t

I
I

!

ZIVOT I OBICf\JI

fl\USLlfI\AftA
1I

. BOjNI
I'lAPISAO

I HE.~CE.GOUINI

RNTuN HRNGI.

DR\JGO ZI'lATI'lO POVECAt<lO I ISPRAVLJEI'lO IZDf\I'lJE.

CIJENR· 4 KRlINE.

SARAJEVO
IlIlKLIIDII
DII~I~LII

II. KIIJONII.

·1907.

IY
'1

iJ

ZIVOT I OBICf\JI

u

BOSI'II I flEI={GEOOVll'I1.
NAPISAO

'I

RNTUN HRNGI.

DRUGO ZNATNO POVECANO I ISPRAVLJENO IZDANJE.

5I\ftRJEUO.
~AKLADA

DAt4IELA A. KAJONA.
1906.

predgovor II. i2;danju.
Prvo izdanje moga djela Zivot i obicaji muslimana u Bosni i Hercegovini vee je odavna raspacano. Jer mi neprestano stlzu nove narudzbe, priredio sam drugo, znatno poveeano i ispravljeno izdanje. Pri tome sam nastojao, da udov oljim i pravednim zahtjevima kritike. Tako n. pro rado priznajem, da je naslov' djela nesto preopsiran prema njegovom sadrzaju i da bi bolje bilo, kada bi glasio: Iz zivota i obieaja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nijesam opisao, niti sam u jednoj knjizi opisati mogao sve obicaje nasih muslimana. Nakladu drugoga izdanja povjerio sam vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona u Sarajevu. Kod sastavljanja ovoga djela bila mi je na urou jedino ta zelja,. da braeu preko Save, Dinare i Biokova upoznam s nasim muslimanima i njihovim obicajima. Ovo je upoznavanje tim nuznije, sto u nasim knjizevnim proizvodirna, pa i u dnevnoj stampi, jos uvijek. izbijaju znakovi nepoznavanja u tom podrucju. Sarno onda, ako se budemo poznavali, rnoei cerno. utrti puteve nasem megjusobnom pouzdanju i prijateljskom susretanju, a to je ono, za cim sam uvijek tezio. Ako dakle ova radnja doprinese i najmanje tome, da se upoznamo i da se megjusobno postujemo, bieu sretan i nikada ne cu. pozaliti truda, sto sam ga ulozio pisuei ovo djelo. Sto sam napisao, napisao sam na temelju vlastitih opazanja, a· donekle, osobito kod sibjan mekjteba i ruzdija, posluzio sam se nekim stvanma st.ampanim vee u "Skolskom Vjesniku", a dobro BU mi dosli i neki izvaci iz "Behara". OvQ~ sam ucinio za·to, da radnja. bude potpunija i jasnija, a prema tome citalackoj publici milija.

Na koncu hvala ravnateljstvu zemaljskog muzeja u Sarajevu, koje mi je uzajmilo vi§e kliseja, a hvala i vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona, koja nije zalila ni truda ni t~oska, da ovu knjigu sto ljepse opremi i tako je u svijet posalje. Sa raj e v 0, pocetkom mjeseca oktobra 1906.

Pisac.

koja zalazi u begovske.' Predgovor I. kao da sam medju njima nikao. koji su mi za ovu radnju najvis~ gragje dali.--. opisao sam Oahu Bejtullah prems. doaao sam u novi meni nepoznati svijet. sto ga izdaje jugoslavenska akademija u Zagrebu. jednako posteni i karakterni. a kod asikovanja i prosnje posluzio sam se donekle sa radnjom mladoga bega Kulilloviea. koja kod hatmi. nasao sam. tako rekuc. Pisuci ovu radnju.~'-_. koji do onda. Hvala prijazllom do-· ceku tamosnjih vrlo uglednih begova Uzeirbegovica. da barem u gIavnim crtama opiaem njihov zivot i obicaje i da tu knjigu posve-tim njima i mojim zemljacima u Hrvatskoj. ja sam se za kratko vrijeme na taj novi svijet priucio. izdanju. pisao sam sarno ono. stampanom u "Zborniku za narodni zivot i obieaje juznih Slavena". Megju onima. Ja. te sam tamosnje musli-mane radi njihovog trijeznog zivota i radi njihove iskrenosti i postenja zavoIio. Druzeei se snj~a­ i zalazeei u kuee njihove. moram osobito istaknuti staru muslimanku Baranovicu u Bihaeu. da megju njima zivim i da obucavam njihovu omladinu. Jedino govoreci 0 hadzijama i njihovom putovanju u Meku. imao sam otseIe. muslimana. koja . iIi sto su mi stare nene i druge vjerodostojne osobe pripovijedale. aginske. da su nasi muslimani svnda jednaki. sunnetenja i vjencanja domacicama pomaze i jela kuha . sve sam ih boIje upoznavao. trgovacke a i sirotinjske knee. kuja vraca i uroke skida. pa Bihac i Banjaluku.· opisu Edhema-Rize. ni vidio nijesam. sto sam kroz ovo de-set godina iIi sam cuo i vidio. Iz Maglaja premjesten u Livno. Kada sam pred deset godina dosao kao uciteIj u ubavi MagIaj na Bosni.i jednu staru katolikinju.

ako Bog da. Muhamed Hodzi6 dao mi je osim toga podatke za porod. pak im ovim. Muhamed Hodzi6 i Selim Alic. asikovanje. njegovih rodica.... Budi njemu i Ali6u jskrena hvala.~- je sa osam godina. Bog sami znade._----. sto skorije u Bvijet 'izdati. pisac. nieah i smrt. Od Djih sam saznao potankosti za djetiDstvo. Hvala i~ i od Boga p1a:6a! UBi hac u. da imaju rodice. pak 6e i propasti. izrazujem svoju iskrenu zahvalu. cija imena iz stanovitih uzroka ovdje objelo.. dali su mi najvise uputa moji dobri prijatelji. koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama. koji BU tako sretni. Sto se vjerske strane ov~ radnje tice.begovskih ku6a u Banjaluci kao sluzavka i ondje svoj vijek provela. . ali se barem JOB do danas do njega doei ne moze. kao siroce bez oca i majke dosla u jednu od prvih . ako se ovako slucajno ne otkrije.laniti ne mogu.. koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje eu.-._. kako je to CUO od svoje majke hodzinice u Posavini i drugih zena. Osim njih mnogo su mi J?-a ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci. mjeseca studenoga 1899. koliko narodnoga blaga lezi u bosanskim haremima.. hodze u Bihacu i B3:njaluci. . ...

.-::.- fl·.~. .. ZIVOT.- .. -..

"Turske mi vire". aka ko koga za savjet pita iIi sto mali. Poslijepada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godille 1-l63.f Wuslimani Bosne i Hercegovine starinom su Slaveni. Isla.nas u Bosni i Hcrcegovini vrlo malo. . pre nij~su oni Bve do najnovijeg doba. ako_ si Turcin!". ali masa n~roda niti je znala. a svoju vjeru tur· skom vjerom. Tako n. niti jos danas znad-e sto je. pbirna je zakletva. Te doseljenike i njihove nasljednike zove narod' Turk. i za to se rado nazivaju Turcima. . sa Turcima. ako si Tur~in?" "Pomozi.osti. "Govori. cisto slavenski tip. Ako se je sto vazna dogodilo. a znaci pouzdanje u Boga. te su mu i dallas najvjernije pristasc. odrekose se mnogi Bosnjaci vjere svojih otaca i prigrlisc vjeru Muhamcdovu. ako si Turcin!" Domovinska je cud u nasih muslimana i danas slabo razvijenR jer kod njih prevlagjuje vjerska strana.nl*). koji su im je donijeli. Vjeru svoju usko spajaju B onima. ako si Turcin ?". W' *) Islam je arapska rijec. Zenec naime kroz ceti~i stotine godina domace seeri. do okupacije. veli: "Sta en. Osim ovih muslimana ima u: ·Bosni i II crcegovini potomaka pravih Osmanlija. 'za razliku od domaeega bosanskoga muslimana. Bezi.usama. kojom se nas musliman zaklinje. uglednije age i uceniji Ijudi govorili BU da su Bosnjaci i d~ govore hrvatski. koje BU narodll. koji BU se iza pada kraljevstva bosanskoga. nau~ili su ani jezik i obicaje ove zemlje i malo po malo izgubili svoj prvobitni i dobili nov. Pravih Turkusa' ima da. pod osmanlijsko gospodstvo. pita jedall drugoga: "Staje. pravo znaIi. obrtnici iIi trgovci u ov~m zemljama nastanilt. ponajvise kao cinovnici.

Jeli stekao iskre. • . stoljubiv i susretljiv kao i svi Slliveni uopee. On je ponosan. bo. a na glavi mu je crvena kapica." Nasi su muslimani veliki prijatelji lova i junackih igara. Neprijatelja mrzi i tesko oprasta nanesenu mu uvredu. Crna oka kano u hajduka. Tanka stass.na prijatelja. Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi. Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini. on je njeZaTl muz i izvrstan otae svoje obitelji. pa bda su ih izvjezbali. a on poleti nom Zicom. premda i to malo pomalo prestaje. vjeran mu je do posljednjega daha. skine galo lzvezeno srmali. mu kapu s glave. Soko sjedi loveu na ruei. rumlma obraza. u kojoj se je rodio i uzgojio. na koga se smije i moze pouzdati.elo: Ja kakav je Suljo barjaktare.- 10- Bosanski musliman vecinom je visoka uzrasta. a go. idu snjima u loy. sirokih pleciju ijakih misiea. a ponos mu najbolje odaje junacki hod. kao i zemlja. bistar P9gled i visoko (I. Kad Slaro bosansko begovskv odljelo. zlatnom i srebr.Ou se drii arapske posloviee. A pleea mu sira od arsinll. u kojoj se je sve do danas odriao lov sa 80kolovima. koja kaze: "Isprllzita strjelica vise se ne vraea.lovae opazi kakovu ptieu. PoSten je i pouzdan. Bosanski je musliman umjeren u jelu i picu. Lovom sa sokolovima bave se jos jedino plemicke obitelji Uzeirbegoviea u Maglaju na Bo~ni i Sirbegoviea i Smailbegovica u Tesnju. le svilom.

trcke i ~ljuke. uhvuti je i donese svome gospodaru. udariee i na mnogo veeu pticu od scbc. Osim . Vee iza nekoliko nedjelja ide 011 ~njirn u loy i ne ce da ga ostavi. Zacudo je kako brzo soko upozna svoga gosp'odara. Osim manjihptica hvata soko prepelice.-11- strJelovitom brzinom za njorn. a nekada .

12 '... .. lrl" . ... :. { . '!' . . ~.' f· ~-... . ' t-.

a svoga dragoga sa 8okolom. pa ako ustreba. da mn je to dragi Bog za njegovo dobro vee unaprijed odrcdio. koju su mu pregji namrli i za to ne prodaje sv6je ocevine. On je odan vjeri i tvrdo vjeruje." U narodnoj piesmi 8oko je uz IastaVleu listonosa.- 13- sa sokolovima love nekj. da se tako u bescijen docepaju njegova dobra. onako odano i sa uvjerenjem ljube' svoju vjeru. Siv. I otac i majka vele sinu svomu: "Sokolicu moj. Da su ipak neki prodali i da jo~ i danas prodaju svoja dobra i sele u Aziju~ uzrok je ponajvise spekulacija bezdusnih ljudi. mu soko na ramena sjeda. da je sve. On to cini sarno u velikoj nuzdi. Pripelica jeste za sokola. jer zna. nego i u ~bicnom govoru. . i u skranjoj potrebi. koja treba da rijese valjana junaka. ne sarno u narodnoj pjesmi. Hoce Ii nas musliman da oznaci brzinu. 9n to ravnodusno podnosi. bilo to dobro iIi zIo. Malo ima naroda u svijetu.Bvijctu dogagja. Soko je muslimanu vrlo draga ptica. . kopcima.a." Junak je ne sarno hrabar kao soko. Hrabrost se junaka cesto. od Boga sugjeno. NaB musliman uziva u svojoj kucici. On je znak srcanosti i hrabrosti. Iz kljuna mu listak knjigu hiti. koji zaljuhljenima listove donosi: Beg Mustaj-beg ikindiju klanja. nego ima i oko sokolovo. sto mn dr'ago. koji onako iskreno. Za Rizvana ovaka divojka. koliko povredom njegove vjere i vjerskih osjecaja. koji su prostodusna ~ovjeka nagovotili da seli. on ce za vjeru zrtvovuti say svoj imetak. pak veli: . On silno ljubi onu grudu. Bosanski suo muslimani agrikultaran narod. a junak junaka svojim sokolom. sto Be u . Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom. svojoj slobodici. jer on u sebi sadrzav~ sva svojstv. on ce ravnodusno podnijeti sve boli ovoga svijeta. veli on: "Brz je kao soko. isporegjuje hrabrosti sokola. velikoga Allaha. Prijatelj zove prijatelja. On zivi i umire za BVOjU vjeru i nicim ga ne mozes toliko uvrijediti. psobito manje vrste ptica i sa akffiadzama. kao sto ju ljubi bosanski mrrsIiman. On se uzda u dragoga Boga. on ce dati i zivot svoj za svetinje svoje. pa dogodilo se. neprijatelja ovoga elementa.

da bi i najprostiji musliman opsovao Boga iIi sveca. a o3tali da ga slusaju. U istim kolima sjedilo je vise ljudi. Neki od mlagjih putnika porjecka se sa kondukterom i opsujc mu Boga. da je stvqren da zapovijcda. koji psuje i ne moze da pojmi. ali sam rijetko kad (i to tek u najnovije doba) euo. jer je uvjeren. Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama. koji ga huli. pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran. Prema tomu on se i vlada. dn ne rekne. a nas mu Jlmsliman mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa. kako Bog gromom ne zgromi onoga.- 14- Bosanski je musliman vrlo ponosan. koji su se u inteligenciju ubrajali. . MusJiman mrzi i prezire onoga. Ceir. a kad govori pazi. Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar. govori malo. sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna. a megju njima i jedan musliman iz Balljaluke.

kako voda teee. ozbiljni.em. da se je smirilo ne same t~jelo. tako imaju nasi muslimani svoj ceif. da se je covjek smirio.-15 nsta. Laz mrzi nada Bve. Jer' BU cVrsti u k~rakteru. ne znajuci za cas ni da dises.dobru cigaretu dane prosjediti iIi eitava poslije podneva u hladu granate kruske. odgovorice rou: "Tako mi je bilo po ceifu. Ceif je nesto posebnoga. pa ga ko upit~. za sto nesto nije ueinio.pa rriirna Rosna. kako ih vjetrovi po horizontu gonJaju.put. niti ne osjeCaju. da gledaa nebo i da ga slavis. odrzace obeeanje. Muslimani vise euvstvuju. a i siromasak ce se rijetko zaboraviti. ne zastaju i ne ogledavaju see Oni su i u -kahvi i na sijelima vrIo mirni i gdje se _ sastaju. sIjive' iIi jabuke posmatrati let. Ali kolike Ii razlike izmegju ceifa i esprita?! I dok se pod espritom razumijeva nesto spretna. onako se mirno i rastaju. Ceif je "kada se uzneses u neko bezbrizno carstvo. oznaeuje . nego i duh njegov. Kada idu . zamisljeni i kao zadubljeni u neku daleku. To je tako zvani ceif. da sto ukrade. a ti ga psujes. jer je to eovjeka nedostojno." Elem nesta sliena onoj talijanskoj: "Dolce far niente". ni da kavu pijes iIi grizes cigar duhana. A tek moral? Bosauski je musliman vrlo karakteran. nema buke ni vike. I kao sfo Francuzi imaju svoj esprit. -gIedaju uvijek preda se. Ceif opet u sirem smislu jest -ono. a da s nikim ni rijeci progovorili nijesu. a rijee fiU je sveta. ama bas nista ne misle. svi se tiho i ozbiljno razgovaraju. neopredijeljenu misao. makar mu to i tesko bilo. reci ce ti: "Nije mi bilo po ceifu" . Ima Ii . nego Ii nmuju i za to su. pa je Ii ti sto obeeao. Isto tako mogu oni uz lulu duhana iIi . a da pri tome nista. To je sramota!" Zaista velika sramota." Isto tako upitas Ii ga. koje ne taru brige za egzistenciju. naravno je. Bas radi toga su se toIlko opirali svojim suIta~ima i bas radi toga su skoro sve reforme turskoe:a carstva u Bosni i Hercegovini na najveci otpor nailazile. poletnoga. za sto je to ueinio. pa kako su se mirno sa~tali. sto bismo mi rekli: "hoce mi se" iIi "drago mi je". osobito stariji i imucniji.Dam ceif. Neki od njih mogu u tima mislima citave sate prosjediti na obali rij~ke i gledati. da su konzervativci i da kao takovi mrze sve novot~rije. sto osim nasih muslimana valjada ni jedan narod na svijetu ne poznaje. ptica i oblaeke. Ako covjek nesta ucini.

Oka se dijeli na cetiri litre. nije poznato ime i djela glasovitoga pobornika za bosan~ku slobodu.kapetana Gradaceviea. Oni jos i danas racunaju na grose. pak je prema tomu svaki dukat tezak _po jedan dram.zolote i vizline. Gros vrijedi u Bosni sesnaest. sijeno i drugo kojesta na pare. sa okupacijom u Bosnu i Herccgovinu unesen. Bosanski muslimani i muslimanke vrse svoje vjerske dUZIlOSti najvecom tacnosti. u Austro. na celu bosanskih nezadovoljnib digao protiv svoga padisa~a. dug je dakle kao srednji ljudski korak. tako je u njih gros. Veli se: "kupio je iIi prodao je ovo iIi ono. ViZlin vrijedi u Bosni dvadeset i cetiri. ' sto se oni svi jos ni danas ne sluie metrickoni mjerom. marij~se. a i krseanina u o-yim zemljama. Stare cetvorke zvali su dvajesticama iIi patakunima. I za novae sluzili su se oni Bve do najnovijega vremena. jer su imale stotinu para. a tako zvane dvosekserke iIi dvogroske. mjere jos i danas tekucine i tezine okama. dok nije krunska vrijednost uvedena. Cetiri helera zovu se jednim imenem marijas." Dva helera imaju pet. Oni. sto ih je od svojih pregji naslijedio! Konzervativnoj cudi nasih muslimana ima se pripisati ito.' osobito megju se. a psenice cetrdeset para. a cetiri u Hercegovini. za -toliko i toliko stotina iIi hiljada grosa. starim nazivima. .vee kako kada. premda je dekadicki sistem jos godine 1873. a u Hercegovini dvadcset helera. talirc.i obieaje. Oni prodaju JOB i danas zito. Nas musliman ide pet puta na dan u svoju bo- . za tim na cvancike iIi plete. Stotina oka zove se· tovar. Oka kukuruza na primjer. docim jaje vrijedi deset do dvadeset para .pedeset. kO?lu . vrijedi trideset i dvije. a godine 1878. jaja. i koji je tako skupo platio svoju Ijubav za . pare i akce. a. a talir ima cetiri krune. koji se je godinc 1832.. da oruzanom rukom obrani stari red. Na oku ide ravno cetiri stotine dukata. a duzine arsinima.Ugarskoj monarhiji uveden. Oka ima jedan kilogram i 28 dekagrama iIi tacnije 1283 grama. Cvancika ima sesdeset i sest iIi sesdeset i osam helera. a u Hercegovini trideset beIera. Pa kako je u nas temeljna brojna jedinica kruna. stoparicama. sultana M~hmuda II. a sva~a litra ima po stotinu drama. a neke su jos i do danas.16 inteligentnijega muslimana. para u Bosni. ponosnoga plemica i junaka "Zmaja od Bosne".. Arsin ima '75 centimetara. zadrzali. po tovara iIi strana. Husein .

. makar ga I1eznalice i objesni stvorov'i radi toga i ismjehivali. dZamiju.. u dva sata poslije zapada aunea. klanja 011 gdje ga stiglle doba za klanjanje. U po dana klanja on podne.- 17- gomolju. kada idu da cuju 5. zove ga pijev mujezina na jutarnju molitvu. propovijcd. Kad sunce zagje. iIi eilim. jer je zena. a onda ee na pocinak. Dok muskarci mole u dzamijama: klanjaju njihove zene. vaz. da se ondje pomoli i pokloni Bogu svomu. eim je zora zarudjela. klanja akSam. dotaknuo :fie je palcimn resiea nil usima u znak. dok ne ispune prvi red pred mihra2 . sabah.llla: osim u neke dane. ne obazire se ni na lijevo. a na po se za ramazana. okrene se prema Meki i zaboraviv na sve svjetovne stvari. a oIlda stane pred mihrab: oltar. ni na desno...' no polazenje dzamija. On prostre svoju serM.adu.. On to cini i u tugjoj zemlji. Ako je na putu iIi ne moze da klanja u dzamiji.. eim je koji musliman ll~llmljn u kasabl iii yarost u dzamiju uniSao. da je otsele gluh i slijep Zll svo svjetake stvari. Do njega stane -drugi: pa tre(-i i cetvrti. klanja jaciju. koji uvijek uza se nosi. zabranje. seeri i sitnija djeca u kueama. vee se moli dragomu Allahu. Dva sata prije zapada sunea ide opet u dZamiju i klanja ikindiju.

mestvama. Kada ce . onda kleknu i kleceei dotaknu se celom cilima. u pllUI1l' d'set. kojC pred vjcrnicima klanja. Na rijec hodze iIi koga drugoga. 'itayu to vrij. a mlagji kalose. : t puta. svi se sagnu. Dzamijski hodza. koliko je vee vjernika u dzamiji. ostavljaju gornje 1111(' • -: i . da sc Bogu pomole. stariji jemenije iIi postole. niti se ogledava. izlaze vjernici iz dZamijc isto tako mirno kao sto BU i unisli. u uHun 110t. U dzamiji vlada sveti mir i najveca tisina.dakle. koru. U dzamiju ide musliman iii bosonog iIi u earapama iIi u mekailim cipelama.. u jlcinrliju osam.' vilu. te sustanja haljina. Jedan je red od drugoga tako udaljen. Prije i za vrijeme molitve niko ne govori. koji su prostrti na podu dzamije. Bogatiji i odlicniji muslimani. Tek kada su se od dzamije poncsto uda~ ljili i rahmet "prid" dusu mrtvima proucili. a u jaciju tri- . Za tim . a na po se age i begovi. molitva.eme tnku je u {hnmiji tiho i mirno. da sim pij va hoc1zina ko~ mihraba i mujczillova na mah.- 18 -- bom. nose dvostrukc cipele. zapocne razgovor. imam iIi muftija.ustanu i opet se sagnu i to u sabah cetiri.. niko se ne smijc. da jedan drugome kod klanjanja ne smeta. Iza njih poreda se drugi red. Kada se molitva svrsila. pa treei i cetvrti. pojedinih' Dtamija \I se!lI uzdaha i puckanja Ijudskih zglobova llista cuti ne mozes. stanc sada pred vjernike i dova. zapocne.

pri ruci vode. dovode vodu sedrvanima. da imaju uvijek dovoIjno vode za uzimanje abdesta. vodovodima. Prije nego ce se nas musliman Bo~u pomoliti. to jest on si prema propisima svoje vjere pere obraz. a ako je ne moze lIaci. oni se ne ce okretati iIi mu sto reci. Doge i ruke. dok nijesu svoje moIitve svrsili. usta.- 19- cipele pred vratima. iIi • . rijeka i potoka. koja ljeti ne presuse. Pred d~mijom DvoriSte i ulnz u Begovu dZamiju u Sarajevu. U moIitvi su tako sabrani. a u mekanima ulaze u dzamiju. cesto iz velike daIjine iz vrela. da ih niSta rastresti ne moze. pa dok oni klanjaju da dogje u dzamiju i koji inovjerae u eipelama. Ako musIiman nema. -Radi toga. da cist dogje pred svoga Boga. vrat. vidi se SadrV'an iii vodovod za uzimanje avdesta. su i dzamije sagradjene ponajvise pokraj vreIa. dotakne se rukom zemlje. mora je potraziti. uzima on abdest iIi avdest. sto je strogo za· branjeno. iIi ako nema vreIa.

aka je u pustinji. U dzamijama. stane pred mihrab i klanja podne kao i u ostale dane. dozvolu. propovijed. Po selima. molitve. neke su od kamena. kor. koji je prema Meki okrenut ima uzak.. vrhovnu duhovnu glavu svih muslimana. To je tako zvani tejemmum. nema ni mimbera. a s desne strane mimber. pijeska. ikindiju. tu istOlll uvigjas svoju nistetnost pred Velicallstvom Bozijim. i onda onaj tihi Dlir za vrijeme molitve. Na mene ne . a inaee nema u njima" oi slika. a isto tako i na bajram. Kada je proucio hudbu i klanjao dzumaj. Osim dove. koje imaju berat. pobugjuje u dusi covjeejoj neki strah. imam. za :sultana. trgovistima i manjim gradovima dzamije 8U IJlalene. U glavnom zidu. podne. a vrijedi u nuzdi kao i mokri abdest. Osim hudbe i dzumaja mogu i u manjim dzamijama ueiti t. uei hodzakod mimbera svakoga petka u podne hudbu i klanja dzumaj. Pa bas ta jednostavnost u dzamijama. U svim su dzamijama po zidovima lijepo ispisani stihovi iz kur'ana. Na dzamijama su visoke. ·do iznad lakata. od sultana. sagjc s mimbera. gdje hodza. aksam i jaciju. pred narodom klanja. jer je petak prvi i onajodlieniji dan u sedmici.- 20- . Na te munare uspinju se mujezini i pozivaju narod na molitvu. sve su ·okrenute prema Meki. . dosta visok izdubak .to je mihrab. u kojima se uc~ hudba i klanja dzumaj.suvi. pa eini rukama znak preko lica i ruku..od drveta. Na suprotnoj strani mihraba je mabfil. augusta i za lla8ega uzvisenoga vladara. ~imbera nema svaka dzamija n~go sarno -one. {)sim petka uee hudbu i klanjaju' ~znmaj sarno prvi dan velikoga i prvi dan kurbanskog bajrama. koje su propisane. muftija iIi ko dr~gi. nego vjernici. kada uzima mokri abdest. kao da se pere i pri tom moli molitve. a neke i . ni drugih nakita. propovjed~onica. Dzamije 8U izvana i iznutra vrlo jednostavlle. koji pripadaju manjim dzematima idu u petak u podue. klanjati sve vaktove. na kome mujezin odgovara hodzi kod klanjanja.evo say unutrasnji uamjestaj i ukras dzamija. u one dZamije. gdje hodza drzi narodu vaz. a 18. tako su i bosanske dzamije po vecim gradovima sagragjene po uzaru velieanstvene Aja Sofije u Carigradu. Sve dzamije pokazuju pravcem na istok. S lijeve strane "mihraba je kjurs iIi curs. To jc . gdje svakoga petka mole za halifu. Kao u cijelom muslimanskom svijetu. uske i okrugle munare iIi minareti. j. koje nemaju berata za hudbu i dzumaj. naime sabah.

valja da prostre pustekiju iIi sel"dZadu i da se na njoj Bog-u moli. Cijela je dzamija prostrta cilimima i serdzadama. kao taj mir za vrijeme molitve. docim na zapadu imaju eilime Hamo bogatasi. kada klanja. kao kucni obrt. "Zanimljivo je pitanje". pa i u Bosni. a njezini proizvodi ne sarno da BU stekli lijep glas u zemlji.kojima BU zapovijedali Osmanlije: U onim zemljama. Inanskll kueu iIi bogomolju.e. da joj je sijelo ' u Bosni~ a ne 11a istoku. veli isti pisac.kanja cilima u Bosnu? Je Ii se ona razvila iz primitivnih pocetaka tekRtilne vjestin. tako rado razgovaramo. pa i siromasnih muslimana naci lijepih i velikih 6ilima i bas ti eilimi ugodno se dojimlju stranea. da je tkanje cilim~ pd svoj priliei preslo sa istoka. Malo po malo razvila se je industrija cHima u cijeloj zemJji. . koje i u Bosni nalazimo. koji ne bi znao. koji prvi put ulazi u musli. Uvidiv bosanska vlada. sa islamom u Bosnu. Ali ne sarno <1a BU dzamije cilimima prostrte. U toj radionici ro. u· kojima nijesu Osmanlije vladali. ni8tn me ne moze tako na pobosnost po~ ticati. pa bi ~ovjek. sto je ta grana tekstilne industrijc jos i danas vrlo razvijena U onim zemljama. A z~ sto? Za to.da je tti grana tekstilne industrije presla od Osmanlija. smijemo i okrecemo. otvorila je zemaljsku radionieu cilima u Sarajevu. . tku se po uzoru istih istocnih tkanina.m sebi odgovara i doI~zi do zakljucka. mi. "da su cilimi presli sa islamom u Bosnu. koju nalazimo \1 ~vih Slavena..21 Inoze nista tako djelovati.zna. Da je industrija cilima sa istoka presla u Bosnn. veli neki pisac "odakle jedosla umjetnost t. da nas narod u ovim zemljama. iIi je ona usIa putem tugje kulture. sirotinja za nje ni nc. nego ces i u privatnim kuCama nasih.nego JOB vise u inozemstvu. jer ces na istoku naci u svakoj kuci. a od polovice hasurama. industrija je cHima vrlo lleznatna. jer svaki musliman iIi muslimanka. vidi se i po tom. Cilimi sto se i danas tku u IJosni.di dnevno do dvije stotine vjestih radilica. a siroIDdne obicno do poloviee cilimima. ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ciIima i da oi se tom granom tckstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privredc. salimo. pa i u skranje fukare cilime. "Slldimo i po tom".ci Bozijoj. Tu tek opazam koliko srno lui krscani u poboznosti za nluslitnallima zao~tuli. . crkvi. u ku. koji se 11.. mislio. I{oja si je prokrcila .put u Bosnu?" On sa.

22 .

lato taka. a njegov sin Engelsberg dopade ropstv~". mausoleji. ima ne sarno priea. Beeu i Bruselju.: a osobito "na izlozbama u Budimpesti. " . :Narodna pjesma ·osniva se vise Da istini. eetv'ero~ uglat toranj. .To je visQk.da bi. da spasi sina.'i. Rade mu odgovori. Iz te nevolje ipasi ih sam Rade. zatvori Radu i njegove neimare na munaru i rece im. . sleti Rade sa niunare. U toj bit~.' leti preko V rbasa i doleti do sela Rebrovca.- 23- . koji obieno a la turca pokazuje dobe dana i Doci.." Svi neimari nikom ponikose i niko ga. na istoriji. a na po se u Njernacku. plati veliku otkupninu i s tOln otkupninom sagradi ·Ferhad pasa dzamiju. . Kako nas narod ima vrlo bujnu fantaziju. svi · cerna poginuti. a na njemu sat. 0 sagragjenju Ferhadije u Banjaluci · na primjer. da Ii bi mu mogao jos ljepsu dzamiju llamjestiti. Kad to cuje Ferhad pasa~ vrlo se razljuti. iza kako je' kod Budackoga godine 1592.Kad to cuje majstor basa Rade. Mati njegova. Pavao" pane u Pavlovcu. Kad hi treeega dana u zoru. da ce ih za tri dana pogubitL . majstor 'basu. U veeim mjc"stima i~a kraj: glavne" dzamije .stvo. Simun 'U Simieu. kada hi mu bolje platio. nego i pjesma. izvoze i u inozem. potukao austrijsku ·vojsku pod vodstvom generala Auersperga. pre. gdje su svojom · lijepom izradom i ~olidnorn gragjom na glasu. slomi si rebro i odatle selu hne Rebrovac. rece svojim drugovima: "Sto cerna sada braco? Ako se ne spasimo. Na munari naime ostalo je JOB ne~o lipove gragje i on nacini od nje krila sebi °i svojim drugovima. Cilime izra· djene u bosansko-hercegovackoj radionici cilima. U tim turbetima mol~ softa j hodze svakoga petka za one. koja se po njemu prozva Ferhadija. ne znade svjetovati. a Dragoje u Dragom blatu i tako. Kraj vecih dza:mija. To su grobnice. Narodna priea lijepo popunjuje pjesmu pa veli: Kada je dzamija bila gotova. Ferhadiju sagradio je bosanski pasa Fcrhad '. B~njaluci i Mo'starn su zidana turbeta. su ta mjesta po njima dobila svoja 'imena.pasa. dok je priea nikla u bistroj glavi nasega muslimana. FraDcusku i Englezku. ima on price i 0 postanku veeih i ljepsih dzamija. dobrocinitelja. stvorio je price 0 postanku skoro svih sela i gradova. pitao je Ferhad paBa neimara. koji su dzamije sagradili. sahat kula.i pogibe sam ·Auersperg. Radu. . a na po se u Sarajevu. Tu pane. . onih liair-sahibija. Ivan ~ Ivanjskoj. koji su t~j ukopani.

ih pejgamberima. k.d..brs 1 a onaj na lijevom. ~od ce *) Kada n8~ musUman SpOJDene iDle hilo kOia pejgambena.tZije zadranjeno slikati ~Iike i pnviri kip)Te od data..rim zemljama_ lIa. kako je otac nevino optuZenu seer tri puta niz ku!u bae~o.O najg. BtJl. Prvi Jjudi zvali ..eb~ glavar frun(2 i mj~~~..p~•. njegova zIa djela.rim'..g:a dijela .na njima. da im se poklone i da ih priznaju za sebi ravna Bolija Htvorenja. 8vaki (~.{Jvjek ima dva meleCa. Treei je Izra~ koji daje vjetrove" a i'etTrti Azrai). JDiIt~nlaD i mi:... je stvorio eovjeka od zemlje i odahnno mu flf~mrlu duiu. Eva. Narodna haremska pjesma pripovijecLl. Kada je Bog stvorif' prve ljnde.. uvijek nadodatl: Alejhl selam. lIeleei ~nvaju oovjeka i braille ga od 8Vakoga zla. (Jo je smo sve svete knjige ~ neba na zemlju i da'. Onaj Da desnom rdDlenu piSe ojegova d/. Zenu je stvorio od mtdeva rebra i za to mora lena biti p'ndutna i podlozna svome moin.-g: je stYoriQ n~: i zemlj~ ~J'f~f~~ mjf~ i zvijezde i iR"'e~ ~""i. Botijelljublmca 1 poslanlku Muhamed pejgambera. M'~"ra. Ne slomila ni noge. .. dB mu time oda Rvoje najvece po~tovanje. jf' .Jiman Tjf'raje D jedD'~? Bop..ij~)..._~T.. IJe Adem pejg-amber alejhi selam·J Adam i hazrf~j Ilavv8. On rece: "Kako Ce Be t-u J~j.. ncgo i u zle duhovc iIi iej tane..Jvl". drvf~a iii kamen~ da Be narod ~eoYa od id(alopok]...ji j~ jl:darl i jedifJm-eo. koji "rima JjudAke duAe~ kad oovjek UDlre.:. re~i ce: Alejhi selatu veselam. samo to De htjede u~initi poglavica meleea.~.. Xa.-ji Pl\~uje­ 4Ij"ja Ijudi~ t~ ib J~Dje iIi kazoi.)ostYil..Ja J.. Ali DC sarno da DaS musliman vjeruje u dobre. jedlno k&da spornene ime najve6ep. Drugi je melee llika~ koji BoZijom voljom dajf~ kj~. k!. :?-l- i '-' Tjeri ha. cia vidi je Ii kriva iii nije: Uze Tidio za bijelu rnku. &.~ .~~a oarr~ D (.ili m~i:ma:. Osiro Ijudi sn-orio je Bog m"/~(. Iblis. lIum.~u je maslimal. Hatidzu su meleci ~uvali. oi rukeo. Pa je baca niz visoku kolu. biiy TeIik.. Svi 8U meleci Boga posluSali i ljudima se poklonili.i~ apIivaIa fJ8 mi~Jjenje. zapovjedio je melecima. jedan mn sjedi os de:.. Ali 8vaki put doeekali su je njezini meleci IUl svoje ruke i II iHta joj 8C nijc dogodilo.nom! a drug) na ]jjevom rameoo. mek-l~ angje~ a oajveei so megju njima Di.. jer je Tjn'a i (:..

David. Abraham. Osim toga obe<:aje vjera dzennet. nastojali su nasi mualimani. nego su se einila nasilja i bezakonja s jedne i s druge strane. . a ako nije.. trideset. U svemu ilna sto dvadeset i eetiri hiljade pejgambera. da ce iznijeti glavu i iz kise nepri jateljskih taneta. gdje ce. jer je uvjeren.a i dodao mu mnogo djece. Svaki je musliman duzan da siri svoju vjeru lnegju inovjereima. ko pogine u boju za svetinje svoje.Sit pejganlber R. Tako je dakle po Iblisu i njegovoj djeci Bve zlo d08Io na ovaj svijet. s. Mi smo istina naueni da vjerujemo. koji je dabio knjigu kur'an. Nije t~ bio rat. s. i dn ce. onomu. tevrat. nikada nijesi bio sjeguran za zivot. kao sto BU ratovi na bojnom polju. pa jer ovi nijesu htjeli. djavoli. da rou jc vee unaprijeg sugjeno. s. koliko sarno moze. strasnoga suda. raj. jb Bog Ibli:. trajao je u ovim zemijama sve do najnovijega doba. i u rajn tlzivati sve slasti. Isus Krist. a najveci su Adem pejgamber "a. uvjerice se. Vjeru dao je Bog Ijudima po svojim pejgambcrima. koje je Bog pravovjernima obecao. i dobio knjigu zebur. da se odreknu vjere svojih otaca. ako mu je sugjeno poginuti. ali ko bolje prouei zakone te vjeroispovjesti. s najvecim llvjerenjem odani svojoj -vjeri. postenje i imanje. Muhamed je pravi posianik i ljubimac Boziji. evan-" gjelje. i za to ide on vesela srea u boj i bori se zamjerlloln hrabrosti. Poslije lljega dosao je Davud pejgamber a. neprestani potujni vjerski rat i mrznja izmegju krscana i muslimans.. dabio je knjigu indZil.. Mojsija. s.. do okupacije. koji je takogjer primio deset suhufa. kada ee i kako ce umrijeti. Ta su djeca sejtani. s. s. Mi ipak ne smijemo misliti. komu je Bog po melecu Dzebrailu poslao knjigu zakona. koji dolaze na zemlju i }lagovaraju ljude Da zlo. kornu je melee Dzebrail snio deset zapovijedi Bozijih iIi suhufa: Drugi je Ibrahim pejgarnbcr a. Iskreno. a najkasnje dosao je najveci pejgamber Muhamed alejhi selatu veselam. da je islam netoletantan. da je tome bio islam kriv.- 25- svjetlo pokloniti zemlji!?" Radi toga proklec. da jc u Bozijim rukama. Poslije njega ne ce biti pejgambera do kijameta. lsa pejgaJ!lber a. da i krscani u Bosni i Hereegovini prigrle islam.. Ona ga uei ito. Iza ovih dolaze Musa pejgamber R. on je donio pravu vjeru i zakon od Boga na ovaj svijet. da islam trazi od svojih prietasa ljubav i snosljivost naspram . u svemu dakle stotinu suhufa.

Krseani su ~':opet. kako znamo. da svijet zove u vjeru i na pravi put ne sHorn. zar bi to dozvoljavao?! .i syoje istovjernike na rnrznju protiv krsCalla poticali. i toga je biIo. vise mu'slimansko svecenstvo.26sljedbenika drugih vieroispovijesti. islam u istinu tako tolerantan. vezira i drugih vecih cinovnika krscanske i jevrejske vjeroispovijesti. Sto vi~f+r inla dosta slucajcva.vjerskog rtldrzaja. da Ii je 'doticni musliman iIi ne.-. ali tome nije bio kr~v islam.i svoja. knjige . ne pitajuc.'Ali pogjimo dalje. nego i vrIo dobar muslimanski teolog. . vise jevrejskih hramova i krseallskih (orkvi. da se razlikuju od muslimana. . Ovaj postupak bio je protiv: ~~rijatskih . . Sve je to . uee nas ne sarno mnogi kitabi. da budu prema" svakom covjeku bez razlike snosljivi i uetivi. da im ···reorganizuju mejtefe. eim je sjeo na prestolje Ebu Dzafer Mansuri. i bas radi te nauke. da u njima poducavaju u.sebi tolerantan naspram drugih vjeroispo. Serijat zapovjeda muslimanima.ne sarno da je u turskom carstvu. kako to neki ~apadnjaci uce. ustanova i za to ga je odbacila i osudila ne sarno ulema. uki°nuo je te zna~ove. te cisto vjerske muslimanske ueevne zavode. Da je dakle isla~ netolerantan.zemljama prije Qkupac(je?! Istina. Bagdadski kalif Mutevekil Aallah Abbasovic ~~aveo je bio u svojoj drzavi za nemuslimane posebne znakove u odijeiu.rcvllovanju za Syoju vjeru iIi zhog licne koristi silu upotrebljavali . a sudio je po serijatu svima jednako. nego i u Bosni bilo vise pasa. '1 zbilja. . Najslavniji bagdadski kalif Harum Erresid imao je krscanina za svoga . socijalnim n~ukama. koji Sil i u drzavi i na dvoru zauzimali vrlo vazan polozaj. Osim toga sagradio je on u SVOID glavno:r:n gradu .: odakle tolika progonstva krseana '\e u ovim .gIavnog lijecnika. Sam Bog zapovjeda muslimanima po svom najvecem poslaniku Muhamed pejgamberu. nego su bili krivi pojedinci. vijesti. yjere. nego i istorija. muslimallima vracali silo za ognjilo i tako se je danomice sirio jaz i rnrznja izmegju jednih i drugih. ali ako je. koji Stl u svome prevelikom . Da je "islam sam po . nego i inteligentniji muslimani svjetovnjaci. nego mudroscu~ lijepim savjetima i blagom polemikom. reci ce moguce kogod. De ognjem i ma~em. koji:je '''bio ne sarno valjan vladar.lijepo. da su lnuslimani uzinlali krscane. a nijesu se Ztl to morali odrec. te im davali. .

.Unutraanjost Begove cltamlje.

Ali ne sarno da su nasi franjevei hili posredniei iznlegju nlU-slimana i katolika. euprije onda nije jos bilo.to 6urie zlatnu misu. Poslijo podne isao sam s jednim prijateljcIll kuei Putem sretnemo nek~ga uglednoga agu.ka korjenika. Taj slobodni list r.fa obrane sehe i svoje stado od pojedinih napadaja. reci ~e nam nasmijav se: "Pozn~ ja njega. -j~molio je gvardijan fojnicki. Oni su znali lijepilll rijeeima .: danas . da co priko vode. fra A~. a· tek oko? <?ko je sarno govorilo~ kakav je to bio jUllak u mladosti svojoj. Kad rou rekoslllo. nije se U ovim zernljama sve do najnovijeg vremena nlogao uvesti potpun red i mil". a to za to. izvadim ja kuburu iza pasa . Te godine sluzio je casni i daleko poznati.sultana. gdje smo bili. : Za to su si opet najvise zasluga stekli nasi franjevci. te ~u rijetko silu silom uzvracali. j~su oni bili mirni. te je hilo omanjih e. tc 2lnamo daje jedna vjerska sljedba upravo bijesno zatirala drugu premdn . . krsan. pa premda je bura pirila. i sami hvatali kubure i i handzara. dok su opet kod . jcr kraj svih nastojanja turskih oblasti i odlicnih aga i begova.da tebi drugi cine.uva se jos i dallas u arhivu fojnickoga ~amostana. pasa i vezira znali isposlovati mnoge povlastice i polaksiee za katolike. Godinc 1890. a on iz Livna u Prolog.- 27- Takovih pojava nalazimo megjutim i megju salnim krscanima. nego su se.ovik. Dogjosmo do Sturbe. ne cini ni ti drugima! " Ka~olike suX~~si muslimani rijetko kada prog9ni1i. .svoje vjernike odvraeati od nasilja i krvolostva. a kad je hio na srid rike. Bio je to covjek golem. bas prava hcrcegovae. Brei ~u mu sezali do ramella. sIuzio saln kao upravitelj u narodnoj osnovnoj . ti jcdini cuvari katolieizma u ovim zemljama.a sad ovdjn i4ad ondje. iz Prologa u Livno.oro sve sporov:e znali lijepim nucinom izravnati.sve imaju za glavni prineip one uzvisene rijeci nasega Sp~sitelja: "Ljubite se megju sobom!" i "Sto ne hi rado. Vee prve godine iza pada bosanskoga kraljevstva 1463. upustismo se snjinl U ·razgo~or. pravi je ono c. a jos kao starae bio je ravan kao jela..vee pokojni starina. Pratar zajasi s konjem u riku. Isao ja za turske vlade. slobodni list.arkanja i OSObllih zadjevic. te da su sk. ako je trebalo.skoli u LivIlU. fra Angjeo Zvizdovie od sultana !tlahmuda II. po kome katoliei smiju ispovijedati svoju ~jeru.

dok napokon. koji je tobe dOBao. jer ce uskrsnuti s tijelom i duBom. ama mi je zao JOB i danas. doci ce u visi kat dzenneta. Beli. cujem. Kad sanl bio u srid vode. taj ne ce nikada ozedniti. U dze· hennemu trpe oni svakojake muke. dok ne okaje svoje grijehe. a ja llatiram kOllja ua vodu. a ja: "Uzjasi pope!" Tako ga pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. za koga bi se po njegovim zlim djelima moglo misliti. koji zive po propisima svoje vjere. da je 81m . glad i zegj. Premda nasi muslimani dobro znadu. Pravednici preci ce tu cupriju vrlo la-ko i za Cas. z~mu. di se kuckin sine ni ne ogleda za mnom. koji se je prije smrti za svoja zla djela pokajao. te ce svakom onom muslimanu i muslimanki. prije iIi kasnje. Najveci je grijeh laz. Cuprija je tanja od dlakc. Kad covjek umre. a onda ode.2B -pa poviknenl: ~Sjasi pope!". Dzennet se dijeli u sedam katova. a zle kazniti. reci. Ta je cuprija duga hiljadu godinc IjudRkoga hoda uz brdo. ne panu u dzehennem.ise manjih rijeka. a osobito.. to ce mu se ispuniti. grijehe mu oprostiti i u dzennet ga primiti. ne smije se reci. psovanje i klevetanje. Sto je ko pravedniji na ovoj zemlji. da ce Bog 11a drugome svijetu dobre nagraditi. a koji su sagrijesili. ako si Iazi iIi klevetom svomu bliznjemu naskodio. hiljadu godina niz brdo i hiljadu godina u ravnici. Vrlo je utjesljivo po muslimane sto ih vjera. Dzennet je ogromna prekrasna basea puna svakojaka voca. a preko njega te~e jedna velika i v. Ali ni za onoga. Tako je i on mene pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. a na po se veliku vrucinu. raj.. a on naperio kuburu u me. mora preci preko sirat-cuprije. sto me je sjahivo i uzjahivo. da nije prije smrti tobe dOBRo. da ni jedan ne ce do vijcka ostati u dzehennemu." Muslimani. Prata~ ode prema Prologu. pa sto god si covjek zazeIi. kragja. da je u dzehennemu. a ostrija od Aablje. uci. Ko se iz tih rijeka vode napije. nego je i blag i milosrdan. a grjesnici tesko. ou ce se spasiti kada pretrpi zasluzenu kaznu. doci ce u d~ehellnem. pakao. di pratar vice: "Sjasi Turcine!" Okrenem se ja. jer Bog ne sarno da je pravedan. Bio nakle neko i najveci grjesnik. nego sarno dotle... smilovatj. Pravednici uzivaee u raju dusevno i tjelesno. ne smiju oni ipak ni za koga. nije Dli zao. doci ce poslije smrti u dzennet. On sjasi. Kuee Btl u dzennetu od suhoga zIata i srebra.

koliko jc ubolesti zanemario.29 - dzehellnemU. a najveci su ramazallbajram. 3 -. Ako inl ooprostis. koje je Bog po melecu Dzebrailu predao M.uhamed pejgamberu. ni piti. nogo i u isti dan. da ce za trideset i sest godina pasti ne sarno u isto doba godine. a traje uvijek trideset dana. ljeti. Za to odlicniji zacinjaju jela maslom. sva~i slijedeci ramazan pocinje deset dana prije. veli: "ani. Post se smije prekrsiti sarno u teskoj bol~sti. pa posto ramazan pada svake godille deset dana prije. ni pusiti. jer Ibrahim pcjgamb~r a. a siromasniji kravljim i ovcijim lojem. nego sto je prosli bio. Osim toga ne smiju oni jesti i neka jela kao krmetinu. dobitka. kurban-bajram i mevlud. niti sta jesti. jeseni i zimi. Ramazan je mjesec posta i lllolitve. Ti si uvijek Bog milosrdni i blagi~" Vjera zabranjuje muslimanu. uzimati. ne~~ sto je prosl~ godine bio. 8udiCe milosrdni Bog!" a Isa pejgamber a. da novae ua kamate pozajmljuje. . ali ako Bog da'de. neka ne posti. Kur'an je mnslimansko sveto pismo. . Kako naAi muslimani imaju mjesecnu godinu sa 360 dana. d. koji me moji su. koje mn moze. pa bolestnik ozdravi..· Isto tako oprostcn' jc od posta i onaj. koji je i kod. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine. Musliman osim ramazana nema posta. musli'mana najveci simbol i pejgamber ljubavi. Ko hotice prokrsi sarno jedan put post. Prema tomu moze ramazam biti u -proljecu. Bve ostale knjige vjerskoga sadrwja zovu se kitabi. te moze u svako doba jesti sva jela i piti sva pica.a trgoveima. u koji je prije trideset i sest godina pao.. od izlaska sunca. a onima. koji krse i ne slusaju moiih zapovijedi. pa do kasne veceri. da ne smiju za svoju robn ~ise od deset proeellata eistoga cara. cijeli ramazau ne smiju pravovjerni od rane zore. koja rou nijesu inace zakonom zabranjena. 11 ~lijede. naravno je. rna i u najmanjoj kolicini smesti i pomutiti pamet. Bve vjerske nauke muslimanske vjeroispovijesti sadrzane su u kur'an. Isto tako zabranjuje mn piti alkoholno i svako pice. a naredio ga je saril Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha. veli i za velike grjesnike: "Boze. ako im Ti dosudis kaznu. oni su ipak tvoji robovi.~ (. O Muslimani imaju i nekoliko blagdana. jer mn vi~e ne vrijedi. spuzeve i t.u. s. to jest od mlagjaka do mlagjaka. s. mora poslije rsn13zana onoliko napostiti. Kroz.

da je davanje zecata iza IIJolitve prva i najglavnija zapovijed Bozija. koliko hi mogao dati. iIi ne daje onoIjko. jer se onome. sto ga je te godine zasIuzio i cctrdesctu oku zita. OVOID zapovijedi nastojao je Muhamed pejgamber. To se zove zeeat. . veli mu. to jest. ako sarno moze. da je jedan Bog i da sam ja ~ziji poslanik. molite se. koji je postec tako oslabio. i dajite zecat!" Kada je Muhanled pejgamber a. Jedne lloci izgorje mn magaza. da nagj. Zecat je arapska rijec. izobilja. ducan. i magfireta. cetrdeseti gros od svega novea. a osobito za ramazana." Prema ovorne vidimo. poslao svoga ucenika Muaza ibni. U drugoj suri. a cetrdesetom ajetu. da muslimani i muslimanke daju zeeat. Mislim. s. Osim toga znaci i ciscenje. koju mora svaki imucniji musliman i muslimanka savjesno ispunjavati. a znaci rastenje. koje se uzima od bogataSa i dijeli siromasima. -Ko ne daje zecata. da nauca vjeru. da se mora omrsiti. nije mu post sahi. Ja sam ga ZaIio. a osim toga pobrinuo 8e ie za egsisteneiju IJudi nespo~obnih za rad. blagoslova. koji daje zeeat grijesi oprastaju. imace vee na ovoj zemlji) bericeta.- 30- koji mora po svijetu putovati. ako ovdje navedem slueaj. Sam Bog zapovijeda. samohranih zena i uboge sirocadi. stoji napisano: nI{lanjajte namaz. v. Ko daje zeeat kako to Bog zapovijeda. duzan je da podtipire sirotinju u svako doba. da ne ce biti s gorega. a osim toga i onaj.: "Pozovi ih u vjeru da priznaju. da im je naredio. Pristanu Ii na to~ onda ih pouci dalje. U ramazanu duzan je on. B. primice zasluzenu plaeu na drugome svijetu. redku. Ako poslusaju. ne vrijedi kod Boga i toga co te godine sjegurno neko zlo snaci. a poslije ovoga zivota. iIi koji je u ratu za svoju vjeru i domovil1u. da daju zeeat od imanja. i malo se je sto spasiti dal~. Bio' je to neki Salih efr. a moze dati. a poslije ovoga zivota. Svaki muslirnan. da mu bude dobro n& zemlji. sto sam' ga u Banjaluci dozivio. da umanji razliku izmegju odvise bogatih i odvise siromasnih ljudi.. Imao sam znanca j dobra prijatelja. s kojim sam se dobro pazio i vrlo rado razgovarao. da je Bog pro}>isao na dan pet vakata. poglavlju. sto ga je te godine prodao. kur'ana. da megju sirotinju podijel. ako hoee. poveeanje. onda ih pouci dalje. Dzebela u Jemen.e rajsko naselje u dzennetu.

Ko moze da zaposti prije toga vremena. pa ne mogu. knpila je pred Bozic tovar drva. da slusa vazove iIi propovijedi. Osim zeCata. da ga ovdje ne istaknem. mjesec posta i moIitve. pa knd vidje. a zenskinja od devete iIi desete godine." Svojom marljivoseu n9. sebi drva ne sijece. i da sto savjesnije vrsi 8voje vjerske ' duznosti. vtijedio.klanjao iIi milostinju dijelio. veea mu je zaduzbina iIi sevab u Boga. da mu se sirota zahvali jer je bio uvjeren. jer ko bi postio. istovarila je drva pred kucom na sokaku. blagdani. a oko nje nrjaka sirocad drhce i od zime zubima cvokoce. pa je bolje da trpim ovdje. koliko ga mora dati. . te da tjese i potpomazu udove i sirote. ne bi mn post . Za vrijeme posta. duzni BU muslimani da cine i druga djela milosrgja: da obilaze bolesnike. pa kako nije imala avl~je. Post spada megju ~lavne zapovijedi iIi farsove muslimanske vjeroispovijesti i za to mora postiti svaki musliman i Dluslimanka i to muskarac pocam od petnaeste. Vrijeme je bilo hladno. a ona onako slabo odjevena. . ali i velikoga veselja. da ga Bog i opet ne pokara. milostinju. pa dok zivi. a De hi . da iscijepa drya i da ugrijc sebe i ono nejako djece. kako se ona sirota muci. Ramazanski dani treba da su dani dobror *) losan je svaki covjek bez razlike dobe j -spola.doknadio je on brzo. treba da se insan*) osobito pObOZDO Bogu moli. uzela sje~iru.\ zan. U te dane treba da se pravi musliman iIi muslimanka uzvisi nad svakdanji i obicni BVOj zivot i da se . iscijepa drva. Gim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca. uze joj sjekiru . je dobro djelo ucinio i da ce ga dragi Allah za to nagraditi. ubaci u kueu i ode ne cekajuc. da. "Ramazanski 8U dalli mubarekj dani. ali je stekao cvr8to uvjerenje. nego na drugome svijetu.dovine do one sfere. iii nc bi tacna svrsio sve. da dijeli sadakku. iz ruke. da mole za pokojnike. sto je poZarom izgubio. Neka udova. gdje jedino cistoca u vlastitoj dusi i u 8vim posiovinla vladati mora. sto mu vjera zapovijeda. da dade onoliko zceata. nastao je rama. koji ni . krscanka sa sestero nejake ~jece.- 31- ali mi on. da rou otsele valja bolje procijenjivati svoj imetak. Slucajno je onuda prolazio neki odlucniji musliman. da nijesam dao dosta zecata.smijeseci se rekne: "Ko zna cerou je to dobro? Mognce. Osobito me je ugodno iznenadio jedan slucaj u Bihacu.

Bog zna.llahu ekber! Allahu ekber! E§hedu enle-illahe-il-lcllah. skromno3ti i dove. sto u slobodnom prij~­ vodu znaci: "Bog je najveci! Bog je llajveci! Ja 8vjedocim i vjerujem. koje je sam Bog naredio~ . skrusenja i pokajanja. po deset sevaba pise. koji se ovogu mjeseca iskreno pokaje i odluci. bili oni. u po deset gjunaha dolazi. oprostiti. oprastanje grijeha i svih krivica. Boe. koje je ko kome ucinio~ A sad~ da vidimo kako se slavi. Onolnu grjesniku. Te je mubarekj dane svernoguci Bog muslilnanima naznacio. s. pa bio taj i neprijatelj doticnoga. kako veliki. sjegurno. Ramazalli je serif daklc ne sarno mjesec molitve. prve i najvazllije iza kur'ana. dani pokajanja.i du najvisi l~ug' ll . Bog je najveci. oprostiti. drugoga Boga nema" iIi kako je to nd Preradovie." Hadisi serifi su knjige vjerskoga sadrzaja. da se pokaju za svoje grijehe i zle llavike i da sarno dobra djela cine. pa.. pohitite Da veseljc.los slobodDije preveo: "Allah visnji Bog je. a od. moj svjedo~i glas. v. Hajje alessclah. sto znaci. "Da do njega Boga nenla vrhu llas~ "Glas vam moj svjedor. 010litve.- 32- cinstva u svakonl pogledu. u svom "Mujezinu" per po~ticanl licentiam . koje je Muhamed pejgamber a. la ilahe-illel-Iah. U ve~er kada Be je mlagjak pokazao. Hadisi je serifima dokazano. okuise: :. dani potpomaganja svoga blizojega moralnim i materijalnim sredstvima.". Ja svjedo~im. Eshedu enne-Muhammeder-resul-ullab. nego i mjcscc darelljivosti.je najveci.. da.felah. je jedan Bog i da osim njega drngoga nema. da je Muhamed Boziji poslaDik. Allahu akber. zagruvaju topovi. dobro djelo. On pjeva iIi kako muslimani ka~u. Pohitite na molitvu. da se uz ramazani serif za jedan sevab. z8. da je post nastao.a u hadisi serifima. Ko ove dane skruseno tobe ucini.). AIIabu ekber. U kur'allu su ralnazanski dani oznaceni kao najljepsi i llajuzviseniji od svib dana u godini. da se za svako dobro djelo po deset grijeha opraAta. jer su u kur'anu zapovijedi. ko se pokaje za svoje grijehc. hajje allel. svojim viernicima ostavio. da ne ce vise grijesiti~ Bog ce sve grijehe.mab iza njib oglasio se je cno i mujezin sa mUllaTC i javlja pravovjernim!. Svemoguci ce mu tobe ukabuliti i od grijeha ga bcz suhbe.

noc se je pretvorila u dan. drugi u earAiju na dueane svojim prijateljima. zidovi su u plamenu. sto lampiona. dueanima. povukli su po zidovima lice. Za to nije ni ~udo. idu jedni svojim kueama. Da pak bude Ato veea svjetlost u dlamiji. a oko njqa sa})rao Be je oveci broj znatileljnih sluAalaea.da je pogled u taninoj noei na ovako ras~jet­ ljenu dZamiju vrlo ugodbn i da te mnogo sjee. . Ovako okuise on ne sarno u obi~De dane. kafu. tim veea ~8t onima. akSam ~ jaciju. a neki se i kartaju. koje ee ju kroz cij~li mjesec rasvjetlji vati. 8vaku rijoo start'a pjevaCa. ikindiju. sto lampi i kandilja. i kahv~ gore skoro Bve do zore svijece. Tn oni Bjede i razgovaraju. molitvu. hodite nR spas. "Allah visnji Bog je. ali najvise ih ide u kahve. u ~ijem je d!ematu. <Jim je dlamija ljepse rasvjetljena. hanQvima. prema Meki i okuiAe. U ne~im kahvama sviraju muzikaAi uz gusle i tambure. a narod brli u knell Boziju.~-:. nego i u petak i na druge blagdane. ali obicno ne na novae. Kada su akSam klanjali. podne. mica i fild~na. nego za ~j. a onda se okrece na deano na Bve ~etiri strane svijeta i kod svakoga okreta opetuje istu dovu. puse duhao i igraju r~ne drustvene igre. naime u sabah. Ato svijeea. On se najprije okrene na istok.-F""¥--- r - 33- "Mubameda ima za proroka 8VOg. 8 .~ine naAih muslimana. iIi limunadu. izvjesuje redom kandilje i za ~as 8va je munara u svjetlosti. a na po se domina. jedin vrhu Das. Dotle au eno i dlamiju rasvijetlili. U skoro svima muslimanskim kucama. a u jednoj 8jeo je' eno Btarac. jedan je ull8kMBe gla'Yll 0 rame drugoga i pazljivo prate' 8vaki kret. Dok on Da munari u~i.a blagoslov. "Hod'te D.Jl na i'Arobno rasvjetljeoe halifske dvorove u "Tisue i jednoj Doei. do~im se zene kod kuee Bogu mole. postavili kandilj do kandilja ~ioi ti se. u kojima alavi slavna -djela i jana~ke . turAiju i limunadn. Ovako okuise mujezin na svih pet vakata. Za to i gori u velikim i bogatiJn dZamijama u gradovima kroz eijele noei po viAe stotina. Svi Aute. sijed kao ovca sa bugarijom u rucl i re~itira pjevajue ugodnim baritoll-~lasom muslimanske juna~ke pjesme. te pri tome piju kafu." U tako rasvjetljenoj dzamiji klanjaju muskarci akMm. da Be Bogu pomoli i da dZamiju daruje svijeeama.

