaAnih Inejtefa.- 137- djeca sa hodzom ikindiju. dok podviv noge na zemiji sjede. a peru ih skoro uvijek starije i jace djevojciee. pruzila se je prosta. Pred svakim redom djece. erne koze. Tu je na prednjoj strani pokraj zida drvena. jer ih za vjeronauku ne treba. jer nas . U mejtefima nema skolskih podvornika. ostavljaju pred vratima obucu pa ulaze u skolu iIi bosonoga iIi u carapama. pestetima. nego djeea sjede na goloj zemlji. to je hodzino. Skolske sube peru obicno svakoga mjeaecs po jedan put. na kojima sjadi hodza i odatle nadzire rad svojih ucenika. Tima pracama loze ne samo skolske 8Obe. a bogatija i u mestvarna. on ih moze za se upotrijebiti. neobojena drvena klupa bez llaslonja('~.

ne sarno. stupio u Inejtef i cno isprvice onaj sum. a gjak ponavlja onda. nego mjesto njega rade ponajvise stariji gjaci. cuje a i razumije samo svoga monitora i kako moze jedno da odvike drugoga uei i pamti ono. osobito u kahvama i na sijelima. da dzemacani. Dok monitori i mlagji gjaci tako rade. da sam se zaeudio. Bodza se sa djecom u mejtefu bas mnogo ne muci. dobacuju: "Bodza. pa udari njom ODO dijete.." To jest sibaj ga koliko ti drago. da je nemirno iIi da ne slusa svoga monitora. a to cesto i ponavljaju: "Evo ti hodza dite. a osobito oei. a zenska zenske mejtefe. mnogo 11e vrijede. da iQla kakvu takvu satisfakciju. grjehota ga je dakle tuci.. ako je koje dijete soo nevaljana ncinilo. lla iednoj. sarno sto BU muAka. g<\je ima vise mejtefa. naime gjak i njegOY kalfa. pa onda za~or i viku. sarno mu kostiju ne lomi. Tjelesna se je kazna tako u nasim sibjan mekjtebima udomacila. da kada sam prvi put. ne boje te se dica!" a hodZa. kako svako slusa. dohvati sibu. da koje dijete ne uei. hodzi ko porugljivo. a bilo je to u Maglaju na Bosni. da ju biju i sibaju. turske iIi perzijske rijeci. Sada si predstavite kQliki je zamor. duga obicno kao i skolska soba. jer dijete je dijete. obicno pq dvoje. polaze muska dje(~a muske. a on sarno sjedi na seciji i nadzire njihov rad. Kalfa govori naprijed. Da ovak~ . Oni vele. u kojima se djeca ne sibaju. sjedi hodza bezbrizno na svojoj seciji iIi ispravlja pogrjesno izgovorene arapske. drze da mejtefi. kalfe. monitori. da ne spoeitavaju hodzama ako im djecu tuku. obicno sasvirrl mekanicki ono. nego ih mole. a zenska na drugoj strani mejtefa. iIi kako ih nasi muslimani zovu. a eesto i vika u takovoj sobi i oko nje. a kraj njega pruzila se je siba. pa kako ce uciti. sto mu onaj govori. da roditelji . jer je zensko i slabije i njeznije od muskoga. U vecim mjestima. premda djecu vrlo ljnbe. pa ako opazi. kako se djeca u onom zamoru mogu snaci.-138 U mejtefima poduCavaju se eva djeca zajedno. da ga sjeti na rad i poslusnost. sto mn se govori. ako ga ne nagonis na to? JOB i danas cuje se u narodn. U mejtefima uee sva djeca glasno. pa i danas jos ne razumijem. Tjelesna je kazna ne sarno u mejtefima. Moram priznati. bij ga i sibaj ga. a moje kosti.. odgovara: "Beli ni ja dice!" Zensku djeeu ne sibaju toliko kao musku. tvoje meso. nego i u visim muslimanskim ueevnim zavodima dozvoljena i rnditelji.

da sad ovaj sad ollaj otac iIi dzemacanin unigje u mejtpf. sto nasi muslimani vjeruju. a koje nije.· Prije nego ce musko dijete radi vecih pogrjeaaka sibati. puse i razgovaraju. sohu podignu na ruke iIi na ramena tako. vrse muzevi nadzor i nad materama i nad kcerima i paze. koja svrse nauke u mejtefn za. da ee biti najbolje. da majke svoju djeeu odvise ne razmaze. kasnje. U nasih muslimana nema odregjenog vremena. Tako dakle ima djece. pet iIi sest. Falake BU vrlo osjetljiva i po nasem svaeanju necovjecna kazna. Uzgoj dakle kroz spartanski.ecu ga u falake. nego je sve to . rade kalfe i dalje i tako nastava. za to vee odregjenu sohu iIi motku. kafu piju. da oca koga djeteta iIi odlicnijeg dzemaeanina lijepo doceka i da ga kafom. ne brine vise njezna majka.. s muskom djecom. Da narod zahtijeva. a moze i svoje goste duhanom i kafom pocastiti. a onda rou po golim tabanima udare toliko stapa. m. pa neka one uzgajaju kcerke kako hoce i kako misle. Dok oni sjede. a neka bogme jedva i za deset godina. jer svaki roditelj i iole odlicniji musliman iz onoga dzemata ima pravo. lma i takovih mejtefa.poCa~ti. lsto tako nema propisa. da u mejtef unigje kadgod hoce. da djetetu glava prema zemlji visi." jace raste. Dijete povale na zemlju.- 139- strogo postupaju.. uzrok je. uzrok je. a cuo sam u narodu i ovu vrlo znacajnu recenicu: "Kuda hodza bije. neka zg. vee koje je darovitije. nego ozbiljni i strogi otac. sto se za uzgoj muskoga djeteta kad malo ponaraste. da ona bolje rastu. tuda koza tije.e~to se dogagja. Uzgoj zenske djece prepustaju vise materama. i quhanom . da je siba u dzennetu nikla i kad se njom djeca tuku. da hodze sibaju djecu. da se kod sibanja cuje plac djeteta. Bvrsi skolu prije. dok naime ne pronce kur'an i ne nauce nesto t~dzvida i 8uruti sa.lat. a osobito seoski hodzR i "cigar" zapaliti. da vidi kako djeca uce i sto hodza radio Bodza treba sada. noge mu u gleznjima svezu kajisem iIi konopcem 0 kakvu odeblju. ali za to ipak. po njihuvom misljenju. Za vrijeme nastave ~. sto ce i koliko ce u jednoj godini svrsiti. u kojima moraju sva djeca aminati. tri iIi cetiri. to jest glasno govoriti: "Amin! Amin!" dok koje dijete sibaju jer je sramota. ni kako ce hodza svoje gjake uciti. mnogo ne trpi. koliko ce koje dijete mejtef polaziti. koliko je to hodza prema krivici doticnoga odredio. Za vr~jeme nastave moze svaki.

Kada dijete dogje u mejtef. niti spored covjecjega koljena i za to BU danas mnogi. jer ako su knjige na pestetima iznad koljena manje dje~e. isto tako i pisu. Da ovo 'razumijemo. da nasi muslirnani biljeze strani~e svojih knjiga kao i mi. stranicom kur'ana. 8vako u posebnoj knjizici. stranieom. to jest prvo poglavlje iz kur'ana. a kada je naucilo dobro poznavati sva slova. moram reei.-140 prepusteno njegovoj sposobuosti i savjesnosti. a po muslimanskorn. stranice. Ammedzuz Bufara pocinje po nasem racunu sa zadnjom. Najprije dobije ono ammedzuz sufaru. a svrsava sa 540. dobije tebareke Bufaru. a osobito oni u gradovima. dok nijesu abdesta uzeli. Kada je i to proucio. ono 8U ispod koljena hodze. nego s desna na lijevo. Radi toga De . Kur'an je muslimanima tako Bveta knjiga. Prve cetiri sufare kur'ana stampane su. ali ne pocinju citati sa pry-om. a svrsava sa 560. a kada je i tu proucio. ali ne cijelu knjigu. nego sa posljednom stranicom i da citajn ne s lijeva na desno. sa prvom stranicom kur'ana. Kada je koje dijete naucilo arapski citati. Kao sto citaju. pa Bve do 580. prime cijeli kur' an da i njega prouci. elif-ba Bufaru. Osim toga ne smije on biti ispod. dobije kur'an. to jest alfabet arapskoga jezika.- . a eventualno i pisati. U mejtefima dakle niti je nastava jedinstvena.. uce ua citanju rijeci i receniea. nego samo odlomke iz kur'ana. Kada je koji gjak proucio ammedzuz sufaru. vecih gjaka i drugih odraslijih ljudi. Odraslijim i zrelijim gjacima mogu dati kur'ane. koji u mejtef dolaze. Kur'an se naime mora drzati na povisem i sto ciscem mjestu. To je ucinjeno za to. jer oni vee znaju sto je kur'an i kako moraju na njega paziti. koja pocinje sa 560. niti ima staine naukovne osnove. da se kur'an po djecijim rukama ne prlja i ne dere. do 520. Sada ono uci citati najprije arapska slova. kako smo vidjeli. . poduCavaju djeeu u citanju i pisanju zajedno. ali takovih je jos i danas dosta malo. stranice. Sarno neki te neki inteligentniji i uvigjavniji bodze. Napokon dobije i vezariat sufaru od 640. pisati uce tek u ruzdijama. da ga ne ce u ruke primiti. naime sa 600. dobije kadsemia dzuz Bufaru. kako rekosmo. koja pocinje sa 580. da po njemu prasina i druga necist ne pada. Na pisanje mnogo se ne pazi. dobije ono. a osobito inteligentniji i uvigjavniji muslimani protiv pesteta i z&htijevaju visoke klupe kao sto su u osnovnim i drupim zemaljbkim skolama.

- 141- I t. po rukama poteze. da im djeeu sto bolje u zakonu pouee i ucvrste. niti znaju stogod 0 pedagogiji i metodiei. kako se pred narodom u dzamiji klanja. te sto sami u skoli vrlo malo rade i sto skoro say rad prepustaju svojim kalfama i monitorima. koji to i sami znaju. kako se abdest uzima i Bogu moli. mogao je jos do pred koju godinu i hodza postati. Kraj toga ne smijemo zaboraviti. da koji inovjerae. pokojnike. pocam od Adema. to jest nauka. uci hatmu. pa do Muhamed pejgambera. kupaju i kopaju. kako se za rahmetle. sto u njima rade neuki a ponajvise takovi hodze.. kako se vjenca i t. naime za sto se avdest uzima i Bogu moli. da za hodze izaberu ueene i sposobne ljude. Te predmete mogu naravno uciti sarno u onim mejtefima. kao 8tO su ilmi hal i bergivija uci. niti dozvoljavaju. Hatma se moze i vis~ puta uciti. to jest. uzrokom je prije svega to. Danas je naraVDO. kako u svemu. da djeea ono sto ucc.. a osim toga govori i 0 obredoslovju. Osim toga sadrzano je tu i obredoslovje. d. bio on ko mn drago. tako i u tomu sasvim drukcije. Adama. . ali je glavno kad se kur'an prvi put prouci. a knr'an na po se. jednom rijeei. kako se meiti. ali se to rijetko dogagja. nmi hal je nauka. ali ako hoce. Sarno vrlo marljiva i osobito darovita djeca mogu hatmu prouciti i prije tri iIi cetiri godine. Kada je koje dijete svrsilo nauke u sibjaD mekjtebu. to jest kitab. polaze pred hodzom i sakupljenim narodorn ispit iIi kako nasi muslimani kazu. danas moze biti hodza sarno onaj. u kome su sadrzane glavne istine i dogme muslimanskog vjerozakona i koji je naucio obredoslovje. u kojima sluze hodze. moli i t. kako se abdest uzima. koji je kur'an. kako se posti i zeeat daje. svrsio je nauke u mejtefu. I ne trpe oni. za sto se zecat daje i tako dalje. Da djeca tako tesko svrsavaju sasvim lake i elementarne nauke u sibjan mekjtebima. d. koja govori 0 glavnim pejgamberima. tedzvid i suruti Balat proueio. koji nij<'su ucili.. Bergivija je nauka 0 Bogu i Bozjim svojstvinlU. njihove kitabe uopce. pokojnici. Ko je u prijasnja vremena proueio bergiviju. to jest Bbzijim poslanicima i ljubimcimn. da iko. pa i njihova djeea u mejtefima na pestetima Bjede. Gjak. moze sada fla i druge predmete. koji je svr~io prop~sane nauke u kojoj medresi. to je prosireni suruti salat i ilmi hal. Za to i paze dzemacani vecih i bogatijih dzemata.

dvije d~broga duhana~ idu svojim kucama. Poslije tog. to jest sva djeea svi oni. Pred grobjem stann. Halva je vrIo slatko jelo od finog psenicnog brasna. pa nije ni eudo. doticno u sclamluk. koje je hatmu proucilo. Poslije toga idu muskarci u ahar. pa ce ih poslije hatme dijeliti megju skolsku djecu. Sada idu tako ad jednoga harema~ grobja. S jedne i s druge strane djece ide jedan iIi po dva causa. dva. zahvalnu molitvu i dok on uci. imucniji. a ODO. a djeea sve dvoje po dvoje za njima odostrag. Dijete. govaraju: "Amin! Amin!" Kada je hodza dovu proucia.- 142' - uee u stranom i za djecu vrlo teskom arapskom. prihvati l1jegove musafe. koja druga djevojka iz rodbinc iIi komsiluka. JOB dijete nije hatm~ ni proueiIo.. skroba i meda iIi seeera. a . koje je hatmu prouciio. kako su iz mejtefa posli. a hodza uei "prid dusu mrtvima". koji paze na os~aIu djecu. Kada su se taka malo porazgovorili. kuci onaga djeteta. idu djeca kuci. a vee je eno dosao i somundZija i donio punu tahtu.iz one knee iIi iz rodbine i u \edu je u avIiju. i uvede ga u kuc.tmu. koje ce hatmu uciti~ njegovi rogjaci. ulazi prvo u kneu. daje eausima vezene peskire iIi cevrmc. hadza. Svako dijete dobije po jedan somlin iIi simit. a donekle turskom i perzijskorn jeziku. ko. popili koji fildzan kafe i popusili ciga· retu. Dok hodza uci. idu njegovoj kuci. do drugoga. Hodza sjedne na seciju pred djeeu a otae i ostali s jedne i s druge strane hodze i hatma zanocne. koje je hatmu proucilo. dolazi u mejtef osirn hodze i ucenika i otac onoga djeteta. ~Iati iIi sestra onaga djcteta. koje je hatmu proucilo. dobiju djeca na somun i vruce halve. ako k~aj tako slahe iii bolje nikakove metode. koji su kod hatme bili. djeca neprestano.a daruje otac hodzu novcern iIi mu daje kakav dar u naravi. IU onaj dan. vrucih sornuna iIi simita. U kuci ga doceka sestra iIi ako nema sestrc. kada ce dijete ueiti h8. stariji i ugledniji ljudi naprijed. Aka je otac djeteta. Bogati muslirnan vodi hatmu iz mejtefa kuci. To su djeeaci. knjige. dasku. a osirn toga c"asti njega i ostale crnom kafom. koje ani sehi na ramena prikopce.u. ne mogu da za tri iIi cetiri godine svrse tako teSku rabotu. jakim glasom od. Iza kako su djec~ dobila halve i SOInuna~ uei hodza dovu. idu u redu. Pred kucom docekaju hatmu muskarci . odgovaraju oni: "Amin! Amin!" Kada su obisii sva grobja i na svakomu se Bogu pomolili. znanei i prijateIji.e je batmu proucilo.

I.li II e ). " .l. I _. ' casti I\. osokojoj igje u la na- .

koji je donijela. leSnjaka. Gim koja dostinja u harem unigje. i u njima sekerlama i VOM kao oraha. Starije i odlicnije zene dobiju kafu radi vece pocasti u fagfurijama. razumije se sarno po· sebi. Pridosle zene i odraslije djevojke posjedaju sada po minderlucima i secijama. Ali 110 sarno da on casti svoje priiatelje i znance u svojoj kuci.Da ce sada sre~ni otac i majka i opet darivati hodzu i kaIfu. Tako se one razgovaraju i eglcnisu Bve do kasne veceri. koje je hatmu proucilo. da majka i starije sestre. pomilovati i dati mu dar. Neka donese kolaca. Na kraju iznese se halva. ali ponajvise 0 danasnjem' mubareku. ucenjaka. prijateljstvu. vrsta velikih. casti otac svoje prijatelje i ZDance u selamluku. tako zvanu dzabu u kojoj kahvi. idu pozvanici na zijafet. cast. i zijaretu. Kada su djeea kuci otisla. d. nego. posjetu. 0 svemu i svacemu. One iznose ponajprije serbo u mastrafli. Djeca dobiju i opet halve i somuna i idu svojim kucama. ako ih nas Dlali ncenjak ima. cesto vrlo skupocijenih findzana. Kada su hanume i djevojke darovale dijete. rezacija. sunnetenja iii obrezovanja i vj encanja. cestita. mubarecleise. dobice fihdzan. 080bito ako je ugledniji i imucniji. no. smokava i t. izvezene maramiee. ko zene. Sasvim siromasn~ donesu barem jednu iIi dvije jahuke. to obligatno muslimansko jelo kod skoro svih hatmi. a iza toga ce svaka maloga "alima". prazDoruka ne dolazi ni jedna. . Da nu- . Sada je reda. sobi za muskarce.~ene 143- i djevojke u harem. sretnoj majci obicno rijecima: "Allah mubarec ejle!" "Da Bog sretno ucini!" na sto majka odgovara: "Allah razijola!" "Da bude Bogu na slavu!" a onda se Bvakoj zahvali na dosluku. skinu sve svoje zavijace i gornja odijela i tako se rahatleoaisu. veselju. pripovijedaju si zene. pa bio to i crni cigallin. lijepo obojenim casama. razonode. Kahvedzija "spece" dosta kafe i ko mu toga dana dogje u kahvu. dva dzabe. kOm8inic~ i prijateljice. Dok tako jedu i piju. pogoste svoje dostinje. placa. jabuka. a za tim cr"u kafu u obicnim findZanima. krusaka. Na polasku vele domacici: "Dovale prijo!" "S Bogom prijo!" a domacica ih prati sve do avlinskih vrata i govori: "Ej sahadile!" "U dobri cas!" iIi po nasem: "Sretno!" Dok majka casti svoje dostinje i prijateljice u haremu. osobito gurabija. neka vezene cevrice. koju je majka pOZTala sve svoje rodice. a onda se stann razilaziti.

predsjednik zemaljskog vakufskog povjerenstva. proviruje kahvedzija svaki Cas !{roz pendzer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga pOCastice sretni otac kroz osam dana svakoga. kada i gdje se pije dzaba. Na taj korak skionuli su nasu vladu ugledniji. Mekjtebi ibtidaije osniva i uzdrzava zcmaljsko vakufsko povjerenstvo. a za pisanje imaju table kao i u oSllovnim skolama. l~oji inteligentniji musliman. da se za te skole imenuje nadzornik.. svjesni svoje zadace i uciteljskoga poziva. tclje placa. koji ce paziti.arijih kolega. jar BU uvidjeli da BU im skole daleko zaostale za osnovnim i drugim ikolama. .- 144 -- l:od zna. nek. da ih nadzire. u dogovoru. Oni BU najprije u kojoj medresi proucili isiamske nRuke. a ucitelje imenuje reis~dl-ulema iIi u njegovo ime i u Z:18tupstvu. novo ustrojenu islamsku uciteljsku skolu u Sarajevu i HtO imaju propisanu jedinstvenu naukovDu osnovu. Ovo je evo slika sibjan mekjteba. koji su llamjesteni u mekjtebi ibtidaijama. kakvi BU bili prije okupacije po cijeloj zemlji i kakvi su jos i danas U mnogiIn selima. ucitelji. sto ih je viada poslije okupacije otvorila. Od starih mejtefa razlikuju se u tome. k. sa vakufskim povjerenHtvom u Sarajevu tako zvane mekjtebi ibtidaije. osnova godine 1894. U mekjtebi ibtidaijama nema vise pesteta. da se muallimi. ko mu dogje u magazu iIi Da cefenak. a onda u darul-mualliminu. Ucitelji. sto se i u njima pocinje uciti od elif-ba sufare. najnuznije iz pedagogije i metodike. a sIiclle BU starima mejtefima sarno u toliko. koji BU svriili darulIDuallimin. da mu mubarecleise. koji 111etodike ni po imenu poznavali nijesu. i inteligentniji muslimani. i za to mogu mnogo uspjesnije djelovati od svojih st.e i u gradovima. da ovakovi zavodi ne odgovaraju 8VOjoj svrsi. vecim su dijelom mladi naobrazeni Ijudi. U llovije doba radi se 0 tome. nego BU U njima kiupe kao i u oBtalim ucevnim zavodima. Posto zemaljsko vakufsko povjerenstvo mekjtebi ibtidaije uzdrzava i uei. im3 ono pravo. te ih za sada nadziru ka<lije iIi njihovi zamjenici onoga kotara. Videci zemaIjska viada. Mekjtebi ibtidaije BU muslimanske vjerske osnovne skole.. Skolske BU sobe ciste i svijetle. naime oni. u kome su ibtidaije.im kasabam~ dapa~.od nastave drze pravila i zahtijeva moderne metode i pedagogije. ito u njima sluze mnogo vrsniji ucitelji.

zatim ocevi znanci i prijatelji. iIi u medresu. dobiva kuma. Osim kuma dolaze na sunnetenje svi bliznji i daIjnji rogjaei. kojima ni to nije po cudi i koji hi voljeli. da se upozna sa visim muslimanskim vjerskim naukama. Kada je dijete svrsilo mekjtehi ibtidaiju i proueilo hatmu. u vjerskom pogledu upravo okorjeli kODservativei. Prije nego ce dijete sunnetitj. gdje uz vjeronauku. medresama. ide iIi u narodnu osnovnu skoIu. dapaee i u nekim selima. darul-mualliminu i serijatskoj sudackoj skoli iIi nuvabu u SarajevuJ te 0 najnovijim skolama za muslimansku zeosku djeeD i djevojke. dogje kum i donese djetetu novo erno odijelo. to ce Iakse boli podnijeti. Djeeu sunnete uvijek u petak u kuci onoga. rucaju iIi veceraju svi zajedno. Ovom zgodom mogli bi reci koju 0 ruzdijama. osobito stariji narastaj. koji ce dijete sunnetiti. koji ga kod sunnetenja drzi. jer sto je dijete mlagje. poloze ga na duseke. kada su naime proucila hatmu.e u mejter. ali 0 tome drugi put. Kao sto ko<l Jevreja i nekih isto~nih naroda. U dan. Kada se dijete sunneti. iato je tako i u muslimana zakonom propisano. da je to nova institucija i da su nasi muslimani. koji misle da im vjeri prijeti opasnost. Kum uzme 10 . -uei svjetske predmete. Kada BU dijete osunnetili. ako se sarno i za jotu od staroga otstupi. Tome se megjutim' ne smijemo toliko ni euditi kad znamo. petu iIi sedmu godinu. kada ce dijete sunnetiti. dva reeata. da se obrezuju iIi kako oni kalu 8unnete.. nego i u mnogim kasabama. Djeeu sunnete od prve do desete godine. te su danas vee uvedeni De sarno po svim gradovima. a neki. koji dijete snnneti. Veliku veeinu djece osnnnete megjutim jos prije polaska skole. Iza toga klanja kum i berber. ali ponajvise kad 8U navrsila treeu. Neki sunDet~ djeeu priJe nego c. U prkos tome osniva se svake godine Bve to vise mekjtebi ibtidaija. premda ima i takovih Ijudi. da je sve pri staromu ostalo. kada su vee dovoljno poducena u glavnim naukama svoje vjere.-145 Rijetko je koja institueija U ovim zemljama megju DaAim muslimanima naisla na takove simpatije i na toliko odziva ·kao mekjtebi ibtidaije.

suunetio je daleko poznati Btarina~ danas vee rahmetli Salih beg Uzeirbegovie Bvoga sioa. utrka je pocela. ali l'as pred ciIjeol konj se zbuni. Say Maglaj i okolica. On je kroz pune dvije nedjelje castio redom Bve muslimane u Maglaju i okolici. vrijedna oko dvjcsta kruna. Iza njega. Pri tome je bilo i smijesnih i zalosnih prizora. I najsiromasniji musliman nastoji da u taj dan sabere oko sebe 8tO vise prijatelja. ode k:u. Na ureeeni znak potrcase konji. sto muslimani d9 sunnetenja drie i koliko ga cijene. a kako i ne c. Vee prve godine. koji je imao dobra konja. i veliko i malo. Svako je mogao jasiti sam _svoga konja. uplasi. i starn i ll1lado. . istina malenim. kao "ptice la:stavice". sve je tesko ~ekalo. tjese ga i daruju novcem. mogao se je utrkivati.. dobar konj. .vecanost i veselje. Sve je bilo uzrujano. koji BU u to doba bili u Maglaju. Svjetina je mabala rukama i maramama i bodrila jahace i konje vicuci: "Bolje Huso!" "Ne daj se Ibro!". Bogatiji muslimani. da vidim.ma svome kum~etu i daruje ga novcem i haljinama.mislis ujagmice prvu llagradu. stotinu i vise stotina Ijudi. Utrci prijavilo se je preko dvadeset konjanika sa izvrsnim. Sunnetenje je u naAih muslimana najveca familijarna s. a mogao je i koga drugoga najmiti. pa i one tu rucaju iIi ve~eraju. a konji tree. Iza toga priredio je originalnu narodnu utrku. dolaze svi gosti redom djetetu. za tim Bve svoje kmetove. hilo je to godine 1889. kada sam naime doSao u ubavi i vrlo romanticni Maglaj na Bosni. Utrkivalo se je bez sedla i stremen8. sve je hilo na Dogama. a napokon je u gostionici priredio sjajnu veceru za Bve cinovnike i casnike. inlao sam dovoljno zgode. U isto vrijeme dok se muskarei sastaju u selamluku iIi aharu i 8unnete dijete. ko ee prvi cilju stici.· Kada su muskarci svoj ~in obavili i iz ahara otisli. dobar konjanik. a za drugu finu cohu. Kada muskarci iz kuee izagju. sta Ii i zakrcnu u stranu. a koje u Hcrcegovini.brzim i ustrajnim bosanskim konjima. da vidi.- 146- kesu. ali zivahnim. ostaju zene i dalje u haremu. u koju jc metnuo nesto novca i dade je djet~tu. Svjetine skupilo se "ko na gori lista". da lla njegovom kooju umjesto njega jaAi. Sluzeei ovo sedamnaest godina koje u Bosni. a na po se ugledni age j begovi pozivaju na sunnetenje pedeset. Eno konjaniku.e~ kada je Salih beg za prvu nagradu odredio konja. da se snjima proveseli. sakupljaju se zene u haremu. Svaki musliman.

.- 147- a drugi ga pretece i odnese mu Bkoro Bjegurnu nagradu. Konjanlk::vjeZba konja za trku. Konje i konjanike povedose u velikoj slavi kroz Maglaj. Neki BU padali B konja. ali ko mal'i za to. drugi desno. To je bilo prije podne. To je evo ovako: Jareea Be koia iRkrenc. svako hoce. konje i konjanike. Kolikim su odusevljenjem i urnebesom pOCastili pobjednike. llapiri i dobro saSije. da je prvi. sarno naprijed.. • . . Za njima iSla je dabulhana. Na otvorenom polju izvan gracia. eiganska' glasba. a za dabulhanom valjala Be Bvjetina~kO uzbibano more. kako ce cigani na mijeh Bkakati. " . jedan lijevo. vrlo originalna bosanska zabava. da ne moze vazduh iz nje izlaziti. POBlije podne odriala Be je druga. a na velikoj ravnoj poljani Bkupila Be i opet Bva Bila Bvijeta da vidi. neda se opisati.

- 148_ .

zapliva u zraku i za Cas poljubi zemlju. Na dani znak stanu jedan iza drugoga skakati. a cigani skacuei. ali im ih odmah namjestise. za tim se ispruzi. jedan na trbuh. kada ce potreati. Ko probije mijeh. jer koji prvi dogje cilju. a naA momak koliko je dug i sirok. SaT na mijehu popusti. dobiva "peticu" u tvrdo. kao ugljen crnih ociju. drugi na legja i za kratko vrijeme I I I ~ I I ( Cieanin.-.149 -Kola Be namaie zejtinom i postavi na zemlju. da budu laksi i brZi. mijeh se malo stisne. a svjetina se svija od smijeha. svi su I ~ . Dvojica iseasise ruke. vidio si samo. Narod je vee dotle nacinio velik okrug oko mjesine. a on odnese obeeanu nagradu. dobiva dvadeset kruna nagrade. pa treci i tako redom. pazilo je na znak. docim je desetak petnaest hoBOnogih cigana eekalo na znak. Deset blijedih ciganskih lica i dva puta toliko. Odmah iza toga bila je utrka pjesaka. a svjetina se nije umorila smijuei se. lza njega skoci drugi. da pocnu skakati na mijeh. ali svi popadase. Svi su se poiasevima cvrsto utcgnuli. kako se jedan koprca preko drugoga. dok se jednomu sreea ne nasmijesi. Ta zabava trajala je puna dva sata. Skoci prvi.

u Bosni vrlo obljubljeni hrvatski pisac. Josip Eugen Tomic. kapotana Grada. Brezovompolju i Gradacc\U. u svojem prekra:mom djclu "Zma.aceviea. / r . a gomje im tijelo golo. koga je pokojni. a na po se u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&. onaj pade. Cigance igra. Gra<lanici. Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu. rnakar cia je zirna bila. od Bosne" tako lijepo i vijerno opisao.- 150- bosonogi i gologlavi. dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine "petieu". rodnom mjestu junllcine Huseinbega. Utrke se obdrZavllju ponajvise u sjevero -iztocnoj Posavini. Ali ne sarno kod sunnetenja. uego su i kod hatme i zenidbe utrke u obi<laju. trecega je takmac rukom potisnuo. Janji.

III. A tek prvi zagrljaj.I ~~ I I )sikovanje./ idealnijeg i ugodnijeg od asikovanja?! Doha kada je covjek kao mladic za po. da svome idealu.ASIKOV. samo i ruku stisne. kada ga je IIjezni stiskaj dragine ruke. ah to asikovanje! Jma Ii i~ta . I . prvi poljubac? lIma Ii covjeka na zemlji. nego da vidi caricu srea svoga i da cuje milu rijec njezinu.A)'JJE. njewn i idealan asikdzija. kada nije imao drugih misIi ni zelja. a ne smije u kueu drage svoje. one rumene usne i one plave iIi erne oci. koje su mu u snu i na javi u sreu i pameti. koji Mikuje nedjelje i mjesece. Ali ako je iko nesebiean. Dani. to je nM musliman. neizbrisivi su u sreu i pameti. tim je i ljubav cisCa i plemenitija. koji bi na. .gl d Ijubljene djevojke zrtvovao dane i noci. svojoj ljubljenoj djevojci. . slatki posmjeh s njezinih ustiju ucinio najsretllijim covjekom na zemlji. nikad Be ne zaboravlja. niti se usngjuje. to zaboraviti mogao? (jim je asikovanje idealnije i njeznije. a kamo Ii da ju privine na junacke grudi i da izljubi ono milo lice.

ali za to ne ees nikada vidjeti. xii majka ne smije uvijek da zna. hoda. da hi koja' hodala gQIogInva iIi samo u fesieu kao krseanka iIi jevrejka. -a ako ide 8VOjOj prijateljici iIi rodici. koja joj cesto sve do tala sez~. te osim djevojke. ako ne djevojei.. Strogo po serijatu ne hi djevojka smjela u duvaku iz kuee izlaziti. a prijateljiei se otkriti mora. Kada djevojci bude ~etrnaest do petnaest godi~.I II . Oba kraja te marame mora ona rukom lieu pritegnuti. a ne smije oi na ona mjesta.' kuda mnogo svijeta. da ide 8ok~­ cima kuda najmanje svijeta prolazi. Kada se sastanu pripovijedaju si tajne. s kojim bi mogla intimnije opciti. osohito inovjerac.-152 Prije nego progovorimo 0 a§ikovanj~. brzim korakom prosla zenska prilika . da reknemo koju 0 i djevojci. U Sarajevu. . jer zene nemaju vise onih misli i zelja. bude djevojkom. Sada ne smije ona vise sama iz kuee. kao megju djevojkama. a prijat9ljstvo izmegju zene i djevojke ne moze biti tako srdacno i pouzdano. pa je skocila preko puta u kornsiluk iIi se zuri u rod iIi 'svojoj prijateljiei. iIi se na Ijuljackama ljuljaju iIi se kako dr1lkcije zabavljaju. dugom' tankom bielom ma~om. da mole pod dnvakom u komsiluk iIi u rod iIi svojoj prijatelji~i. ino~u • ~' . moci eel vidjeti. koja si je pokrila lice duvakom.ta ona je djevqjka. koja se snjom u radosti veseli i koja ju u zalosti zali i tjesi. Bas za to ne moze djevojka biti bez djevojke. v~Ija joj ogrnuti feredzu kao i udatoj zeni. koje se roje u srea i glavi djevojackoj. svoje prijateljice. a ako ustreba i suze lItire. bez Burna. nema stvora na zemlji. a ako kraj nje progje nepoznat muskarac. Ako kuda ide. Djevojka je osamljena. ali se je vee od starine uobieajilo. Sa djevojcicama ne moze . k9ja je jedi. gdje je svijet slobodoumniji.1a razumije. Za to progjes Ii kroz kojitihi muslimanski dio grada. sta se u njemu krije. Djevojka ne smije vise u earmju. kako je ovdje iIi oridje. treba da maramom lice Jace Zastre. mora paziti. Radi toga 8U djevojke cesto zajedno i jedna bez druge tako rekuc ni zivjeti n~ moze. iIi pJevaju i igraju kolo. djevojke se obicno ne kriju. \ i. Zagonetno je to sree djevojacko. drugarici svojoj. ako joj kuCa nije daleko.to je djevojka. Na glavi joj je' 'u~ijek _velika marama. sto ih sarno one smiju znati. jer komu ce se potuziti i komu tajne srca svoga otkriti.

153 r"· . rJt:·· r. l~2 Muslimanska slromasna devojka.o. obicno sluSkinja u Sarajevu iii okolici.. . .. i t.o·: i :.

jugovine sa Hercegovine".i •• J 1- r 154- Muslimanske su djevojke obicno vrlo lijepe jer ne morajn raditi t~zkih poslova. Kakve 8U joj oci i obrve." *) Damask. tanka i visoka. ne przi ih sunce i ne bije zima. Bog rnu se smilova i dade mu "vihra sa planine. pa kako da De budu zdrave?! Djevojka se hvali za sto je lijepa : Plaho me je majka milovala. jugovine sa Hercegovine". Iduci planinom moli Boga. a da je ni vidio nije. Vjetar joj skine pulli duvak 8 glave. Kasno me je iz loznice zvala. Prije vakta vecerati dala. sto on kuci vodi. Majka me je serbetom pojila. Nego sto je Fatima divojka. Prije vakta 'rucat bi mi dala. kako to Bog i narav zapovijeda. Lipa struka do devet sandzaka. One obavljaju sarno kucne poslove. Kako moze djevojka da bude lijepa. Ruse kose do Stambola' grada. Bve svatove groznica pofata. . Nit' je lipsa divojka odrasla. mora biti "bila i rumena. GOD die Meho iSpFOSio i vjellcao Herc~gAVku "divojku". Gongje Meho s kOllja upanuo. Valjaju joj Sama*) i Misira. Da djevojka bude lijepa. pa je sada kuci vodi. Nije lipsi cvijet procvatio. Iii : Lipote joj u svoj Bosni nema. a ispod njega: . Rano me je u loznicu 8lala." ona'mora imati "ruke berberove" a "kose priko paBa. da vidi. Sinu lice kano zarko sunce. da mu dade "vihra sa planine. krasno opisuje i haremska narodna pjesma : Otkako je svijet postanuo. pa kako da. ·De budu' lijepe ?! Zivu trijezno i u~jereno. Rumenom me ruzom utirala.

.-"" . ~. ~'. .':... . .

.

da vidi. oko vrata struke od zlata i bisera. a onda sve usuti. Zamislite sad. pak ces megju bosanskim muslimanima naci upravo krasnih Ijudi. Na glavi joj fesic. pa dok su one u kuci. za tim kod hatmi. i da se zene po zelji iIi po zapovijrdi roditelja iIi posredovanjem starijih zena.nego da se snjom i porazgovori. sale i neduznoga bockanja na pretek. .- 155 - Koliko djevojkama ne dostaje naravne ljepote. Djevojke dolazc uvijek u pratnji svojih rnatera iIi neozenjene brace. kosa "priko pasa". djevojke su otkrivene. danas ne sarno da momak ima dovoljno sgo~e.na kukuruz. da djevojku vidi. sunnetenja i u svatovima. a lice mazu finim bjelilom i rumenilom. zdravu muslimansku ljepoticu. a na rukama belenzuci .. Tu ima smijeha. da mu omiIi i da mu sree osvoji?! Jer se muslimanske djevojke kriju. a djevojke na zemlju kraj kukuruzu. kao ugljen crnih o~iju i obrva. te da se i vjencaju. da joj vjetar lice otkrije. ali zalijevani i umjetno uzgojeni cvijetak ubere i kuci ponese?! Ali ako BU djevojke lijepe. vrlo slikovito tursko odijelo izvezeno srebrom i zlatom. a to nam najbolje dokazuje i narodna pjesma 0 gvndzetu Mehi. mladez kao mladez. _ Momei se sa djevojkama sastaju ponajvise kod komusanja. zabavlja se mladez sarna. . Kakav imucniji gospodar pozove ve~erom momke i djevojke iz komsiluka iIi iz svoje mahale na komusanje. Dok se komusa. na fesicu. Kada se djevojke malo ~slobode. zapjevaju. mislio bi covjek. boje si kose i obrve. koje poznaju momka i djevojku. da i djevojka zavoli takova majcina sina i da nastoji da bude sto ljepia. nastoje je one umjetnim na~inom pove~ti. ~fomci posjedaju. sto nas momak nedjelje i mjesece asikuje i obija vrata i prozore svoga ideala. krsni su i momei. kita i dukati. lijepo odijevaju. Danas je to sasvim drukcijc. da taj prelrrasni naravni.odjevenu u prekrasno.pak recite nije Ii Iijepa ? ! Zar je dakle ~udo. a momci sami. lica "bila i rUlnena". tako je i bilo. a da se prije ni vidjeli nijesu.anu djevojku ku6i vodio i Boga molio. do pred neko pedeset do osamdeset godinA. One se vrlo'. sali se. a sarno kad i kad prodre priduseni djevojucki hihot. U prijasnja vrernena. visoka uzrasta. da se momak i djevojka mogu tesko upoznati.a sebi mladu. Je Ii dakle cudo. smije se --_. sto on kuri vodi.. Iza toga nastavlja se prvo. Za vrijeme komuknja BU matere onih djevojaka u haremu kod domaciee. koji je vjenc.

uaravno je. ali si djevojke. oa momei i djevojke imaju dosta zgode. a druge prihvate. da sad ova. I ovakove sastanke i igranke serijat ne dozvo~java. Ijuljaju se i pjevaju. ulaze u kueu i zabavljaju se i dalje. pometale Bve svoje nakite na se i stoje iza demira iIi na vratima iIi u basci iza plota iIi ziviee bez zavijaca i cekaju ko ce putem proci. barR joj klipove kukuruza u krilo. U razgovoru pazi dobro.' pa se ni jedna ne ce kroz eijelu vecer usuditi. a muskarei u aharu. da ne rekne sto nepristojna iIi takova.--:. iIi se kako drukcije zabavlja. Ako je malo momaka i djevojaka. da se vide i upoznaju.ra kolo.o Ii da se Anjim u razgovor upusti."ojke u haremu sa zenama. idn poslije podne. Muslimanskc su djcvojke vrlo stidljive i dobro· uzgojene. da momka U oei pogleda. da i ani znaju . Prema tomu dakle vidimo. Kod sunnetenja. zna se. doticno u selamluku. a mladez se sastaje U posebnoj sobi. Djevojke su se do~le obuklH u llajIjepsa odijela. kao prave Evine kceri. sarno da ih momei vidje. a kad se smrkne. Poslije rucka iii vecere idn ozenjeni ljudi kuei. da se i njoj momak svigja i da moze snjom dikovati.ti mogu. zapjevaju momci drugu. a momei se sale iIi se snjima razgovaraju. (jim BU djevojke jednu -pjesmu otpjevale. pa ne ce da igraju kolo. Ako je koji momak koju djevojku begenisao. doticno u selamluku. da megju mladez ne do]aze ozenj~ni. koja nlU je najmilija. biva neka B6 vidi. Dok kukuruz komusaju. aim . ~vaki se momak uhvati· do one djevojke. sad ona izagje iz harema. . u aharu. pjevati. pa ga iskomusa. Ako ona kukuruz prihvati. Iza kako su se upoznali i zavoljeli. sjednu djevojke na ljuljacke. izagju momei i djevojke u avliju.. ig. radi cega bi se djevojka pred drugima zastidjeti mogla. Asikuju obicno sarno petkom i blagdanom je narod podne otklanjao i iz dzamije izasao.106 jedna zapocne. ali eto tako jc danas i tomu se pomoci ne da. pa igraju dok se ne smrkne. lllomei pod prozore iIi Da vrata svojim djevojkama.ljudi iii nepozv:ani momci i mulevi koje druge vjeroispovijesti. l1hvate se u kolo i igraju.'· Momak se ne ee u razgovoru nikada sasvim pribliziti djevojci. nego govori u daljini od tri do cetiri koraka. dok im to roditelji dozvole. pa i zavole. a karp. MMO su koja vrata u muslimaoskim dieloviloa grada. Ako je lijepo vrijeme. zavolio. hatmi i u svatovima rucaju iIi veceraiu dje. da domaeina dobro pazi. znaju naei do~ta zgod~. stann momei sa svojim djevojkama asikovati.

Momak pred pendZerom svoje dra(le. .ASlkovanje.

pogje dalje. oua ce: "Zove me nana. "To je za me _velika hvala. Ona vrisnu i pobjeze niz avliju. Ir. kao da si nanizata od bisera i od suhog zlata. da ne ce biti zgorega. a ti pod sadaSnji plan. il' se bojis da ne hrupi dragi? "Dragi doso .. pa si bejturana. Premda je· poslije opet vrata pritvorio.nema vis' ko doci! Ne begenises li~ a ' ti u bezistan pa proberi. koja nije jos nosita.158 na kojima ne b~ petkom poslije podne barem po jedna djevojita hila. u kasici stopio." "Deder. Momak dogJe pod prozor.' i porinu kanat od sokacnih vrata.." Amam! amant pa po stari zeman.ako asikuju i sta pri tome' govore.iIi: "Boji se nans. asikuje.oja pije JOB. odmah bi se zbola. "Jere od sevdaha "Goreg jada nema. za sto skrivas !iece? Tvoje lisce ljepse od ruzice?" "Skrivam lice. odazivati. u meni izgori dzan. griskao bih te kao mis kajasti. . lijepo nam opisuje Fejzi beg Kulinovic. jer j" upeklo sunce. pred vrata iIi pred ogradu ljubljenoj djcvojci i asikovanje zapocne. koji je dosao da. da je cekanje uzaludno. kad si taka! Deder malo blize kroci. ako njegove rijeci doslovce navedem: "Golubice. a noz ledenica. "Ne vezi sevdaha. slatka rezaeijo! Medom bib te branio. a kad je momak zapita: "Tko te to zove?" ." "Da ti nisam grana na putu?" "Ako sam. K. ipak se ona nije htjela povratiti. cuje kako ona udara uz 111uzike i pjeva: "Ne asikuj MUjo." "Probiro sam svasta dosta. kao bajagi. a kad bijase podaleko odmaknuo od njene kuee. "Lanjska bajramska! Slatka. pa s' i stasa umiljata. da vidim. u s~ceru popio. da ne hrupi . da se uklonim?" "Jel' se krijes. da pitu kuham" . al' posluBaj mojeg haIa: otkad sam te upoznala. da ti vidim erne oei i· visoko tvoje celo Rjajno moje ogledalo. kao na vatri patlidZan! Hem da je sree t~enica. jer si lijepa kita cvijeta. sto me ne begenises. vee sarno tiho uzdisem. kao da dusu izdisem". robom sam ti postala. pa mislim. Da te smijem po pasu spopasti. lle mogu ni jesti ni piti ni pravo misliti.dedo" itd. trgana. Kad je vidio. ouda ce se u razgovoru pooeti. al' mi na te merak 'osta." Ako djevojka nije zadovoljna s momkom. iIi ako ceka svog dragoga.

1 / .

-: :'!£~ .---------_•. ~::..

Ako je moroak lijep dogodi se. kako vidjesmo. razne darove kao: smokve. Dok ne dogje pravi. a bilo je vee i mrtvih glava. Rijecima ga zovnuti ne moze i ne smije. niti ee mn na vrata izaei. rezacije. koje ne mogu da sebi qdaberu stalnoga momka. ili ih salju po kakovom djetetu iIi· Btaroj neni.- t59- Ovako aaikuje momak i djevojka u Sarajevu. sarno da ne mora anjime R8ikovati.aSikuju isto tako. Ako je on slucajno na vratima zatece. pa ne sarno. "Bve se na me hita jabukama. ako 8U snjima dulje vremena asikovali. da je jedan momak "c:urn" zavolio i snjom aAikovati poceo.Tvoja ljuba na vrati bijase. nego ga~ ako prolazi pokraj njezine kuee. Ako se se u isto vrijeme pred vratima iIi kucom takove djevojke sastanu po dva. pa se i ana hita na njega jabukama: "Ne fali se faljeni Alaga. Djevojke opet daju momcima kite cvijeea. "Ja uranih ranD u dzamiju. nego za. grozgjiee i drugo kojesta. Momci nose svojim djevojkama. a osobito. koja ce kraj dara i kakovu poruku donijeti. rijetko joj drugi na aAikovanje doei. pa da i ona' njega voli. ne ee ni jedan da uzmakne. i sama na asikovanje zove. partokole. gurabUe. jecerme. da mu daje darove. "Ponajvisn i najljepsu Humusa. narance. djevojka se ne ce pokazati. ona ee se. naraVDO je. a da i dogje. ". bilo bi rna uzalud. da se u njega i po koja udata zena zaljubi. sarno ato nije svuda ista ~gra rijecima. izgovoriti sa nenOID iIi dedom iIi kako drukcije. Kada momci vide. pa se cesto potuku i iskrvare. kako im vee koji na asikovanje dogje. tri iii vise momaka. nego aAikuju Bad s ovim sad S onim. nego se hita na njega cvijeeem i jabukama: Mehemeda majka karala: "Mehemede ziv ne bio u majke "Otkle tebi te tolike jabuke? »Sve mi majko nabaoole djevojke. te joj na asikovanje dolaziti. cevrme i jabuke. Ako je takova djevojka Iijepa. limunove. da ce se u nju po vise momaka zaljubiti.metou kavgu. (jim djevojka s momkom dulje asiJ-ruje. ce . Darove daju jedan drugomu tili iz ruke u ruku. U drugim mjestima. Ima i takovih djevojaka. tim je slobodnija.

da ga njezin rod ne prevari i da rnu drugu djevojku ne podmetoe. "A 8ntra ti bijel cefin bio. iIi da Ii ce djevojka ljubiti svog buduceg mum. Po narodnoj pjesmi kune momak nevjernu djevojku: "Ab ~oga ti gizdava divojko. u dvoru te stegla? I momak ostavi nekada djevojku. ali u kneu ne smije. u putu te srila. 8 Dogodi se. te se smatraju kao svoji. da Ii im sin voli djevojku. Djees. da mu sin ozeni kakovu sirotu ili djevojku niska roda. "Ona me je tri puta vidjela. odlicnih i uglednih roditelja ne aAikuju nikada. To nam dokazuje i narodna pjesma: Momkov otac zaprosio djevojku. "Kamo t' virf}. a momkov otac ne bi niposto d~zvolio. . nego se zene i udaju ponajvise posredovanjem rodica i drngih zena iIi n8. "Drag dragane beze Mustajbeze! "Kada pojdu kieeni svatovi. da joj za jengibulu poSalje Omerbegovicu. "A do sutra zelena travica. Pravilo je da begovski sinovi zene begovske. da im. dok niie djevojke vjencao. Radi toga irna jos i danas u begovskim i aginskim kueama mnogo slueajeva.odabraIi. harem ne javno. da momak ne vidi djevojke. "Kamo t' kletva. nego i u druge dane na dikovanje. a ona porucuje momku.- 160- Kada momak sa djevojkom dugo asikuje. Kod toga ne pitaju roditelji mnogo. pa i ona njega kune: "Sad na tebi zelena dolarna.j .asikuje.. koju su oni . "Ne Mlji mi neznani jengija. a aginski aginske sceri. "U ruci ji sedefli tambura. zelju iIi zapovijed svojih roditelja. dolazi joj on ne saroo petkom. iIi koja nije iz begovske iIi aginske kuee. pa se vrlo vole ili ako su si vee i rijec zadali. da se djevojka iznevjeri svomu dragomu. Djevoja~ki roditelji nastoje pri tome. koja ju je tri puta vidjela. pa da se drugim Z8. dok je nije vjeneao i u halvat sveo. "Sad na tebi bijela kosulja. "Vece strinu Omerbegovi~u. se kei uda u sto odlicniju kneu.

"Je Ii tebi erna zemlja teska. puce moje aree. Ali ne ~o da nevjerni momak trpi na ovome svijetu. da im sin azme ljubljenu djevojku i da je kuci. momka. "Jest obicno u mubarec zemlji.. *) Danas ne nosi vee skoro n iko percina. draga. da momak ozeni djevojku. pa ga pita: "Drago dite Secer Salih-aga. Kad je bilo oko pola dana. tuguje ona za njim: "Ibro puee. . 11 :. uklela. "Tvoje za mnom. da pogje za ljubljena. "Nije m' se zemlja u oei nasula. "Oci pije. "Jel' se zemlja u oci naaula? Iz mezara nisto progovara: "0 Boga mi moja mila majko.. Majka ide na grob svome sinu Seeer Salihagi. U najvise sIueajeva Ijubav je izmegju momka i djevojke stains. Svit prominu Secer Salih-aga.- 161- "A sutra ti ham pamuk metali. u percin*) se krije. "Niau meni simsir daske teske. dovede. toga ce sjegurno i Bog kazniti: Od jada ga glava zabolila. Na srdascu i umrti hoce. lli: "Draga mi se u zmiju utvoriIa. Teska li je djevojacka kletva ?! Koga je jauklija. iIi ne dadu djevojci. a moje za tobom. "Sada jesi prid mojim pendzerom. "Teske au mi moje drage auze. "Sutra do podne prid dzamijom bio. koju je on zavolie. Ako roditelji ne daju. "Jel' t' obicno u mubarec zemlji? "Jeau Ii ti simsir daske teske. pa obicno ni roditelji ne brane. "Nije meni erna zemlja teska. nego nema ni u grohn mira.

- 162- ill: Dok se s dullom rastanula. da oni jedan hez drugoga ~ivjeti ne mogu. nego da se jedan drugomu iznevjeri. uvedosc mlado~enju u balvat. pa Ce ragje i Mornak sa percinom. uzme "sedefli" tamburu i pjeva: . ali Mujo umjesto da ide djevojci. sjedne na "sepetli sanduke". silom mu i djcvojku doveli. Roditelji au Muju silom o~enili. umrijeti. Kada je hilo u vecer poslije vjenilanja. Soo puta dragog spomenula. Po narodnoj pjesmi ljuhav je izmegju momka i djevojke tako velika.

Hate HadZagina sjedi kod prozora. Metnuse im u bijele ruke. Ljubav nl smreu ne prestaje. dene~ Rekav§i to uze "Doze okovate" pa se ubije pred ocima dovea neljubljene zene: Pa s' udari nofem u srdasee. Kad se prenu nek se poigraju. pa ce i ona za njega umrijeti. "Mila mi je Hate HadZagina.1 tako mi ti sugjena hila. veze sitan vezak i misli na svoga Muju. pa upita svoju strinu: "Koga to nose?"· Kad joj strina rece. (~a je to Mujo Celebija. "I tako mi ti sugjena bila. "Opet misii Hate Hadzagina. Kroz mezare ruke promolise. "Ne eu Hate ti mi ziva bila .dragoga. a sada svojoj zeni. ~a njima je sree izvadila. Na noin je sree izvadio Na kamzama bijele dzigere. 1 djevojka Ijubi . • . "Da ja ljubim prebijelo lice. "Ke en Hate ti mi ziva bila. Metnuse im ervene jahuke. .- 163- "Sada misli Hate Hadzagina. lza toga okrene se neljubljenoj djevojei.. "Ali nisi mome sren draga. da im barem u zemlji bude lak§e: Uporedo njiha ukopase. koje su joj pri ruei bile: Pa s' udari njima u srdasee. Ljubavniei i u zemlji uzdisu jedan za"dnIgim~ Za to treba momka ukopati kraj ljubljene djevojke. Sjedeci tako. uhvati ona noziee.. pogleda na sokak i opazi sprovod.1 lipsa si i bilja od Hate. pa govori: "Lipa ti si gizc1ava divojko. Ne§to ju u sren zazebe. "Da ja ljubi puhli duvak skidam.

- 164- Na grobovima onih.. prisloni momak ljestve na prozor. Kano Hata oko zivog Muje. Kada je on dosao1 baca kamencice iIi zamlju na dragine prozore. da pogje za momka. da mu budu pri ruci. vide da je nad grobom Muje nikla borika. i odvede je svojoj kuci. Dotla je i djevojka pribrala nesto svoga ruha i nakite i ceka u tmici. vasar. A ruza se oko bora vija. vidi. Moj je prijatelj bio u bliznjem rodu s nekim begom Kulinovicem. Kako je pogibeljno ici u otmicu. taj cuveni dernek petrovacki. pripovijeda nam Fejzi beg u "Zborniku za narodni zivot i obicaje juznih Slavena". odmah krenuo kuci toga bega skupa s . u strahu i brizi. i dogje u ureceni dan i sat. a 8 nama se uputi i jedan od mojih rogjaka. Evo sto nam on pripovijeda: "Prije dvije godine imao sam sreeu. nice cvijece i drvece. koji je i sam u jednoj otmici sudjelovao. koga ona voli i s kojim je dulje vremena. pa ona ne moze. drugova. Ako je kuCa na boj. majka Mujina i Hatina. a oDa se po njima spusti na zemlju. obicno u gluho doba noci~ ode djevojka sa sudima na vreIo. Khda su drugoga jutra posle "dvi Zalosne majke". na grob svoje djecp . a na grobu Hate ruzica: Vise Muje zelena borika. u nevoIji nagje. Borika se oko ruze vija. cim smo stigli u Petrovac. koji su od ljubavi umrli. da i on osejri. da iz kuee izagje. da vidim~ kako cura pribjegne. Djevojka otvori polagano prozor i dobaci momku najprije svoje ruho i nakite. u avliju ·djevojke. Ako na djevojku paze. Vise Hate rumena ruzica. pa je. U stanoviti dan i odregjeni sat. iIi mu se obeeaIa. Kano Mujo oko zive Hate. koju si vise ne bih zelio. dogovori se snjim iIi usmeno iIi po kakovoj pouzdanoj zeni o otmici. bilo javno iIi tajno aaikovaIa. kao da ce vode zagrabiti. kada ce joj dragi doci. Kod vrela doceka je dragi sa nek. a onda sama izagje. Ako roditelji pralle kceri. Posao ja s jednim mojim prijateljem s poslom u Bosanski Petrovac na dernek. ako se. pozove momak nekoliko pouzdanih drugova.oIiko svojih jarana.

pa je za hator nje postao musafirom njezinoga OCR. znak. Ja uzmem mladu ispod ruk~ i povedem je preko avlije do sokacnije vrata. suljajuci se. kao ds me je spopala trostruka groznica. a on 'mu nesta izvadi i stisne u· ruku: "Idi. a ja sam otisao u "bAbinu kueu". Ja i miada stajasmo kao okamenjeni. da beg ima kcerku nR zahvalu. skoci pred tu neman i rece: "Stojanet' dina mi ti pare valjati ne cet" Stojan ne rece nista. mislim. Jednoc se prestrasio od njdzinog babe. mjesec bijase zaSo za oblak. a kud strmo . koji igjase za nama sa golim dugijem nozem u ruci. da je glavom nebo podbo~ila. pokorim se sili i dogjemo do begova dvora. da eu je nOMS izvesti. Jedne noei pomoli se moj rogjak sav u znoju i goloj vodi: "Ustaj ako Boga znas! Eno cure. ceka na vratima.kasom. a uz nju. Inace je vladala mrtva tisina. ali on me ne htjede ni da cuje. Bit ee. Mi se tako 8uljasmo. u han. kako je to prevee naglo i opasno. koji ce nas -iznenada napasti. djevojku i odmah se brze bolje povrati u kueu. da je Bve za badava. a moj rogjak. <Jim je moj rogjak zovnu. sve ce dobro biti". u avliju. koja 8U vodila u harem. Konji bijahu upregnuti i mi se brze bolje popesmo na kola. odmah se ukazR zavijena.- 165- mojim rogjakom. da' je kakav ljudski stvor. Ugjemo . dogjemo do jednih vratasca. Ja po obicaju staru darujem. Svaki bi mi dan pripovijedao. eto ja zube tupim. dobro poznavao s begom. Sve mi je kapa rasia od straha. da mu to nije prvina. treei put je nesto klapnulo i t. Cura je za vratima cekala. jer se je moj rogjak. sto god ugledam. Ja stanem kao ukopan. Vidiv ja. a valjda je i znao. Ja mu pocnem razlagati. kao da smo dosli na robiju. preda. pa u onoj sumracini cini mi se. iIi asci kaduna. bar kako veli. da je sve pospalo. . Avlija siroka kao polje. Stojan obukao earape konjima na noge. a zub 0 zub udarao. . a on' me zgrabi za ruku i p<?vuce za sohom. Kad smo presli preko avlije. hizmeCarica. probudi Sulju i pomozi mi izvesti konje iz podruma". Mi prijegjemo preko avlije. d. kad se na jedan put ukaza pred nama nekakva krupna' Ijudeskara i meni se uClni U onom strahu. sto mu ~e te noei dogodilo asikujuci. a ona mi uteslimi. heze. pa ih vodi preko avlije. pa kad bib glavom platio!" Meni stadose oci od cuda. Jurili sma: kud je brdu. U kuei ne bijase svjetla. drugi put od sluge.a na to rnu opet nesta kljuknu \l ruku: "Ne hoj ~e. Ja sam joj zado vjeru.

da k njemu prebjegne. da se momak zaljubi u djevojku. da izagje iz oceve kuee i da pocne novo gospodarstvo. jar bi to bila sramota De samo za nje . makar i pro forma morao da ~grabi djevojkn. Ako tako ne ide.- 166 - i ravan. djevojka je pod "mahanom" i roditelji mu je. ni ona na oei. U tom slueaju vreba momak na djevojkn. iIi uz pomoc koga druga." Otmice nijesn danas vise toliko u obieajn. To doduse ne ce uciniti ni jedan posten momak. begovske ili aginske kuee. zgrabi u narul'Jij i kuci odnese. ali je onaj momak avojn 8vrhu polucio. muei se kako zna. ali nijesu ni odvise rijetke. iIi jer je lola. da je ovaj iIi onaj momak oteo ovu iIi onu djevojku. ali napokon popuste. Ako momkovi roditelji ne dozvole. hoceA ne ce§. Ako je momak iIi djev~jka. ali kasnije. kada je skora svaki momak. koju je zavolio. ne usugjuje se on oteti djevojke. dozvole. jer ga ne voli. da je uvreba gdje na zgodnom mjestu. on jn. Onda on jednostavno djevojku zaustavi i ne da joj da iz knee izagje. iIi jer je niska roda. pa joj raspara dimije. da njezina mati dogje sa djevojkom njegovoj materi u posjete. Ja sam se jos isti dan vratio u Petrovac. dogodi se. gleda da ju edje na sokaku uvreba. sto je otisla bez njihovog izuna. iIi sam. moraju dati. kao sto to obieno biv&r 80 se izmirili. i za to se vise puta euje. ni OD. a osim toga je takav ~in kalnjiv po Aerijatu sa zatvorom do tri godine. jer se takova djevojka viSe udati ne mole. a rogjak je tu predanio i docekao svatove. . tuda skokom. da prehrani sebe i svoju zenu. Ako ni to ne uspije. Djevojeini se roditelji dugo ljute na svoga novoga zeta i na neposlusnu kcerku r te im ne smiju zadugo. iIi oboje iz kakove ugledne. koji su Cak iz VarcarVakufa isli pred njega i preksutri dan pjevajuci i puskarajuei dopratili ih do njihovoga dvora. negdje pred zorn u Kljul5. S poeetka se nekoliko dana Ijutili mlQ. Ima slucajeva. Ako mu sada otac ne da njegovoga dijela. niti ODa mnije. pa ako mn se desi prilika. pa se pomire snjima. dok ne dogjosmo. i inace losa glasa.. da im sin uzme djevojku. nastoji on u sporazumu sa svojom materom. jer je to u ocima muslimana najveea prostota. a ona ne ce ni da cuje 0 njemu. kao u prijasnja vremena.Aest sahata od Petrovca.dini roditelji.