Jijc pob nori. ne hi u vjeri srnalaksao.. a kada su se Bogu pomolili. Kad zllu(·i jaeija. tu sviraju sarno tri iIi bolje. ~ll1slimnnski narodlli !lifn'He u sci II. slHho nupredovala. zubavljaju se i dnlje sve do '(~VU sata po. dva covjekaj jedan udara u talaJ:llbas~ desnorn rukom stapieem po jednoj. da narod uz slikarstvo i kiparstvo. ) I . kao u svih muslimanu· uopee. Glazba je. 0 ne. krenuli su vee 1 eiganski rnuzikasi od kuee do kuee. Vjeru tih umjetnosti izricno ne zabrtllljuje. sviralc. a zivee u pjrsmi i veselju. U d. Nernojte rnisliti. a lijevorn tallkom sipcieom po drugoj slrani. premda su oni od naravi vrlo rnuzikalni i premda su im narodne pjesme vrlo lijepe i rnelodiozne. da se BoglI pomoli. ali ih i ne preporuea. tako i u nasih rnuslirnana na .- 34- Dok se ovi tako zabavljaju u kuhvarna. a dobri ukueani darovaee ih za to na bajrarn lloveem i pcilkirirna. a ona dvojica sviraju unisono u sitne zurme.po se. kao druge glazbe.ra mta puknc top. izlazi narod iz knh"i i ide u dzamiju. da je to glazba. da je -. 18to 8U tako slabi kipari i slikari. bojeei sc. znak.

u kojoj ih upucuje. svuda oko tebe Bum. Osvrnimo se sada JOB jednoc na proslu noc. nigdje ne vidis ziva stvora i kada ne hi znao gdje si. idu njiJ:1ove zene jedna drugoj. i ne hi euo lajanja pasa. kako ce zivjeti i sto ce raditi. Cio kur'an Bastoji se od 360 listova. ako jc hafi'z*) po dvanaest listi na pamet. vreva i razgovor. jer iln valja rueak Rpremati. kao murJ skarci. metle i kuhaee. otvaraju se ducani. u~i iz kur'ana. A jutro? Kolike Ii razllke! Sve je tiho i mirno. nekada prije. koji su u kahvanl& iIi na sijelima kod svojih prijatelja. Za to. Najprije uei hodza. Hodzc i Bofte nee 8vaki dan ramazana po dvanaest listova i tako iza trideset dana. da je ovdje na 8vomc mjestu. ~oji je kur'an na pamet 3* . . jedu i piju. U podne idu u dzarniju i klanjaju podne. ide u setnju iIi se kako drukeije zabavi. dva prije podue. da bude sve cisto i spremno dok im mulevi kuci stignu. lako vee kada zora svice. Oni. ne hi ni valjalo. ako lele da Bogu ugode. puse. Bve 8p:lVa slatkim snom. u ako nije. eini ti se. Poslije vaza. naime do bajrama. a onda softe za °. U ikindiju . idu one po dvije. slaho se enju zvuci ciganskoga bubnja i pistanje sitllih davulbasn. a nekada i banje. do~iin siromasniji rade SVOjA poslove sve do ikindije. a t:lmo negdje u daljini. mislis.- 35- doba za rueanje. . idu i opct u dzamiju. dok se prvi top> oglasi. iz kahva dopire Bvirka i pjevanje. one prate jedna drug a onda se hvatajn svoga zezla. da bude gotov.. svrAe cio kur'an. Dok se muskarci zabavljaju u kahvama iIi kod prijatelja ns sijelima i dueanima. Oue se ne mogu tako dugo zabavljati.sve je zatvoreno. a koji kod kuee spavaju. a posHje toga kazuje im ho& vaz iIi propovijed. a kada su klanj ali. kad je lle bi bilo. tri i vise njih zajcdno sa fenjerima u rukama od knee do knee. Muslimanski dijelovi grada sveeaDo su rasvijetljelli. pa si i one prikracuju vrijeme salom i razgovorom iIi pjevaju i igraju razne zeuska drnAtvene igre. eim bude pola noei. pa premda je to dosta neugodna glazba. sve kahve. Za sat i po. mislio bi. uee hodze j aofte kur'an. *) lIafi-z je hodZa. idn sada svojim kucama. ko moze. Bve radionice . Sada se ostavlja jelo piCe i puAenje i sve ide na po~inak. Tek na sabat. ustaju da ru~ju. a i q\l'uki onaj musliman. svi dUCalli. ljudi uBtaju sa svojih duseka i obavljaju svagdanje poslove. naueio. da si u kakovoj izumrloj varosi. ud~ri j drugi top.

isto je tako velik bJagdan i mali bajram iIi kurban bajram. pa da bude kafa i limunada . najveei muslimanski praznik. da se Bogu pomoli. u zavadi.. "Zelim ti sretan bajram. pijacu. naran~e i drugo juzno voce. a post prestaje.daju mjesec. I Kada sunce zagje. daruju sirotinju. Ako je ko 8 kim. lete brzojavke s kraja na kraj. a narod se zuri u n'ovim 8ve(!anim haljinama. a poslije vecere lijezu na P9cinak.. a kada. cisto i u redu. Veliki iIi r~zanski ~ajram slavi . kada oni. Kurban bajram . limunove.gotova. za bajram. sabah. neka rnn oprosti. se tri dana. ako ikako moze. Kada 8U musl. pukne opet top. groblja.zapucaju topovi. Kod kuce veceraju. jer ce 8utra prijatelji i z:oanci dolaziti da cestitaju. i c'estitaju si megjusobno rije~~ma: "Baj-ram mubarekj olsun". Vee rano u zorn . izlaze iz' dzamije. dogju. . su 'aksam klanjali.dzamije kuei. To ucenje ili citanje kur'ana traje jedan do dva sata. dok ~e i opet mlagjak na nebu ne pokaze. a zove Be mUkabelfa. koji si ne moze nabaviti Dovoga odijeIa. ne idu vise muskarci na sijela niti u kahve. a poslijfj toga jedu. I najsiromaAniji musliman na'stoji sada.. . Poslije akSama zadnjega dana ramazana. zabavljaju sa kao i ju~e. Mir i Iju~v mQ~a da.. Kupuju ponajvise meso. nego se svak z~ri u earsiiu. da kupi sto ce trehati za sutraAnji blagdan. mora B6 sada snjim izmiriti.To se odijelo zove bajrams~o odijelo. mujeziui pozivaju Sa munara narod na jutarnju molitvu. Gim ugle.idu us. to jest iza sezdeset i dcvet dana posIijc velikog bajrama. da je post prestao. a ako ga je uvrijedio. dZamije se i dueaui rasvijetle. iii rnu koje zlo neinio. javljajuci radosnu vijest. vlada u svemu muslimanskom svijetu. svako ide iz . Kada 8U jeIi. a nastao veliki iIi ramazanski bajram.ram. grle se i opct si' cestitaju. jer ga mnogi nose sarno n& baj. Toga dana puste su kahve.' idu jedni drugi$& ad kuee do kuee. a onda ga spremaju do slijedecega bajrama.- 36- njim. koji dolazi iza dva mjeseca i devet dana. gleda cia mu' je harem staro okrpano. da mogu antra zorom u dzamiju. Siromasak.. da si za taj dan pribavi' novo odijelo. Tako to traje punih trideset dana. ~afu. hilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta." I~ toga .tarci obaviLi svoju jutarnju molity~. . Kao veliki bajram. Pravovjerni muslimani idu u _dzamtje.

'0 ~ . o = .

mora za 8voga zivota otici na Cabu*).37 - slavi se n spomen. s. Zivio i svoju vjeru naneao. koga je zaklao. Svaki musliman. A ko zapovijeda muslimanu. a sve ostalo meso podijeli siromasnim komsi-' jama i drugoj sirotinji. 8to vise i za ono. Bogatasi kolju kurbane De sarno za sebe. idu kucni starjesine svojim kuCama. Ko me posjeti nakon moje smrti. parobroda ni zeIjeznica. da na. To je ime glavne d!amije. da ga zrtvuje umjesto sina. premda neki odu prije. iIi da ju psi i druge zivotinje lizu.. naime . klanja dva reeata.8vako dijete. Kada BU klanjali sabah. za8titnik. Prije nego ce kurbane klati. Abraham. Iz zahvalnosti dakle i u spomen toga dogogjaja. svoje zene i za . koji je stekao iIi naslijedio toliko imetka. Ko ne moze da sam kolje. kretali BU hadzije iz Bosne i Hercegovine pet. do smrti opskrbiti sebe i svoju obitelj. da obilazi sveta mjesta? Zapovijeda IUU Bam pejgamber Muham~d a. ni njegove sluge. s. kad je Ibrahim pejgamber. kao da me je posjetiu za moga zivota. kao da ga kolje. a onda ga ko drugi u ime njegovo zakolje. Prvi dan kurban bajrama osobito je vazan za to. kolje 8vaki odli~niji musliman pretila ovna iIi kurbana. da se ne mora kiniti ni ona. I da se Bog nije Rmilovao Ibrahim pejgamberu. nego i za. dok nije bilo dobrih puteva. u M~ki . U prijasnja vremena. Narod se i opet obuce u sveeane haljine i ide zorom u dzamiju. ako BU htjeli. da moze." Hadzije iz Bosne i Hercegovine polaze na put obi~no cetvrtoga dana ramazanskog bajrama. da u nje krv curi.. Kucni starjesina zadrzi za sebe i za svoju obitelj sarno fitraznji but i desni bubreg od svakoga kurbana. da se . sest i vise mjeseci prije bajrama 11a put..po toj krvi gazi. da kolju kurbane. uzme noz u ruke i prevuce ga ovnu ispod vrata. koje je tek ozivjelo u utrobi materinoj. koji veli: "Ko ·posjeti moj grob. jos bi se i danas ljudi Bogu zrtvovali. v. v. naeiDe u zemlji male jame. vrijeme. to jest on mora hodoCastiti u Medinu i Meku i pohoditi Bveta mjesta gdje je njegov pejgamber a. a neki i kasnje.) Caba ja iii Kaaba arapska rije6. dakle i iz Bosne i Hercegovine u Meku i ondje koljn kurb~ne. lsaka. jer je grjehota. tome sam dUZan biti sefaa~ija. na Bozijn zapovijed htio da zrtvuje svoga sina Ismaila. pa da mn nije poslao ovna. jer toga dana dolaze hadzija iz svih zemalja muslimanskoga svijeta.

a da svoju djecicu od pusta ushieenja ni zagrliti ne moze. kada da krene ODom stazom i ODom mjestu. koje je tako prepunjeno slasti svetih ideala. a kraj Djib muftija." : Iz kuee idu hadlije u dZamiju. koje cijelog svog vijev. ali vjerom zadahnuta povorka. hodze. ODa ne znaju nista drugo. Hadzije idu naprijed. hoce Ii ih ikada vise vidjeti i njihova milu rijee • . Damask.a Dosase u grudima.mozda gotove sirote . znanaca i . a drugi lale hadzije. pa neka se znade. utjesio hi ih. pogje on. jer rijetke RU snage~ ~oje to mogu podnijeti. Cas ga obuzme odusevljenje i cuvstvo.daleko odlazi. oporuku. nego da im habo nekud daleko . da se snjima prije odlaska jos jednom porazgovori i oprosti. izlaze hadzije iz dzamije i krecu na teski. rodbinu. a u kuci Bve -. za koju su se 8vojski zauzeli mnogi turski prvaci i za koju je sultan Ab'dul Hamid I. jedni lale. poglavlja iz kur'ana. ali djeca su to.oa_ sijetnamu. sto je docekao dan. ako je U ODom mjestu. stignu u }Ieku. age i drugi odlicnjac.i. a najposlije djeca iz Bvih mejtefa. anlin.mozda za uvijek! Ah kad hi im sarno mogao preliti i malo 8voga cuvstva. Prije nego ce hadzije krenuti 11a put.udari u pla~. Suze u o~ima i iskrenu tugu opaias na lieu njihovib rogjaka. prosipa biserne suze' niz . daleki put. Cas opet sjeti se svoje nevine djecice. Iza· toga pozove on svu svoju akrebu. sto i oni ne mogu U p08veeenu zemlju. pa say sretan i ushieen uz h: '}iiDU dovu. znance i prijatelje na rueak.~ I - 38- na prvi dan kurban bajrama. sto ce komu iza njega ostati. hezi. i Meka zeljeznicom." Tulna je to. Eto boreci se s takim mislima. Put u Meku bice dakako jos mnogo laglji i kraci. ako ondje umre. a djeca im glasDo odgovaraju: "Amin. darovao znatnu svotu novacs. a say narod klanja zajednieku dovu za sretno putovallje novim hadzijama. Hodze nee pred djecom nekoja sura. jer mu Bog moze u onom kraju dU8U uzeti. nacini skoro svaki . jer }to zna. ali gube svog dragog hahn -. "Tezak je to dan i domacinu i putniku i njegovoj kucnoj celjadi. zazareno lice. iza njih ostali narod. koja su doduse svim obskrbljena.prijatelja. molitvu. kad se spoji Sam. Okrijepljeni i ojacnni zajednickonl dovom. jedva ih sve pomiluje jcdnim suznim pogledom i jedva promuca: "Halalite djeco!" a u taj cas grkne u avliji mnozina grla: "Allahu ekber! Allahu ekber!" "Bog je najveci!" Kola zvrknu. ktidija. njega nestane.

a bogme i ubiju. mirnu i ozbiljna liea. izlazi pred njih siromasna Arapcad. i u kojoj su toliko radosti i . oplijene. Kakovo CllvstVO osjeca hadzija. da suo u Bozijim rnkama i da ih. mutna aka. ne co Ii na moru ili u vrucoj arapskoj pustinji postati plijenom nenadane slllrti. u kojoj je turbe. a cesto i do gralliee njihove domovine. krecu hadzije i iz drugih rnjesta u Bosni i Hercego7ini i sastajn se u Bosanskom Brodu. mauzolej. koji veIi: "Kad ugledah zidine grada Medine. 'kuda hadzije prolaze. sveca Muhameda. u kojoj Stl se rodili i uzgojili. Braea.zalosti. sto im je od Boga sugjeno mimoici nc mo~e. a ako nije. da se priprave za put lla devama u Medinu. U onaj rlHn. prati ih narod do zeljezniee.uvati od svih zala.- 39- cuti.. D10lcei sadaku. A nasi hadzije stupaju ravno i ponosno. poruka. 11 koji krenu hadzije iz Sarajeva. da pristupim tudi! Neka mi to bude stit.Kod Port Saida zaplove u Sueski kanal i domalo stignu u Bahri ahmer~ Crvel10 more. jer su si svjcstni.0 Boze! To je harem Tvoga sveca. Hereegovinu. Prije nego ce hadzije u zeljeznieu. gdje je Tvoj vahj. dodju hadzije u Jambok. znanci i rogjaci prate ·ih i dalje. Radi silne danje omare. kako se tome casu i pristoji. prati ih do izvall rodnoga mjesta. baec megju skolsku djccu nesto sitnoga novea i za ~~S dva nestalle ih u daljini. dobra i zla prozivjeli. nesto me i nehotice potrese. ko zna. a ouda se ukrcaju u poseban parobrod i zaplove preko sinjeg mora. Odavde idu obicno svi u Trst. Ako je u rnjestu zeljeznica. udijeli mi sreeu. sjede nase hadzije za najvisc vrucil1e pod eadorima. Boze. Tezak je to put radi silne Yfucine. Boze. ne ee Ii im vruci Samum vjetar raznijeti UD10rllO kosti na sve strane . a putuju sanlO u vecer i po noei.idinc grada Medine. To je luka. koja tuda viada. Ko zna. dobri prijatelji. koju povecava ugrijani pijesak.. al veseic duse. da ga Arapi ulove. milostinju. l\'Iedine. to je sveto mjesto. kad nakon toli llaporna puta ugleda u daljini :T. Ovdje se hadzije iskrcaju i ostanu tri do cetiri dana. hoce Ii se olli ikada Yrati1i u zemlju otaea svojih. pa zaustih: . da i ja budem dostojan pejgamberova . Insno je. ono. koji ce me saC'. Ovdje moraju lladzije biti na okupu ioprezu.ni za grob im se ne ce znati. Vozeei so tri dana kroz Crveno more. silazio! D~pusti mi. Cijelim putem. Ko Zlla. u ovu krasnu Bospu ponosnu i krsnu. lijepo nam opisuje jedan arapski putopisac. jer zaostane Ii koji.

klanjaju zahvainu molitvu. da su mogli zivi i zdravi prispjeti. namah se raznim jagovima. groba Bozijt'g poslanika. vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao klicuci: "Boze spasi mi narod!" Kad hadzije dogju u Mediou. kuda je pejgambcr IlJdao i nauCao. ljube zemlju. nebij. gdje je u borbi za nju. idu najprije u banju.- 40- sefaata! To je mjesto. idu u mesdzidel. mirisnim tekucinama. Kada su hadzije proucile zahvainu <lovu na grobu sveea Muhameda. sto im je Bog tu milost ukazao. kupatilo. a onda se obuku u nova odijela. da dostojno pristupe grobu svecevu. da se operu. pejgamberovu dZamiju. krecu u Meku u znak hidzreta iIi putovanja sveea Muha- . a onda kod rev z aim uta h her e.haram iIi mesdzide Grob Hazl'aU Havve u DZidi. gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao. Kada su se okupali i obukli.

c1akle kalauzi.Caba. Eve.' te ima devetnaest vrata i sedam munara. 8to im ustreba . a putuju ponajvise Doeu radi silne vrncine. i koji se brinu da hadzije dobiju Bve. U Meki je najsvetiji hram svih muslimana . vraeaju se hadzije u svoje konake. a cuva i karvan od ar~pskih napadaja. Do zida je poredano iznutra u tri reda pet stotina mramornih stupova. krecu na devama u Meku. a odavde parobrodom u Dzidu. Medine u Meku. da kod Bejtullaha .vve. koji hadzije razmjestaju po konaeima. Posto su se hadzije u Dzidi odmorile. Posjet .) Dva su puta iz. Star"im putem. da ih prime 11 priregjene konake. tnda prolazi i carska vojska.. Bejtullah obilaze sedam puta. Kada su se hadzije u hanovima odmorili. Kada su to ucinili. kako je Hadzera. trazeei po pustinji vodu za svoga sina Ismaila. ponajvise u hanove i cekaju. sjaAe a deva i pjesice idn u taj 8veti grad. docim je pripadniciQlf. a iz Dzide ope.' Ovi su megjusobno spojeni lukovima. koji traje deset dana hoda kroz pjes~anu pustinju.- 41- mOOa iz Medine u Mek~ (622. putuje mnogo vise hadzijR. pak u Dzidi pohode grob Hasreti H&. dugaCak je cetiri stotine. da svega ima oko stotinu pedeset turbeta.'. to jest harem.vi- . a za tim idu sedam" puta od Merve do Safe i od Safe do Merve na uspomenu. jedan stari pustarom.Cabe dozvoljen je sarno muslimanima. zcna Ibrahim pejgambera hodaIa. te svaka tri nose po jedno turbe tako. Pred njih izl~ze iz grada delili.Meke i Bejtullah .L svih drugih vjeroispovijesti strogo zabranjen. provodici. do koje. a sirok tri stotine' i sezdeset arsina. koji BU po sest arsina siroki. Kubeta BU ava' ispisana i ukraAena raznim bojama. Put iz Dzide u Meku traje dva dana. Bosanske had!ije putuju skoro uvijek novim putem. krecu u skupovima prem~ Mebdzidel haranlu. a drugi novi natrag u Jambok. ogragjen zidom dvadeset arsina visokim 'ua sve ~etiri strane. koji ih vode po Meki. Ona je .t pustinjoID u Meku. od zidova haremskih vodi sedam puteva.Cabe obave BVOjU prvu dulDost.U sredini tog harema llalazi "se Caba Bejtullah. Evo kako nam Oahu opisuju Edhem-Riza: "U sredini varosi Mece na uzvisitu mjestu jest Mesdzidel haram. dok svane prvi dan kurball -bajrama. Delili BU ljndi. koja nosi velike poklone od sultana. iIi mahnef. Taj harem. po Is. Kada hadzije dogju pred Meku.

- 42 ~ soka dvadeset i osam arsina. koji ~. Caba sa svake godine prekrije novim zastorom. to jest obilazit. ~a tima eilimima hadzije klanjaju iIi ih poklone svojinl dZamijama kao vakuf. Cabu sagradio je Ibrahim pejgamber. k~jom cc pokojnika. Posto hadzija pristupi tu~ poljubi taj kamen~ te ouda ide Iltl deeltu s1ranu i obigje Cabu do sedanl puta. V cliki svileni cilim. da se njilna pokrivaju mrtvuci. cija jc rodbina i svojta tako siromasna. Megju stupicilna ograde vi:. U istocno je cose uzidan znalneuit crni kamen. a srebreni se pas skali i od njeg se Bkuju prstenovi. koji se razno~e kao llajdragocjenija uspomena po svim krajevi~a. koje pase Cabu naokolo. . kada sve Bvjetiljke gore. kada prate hadzije na Cabu. a izrezana zlatom i srebrom. zcrul-Esveda dvadeset arsina. Hose. Ovo ie ujcdno mjcsto. a oni ga u komade razrezu i hadzijama prodavaju.koji Bejtullah-Cabu sa sviju strana z:\stre. a od jelnenskog do Hacl. otvara prekrC:\san pogled na Bejtullah-Cabu. \ Vrata Bejtullaha nalaze se na sjevero .. Ostali je prostor posut pijeskom. pa ga njegovi vojnici. pa ti . Stari zastor ostajc cuvarima harema lla poklon.se. dar. salnsko na zapadnoj. tc je po njemu ovo eose dobilo svoje ime. osobito u vecer.e svjetiljkc. te su u njoj drzali razne kipove. koja dijeli Uejtullah oJ Mcsdzidel-haram:l. u. jcdnog skupoejenog drveta. 0(1 samskog do jemenskog tridcsct i jedan. podrug arsin. Po sredilli toga zastora izvezeno' je srebrom jedno sure iz kur'ana. a od tala odignuta cetiri arsina. I kad . nazvan Hadzrrul-Esved.uvaju i nadgledaju Bejtullah-Cabu. pokriti. Kada vojnici donesu llovi cilim. a jl:lmCllsko cose na juznoj strani.. te je sirok devet arsina. Visoka BU sest arsina i tri i po sirokn. daje svake godine sultan. Ona je i prije islama sluiila Arapima kao bram. odaklc se pocimlje tavaf ciniti.. Od Hadzerul-Esveda do coseta irakskog ilnadc trideset i dva arsiua. Put. a cetiri joj se co~eta zovu: HadzerulEsved na istOCDOj. od ovog d? samskog dvadeset i dva. Oko Bejtullaha-Cabe jc pozlacena ograda. da ne moze kupiti cohe. koji se u Misiru izragjuje od erne Bvilc. te su nacinjena od sadza. kojinl hadiije obilaze okoBejtullaha pokaldrmljcll jc crninl mramorom. pripane stari sejhovima. kao nasljednik Muhallledov nB. Irak na sjcvcrnoj.istocnoj strani izmegju Hadzerul-Esveda i coseh\ irakskog. Taj je kanlen dignut od ~'tla.i Cabu.

~to da ucini? ~og IDa rooe da Ha~eru i -:~l njezino dijete popne na devu. znakom. ako si zedna. komu nagjenuse ime Ismail. da im dade neito kruha i vode i da ~. Poslije nekoga vremena ne mogne se Saril slagati sa Hadzerom. Hadzera je tr~la Cas prema l\Iervi. s robom na . a robinjica zancse i rodi sina. pa povi(!e: "Zem. a drugi Safil.Ona je tako sedam puta isla od Merve k Safi i od Safe k Mervi. I Odmah za tim za(!uje Hadzera glas iz have. a jos nije imao dJetcta. Kada je i s~dmi put . vazduha. Nakon t. Ona se uplasi.nimi Hadzeru i silla joj sa deve. Poslije postane ona k'blom -. koju joj je neki kralj poklonio. Vee mu je bilo sto i pet godina. a Ibrahim pejgamber umoli Bog£!.rinaest godinit progju tuda neke kirajdzije. napij se i napojices se. gdje je danas Meka. napij se i ozdravi6eA!" K6d toga vreia ostane Hadzera punih' trina~st godina. a dijete jojpocnc od gladi i zegji plak:ati. opazi da je djetctu ispod noge iz pijeska vrelo provrelo. a ono stalo od zegji umirati. napij se te vode i nasitiCeA se. da devu kuci dovede. da joj voda dijetc ne ugusi. Kad su d081i u jednu pustinju. zem!" "Stani stnni!" Posto se voda zove arapski abu. da mu u snu javi. ako si bolesll!!.dZera sa djetetom pojclakruh i popila vodu.a.> pusti devu. ali nije mogla vode naci.a· Ibrahim pejgamber . Ne progje dugo. ondje da ih akiue i ostavi. gdje je Ibrahim pejgamber zivio. ~ade joj ono kruha i vode. Damask. Gdje deva stane. kcer Nahoyu. stanc. stane zegjati i gladovati. Ne daleko toga mjesta bila su dva gradiea: jedan se je zvao Merva. Zdvojna mati tra!ila je vodu~ ali je nije mogla naci.to jest bude naregjeno. i vrati se svojoj kuci. ne hi Ii gdje vode nasla. Ibrahim pejgamber iSao je za Hadierom. Cas prema Safi. deva Bozijinl emerom. kocijaAi. neka ide kuda boce. da se svaki musliman kada klanja okrene prema Cabi.43 - Arapi kasilje primise islam. kraj djeteta prolazila." Evo sto na~ po prilici svete knjige kazu 0 postanju i sagragjenju Cabe: Ibrahim pejgamber imao jc za ~enu Sarn. njezinu robinjicu. da ozeni Hadzeru. Kada je Ibrahim pejgambcr popeo HadZeru i aina joj na devu. ona i nadalje osta kao najsvetije rnjesto njihovo. koji joj uovikiv8se: "Ako si gladna. krene ona iz Sarna. pre~a mjestu. Jednoga dana rece mu Sara. to je to vrelo dobilo ime ~:! Abu zemzem. pa sve kIju~. Kada je l:Ia..

'Oni pogju onamo i nadju vrelo.-44devama. sjedne na devu i pogje. kOIDsijama i znancima. koji je uz Oahu Bejtullah najveca 8vetinja Bvih muslimana. Kada smo g~vorili 0 stigragjenju Meke i 0 postanju Abu zemzeta. da reknem. a duboka je sezdeset i sedam arsina. U isto vrijeme usnije ~brahim pejgamber san. Had~eru i sina joj Ismaila.rni kamen Had~eruI-Esved. kada do umiranja dogje. a sejhovi. Kada je to isto i trece noci usnio. da svoga sina Ismaila kurbRn ucini. Voda iz toga vrela vrio je dobra.' oni gaO kirajdzije i njihovi potomci nasele. pa joj rooe sto je usnio. kao ions. u kome mu Bog zapovijeda. nalijevaju vodu iz Abu zemzeta u Iimene posude i prodaju je hadzijama. dogje do onoga mjesta. kako je Hadzera traziia vodu' za se i za svoga sina. idu hadzije. Oni au bili vrlo zedni i gladni. Kada je Bog stvorio /.. Oni se napiju te vode i avi se napoje i n~site. ali je nijesu mogli naci. U to ce reci jedan od njih: "Ko trazi vodu u pustinji.o koj~ i 0 HadZeruI-Esvedu. da trazi svoga jedinca. Kad je ona cula. a oui ju ollda kuci nose i dijele svojim rogjacima. a bolesnici ozdrave.olub kruzi. dovrsio. dile Be. a bilo jEi i mnogo bolesnih megju njima. da ga Bogu zrtvuje. . Sada on udari nolem o kamen. iz dzenneta i donese crnoga ov:na zlatnih rogov~ koga Ibrahim pejgamber umjesto sina Bogu zrtvova. nego neka je trazi u havi. Oko Abu zemzeta stane sada Ibrahim pejgamber graditi grad. da je imaju. Tako je dakle Ibrahim ." Svi ~d pogledaju prema nebu i opaze." . a kad ga je. na kome mu je sin klecao i rasijece ga ozgora ·do dolje. U to sagje melee Dzebrail. a u raspuklinu turaju hadzije ruke na uspomenu toga dogodjaja. Oni BU trazili vodu. evo ti sina i ti ga kurban ucini. sto joj inuz govori. kako nad jednim mjestom g. ali ne mogne djetinjega vrata prerezati.Esved. Putujuci tako. gdje j~ bila Hadzera sa sinom svojim. U spomen. koji paze na Meku i cuvaju Oabu i crui kamen Hadzerul. Taj se kamen vidi jos i danas. sedam puta oko Meke. " On uze noz da sina zakolje. a muslimani vjeruju. Abu zemze iIi Zemzem kujija pokrivena je dana~ ~ubetom. da ima cudotvornu moe.pejgamber utemeljiteIj Meke. iIi po nasem racunu 50·25 metara. rece mu: "Ako je takova zapoviied od Boga. Gabrijel. Dvadeset i cetiri koraka od Zemzem kujije je glasoviti ('. neb je ne trazi po zemlji.

jer su Be oni doticali Hadzerul-Esveda. jer. uzidao ga je u gradski zid tako. jer ni jedan muslimanski ·mezheb ne -izmjenjuje karaktera islama. Taj se dan zove: "Jevmi arefe. iznio je Boziji melee iz dlenneta Hadzerul-Esved na zemlju i metnuo ga na ono mjesto. to je on eve tamniji i crniji. Muslimanski mezhebi razlikuju se megju Bohom. Nigdje ciniti se . da rou grijesi na kamenu ostanu.: . moram reci. Hadzerul-Esved je danomice crniji i tamniji. mjesto ud«ljeno tri do cetiri sata na istok od Meke. a to za to. To je poljana. ne ljube ih vjernici u ruku. da se muslimani dijele na cetiri mezheba iIi sekte.- 45- . otpadnistv&.. velika.' Adem pejgambera. da je jedna polovica ~ila UDUtar. Ali vratimo se k nasim hadzijama. i to dooekle. vee je najglavniji ovaj 'dan na Arefatn. koji spadaju imami Azam iii kako neki kaln. gdje je danas Meka. Ulazak na Dzebeli-Rahmet dozvoljen je sarno Safi mezhOOn. dotakne ga se dlanovima 'a onda ih prevuce preko lica i ruku do lakata. a. Ali megju tima mezhebima nema ni izdaleka onoliko razlike. Radi toga. kao sto to opaZaIDo kod'raznih kr§eanskih vjeroispovijesti. Eazem mezhebu i imami &ii mezheba sarno u tome. a druga izvan gradskoga bedema. pismo. stoga i pokrije 'svjetina toga mezbeba. Kada je Ibrahini pejgamb~r gradio Meku. kako se obicno ljubi.r reze. ito nasi muslimani 'kod molitve ruke . 'ljudi vise dotieu. vee je 8ve doslo na ovo polje i pritislo ga. Dosavsi u Arefat obnoe' po hladovini. po prilici jedan cetvorni kilometar. Taj je kamen bio u pocetk'u bjelji od mlijeka i svjetliji od sunea." U had! kao duznost ne ubraja se dakle sarno posjet Medine i Meee. kada se hadzije sa Cabe vrate. a zvao Be je Almaz. 8vi se bezuvjetno dr!e zapovijedi kur'ana. krene'sav onaj svijet dva dana'prije Bajrama u Arefat. koja se prostire podnozjem Dzebeli Rahmeta. nego u dlanove. nema ni he. kako dogje do Hadzerul-Esveda. "Kad se skupi toliko hiljada hadzija u Meki. : . pre izmegju naAih musliIDana. osvanu oni tu uoci bajrama i ostanu cio dan. a isto tako oi opreke. schizme.nije ostala ziva duAa. U islamu nemo. Da ovo razumijerno. te ga. prima na se ljudske grijehe i sto ga se' . sarno po obredima. kao kad abdest uzima. Razlika je D. koji ide oko Meke. Svaki hadzija. svima je islamskim mezhebima kur'an sv. raskola.

daruju ~ene. to se tu izloii. Tu dakle hadzije osvanu na bajram u jutru. a stotina hiljada grla u jedan mah slozi: "Lebbejke!· -AIlahume lebbejk!" Cijelom se poljanom razlijezu ovi pobozni usklici. jer cijela okolica snese sve rucne radnje. pa se krene dalje pG noei i osvane u Mini. doeeka ih skoro say ~uslimanski svijet iz njihovog rodnog mjesta. amber i 'druge stvari. kurbane kolju i dove uce. vrhovni sveeenik. Cijela se varosica pr~tvori u najkieeniji istoeni pazar. koji se obicno na bajram klanja hadzije nijesu duzne. . razna platna. dociin ih oni iz ~i Bafi mezheba niza se spustaju. Tako to traje do zapada suncanog. One kuee uzmu· hadzije pod kiriju. kojc se ovdje dobiti nc· mogn. -knu. te odmah koljn kurbane. pa kad je potrebno u stanoviti cas. lijepoj varosici. ve~ivo i t. od koje do Mece ostane jednn do pod. d. . obicno bajrakom. sastaju se njihovi jednovjorlli~i u dpmovini u dzamijama· i uee dove za sretan povratak svojih badzija"a onda te§ko cekaju dan i Ca8. kadno se topovima objavi svrsetak. godin~ izradi. a puske nikad i He prestaju. Kada su had~ije kuci dosIe. pa ti od pusta nekog ushicenja suza udari. misak. Kad . . ogromni skup svijeta. pucaju topovi.vlja snjima i ~ slavlju ih 'prilti "kucl\m ujihovima. Ovdje 'se klanja aksam i jacija z~jedno. l. ali se za to za ova tri dana pretvori u najz~vahniji grad. U IlJOJ osim ova tri dana bajrama niko ne stoji. dade se znak. a donose itn ponajvise lijepa turska odijcla.46 drie prCB sobom tako. Velieanstven je to i rijedak prizor. a ostala 8vjetin& pritisne polje svojim eadorjem. Drugi i treci dan hadzije su duzue tavaf oko Cabe a trecim danom u veeer svrsavaju njihove duznosti. Ta tri dana udara muzika. kada ce ih ugledati. Sad se krene sva svjetina prema Meki u mjesto Muzdelifu.. pale se rakete. da tavaf cine Oabu i odlnab se opet vraeaju u Minu.. Sto Re za. samo Ato svaki dan odlaze u Meeu. u dusi se ragja ueko tuvstvo. Velicanstveno je poglcdati taj silni.rug' sahat. Tu stoje od podue do ieindije. koji za to vrijeme uei. sree ti se umeksa. Na vrhu Dzebeli-Rahmeta stoji jedan imam. ljubi se i pozdra. da gledaju u otvorenc dlanoY<:." Dok llase hadzije tako kroz sva tri dana kurbanskog bajrama sveta mjesta obilaze. Hina ima do tri stotine dobrih kamenitih kuca. ·zna~ce i rogjake. Tu se hadzije zadrze sva tri dana bajrama. 'djec~~.d~ije dolaze.ha. Gore imam neprestano u~i. . Onaj namaz.

pustio je bradu. pod kojom je abde. Jedne godine naumi on. ode na vreIo.". Kada je hadzija umro. prozva hadzijinom lipom. za tim stariji i· ugledlliji muslimani. skin'e maramu. koji je naunlio ua Oabu. a ispod te lipe teklo je vrelo bistre. uzme abdest i pomoli se Bogu. kako rou je ovaj hadzija omilio. vidi se i po tom. sagradi mu narod turbe.adzo iIi hadiifa. . da ce na Oabu. BtO sve starije i uglednije muslimane. Blizu njegove kuee rasla je velika lipa. nego je pustaju i oni. U predvecerje onoga dana.. . Za to bi se covjeku. a ono njegova pa njegova. U Banjaluci zivio je prije neko stotinu godina neki vrlo pobozni covjek. pak je Bog vee vise puta cudesa eillio.Ato se lahkoumnoj mladezi raao oprasta. To se turbe i ona lipa jos i danas vide odmah iza grads na desnoj strani drum~l~ koji vodi iz 'Banjaluke u Jajce. sRvrseni muslim. da mu do . ode kuci'l ali zaboravi maramu na onoj lipi. On se tOIDU zacudi. ltao i njegova. da ce se popraviti i da . Kada je molitvu svrsio. znao je. koji je pustio bradu mDogw toga za zlo uzelo. Bradu' moze pustiti kadgod 'hoce~ ali u najvise slueajeva puAta' je na jedno cctrnaest <lana prije velikog iIi prije kurban'skog bajrama. kQji BU prije pili kakovo OPOjllO pice.- 47 Karod u Bosni i Hercegovilli vrlo postuje svojc hadzije. Koltlfo nasi muslimani drzc do brade. pusti bradu. ali nad onim vrelom drvo. da pokaze. Kada se je kuci vratio.' Ali 'ne sarno da bradu Dose hadzije. ciste vode. koji strogo zive po 'zd{onu Bozijenl. Ali ne sarno da narod svoje hadzije postuje i da ih sa pocitanjem susreee. pogje da uzme abdest. ali i njegova marama naparana. iIi se inace I:\ijesu strogo drzali zakona Bozijih. ozhiljna. da ljudima pokaze. koji nose bradu.u dzematu. kada C. 0 a je svaki dan dolazio na to vreIo. a na drvetu marama. Drugi dan krene on bez marame u Meku i kada je onamo doMo. kao i ona U Meki. makar da i nijesu hili un ~~.t uzimao i Bogu se ~olio. .o na put. . jer je to jos Adem pejgamber naredio. On je sad malo napara i ostavi je gdje je i bila. tu je abdest uzimao i Bogu se molio. da je to Bog eudo ueinio. uego su oni i Bogu dragi. kako fin je ovaj iIi onaj hadzija omilio. Kada je to Darod vidio. Svaki onaj musliman. Brada odaje covjeia plemenita. zovu h. Hadzija je najuglednija osoba .'co u buduce zivjeti kao pravi. Kada ovakav Covjek odluci. a onu lipu. cestita i postena.

veli Be. Od onda pa do konca zove Ie mevlud. Na prvi dan bajrama iza' kako je narod 8abah u dzamiji otklanjao. rogjake i prijatelje kuci svojoj. ~to znaci. ako je imncniji. te im daju. da je stekao ruzd u vjeri. vikne on pred sakupljenim narodom: "HodZa prou~i mi dovu na bradu!" HodZa ce svakom rado "bradnu dovu" prouciti i dok hod!a uei. ali to ime nosi on danas sarno kroz prvih jedanaest dana. kada se je Muhamed pejgamber rodio. Bve svoje znance. da je Muhamed Njegov Ijubimac i najveci pejgamber. obii!no plave. cestita pokajniku ne sarno bajram. kak~ rekosmo. ali Ce . do drugoga. a to je naravno velika. ramazana i ohaju bajrama i pale se sve vrijeme dok mevlud traje.. uopce ako zive ~ivot krjepostan i Bogu ugodan. Ako se ovakav covjek otsele uvijek strogo drli zakona Bo!ijih i sveca . a neki iz ibrika. da ee s pravoga puta saei. dogodilo se jc vise eudesa. kako vee na koga reda dogie. da je postao zrio iIi savrlen muslim. Kada 80 mevlud u dlamijama uei. Mevlud iIi bolje mevludi ~erif je arapska rijec. Sva ta ~udesa u·cinio je :aog za to. gdje mn berber prema propisima vjere obreze bradu i brkove. evel. pa i inovjerca. unuk Abdul Muttalibov. . crvenkaste iIi zelenkaste boje i idu od jednoga vjernika. koji mevlu41 daju~ ierbe u ibrieima i maAtrafama.ar:ama kao i u. CaSama. palt se ne treba bojati. donos~ ljudi. a praunuk Ha8imov. vjernici glasno odgovaraju: Amin! Amin! Kada narod izagje jz dZamije. kada s~ je Muhamed pejgamber rodio. ie da donosi na svijet cistu nauku Njegovu. Uoei mevluda upale se kandilji na m~Q. On potje~e od plemenitog roda" Korejseviea. limunadom i ~erbptom. . Mjesec. nego i bradu govoreei: "Bajram mubarekj olsuD!" a onda: "Mubarekj brada!" a on im odgovara: "Allah razi olsnn!" Iza toga pozove on. rebinl evela. . da pokale ~vt­ jetn. Muhamed pejgamber bio je ~in Abdulahov. naime do roejendana Muharned pejgambera. zvao ee je. ako je u dIamiji. Neki ga pije iz maStrafe. se 16 Muharned pejgamber rodio.Muhameda. u ponedjeljak 12. One noci. !Ievludi serif siavi se na uspomenu one noei. a znaei rogjenje. rebiul. a onda ih ~sti kafom. da piju ovo Aerbe. Cast za njega i pred Bogom i pred ljudima. u kome . a rodio se je u Meki.1 - 48- bajrama malo poraste.

grijcsio bi tesko i naspram Boga i na~pram dobrih ljudi. Berbe piju vjernici na uspomenu. njihov maleni broj. u kojima ima. dolaze oni isti iIi drugi ljudi i kade · ih gjuniakom. ali tome nijesu krivi oni. Kada vjernici ispiju serbe.-. kako je mati Muhamed pejgambera. kako BU meleci. a onda skrope jednogn za drugim mirisnom vodom od ruzica i drugih mirisnih bilina. prvo. Svi muslimani uopee." Arapi. jer ih vjera sili i potice na dusevni rad. uzmi je Makar i iz usta: visebozaca. kada ga je rodila. a na drugomu: "Trazi nauku pa makar i u °Kini. gledaj mu na pamet. ali ako ne mogu nam dovoljno znanja kod'."Uci od onoga. Da. slicnim tisovini sto ga hadzije donose sa Cabe. to jest obli:gatna dUZDost za svakoga muslimana i muslimanku i onaj. nogo da drugima koriRti. a druga: . Najvcci Boziji poslanik' i milosnik Muha~ed pejgambe~. karanfilom i udgacom.ime kod onih. a znanje tebi. nekim drvom. a drugo jet Un' je to Mnhamed pejgamber preporucio. metnuti svoju vrlo tanku maramu od beza na grljak od ibrika ili na casu. kadili i skropili majku Muhamed pejgambera kada gao je rodila. drago vjere i narodnosti. odani su nauci." TIi: "Kada se skim druzis. a isto tako i nasi. radi cistoee i zdravlja. muslimana. bio on koje mu. nego njihov smjestaj. To cine iz dva uzroka. a na po se za Arapima. jer njegova vjera njemu." Nasi muslima'ni u Bosni i ~He~cegovini zaostali su islina u znanju za svojim istovjercima.. a onda tek kod naobrazeBih viscbozRca. Nauka je fars. angjeli. da traze nauku i znanja naj"": prije kod muslimana. koji ti znanje daje" jer: "Znanje jednog~ covjeka nije sarno za njega. a na FO . neka ga potrazc kod koga drugoga." Vjera zapovijeda muslimanima. zatrazila i ispila casu serbeta. koji no hi trazio nauke. mnogo prekrasnih poslovica i mudrih recenica. Z~ to i kaze imami Ali: "Nauka nije samo za Inuslimana. tamjanom.49 skoro svak prije nego ce piti. lijepih misli 0 8vemu eto je ljudima korisno. ti najinteligentniji i najprosvjetJjeniii muslimani. a no na vjeru. veli na jednomu mjestu: "Znanje je filrs za svakoga muslimana i mu'slimanku". a isto tako i 0 naucir Jednao njihova poslovica veli: "Trazi nauku od besike do motike". To oni cine na uspomenu.. pa pije preko one marame. imaju vrlo. Iza muslimana valja im dakako nauku· potraziti najprije kod ehli kitaba. koji vjeruju u jednoga Bogs.

- 50- l\Iuslimanski imucniji gragjanin. .

sve do okupacije. Kmetovi su vecim dijelom krscani. Svaki kmet. Muslimani u Bosni i Hereegovini dijele se na begove. iIi u njima drze svoje subase. zdrav i dusevno jos sasvinl svjez elemenat i za to ce lijepo napredovati. njihovi kmetovi. citluk ili cifI uk. kuiturnom polju ucinio. kmet je od svoga age iIi bega sasvim neovisan. Oni BU uredili Bvoje vakufe i oSllovali nekoliko novina. da gdje Davor svoje krvavo kolo vodi. pnskom i handzarom. to jest desetinu od · svega. zakonom propisanu trecinu. vecinl su dijelom posjednici.. ~to -mu je te godin~ urodilo. a hrvatskoj knjizevnosti dali vise vrsnih pripovjedaea i pjesnika. Bezi. zovc se begluk. niti moze biti za kulturu nesposoban. bilo to u sijenu. tako zvanc cardake. pak onda mnoge age. ima svoj dio zemlje~ koji se zove kmetovsko seliste. Na beglueima grade bezi i ag~ Ijetuikovce. da na I 1jima moze zivjeti i po koja stotina kmetova. safera 1276. ti stari bosanski vlastodrsci i plemi6i. Od ubrane trccine dobiva. age. koji on sam obragjuje iIi ga daje komu u najam. sto mu je na begovskoj iIi aginskoj zemIji urodilo. Da ee se oni Bve to ljepse razvijati. dokazuju nam i danasnji uspjesi. Neki bogati age i begovi imaju u jcdnom komadu toliko zemalja. ali mu mora davati trecinu od svega. a imaju vece iIi manje komplcksc zemalja. Zakonom od 14. subaSa obicno dcsetinu in natura i to mu je placa . premda ima dosta kmetova i muslimana. a istorija nas uei. Na tima zemljama zivu seljaei. on je sl~bodan. niti moze biti indolentan. Oni su popravili svoje skolstvo i osnovali gjacko potporno drustvo "Gajret". koji znad~ citati i pisati. i koji s~ razumiju u narodno gospodarstvo. i da od kmetova uberu hak. trgovee. vocu iIi * . nije. da pobiIjeze sve. Osim toga plae. nije. duzni su oni.- 51 se to. zanatlije i seIjake. Kad dozrije zito i drugi jesenski usjevi. sto su sve do najnovijeg doba. tu spavaju znanja i umijenja.a on i zemaljski porez. sto je na begovskoj iIi aginskoj zemlji urodilo. bili pod . Subase su obicno nesto inteligentniji muslimani.za njegov trud. Elemenat dakIe. koji je u tako kratkom vrcmenu mirnoga razvitka toliko toga ua. Obicno u sredini cifluka zadrzao je gospodar sebi jedan komad 2emlje. Nasi su muslimani od naravi jak. Takav komad 'zemlje. zitu. U tima 'cardacima zivu oni po nekoliko mjeseci Ijeti i u jescn iIi ih predadu zakupnicima. naimc ctac obitelji. po hidzri iIi hidzretu.

moze se otkupiti. koliko ce i sto ce koje godine na kojoj parceli posijati iIi posaditi. Ako jo kmet stekao neSto novca. ni desetine. Musllmanski 'seljak: aga.52 - povreu. od koza i ovaca. Tek u. On prestaje biti kmetom i postaje svoj gospoclllr. ako to beg iIi aga dozToIi i .emaljski porez. Dok kmet daje svomu agi iIi begu propisanu treeinu i :z. konja. U tom Rlueaju prelazi zemlja s age iIi bega na kmeta. njega vrijede ista pravila i obvezc. ali plaea ddavi brojacinu od sitne stoke. pa i zu. Kmctsko seliste prelazi ou otca nn sinn.akC' se snjim 0 otkupnoj cijeni sporazumi. Od goveda. ovaea i druge domaee zivotinje ne plaea on ni treeine. koji ju je kupio. eventualno i kmet u Posa\'ini. ne moze ga beg iIi aga protjerati sa svoga zemljiMa. kojo su vrijedile za njegova oca. NaSi musIimani stanuju vecinom u drvenim ku~ama. a ne moze mu niti zapovjediti. novije doba stali su i oni sve to vise graditi kuee od kamena iIi od . lsto tako ne moze ni kmet bez osobitoga uzroka i dozvole oblasti ostaviti svoga agu iIi bega i prijeei komu drugomu.

~ I "1'"• Muslimanski seljak: aga. drveta.takovih kuea. Starinske su hosa'Ilske. jer tu ima prozora u izobilju. Tim vise zraka i svjetla naci ces u gornjem boju. u kojima se je poredao prozor do prozora. Perde i dasciee su ohojite zutom iIi ervenom hojom. Donji jc hoj u mnogo kuca od kamcna. a jos manje svjetla jer· ima malo prozora. U donjem boju. cvr~ce }Z t --$ I" /4.- 53- opekl1. koji je. i solidnije gragjen. a i po selima su na jedan hoj. kada se uzpnes tima basamaeima u prvi hoj . Iz prizemlja vode u prvi hoj obicno uski strmi basamaci. Sto 'ti obicno u oei upada. ~aj basamaka je drvena perda. a na po se muslimanske kuee ozdola nesto manje. Kuee su DliSih muslimana skoro uvijek cetverouglate zgrade. a. a hile su znakom velikoga hlagostanja i hogatstva. kakovidimo. stanovali su skoro svi u drvenjarama. U donjem je hoju malo zraka. Te kuee zvao je narod kulama. a ima i . stanuje nas musliman zimi. te su izvana i iznutra hijelo okrecite i vrlo ciste. a zidovi od cerpica CRiegelwand). eventual no i kmet u srednjoj' Bosni. Skoro sve muslimanske kuee po gradovima. a sarno neki te neki imao j~ zidanu kueu. Za turske uprave u ovim zemljama. a u gornjem ljeti. docim je gornji skoro uvijek od. koja lezi na lijepo izrezuekanim ~cicama. a gore i sire i dulje nego u prizemlju.

(Da se vidi I kako naSi muslimani umiju da izaberu zgodna mjesta za svoje stanove i zab.vice) ..0 ~ Kahva 1 muslimanske kucice na Bendbasi nad Miljackom u Sarajevu.

osobito u Krajini i Posavini naei ees pred skoro svakom imucnijom muslimanskom kuc. kao sto je to 11 modernim zapadno evropskim gradovilna~ nego oni grade kuee ponajvise uz rijeke i potokc. loze i danas na banku.ebnu odaju. U jednoj kuci stanuje gospodar sam i docika u njoj svoje znance i prijatelje. zove Be selamluk. pa i odlicniji muslimani. gdje obitelj stoji pod. gdje nem~ Huma. Odlicniji i bogatiji begovi. U onim krajevima. KuCa u kojoj stannje on sAm. Na krovu je svake drvene ku.om visok plot iIi tarabe. da se u avliju' ne vidi. sagradili Sll oko kuee visoke zidove. a U onima. Siromasniji musliman prima gosta i prijatelja u istoj kuci. Ko je bogatiji ima dvije. Obicno pod' pendzerima harema i to na sokacnoj strani. pak onda mnoge agc~ a i nekoji trgovci. na po se u IIerccgovini. otvor kroz koji se dim pusta. po gorskim obroncitna i d'rugim zgod" nim mjestima. pa i vise kuruzana.) U selima.55 muslimanske kuee jest to. nc pazc muogo. llego 8ll i neka vrst reklame. harem iIi' haramluk. Imueni ljudi. ncgo u onim kueama. a sarno u vrlo rijctkim kucama naci ces i to od novijeg doba stednjake (Sparherd. obicno strmi krovovi. Te kurnzane ne sarno da nadomjestaju plotove. gdje ima snme. smjestio je nas musliman mcgju tarabe i kuruzanu. jer nasi. imaju po dvije kuee za stanovanje. a opletene pletcrom iIi BU zbitc od dasaka. upravo llUZ110•. Pokrivclle su daskoln iIi crijepom. pctero i sesterouglato predsoblje. To je ne sarno lijepo i prakticno. a u drugoj stoji fin obitelj. kasabama pa i u nekim gradovima. 8to skoro U Hvakoj ve(~oj i ljepsoj ltuci dogjes naiprije u cetvero. u kojoj . da se odnikale u avliju vidjeti no moze. Kuruzane leze skoro uvijek na jakim drvenim .iIi kamenim stupovima. Ka kueama koee se visoki. knee su pokrivene daskom. l~oja vode u po=. iIi kako lleki kaill ahar~ a gdje mu stoji obitelj. koji su cesto Vi8i od same knee. kamcnim ploeaDla. da au im kuee na drumu i da se redaju jcdna do druge. U Bvakom BU zidu predsoblja po jedna vrata. nego bogataska kuca. a u novije doba i opekama.cc kucna badza. tri. a osobito ugledniji bczi i age. da onn nije fukarska. odakle se pruza Iijep vidil~ na sve Btranc. Kako nasi muslimani vrlo ljube" prirodn. istim krovom sa ku{~nim starjesinoDl. neka se biva vidi.

Ozdola zidana.Muslimanska kuca u selu. . ozgora dn'ena.

Stl mn dolje. Onda on ne zna. ako ga sto vise znanaca i prijatelja. pase i drugi Casniei. Poslije okupacije radilo se je jos i vi~e .lnecu obicno u plavu iIi crvenu stakIcnu p08udu. mcda i secera. doticno ahuru i na haremu su veci iIi manji balkolli obicno izgledom u haseu. i nosi na tabaku. oko oplemenjivanja bosanskih konja. osobito mu je 'Inilo. "a pokraj slatkoga iIi u slatkom je zlatna iIi srebrna kasika. ustrajni i brzi. U nekim aharima stanuje gospodar u prVODl boju. . goste rodom podvorio.Konja ljubi musliman vise nego ikoju domacu zivotinju. a ponajvise od t~nja. na selamluku. za to vee odregjenoj odaji. docim. kao i nluslimana.kap. nosi isti iIi koji .jje:' vode.' kada su im konji vrlo lijepi. kada se baei "na sapi debela gjogina. . hilo to cinovniei iIi gragjani. aim su gosti sjeli na mindorc i sa domae. Slatko . Danas ima u Bosni i Hercegovini do osamdeset hatova ciste arapske krvi. .gost. koje su jos za otomanske vlade u ove zemlje dovodili sultanovi valije. kako bi ih bolje docekao i gdje bi im ljepse mjesto DaSao. kojinl si gosti iza Nlatkoga otiru rukc i uata. ali u po~ebnoj. n. To balkone zove Ilarod div~nhane iIi kamerije. Osim slatkoga su lla tabaku i case pune hladne vode.iste arapske krvi. ulazi u sohu hizmeear. a osobito ua velike blagdane posjeeuje. Da n Bosni i Hercegovini nalazimo dosta u istinu vrlo lijepih kanja.di mn se na lieu. kueni sluga.a i vrlo mu je drago. Slatko je llcka vrst kompota od ruziea i jabuka. slatko.dravlje upitali.illom se za 7. Musliman ljuhi . .. ali za to ziva i vatrena pogleda.macih konja i odredila nagrade onima. istina maleni. koji uteku. pa ne sarno da se godiroice u Bosnn dovodi sve to vise hatova ciste arapske krvi.Na skoro svakoj muslimullskoj kuci.vi. ako rr1U dogju ugledniji i odlicniji ljudi. uzrokom je oplemenjivanje domace pasmine sa hatovima c.. On jednako rado i iskreno docika inovjerca. dv. koliko uziva. tasse. a uvela je i trke do. nego je visoka zemaljska vlada za Bosnn i Hercegovinu odrcdila i llagrade za najljepsuzdrijebad." Fa kako da i ne ljube svojih konja. te su oni obicno u proljecu i ljeti vrlo mila obitavalista nasih muslimana. Kada je ovako sve. Hi~mecar ima na ramenu iIi na tabaku peskir. a iza toga pije.- 57- mu je i obitelj. ~luga nosi slatko od gObta" d8~'g8st&: i svaki·· uzme nesto slatkoga~ metne ga u usta. u "podrumn" konji i goveda.

koja vrlo ugodno mirise. Ako dOgjC8 u kneu kakovom starom uglednonl begu iIi agi. a desnom dodaje cigarete. l\'Iangale Stl. da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi. kako sjede. Iza toga ustane sam kucedolnacina. iIi l{ako ih neki zovu. upali sibicu i svojom mn rukom pripali. a u nuzdi bogme i ruke ngrijati. Iza druge kafe. Na krnju dolazi crna kafa. on ce zapaliti nargilu~ popusiti dva. Osobito ugledlla gosta i vrlo dobra prijatelja. jer je sad doba. pa kada so jc eumur dobro razgorio i u zeru pretvorio. dasku iIi sto takova i mase njoDl nad cumuronl. da se sto prije razgori. I(ada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu. dotakne se 01). opazices pred sk.asti on goste i duhanom.. ili sikterusa. a ozgora eumur. zamota ga ali ne zaslini. c. na po se. posadice .oro svakim due. nego ga dade gostu. On metne duhan u papiric. U znal~ postovanja naspram svojih gostova i prijatelja. ugljen. U mangalu metllu do polovice pepela. da se mogu megju dagarama prosetati. koji pusi nargilu~ pa ako si rou osobito mio i dobro dosao gost. ako je dosao iz daleka iIi ako ga nije dugo vidio. ustaju gosti i prastaju se sa ku~ c~domacinoln. Da im ugljik ne naskodi. sa segrtima posaliti. unesu je u k. da i ti zadimis. Ako je zimno doba. UstancR Ii Zlml ranD ~ jutro i krenes kroz bosansku earsiju.- 58- drugi hizmecar ua tabaku serbc iIi limunadu i opet dvori goste rcdorn. kako ni za sto.anom po jednu dagaru punu do vrha cumurom. ali ja sam u tonI uzivao neku nasladu i za to sam svakog& jutra ranD ustajao. da ga on SAID dogotovi i zaslilli. iIi rogjaka. a za veeu sjegurnost metnn u zeru ve}ik (~avao iIi konlad eistog zeljeza iIi koje druge kovine. Caben travu donose hadzije iz Cabo i odatle joj ime. koju narod u sali zove kandzija. kojima griju svoje stanove. dueane i radionice. Da bude u kuci sto ljepsi miri~~ metnu nn zeru nesto caben trave (udal. Osim sa gotovima eigaretanla. uzme masicalna zern iz mungale i dodaje redom svima gostima da zapale. lijevom rnkonl prsa. a ouda ce tebi dati. Ja ne znanl. dagarc j dosta duboke posude od bakra iIi zemlje. tri dima. iZllesu mangalu na sokak iIi u avliju.nctl iIi magazll. da podvori goste cigaretaIna. a prljavi segrt uzeo je konlad debela papira.I .