Momak odli~nih roditelja obi~no poslusa svoje roditelje i uzme za lenu onn djevojku. koga eu joj . a djevojka polazi.- 167- nego i za njihove roditelje. hila komu drugomu. te obzir na odli~ni rod. da ih otac ne razbastini. a napokon i strab. aka i ne draga srea za momka. Da djeca odli~nih roditelja i u takvim &tvarima slusaju 8voje roditelje.odredili. . koju BU mu oni odabrali. uzrokom je prije 8vega dobar kucni uzgoj. ali se ipak 'po koji put i taki 8lu~aj desi. jer je on neograniceni gospodar svoga dobra. pa ga moze ostaviti -hilo dZamiji iIi vakufu. za tim ljubav i duzno poAtovanje naspram oca i majke.

.

jer se boji . Ta se nena zove svatica. izvadi momkov amanet. a onda tek svrne govor na momka. ni udate sestre. poene razgovor 0 eemu drugomu. da ga'je dosta nahvalila. da joj ne moze nista ~ "sigur" reci. da ce za njega poci. ali je cula ata zla 0 njemu. pa ga hvali. iIi nagje kakvu nenu za placu. a rijetko kada njezinomu oeu i ponese momkov amanet. Svatica ide djevojackoj majci iIi macesi. 1\ko se je momak s djevojkom sporazumio i ona mu obecala. pokaze ga djevojackoj majci iIi macesi.IV.: sto joj ga je predao. Kada misli. da njim daruje djevojku. ta jako. pejgamberun sunnetile po zapovijedi Bozijoj. koliku sarno moze. ide u prosce obiello momkova mati iIi udata sestra.ovaj se je momak zagledao u tvoju kcer i poslao me. je postala". Ako mati ne misli dati svoga djeteta za onoga momka. veli svatici. ne smije djevojka u onu sobu. U nekim mjestima kao u Sarajevu. istom. da joj se u hajatu. veli:' "Nemam ja kceri za udaje.mije. niti :. Ako momak nema ni luatere. da je zaprosim". a po sveeevom obicaju . to jest prsten i novaca. hodniku ili u avliji pokaze. saIje koju drugu zenu iz s'Voga roda. Dok je svatica u kuci. saIje on njezinim roditeIjima prosce. P~OSNJA. pa govori: "Allahun emrile. Kada svatica dogje djevoja~koj majci. u kojoj je svatica. Ako hi djevojacka Majka dala svoju kcer za momka.

Iza toga donesa domacica.ao obavila. "Dado majki dibu i kadifu. sluskinja iIi ko drugi iz kuee one djevojke i nosi momku i njegovoj svojti od curine strane boscaluke. ernu kafu. koliko ima celjadi u kuci onoga momka. ako jos nijesu spremni. bratac je ne dade.opere. jer zna. "Zlato hoee. Cura znade.ee mu glase donijeti. da se mogu momak .. babo je ne dade. Akoje kafa slatka. da mu javi radosnu vijest. Do. Osobito je interesantna pjesma 0 momku. koji je redom mitio djevojcine roditelje. ustane i zuri se momku. . majka mi ga ne da. Po narodnoj pjesmi ima momak vise puta mnogo posla i muke. cestita) a on jn nadari novcem. ne govori vise 0 momku. "Dado babi cohu nemirenu. C~m je svatica serbe ispila. a kada je sve podmitio i za se predobio. da su sve ono zii jezici nalagaIi. dolazi onamo sluga. a nikada djevojka. zadovoIjni. bude eist kao Bunce i da majku uvjeri. Sada nastane najteza muka za Bvaticu. Jedva je svatica iz momkove kuee izasla. da ga oerne pre'd njom i djevojkom. a na drugo "Musko". Jedva se je ona na vrata pomolila. niti c& . da bi joj Bve uzaIud bilo. da. Dok je svatica kod djevojacke majke.- 170- t svoje dijete udati u onakovu kueu. sestre i rodbinu.i "eura" spremiti. ceka momak nestrpIjivo kakve. "Dado bratu svojega sokola. u tom poslu po drugi put u kueu doci. "Majka dade. iIi za onakova momka. braeu. dok isprosi djevojku i dok za sebe predobije djevojcine roditelje. zna se~ da su roditelji razi. bracu. ne htjede ga djevojka: "Evo danas devet godin dana "Kako gledam zlato u matere. Dobije Ii slatku kafu. dade majci momkov amanet i ostane u kuei. odgovara na prvo pitanje: "Rogato". kako vee koji moze. ne ce je dati. a ako donese grrku kafu. pa je za svakoga poslala po jedan boscaluk. bije fi dakle svatica gorku kafu. sestre i rodbinu. pita je momak: "Je Ii rogato iIi susato?" IIi: "Je Ii musko iIi iensko?" Ako je svatica sretno svoj P0f:. Ona mora da momka. dok joj serbe ne iznesu. "Babo dade. Drugi dan ide svatica opet u kueu one djevojke ~ ugovori 8 njezinim roditeljima dan vjencanja. Iza toga mu mubareeleise. da im se kci uda za onoga momka.

U odlicnih i bogatih Ijudi nakice je vrlo skupocijeno. pita djevojackog oca iIi po kojoj pouzdanoj osobi.---. "Sestra dade. Banjaluci i nekim drugim mjestima. biser.: 171 "Brat je dade. Dva cnrcica i dva fermenciea. u~ede ih u ahar. iIi pismeno. gjerdane. "da se "ne trude". a osobito. nego idu muskarci u prosce. poruci iIi pise. U ureceni. djeverova i drugih ukucana i rogjaka. d. ako je djevojka. kada da rou dogje. cetiri kadife. Ako je' na knjigu. da Ii bi i kad~ bi do~ao? Bezi i age piau skoro uvijek. jer svaki clan one obitelji ponesto posaIje. Dva ki6ena. A u drugom kutiju bisera I cetvere Ialeli pasmage. osobiti pozdrav. U prosce ide iIi jedan sam iIi vise njih zajedno.zIato me sad ne ceo D Bihac~. prstenje i t. dukate. ne poznaju svatica. Momkov otac uzme sada razno nakice i darove. u drugomu rnjestu. U nakice broje nasi muslimani beIenzuke. "Dado sestri ·zIatne belenzuke. Tek sada Rpremi se momkov otac iIi brat iIi ko drugi iz njegova roda i idu u prosce. da ce kcer dati za . Prije nego ce muskarac u prosce. momkova oca poslao drugu. sestra je ne ~ade. a dva nekicena· I u dzepu stotinu dukata.njegova sina. . koje ce ponijeti buducoj nevjesti i krene "divojackom dvoru". kojoj ce u prosce. Osim toga naznaci mn i dan.Osim nakiea nosi glavni prosac i druge darove od strane momkove. pismo. doticno u selamluk i pOCasti ib kafom. "Rod je dade . dan doceka djevojacki otac prosca iIi prosce. Kada au ispili fildZaD. To nakice i darove zovu oni almagani: Od Moriea lip almagan dojde: Dvije dibe.riijiin begovskim i aginskim kueama po svoj Bosni i Her~ cegovini. za tim u skoro svima odlii'. Ako djevojacki otac ne misli dati svoje kceri za onoga momka. a ima ga i mnogo. Dva tunusa biserom kicena. "Dado rodu mestve i papuce. u kojoj ga u goste poziva i u kojoj rnu salje svoj .mahsus selam. a rod mi je ne da. rekao je.

Malo za tim ugje i opet. Evo. koja je bOBcaluke donijela. doticno u selamIuk. stoji djevojka kod vrata i dvori. a djevojka uzima caSu po casu i dade ih gostima. Kada je djevojka u sobu unisla. pa je poljubi. ustane momkov' otae i veli: "Prijatelju dragi. ne snima ona do vjencanja. podviv ruke na prsima. obicno dukate. a iza nje nosi sluskinja na desnoj ruci boscaluke. a za njom nosi sluakinja na tabaku Berbe. Iza toga poljubi ona opet momkova i svoga oca. obuce se djevojka u sto Ijepse haljine. (iIi kako se zove). . Kada je momkov otae ispio Berbe i dodao casu djev·ojei. ja sam razi". koga joj sam na prst natakne. doticno u selamluk. Ona ide naprijed. bicemo prijatelji. metne na se Bve svoje nakiee i ulazi u ahar.'. ako Bog da. Iza toga se izgrle i izljube kao buduei prijatelji*. Kada je djevojka podijelila bOBCaluke. Djevojcin otae veli: "Ja ti je dajem i sreem i duBom". gdje ga prosci cekaju. Prvu Casu daje budueemu svekru. a za tim Bve ostale prosce u ruku i izlazi sa sluskinjom iz sobe. a lijevu drzi na prsima. me Iza toga ode otae u ahar. Sada ide djevojcin otae zeni u harem i veli: "Dao sam Fatimu Alibegovom Huseinu". a otae joj veli: "Ja sam ti naBao srieu i dao sam te Alibegovom Huseinu". Iza toga pozovu i djevojku u harem. Casu prima desnom rukom. Pri tome veli: "Evo nevista. a dje-vojka uzima s njezine ruke boscaluk po boscaluk i daje ih budueemu svekru i drugim proscima. rogjacima. prihvati mu ona ruku. daj mi tvoju cereu Fati~u. Sluskinja stane kod vrata. kaziprstom i velikim prstom. Dok se oni razgovaraju. a 2ene im prijama. Sluskinja stane kod vrata i drzi tabak sa serbetom obadvjema rukama. BtO joj ga je buduci 8vekar na prst nataknuo. ona stoji uspravno. za moga sina HuseinaC. Da pOSaljete u vodu iIi u goru. koliko ih ima. poniknutih ociju. • U musllmana ne smatraju se momkov i djevojcin otae i kad im se djeea vjen6aju. poljubi oea i majku u ruku. paleem. (iIi kako se zove). Praten. Iza toga dade joj momkov prsten.- 172- dva dobre erne kafe i kada su se 0 ovom i ODom porazgovorili. Momkov otac masi se sada u dzepove i dade djevojci novae. a napokon ostale darove. da prosee Berbetom podvori. a iza njega svima proscima redom. kako koji sjedi. daruju gosti sluskinju. Djevojka obicno auti i veli: "Ja sam zadovoljna na vasu ric. prisi". nego se nazivaju prijateljima. Dok oni sluskinju daruju.

kakva je djevojka. da je u nekoj kuci djevojka na udaju. da momkovi roditelji salju uhodice u djevojacke kuee. Iza . za sv?ga sina vjeneaju. iIi je zaprosio. a prosci krenu svojim kueama. a onda se oni spreme u prosce. djevojacku majku. po kojoj Ajka na zenske haljine oblaci musko odijelo: Oblacila burundzuk kosuIju. dosta je. Mukademu otpustila rese. ako je momak s njihovom kceri zaasikovao. iIi j e zaprosio. Pod kosulju pulli ciftijane. da vidi. pa ostanu ondje po citave dane i noei.toga uglave rok vjencanja. Opasa se mukademom pasom. izgrle se i izljube. soja. nego i djevojka i djevojacki roditelji salju uhodice u momkovu kueu. tesko ce se udati. a rado bi. ~a kosulju pullali jecermu. oni tu i konace. koja ima srastene obrve iIi je mrka pogleda. a ako su prosci iz daleka. da je radi njezinoga mala iIi gospodskoga zumra. Ima vrlo mudrih i vjestih uhodica. Sutra dan ide momkov otac sa svojim prijateljem u harem i daruje priju. Ali ne sarno. da vide kakva je djevojka. koji je snjom zaasikovao. Po narodnoj pjesmi obuce se gdjekada djevojka U odijelo ciganke iIi trgovkinje platnom. Ako uhodica vidi. da je nesretna i da nonosi nesreeu onoj kuei.vom izlikom u kueu djevojacku. pohvali je i preporuci momku i njegovim roditeljima. salju . Ako roditelji koga momka euju. da je uhodica ne preporuci momku i njegovoj svojti. uzme pod pazuho trubu beza a u ruku arsin i ode u kueu momka. Ta se zena zove uhodica. jer narod drzi. Ako djevojka dugo spava iIi se u jutro po dusecima valja i ljencari. . a oni ga poblize ne poznaju. Prekrasna je upravo pjesma 0 Crnici6a Ajki.- 173- Te veceri veceraju svi kod djevojackog oca. koje znadu s~bi u djevojackoj kuei povjerenje steei. da je marljiva i poslusna ocu i majci. Po narodnoj pjesmi oblaci se djevojka i u musko odijelo i ide u momkovu kueu. kakovu stariju lenu pod . novcem.kak. Djevojka. i nema nikakve "mahane".pod plaeu. a momak je nije vidio. da je djevojka lijepa i dobra. niti je njegovi roditelji poznaju. ako se proteze i zijeva. u koju se udaje.

je Ii on u istinu takav jnnak. OpasHla pasa traboloza.1ka: "A moj sine jajacki dizdare. Ode dizdar majci U odajn.- 174- Pod njome se erna zemlja tr~se. "Da napojim carskog kapidziju. Govori rnu ostarjela ma. "Moogo j' nalik Alti Atlagiea. Jaja~ki dizdar poznat je u narodnoj pjesmi kao velika junaKada je to cula Alta Atlagica. Oblacila kalpak zerhadiju. A megju njih paIn pozlacenu. . da se na svoje o~i uvjeri. Po kalpaku od zlata ensiju. Ona zadi dva para pusaka. Sjaje joj se lice kroz ensiju Kano misec c. zaiste od dizdara vode. Kada je . Sakupila sitne pleteniee. Pa be8jedi ostarjeloj majci: "Muti majko serbe od secera. Na dolarnu zelena fermena. doAla u njegove dvore. obuce se u odijelo carskog kapidzije i ode u dvore jajackog dizdara. Pa oblaci nJinjevis caksire Na caksire zelenu dolamu.d petnaest dana. a on: ~ina. kako ga pjesma opisuje. "Da to nije kakva uhodica.

Ako djevojka nije sp~emna. poznajem dobro . gdje se cine velike priprave za svatove i gdje pozivaju rogjake. ponajvise u nedjelju iIi u cetvrtllk. da se mladenci u mehkjemi vjeneaju. iIi kako nasi muslimani kazu. dok se spremi. gdje su skoro sami muslimani.v. ali rijetko kada cekaju dulje od mjesec dana. i dok se uzvanici saberu. Mladenci . Narodna nam pjesma kale doduse. priceka se. uoci petka iIi ponedjeljka. zamjenikom. iIi u momkovoj iIi djevojcinoj kuci. kako to mladenci i njihovi roditelji zele. SV ~TOVI. ali to ee biti vrlo rijetko: I on ode u no. vjencaju se vee iza nekoliko dana. KJN~NJE I Nle~J--I. Vjencanje se obavi skoro uvijek . iz cijega je dzemata mladozenja. uredu. Od dana prosnje. nego kadijinom dozvo10m onaj hodza.u mescemu.u vecer. Bihacu. jer treba vremena dok se sve priredi. a na po se djevojka. Banjaluci i Sarajevu. niti njegov veeil.se mogu vjencati iIi pred k~dijom iIi njegovim vecilom. iIi u neko doba noei. pa do vjeneanja. Ako je spreman momak. nije uvijek isti razmak u vremenu.~·~za tim u LivllU. znance i prijatcJje iz bliza i daleka. Ja sam sluzio u Maglaju na Bosni. U najvise slucajeva ne vjenca mladence niti kadija. ne zure se sa Yjencanjem. Vinca pasa Fatimu divojku. U odlicnijim i bogatijim muslimanskim kucama. u mehkjemi.

Rogjaci su po mlijeku oni ljudi~ koje je jedna. ali u sarno vrIo rijetkim sluCajevi~a. Rogjaci po mlijeku ne mogu se nikada vjeneati. zena na Bvojim prsima othranila i svojim mlijekom ~adojila. dakle sestrici. Nasi muslimani poznaju dvostruko rodbiDstvo.176 -M"ostar. docim se ro~jaci po krvi mogu. Prije nego ce se mladenei vjeneati. a njoj ostao znatan imetak. Da taj imetak ne propane i ne dogje u tugje ruke. uzeti. ako i nijesu njezina djeca. moze se ona kadijinom dozvo10m udati za svoga striceviea. Zepce. Zenieu. Ta se dozvola zove nicah murasela iIi sehadet nama. da nijesam cua ni za jedan sIucaj. Ako nema zapreke. za ljubav. kci Sulejmana Ibrahimpasiea iz dzemata Fetije. da je dievojka punoljetna i da moroak i djevojka nijesu u rodu. Rodbinstvo po ·mIijeku vece je od rodbinstva po krvi. --~ . Kada je kadija ilmi haber prou~io i vidio. premda se wlo rijetko dogagja. Vjencaje ih dakle sa vecilima i sahitima obiju stranaka sa mehri muadzelom iIi mehri muedzelom". Sehadet nama glasi u hrV'atskom prijevodu po priliei ovako: "Djevojka Fatima. da se djevojka udaje dragovoljno i bez sile. aka BU djevojcini roditelji poumrli. da takav muz i zena ne ce imati arece ni u porodu. da ko uzme svoju prvu rodieu. U istom slueaju i iz istih uzroka mogu se uzeti i djeea dviju sestara. kojim muhtar tvrdi. Glamoc i Zupanjae. dakle djeca od dva brata. a drugo koje druge zene. napise hodZa ilmi haber i preda' ga momkovom 'oeu iIi starijem bratu iIi komu drugomu muskareu i~ njegove bliznje rodbine. ode momkov otae iIi. iIi ako je jedno njezino. dade hodzi pismenu dozvoIu. moram priznati. da mladenee vjenca. da rou dade ilmi haber. rodbinstvo po mlijeku i rodbinstv9 po krvi. Doboj.zivot i obieaje nase brace muslimanske vjeroispovijesti i premda sam 0 toj stvari sa vise uglednih i ucevnih muslimana govorio. to j~st obe su stranke zadovoljne i nijesu malodobne. jer je narod uvjeren. pa premda se vrIo zanimam za . da nema zapreke vjeneanju. iIi za novae othranila. da se mladenei vjen&lju. stariji brat muhtaru i hodzi svoga dzemata. Tesanj. udaje se za Huseina Hodzica iz dzemata Hotinca bez ikakve zapreke. ni u svome zivotu. da 8e je k'o u mehkjemi pred kadijom iIi njegovim vecilom vjeneao. pismo. a hodza. . pa ga je ona njoj za hator. Uzeti Be IDOgU i bratucedi iIi stricevici. Sa ilmi haberom ide momkov otae iIi brat kadiji.-.

u ciji dlemat momak spada. pod ~iju upravu i nadzor spada djevoj~in hodfA. 'udari o2dola 8VOj muhur kao kadija. Na temelju toga izdaje djevoj~in kadija n~Cah mu. bilo to po mehri muadzelu. a on ga iIi sam odllese. ako momak uzme djevojku uz mehri muedzel. ako je muz pusti jer musliman moze. iz ~ijega je dlemata djevojka. Za to prije TjenCanja ugovore 0 nicahu. pa i hiljadu dukata" vec kako je koja ku~a imucna. a sto mehri muedlel. ugovara sc uvijek prije vjencanja za to. jer vjencati moZe sarno onaj hodza. Za to. da se vjencaju i bez gotovoga DOVeR. Strogo po zakonu. zove se to mehri muadzel.000 akci iIi sesdeset turskih grosa. Kod bogatijih ljudi plati momak djevojci mnogo vise.- 177- Kada je kadija niCah muraselu iIi Aehadet namn napisao. to iest na pricek. o nicahu. to jest 0 svoti.iz koga ie momak. tri akce vrijede sarno jednu paru. kada k njoj u halvat ugje: "Roces Ii me zenska glavo cekati do toga i toga vakta. Siromasniji nagode se i vjeneaju obicno uz 12. Jerbo musliman mora da zenu formalno kupi. ali se je uobieajiIo. iIi ga postom iIi kako druk~ije poaalje kadiji. u cijem je dzematu momak. kako rekosDlo. vjen&ce on mladence. uz koju ce se djevojka momku prodati i za koju ce za njega poci. kada hoce i za sto hoce. pita je. 12 . a ako se vjen~a na :Ericek. neki uz stotinu. Sada da protumacimo. ne bi se momak smio vjen<'~ti. cl& joj je gospodar i da ga ona mora u svemu slusati. Ako djevojka nije iz onoga dzemata. Po serijatu mora momak da kupi djevoiku. vremena?" Djevojka obicno pristane i tako postane njegova zena. naravno je. iii ako nije iz istoga mjesta. dok nije isplatio ugovorenoga niCaha. zenu pustiti. zove se mehri muedl'el. iIi mehri muedieIu. dvjesta iIi vise stotina hiljada akci. jer je akM vrlo malen novac. da zena bude sjegurna. NiCah muraselu iIi Aehadet Damu odnese &ada momkov otac hodIi i na temelju nieab murasele iIi 5ehadet nama. Neki 'se vjencaju uz sto. Hodza predaj~ ilmi haber momkovom ocu iii stnrijemu bratu. a za tim pntisne iig kotarskog ureda kaoierijatskog suda. sto ciui po nasem DOVCU deset kruna. sto je mehri muadzeI.-aselu iJi aehadet namu i daje onome hodli. izdaje ilmi haber onaj boola. Ako momak djevojci prije vjeneanja plati ugovorenu svofl1.

a tek ako mn se i n& treei poziv ne odazoye i kuci ne dogje. . Ima slueajeva. . Ali ne sarno -oa joj mora pIa-. onego joj mora kroz tri mjeseca i deBet dana idaru davati. Pa je BVOjOj Ijubi govorio: "Kupi ruho.je dakle pustio bez njezine krivnje. Kada je dijete navrsilo petu ·godinu. koje si donila "Vodi robIje. kao da rnu nikada zena hila nije. Ako je lena iza rastave oBtala trudna. kako 8U to prije vjeneanja ugovorili. rastao. ne moze se je on ipak odmah odreci. pete godine idaru davati iIi ga k sebi uzeti. mora joj platiti nicah. Po serijatu dijete je muzevo.' titi nieah. Radi toga De smijemo ipak misliti. cim se rodi. pa bi se rado snjom rastao. da ga naime kod vjeneanja zastupa. ni njezinom djetetu. da opet zivi sa svojom biv80m zenom. idare davati. moze gal on zeni. Sto vise. koje si dovela. "Jer ih dov'la ti nisi od babe. to' jest on' je mora· kroz to vriJeme hraniti i odijevati. te je od njega otisla. pa ga umoli. moze rnu otac i dalje idaru davati. a moze ga se i odreei i onda prestaju Bve obveze naspram matere i djeteta. da rnu vecili. .zovnuti. u tom 'slueaju mora joj on ostaviti njezinu sobu sa svim. ako je iza njega trudna o~tala.· Ako zena zamrzi na svoga muia i ne ce da snjim vise !ivi. nego je mora tri puta kuei . kada ona rodi. prestaje mu biti zena i onda ne mora on ni njoj. Dervis beg je niCah izbrojio.dQ. Ako se muz kasnje pokaje i zaZeli. Momak izabere koga prijatelja. mora OD. sto je u njoj.vjeneanja mora i momak i -djevojka imati svoga vecila.) dade bar najmlagjega Bina. zastupnika. ako ona na raspit ne pristane. da -ga othrani. ali joj on ve1i: "Ja ti aina ni jednog ne dadem. Kod svakoga. da jo. 8 kojom se je. i djetetu . brata iIi rogjaka.- 178 -- . da je kuci pozove. da mu! zamrzi na zenu. a ne zenino i za to. nego se mora snjom ponovno vjen~ti. uzeti i kojoj drugoj-dati. ali ne moze toga uciniti. :~ -Ako jn. Ona ga moli. a mora joj i cijeloga zivota idaru davati. nije dosta. da je zena sasvim ovisna 0 volji svoga muza. "Ostavi 'mi -do tri sina moja.

hiljadu junaka. pa Be i momak i djevojka stide Bvojih otaca. stanu pozivati Bvatove. rogjaka i drugih ~tarijih i odlicnijih ljudi. sVjedoka. vee na dva. koji ce kod vjencanja potvrditi. dok su otniice djevojaka bile 11& dnevnom redu i dok su po gorama i klancima "carevali vuci i hajduci". koliko ih sarno . Momkova mati i sestre ostaju uvijek kod kuee. Prems narodnoj pjesmi ima obicno hiljadu svatova: Svate kupi baze Mustaj beze. Od hiljadu manje ni jednoga. vjeneanja. veli im Suljo barjaktar: "Stante braco. Hercegovci vode djevojku. jer kod vjeneanja nema nl momka ni djevojke. koji je moze vidjeti. nego veeili u· ime njihovo i umjesto njih govore. IIi: Sto barjaka. Osobito je trebalo biti na oprezu. Od hiljadu vise ni jednog~. gdje bi ih hajduci iIi takmaci lako zaskociti mogli. a kada su dosli pod planinu. Sa svatovima ide po djevojku momkov otac. Svatovi se sakupljaju skoro uvijek u momkovoj kuci i onds krenu velikim veseljem. koga je on za to umolio. da 'su iz momkovih 'U:stij~ culi. U svatove pozoyu obicno toliko ljudi. na tri ~je8ta naglasio. tim je veea cast mladencima i njihovim ~oditeljima. u zelenn lugu.179 Svaki vecil mora ima~i PQ dva 8ahi~. za tim sva njegova braes. zvali su u svatove JOB vise znanaca i prijatelja. Djevojcjil. docim momkov vecil moze biti avaki covjek. D prijasnja vremena. da je on onoga u istinu i u njihovoj prisutnosti povecilio. kada BU Bvatovi prolazili kroz SUIDe i planine i kroz "kIance jadikovce". jer cim su veei svatovi. dobar kucni uzgoj i postivanje starosti. Svi svatovi hili su do zuba oboruzani. je vecil uvijek koji blizi mom~ov rogjak. da budu spremni za svaki slueaj. Kada au obe stranke' nasle svoje vecile i sabite i kada su sve za vjen~nje spremile.p0Castiti mogu. eto sam. Djevojka mota takogjer da ima 8voga' vecila i Sahite. uzrokom je. "Idem prvi u goru zelenu. rogjaci i prvi prijatelji. Da momak i djevojka nijesu kod vjeneanja. koji su kod. • . bukom i vikom po djevojku.

pitaju se za zdravIje. Jos i danas jase svatovi u onim predjelima. posjedaju svatovi u kola. a puske pucaju na Bve strane: Kad su svati otlen polazili. ako j~ ona iz istoga mjesta. Muske svatove doceka mladin otac. Kad su se zenski svatovi sastali sa domacico~ i drugim zenskim ukueanima. i krenu kolima po nju. Ako je djevojka u komsiluku. u najljep8e odijelo. Kada svatovi dogju djevoiackoj kuci. odu svatovi pod ve~er pjeske po nju i pjeske je momku dovedu. strina iIi koja druga rogjakinja. "Da ne ginu kieeni 8vatovi. Isto tako idu kolima po djevojku i onda. svirale 8viraju. obla~i se kao i na bajram. idu muskar(~i u ahar. Ako je djevojka u drugomu gradu iii 8elu. ali nije iz istoga dzemata iIi. pjevaju i potcikuju. doticno u selamIuk. a sjedi na konju kao sto i muskarci sjede. iz koga je momak. I djcv9jka jasi kada je ~vatovi povedu takim krajem. brat iIi koji drugi muskarac iz bIiznje rodbine. Ko ide u svatove. Narodna nam pjesma vrlo lijepo i slikovito opisuje svatovc: Ja kakvi su mostarski svatovi! Svi u srmi i u suhom zlatu. 8okaka. Zapucase puske kraj divojke. a ana na svako pitanje odgovara: "Dobro hvala Bogu. Iza toga upitace jedna drugu za muza i za djecu po prilici ovako: "Kaka ti je Ibraga? Sto radi ono djf~cice? Kako Mejra? Juso? Hasan?" . dobrih cesta i puteva. dok nije bilo zeljeznica. Zenske svatove ne ce nikada docekati dj~vojka iIi njezina mati nego djevojCina tetka. Zasvirase jasni davulbasi. taka zvanu sikli odaju. A junaci bolji od boljega.- 180- "Da ja vidim ima l' ko u gori. Kako ti ?" ---~ . Rvatovi su skoro uvijek jasili. ZakucaBe bubnji limenjaai. a zene i djevojke u harem.i kako se vee sva njczina djeea zovu. bubnji udaraju. Ka4a svatovi krenu po mladu i kada jn vode momkovoj kuci. Zenske svatove uvedu obicno u najIjepsu. U prijasnja vremena. gdje su sarno pjesacki iIi konjski putevi.

ali ni jedan. Kada jenga u harem unigje. Dok se djevojka obla~i. ito ju je momak za nju pokrojio. a kad je zene i djevojke onako odjevenu ugledajn. Ako su svatovi iz daleka. onda svoju majku i jengiju. oni kod mladinih roditelja rueaju i vcceraju. To je zena. ako je liva. kahvu popile.-- Muikarci se pozdravIjaju kao"i u 'kahvama iIi na sijelima. dizu se svi svatovi i kreeu s mladom momkovoj kuei. a za tim je podvori serbetom i crnom kafom. Kada su zene kafu i serbe ispile. Poklali im pet stotin volova. svaka ce joj reci: "Zdrava i ziva. kafu. a tek u jutro kreeu na put: Tuj su oni svate docekali. Kada napokon vidi. stanu iskati mladu govore6i: "Dajte nam ono nase". 18 istom ste dosli.Iza toga iznese ona <1rugu. bi. g~ tilQ. prva je i najvdnija osoba. te jn upneivati.u djecll. djevojka je lijepo do~eka i u ruku poljubi. gIasDo dovikujn: "MaSallah! MaAailah !". ali Cim su avatovi drugu kafa ispili. preda djevojci robu. ito Ce raditi i kako . da se dulje otezati no moze. sjede zene i djevojke u haremu. unigje opet u 8obu. pa se 0 koj('~em razgovaraju. jengija iIi jengibula. iIi za odrasln. I koliko god puta oni miadu zatraze. da sjede. nijeste so jos ni odmorili."Sjed'te. ako mlada i nije osobito lijepa. Berbe dijele uvijek one djevojke. iznese serbe. piju serbe i kahvu." Ka'da su zene . jer. pa kao da Be ~ude njezinoj Ijepoti. Kada se je djevojka obukla. Kada je mlada kojn lenu u rUKu poljubila. Djevojka poIjubi i opet jengn u ruku i ide u drogu sobn da obu~e haljine. . Ona zena. ustann sa mindera iIi seeija. veli im: . stanu i opet traziti mladu. zenBk.- 181 . U 8vatovima. jenga. koje su 8 nlladom djevovale. u kojoj su zenski 8vatovi. . a onda materinu ebejku.ce se u 8vatovima vladati.iku. sretna i bahtli hila. koja ce kroz cijelo vrijeme 8vatova biti uz mladu. a vee ate se nas osandisali". ne ce upitati drugoga m zenu. eto je svate do~ekala i ito ih je kafom podvorila. sjed'te. ona im zeoa donese kafu i nuka ih. 8to joj ih je momak na dar poslao. I svatovim' vecerati dali. Kada je jenga kafu popila.a iza njih sve ostale zene redom kako sjede. koji su doili po djevo. ako nije u najbIizem rodstvo. Djevojka poljubi sada u ruku najprije o~evu.e uvrijedio. a nekada i kona~e.

dok ga napOkOD na srednjem prstu ne ostavi.ce ml. jc'rukama za ramena.. iIi kako ga neki zovu alduvak. nego ce 8vatovi na put krenuti. u kojoj je mlad~ i ostale djevojke.' jer je to 'sunnet iIi . ·dok je 'na zemlji zivio Isto je tako 'sve~ev sunnet i k. a mujezi"ni sabah CauAi i' dovikuju 8vato~iii1a: "Hazurala kita i svatovi! .. Iza toga stane za mladu. !{Q toga no cini. pa rnn vele: "Evo ti amanet predajemo! Mlada poljubi djevera u ruku.. . pratilice. brijanje glave i rezanje nokata na rukama i ~ogama. dizu se Prije.a on nadari noveem njezine drtige i pratiliee.'~~~h~va . "Krat~i danei.. Za tim uzme one tri ~evrme i ode megju muske Bvatove. a djever opase inladu onim pojasom i pokrije 'duvakom preko glave. Djever je uvijek mom:' kov brat: bio' ozenjen iIi ne~ Kada je djever u sobu unisao.aei..adoj. Djevojke se za tim odmaknu. a on joj ga natakne najprije na veliki p:rst.i dj~voj~ica i· 'nosi u jednoj ruci tri '~evrme. a u drugo. . primi . a 'dugi krin.obi~aj. dj~voj~in djever i nosi joj prsteD. Iza toga izvadi iz dzepa prsten i baei ga u casu. ostao ()d pejgambera !Iubanledu.' 8vileni pojas i duvak. Djever okrece djevojku prema SUllen za to.za tim na kaziprst i opet ga skine i tako redom na sve prate desne ruke.pe secerom izmijesanim srebrenim' novcem. .i~ pet ~t~tin .. ali toga ce Bvetac 1tluhamed na strasDomu Budu rezil u{'initi. Od' pribile jari~e pseniee. "Daleko 'su ~vori Mustajbega. a daleko nam je. One privedu mladu djeveru. u Bobu.iz vode i da 'ga njemu preda. izvadi prsten. sto nije postivao oLi~ja. . JedvR se je zora pomolila.nanje'ili krnanje. Mlada izvadi prsten i dade ga djeveru.bistre'vode. .uIazi u harem.f casu punu .Sk~bali . to jest on ce ga pred Bogom pokarati.okrene je prema sunru i po. Za tim· pokrije . I . p~ ga skine. zau~ili. Bve se zene posakriju jedna drugoj iza 'legja" sarno se ne sakrije mlada i njezine. ~asu ~evrmom i re. da. koji au iza njega ostali. ne grijesi proti 8amoj vjeri. u kojoj je voda. "Kasno nam je. Za djeverom ide kakav djeCa~ic" a moze biti .

krellu svi 'na put: . . stanu mladu zavijati.·sto "Dam. kratak kaputic bez rukava. i sprijeda' i straga zIatnlm iIi srebrnim siritom. lijepa puceta.najboIje.s~ebrom i ·zlatom.. I jelek je izvezen srmom. izvezene. a mecu ih ~vijek na mezimae i' srednji prst desne ruke. privezala je srebrne hSlrn·ajIije. Na Dogama au joj fi~e' eipeiiee od erne koze' iIi je nosku sakriia u krasne p~pu~e od kildife. Oko vrata 8U joj gjerdani od zlata 'i bisera. ~ izvczeni su ozgora do doIje. nego su' je zaviIi i' nego je nJl put posIa. nizova. Neke dJe-vojke' imaju pe't. srebrnom iIi ziatnom. uplele su u koso' stan sitni novae. Kosu je splela u sest debelih pletenica.. . docim je tzornji dio' otvoren.OJ divere. Na rukama au joj zlatni~. potvrgjuje narodna pjesma: .. Si_ romaAne. koji im eve do pojasa 'sezu. Ali najvecu paznju posvetila je mlada uresu svoje i inaoo' lijepe giave. da je jos'jednom promotrimo i da vidimo. zicom. Pleteniee je prebacila preko ramena. te . ""A kamo Ii 8 tobom govoriti. sest do deset prstenova. pa da joi budu i ljeple i deblje. na kojima su napisani stihovi i moli~ve iz kur'ana. zavija~ima. Koja djevojka nije obukia jeleka.. . zlatne iIi srebrno vrpee. a kopei se samo ~a siabinama sa dva puceta. 8~ali' iIi srebreni belenzuei. a u njima su papirici. stakalca i druge tomu sliene nakite. da joj niz legja vise.nago-vara. da reJtnemo koju 0 . iz~ezene oko dZepova i na nogavicama ziatnim iIi srebrnim siritom. dukata. moj ziatni prstene! "Sramota je u te i gledati. koji ~uva djevojaeke grudi. Taj poaa~ obavi ona brzo i kad je miadu zaviIa. te ga najvecim postovanjem 'susreee i." Cim j~ djever iz sobe izaAao. eetverouglate kutijice od finoga srebra iIi srIne.• - 183'- ·}{Iada vrio post"uje'svoga djevera. Bogatije djevojke nose do sest diZa.. . zlatne i srebrne vrpce. kakva je ~ 5vadbenom odi· jeIu. da euvaju djevojku od uroka. Na svilene. vracki i drugoga zla. metnula je na koparan fermeu. Zavija je uvijek koja zena iz njezina roda. Na koparanu j~' jelek. na po se seljacke djevojke. 'Prije megjutim. Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije. a na prstima prstenovi. obojila ih je i uplela u nje svilene. To 8U malene.Fermeni su od svile i kadife. sive.

Iza toga uzmu drugo. no. da sirina padne niz feredlu. Uzmu vrlo tanko. a duiina pokrije ramena i r~ke. HavIiju pripnu balJijom na vrh glave tako. izvezene zlatom. jar 00 je Qvaj ~ zaviti. Na glavi joj je finofeaic. dijeli kogod od njezine rodbine ~evnne i jagluke. pa jedan dio sele sprijeda do pojasa. U prijdnja vremena. usi i vrio malen dio n08&.-. koji su sa fenJerima po mladu dosli. iIi naravni cvijetak. da ugodi muzu i njegovoj svojti. kada "je djevojka isla iz jednoga mjesta u drugo. dug kaput od erne iIi zelene oohe. a na njemu umjetlli . ~ . nesto dehlje i ~~4 bijelo platno.' 11a ju njim podbrade tako. duge peskire. koju su metali U onaj razmak izmegju jasmaka i ~embera. Pogledajte je JOB jedan. rijetko otkanu oohu.-" " lottom g:o~V&. Otae i majka svjetuju svoje dijete. kako ce livjeti i kako ce se vIadati. da joj dobro bude. I duvak prikop~e na glavi. . Na feredlu metnnli su havIiju. dugo oko dva. metnu ga djevojci preko fesiea na. da pokrije giavu. Da ce na rastanku i majka i kci. Isto ovako odijeva s~ i zavija i udata lena kada iz knee ide. Dok ml~du zavijaju. pa je morala jaAiti na konju. na~k na havelok sa rukavima. To se platno love jasmak. Kada Be je djevojka ovako ob~kla i nakitila. samo sto ne nosi duvaka na glavi. braea i sestre po koju BUZU pustiti. da joj pokrije bradu..' megju one Bvatove. kad~ polaze na vjen<!anje.. razumije se samo po sebi. malu prozirnu. Prije nego mlada krene iz ocinskoga doma. Dsta i polovicu. Danas je to skoro 88svim prestalo. Evo kako je zavijaju. a na njim& red.· Preko toga dolazi duvak iIi alduvak. a iiroko do jedan metar. To se platno zove ~ember. ~elo. bijelo rutavo platno. Izmegju oombera i jalmaka ostane malen razmak ~ jednoga do dva prats. Preko legj~ ogrnuli 8~ joj ferediu. duvak nose sarno djevojke.• -184 Knj uiiju bogate begovske djevojke vise soluflllci.put. da mlada kroz njega gledati mole. poljubi oca.. veliko vrlu fino. srebrom iIi svilom. dva malib dukata. ali neprozirno bijelo platno. koji Be sprijeda kop~i. tanko i prozirno platno. a drugi straga joA nile. nosila je JOB i peeu. glavu tal 0. lala i dukati. majku i starijn ozenjenu bracu u ruku. opaie Be ienskim trabolozom iii kolanom. vrlo.i sada je sa "toi.

.- 185- 1 i I oj J Bosanska muslimanka na ullci. t.

toj. . da su svatovi blizu. ~ ~a-. Ako ml:tda. nego..~ kojima se mlad~ iIi koja druga ~usli~an'sk~~':'z'ena Vq~~.:. salama i -dosjetkama::zabav'. ot~li BU mustulukdzije" koji ce javiti momku i njegovoj svojti..bo8Caluk~ po '. 8vatoVima. tap'ove ..bradu. da"'su.Bobam ruha.' .pa.'-kola. 'Fijakeri.. sandl1ci~a' vozi djevojacko.' m. da joj se put otvori.ije pred nji~a trcati.ili ca~si j. - ~ .~pust~ ~a" pr~zorj~a "zal.ena au .po~nati. ne ide nikada 88..' svojti. ne vozl. kerima. ostaje .. ~a tim muftij 11. .ove iIi zavjese. Ako ~ratovi idu u kolima iii j~u na konjima.poslati. .i~:.k od knee: Prije nego su 8. . I ta S. koji :voze mladu..' '. ~cohom~ a n~~:.' ..:' Stoje ~icniji stari svat..'.. " . neki se oklt~ ..-' Iia ea~gidzija idn muski ~v~tOvi. iJc: -mlada 'va!Zi' U obicttDn kolima.e .tako. . (jdijevaju se u najra~li~"~ja odij~la. i za to se kupe ..pokriv~nf~~u". . .·"Konji.je' veea cast..~.obu u oDom mjestu. u 'kojima '~e ~u.ili ce iza nje d\)ei~ Djevoj~cka majka. . . 8pravl~ati. ' ~ starlin svatom _. kadiju i t~ d. 'Kola. Ilsieijimrepom.ponajvi~".eohi i boA~Iuci~~.svata izaberu koju' yrio ..~an oni ljudi. m~e' se 'lako . ne idri odvise daleko. .--:.~_~OVri· s~' ml~den'~ka.:A~o.Odlicnije i bogatije djevojke voze se momkovoj ku6i u fija.. iIi.uli. me~nn . .prostru COhll iIi 6ilipte.' . ·rllbo.calgidz.' ~~Q:.c~e'~~vatove. u ':~ojima se .' cohom i boBcalucim~.':8vojim odijelom. .a na svakOn1u. Neki si ~aprave velike ~rkQve ~'..at'~or~l1.agu..i-'kojekako+e sale I '.·Z~::'staroga. ~. . ljati i:.~. .Q kola pokriv~n8.:·S1i' .'i"svatuvi. k61~ sasvi~'·pokri. u k9jima' je _~oli~a 'ml~da.vatoyi B'a put kren..onda mQmci~ a z~::njima 'mlada i 4rugi ze~ski. ··. svinu.~~hi 8U bo~caluci. da mlada dolazi i za koliko ce po prilici doci.' .'~~~toya idu kol~.ladencima i njih9voj.' molega ili pred Bohom -.ugle~~u os...d ~olima' 'drv'en~:~br'u~~. sprijeda. ' . .~oraju. Kad narod oko momkove kuee opazi mustulukdzije.Miadenska kola pokri~.')bijelim platnom.idu calgidzije.na s~iJeh nagoniti. . . 'je po jedan -. Calgidzije. a 8iro~~snije u kolima.~cije'-'~. Da Calgid~ij~ budusto' ~jesniji.~.'vozi ~lada. kakvog ~dlicnog be~. koji .. da "~e: u -kociJe. .' .:~vat. tepo~e. . .I . to:'.' v . . a.si na glavu kozijerogove -iIi se kako drUk~ije sxnijesnixna u~ine.najprije" 'ozenjeni Ijri4i.: : -Pred sVfft~~inia-ja~i ili"8~ v~~i s-tari . takogJer au coho~: po~i~eni. sa . . zna.' ne 'vidi.~et. t. U istim kolima' 8a_mladom sjedi· sarno njezina' Jengija i "koji 'njezin blizi r?gjak~ Iz~.

J .pazuho 'kU~'~R iIi koji musaf.yj~rskoga· sadr~ajl)! . . Jl.ist. Iza t'qga . .d~du. -.halvat ~nigj(\. kako vec ko imazenske ~odbine. i krene sa jengijom' prema' ~okacn~ vratima. sv~krya.~ . . ne 'va MladjI.h' vrata krene ~lad~'ll :h. kao voda ~pohog~". hi Ii Bog dao. su je ~ kuci do~ekaIe. nego se razigju po drugim Bobama i ne' u odajama.mlada d..' .Je . a I1)uBaf:pobqzDost.u ~tigli. .' QD 'hi.8 konja' iIi' kola i svojim bi-~je rukania. da ih vide.~··bez·zaprek~ ~':'avlij.uunic~~ . prihvati goruen cjep~~jcu~ pa je t~i.·dogje·"d. kuhinju . Mla~~' ~r~hvf\~~.. ru~u po j~da:n io/ik. i pokornost prema "~. Sa sokacn. iIi na' stolicli. pa ga ~Iasno Izjedll.. Kada· ~ne' ugledaju mladu.· '. ilf q' ·in~t·v~. ·su je _Ila ' basa~cima docekaIe. Kada:.loj-· ~ddesno·.su B mladoin qos]e kao i one. nego k~ 'drugi od njegov~ svojte. Ako je mnogo svatova. .. ."Ma~11ah.. prostru .ski­ DUO hi je .ogjedo. i gjuvegija. ~uc. "ria koj-u ~e oua 8je~ti.::' 'N~.:.":~ve<Ju sada 'Dajprij~ . prisao djevoj~i. jbri~~ .~. Iza toga .takogjer harem.~l~da .- 187- pozvanl 1 nepozvani. ali ne u onu 8obu.B6gu.o~u.k~~~":'da:. ~v narod stane na drugu stranu gjuvegijine. tJ kuhinji g~~i" na~gnji.relomi psenicnu Rogacu.zaove.~...tijeg~v otac. '·· ': '. lISpri~ ~~ na vrh ba~maka. pun vope. s~. ~biJu..'momk6ve. motne na ~ zep1~ju. Onda( se okrene i prolije.spolninje.gjuvegija. Zenski svatovi idu....fes.st~ yat.. pa nc mogu svi u ahar. Sve ~ene. u.~."u harem '~vedu. 'puta. koje.. K~da nll~da. 'Pri ·tome pogleda tri puta' 'pa kucnu badzu" i svaki. muski fes.'zene."acnim vratinia :d6celta je niti.: kiljigu". U prijasnJa vrem~~a' e~kao je na sva'tove.! MasaIlah!" a jedna joj ·riati -glavom. S8. da ga u ~kucu'""ll·nese. jer je "mJ~~e~-ska'" pog8:~a vrI9 ". Puni :ibricl i poga~a" "znaci 'blago~tanj~.prema .gj~ s' konja' iIi s~ arabe."Biladoj ·n '-~':a~u. u kucq unio.. kola. 'basamak~. "vodu "niz.niti . klicu ~ .t" veli . u koju su mladu uveIi.sada po ~piIuidic.""inlR:~a moze.d-a'za njorn 'sriea. banka. iIi jetrva "'i.:pu. :'koje '. nemaj-u 6ejtani posla. .i' t~~o'.· Qsim toga ··1Itetnu ·. od t~ pog~~e. :~.i' starijim' ~ IJudinJa. doticno u sclamluk. !tao -.e. U isto vrijeme krenu i muski svatovi u ahar. . 'k?je. ~dravo j~IQ::p~otiv r~znih polesti.u momkovu "sobu iIi h~lvat. Kada' su sva~ovi pred kue. stakne '.atem.uved'l j~: o~e iste . iIi svekrva i zaova. 1Ilada stane iIi sj'edne na onaj . Pfed haremOm doookaju je dyije . ~Bi8minah~r rallmanir rahl~". da prvo dijetc bude muskarac. t~·. .. jer gdj~ se ime bozije .

.- 188- Jlercegovatka musllmanka na ulicl.

donese sada na tabakn dvije case pune serbcta i dada ih djevojci. Ako djevojku kniju kod njezine knee. Taj nova~ 'dobice ona zena. a ruke metne Da koljena tako. kojom ce se kniti. a desnom desno koljeno. Siromasniji vjen&. u halvatn. .. unigju u halvat . Ako ne ce djevojku jos . pjevaju. piruju po vise dana: Ozeni se mali Mehme~ aga. a neki pocekaju s~ vjenMnjem i po nekoliko dana. Djevojku kniju uvijek u mornkovoj sobi. Djevojka srkne . skine mladoj peeu. 'nego . kada j. Kniti s~ mo~e djevojka. Djevojka pristupi stolen i sjedne na nj. Prijs oego ce dje'\Tojku vjen'cnti. koji imaju dosta imetka. a na stoleu obicDosvilen jastuk. ~iro~a8na zena. obojiti.se boje. s~cera i ~erbet~. feredzu. valja je okoiti iIi okrnati. dok se djevojka nije vjencala.. koja bude knu zakuhavala.. Bogatasi. sa momkovom zenskorn 8'Y'Ojtom u haremll.iste noei vj~ncatj. SIuAkinja ili koja fukara. i duvak. Neki vJencaju djevojku . siromasna djcvojka. aalje' mla~(\zenja mladinoj' kuci kafe. jer 8vatovi traju obicno tako dugo. Kada je djevojka na stolac sjela. alduvak i cizme iIi cipele. da· si oniIn ostatkom koja stars.e dovedena i za to cerna 0 knijanju na ovomu mjestu govoriti. a iza njih sIuskinja iIi cija siromasna djevojka. Iza toga sjedne ODa opet. U halvatu je u cos~u stolac. a jengija 'stane uza nju.jos iste veceri..zenski 8vatovi. Momak' Aalje uv:ijek neSto' v~.i tu· posjedaju. iIi kod svoje kuee iIi kod mladozenje. U knu metne joj kum i nesto Dovea. Po eilimima poredaju jastuke' i mindere . Sale iIi se" kako drukcije zabavljaju.ju djevojku skoro uvijek joA iste veceri. pa se razgo~a­ raju.daleko govori.Ato ce djevojci trebati. moze kose.- 189- 6ilime po avliji iii gdjegod u hladu granatih voeaka u bai~i. Pir ~inio za: petnaest dana. mora joj' kum iIi miadoZenja poslati knu. kojiin ce se' pokriti. da se 0 njihovim 8vatovima augo i ria . a rado hi. U najvise slocajeva koije se djevojka u momkovoj kuci jfJ8 iste noci. a mlada je' daroje novcem. Osim boje i upletnjakl:'o. nego provodi sve vrijeme do vjeneailja. koliko ce' se te noci P9t~08iti. da je Iijevom rukom pokrila lijevo. ne ide ona u halvat.

da ostatak daile' prvoj svekrvi. Kumova zena smatra se ots~le kao drugs jengija. odnese' \' ga sada gjuvegiji u ahar.. u znak Ijubavi nasprama novoga clana obitelji. kao i djever prije. Djevojka vrlo eijeni vjeneani prsten i cuva ga cijeloga Zivota. obavio je 8voj posao i izlazi iz halvata. unigje onamo kojamladina rodica i donese u kakvoj posve novo kalaisanoj posudi knu i ruzicnu vodu..nova~ . a zove se kumovska iIi kinavska jenga. preda Casu djevojci.-beta. a drugi 8vatovi kako ko hoce i mo!e. Ovo se serbe zove 'djevojacko serbe. dok ga napokon ne 08tavi na prstenjaku. djevojka ce . Iza serbeta iznese se kafa. Qna cvrsto vjeruje. i ~ece ga Da tabak. Ko hoee i·moze. momkovoj 8VOjti.- 190- kap dvije se. natakne prsten na svaki prst po tri puta i opet ga skine. Djevojo i jengija daruju i iza kafe ODU sluskinju iii siromaSnu djevojku. Kada je kum iz halvata iZ8sao. pa je novcem nadari. Kada je to ucinio. u koju se je udala. onds jengija. iz koje je mlada . . ako taj prsten izgubi.koliko ima u halvatu svatova i svaki pije iz one caSe..e onoj djevoje~ ill. njegova 8vojta i rodbina pije iz one' <'AAe. a o'na ode opet u halvat. -k9ja je serbe donijela. . onom prstu do maloga prsta iii mezimca.pila. pice naJprije gjuvegija. dade joj i on prsten. I kafu dobije najprije mlada. dade svojoj zeni novae. Ooa djevojka. da ee biti zlo po nju i po kueu. Gjuvegija. a iza nje svi svatovi redom. doticno u selamluk. Taj. Prije knijanja unigje u halvat djevojcin kum i njegova' zena. daruje sada onu sluskinju iIi djevojku. uzme nova~. koju prije dohvati. Kada je kum djevojci prsten na prst metnuo. uhvati je rukama za ramena i okrene je tri puta za Buncem. pa joj.se kniti. Kada 8U svatovi ispili serbe i kafu. Kum stane djevojci iza legja. o . Iz one Mae. a iza nje svoj bliznJoj. i metne gao na tabak.Case pa i ona. On srkne t~o~jer :nekoliko kapi. jer je uvjerena. Prije nego ce iziei. 1m t9ga _ pije i. koja je kafu donjjela. kojim ee ukuhanu knu promijesati.jengija serbe. da ce joj se prije iIi kasnje kakva nesreea dogoditi~ ako toga prstena nestane. Taj se prsten zove kumovski iIi vjeneani prsten. On joj primi desnu ruku.vadi. iz koje je mlada pila. sluskinji. Iza toga unesu drngo serbe i toliko Msa. novae bic. koja je serbe mladoj u halvat unijela. koja je serbe donijela i koja ga megju svatove dijcIi. ali iz'one druge.

Dok kinavska jenga mladu knije. koje poslije knijanja djeci ostann.kinavskoj jengi. Kada je kuma mladu oknila. drzi troje muske djece iz njezine rodbine s'Vako po jednu gorueu svijecu u desnoj ruci.u svi. strop. Da aspura s ruku i nogu ne spane. dokle au kinom ·obojene. desnn nogu do gleznja. priveze je srebrDom iIi zlatnom licom na ruke i n~ noge.. a nekada i do pedeset earsafa. . a s Iijeve kuma iIi kinavska jenga. kao dar od Bvoje strane. Izvila se zlatna zica iz vedra neba. sto' joj ga je. kao sto se obicno trnu. Savila se naAoj Bnahi oku duvaka. razne pjesme. 'Kinavaka jenga oknije djevojci najprije desnu ruku do zgIavka i. nego ih pritisDu uz eise. crvenim lanenim platnom. To se platno zove aspura. omota joj ruke i Doge. da ga djev:ojci preda. puhanjem. muz dp. a onda ustane.. iIi ih dade mladoj da te noei u halvatu gore. i mijesa . i dade je kumi iIi '.·.. Dijete Iezi kraj djevojke kratko vrijeme. a ouda lijevu ruku i Iijevu nogu.' 191gjulsiju. a najvise ovu: Izvila se zlatna zica iz vedra neba. od istoka prema zapadu.njim knu i ruzienu.o. pjevaju djevojke i mlade nevjestice. Kina'V'~ka j~nga uzme . Knu poene kuma . metne joj u desnu ruku novac. Duseke prostru uvijek u sredini halvata. Sada povali kuma mladu na duseke. Nek Be sjaji naAa snRba megju drugama. Kada je ku. Kano sjajna zvizda na vedru nebu. Njoj s jedne strane sjedne jenga. Dok mladu kniju. V9du za 8uncem. ~.jeee i dadu ih svekrvi. Kada je ak~ prosao.a kraj nje polegne koje musko dijet. Sada utrn. unese kakav djecacie dva duseka u halvat i polozi ih na zemlju. Ako BU djec& malena podigne ih kogod da mogu sise dokuciti i tako svijeeu utrnuti.ma' djevojku oknila. Nek se sjaji nas brat megju drulinom Kano sjajna zvizda na vedru nebu. Savila se naAem bratu oko kalpaka. Svijece ne trnu. a po njima prostre deset do dvadeset. docim mlada ostaje i daIje na duseku. a u lijevu drugi novac. IDQVaC. koliko je vee koja djevojka ruha donijela. Svijeee su omotane u cevrme.. koje BU kod knijanja. Mlada sjedne sada na duseke.. a svekrva ih iIi spremi. 8tO Joj ga je muz daO.e iz njezina roda.mijesati pred aksam i mijeSa je dok nije akSam proSao.

Da mi bolje ne kazu. da se i one kod kuee okniju. NaJa snaho. Ako te probada. odvije platno i opere joj najprije desnu ruku i desnu nogu. nek ti Dije Z80 dvora. je l' ti lao dvora? Nab snaho. a kum~ skine mIadoj zlatnu iIi arebrnu zi~u. ne bi ni ja ovdi bila". je l' ti lao babe? Nag soaho. Iza toga rastrga kinavska jenga one zlatne iIi srebrne. nek ti nije lao seke. rijetko koja mlada ne zapla~e. nek ti nije lao brace. a ono 8 lijeve ruke i s lijeve Doge razdijele megju siromasne zene i djevojke. je l' ti lao seke? NaAa snabo. koja vrlo voli svoga dragoga i koja je sDjime dugo aAikovaIa. Ovdi tebi boljeg bracu ka!u. da mi bolje kazu. je to dobar lijek protiv probadanja ili sandzije. na kome ce s muzem apavati. koje au kod knijanja. reci: "I ja znadem. Dok kuma mladu knije i dok djeyojke i nevjeste pjevaju. Ima i takovih djevojaka. Ovdi tebi OOlju seku kalu. razdijele mcgju one zene i· djevojke. nek ti nije lao babe. koje ce. Sada unesu Iegenj i ibrik. • Mlada Iezi na dusecima po citav sat. a onda je kuma podigne i ODa sjedne. Naia snabo. Sto je kne preostalo. Zaplakati ne ce sarno ona. a onda lijevu ruku i Iijevu DOgU.' Ovdi tebi boljeg habu kdu. . da si svezu ruke u zglavcima. je l' ti lao brace? NaAa SDahO. NaJa soaho.: ciste vode.- 192- Iza toga pjevaju vrlo ovo lijepu i njelnu pjesmicu. je l' ti lao majke? NaJa snaho. Platno a deane ruke i noge metnu u djevojcin jaatuk. . kojom SlA joj ruke i noge povezane bile. NaJa soabo. nek ti nije lao majke Ovdi tebi botju majku kalu. Ovdi tebi bolje dvore kdu. konce na komadice i dade svakoj djevojci i zeni po jedan. koja 8e u skoro 8VOj &sni i Hercesuvioi 8 malim varijacijama kod knijanja pjeva: Nda snaba. kada BU joj druge pjesmu otpjevale.

Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?" Djevojka veIi: . gdje te probada.. da Be ne bi mislilo. a ostaje samo djevojka i nje": zina prva jengija. pita ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?" Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12. nego ee bodZa mladenee vjeDCati. da je pita. Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se. Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu. tim. djevojka sjedi pod duvakom u budzaku. Kada je kinavska jenga mladu digIa.000 akci po. kao da je jedva docekala.000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu. veli ona: "Hocu". Vodu. boce Ii se vjeneati i boca Ii njega za veciIa. izIaze.0 12. Kada su djevojku oknijali. haee u jasle pred konje iIi goveda. a ona mu tri puta iato odgovara.mehri muedzeIu". ruke joj i Doge opraIa. . iza nje jengije. Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?" Ona veli: "Budi". Kada BU to obavili. da se uda. Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita. Fater vjencati ?" Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori. odmab ce je vjeneati. kako sjede. Kada oni u halvat dolaze. Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?" Ona veli: "Neka budu". iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata. posaIje djevojcinoga veciia i dva sabita u halvat djevojei. Kada ju je i po treei put to isto upitao. djevojka ustane. Hodza se sada okrene sahitima. sto ona govori?" Oni odgovore: "Jesmo". a kad oni u halvat unigju. a onu dvojieu za sahite. Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta. a kad oni izagjur djevojka sjedne opet na avoju stolieu. u ruku. Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate. i probadanja ce nestati.) I to vecil tri puta pita. Prije megju. a ona sve zene u ruku poIjubila.- 193 - metni aspuru na on'o mjesto. pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?" Oni kaZu: "Jesmo". kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa. pa ih upita: "Jeste Ii cuIi.. a onda istom druge zene. (ili kako su vec ugovoriIi).one iz halvata.

Dok hodza uei.194 Kada je ta formalnost obavljella. *) Imami Azam iii Eazem rodio se j-e 81. kcer Sulejmana Ibrahimpasica za Ruseina Hodziea?" Djevoj~in vecil veli: "Dadoh!" Iza toga pita hodza momkovog vecHa: "Kabulis Ii. po Bozijoj zapovijedi i po sve~evom obicaju i po kazivanju imama Azama i dobrom .000 akci po mehri muedzelu? (iIi muadzelu). uzme hodza kur'an u ruke i moli neke molitve. ve kizun tarafundell vecaletum hasebile. govori hodza: "Sen dahi vedzhi Dlesruh uzre?" "Ukabuli Ii je ti na isti lla~in gore?" (kako je gore receno).1 ja je na isti naein gore nicah u~inih". okrene se hodia curillom vecilu i ostalim muskim svatovima.voljom s obadviju strsua i od djevojacke strane s tvojim punomoctvom i u prisucu sahita. To hodza tri puta pita. kada su naime vecili rekli svoje i sahiti svoje. uzimas li~ ti Fatimu. Kada je gornje rijeci rekao turski. dade Ii je za 12. Momkov vecil veli: . Sada se hodza okrene onoj dvojici. isto pod hidZretu.. ve 01 ikisun husni rida-Ierile. nastavi hrvatski: "Dade Ii ti Fatimu. primih. Iza toga veli hodza: "Ben dahi vedzhi mesruh uzre nicM ejledum~."Ukabulih". po hid~retu umro je 150. Allahun emrile. vjen~ah. a veciI mu tri puta isto odgovara. . jalinuz on ikibin akc es mehri muedzelile? To zna~i: Spomenuvsi ime Boga velikoga. a vecil rou tri puta isto odgovara. Hodza pita vecila: "Primas Ii ti ta dva ('ovjeka za svoje sahite?~ Momkov veciI veli:' "Primam". 1 to hodza tri puta pita. ·Dok hodza s momkovim vecilom govori. pa govori: "Bismillahir rahmanir rahim. stoje kraj njega dva covjeka. Kada je i to u redu. kao momkovi sahiti. Kada je Bve gotovo. ve imami Azamull*) kavlile. sahiti i svi muski svatovi u onaj sobi neprestano: "Amin! Amin!" Time je i vjeneanje 8vrSeno. svjedoei. govore vecili. te je znatno pripomagao znanstveno airenju islema. ----~ I .--. pa ih pita tri puta: "Hocete Ii vi biti Sahiti ovomu covjeku?" Oni rou tri puta odgovore: "Hocemo". . ve badir olan sehadet lerile. kcer Sulejmana Ibrahimpasiea i sreem i dusom?" Vecil umjesto roomka i u njegovo ime veli: "Kabulim". ve pejgamberun sunnetile. koje su za vjeneanje propisane.

da ima. To je ahd momkov vjeneani list. Kada je' gjuvegija u sobu unisao. da je on miadence vjencao. Momka prllte do halvata svi prisutni muskarci iz njegove rodbiuc i cuvaju ga. J{ada dovedu mladozellju do vrata halvata. sada vee muz u sobu i poljubi u ruku najprije hodzu. uzme u ruke nieah-murasellu. nego e~ on u halvat. a onda ide mladoj u odaju. • I * . (IIi kako su se nagodiIi). seer Sulejmana Ibrahimpasica iz dzemata Fetije. dade ga gjuvegijinom vecilu. Pred vratima halvata. njezinom ~o­ ljom i s njezinim vecilom Mahom Sehovicem i sahitima Selimom AHeern i Muhamedom Hodzicem u 12. ide gjuvegija u halvat djevojci. On je u ruku poljubi. stane on pred vrl1ta. iIi u pokrajnjoj sobi doceka gjuvegiju njegova majka. ako bi do razvjencanja (10810. ugje i momak.000 akci sa mehri muedzeIom".. a kad je hodza poceo uciti iz kur'aoa. erunu iIi sakom po legjima dohvate. pa i on s onima ullutra aIDllla. ali je momak eijelo to. Ta potvrda na niCahu-muraselli glasi u prijevodu po prilici ovako: "Vjencao sam Fatimu. Kada je i to gotovo. onda svoga i djevojcina oca iIi njegovoga zastupnika i napokoll Bve ozenjene muskarce. koja ga cuva u svomu sanduku. za Huseina Bouziea. iz dzemata Hotinca. a sada svojoj zeni. da gjuvegija dolazi. Jengija prigje odmah k vratima i stoji kraj njih dok gjuvegija ne unigje. jer je dl'ugim momcima. njegovim bivsim jaranima i drugovima drago. Prije megjutirn. Gjuvegijin otac uruci ga svojoj zeni.- 195- I Kako vidj~smo~ kod vjencanja nema ni momka· ni djevojke. Kada je hodza taj list Ilapisao i nluhurIeisao. vrijeme gdjegod blizu one sobe. nego mjesto njih i u ime njihovo govore njihovi vecili i sahite. ~doticno u selamluk. da javi mIadoj i njezinoj jengiji. dokaz. Gim je hodza moIitvu proucio. a on ga preda njegoyom oeu. kada u halvat ide. a ona ode u harem megju zenske svatove. a ona ga dade nmYjesti. da ga kogod ne udari. ostave ga i odu u ahar. koji ga je vjencao. I{ada je hodza miadence vjencao i vjeneallu moI~tvu izmoIio. daruje jengiju. sina Muhameda Hodzica. da ga. koji su kod vjeneanja.iIi sehadet-namu i napise pod kadijinu dozvolu potvrdu. otisao je vee je:' dan muskarac iz njegove rodbine.

- 196- Kada je gjuvegija u halvat uniAao. izvezla i za rodbinu priredila. ato mu treba. nakita. pod' fcdloln. Ako su momkovi i djevoj~ini roditeIji bogati. cetvrti usade u zemlju visok tanak jelic. Jedni prirede obdulje. treei daju da momci skacu Da mijeh._-_-'. koji Be sastoje ponajvise od DOVeR. koji se pobjeditelju daje. Kada su ukueani mladu darivali. Kada se oni obuku i iz halvata izagju. kada je mladounja ustao. dvoji solufluci. cohu iIi sta drugo. utrke na koJ. sto ih je mlada prije vjencanja sasila. poPU8C cigaretu dvije duhana i 8Vak ide 8VOjOj kuci. a najvise naravno njezin mladi . pa si uzme onaj novae i bosl'Jlluk.iIi sela utrke. dijeli jengija u nJezlDo ime 8vima u momkovoj kuci razoa veziva i odijela. I muski i zenski 8vatovi ispiju jos po jednu. jela i odijela. a lena mu boscaluk. ulazi U 80bu jengija. da ga )1objcdnik moze odmah zajaAiti. Ali ne samo. I{o so prvi uspne na vrh. dva zlatna prstena. prestaju svatovi. da je pokriven cohorn i da ima sve. dvoji belenzuci. a na vrh jeliea metnu top kadife. Od svekrve telli morska diba. a onda lojem. ~oha iIi ono. namaiu ga katranom. sto je na jelicu. prirede na meraji izvan grada . da je konj. sto au joj ga mladenci ostavili kao nagradu za njezin trud oko mlade U 8vatovima. koje su kakav dar donijele kod mlade na ru~ku. eaj iIi Aerbe. Dvi jetrve. A od svekra dizija dukata. jetrve i djeverovi. A od bega sorguc od bisera. metne pod jastuk. Utrke na konjirna opisao sam vee kod 8unnetenja~ a ovdje en nadodati jos sarno to. komainice i rodice'l nego ju dariva i sva muzeva svojta. na kojem je sa svojom ienom spavao. Dvi zaove. drugi utrke pjesaka. onomu kadifa. da mladu darivaju prijateljiee. Dva divera. da Jlospremi duseke. nesto novC8. Toga jutra dolaze i opet zene i djevojke i nose mladoj razne darove. dvije kafe.. Toga dana ostaju Bve one zene i djevojke. Bvekar i svekrva.jima. Konja na obdnlju dsje momak..~ . do-" . voj no. Veli se "daju mladi na prsten": Diverovi daju almagane. Drugi dan u jntro.

. Da ne dogje do svagja i do kuenih zagjeviea megju zenama. a osobito. Najbolje je ipak. Ono. niegov je. Najprije trce konji. ako moze. mora muz o8obito na to paziti. . te da gdjekada i zagrmi. koje se strogo drze zakona. mislim da ne. Kahvedzija "ispece" mnogo kafe i ko mu toga dana u kahvu dogje. sto je u sobi jedne zene. a mlagja da je rekia starijoj: "Ne ljuti se. 8uparniee trpjeti ne moze. Jedan m~j dobri prijateIj uvjeravao me je.la dogje u kueu. proviruje kahvedzija svaki cas na pendZer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga ko im kroz osam daJ. sarno sto drugu zellu ne uvode u sobu . da onR. sad u onoj odaji. tako da se one jos i danas najljepse slazu. pa bio to i erni eiganin. ohave se svatovi i vjenCanje kao i kod prve zene. ondoa momei. prvi eilju stigne. Da se u takvim slucajevima. nego joj dadu posebnu. Ko prvi stigne. za tim svi darovi. tako nam je Bvetae ~aredio". f. da 8U se bne zagrlile. a ono u Ijubavi... ako igdje. ako su dobre i blage eudi. dobiva eevrmu. podnose se i live u slozi. Ako muz na prvu zenu dovodi drugu. u kojima tree djeeaci od deset do dvanaest godilla. da muz. Napokon trce i muska djeca. Bobadvjema jednako lijepo postupa.muburecleise. a najkasnje veru se momei i miadi ozenjeni ljucli Da jelie. dobije peskir. da kada je na svoju prvu zenu doveo drugu.' . pa su onda po danu obicno zajedno sad u ovoj. treba tek kazivati. za njima djeeaci. da jednu pazi kao i drugu. i njemu ee smarlaisati kafu pa bio on ko mu drago. jer je u zenskoj naravi. na duCan iIi u magazu pa im .197 ticno njegov otac. braeno nebo vise puta natmuri. Zene. ana daje bosealuk i ko. napokon i djeea. nego pIaeaju i tako zvallu "dzabu" u kojoj kahvi.. Osim toga daju utrke. Kako o~da. kada naime muz na prvu lenu dovede drugu.~ade svakoj . njezino je viasnistvo i niko joj toga uzeti ne smije. znance u kuei. dobiee fildzan dzabe. dn. draga. posve odjeljenu odaju. Iza toga daje mlada utrku za pjesake. Iza toga skacu na mijeh. Koje prvo stigne cilju. Da svijet znade gdje se dzaba "pece". a. . prve zene. sto ih je ona hilo od koga dobiIa. i da priregjuju trke. Osobito bogati Ijudi daju sve ove utrke od jednoe. Ali ne sarno da sretni roditeIji i mladenci caste prijatelje i .

daruju oni njega i onoga.. koje su u onoj kuei. . nego ako se braca. a drugima rogj!icima sto je za koga. zadovoIjila je dakle svecevom Bunnetu. Gjuvegija i onaj covjek. nego ee mladozenja kuci krenuti. nego iIi sa Bvojim oeem iIi pozov~ koga rogjaka. a neki i po osam dana. da se one i ne vide i da nikada u doticaj ne dolaze. Zet daje puneu po nekoliko arsina cohe.. a oni ga zagrle*). prometne boscalnke s dcsne ruke u lijevu. znade vise puta sree jedne iIi druge prekipjeti i eto razmirice. a: desnicom metne jedan bosealuk gjuvegiji. nadari hizmeeara i oni se dizu na put. uzimao on zeBU iIi djevojku. *) Muslimani se nikada ne Ijube. koji je snjim dosao. a onda na lije\·o rame. daje mu osim toga i nesto DoveR. onl se zagrle i grleci se metou jedRn drngomu glavu oajprije na desno. Cim je u sobu unisao. . dva. a drugi ~jegovom drugu na koljeno.-. ali joj oDda ne treba u oei halvata knijati ruku i nogu.aluk. Ako je zet bogatiji od punea.. dobice svaki po jedan bose...J . Ti se darovi zovu anteriluci. jer premda je mul neograni~en gospodar i glava obitelji i premda je po zakonu prva lena starija od druge. koja . Kada gosti sjednu.- 198- zeni posebnu kneu. Isto su tako isti obicaji i obredi kod vjeneanja ako Be udovac zeni. valja mu darivati Bve sInge i sluskinje. . ukucani ih lijepo docekaju i njima u pocast pozovu sve 8voje rogjake na rueak iIi na veceru. punieu i rogjake. Kada je zet darivao punca. Kad oni dogju 0. rogjaci i prijatelji poslije duljega vremena sastanu.. koja Be gdjekada samo rastavom izravnati moze.. vjenca je kao i djevojku.. Prije. punieu i sve rogjake od zenine strane.. Ako je sa gjuvegijom doslo vise ljudi u rod. punici top svile. unigje u sobu kueni hizmecar i nosi na desnoj ruei boscaluke. da za sretnoga puta ispiju kafu. koji je snjim dosao. rod. treba da dariva punea. ali najvise valja da dade ascinici iIi asci kaduni.. poljubi mladozenja punea i punicu u ruku. jer je vee kod prve udaje hila oknijata. kuhariei. Neki mladozenja ostane u rodu dan. Prije negQ odu. Ako momak vjenca udovicu. Kada je mladozeuja darivao svoje rogjake. Iza cetiri do pet nedjelja poslije vjencalJja treba da mladozenja ode u posjete svome pUDCU i puniei. iIi sto drugo na dar.mu je rucak i ve~eru kubala. On ne ide uikada sam. -_. sestre. Rogjaei daju mladozenji ponajvise po bosealuk.

_ Ako je obitelj velika. a da sa 80born ne povedu: on hizmecara. Kada puniea ide u rod. koja ce joj darove nositi. i smatraju je ne toliko za sluge. da bi odliean musliman ·protjerao staroga. pa se zabavlja u haremu ponajvi~e snjom i sa svojom kceri. a. Prvoga dana ostaje prija sarna kod svoje prije. to je&t sve halji-ne. dok Be sve sa njezinom prijom ne pozdrave i ne upoznaju. ako ga je od oca iIi matere naslijedio.prija u Cast svojoj priji sve zene iz svoje rodbine. slatkisa i boscaluke. Slijedecih dana zove . Na svaku kutiju metnula je po bosealuk jcr svaki onaJ. vidi se najbolje pO tom. da se muslimanka ne krije jedino pred rogjacima i elanovimtt svoje obiteIji.siromasnu zenu. nego i citav taknm haljina. JOB se nije euIo. Da ee oni ovu ienn iIi· sluskinju lijepo nadariti. Mi ne mozemo sebi zamisliti' starijega muslimana ni njegove zene~ da bi oni isii u "rod iIi megju prijatelje. slugu iIi sluskinju. jedne oa rueak a druge na veceru. Svaka ona rot . a slijedecega jntra raznosi ona zena darove. sekerlama i kojekakovih sIutkisa. koliko za stare i drage prijatelje i elanove svoje obiteIji. prijatelju. razumije se sarno po sebi. nasi ona kolaca. Kada momkova punica dogje svojojpriji u kueu. ako je u njegovoj kuci ostario i oblabio. valja da i puniea pohodi S~lOjU kcer i zeta. Svojoj kceri ponese ona ne samo kolaca. podijeli njezina sluskinja iIi ona stara zella. sto ju je sa sobom dovela.- 199 ~ Kada je zet pohodio punea i punieu. traje g08cenje dvije do tri nedjelje i cijelo je to vrijeme prija u gostima kod svoje prije. Punica noei te fioei kod svoje prije. te njegove roditelje i rodiee. . zetu i kceri. a osobito ga eijeni. dobiee i bosealuk.znamo. Staru s~uziocad eijene nasi muslimani mnogo vise. nego naSi ljudi. ko dobije kola~a i slatkisa. nego povede sa sobom jednu iIi dvije prijateIjice.' a ona hizmecaricu. a osim njih uzme i sluskinju ili kakvu . Koliko muslimani eijene svoju sIuzinead. sto s~ domacica ne krije pred starim hizmecarom iIi seizom.]anova i koliko ima rodiea u onomu mjestu. koliko ima u momkovoj kuci e. Puniea" ne ide nikada u rod sarna. darove priji. sto ih je punica donijela prijinim rodicama. sto zeni trebaju od kosulje do zimskoga kaputa. Kolaee i slatkise sprema u drvene sanduke i nosi toliko sanduka.

ali najvise daje as~iniei. koja je hila pozvana na ru~ak iIi veceru. jedne na ru~ku. danas ga daje iz ruke u ruku. Rogjaci se i kasnje sastaju i pohagjaju. Za osmanlijskog vakta~ dOMO bi gost iIi golea na polasku u kuhinju i turio novae pod kakovu p08udu. ali se vise ne darivaju. kada BU na ru~ku iii na veceri iIi kada jedni kod drugih konaee. Bluzill~ad novcem nadariti. Kada ona kuci polazi. i kada su . Kada su vee sve rodiee bile kod prije.- 200- dica. dariva na polasku sluge i sluikinje. . sprema se ona !vojoj kuei.se sa svojom rodicom upoznale. Tim su sYriili oficijelni posjeti. a daju joj i raznih darova. a druge na veceri. da ih kuci ponese i megju clanove svoje obitelji podijeli. bili oni blizu iIi daleko. daruju ukueani DjU. nego ce Bvaki put.

i u kojem se je vjeneala. niti ne pece. da joj valja vee iza nekoliko dana rukave zasukati i posia se prihvatiti. ~to za kueu treba. sije ·i obavlja druge zenske ruc. da u kuci bude svega. Osim toga ona veze. za se i za svoga muza. . Ako se je udala u bogatiju kueu. kao i za cijeloga svoga zivota. da je lijepa i da je on svaki dan Bve to vise ljubi. Ako se mlada uda u bogatu kueu. dok jos u kueu doIaze musafiri. se udala. brine se mlada nevjesta prve godine sarno za svoju (5Obu.ne posiove. ODa ne radi teskih poslova niti u kuhinji. ' Ako se je djevojka udala u siromasnu kueu. nosi ona ono odijelo. da je uvijek cista. jer ako se i p:e smije vani pokazivati. muz joj vodi brigu. da je lijepo odjevena i Dakicena. pa ima slugu i sluskinja. pa treba da naBtoji. nego zapovijeda. OIla ne kuha. JVI U Z I Z E J'I. gosti i prijatelji. Mlada. niti u staji. pa joj je svekrva ziva i ima viSe jetrvica. Ali i iza toga. Kasnje ga skine i nosi sarno na bajram iIi kada u harem ulaze odliene dostinje i prijateljice. sto joj ga je muz za vjen~allje pokrojio. niti u dvoristu. ima muza. Da vidimo sada sta oila u kuei radi i kako se oDa naspram svoga muza i drugih ukucana viada? Prve oarnice iza vjeneanja.A. naravno je. a.VI. ne pere. mora ona da osobito na to pazi.

da mu tim postovanje iskaze. kako se jela priugotavIjaju.. paso. sto mlada ne zove Bvojih djeverova njihovim iinenima. ona ee sjesti. obicno kod vrata." Kraj tihe i blage cudi. zrnce amberovo i t. ~ - 202- Miada jo nevjcsta Ijubimica svoga muza i njegove svojte. nego uvijek na zadnje mjesto na minderu. pa ako je ona blage i mirne cudi. iIi ga sa sokaka zovni. seeerbegovice". kako ce raditi i kucom upravijati. p~ljubi ga u ruku. vezir hanumo. Djeverovi opet kazu njoj: "Sestro moja. ne smiju mu se zene pokazati. Isto tako veli ona i jetrvama i zaovarna: "Sestro moja. ne ce kraj njega sjesti. sec~r beze. sretna je Olla u krugu Bvojih noyih ukueana i oni snjom. a onda ide u pristojnoj udaljenosti iza gosce ili iza svoga rogjaka. Ako je u kuci vise ozenjene brace. onda svoje djeverove. glavna je krijepost m~ade nevjeste poboznost i poslusno~t.---_ . jer je sramota. d. Bvako pazi. Ako u kueu dogje kakav stranac iIi koji muskarac iz daljnje rodbine. da joj pokaze. veziru. iIi mn po kakvom --_. a kad ga je pod-voriIa. vidi se i po tom. ona ce je zamjeniti. Kada u kuell unigje kakva odlicna hanuma iIi koji muskarae iz najblize rodbine. ne radi svekrva nikakva posla. koji ima u istoj ku¢i harem. ona je upucuje. pasa hanumo.. nego stoji kod vrata i dvori.. udari 0 haIku n~ vratima. Iza godinu dana . da se zen$ki glas po kuci ori. Tek aka joj doticna gosca~ rogjak iii rodica po vise puta rekne. jer kad svekrva ostari i oslabi. zrno biserovo. ali ne kraj nje iIi njega. Za to.staDe svekrva mladu nevjesticu pozivati u kuhinju ili u mutvak. muzevu bracu i njihove zene. da joj ugodi i da je razveseli. Ona je _najmlagja i za to treba. nastarijega brata najstarija. a svoje jetrvicc. u prvom redu 8vekra i svekrvu. ako zelia da ugjes u kueu koga mUilimana. i pusti da ide pr~d njom u odaju. a napokon svoga muza. podvnri ga ona kafom. a ne smiju ni pjevati ni glasno govoriti. cajem iIi serbetom. ona ee je 8 vremenom naslijediti. ona sarno zapovijeda i nadgleda. da 8 vremenom bude dobra gospodarica i kucanica.. moj ziatni prstene" itd. peku i kuhaju. Zena je. nego im kaze: "Brate moj. da sjedne. <Jim gost iIi gOBea u sobu unigje. da slusa i postuje sve 8voJe ukucane.~ . izagje miada pred njega. Kolika njeznost i ljubav vlada u takovoj kuci izmegju mlade i njezinih ukucana.

koji u toj kuci viada. zacudices se prije svega veI~koj cistoci. iIi kakvom drugom stvareom. jer je muslimanima. Ako harem nije u istoj kuci. valja ti ih darivati novcem i igrackama. da 8vakoga jutra. pa dogje Ii kogod oen . kojim ·co te musliman u kueu pozvati. Dotle se je njegova obiteIj u harem sklollila ~ on ce sada ili sam do tebe saei. Djeea dolaze pred tebe tiho i mirno. • Ali da se i opet vratimo nasoj nevjestici. a osobito u onu. poIjube te u ruku. smiju iIi vicu.- 203- djctetu iIi hizmecaru poruci. a nikada se ne ee dogoditi. lijepo ce ti odgovoriti. Qna treba. odlaze. podneva. doticnJ selamluk.tiho i mirno. iIi inovjerca Bosnjaka. dodaje im peskire. "Bujrum efendum". da se pred tobom guraju. vidis po svemu. gdje je i ahar. da si ruke za . d'ozvolice da sitna djeea preda te izagju. ne dolazi nikada praznih ruku. da zelis snjim govoriti. Aka musliman ima djeee. Je Ii im otae rukom mahnuo. Jesi Ii ib sto upitao. ikindije. dogje Ii u kueu koga "Svabe". iIi da bi rado k njemu dosao. ka~ fom iIi duhanom. da joj je cistoCa srdeu prirasIa.i ona se usute. darivanje upravo u krv presio. kao sto su i dosla . kako smo se uvjeriti mogli. koliko je krasan kucni uzgoj u nasih muslimana. polijeva ruke 8vomu svekru i svekrvi. da te u svoju svoju sobu uvede. Znas. gdje ima djec. od tolikih zivis dusa t~ kuee. Isto tako veli on ako te nudi jelom. pa ces se i ovom zgodom uvjeriti. pa kako dogju.e. izvoli gospodine. da je u toj kuci marljiva gospod~rica. Ako je otac djeei dozvolio. da mu ljubav ljubavlju vratis. akSama i jaeije kod uzimanja abdesta. mozes gospodaru unici kad god hoces. a da mu se prije ni ne najavis. a osobito ako nije u istoj avIiji. pokazace ti rukom. ali niti je cujes. sva su s majkom u haremu.. tim djeverovilD8 i j-etrvama~ a kada su oni abdest uzeli. u kojoj je pod istim krovom i harem. niti koga vidis niti cujes. I nas musliman. niti vidis. nadari dakle i 'ti njegovu. obicni je poziv. osim gospodara. i ako te voH. u koju ees sohu uniei ili ide pred toborn. iIi ee te sa vrh basamaka ZOVIluti. Kada se uspnes na vrh basamaka. Ako si dobar prijatelj sa domacinom. a za tim je na celo prinesu. krasnom miru i redu. da preda te izagju. prihvate te za desnieu. Kad unigjes u koju muslimansku kueu. o~ c~ tvoju djecu nadariti.

koga ne moze u harem uvesti. Dok stariji ukueani na minderima ili na secijama sjede i goYore. duznost je kucDoga hizmeeara iIi hizmeearice. a ~ene i djeca za se. zajedni~ki bIaguju. Kada 8U avi abdest uzeli. koji ju je 8vjetovao. tanjure. jer u "mlagjega pogovora nejma". Sretna Ii kucna zivota. najprije svekru i svekrvi. a mlagji postuju starije svoje! Kada mlada ~ena govori sa starijima od sebe. metnuce svakomu mali peSkir na desno rame. ona' ce ih jorganom pokriti. kdike i drugo. ne smije ni mlada spavati. Sarno ako muz ima na ru~ku iIi na veceri koga prijatelja. a miada onda reda po sofri sahane. Ona mora da pazi. a onda ee onaga. goYore. Kad svekar iIi svekrva legne u svoje duseke. abdest uzmu i Bogu se pomole. Ona pazi. godinicu dana. a onda tek ona. da u jutro prva ustane. treba da je smjerna i posiusna. a kad se svi obuku. Kada ukueani sjednu ds u podne iIi u ve~er blaguju. lipa sriea najde. gdje se svi zajednicki Bogu mole. "Nimuj. ja. da muSkarci zive i jedu za se. ona im dODosi kafu i svima je dodaje. a i pisu. Kada su vee avi za sofru sjeli. "Jal' godinu. Ljuili. . ali tome nije tako.- 204- otaru. koji ne poznaju Bosne i obicaja DaAih muslimana. da se ne upIi~e u njihove razgovore. kako ti hoces". Kod nje je glavno pravilo. Je Ii joj svekar iIi svekrva. Fato. a onda 8vima redom. kao najmlagji iza nje.. uzme ga njezin mladi vojno.~J . kao i kod abdesta. Za to ~ svjetuje majka 8vOju keerku: "Kad te Fate. a kamo Ii. a onda istom ide u svoju sobu i lijega na :pocinak. ona stoji i dvori podviv ruke na prsima. eto ce kod rucka iIi kod vecere trebati. iii je na sto upucuje iIi podu~ava. da im protuslovi iIi da ~to nepristojna re~e. da slus21 i pazi sto joj se kaze i da sto manje govori.li polovinu. da u jedaeu sobu unese sofru. ona ce prostrti svima peskir preko koljena. avi UkUCaDi blaguju uvijek zajedno. jede snjime u aharu. a onda tek sjedne i ona da blaguje. Dok stariji ukueani De legnu na pocinak.. otac iii majka iIi ko stariji stogod rekao. doticno u selamluku. a inace ide uvijek u harem na rueak i veceru. u ruku poljubiti i reei: "Ja hoeu. treba da savjet i uputu mirno saslu8a. gdje Be ovako radi.