- 59- .

Mjesto matraca imaju neki na secijama mindere. Zene caste isto tako svoje prijateljice. sarno sto ee domaeica. U svakoj mu~limanskoj kuci ko~i se. U kucama odlicnika su na seci. Kada musliman ulazi u kueu. da ne zaprlja cilima. pa i siromasnih muslimana. ali vrlo dobra bosanska furona. &. Neki pune mindere i milaVOID. Makat je U odlicnika cesto izvezen srebrom i ziatorn. tkaninorn sli~nom cilirnu. prostrte su eilimima. iIi cilimirna. ako joj je' gosCa vrio draga. Neki bogatasi imaju vrlo velike i fine eilime. Na ~voje ga misto posadio. koji BU po mjeri u jednom komadu otkani. vrlo finom travom.- 60- domacina na svoje mjesto i sam ee ga ne sarno duhanom. koji se inace zovu ponjave i koje ~u sami nacinili od starih krpa i konaca. ispunjene vunom iIi kostrijeti. nego jednostavnost i prakticnost. nego i jelom i· picem podvoriti. a siromasniji meeu pokrivace od basme iIi cohe. ima on secije. koje su i minderi. pee. a kod odlicnika i u tako zvanoj sikli odaji. u kojoj muslirnan doceka svoje goste i prijatelje. Sirotinja nama mindera. koliko ga to kod nas u skoro svakoj ~dlicnoj kuci nalazimo. 0 tom pjeva i narodna pjesma: Lipo ga je pasa docekao. u8ka. nego samo'secije. obi~no za vratima visoka. Seeerii mu kahvu dodavao. koje su poredane i pricvrseene uza zidove. da svaki pokriva cijelu sobu. Na seeijama su dugacka i kao seeija siroka siljteta. niti u selamlucima nemaju muslirnani ni izdaleka onoliko pokuestva. a onda ju onako dimecu podaje svojoj gosci iIi prijateljici. Jastuci su obicno od iste gragje i iste boje. slicnom donekle saau. u selarnluku. koji su uza zidove prislonjeni. tako se i u muslimanskoj kuei opaza ne sarno Iijep red i cistoca. koja iz vode raste. vidio sam i takovih. cigaretu sarna zapaI~ti i nekoliko dimova popusiti. pre~rita makatom. Bogatasi prostiru na mindere svilu i kadifu. taka.jama fini jastuci. Sve sobe riasih. Kao ~vuda. Niti u haremima. koje BU hasurama pokrivene. neka vrst niskih dosta sirokih klupa od drveta. Svojim ga je eurkom ogrnuo. Velika sirotinja prostire svoje sobice hasurama. U sobi. ostavija on pred vratima cipele iIi papuce i ulazi bosonog iIi· u earapama u sobu. bilo u svoju ili u tugju. koja je obi~no zutom iIi .

metnu duseke u mnsandere. Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete zemlje. d. a u nekima su slike. U spavacim sohama nasih muslimana nema kreveta. koje nam prikazuju Hadzerul-Esved. premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati. Prije nego Ce na 'pocinak.vremena poznavali. da im ne smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine.- 61 - crvenom bojom obojena. trgovaca i nekih effendija. kao sto su lule. zv. a osobito kipova nemaju. duhan. ormaric u zidu. Case i t. Meku. Cabu. a i danas naci ces ih samo u kueama aga i begova. jer ana covjeka na taStinu pobugjuje. nego oni spavaju na jastucima i dusecima.postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu. Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo. u kome dde stvari: koje im svaki Cas trebaju. jer im to vjera zabranjuje. Krllj nje vial se t. Obicno kraj hamama naci Ces i dolaf. Muslimanska kuca u varoSicl iii kasabl. Stolova i stolica nijesu naSi muslimani Bve do najnovijega . . Kada BU u jntro sa dusekll ustali. kula. Svjetskih slika. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi kupaonica za umivanje i obredrio pranje. Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene stihove iz Kur'ana.

. nego im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu. . I (\ . Oni nemaju ni ormara. da zenska odijela i rubine na zidu kao muska vise. jer je velika sramota." - 62- koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. I rubine slazu i spremaju u sanduke.- rJ) (. Zenska odijela i " 11'.

SiromaSniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam iIi mu lijeva zena iIi koje dijete. eucnu oni. Cucanje je ne sarno u muslimana. . gdje nema mindera ni secija. Dok se perc euci on i Lijevo ozgor ibrik s le~enjom. umiva se iz ibrika. Bogatiji ima slugu. plitku posudu od bakra iIi cina. da ih noge ne zabole. Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i za to ces u skoro svima vecim mjestima Bosne i Hercegovine uaci javna kupalista. slienu luvoiru. u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblaci: .- 63 Kada nas musliman u jutro ustane. U ibricima dde oni vodu za pice. koji u jednoj rud drzi ibrik. ddi mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teee. sluga mil. Ibrici su posude iz bakra iIi mjedi sa pouzim grlom. uopce vrlo u obicaju. pa se tako po sahat. dva i vise razgovaraju. pa dok gospodar pere ruke i lica. a u drugoj legenj. Ostalo razni istoctlJacki luksuriozni predmeti. pa sastanu Ii se dvojica. trojica iIi vise njih na ulici. u polju iIi gdje drugdje. nego i u svih Bosnjaka. Sluga ima na ramenu peskir. koja se takogjer zovu hamami. a. pa kada se je gospodar umio. I u uarodnoj pjesmi spominju se vise puta hamami. a osobito su lijcpe oue pjesme. umivanje i uzimanje abdesta. uzme peskir slugi s ramena i tare ruke.

. ali ne toIiko radi nje same. to. iato tako ljubi i zenu. jer je ona mati njcgove djeee. Uze ibrik i raki safuna. krv od krvi njegove.liubi obiteljski zivot. put od puti nJegove. premda on niti je aga. jar su ona njegovi naHljedniei. da moze uzddllvati sebe i obitelj: on si savija domaee gnijezdo. da Sll druzieom svoga zivota dijeli dobro i zlo. Boga sugjello dok na ovuj zemlji zivi. Ona ode u vruee hamame. Umivala bilo lice svoje. to jest gospodar. Kao sto ljubi djeeu. Koliko zena postuje muza. kao o~i u glavi. vee vise puta skrajnja tlirotinja. sto mu je od Muslimanska radioniea. pa je Ii stekao toliko imetka. komu se dragb volje i bez prigovora pokorava zena i djeca. koliko za. sto ga vd dragosti j iz postovanja zove aga iii beg. Nagizda se sto god moze bolje. . u kujoj se izragjuju razlli melalurgicni predmett. a. jos manje beg.- 64- Kad to ~ula ajkuna divojka. vidi se po tom. Muz je otac i glava obitelji. Musliman vrlo . Svoju djeeu ljubi musliman vrlo njezno i pazi ih.

Ka divanhanama. Muslimanske se zene i djevojke kriju. a on rnjesto da ide u halvat. lato tako moze i zena ostaviti svoga muza. jali udovicom. u ha- I . Broji njojzi gospodsk~ niCahe. tri. j. uzima on drugu zenu. Ako je uzeo drueu zenu. Ako muz pusti zenu. sto vise. "Jar ako ee tri put puscenicom. prozori pako. kako su to jos prije vjencanja ugovorili. a gvozdene. nego je moze i pustiti. Ali ne sarno da musliman moze sebi na prvu zenu dovesti drugn. ne vidi. ti mi ziva bila "I tako mi ti sugjena hila "Jal' divojkom. "Nc eu Hate. ako im nije u rodu. ona mu mora vratiti i ODO ruha. Broji njojzi stotinu dukata. Sarno u iznimnim slueajevima. to jest svotu novaca. mora joj platiti nieah. dok ne progje iddet t. uzima sedefli tamburu i pjeva svojoj dragoj: "Sada misli Hata Hadzagina "Da ja ljubirn prebijelo lice. zove se puscenica. Kad muz pusti zenu. ali se njegova bivsa zena ne moze udati. I narodna pjesma spominje puscenice na vise mjesta. demiri. ali za to valja da ima vazna uzroka. pa i cetiri zene. Bas radi toga BU skoro sve mUBlim~. 'sto joj gar je on prije vjencanja kupio. iIi dcmirli pendzeri. Momka ozenili. kao kod bosanskih nIUslimana. neIjubljcl10j djevojci. cetiri mjeseca i deset dana otkako su se razvjeneali. Osobito zene moraju dobro paziti. Udovica S~ moze po drugi put udati tek iza cetiri mjeseca i deset dana poslije smrti prvoga· covjeka. da ih koji muskarac. koju je muz ostavio. ako mu prva zena nema djeteta iIi ako ragja samu zensku djecu. jer im to zakon nalaze. n ske kuee i avlije ogradite visokim zidom iIi tarabama. Drvene resetkc zovu se musepci. sobu za mladozenje. Premda nas musliman moze da ozeni dvije. a na prozorima harema su guste drvene iIi gvozdene resetke. na kojima Btl gvozdene resetke. uzima on rijetko kada vise od jedne.- 65- Malo ces gdje naei onako njezan obiteljski zivot. a osobito. da ne govorim o trecoj i cetvrtoj. moze odmah drugu vjencati. mora je po zakonu isporediti sa prvom i dati joj sva prava kao i prvoj. Zena. zovu se demiri. ali joj onda mu! ne mora dati nicaha.

a oduka tri sta muka. niti mi to znade ko kazati. udarice stapom ° tarabe iIi vrata. sije i veze. Ona obavlja Bve poslove. Na vratima je skoro svake bolje muslimanske knee gvozdena halka i na tu haIku udara onaj. ali i one moraju paziti. . a drugo. halke na vratima. a onaj onda odlazi. da ga uku6ani cuju i u kuell uvedu. ~ko ti kakav musliman zeli u kuell doei. premda dobro znade. Ima mnogo ljudi kod nas.. ne 'znam. da joj iii on sam iIi njegova druzina sve u kueu prinese. kad tako misle i pisu neki inace dobri putopis(·i. Za to on~ mogu' i na vodu ici. da to nije" od potrebe. a ona da onda dalje radi. zeni ne desi prilika. koji su ove zemlje doduse proputovali. da mogu zene i djevojke vidjeti sto se vani dogadja. sto ih obavljaju i nase zene. Djevojke se' ne moraju toliko kritj kao zene. koji misle da bosanska muslimanka niAta ne radi. Ima nekih krajeva u Bosni i Hercegovini gdje se musliman. zna se da ga nema kod knee. da ih osobito koji inovjerae ne vidi. pere i kueu redi. u Turskoj Hrvatskoj. pak su njihova veziva. prede. Da se. a njih da niko opaziti ne moze. Bosanska muslimanka ne sarno da je vrlo marljiva. a i po cijeloj Austro-Ugarskoj monarkiji." . ali tih je vrlo malo. gdje zivu sami muslimani i katolici i u sjevero-zapadnom dijelu Krajine. To udaranje 0 haIku iIi 0 tarabe. iIi dok nije po imenu zovnuo kucnoga domaeinu iIi koga drugoga muskarca iz o. nego je i dobra i stedna kueanica. dok nije udario stapoin iIi rukom 0 tarabe iIi vrata. ske zene i djevojke sa sela ne kriju. u Krajini mislim da se ne kriju za to. Ne kriju se jedino u dolini rijeke Rame. nego tka. pa i one moraju kao i muZevi im i u kuci i u polju raditi. da sto kupe iIi prodaju. pak za to. ako nije vreln daleko. da ga gdje drug~je potrazi. sto ih ima dosta siromasnih. koja kaze: "Nauka je muka. da je koji nepoznat muskarac vidi. koji zeli u kueu. mislim u Hrvatskoj. Za sto se ne kriju one u dolini Rarne. ali ne smiju niposto u earsiju. a ··r . ali nijesu nasih rouslimana i njihovih obii'Alja prou~ili. jer su na granici. da ga ukuCani ~ujn. a nije ni cudo. Ako fin se ovaj ne odazove. upravo im je u krv preslo. Sarno kod vrlo siromasuih muslimana nema . ali za to ipak ne ee strani muskarac u kueu uni6i prije. ona ne samo da kuha.ne kuee.- 66- remima takogjer su demiri iIi musepci. dUZ8ll je 'muz. iIi ee te barem po imenu zovnuti. ali i ovdje se obistinjuje ona narodna.

.Ku~a Imu~nljeg rnuslimanll Iz vana.

Radi svojih zena i sceri zivu muslimani. srebronl iIi zlatnom zieonl.. tacnije dzemaatinla. lle znaju. One idu .vrlo rado jedna drugoj na sijeIa. nose fenjere iIi one. kako bi je ljepse docekale i bolje podvorile. pak se vrlo vesele. Dolazila takova zena k njima jos tako cesto. ~ osobito ona protkana svilom. Koju krseanku zavole. prate sluskinje. Kada nemaju posla. Odlicnije zovu hanuma. J{ada su na sarno sa. pak onda odu zajedno kojojgod na sijelo. a nekada i. one ce ju i u svoja odijela obuci i metnuec na. ostaYlja. vole ju bas od srea i teze upravo za. eigaretama i ernom kahvom. dok joj nije gosCa otisla. Je Ii koja zena darovala njezinu djecu. da je takovoj zeni drago njihovo drustvo. Kada im takova zena u knell dogje. odijeljeno od drugih vjeroispovijesti. iIi ko iz 'njihove pratnje. Bez fenjera i pratnje ne smije muslimanska zena i djevQjka u vecer iIi u noci iz kuee izaci.. Onda ce joj one sve po volji uciniti. dati. ako vide. Dzemat je skup kuca i Ijudi oko jedne * . svojom goscom rado hvale svoje muzeve. njihova djeea. koje ne ce da hodaju sa drugim zenama. One im pokazuju svoja odijela i l1akite i eglenisu 0 svemu i svacemu. tri dogovore. sigurna je.jer ne mogu k njoj. ako ih posjeti koja odlicnija kri5canka. Bogatije i odlicnije. Ako idn kuda u vecer. ako im takova zena pohvali i miluje djecu~ jer BU im djeca najmilije blago na zemlji. kada iIi kaduna.. vee ih se dvije. a dijele se po dzematinla. ako joj njihova odijela i nakiti Jijepo "ujisu". ako je odakle dosao. Kao prave matere~ vrlo su sretne.: njezininl drustvom. one ce joj svaki put na odlazku reci: "Ma dogji mi gospoja!" Muslimansku zenu rijetko ees kada vidjeti samu na sokaku. Po tima cipelama iIi papucama zna i muz. a njeka upravo umjetnicki izvedena. J{ada koja zena dogje u posjete svojoj prijateljici. Hi se izvezu u zatvorenom fijakeru iIi ih. kad im ona dogje.- 67- . a osobito im je milo. oso~ito supruga koga cinovnika. krate sebi vrijeme razgovoronl. dar. vrlo lijepa i ukusna. pak . da je tudja zena kod lljegove u posjetima i za to nikada ne ulazi svojoj' zeni. . da ee i ona njezinoj stogod na peskes. pred vratima harema gornje cipele iIi papuce.. Muslimanskoj obicnoj zeni kazu bula. nju sve svoje nakite. a osobito su sretne. a starije i odlicnije hanume. pozivaju je k sebi i svaki put se razvesele. pristaju. koliko im je sarno l11oguce.

pasa i vezira. da im se poslije smrti "prid dusn hatma uci. 08im toga dobiju oni jos nesto novca za zapise i nicahe iIi vjencanje. Ugovor sklapaju obicno 0 Jurjevu. Isto tako. ako je ko umro bez djecc i drugih zakonitih uasljednika. muslimanska osnovna skola. Svi vakufi u zemIji reprezentiraju danas sto u gotovom noveu. a vrijedi od Jurjeva do Jurjeva. Mnogi bogati. Dzamiji mogu ostaviti ne sarno gotov novac. zito i drva za ogrjev. dobivaju hodze toga dzemata svoju plaeu iz vakufske bIagajne. a osim toga daje im Bvaka kuca toga dzemata po jednu krunu godisnje.ajevima opet dobiva hodza svoju placu od vakufa. Svaki dzemat ima svoga hodzu. koji BU sagradili dzamije i za njihovo uzdrzavanje ostavili znatne fondove. moze po serijatskom zakonu say svoj imetak ostaviti dzamiji. Muhtar pazi na red i mir u dzematu. Ferhadije u Banjojluci i Karagjoz begove dzamije u Mostaru. Hodzu i muktara placaju u naravi. Hodzu i muhtara placaju dzemacani prema ugovoru. U svakom je dzematu po jedna iIi vise dzamija. Vakufi su hairi iIi zaduzbine careva. nego i zemIjista. U nekim sIu~. za tim novac. da su mnogi vakufi po Bosni i Hercegovini vrlo bogati a neki da i velikim nepokretnim imetkom raspolazu. a pobozni ljudi ostavljaju takogjer znatnije svote za uzdrzavanje dzamija. Najbogatiji vakufi jesn vakufi careve i Husref begove dzamije u Sarajevu. te da se tacno vrse Bve naredbe i zapovijedi pretpostavljenih ohlasti. Hodzama daju stan u naravi pod kojim je ujedno mekjteb iIi mejtef. dakle vakufu. knee i kmetove. da je kazni. koje grade i uzdrzavaju ljudi istOgLl dzemata. a daju im i gotova novca. muslimanski svecenik. Ako BU dzema(~aui vrlo -siromasni. za tim bogatih aga i begova. a dzemacani rou dajll stan. Ta so jc dal~lc svota pod ." Ko inla ncvaljallu i neposlusnu djecu. kojim "muhurleise" pozivnice i druge sluzbene spise. Za to nije cudo. pripada say njegov imetak dzaIniji. kueama i kmctskim sclistin'la vrijcdnost od preko deset nlilijuna kruna. sto u zcmljistima. koji traje godinu dana. Svaki muhtar ima svoj muhur iIi stampilj. a ~ogu i koga drugoga mjesto njega uzeti. Poslije godine dana mogll dzemacani izabrati istoga hodzu i istoga muhtara. drva i zito.- 68- dzamije. Osim hodze ima 'svaki dzemat i svoga muhtara. iIi ako im ko sta drage voIje dade. Muhtari dobivaju placu obicno u naravi. koji pred narodom u dzamiji klanja i djeeu mu u vjeri poducava.

69 budnim okom vis. Osim toga grade ani vakufske k. Osim toga claju ani novae i u dobrotvorne svrhe. onako jc ostalo. placaju mujezine i dzamijske podvornike. musliInanskom vjerskom zakoniku svemu narodu. Na koneu svake godine duzni BU kadija i mutevelija da vakufske raCllne predaju poreznonlu uredu. pak se bez znanja kadijina ne smije u dzalniji niti sto popravIjati. ali otkako je ondje neki Kolar aga sagradio dzamij~ i osnovao vakuf. sud~ u . Ako vakllf ima zemalja. Nad hodzama su kadije. a ucgdje i hodze. ali sude sarno u vjerskim stvarima i raspravama·. i muslimanima i krscanima. Vakufskim novcem uzdrzavaju. Oni nadgIedaju mekj- . Gotov novae daju na fais. Muftije su duhovni starjesine svaki u Bvome okruzju te im je drizDost da nadziru muslimanske vjerske zavode. da ih ondje pregledaju i ispitaju. isao je na fetvu muftiji. niti sta nova narucivati. Muteveliju i medzlise nadzire kadija. kako se vee· skim nagode. Kadije su i danas namjesteni kod kotarskih ureda. Dalje apelacije nije bilo. a Btanuje i ureduje u vakufskoj kuei u Franje Josipa ulici. Nad svima je vakufima vakufsko povjerenstvo u Sarajevu. grade i popravljaju dzamije. a Kulen. te ih onda iznajmIjuju. jer se vakufske zemlje i dobra ne ~miju prodati.Vakuf od begova I{ulenoviea i t. dobilo je' to mjesto i~e Varcar-Vakuf. koje narod izmegju sebe bira. Po vakufima dobila su mnoga mjesta u ovim zemljama svoja imena kao. iznajmIjuje ih na neko vrijeme. kamate.uce. Gornji-Vakuf. a sudili BU po ~erijatu.ostavillskim raspravama i t. oni podupiru sirotinju i daju Htipendije siromusninl ucenicima sredlljih i visih zavoda.kako je muftija presudio. Varcar-Vakuf zvao se je prije Varcarevo. d. Oni vjencaju i razvjencavaju. Varcar-Vakuf. Ko ne bi bio zadovoljan sa presudom kadije. vIade U ovo dvadeset i osam godina iZ:l okupacije. Kulen-Vakuf. Vrhovni nadzor nad svima vakufima.~vojih istovjernika. uz ~est do dvanaest procenat3. koji su sve do okupaeije bili snci u vjerskim i gragjanskim raspravama. kao i nad vakufskim povjercnstvom vrsi zemaljska vIada za Bosuu i Hercegovinu kroz svoje posebne organc. pa. upravo podvostrucila. d. Skender-Vakuf. Skender-Valtuf dobio je svoje ime ad Skender-bega. zem. koje se sastoji od samih-Inuslimana. Doljnji-Vakuf i mnogi drugi. Vakufskim dobrom upravlja mutevelija i dva medzlisa iIi zastupnika.

70 3 iii' l< ~ .

obicno plave boje. iato Be tako odijevaju i hadzije. Nad muftijama i kadijama je reis-el-ulema. ramena prebaeili su dug ern kaput. erne caksire od cohe iIi polusvile. ali neozenjen hodza. Kao hodze i drugi duhovniei. koje su sve do peta vrlo siroke. a razlik~ju se od njm samo po tomu. a moraju da budu ozenjeni. koje im skoro do zemlje seze. dakle sest u zemlji. vrhovna duhovna glava svih muslimana u Bosni i Hereegovini.-71tebi-iptidaije i ruzdije. muslimanske bogoslovije. u kojima su ujedno i muderisi. za tim mujezine i sohte. U svakom okruzju ima po jedan muftija. . niti hi ga narod u svojojsredini rado gledao. a isto tako i medrese.. Preko. Muftije i kadije plaea zemlja. Vjer:. koja je zlatnom i brebrnom zieom izvezena. a oko fesova imaju kao snijeg bijele saruke ili ahmedije. kadiie i muftije. koje se u listovima kopcama kopce. jer dok svjetovnjaei muslimani nose caksire. Svi muslimanski duhovnici nose bradu. Hodze. Dervls. toga doduse izricno ne zahtijeva. koje vrlo cesto mijenjaju. a ne narod. nose njihovi duhovniei salvare. dzube. lako ceS kao i naSe svecenike i po odijelu megju ostalim narodom raspoznati. sto oni nose ahmedije od vrlo fine i tanke znckaste svile. Te ahmedije kupuju oni u Meki iIi u Carigradu. profesori. sluSatelje medresa. kadija ili muftija ne bi u svome narodu mogao steci ugleda i povjerenja.

Tu tekiju 88. kolane~ mergjane. Kleknu. ali svako mora da plati ulazninu. Mnogi je trgovac sarno za to. satove. basmu. za tim nakite. Trstom. Tu je i groblje. . a osobito fino izvezene zenske papuee. u kome se kopaju dervisi toga samostana. Od-. a ima nekoliko kuCa kmetova. kojima sva roba u ducanu ne vrijedi desetak do dvadeset kruna. da moze zivotariti. Stara je to'i davna tekija.gradio je znamenit vojskovogja i namjesnik bosaoski Sinan paSa' pak je ona po njemu i ime dobila. sto nam 0 tome profesor Franic pise: "Dervisi klanjaju s pocetka lijepo i skladno.- 72- Kada smo vee govorili 0 duhovllom stalezu nasih muslimana. ~inan pa. koji rade na malo i veliko te trguju sa Carigradom. Oni kupuju razne sirovine i izvoze ih ponajvise u monarhiju. Okolo tekije i dzamije je veliko dvoriste. dapace i njihove zene. samostan. Za to ima u Bosni i Hercegovini dosta trgovaca muslimana. dok im ne udari pjena na usta." NaSi muslimani vrlo rado trguju. pak se previjaju desno' i lijevo. navescu. zlatnom i srebrenom zicom. Rijekom. a kraj nje uzdiglo se veliko i bogato turbe. Becorn i Budimpestom. mole i grjehe kaju. koji imaju BVOjU tekiju. mah kraj Sinan tekije je dosta lijepa. ali inla i pravih trgovaca. atlas. da bar nesto zaradi. Iz Carigrada dobivaju ponajvise fine bezove protkane zutom svilom. kao u svakoj drugoj dzamiji. pa kako ce vrijeme provesti ako ne trgovinom. vrte se i ljuljaju sve jace i jace. gotova odijela i o~ucu. kadifu. da reknemo koju i 0 derviSima. Zagrebom. zasagjeno cvijecem i 10zom. mauzolej. na vrhuncu brijezuljka Logavine ulice u Sarajevu. dok ih ne spopane bezsvjestica i nernoc. jer nema stalna zanimanja. istocne tkanine. kako dervisi hukcu. u kome pocivaju smrtni ostanci utemeljitelja dzamije. a odande opet uvoze kolonijalnu robu i razne fabrikate i prodaju ih megju narod. Kada dervisi kaju svoje grijehe. Oni fiU daju toliko trecine. bijela dzamija sa vitom munarom. zlatnu i srebrnu robu. ture prste u usi. Posto nijesam bio u Sinan tekiji. dotaknu te celom zemlje. za tim pocnn Bve brze i brze klanjati i uhvate se u kolo.se. jer kazao ko sto mu drago. nego i inovjerci. bez rada se zivjeti ne moze. mogu u tekiju i u dzamiju doci ne sarno muslimani. skacu i hukcu. biser. Ti dervisi ne sarno da tacno i vrl0 savjesno vrse sve svoje vjerske duznosti. nego i kaju svoje grijehe dok ne iznemognu i dok im S8 ne zanesvijesti. niti sam vidio.

II'~ . ! .73 \ ~.

kojim je robu dohvacao.. ne hvali Bvoje robe. pa pusi na cihlibsr.n vrIb je originalan trgovac. ne hvata kupca za jaku i ne cjenka se. Usred cefenka sjcdio je trgovac podviv noge na cilimu. varosicu nedaleko hrvatske granice i tu Bam prvi put upoznao i do~ekle proucio bosanskog -trgovca. pa pazaruju.skupilo se vise vojnika i nesto drugog svijeta. VrIo fin'e cilime dobivaju vecinom iz ~mlrne i Perzije.. U dueaDu se je sjedeci naslonio. mlrlSne tekueine. Oko njega lebla je robs nazemlji. tamjan i i posude od bakra i mjedi. z~ao je on dobro gdje je sto. ostavi. U vecer. muslimana. u koga ima sto zelis. pa sad ako ces kupiti. Kada hi kupac dohvatio sto je trebao i za cijenu upitao. kada je aksam zaucio. pa trazi u koga drugoga. ne ispricava se i ne nastoji da te obsjeni. pa uci iz kur'ana iIi 0 cemu razmislja. da ce ga sutra iIi prekosutra imati~ nego ce te drage volje uputiti na koga drugoga. upravo sam se divio onoj Iakoei. ali pri tom ne vice. policama. Oko jednog ducana ~ bio je to nesto bolji cefenak . on ce ju lijepo i mirno podvoriti. je zatrazio. plati . ugledne vanjstine. vee sto . Dogje Ii mu na ducan kakva musterija. a ako ne ces. rekao hi kupcu: nDokuei!" i pokazao mu rukom gdje je roba.na rafama. sto ih po za-: konu moze i smije zasluziti. Na glavi mu hijela ahmedija. dakle odmah prve godine iza okupacije. On je proracunao svojih deset procenata. Ako je sada muste- I I ~ I I . aim bi koji vojnik iIi drugi kupac sto zatrazio. Bosanski musIima. jantar. zatvara on svoj ducan i ide u dzamiju.. Bio je to covjek u godinama. Sve ostale artikIe narucuju iz monarhije. ZnatizeIjan primaknem se dueanu. Godine 1879. a druga je hila . On sjedi citav dan od rane zore do kasne veceri na svome ducanu. Ako nije mogao da koju stvar onako sjedee dohva~i. a osobito fino ruzicno ulje. da vidim sta se tu prodaje. kupi.pa mirna Bosna. nas bi mu trgovac rekao koliko trazi. jec' ce rijetko kada u cijeni popustiti. drug-oj strani sokaka.Premda je robe dosta bilo i premda je Iezala u dosta velikom neredu. sto ju je trazio. iIi se napokon razgovara sa komsijom na Iijevo iIi desno iIi sa onim na. on hi mu odmah dodao.74 mirogJlJe. a onda tek kuci svojoj. Ako sIueajno nema koga ~r­ tikIa na dUCan~. a neki bogme cita i novine iIi je sjeo podviv Doge pa pusi iz svoje Iulice iIi se naslagjuje crnom kavorn i dimom mirisne cigarete. dosao Bam kao gjak uN.

Od zanatlija ima :najvise kundurdzija. u kome se svi ti sokaci i sokacici sastaju. zIatara. Nad svakim je ducanom ..\Trati!" i rukorn pokazao da metne robu gdje je i bila.6s. obicnc u sredini grada. sjedne na donji cefenak. Kraj trgovine. kako" rekosmo.u. da se vidi. pekara i berbera. . Skoro svaki muslimanski trgovac i obrtnik ima u posebnoj kuci svoj stan. popusi "cigar" duhana i popije cruu' kafu. sedlara.streha. carsija je obicno sarno onaj centar. U nekim dncanima ima robe velike vrijednosti..- 75- rija htjeIa. nanuldzija.. da sto kupi.'a oveca kamena. nego je gazda ducan iznajmio da bnde megju svijetom. visok drveni krov. veliko tjeraju. vrlo BU jednostavni i skoro uvijel~ od drveta nacinjeni. jcdan se dize u vis. kako rekosmo. da se i on necim zanima. a u posebnoj ducan iIi radionicu. u kojima su se poredali trgovci i obrtnici. iii proda.. Na svakom ducann su sa 80kacne 'strane po dva kanata.uz krov. Sokaci. kujundzija. have se nasi muslimani i zanatima. koji se je prema sokaku izbacio da stiti kupca od kise i zla vremena. pak se onda lla njemu prodaje roba. pa dok jedni prodaju robu. sva ne vrijedi desetak. a da ga on ne bi kafom i duhanom ponudio. Bosanski rnuslimani pozllati su kao dobri kozari te taj zanat u nekim mjestima kao u Visokom. iIi na d. a zovu se carsije. da sarno i heIer na cijeni odbije. kao poIjodjeIstvo i trgovinu. da bi prijateij iIi boIji kupac dosaa na eefenak n3semu trgovc. drugi rade svoje zanate. dvadeset krnna. samardzija. Danas je naraVDO i u tome sasvirn drukcije. Svi ti sokaci i sokacici zajedno zovu se carsija. a u njima je nanizan· duean do duCaDa. obicno su nesto siri nego drugi. nozara.inl mjestima sastoje se od vise vecih i manjih sokaka i sokacica. Ducani BU se poredaIi obicno u jednom sokaku redom jedan do drugoga. cefcnku. terzija. zanata ne cijene ni izdaleka onoIiko. te se prikvam:. kao rnaloobrtom prerilda. a i u Banjaluci ina. Ako trgovcu dogje prijateIj iIi mnsterija na duean.. odgovorio bi trgovac kao preko zuba: . krojaca. a u svakom sjedi po jedan trgovac iIi obrtnik. Nije mogur. jok!" iIi .e ni pomisliti. iIi se je ulljima kakav majstor smjestio. Carsije u vee. opancara. a u nekima. -a dr~gi se spusta llU drYCllC stupice zabite u zemlji prell dueaIlom. saraca. postolara.Ii u njima prodaju gotovu robu. Svi dUCani~ bez razIike da. ali pravn .

I .1 .

pak ju zamandali i zakljuca. crepuljama. pak je zatalljio. kupusa. sto ti za zivot treba kao: priiesna i pecena mesa. da ko ciji ducan pokrade. sijeku mesari na raznju pecenu janjetinu i ovcevinu i vicu iza svega glasa: "Vruce. otkvaci gornji kapak ~d krova i pusti ga da na baglamama visi. a njima kao u prkos dere se jaki Arnautin svojim krupnim. pak i oni dovikuju: "Vruc. da ta usi bole: "Hcee kitiri. voCa i povrea. U manjim mjestima ima obicno po jedna.te ce prijesne na okc pa i litre ·prodavati. ama vruc!" Na kasapnicama.~cc. voCa i povrca. krompira. Prema tomn su earsije stjecista svega trgovackoga iivota bosanskih gradova i kasaba i za to. a drugi su narezani. debela ko ruka. nestade. karpuza~ lubenica. a u nuzdi i po zemlji prostrtoj slamom iIi zelenom bujadi. gura se megju svjetinom i blijedo OdrpUllO ·momce. luka. Sada on izagje iz duCaoa i podigne donji kapak a preko sredine. Na kiupama. obicno Bugari. i u pekarama vise oguljeni janjci i ovnovi. ama vruce. U novij6 doba stali su po vecim bosanskim Carsijama. Pred duCanima nacinili sn bascovani. citava brda od pipunaea.." Odmah kraj njih sjeli BU i somundzije sa vrucim somunima i bijelim simitom. paprike. ledenoo!". zita. Premda je to vrIo primitivan zatvor. jedni cekaju~ da ih u velikim zcmljanim tepsijama. zivadi. U "Prodade. a da nesimetrija bude potpuna. U "Tri majke sisala. a vika zaglusnija. sijena. jaja. u drugima sokacima sve je tiho i mirno i tesko ces sto dobiti. koje prodaje kitir. halvee!".77 Kada ce trgovac svoj cefenak zatvoriti. mozes u cariiji dobiti i drugo kojesta. sve tri jalove bile. sve se pusi!" Ncki ce se i posaliti pa dovikuje: "Hajte vruea. Banjojluci i DoInjoj Tuzli graditi moderne ducane i tako stari malo po malo sa carsija iscezavaju. heee kitircce!" Jeftina je to roba . naime gdje se gornji i donji sastaje. prevuce drvenu prijevornicu.-. da se biva vidi. . Mostaru. idi u carsiju. rijetko se dogadja. mesarama. peceni kukuruz. ispeku. a u vecima ima ih vise. Pazarnim danom osobito je zivahno u bosanskoj carsiji. Osim trgovacke robe i raznih rukotvorina. kako su masni i debeli . izjeli vas knrjaci. a na po se u Sarajevu. hrapavim glasom: "Halve. dinja. kokice. kestenja. U "Hajte junaei. a nekada i dvije CarSije. drva. Prodavaci limunade i serbeta glasno vi~u: "Ledeno. trebaA Ii stogod.

Berbernice su malene drvene kucice obicno u carsiji. Sarno u jednom kutu secije je njesto Ijepsi i visi jastuk. da je iIi cijela zgrada nad vodom iIi da jedan dio pociva na obali. stupovima. a na jastuke su prostrli plavu iIi crvenu cohu. Kahvi ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo. iIi je duean iznajmio koji kahvedzija.I 1 - 78guranje. Takav duean iIi berbernicu uzeo je pod kiriju. zovfiUO je k sebi berberina i tako oni zajedno rade i pazare. Oiela kahva prostrta je hasurarna. Iznutra nabijena je berbernira zutorn zemIjorn a u nekima je i vrlo primiti. koji svaki dan u kahvu kao u svoju dolazi. A inace? - U 8vima vasarima ovoga svijeta. na koje BU metnuli jastuke ispunjene vunom. milavom iIi sijenom. koji iz vode vire. kao ito su nB. najam. Uza zidove srnjestili su secije. a sarno finije i cilimirna. Kako nasi muslimani imaju svoje kmetove. iIi same za sebe iIi pod jednim krovom sa drugim duCanima. a najmilija su im sastajalista ducani muslimanskih trgovaca i kafane iIi boIje kahve. a u njima enG sjedi kod ognjista kahvedzija i "pece" kahvu. sum. pa brije i pece kahvu. kaki berberin. ne~o male eagjave sobice. siljte. vreva i vika kao pet flldzana za novcic. jer nas muslimllD rado snatri. van pod od dasaka. Unutrasnjost bosanske kahve vrIo je jednostavna. a takova su miesta za to najzgodnija. jer ih i oni tako zovu. vrlo maleni. pa mozes u njoj ne sarno popiti kahvu. Krov je na takovoj berbernici vecinom nizak. U mnogoj prostijoj bosanskoj kahvi smjestio se je i berberin. a drugi da lezi na jakim direcima. dvadeseta rnuslimanska kuca kahva. ne trebaju se oni toliko brinuti za svoju egzistenciju kao krsCani i za to imaju dGvoljno vremena za sijela i razgovore. pak ju promotrimo °izvana i iznut. a prozori prljavi i maleni. nego se mozes osiiati i obrijati. To je mjesto koga odIicnijeg age iIi bega. iIi su ih namjestili na kakovom povisem mjestu Iii brijezuIjku odakle se otvara krasan pogled na Bve strane. Nijesu to kafane. pa da rnu bude Iakse plaeati kiriju. koji rade umjesto njih. Vrata su joj rasklimana i niska. "Majstor" je poredao nekoliko debelih dasaka . da je koro svaka deseta. a obicno se je izbocio daleko na sokak. Takove kahve zovu se i berbernice. Kahve rado grade uz vodu iIi nad vodom tako. i ne bi mnogo pogrijesio. Zavirimo i u tu kahvu iIi ako ces berbernicu. kada bi rekao. zapadu.ra.

Ali kada se daske rasuse. U nekim berbernicama su okreciti zidovi. a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira. koje su UnulraSnjosl kahve. cesto oblijepljene raznim papirima.- 79- jednu do druge. a 11 nekima su gole daske. pribio ih 0 grede i pod je gotov. sto se pod njima krije. mozes lako vidjeti. Na polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i . ponajvise novinama 1 CIJeDlClma.

u kojoj gori Ijeti i zimi. izvadio je duhankesu. a mlagji se opet masio za "kutiju". ali Basvijem cisto platno ili bez. a ti uzivas onako umotan u bijelo iIi sareno. u onaj ibrik. obicno pala gaane lame. obicno je vrlo mirno. pak sjednes gdje \hoces. Zazeli Ii sada koja musterija caskom kafu. a kraj vatre naci ~es uvijek ovecu poBudu. obicaja. u kojima Be grije voda za kafu kad se pece. Originalan je zivot u tima kahvama. a do njih koce se boce sa Iimunadom iIi gjuIsijom. da na'puni lulu iIi cibuk. imaju svoja stalna mjesta na siljtetu. koji. Pokraj kante poredani su ibrici razlicite velicine. on ne ce ni prici k tebi. musterija zahtijeva. a' stranci i manje odlicni" Ijudi sjednu gdje ko mjesto uhvati. a onda e. i ako je muateriji s voljom. a na njoj visi na Ianeu iIi uzetu kotlic a malom pipicom. od rune zore do kasne veceri vatra. stucane kafe. .80 gjezvice. on tebe zaista ne ce. tiho razgovaraju i mirno rastaju. neki se naslonio legjima 0 duvar. uspe berber iIi kahvedzija kasiku dvije toza. Dok piju kafu i puse duhan. a kamo Ii te upitati sto zelis. pojaea trklja iIi sto takova. pomaknuce joj onaj kotlic taman nad glavu. Preko Bvake berbernice skoro od zida do zida pruzila se je soha. neki se laktom podbocio'o jastuk iIi se 0 pendzer odupro. Jesi Ii dosao u kahvu kome starijem kahvedziji. Stalni. da savije "cigar" duhana.svasta pomalo. narucis kafu i cekas dok se osuais. osobito odlicniji gosti. zapalis cigaretu.e tek kafu naruciti. govore 0 svemu i svaeemu. U svima kahvama. gdje se nasi muslimani sastaju. sjedne na minder. U Bvakoj berbernici udarice ti u oci najprije velika zemIjana bosanska furuna sa petnjacima. punih stucane kafe i secera . pusi i razgovaraj sto ti drago. nego sjedi gdje ti drago. Kad berberin svrsi svoj posao. a kraj boca enG Iimenih kutijica. ne ce te on nikada upitati sto zelis. kante. kafa je gotova. koji se drzi starih adeta. posjetniei se mirno sastaju. Kad voda po drugi put zavrije. Kako koji musliman u kahvu unigje. bas kao u slavonskoj seljackoj kuci. Poslije ti berberin obrise kosu. pod malim vodopadom. aka ga ti ne zovnes iIi ne nagovoris. u kojoj se grije voda. Kako je koji na minder sjeo. otvorice onaj pipac i za cas curi ti topli mlaz vode niz glavu. a onda ides poljepsan i pomIagjen kuci.

pogledaju jedan na drugoga. slovima. povuce kahvedzija pokraj njegovog imena iIi onoga znaka toliko potezica. promjenc oni ~esto temu svoga razgovora i govore 0 camu drugomu. pa u kahvu unigje kakav stranac iIi nepoznat ~ovjek. ja harem nijl'sam jos euo. pa ako u kahvu bane kaki stranae. izbrise kahvcdzija prstima iIi mokrom krpom one potezice. Kada je takav gost kafu ispio. koji je prvi put u bosanskti kahvu unisao. koliko je koji ad n. kao da Be pogiedom pitaju: Ko je ovo? Odakle je i po kakvom je posiu dOMo? Svakomu strancu. obi~no siljatu bradu u znak. palt ce sarno neki te neki. da je istinu govorio. pa giadeci pri tome brade. razgovor je tisi iIi BaSvim prestane.. koji 8vaki dan u neku kahvu zalaze. varoSici nedaleko Save. Ako 0 koron. savjesno placa. pogiaditi svoju dugu. Sto je ko kod kahvedzije zaduzio. a sarno ce mu kC'ji taj i to preko srea odzdraviti. Da kahvedzija dotle ne zaboravi. potezici? Kao tito n nas. Odakle su i cemu su ti. jer se rijetko kada dogQdi. iIi ako to ne. kad je sto vazna kazao. "rabos" ostaje i dalje. Jednoga dana pn6 . Dok sa razgovaraju. koga samo' on i njegova musterija razumije. vidio aam neAto originalna i za· stranea vrlo zanimiva. Stalni gosti. tako i u nasi4 muslimana igra kredit u javnomu zivotu. rijetko kada placaju kahvu odmah. a na po se "Svabo" te prisutne pozdravi. koliko je on ihrika iIi fildZana kafe ispio. obicno 0 Jurjevu iIi pred Bajram. udarice 'prije 8vega u 9~i mnogi potezici krede na zidovima. bilo na gredi iIi na sisetu ime duzoika turskim. Dok se oni tako razgovaraju. gredama iIi na sisetu. nego tek poslije nekoga vremen8:. Dok takav oovjek megju njima sjedi. kao da Bog zna 0 kako vaznoj temi raspravljaju. drze se vrlo ozhiIj no. na~ini mjesto imena kakav znak. da je ikada koji kahvedzija tuiio avoju musteriju ~to rou nije kahve platila. Kada je ko svoj dug platio. napise hilo na-duvaru. bio to krseanin iIi muslim.iegovih gostiju kafi ispio. po njihovom mnijenju vaznom predmetu govore. dakle i u kahvama. obicno svi zasute.- 81- ali najragje i najvise 0 politiei. da stalns musterija ostavi 8voga kahvedziju i da pregje komu drugomu. a neki upravo dostojanstveno. naime oni. stropu. Osobito u j~dnoj kahvi uN. vrlo znatnu ulogu. ali ne izbrise onoga imena iIi znaka.

jer je ondje vee svijeea gorjela. a to je ono. a mjcsto njega ostao je u kahvi momak i sada mu kazuje._ Sise u toj kahvi bilo je dosta visoko. Kada sam u kahvu unisao. "Huso?" "Tri" i tako redom. da danas nema snjim razgovora. a samo jos na sisetu. pa gledam ato to oni rade. a ga~da biljezi te biljezi. pita: "A Suljo?" Momak odgovara: "Pet". Kraj njega stajao je njegov momak i sve mu nesto kazuje. Vani je bilo hladno. Pitaj ovo pitaj ono. poteza i poteziea. pozdravim obojicu sa: "Dohro jntro!" Gazda me sa svoga sanduka sarno pngleda. U "odzaku" veselo plamsala. U vecim rnjestima ima lijepo uregjenih kahvi.. nego i miris. mcoo . a on Rve ko preko zuba: "Ja!" iIi "Jok!" iIi TJA ja I" Videl-. minder. U sredini kahve stajao je Da nekakvom sanduku odebeo kahvedzija. Htjedoh da se s kahvedzijom malo. u prostijirn kahvama cistOCA je nuzgredna stvar. Kako BU sve gostione bile jos zatvorene. Preprzita kafa ne sarno rla gubi jakost. kao u kahvama. a to je izvrsna kafu. Svi zidovi u toj ~ahvi bili su vee puni potezica. dovoljno je da malo' porunleni i stvar je gotova.' tu su ne saDIO secije i minderi. koliko je ko sinoe kahvi ispio. Oui ne daju da k~fa' kod przenja sasvim pocrni. bilo je nesto prazna prostora.- 82- tovao sam iz B. u kojima j~ pokuestvo orijentalno i a la franca. Kada je kahvedzija kafu isprzio. prava naslada i uzivanje za ozebla putnika. Da je kafa u bosanskim kahvama tako dobra. kolima u Slavoniju i dosao vee pred zoru ti N. Ali u' jednim i drugim kahvama jedno je zajednicko. kao da me u sobi i nema. iIi da se preprzi. porazgovorim. svrnem u kahvu. uzrokom jc" sto ju nasi kahvedzije umiju lijepo isprziti. a u kahvi je vatra. kao u zadnjoj bosanskoj kahvi. U takovim je kahvama nHjveei red i ci. Gazda. Ni u najelegantnijemu evropskom hotelu iIi kafani ne mozes do'biti tako dobre kafe.stoca.o rijetka iznimka u bosanskim kahvama. ispijem kafu. eudo kako se je nas vrijedni gazda mogao snaci u sumi onih imena. U ruci mu odulja soha. za sto kafa u kafanama ne moze uiti tako teena. pa ni mukajet. Sjednem nq. a na vrbu sobe zasiljena kreda. llego i stolovi i stolice. platim i odem u gostionicu. Gazda je naime sinoe otisao ranije na pocinak. zoakova. sto je 8vakak".

zelene iIi pIave· boje. peku. palcem. jos se· Ili jedan nije potuzio na nervoznost. iIi njegovoga momka.. a bez secera sarno dva heIera.. U finijim kHhvama dodaje kahvedzija kafu kao i kod Das na tabaku. Ko zeli da pije vrio jaku kafu. dogjes Ii mu u ahar. iIi kako muslimani kazu. ali za to i dvostruko pIaea. nego samIjevena. U BOSDi i Hetcegovini ima dosta muslimana. Finiji. dok je sasvim ne smrvi. Kafu kuhaju. Tim ne izgubi kafa ni jakosti. izdubIjeno mlado lipovo iIi visnjevo deblo. ni mirisa. bijeIe. casti te kafom. koji mogu vrIo· mnogo kafe ispiti. Kada pijes ovako dobru kahvu. Casu hladne vode. to jest dvostrqku. Fildzani BU malene okrugle porculanske posude. Bosanskom muslimanu ne skodi kafa jer se je na njt1' vee od djetinstva priucio. U prostijim kahvama dodaj e kahvedzija musteriji kahvu take} da je fildzan ozdola primio sa tri prsta. drago ti je i zapaliti.." .. trazi mElhsuziju... Za.ahvedzije· . koji je skoro svake noei za ramazana popio pedeset do· stotinu fiIdzana erne kafe i popusio isto toliko cigareta.. dok ga u prah ne stuce. u jutro osvjezava.. u gjezvama i ibricima.. - - 83- ka. ani kazu.. da je sfo pio. mjericu tucane kafe. da te ugIjenom podvori. a ostatak tuce i· opet. vele... NaB moderni covjek. nije ni osjetio. ana. a kraj kafe: metnuo je. · i za to je takogjer mnogo ugodnija. a kada BU je ispekli. pa ipak. a osobito bijeli fildzani imaju ozgora zIatni obrub. da je' kafa De sarno ugodno.. a pije je jednakom I I I i Ijeni ~ je u stupu. zimi grije. iIi u izdub- * . a pri tome se je Iijevom rukom prsa dotaknuo. Sada je prosije na vrlo gusto sito. crvene.. Ovako smrvIjenu kafu mece on u Iimene· · posude i dobro ih zatvori. Kafa je vrlo omiIjeIo pice nasih muslimana. covjeka ljeti rashlagjuje. lijevaju je u fildzane. morao hi llmrijeti iIi poluditi od t()lik~ mnozine kofeina i nikotina. dvori te kafom. On jepoced piti kafu sa dvije tri godine. euskijom.usIuznoga l. daje ti kafu. kaziprstom i velikim prstom. dogjes Ii mu na ducan. eto ti..igaretu u ruke. ier cim si uzeo c. pa im ipak ne uzrujava zivaca. Poznavao sam Jedl10ga hodzu u Livnu. koji i onako· vjecno na zivcima trpi. ali za to ne trebas· sibica.. je Ii se ozenio iIi cini kakovo veselje. a na vecer jaca. to. FiI-· dzan kafe sa secerom vrijedi cetiri.men i tuce je gvozdenom polugom. nego i vrio zdravo pice.. Je Ii sto kupio iIi prodao.

-

84-

slasti svega svoga zivota. On ne pije alkoholnih pica, a ne muce ga ni velike brige za egzistenciju. Osim 'toga ne cuti on potreba za vratolomna djela. On zivi mirno i zadovoljno sa onim, sto rou je Bog dao. Pa cemu najka8nje, da se i muci za 8vjetske ispraznosti, kada mu je i onako sve unaprijed sugjeno? Za to nije ni cudo, da su rnu zivci kao od celika i da rou kafa i duhan naskoditi ne moze. On pije kafu od rane zore, eim je oei otvorio, pa do kasne veceri, dok nije na pocinak legao. Jpdva je zorom izasao iz dZamije iIi je kod kuee obavio svoju jutarnju molitvu, POS80 je u prvu kahvu da ondje pije fildZan kafe i popusi cigaretu duhana, a onda tek ide da obavi svoje 8vakidanje poslove. • U zimsko doba idu muslimani vrIo ranD spavati, a prema tonlU i .ranD ustaju, pa jer ne mogu kod kuee doeekati sabaha, idn neki vee oko cetiri sata posHje poia noei u kahve, gdje uz kafu i razgovor cekaju dok zora zarudi i dok mujezini sa munara sabah ne zau~e. I poslije rucka i poslije vecere idu i opet u kahve i ondjc uz razne drustvene igre, kafu i prijateljski razgovor provode vrij enle sve tio aksama iIi jacije. Trgovci i obrtnici ne mogu svake veceri, a jos manje po danu u kahve zalaziti, ali im za to dolaze prijatelji i znanci na dueane, pak si i oni razgovorom vrijeme prikraeuju. Da sada nas trgovnc. iIi obrtnik no mora svaki Cas koga u kahvu slati iIi kahvedziju dozivati,. spojio je kanafom svoju magazu sa kahvom, pa kad Z!lieli kafu, povuce kanafu, a u kahvi zazvoni zvonce. Kahvedzija pozna svacije zvoncc, pak nosi kafu onomu, cije je zvonce pozvonilo. 1(0 bi dosao u kakovu cisto muslimansku varosicu u Bosni~ . pa vidio one kanafe preko sokaka, cudom bi se zacudio, sto ce to likn telefoDska mreZa takim mjestancima. Osim kafe osobito Ijube duhan. I duhan pocinju pusiti vee u (ljetiostvu, a puse dok zive. Duhan pusi musko i zensko, staro i mlndo, bogatasi i siromasi. Sarno djcca u2"lednih i odlicnih roditelja nc ce pred "roditeljima i odlicnim ljudima zapaliti, jer se to lle pristoji za dobro uzgojenu djecu. Mladez i zene puse sarno cigarete, ozenjelli liudi cigarete, lule i cibu~e, a starci osim sv£;ga toga i nargile. Oni pak,. koji duhan ne puse, ti enfiju, burmut, potprduju. Mladeli se ne pristoji, da zalazi u drustva starijih i ozbiljnih ljucli, a osobito ne valja, da se mijesa u njihove razgovor~. Za to

-

8f> --

mladici idu rijetko kada u kahve, nego se sastaju ponajvise na merajama, bacaju se kamena s ramena iii se kako drukcije zabavljaju. U pri~ jasnja vremena mnogo su se vjezbali u bacanju koplja u neku stanovitll tacku, dzilitanje, ali je to danas vee sasvim prestalo. Kraj sastanaka u kahvama i na ducanima osobito Ijube tcferice, a teferice i mu~karci i !ene, ali 8vako za sebe. Muskarci tefence kad"a im se prohtije, a zene i djevojke obieno petkom. Teferici 8U zabave slicne donekle nasim majalesima. Sastane se naime po nekoliko znanaca i prijatelja, pak ponesu ibrike, gjezvice, fildzane, kafu i nel\Jto jeIa, pa odn kuda u zelen. Najvole se zabavIjati u 8nmama iIi u hladu granatih voeaka u eijoj basci, a n&jmilija su im mjesta kraj vrela, rijeka i potoka. lsto se tako zabavIjaju i zene i djevojke. Djevojke se opet osim toga sastaju jedne kod drugih, pa se na ljuljackama ljuIjaju i pjevaju lijepe mu.slimanske pjesme ne sarno sebi za zabsvu, nego da i momke drsskaju, jer znaju, ds ih oni iza taraba prisluskuju. Muslimanske su narodne pjesme i po sadrzaju i po napjevima Vl"lo lijepe i mnogo sliene turdkim pjesmama. Osobito eu krasoe t. zv. sevdalinke gdje draga tuguje za dragim iIi dragan za svojom dragom. K-od pjevanja modoliraju i tremoliraju tako, da im je pjevanje vrlo tesko DR kajde st&viti. OVOID zgodom ne ce biti zgorega ako progovorimo koju, kako se muslimani megjusobno pozdxavljaju. Pozdrav nasih muslimana vrlo je lijep. Kada se sastano dva prijatelja na ulici, ueine temena, to jest oni pozdravljaju jedan drugoga, dotaknuv se desnom rukom prsa, ustiju i eela.Tim hoce da. reknu: "PozdravIjam te od area, izricem ti to ustima i dajem ti Cast umom 8vojim." Ako je jutro, veli mlagji starijemu: "Selamun aleikum" "Bozija ti milost", a ovaj mu odgovara: "Aleikttmu selam" "I tebi neka je." Odmah za tim dodaje prvi: "Sabah hairola." "Dobro, iIi sretno ti jutro", a onaj mn odgovara: "Allah razosun". "Bog ti dao". Ako se sastanu.u podne, veIl" jedan drugomu: "Selamun aleikiim" i "AleikUmu selam", a odmahza tim: "Merhaba". "Zdravo". U veeer kaze mlagji starijemu: "Selamun aleikuni", a onaj m.u odgovara: "Aleikiimu selam". Iz& toga veli jedan: "Ahsam serifhajrosum" iIi krace: "Ahsam hajirola". "Dobra ti vecer", a .drugi: "Allah razosun- iIi "Allah emanet ola". lsto tako pozdravljaju muslimani i svoje suplemenike drugih vje:-

-

86-

Toispovijesti, a i oni muslimane samo sto 'musliman nikada ne ce inovjercu reei merhaba, niti trpi, da mu on to rekne, jer je to specijalno muslimanski pozdrav. Musliman lie skida fesa niti kada ulazi u dzamiju, niti u ciju privatnu kueu, a niti kada koga pozdravlja, sto vise, da koji musliman pozdravi drugoga skinuvsi pred njim fes, misiio bi onaj da mu se ruga, pak hi ga tesko uvrijedio. Kada musliman dogje u kahvu, na duean iIi u privatnu kueu ne pozdravlja on odrnah niti domacina niti gostiju, nego sjedne na minder iIi na seciju, a onda tek veli: "Selamun aleikum"ll a oni njemu: "AleikUmu selam". Iza toga rnu jedan po jedan kaze: "Merhaha Huso . s on njima redorn odgovara: "Merhaba Suljn .... "Merhaba !bro . Kada odlaze iz kuee iIi iz kahve, veli neki: "Odo ja", a neki do~ vale: "Ejvallah." "U dobri Cas", a svi rou odgov~raju: "Ejsahadile." ."Sretno poso." Kada ko polazi na daleki put, pozdravlja znance i prijatelje sa: "Ejvallah" iIi "Ejduvale", a oni rnu odgovaraJu: "Ejsahadile." Kada se je koji sputa vratio, pitaju ga: "Hos gjeldun ?" ."Dobro dosao", a on njima: "Allah razosun" iIi "Hos bulduk". "Bolje vas naso". Iza toga pitaju ga: "Zdravo?" - "lIirno?" iIi "Zdravo putovo?", a on njirna: "Zdravo, hvala Bogu. Kako ti?" itd. Ako je na sijelu, u kabvi iIi na dueanu megju muslimanima koji inovjerac, oni ee se uvijek najprije megjusobno ,,8. la tur~~" pozdraviti, a onda ee tek prihodnik "a Ia franca" pozdraviti inovjerca, bio on kako Inu drago odli~na i ugledna li~nost. To rnu vjera nalaze i toga se on strogo drzi. Za to ako kakav musliman dogje kao gost iIi prijat~lj u koju. krscansku kueu iIi u najuglednije krseansko drustvo; hili to domaei krscani ili "Svabe", pa je ondje sarno i jedan musliman bez razlike, da Ii je siroma iIi bogatas, ugledna iIi neugledna osoba, on ee llajprije njega sa "merhaba" pozdraviti, a onda tek ofitale. Isto tako ides Ii kada hilo to i sa najsiromasnijim muslimanom, pa bio on i tvoj sluga, pak te sretne kakav musliman, recirno tvoj intinlni prijateIj iIi drug, on ce ipak . Dajprije pozdraviti tvoga slugu, svoga istovjrrca, a onda tek tebe. Interesantno je ne sarno kod nasih musliInana, ncgo i kod svih Bosnjaka uopee, da ee te svaki, iza kako te je pozdravio, pa i na 8okaku, uvijek upitati: "Kako si ?~, iIi ~,Kako si gospodine!" Za to, kada te koji upita: ,,Kako si?" odgovori fiU: "Dobro hvala Bogu. Kako ti?" jer i oni tako jedni drugima odgovaraju.

---_._------,------

kahve izlazi. neka vrst turskog oruznistva. Kada ovakova starina putem prolazi. i velike i male. a seizi iza njega odustrag: Sebi najde do deset momaka. Ako takav covjek jasi u svoj begluk megju kmetove iIi kuda drugud. nego i nargilu. Odijelo momcim' pokrojio. nego maIko iza njega zaostaju. Carske namjesnike. ali od njega mlagji -ljudi. srmom i zlatorn. kakav ugiedni aga iIi beg iIi kakav visi dostojanstvenik. . Mladic uvijek ustaje pred starcem i govori sarno onda. kajmakame.. On ide naprijed. Isto tako. Ako je on putem za~elio da: zapali. I rogjeni njegovi sinovi zaostaju za njim i govore sarno onda. 'Par dornacih malih . kad on u kahvu ulazi iIi iz. Za turske vlade jasili su za ovakovim Ijudima u pristojnoj udaljenosti do zuba oboruzani momci. vezli i okivali Rrebrorn.puskara. Isto tako ustaju pred njim. njegovi seizi. ne pozdravljaju ga kako se obicno pozdravlja. . peeanke. Ovdje moram priznati i osobito naglasiti.ako ga je sto upitao. ako ih je sto upitao. 'da je megju njima bilo uvijek izvrstnih tufekcija. uvijek je uz njega po' jedan. pase~ vezire. zuje.cinovnike pratili su kavazi. Da ga sluze i hodaju snjime. arabinke i samokresi. to su rou i momci ljepse odjeveni. Bosanski muslimani vrlo ljube konje i oruzje. Radi toga bile 8U puske vrlo skupe. bilo da se prosece iIi po poslu. 87Ako putem prolazi kakova casna starina. Bve su puske. sarno stucove i sisane. da kod nasih muslimana mladost vrlo postuje starost. Sve u srmi i u suhu zlatu. Aka je kakav odliean covjek po gradu hodao. jase iza njega . mutesarife i druge vise . 'a gdjekada po dva i vise seiza.. nego i izvrsne male puske kao sto 8U kubure. svima temena cini. Za to n. Dok on prolazi. nosili su njegovi Ijudi za njim ne sarno cibuk. Sto je gospodar bogatiji. Dobra puska i dobar konj miliji im je nego ista na svijetu. oni bi rou prikucili cibuk i duhan zapalili. a oni rou suteci llzvrar~ju i sjedaju na svoja mjesta. ako idu snjim i kakovi odli~ni. ne idu snjirn sasvim usporedo.ije ni cudo. Puskarstvo je prije okupacije bilo jedan od prvih zanata u Bosni i Hercegovini i za to si u skoro svakom vecem mjestu mogao naci dobrih puskara. koji su pravili ne. nego pred njim ustaju i stoje bez rijeci dok on kraj njib prolazi.

a to je u ono doba bio velik novae. Sve su puske punili sjeccnim olovom. da . koji su u ruci driali dok 8U puske nabijali. i t.vatru naloze ili da pripale lulu -iIi cigaretn. obicno do dva pedlja. Gornji kraj arhije. kojima . koji je neko vrijeme bio na glasu kao prvi tufekdZija u BoSDi. a deheli taman da U cijev pristanu. Bensilasi su nacinjeni od crne. to jest ono mjesto. Izvrsne male puAke pravio je Hasan Pecenkovic u selu Hotincu kod BibaCa. 080bito 8U na glasu bile sarajevske AiAane. slndzirom i odatle im ime. I arnautkinje su bile izvezene srebrom. zv. snnom i zlatom. olovnim kugljicama. Arbije su gvozdeni iIi drveni stapici. Od dugih pUSaka bile su najpoznatije sisane i stocovi. cetvero iIi sesterouglatom glavicom. da je plati. Za nabijanje malih puSaka imali su arbije. okoneavao je okruglom. ali su imali i otraguSa. Jedlla arnautkinja vrijedila je petnaest do dvadeset dukata. a upotrebljavali su je. a male 8U zaticali za bensilahe iIi potpaaaje. Sve su puske nabijali 8prijeda. Te: au puike bile mnogo bolje od bosanskih. Oganj na kremenu.- 88- puSaka vrijedio. Bensilahe zapinju sponama nad desnim kukom tako. sindlirlijama. Skoro sve male puSke bile su na kremeD. hila je gvozdena mpka. Arnautluka. zv. Sindzirlije 8U dvije kugljice. da ima O8Obito dobru puiku" a mogao je. zute iIi crvene koze. a oa DO se kresivo i peskire. Kod takovih arbija bio je drZak arbije ujedno i drlak maaica. Cijevi na malim puskama bile su dosta duga~ke. da njom kod ~abijanja zgruvaju zrnje i barut u pusci. a zvali su ih arnautkinje. koja je takogjer hila izvezena srehrom. a nekada i dulje. Osobito su zgodno hile udeAene gvozdene arbije jer 8U U njima bile utaknute male maaice. srmom i zlatom. uucijev pricYrscena. iz t. dakle onaj. kojima au zeru prihva cali. Osim malih pusaka nosili su za bensilasima duge nozeve i razne sitnije 8tVari. narncio bi je iz Albanije. gdje se puska potpraiuje. -Na 8vakOj pU8ci. a imaju pet do §est koznih pregradaka. bio je ohicno srmo~ izvezen. je pet do deset dukata. koju 8U sprijeda nabijali. koja je 8 prednje strane bila. n~sto dulji od pU8eanih ciievi. koje 8U cesto trebali. koje au bile spojene malim lancieem. Velike puske nosili 8U na kajisima preko ramena. da ~vr8to uz tijelo pristaju. Ko je htio.

Silasi 8U bili nacinjeni od tvrde kole iIi od srme iIi srebra. onda su se jaee oboruzali. tako zvane pale.i bensilaha odebeo kajis. srmom iIi ziatom i za to vrlo skupe. to' za' to. Te 8U korice bile izvana. Kada su polazili u lov. U napraAllicima bio je fini barut. osobito kada su polazili u loy iIi Da dalji put. sliean uhu i odade mu ime.. koji 8U hili nacinjeni od koze. potprdivali voljicu na ognju kremenjace. kod hodanja iIi jasenja ne. Da im nOZevi. Bi&lci su odulji. Nozeve dijele na bieake i bjelouske. . opsivene crnom kozom. smetaju. nosili su na lijevoj stran. iIi kako narod kaze. zadjeo noz za bensilah. I pale au bile izvezen~ srebrom. 8U Osim svega toga nosili su 0 desDom bedru uapraAnike ad roga. . Bogatiji i imucniji ljudi imali 8U korice okovane u 8rmali iIi srebrene. Vrlo oboruZaD Covjek mogao je da ponese cetiri silaha. poCam od siljka pa do preko polovice. Osim pusaka i nozeva nosili au odli~niji ljudi i visi einovnici. Taj je . prema dnu ne~to nesto zavinute sablje. u kojima au drzali fiAeke..-.. pazio je da vrh korica zatakne megju ona dva kajiAa. koje su im preko ramena na kajisu niz bedro viajele. Oni. a iza njih jaAiIi su njihovi kavazi~ koji BU nosili njihovo oruzje. dugacke. U svakom silahu bilo je po deset fiseka. Odmah pokraj silaha bila je· eanta. a nekada i u pozlacene limove. celika. Oni. da kroz koine pregradke mogu zadjeti kubure i duge· noZeve. BjelouSke· BU vrlo dugi nozevi od najfinije mazije. koji su bili sa tri tanka' lanciea uz bensilah prikopMni. kojima 81) rezali meso i druga jela. Silasi su posudice. te im ga prema potrebi dodavali. koji su imali puske otragu§e. a. Bezi. dakle ootrdeset fiseka. a drfAk im je od bijele kosti. najviAe dvije male puske. pa kada hi naB eov]ek . Bensilahe nijesu ozdola ispresivali.89 -si iza abdesta ruke otirali. na dalek put iIi u kmetiju.kajis bio dvostruk. ·a osobito tako zvane bjelouike.. kojima su eistili siSaoe i stucove. bili 8U eetverouglati. age i odlicniji gragjani nijesu po gradu nosili drugog oruzja osim jedne. i da ~vrsto uz tijelo pristaju. u kojoj su drZali krpA UDloeene u zejtin. a od polovice pa do balCaka okovane zutim limom. pasali au uz benailahe silahe. dug oko jedan pcdalj.. okrugli..a oni od anne iIi srebra. Noieve 8U zaticali u dr-· vene korice. vrlo ostri i siljati nozevi. kojim au' punili.

nije prije bila. a sarno velika gospoda kao paBe. koje je trebalo da se prenesu. . Kola. Novae su rijetko kada kod kuee ostavljali. U prija~nja vremena ne sarno da su nasi muslimani jasili na konjima kada. sjeo na sijeno i sjedio tako podviv noge kao na ·:cilimu iIi u najudobnijem minderu. nosili BU na golom tijelu cemere. Neki eemeri imali BU po jedan. Ni komadica zeljeza nije bilo na njirna. da se iz jednoga mjesta prenese na drugo. jastuke. Ako je koji musliman u takovim kolima vozio svoj harem.kamenje i uopce sve. u kojima su svoj novae. ve·ziri i kajmakani vozili su se u fijakerima. lsto tako prenosili su i trgovei svoju robu. Kako prije okupaeije nije hilo u ovim zemljama dobrih puteva. uzeli bi pc. ta su bila vrlo primitivna. ali. kakova 8U danas.niei isli su pokraj konja iIi odostrag i gonili konje. ona su tek sa okupaeijom dosla u Bosnu i Heree~goviuu. vise Jt. to je po robu islo obicno po vise trgovaea sa karvanima. da se u kola ne vidi. 'Cemere BU pravili od vrlo fine zute koze. a bili su do zuba obo- . drvo za ogrjev. gdje je ravniea. grede. Njegovi sluge. nego BU ga u dukate mijenjali i svu gotovinu uza se u cemeru nosili. u rod iIi su vodili mladu itd. Tako zvanih . koji su vrebali na trgovee i bogate putnike..hajduka. a fijakera. eto je trehalo. . Sirotinja je isla pjeske.. danas vee irna dosta kola ne sarno -u gradovima. najamniei jli pomoc. su isli kuda po poslu. Ako je bilo mnogo robe iIi predmeta. putovali su nasi muslimani sve do llajnovijeg doba na konjirna. IDagareima i katurama prenosili Bve svoje -:stvari kao pokuestvo. BOZ6 mi prosti i previae.~-cuvali 90- Imucni ljudi. a neki i po dva pretinea. Danas je sasvim drukcije. Ako bi se nas musliman u takim kolima vozio.. metnuo je na kola drvene obuceve 'I pokrio ih hasurarna iIi eilimima. svoju obitelj. U Posavini i u onim krajevima. a sapinjali BU ili nad . To se je zvalo karvan.onja iIi magaraea te bi jednog3 privezali za drugoga. nego j po selima. bilo je i prije kola.nego su na konjima.sieova" nije prije okupaeije niko poznavao. prostro· hi obilno Bije'ua. G<?spodar ie obicno isao sprijeda i vodio konja za 'uzdu iIi ular iIi je jasio Da prvom konju. Kako je neko vrijeme u Bosni i Hereegovini hilo moogo . Bijeno.·desnim kultom sa dva gvozdaca. haIjine.

- 91- ru~ni. oni hi se branili. Ako bi sada hajduci navalili da im otmu robu i novac. Ovakovo putovanje bilo je vrlo sporo i za to su trgovci i drugi Ijudi morali <\esto po vise dana putovati dok su stigli kuda eu zeljeli iii dok su se kuci vratili. pa ko je bio ja<\i. . hranili su konje. Ako su morali po vise dana putovati. jeli su i kona<\ili u hanovima. njegov je bio mejdan.

... prostro ga po haauri pa kako je bio zdrav a. ozdola su staje za konje. u nas vrlo mnogo a ~sobito ondje. a opee je poznato. nego su i vrlo tecna: §to . skinuo bi s konja gunj iIi cehe sto ga je uvijek uza se nosio. viAe sela· i gradova. nego da je ono. Nema tu' soba.. da ih bolje podvori. vina. narod rijetko naseljen. naime iza okupaeije. najvile dvije Babe gdje putniei zajedni~ki konace. ni pokucstva. Ako ima goste. U novije doba.- 92- Hanovi su neka vrsta gostionica. putniei sve. da je grcka. NaAi muslimani kuhaju i peku vrlo dobra jela. a gdje je.. gdje je narod rjegje naseljen i gdje bura jace piri. Hanove grade obicno na jedan boj. a u blizini je i bunar. Kada hi dakle DnA putnik u han doSao. jaja iIi na ra!nju pecenog janjeeeg iIi ovnujskog mesa. u kojima mo~e8 dobiti piva. a nema. nego su tu hasure prostrte po goloj zemlji iIi podu. rakije i drugog opojnog piCa. Opojnog piCa moZes dobiti sanio U onim hanovima gdje su krsCani handiije.je potrebno bilo sa sobom nosili. U onim krajevima gdje ima dosta surne. u kojima mo~es dobiti dobru ernn kafu. lato tako ima u_ svakom hann (dovoljno sijena i zobi da mo~e8 konje nahraniti. od kamena. brzo bi uenuo.. Hanova ima. a ozgora stanovi za putnike i handziju. Bas radi toga naei ces. nego je tu jedna. u~a to umoraD. ima vee dosta hanova. i turska kuhinja prva u svijetu. da ih mozes napojiti.· pa onda ne sarno. nastoji. kruha. da ima jela u izobilju: dvanaest do dvadeset i cetiri. ' lato tako mogu putniei u hanovima j konaciti. najvise hanova u KupreAkom i Suickom polju. Ato jedemasno i ukusno. gdje je bura jaka. koja priugotavljaju po uzoru grckom i turskom. Kada je mualiman sam u svojoj kuei. za tim oko Livna i Grahova te po svoj Hereegovini.sarno po selima i gradovima nego i u osami pokraj puteva i drumova da putniei ne stradaju. Osobito u prijasnja vremena nije kreveta ni trebalo jer su. sto im. ni kreveta za 8vakog gosta na po se kao u hotelima i boljim gostionicama. a gdje nema suma. Gdj~ je narod gusee naseljen pa ima. n muslimana naei ces ~amo ernu kafu. grade hanove od drveta. a osobito u predjelima gdje je hura jab" ima hanova ne . grade hanove po selima i gradovima. jede on umjereno i ne pazi na broj jela. eatroja iIi vrelo. U ·sobama za konacenje nema ni posteljine.

" .- 93- ~. f '1 .::. . ":(..l . .. i ..:.-._' .

- 94- .

a bogatasi iz bakrenih iIi porculanskih posuda. nek je i biberli. pa ima malo zemalja u Evropi. Megju delikatese spaqaju i papri.- 95- Spremaj Meho gospodsku veeeru. a sva ostala prstima. kako siromaku. ima vrlo mnogo paAujaka sa izvrsoom gorskom pa-som. Najmilija su im jela peeeno i kuhano meso. kao sto bas u Bosni i Hercegovini. to je oveije i janjece meso u ovim zemIjama vrIo tecno. a bogatiji u bakrenim iIi zeljeznim posudama. lsto tako jedu oni vrlo rado piIav. koji jc i preko granica Bosne i Hercegovine· dobro poznat.a zove se odzak. a jos vise... a na njima razno kuhinjsko sugje i drugo kojesta. nego vunu i sir. Sto je masno. ua Krugu kod Lijevna. doIma. U sredini je kuhinje iIi mutvaka otvoreno ognjiste ~d kamena. na Kupreskom poljn i ispod Cincar planine. na raznju iIi u tevsiji peeenu. oveevine. Osim. Janjetinu i ovcevinu sijeku i prodaju pr~jesnu. janjetine iIi zivadi. Kako u Bosni. tako i najvecem hogatasu. Sto je sIano. Osim paprike pune takp patlidzan ~ i miade tikve..ke napunjene sa sitno isjeckanim mesom i pirincem.~ Siromasniji muslimani kuhaju u zemljenim. moze bez zaprijeke iz kuee u mutvak i iz mutvaka u kueu. Kuhinje izvan kuee zovu mu-· tvaci. da zenska eeljad . a veeerajn oko pet iIi sest sati poslije podne . toga je u svakoj kuhinji po jedan kamin. Na' Vlasieu . koja se pravi ovako: Debelo tie meso izreze n&. U kuhinji su rafe. a osobito ovec--' vina i janjetina. sitne komadice i pomijesa sa sit~o isjeckanim bijelim i crvenim' . Ve~era je ~vijek nesto obilnija. a neki izvan kuee. To se jelo ~ zove. kao i u cijeloj Hercegovini su veliki pasnjaci" na kojima zivi na .kod Travnika. Sto medeno. police. a spojene su plotom i krovom sa kueom. nego rucak.hiljade ovaca. a jednako je drago. Muslimanl rueaju izmegju deset i jedanaest sati prije podue. lsto taka jedu siromasi iz zemljenih iIi drvenih. Neki imaju kuhinje u kuci. udje se kafa przi i kuha. Vrio je~ uobr~" i jahnija. koji prave od' ~ovediDe.: u Hercegovini. nek je i seeerli. Teletine ne jedu nikada. nek je i primasno. sto marna domaeiea kod kuhanja treba.vee kako je kada dan dug. u kojima se po-jede toliko na raznju pecenih janjaca i ovaca. te daju ne sarno izvrsno meso. Corbata jela jedu obieno drvenim kasikama.

metnu ih u zemijene iIi bakrene tevsije. a jedu je ponajvise onda. pa to zovu gjul baklava. pe. dobro posoIe.kao i bazlamaca. kolace i huh peku iIi kod kuee iIi u pekarama. kako se prave neke pite i kolaci. kao kod Bvih juznih ~IaveDa uopee. a -. Ovdje moram napomenuti da nasi muslimani osobito ljube med. U prvom je redu burek pita. -zv. nno isjeckano govegje iIi ovcije meso. tevsije postave na sadzake. Kruh pokriju saksijom. !Sirnica je sto i sirnjRea. a pune je orasima iIi suhim sIjivama. Bakiavu prave od finoga brasna. pa se kuha. Ako pite i koIaee peku kod kuee. koje nasi mU8lim~ni o8obito rado jedu. uego ga mijesaju i sa vodom i tako piju. sofri nasih muslimana. tronoSce i pokriju ih p~kom od zemije iIi sa-oom. Neki prave bakiavu u obliku ruzice. ·Od knpusa prave corbu. . a na saksiju nagrnu zeru. mladim misiracama. ako se poveze t. pospu je sa nesto meda iIi secera. a zove se serbe. ~upus sitno sasi_jeku. secera i kajmaka. Lutma se pravi . ·te ga jedu ne sarno u pitama i kolacima te na suvo. da tijeste na tanko razviju i u njega metnu.- 96- Inkom. -zaliju je u tevsiji slatkim iIi kiselim kajmakom. Sada da progovorimo koju. BraSDO se i secer dobro razmuti i pristavi K vatri.Paluzu jedu sarno u bogatijim kucama na kraju rucka iIi vecere i . njim pune pite i kuhaju u njemu gove·dinu. Tako pripravIjeno jelo zove se kaIja. kada BU u ~uei odlicniji gosti. 8ti~ne se i bude slieno pacama iIi ~Iadetini . . a kada se je vatra dobro razgorjeIa. Kupus je.·gament papirom i pristavi k vatri.koja se puni jajima. Za tim se sve to dobro pobiberi i metne u zemljeni iIi zeljezni Ionac.kada se sasvim ohladi. Pite. raspretu zeru i lug. da se kruh iIi pita sto prije ispeee. Kruh peku kao sto se· pece u seljaekim kucama u Hrvatskoj i Slavolliji. a na ODO mjesto metou kruh. Kada je misirae . a kad se ispece. obligatno jelo i na . koju prave tako. dok se meso Basvim ne raskuha. Naloze naime 11a banku vatru. Misirac pite prave tako. no najboIje je. Pitu od kupusa prave kao i u nas. Osim mesa i kupusa vrIo su im drage pite i kolaei. Lonae se dobro pokrije. Kupus jedu dok je jos sladak iii ga kisele. metne se na hladno mjesto. Kada se je dobro skuhaIo. PaIuza Be pravi od finoga braana i seeera. Jajarusa je pita.pita gotova. oveevinu iIi janjetinu. da tijesto pune sa fino izrezanim. To je pice vrlo zdravo. koja je sasvirn sliena slavoDskoj pokljuki. pobibere i u tijesto zaviju.

Kada su hurmice pe~ne. Hurmice pBObito rado jedu muslimanske zene i djevojke i nose ih jedna drugoj kada u babinama leze.- 97- to sarno onda. NajskupIji 7 . zaliju ih medom iIi ih pospu ~ecerom. jaja i ~eCera. Hurmice su kola~ici od kuruznoga braana. Arnautin. Isto tako prave i gurabije. Siromasi jedu umjesto paluze na koncu ru~ka iIi ve~ere slatko iIi kiselo mlijeko. ako su kakove odIi~nije osobe u gostima.

halve!".. pa Dlami djeeu poklicima: "Halve. da je to jelo dosta skupo. Kada je halva gotova. da se jedva rezati moze. Osobito je . da ih nema. brasna meda iIi secera. Na glavi nasega haIvedzije njise se velika okrugla daska. uspu je u najfinije psenicno braallo. tvrdu pjenu. koje se dadu vrlo lako ureci. nesto bi manjkalo. Halva je dvostruka: tvrda i meka. dok se ne pretvore u gustu. U jednoj ruci drzi on drvetJu posudu. Tvrda je . dok ne bude tvrdo. a djeca se kupc oko njega i placaju mu svoj obolus. Izmegju sedam i osam sati u jutro sigurno je prcd skolskim vratin1a jer su gjaci njegovc najbolje m~sterjje. a nu njoj je halva. jer i jaja spadaju megju one tvari. nego trazi i vrlo mnogo posla. kadaifom i pecenim bademima koji novcic zarade. kao i u nasih kobasicara. a i prije nego je sabah zaucio. ne pretvori u kakav muslimanski "Kochbuch". Meku halvu prave i naSe muslimanke. Interesantni su ti naSi haIvedzije iIi halvadzije. Od rane zore. pa kada bude dobro vruce.jaja i mute ih dva do tri sata. meeu priugotovljeno tijesto kasikom u vrijuee maslo i tu se ispece. sekerlami i kolacici. reci cerna i 0 njima koju. jer aka se dobra pjena ne nacini.- 98- i najbolji kolaci jesu gjunla~i. koju on zove tabla. To je jelo slieno i po abliku i po okusu nasim ustipcima. To se sve mijesa u velikom kazanu. pa do kasne vec~ri hoda on po gradskim sokacima. ali da se ovo pisanje . d. misIis. Kada zene prave pjenu za gjunlare ne vole. misle da je onaj svojim ocima jaja urekao.halva bijela kao snijeg. jaja i mlijeka. a tvrdu produciraju sarno Arnauti. Kada je pjena gotova. koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu da halvom. a lHid zerom. salepoD1. 8:li je mnogo tecnije od ustipaka. a prave je od skroba. kadaif. a prave ih ovako: Uzmu dvadeset do trideset . pita i kola~. a u drugoj mu je kotlic sa zerom. pa se to dobro promiiesa. punu reske buze.a ih ko gleda. Osim ovoga prave nasi muslimani vrlo mnogo mesnih i drugih jela. jer ne samo. ponajvise u svecane dane i kada su kakovi odlicni gosti na rucku. jer je ona najmilije jelo i poslastica muslimanskoj djeci. I gjunlare jedu sarno u bogatijim kucama. slatki salep. jer su oni markantpa liea u bosanskim carsijama i sokacima. metne je Arnautin sa drugim kolacicima i sekerlamama na glavu i nosi je po gradu. zavrsujem. buzom. posuda. Sada se u kakov~j posudi rastopi nesto masla. pa premda nijesu Bosnjaci. u kojoj se pusi gusti. pa cu samo jos nesto reci 0 halvi.

da mrvice na zemlju ne padaju i sad istoro sjednu da blaguju. otare se onim peskirom. a onda tek jedn. adrugi cibukdzije ili tutundzije: . koje BU skoro tako 'velike. a zove se sofra-mahrama. sofru na rukama drze dok oni jedu. Kada nasi muslimani naume da blaguju. Prije rucka iIi vecere svaki si opere ruke i usta. te polijevaju gostima ruke~ a iza toga metnu svakomu mali peskir od beza na lijevo rame. Osim toga metnu gostima u krilo peskir takogjer od beza. da jelo pred· gostima dugo na sofri lezi. da se u njihovoj prisutnosti pjeva iIi galami Za . jer u muslimana nije u obicaju. U ·begovskim i. plahtu. da svima naokolo krila pokriva. lsto tako nose u lijevoj ruci legenj. . Nasi muslimani vjeruju nairne. posjedaju kao i obicno.99 - unosan mjesec ramaZ811. Jelo nose u velikim plitkim zdjelama. dimirlijama. U siromasnim kucama sjede svi na goloj zemlji. Sluge nose na lijevom ramenu peskir. da im ruke operu. Kada su u kuei gosti. koje cibuke dodaju.. na dueane i na Bijela. malo govore. posude i kssike.. jedva jednu stopu visok stol od prostoga drveta. Novcic. i za to je sramota i grjehota. ulazi u sobu kucni' hizmecar da iznese sofru. lavor. gdje se muskarci sastaju i prodaje svoju robu. da si za jela mogu njime ruke i usta otirati. kao i stol. pa kad je koji gost oprao usta i ruke. Kahvedzije kahvu donesose. sve mu se lice od dragosti smijesi. zalazi u kahve. Gim su rueali iIi vecerali. Prije jela ulaze u sabu sluge. kojf'gostc kafom dvore. Dok jedn. I . Ttttundzije "cibuk zapalise. koje su duge kao sto je i stol dug. posjedaju oko sofre. da meleci. sofru. Sofra je okrugao. angjeli. a posebni. Pod sofru prostru besofru. a u desnoj 'ibrik. "digne" domacina. da Buteci ono Bozijeg dara potrose. Kada je domaeina 80fru "digao"'. za novcieem pada onda u njegovu kesicu. od najstarijega na desnu stranu. Onda on hoda cijele noei po sokacima. Prvi se zovu kahvedzije. a odmah iza njega ulaze drugi sluge i idu opet od gosta do gosta. iIi na trima drvenim nozicama. a u bogatijim na cilimima. sarno je onda na sofri mnogo vise j~Ia.jela piju. . a poslije jela gorku kafu i puse duhan. drugim odlicnijim kueama JOB BU posebni sIuge. vodu iIi limunadu. koji je tako dug. Taj peSkir prostiru da mrvice ne padaju gostima po odijelu. a Iezi na dvjema daseicama. a najbolje je.

koja mn se je iznevjerjIa. Ncki zamotaju zapis u krpicu. Musemmu metne hodza u malu suknenu kesicu.: metne ga u kruh i. Ta se krpica zove DluSemma. a bolesnik udise onda onaj miris i dim. Neke zapise nose u fesovima. u kojoj je zapis iIi se njom umije. Neke zapise baca hodza u vatru. Ko treba zapis. kopriva. da· ce ozdraviti. GovediIna. a ako obolo. ako ne 'daju mlijeka. Nasi muslimani rijetko ce kada u bolesti zovnuti lijecnika. nego vodom i ljekovitim travama.- 100- Nasi su muslimani veliki kneipovci. on ce i onda ~ovnuti hodzu. kojima uspjesDo lijece ne sarno rane. Iza nekoga vremena pije boIe~nik vodu. a protiv uroka nema boljega liJeka od zapisa. On pise tri zapisa: jedan saljc u vjetar. koji je sve bolesti lijecio ne skupim umjetnim medikamentima. poganceva i druge trave. ide hodzi iIi ga zovne u kueu. a on mu lla komadicu papira napise noke stihove iz kur'ana iIi iz koga drugoga kitaba. Kada je hodza zapis napisao. a osobito kravania. Kada je hodza zapis napisao. krpicu privezll na vrpeu. slijez. Zapise daju pisati osobito onda. Osim toga prave oni razne "mehleme". da ga izjede. a treci u vodn. ·dade zivotinji. dok djevojka od boli ne umre i tako glavom plati nevjeru. onda metvica. I u narodnoj muslimanskoj pjesmi cesto se spominju zapisi. a vrpcu omotaju govecetu oko rogova. a bolesnik je ovjesi 0 vrat 'tako. oni ce se dati lijeciti od vracara iIi ce pisati zapise. koje je i pokojui Kneip toliko preporucivao. dr~lgi u vatru. niti u Iijekove.zapis dogje na Iijevu stranu vise sreu. bokvica. Ako im kucni lijekovi ne pomognu. ani drze da su ure~eni. ·da pise zapise. premda ih vecina nije ni cula za toga glasovitog lijecnika. oni se cesto kupaju i zivu priprosto i vrlo umjereno. Ko ima 080I . ani se peru najmanje pet puta na dan svjezom vodom iz vrela i potoka. u tu jamicu turi zapis. Ako komu oboli konjcc iIi govece. prvo BU im hladni oblozi. jer nemaju mnogo povjerenja niti u njega. nego i razne unutrasnje bolesti. pa je uvjeren. Druge baca u vjetar. Osobitoje znaeajna pjesma: "Dude Bojagina i Sahimpasic Mujo. koje irn prepiBUjC. ako trpe od glavoboIje iIi ako ih hvataju zigovi." Prema toj pjesmi pise momak zapise du kazni djevojku. a trece u vodu. da mn . urnota ga u platnenu krpicu. izdube hodza svrdlom u desllolD rogu maIn jamicu i . ako ih cesto hvata nesvjestica. omazanu voskom. a neke usiju u odijela.

krpicu priveze konjcetu iIi teletu oko vrata pa je sjeguran. da mu zle oei ne ce naskoditi. d. da sretno putuje. da se bolesti kurtarise. tele iIi zdrijebe. a oBobito od onih. koji misle. da se sretno kuci vrati i t. da ima napretka u marvi i imetku. . lato tako daju si i krscani pisati zapiae od bodza. da rnn ga kogod ne urece. lato tako pisu zapise kad ko zeli. daje takogjer pisati zapis.zeli da bade lijepa iIi da je dragi zavoli. dadu ih pisati krscanakim svecenicima. Ako Covjeku iIi zivotinji ne pomognu zapiai sto au ih pisali hodze. pa se haji. koji su poznati. Taj zapis metne obicno u crvenu krpicu. U nas ima dosta mualimana.- 101- bito lijepa konja. Osim toga piau zapise kad djevojka . ne hi Ii joj se srce smeksalo i njemu privoljelo. Te zapiae zovu "moei". I mo~ak daje pisati ·zapise ako ga draga ne voIi. da BU im zapisi dobri i ~a bolesnicima kori!te. da svecenici umiju piaati bolje zapiae od hodza.

DB ICf\J I.v B. .

" je prije i vrlo Zeus.era. Cim zena iroa vise djece. Zenidba je za nluslimana sarno onda sretna. ni mladih zetova. Zenidba jc YCZ izmegju muza i zene da iza sebe ·ost~vc sto vise potomaka. da zaminu stece. to jest. a cetvcro musko. Ali ako se iko zeni za to~ dn iza sebe ostavi sto vise potomaka. koja ne ragja. sreen.ko mu je brak blagoslovall. "Davno bi je brutac posikao. POr=\OD. jer je dijete zarojena oeu i lllateri u starosti i jer svako donosi sa sobom svoju nafaku. mu .. On je smatra voekom bez ploda. to su nasi muslimalli. "Da narane. tako ima i u nasih muslimana na po se. Lip je porod beze izrodio~ Troje zensko. mnin je mrska. "On ga hrani. ni se. Kao kod svih Jugoslavena uopce. uglednija i svomu muzu' milija. aka draga bila.a svake godille ne ragja. ako ima doshl djec(': Beg Mustajbeg sretno se oieni.I. Nek' ne zeli ni sina. Ni nevista. I najsiromasniji musliman iskreno se veseli porodu svakoga svoga djeteta. · valja je dakle sasjeci. tim je vrijednija. Djever govori svojoj nevjesti: "Vid' llevista te zute narance. a. ruzicom bez cvijeta. Da pocmemo sa porodonl. sva sila narodnih obicaja.

"Budi me od jorgovana granom: "Ustan duso. Mlada se Mustajbegovica hvali Da sijelu svojim drugama. "Pa je ondi mladu ti posici. "Druga drzi serbe medovinu. "Svojim ce me curkom ogrnuti. "Kad ja nemam od srea evladM. a zel1inu djeveru.- 106- "Vid' ncvista tog zutog Iimuna. koju veoma ljubi. "Davno bi ga bratac posikao. da je posijecc: . . "Kad ti nejmas od area evlada. biser granom rnase. "Vid' nevista rumene ruzi~e.0 Boga ti bratc Muhamede! . Jednoga dana odlazi on u selo na begluk i zapovijeda svomu bratu. To ga ljuti i zalosti. "Kad ustanem ua Dleke duseke. neka vesela uzrujanost. a ona nema djeteta. khO oka maloga djeteta. "Da ruza svake godine ne cvate. "Nek Dli nije ni nje mlade. Oko buduce majke sve tetosi.1 ja odoh u nove Timare. Kada mlada lena zatrudni. "Na tabaku rumcnu ruzicu. "Kako Ii me Mustaj beze drzi?! "Kad ja spavam. Vecje viSe godina proslo. pa veli: "Da vi zoate drage druge Dloje. Beg Ali beg ima prekrasnu zenu. "Da limun svake godine ne ragja. "Dvore mene do dvije robinje. "Kad ti dogje mlada nevistica. kako je muz voli. "Da utiram to rumeno lice.. granulo je sunce. "Ti je vodi mladu u haz baAcu.. iJJedna drzi kaIajli legena. "U mastrafi bijele gjulsije. Ali joj jedna prigovara: "Zaludu ti fala i ~ imallje. "Davno bi je bratac posikao. nastaje u kuci velika veselje.

"Zlatne ruke i zlatna percina. U ciZmama i u kaicinama. Jos vece veselje nastaje. Trkom trci mIadoj nevistici. Jadan je i na bajram u jntro. Koliko Je veselje na taj glas uastalo u sreu muzevom. hairli evlad. sto je poletio u odaju svoje zene "u cizmama i u kalcinama". rodbina i komsije dolaze u ku~u. a osobito.je rodila sina. koje su se sastale na zijafeto. 8tO je evlad! Ko ga nema i ne zna sto je veselje. Za 8to Ii teCemo i mucimo se nego opet za evlad? Sarno neka je bairIi i na pravom putu!" Pasa hanurna to potvrgjuje i dodaje: "Dakako seko. kada je lena sretno 'rodila. Koliko je veselje da neko ima djece. "Rodi mlada Mustaj begovica. . nego za evlad? djeeu. Tako mi svih Bozijih citaba. A muz. i daruju rodilju i dijete joj : "Daj mustuluk mladi gospodine. gjellesanuhu. drugo Muhamede. Kad to CllO diver Mubamede. da k ~joj nikada u putnom odijelu ne dolazi. I rnuz i ukucani. k~me ga Bog nije dao. Doletila mlada zaoviea. "Rodila je do dva sina mlada. dao. Bvaki i svaka. Pasinica cedo povijala. sve je pazi i miluje. Tobe jarabi. kod neke Almaz kadune. ne treba mn drugog hairluka. neka nam kaze i ovaj razgovor odlicnib zena. jer je odlicniji musliman naspram svoje zene taka uctiv. utajinio. Posipa je zutim dukatima. Zaovica Mahmud pasinica. kad to cuje?! I on leti uz visoku' kuIll. radosti. vidi Be najbolje po tom. akO. valjanu djecu. Posipa je sa sitnim biserom. Boze me ne pokaraj.- 107 - . Jedno ons. ljubi i postuje. Te on ode ljubi u odaju. zadoyoljstva. kome je Bog tobe. gostbi. Domacica veli svojim drugama: "Ta za 8to drugo i zivimo i veselimo se. a treea nadodaje:.

a ako i nehote pomisle na koga Iolu iIi pijanicu. ali i veseljak moze roditi dijetc neveselo. Osobit~ veselje zavlada u kuci ako jc prvo dijete musko. kad se dijete prvi put u njoj makne. ne ce se znati ui kruha najesti. pa se jedva i mice. onakovo ce biti i dijete. imace ve. u ononl casu pogleda u ·ogiedalo. Ako mati dok nosi dijete. a ne 0 ocu. Kakovo ce biti dijete po oblieju. bice dijete veoma lijepo. Ako trudna zena pomisli mijenom iIi ustapom na koga. vesela BU i djeca. po dukat djevojee.1 l ! - 108- Nas musliman ljubi jednako svu svoju djeeu. pa joj lisica iIi zmija pregje preko puta. koji joj je najmiliji. onOlllU ce dijete biti slieno. ovisi 0 materi. a pijanica moze roditi dijete pobozno. Isto tako bice dijete lijepo. da provodi marifete. to jedilli Bog znade." Sada da progovorimo koju 0 gatanju i vjerovanju 0 porodu. ako se mati. Ali i dobar otac moze roditi dijete rgjavo. Kada dijete u materi ozivi i kad se u njoj prvi put makne. baca se dijete ponajvise na onoga. bice dijete. kao da je rod ukopalo. o porodn samom. iIi komu iz njihova roda. I{ada dijetc u materi ozivi. u koga ona u taj cas pogleda. selu djeeu. kao sto je 011. Ako je otac veseIjak. nujno. voli jesti turundze. ni rakije. Kakovo ce biti dijete. Ako je dijete u materi mirno. ali sto ce . bice to nemirnjakovic iii kakav veseljakovic i tesko ceka. pa se tjese onom: "Po groB momce._ ---'_. . kunstove. Ako zec pregje ispred trudne L. kako sam to iz usta naroda cuo.. Kakav je otac iIi mati. ne vesele mn se toliko. a pijanica ragja pijanicc. da izagje u svijet. koje nikad no ce piti piva. naranee i tunjc. umjetnosti. Ako je prvo dijete zensko. Jsto tako ne mora dijete biti ni po oblicju slieno oeu iIi materi.tako je Bog odredio. premda mu je milije. pa se po njoj mnogo vrti. Kada je zena trudna. Majka opet voli sceri. bice dijetb sretllo i dugo ce zivjeti. jer BU one hairnije i od vece koristi i oeu i majei. bice mirno i zatvoreno. Onda je arctan i otae i majka. ako ima. 'vise sinova. Kada zena zatrudni. Od vese]a oca. Dijete je ponajvise slieno oeu iIi materi. bice dijete ueeno. 0 novorogjeneetu i 0 rodilji. Kada zena dijete zaene i u tom Casu pomisH OIla iIi muz joj na koga pametna iIi ueena covjeka. i tome moze da bude dijete Halik.

u njoj dijete utuse. jer co joj dijete biti slaha i zuto. dok se dijete ne rodi. Ako je zec presao trudnoj zeni preko puta. biee joj dijete strasljivo. pa sisa. ukociti. To bude onda. vukodlaka. Kada trudna zena jede. da ~i joj sretno bilo. da ne pije iIi ne jede iz krnjata suda. sebicno i propalica 11e ce od njega biti hasue. i dijete ce to uvijek voliti i uvijek ce toga zeljna biti. Isao nekakav covjek. Aka zena. te joj se prohtije. jer ee joj dijete biti sasijasto. jedno metnulo haslamu u usta. Trudna zena: neka pazi i na to. I{ada se trudna zena zatece u drustvu. kovac u po noei skuje obruc i tim obrucem neka sc ona opaso i to nosi. imar·e dijete na anom mjestu ern iIi crljenka~t mladez. Od te ploce iii potkovice neku. ali on ne dade nikako. Zena se patila. ono ce i dijete najvoliti. pa gonio tovar haslama. jer ako se njoj kosa od straha najezi. imaee joj dijete razrezane usnice. neka pazi. jer koja bude jela brasnenim rukama. da su joj ruke sasvim ciste. nc ce smjeti sarno u noc izlaziti i uvijek ee se bojati prikaz:l i. Ima zena. Ako ne bi trudna zcna nasla ono. niti prolaziti kuda mrtvaca nose. Trudna zena zazeli svasta da jede. bice dijete nesretno. I8to tako neka pazi. da hi jela haslama. kad je trudna. neka ne ide dalje. Sto zena voli jesti. Kada su jn rasporili. ako ona to zeli. neka ona snimi plocu iIi potkovieu s krepaloga konja. kojc ragjaju mrtvu djecu. ne dati joj. pa ju mor~. Da dijete jos u utrobi materinoj ne umre. a drugo zinulo. podaj trudnoj zeni. sto zeli. Kad zena poji jednu~ opet zamoli. jer koja se iz takovog auda najede iIi napije. neka . kada se trefi zena slatke krvi. pa so za sto rukom prihvati. mucila i u prevrtanju ispusti dusu. da se kome ne naruga. vjestice i druge aveti taru i tako . heravih ociju. On joj teskom mukom dade jednu. Ako dakle sta jedes. nesta pod sakriveno pojede. da joj dA saIno jos jednu. Opazi ga trudna zena. ne valja pripovijedati sta strasna.- 109 zene. jer je grijehota. Onaj covjek otisao dalje i u gori vrat ulomio. jedna vrsta tresanja. nagju u njoj dvoje djcce. a kad se rodi. TrudnR zena ne srnije vidjeti ui mrtvaca. da IOU put ne presijece i odmah neka se kuci vrati. toj ce dijete imati prhotine u glavi. I njezinom ce se djetetu svasta prikazivati i ono ce se od straha damlaisati.

noka daie kroz dcvct mjescci sadaku. jastukbosre. a kad rodi. moze joj dati od srca evlada. Kada rodilja trt'ba tln izngje iz kUt"l' i U kt1l~U" iIi iz j(. milostinju.lla. da more i vjestice ne utuse djeteta. oceslja i ogrebena. P\l~lijl" nl'kll~ . sprava za urcgjivanje vune. od toga neka sasije djetetu koiuljicu. tri n.110 savijc i m('tlle pod glavu djeteta. pa ne co umrijeti. Koja moze.lCIu iz tt' ll(\sulll'\. I oua se 01('t11(' u kakovu pt. jer ona mora da otpati za grijehe tl.. neb ih priAije djetetu na kapi(~u. 1~\ to '''aljtl skoynti i male masiee.----------- --~-~------ -. Ill' sUlijl' ni~tt\ niti IU\ rodilj u~ niti IlR dijete.. kosuljice.\ko il~ua tt~~O ragj~\" Il(\kn 'se rastrgnc tespih. Kn<1a opazi. un kOlll Sll Ulu."a od tl'spiha biltl" p\l~lk djeteta. Dzinoyi~ sejtani i vje~tiOt.rakogn ollogn~ koji zua. ni njoj niko u ku~u ulazi. Za vrijcme rodiva i kad jo Al'IU\ rotlila" ul\kl\ j~ uz nju iIi oorelll U Qnoj sobi Inah. Kada llnUl oruti~ da joj se primicc vrijeme rodiva. poene OIl_a IUL dva.jer kad IDaSa zveei. . 11(\ {'e koristiti. neka uzmc dovct krpica od devet udovica. lleka splete od Ilje uzicu poput pasit~a djetilljog i Ilrka tim dijete opase. brojalliea iIi ~islo. da bude kao svila.. Ako se trefi. Iza toga lleka nldilja ispij~ . Ako majci umiru djeca i ona ne moze da dijete othrani. da takova tClla ode u Ilo'~i prcd dzamiju i da iz nosila. a rado bi ih imala.. pelene i drulto. Olltl. Ko zakasni nema mu fajde i za to valja tim poi'.". u kojima se nose mrtvllci. Od toga ekscra neka ko usred fioei skuje nekoJiko halki i te halke neka llosi uza se dok ue rodi."atilnin~\ rui'ic.. da takova majka iIi ko drugi llagje makar i malo vune od bravceta. a onda ua garga~ama. te ih djot8t\l pri~ti lU\ knpi('u" tln nlU hale lll~ llaude.\u Zl\ vrijcllll' dok Zl'lla ragjn~ ona IDucnije rodi i sto vise svijt.. pa ako se 8I"t:'tno sa djetetom n\stalle.·rem(\utl obru~ . Kada jo VUllU tako uredila. Tu vunu llcka lijepo opere.. lk'jl' S~ \)(1 mUSt'. dn joj je rodivo blizo.Illill i p\)k.. millutu.")~"tlu n~\llulljt'\llU Yl'C. da ko dogje u kuc. olanj. kadl\ ona r~ja. Ako zena nema djece. ne izlazi nikud iz ku~t\) u... siromasuim komAijama.. lleka SYt'le OI1U1\ k\\llt't~ln. jer ako propusti i sarno jcdllu dckiku. ~to (~e za dijctc trcbati. Isto tako dobro je. Isto je t'lko dobro..? ...cti ~im se je dijete rodilo.dne sobe U drugu iIi U Iuutvnk" kullinju" IH'ka st. uredi. izvadi ekHcr. i lDl'tUt' U 1l\\Sultu llapulljl~nu YOdOlll.~na i h~zreti .jcHc:'ca prije tkati i'arsafe.~ nUlSOlll podbail8. tl'ze rngja. a koja ne molt'. sprema vise. rio jl~ k\\r.'ta &11 to znndl'. ijl~ ~l\Yrllh)ln. IJog je volik. koje je vuk naklao.

. pak ce joj biti lakse. . a dobro je. oci. opazices na djetinjoj glavici crvene obruceve. prihvati ebejka dijete. koji su nastali time. koJa hi vidjela I . da dijete kad odraste ne bude imalo nabora oko ociju. Nasi muslimani ne vole visoka rela. lsto tako nije grijesno.- 111 - pije rodilja vodu iz te posude.Ako se je zilje hazreti ~"atjmille rucice u vO. Osim toga vrlo je dobro.di raspustilo. nego sa dva obvoja. Premda moramo da ovaj postupak iz zdravstvenib· razloga pozalimo i oS!ldimo. Koje dijete· ima visoko celo. a zove te podbradac.. Osirn toga ima i u Kur'anu raznih poglavlja. zatiljku. uSi. Gelo rastiru ponajvise zejtinom. da kaze svome muzu muke svoje. tesko ce roditi. a moze u porodu i umrijeti. zlatnom iIi srebrenom zicom. Kako radi ebejka. da celo u djeteta ne bude odvise veliko. Cim je ebejka dijete okupala i obukla. Ali ne' sarno da oni nastoje da poljepsaju i dotjeraju glavu djetinju. a zove se povezac. Jedan ide od cela te se veze na. usnice. navescu ipak kako i za sto oni to rade. Ako se je zena Ra djetetom sretno rastala. koji imaju nabore oko ociju. onako ce raditi i mlada majka.rijeti. drzi da su ljudi. stane mu glavu ravnati da bude ljepsa i pravilllija. nego i sve dijelove glave. da moras siromasno dijete pozaliti.. Te obvoje stegnu vise puta tako. dobro je. Kad zena rodi. da se rodiIja i iz gusta sita vode napije. te se veze na na vrh glave. rugaju rnu se i vele. a osobito prostiji svijet. Najkasnje treba da svaka kuca irna mevludskog secera.zije. ako je ko kraj nje. I taj se secer u vodi topi i daje zeni. Da glava djetinja sto pravilnije raste. da se dijete sretno rodi i da na zivotu ostane. obrvice i bradu. to ce ona zena sretno roditi i ne ce um. spremnina svako . gustim rnlijekom' iIi slinom za to. naime celo. treba hazreti Fatinlinu rucicu darovati. Narod. sto krv nije mogla pravilno i uredno u glavu dotjecati i iz glave otjeeati. jer muz onda s njom muke dijeli. da kaze boli svoje ebejki i drugima. velike kavgad. treba je povijati i to ne jednirn.zlo. da se pred zenom. a ako se ne raspusti. Djcvojka. koja treba da pazi osobito na to. odreze rou pupak. ~rugi ide ispod brade. da joj se sve zilje ornota svilom. koja tesko ragja otvori Kur'an. a daruje se tako. da lakse rodi. okupa ga. koje valja prouciti. pa da se preko njega vode napije. Dok zena ragja. da mu je kG pojata. nos. dok ona ragja. a kada ih skinu. obuce i uz mater postav!.

Stezu ih u povoje kao zlocince pa dijete izgleda kao mala mumija. Oci mogu biti bahtli. Isto tako tarn i vrat djetiuji. da gledaju dijete. Bradu potiskuju prema grIn. da dijete ne bude trbusasto i velika izjelica. Rijetko se kada dogodi. Ako se j ~ zeDa udala daleko u tugji Bvijet. da djetetu prsa ojacaju i da se krijepe. pa nema ni on. Na prsa meeu djeci ham-pamuk. pa mogu dijete ureei. da mn ne bude predebeo i da ne dobije guse. To radi za to. skladan i za to stiscu i stanjivaju djeci nosice jer sirokoga nosa niko ne vali. Ebejka je obicno mati rodilje iIi njezina nluZa.senet iz ruke istrgnuli. da oci De budn Inutne i zmirave i da izagju zdrave. vrlo BU znatiZeljne. a tare ih sa dva prsta tako. jer su mu meI~ci onaj. Narod Yoli. sretne. cvrkne i zaplace. da ne ce umrijeti. ne bi se niposto za njega udala. da ne budu velike. to su narodu milije. Ako ebejka ne moze da znatizeljnim zenama. Djjete naime ne ce da izagje iz matere. da prste vuce od nosa prema sljepoocicama. ni ona blizu svoga roda. moze ga odm~ i nehotiee ureci. jasne i krupne. a mogu biti bahsuz. Ni sam Ijencina trbuh nema mira. zovu koju zenu od njezina iIi muzeva roda. da De budu velike i klempaste. jer sto su oci ltrupnije. nesretnp. vatu. jer ima svakojakih ociju. da . Usi stezu i glavi privijaju. dolaze joj komsinice i donose sto vruei kolaca iIi kajganu od jaja. da je nos u djeteta pejikli. premda to nju dosta truda i novaca stoji. onda tek zove koju drugu zenu. ko zene. Cim pane na jastuk iIi na zemlju. Isto tako rade po nekim pravilima i sa djetinjim rucicama i nozicama. Oci tare majka ponajvise kad djetctu sise daje. Ko je bahsuz ociju. I njega valja stezati i dotjerivati. Isto tako skupljaju megju prstima uanica djetinje. Zene. <Jim lena rodi. Ako ne zivi ni njezina ni njegova majka. pa hoce da vide novorogjence~ ali im ebejka. da koja zena odbije molbu rodilje da joj bude ebejka. Deka sarno pogleda u dije~e. cvrkne i zaplace. Kada dijete od njih senet primi. pa pomaze. da ne bude kano sedlo izbocita. a ako ona ne zna iIi ne ce da joj dogje za ebejku. dok mu meleei ne dadu senef. pismenu potvrdn. mora paziti. to rijetko kada dozvoljava. pogje iz matere. sto su ga prevarili i sto ce umrijeti. Kad se dijete rodi. zove ona svoju najbolju prijateljicu.- 112- velike nabore u momka. osobito ako su starije i odlicnijega roda zabrani.

"Studen kamen pod glavu metali. vidi be po tom.. odmah ce reci: "Masalah!" da ga ne urece. To ona ne pjeva uvijek jer joj se pjevati hoec.nje oni trgovac. jer ako se je koja prevarila i zacudila. Ali premda je urok vrlo skodljiv. ponajvise jelo i piee~ cevrme. ko~ulje. nije pogibeljan ko ga sarno zna odbiti od djetinje besike. prisije po jedan dukat. sto skoro svaka majka kada dijete uspavljiva pj~va: "San u besu. jer nikakav urok. sjeti se. reci ce je ebejka da sacuva dijetc. naudi. pa nije te rijeci rekla. da ce danas pariti. Na to megjutim dobra paze i dostinje. te da ne ce imati kada rucka spremiti. koja je rodila. ne moze preko onoga krue-a. Koliko se nase muslimanke boje uroka. pokraj dzamije i dzamijskog harema. safun. "Rok u beBu. a na kapicu." To je mrtvac dozivaG mrtvaca. nesan mimo beau." "Sto"?" rece drugi..113 se koja ne zacudi." kaze on. joj uroci i druge· aveti djetetu ne naskode. opisi njom svakoga jutra halku~ krug. Veliki je sevap iIi zaduibina kod Boga. vee je Ul'eCeno. Rodbina povrh toga skroji djetetu haljinice. "Kano gjogi cavli i potkove. oko besike i ne boj se uroka. pa ako se je koja zacudila. Ako se je dostinja zaboravila. Kad je prolazio. pa ce se oprziti i umrijeti. "U roci ti po gori hodiIi. du. pa mu ne ce nista biti. da mu je zena govoriIa. To su razni daroyi. nego od straha. koju mn je ebejka dala. prijateljice. "Dusmani ti pod nogama bili. s lista vodu pili. uzmi kredu. secer i drugo kojesta. svileni burundzuci. kumaAi. "Dallas ee jedna zena pariti haljine. pa da joj posalje dva. jcdan do dva arsina. Da bude JOB sjegurnija. da urok djetetu ne . "Travu pasli. Iza nekoliko dana dolaze opet komsinice i prijateljice i nose babine. Mlada majko. groblja." Kad to c. fini bez. zacuje glas iz mezar~. 8 . "jOB jeilan doci u komsiluk. Drugi rou se odazove i upita. groba: "Ja ehli ku~ur. odnijeti babinc zeni. sto zelie "Danas cc nam. "Tebi si~e nista ne udiIi. peskiri. neka ga pOVUCcl malo za nosie iIi neka ga se samo dotakne. urok mimo besu. laao rano u zorn neki trgovac u carsiju. pa bio JOB tako velik. da otvori dueall.

jer se je ostenila. jer ako ga zadoji lijevom. koje joj je obicno UllUCC. a ako nije. vise He vrijedi." re~e zen. On pogje dalje. ali ga uhvati subha i strah.~rijeme ostUllP kad rodilje. Ako je urcccIlo. Ako si dakle nasao ustavljak. i sve joj grijehe oprostio. valja mu uroke skidati. a drugi sanl kuji daIa. da ga prvi put zadoji desnom sisom. neka si najprije dobro ruke opere. da je to bas njegova zena. jer ako drzi dijete pri sisi prstima." "Za sto?" upita drugi. zivot. lsto tako treba mladu majku uputiti. Ima djecc koja placu i danju i noeu i nikako ih umiriti no mazes. Sada yalja prije svega znati. 0 kojoj su mrtvaci govorili. kako se mrtvaci dozivaju. pn se sIueajno ustavio na ra8ljama debla iIi na gram kakovc vocke. i kada ga je ebejka okupala~ valja mn dati sise.i doeL Sedmc 0118. Kad progje pokraj dzamije i dzamijskog haretna. . metni ga djetetu pod glavu i dijete lIe ee vise ni kmeknuti. Onaj prvi rece: "Ja ehli kubur. upita zenu: "Jesi li parila ?'" "Jesam." odgovori ona. meci mu 810bodno ustavljak.c majka dijete zadojiti. Kada e. mora harem scdmc noe. UstavIjak je svaki kamen. da to mrtvaci De govore 0 njegovoj zeni." Sad trgovac vidi.- 114- Bomuna iz earsije. jer ce dijetc pozutjeti od roditeljskih poljubaca. pa ju je nahranila. "Ostenila se kuja u one zene. Ako ebejki nije Inoguce~ da ejjelo to . koliki je tek sevap odnijeti zeni babine." Sve to ~uje oni trgovac i ode kuci. Kamen taj ne mora da bude velik. Kad dogje kuei. Kad je dosao u c. Kad bi podne. da previse ne ljubi. Kada je dakle toliki sevap nahraniti kuju kad se osteni. ali pri tome neka mlada majka dobro pazi. kada dijete rodi? Kada se je dijete rodilo. ne mogne on duruti. bice Ijevoruko do svog vijeka.arsiju.. "Pa jesi Ii rucala?" "NisaID. a osobito neka su joj prsti cisti. kupi dva somuna i posalje ih zeni. ua kojima iOla i najmanje tijesta. biee joj dijete kad odraste e~lavo. Za to joj je Bog produljio umnra. Ne ce nam ona zena doCi. vee pogje kuei. "A za ~to nisi?" "Nisam imala kad. koji je neko bacio. lza poroda ostanc ebejka do sedme noci kod novorogjellceta. opet euje." TJA gdje ti je somun?" "Eno jednoga u duseku. nego ce odmah slatko zaspati iIi ce se barem prinliriti. ni ni muz joj djeteta. ali ako flane na\zemlju. da Ii je dijete ureceno iIi nije.

a zensko Ramiza. pa ga razreze na cetrdeset iednakih dijelova. koji tuda prvi progje. pa ko prvi tuda udari. musko Saban i t. Ako se dijete rodi mjeseca muharema.' a 0 kumstvu kod sunnetenja govoricemo. Bodza UZlne makaze i komadic papira. a ouda Bve metne u fes. obicno hodzu. vee kako koja. koje mn vreko cela vise i tako je postao strizeni kum iIi kuma onoga' djeteta. kao sto je to kod nas u vjeri i u obieaju. ne dobiva ODO kuma. pa da je i crni ciganin. Onaj uzme makaze i odreze djetetu . jer svi znamo. u mladu nedjeIju iIi u mIadi petak iz kuee. vjencano i strizeno kumstvo. a mjeseca sabana. rijesiti ~oIi. da ce se dijete kada dobije kuma. Osim toga daja ona Bvakomu u onoj kuci kakav dar.- 115- noci donese ona tevsiju fine pite i vrucu pogacu. ako mu otac iIi majka nijesu dali imena. da ce ozclraviti. Mjeseca safera zove se musko Safo. sto je vjencano kumstvo. koji drzi dijete na rukama. ponio je makaze. Narod vjeruje. a zensko Safija. ZOVDU Muslimani pozn~ju trostruko kumstvo: suennetsko. Veli se: "Iznilo je dite ime nn sebi. dadu mu ime prema onomu danu iIi mjesecu. d. Ako se ukucani ne mogu da sloze. onako ce se dijete zvati i svi se moraju time zad·ovoIjiti. Sada sprema roditelji veliku veeeru i pozovu najblize rogjake. kada do sunnetenja dogjemo. kako ce se dijete zvati. dok je jos bilo u utrobi materinoj.moze.. Koje je ime napisano na ooom papiricu. . pa ih dade onomu. Tuj oni veceraju. Mi cerno ovdje govoriti sarno 0 strizenom kumstvu. Onaj. zove se musko Muho iii Muharem. a poslije vecere nadiju djetetu ime." Ako se na primjer dijete rodi u mjesecu ramazanu. * . musIiman iIi krseanin. Kada muslimani daju djetetu ime. zove se musko Ramo. da izvuce jedan papiric. i ne moze ni da unlre ni da ozdravi. Ako to nije. Papire u fesu dobro promijeSa. Dijete dobije ponajvise ime svoga oca iIi matere iIi koga u najbIizoj svojti. to jest. a zensko Muharema. a onda ga prikuci majci. da ce prije i lak~e umrijeti. bio to muskarac iIi zena. iIi aka je za umiranje. a unuku donese kat haljina u vrijednosti od 20 do 300 kruna.kose. iznese ga ko iz one kuee zorom prije sunca. mjeseca mevIuda zensko Meva. kada se je rodilo. biee kum bolesnome djetetu. Ako je dijete iza poroda slaho i krzljavo. Na svaki dio napisa po jedno ime.

prilijepi ih na sobnu gredu i pri tome govori: "KolikQ ove kose budu na gredi stale. dok nije na~ vrsilo barem jednu godinu.rno da ono dijete zove svoga kuma . a ono iodirektno zabranjuju. ~to ih je mati spremila i na dijete metnula. a onaj mu prvi ispred kuee progje i tako postane f. daruje sada kuma iIi kumu darovima. Muslimani 8U. Strizena kuma daje djetetu cevrmu il~ fin dade kosuljicu. Strizeno kumstvo smatra sc u nekinl krajevima Bosne i Hercegovine veeim od vjencanoga. . toliko moje dite sve vise pameti imalo. a kumu svilenu kosulju. PosHje toga ispece kuma kolaea i salje ih svome kumcetu. iIi kumo. cijeli kat haljina. vidi se i po tom. da uzmu sebi muslimana ili muslimallku za strizenoga kuma iIi kumu.-. koji prvi naigje. u kojima se grede krece. ali danas ima dosta sluCajev~l. da je kum iIi kuma onaj. nego i svi ukucani onih kuea vele jedlli drugima: kume. pa rado uzimaju i muslirnane i krscanc za strizene kumov~. ata ga se je ko<:l njega u tom Casu slucajno naslo. dace rnu dvije d9 cctiri krune. I{oliko nasi muslimani cijene strizeno kumstvo." U kucama. Onaj. kad bole~ne djece kum je uvijek onaj.' sto se strizenoga kumstva tic€'. da musliman bude'musliJnann strizcni kum~ ne kriju se njihove zene i zenska celjad onih kuc:l pred njima. kreci se i preko ko~ i preko onoga voska. a ako je bogat. ' U prijasnja vremena drz::\o se jc narod strogo na~ela. To se megjutim dogagja sarno kod zdrave djece. pa ne sa. ako se dogodi.116 -Ali ne sarno bolesua. gace iIi maraIDu. earapice iIi kapicu. dn se neko dogovori 8 druginl. a neki i po dukat.. a koja je zgodna i boscaluk. pa mu prema dogovoru dijete iz kuee iznese. Kumi dade obicno svilenu maramu. kumo. koji dijete drzi. lsto takCi. Kum daje kumeetu 0110 sitnoga nOVell. Iza toga umota mati onoga djeteta ostrizene kose u vosak.trizeni kum iIi kuma. slobodoumniji od krscuna. nego i zdrava djeca dobivaju nekada strizenoga kuma iIi kumu. iIi kumu: kum<:'. a ako je bogata. koji prvi slucajno l~raj one kuee i bolesnoga djeteta progje. ali onda ne iznose djeteta. ako ne direktno. a i od sunnetskoga kumstva. docirn obc krscanske crkve svojim vjerllicima. sto se clanovi tih kuCa megjusobno ne mogu vjencati i sto se sm~­ traju rogjacima.

tako. Kada je dijete u b(\siku povali o . a. Osim toga neka pazi jos i na to. da djetetu glavica pravilno raste. crvene. ide Dajprije svojoj. koji jak i zdrav insan" u rodu. da je besika. Iza ~oga pukriju 'dijete jorgancicem do ramena. jer ce fiU iz usta smrditi. tako zv. da bude puno i okruglo. da se tako dijete ne urec·e. da bi dijete bilo jako i zdravo. Ispod kucne strehe ni izIazi ni jedna. ako bude praznu besiku ljulala. bilo u njoj dijete iIi ne bila.ao kakav beg iIi bogatas i prosta fukara.ana ceteresniea. jer ako je besika otvorena~ ~mrijece joj dijete. izvezena je Bvilom. Mlada majka neka otsele dobro pazi. kao sto je 011. njega i jaje. Ta je kapica sasivena od krpiea zelene. srebrom i zlatom. ·Dijete povaljuje u besiku. Preko toga povije di. Na dno besike metnu nesto sijena iIi slame. dok nije proslo cetrdeset dana. da bi mu sretno bilo. pamuklieu. tako i kod nasih' muslimana vecim dijelom jednostavne i ~iske i nema bas velike razlike izmegju besike.. Iza toga. sveze mu bijeli tulbent. Kada je majka dijete obukla i povila. da BU mu i ruke i noge povijene. anteriju iIi koparaneic. a preko toga prostru obicno bijelu prostiraeu. jete. daruje ova i opet P *) \'idi sliku na slrani 22~ . 1. bijele i plav~ ~oje. . povale ga u besiku. a preko cijele besike prostru p~mucnu prostiraeu. kao jaje. Sada ruCajn korl ebejke.u od beza. kolae i jeeermu. Sasivena je od krpiea razne boje. metne mn kapien na glavu. Besike su kao kod svih Bosnjaka. Kada dij"ete povale u besiku. da djetetu dok jc 11 besiki'l ne mece pelena pod glavu. sirotinja*). ~aramir..Ilada majka lezi obicno tJedam dana iza poroda. a na kosuIjieu jecermu. lsto tako umrijece dijete i ond-a. daje' mu gurabiju. da lakse upane u oei. za to. Cetrdeseti dan iza poroda umota mlada majka dijete u pelene. uvijek pokrivena. obuce mn kosuljicu. iz kur' ana. Kada rodiIja od ebejke odilazi. spomenu ukucani glasno Boga i uee nekoja sura. Preko kapiee. ebejki i nosi njoj i svakom njezinom ukucanu kakav dar. Bagatije leze cetrnaest. u kojoj se je odljulj. poglavja. a sedmi dan. pa pokraj usiju i ispod brade. Siromasniji "pokrivaju besiku carsafom iIi kakovom lanenom iIi vunenom krpom.. kada je naime dobilo ime. a velike gospogje i po eetrdeset dana i cijelo to vrijeme ne salaze sa duseka. a mece kraj.- 117 Prvih sedam dana iza poroda lezi dijete uz majku.