Ali ne sarno da mlada tako radi. Kada je rodila prvo dijete. ona ce ga i opet na basamacima do~ekati i u kueu uvesti. Koja toga ne hi ucinila. da bogata zena ne slusa i ne postiva uvijek svoga nluza onoliko. ana ce ga ispratiti do vrh basamaka. jer je sramota. uyeda ga u zajednicku loznicu. da joj ato kaze. dok ne dogje do vrata. Ona ga susrece sa najvecim postovanjem i ponasa se naspram njega kao naspram svoga gospodara. ako je hogatija . Ako se je gdje zabavio. da sve u redu nagje. Kada on iz sobe izlazi. Svaka muslimanska zena. Ona je tako uzgojena.- 205 Je Ii je svekar iIi svekrva iIi stariji djever u sobu zovnuo. To je vidjela od svoje majke. da se zeua usprotivi svome muzu. kada se n jntro probudi. iii ako nema mlagjega. kueni hizmeear iii hizmecarica. sto joj oni kazu. ona ga slusa i radi voljko ono~ sto joj on zapovijeda. mladiei i mladi Ijudi pred starijima. da se snjim porjecka iIi da ucini stogod proti njegovoj zeIji iIi voIji. Rijetko se dogodi. vrIo hi ga uvrijedila i razalostila. Ovako se vlada mlada tako dugo. ona ce mn svojom rukom. o8obito pazi i ljubi svoga mu~a. a osobito ne onda. tako rade . ulazi ona tiho i mirno. ne okreee im legja. gospogja. ne broji se vise megju mladez i otsele je svi ne sarno ljube. a kada se on kuei vrati. bila' ona mlada iIi stara. a t~k kada je vrata zatvorila i iz one sobe izaAla. a sada joj kazu hanuma. dok ne rodi prvo dijete. pa dugo kuci ne dogje.i djeea pred svojim roditeljima. ona ga ipak obucena ~eka dok ne dogje. nego saIDo svome muzu. nego ide unatraAke. nego je on legao. bogata iIi' siromasna. Ona ne ce nikada leci prije. Ona moze sada na mindere sjesti i sjedeei sa starijima razgovarati. nego i postuju. iIi mlada hanuma. odijelo ocistiti i sve na jedno mjesto postaviti. a kad dogje. nego taj posao obavlja ko mIagji u kuci. ona ga ceka i ne ce Ieci. Prije ju je sve u kuei i u rodbini zvalo mlada iIi nevjestica. Otsele ne lijeva ona vise vodu na ruke svojim ukueanima dok abdest uzimaju. Naravno je. koliko siromasna. okrene se i ide obicnim korakom. pa tako radi i ona. dok on kuci ne dogje. Ako muz ode u ve~er na sijelo. a kad od njih odlazi. Kada se on u veeer svuce. Jednom rijeci: ona je gospogja i spada megju starije ljude. bila bogata iIi siromasna. Isto je tako i kod rucka i kod vecere. Isto tako saslusa ona. da mIagji starijemu legja okrece.

. On zna. nego i blag otac svoje djece i njezan snprug avoje zene.aksira". bracu. to jest. koje je izgubilo roditelje. pa je tuce. ljubav. aga iliefendija. nego oca i majku. Njega 8U vec u djetinstvu naucili. Ali ne sarno da muz mora Ijubiti svoju zenu i snjom lijepo i blsgo postupati. hoce da pokaze. iIi kako neki kazu. Stara je rijee u narodu: "Lasno je zenu pretjcravati. neka te osekne". ali ljepusasto mOlnce.da mn je zena drugarica u svim njegovim tugama i radostima. a djeverovi i jetrYe bracu i sestrice i da ju svome sreu. Ako zeli. koliko na njezin dobar glas i poAtellje te da uzme djevojku iIi zenu. I mnz Ijubi i postuje svoju zenu.kakav beg. efendijo. da udajom ne nagje sarno muza. '.:i- . koja je JOB u djetinstvu izgubila oca i m~jku. Kada au mladoz~nje u halvat. da je on "pasa" iIi tiran u svojoj knci. uei ga. pa makar da je od njib Bog zna kako velik imetak naslijedilo. ali mu ona odgovara: "Ne en bogme. da je gospodhr u kuei i da ga zena sluiati mora. koji na svaki nacin nastoji~ da svojoj zeni ugodi i da jn razveseli. imetka. heze. U muslimana je siroee svako dijete. Kao kod nas. kao svoje privinu i kao svojc paze i milujn.- 206- od' njega i ako mu je mnogo mala. ozenilo bogatu djevojku. . aga Ihris aga. "U SVOID. 0 ne. a i Olla njega. na SVOID ne en da to sluziIn. Oni rnoraju osobito paziti lla onu mladu. koju mn je srce zavoljelo. u gjerdek sveli~ veH joj on: "Razaplli mi kdpce u c. bracu i sestrice. uciui.. da joj sto kupi iIi za bator. koje je alfa i omega njegovoga zjvota. udri na mnsko. sestre i rogjake. donijela. pa bas za to. koja je ostala siroce. da je ne sarno gospodar. pa bi mn krivo ucinio. ako su vrIo siromasni. to i~to vrijedi i za lljegove roditeIje. on je obicllO vrIo njeZan i ozbiljan suprug. Ako je muz . Velika je sramota i grjehota pred Bogom i pred ljudima po muza. Ibris aga siromasno. ne ce ga zeua nikada zovnuti njegovim imenom. a osobito ako se zabo· ravi. ko hi rekao. nego mu veIi._Itd. da joj nadomjeste oca i majku. a i vjera. ako mnz ne gleda toliko na djevojcin imetak. Punac i puniea treba dakle. taka ima i kod muslimalla vise arece i zadovoljstva u obiteljskom iivotu. Ako si musko. ako zlo postupa sa Bvojom zenom. . ago. Muz zove svoju zenu uvijek njezinim imenom. jer je 0 tomu uvjeren. da mn valja zenu postovati i milovati.

kahvama iIi u birtijama boravi i od kuee izostaje. a gdjekada s djecom i gladuje. Mut. moj beg". Da Ii u kuei nasega muslimana vlada sretan obiteljski zivot. Mm. a ona ue moze da glad i golotinju dulje podnosi. u koju postenu. sto muz zenu sarnu u kuei ostRvlja. Hasane .·. da sto zaradi. . ago. gladna i zedlla. osta zena kraj svega svoga dobra. Zena ne moze da iz knee izlazi. jer je on u istinu njezin aga i beg.zenu i djecu jer koliko ne bi zeni idare davao radi nje same.0. Razni su uzroci. Ako dakle mui ne kupi i ne donese. voli avoju ienu i po tome Be zna.. rnoj Ibrahim . muzu prigovori i da ga ukori? Rijec po rijec i svagja je got. to jest gospodar. mozes brzo vidjeti na njemu i po njemu samomu. ide u.2J7 ne veli mu ona: "Kupi mi. .ova. moj aga. Ako jedna zella pita svoju prijate1iicu za njezina muza veli joj: "K'flko tvoj Ibraga.da opere njega. da oni mrze i preziru onoga. ode u sluzbu. daje joj radi svijcta. koji uredno kuCi dolazi i koji opskrbljuje kueu svim sto je potrebno. ne voli svoje zene. koji zeni i djeci idare ne cini i ne trpe ga u svojoj sredini. Ako zena ostavi muza. Sm~iibeg. nego: "Moj beg.romasnija zeoa veli pred drugima zenama 0 svomu muzu: "Moj aga. brak im dakle nije sret~n. sto joj treba. sebe i djecu.. sto joj idare u redn ne cini. a koja nema nikoga svoga. iz kojih nastaje nesloga i razmirice izmegju muza j zene. Vrlo je dobra strana nasih muslimana. mora joj dakle muz zivei kupiti i vodu dobaviti.. jer je to ~evap iii zaduzhina kod Boga. da muz napusti . kada joj on idare ne cini. ucini roi to beze. Zar je dakle ~udo.. koja ju onda drzi i pazi kao svoje. ucini mi to Huseine. ali u najvise slueajeva uzrok je to. efendijo". da zena. Kada se zene sastanu u drustvu. a JOB vise. ali je to u najvise slueajeva sarno onda. Radi toga su vrlo rijetki slucajevi. da oni u slozi i ljubavi zive. gola i bosa. koja zlo trpi. koji dugo DOeU po sijelima. koji neuredno kuci dolazi. ako ih ima. . kupi iIi 'proda. nikada ne ce jedna drugoj reci: "Moj Huso. moj efendija". nego: "Kupi mi. Muhanled efendija?" Sto vise i najs. najvise slucajeva 8vojim roditeljima iIi rogjacima. da zena ostavi svoga muza. Boga se bojecu musIimansku obitelj. da ga ne prezire i ne korL Ima i takovih slueajeva.

mora je po mogucnosti podupirati. "Dvi zaove. tri u istoj kuci. U dosta 8lu~jeva krive BU kucnim zadjevieama i zelle. Otac je uda~ keer u MOBtar. a da za to niko ne zn&. ne moze da slaze sa svojom svekrvom. D prijasnja vremena nije se dogagjaIo. do dvi Ij~te guje. ali danas.stojati. jetrve iIi zaove i ode kuci svojoj. kada je i nas' musliman sta. Njezina svekrva i zaove je De trpe. iIi ako Be mlada. Ona ne kuka ni oe nari~e. a osobito otkako je poceo zalaziti u birtije i stao piti vino. pivo. Ako rodbina iIi komsiluk sazna. da se popravi i da ~ini svoju duznost. ako je bila tako nesretna. Otae dogje pa je tjesi. Zena je radi svekrve pobjegla ad svoga muza i otisla u komsiluk. nego trpi i trpeci se uzda.o u krijeposti. pa se ne podnose. a ona poru~oje oeD. ito je prema zeni i djeei ciniti mora. D8. da ~en8 pati i da joj mui idare ne cini. Onda ne moze ni muz. a osobito ovaku sirotu potpomogne. da ce joj se muz popraviti i da ce Be k njoj i njezinoj djeci povratiti. svekrvu. sto ona dugo trpi Bve zlo. da je kuci vodi. a muz salje po nju. da se iIi sin sa zenom iseli iz kuee. jer je pravovjemi musliman dUZall da svaku. U to joj svekrva umre. mili roditeIju. nego se uvu~e u avojn Bobieu i roni suze zalosDice nad zlom kobi. da i ona i djeca nedjelje i mjeseee pate. Ona ne ide u rod iIi u komsiluk. Ali ona . dogagja se i takovih slueajeva. ali mu ona veli: "Ne tis' mene. pa se dogodi. Za to se dogagja. vidi se najbolje po tom. sto joj ga je mul prouzrooio. koji takova muZa poznaju. da se je udala za nevaljana covjeka.- 208 Koliko je vise puta plemeoita i velikodosoa bOS&DSka muslimanka. pa svekrvi u prk08 igra kolo. "Kad ja imam prokletu svekrvu. koja ju prati. rakiju i druga opojDa pica. da muz ne hi 8VOjOj zeni i djeei idare davao. a 080bito ako BU dvije. da se izjada i potuli oa svoga mula. a na po se. Osim toga moraju 8vi. da u kuci mir ired uvedu. ni rodbina. ako ima djeee. najbolje nam dokazuje narod1l8 pjes~a. iIi da nevjesta oBtavi muza. postenju i strahu Bozjemu malaksati. jetrvama iIi zaovama. Kolika moze da bude mrznja izmegju svekrve i nevjeste. da kuci dogje.

Ta tu hi kamen9vali. .pasu.? udario. zaIosn8 joj Majka. groblje. niti ima sluoo. .jeva. "Hadzinice majko moja. a 080bito ako svekrva pred Rinum opanjka nevjestu. "Da mi dicu ne potuce. ide u hareme. Jit kako je Iak. ali se i po njoj preljub smrcu kazni: "Pa uzima virnu ljubu svoju. Pa upali paBa gospodine. Upali je. grobarima: "Kaburdzije braco moja. "Vee je kupaj ukrepinom. a sablja mu sinu.Zubom skrinu. lijepo nam dokazuju ovi stihovi: Zubom skrinu" Firdus kapetane. "Ne kopajte blizu plota. . jest to. "Da se dusa ne potaja. Sto moramo kod nasih muslimana osobito istaknuti i pohvaliti.209 - umjesto da kuci ide. . "Da se kuci ne dovalja. Na nju mece katranli haIjine. "Da se plotu ne privuce. "Ne kupaj je mlakom vodom. "Ukrepinom bas kljucaIom. Zaista krasno! Narodna pjesma pripovijeda nam do~use () preljubu muslimanske zene. Ja ne znam' ni za jedan slueaj. Izvede jn na mermer avliju. veli kaburdzijama Iza toga ode hadzinici.Dva joj ceda ispod pasa pala.njojzi ruke zapalile. da kod njih preIjuha nema. Govorila Hasan pasinica: "Trni rake paBa gOtipodine. Kad se . da je muslimanka rodila nezakon~to dijete. Udar' ljuhu po svilenu . koja ce joj svekrvu kupati. da hi muskarac sa zenom u divljem braku !ivio. pa je moli: Koliko zla i nesrece mogu da ucine kucne zadjevice.

" Kad su joj 8e oe-i upalilc.ijene.------: - 210 - Dosta su te puta zae:rl ilc. po drugi put ne udaju. oua Be rijetko kada po drugi put udati." !{I\da joj 8e usta znpalilu. ~ Govorio paM gospodiue: "Gori. jer je on g08podar svoga dohra i moze ga dati. moja medna usta. ostavi joj na samrti sve sV~lc imtlnje. ~oji dajc zeni. djeci s. pa im ualozi. kako flU ga prije vjelleanja ugovorili i dnfove. Ako je ta udovica jos mlada i co lijepa. stavi djeeu svoju. ako muz nije za zivota iii na samrti izri~ito ZOlli 8VC iii neki dio svoga imanja ostavio. koje iInaju djecc. Ako se ne mole u njtl potpuno pouzdati. Ima Ii daklc-muz vuljanu zenu. bilo od koga. gori llevirkinjo jcdna I ti s' mene dosta naruzila. ali joj na dU8U." Govorio paBa gospodine: "Gori. sarno nieah. da materi iIi do lljezine snlrti. idaru daju. sto ih je ona. ·koliko jc oDa svoga pokojnoga llluza ljubila i koliko su joj njegova djeca draga. iIi ostaviti. iIi se boji. gori nevirkiujo jecln~ . da' bi se poslije njegove smrti 1!10gJn udati~ ostavi sve osiln sto je njezino. pa se za ljubav svoje djecc udati ne ee. Dosta 8U tc puta poglcduIe. jer sad istom ~idi. gori llevirkinjo jcdlla I ti 8' mene dosta naruzila. Ilego da svu brigu posvete djeci svojoj. erne o~i mojc. u koju sc moze pouzdati. . Govoriia Hasan pasiniea: . 8ve jc ostalo djetinje. Da se udovic~.~ojoj. a iza njega ostane udovica sa djeeom." Umre Ii muz. -I ti 8' mene dosta naruzila. DOBta 8U te puta poljubila. dobila. kOjfl se po drugi put uda. tu dvostruko c. Govorila Hasan pasillica: "Trni paio. ili dok sc ne uda. pobrilluo se je i serijat. a osobito ju cijelli i po~tuje i tako rckuc ua rukama tlosi muzeva svojta."Trni paso." Govorio paAa gospodillC: "Gori. komu hoce.

da dije. pere i cisti 8voje dijete sarna. drzi slqskinje ilihizmecarice. Kada mlada majka rodi prvo dijete. da dijete bude lijepo. te 0 oclnoiaju izmegju djece i roditelja. pred~du ga sasvim majcinoj brizi i njegi. Hizmeearica pazi na dijete. bio clan obitelji iIi -sluzince. kao zenicu oka svoga i ne dao Bog i pomisliti. ~ Dijete povijaju vr]o dugo. ali ako moraju. Prema tome vidimo. da ga ne ozlijedi. da mu poviju i Doge i ruke i cijelo tijelo sve do vrata "da dijete bude jako i da dobije rayne noge i cvrdte kosti". a' sto je glavno. kojoj muz ne moze dati hizmecaric<:'.. dok dijete malo ojaea. i da je dobre i blage cudi jer "kakva je majk. pa ko ima viSe sreee. po jedan komadie. Ako je majka iz imuene kuee. da mlada majka 'u imucnijoj ku6i nerna s djetetom drugoga posla. dozvolio. onakvo je i dijete". u kome je vise Bovca. Siromasna zena. cucnu pred njega i marne ga k sebi. * . Djeeu ljube nasi muslimani nada sve i paze ih. ukuc. zapascc ga komad. paze osobito na to. umijesi viAe. pa ju u svemu upueuje: Tako to traje godinu dana. dobije ono besiku. nego da rnn sise dade i da rnu od dr8. koja je imucnija. da je -ta zena jaka i zdrava. Sretna majka i8pe~e pitu i umijesi u nju nesto Dovea.samo stajati.pucuje mladu majku. a kad ojaea. jako i zdravo. iIi.djeci. kad dijete prohoda. da je iz postene kuee.' kako ce djetesee primiti i~i na rukama okreDuti. pa nema mlijeka. ouakvo ce biti i dojence. a avekrva ga kupa i povija i pri tome . .gosti pjeva i da oko njega tetosi. eisti ga i redi. Karla je dijete toliko ojaealo. uee ga hodati.a.nin. jcr' se dijete "hita na mlijeko". majku iIi ebejku. meeu ga na mjesta. ljulja. ~ili ga postave u stalak.211 Sada da: rekneD10 koju 0 roditeljima i .te dade dojci.je bolesna. a onda se . da to ucinE'. najprije iz bliza. a priuCavaju ga ovako: Postave ga uza zid. odaklc ne Inoze ~a p8:ne. Kada clijete moze . ~ koja je siroDlasuija. dolazi ona svaki dan k njoj. da bi nas musliman svojoj zeni. a povijaju ga tako. Ako je majka u porodu iIi iza poroda umrla. dobiva svaki . Dlallje. Veliko je veselje u kuei. Ona je svjetuje.·sve vi~e' i vise odmieu od njega. kako ee ga njegovati i sta Ce ~diti. da ga' ona othrani. da moze sjediti. ali ako ima svekrvu. I{ada jo pita peCena. ergo. 11e vole ipak dati djeteta drugoj ieni na branu'. ako je zdrava i ima ·dosta mlijeka. kakva je dojilja.

pa neka ga rashlagjuje. Ako je mrvica prljava. a onda istom jeli su Ijudi krub od pseniee i drugoga zita.. babo moj. ali sto moze muslimanka svomu djetetu od dragosti reci. ne dobiva dijete prve godine osim maj~ine sise nikakve druge brane. dade lnll naiprije je~mene tarhane.Jastavica krilom pokrivalli. sto mu ~mo zaljubljeno srC& materino reci moze. sunce moje secer moj i t.l paze na kruh i da g(l kod jola ne mrve. Djeeu svoju ~esto opomi 1\ d. po~ne dijete vee od sest mjeseci hraniti drugom hranom.- 212- Ako je mlada majka jaka i zdrava 1 lIDa dosta mlijeka. pokupe mrvice po cilimu i po 80fri i haee ih iIi u vatrn iIi i~ jzjedu iIi ih dadu pilicima za branu. da brie progovori. K~da. pa je 'i to sunnet od sveca Muhameda. Osim toga dohro Je djctetu dati dosta vode i za to. on ce ju metnuti na travu iIi nn. Kruh je najveei dar Boliji i za to je grijehota bacati mrvi~e kruha po zemlji. a kada au jeli. toga jos nijesam ~uo. cilim iIi kakvu drugu tkaninu. daje mu mati mnogo vode jer lnlijeko u djetetu gori. on ee ga dignuti i izjesti. :vidjeti mogu. Da se vidi kako k. l)rvi nimet.-asnih uspavanki imaju nasi muslimaui: ll~lvescu i ove stihove: Majki d'jete u ruzi . a kad" ga ljulja pjeva mn: "Nilli cedo da bi zivo hilo.. mivo rogjena. da drugi po njima gaze. muslimani jedu:r prostru pod sofro earsaf. koje drugo mjesto:r kuda ljudi ne prolaze i gdje ju ptiee. A pceli~ medom zadojila. Ako Jnati nema dosta mlijeka.· Svaka majka ljubi svoje dijete i tepa mu od milinja i dra· gosti. Nek' je rumen ko ruZa rumeull.se nasl~. Dijete je njoj sree i dUM. da je pojedu. jer au i 8veei jeli jeemen kruh. ' Kada ce mati prvi put nahraniti dijete tvrdom hranom. P& uagje mrviell iIi komadic kruba. . "Zivo bilo i oeu i majei". Ona mu veli Bve. Dok dijete aisa. Je~am muslimani vrlo eijene. zlato moje. Ide Ii ko putem. Ruziea ga na list ~o~eka~a~ B'jela vila u svilu povila. postao je od jecma. I. d. roditelju moj. krusac. ona ga zove: "Oei moje..

je Ii aga iIi beg iIi je kakova fukara. sina agom i begum. te se i kasoje zove Ago i Bego. JOB mu reCe ito. Nek' je hitar kano lastavica. nego da pOSaIju najmlagjn jetrvicu. Nek' je radin ko pcela malena. SiromaAna lena zove svoga. da ce uzidati onn snahu. dok koga od svoja Vi sma kurban ne ucini.- 213- Nek' je bijel. dok jedHn od njih avoju zenu ne uzida. ali ih moli: "Nad ocim' mi ostavite pendzer "Kuda mogu svog aina viditi. sto su odlucila. Iijepo nam dokazuje i narodna pjesma. reknu starije jetrve mIagjoj. toliko Be puta ona aruAi. Najst&riji i srednji brat prevare Dajmlagjega i reknu svojim zenama. koga ce aina . ali je sagraditi ne mogu. "Kuda mogu sina zadojiti. a kad je jelo dODijela. odnese jelo. "A dojke mi kroz zid promolite. DZamija je gotova. Kad hi drugi dan u podne. da im rncka ne nose. Kolika moze da bude Ijubav materina. Dervis pasa gradi. da mu u snu javi. lIlada ne sluteci zla. veli joj. Osobito su krasoi i upravo potresni posljednji stihovi te pjesmc: U toj kuli br~co i sad te~e. Vavik ceka sina da posasDe.Tri brata grade kuIu. A iz zida. da ne ce dograditi munar~. jer Dije na temelju kurbana zaklao. erne oci glede Kad ce svoje ugledati dite. ko bijela vila. Dervi.s paBa ode u jutro U odaju svoje iene. Kada se je munara vee i sedmi put srusila. Braca se dogovore. za sto se munara rusi. reknu joj braes. koja im autra rueak donese. "Nek mi SiDak ne' ostane gladan "Iza svoje milostive majke. I sad tece materino mliko. ali munare ne moze danacini. sto je U8Dio i moli je. da odnese muzu i djeverovima rueal{. i koliko je puta dovrsi.veliku dZlimiju. upravo ne znas. U sou mu se javi "dobri" i rooe. "Koji mi je drazi od ociju. pa mu to ime vise puta i ostane. da se munara rusi za to. Ona se De otima svojoj sudbini.. moli on Boga. eta rnu kaie.

"Nikakvoga prigorit ne mogu. ~a . "Nemoj paBa obadva ti svita. ali se rijetko dogagja. Odvede je u goru zelenu. i nju stize zasluzena kazna. da maceha opanjka pred muzem svoga pastorka i da ota(~ neduznoga sina iIi kcerku pogubi. Otac je zbog potvore macehine posjekao aina. Ondi 8U se klupe pogradile. Kad to ~uie paSs. Pastorak je i kod muslimana pastorak. Pa cim pade. ~. Pa je njojzi oei izvadio. "Na mom srcu sva su tri jedllaka.: . siroce. D~ je njemu hilo tilo palo. teslim dusu dade. da mn je sin bio neduian: Uze ljubu za bijelu ruku.-------1 - 214: - najlakse pregorjeti. djeteta Bog eudesa ~ini: Di je njemu rusa glava pala. Ostavi je u gori zelenoj. Neka hoda od jel~ do jele. Ali majka kao majka. Di njegova krvca poskrapala. da ga kurban u~ini: Kad to vidje pasinica mlada.Ja ih rodi milostiva majka. Ijubi svu djecu jednako1 pa moli i zaklinje svoga muia: . da maceha onako nemilosrdno progoni BVOjU pastoread. Namistilo bez insanski ruku. Pade mlada na sikH odaju. vrlo se razljuti i pograbi najmlagjega sina za ruku. .. Zape njojzi vezeDa srdzada. Narodna haremska pjesma spominje doduse na vise mjesta.Ja se kuncm velikomu Bogu. Tudi se je turbe namistilo. ~li kada se je uvjerio. ali ni maceha ne prolazi bolje. Kako jeknu sva kula pozveknu. Od jada se ona rastrkala Po odaji na ~etiri strune. Ondi mu je voda izvirala.grobu neduznoga. kao kod nas..

-

215-

A gdje takova maceha pa.ne? "Tuda nice traTa cemerika". Ima i takovih maceha, koje priljube pastoreatl, kao svoju djecu, a neke vole pastorka vise, nego rogieno dijete. Takovih je istina luaIo, ali ih se ipaknagje. Ako Macchi i nije narav u sree usadila ljubav naspram pastorcadi, na~toji ona, da ih Ijubi, jer su pastorei djeea njezinoga mu~a, ona ih Ijubi i radi Bog~, jer je Bogu, a i tlobrim liudima drago, da se sa sirocetom lijepo postupa, jer ODO ~~nije krivo, sto je zivo". Svete pak knjige kazu: "Nomoj svoga lnilovati, a pastorka miluj". "Ranu u sreu namjesti, a sirotu ne uvrijedi, jer se do .Boga cuje njegov uzdisaj i vidi suza njegova". ~,Ko vrijegja sirotti, nije ni Bogu, ni svijetu drag." Kao sto roditelji ljube djecu, isto tako Ijube i djeea roditelje. Sin postuje oca i majku vise nego ikoga na svijetu i rijetko se dogodi, da sin oen odgovori iIi da radi protiv njegove zelje i volje. 0 kceri ne eu ni da govorim~ jer je njojzi majcin~ ze\ja zapovijed, a ocevn volja svetinja, u koju se dirati nc smije. Vee od djetinstva llfiUC.io je otae sina na slijepu poslusnost i pokornost, pa mn je to kao mladicu i kao muzu u sreD ostalo. Za to ne smijemo ipak misliti, da djeca slusaju roditelje, jer ~u ih kaznama i batinama u strah utjerali, nego ih ljube i 'poAtuju za to, jer su ih dobro uzgojili. Otae Ijuhi svoje dijete i te kako ga ljubi -- i glavu hi svoju usijao za njega, ali nije zena, da rou ljubav u slabost prelazi· i.da pusti djetetu, da radi, ste hoee. Otac je naspram svoje djece ozbiljan i u ozbiljnosti svojoj kOllsekveritan. ~to jo glavno, on ne radi i ne govori ni u kuei, ni izvan nje nista takova, cim hi dijete sablazniti mogao, on mu u svemu dobrim prinljerom prednjaci -i zahtijeva od njega, da i ono radi i govori ono i onako, kan sto on radi i govori. Ako ipak dijete sto nevaljana ucini, ne dize galame i ne psnje, nego ga mirno ali ozbiljno, kako se to ozbiljnoIDu covjeku dolikuje, opominje kori ins· dobro upucuje. Je Ii dakle cndo, da dijete, ovakova oca, u kome vidisvoj uzor, ne sarno ljubi, nego da ga Bve' to vise ,postuje, i da drhce od pomisli, da hi ga uvrijediti iIi' 'raz!alostiti moglo?! Praksa nas uci, da djees vise ljube i poituju roditelje, ako III ih strogo uzgojili, ne.go ako su -irn Bve na. volju prepustali i tako od njih lole i nevaljanee uzgojili. Dogagja se doduse, da odrastao sin ne slusa uvijek svoga oca, da mu se ne pokorava iIi .da mu se dapace i usprotivi ~ .ta u komu

-

216-

litu nema kukolja? - ali otac tomu ne ce popustiti, on Ce ga kazniti, da mu pokale, da znade biti ne samo dobar i blag otar, nego i strog g08podar. I Aerijat daje ocu pravo, da neposluina sina kazni. On ga mo~e iz kuCe istj~rati, a mole ga i razbaitiniti. Osobito je velik grijeh, ako 8e sin zaboravi, pa digne ruku na oca, a joA viAe na majku svoju. Narod veli: "Bolje je devet puta umrijeti, nego Ii mater udariti". Ali ne sarno da je to velik grijch u o~ima svijeta, koji hi takvo~ sina prezreo i iz svoje sredine izbacio, nego je joA veci grijeh pred Bogom. Bog Ce 8vakoga 9noga, ko majku iIi oca udari, kazniti vatrom dzehennemskom, jer "da sin svoju mater devet puta na legjima oa Cabu ponese, ne bi mogao Bogu dievaba*) dati ni za ono, Ato se je jednom u njoj okrenuo'~. Kazali smo, da mladost u Bosni vrio poltoje starost, ali kako nali muslimani poAtuju 8voje staroo, ima malo primjera i u svjetskoj istoriji. Ne vjerujem, da su i Spartanci za Lykurgovih vremena svoje sta~ce vile poAtivali, nego ih nasi muslimani postuju. Koliko ih postuju, vidi se najbolje po tom, Ato mladie i muz stoji pred starcem, dok Anjim govori, a govori sarno onoliko, koliko ga on pita. Prolazi Ii takav starina sokakom, sve se dize Da noge, da mu tim svoje postovanje iskde. . A da Ii je takav starac z8sluzio toliko postovanja ? Pogledajte ga sarno, p~ mi' odgovorite! PDgledajte ono njegovo dugo, obicno mriavo lice, ono lijepo, vee poneSto ugaslo oko, pa ouda onu dugu i kao soijeg bijelu bradu, pa ee teO se sjetiti na obli~ja drevnih ~ckih filozofa. Qnaj mir i ozbiljnost u njegovom ponaianju, kretnjama i govoru, pa onda ono njegovo starinsko odijelo; turban oko glave~ dug plaY binjis, kaput, koji mu preko koljena seze i koga i ljeti i zimi nosi, pokazuje yam konzervativca staroga kova. Moram priznati, da i meni, ka.o inovjercu imponuje takova oboba., a kako ne ce mladom muslimanu, koji u ovakovom starcu vidi vrhunae poboznosti, krijeposti i poltenja. . . Prema Covjeku, koga ovakav starac Foznaje j.. u koga ima povjerenja, vrlo je 8usretljiv i rado snjim govori. Ooda je on otvorena knjiga, iz koje mozes ~ii~ti,. 8tO .je u njoj zabiljezeoo i u kojoj mozes vidjeti svu duAu njegovu. Ako se dogodi, da ga kakav stran i nepoznat oovjek ili onaj, u koga nema povjerenja, svojim pit~njima *) Dtevab dati = Bogu z:\ s\"oje g.·ijehe odgo\'arati.

-

217-

napastuje, on je mrtva stijena,. i zivae kam~n, iz koga De mozes ni kapi vode iscijediti. Ako ga takav sto pita, on mu daje odgovore~ .iz kojih nista pozitivna saznati ne moze, a i ti su kratki, kao da mu zeli reei: Mani me se, covjee~ Bozji, im~m ja i drugogaposla". . Ako su vee odra~li, a na pose ozeujeni muskarci. ozbiljni, °muealjivi i ponosni, kakvi su tek starei?! Vidis Ii starca, gdje onako mirno i dostojallstveno ~~Bijom iIi sokakom prolazi iIi u kahvi iIi na sijelu sjedi, mislio hi, da je statua, koja apsolutno progovoriti ne moze. Kada se sastanu dva, tri iIi vise staraca, najragje govore 0 politiei, iIi se tuze na mladez i danasnji svijet, hvale lijepa stara vremena i uzdisu za danima, kada su mladi bili. Starae muesliman vrlo je posten i pobozan i za to se tuzi na mladez, sto je stala u vjeri malaksati i sto zanemaruje starioske obieaje. Poznato je, da su Bvi starei vise manje konzervativei, ali t8.kovih konzervativaca, kao sto au nasi muslimani, a o8obito. njihovi starei, ima malo "na zemlji. Oni nepopustaju ni jote od starinskih adeta, obieaja'l pa kad vide, sto se danas radi i govori, govore sa rezignacijom iIi sami u sebi, iIi jedan drugomu: "Boze! i dobro Dam je kaki smo." A da Ii imaju pravo, sto se tako tuze i uzdisu? Donekle imaju. Oni istina, kao i svi starei, gledaju vise manje crnim naoearima na mlagji narastaj, ali se mora na zalost priznati, da je muslimanska mladez U Dovije doba stala u vjeri malaksati, pa jer u vjeri malakse, naravno je, da De postuje vise ni roditelja, ni drugih starijih ljudi onako, ka~o hi morala i kako je to prije bivalo, i da radi dosta toga, sto raditi ne· bi smjela. U novije doba stali su neki muslimanski mladiei i mladi ljudi piti vino; pivo i rakiju, a stali su zala~iti i u birtije' i :u razne zloglasne knee. Na DaSem muslimann, kao da je nekQ prokletstvo ako poene piti alkoho\na piett. On ue sarno, da on(1a pije, nego pri tomu nista ne radi i tako iz dana u dan sve to dnbUe prepada, <1ok ne propane. Ima u narodu poslovica, koja kaze:. "ZeliA II Tur~inu zIo, moli Boga., da se propije - pa je gotov.". I zaist.a je tako. Za to ne mogu nasoj mladezi islamske vjeroispovijesti dovoljDo proporueiti, da se Iati ozbiljna posla i da si duh opJemenjuje, a da se kao vatre, cuva piea i birtija, jer je ujczina .b~duellost, 11a njoj ce dakle, biti krivnja, ako okalja posten i svjetao obraz svojih predaka.
0

-

218-

·Ovi mladi ljudi trebali bi da znaju i da dobro upamte ovu lijepn i vrlo pou~nu pcrsijsku pripovijetku: ~~Bio nekakav Bah, pa kao sah, imao prckrasnih palaca, a blaga - ni sam nije znao koliko. Jedne veceri, vee 8C je stao i mrak hvatati, sjedio je on lla divanbani jedne svoje palacc i zamislio se u teske misli. KiM je pljustila kao iz kabla, a po onom blatn i pljusku tapao nekakav covjek, pa pjeva sto rou grIo daje. Na njemu su gaco i zaprljan& kosulja, opasao se izderanim pajasorn, a preko glavc i golih ramena prebaci·o vreco, da g8, kako tako, stiti od pljuska i nevremena. Kada ga sah ugleda, vrlo se zacudi i rece sam n sebi: "Doista jc ~udllovato, da je ovaj siromasni ~avjek tako veseo i da po takvom uevremenu pjeva, a ja,. kralj njegov i kralj moene drzave, De mogu da se razveselim". . On zapovijedi svojim kavazima, da dovedu onoga Covjeka. I{ada su ga doveli, rece mu sah: "Kako ti mozes po tomn nevremenu pjevati, a ja, tvoj kralj i gospodar, nc mogu, da se razveselim? Fukara se nasmije, pa race: ,,Ja pijem, pij i ti, pa ces se raz· veseliti." Sahu se to svidi. On zapovijedi, da mn donesu pica, te stane piti. Ne hi za dugo, razveseii se sah, jer se je apio; i zapjeva s onim ravjekom. Kasno 1:1 noci nadari sah fukaru i Iegne na pocinak. Kad bi drugi dan u jutro, probudi se Bah "mahmuran"~ i osjet! tesku hal u ~lavi i nogama.Sad on zapovijedi, da' mu dovedu onoga rovjeka, i kada su ga doveli, reCe mu Bah: "Glava me boli". .,1 mene" - odgovori onaj. "Pa kako se ti Iij ecis ?" ,.,Ja opet pijem, pii i ti i ne ee te gl.ava boljeti." Bah posIuBa . i stade ,i Gpet piti. Ne bi dugo, a sah ozdravi i stade pjevati i veselo. potcikivati. . Treci dan pozove ~a~. i opet onu fukaru, pa mn rece: "Mene danas glava bo.li.". .," "A ti opet pij". - - odgovori onaj. "A dokle ce to tako trajati?" - rasrdi se sah. "Dotle - - dok. ucdotjeras, dokle sam i. ja dotjerao" - odgovori p~opalica i od'e svojin:' putem. Mislim, da ovome komentara ne treba. .!

da znam za Boga i njegove pejgambere". a na umiranju. koji InU dusu muci i uznemiruje. da se tako rijese zemaljskih briga i 8vjetskib potreba. molitvu.--. da se pravovjerni mnsliman smrti ne plaAi?! Zivio je say svoj vijek onako. ima staraea. jer je nevolja stegla. stinju. kako mu zakon nalde. postio je ramazan. postivao je Boga i Bozije pejgambere i radio 8ve.219 - Smrti se nasi. i iman. pa cega da Be plssi?! Jedan jc salDO strah. koji tesko cekaju da umru." A zar je cudo. dijelio je milo. Za to i moli: "Ooze mi din. da ostanem u svom monu. a. "ona isprti Covjeka iz muka. vjero. a to je da ne ma~akie u vjeri i da ostane pravi "Tur~in". "Smrt je dobra".. molio Be je Bogu. ito mu kur'an zapovijeda. oBobito stariji muslimani ne plaSe. . vele oni.

ismijavaju oni zapadnjake. da saznaju i tajne nebeske. koji je jos prije njihova poroda odredio dan i Cas. ama bas niko oteti ne moze. Ja sam pred jednim odli~Dijim muslimanom govorio 0 tecevinama danasnjega vijeka. sto mi sa je jos u Maglaju na Bosoi desio. cemu sav napor duha i tijela. Niko ne zna ni dana ni easa. te mu reci:. mora da umre. teze bi se umiralo. u. Ali rijetko ko ocekuje smrt onako mirno i hl~dnokrvno. . ako ovdje pripovjedim slucaj. 0 0 .cekuju. Cemn dakle da se pIaAe smrti.. da joj se niko. koji teze. sto smrt svaki Cas o. da im je 8ve vee unaprijed sugjeno. covjek je sa rezignacijom ocekuje jer zna. "Sto je besika zaljuljala."Pogji sa mnom. je Bog. koji snuju velike snove.VII." Premda je u dusi ljudskoj vee od uaravi usagjena borba za· opstanak i strah' pred smreu. BaS za to. S JVlI=\T. to je motika za kopala". kada ce ih na drugi svijet pozvati?!.pa i to~ gdje ce. eto ce ti sve to. 0 Sve 8tO zivi na O'voj zemlji. Oni vjeruju. Kada bi megju nama bio sarno i jedan Covjek~ koji ne bi umr'o.kada ee i kako ce umrijeti. . ocekuju nasi muslimani. kad~ . kada ce ga se hladna ruka smrti taknuti. koju im Salje Bog. veli narod. kao sto ju . Oni vele: ~. sVQjoj -prem~drosti 8ve vee unaprijed odredio?! Mislim da one ce biti zgorega.Oovjece Bozji.

koje nas sjeeaju. 011 je Iatio. sto ce biti s njegovim dobrom. udari kadija na onaj spis svoj mubar i to je sada po serijatu z:akonita vasijetnaIDa. ti 8U U prvom redu bolesti. a. nego da i ona ima 8voje glasonose. doti~noga bolesnika. to catib piae. da. putnici. pod jaSmakom iIi i'emberom. ali skuro uvijek sarno za slueaj smrti. da lleko n'a 38mrti ostavi od svoga imetka neki dio erkvi ~li u dobrotvorne svrhe. da im kaze 8vOju posljednju volju. . mi cemo ono. u buduCllosti 118predovati. moje ko sto je i bilo". da se valjano pripravi za put u drugi. tako je' obi~j' i u muslimallu.~ovorio 222- sam mu. na ovoj zemlji. da mu je smrt poslala svoga glasonosu. nege ill pisu i zdravi ljudi. u pravu postojbinu svih ljudi. ako Bog" ne da?! Ali premda je naA musliman uvjeren.Ala ste cudni ljudi. . pa mi reCe: . drzi. kako je Bog htio i da ce i bez Tas biti kako je on odredio. Kaku ces ti nesta uciniti. se . da bolesnici praTe oporuke. -kao kada se na put iIi u komsiluk spremaju. da moze sTaki cas umrijeti. a ako ozdravim. 'Sto bolesnik govori. vi Svabe . a ne mislite. da oporukolll ostavc lleku 8VOtu novaca dZamiji. da bi ko za. 'ueka je kaKO odredim. Prije nego ce catib oporuku pisati. Za to kada musliman oboli. sto mu je bolestllik u pero kazivao. kako mjet u danaAnje doba orija§ki uapreduje i kako h! . da je Bog nad nama i da je 8ve oDako. a osobito. veli on obicno: "Ako umrem. u cizmama iIi . a kada je napisao Bve. ako je hoIest teska i dugo traje. a sarno nekad te nekad rekao bi: "Ako Bog da?" "Ako Bog da?" To mi se ~udno u~ini. On zovne u kueu kadiju i njegovog eatiba. pa se prije Bvega pobrine.svoju posIjednju volju~ moze' u onoj sobi hiti njegova zena i 'odrasla zellska djeea.cipelam"a:. nc trebaju svJedoka. ali pod zavitcima iIi zaTijacima. drzi OD. Dok sam govorio. pisar8. da smo sarno jold!ije. Kao sto je u nas U obieaju. dosta je kadijlt· i njegov Catib~ . da smrt ne dolazi unapre~c. Kada piau oporuke. djeeu iIi na koga drugoga prepi8&O. pa mu rekoh: "A remn ti ·uvijek goTorii: "Ako Bog da?" On file nasmija. zivota ave svoje komu pokionio iIi na zenu. i da odredi.. Dok muz diktujc .vi 8ve: Mi cem"o ovo. oporuka.Ali lle samo. kada njega ne bude viSe megju 'zivucima. balji 8vijet. Vrlo se rijetko dogodi.

. Siromasui Ijudi imaju malene. za tim hodzi ili hodZama. mu~karac.Da vrhu . Sehit iIi pomilovanik jeRt svaki onaj musliman. pah i drugih . Osim toga oclredice 8ko~o svaki musliman. kamenitu ogradu oko groba.crven~m. U nekim turbetima. a na nisanima kapetana. cetvero iIi Aesterouglate gragjcvine od kamena iii drveta~ velike po prilici kao kapelice na grobovima imucnih krsCana. Iza. "prid dusu mrtvima". U sredini je turbeta lijes~ a njemu na prednjoj strani kameni iIi drveni niSaD u obliku nisana na grobovirna muskaraca. koji 8U takogjer u niSnll uklesani.- 223- po31ije njihove smrti u~e dove i pale mukavve. da im se na grobu sagradi kamenito turbe.pokriven obicno' zelenim suknom. ljudi vojnickoga staleza. plavom iIi zelenom ~. obojen je ~esto na . a bogati velike niilme. ali mnogo rjegje nego muskarcima~ ag~. Spomen stihove pisu i zenama.. . a ncki zapisu stogod i u druge dobrotverne svrhe. a drugi manji kod nogu. svijece. Ljudima. a gdje zeoskinja. Tijelo merhuma. kqji ce sa munara pravovjernima javiti smrt njegovu. SU' po dva lijesa. da 80 za njega Bo2'u pomole. grobu. gdje je ukopan. sirotiuji. Sehita ima u Bosni i Ijercegovini vrlo nlllogo. nadgroblle spomenike i za oklop. sudnjega dana. jedan veCi nad glavom'. Po niAaoima mozes laka 'poznati. coskovima i . te dan. BRei ces i sablju dimiskiju. Zenski su IliBani pri zemlji nesto siri i deblji. koji su sagradili diamiju.~toga kaze' on. Isto tako gradi narod turbeta i drugim pravednim i Bogu ugodnim ljudi~a i iehitima. a pokraj njib niAani 8 natpisima. "da se znade do kijameta. Svaki musliman ima na mezaru. Neki ostave nesto nove&. OaoItito bogati ljudi. a prema vrhu idu polagano u silj. Neki 'piau musprcima spomen stihove. ime njegova oea. koji ee ga okupati. koliko ce se dati mujezinu iIi mujezinima. ali ne majke. postavi Darod pokraj on~ dZamije turbe. pokojnika. koliko ce se dati za uisalle i basluke. opremiti i ukopati. a oa njemu uklesano je turskim slovima ime i prezime pok+ika. mjesec i godina IIIifrti njegove.' dva niSana. Turbeta su okrugle. ugledni bezi i a nckada i bogati trgovci. a ua po sa pase i veziri. Onaj veci. di mu je misto". Nisani na grobov!ma muskaraca isklesani su na vrhu u obliku Ijudske glave 8 fes0m i turbanom na glavi. koji je u ratu za s¥oju vjeru poginuo. te je . leii u zemlji a lijes je ozgora. odrede.

s koga se otvara prekrasan pogled oa. kako je pod u turbetu bio vodom poliveiJ. a ono brdo prozva. Narod im iz polltovanja i na vjeenu uspomenu sagradi turbe. j ·1 Muslimansko grobUe na Malom . a peikir" kojim si je "dobri" iza avdesta ruke trao. da pravednici noeu ustaju iz svojih grObOVIl i da se Bogu mole. Neki turbe-' t. Neprijatelji pobijedille i otsjekok glave dvojici muslimana. uzdize se dOilta visoko brdo. Bozijom naredbom turbeta sarna. kako su se nad pravednima ljudima.. Za to ostavljaju u turbetima vodu u ibriciml1 i peskire. iduci prema Jajcu. euvari turbeta. Evo lito narod pripovijeda 0 postanku toga turbeta: Na-podIlozju brda bila se velika bitka. Sehitluei. pripovijeda. da su vee ville puta vidjeli. mokar. . Narodna pjesma. ViII' glave joj vodiea proteee: _te.. U tom turbetu poeivaju dva lIehita.'. pripovijed~ju sa~vim ozbilj no.' • . grad i okolicu sve do Save. Oni prihvate glave rukama i potree nz brdo.lri. hamamima. upravo nad banjom. panu i izdahnu dulie.- 224- Kod Banjaluke. sagradila: . da se mogu oprati i poslije avdesta ruke otrti. Na vrhu je toga brda staro drveno turbe. Ville Hanke turbe se sagradi.J . Narod vjeruje.\I1fakovcuu Sarajevu. Kada su dolili na vrh brda. Na groblju vide se dva tllrbeta.. te su po njima i brdo prozvali Sehitluei.

Te svijeee gore kroz tri mjeseca. a gdjekada i do petnaest oka. fondove. cijelo' vrijeme dok se narod u dzamiji Bogu moli.225 A l1a lljojzi rumena ruzica. gleda da osim toga barem u oci ramazana i bajrama upali po koju svijecieu. svijeee. Kada je muslimall mrtvima rah~et predao. Siromasni ljudi daju u dzamije male svije~ice od loja. mujezine. za tim u oei bajrama. jer se ulozeni kapital nikada. a gdjekada i hodze. Na svijeenjaeima. "Bog ti prostio svojom nlilosti". treba da predadu rahmet mrtvima. Evo. sto ga je njihovom roditelju dao. upale se druge i tako uvijek. mevluda i u oei ~vakoga petka. da ga se narod sjeti i da se za njega Bogu pomoli. ne bi cinio dobro. nego mu je Bog dao. Kada te svijece izgore. a kaznice i njegove potomke i oduzeti im ono dobro. a umotane su u erveni. Neke su ivijece vrlo debele. je po muslimanskom zakonu veliki grijell. Za to ee Bog kazniti Bvakoga onaga. kako se rallmet predaje: Poslije obiene nl0litve ustane musliman. Neki kaZu poslije toga: "Boze ti daj dzenneta i u dzennetu devletluka". sta covjek ima nije od njega. do deset. da je veei od njega. . Nize no~u modra ljubicica. Kada pravovjerni izmole svoje obiene molitve u dzalniji.kaznice ga sjegurno na drugomu svijetu. jer sve. kada je koji UJnro. cije svijece u dzarniji gore. da se spomenu pokojnika. ni u koju drugu svrhu dirati ne smije. a druge prezire. popravljaju. a teske pet. dok tece dzamije i onoga dzemata. da se i preko groba razlikuje od drugih ljudi. dobrotu. ko se pred drugima svojim imetkom iii pamecu ponosi. a ko ikako moze. pruzi preda se otvorene ruke i gledajuc u dlanove govori: "Allah rahmet ejlesun".mu bilo cime pokaze. Mnogi bogatasi ostavljaju na samrti znatne svote kao vakufe. jer. Te novee daju na faia. plavi iIi zeleni papir. a eventualno grade i nove dzamije i kupuju mukavve. i od tih kamata placaju dzamijske podvornike. da gore "prid dusu" njihovih pokojnika barem u onaj dan. 15 . kamate. iz kojih ce se uzdrzavati dzamije. to jest. Bve su svijeee ~d loja. kroz redzep. u kojima gore 8vijece. Ko bi gradio turbe sarno za to. da se jedan covjek uzdize nad drugoga i hoee. napisano je ime i prezime rahmetlije. a nekada i u oei ponedjeljka. Ako ga ne kazni na ovoj zemlji. da . saban i ramazao.

to jest. grijesio bi proti Bogu. kroz tako zvanu mrtvacku ceteresnicu Bogu mole. kao i u dzamiji i prollci tri puta jedno sure iz kur'ana. tako zovu i bogati muslimani vise hodza. narodu. a ima odakle. da se taj novac. Osim dzamiji. daje simit. Softe dobivaju obicno po dvadeset helera. prepusti na samrti muzu. a neki zovne i skolsku djeeu iz jednoga iIi iz vise mcjtefa. a ko je imucniji. ali ako im ko sto drage volje dade. krus~c od finoga psenicnoga brasna. pa joA obicno 113doda: "Halal ti hila". br~de i prsiju. . da se i oni za nje kroz cetrdeset dana. kako hoce~ a moze ga oporucno ostaviti komu hoce. Kao sto u nas bogati ljudi ZQvnu po dva. ostavljaju imucniji ljudi nesto novca sirotinji. da mu Bog oprosti grijehe. dade im jednu iIi dvije krune. Siromaci se mole za rahmetloga. milostinja. Ko toga ne hi Cillio.1. a na po se ako llije postio koji ramazan iIi koji dan u ranlazanu. Svako dijete dobije ooda obicno cetiri do osam helera. dvjesta i visc stotina kruna iskata. Neki ostavi deset do dvadeset. Isto tako radi i govori on kada putuje. kadu se narod sa sprovoda vrati. jer tima rij'ecima to sure pocinje. "Prosteno ti bilo" . treba da se okrene prcma mrtvima. . Koja zena nema svoga imetka. Iza toga yeli 011: "Allah rahmet ejlesun rabum svoj viri muhamedovoj i svccevu ummetu. a neki sto. da mrtvima rahmet predaje. kada prolazi kraj muslimallskoga groblja.i izIazi iz dzarnije. moze i ona snjim raspolagati. Bodze ne dobivaju po zakonu place u novcu za opremanje i ukop mrtvaca. pa dogje do kakova groblja. On opet rasiri ruke. Kraj svake jc dzamije dzamijsko groblje iIi barem. jer je i ona vlasnica svoga dobra.--~ 226 prevuce dlanove prcko ccla. tako zvani clhami serif iIi fatihu.ko zcna ima svoga imetka. vise je hajra i njemu i rahmetlomu. kadiju. nego se mora sjetiti pokojnika. kako zna i hoce opremi i ukopa. lica. da mu iskat bude "kabul prid dU8U". muftiju i sve softe iz medresc. ~to covjek mrtvima cesce rahmet predaje. 8to se je god preselio u onaj svit". da je OD. a kada se vrate sa sprovoda. kao i muz svoga. jer je svaki musliman duzan. To je iskat. a ko je bogatiji. da i njima rahmct preda. mogu primiti. priredice joj lijep i 4 . }(o voli svoju zenu. tri i vise svecenika u sprovod. megju siromake podijeli. Kada IDUsliman izagjc iz dzamijc. dadu im jos po jedan somuD. kada prolazi i kraj krscanskih grobova. Ali ne sarno da musliman predaje rahmet mrtvima.

neka procita "Gruntovnicki zakon za Bosnu i Hercegovinu od. i mole se Bogu za njega. a kad ne moze vise govoriti. da on ozdravi. "Ja svjedoeim. da moze zena i odrasle ke. On ce dati sirotinji iskata." i "Erlauternde Bemerkungen zum Entwurfe eines Grundbuchsgesetzes".eri. da je ukopaju.- 227- velik sprovod. iIi ona hoce. da je opreme. da je sarno jedan Bog i da je Muhamed Boziji poslanik". kad ona umre". g. koliko ju je ljubio. njegova je zena sa odraslom zenskom djecom u haremu i ne smije u bolesnikovu sobn. hodze i hadzije. nego illacu. Ali ako on zazeli.. Hodze. utjesi i razgovori. rogjak rogjaku. Prema tomu. da bi I . zna se. Koga bi to zanima10. moraju strani muakarci iz one sobe izaci. zazivaju Boga i donose salavat . da ona dogje. i da u svomu zakonu pred Boga dogje. puno poharci. a nekada i Bofte. ako ih ima. komsije i drugi ljudi oko . a ostavice i dzamiji. bivsi predsjednik odjela za pravosugje u Sarajevu. kako se to odlicnoj zeni pristoji. Ima rijec u . Ako bolestnik ne moze dugo umrijeti. svome oeu iIi muz~. hadzijama i drugim ljudima. dok bolesnik ne umre iIi dok mu ne bude lakse Dok su strani muskarci kraj bolesnoga muza i dok se za njega Bogu mole. da bolestnik u svomu zakonu umre. Dok boiesnik moze. ponajvis~ otac. 1884. Iza toga donose salavat svecu Muhamedu govoreci: . narodu: "Koja lipo zivi sa svojim drugom. statie jedan hodza uciti kur'an jasin i uei ga dok bolestnik ne umre. da je jedan Bo~'. dolaze rou prijatelji. kako je muz svoju zenu opremio. rogjaci. ve ala ali Muhammed". pa se boje. a onda komsije i prijatelji sve dotle. Ako umre koji muz iIi zena bez opornke. "Svjedocim. ani se ne mole. brat bratu. hadzije. Dok covjek Iezi tesko bolestan na svojim dusecima. ako je njemu pozlilo. Isto tako. a izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. da Bog dade. te hodze i hadzije. a pozvace hodzinice i hadzinice. sto ce i koliko ce komu od njihovih nasljednika i rogjaka od njihova imovine pripasti. koji su -kraj njega. uei kur'an jasin iza hodze ko drugi. ako je medresa u istome mjestu. da ga podvori. illaee i on sa hodzama.svecu Mubamedu. da se za nju svijece pale i da joj se rahmet pred duau pridaje. ako rou umire si~. sto ga je sastavio pokojni Eichler.bolestnika govore: "La-il-Iahe-il-Iel-Iah".Allahum me salli ala Muhammedin. odregjeno je zakonom.

braca i prvi prijateIji ostaju kod lljega cijele dane i noci. oprostiti. "IlIaci brate!" K9. dolaze joj hodzinice i hadzinice. Uz boiesnika je uvijek vise ljudi. Oko bolesnoga bilo je puno svita. Iza toga sjedne kraj njegovih dnseka i moli se Bogu. Osirn njih dolazi k njoj njezina i rnuzeva muska i zellska rodbina. iIi rnu kakvo zio ucinio. kojoj je Bog dodao. da se zena s muzem a zenska djeca 8 ocern halaliti. treba da se s bolesnikom haIaIi. sude i muslimaui po lieu bolesnikovu. Kao u nas. Oni prastaju sada jedan drugomu. moze se znati. komu je to Bog dodao: "Bila dva brata kraljeviea. mogu. Iza kako su si halalili. jer ljudi dolaze i odlaze. a ko nije i koji umire u pravoj viri Muhamedovoj. a onda odlazi. pozdravi se s boiesnikom i upita ga. pa je vidila strahu Boziju i koga je Bog pnslao. ispije prihodnik po fildzan erne kafe. da moze poznati. kada nloU se smrt priblizuje i da Ii tesko iIi lako umire. J edan je bio hairsuz. da se snjom halale. <1on08e salavat svecu Muhamedu iIi uee kur'an jasin i druge molitve. a njegovi roditelji. da Ii ron je lice svjetlo iIi tamno. a u sestre bila robinjica. koje su za taj slucaj propisane. . Prema tornu. llego ce otici.Svako ima perdu U ocima. Njoj je Bog dopustio. Bolesnik obic.no veIi: "Halali brate!" a ovaj mu odgovara: "Raial ti bilo! Halali i ti meni". Ako je zena tesko oboIjela. da drugonlu mjesto ustupi. Sarno kada joj se je prirnaknuo posljednji Cas. da je doticlli u Bo!ijoj miIosti ili nernilosti. a sestra rnu sa robinjom stajala kraj duseka. nevaljalac. da mu prime duAne Po- . rogjaei. Naravno je. Oni su imali sestru. dok bolesniku ne bude lakse iIi dok ne i~pusti dusu. "dusevna divicica". ali sarno prvi komsije i rnuzevi znanei i dobri prijatelji. Ako bolesnik anti. da to ne moze svaki covjek vidjeti. Ljudi dolaze u boiesnikovu sobu jedan po jedan iIi vise njih zajedno. da Boga spominje. dobricina i postelljakovic. vrlo dobra i pobozna. ako je koji koga uvrijedio. da se Bogu pomole.oprosti. SDliju doci musknrci. illacu. govoreci.da je koji posjetnik Boga spomenuo i salavat svecu Muharnedu donio. kako rnu je. Prije. nego sarno onaj. Razboli se onaj brat hairsuz. ustaje na odlazak. pa kako je koji u sobu unisao. izagju stranei iz sobe. opominju ga posjetnici. ko je Bogu drag. a drugi hairli. ali strani rnuskarci ne smiju ni sada do nje.- 228- mogao za cas umrijeti. ali je robinjica nije imala. da je tjesi i dvori.

morali hi smrtnu molitvu iznova poceti i to toliko puta.8ta Kada musliman umre. runjav. ne smiJe vise niko u onu sobu. uze iz jednoga bardaka ern noz. eto ga je rahmetli za iskat odredio. da ona za njim place. a na njoj dva erna bardaka. . Sav se narod obveselio. a nokti ko kantarske kuke. jer sam vidila melece i svu lipotu Boziju". a dvoje svitle dicice stoja uz njega i drze tablu od suhoga zlata u rukama. sto ih je za iskat odredio. Ako ima vise hodza kod mrtvaea. pa odnesose. a on se smije. ni staro ni mlado . sarno je ona eura vesela hila. sarno je robinjica plakala i veliki figan cinila. 8 lijeve strane. koje iskat deversere. On nosi ernu tablu. pretvori se ona u bilu golubieu i rece gospodariei: . ne pometu. gledajuci strahotu. Kada su je metnuli u kljucalu vodu. a za ovim se smijes?!" Ali robinjica ne htjede reci. jer je vidila smrt njegovu. koliko puta pogrije§e.. Do jedno cetrdeset dana razboli se hairli brat i umre. kojn sam vidila."Za prvim sam morala plakati gledajuci strahotu. Kad on uzdahne. koji mn je novae dao. niti iz sobe. pa Sestra njegova metaIa je robinjieu na sve muke govoreci: si toliko plakala i drekala za onim bratom. na kojima mrtvi lezi i stanu iskat deverseriti. za eto se je srnijala. ali ona nije za njim zalila. lapise ono. da je on umro. sto je drugi vidili nisu. sve mora da je tiho i mirno. jer da se sarno i jedan pa i najmanje pomete. da se hodze. to jest oni se Bogu mole za pokojnika i dok se mole dohaeuju preko mrtvoga jedan drugomu kesu 8 noveima. sjedne on s desne strane mrtvaca. a za ovim sam se smijala. da mirise.229 ~oli se strasan covjek. kada je cuo. cupav. pa baei za v-rata. Oni 8U mislili. a drugi s desna duseka. pa ga prikla. Za njim ne place ni otae ni majka.-. prinesu mu ona dva diteta cvice. On je bio say svita]. Dogjose drugi ko i onaj. nego je plakala od straha. smije. Ako je samo jedan hodza. sjedne jedan s 11jeva. a onaj. Kroz onn rupu turi mu ernu ruku u prsa i izvadi iz njega nesto crno. Sav je narod plakao oko njegovih duseka. . Kad on dogje. preda njegov brat iIi najstariji sin hodz-i novae. Dok hodze" deversere i mole tako zvanu smrtnu molitvu za pokojnika. zubi mu erni i ostri ko ekseri. smrdi ko guba.ko J>io je velik hairsuz.