Ako dijete za dugo ne progovori. namazi mu zlicicu (ovdje se razumijeva zeludac) bijelim Iukom. jer im zubi ne mogu da niknu. dobro je da ga mati opase vucijim crijevom. dzanfera i rase. *) Kosirielca je glavna vratna tUa. ne daj Boze. daruje uku6ane. ali moze biti i velika delinja. . sabire pamet. lijencina. kao da je. sarno ne od kukuruzova i neka pri tome re~ne: "Kako sesvijet hljeb~m hrani. a osim toga bice mu jaki kao u konja i ne ce ga boljeti dok budu probijali. Ima mnogo djece. Ali ni sada mu ne valja dati riba niti ista ribava. sto mu sarno saka dopane. da ga mati nakadi posijama od koga mu drago braAna. Iza toga ide mlada majka sa djetetom po rodbini i komsiluku i kuda dogje. Ako je malo dijete bolezljivo. kako je tek malom maksumu. nit' umrijeti. za tim saruna. . pa ce dijete bozijim emerom.Oko je najfiniji dio covjecijega tijela i za to je svaka bol laksa nego bol u oku. nego sarno place i vriati. Ako je dijete za vrijeme ceteresnice mirno i ne place puno. kolace i drugo kojesta. za tim metni ta~ luk pod djetinju glavu. niti moze zivjeti. bice mirno i ne ce mnogo govoriti'. Ako dijete ne ce da 'jede. '. vijek ga progje. pa je i nemirno bice ljut i velik govornik i nikomu ne ce u drustvu zapasti da od njega govori. kuma sa.mu brzo porasti zubici kao u zeciea i posut ce mu se poput . secera. upucuje ebejka mladl1 majku. Ako mu to slueajllo De pomogne. pa ce biti poslije pametno i uljudno. prove. Ako puno place. pomo6i~ ozdraviti. ni gdje ga boli. Pa ako ie to odraslom covjeku tesko trpjeti. pa ce jesti kao vuk. u kojima ima ista od riba. a oni daju ~jetetu jaje. koparane i je~erme. na zivoj vatri. za tim je~erme. jer ce mu se u oko utrunjiv~ti. a oni daruju nju i D_VOrogjence. da svaki dan u jutro i u vecer umlaci vodu na prohinu zrnju i da umiva tom vodom tjeme i kosiricicu*) djeteta pa ce . Da dijete sto prije zube dobije." To mora uciniti u vecer. tako majka svoje dijete od sihira brani. Rodilja daie u rod iIi komsiluk jemenije.- 118- svoga unuka. to jest jela. jer dok nauci govoriti. ne bi Ii mu lakse bilo. cim prvi suton na zemlju pane. dobro je. koje ne zna kazati ni sto ga boli. djetescu. koja puno pate i umiru.

drugo oko vodeno. puce ODO vodeno. mnogo vrijedi jer ona moze mnogoga Bozijim emerom od uroka iIi strave kurtarisati. Ako uroci nijesu veliki. pa dijete gledaju i kada mati sa djetetom puno po komsiluku hoda. dolaze od ociju. zna se. nego i veliki ljudi. neka zovne drugu. pa hoce da crkne od plaea. koja zna. Od uroka umiru ne sarno djeca. treba da ga osobito cuvas od uroka. TIi: . da bi uroka sa djeteta nastalo. da je ureceno. iIi "Ne bilo ti ureeeno". Dijete se najlakse ureee. ako se je rasplakalo." To se tri puta izgovori i Bvaki put lizne tri puta' djetetu preko ociju. kako rekosmo. niti spava. ali najIakse malo dijete. dok ga na jedan put sami vrisak stane. a osobit(). jer u to vrijeme lijetaju po zraku vjestice. sretne. reci: "Masallah". Za to kad vidis malo dijete. Cim je sto manje. cim Be mati ~a djetetom kuei vrati iIi kada se zene od nje raspu. kojoj urok ne maze llauditi. Sve sto je na zemlji. strave." Koja lena ne zna sarna bajati. n:tati lijecila. Ako je dijete ureceno. koja zna dobro bajati i stravu salijevati. niti ·jede. aveti i sablasti. da je pola svijeta od uroka poumrlo. svijetu. Evo: "San Ali (iIi kako je vee djetetu ime) u glavu. Dok mati dijete lite. a ako malo i zaspi. sto se rasplace. ·uroeica odrice. a nije grijebota reci. a to bi svaka mati trebala da zna. urok plaCe na stranu. Sto urok·. Rashod'te se uroci kao list po gori. Kada dijete ne ee da na vrijerrlc zaspe. pa bi mogle lasno djetetu sto naskoditi.. Za to. a moze bogme i djevojku isprositi i momka ozeniti. Osobito je pogibeljno. jedno oko ognjeno. Ureeeno dijete place i vristi. a ne ee ni da sise materine sasne. kao pjena po vodi kao zlato po gospodi. pa bi mogo dijete rastrgnuti. Uroci. pa zagasi ognjeno. a najgore. treba' mu odmah bajati. mogu se razlizati. Ureceno dijete lize mati uz nos pa preko eela sve do kosa. sve se u snu breca i preda. zraene vile. popostaje maIko. ograma. a onda govori: "Mati rodila. a osobito ako je sevepli. lakse se moze ureci. pa dok ne odraste. Zena. da mlada majka sa djetetom poslije akSama iz knee izlazi. mogu zle oei ureei i nema stvari na dunjaluku. mora i vjestica.- 119- Cim se dijete rodi. ruke. neka poene djetetu bajati i prije plaea. uriee. U uroka dva oka. Bajati se moze na vi§e nacina. kad silne zene dolaze u kueu. sihira. San u besiku" urok pod beSiku. da ga ne ureces. jer za tri dana ozivi urok u djetetu.

ni u kamenu moz'ga. ako od onoga. Od devet osam. zovni hodzu. zu- . Kraj djetinje ~lave stayi upaljenu svijec. Nit' ja idem. di koza ne dreci. da nacini zapis iIi da prouci iz knjiga. od osaro sedanl. uzmi dijete na ruke i mahni ga 'prema . ad cetiri tri." Postupak kao gore. Nit' vuk sidi na prtini. od tri d va." Ako c1jetetu ne bude lak. 11i u dlaki supa. gledaj na kojoj ces strani najprije svjetlo ugledati. di koka ne kakoce. sad tamo neka je. nad kojim je bila djetjnj~ glava. na komu je bila. Ako znas. neg' joj saljem moga sina (kceri) plac. ni u tice mlika. IIi: "U mog Alije devet uroka. di masa ne zveci. di hore ne piva. tri ziva ugljena i ugasi -ih yodom iz ustiju. od jedan ni jcdan. di kuja ne laje. svjeze vode. Iza toga metne . pa ce uroka nestati. Ovo treba da uradis osobito onda. Isto tako kutarisat ces dijete od uroka i ovako: Gim se smrkne. nit' mesom zalozio. nit' se je hatinom podbocio. Za tim umo~i u onu vodu tri puta po tri prsta desne ruke'i svaki put ih turi djctetuu usta. Iza toga povali dije1e na Iegja i metne ga na desno koljeno. di ovea ne bleci.se prve veceri. Ouaj ugljen umota sada u komadic papira i metne ga djetetu pod glavu. lako ces ga izlijeciti. niti dite saljem. ko ti je dijete urekao. IIi: "Ni na moru mosta. od sedam sest.- 1." Ako to ne pomogne. makar i iz bunara. od sest pet. u niske nizine. Aliji uroka. nit' iroa uroka na Aliji. Gim ugledas svjetlo. ako ne znas.u i svaki put veli: "U ovu svicu huk. u moje ditc muk. da lizne one vode.ria ono mjesto.onome svjetlu. ni na. koje je urcceno. mesom se zalozio. Onaj jedan ode u visoke visine. ko ga je urekao. da se urok ne povrati.. upali mati onoga djetet(~. radi ona to kroz tri veceri uzasepce. donese kogod u ustima iz vrela ili potoka." I to se' tri puta izgovori i pri tOln se tri puta pubne djetetu niz lice. od dva jedan. koji je dijetc ur~kao. prva u komsiluku svijecu. Ako dijete i poslije trece veceri ne ozdravi. stane djetetu vise glave i makne besiku Ra onoga mje3ta. od pet cetiri. batinom se podbocio.20- "Vuk sidi na prtini." Neki rade i ovako: Cim se smrkne. ni u gavrana roga. pa reei: "Mene vila na svadbu zove.

zlicicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu. povali ga na legja i pokrije kakvom crvenom krpom. jer dokle se cuje zveka mase i masica. najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi. unese mati bolesno dijete u kuhinju iIi mutvak. a osobito. . Kada. od cega se je nijete uplasilo. Ako se dijete uplasi. treba djetetu JOB tri puta stravu' saliti. bud~ slab. devet planina i devet crnih stina.Kada. ako je vee dugo na djetetu. Ona zena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad djetinjonl glavom. dobilo je stravu. salje ona stravu na devet mlina. devet cubana. ni na dlanu zlata. cvrkne i dobije lik onoga. rastopljeno olovo kapne u vodu. Stravu znadu salijevati sarno rijetke zene. potoka iIi. Iza toga veli ona: "Ni na morn mosta. Tu sol baci u vodu pa ce uroka ko po vodi nestati. koje je iz puske izletjelo. pa mu ne ce ni more. za tim na zatiljku megju plecima. naz i kasiku. a ako je velika. ni vjestice nauditi. Ako strava nije velika. bunara donio. iIi ako se i u danu plasi. pa onda na more i morske dubine. a onda na desnoj nazi i lijevoj ruci. Ako strava. metne nad vatru i rastopi u njoj ono zrno. a naj- . dotle se ne mogu prikuciti ni more. Ako je velika. dijetc puseanim zrnom na svima tima mjestirna dotaknula i stravensku bogomolju proucila. Kada dijete dobije stravu. a salijeva se ovako: Nena uzmc puscano zrno. ni na gavranu biljega. Kada se je zrno rastopilo. pa onim zrnom dotakno dijete najprije na celu.- 121namazi njom dijete po celu. nije velika. odnese je u kuhinju. napunjenu svjezom vodom~ koju je kogod ravno s vrela. iza toga na zlicici i napokon na zili kucuvici. ni na ditetu strave ni uroka. ne treba vise strave salije-vati." Sada uzme tavu. Za to namazi djetetu sise bijelim Iukom. je zena. devet pt)lja. bude taj glas jak. koja zna stravu salijevati. a pokri ga mutapom. 'ni vjestice. U vodu metnula je vee prije nozice. onda na tjemenu na vrh glave. Najposlije metni pod dijete u besiku otvoren noz i glavicu bijeloga luka. pa u nOCI lza sna drekne. valja mu 'stravu saliti i pri tome stravensku "bogomolju" prouciti. istes malo soli. koju turedjetetu u sisice~ te iz njega sisu krv i taka ga utuse. JOB vise mogu djetetu nauditi mor~ i vjestice. pokrivac za konje od struujice. One imaju nekakvu kuku. Isto tako sakuj maAice i prisi ih djetetu na kapicu.

Kada je mati i trecega jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode. Ograma moze naskoditi ne sarno maloj djeei. Vrlo sam zelio da saznam i zabiljezim i stravensku formulu.. a onda ga vuce DR desnu stranu dok ne dogje do onoga mjesta. uzme najprije noziee i reze njima vodu u posudiei u raskrsce. ali mi je ona nena~ koja mi je ovo kazivala. lahko bi mogao ograjisati. . Da se toga ocuvas.- 122 - bolje je. gdje je i pocela. lsto tako opere mn zilu kucavieu. olovo i ugljenje i sve to baei kudagod na raskrsce. Da noeu pregjes sarno preko koga od tih predmeta. onda na paucinu. ljupine od j~jet. da ne bi vise mogla strave salijevati. a onda po ocima. da je na gladno sree pije. jer more biti da je sihir. Noziee. Kada je ona nena stravu saliIa. isto je tako pogibeljna i ograma.a i t. a onda na lijevoj ruei i desnoj nozi. to jest kacla na sto nagazi. Pocinje na celu megju ocima. spremi mati na sjegurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu. je kada ko ograjiAe. Sto je vode u posudiei ostalo. Da reknemo koju i 0 ogrami. ako je llagjes na raspucu. nego i odraslirn ljudima. orahovo drvo. a nena baei u vodu tri ziva ugljena. ne uzimaj nikakve stvari. more i vjestiee te straY&. lza toga umoci u onu vodu nokte desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima. Ograma. lsto tako. Dok ona to radi. noz i kasiku metne ona nena na vrata. da nokte vuce rd zliciee prema trbuhu i Dogama. jer od toga strav& bjezi. posudieu. da je sihir iIi da je ko njim stravu salijevao. pa ga vuce djetetu tri puta oko glave. neprestano uci stravensku "bogomolju". odunluk ili drvoeijep. pa bi mogo oboljeti. lza toga uzme onaj novae. za tim na necistu vodu i razoa vlazna mjesta. velec. da se strava ne povrati. ne uzimaj ga. kada se je vee 8vijet poceo razilaziti. najprije na desnoj ruei i lijevoj nozi. d. lata ova nena rekla mi je jos i ovo: "Ako gdje na raspucu nagjes novae. ne htjede reci. a bogme i umrijeti. a napokon zlicieu tako. lako moze biti. Kao sto su djeei skodljivi uroei. da se strava po narodu rastepe. da se to uciui u tri pazarna dana. uzme nena kakav novae. To isto ucini i s nozem i sa kaAikom. lza toga skine mati 8 djeteta onu crvenu krpu. pomahnitati. Ograjisati moZe se na viAe stvari ali najviAe na nokte. valja ti osobito paziti na red . kuda najvise svijeta prolazi. pa mozes ograjisati.

.mole se meleci Bogu. i tako nastaje grom. jer se u to doha sejtani najragje u macke sakrivaju. da ide kuda hoce i da joj nista ne reces.. zovni koga ueena hodzu. pak ih turi u kakav zid iIi ih baei u vatru iIi u vodu. skupAtina. Kada grmi. jer se gjavo rado i u lupinu od jajeta sa~riva. koji nose nokte ko orlove pandze. jer hi mogao lasno ograjisati i ko pod orahom ograjise. da ti iz knjiga prouci. Ako moraS macku noeu prihvatiti. ali ako ti cini stetu. Kad odrezes nokte. neka ne trazi dermana. za nje i na strasnom sudu odgovarati. a vjetar meni kad mi zatrebaju. Orahovo drvece je najmilija sastajaliste sejtana. pazi da ne· zaspes." Ovdje moram napomenuti. Ogramu je vrIo tesko izlijeciti. lijeka. po. pa se ne boj. pa je moras otjerati. puste meleei strijelu. jer je u njoj sigurno sejtan. da jn ne udaris dva puta uzamance. Za to. da ne stanes na lupinu od jajeta. takogjer je covjeku pogibeljna. tjeraj macke iz sobe. da joj ne reknes "pis!". osohito pak ne valja. jer mu pomoci nema. a vele. Bogu 8~ moliti. pa bi lasno u kucu udariti mogao. Ako si ipak kojom nesrecom ograjisao. jer su sve ko i sejtan lukave. Kada si to ucinio. Kada naime grmi. jer ees sejtana razjariti. Da ih otjeraju. najbolje je da je pustis. papira. prihvati je lijevom. pazi da se ne prevaris. da takovu Iupinu pred 8ohom nogama turas. vikni joj "zue!" pak ti ne moze naskoditi. Sasvim erna macka. da ce oni. stanu se s~jtani meleeima rugati. ono je sejtanski medzlis. na kojoj ne ima ni najmanje hijelog iIi sivog biljega. da naAi muslimani ne trpe velikih nokata. zavij ih u komadie eageta.ne vjeruj ni jednoj. a osobito kuda Doeu hodas. pa da je i sejtan u njoj.. . pa ne ces ograjisati. da pazis ito radis. Osim toga pazi osobito na to. pak ces ozdraviti. reci: "Ja dajem vjetru nokte. ako hladujes pod orahom. Ako vidis nocu 'crnu macku. jer ces ograjisati. <Jim oni pocnu ihadet ciniti.- 123- i cistocu u kuei i oko kuee. a niposto desnom rukom.za to je najbolje. Ali ne sarno da moras paziti na erne macke . lsto tako pazi dobro.

dvadeset pa i trideset kruna.starci vole. Muska odijela vezu pamucnim. Za otomanske viade i ndok je holji vakat bio. Ti se pojasi zovn trabolozi. Kako se . te BU skoro uvijek crveno iIi zeleno obojeni~ Takav se pojas zove krmez. a odIikuju se vrlo lijepim bojama. DJETI)\JSTVO. sarno sto je odijelo za dijete i mladica uz tijelo. dobije fesic. a sarno nekoja djeca cipele. mn! i starac." vezli su i Muska i zenska odijela srebrnom i zlatnom zicom. a zimi koparan.odijeva djeeak od dvije do pet godina. da BU im odijela malo prostranija. dzemadan i zimski gunj. U proljece i jesen koparan i fermencic. docim muzevi i . age i neki imucniji trgovci nose zimi osim zimskoga .II. a za odrasla muskarca deset. gace i caksire. opasu ga pojasom. onako se odijeva mladic. Caksire su od cobe iIi atla~a iIi dimijaluka. a na kOBulju. Bezi. a vrijedi 40 belera do jedne krune. a prave ih od vune iIi od pamuka. Kada bude muskorn djetetu dvije godine. Ti BU pojasi dugi tri do cetiri arsina. ljeti jecermu i Iaki koparan. Traboloz za djecaka od dvije do pet godina vrijedi cetiri do sest. Kada sn ga ovako obukli. Na e"ornje tijelo oblace djetetu kosulju. svilenim iIi polusvilenim gajtanima. Na nogama nose jemenije iIi firale. Danas vezu srehrom i zlatom samo zenske haljine. Djeca odlicnijih i hogatijih roditelja dohivaju pojase satkane od svilenih i poIusviIenih vlakanaca.

koje im ispod kosulje vire. koje kao i gace nad kukovima i na gleznjima vezu. izvezeni srebrom i zIatom. dok . svile i polusvile.rebrnom zicom. Bogatije muslimanke nose osim toga fermene. polusvile i svile. a krajeve pusti da joj preko koljena vise. siromasnija bez kite. Zenski su pojasi nesto tanji i kraci. kadife. a na po se dolame. Takav se kaput zove se curak. iIi ako ne nose gaca. Na tijelo im oblase kosuljice od beza. a kopce se kukama. nego Ii muski. Jeleci su kraj rubova opsiveni zlatnim iIi srebrnim siritom u sirinn od jednoga do dva centimetra. U prijasnja vremena nosili BU i druga odijeIa. nalune. Pod kosuljom nose gace. koji im sezu jedva do kukova." Dolame su bile vrlo skupe. a imucnija sa zlatnom iIi svilenom kitom. Fesiee kite cvijecem. koje im do glezanja sezu.srebrnom i zlatnom zicom. onako se odijevaju i djevojke. Siromasnija zenska djeca i djevojke nose na Dogama nannIe iIi kako ih one zovu. tako se i zenska djeca i djevojke paSu svilenim iIi vunenim pojasevima. Na kosuIje oblace koparane i jeleke. ali je to danas vee sasvim prestalo. Kako se odijevaju zenska djeca. Kao sto muska. Dolarne su prestale danas i u turskoj carevini. a vrijedi sto do dvjesta kruna. Sarno neki te neki begovi cuvaju i danas dolarne za uspomenu na stara "bolja vremena. A njegove haljine kakve su?! Valjaju mu carskog Carigrada. Dimije kroje od basme. Bogatije i odlicnije rnuslimanke nose mjesto traboloza kolane. Imucnije Dose kozne iIi svilene cipele. te su vrlo skupi. Zenska djeca dobivaju fesic. koji su sasvijem i sprijeda i straga izvezeni zlatnom iIi t. laIama~ biserom i dukatima. obla~e preko kosulje dimije. tozluke i biogradske gunjeve.- 126- gunja duge iIi kratke zimske kapute postavljene Iisi~ijim krznom. jer su bile izvezene srebrom i zIatom. To su vrlo fini kozni pojasi. a nosi ih JOB jedino sultanova tjelesna straza. do~im ih bogatiie oko dzepova i na gleznjima izvezu . Dimije su u siromasnije djece i djevojaka jednostavne i bez svakoga nakita. sarno sto se muskarci 'pa§u njima i dva i tri puta. docim se zellska opase sarno jedanput. a vrijedile su i po koju stotinu dukata. Isto tako nose one i traboloze. !{oparatre i jcleke prave od atlasa.

A na dibu vezen~ fermana. Na kosuIju telli morsku dibu. ali 0 tomu na drugome mjestu. . Nase se muslimanke' rado kite. "Nij6 sumbul ni suvise mavi. Opasa se pasom trabolozom. zenska djeea i djevojke dibu.- 127- se ne udadu. srebra iIi zIata. Pet stotina diza nabrojio. Na rukama nose belenzuke. a na po se oko Banjaluke. Na grIu joj gjerdan izbrojio. slikovito nam opisuju narodne haremske pjesme: "Sumbul mavi u zelenoj travi. naruk'Vice. takogjer od srme iIi srcbra. ali se je rijec u nekim krajevima. kako je neko osobito lijepo odjeven. a kite i avoju zcnsku djeeu vee sa dvije iIi tri godine. U prijasnja vremena. I Da ruku zIatnc prstenove. lale pa i dukat. u narodu odrzaIa. jedva do pred neko osamdeset do sto godina. nosila su odlicnij&. I pod njima stotinu dukata. kada se njom hoee da oznaci. Evo kako narodna pjesma opisuje odijevanje djevojke: Oblacila burundzuk kosuIju. Koliko nakita moze da na sebi nosi zena iIi djevojka. a na srmu objese dukate. Danas to vise ne nose. a pod vrat struke od bisera i dukata. lsto tako kite se i zene i djevojke. svileno odijelo. koje je hilo izvezeno srebrom i zlatom. sarno sto je nakit u zena i djevojaka mnogo skuplji. "Vee su rneni moje drftge mani "Di ja nosim finofes na glavi. nego u djece. Udate se zene odijevaju nesto drukcije. Trideset j e zlatnih nabrojio. Pod ko~ulju pulli ciftijane. "lspod fesa ceterest dukata. Na usi kopce mengjuse od snne. "A na celu dukat fundukliju. Na fesiee meeu im kakav evijet. Struke na bogatoj muslimanskoj zeni iIi djevojci vrijede vise puta po vise stotina kruna. IIi: Kako ju je za malo gledao.

Na njemu se vide cakSire. Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacao je kamena s ramena. a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci. .. jecerma 1 gunj postavljen krznom. ( l Diambas trgovflC konjima.. pojas trnboloz.1 128- .

kada se vraeaju sa Oabe. boje je rastokom iIi jasikovom korom i za kratko vrijeme bude kosa vrIo lijepe erne ·boje. (la ih mogu uplesti.- 129- IIi: Jedna glava. a najkasnje odostraga. a donose je ponajvise hadzije iz Meke. Ima bogatih begovskih gospogja. Isto se tako ne valja ni u nedjeIju eesljati. sto je sami prave od sacikove i jasikovc kore. Prisle su joj struke priko pasa. Kada su djeei kose toliko narasIe. bojadisu. ali BU za to vrlo jaka i trajna. a jos vise zenskoj djeei bojadisu kose. U ostale dane ne valja se cesljati. cim su im toliko narasIc.engjuse. cija odijela sa nakitima stoje cetiri do sest hiIjada ~runa. sto ih nose nasi muslimani. Tako ~a primjer. pa BU i oni ervenkaste boje. Zenskom djetetu kniju kosu dok so ne uda. i knom. U muslimana je obicaj. a kad se uda. da svojoj muskoj. Maloj djeci pocnu kose plesti najprije nad celom. muz umrijeti. Vee u prvoj godini. a cetiri gjerdana. iIi bojom. da dobiju crvenkastu boju. pocnu ih cesljati. Jedne usi. tomu ee se taj dan sigurno nesta neugodna dogoditi. da moze cesalj u ~je. cetvero ogiavIje. sto ju takodjer don'ose iz Carigrada. Zenskoj djeei ne sarno da boje kosc1 nego im kniju. vrlo su skupa. Kna dolazi u trgovinu kao zelenkast prasak. hdan joj je od drobna bisera. Odijela. mazu ih petrolejem. ko se cesIja u utorak. da irn djeea dobiju Iijepu ernu kosu. docim tina odijela' vrijede tri do cetiri stotine kruna. Zen~ka odijela BU jos rnnogo skuplja radi nakita i vezenja srebrnom i zIatnom zieom. Najprostije gragjansko odijelo stoji trideset do cetrdeset. nokte i dlanove. a sarno nakit na fesu i usima vrijedi preko stotinu dukata. Medine iIi iz Carigrada. jer ce zeni. Muslimanska zena cesIja i sebe i svoju djeeu obicno u ponedjeIjak i cetvrtak. cetvere m. 6 I r· . Jedan vrat. da bolje rastu. mazu je rastokorn. koja se u lledjelju ceslja. cim je dijete ponesto ojacalo i kose rou porasle. Koji cuva vrata i podvoljka. Zenskoj djeci pletu kose u pleteniee. onda s jedne i s druge strane glave. Hoee Ii sada. A tri su joj od zuti dukata.

narucio. *) Pravilno lnekjteh. da bude sto opremniji kad u skolu pogje. radostan bio svojoj majei.c ono u nlejtef i kad opazi. Djevoj~ice j . da budu pravi muslimani i muslimanke. koji je dijete prvi put osisao. rou je sretni haho i nove firalice. u kojima djeca uce toliko vjeronauke. pa sam i ja taj izraz zadrlno. da im niz ramena vise. i zadiju ih Z3 kUClli rogalj iIi na koje drugo. kad ce joj sincic nauke u mejtefu svrsiti i hatmu prouciti. Kada su mu kosu odrezali. ali sto vise mjesto u kuci. nego sarno sa strano i straga i prave ~etiri do jedanaest pletenica. da naime znaju glavne istine Bvoje vjere i da se znaju Bogu moliti. a nR glavu mu metnuo nov. papir. vagnu je. salju ga u mejtef*). gros~ iIi kruna megju siromake. slatki kolac. kada ce u skolu. Nekoji ne sisaju Muske djeee Bve do sedme iIi devete godine. hatmu prouciti~ pa oa Majka veselje cini?" Dok to govori ljubi dijete. osobito bujnu kosu.130 i djevojke ne pletu kosa Dad celom. ali se obicno kaze meitef. kad ces ti. a jos vece sica za IDejtef. Kad bude muAkom djetetu ~etiri godine. Majka ga grli i ljubi i ljubeci ga tepa rou: "Dvanaes' majcini srea i dzigeriea. da ga sto ljepse opreme i obuku. kada c. a Majka mu nacini finu kesicu za musaf~. dok ni ne misli u mejtef. dvanaes' majcini dusa i zenica. kako sc oni brinu. Koja djevojka imn. razdijeIe toIiko nov~iCa. dize ga 11a rukama u vis i spusta u krilo od majcinc ljubavi i pomisli na onaj srctni cas. fino ukaIufljen fesic. Kad dijete vidi. Berber. da se roditeIji toliko vesele danu. Mekjtebi iIi mejtefi su vjerske osnovne skoIe. Veliko je veselje inlati kcerku. na dar. dobije ono od oca ~vc nove haljine. Prije neg-o ce Inusko dijete u mejtef. Te kose umotaju u krpu iIi Cage. naraVIlO je~ da se i sarno veseli danu. koliko im j~ nuzno. Dok je sincic jos sasvim mIad. obir. pletc i do sedamnaest pletenica. osisaju ga prvi put i to uvijek u cetvrtak iIi n mladu nedjelju. mekane cipele od crvene iIi zute jarecc kozc. knjige.no od plavc iIi sive cohee OSiffi toga smalajisao. Kada djetetu bude cetiri do pet godina. a od djeteta i gurabiju. pa koliko je drama teska. dobije osim svoje obicne place posebnu nagradu. Mu~koj djeci ceAljaju kose unatrag.

sluge za konje i goveda. Da Bog da. poglavje iz kur'ana. majka ga mije i ceslja koliko sarno moze ljepse. zeli. svoje unuce. cestitaju joj. draga neno. nego i seizi. od dragosti na krke. pa kad ona umre. da se. -vide i da njirne svak razi~ zadovoljan.' dici. baka. i sprema hodzi bajramluka. pa sve pita: "A koliko eu noei. ja muftija. kako vee i jest staro celjade mekana srca. korist. dnso moja.. ne sarno domaci ukucani. da veliki alim. ljubi . pa kad se vratis iz mejtefs. sto se "prid dusn mrtvima uci". "jo§ pavati. zaplace. Kad oBvane jutro onoga dana. . prvi put u Inejtef. a onda mu rekne po prilici ovu hajr dovu: "Bajde sine u sto dobrih casa.sto hodz:l bude govorio. izmoli. zamoli.majka ranee svoje. ja muderis.- 131- Dijete ·kao dijete. Kada se je dijete probudilo i ustalo. poljubi u celo i u obraze. Ima kr~jeva u Bosni i Hercegovini~ gdje stara nena. hajirli mi bio! U medresu mi iso. koje su se kod nje u to ime okupile i govore: "E da Bog da.kada Ge prvi puta u ·mejtef poci. ali prjje valja da majku u ruku poljubi . profesor. "dite ne stidi. sa srecom. da nauci. prijateljice. ako je ziva. kada ee dijete u mejtef.. Da ee majka svoje dijetc rado blagosloviti. pa da se ne uskajete ni vi. ako Bog da! I veliki alim posto. da joj jasin. ucenjak. dok pogjem u skolu?" . bakrenoj posu.i da hajr dovu. izmiIa i iscesljala. hizmecari i hizrnecarice. jer vjeruje. pa da od njega i zivi i mrtvi fajdu. razumije se sarno po sebi. pa da bude. dar. narovano lice. visi ~uslirnanski svecenik. uoci svakoga petka i ponedjeljka prouci. na legja. izide. komsinice i rodi~e. bude. neka ti je slagje uciti. Dok stara nena unuce na krke do avlinskih vrata nosi i dok mu hajr dovu poteze." Kada je majka dijete lijepo obukla.mubareeleisu. Kada ga je tako do avlinskih vrata donijela.. prati ju sva kucna celjad. polazi ono u skolu. pa mu govori: "Ustani. skine ga. Kada je nena dijete do avlinskih vrata * . Ona to radi za to. doniti. kurni sluge i sluskinje. blagoslov. a suze joj curkom cure niz sta-raeko. a prj tome i izljubiti.!" Dok to govori. da rou hairli bude. Dok majka djetetu' hajr dovu daje. ni on. zenska glavo. Na Oabu te nena opremalu. i da ce mu mejtef omiliti. da ce joj unuk bolje uciti i lakse pamtiti. sada ees B hajrom. majka ee ti kolac skuhati i meda ti u sahandziku. prime i tako ga do avlinskih vrata iznese.

-

132 -

I

donijela i kad rou je hajr dovu potegIa, uzme ga otac za ruku i odvede u dzamiju, da se Bogu pomole, a onda ce istom u mejtef. Kada je otac sa djetetom u mejtef dosao, najprije ce hodzu darivati. Neki dade pletu, stara cvancika, neki dvije~ a neki i vise, .kako vee ko moze. Kada dijete dogje u mejtef, dobije kaIfu, to jest monitora iIi boIje instruktora, koji ee ga poducavati i snjim, sto hodza kazuje, ponavIjati i ucvrscivati, a za to treba i kalfi DeSta bajramluka dati. To daje otac. Osim toga nosi dijete i od materine stralle hodzi gurabiju, jedna vrst kolaca, pa cevrmu, vrlo tanku, zlatom; srebrom iIi svilom izvezenu bijelu maramu, a neki dapace i boscaIuk, naime kosuIju; gaee i eevrmu, ne bi Ii hodza boIje oko djeteta dikatio, nastojao, jer· se naSi muslimani drze staroga llRceIa: "Ko boIje ,maze, taj brze vozi", a i stare su nene jos u onaj dobri zeman, vrijeme, kazale: "Ako hoces da dite nauci, treba otac da podupre 'kesom, a mati casom", duboka bakrena posuda, u kojoj se peku kolaci, dakle jalom, kolacima. Bogati ljudi daju hodzi osim svega toga i po dukat, a majka djetinja salje, mn svila, pa slatkarij~ i boscaluk od velika vrijednosti, jer je u njemu svilaca k08ulj~l, a gaee od sajaluka, ,vrIo finog domaceg platna. Ovakav nacin darivanja ne nalazimo megjutim sarno kod musli mana, nego i kod krscana, sarno sto oni ne daju uciteljima ono1iko darova kao rnuslimani. Do pred neko trideset, cetrdeset godina vladao je taj obicaj i u drugirn zemljama, a na po ~e u susjednoj nam Hrvatskoj i 81avoniji. Taj obieaj vIada ondje mjestimice jos i danas, a osobito u Slavoniji u onim krajevima, gdje je narod imucniji, i gdje zive sanli domaei seljaci, naime starosjedioci, ~dje jos nema doseljenih Ceh~l, Nijemaca, Madzara i Ijudi drugih narodnosti. U cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji rijetko hi kada, jos i za moga djetinstva, koji otac svoje llijete u skolu doveo, a da ne bi pri tome ucitelju "jabuku" iIi ~,milostu" donio. Te "jabuke" iIi "miloste" bile su nekada, a osobito ako je dijete bilo iz bogate zadruzne kuee, vrlo velike, te hi ucitelji u ime "jabuke" iIi "miloste" doblvali suha mesa, pilice, kokosi, purane, janjce, zito i drugo kojesta, a u vinorodnim predjelillla osim svega toga i po akov vina. Te "jabuke" iIi "miloste" davali su roditelji iz vise uzroka, a ponajvise za to~ "da sibe budu lakse" i da ucitelj - i preko

j I I

I
~

I

I I

-

133-

i

i

!

zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8. kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod k uce zatrebali. Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati. Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono, sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete, lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori: "MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki je narasao!" Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao, stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati, razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli: "Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli, razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi poslala, predaje mu dijete i njezin dar. Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vratiti. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu. Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka, zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore: "Blago majci, kad je i to doeekala I"

-

134-

<Jim je dijete doslo na avlinska vrata, grli ga Majka i ljubi i ljubeei ga vodi iIi nosi u kueu i vee putem kroz avliju i basamake, skaline, pita ga medenim kolacima, jer mu se je zihin, talenat, od velikog "ueenja" umorio, pa ee mu biti lakse kasnije uciti. Zensku djeeu salju u mejtefe obicno poeetkom mjeseca muharrema, muslimanska' nova godina. I zenskoj djeci tetose kao i muskoj prije polaska mejtefa i vesele 8e dano, kada ee u skolu krenuti. Ali je zensko i slabije i plasljivije od mnskoga i za tOo zove majka svoje rodiee, komsiniee i prijateljiee, da joj eereu priprave i osokole za mejtef. Vee nekoliko nedjeIja prije, nego ce eurieica u mejtef, dolazi u harem briznoj majei sad ova, sad ona komsiniea, rodica iIi prijatcljica, a petkom u veeer i njih vise zajedno, pa 0 cemu ce govoriti, ak() ne 0 eurieiei i mejtefu, sarno da je priviknu, osokole i razvesele, da vesela ode prvi put u mejtef, jer to mnogo vrijedi. Kad osvane dan, u koji ee mlada taliba, ueeniea, u skolu, skupe se i opet one kOIDsiniee, r('dice i prijateljice, koje su dijete za mejtef sokolile, da pomognu majei, da dijete sto ljepse obuee, umije i poceslja. Kada su ju tako obukle, izmile i pocesljaIe, ture joj pod pazuho elif-ba suharu, a onda se i same zaviju u svoje zavijace i krenu sve zajedno sa djevojeicom prema mejtefu. Kada je dijeteprekoraeilo kucni prag, uzme Majka za to vee priregjeni gjugum, oveea bakrena posuda, vode, lijeva vodu za djetetom i pri tome govori: "Kako lako voda iz grla gjuguma tekla, onako Iako, ceree, i ti svako ztije, svaki glas, iz usta hodzinih, primala i sve ti ko p() vodi islo." .
K~o svuda, tako ima i kod naAih muslimana dosta djeee, koja slabo uee, jer joj se zihin, talenat, tesko otvara. Kako nase muslimanke, a osobito starij~ zene, rado bajaju i u grab vraeaju, uroke i ograme skidaju i stravu salijevaju, isto tako nastoje one, da saznaju, za st~. djeca slabo uee i kako bi se tomu pomoci dalo. Evo eto one o tome kazu: "Ako imas dijete, koje slabo uei, daj mu svaki dan izjutra po nekoliko smokava, pak ce mu se otvoriti zihin za ezberleisavanje", pamtenje. lato tako dobro je davati djeei, da jedu sto vise lesnjaka dok idu u skolu, jer oni prouzrokuju ostroumnost. Ali ako je dijete i najostroumnije, ne daj mu nipoeto da jede mnogo orRha, jer ce od njih postati tupoglavo. Ako se djetetu teeko zihin

njihova velika ljubav. Odatle i dolazi. te ce i ono onako brzo govoriti. vide i da na OVOID i na onom svijetu sojima hosmud. Isto tako imaju djeca i u obiene dane manje pro~do. bistre vode. grozgjice. Da nasi muslimani i bez obvezatna polaska skole. budu. koji se zove Talim ulmuteallim. Tako uradi dva. mozda ce joj koristiti ! U mejtef ne mora niko ici. za njihovo dobro. zadovoljni. niti ga je ikada hilo. jer lastavica svojom pjesmom Boga hvali. . da zna nesto kao lastavica i t. kojoj se zihin tesko otvara. a najslabiji u jesen. kako smo vidjeli. da gjunluk. olaksavaju i uevrsCavaju pamtenje ako izjutra izjedes dvadeset i jedno zrno. uzrokom je. svoju djecu tako marljivo u mejtefe saljn.l 135 otvara. koju goje naspram Boga i svoga vjerozakona. pa onda odmah saspi onu vodu iz kljuna u usta onoga djeteta. nesto losiji je ljeti. d. tamjan. a onda i ljubav nasprama djece svoje. U Arapa opet ima jedan prekrasni kitab. sto BU dzemati dosta maleni. Majke.. koje slabo u~i. pa BU' mejtefi obieno uvijak kao kosnice puni vecih i manjih ueenika i u~enica. ali je naB musliman moralno obvezan. da BVOju djecu. pokusajte i ovo. knjiga. Svaki ovakav dze~~t ima svoj. U toj knjizi pise." Marljiv polazak mejtefa potpomaze ito. da neko umije knjigu kao lastavica. pokusaj jos i ovo: Gledaj da uhvatis kucnu lastavicu. pak ce dijete postati ostroumno i parnet ce rnn Be otvoriti. pak zele da i ona. nego u osnovuim skolama. i musku i zensku. Makar i primitivni mejtef i svoga hodzu. Pridodajte tome jos sedam dana obaju bajrama i to su im svi praznici. ulij joj u kljun nekoliko kapi ~iste. korist. da zivi i mrtvi od njih hajr. da se mogn ispavati. Najbolji je polazak zimi i n proljeee. prisilnoga polaska skole nema. sa secerom i crvene rozacije. kako brzo lastavica cvrkuce. jar onda moraju djeca roditeljima kod berbe kukuruza i drugog poljskog posla pomagati. a knee u njima ponajvise na okupu. za tim mjeseca ramazana kroz citavo prije podne. da se u narodu ~esto euje. tri puta. upoznaju i obljube BVOj zakon i da tako steknu "'svital obraz na obadva svita. pak ce i njemu Bog pomoci. ProBto imaju sarno svakoga petka. jer djeea u mejtefima u~e. jer se u tom mjesecn vrlo kasno na poeinaJt lijeze. kao eto su u osnovnim i drugim skolama nema. koje imate djeeu. Velikih ferija. i radi Boga i radi ljudi u mejtefe salje." Radi toga i polaze djeca vrlo marljivo mejtefe.

a sarno neki to neki cilimima. U takovim dzematima mejtefi su De sarno skole. Vee prve godine iza okupacije. Mejtefi su kao i vecina muslimanskih seoskih kuCa obicno vrlo maleni. iIi ako hodza toga nema. jer OV8kovi zavodi ne odgovaraju svojoj svrsi. 0 molitvi. nego da mogu kur'an citati i barem donekle razumijevati. jer mejtefi nemaju obicno vise od jedne sobe. Svi BU mejtefi prostrti carsafima iIi hasurama. iIi se jezikom udara 0 zube iIi nepee i t. Zavirimo sada u koji od tih.. Na tima cilimima. a cesto i dosta tamna. 0 abdestu. Sarno veci i bogatiji d~emati u kasabama i gradovima imaju vece i Ijepse mejtefe. a i ta je malena. earsafima iIi hasurama klanjaju . kose. a danas ih ima tri ptita toliko. da Ii dugo iIi kratko. jer je kur'an pisan arapskim slovima i arap~kim jezikom. Glavni je predmet u svakome mejtefu arapsko iIi tursko pismo. Tedzvid je nauka. iIi tomu sliene stvari. ali takovih je i dana& dosta malo. k~ko se pojedina arapska slova. ali ga nema. bilo je u ovim zemljama preko pet stotina mejtefa i tako je na devet stotina muslimanskih stanovnika otpao po jedan mejtef sa po priliei devedeset za skolu sposobne djeee. d. kola. Osim kur'ana uee jos tedzvid i suruti salat iIi seraiti islam. jest nauka 0 Bogu. a to za to. narasao je taj broj na 620 mejtefa. nego ujedno i bogomolje. ali ima i prizemnih gragjevina. i drugo poljsko orugje. da Ii na nos iii na grlo. Godine 1882. gdje su u ~stoj kuci uz skolsku sobu i druge prostorije. a nasi muslimani i ne teze za drugim. a rijeci i recenice kako treba izgovarati. a dolje je skola iIi bolje skolska soba. zeeatu i drugim temelinim istinama muslimanske vjeroispovijesti. slaho iIi nikako okrecena. U Bosni i Hercegovini naSao sam vise dzemata. nairne. to su ponajvise drvenjare na jedan boj.136 koji u njemu djeeu u zakonu poduCava. U prvom boju. u kome ne bi bilo mejtefa. Suruti salat iIi seraiti islam. postu. osobito seoskih mejtefa i promotrimo ga poblize izvana i iZDutra. premda se naSa vlada za sibjan mekjtebe mnogo ne brine. plugovi. Tu stoje hodzina goveda i konji. koje mora znati svaki musliman i muslimanka. da gjaci mogu kur'an pravilno citati. stanuje hodZa i njegova obitelj. Ima i takovih mejtefa po selima. u kojima nije bilo dzamije. a prema njima i rijeci izgovaraju i naglasuju. dakle jos u doba nemira i ratne trzayice.

a knjige drze u rukama. to je hodzino. koja je visoka da djeci. neobojena drvena klupa bez llaslonja('~. da ne prljaju onih carsafa. Pred svakim redom djece. Skolske sube peru obicno svakoga mjeaecs po jedan put. obicno 108a duga secija. da u zimsko doba lo.- 137- djeca sa hodzom ikindiju. Tima pracama loze ne samo skolske 8Obe. a i to sarno onda. nego djeea sjede na goloj zemlji. a moze ih i prodati.musliman ne smije. da u zimsko doba svako dijete svakoga dana i prije i poslije podne ponese po jednu pracu u mejtef. Tu je na prednjoj strani pokraj zida drvena. a bogatija i u mestvarna. leze djeciji kitabi i druge stvari~ koje im kod nastave trebaju. ako je zemlja suha i sRsvim cista. nego djeca mem. jer ih za vjeronauku ne treba. i na njoj stari izlizani minderi napunjeni slamom iIi vunOID. a iato tako i pod u skolskoj sobi oprati i sobu pomesti i pocistiti. U skolskoj sobi nema ni slika" ni zemljovida. Kada djeca ulaze u skolsku sobu. Djeca iz boljih i bogatijih kuea. ne moraju sarna peci loziti~ nego ih moze ko drugi iz njihove kuee iIi za placu naloziti. ostavljaju pred vratima obucu pa ulaze u skolu iIi bosonoga iIi u carapama. kao i ona. ni drugih ucila. Ima i tako siromaAnih Inejtefa. Gjaei sjede pred secijom u redovima na koljenima. jer nas . erne koze. pestetima. .ze skolske peci. pa kada se je koji umorio sjedec nn jednom koIjenu. dok podviv noge na zemiji sjede. klanjati' na goloj zemlji. Osim toga duzna su djeca. koja au slaba i malena. peru i ciste skolske sobe sarna. hasura iIi cilima. a nema cesto ni pokucstva. do prsiju seze. s8svim mekanim donjim eipelama od zute iIi. a sto drva preostane. a nekaka i druge vaktove. pruzila se je prosta. Vee od starine uveden je po svoj Bosni i Hercegovini obieaj. osim u velikoj nuzdi. nego i hodzin stan. a peru ih skoro uvijek starije i jace djevojciee. a dugacka skoro tako. kao sto je soba siroka. podmakne drugo i tako redom dok nastava traje. a nema ni pestetn. Na tim klupama iIi kako ih nasi muslimani zovu. i tako citaju. u kojima nema ni prostirki. na kojima sjadi hodza i odatle nadzire rad svojih ucenika. Mesti i cistiti moraju ih sva djeea po redu i to svake sedmice drugo. U mejtefima nema skolskih podvornika. on ih moze za se upotrijebiti.

a on sarno sjedi na seciji i nadzire njihov rad. a osobito oei. da koje dijete ne uei. iIi kako ih nasi muslimani zovu. nego i u visim muslimanskim ueevnim zavodima dozvoljena i rnditelji. sto mn se govori.. da roditelji . sjedi hodza bezbrizno na svojoj seciji iIi ispravlja pogrjesno izgovorene arapske. a eesto i vika u takovoj sobi i oko nje. stupio u Inejtef i cno isprvice onaj sum. pa udari njom ODO dijete. grjehota ga je dakle tuci. da ju biju i sibaju. Sada si predstavite kQliki je zamor. pa ako opazi. ne sarno. sto mu onaj govori. Bodza se sa djecom u mejtefu bas mnogo ne muci. jer dijete je dijete. da kada sam prvi put. ako ga ne nagonis na to? JOB i danas cuje se u narodn. nego mjesto njega rade ponajvise stariji gjaci. obicno sasvirrl mekanicki ono. cuje a i razumije samo svoga monitora i kako moze jedno da odvike drugoga uei i pamti ono. naime gjak i njegOY kalfa. Moram priznati. pa kako ce uciti. dohvati sibu. a to cesto i ponavljaju: "Evo ti hodza dite. bij ga i sibaj ga. Dok monitori i mlagji gjaci tako rade. pa onda za~or i viku. da dzemacani. a kraj njega pruzila se je siba. u kojima se djeca ne sibaju. a zenska zenske mejtefe. Tjelesna se je kazna tako u nasim sibjan mekjtebima udomacila. Da ovak~ . premda djecu vrlo ljnbe. ne boje te se dica!" a hodZa. dobacuju: "Bodza. da iQla kakvu takvu satisfakciju. polaze muska dje(~a muske. sarno sto BU muAka. a bilo je to u Maglaju na Bosni. jer je zensko i slabije i njeznije od muskoga. monitori.-138 U mejtefima poduCavaju se eva djeca zajedno. obicno pq dvoje. a moje kosti. da ga sjeti na rad i poslusnost. Kalfa govori naprijed. sarno mu kostiju ne lomi. kako svako slusa. U mejtefima uee sva djeca glasno. odgovara: "Beli ni ja dice!" Zensku djeeu ne sibaju toliko kao musku." To jest sibaj ga koliko ti drago. kalfe.. turske iIi perzijske rijeci. duga obicno kao i skolska soba. U vecim mjestima. tvoje meso. osobito u kahvama i na sijelima. hodzi ko porugljivo. pa i danas jos ne razumijem. drze da mejtefi. lla iednoj. a zenska na drugoj strani mejtefa. a gjak ponavlja onda. mnogo 11e vrijede. Tjelesna je kazna ne sarno u mejtefima. nego ih mole. Oni vele. kako se djeca u onom zamoru mogu snaci. ako je koje dijete soo nevaljana ncinilo. g<\je ima vise mejtefa. da je nemirno iIi da ne slusa svoga monitora.. da sam se zaeudio. da ne spoeitavaju hodzama ako im djecu tuku.