<Jim je lego. Ljudima se mogu ukazati sarno dobri dusi. kada se sa sprovoda vrate. deversere hodze duIje iIi kraee7 ali nikada krace od po. a druga siromasima. Ono. u(!e eIbami serif i kur'an jasin.. da mu eto javi iIi da ga umoli. . a drugi s desne strane pokojnikovih duseka iIi onoga mjesta. 'i ---~ . . da se za njega Bogu moli. da Bog oprosti pokojniku akoje u svojoj bolesti iIi za zivota zanemario koji vakat klanjati. na kome je mrtvae lezRo. a moze rnn dokazati i kakovu Breeu iIi nesreeu. koliki je iskat. dokazuje nam i narodna pjesma: Pasa jesti nijet ucinio. da se oni za njega mole. Neki ne deversere iskat nad mrtvim. doticllO 12. da se mrtvi moze covjeku u snu prikazati. Svm musliman dUZan je da klanja pet vakata na dan i ko toga ne hi ueinio.. godine. Da se "dobri" mogu (!ovjeku u snu javiti. ne bi Ii rou Bog po svojoj milosti grijehe oprostio.. godine zanemari~ koji vakat klanjati. Pa on lego na svoju srdzadu. nego tek onda. doticno do 12. Isto tako· moze mrtvi javiti. ide jedna polovica onoga Dovea. na kome 8U dueeei bili. Ako je covjek poslije 15. Prema tomu. eto Bog od covjeka trazi. koje narod zove "dobri".. koji su dakle u milosti Bozijoj preminuli. koja ga ceka.~ . eto ga je pokojnik za iakat odredio aoftama.. Dobri dnsi jean oni ljudi. Kad je paAa klanjo iBtiharu. da rou i aofte u sprovod dogju. koji su u dzennetu. Da usnije. pa si dobacuju iskat iz ruke u ruku preko onoga mjesta. ~. Muslimani vjeruju. Dervis pUll imenom je vikno.. Ako je bolestnik u bolesti odredio. Bog ee mu teze oprostiti i za to treba dati softama i sirotinji iskata. a zensko do 12. godine ra~una djetinia. Pa da iAcb od dragog Allaha. Da on klanja namaz istiharu. Ato je sevep tomu. Oni sjednu ondajedan s lijeve. pamet. Bog lakse oprasta jer se do 15. tim je odmah zaspo. sagrijesio bi proti Bogu.. eto covjek nije klanjao u djetinjstvu i to muekarae do svoje 15. AI' na vrata "dobri u nlazio. Ako aofta idn kom~ n sprovod. Sto s' njegova obara dzamija. a dulje od jedan i po sata.l 230- fl..

"Mogla bi mi mlada ti umrti". i carSafe. dopustelljem. "U snu sam se majko zacudila.nare oglasio javljajuei smrt merhuma. razumije se sarno po sebi. gdjegod otvorena. prostre kogod na plotove iIi na rsspuklille u zidovima cilime. koji do sanja mnogo ne drze. "Kad kome smrtni Cas kuene. da se sa sokaka iIi iz komsiluka mrtvac vidjeti ne mole. koji je nikao iz dosta poznate i ugledne begovske porodice. a zao joj je bilo staru kucu rusiti. pa ee naci para. Kada je to isto druge i trece noei usnila. Kada su hodze iskat izdeverserali i smrtnu molitvu proucili. a Bog je istina". covjeku u snu nkazati. Innogo do sanja drzi. ali je nije mogla dovrsiti. jer joj je ponestalo para.0 Boga mi. mila rnoja majko. Mujezin sa 'munare uci: "Iza dzae edzeluhum la jestehirune saaten vela jestakdimun. osobito prosti narod. pa se moze sa sokaka iIi iz komsiluka u avIiju vidjeti. Kei veli materi: . umotaju mrtvo tijelo pokojnikovo u carsaf. "NoCas sam ti ~udan san usnila. mindaril fena ila daril beka". sto koji san znaci. neka kopa pod lijevim direko~.jednog mladog bega. gdje joj je "dobri" rekao i nagje pun cup dukata i orlonda nase blagostanje". sto ga ceka. 8amo treba znati. ne produljuje se ni za jednu minutu. nego covjek moze i sam usniti. stare knee. Ona je poslije smrti svoga muza stala graditi kueu. ogradi jedan dio kraj kuee i zastre ga cilimima i carSafima. Da. pa vele: "San je klapnja.. Njezina majka vjeruje u sne. stane kopati. stupom. Ko ne moze eijele avlije zastrti. pa joj veli: "Kceri moja. Ali ne sarno. da se dobri mogu Bozjim emeroID. Ona u prvi mah nije tomu vjerovala. Jedne noei javi joj se u snu "dobri" i rece joj. nosila. Ima dosta ljudi. nego . niti rnu to izricno zabranjuje. na kojem je umr'o i u earSafu ga iznesu u avliju i poloze na tabut. Zakon ne nalaze IDuslimanu niti da vjeruje u sne. On mi je ovo pripovijedao: "Imao· sam tetku udovieu.- 231 - Imaosam u Banjaluei vrlodobrog prijatelja. Ako je avlija. U to se je enD i mujezin sa rnu. to dobru ne sluti.

dok hodze mrtvoga okupaju i opreme. kada ide Bogu svomu?! Ako umre zena iIi djevojka. a na cefin polozi mrtvaca.-- -----. hodza ga polijeva. S6 232- mora umrijeti u isri ~a8't koji mu je odregjen. hodzinic('~ . habib. Boziji odabranik i nebi. da pregje 8 vremenitoga svijeta u vje~ni~. da mu tijelo bude sasvim eisto. 1m toga nastavlja: "Esselamu alejke ja resulalJah! E88elamu ja habiballah! Esselamu alejke ja nebijallah". i eekaju. da mogu mrtvo tijelo sasvim umotati. polijeva ga. Aku bolestnik nije dugo bolovao. dobro ga nasafuna. Cefin je veliko bijelo platno. nego hodzinske zene. pa mu veli: . kao tri do eetiri carsafa u jedno saSivena. safuna i pere pet do Best puta. kako se ne ce prati. Ko je bogatiji plati dva mujezina i onda oni zajedno sa munare uee sallo. na tenesir. kada ide eovjeku. Boziji 8vetac. nego ce hodza pokojnika okupati. dim koji pravovjerni musliman zacuje pijev mujezina. da ga naime do groba isprati i ponese. "Slava ti Boziji poslani~e! Slava ti Boziji odabrani~e! Slava ti Boziji sve~e!" Ove rijeei namijenjene BU svecu Muhamedu jer je. a ko moze. nosila. eist cefin. svuce ga do gola. zna. uzmu abdest. da se i sa drugih munara oglasi smrt pokojnikova. gdje draga kune nevjernog dragoga. Boliji poslanik. dugo i siroko. prostre ua druga llosila. safuna i pere obicno tri pu~ uzasepce. koje su kod uzimanja abdesta propisane. polije cijelo tijelo mlakom vodom. a onda uzme hodza abdest mrtvomu i pri tomu moli mjesto njega i u ime njegovo molitve. Hodza i oni. on reaul.4 Kada je hodza mrtvaca ~isto' oprao. Neki se sakupljaju pred pokojnikovom kucom. da Ii je ogradita cijela avlija iIi sarno neki dio. uzme safuna. Iza kako je hodza uzeo abdest sebi i mrtvomu. pa mu je tijelo vrlo zaprljano. a neki u avliji. Cefin se spominje u narodnoj pjesmi Secer Salih aga. ne peru je hodze. a neki dade. jer ako se eovjek pere. prema tornu. koji su kraj njega. da je neko umr'o i svaki ce uzdahnuti : "Allah rahmet eilesun ! "Pokoj mu dusi!". Prije. a onda ga pokrije carsafom do slabina. polozi ga na tabut. da mu posljednju pOCast iakaze. zuri se ku6i pokojnikovoj. a onda opere. da mu pomognu. a ako je dugo bolovao.

U abu zemze metne uvijek nesto eafurije. na celo i nos. u kojoj. Ham pamuk spominje se takogjer u narodnoj pjesmi: "U ruci ti sedefli tambura. ako je naime pokojnik bio tako siromaSan. I f· . Kada je hodza mrtvaca na cefin polozio. a ako je umr'o po noci. ne meeu na stupce ahmedije. Iza toga poskropi pokojnika abu zemzetom. dok dobri ljudi ne sakupe toliko nov~a. Na dnu nosila su daske i 11a te daske poloze pokojnib jclr muslimani ne prave lijesova. Kada je hodza poskropio pokojnika abu zemzetom. a cefin sveze nad glavom i nogama pokojnikovima. zena iIi djevojka. momak. ako je bio momak. a ako je zena iIi djevojka. "A Butra ti bio e. koja mu skoro do glezanja seze. U nekim rnjestima u Bosni i Hercegovini nacinjen je sprijeda na nosilima ~ kratak erno obojen drven stupac i po tomu stupcu mozes znati. da ga vjetar ne otkrije i da &e golo tijelo ne vidi. kojima se covjek. Iza toga umota ga u cefin. kad klanja. da mrtvaca mogu u isto vrijeme cetiri covjeka nositi. kopaju ga u jutro.- 233- "Sad na tebi bijela k08uIja. "A sutra ti ham pamuk metali. za tim na koljena i megju sve nozne prste Iijeve i desne noge~ dakle na sve dijelov~ tijela. ne ima ni fesa. okadi ga udom (vrsta mirisavog drveta sa Oahe) i ohuce ga u bijelu novu koBulju bez rukava. kopaju ga poslije podne.efin bio. ako je u opce ima. umotaju stnpac na nosilima ozgora ahmedijom iIi turbanom. du Ii je pokojnik bio ozenjen. koju hadzije takogjer sa Cabe donose. nego sarno muski fes. Sarno u jednom slucaju. Ham pamuk mece hodza mrtvacu na dlanQve obiju ruku. zemlje dotice. Ako je covjek umr'o prije podne. Nosila imaju po cetiri rueice tako. koliko je za ukop potrebno. da nije ostavio bas nikakva imetka i ako ga njegova BVOjta. u kojima mrtvaee na grobIje nose. mece na njega ham pamuk iIi kako bi mi rekli "vatu". Ako je umr'o ozenjen covjek. mnogo su sliena nasim llosilima. jedna vrsta vrIo mirisave smole. NosiIa. ne moze opremiti i ukopati. a ljudi podignu nosila i ponesu mrtvaca na groblje. je razmocena cafurija. jer je u muslimana u zakonu i obicaju. ·smije se sa ukopom pri~ekati. da Bvoje mrtvace sto prije ukopaju. Sada otvore vrata na avliji iIi razgrnu zastore.

Mrtve oci gledati ne mogu. hadziniee. i radosnim i Zalosnim zgodama. Mrtve ruke grliti ne mogu. dolaze k njoj drfige i prijateljiee. "Medna usta.roda cekajueil et . jer: "Dok rod dogje. rogjakinje i prijateljiee. kako draga place za dragim: Ona kuka kano kukavica. da De naricu. tjese ju i opominju da ne place. jer placem skode i sebi i mrtvomu kod Boga. pa ih tjese i razgovaraju samo da ue placu. kod Boga. nego prvi rogjak ako je daleko. jer ce im oni pm u nevolji pomoci. da vice.mraze". kod Boga. I narodna uam pjesma kaze. govorite tl majkom. jer je to sevap. kod vjeneanja. "Bile ruke zagrIite majku. jer "nema vecega zla odkomsinske Z8. a k njima dolaze komsinice hQdziniee. Ali je zensko srce vrln mekano. Kao kod poroda. gledajte u majku. kuks. ne smije tu biti ni njegova zena. da dobro ne live. zadulbina.) Bog naredio: Govorile hodze i badzije: "Mue'.~------- . Oni su u haremu. ne placi Ismihan kaduno".- 234- Imucniji muslimani rado daju novae za ukop. dijete. ni djeca. pa ce Cesto. Dok mrtvaca peru. da ljudi umiru. zasluge. . komsije prvi naci. koliko sarno mogu. opremaju i kade. Nasi muslimaniosobito ljube komsije. jer je tak. kvari rahmetlomu mertebe. zaplakati. samrti. A privrce kano lastavica. i narice za njim i za to nastoje i zene. Komi!lija dakle vise vrijedi. tako ce se i u tlvima drugim. htjela iIi nehtjela. Lijepo je. sunnetenja i os. -=~~-~-----~-~-. Muslimanima je zabranjeno plakati i uaricati za svojim milim i dragima jer je volja Bozija. Mrtva usta govorit ne mogu. Za to se komsije u Bosni vrlo paze i rijetko Be dogagja. pa govori: "erne oci. I majka place uad mrtvom kceri. Za to ko place i narice. da Covjek pusti suzu za pokojnikom. Ako je kojoj zeni umro muz. u bolesti. brat iii sestra. covjek bi poginuo . ali uije lijepo ni dostojno.

-

235-

Muzu ne ide u sprovod ni zena ni zenska djeca, nego sarno braca, "rogjaci i odrasli sinovi. Muz ide skoro uvijek zeni u sprovod, a neki, komu sree dopusti, ponese je nekoliko ko.-acaja.. Kada su mrtvaca opremili, metnn njego.vi ukueani na njega, kako vee Ito moze, kosulju, peskir iIi cevrrnu, a neki i bosealuk. Ko je bogat, metne osim toga veliku plavu iIi zelenu cohu, kao dar onomu hodzi, koji ce pokojnika ukopati. Ako je vise bodza, metnu na mrtvaea toliko cevrmi, peskira i bosealuka, koliko je hodza, da svakomu po jedan dopane. Prije nego ce mrtvaca iz avlije ponijeti, stane hodza kraj n~­ sila, a sakupIjeni narod iza hodze. Hodza i sav narod snjim isprnzi dlanove, dotakne se palcima resica na usima n znak, da sn mu dok moli, usi za Bve Bvjetske stvari glnhe i govori: "Allahu ekber!" Hodza to rekne prvi glasno, a say narod iza njega tiho, da se ni sapat ne cuje. Odmah iza toga spuste ruke i svezn ih na prsima, to jest svaki metne lijevu ruku na prsa, a desnom pribvati lijevu i stoja tSlko prignuvsi glave zemiji. Stojeci tako pronce u sebi tri kratke dove. Iza toga razvezu ruke, rasire dlanove, a ruke svinu u laktima i gledajuc u dlanove mole u sebi fatihu iIi elhami serif. Kada je hodla i say narod fatihu iIi elhami serif proucio, dignu otvorene dlanove prema celu i prevuku ih preko Iiea, brade .j prsiju u znak, da su molitvu svrsili. Kada su fatihu iIi elbami serif proucili, pristupe cetiri covjeka koji su nosilima najblizji, prihvate nosila za rucice, podignu merburna na ramena i ponesu ga prema groblju. Prvi idu oni, koji nose mrtvaca, a kraj njib i iza lljih ostali narod. Dok mejita nose, redom se mijenjaju, jer je vrlo korisno mrtvaca makar i malo do njegova kabnra, groba, ponijeti. Za svaki korak, eto covjek mrtvaca do groba ponese, dobiva on cetrdeset sevapa. U prijasnja vremena, dok 8U momci nosili percine, visio je mladicu percin niz tenesir, nosila, pa se je po tomu moglo znati, da nose neozenjenog Covjeka. Danas, kada vee tako malo momaka percine nosi, odrele hodla percin prije, nego ce mrtvaca okupati. To nije doduse zakonom propisano, ali ih rezn, jer narod vjeruje, da se zmije i dru~a g~~~~ .u percin krije i da pokojniku oci ispija: . "Draga se u zmiju utvorila,· "Oci pije, u percin se krije".

-

236-

Pred 8vakim grobljem lezi oveci kamen, isklesan U obliku pacetvorine, dug po prilici kao i covjek. Taj se kamen zove dzenaze kamen. Kada Ijudi donesu merhuma do dzenaze ka,mena, poloze ga sa n08ilima tako, da je lieern okrenut prema Meki. Hodza stane i opet kraj nosila i pokojnika i okrenuvsi se prema Meki, po~ne klanjati dzenaze-namaz. Sav narod Btoji u redovima iza bodze, pa i on 811jime zajedno moli. Prije nego Ce hodia dzenaze namaz poceti, veli i opet glasno: "AIIahu ekber", a say narod iz& njega tiho: "Allahu ekber!" u znak da namaz po~inje. Say narod moli sada (da ne navodim arapskoga originala) ovo: "Boze nas, mi Ti se klanjamo i slavirno Te, vjerujemo i svjedo~imo, da osim Tebe drngog Boga nema". Kada su tu dovu prou~ili, veli hod!a opet: "Allahu ekber", 1I znak, da pocinje nova dova, a to je salavat 8vecu Muhamedu. Kada su salavat svecu Muhamedu poslali, veli hodza i opet: "AIIahu ekber" i nova dova pocinje. Ta dova glasi: "Boze nas, oprosti grijebe Bvim zivim; mu~ku i zensku i onima, koji se nijesu ovdje nasIi, a oprosti i ovomu mejitu Bve njegove grijehe i obveseli ga 8vojom milosti". Iza toga predadu selam. Hodza i Say narod snjim pogleda najprije desDo i govori: "Esselamu aIejkiirn verabmetulab. - Bozija milost neka je svima mrtvima". Na to pogledaju lijevo i opet isto govore. Sve to rade i govore tiho i mirno i bez najmaujega stropota, da se upravo ~uditi moras. Sada prevuku otvorene dlanove preko ~eIa, lies, brade i prsiju i tim je dzenaze namaz dovrsen. Iza toga pritegnu jos jednom ruke u laktima i gIedajuc u dlanove pronce fatihu i elhami serif, a ollda se hodza okrene narodu i veli: "Ovaj je covjek (zena)biodobar?" Say narod veli "dobar" bio on za zivOt8~ kakav mu drago. Narod veli "dobar", jer je sevap kod Boga govoriti 0 mrtvima dobro. Bog ljubi one ljude, koji 0 pokojnieima dobro govore, koji ih do kabura prate, koji im dovu "prid dusu uce" i koji im od srea praAtaju. Ko zasuti pokojnikova zla djela, tome ce Bog i njegova zasutiti,· a ko mrtvima ne oprosti i ko ne zasuti njegovih zlih djela, tome ne ce ni Bog zasutiti njegovih, nego ce ih na strasnomu sudu svemu svijetu otkriti. Fatiha iIi elhami serif jedina je molitva, kod koje muslimani ne klanjaju, nego je stojec uce, ali i kod fatihe stoje u redovima kao kada klanjaju.

-

237-

Iza kako je narod merhumu halalio rekavsi javno, da je dobar, pristupe cetiri covjeka nosilima i ponesu mrtvaca do njegova kabura, groba. Grob je obicno dubok covjeku do pasa. Za sto bas do pasa - toga mi niko nije znao reeL Dva muskarca, koja su pokojniku najbliza, dakle sinovi, braea, !tricevici itd. sigju u kabur, a druga dvojica prime mrtvaca; jedan jednom rukom ispod pleca, a dr~gom preko prsa, a drugi ispod koljena i predadu ga u ruke onoj dvojiei u kaburu. Ona dvojica prihvate mrtvaca, spuste ga u kabur i poloze tal{o, da gleda lieem prema Meki. Iza toga razvezu rou cefin vise glave i nogu i redaju nad njim daske pocam od glave prema nogalJ!.a tako, da svaka daska jednim krajem bude na dnu groba, a drllgim da se prisloni iznad pokojnika, da zemIja na njega ne pada. Ako umre zena iIi djevojka, metnu je u tabut tako, da je, kada je budu u kabur spustali, ne moraju primiti za tijelo nego za tabut, jer kao sto muskarae ne smije primiti tugje zene i djevojke dok je ziva, isto se je tako ne smije taknuti ni kada je mrtva. .. I{ada su mrtvaca pokrili daskama, uzmu lopate, da ga zakopaju. Svaki baei po nekoliko lopata zemlje u grob, jer je i to sevap ..,,:,..> kod Boga. Prema tomu je dakle krivo misljenje nekih ljudi, da muslimani kopaju plitke grobove i da svoje mrtvace na sjedec zakapaju. Kada su mrtvaca zakopali, prouci hJdza i Rav narod snjim i opet fatihu iIi elhami serif. Iza toga odlazi narod kuci, a hodza ostane na talkinu. <Jim se svijet odmakne jedno 40 koraka od kabura, dolaze pokojniku suvald~ije iIi kako ih neki zovu 8urudzije, da ga suval ucine, to jest da ga pitaju, sto je na zemIji radio. Kada suvaldzije dolaze, pokojnik ozivi, ali ne zivotom, kojim je zivio na zemlji, nego je kao u nekom polusnu, ali ipak svjestan, da ce odgovarati za djela, sto ih je za zivota ucinio. Suvaldzije su dva Bozija meleca; jedan je Munkir, a drugi Nekir. Kada oni dogju, stave rahmetlomu prije svega ova pitanja: Ko ti je Bog? On veli: Bog mi je Allah. Sta ti je kibla? Kibla mi je Meka. Ko ti je pejgamber? Pcjgambel mi je Muhamed.

-

238-

Iza toga stavljaju 8uvaIdzije na rahmetloga, pokojnika i drnga pitanja, ali ato ga pitaju to ne zna niko, nego sarno onaj, koga oni pitaju. Dok suvaIdzije rahmetloga suval cine, Btoji hodza na talkinu kod njegova kabura i glasno rnu dovikuje, sto·.ce na prva tri pitanja odgovoriti. Ako je pokojnik bio pravi "Turcin", to jest, ako je bio dobar musliman i ako se je tacno drzao svoga zakona i po njemu zivio, on ce Bozijim emerom na sva pitanja dobro i lako odgovoriti, a ako je na sva vitanja dobro odgovorio, uzece suvaldzije dnsu njegovu, i odnijece je u dzennet. Iza kako sn BuvaIdzije odnijeli dnsu pravednikovu u dzennet, rasirl se njegov kabur, da mn tijelo u zemlji ne trpi, jer tjelesa pravednika ne ce do kijameta i strasnoga suda i8t~nuti. Ako pokojnik nije hio pravi "Turcin" i nije umro u milosti Bozijoj i pravoj vjeri Muhamedovoj, ne moze suvaldzijama odgovoriti kako treba, a oni onda prime dusu njegovu i haee je u dzehennem; u onaj kat, koji je prema svojim grijesima zasluzio. Kada su 8uvaldziie dusn nevaljana covjeka u dzehennem baeili, stisne se zemIja oko njegova tijela tako, da ga sasvim zdrobi i da mu "kost mimo kost proganja'''. Osim hodze moze i ko drugi na talkinu ostati, a osobito pokojnikov otae,. brat iIi ko drugi iz najbIize rodbine. Prema narodnoj pjesmi umrla je mlada sultanija. Kada su je u kabur ukopali, Ile doziva ona hodze, koji je na talkinu ostao, nego Bvoga oca, pa mn veli: "Ah moj habo, eare gospodine, ,~Eto meni teski suvaldzija, "Sad ce mene suval uciniti. Kada suvaIdzije dolaze, cuje se jeka, zemlja se trese, a mrtvi drhce od straha i brige, da Ii ce na Bva pit~D.ja valjano odgovoriti. Radi toga dovikuje hodza, koji je na talkinu ostao: "Korkma, korkma". "Ne boj se, ne boj se", da ga obodri i osokoli. To nam .8vjedoci i narodna pjesma: Stade jeka, erne zemije zveka, Dogjose joj mloge suvaldzije.

da se Bogu moli. nego nam kaze sto ce oni po prilici pokojnika pitati. grijesnici. za sto ce suvaldzije pokojnika suval ueiniti. Dobro je po nje ito. a drugu polovicn dobiva onaj. trpe velike muke. nego JOB vise sebi~ jer polovica onoga sevapa. Kao sto se dzennet dijeli na vise katova. U jednomu katu trpe grijesnici glad. koliko je ko 8vojim grijesima z&sluzio. "A Boga yam mloge suvaldzije. Sultaniju u vatru bacis~. "Od komsinske 80fre pobignula. koji rahmet "prid dusu mrtvima pridaje".~ "A Bog nas je tebi opremio. Za to joj kaiu suvaldzije: :. i dobra djela ~ini. prema tornu. prernda niko ne moze znati.239 - Ali ne Ramo da narodna pjesma oplsuJe dolazak suvaldzija. Sto je ko bio veci grijesnik. "Sto s' sirote male napadala. koji je na talkinu ostao. svojim molitvama mogu kod Boga mnogo pomoei i radi toga nalaze vjera muslimanima. "A mevluda ti nisi davala. pa im stano po savjetu svoga oca. sto se molitvama dobiva. Molitvama za pokojnike ne koriste ljudi samo mrtvima. sto "im ljudi na ovoj zemlji.Od sirote glavu okrenula. Dzehennemska vrata otvorise. u drugomu zegju. ~. u cetvrtom bije mraz. sto 8U na ovoj zemlji sagrijesili. sto oni po nauci 8voga zakona. nego sarno neko vrijeme prema tomu. "Da mi tebe suval neinirno. To je istina dobro. da mrtvima rahmet pridaju i da im "prid dusu" dove nee. vrIo se je uplasila. to jest. da eovjek sarno klanja i da u citab gleda. u trecemu ih przi vatra. otpada na sve pokojnike zajedno. isto se tako dijeli i diehennem. pada u dublji kat dzehennema i trpi vece muke. utjesljivo je po nje.. ncgo treba da. govoriti. "U mahalu malo vatre dala. Kada je mlada sultanija opazila suvaldzije. "Ja sam danas pet vakat' klanjala "I pet puta u citab gledala. To nam svjedoee i svete . ne ostaju do vijeka u dzehennemu. Ali premda je diehennem strasan i premda dzehennemlije. ali nije dosta. .

pa ell vam protumaciti. ali odgovora nema pa nema. kraj ovoga harema prosao neki covjek.. koliko sevapa komu pripada. Ona mu veli: "Drago dite. dogjite na moj kabur. On je sa 8vojim ucenieima proucio skoro say citab. da ih prollci i talebi protumaci. "Je l' t' obicno u mubarec zemlji. da dovrsi citab.. da je vrlo korisDo moliti se za po·kojnike. za sto im se nije do sada javio. a narod ga ukopa.Je Ii tebi erna zemlja teska... dogju uceniei na njegov kabur i stanu ga dozivati. sarno mu je pri kraju ostalo nekoliko listova. koji im stade citab dovrsivati. ja sam ostario i oslabio. Taj se je sevap raspisivao kroz ovo cetrdeset dana megju sve mrtve ovoga svijeta. "Jest obicno u mubarec zemIji. da se znade. "Je su Ii ti simsir daske teske. "Nije meni erna zemIja teska. Sarno poloviea dopala je nama svima. Jednoga dana dogju mu ucenici na ll&uk i uIDole ga.. ucenika. proucio elhami serif i poklonio ga mrtvima.. da izmegju pokojnika i ljudi na ovoj zemlji ima neka veza i da se mrtvi mogu zivima javiti i snjima govoriti.- 240- knjige: Bio neki vrlo star hodla i imao cetrdeset talebe.. Tako su oni dolazili kroz punih trideset i devet dana. Kada su i cetrdeseti dan u jutro dosli. Uceniei ga upitaju. nego ito.. I narodna pjesma lijepo nam opisuje kako majka govori sa pokojnim sinom. jer je onoga dana. Ali kada ja umrem. zacuju iz kabura glas svoga uciteIja. "Nisu meni simsir daske teske. kad su mene tikopali.. ali im on odgovori: "Djeeo moja. a druga je 08tala njemu samomu. . Secer Salih aga. Dr:ugoga dana u jutro. . da· im sto dokazu iIi da ih za sto umole. al im se hodza nije javio." Iz ovoga vidimo ne sarno. sto jos u citabu stoji Jos istoga dana umre bodza.. .. Doskora (~U umrijeti i za to ne mogu citaba douciti. a on im rece: "Nijesam mogao.. "Je l' se zemlja u oci nasuIa?" A on joj iz groba odgovara : "A Boga mi moja mila majko.

da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece i drvece i da se jedno oko drugog vije: Vise Muje zelena borika. ako zbog Uubavi umru. da im barem u zemlji lakse bude: Naporedo mezar iskopali. jedno kraj drugoga ukopaju. I:. A ruZa se oko bora vije. Kano Hata oko zivog Muje. Ali narodna pjesma ide i dalje. Tude njiha dvoje ukopali. pa nam pripovijeda. "Teske su mi moje drage suze..Nije mi se zemlja u oei nasula. Vise Hate rumena ruzica. I j . . Za to i preporuea. Metnuse im u bijele ruke. nego sto vjera dopusta. Borika se oko ruze vije. da dvojc zaljubljenih. Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara.r I - 241- . Kano Mujo oko zive Hate. pa makar si i sami zivot uzeli.

Na kamzama bijele dzigere. sarno ne samoubice. sam sebi zivot oduzeo. da ce Bog dzehenuemlijama s vremenom sve grijehe oprostiti i primiti u d!ennet sve. J2i kako se lako udario. sto se prije uopce nije deSavalo. osohito zaljuhljenih momaka i djevojaka. . Pa s' udari njima u srdasce. To je tim zacudnije. Kad se prenu nek se poigraju. i sto narod vjeruje. a momak nozem: I on uze no~e okovaie. ako je bio pri svijesti. sto narodua haremska pjesma vise puta spominje samouhistva _. Prema haremskoj pjesmi djevojka se obicno ubija makazama. da hi koji musliman. Na nozu je srce izvadio.*) *) Zacudo je.- 242- Metnuse im crvene jahuke.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->