. vee koje je darovitije. da se kod sibanja cuje plac djeteta. da vidi kako djeca uce i sto hodza radio Bodza treba sada. a onda rou po golim tabanima udare toliko stapa. ni kako ce hodza svoje gjake uciti. s muskom djecom. koja svrse nauke u mejtefn za. koliko ce koje dijete mejtef polaziti. puse i razgovaraju.. jer svaki roditelj i iole odlicniji musliman iz onoga dzemata ima pravo. i quhanom . mnogo ne trpi. da majke svoju djeeu odvise ne razmaze.· Prije nego ce musko dijete radi vecih pogrjeaaka sibati. vrse muzevi nadzor i nad materama i nad kcerima i paze. a neka bogme jedva i za deset godina. da sad ovaj sad ollaj otac iIi dzemacanin unigje u mejtpf. rade kalfe i dalje i tako nastava. koliko je to hodza prema krivici doticnoga odredio. lma i takovih mejtefa. lsto tako nema propisa. a osobito seoski hodzR i "cigar" zapaliti. Tako dakle ima djece. pet iIi sest. sohu podignu na ruke iIi na ramena tako. Uzgoj dakle kroz spartanski. Falake BU vrlo osjetljiva i po nasem svaeanju necovjecna kazna. Dijete povale na zemlju. da u mejtef unigje kadgod hoce. Za vrijeme nastave ~. uzrok je. sto nasi muslimani vjeruju. neka zg. uzrok je. da hodze sibaju djecu. Da narod zahtijeva.e~to se dogagja. ali za to ipak. kasnje. nego je sve to . da je siba u dzennetu nikla i kad se njom djeca tuku. m. u kojima moraju sva djeca aminati. nego ozbiljni i strogi otac.poCa~ti.lat. Dok oni sjede. kafu piju.ecu ga u falake. a moze i svoje goste duhanom i kafom pocastiti. da oca koga djeteta iIi odlicnijeg dzemaeanina lijepo doceka i da ga kafom. sto se za uzgoj muskoga djeteta kad malo ponaraste. tuda koza tije. tri iIi cetiri. za to vee odregjenu sohu iIi motku. a cuo sam u narodu i ovu vrlo znacajnu recenicu: "Kuda hodza bije.- 139- strogo postupaju. U nasih muslimana nema odregjenog vremena. da ona bolje rastu. dok naime ne pronce kur'an i ne nauce nesto t~dzvida i 8uruti sa. Bvrsi skolu prije. sto ce i koliko ce u jednoj godini svrsiti. Za vr~jeme nastave moze svaki. a koje nije. to jest glasno govoriti: "Amin! Amin!" dok koje dijete sibaju jer je sramota. da djetetu glava prema zemlji visi. da ee biti najbolje. pa neka one uzgajaju kcerke kako hoce i kako misle. Uzgoj zenske djece prepustaju vise materama." jace raste. po njihuvom misljenju. noge mu u gleznjima svezu kajisem iIi konopcem 0 kakvu odeblju. ne brine vise njezna majka.

dobije kur'an. Sada ono uci citati najprije arapska slova. Prve cetiri sufare kur'ana stampane su. jer ako su knjige na pestetima iznad koljena manje dje~e. a kada je i tu proucio.- . Da ovo 'razumijemo. a kada je naucilo dobro poznavati sva slova. kako rekosmo. vecih gjaka i drugih odraslijih ljudi. a osobito oni u gradovima. koji u mejtef dolaze. Kur'an je muslimanima tako Bveta knjiga. nego samo odlomke iz kur'ana. To je ucinjeno za to. Na pisanje mnogo se ne pazi.. dobije tebareke Bufaru. Odraslijim i zrelijim gjacima mogu dati kur'ane. Osim toga ne smije on biti ispod. uce ua citanju rijeci i receniea. da nasi muslirnani biljeze strani~e svojih knjiga kao i mi. ali ne cijelu knjigu. Napokon dobije i vezariat sufaru od 640. 8vako u posebnoj knjizici. niti spored covjecjega koljena i za to BU danas mnogi.-140 prepusteno njegovoj sposobuosti i savjesnosti. Kur'an se naime mora drzati na povisem i sto ciscem mjestu. stranieom. moram reei. Ammedzuz Bufara pocinje po nasem racunu sa zadnjom. nego s desna na lijevo. da ga ne ce u ruke primiti. . a po muslimanskorn. Kada je koji gjak proucio ammedzuz sufaru. a svrsava sa 540. prime cijeli kur' an da i njega prouci. Kada je i to proucio. dok nijesu abdesta uzeli. dobije kadsemia dzuz Bufaru. poduCavaju djeeu u citanju i pisanju zajedno. kako smo vidjeli. Kao sto citaju. pisati uce tek u ruzdijama. nego sa posljednom stranicom i da citajn ne s lijeva na desno. Radi toga De . a svrsava sa 560. stranice. sa prvom stranicom kur'ana. jer oni vee znaju sto je kur'an i kako moraju na njega paziti. Sarno neki te neki inteligentniji i uvigjavniji bodze. da se kur'an po djecijim rukama ne prlja i ne dere. da po njemu prasina i druga necist ne pada. niti ima staine naukovne osnove. Kada dijete dogje u mejtef. to jest prvo poglavlje iz kur'ana. pa Bve do 580. isto tako i pisu. ali ne pocinju citati sa pry-om. elif-ba Bufaru. koja pocinje sa 580. ono 8U ispod koljena hodze. Najprije dobije ono ammedzuz sufaru. do 520. stranicom kur'ana. ali takovih je jos i danas dosta malo. Kada je koje dijete naucilo arapski citati. dobije ono. to jest alfabet arapskoga jezika. U mejtefima dakle niti je nastava jedinstvena. stranice. koja pocinje sa 560. a osobito inteligentniji i uvigjavniji muslimani protiv pesteta i z&htijevaju visoke klupe kao sto su u osnovnim i drupim zemaljbkim skolama. a eventualno i pisati. naime sa 600.

bio on ko mn drago. pa i njihova djeea u mejtefima na pestetima Bjede. ali ako hoce. . Hatma se moze i vis~ puta uciti. pokojnici. pocam od Adema. a knr'an na po se. po rukama poteze. danas moze biti hodza sarno onaj. koji nij<'su ucili. ali je glavno kad se kur'an prvi put prouci. kako u svemu. to je prosireni suruti salat i ilmi hal. Za to i paze dzemacani vecih i bogatijih dzemata. I ne trpe oni. pokojnike. niti znaju stogod 0 pedagogiji i metodiei. naime za sto se avdest uzima i Bogu moli. kako se abdest uzima. te sto sami u skoli vrlo malo rade i sto skoro say rad prepustaju svojim kalfama i monitorima. Da djeca tako tesko svrsavaju sasvim lake i elementarne nauke u sibjan mekjtebima. koji to i sami znaju. kao 8tO su ilmi hal i bergivija uci. da iko. da za hodze izaberu ueene i sposobne ljude. to jest kitab. kako se abdest uzima i Bogu moli.. a osim toga govori i 0 obredoslovju. polaze pred hodzom i sakupljenim narodorn ispit iIi kako nasi muslimani kazu. Gjak. jednom rijeei. niti dozvoljavaju. koji je svr~io prop~sane nauke u kojoj medresi. pa do Muhamed pejgambera. Danas je naraVDO. svrsio je nauke u mejtefu. koji je kur'an. da djeea ono sto ucc. uzrokom je prije svega to. da koji inovjerae. u kome su sadrzane glavne istine i dogme muslimanskog vjerozakona i koji je naucio obredoslovje. moze sada fla i druge predmete. mogao je jos do pred koju godinu i hodza postati. da im djeeu sto bolje u zakonu pouee i ucvrste.. Kraj toga ne smijemo zaboraviti. Ko je u prijasnja vremena proueio bergiviju. to jest Bbzijim poslanicima i ljubimcimn. to jest. kako se meiti. uci hatmu. ali se to rijetko dogagja. sto u njima rade neuki a ponajvise takovi hodze.. kako se za rahmetle. Bergivija je nauka 0 Bogu i Bozjim svojstvinlU. kako se posti i zeeat daje. Adama. tako i u tomu sasvim drukcije. kako se vjenca i t. koja govori 0 glavnim pejgamberima. Kada je koje dijete svrsilo nauke u sibjaD mekjtebu. to jest nauka. u kojima sluze hodze.- 141- I t. d. Te predmete mogu naravno uciti sarno u onim mejtefima. d. za sto se zecat daje i tako dalje. Osim toga sadrzano je tu i obredoslovje. kako se pred narodom u dzamiji klanja. kupaju i kopaju. nmi hal je nauka. moli i t. tedzvid i suruti Balat proueio. Sarno vrlo marljiva i osobito darovita djeca mogu hatmu prouciti i prije tri iIi cetiri godine. njihove kitabe uopce.

idu djeca kuci. Pred kucom docekaju hatmu muskarci . a . zahvalnu molitvu i dok on uci. idu njegovoj kuci.a daruje otac hodzu novcern iIi mu daje kakav dar u naravi. pa nije ni eudo. koji su kod hatme bili. dasku. a osirn toga c"asti njega i ostale crnom kafom. vrucih sornuna iIi simita. Aka je otac djeteta. S jedne i s druge strane djece ide jedan iIi po dva causa. do drugoga. kako su iz mejtefa posli. U kuci ga doceka sestra iIi ako nema sestrc. IU onaj dan.e je batmu proucilo.. a ODO.iz one knee iIi iz rodbine i u \edu je u avIiju. Sada idu tako ad jednoga harema~ grobja. koje ce hatmu uciti~ njegovi rogjaci. Poslije toga idu muskarci u ahar. odgovaraju oni: "Amin! Amin!" Kada su obisii sva grobja i na svakomu se Bogu pomolili. prihvati l1jegove musafe. djeca neprestano. Poslije tog. ko. kuci onaga djeteta. popili koji fildzan kafe i popusili ciga· retu. a vee je eno dosao i somundZija i donio punu tahtu. JOB dijete nije hatm~ ni proueiIo. daje eausima vezene peskire iIi cevrmc. hadza. a hodza uei "prid dusu mrtvima". koje ani sehi na ramena prikopce. doticno u sclamluk. Svako dijete dobije po jedan somlin iIi simit. To su djeeaci. ~Iati iIi sestra onaga djcteta.- 142' - uee u stranom i za djecu vrlo teskom arapskom. dvije d~broga duhana~ idu svojim kucama. dobiju djeca na somun i vruce halve. Halva je vrIo slatko jelo od finog psenicnog brasna. koje je hatmu proucilo. knjige. ako k~aj tako slahe iii bolje nikakove metode. koja druga djevojka iz rodbinc iIi komsiluka. ulazi prvo u kneu. govaraju: "Amin! Amin!" Kada je hodza dovu proucia. koji paze na os~aIu djecu. ne mogu da za tri iIi cetiri godine svrse tako teSku rabotu. i uvede ga u kuc. Hodza sjedne na seciju pred djeeu a otae i ostali s jedne i s druge strane hodze i hatma zanocne. koje je hatmu proucilo. pa ce ih poslije hatme dijeliti megju skolsku djecu. Dok hodza uci. kada ce dijete ueiti h8. Pred grobjem stann. a djeea sve dvoje po dvoje za njima odostrag. skroba i meda iIi seeera. koje je hatmu prouciio. dolazi u mejtef osirn hodze i ucenika i otac onoga djeteta. Iza kako su djec~ dobila halve i SOInuna~ uei hodza dovu. stariji i ugledniji ljudi naprijed. dva. Dijete. a donekle turskom i perzijskorn jeziku. Kada su se taka malo porazgovorili. to jest sva djeea svi oni. koje je hatmu proucilo. jakim glasom od.tmu.u. imucniji. znanei i prijateIji. Bogati muslirnan vodi hatmu iz mejtefa kuci. idu u redu.

li II e ). ' casti I\. I.l. " . I _. osokojoj igje u la na- .

nego. Starije i odlicnije zene dobiju kafu radi vece pocasti u fagfurijama. lijepo obojenim casama. Gim koja dostinja u harem unigje. Sada je reda. no. ucenjaka. pogoste svoje dostinje. Da nu- . osobito gurabija. Na polasku vele domacici: "Dovale prijo!" "S Bogom prijo!" a domacica ih prati sve do avlinskih vrata i govori: "Ej sahadile!" "U dobri cas!" iIi po nasem: "Sretno!" Dok majka casti svoje dostinje i prijateljice u haremu.~ene 143- i djevojke u harem. Kada su djeea kuci otisla. idu pozvanici na zijafet. Na kraju iznese se halva. krusaka. ko zene. cast. . cesto vrlo skupocijenih findzana. casti otac svoje prijatelje i ZDance u selamluku. Sasvim siromasn~ donesu barem jednu iIi dvije jahuke. dobice fihdzan. posjetu. sretnoj majci obicno rijecima: "Allah mubarec ejle!" "Da Bog sretno ucini!" na sto majka odgovara: "Allah razijola!" "Da bude Bogu na slavu!" a onda se Bvakoj zahvali na dosluku. jabuka. One iznose ponajprije serbo u mastrafli. a iza toga ce svaka maloga "alima". koje je hatmu proucilo. ako ih nas Dlali ncenjak ima. sobi za muskarce. vrsta velikih. d. i u njima sekerlama i VOM kao oraha. 080bito ako je ugledniji i imucniji. mubarecleise. cestita. koju je majka pOZTala sve svoje rodice. pripovijedaju si zene. leSnjaka. Tako se one razgovaraju i eglcnisu Bve do kasne veceri. neka vezene cevrice. ali ponajvise 0 danasnjem' mubareku. to obligatno muslimansko jelo kod skoro svih hatmi. prijateljstvu. placa. razonode. veselju. Kahvedzija "spece" dosta kafe i ko mu toga dana dogje u kahvu. i zijaretu. Kada su hanume i djevojke darovale dijete. a za tim cr"u kafu u obicnim findZanima. smokava i t. Dok tako jedu i piju. tako zvanu dzabu u kojoj kahvi. izvezene maramiee. Neka donese kolaca. prazDoruka ne dolazi ni jedna. Djeca dobiju i opet halve i somuna i idu svojim kucama. pomilovati i dati mu dar. pa bio to i crni cigallin. a onda se stann razilaziti. 0 svemu i svacemu. rezacija. koji je donijela. Pridosle zene i odraslije djevojke posjedaju sada po minderlucima i secijama. skinu sve svoje zavijace i gornja odijela i tako se rahatleoaisu. kOm8inic~ i prijateljice. da majka i starije sestre. Ali 110 sarno da on casti svoje priiatelje i znance u svojoj kuci.Da ce sada sre~ni otac i majka i opet darivati hodzu i kaIfu. dva dzabe. razumije se sarno po· sebi. sunnetenja iii obrezovanja i vj encanja.

svjesni svoje zadace i uciteljskoga poziva.arijih kolega. a za pisanje imaju table kao i u oSllovnim skolama. koji su llamjesteni u mekjtebi ibtidaijama. ito u njima sluze mnogo vrsniji ucitelji. nego BU U njima kiupe kao i u oBtalim ucevnim zavodima. sa vakufskim povjerenHtvom u Sarajevu tako zvane mekjtebi ibtidaije. nek. Od starih mejtefa razlikuju se u tome.e i u gradovima. Na taj korak skionuli su nasu vladu ugledniji. kakvi BU bili prije okupacije po cijeloj zemlji i kakvi su jos i danas U mnogiIn selima. a ucitelje imenuje reis~dl-ulema iIi u njegovo ime i u Z:18tupstvu. Ucitelji. Oni BU najprije u kojoj medresi proucili isiamske nRuke. Posto zemaljsko vakufsko povjerenstvo mekjtebi ibtidaije uzdrzava i uei. najnuznije iz pedagogije i metodike. kada i gdje se pije dzaba. k. da se za te skole imenuje nadzornik. Videci zemaIjska viada. da ih nadzire. l~oji inteligentniji musliman. ucitelji. predsjednik zemaljskog vakufskog povjerenstva. sto ih je viada poslije okupacije otvorila. osnova godine 1894. i inteligentniji muslimani. Mekjtebi ibtidaije BU muslimanske vjerske osnovne skole. Mekjtebi ibtidaije osniva i uzdrzava zcmaljsko vakufsko povjerenstvo. a sIiclle BU starima mejtefima sarno u toliko.- 144 -- l:od zna. da ovakovi zavodi ne odgovaraju 8VOjoj svrsi. i za to mogu mnogo uspjesnije djelovati od svojih st. vecim su dijelom mladi naobrazeni Ijudi. da mu mubarecleise.. proviruje kahvedzija svaki Cas !{roz pendzer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga pOCastice sretni otac kroz osam dana svakoga. Ovo je evo slika sibjan mekjteba. sto se i u njima pocinje uciti od elif-ba sufare. te ih za sada nadziru ka<lije iIi njihovi zamjenici onoga kotara. u kome su ibtidaije.. U mekjtebi ibtidaijama nema vise pesteta. jar BU uvidjeli da BU im skole daleko zaostale za osnovnim i drugim ikolama. im3 ono pravo.od nastave drze pravila i zahtijeva moderne metode i pedagogije. novo ustrojenu islamsku uciteljsku skolu u Sarajevu i HtO imaju propisanu jedinstvenu naukovDu osnovu. ko mu dogje u magazu iIi Da cefenak. U llovije doba radi se 0 tome. tclje placa. . naime oni. da se muallimi. u dogovoru.im kasabam~ dapa~. koji BU svriili darulIDuallimin. koji ce paziti. koji 111etodike ni po imenu poznavali nijesu. Skolske BU sobe ciste i svijetle. a onda u darul-mualliminu.

e u mejter. rucaju iIi veceraju svi zajedno. Kada je dijete svrsilo mekjtehi ibtidaiju i proueilo hatmu. kada ce dijete sunnetiti. da se upozna sa visim muslimanskim vjerskim naukama. koji ce dijete sunnetiti. jer sto je dijete mlagje. da se obrezuju iIi kako oni kalu 8unnete. koji misle da im vjeri prijeti opasnost. a neki. -uei svjetske predmete. Kao sto ko<l Jevreja i nekih isto~nih naroda. medresama. Osim kuma dolaze na sunnetenje svi bliznji i daIjnji rogjaei. premda ima i takovih Ijudi. petu iIi sedmu godinu. poloze ga na duseke.-145 Rijetko je koja institueija U ovim zemljama megju DaAim muslimanima naisla na takove simpatije i na toliko odziva ·kao mekjtebi ibtidaije. ide iIi u narodnu osnovnu skoIu. Kum uzme 10 . kojima ni to nije po cudi i koji hi voljeli. nego i u mnogim kasabama. dva reeata. Iza toga klanja kum i berber. zatim ocevi znanci i prijatelji. Djeeu sunnete od prve do desete godine. to ce Iakse boli podnijeti. ali 0 tome drugi put. te su danas vee uvedeni De sarno po svim gradovima. Kada BU dijete osunnetili. u vjerskom pogledu upravo okorjeli kODservativei. U dan. Kada se dijete sunneti. U prkos tome osniva se svake godine Bve to vise mekjtebi ibtidaija. Prije nego ce dijete sunnetitj. dogje kum i donese djetetu novo erno odijelo. dobiva kuma. da je sve pri staromu ostalo. darul-mualliminu i serijatskoj sudackoj skoli iIi nuvabu u SarajevuJ te 0 najnovijim skolama za muslimansku zeosku djeeD i djevojke. da je to nova institucija i da su nasi muslimani. dapaee i u nekim selima. koji dijete snnneti.. kada su vee dovoljno poducena u glavnim naukama svoje vjere. Tome se megjutim' ne smijemo toliko ni euditi kad znamo. ali ponajvise kad 8U navrsila treeu. iIi u medresu. Ovom zgodom mogli bi reci koju 0 ruzdijama. ako se sarno i za jotu od staroga otstupi. iato je tako i u muslimana zakonom propisano. Neki sunDet~ djeeu priJe nego c. koji ga kod sunnetenja drzi. osobito stariji narastaj. Veliku veeinu djece osnnnete megjutim jos prije polaska skole. gdje uz vjeronauku. kada su naime proucila hatmu. Djeeu sunnete uvijek u petak u kuci onoga.

u koju jc metnuo nesto novca i dade je djet~tu. a koje u Hcrcegovini. pa i one tu rucaju iIi ve~eraju. sakupljaju se zene u haremu. sta Ii i zakrcnu u stranu. da lla njegovom kooju umjesto njega jaAi.· Kada su muskarci svoj ~in obavili i iz ahara otisli. Svako je mogao jasiti sam _svoga konja.ma svome kum~etu i daruje ga novcem i haljinama.brzim i ustrajnim bosanskim konjima. Svjetina je mabala rukama i maramama i bodrila jahace i konje vicuci: "Bolje Huso!" "Ne daj se Ibro!". koji BU u to doba bili u Maglaju. i veliko i malo. . Kada muskarci iz kuee izagju. da vidi. kada sam naime doSao u ubavi i vrlo romanticni Maglaj na Bosni. Iza toga priredio je originalnu narodnu utrku. Iza njega. Sunnetenje je u naAih muslimana najveca familijarna s. uplasi. Svjetine skupilo se "ko na gori lista". a mogao je i koga drugoga najmiti. . dobar konjanik. istina malenim. a na po se ugledni age j begovi pozivaju na sunnetenje pedeset. Eno konjaniku. da se snjima proveseli. inlao sam dovoljno zgode. kao "ptice la:stavice".e~ kada je Salih beg za prvu nagradu odredio konja. tjese ga i daruju novcem. a konji tree. sve je tesko ~ekalo. Utrci prijavilo se je preko dvadeset konjanika sa izvrsnim. vrijedna oko dvjcsta kruna. stotinu i vise stotina Ijudi. utrka je pocela. za tim Bve svoje kmetove. ali zivahnim. ode k:u. ali l'as pred ciIjeol konj se zbuni. ko ee prvi cilju stici.- 146- kesu. Pri tome je bilo i smijesnih i zalosnih prizora. a za drugu finu cohu. hilo je to godine 1889. Na ureeeni znak potrcase konji. dolaze svi gosti redom djetetu. koji je imao dobra konja. dobar konj. mogao se je utrkivati. suunetio je daleko poznati Btarina~ danas vee rahmetli Salih beg Uzeirbegovie Bvoga sioa. Sve je bilo uzrujano. Vee prve godine. sto muslimani d9 sunnetenja drie i koliko ga cijene. Bogatiji muslimani. sve je hilo na Dogama. Utrkivalo se je bez sedla i stremen8.. da vidim. I najsiromasniji musliman nastoji da u taj dan sabere oko sebe 8tO vise prijatelja. Svaki musliman. a kako i ne c.vecanost i veselje. Say Maglaj i okolica.mislis ujagmice prvu llagradu. U isto vrijeme dok se muskarei sastaju u selamluku iIi aharu i 8unnete dijete. ostaju zene i dalje u haremu. On je kroz pune dvije nedjelje castio redom Bve muslimane u Maglaju i okolici. i starn i ll1lado. a napokon je u gostionici priredio sjajnu veceru za Bve cinovnike i casnike. Sluzeei ovo sedamnaest godina koje u Bosni.

" . drugi desno. vrlo originalna bosanska zabava. To je bilo prije podne. . a za dabulhanom valjala Be Bvjetina~kO uzbibano more. da ne moze vazduh iz nje izlaziti. jedan lijevo. Konje i konjanike povedose u velikoj slavi kroz Maglaj. Konjanlk::vjeZba konja za trku. Na otvorenom polju izvan gracia. konje i konjanike. llapiri i dobro saSije. • . . sarno naprijed.- 147- a drugi ga pretece i odnese mu Bkoro Bjegurnu nagradu. eiganska' glasba. svako hoce. kako ce cigani na mijeh Bkakati. To je evo ovako: Jareea Be koia iRkrenc. a na velikoj ravnoj poljani Bkupila Be i opet Bva Bila Bvijeta da vidi. da je prvi. neda se opisati. ali ko mal'i za to. Za njima iSla je dabulhana.. POBlije podne odriala Be je druga. Kolikim su odusevljenjem i urnebesom pOCastili pobjednike. Neki BU padali B konja.

- 148_ .

docim je desetak petnaest hoBOnogih cigana eekalo na znak. a cigani skacuei. jer koji prvi dogje cilju. Narod je vee dotle nacinio velik okrug oko mjesine. Skoci prvi. dobiva "peticu" u tvrdo. svi su I ~ . pa treci i tako redom. Na dani znak stanu jedan iza drugoga skakati. mijeh se malo stisne. da pocnu skakati na mijeh. drugi na legja i za kratko vrijeme I I I ~ I I ( Cieanin. ali svi popadase. da budu laksi i brZi. Odmah iza toga bila je utrka pjesaka. lza njega skoci drugi. a naA momak koliko je dug i sirok. kao ugljen crnih ociju. a on odnese obeeanu nagradu. zapliva u zraku i za Cas poljubi zemlju. dok se jednomu sreea ne nasmijesi. SaT na mijehu popusti. Dvojica iseasise ruke. jedan na trbuh. kada ce potreati. Ta zabava trajala je puna dva sata. a svjetina se nije umorila smijuei se. Ko probije mijeh. Deset blijedih ciganskih lica i dva puta toliko. vidio si samo.-. pazilo je na znak. Svi su se poiasevima cvrsto utcgnuli. ali im ih odmah namjestise. a svjetina se svija od smijeha. za tim se ispruzi. dobiva dvadeset kruna nagrade. kako se jedan koprca preko drugoga.149 -Kola Be namaie zejtinom i postavi na zemlju.

dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine "petieu". rnakar cia je zirna bila. a na po se u Gornjoj i Donjoj Tuzli. kapotana Grada.aceviea. Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu. Josip Eugen Tomic. Utrke se obdrZavllju ponajvise u sjevero -iztocnoj Posavini. uego su i kod hatme i zenidbe utrke u obi<laju. Ali ne sarno kod sunnetenja. / r . Brezovompolju i Gradacc\U. u Bosni vrlo obljubljeni hrvatski pisac. Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&. onaj pade. Gra<lanici. rodnom mjestu junllcine Huseinbega.- 150- bosonogi i gologlavi. u svojem prekra:mom djclu "Zma. koga je pokojni. trecega je takmac rukom potisnuo. a gomje im tijelo golo. Janji. od Bosne" tako lijepo i vijerno opisao. Cigance igra.

Ali ako je iko nesebiean. . slatki posmjeh s njezinih ustiju ucinio najsretllijim covjekom na zemlji.A)'JJE.gl d Ijubljene djevojke zrtvovao dane i noci. koji bi na. neizbrisivi su u sreu i pameti. svojoj ljubljenoj djevojci. to zaboraviti mogao? (jim je asikovanje idealnije i njeznije. Dani. A tek prvi zagrljaj.III. nikad Be ne zaboravlja. kada ga je IIjezni stiskaj dragine ruke. kada nije imao drugih misIi ni zelja. ah to asikovanje! Jma Ii i~ta . njewn i idealan asikdzija. koje su mu u snu i na javi u sreu i pameti. to je nM musliman. nego da vidi caricu srea svoga i da cuje milu rijec njezinu.I ~~ I I )sikovanje./ idealnijeg i ugodnijeg od asikovanja?! Doha kada je covjek kao mladic za po. da svome idealu. one rumene usne i one plave iIi erne oci. niti se usngjuje. samo i ruku stisne. tim je i ljubav cisCa i plemenitija. a ne smije u kueu drage svoje. prvi poljubac? lIma Ii covjeka na zemlji. .ASIKOV. a kamo Ii da ju privine na junacke grudi i da izljubi ono milo lice. koji Mikuje nedjelje i mjesece. I .

nema stvora na zemlji. jer komu ce se potuziti i komu tajne srca svoga otkriti. .I II . Sa djevojcicama ne moze . moci eel vidjeti. gdje je svijet slobodoumniji. dugom' tankom bielom ma~om. a prijat9ljstvo izmegju zene i djevojke ne moze biti tako srdacno i pouzdano. s kojim bi mogla intimnije opciti. koja se snjom u radosti veseli i koja ju u zalosti zali i tjesi. hoda. da ide 8ok~­ cima kuda najmanje svijeta prolazi. Strogo po serijatu ne hi djevojka smjela u duvaku iz kuee izlaziti. kao megju djevojkama. Kada djevojci bude ~etrnaest do petnaest godi~. ako joj kuCa nije daleko.to je djevojka. ali za to ne ees nikada vidjeti. Ako kuda ide. Djevojka ne smije vise u earmju. Kada se sastanu pripovijedaju si tajne. pa je skocila preko puta u kornsiluk iIi se zuri u rod iIi 'svojoj prijateljiei. bude djevojkom.ta ona je djevqjka. koje se roje u srea i glavi djevojackoj. mora paziti. a ne smije oi na ona mjesta. Bas za to ne moze djevojka biti bez djevojke. osohito inovjerac. Djevojka je osamljena. da mole pod dnvakom u komsiluk iIi u rod iIi svojoj prijatelji~i. treba da maramom lice Jace Zastre. v~Ija joj ogrnuti feredzu kao i udatoj zeni. djevojke se obicno ne kriju. ako ne djevojei. da hi koja' hodala gQIogInva iIi samo u fesieu kao krseanka iIi jevrejka. xii majka ne smije uvijek da zna. kako je ovdje iIi oridje. bez Burna. ino~u • ~' . Radi toga 8U djevojke cesto zajedno i jedna bez druge tako rekuc ni zivjeti n~ moze. Sada ne smije ona vise sama iz kuee. Za to progjes Ii kroz kojitihi muslimanski dio grada. da reknemo koju 0 i djevojci. ali se je vee od starine uobieajilo. sto ih sarno one smiju znati. iIi pJevaju i igraju kolo. Zagonetno je to sree djevojacko. iIi se na Ijuljackama ljuljaju iIi se kako dr1lkcije zabavljaju. -a ako ide 8VOjOj prijateljici iIi rodici. svoje prijateljice.1a razumije.' kuda mnogo svijeta. Na glavi joj je' 'u~ijek _velika marama. U Sarajevu.-152 Prije nego progovorimo 0 a§ikovanj~. drugarici svojoj.. k9ja je jedi. \ i. a prijateljiei se otkriti mora. brzim korakom prosla zenska prilika . a ako ustreba i suze lItire. sta se u njemu krije. koja joj cesto sve do tala sez~. Oba kraja te marame mora ona rukom lieu pritegnuti. jer zene nemaju vise onih misli i zelja. te osim djevojke. koja si je pokrila lice duvakom. a ako kraj nje progje nepoznat muskarac.

rJt:·· r.153 r"· . l~2 Muslimanska slromasna devojka.o·: i :. obicno sluSkinja u Sarajevu iii okolici. .o. i t... .

Valjaju joj Sama*) i Misira. . da vidi. pa kako da. jugovine sa Hercegovine". pa kako da De budu zdrave?! Djevojka se hvali za sto je lijepa : Plaho me je majka milovala. mora biti "bila i rumena. Kasno me je iz loznice zvala. Bve svatove groznica pofata. Nego sto je Fatima divojka. Kako moze djevojka da bude lijepa. Majka me je serbetom pojila. Bog rnu se smilova i dade mu "vihra sa planine. ·De budu' lijepe ?! Zivu trijezno i u~jereno. Lipa struka do devet sandzaka. da mu dade "vihra sa planine. One obavljaju sarno kucne poslove. sto on kuci vodi. a da je ni vidio nije. tanka i visoka. Nit' je lipsa divojka odrasla. Rano me je u loznicu 8lala. Gongje Meho s kOllja upanuo. Da djevojka bude lijepa. Kakve 8U joj oci i obrve. a ispod njega: . Iduci planinom moli Boga. krasno opisuje i haremska narodna pjesma : Otkako je svijet postanuo. Vjetar joj skine pulli duvak 8 glave. GOD die Meho iSpFOSio i vjellcao Herc~gAVku "divojku". Iii : Lipote joj u svoj Bosni nema. ne przi ih sunce i ne bije zima. Sinu lice kano zarko sunce. Rumenom me ruzom utirala. Nije lipsi cvijet procvatio. Prije vakta vecerati dala." *) Damask. Prije vakta 'rucat bi mi dala." ona'mora imati "ruke berberove" a "kose priko paBa. kako to Bog i narav zapovijeda. Ruse kose do Stambola' grada.i •• J 1- r 154- Muslimanske su djevojke obicno vrlo lijepe jer ne morajn raditi t~zkih poslova. pa je sada kuci vodi. jugovine sa Hercegovine".

..-"" ..':.. ~'. . ~. .

.

mislio bi covjek. lica "bila i rUlnena". pak ces megju bosanskim muslimanima naci upravo krasnih Ijudi. smije se --_. sali se. Danas je to sasvim drukcijc. tako je i bilo. da mu omiIi i da mu sree osvoji?! Jer se muslimanske djevojke kriju. Dok se komusa. sto nas momak nedjelje i mjesece asikuje i obija vrata i prozore svoga ideala.nego da se snjom i porazgovori. Zamislite sad. na fesicu. da taj prelrrasni naravni. oko vrata struke od zlata i bisera. da djevojku vidi. i da se zene po zelji iIi po zapovijrdi roditelja iIi posredovanjem starijih zena. _ Momei se sa djevojkama sastaju ponajvise kod komusanja.a sebi mladu. boje si kose i obrve. vrlo slikovito tursko odijelo izvezeno srebrom i zlatom. da vidi. sto on kuri vodi.anu djevojku ku6i vodio i Boga molio. koje poznaju momka i djevojku. lijepo odijevaju.. Na glavi joj fesic. Za vrijeme komuknja BU matere onih djevojaka u haremu kod domaciee. Kakav imucniji gospodar pozove ve~erom momke i djevojke iz komsiluka iIi iz svoje mahale na komusanje. Iza toga nastavlja se prvo.odjevenu u prekrasno.na kukuruz. a sarno kad i kad prodre priduseni djevojucki hihot. a da se prije ni vidjeli nijesu. sunnetenja i u svatovima. za tim kod hatmi. zapjevaju. djevojke su otkrivene. . Je Ii dakle cudo. U prijasnja vrernena. da se momak i djevojka mogu tesko upoznati. ~fomci posjedaju. mladez kao mladez. da i djevojka zavoli takova majcina sina i da nastoji da bude sto ljepia. a onda sve usuti. zabavlja se mladez sarna. te da se i vjencaju. a lice mazu finim bjelilom i rumenilom. a na rukama belenzuci . kao ugljen crnih o~iju i obrva. nastoje je one umjetnim na~inom pove~ti. pa dok su one u kuci. a djevojke na zemlju kraj kukuruzu. Tu ima smijeha. . a to nam najbolje dokazuje i narodna pjesma 0 gvndzetu Mehi. sale i neduznoga bockanja na pretek. koji je vjenc.pak recite nije Ii Iijepa ? ! Zar je dakle ~udo. Djevojke dolazc uvijek u pratnji svojih rnatera iIi neozenjene brace. One se vrlo'. da joj vjetar lice otkrije. do pred neko pedeset do osamdeset godinA. visoka uzrasta. kosa "priko pasa". Kada se djevojke malo ~slobode. danas ne sarno da momak ima dovoljno sgo~e.- 155 - Koliko djevojkama ne dostaje naravne ljepote. kita i dukati. krsni su i momei. a momci sami. ali zalijevani i umjetno uzgojeni cvijetak ubere i kuci ponese?! Ali ako BU djevojke lijepe.. zdravu muslimansku ljepoticu.

"ojke u haremu sa zenama. sjednu djevojke na ljuljacke. pa ga iskomusa. Muslimanskc su djcvojke vrlo stidljive i dobro· uzgojene.ljudi iii nepozv:ani momci i mulevi koje druge vjeroispovijesti. ali si djevojke. koja nlU je najmilija. Kod sunnetenja. da sad ova. izagju momei i djevojke u avliju. Prema tomu dakle vidimo. zapjevaju momci drugu. Poslije rucka iii vecere idn ozenjeni ljudi kuei. U razgovoru pazi dobro. doticno u selamluku. Ako je lijepo vrijeme. idn poslije podne. biva neka B6 vidi. pa i zavole.. oa momei i djevojke imaju dosta zgode. Asikuju obicno sarno petkom i blagdanom je narod podne otklanjao i iz dzamije izasao. u aharu. hatmi i u svatovima rucaju iIi veceraiu dje. ali eto tako jc danas i tomu se pomoci ne da. Ako je malo momaka i djevojaka. da se i njoj momak svigja i da moze snjom dikovati.--:.ti mogu. doticno u selamluku. zna se. MMO su koja vrata u muslimaoskim dieloviloa grada. uaravno je. da megju mladez ne do]aze ozenj~ni. Iza kako su se upoznali i zavoljeli. dok im to roditelji dozvole. stann momei sa svojim djevojkama asikovati. znaju naei do~ta zgod~. pa igraju dok se ne smrkne. radi cega bi se djevojka pred drugima zastidjeti mogla. Djevojke su se do~le obuklH u llajIjepsa odijela.'· Momak se ne ee u razgovoru nikada sasvim pribliziti djevojci. pjevati. aim . sarno da ih momei vidje.106 jedna zapocne. Ako ona kukuruz prihvati. da momka U oei pogleda. ulaze u kueu i zabavljaju se i dalje.o Ii da se Anjim u razgovor upusti. Dok kukuruz komusaju. pa ne ce da igraju kolo. . I ovakove sastanke i igranke serijat ne dozvo~java.' pa se ni jedna ne ce kroz eijelu vecer usuditi. iIi se kako drukcije zabavlja. Ako je koji momak koju djevojku begenisao. zavolio. ~vaki se momak uhvati· do one djevojke. lllomei pod prozore iIi Da vrata svojim djevojkama. ig. a muskarei u aharu. a momei se sale iIi se snjima razgovaraju. da ne rekne sto nepristojna iIi takova. a karp. barR joj klipove kukuruza u krilo. a kad se smrkne. l1hvate se u kolo i igraju. pometale Bve svoje nakite na se i stoje iza demira iIi na vratima iIi u basci iza plota iIi ziviee bez zavijaca i cekaju ko ce putem proci. sad ona izagje iz harema. da domaeina dobro pazi. a druge prihvate. da se vide i upoznaju. a mladez se sastaje U posebnoj sobi.ra kolo. Ijuljaju se i pjevaju. (jim BU djevojke jednu -pjesmu otpjevale. da i ani znaju . kao prave Evine kceri. nego govori u daljini od tri do cetiri koraka.

Momak pred pendZerom svoje dra(le.ASlkovanje. .

. trgana. da pitu kuham" .158 na kojima ne b~ petkom poslije podne barem po jedna djevojita hila.dedo" itd. asikuje. kao da dusu izdisem"." Ako djevojka nije zadovoljna s momkom.oja pije JOB. "Ne vezi sevdaha. da ti vidim erne oei i· visoko tvoje celo Rjajno moje ogledalo. Kad je vidio. ako njegove rijeci doslovce navedem: "Golubice. il' se bojis da ne hrupi dragi? "Dragi doso . u s~ceru popio. ouda ce se u razgovoru pooeti. "To je za me _velika hvala.iIi: "Boji se nans.' i porinu kanat od sokacnih vrata. kao da si nanizata od bisera i od suhog zlata.nema vis' ko doci! Ne begenises li~ a ' ti u bezistan pa proberi. K. pa mislim. jer j" upeklo sunce." "Probiro sam svasta dosta. al' posluBaj mojeg haIa: otkad sam te upoznala. lijepo nam opisuje Fejzi beg Kulinovic. Ir. odmah bi se zbola. oua ce: "Zove me nana. Momak dogJe pod prozor. u meni izgori dzan. da vidim. vee sarno tiho uzdisem. a ti pod sadaSnji plan.." Amam! amant pa po stari zeman. al' mi na te merak 'osta. u kasici stopio. da je cekanje uzaludno. pogje dalje. kao bajagi. griskao bih te kao mis kajasti.ako asikuju i sta pri tome' govore. iIi ako ceka svog dragoga. kao na vatri patlidZan! Hem da je sree t~enica. cuje kako ona udara uz 111uzike i pjeva: "Ne asikuj MUjo. "Jere od sevdaha "Goreg jada nema. slatka rezaeijo! Medom bib te branio. sto me ne begenises.. kad si taka! Deder malo blize kroci. a kad je momak zapita: "Tko te to zove?" . odazivati. koja nije jos nosita. Premda je· poslije opet vrata pritvorio. da ne ce biti zgorega. Ona vrisnu i pobjeze niz avliju. robom sam ti postala. lle mogu ni jesti ni piti ni pravo misliti. a kad bijase podaleko odmaknuo od njene kuee. za sto skrivas !iece? Tvoje lisce ljepse od ruzice?" "Skrivam lice. pred vrata iIi pred ogradu ljubljenoj djcvojci i asikovanje zapocne. da ne hrupi . "Lanjska bajramska! Slatka. koji je dosao da. Da te smijem po pasu spopasti. jer si lijepa kita cvijeta." "Deder. a noz ledenica." "Da ti nisam grana na putu?" "Ako sam. da se uklonim?" "Jel' se krijes. ipak se ona nije htjela povratiti. pa si bejturana. pa s' i stasa umiljata.

1 / .

~::..---------_•.-: :'!£~ .

da je jedan momak "c:urn" zavolio i snjom aAikovati poceo. cevrme i jabuke. da se u njega i po koja udata zena zaljubi. pa ne sarno. Ako se se u isto vrijeme pred vratima iIi kucom takove djevojke sastanu po dva. jecerme. tri iii vise momaka. limunove. Rijecima ga zovnuti ne moze i ne smije.metou kavgu. U drugim mjestima. nego se hita na njega cvijeeem i jabukama: Mehemeda majka karala: "Mehemede ziv ne bio u majke "Otkle tebi te tolike jabuke? »Sve mi majko nabaoole djevojke. rijetko joj drugi na aAikovanje doei. Dok ne dogje pravi. Darove daju jedan drugomu tili iz ruke u ruku. da mu daje darove. ili ih salju po kakovom djetetu iIi· Btaroj neni. pa se cesto potuku i iskrvare. Ima i takovih djevojaka. Ako je on slucajno na vratima zatece. i sama na asikovanje zove. ne ee ni jedan da uzmakne. tim je slobodnija. Djevojke opet daju momcima kite cvijeea. pa da i ona' njega voli. gurabUe. niti ee mn na vrata izaei. "Bve se na me hita jabukama. kako vidjesmo.Tvoja ljuba na vrati bijase. rezacije. nego aAikuju Bad s ovim sad S onim. Kada momci vide. ". kako im vee koji na asikovanje dogje. Momci nose svojim djevojkama. ako 8U snjima dulje vremena asikovali. a osobito. djevojka se ne ce pokazati. razne darove kao: smokve. ce . "Ja uranih ranD u dzamiju. bilo bi rna uzalud. pa se i ana hita na njega jabukama: "Ne fali se faljeni Alaga. naraVDO je. grozgjiee i drugo kojesta. Ako je takova djevojka Iijepa. sarno ato nije svuda ista ~gra rijecima. (jim djevojka s momkom dulje asiJ-ruje. sarno da ne mora anjime R8ikovati. nego za. partokole. koje ne mogu da sebi qdaberu stalnoga momka. Ako je moroak lijep dogodi se. narance. te joj na asikovanje dolaziti. a bilo je vee i mrtvih glava. "Ponajvisn i najljepsu Humusa.- t59- Ovako aaikuje momak i djevojka u Sarajevu. koja ce kraj dara i kakovu poruku donijeti.aSikuju isto tako. da ce se u nju po vise momaka zaljubiti. ona ee se. a da i dogje. izgovoriti sa nenOID iIi dedom iIi kako drukcije. nego ga~ ako prolazi pokraj njezine kuee.

"Kamo t' virf}. da se djevojka iznevjeri svomu dragomu. da joj za jengibulu poSalje Omerbegovicu. Djees. zelju iIi zapovijed svojih roditelja. "Vece strinu Omerbegovi~u. nego se zene i udaju ponajvise posredovanjem rodica i drngih zena iIi n8. iIi koja nije iz begovske iIi aginske kuee.- 160- Kada momak sa djevojkom dugo asikuje. da im. pa i ona njega kune: "Sad na tebi zelena dolarna. da mu sin ozeni kakovu sirotu ili djevojku niska roda. Pravilo je da begovski sinovi zene begovske.j . "U ruci ji sedefli tambura. Radi toga irna jos i danas u begovskim i aginskim kueama mnogo slueajeva. Kod toga ne pitaju roditelji mnogo. "Drag dragane beze Mustajbeze! "Kada pojdu kieeni svatovi. da ga njezin rod ne prevari i da rnu drugu djevojku ne podmetoe. pa da se drugim Z8. "Ne Mlji mi neznani jengija. 8 Dogodi se. a aginski aginske sceri. da momak ne vidi djevojke. da Ii im sin voli djevojku. te se smatraju kao svoji. . iIi da Ii ce djevojka ljubiti svog buduceg mum. koju su oni . dolazi joj on ne saroo petkom. ali u kneu ne smije. "Kamo t' kletva. se kei uda u sto odlicniju kneu. To nam dokazuje i narodna pjesma: Momkov otac zaprosio djevojku. "Ona me je tri puta vidjela. pa se vrlo vole ili ako su si vee i rijec zadali. a ona porucuje momku.asikuje. Djevoja~ki roditelji nastoje pri tome. "A 8ntra ti bijel cefin bio. "Sad na tebi bijela kosulja. odlicnih i uglednih roditelja ne aAikuju nikada. Po narodnoj pjesmi kune momak nevjernu djevojku: "Ab ~oga ti gizdava divojko. koja ju je tri puta vidjela.. harem ne javno. "A do sutra zelena travica. u dvoru te stegla? I momak ostavi nekada djevojku.odabraIi. u putu te srila. dok je nije vjeneao i u halvat sveo. nego i u druge dane na dikovanje. dok niie djevojke vjencao. a momkov otac ne bi niposto d~zvolio.

"Sada jesi prid mojim pendzerom. Ako roditelji ne daju. nego nema ni u grohn mira. "Nije m' se zemlja u oei nasula. uklela. "Nije meni erna zemlja teska.. Majka ide na grob svome sinu Seeer Salihagi. iIi ne dadu djevojci. "Jel' t' obicno u mubarec zemlji? "Jeau Ii ti simsir daske teske. pa obicno ni roditelji ne brane. pa ga pita: "Drago dite Secer Salih-aga. toga ce sjegurno i Bog kazniti: Od jada ga glava zabolila. Kad je bilo oko pola dana. "Jel' se zemlja u oci naaula? Iz mezara nisto progovara: "0 Boga mi moja mila majko. da pogje za ljubljena. *) Danas ne nosi vee skoro n iko percina. "Tvoje za mnom. Ali ne ~o da nevjerni momak trpi na ovome svijetu. dovede. "Oci pije. puce moje aree. "Je Ii tebi erna zemlja teska. 11 :.- 161- "A sutra ti ham pamuk metali. "Niau meni simsir daske teske. draga. U najvise sIueajeva Ijubav je izmegju momka i djevojke stains. Teska li je djevojacka kletva ?! Koga je jauklija. lli: "Draga mi se u zmiju utvoriIa. "Jest obicno u mubarec zemlji. "Sutra do podne prid dzamijom bio. da im sin azme ljubljenu djevojku i da je kuci. a moje za tobom. u percin*) se krije.. Svit prominu Secer Salih-aga. koju je on zavolie. "Teske au mi moje drage auze. momka. da momak ozeni djevojku. Na srdascu i umrti hoce. tuguje ona za njim: "Ibro puee. .

- 162- ill: Dok se s dullom rastanula. Roditelji au Muju silom o~enili. ali Mujo umjesto da ide djevojci. sjedne na "sepetli sanduke". da oni jedan hez drugoga ~ivjeti ne mogu. nego da se jedan drugomu iznevjeri. Kada je hilo u vecer poslije vjenilanja. Po narodnoj pjesmi ljuhav je izmegju momka i djevojke tako velika. uvedosc mlado~enju u balvat. Soo puta dragog spomenula. umrijeti. silom mu i djcvojku doveli. uzme "sedefli" tamburu i pjeva: . pa Ce ragje i Mornak sa percinom.

~a njima je sree izvadila. "Ne eu Hate ti mi ziva bila .1 lipsa si i bilja od Hate. • . "Mila mi je Hate HadZagina. (~a je to Mujo Celebija. . Ljubav nl smreu ne prestaje. "Da ja ljubim prebijelo lice. veze sitan vezak i misli na svoga Muju. pa upita svoju strinu: "Koga to nose?"· Kad joj strina rece. da im barem u zemlji bude lak§e: Uporedo njiha ukopase.- 163- "Sada misli Hate Hadzagina.. "Da ja ljubi puhli duvak skidam. Ljubavniei i u zemlji uzdisu jedan za"dnIgim~ Za to treba momka ukopati kraj ljubljene djevojke. pa govori: "Lipa ti si gizc1ava divojko. Metnuse im ervene jahuke. koje su joj pri ruei bile: Pa s' udari njima u srdasee.. Sjedeci tako. uhvati ona noziee. Metnuse im u bijele ruke. dene~ Rekav§i to uze "Doze okovate" pa se ubije pred ocima dovea neljubljene zene: Pa s' udari nofem u srdasee. pa ce i ona za njega umrijeti. pogleda na sokak i opazi sprovod. Kroz mezare ruke promolise. Na noin je sree izvadio Na kamzama bijele dzigere. a sada svojoj zeni. Hate HadZagina sjedi kod prozora. Kad se prenu nek se poigraju. Ne§to ju u sren zazebe. "Opet misii Hate Hadzagina.dragoga. 1 djevojka Ijubi . "I tako mi ti sugjena bila. "Ali nisi mome sren draga. "Ke en Hate ti mi ziva bila. lza toga okrene se neljubljenoj djevojei.1 tako mi ti sugjena hila.

na grob svoje djecp . da pogje za momka. Vise Hate rumena ruzica.- 164- Na grobovima onih. pozove momak nekoliko pouzdanih drugova.. odmah krenuo kuci toga bega skupa s . kao da ce vode zagrabiti. Kano Hata oko zivog Muje. Moj je prijatelj bio u bliznjem rodu s nekim begom Kulinovicem. Kako je pogibeljno ici u otmicu. bilo javno iIi tajno aaikovaIa. pa ona ne moze. da vidim~ kako cura pribjegne. Djevojka otvori polagano prozor i dobaci momku najprije svoje ruho i nakite. dogovori se snjim iIi usmeno iIi po kakovoj pouzdanoj zeni o otmici. cim smo stigli u Petrovac. Kano Mujo oko zive Hate. u nevoIji nagje. da iz kuee izagje. kada ce joj dragi doci. pa je. Dotla je i djevojka pribrala nesto svoga ruha i nakite i ceka u tmici. koji je i sam u jednoj otmici sudjelovao. u avliju ·djevojke. vidi. da i on osejri. a 8 nama se uputi i jedan od mojih rogjaka. u strahu i brizi. prisloni momak ljestve na prozor. koji su od ljubavi umrli.oIiko svojih jarana. A ruza se oko bora vija. taj cuveni dernek petrovacki. Borika se oko ruze vija. Ako je kuCa na boj. koga ona voli i s kojim je dulje vremena. Posao ja s jednim mojim prijateljem s poslom u Bosanski Petrovac na dernek. obicno u gluho doba noci~ ode djevojka sa sudima na vreIo. Ako roditelji pralle kceri. da mu budu pri ruci. a na grobu Hate ruzica: Vise Muje zelena borika. Khda su drugoga jutra posle "dvi Zalosne majke". i odvede je svojoj kuci. Kada je on dosao1 baca kamencice iIi zamlju na dragine prozore. pripovijeda nam Fejzi beg u "Zborniku za narodni zivot i obicaje juznih Slavena". majka Mujina i Hatina. i dogje u ureceni dan i sat. Evo sto nam on pripovijeda: "Prije dvije godine imao sam sreeu. Kod vrela doceka je dragi sa nek. U stanoviti dan i odregjeni sat. vide da je nad grobom Muje nikla borika. a oDa se po njima spusti na zemlju. ako se. koju si vise ne bih zelio. nice cvijece i drvece. iIi mu se obeeaIa. Ako na djevojku paze. a onda sama izagje. vasar. drugova.

mislim. . Jedne noei pomoli se moj rogjak sav u znoju i goloj vodi: "Ustaj ako Boga znas! Eno cure. Konji bijahu upregnuti i mi se brze bolje popesmo na kola. bar kako veli. ceka na vratima. a on' me zgrabi za ruku i p<?vuce za sohom. koja 8U vodila u harem. Vidiv ja. a on 'mu nesta izvadi i stisne u· ruku: "Idi. u avliju. jer se je moj rogjak. Sve mi je kapa rasia od straha. pa ih vodi preko avlije. pa u onoj sumracini cini mi se. da eu je nOMS izvesti. Bit ee. da' je kakav ljudski stvor. Stojan obukao earape konjima na noge. treei put je nesto klapnulo i t. Svaki bi mi dan pripovijedao. da je glavom nebo podbo~ila. znak. dobro poznavao s begom. sto mu ~e te noei dogodilo asikujuci. Avlija siroka kao polje. Ugjemo . a moj rogjak. Inace je vladala mrtva tisina. da mu to nije prvina. koji igjase za nama sa golim dugijem nozem u ruci. eto ja zube tupim. a valjda je i znao. d. pokorim se sili i dogjemo do begova dvora. Ja mu pocnem razlagati. probudi Sulju i pomozi mi izvesti konje iz podruma". Ja stanem kao ukopan. Kad smo presli preko avlije. drugi put od sluge. pa je za hator nje postao musafirom njezinoga OCR. heze. djevojku i odmah se brze bolje povrati u kueu. u han. Ja i miada stajasmo kao okamenjeni. hizmeCarica. da beg ima kcerku nR zahvalu. a uz nju. kako je to prevee naglo i opasno. iIi asci kaduna. kao ds me je spopala trostruka groznica.a na to rnu opet nesta kljuknu \l ruku: "Ne hoj ~e. odmah se ukazR zavijena. da je Bve za badava.kasom. dogjemo do jednih vratasca. a zub 0 zub udarao. a kud strmo . Jurili sma: kud je brdu. Mi prijegjemo preko avlije. . skoci pred tu neman i rece: "Stojanet' dina mi ti pare valjati ne cet" Stojan ne rece nista. da je sve pospalo. preda. a ona mi uteslimi. pa kad bib glavom platio!" Meni stadose oci od cuda. Mi se tako 8uljasmo. kad se na jedan put ukaza pred nama nekakva krupna' Ijudeskara i meni se uClni U onom strahu. koji ce nas -iznenada napasti. sve ce dobro biti". Ja po obicaju staru darujem. Ja sam joj zado vjeru. <Jim je moj rogjak zovnu.- 165- mojim rogjakom. ali on me ne htjede ni da cuje. kao da smo dosli na robiju. U kuei ne bijase svjetla. suljajuci se. Ja uzmem mladu ispod ruk~ i povedem je preko avlije do sokacnije vrata. mjesec bijase zaSo za oblak. Jednoc se prestrasio od njdzinog babe. Cura je za vratima cekala. sto god ugledam. a ja sam otisao u "bAbinu kueu".

Ako mu sada otac ne da njegovoga dijela. da k njemu prebjegne. koju je zavolio. Ako ni to ne uspije. tuda skokom. dozvole. kada je skora svaki momak. da se momak zaljubi u djevojku. zgrabi u narul'Jij i kuci odnese. iIi jer je niska roda. Onda on jednostavno djevojku zaustavi i ne da joj da iz knee izagje. Ja sam se jos isti dan vratio u Petrovac. da im sin uzme djevojku. djevojka je pod "mahanom" i roditelji mu je.Aest sahata od Petrovca.. hoceA ne ce§. pa se pomire snjima. iIi oboje iz kakove ugledne. pa ako mn se desi prilika. da je ovaj iIi onaj momak oteo ovu iIi onu djevojku. begovske ili aginske kuee. a rogjak je tu predanio i docekao svatove. da izagje iz oceve kuee i da pocne novo gospodarstvo. kao sto to obieno biv&r 80 se izmirili. jer ga ne voli. nastoji on u sporazumu sa svojom materom. Ima slucajeva. i inace losa glasa.dini roditelji. niti ODa mnije. sto je otisla bez njihovog izuna. negdje pred zorn u Kljul5. iIi uz pomoc koga druga. moraju dati. ali nijesu ni odvise rijetke. ne usugjuje se on oteti djevojke. Djevojeini se roditelji dugo ljute na svoga novoga zeta i na neposlusnu kcerku r te im ne smiju zadugo. ni OD. dok ne dogjosmo. ni ona na oei. ali je onaj momak avojn 8vrhu polucio. kao u prijasnja vremena. Ako momkovi roditelji ne dozvole." Otmice nijesn danas vise toliko u obieajn. on jn. a ona ne ce ni da cuje 0 njemu. .- 166 - i ravan. iIi jer je lola. koji su Cak iz VarcarVakufa isli pred njega i preksutri dan pjevajuci i puskarajuei dopratili ih do njihovoga dvora. a osim toga je takav ~in kalnjiv po Aerijatu sa zatvorom do tri godine. ali kasnije. dogodi se. iIi sam. gleda da ju edje na sokaku uvreba. jer je to u ocima muslimana najveea prostota. jer se takova djevojka viSe udati ne mole. i za to se vise puta euje. ali napokon popuste. S poeetka se nekoliko dana Ijutili mlQ. da njezina mati dogje sa djevojkom njegovoj materi u posjete. Ako tako ne ide. muei se kako zna. To doduse ne ce uciniti ni jedan posten momak. Ako je momak iIi djev~jka. da prehrani sebe i svoju zenu. makar i pro forma morao da ~grabi djevojkn. U tom slueaju vreba momak na djevojkn. da je uvreba gdje na zgodnom mjestu. jar bi to bila sramota De samo za nje . pa joj raspara dimije.

odredili.- 167- nego i za njihove roditelje. koga eu joj . uzrokom je prije 8vega dobar kucni uzgoj. Momak odli~nih roditelja obi~no poslusa svoje roditelje i uzme za lenu onn djevojku. a djevojka polazi. za tim ljubav i duzno poAtovanje naspram oca i majke. Da djeca odli~nih roditelja i u takvim &tvarima slusaju 8voje roditelje. koju BU mu oni odabrali. pa ga moze ostaviti -hilo dZamiji iIi vakufu. aka i ne draga srea za momka. a napokon i strab. ali se ipak 'po koji put i taki 8lu~aj desi. hila komu drugomu. da ih otac ne razbastini. jer je on neograniceni gospodar svoga dobra. te obzir na odli~ni rod. .

.

hodniku ili u avliji pokaze. pa ga hvali. ali je cula ata zla 0 njemu. P~OSNJA. saIje on njezinim roditeIjima prosce. Ako mati ne misli dati svoga djeteta za onoga momka. da je zaprosim". veli:' "Nemam ja kceri za udaje. da joj ne moze nista ~ "sigur" reci. a rijetko kada njezinomu oeu i ponese momkov amanet. koliku sarno moze. izvadi momkov amanet. istom. ta jako. da ga'je dosta nahvalila. ide u prosce obiello momkova mati iIi udata sestra. veli svatici. Kada svatica dogje djevoja~koj majci.IV. Ta se nena zove svatica. to jest prsten i novaca. U nekim mjestima kao u Sarajevu.mije. saIje koju drugu zenu iz s'Voga roda. u kojoj je svatica. ne smije djevojka u onu sobu. jer se boji .: sto joj ga je predao. Kada misli. ni udate sestre. a po sveeevom obicaju . Ako momak nema ni luatere.ovaj se je momak zagledao u tvoju kcer i poslao me. poene razgovor 0 eemu drugomu. pokaze ga djevojackoj majci iIi macesi. iIi nagje kakvu nenu za placu. 1\ko se je momak s djevojkom sporazumio i ona mu obecala. pa govori: "Allahun emrile. a onda tek svrne govor na momka. Ako hi djevojacka Majka dala svoju kcer za momka. Dok je svatica u kuci. da ce za njega poci. pejgamberun sunnetile po zapovijedi Bozijoj. niti :. je postala". da njim daruje djevojku. da joj se u hajatu. Svatica ide djevojackoj majci iIi macesi.

a nikada djevojka. C~m je svatica serbe ispila. "Dado bratu svojega sokola. odgovara na prvo pitanje: "Rogato". bracu. zna se~ da su roditelji razi. ustane i zuri se momku. Iza toga mu mubareeleise. "Zlato hoee. pa je za svakoga poslala po jedan boscaluk. a kada je sve podmitio i za se predobio. ako jos nijesu spremni. da bi joj Bve uzaIud bilo. dolazi onamo sluga. Cura znade. Dobije Ii slatku kafu. dok isprosi djevojku i dok za sebe predobije djevojcine roditelje. pita je momak: "Je Ii rogato iIi susato?" IIi: "Je Ii musko iIi iensko?" Ako je svatica sretno svoj P0f:. bratac je ne dade. zadovoIjni. dok joj serbe ne iznesu. da mu javi radosnu vijest. jer zna. . cestita) a on jn nadari novcem. da su sve ono zii jezici nalagaIi. da im se kci uda za onoga momka. iIi za onakova momka. "Dado majki dibu i kadifu. kako vee koji moze. a na drugo "Musko". ne ce je dati. da se mogu momak .ee mu glase donijeti. Jedva se je ona na vrata pomolila.ao obavila. a ako donese grrku kafu. bije fi dakle svatica gorku kafu. babo je ne dade.- 170- t svoje dijete udati u onakovu kueu. Jedva je svatica iz momkove kuee izasla. da ga oerne pre'd njom i djevojkom. niti c& . Sada nastane najteza muka za Bvaticu. sestre i rodbinu. da. Do.. "Dado babi cohu nemirenu. Dok je svatica kod djevojacke majke. "Babo dade. sestre i rodbinu. Iza toga donesa domacica. majka mi ga ne da. ne htjede ga djevojka: "Evo danas devet godin dana "Kako gledam zlato u matere. dade majci momkov amanet i ostane u kuei.opere. u tom poslu po drugi put u kueu doci. Osobito je interesantna pjesma 0 momku. ne govori vise 0 momku. bude eist kao Bunce i da majku uvjeri. ceka momak nestrpIjivo kakve. Drugi dan ide svatica opet u kueu one djevojke ~ ugovori 8 njezinim roditeljima dan vjencanja. braeu. Akoje kafa slatka. koliko ima celjadi u kuci onoga momka. Po narodnoj pjesmi ima momak vise puta mnogo posla i muke. koji je redom mitio djevojcine roditelje. ernu kafu.i "eura" spremiti. "Majka dade. sluskinja iIi ko drugi iz kuee one djevojke i nosi momku i njegovoj svojti od curine strane boscaluke. Ona mora da momka.

"Dado rodu mestve i papuce. Momkov otac uzme sada razno nakice i darove. pismo. u~ede ih u ahar. d. koje ce ponijeti buducoj nevjesti i krene "divojackom dvoru". ne poznaju svatica. U odlicnih i bogatih Ijudi nakice je vrlo skupocijeno. biser. Prije nego ce muskarac u prosce. a osobito. u kojoj ga u goste poziva i u kojoj rnu salje svoj . osobiti pozdrav. Ako djevojacki otac ne misli dati svoje kceri za onoga momka. da Ii bi i kad~ bi do~ao? Bezi i age piau skoro uvijek. da ce kcer dati za . ako je djevojka. Dva tunusa biserom kicena.njegova sina. Osim toga naznaci mn i dan. . sestra je ne ~ade. Dva ki6ena. Banjaluci i nekim drugim mjestima. doticno u selamluk i pOCasti ib kafom. "Dado sestri ·zIatne belenzuke. kojoj ce u prosce. A u drugom kutiju bisera I cetvere Ialeli pasmage. djeverova i drugih ukucana i rogjaka.riijiin begovskim i aginskim kueama po svoj Bosni i Her~ cegovini. Kada au ispili fildZaD.: 171 "Brat je dade. U prosce ide iIi jedan sam iIi vise njih zajedno. a dva nekicena· I u dzepu stotinu dukata. rekao je. cetiri kadife. "da se "ne trude". poruci iIi pise. kada da rou dogje. Dva cnrcica i dva fermenciea. dan doceka djevojacki otac prosca iIi prosce. U ureceni. nego idu muskarci u prosce. gjerdane. a rod mi je ne da.mahsus selam. za tim u skoro svima odlii'. dukate. "Sestra dade.zIato me sad ne ceo D Bihac~. pita djevojackog oca iIi po kojoj pouzdanoj osobi. iIi pismeno.---. To nakice i darove zovu oni almagani: Od Moriea lip almagan dojde: Dvije dibe. Tek sada Rpremi se momkov otac iIi brat iIi ko drugi iz njegova roda i idu u prosce. a ima ga i mnogo. "Rod je dade .Osim nakiea nosi glavni prosac i druge darove od strane momkove. jer svaki clan one obitelji ponesto posaIje. prstenje i t. U nakice broje nasi muslimani beIenzuke. u drugomu rnjestu. momkova oca poslao drugu. Ako je' na knjigu.

koga joj sam na prst natakne. a iza njega svima proscima redom. • U musllmana ne smatraju se momkov i djevojcin otae i kad im se djeea vjen6aju. ne snima ona do vjencanja. poniknutih ociju. a napokon ostale darove. Malo za tim ugje i opet. Iza toga se izgrle i izljube kao buduei prijatelji*. da prosee Berbetom podvori. Iza toga pozovu i djevojku u harem. Evo. kako koji sjedi. ona stoji uspravno. Sada ide djevojcin otae zeni u harem i veli: "Dao sam Fatimu Alibegovom Huseinu". prisi". stoji djevojka kod vrata i dvori. a otae joj veli: "Ja sam ti naBao srieu i dao sam te Alibegovom Huseinu". doticno u selamluk. Dok oni sluskinju daruju. Da pOSaljete u vodu iIi u goru. za moga sina HuseinaC. Prvu Casu daje budueemu svekru. (iIi kako se zove). Casu prima desnom rukom. daruju gosti sluskinju. podviv ruke na prsima. prihvati mu ona ruku. Pri tome veli: "Evo nevista. Praten. gdje ga prosci cekaju. Sluskinja stane kod vrata i drzi tabak sa serbetom obadvjema rukama. nego se nazivaju prijateljima. Kada je djevojka podijelila bOBCaluke. daj mi tvoju cereu Fati~u. . koja je bOBcaluke donijela. Kada je momkov otae ispio Berbe i dodao casu djev·ojei. Djevojcin otae veli: "Ja ti je dajem i sreem i duBom". (iIi kako se zove). a djevojka uzima caSu po casu i dade ih gostima. a 2ene im prijama. kaziprstom i velikim prstom. Sluskinja stane kod vrata.- 172- dva dobre erne kafe i kada su se 0 ovom i ODom porazgovorili. BtO joj ga je buduci 8vekar na prst nataknuo. obicno dukate. a za tim Bve ostale prosce u ruku i izlazi sa sluskinjom iz sobe. koliko ih ima. Momkov otac masi se sada u dzepove i dade djevojci novae. a iza nje nosi sluskinja na desnoj ruci boscaluke. Kada je djevojka u sobu unisla. ja sam razi". a dje-vojka uzima s njezine ruke boscaluk po boscaluk i daje ih budueemu svekru i drugim proscima. Iza toga dade joj momkov prsten. doticno u selamIuk. obuce se djevojka u sto Ijepse haljine. rogjacima.'. Iza toga poljubi ona opet momkova i svoga oca. a lijevu drzi na prsima. pa je poljubi. ustane momkov' otae i veli: "Prijatelju dragi. me Iza toga ode otae u ahar. metne na se Bve svoje nakiee i ulazi u ahar. Dok se oni razgovaraju. Djevojka obicno auti i veli: "Ja sam zadovoljna na vasu ric. poljubi oea i majku u ruku. paleem. Ona ide naprijed. bicemo prijatelji. a za njom nosi sluakinja na tabaku Berbe. ako Bog da.

da je marljiva i poslusna ocu i majci.pod plaeu. a momak je nije vidio. Po narodnoj pjesmi obuce se gdjekada djevojka U odijelo ciganke iIi trgovkinje platnom. Mukademu otpustila rese. Ako roditelji koga momka euju. da momkovi roditelji salju uhodice u djevojacke kuee.toga uglave rok vjencanja. Ako djevojka dugo spava iIi se u jutro po dusecima valja i ljencari. ako se proteze i zijeva. a prosci krenu svojim kueama. a rado bi. pa ostanu ondje po citave dane i noei. oni tu i konace. za sv?ga sina vjeneaju. jer narod drzi. Po narodnoj pjesmi oblaci se djevojka i u musko odijelo i ide u momkovu kueu. koje znadu s~bi u djevojackoj kuei povjerenje steei.- 173- Te veceri veceraju svi kod djevojackog oca. Opasa se mukademom pasom. Ima vrlo mudrih i vjestih uhodica. kakva je djevojka. a onda se oni spreme u prosce. da vidi. Ali ne sarno. u koju se udaje. ~a kosulju pullali jecermu. ako je momak s njihovom kceri zaasikovao. po kojoj Ajka na zenske haljine oblaci musko odijelo: Oblacila burundzuk kosuIju. iIi je zaprosio. Djevojka. uzme pod pazuho trubu beza a u ruku arsin i ode u kueu momka. Ako uhodica vidi. nego i djevojka i djevojacki roditelji salju uhodice u momkovu kueu. djevojacku majku. da vide kakva je djevojka. Sutra dan ide momkov otac sa svojim prijateljem u harem i daruje priju. a oni ga poblize ne poznaju. Prekrasna je upravo pjesma 0 Crnici6a Ajki. i nema nikakve "mahane". niti je njegovi roditelji poznaju. tesko ce se udati. izgrle se i izljube. da je djevojka lijepa i dobra. pohvali je i preporuci momku i njegovim roditeljima. kakovu stariju lenu pod .vom izlikom u kueu djevojacku. salju . . da je nesretna i da nonosi nesreeu onoj kuei. da je u nekoj kuci djevojka na udaju. da je uhodica ne preporuci momku i njegovoj svojti. novcem. koji je snjom zaasikovao. Ta se zena zove uhodica. Iza . iIi j e zaprosio. dosta je. koja ima srastene obrve iIi je mrka pogleda. soja. Pod kosulju pulli ciftijane. a ako su prosci iz daleka.kak. da je radi njezinoga mala iIi gospodskoga zumra.

a on: ~ina.- 174- Pod njome se erna zemlja tr~se. Sjaje joj se lice kroz ensiju Kano misec c. da se na svoje o~i uvjeri. Ona zadi dva para pusaka. Po kalpaku od zlata ensiju. Ode dizdar majci U odajn. Sakupila sitne pleteniee. Pa be8jedi ostarjeloj majci: "Muti majko serbe od secera.d petnaest dana. Kada je . zaiste od dizdara vode. Na dolarnu zelena fermena. "Da to nije kakva uhodica. "Moogo j' nalik Alti Atlagiea. . Pa oblaci nJinjevis caksire Na caksire zelenu dolamu. je Ii on u istinu takav jnnak. Oblacila kalpak zerhadiju. kako ga pjesma opisuje.1ka: "A moj sine jajacki dizdare. Govori rnu ostarjela ma. OpasHla pasa traboloza. doAla u njegove dvore. obuce se u odijelo carskog kapidzije i ode u dvore jajackog dizdara. A megju njih paIn pozlacenu. "Da napojim carskog kapidziju. Jaja~ki dizdar poznat je u narodnoj pjesmi kao velika junaKada je to cula Alta Atlagica.

Mladenci . nego kadijinom dozvo10m onaj hodza. jer treba vremena dok se sve priredi. priceka se.v. niti njegov veeil.u vecer. Vjencanje se obavi skoro uvijek . Ako je spreman momak. Vinca pasa Fatimu divojku. iIi kako nasi muslimani kazu. nije uvijek isti razmak u vremenu. dok se spremi. da se mladenci u mehkjemi vjeneaju.se mogu vjencati iIi pred k~dijom iIi njegovim vecilom. SV ~TOVI. U odlicnijim i bogatijim muslimanskim kucama. Ako djevojka nije sp~emna. i dok se uzvanici saberu. iz cijega je dzemata mladozenja. gdje su skoro sami muslimani. U najvise slucajeva ne vjenca mladence niti kadija. Ja sam sluzio u Maglaju na Bosni. zamjenikom. ponajvise u nedjelju iIi u cetvrtllk. kako to mladenci i njihovi roditelji zele. uredu. uoci petka iIi ponedjeljka. Od dana prosnje. poznajem dobro . Banjaluci i Sarajevu. KJN~NJE I Nle~J--I.u mescemu. ali to ee biti vrlo rijetko: I on ode u no. iIi u momkovoj iIi djevojcinoj kuci. vjencaju se vee iza nekoliko dana. pa do vjeneanja. a na po se djevojka. u mehkjemi. iIi u neko doba noei. znance i prijatcJje iz bliza i daleka. gdje se cine velike priprave za svatove i gdje pozivaju rogjake.~·~za tim u LivllU. Bihacu. ne zure se sa Yjencanjem. ali rijetko kada cekaju dulje od mjesec dana. Narodna nam pjesma kale doduse.

ode momkov otae iIi. udaje se za Huseina Hodzica iz dzemata Hotinca bez ikakve zapreke. dakle djeca od dva brata. pa ga je ona njoj za hator. kci Sulejmana Ibrahimpasiea iz dzemata Fetije. da se mladenei vjen&lju. pa premda se vrIo zanimam za . pismo. stariji brat muhtaru i hodzi svoga dzemata. . ni u svome zivotu. Kada je kadija ilmi haber prou~io i vidio. zena na Bvojim prsima othranila i svojim mlijekom ~adojila. da takav muz i zena ne ce imati arece ni u porodu. ali u sarno vrIo rijetkim sluCajevi~a. Zepce. dade hodzi pismenu dozvoIu. napise hodZa ilmi haber i preda' ga momkovom 'oeu iIi starijem bratu iIi komu drugomu muskareu i~ njegove bliznje rodbine. Rogjaci po mlijeku ne mogu se nikada vjeneati. Glamoc i Zupanjae. Tesanj. to j~st obe su stranke zadovoljne i nijesu malodobne. Nasi muslimani poznaju dvostruko rodbiDstvo. jer je narod uvjeren. --~ . da mladenee vjenca. iIi ako je jedno njezino. Rodbinstvo po ·mIijeku vece je od rodbinstva po krvi. docim se ro~jaci po krvi mogu. dakle sestrici. Uzeti Be IDOgU i bratucedi iIi stricevici.176 -M"ostar. Sehadet nama glasi u hrV'atskom prijevodu po priliei ovako: "Djevojka Fatima. aka BU djevojcini roditelji poumrli. Zenieu. Doboj. Ako nema zapreke. kojim muhtar tvrdi. a njoj ostao znatan imetak. da ko uzme svoju prvu rodieu. da nijesam cua ni za jedan sIucaj. premda se wlo rijetko dogagja. ako i nijesu njezina djeca. Prije nego ce se mladenei vjeneati. Vjencaje ih dakle sa vecilima i sahitima obiju stranaka sa mehri muadzelom iIi mehri muedzelom". iIi za novae othranila. da 8e je k'o u mehkjemi pred kadijom iIi njegovim vecilom vjeneao. da se djevojka udaje dragovoljno i bez sile.zivot i obieaje nase brace muslimanske vjeroispovijesti i premda sam 0 toj stvari sa vise uglednih i ucevnih muslimana govorio. a drugo koje druge zene. rodbinstvo po mlijeku i rodbinstv9 po krvi. da je dievojka punoljetna i da moroak i djevojka nijesu u rodu. za ljubav. da nema zapreke vjeneanju. moze se ona kadijinom dozvo10m udati za svoga striceviea. Da taj imetak ne propane i ne dogje u tugje ruke. moram priznati. Sa ilmi haberom ide momkov otae iIi brat kadiji. U istom slueaju i iz istih uzroka mogu se uzeti i djeea dviju sestara.-. da rou dade ilmi haber. a hodza. Ta se dozvola zove nicah murasela iIi sehadet nama. Rogjaci su po mlijeku oni ljudi~ koje je jedna. uzeti.

Siromasniji nagode se i vjeneaju obicno uz 12. ako momak uzme djevojku uz mehri muedzel. pa i hiljadu dukata" vec kako je koja ku~a imucna. ako je muz pusti jer musliman moze. Strogo po zakonu.- 177- Kada je kadija niCah muraselu iIi Aehadet namn napisao. a sto mehri muedlel. u ciji dlemat momak spada. jer vjencati moZe sarno onaj hodza. iIi ga postom iIi kako druk~ije poaalje kadiji. naravno je. cl& joj je gospodar i da ga ona mora u svemu slusati. Ako momak djevojci prije vjeneanja plati ugovorenu svofl1. vjen&ce on mladence. sto ciui po nasem DOVCU deset kruna. kada k njoj u halvat ugje: "Roces Ii me zenska glavo cekati do toga i toga vakta. Za to. Jerbo musliman mora da zenu formalno kupi. Sada da protumacimo.000 akci iIi sesdeset turskih grosa. kako rekosDlo. kada hoce i za sto hoce. vremena?" Djevojka obicno pristane i tako postane njegova zena. to jest 0 svoti. uz koju ce se djevojka momku prodati i za koju ce za njega poci.iz koga ie momak. da se vjencaju i bez gotovoga DOVeR. iii ako nije iz istoga mjesta. dok nije isplatio ugovorenoga niCaha. 'udari o2dola 8VOj muhur kao kadija. Hodza predaj~ ilmi haber momkovom ocu iii stnrijemu bratu. a ako se vjen~a na :Ericek. dvjesta iIi vise stotina hiljada akci. da zena bude sjegurna. Po serijatu mora momak da kupi djevoiku. Neki 'se vjencaju uz sto. tri akce vrijede sarno jednu paru. iz ~ijega je dlemata djevojka. ne bi se momak smio vjen<'~ti.-aselu iJi aehadet namu i daje onome hodli. neki uz stotinu. o nicahu. izdaje ilmi haber onaj boola. u cijem je dzematu momak. pod ~iju upravu i nadzor spada djevoj~in hodfA. zenu pustiti. bilo to po mehri muadzelu. Ako djevojka nije iz onoga dzemata. ali se je uobieajiIo. to iest na pricek. Na temelju toga izdaje djevoj~in kadija n~Cah mu. a za tim pntisne iig kotarskog ureda kaoierijatskog suda. zove se to mehri muadzel. Kod bogatijih ljudi plati momak djevojci mnogo vise. pita je. Za to prije TjenCanja ugovore 0 nicahu. jer je akM vrlo malen novac. 12 . sto je mehri muadzeI. zove se mehri muedl'el. NiCah muraselu iIi Aehadet Damu odnese &ada momkov otac hodIi i na temelju nieab murasele iIi 5ehadet nama. a on ga iIi sam odllese. iIi mehri muedieIu. ugovara sc uvijek prije vjencanja za to.

da rnu vecili. :~ -Ako jn. ako je iza njega trudna o~tala. zastupnika. nego je mora tri puta kuei . "Ostavi 'mi -do tri sina moja. a mora joj i cijeloga zivota idaru davati. . da je kuci pozove. nego se mora snjom ponovno vjen~ti.vjeneanja mora i momak i -djevojka imati svoga vecila. Momak izabere koga prijatelja. a tek ako mn se i n& treei poziv ne odazoye i kuci ne dogje.zovnuti. da mu! zamrzi na zenu. mora OD. Ali ne sarno -oa joj mora pIa-.dQ. onego joj mora kroz tri mjeseca i deBet dana idaru davati. Pa je BVOjOj Ijubi govorio: "Kupi ruho. Kada je dijete navrsilo petu ·godinu. Ako se muz kasnje pokaje i zaZeli. a moze ga se i odreei i onda prestaju Bve obveze naspram matere i djeteta. mora joj platiti nicah. nije dosta. kada ona rodi. uzeti i kojoj drugoj-dati. ako ona na raspit ne pristane. ni njezinom djetetu. ali joj on ve1i: "Ja ti aina ni jednog ne dadem. brata iIi rogjaka. te je od njega otisla. moze gal on zeni. i djetetu . to' jest on' je mora· kroz to vriJeme hraniti i odijevati. da opet zivi sa svojom biv80m zenom. Ona ga moli. cim se rodi. u tom 'slueaju mora joj on ostaviti njezinu sobu sa svim. pa ga umoli. koje si donila "Vodi robIje. Sto vise. Radi toga De smijemo ipak misliti. "Jer ih dov'la ti nisi od babe. ali ne moze toga uciniti.· Ako zena zamrzi na svoga muia i ne ce da snjim vise !ivi.) dade bar najmlagjega Bina. da je zena sasvim ovisna 0 volji svoga muza. . kao da rnu nikada zena hila nije. idare davati. pa bi se rado snjom rastao. kako 8U to prije vjeneanja ugovorili.- 178 -- . koje si dovela.' titi nieah. da ga naime kod vjeneanja zastupa.je dakle pustio bez njezine krivnje. a ne zenino i za to. pete godine idaru davati iIi ga k sebi uzeti. Kod svakoga. . sto je u njoj. rastao. prestaje mu biti zena i onda ne mora on ni njoj. Ima slueajeva. ne moze se je on ipak odmah odreci. da jo. Po serijatu dijete je muzevo. Ako je lena iza rastave oBtala trudna. Dervis beg je niCah izbrojio. 8 kojom se je. da -ga othrani. moze rnu otac i dalje idaru davati.

IIi: Sto barjaka. kada BU Bvatovi prolazili kroz SUIDe i planine i kroz "kIance jadikovce". Od hiljadu manje ni jednoga. Od hiljadu vise ni jednog~. vee na dva. gdje bi ih hajduci iIi takmaci lako zaskociti mogli. Svi svatovi hili su do zuba oboruzani. hiljadu junaka. dobar kucni uzgoj i postivanje starosti. rogjaci i prvi prijatelji. eto sam. da je on onoga u istinu i u njihovoj prisutnosti povecilio. zvali su u svatove JOB vise znanaca i prijatelja. Osobito je trebalo biti na oprezu. Prems narodnoj pjesmi ima obicno hiljadu svatova: Svate kupi baze Mustaj beze. stanu pozivati Bvatove. koji su kod. veli im Suljo barjaktar: "Stante braco. koliko ih sarno . dok su otniice djevojaka bile 11& dnevnom redu i dok su po gorama i klancima "carevali vuci i hajduci". koji ce kod vjencanja potvrditi. koga je on za to umolio. da budu spremni za svaki slueaj. Da momak i djevojka nijesu kod vjeneanja. da 'su iz momkovih 'U:stij~ culi. Kada au obe stranke' nasle svoje vecile i sabite i kada su sve za vjen~nje spremile. U svatove pozoyu obicno toliko ljudi. nego veeili u· ime njihovo i umjesto njih govore. Sa svatovima ide po djevojku momkov otac. rogjaka i drugih ~tarijih i odlicnijih ljudi. tim je veea cast mladencima i njihovim ~oditeljima. "Idem prvi u goru zelenu. docim momkov vecil moze biti avaki covjek. Momkova mati i sestre ostaju uvijek kod kuee. pa Be i momak i djevojka stide Bvojih otaca. Svatovi se sakupljaju skoro uvijek u momkovoj kuci i onds krenu velikim veseljem. koji je moze vidjeti. sVjedoka.p0Castiti mogu.179 Svaki vecil mora ima~i PQ dva 8ahi~. Hercegovci vode djevojku. na tri ~je8ta naglasio. vjeneanja. uzrokom je. za tim sva njegova braes. je vecil uvijek koji blizi mom~ov rogjak. a kada su dosli pod planinu. Djevojka mota takogjer da ima 8voga' vecila i Sahite. D prijasnja vremena. u zelenn lugu. jer kod vjeneanja nema nl momka ni djevojke. Djevojcjil. bukom i vikom po djevojku. • . jer cim su veei svatovi.

a ana na svako pitanje odgovara: "Dobro hvala Bogu. Muske svatove doceka mladin otac.- 180- "Da ja vidim ima l' ko u gori. iz koga je momak. strina iIi koja druga rogjakinja. Zenske svatove uvedu obicno u najIjepsu. dok nije bilo zeljeznica. Ko ide u svatove. brat iIi koji drugi muskarac iz bIiznje rodbine. u najljep8e odijelo. posjedaju svatovi u kola. doticno u selamIuk. Zasvirase jasni davulbasi. Iza toga upitace jedna drugu za muza i za djecu po prilici ovako: "Kaka ti je Ibraga? Sto radi ono djf~cice? Kako Mejra? Juso? Hasan?" . idu muskar(~i u ahar. A junaci bolji od boljega. Kako ti ?" ---~ . pjevaju i potcikuju. Jos i danas jase svatovi u onim predjelima. svirale 8viraju. pitaju se za zdravIje. bubnji udaraju. a sjedi na konju kao sto i muskarci sjede. U prijasnja vremena. 8okaka. a zene i djevojke u harem. Ka4a svatovi krenu po mladu i kada jn vode momkovoj kuci. obla~i se kao i na bajram. Isto tako idu kolima po djevojku i onda. Kada svatovi dogju djevoiackoj kuci. Kad su se zenski svatovi sastali sa domacico~ i drugim zenskim ukueanima. Narodna nam pjesma vrlo lijepo i slikovito opisuje svatovc: Ja kakvi su mostarski svatovi! Svi u srmi i u suhom zlatu. ZakucaBe bubnji limenjaai. gdje su sarno pjesacki iIi konjski putevi. Ako je djevojka u drugomu gradu iii 8elu. taka zvanu sikli odaju. odu svatovi pod ve~er pjeske po nju i pjeske je momku dovedu. i krenu kolima po nju. "Da ne ginu kieeni 8vatovi. ali nije iz istoga dzemata iIi. Rvatovi su skoro uvijek jasili. Zenske svatove ne ce nikada docekati dj~vojka iIi njezina mati nego djevojCina tetka. dobrih cesta i puteva. Ako je djevojka u komsiluku. ako j~ ona iz istoga mjesta.i kako se vee sva njczina djeea zovu. I djcv9jka jasi kada je ~vatovi povedu takim krajem. Zapucase puske kraj divojke. a puske pucaju na Bve strane: Kad su svati otlen polazili.

kafu. preda djevojci robu. pa kao da Be ~ude njezinoj Ijepoti. a onda materinu ebejku. piju serbe i kahvu. dizu se svi svatovi i kreeu s mladom momkovoj kuei. jer." Ka'da su zene . gIasDo dovikujn: "MaSallah! MaAailah !". te jn upneivati. svaka ce joj reci: "Zdrava i ziva. jenga. ako nije u najbIizem rodstvo.Iza toga iznese ona <1rugu. prva je i najvdnija osoba. Djevojka poljubi sada u ruku najprije o~evu. Kada jenga u harem unigje. I svatovim' vecerati dali. Berbe dijele uvijek one djevojke. koji su doili po djevo. Kada se je djevojka obukla. a kad je zene i djevojke onako odjevenu ugledajn. Ona zena. stanu iskati mladu govore6i: "Dajte nam ono nase". veli im: . bi. unigje opet u 8obu. koja ce kroz cijelo vrijeme 8vatova biti uz mladu.- 181 . a nekada i kona~e. ito ju je momak za nju pokrojio. sjed'te. Kada su zene kafu i serbe ispile. 8to joj ih je momak na dar poslao. ustann sa mindera iIi seeija. Kada je mlada kojn lenu u rUKu poljubila.-- Muikarci se pozdravIjaju kao"i u 'kahvama iIi na sijelima. stanu i opet traziti mladu. eto je svate do~ekala i ito ih je kafom podvorila. a tek u jutro kreeu na put: Tuj su oni svate docekali. ito Ce raditi i kako . da sjede. U 8vatovima. nijeste so jos ni odmorili. sjede zene i djevojke u haremu. ali Cim su avatovi drugu kafa ispili.ce se u 8vatovima vladati. onda svoju majku i jengiju. . da se dulje otezati no moze. 18 istom ste dosli.e uvrijedio. jengija iIi jengibula. ona im zeoa donese kafu i nuka ih. ali ni jedan.iku. ako mlada i nije osobito lijepa. iIi za odrasln. u kojoj su zenski 8vatovi. I koliko god puta oni miadu zatraze."Sjed'te.u djecll.a iza njih sve ostale zene redom kako sjede. iznese serbe. Dok se djevojka obla~i. djevojka je lijepo do~eka i u ruku poljubi. sretna i bahtli hila. ne ce upitati drugoga m zenu. a vee ate se nas osandisali". oni kod mladinih roditelja rueaju i vcceraju. a za tim je podvori serbetom i crnom kafom. Ako su svatovi iz daleka. To je zena. zenBk. kahvu popile. g~ tilQ. Djevojka poIjubi i opet jengn u ruku i ide u drogu sobn da obu~e haljine. Poklali im pet stotin volova. koje su 8 nlladom djevovale. ako je liva. . Kada je jenga kafu popila. pa se 0 koj('~em razgovaraju. Kada napokon vidi.

.i~ pet ~t~tin . !{Q toga no cini. u kojoj je voda.f casu punu .' jer je to 'sunnet iIi . dok ga napOkOD na srednjem prstu ne ostavi. Za tim· pokrije .ce ml.obi~aj. JedvR se je zora pomolila. pratilice.iz vode i da 'ga njemu preda. Djever okrece djevojku prema SUllen za to. Iza toga stane za mladu. Za djeverom ide kakav djeCa~ic" a moze biti . a u drugo. Iza toga izvadi iz dzepa prsten i baei ga u casu. a on joj ga natakne najprije na veliki p:rst. Djever je uvijek mom:' kov brat: bio' ozenjen iIi ne~ Kada je djever u sobu unisao. izvadi prsten. p~ ga skine. . "Daleko 'su ~vori Mustajbega.okrene je prema sunru i po.a on nadari noveem njezine drtige i pratiliee. "Kasno nam je. zau~ili. to jest on ce ga pred Bogom pokarati.Sk~bali .. da.bistre'vode. ·dok je 'na zemlji zivio Isto je tako 'sve~ev sunnet i k. dizu se Prije. u Bobu.aei. sto nije postivao oLi~ja. u kojoj je mlad~ i ostale djevojke.' 8vileni pojas i duvak. nego ce 8vatovi na put krenuti. a djever opase inladu onim pojasom i pokrije 'duvakom preko glave.adoj.nanje'ili krnanje. koji au iza njega ostali. a daleko nam je. Djevojke se za tim odmaknu. ne grijesi proti 8amoj vjeri. Od' pribile jari~e pseniee. .pe secerom izmijesanim srebrenim' novcem. "Krat~i danei. iIi kako ga neki zovu alduvak.i dj~voj~ica i· 'nosi u jednoj ruci tri '~evrme. a 'dugi krin.'~~~h~va . brijanje glave i rezanje nokata na rukama i ~ogama. primi . a mujezi"ni sabah CauAi i' dovikuju 8vato~iii1a: "Hazurala kita i svatovi! . pa rnn vele: "Evo ti amanet predajemo! Mlada poljubi djevera u ruku. jc'rukama za ramena.uIazi u harem. dj~voj~in djever i nosi joj prsteD. Bve se zene posakriju jedna drugoj iza 'legja" sarno se ne sakrije mlada i njezine. .. Mlada izvadi prsten i dade ga djeveru. Za tim uzme one tri ~evrme i ode megju muske Bvatove. One privedu mladu djeveru. ~asu ~evrmom i re. I .. ostao ()d pejgambera !Iubanledu.. .. ali toga ce Bvetac 1tluhamed na strasDomu Budu rezil u{'initi.za tim na kaziprst i opet ga skine i tako redom na sve prate desne ruke. .

. Pleteniee je prebacila preko ramena. Ali najvecu paznju posvetila je mlada uresu svoje i inaoo' lijepe giave. da euvaju djevojku od uroka. Na svilene. eetverouglate kutijice od finoga srebra iIi srIne. Bogatije djevojke nose do sest diZa. stakalca i druge tomu sliene nakite. sive..·sto "Dam. Neke dJe-vojke' imaju pe't. pa da joi budu i ljeple i deblje. koji im eve do pojasa 'sezu. Na rukama au joj zlatni~.. te ga najvecim postovanjem 'susreee i. Kosu je splela u sest debelih pletenica. Zavija je uvijek koja zena iz njezina roda.OJ divere. a u njima su papirici." Cim j~ djever iz sobe izaAao. da je jos'jednom promotrimo i da vidimo. potvrgjuje narodna pjesma: . kakva je ~ 5vadbenom odi· jeIu. te . zicom. obojila ih je i uplela u nje svilene. zavija~ima. a kopei se samo ~a siabinama sa dva puceta. 'Prije megjutim. .. vracki i drugoga zla. nego su' je zaviIi i' nego je nJl put posIa. izvezene. nizova. uplele su u koso' stan sitni novae. moj ziatni prstene! "Sramota je u te i gledati.s~ebrom i ·zlatom. To 8U malene. . a mecu ih ~vijek na mezimae i' srednji prst desne ruke. 8~ali' iIi srebreni belenzuei. . dukata.najboIje. Na Dogama au joj fi~e' eipeiiee od erne koze' iIi je nosku sakriia u krasne p~pu~e od kildife.• - 183'- ·}{Iada vrio post"uje'svoga djevera. docim je tzornji dio' otvoren. ~ izvczeni su ozgora do doIje. I jelek je izvezen srmom. Koja djevojka nije obukia jeleka. a na prstima prstenovi. na po se seljacke djevojke. da reJtnemo koju 0 . . srebrnom iIi ziatnom. Si_ romaAne. iz~ezene oko dZepova i na nogavicama ziatnim iIi srebrnim siritom. Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije. ""A kamo Ii 8 tobom govoriti. sest do deset prstenova. zlatne iIi srebrno vrpee. Oko vrata 8U joj gjerdani od zlata 'i bisera. metnula je na koparan fermeu. koji ~uva djevojaeke grudi. zlatne i srebrne vrpce. Na koparanu j~' jelek. krellu svi 'na put: . Taj poaa~ obavi ona brzo i kad je miadu zaviIa. lijepa puceta. na kojima su napisani stihovi i moli~ve iz kur'ana. privezala je srebrne hSlrn·ajIije. da joj niz legja vise.nago-vara.. kratak kaputic bez rukava. stanu mladu zavijati.Fermeni su od svile i kadife. i sprijeda' i straga zIatnlm iIi srebrnim siritom.

a duiina pokrije ramena i r~ke. iIi naravni cvijetak. samo sto ne nosi duvaka na glavi.. srebrom iIi svilom. da ugodi muzu i njegovoj svojti. vrlo. a na njemu umjetlli . Evo kako je zavijaju. da sirina padne niz feredlu. izvezene zlatom. pa jedan dio sele sprijeda do pojasa. braea i sestre po koju BUZU pustiti. ali neprozirno bijelo platno. Otae i majka svjetuju svoje dijete. kad~ polaze na vjen<!anje.' 11a ju njim podbrade tako. jar 00 je Qvaj ~ zaviti. Iza toga uzmu drugo. U prijdnja vremena. To se platno love jasmak. ~ . . Pogledajte je JOB jedan. usi i vrio malen dio n08&. Da ce na rastanku i majka i kci. koji Be sprijeda kop~i.put. na~k na havelok sa rukavima. a iiroko do jedan metar.' megju one Bvatove.. malu prozirnu.-" " lottom g:o~V&. glavu tal 0. ~elo. bijelo rutavo platno.i sada je sa "toi. duvak nose sarno djevojke. HavIiju pripnu balJijom na vrh glave tako.. kako ce livjeti i kako ce se vIadati. dug kaput od erne iIi zelene oohe.· Preko toga dolazi duvak iIi alduvak. no. Na feredlu metnnli su havIiju.-. tanko i prozirno platno. koju su metali U onaj razmak izmegju jasmaka i ~embera. Isto ovako odijeva s~ i zavija i udata lena kada iz knee ide. dva malib dukata. Preko legj~ ogrnuli 8~ joj ferediu. pa je morala jaAiti na konju. nosila je JOB i peeu. koji su sa fenJerima po mladu dosli. dugo oko dva. da joj dobro bude. rijetko otkanu oohu. Kada Be je djevojka ovako ob~kla i nakitila. duge peskire. veliko vrlu fino. majku i starijn ozenjenu bracu u ruku. lala i dukati. poljubi oca. da mlada kroz njega gledati mole. kada "je djevojka isla iz jednoga mjesta u drugo. metnu ga djevojci preko fesiea na. opaie Be ienskim trabolozom iii kolanom. Dok ml~du zavijaju. a drugi straga joA nile. razumije se samo po sebi. da joj pokrije bradu. nesto dehlje i ~~4 bijelo platno. dijeli kogod od njezine rodbine ~evnne i jagluke. da pokrije giavu. I duvak prikop~e na glavi. Uzmu vrlo tanko. a na njim& red. Na glavi joj je finofeaic.• -184 Knj uiiju bogate begovske djevojke vise soluflllci. Prije nego mlada krene iz ocinskoga doma. Izmegju oombera i jalmaka ostane malen razmak ~ jednoga do dva prats. To se platno zove ~ember. Danas je to skoro 88svim prestalo. Dsta i polovicu.

. t.- 185- 1 i I oj J Bosanska muslimanka na ullci.

kakvog ~dlicnog be~. ··.' molega ili pred Bohom -.~.pokriv~nf~~u".:~vat.na s~iJeh nagoniti.Miadenska kola pokri~. Ilsieijimrepom.~pust~ ~a" pr~zorj~a "zal.bo8Caluk~ po '.eohi i boA~Iuci~~.·Z~::'staroga... i za to se kupe .ili ce iza nje d\)ei~ Djevoj~cka majka.i-'kojekako+e sale I '.bradu. u 'kojima '~e ~u. tap'ove .je' veea cast..~.' . ' .. iJc: -mlada 'va!Zi' U obicttDn kolima. .' . . ~.. Ako ml:tda. u ':~ojima se .ponajvi~".Bobam ruha.Odlicnije i bogatije djevojke voze se momkovoj ku6i u fija.ugle~~u os. ne vozl.ije pred nji~a trcati.. ~cohom~ a n~~:. . 8vatoVima. ..' ne 'vidi.' m. ne ide nikada 88. Calgidzije.agu.k od knee: Prije nego su 8.idu calgidzije.. salama i -dosjetkama::zabav'. 8pravl~ati...~.I .~~hi 8U bo~caluci.'i"svatuvi.uli.:. ostaje .Q kola pokriv~n8.. iIi.:A~o.~oraju. da "~e: u -kociJe. . I ta S. . koji ..'.vatoyi B'a put kren...tako..' cohom i boBcalucim~.-' Iia ea~gidzija idn muski ~v~tOvi.' v . (jdijevaju se u najra~li~"~ja odij~la. .'vozi ~lada. .:' Stoje ~icniji stari svat. a 8iro~~snije u kolima.najprije" 'ozenjeni Ijri4i. tepo~e..onda mQmci~ a z~::njima 'mlada i 4rugi ze~ski. koji :voze mladu.:·S1i' .ili ca~si j. . . svinu.pa..calgidz. a.' ~~Q:. . . ~ ~a-. sandl1ci~a' vozi djevojacko.~et.' '. . u k9jima' je _~oli~a 'ml~da. ljati i:.':8vojim odijelom.i~:.ove iIi zavjese. U istim kolima' 8a_mladom sjedi· sarno njezina' Jengija i "koji 'njezin blizi r?gjak~ Iz~.prostru COhll iIi 6ilipte.' . Da Calgid~ij~ budusto' ~jesniji. ~a tim muftij 11. k61~ sasvi~'·pokri.at'~or~l1. da"'su. - ~ .ladencima i njih9voj.' .--:. . neki se oklt~ . 'je po jedan -. sa . m~e' se 'lako .~ kojima se mlad~ iIi koja druga ~usli~an'sk~~':'z'ena Vq~~. ·rllbo. 'Fijakeri. .toj. nego. zna.'-kola. Neki si ~aprave velike ~rkQve ~'. . 'Kola. da mlada dolazi i za koliko ce po prilici doci. .svata izaberu koju' yrio .'~~~toya idu kol~.: : -Pred sVfft~~inia-ja~i ili"8~ v~~i s-tari .')bijelim platnom.' svojti. da joj se put otvori.si na glavu kozijerogove -iIi se kako drUk~ije sxnijesnixna u~ine... . .. .' .~_~OVri· s~' ml~den'~ka. ot~li BU mustulukdzije" koji ce javiti momku i njegovoj svojti.obu u oDom mjestu. t. . takogJer au coho~: po~i~eni.a na svakOn1u. kadiju i t~ d.poslati. Kad narod oko momkove kuee opazi mustulukdzije. kerima.~an oni ljudi.c~e'~~vatove. da su svatovi blizu. .po~nati. ' ~ starlin svatom _.. sprijeda. to:'.d ~olima' 'drv'en~:~br'u~~.·"Konji.ena au .~cije'-'~. ne idri odvise daleko. Ako ~ratovi idu u kolima iii j~u na konjima. me~nn .e . " .

J . su je ~ kuci do~ekaIe. i krene sa jengijom' prema' ~okacn~ vratima. ilf q' ·in~t·v~.:pu. banka. ~biJu. s~. iIi svekrva i zaova. motne na ~ zep1~ju. Iza t'qga ."Ma~11ah.. jbri~~ .tijeg~v otac. kuhinju . Sve ~ene.i' t~~o'.~l~da .u momkovu "sobu iIi h~lvat. pa ga ~Iasno Izjedll.ogjedo. da prvo dijetc bude muskarac.·dogje·"d.' QD 'hi. jer je "mJ~~e~-ska'" pog8:~a vrI9 "."Biladoj ·n '-~':a~u. .uunic~~ ..h' vrata krene ~lad~'ll :h. . K~da nll~da.~··bez·zaprek~ ~':'avlij. !tao -. od t~ pog~~e. kako vec ko imazenske ~odbine.k~~~":'da:. prihvati goruen cjep~~jcu~ pa je t~i. nego k~ 'drugi od njegov~ svojte. prostru . ~Bi8minah~r rallmanir rahl~". klicu ~ . pun vope. . tJ kuhinji g~~i" na~gnji.atem. .d-a'za njorn 'sriea. hi Ii Bog dao. 'Pri ·tome pogleda tri puta' 'pa kucnu badzu" i svaki.Je ..prema . nemaj-u 6ejtani posla. lISpri~ ~~ na vrh ba~maka.loj-· ~ddesno·. Kada:. iIi na' stolicli.::' 'N~. kola. Kada· ~ne' ugledaju mladu.· '.sada po ~piIuidic. U prijasnJa vrem~~a' e~kao je na sva'tove. muski fes. t~·.i' starijim' ~ IJudinJa. '·· ': '. sv~krya.. "ria koj-u ~e oua 8je~ti. Onda( se okrene i prolije.ist. nego se razigju po drugim Bobama i ne' u odajama.zaove. 'k?je. Jl.~. .ski­ DUO hi je .o~u. Sa sokacn. ."u harem '~vedu. U isto vrijeme krenu i muski svatovi u ahar. . 'basamak~. stakne '.B6gu.d~du. ne 'va MladjI. Zenski svatovi idu.fes.. pa nc mogu svi u ahar.yj~rskoga· sadr~ajl)! .8 konja' iIi' kola i svojim bi-~je rukania.- 187- pozvanl 1 nepozvani. ~dravo j~IQ::p~otiv r~znih polesti.. u koju su mladu uveIi.: kiljigu".' .. u kucq unio. jer gdj~ se ime bozije . doticno u sclamluk. Ako je mnogo svatova.· Qsim toga ··1Itetnu ·. :'koje '.'momk6ve. Pfed haremOm doookaju je dyije . ·su je _Ila ' basa~cima docekaIe. .. a I1)uBaf:pobqzDost. -..niti .su B mladoin qos]e kao i one.relomi psenicnu Rogacu. Kada' su sva~ovi pred kue. "vodu "niz. prisao djevoj~i.~.~.mlada d.t" veli .~ . kao voda ~pohog~". ~v narod stane na drugu stranu gjuvegijine.u ~tigli.gjuvegija. Iza toga .st~ yat.takogjer harem.. Mla~~' ~r~hvf\~~. koje."acnim vratinia :d6celta je niti.pazuho 'kU~'~R iIi koji musaf. S8. Puni :ibricl i poga~a" "znaci 'blago~tanj~.spolninje.":~ve<Ju sada 'Dajprij~ . i gjuvegija.. ali ne u onu 8obu.. da ga u ~kucu'""ll·nese. i pokornost prema "~. iIi jetrva "'i.uved'l j~: o~e iste .halvat ~nigj(\.e.. 'puta. da ih vide. :~.:.gj~ s' konja' iIi s~ arabe.! MasaIlah!" a jedna joj ·riati -glavom. ~uc. ru~u po j~da:n io/ik.""inlR:~a moze.'zene. .. 1Ilada stane iIi sj'edne na onaj . u..

.- 188- Jlercegovatka musllmanka na ulicl.

..jos iste veceri. valja je okoiti iIi okrnati. Djevojka pristupi stolen i sjedne na nj.Ato ce djevojci trebati. da je Iijevom rukom pokrila lijevo. a desnom desno koljeno. Neki vJencaju djevojku .- 189- 6ilime po avliji iii gdjegod u hladu granatih voeaka u bai~i. a na stoleu obicDosvilen jastuk. pjevaju. a neki pocekaju s~ vjenMnjem i po nekoliko dana. Iza toga sjedne ODa opet.i tu· posjedaju. u halvatn. a rado hi. a iza njih sIuskinja iIi cija siromasna djevojka. skine mladoj peeu. obojiti. mora joj' kum iIi miadoZenja poslati knu. piruju po vise dana: Ozeni se mali Mehme~ aga.zenski 8vatovi. siromasna djcvojka.. U knu metne joj kum i nesto Dovea. kada j. U najvise slocajeva koije se djevojka u momkovoj kuci jfJ8 iste noci. alduvak i cizme iIi cipele. moze kose.ju djevojku skoro uvijek joA iste veceri.iste noei vj~ncatj. koji imaju dosta imetka. Pir ~inio za: petnaest dana. kojiin ce se' pokriti. Djevojka srkne . feredzu. Prijs oego ce dje'\Tojku vjen'cnti. sa momkovom zenskorn 8'Y'Ojtom u haremll. aalje' mla~(\zenja mladinoj' kuci kafe. da· si oniIn ostatkom koja stars.se boje. a mlada je' daroje novcem. kojom ce se kniti. iIi kod svoje kuee iIi kod mladozenje. koja bude knu zakuhavala.. Osim boje i upletnjakl:'o. jer 8vatovi traju obicno tako dugo. Po eilimima poredaju jastuke' i mindere . Kniti s~ mo~e djevojka. U halvatu je u cos~u stolac. Siromasniji vjen&. pa se razgo~a­ raju. koliko ce' se te noci P9t~08iti.e dovedena i za to cerna 0 knijanju na ovomu mjestu govoriti. a ruke metne Da koljena tako. da se 0 njihovim 8vatovima augo i ria . dok se djevojka nije vjencala. nego provodi sve vrijeme do vjeneailja. ~iro~a8na zena. Djevojku kniju uvijek u mornkovoj sobi. Sale iIi se" kako drukcije zabavljaju. Ako ne ce djevojku jos . donese sada na tabakn dvije case pune serbcta i dada ih djevojci. Kada je djevojka na stolac sjela. Taj nova~ 'dobice ona zena. SIuAkinja ili koja fukara. ne ide ona u halvat. Momak' Aalje uv:ijek neSto' v~. Ako djevojku kniju kod njezine knee. unigju u halvat . s~cera i ~erbet~.daleko govori.. 'nego . a jengija 'stane uza nju. i duvak. Bogatasi.

Iza serbeta iznese se kafa. doticno u selamluk.Case pa i ona.se kniti. momkovoj 8VOjti. odnese' \' ga sada gjuvegiji u ahar.nova~ . novae bic. 1m t9ga _ pije i. ali iz'one druge. obavio je 8voj posao i izlazi iz halvata.- 190- kap dvije se. a iza nje svi svatovi redom. njegova 8vojta i rodbina pije iz one' <'AAe. sluskinji. i metne gao na tabak. Taj se prsten zove kumovski iIi vjeneani prsten. kao i djever prije. pice naJprije gjuvegija. Prije knijanja unigje u halvat djevojcin kum i njegova' zena. . a iza nje svoj bliznJoj. unigje onamo kojamladina rodica i donese u kakvoj posve novo kalaisanoj posudi knu i ruzicnu vodu. -k9ja je serbe donijela. o .-beta. natakne prsten na svaki prst po tri puta i opet ga skine. Kada je to ucinio. onom prstu do maloga prsta iii mezimca. Kada 8U svatovi ispili serbe i kafu. a zove se kumovska iIi kinavska jenga..pila. Kada je kum iz halvata iZ8sao.. Djevojka vrlo eijeni vjeneani prsten i cuva ga cijeloga Zivota. uhvati je rukama za ramena i okrene je tri puta za Buncem. Kumova zena smatra se ots~le kao drugs jengija. djevojka ce . iz koje je mlada pila. Kum stane djevojci iza legja.jengija serbe. pa je novcem nadari. a drugi 8vatovi kako ko hoce i mo!e. Qna cvrsto vjeruje. uzme nova~. koja je serbe donijela i koja ga megju svatove dijcIi. Ooa djevojka. koju prije dohvati. Iz one Mae. pa joj. jer je uvjerena. dade joj i on prsten. koja je serbe mladoj u halvat unijela. da ce joj se prije iIi kasnje kakva nesreea dogoditi~ ako toga prstena nestane. I kafu dobije najprije mlada. Taj. Djevojo i jengija daruju i iza kafe ODU sluskinju iii siromaSnu djevojku. dade svojoj zeni novae. u koju se je udala.koliko ima u halvatu svatova i svaki pije iz one caSe. dok ga napokon ne 08tavi na prstenjaku. daruje sada onu sluskinju iIi djevojku. onds jengija. kojim ee ukuhanu knu promijesati. On joj primi desnu ruku. u znak Ijubavi nasprama novoga clana obitelji.e onoj djevoje~ ill. On srkne t~o~jer :nekoliko kapi. Ko hoee i·moze. Ovo se serbe zove 'djevojacko serbe. a o'na ode opet u halvat. ako taj prsten izgubi. Iza toga unesu drngo serbe i toliko Msa. iz koje je mlada . da ee biti zlo po nju i po kueu. preda Casu djevojci. .vadi.. Gjuvegija. i ~ece ga Da tabak. Prije nego ce iziei. koja je kafu donjjela. da ostatak daile' prvoj svekrvi. Kada je kum djevojci prsten na prst metnuo.

ma' djevojku oknila.. Dijete Iezi kraj djevojke kratko vrijeme.a kraj nje polegne koje musko dijet. a s Iijeve kuma iIi kinavska jenga. . crvenim lanenim platnom. sto' joj ga je. docim mlada ostaje i daIje na duseku.·.. a u lijevu drugi novac. 8tO Joj ga je muz daO. iIi ih dade mladoj da te noei u halvatu gore. i mijesa . da ga djev:ojci preda.e iz njezina roda. a najvise ovu: Izvila se zlatna zica iz vedra neba.mijesati pred aksam i mijeSa je dok nije akSam proSao. metne joj u desnu ruku novac.' 191gjulsiju. i dade je kumi iIi '. IDQVaC. Knu poene kuma . Njoj s jedne strane sjedne jenga.kinavskoj jengi. 'Kinavaka jenga oknije djevojci najprije desnu ruku do zgIavka i. Nek Be sjaji naAa snRba megju drugama.jeee i dadu ih svekrvi.o.njim knu i ruzienu. Kada je ak~ prosao. a po njima prostre deset do dvadeset. To se platno zove aspura. a ouda lijevu ruku i Iijevu nogu. ~. Ako BU djec& malena podigne ih kogod da mogu sise dokuciti i tako svijeeu utrnuti. Dok mladu kniju. kao sto se obicno trnu. dokle au kinom ·obojene. V9du za 8uncem. Savila se naAoj Bnahi oku duvaka. od istoka prema zapadu. omota joj ruke i Doge. koje poslije knijanja djeci ostann. puhanjem. Sada utrn. kao dar od Bvoje strane. Savila se naAem bratu oko kalpaka.u svi.. Dok kinavska jenga mladu knije. a nekada i do pedeset earsafa. Da aspura s ruku i nogu ne spane. unese kakav djecacie dva duseka u halvat i polozi ih na zemlju. strop. a svekrva ih iIi spremi. Sada povali kuma mladu na duseke. drzi troje muske djece iz njezine rodbine s'Vako po jednu gorueu svijecu u desnoj ruci. koliko je vee koja djevojka ruha donijela. razne pjesme. priveze je srebrDom iIi zlatnom licom na ruke i n~ noge. desnn nogu do gleznja. Nek se sjaji nas brat megju drulinom Kano sjajna zvizda na vedru nebu.. pjevaju djevojke i mlade nevjestice. Mlada sjedne sada na duseke. Svijece ne trnu. Kada je kuma mladu oknila. muz dp. Kina'V'~ka j~nga uzme . Duseke prostru uvijek u sredini halvata. a onda ustane. Kano sjajna zvizda na vedru nebu. Izvila se zlatna zica iz vedra neba. koje BU kod knijanja. Kada je ku. nego ih pritisDu uz eise. Svijeee su omotane u cevrme..

je l' ti lao brace? NaAa SDahO. Naia snabo. a kum~ skine mIadoj zlatnu iIi arebrnu zi~u. nek ti nije lao majke Ovdi tebi botju majku kalu. ne bi ni ja ovdi bila". Dok kuma mladu knije i dok djeyojke i nevjeste pjevaju. nek ti nije lao seke. je l' ti lao seke? NaAa snabo. nek ti nije lao brace. je l' ti lao majke? NaJa snaho. a ono 8 lijeve ruke i s lijeve Doge razdijele megju siromasne zene i djevojke. koja 8e u skoro 8VOj &sni i Hercesuvioi 8 malim varijacijama kod knijanja pjeva: Nda snaba. da se i one kod kuee okniju. Sto je kne preostalo. NaJa snaho. Ako te probada. . je to dobar lijek protiv probadanja ili sandzije. da si svezu ruke u zglavcima.' Ovdi tebi boljeg habu kdu. NaJa soaho. • Mlada Iezi na dusecima po citav sat. nek ti Dije Z80 dvora. Zaplakati ne ce sarno ona. Iza toga rastrga kinavska jenga one zlatne iIi srebrne. je l' ti lao babe? Nag soaho. rijetko koja mlada ne zapla~e. Platno a deane ruke i noge metnu u djevojcin jaatuk. NaJa soabo. kada BU joj druge pjesmu otpjevale. a onda je kuma podigne i ODa sjedne.: ciste vode. na kome ce s muzem apavati. koja vrlo voli svoga dragoga i koja je sDjime dugo aAikovaIa. Sada unesu Iegenj i ibrik. da mi bolje kazu. Da mi bolje ne kazu. konce na komadice i dade svakoj djevojci i zeni po jedan. odvije platno i opere joj najprije desnu ruku i desnu nogu. Ovdi tebi boljeg bracu ka!u.- 192- Iza toga pjevaju vrlo ovo lijepu i njelnu pjesmicu. kojom SlA joj ruke i noge povezane bile. Ovdi tebi bolje dvore kdu. koje au kod knijanja. Ovdi tebi OOlju seku kalu. nek ti nije lao babe. a onda lijevu ruku i Iijevu DOgU. razdijele mcgju one zene i· djevojke. koje ce. Ima i takovih djevojaka. . je l' ti lao dvora? Nab snaho. reci: "I ja znadem.

Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita.000 akci po. Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu. a ona mu tri puta iato odgovara. pita ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?" Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12. a onu dvojieu za sahite. Hodza se sada okrene sahitima.. pa ih upita: "Jeste Ii cuIi. kao da je jedva docekala. a kad oni u halvat unigju. veli ona: "Hocu". izIaze. Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?" Ona veli: "Budi".- 193 - metni aspuru na on'o mjesto. . Kada su djevojku oknijali. gdje te probada. pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?" Oni kaZu: "Jesmo". a kad oni izagjur djevojka sjedne opet na avoju stolieu. iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata. posaIje djevojcinoga veciia i dva sabita u halvat djevojei.) I to vecil tri puta pita. ruke joj i Doge opraIa. Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta. boce Ii se vjeneati i boca Ii njega za veciIa. iza nje jengije. Kada je kinavska jenga mladu digIa. Kada BU to obavili. Fater vjencati ?" Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori. a onda istom druge zene. Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se.mehri muedzeIu". (ili kako su vec ugovoriIi). da se uda. Kada ju je i po treei put to isto upitao. tim. djevojka sjedi pod duvakom u budzaku. haee u jasle pred konje iIi goveda. da je pita. a ostaje samo djevojka i nje": zina prva jengija. i probadanja ce nestati. da Be ne bi mislilo. Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate. djevojka ustane.000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu. Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?" Djevojka veIi: . Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?" Ona veli: "Neka budu".. u ruku. nego ee bodZa mladenee vjeDCati. a ona sve zene u ruku poIjubila.0 12. sto ona govori?" Oni odgovore: "Jesmo". Prije megju. odmab ce je vjeneati. Vodu. kako sjede. kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa. Kada oni u halvat dolaze.one iz halvata.

jalinuz on ikibin akc es mehri muedzelile? To zna~i: Spomenuvsi ime Boga velikoga. dade Ii je za 12.voljom s obadviju strsua i od djevojacke strane s tvojim punomoctvom i u prisucu sahita. koje su za vjeneanje propisane. vjen~ah. stoje kraj njega dva covjeka. uzme hodza kur'an u ruke i moli neke molitve. Allahun emrile. ve kizun tarafundell vecaletum hasebile. Momkov vecil veli: .000 akci po mehri muedzelu? (iIi muadzelu). a vecil rou tri puta isto odgovara. ·Dok hodza s momkovim vecilom govori. kcer Sulejmana Ibrahimpasica za Ruseina Hodziea?" Djevoj~in vecil veli: "Dadoh!" Iza toga pita hodza momkovog vecHa: "Kabulis Ii. svjedoei. Iza toga veli hodza: "Ben dahi vedzhi mesruh uzre nicM ejledum~. *) Imami Azam iii Eazem rodio se j-e 81. Kada je i to u redu.. po Bozijoj zapovijedi i po sve~evom obicaju i po kazivanju imama Azama i dobrom . ve imami Azamull*) kavlile. a veciI mu tri puta isto odgovara.1 ja je na isti naein gore nicah u~inih"."Ukabulih". Kada je Bve gotovo. ve badir olan sehadet lerile. kcer Sulejmana Ibrahimpasiea i sreem i dusom?" Vecil umjesto roomka i u njegovo ime veli: "Kabulim". To hodza tri puta pita. ve pejgamberun sunnetile. primih. 1 to hodza tri puta pita. pa govori: "Bismillahir rahmanir rahim. govore vecili. . okrene se hodia curillom vecilu i ostalim muskim svatovima. Sada se hodza okrene onoj dvojici. pa ih pita tri puta: "Hocete Ii vi biti Sahiti ovomu covjeku?" Oni rou tri puta odgovore: "Hocemo". Kada je gornje rijeci rekao turski. . Dok hodza uei. sahiti i svi muski svatovi u onaj sobi neprestano: "Amin! Amin!" Time je i vjeneanje 8vrSeno. ve 01 ikisun husni rida-Ierile.194 Kada je ta formalnost obavljella. isto pod hidZretu. Hodza pita vecila: "Primas Ii ti ta dva ('ovjeka za svoje sahite?~ Momkov veciI veli:' "Primam". ----~ I . nastavi hrvatski: "Dade Ii ti Fatimu. kada su naime vecili rekli svoje i sahiti svoje. govori hodza: "Sen dahi vedzhi Dlesruh uzre?" "Ukabuli Ii je ti na isti lla~in gore?" (kako je gore receno). uzimas li~ ti Fatimu. te je znatno pripomagao znanstveno airenju islema. kao momkovi sahiti.--. po hid~retu umro je 150.

iz dzemata Hotinca. kada u halvat ide. Ta potvrda na niCahu-muraselli glasi u prijevodu po prilici ovako: "Vjencao sam Fatimu. a onda ide mladoj u odaju. Kada je i to gotovo. a on ga preda njegoyom oeu. a kad je hodza poceo uciti iz kur'aoa. ostave ga i odu u ahar. uzme u ruke nieah-murasellu. a sada svojoj zeni. Momka prllte do halvata svi prisutni muskarci iz njegove rodbiuc i cuvaju ga. ali je momak eijelo to. da je on miadence vjencao.iIi sehadet-namu i napise pod kadijinu dozvolu potvrdu. Gjuvegijin otac uruci ga svojoj zeni. vrijeme gdjegod blizu one sobe. sina Muhameda Hodzica. da ima. ako bi do razvjencanja (10810. Pred vratima halvata. ide gjuvegija u halvat djevojci. da ga.. I{ada je hodza miadence vjencao i vjeneallu moI~tvu izmoIio. erunu iIi sakom po legjima dohvate. ~doticno u selamluk. a ona ga dade nmYjesti. seer Sulejmana Ibrahimpasica iz dzemata Fetije. nego mjesto njih i u ime njihovo govore njihovi vecili i sahite. da javi mIadoj i njezinoj jengiji. koji su kod vjeneanja. stane on pred vrl1ta. To je ahd momkov vjeneani list. Jengija prigje odmah k vratima i stoji kraj njih dok gjuvegija ne unigje. koja ga cuva u svomu sanduku.000 akci sa mehri muedzeIom". da gjuvegija dolazi.- 195- I Kako vidj~smo~ kod vjencanja nema ni momka· ni djevojke. njegovim bivsim jaranima i drugovima drago. ugje i momak. koji ga je vjencao. da ga kogod ne udari. nego e~ on u halvat. onda svoga i djevojcina oca iIi njegovoga zastupnika i napokoll Bve ozenjene muskarce. Prije megjutirn. jer je dl'ugim momcima. Kada je' gjuvegija u sobu unisao. pa i on s onima ullutra aIDllla. njezinom ~o­ ljom i s njezinim vecilom Mahom Sehovicem i sahitima Selimom AHeern i Muhamedom Hodzicem u 12. dokaz. sada vee muz u sobu i poljubi u ruku najprije hodzu. • I * . iIi u pokrajnjoj sobi doceka gjuvegiju njegova majka. daruje jengiju. za Huseina Bouziea. J{ada dovedu mladozellju do vrata halvata. Gim je hodza moIitvu proucio. otisao je vee je:' dan muskarac iz njegove rodbine. a ona ode u harem megju zenske svatove. (IIi kako su se nagodiIi). Kada je hodza taj list Ilapisao i nluhurIeisao. On je u ruku poljubi. dade ga gjuvegijinom vecilu.

Od svekrve telli morska diba. dvoji belenzuci. Drugi dan u jntro. da mladu darivaju prijateljiee. Konja na obdnlju dsje momak.iIi sela utrke. nakita. ulazi U 80bu jengija. onomu kadifa. prestaju svatovi. namaiu ga katranom. Bvekar i svekrva. koji Be sastoje ponajvise od DOVeR. Kada su ukueani mladu darivali. kada je mladounja ustao.~ . Utrke na konjirna opisao sam vee kod 8unnetenja~ a ovdje en nadodati jos sarno to. sto au joj ga mladenci ostavili kao nagradu za njezin trud oko mlade U 8vatovima. Dvi zaove. treei daju da momci skacu Da mijeh. utrke na koJ. voj no. ato mu treba. cohu iIi sta drugo. a onda lojem. Ako su momkovi i djevoj~ini roditeIji bogati. A od svekra dizija dukata.- 196- Kada je gjuvegija u halvat uniAao. jela i odijela. da je pokriven cohorn i da ima sve. na kojem je sa svojom ienom spavao. Jedni prirede obdulje. sto je na jelicu. eaj iIi Aerbe. Dva divera. koji se pobjeditelju daje. dvije kafe. ~oha iIi ono. do-" . jetrve i djeverovi. da Jlospremi duseke. dvoji solufluci. Veli se "daju mladi na prsten": Diverovi daju almagane. a lena mu boscaluk. koje su kakav dar donijele kod mlade na ru~ku. a na vrh jeliea metnu top kadife. nesto novC8. a najvise naravno njezin mladi . izvezla i za rodbinu priredila. Kada se oni obuku i iz halvata izagju. Ali ne samo. prirede na meraji izvan grada . komainice i rodice'l nego ju dariva i sva muzeva svojta._-_-'. dijeli jengija u nJezlDo ime 8vima u momkovoj kuci razoa veziva i odijela. Toga dana ostaju Bve one zene i djevojke. dva zlatna prstena. A od bega sorguc od bisera. drugi utrke pjesaka. cetvrti usade u zemlju visok tanak jelic. pod' fcdloln. Toga jutra dolaze i opet zene i djevojke i nose mladoj razne darove. pa si uzme onaj novae i bosl'Jlluk. metne pod jastuk.. da ga )1objcdnik moze odmah zajaAiti. sto ih je mlada prije vjencanja sasila. I muski i zenski 8vatovi ispiju jos po jednu. Dvi jetrve.. da je konj. poPU8C cigaretu dvije duhana i 8Vak ide 8VOjOj kuci. I{o so prvi uspne na vrh.jima.

nego joj dadu posebnu.la dogje u kueu. Ali ne sarno da sretni roditeIji i mladenci caste prijatelje i .muburecleise. a mlagja da je rekia starijoj: "Ne ljuti se. sarno sto drugu zellu ne uvode u sobu . Kako o~da. f. napokon i djeea. koje se strogo drze zakona.' . pa bio to i erni eiganin.. te da gdjekada i zagrmi. na duCan iIi u magazu pa im . za njima djeeaci. podnose se i live u slozi. niegov je. Da svijet znade gdje se dzaba "pece". Kahvedzija "ispece" mnogo kafe i ko mu toga dana u kahvu dogje. Bobadvjema jednako lijepo postupa. 8uparniee trpjeti ne moze. a osobito. da onR. Koje prvo stigne cilju. draga. prve zene.. njezino je viasnistvo i niko joj toga uzeti ne smije. ana daje bosealuk i ko. u kojima tree djeeaci od deset do dvanaest godilla. Da se u takvim slucajevima. ako igdje. . a. da muz. treba tek kazivati.. Zene. tako da se one jos i danas najljepse slazu. prvi eilju stigne. da kada je na svoju prvu zenu doveo drugu. ako moze. ohave se svatovi i vjenCanje kao i kod prve zene. posve odjeljenu odaju. ondoa momei. Osobito bogati Ijudi daju sve ove utrke od jednoe. sad u onoj odaji. tako nam je Bvetae ~aredio". jer je u zenskoj naravi. Jedan m~j dobri prijateIj uvjeravao me je. mora muz o8obito na to paziti. i njemu ee smarlaisati kafu pa bio on ko mu drago. Najprije trce konji. nego pIaeaju i tako zvallu "dzabu" u kojoj kahvi. dobije peskir. a ono u Ijubavi. kada naime muz na prvu lenu dovede drugu. Osim toga daju utrke.. Iza toga daje mlada utrku za pjesake.~ade svakoj . Ono. i da priregjuju trke.197 ticno njegov otac. pa su onda po danu obicno zajedno sad u ovoj. dn. Ako muz na prvu zenu dovodi drugu. znance u kuei. sto ih je ona hilo od koga dobiIa. braeno nebo vise puta natmuri. proviruje kahvedzija svaki cas na pendZer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga ko im kroz osam daJ. Iza toga skacu na mijeh. da jednu pazi kao i drugu. sto je u sobi jedne zene. a najkasnje veru se momei i miadi ozenjeni ljucli Da jelie. za tim svi darovi. Najbolje je ipak. Ko prvi stigne. dobiva eevrmu. Da ne dogje do svagja i do kuenih zagjeviea megju zenama. da 8U se bne zagrlile. dobiee fildzan dzabe. Napokon trce i muska djeca. ako su dobre i blage eudi. . mislim da ne.

ali joj oDda ne treba u oei halvata knijati ruku i nogu. rogjaci i prijatelji poslije duljega vremena sastanu. Zet daje puneu po nekoliko arsina cohe.- 198- zeni posebnu kneu. Kada gosti sjednu.-.. nego iIi sa Bvojim oeem iIi pozov~ koga rogjaka. koji je snjim dosao. daje mu osim toga i nesto DoveR. Gjuvegija i onaj covjek. dva.. . koji je snjim dosao. a onda na lije\·o rame.J . ukucani ih lijepo docekaju i njima u pocast pozovu sve 8voje rogjake na rueak iIi na veceru. nadari hizmeeara i oni se dizu na put. dobice svaki po jedan bose. nego ee mladozenja kuci krenuti.mu je rucak i ve~eru kubala. Neki mladozenja ostane u rodu dan. punici top svile. zadovoIjila je dakle svecevom Bunnetu. jer je vee kod prve udaje hila oknijata.. Ako je sa gjuvegijom doslo vise ljudi u rod.. koja Be gdjekada samo rastavom izravnati moze. Ako je zet bogatiji od punea. Kada je zet darivao punca. a oni ga zagrle*). ali najvise valja da dade ascinici iIi asci kaduni. da se one i ne vide i da nikada u doticaj ne dolaze. Iza cetiri do pet nedjelja poslije vjencalJja treba da mladozenja ode u posjete svome pUDCU i puniei. Prije negQ odu. nego ako se braca. prometne boscalnke s dcsne ruke u lijevu. Isto su tako isti obicaji i obredi kod vjeneanja ako Be udovac zeni.. a drugi ~jegovom drugu na koljeno. koje su u onoj kuei.. uzimao on zeBU iIi djevojku. valja mu darivati Bve sInge i sluskinje. Rogjaei daju mladozenji ponajvise po bosealuk. Prije. jer premda je mul neograni~en gospodar i glava obitelji i premda je po zakonu prva lena starija od druge. da za sretnoga puta ispiju kafu. a neki i po osam dana. a drugima rogj!icima sto je za koga.. unigje u sobu kueni hizmecar i nosi na desnoj ruei boscaluke. znade vise puta sree jedne iIi druge prekipjeti i eto razmirice. . Cim je u sobu unisao. vjenca je kao i djevojku.. -_. onl se zagrle i grleci se metou jedRn drngomu glavu oajprije na desno. Kada je mladozeuja darivao svoje rogjake. poljubi mladozenja punea i punicu u ruku. *) Muslimani se nikada ne Ijube. koja . iIi sto drugo na dar. . treba da dariva punea.. kuhariei.aluk. punieu i sve rogjake od zenine strane. Ti se darovi zovu anteriluci. daruju oni njega i onoga. a: desnicom metne jedan bosealuk gjuvegiji. sestre. Ako momak vjenca udovicu. rod. Kad oni dogju 0. On ne ide uikada sam.. punieu i rogjake.

Mi ne mozemo sebi zamisliti' starijega muslimana ni njegove zene~ da bi oni isii u "rod iIi megju prijatelje.- 199 ~ Kada je zet pohodio punea i punieu. Svaka ona rot . Prvoga dana ostaje prija sarna kod svoje prije. razumije se sarno po sebi. nasi ona kolaca. Punica noei te fioei kod svoje prije. vidi se najbolje pO tom. Puniea" ne ide nikada u rod sarna.znamo. Da ee oni ovu ienn iIi· sluskinju lijepo nadariti. koja ce joj darove nositi. a. sto ih je punica donijela prijinim rodicama. da se muslimanka ne krije jedino pred rogjacima i elanovimtt svoje obiteIji.prija u Cast svojoj priji sve zene iz svoje rodbine. a osobito ga eijeni. Svojoj kceri ponese ona ne samo kolaca. Kada puniea ide u rod. valja da i puniea pohodi S~lOjU kcer i zeta. nego naSi ljudi. te njegove roditelje i rodiee. prijatelju.siromasnu zenu. pa se zabavlja u haremu ponajvi~e snjom i sa svojom kceri. . da bi odliean musliman ·protjerao staroga. podijeli njezina sluskinja iIi ona stara zella. slugu iIi sluskinju. Na svaku kutiju metnula je po bosealuk jcr svaki onaJ. ako je u njegovoj kuci ostario i oblabio. dobiee i bosealuk. Staru s~uziocad eijene nasi muslimani mnogo vise. sekerlama i kojekakovih sIutkisa. ko dobije kola~a i slatkisa.]anova i koliko ima rodiea u onomu mjestu. JOB se nije euIo. jedne oa rueak a druge na veceru. sto ju je sa sobom dovela. a osim njih uzme i sluskinju ili kakvu . sto zeni trebaju od kosulje do zimskoga kaputa. Kolaee i slatkise sprema u drvene sanduke i nosi toliko sanduka. Slijedecih dana zove . nego i citav taknm haljina. a slijedecega jntra raznosi ona zena darove. ako ga je od oca iIi matere naslijedio. darove priji. koliko ima u momkovoj kuci e. Koliko muslimani eijene svoju sIuzinead. koliko za stare i drage prijatelje i elanove svoje obiteIji. _ Ako je obitelj velika. a da sa 80born ne povedu: on hizmecara. sto s~ domacica ne krije pred starim hizmecarom iIi seizom. traje g08cenje dvije do tri nedjelje i cijelo je to vrijeme prija u gostima kod svoje prije. Kada momkova punica dogje svojojpriji u kueu. i smatraju je ne toliko za sluge. zetu i kceri. to je&t sve halji-ne.' a ona hizmecaricu. dok Be sve sa njezinom prijom ne pozdrave i ne upoznaju. slatkisa i boscaluke. nego povede sa sobom jednu iIi dvije prijateIjice.

ali se vise ne darivaju. jedne na ru~ku. bili oni blizu iIi daleko. nego ce Bvaki put. daruju ukueani DjU. i kada su . Tim su sYriili oficijelni posjeti. danas ga daje iz ruke u ruku. Kada ona kuci polazi. . dariva na polasku sluge i sluikinje.se sa svojom rodicom upoznale. Rogjaci se i kasnje sastaju i pohagjaju. Bluzill~ad novcem nadariti. koja je hila pozvana na ru~ak iIi veceru. Kada su vee sve rodiee bile kod prije. Za osmanlijskog vakta~ dOMO bi gost iIi golea na polasku u kuhinju i turio novae pod kakovu p08udu. kada BU na ru~ku iii na veceri iIi kada jedni kod drugih konaee. ali najvise daje as~iniei. sprema se ona !vojoj kuei. a daju joj i raznih darova.- 200- dica. a druge na veceri. da ih kuci ponese i megju clanove svoje obitelji podijeli.

niti ne pece. Ako se je udala u bogatiju kueu. niti u dvoristu. Mlada. i u kojem se je vjeneala. ne pere. JVI U Z I Z E J'I. Da vidimo sada sta oila u kuei radi i kako se oDa naspram svoga muza i drugih ukucana viada? Prve oarnice iza vjeneanja.VI. ~to za kueu treba. sije ·i obavlja druge zenske ruc. da je lijepo odjevena i Dakicena. . da je uvijek cista. da je lijepa i da je on svaki dan Bve to vise ljubi. za se i za svoga muza. OIla ne kuha. da u kuci bude svega. niti u staji. nego zapovijeda. ima muza. mora ona da osobito na to pazi. brine se mlada nevjesta prve godine sarno za svoju (5Obu. da joj valja vee iza nekoliko dana rukave zasukati i posia se prihvatiti. Kasnje ga skine i nosi sarno na bajram iIi kada u harem ulaze odliene dostinje i prijateljice. jer ako se i p:e smije vani pokazivati.A.ne posiove. nosi ona ono odijelo. naravno je. sto joj ga je muz za vjen~allje pokrojio. dok jos u kueu doIaze musafiri. Osim toga ona veze. kao i za cijeloga svoga zivota. muz joj vodi brigu. pa ima slugu i sluskinja. ODa ne radi teskih poslova niti u kuhinji. se udala. a. pa joj je svekrva ziva i ima viSe jetrvica. ' Ako se je djevojka udala u siromasnu kueu. Ali i iza toga. Ako se mlada uda u bogatu kueu. gosti i prijatelji. pa treba da naBtoji.

. da sjedne." Kraj tihe i blage cudi. ona je upucuje. nego im kaze: "Brate moj. vidi se i po tom. ona ce je zamjeniti. jer je sramota. nastarijega brata najstarija. paso. izagje miada pred njega. ona ee je 8 vremenom naslijediti. ne smiju mu se zene pokazati. seeerbegovice". da joj pokaze. koji ima u istoj ku¢i harem. Ako u kueu dogje kakav stranac iIi koji muskarac iz daljnje rodbine. vezir hanumo. pasa hanumo. Djeverovi opet kazu njoj: "Sestro moja. Ako je u kuci vise ozenjene brace. da joj ugodi i da je razveseli. jer kad svekrva ostari i oslabi. a napokon svoga muza. ne radi svekrva nikakva posla. onda svoje djeverove. da se zen$ki glas po kuci ori. muzevu bracu i njihove zene. da mu tim postovanje iskaze.---_ . a svoje jetrvicc. nego uvijek na zadnje mjesto na minderu. cajem iIi serbetom. Kada u kuell unigje kakva odlicna hanuma iIi koji muskarae iz najblize rodbine. iIi mn po kakvom --_.. veziru. da 8 vremenom bude dobra gospodarica i kucanica. pa ako je ona blage i mirne cudi. peku i kuhaju. p~ljubi ga u ruku. moj ziatni prstene" itd. <Jim gost iIi gOBea u sobu unigje. ona ee sjesti. Isto tako veli ona i jetrvama i zaovarna: "Sestro moja. sto mlada ne zove Bvojih djeverova njihovim iinenima. zrno biserovo. Zena je. Bvako pazi. a kad ga je pod-voriIa. obicno kod vrata.staDe svekrva mladu nevjesticu pozivati u kuhinju ili u mutvak. da slusa i postuje sve 8voJe ukucane. iIi ga sa sokaka zovni. ona sarno zapovijeda i nadgleda. Kolika njeznost i ljubav vlada u takovoj kuci izmegju mlade i njezinih ukucana. ~ - 202- Miada jo nevjcsta Ijubimica svoga muza i njegove svojte. Za to. d. Ona je _najmlagja i za to treba. u prvom redu 8vekra i svekrvu. ako zelia da ugjes u kueu koga mUilimana. glavna je krijepost m~ade nevjeste poboznost i poslusno~t. podvnri ga ona kafom. sec~r beze. udari 0 haIku n~ vratima.. kako se jela priugotavIjaju. i pusti da ide pr~d njom u odaju. kako ce raditi i kucom upravijati. ali ne kraj nje iIi njega.~ . zrnce amberovo i t. ne ce kraj njega sjesti.. nego stoji kod vrata i dvori. a onda ide u pristojnoj udaljenosti iza gosce ili iza svoga rogjaka. Tek aka joj doticna gosca~ rogjak iii rodica po vise puta rekne. sretna je Olla u krugu Bvojih noyih ukueana i oni snjom. Iza godinu dana . a ne smiju ni pjevati ni glasno govoriti.

koliko je krasan kucni uzgoj u nasih muslimana.. Dotle se je njegova obiteIj u harem sklollila ~ on ce sada ili sam do tebe saei. Isto tako veli on ako te nudi jelom. sva su s majkom u haremu.tiho i mirno. Kada se uspnes na vrh basamaka. o~ c~ tvoju djecu nadariti. pa kako dogju. odlaze. Aka musliman ima djeee. ikindije. Ako si dobar prijatelj sa domacinom. da mu ljubav ljubavlju vratis. kojim ·co te musliman u kueu pozvati. "Bujrum efendum". podneva.e. da si ruke za . iIi kakvom drugom stvareom. Ako je otac djeei dozvolio. pa ces se i ovom zgodom uvjeriti. mozes gospodaru unici kad god hoces. u koju ees sohu uniei ili ide pred toborn. smiju iIi vicu. a za tim je na celo prinesu.- 203- djctetu iIi hizmecaru poruci. doticnJ selamluk.i ona se usute. niti vidis. iIi inovjerca Bosnjaka. da zelis snjim govoriti. Qna treba. jer je muslimanima. da te u svoju svoju sobu uvede. gdje je i ahar. iIi da bi rado k njemu dosao. niti koga vidis niti cujes. Znas. zacudices se prije svega veI~koj cistoci. polijeva ruke 8vomu svekru i svekrvi. I nas musliman. a osobito ako nije u istoj avIiji. Ako harem nije u istoj kuci. a osobito u onu. dodaje im peskire. da preda te izagju. gdje ima djec. lijepo ce ti odgovoriti. kako smo se uvjeriti mogli. akSama i jaeije kod uzimanja abdesta. vidis po svemu. poIjube te u ruku. darivanje upravo u krv presio. iIi ee te sa vrh basamaka ZOVIluti. izvoli gospodine. pokazace ti rukom. koji u toj kuci viada. d'ozvolice da sitna djeea preda te izagju. od tolikih zivis dusa t~ kuee. da 8vakoga jutra. Je Ii im otae rukom mahnuo. tim djeverovilD8 i j-etrvama~ a kada su oni abdest uzeli. dogje Ii u kueu koga "Svabe". osim gospodara. ne dolazi nikada praznih ruku. • Ali da se i opet vratimo nasoj nevjestici. ka~ fom iIi duhanom. pa dogje Ii kogod oen . Jesi Ii ib sto upitao. krasnom miru i redu. kao sto su i dosla . u kojoj je pod istim krovom i harem. i ako te voH. prihvate te za desnieu. obicni je poziv. nadari dakle i 'ti njegovu. ali niti je cujes. Kad unigjes u koju muslimansku kueu. da je u toj kuci marljiva gospod~rica. da se pred tobom guraju. valja ti ih darivati novcem i igrackama. da joj je cistoCa srdeu prirasIa. Djeea dolaze pred tebe tiho i mirno. a da mu se prije ni ne najavis. a nikada se ne ee dogoditi.

a kamo Ii. a onda istom ide u svoju sobu i lijega na :pocinak. da se ne upIi~e u njihove razgovore. Dok stariji ukueani De legnu na pocinak. a mlagji postuju starije svoje! Kada mlada ~ena govori sa starijima od sebe. otac iii majka iIi ko stariji stogod rekao. da im protuslovi iIi da ~to nepristojna re~e.~J . treba da je smjerna i posiusna. Kod nje je glavno pravilo. a i pisu. najprije svekru i svekrvi. a onda ee onaga. koga ne moze u harem uvesti. Kada su vee avi za sofru sjeli. koji ju je 8vjetovao. kao i kod abdesta. .. tanjure. gdje se svi zajednicki Bogu mole. goYore. ne smije ni mlada spavati. Sarno ako muz ima na ru~ku iIi na veceri koga prijatelja. lipa sriea najde. ali tome nije tako. iii je na sto upucuje iIi podu~ava.li polovinu. u ruku poljubiti i reei: "Ja hoeu. metnuce svakomu mali peSkir na desno rame. jer u "mlagjega pogovora nejma". uzme ga njezin mladi vojno. da slus21 i pazi sto joj se kaze i da sto manje govori.- 204- otaru.. Sretna Ii kucna zivota. Fato. ona im dODosi kafu i svima je dodaje. a kad se svi obuku. Kada 8U avi abdest uzeli. treba da savjet i uputu mirno saslu8a. eto ce kod rucka iIi kod vecere trebati. kdike i drugo. Ljuili. a ~ene i djeca za se. a onda tek ona. gdje Be ovako radi. a onda 8vima redom. ona' ce ih jorganom pokriti. avi UkUCaDi blaguju uvijek zajedno. zajedni~ki bIaguju. Dok stariji ukueani na minderima ili na secijama sjede i goYore. koji ne poznaju Bosne i obicaja DaAih muslimana. jede snjime u aharu. ona stoji i dvori podviv ruke na prsima. duznost je kucDoga hizmeeara iIi hizmeearice. da muSkarci zive i jedu za se. "Jal' godinu. doticno u selamluku. da u jedaeu sobu unese sofru. da u jutro prva ustane. Ona mora da pazi. Kad svekar iIi svekrva legne u svoje duseke. "Nimuj. a inace ide uvijek u harem na rueak i veceru. ja. Za to ~ svjetuje majka 8vOju keerku: "Kad te Fate. abdest uzmu i Bogu se pomole. a miada onda reda po sofri sahane. kako ti hoces". godinicu dana. Ona pazi. ona ce prostrti svima peskir preko koljena. Je Ii joj svekar iIi svekrva. Kada ukueani sjednu ds u podne iIi u ve~er blaguju. a onda tek sjedne i ona da blaguje. kao najmlagji iza nje.

Kada se on u veeer svuce. Ali ne sarno da mlada tako radi. da joj ato kaze. pa dugo kuci ne dogje. Jednom rijeci: ona je gospogja i spada megju starije ljude. kueni hizmeear iii hizmecarica. bila bogata iIi siromasna. Ovako se vlada mlada tako dugo. pa tako radi i ona. ako je hogatija . dok on kuci ne dogje. nego je on legao. Kada on iz sobe izlazi. Svaka muslimanska zena. ona ga ipak obucena ~eka dok ne dogje. mladiei i mladi Ijudi pred starijima. ona ce ga i opet na basamacima do~ekati i u kueu uvesti. Naravno je. tako rade . Rijetko se dogodi. a osobito ne onda. ona ga slusa i radi voljko ono~ sto joj on zapovijeda. da bogata zena ne slusa i ne postiva uvijek svoga nluza onoliko. a sada joj kazu hanuma. o8obito pazi i ljubi svoga mu~a. odijelo ocistiti i sve na jedno mjesto postaviti. sto joj oni kazu. da sve u redu nagje. Isto je tako i kod rucka i kod vecere. ulazi ona tiho i mirno. da se snjim porjecka iIi da ucini stogod proti njegovoj zeIji iIi voIji. iIi mlada hanuma. gospogja. Ona moze sada na mindere sjesti i sjedeei sa starijima razgovarati. Ona ne ce nikada leci prije. Isto tako saslusa ona. a kada se on kuei vrati. bila' ona mlada iIi stara. ana ce ga ispratiti do vrh basamaka. ona ce mn svojom rukom. Ona ga susrece sa najvecim postovanjem i ponasa se naspram njega kao naspram svoga gospodara. vrIo hi ga uvrijedila i razalostila. dok ne dogje do vrata. koliko siromasna. Ako muz ode u ve~er na sijelo. da se zeua usprotivi svome muzu. okrene se i ide obicnim korakom. nego saIDo svome muzu. dok ne rodi prvo dijete. ne okreee im legja. Koja toga ne hi ucinila. da mIagji starijemu legja okrece. kada se n jntro probudi. uyeda ga u zajednicku loznicu. nego ide unatraAke. Ako se je gdje zabavio. Otsele ne lijeva ona vise vodu na ruke svojim ukueanima dok abdest uzimaju. Prije ju je sve u kuei i u rodbini zvalo mlada iIi nevjestica. ona ga ceka i ne ce Ieci. bogata iIi' siromasna. nego taj posao obavlja ko mIagji u kuci. iii ako nema mlagjega. Ona je tako uzgojena.- 205 Je Ii je svekar iIi svekrva iIi stariji djever u sobu zovnuo. a kad dogje. a t~k kada je vrata zatvorila i iz one sobe izaAla. jer je sramota.i djeea pred svojim roditeljima. a kad od njih odlazi. Kada je rodila prvo dijete. ne broji se vise megju mladez i otsele je svi ne sarno ljube. To je vidjela od svoje majke. nego i postuju.

Ibris aga siromasno. '. ljubav. da udajom ne nagje sarno muza. imetka.da mn je zena drugarica u svim njegovim tugama i radostima. sestre i rogjake. . Ako zeli.- 206- od' njega i ako mu je mnogo mala. Stara je rijee u narodu: "Lasno je zenu pretjcravati. da je on "pasa" iIi tiran u svojoj knci. koja je JOB u djetinstvu izgubila oca i m~jku. I mnz Ijubi i postuje svoju zenu. aga Ihris aga. ozenilo bogatu djevojku. pa makar da je od njib Bog zna kako velik imetak naslijedilo. koju mn je srce zavoljelo. taka ima i kod muslimalla vise arece i zadovoljstva u obiteljskom iivotu. Muz zove svoju zenu uvijek njezinim imenom. ali ljepusasto mOlnce. koje je izgubilo roditelje. pa bi mn krivo ucinio. Oni rnoraju osobito paziti lla onu mladu. to i~to vrijedi i za lljegove roditeIje. a i vjera. jer je 0 tomu uvjeren. On zna. koja je ostala siroce. donijela. on je obicllO vrIo njeZan i ozbiljan suprug. U muslimana je siroee svako dijete. a i Olla njega. da je ne sarno gospodar. a osobito ako se zabo· ravi. ako su vrIo siromasni. pa bas za to. iIi kako neki kazu.kakav beg. uciui. neka te osekne". to jest. da joj sto kupi iIi za bator.:i- . udri na mnsko.aksira". bracu. Kao kod nas._Itd. Kada au mladoz~nje u halvat.. Njega 8U vec u djetinstvu naucili. aga iliefendija.. da je gospodhr u kuei i da ga zena sluiati mora. Velika je sramota i grjehota pred Bogom i pred ljudima po muza. bracu i sestrice. ako zlo postupa sa Bvojom zenom. koji na svaki nacin nastoji~ da svojoj zeni ugodi i da jn razveseli. nego oca i majku. 0 ne. Ako je muz . nego mu veIi. ago. Punac i puniea treba dakle. ako mnz ne gleda toliko na djevojcin imetak. da mn valja zenu postovati i milovati. u gjerdek sveli~ veH joj on: "Razaplli mi kdpce u c. na SVOID ne en da to sluziIn. koje je alfa i omega njegovoga zjvota. efendijo. hoce da pokaze. da joj nadomjeste oca i majku. heze. a djeverovi i jetrYe bracu i sestrice i da ju svome sreu. Ali ne sarno da muz mora Ijubiti svoju zenu i snjom lijepo i blsgo postupati. ali mu ona odgovara: "Ne en bogme. koliko na njezin dobar glas i poAtellje te da uzme djevojku iIi zenu. nego i blag otac svoje djece i njezan snprug avoje zene. ne ce ga zeua nikada zovnuti njegovim imenom. Ako si musko. "U SVOID. pa je tuce. ko hi rekao. . uei ga. kao svoje privinu i kao svojc paze i milujn.

mozes brzo vidjeti na njemu i po njemu samomu.. kada joj on idare ne cini. . koji neuredno kuci dolazi. ucini roi to beze.. moj efendija". Zar je dakle ~udo. moj beg". a JOB vise.·. sebe i djecu. voli avoju ienu i po tome Be zna. daje joj radi svijcta. Vrlo je dobra strana nasih muslimana. koji zeni i djeci idare ne cini i ne trpe ga u svojoj sredini. osta zena kraj svega svoga dobra. Radi toga su vrlo rijetki slucajevi. ..romasnija zeoa veli pred drugima zenama 0 svomu muzu: "Moj aga. nikada ne ce jedna drugoj reci: "Moj Huso. a koja nema nikoga svoga.2J7 ne veli mu ona: "Kupi mi. iz kojih nastaje nesloga i razmirice izmegju muza j zene. sto muz zenu sarnu u kuei ostRvlja. u koju postenu. ne voli svoje zene. ago. ucini mi to Huseine. da ga ne prezire i ne korL Ima i takovih slueajeva. da sto zaradi.zenu i djecu jer koliko ne bi zeni idare davao radi nje same. gladna i zedlla. da zena ostavi svoga muza.. ako ih ima. brak im dakle nije sret~n. najvise slucajeva 8vojim roditeljima iIi rogjacima. koji dugo DOeU po sijelima. Razni su uzroci. moj aga.0. rnoj Ibrahim . a gdjekada s djecom i gladuje. ali je to u najvise slueajeva sarno onda. Ako jedna zella pita svoju prijate1iicu za njezina muza veli joj: "K'flko tvoj Ibraga. koja zlo trpi. koja ju onda drzi i pazi kao svoje. gola i bosa. Boga se bojecu musIimansku obitelj. nego: "Moj beg. efendijo". da muz napusti . mora joj dakle muz zivei kupiti i vodu dobaviti. jer je to ~evap iii zaduzhina kod Boga. Mut. Da Ii u kuei nasega muslimana vlada sretan obiteljski zivot. sto joj treba. da zena. sto joj idare u redn ne cini. Zena ne moze da iz knee izlazi.da opere njega. Hasane . da oni u slozi i ljubavi zive. Ako dakle mui ne kupi i ne donese. da oni mrze i preziru onoga. a ona ue moze da glad i golotinju dulje podnosi.ova. Mm. Muhanled efendija?" Sto vise i najs. kahvama iIi u birtijama boravi i od kuee izostaje. jer je on u istinu njezin aga i beg. muzu prigovori i da ga ukori? Rijec po rijec i svagja je got. Sm~iibeg. ode u sluzbu. kupi iIi 'proda. to jest gospodar. koji uredno kuCi dolazi i koji opskrbljuje kueu svim sto je potrebno. ali u najvise slueajeva uzrok je to. ide u. nego: "Kupi mi. . Kada se zene sastanu u drustvu. Ako zena ostavi muza.

mora je po mogucnosti podupirati. a ona poru~oje oeD. a da za to niko ne zn&. Osim toga moraju 8vi. postenju i strahu Bozjemu malaksati. ali mu ona veli: "Ne tis' mene. da kuci dogje.stojati. Otae dogje pa je tjesi. sto joj ga je mul prouzrooio. da se je udala za nevaljana covjeka. jer je pravovjemi musliman dUZall da svaku. jetrve iIi zaove i ode kuci svojoj. da u kuci mir ired uvedu. Njezina svekrva i zaove je De trpe. iIi ako Be mlada. U to joj svekrva umre. da muz ne hi 8VOjOj zeni i djeei idare davao. da se iIi sin sa zenom iseli iz kuee. dogagja se i takovih slueajeva.o u krijeposti. nego trpi i trpeci se uzda. da se izjada i potuli oa svoga mula. pa svekrvi u prk08 igra kolo. a osobito ovaku sirotu potpomogne. "Dvi zaove. do dvi Ij~te guje. da ce joj se muz popraviti i da ce Be k njoj i njezinoj djeci povratiti. pivo. Onda ne moze ni muz. rakiju i druga opojDa pica. D prijasnja vremena nije se dogagjaIo. ako ima djeee. a muz salje po nju. kada je i nas' musliman sta. da je kuci vodi. koji takova muZa poznaju. a osobito otkako je poceo zalaziti u birtije i stao piti vino. a na po se. Ona ne kuka ni oe nari~e. tri u istoj kuci. Ona ne ide u rod iIi u komsiluk. D8. da i ona i djeca nedjelje i mjeseee pate. Kolika moze da bude mrznja izmegju svekrve i nevjeste. ni rodbina. Zena je radi svekrve pobjegla ad svoga muza i otisla u komsiluk. a 080bito ako BU dvije. mili roditeIju. ako je bila tako nesretna. ali danas. U dosta 8lu~jeva krive BU kucnim zadjevieama i zelle. koja ju prati. Ako rodbina iIi komsiluk sazna. najbolje nam dokazuje narod1l8 pjes~a. vidi se najbolje po tom. Ali ona . da se popravi i da ~ini svoju duznost. jetrvama iIi zaovama. pa se ne podnose. ito je prema zeni i djeei ciniti mora. nego se uvu~e u avojn Bobieu i roni suze zalosDice nad zlom kobi. pa se dogodi. da ~en8 pati i da joj mui idare ne cini. Otac je uda~ keer u MOBtar. "Kad ja imam prokletu svekrvu. ne moze da slaze sa svojom svekrvom. iIi da nevjesta oBtavi muza.- 208 Koliko je vise puta plemeoita i velikodosoa bOS&DSka muslimanka. sto ona dugo trpi Bve zlo. Za to se dogagja. svekrvu.

"Da mi dicu ne potuce. "Ukrepinom bas kljucaIom. ide u hareme. Izvede jn na mermer avliju. grobarima: "Kaburdzije braco moja. groblje. veli kaburdzijama Iza toga ode hadzinici. pa je moli: Koliko zla i nesrece mogu da ucine kucne zadjevice.209 - umjesto da kuci ide. a sablja mu sinu. koja ce joj svekrvu kupati. Zaista krasno! Narodna pjesma pripovijeda nam do~use () preljubu muslimanske zene. Upali je. jest to. "Da se dusa ne potaja.Ta tu hi kamen9vali. . "Da se plotu ne privuce. da hi muskarac sa zenom u divljem braku !ivio. . da kod njih preIjuha nema. zaIosn8 joj Majka. Udar' ljuhu po svilenu . Kad se . Jit kako je Iak. "Hadzinice majko moja. ali se i po njoj preljub smrcu kazni: "Pa uzima virnu ljubu svoju.? udario. "Da se kuci ne dovalja. "Vee je kupaj ukrepinom. Pa upali paBa gospodine.Zubom skrinu. Ja ne znam' ni za jedan slueaj. . da je muslimanka rodila nezakon~to dijete. "Ne kopajte blizu plota. niti ima sluoo. "Ne kupaj je mlakom vodom.Dva joj ceda ispod pasa pala. Govorila Hasan pasinica: "Trni rake paBa gOtipodine.njojzi ruke zapalile.pasu. Na nju mece katranli haIjine. .jeva. Sto moramo kod nasih muslimana osobito istaknuti i pohvaliti. lijepo nam dokazuju ovi stihovi: Zubom skrinu" Firdus kapetane. a 080bito ako svekrva pred Rinum opanjka nevjestu.

pa se za ljubav svoje djecc udati ne ee. Govorila Hasan pasillica: "Trni paio. koje iInaju djecc. ili dok sc ne uda. Da se udovic~. Govoriia Hasan pasiniea: . -I ti 8' mene dosta naruzila."Trni paso. sto ih je ona. moja medna usta. bilo od koga." Govorio paAa gospodillC: "Gori. jer je on g08podar svoga dohra i moze ga dati. iIi se boji. Ima Ii daklc-muz vuljanu zenu. gori nevirkiujo jecln~ . pa im ualozi. 8ve jc ostalo djetinje. da' bi se poslije njegove smrti 1!10gJn udati~ ostavi sve osiln sto je njezino. ako muz nije za zivota iii na samrti izri~ito ZOlli 8VC iii neki dio svoga imanja ostavio. Dosta 8U tc puta poglcduIe. idaru daju. ·koliko jc oDa svoga pokojnoga llluza ljubila i koliko su joj njegova djeca draga. po drugi put ne udaju. .~ojoj. da materi iIi do lljezine snlrti. DOBta 8U te puta poljubila. komu hoce. jer sad istom ~idi. gori llevirkinjo jcdlla I ti 8' mene dosta naruzila. u koju sc moze pouzdati." !{I\da joj 8e usta znpalilu. djeci s. ~oji dajc zeni." Umre Ii muz. Ako je ta udovica jos mlada i co lijepa." Kad su joj 8e oe-i upalilc. dobila. Ako se ne mole u njtl potpuno pouzdati.------: - 210 - Dosta su te puta zae:rl ilc. gori llevirkinjo jcdna I ti s' mene dosta naruzila. ~ Govorio paM gospodiue: "Gori. ali joj na dU8U. a iza njega ostane udovica sa djeeom.ijene. sarno nieah." Govorio paBa gospodine: "Gori. Ilego da svu brigu posvete djeci svojoj. iIi ostaviti. oua Be rijetko kada po drugi put udati. ostavi joj na samrti sve sV~lc imtlnje. pobrilluo se je i serijat. a osobito ju cijelli i po~tuje i tako rckuc ua rukama tlosi muzeva svojta. erne o~i mojc. kako flU ga prije vjelleanja ugovorili i dnfove. tu dvostruko c. stavi djeeu svoju. kOjfl se po drugi put uda.

dolazi ona svaki dan k njoj. eisti ga i redi. da dijete bude lijepo. da je -ta zena jaka i zdrava. da je iz postene kuee. Dlallje. Ako je majka u porodu iIi iza poroda umrla.. . majku iIi ebejku. a priuCavaju ga ovako: Postave ga uza zid. pa ju u svemu upueuje: Tako to traje godinu dana. onakvo je i dijete". po jedan komadie. a kad ojaea.211 Sada da: rekneD10 koju 0 roditeljima i . ~ili ga postave u stalak. da dije. jcr' se dijete "hita na mlijeko". kao zenicu oka svoga i ne dao Bog i pomisliti. uee ga hodati. da bi nas musliman svojoj zeni. cucnu pred njega i marne ga k sebi.gosti pjeva i da oko njega tetosi. I{ada jo pita peCena. da mu poviju i Doge i ruke i cijelo tijelo sve do vrata "da dijete bude jako i da dobije rayne noge i cvrdte kosti". Djeeu ljube nasi muslimani nada sve i paze ih. a povijaju ga tako. ako je zdrava i ima ·dosta mlijeka. meeu ga na mjesta.' kako ce djetesee primiti i~i na rukama okreDuti. dozvolio. kad dijete prohoda. dobiva svaki . * . Hizmeearica pazi na dijete. Kada clijete moze . najprije iz bliza. koja je imucnija. Prema tome vidimo. 11e vole ipak dati djeteta drugoj ieni na branu'. ali ako ima svekrvu. kojoj muz ne moze dati hizmecaric<:'. Veliko je veselje u kuei. da to ucinE'. ergo. iIi.djeci. pere i cisti 8voje dijete sarna. a onda se . pa nema mlijeka. ukuc. Karla je dijete toliko ojaealo.je bolesna. ~ Dijete povijaju vr]o dugo. paze osobito na to. zapascc ga komad. bio clan obitelji iIi -sluzince. da mlada majka 'u imucnijoj ku6i nerna s djetetom drugoga posla. kakva je dojilja. pa ko ima viSe sreee. u kome je vise Bovca. Sretna majka i8pe~e pitu i umijesi u nju nesto Dovea. ali ako moraju. da ga ne ozlijedi. da moze sjediti.a. umijesi viAe. dok dijete malo ojaea.samo stajati. ~ koja je siroDlasuija. i da je dobre i blage cudi jer "kakva je majk.pucuje mladu majku. ouakvo ce biti i dojence. jako i zdravo. pred~du ga sasvim majcinoj brizi i njegi. Ona je svjetuje. dobije ono besiku. Ako je majka iz imuene kuee. Siromasna zena. odaklc ne Inoze ~a p8:ne. drzi slqskinje ilihizmecarice. nego da rnn sise dade i da rnu od dr8.nin. da ga' ona othrani.·sve vi~e' i vise odmieu od njega. te 0 oclnoiaju izmegju djece i roditelja. kako ee ga njegovati i sta Ce ~diti.te dade dojci. Kada mlada majka rodi prvo dijete. a' sto je glavno. a avekrva ga kupa i povija i pri tome . ljulja.

se nasl~. Da se vidi kako k.l paze na kruh i da g(l kod jola ne mrve. da brie progovori. a kada au jeli. zlato moje. pa je 'i to sunnet od sveca Muhameda. K~da.-asnih uspavanki imaju nasi muslimaui: ll~lvescu i ove stihove: Majki d'jete u ruzi . dade lnll naiprije je~mene tarhane. po~ne dijete vee od sest mjeseci hraniti drugom hranom. Dok dijete aisa. ali sto moze muslimanka svomu djetetu od dragosti reci. roditelju moj. ona ga zove: "Oei moje. Je~am muslimani vrlo eijene. Dijete je njoj sree i dUM. muslimani jedu:r prostru pod sofro earsaf. toga jos nijesam ~uo. I. pokupe mrvice po cilimu i po 80fri i haee ih iIi u vatrn iIi i~ jzjedu iIi ih dadu pilicima za branu. pa neka ga rashlagjuje. P& uagje mrviell iIi komadic kruba. l)rvi nimet. Ruziea ga na list ~o~eka~a~ B'jela vila u svilu povila. a onda istom jeli su Ijudi krub od pseniee i drugoga zita. Ako je mrvica prljava.. ' Kada ce mati prvi put nahraniti dijete tvrdom hranom.. A pceli~ medom zadojila. Ako Jnati nema dosta mlijeka. da je pojedu.Jastavica krilom pokrivalli. a kad" ga ljulja pjeva mn: "Nilli cedo da bi zivo hilo..- 212- Ako je mlada majka jaka i zdrava 1 lIDa dosta mlijeka. sunce moje secer moj i t. on ce ju metnuti na travu iIi nn. koje drugo mjesto:r kuda ljudi ne prolaze i gdje ju ptiee. Nek' je rumen ko ruZa rumeull. babo moj. Djeeu svoju ~esto opomi 1\ d.· Svaka majka ljubi svoje dijete i tepa mu od milinja i dra· gosti. Ona mu veli Bve. cilim iIi kakvu drugu tkaninu. mivo rogjena. . Osim toga dohro Je djctetu dati dosta vode i za to. Ide Ii ko putem. daje mu mati mnogo vode jer lnlijeko u djetetu gori. postao je od jecma. ne dobiva dijete prve godine osim maj~ine sise nikakve druge brane. sto mu ~mo zaljubljeno srC& materino reci moze. krusac. jer au i 8veei jeli jeemen kruh. "Zivo bilo i oeu i majei". on ee ga dignuti i izjesti. Kruh je najveei dar Boliji i za to je grijehota bacati mrvi~e kruha po zemlji. d. da drugi po njima gaze. :vidjeti mogu.

ko bijela vila.Tri brata grade kuIu. Braca se dogovore. da mu u snu javi. Ona se De otima svojoj sudbini. A iz zida. a kad je jelo dODijela. pa mu to ime vise puta i ostane. sto su odlucila. da im rncka ne nose. eta rnu kaie. Iijepo nam dokazuje i narodna pjesma. I sad tece materino mliko. Kada se je munara vee i sedmi put srusila. DZamija je gotova. nego da pOSaIju najmlagjn jetrvicu. da ce uzidati onn snahu. lIlada ne sluteci zla.veliku dZlimiju. da odnese muzu i djeverovima rueal{. i koliko je puta dovrsi. dok koga od svoja Vi sma kurban ne ucini. Kolika moze da bude Ijubav materina. da ne ce dograditi munar~.- 213- Nek' je bijel. "A dojke mi kroz zid promolite. Kad hi drugi dan u podne. Dervi. erne oci glede Kad ce svoje ugledati dite. te se i kasoje zove Ago i Bego. Nek' je hitar kano lastavica. toliko Be puta ona aruAi. Najst&riji i srednji brat prevare Dajmlagjega i reknu svojim zenama. moli on Boga. je Ii aga iIi beg iIi je kakova fukara. reknu starije jetrve mIagjoj. odnese jelo. "Kuda mogu sina zadojiti. koja im autra rueak donese. U sou mu se javi "dobri" i rooe. reknu joj braes. "Nek mi SiDak ne' ostane gladan "Iza svoje milostive majke. Osobito su krasoi i upravo potresni posljednji stihovi te pjesmc: U toj kuli br~co i sad te~e. Nek' je radin ko pcela malena.s paBa ode u jutro U odaju svoje iene. koga ce aina . sto je U8Dio i moli je. Vavik ceka sina da posasDe. ali munare ne moze danacini. SiromaAna lena zove svoga. za sto se munara rusi. dok jedHn od njih avoju zenu ne uzida. "Koji mi je drazi od ociju. da se munara rusi za to. sina agom i begum. veli joj.. ali je sagraditi ne mogu. JOB mu reCe ito. upravo ne znas. ali ih moli: "Nad ocim' mi ostavite pendzer "Kuda mogu svog aina viditi. Dervis pasa gradi. jer Dije na temelju kurbana zaklao.

Ostavi je u gori zelenoj. Ondi 8U se klupe pogradile.: . Pastorak je i kod muslimana pastorak.Ja se kuncm velikomu Bogu. D~ je njemu hilo tilo palo. Ali majka kao majka. djeteta Bog eudesa ~ini: Di je njemu rusa glava pala. i nju stize zasluzena kazna. Otac je zbog potvore macehine posjekao aina. da mn je sin bio neduian: Uze ljubu za bijelu ruku. Neka hoda od jel~ do jele. Tudi se je turbe namistilo. Namistilo bez insanski ruku. Kako jeknu sva kula pozveknu. "Nikakvoga prigorit ne mogu. Ijubi svu djecu jednako1 pa moli i zaklinje svoga muia: .grobu neduznoga. ali ni maceha ne prolazi bolje. Ondi mu je voda izvirala. Pade mlada na sikH odaju. Di njegova krvca poskrapala. "Na mom srcu sva su tri jedllaka. ~.. teslim dusu dade. Zape njojzi vezeDa srdzada. . Odvede je u goru zelenu. da maceha onako nemilosrdno progoni BVOjU pastoread.-------1 - 214: - najlakse pregorjeti. ali se rijetko dogagja. ~a . vrlo se razljuti i pograbi najmlagjega sina za ruku. Narodna haremska pjesma spominje doduse na vise mjesta.Ja ih rodi milostiva majka. siroce. da ga kurban u~ini: Kad to vidje pasinica mlada. Pa je njojzi oei izvadio. ~li kada se je uvjerio.. "Nemoj paBa obadva ti svita. Pa cim pade. kao kod nas. Od jada se ona rastrkala Po odaji na ~etiri strune. da maceha opanjka pred muzem svoga pastorka i da ota(~ neduznoga sina iIi kcerku pogubi. Kad to ~uie paSs.

-

215-

A gdje takova maceha pa.ne? "Tuda nice traTa cemerika". Ima i takovih maceha, koje priljube pastoreatl, kao svoju djecu, a neke vole pastorka vise, nego rogieno dijete. Takovih je istina luaIo, ali ih se ipaknagje. Ako Macchi i nije narav u sree usadila ljubav naspram pastorcadi, na~toji ona, da ih Ijubi, jer su pastorei djeea njezinoga mu~a, ona ih Ijubi i radi Bog~, jer je Bogu, a i tlobrim liudima drago, da se sa sirocetom lijepo postupa, jer ODO ~~nije krivo, sto je zivo". Svete pak knjige kazu: "Nomoj svoga lnilovati, a pastorka miluj". "Ranu u sreu namjesti, a sirotu ne uvrijedi, jer se do .Boga cuje njegov uzdisaj i vidi suza njegova". ~,Ko vrijegja sirotti, nije ni Bogu, ni svijetu drag." Kao sto roditelji ljube djecu, isto tako Ijube i djeea roditelje. Sin postuje oca i majku vise nego ikoga na svijetu i rijetko se dogodi, da sin oen odgovori iIi da radi protiv njegove zelje i volje. 0 kceri ne eu ni da govorim~ jer je njojzi majcin~ ze\ja zapovijed, a ocevn volja svetinja, u koju se dirati nc smije. Vee od djetinstva llfiUC.io je otae sina na slijepu poslusnost i pokornost, pa mn je to kao mladicu i kao muzu u sreD ostalo. Za to ne smijemo ipak misliti, da djeca slusaju roditelje, jer ~u ih kaznama i batinama u strah utjerali, nego ih ljube i 'poAtuju za to, jer su ih dobro uzgojili. Otae Ijuhi svoje dijete i te kako ga ljubi -- i glavu hi svoju usijao za njega, ali nije zena, da rou ljubav u slabost prelazi· i.da pusti djetetu, da radi, ste hoee. Otac je naspram svoje djece ozbiljan i u ozbiljnosti svojoj kOllsekveritan. ~to jo glavno, on ne radi i ne govori ni u kuei, ni izvan nje nista takova, cim hi dijete sablazniti mogao, on mu u svemu dobrim prinljerom prednjaci -i zahtijeva od njega, da i ono radi i govori ono i onako, kan sto on radi i govori. Ako ipak dijete sto nevaljana ucini, ne dize galame i ne psnje, nego ga mirno ali ozbiljno, kako se to ozbiljnoIDu covjeku dolikuje, opominje kori ins· dobro upucuje. Je Ii dakle cndo, da dijete, ovakova oca, u kome vidisvoj uzor, ne sarno ljubi, nego da ga Bve' to vise ,postuje, i da drhce od pomisli, da hi ga uvrijediti iIi' 'raz!alostiti moglo?! Praksa nas uci, da djees vise ljube i poituju roditelje, ako III ih strogo uzgojili, ne.go ako su -irn Bve na. volju prepustali i tako od njih lole i nevaljanee uzgojili. Dogagja se doduse, da odrastao sin ne slusa uvijek svoga oca, da mu se ne pokorava iIi .da mu se dapace i usprotivi ~ .ta u komu

-

216-

litu nema kukolja? - ali otac tomu ne ce popustiti, on Ce ga kazniti, da mu pokale, da znade biti ne samo dobar i blag otar, nego i strog g08podar. I Aerijat daje ocu pravo, da neposluina sina kazni. On ga mo~e iz kuCe istj~rati, a mole ga i razbaitiniti. Osobito je velik grijeh, ako 8e sin zaboravi, pa digne ruku na oca, a joA viAe na majku svoju. Narod veli: "Bolje je devet puta umrijeti, nego Ii mater udariti". Ali ne sarno da je to velik grijch u o~ima svijeta, koji hi takvo~ sina prezreo i iz svoje sredine izbacio, nego je joA veci grijeh pred Bogom. Bog Ce 8vakoga 9noga, ko majku iIi oca udari, kazniti vatrom dzehennemskom, jer "da sin svoju mater devet puta na legjima oa Cabu ponese, ne bi mogao Bogu dievaba*) dati ni za ono, Ato se je jednom u njoj okrenuo'~. Kazali smo, da mladost u Bosni vrio poltoje starost, ali kako nali muslimani poAtuju 8voje staroo, ima malo primjera i u svjetskoj istoriji. Ne vjerujem, da su i Spartanci za Lykurgovih vremena svoje sta~ce vile poAtivali, nego ih nasi muslimani postuju. Koliko ih postuju, vidi se najbolje po tom, Ato mladie i muz stoji pred starcem, dok Anjim govori, a govori sarno onoliko, koliko ga on pita. Prolazi Ii takav starina sokakom, sve se dize Da noge, da mu tim svoje postovanje iskde. . A da Ii je takav starac z8sluzio toliko postovanja ? Pogledajte ga sarno, p~ mi' odgovorite! PDgledajte ono njegovo dugo, obicno mriavo lice, ono lijepo, vee poneSto ugaslo oko, pa ouda onu dugu i kao soijeg bijelu bradu, pa ee teO se sjetiti na obli~ja drevnih ~ckih filozofa. Qnaj mir i ozbiljnost u njegovom ponaianju, kretnjama i govoru, pa onda ono njegovo starinsko odijelo; turban oko glave~ dug plaY binjis, kaput, koji mu preko koljena seze i koga i ljeti i zimi nosi, pokazuje yam konzervativca staroga kova. Moram priznati, da i meni, ka.o inovjercu imponuje takova oboba., a kako ne ce mladom muslimanu, koji u ovakovom starcu vidi vrhunae poboznosti, krijeposti i poltenja. . . Prema Covjeku, koga ovakav starac Foznaje j.. u koga ima povjerenja, vrlo je 8usretljiv i rado snjim govori. Ooda je on otvorena knjiga, iz koje mozes ~ii~ti,. 8tO .je u njoj zabiljezeoo i u kojoj mozes vidjeti svu duAu njegovu. Ako se dogodi, da ga kakav stran i nepoznat oovjek ili onaj, u koga nema povjerenja, svojim pit~njima *) Dtevab dati = Bogu z:\ s\"oje g.·ijehe odgo\'arati.

-

217-

napastuje, on je mrtva stijena,. i zivae kam~n, iz koga De mozes ni kapi vode iscijediti. Ako ga takav sto pita, on mu daje odgovore~ .iz kojih nista pozitivna saznati ne moze, a i ti su kratki, kao da mu zeli reei: Mani me se, covjee~ Bozji, im~m ja i drugogaposla". . Ako su vee odra~li, a na pose ozeujeni muskarci. ozbiljni, °muealjivi i ponosni, kakvi su tek starei?! Vidis Ii starca, gdje onako mirno i dostojallstveno ~~Bijom iIi sokakom prolazi iIi u kahvi iIi na sijelu sjedi, mislio hi, da je statua, koja apsolutno progovoriti ne moze. Kada se sastanu dva, tri iIi vise staraca, najragje govore 0 politiei, iIi se tuze na mladez i danasnji svijet, hvale lijepa stara vremena i uzdisu za danima, kada su mladi bili. Starae muesliman vrlo je posten i pobozan i za to se tuzi na mladez, sto je stala u vjeri malaksati i sto zanemaruje starioske obieaje. Poznato je, da su Bvi starei vise manje konzervativei, ali t8.kovih konzervativaca, kao sto au nasi muslimani, a o8obito. njihovi starei, ima malo "na zemlji. Oni nepopustaju ni jote od starinskih adeta, obieaja'l pa kad vide, sto se danas radi i govori, govore sa rezignacijom iIi sami u sebi, iIi jedan drugomu: "Boze! i dobro Dam je kaki smo." A da Ii imaju pravo, sto se tako tuze i uzdisu? Donekle imaju. Oni istina, kao i svi starei, gledaju vise manje crnim naoearima na mlagji narastaj, ali se mora na zalost priznati, da je muslimanska mladez U Dovije doba stala u vjeri malaksati, pa jer u vjeri malakse, naravno je, da De postuje vise ni roditelja, ni drugih starijih ljudi onako, ka~o hi morala i kako je to prije bivalo, i da radi dosta toga, sto raditi ne· bi smjela. U novije doba stali su neki muslimanski mladiei i mladi ljudi piti vino; pivo i rakiju, a stali su zala~iti i u birtije' i :u razne zloglasne knee. Na DaSem muslimann, kao da je nekQ prokletstvo ako poene piti alkoho\na piett. On ue sarno, da on(1a pije, nego pri tomu nista ne radi i tako iz dana u dan sve to dnbUe prepada, <1ok ne propane. Ima u narodu poslovica, koja kaze:. "ZeliA II Tur~inu zIo, moli Boga., da se propije - pa je gotov.". I zaist.a je tako. Za to ne mogu nasoj mladezi islamske vjeroispovijesti dovoljDo proporueiti, da se Iati ozbiljna posla i da si duh opJemenjuje, a da se kao vatre, cuva piea i birtija, jer je ujczina .b~duellost, 11a njoj ce dakle, biti krivnja, ako okalja posten i svjetao obraz svojih predaka.
0

-

218-

·Ovi mladi ljudi trebali bi da znaju i da dobro upamte ovu lijepn i vrlo pou~nu pcrsijsku pripovijetku: ~~Bio nekakav Bah, pa kao sah, imao prckrasnih palaca, a blaga - ni sam nije znao koliko. Jedne veceri, vee 8C je stao i mrak hvatati, sjedio je on lla divanbani jedne svoje palacc i zamislio se u teske misli. KiM je pljustila kao iz kabla, a po onom blatn i pljusku tapao nekakav covjek, pa pjeva sto rou grIo daje. Na njemu su gaco i zaprljan& kosulja, opasao se izderanim pajasorn, a preko glavc i golih ramena prebaci·o vreco, da g8, kako tako, stiti od pljuska i nevremena. Kada ga sah ugleda, vrlo se zacudi i rece sam n sebi: "Doista jc ~udllovato, da je ovaj siromasni ~avjek tako veseo i da po takvom uevremenu pjeva, a ja,. kralj njegov i kralj moene drzave, De mogu da se razveselim". . On zapovijedi svojim kavazima, da dovedu onoga Covjeka. I{ada su ga doveli, rece mu sah: "Kako ti mozes po tomn nevremenu pjevati, a ja, tvoj kralj i gospodar, nc mogu, da se razveselim? Fukara se nasmije, pa race: ,,Ja pijem, pij i ti, pa ces se raz· veseliti." Sahu se to svidi. On zapovijedi, da mn donesu pica, te stane piti. Ne hi za dugo, razveseii se sah, jer se je apio; i zapjeva s onim ravjekom. Kasno 1:1 noci nadari sah fukaru i Iegne na pocinak. Kad bi drugi dan u jutro, probudi se Bah "mahmuran"~ i osjet! tesku hal u ~lavi i nogama.Sad on zapovijedi, da' mu dovedu onoga rovjeka, i kada su ga doveli, reCe mu Bah: "Glava me boli". .,1 mene" - odgovori onaj. "Pa kako se ti Iij ecis ?" ,.,Ja opet pijem, pii i ti i ne ee te gl.ava boljeti." Bah posIuBa . i stade ,i Gpet piti. Ne bi dugo, a sah ozdravi i stade pjevati i veselo. potcikivati. . Treci dan pozove ~a~. i opet onu fukaru, pa mn rece: "Mene danas glava bo.li.". .," "A ti opet pij". - - odgovori onaj. "A dokle ce to tako trajati?" - rasrdi se sah. "Dotle - - dok. ucdotjeras, dokle sam i. ja dotjerao" - odgovori p~opalica i od'e svojin:' putem. Mislim, da ovome komentara ne treba. .!

dijelio je milo. pa cega da Be plssi?! Jedan jc salDO strah. Za to i moli: "Ooze mi din. jer je nevolja stegla. oBobito stariji muslimani ne plaSe. postivao je Boga i Bozije pejgambere i radio 8ve. ima staraea. vele oni. a to je da ne ma~akie u vjeri i da ostane pravi "Tur~in". vjero.--. . postio je ramazan. i iman. koji tesko cekaju da umru. "Smrt je dobra".219 - Smrti se nasi. a na umiranju. koji InU dusu muci i uznemiruje. kako mu zakon nalde. ito mu kur'an zapovijeda.." A zar je cudo. da ostanem u svom monu. stinju. da se pravovjerni mnsliman smrti ne plaAi?! Zivio je say svoj vijek onako. da se tako rijese zemaljskih briga i 8vjetskib potreba. molio Be je Bogu. "ona isprti Covjeka iz muka. da znam za Boga i njegove pejgambere". a. molitvu.

. S JVlI=\T. teze bi se umiralo. cemu sav napor duha i tijela.Oovjece Bozji. Ali rijetko ko ocekuje smrt onako mirno i hl~dnokrvno. kada ce ih na drugi svijet pozvati?!. da joj se niko.pa i to~ gdje ce. covjek je sa rezignacijom ocekuje jer zna.kada ee i kako ce umrijeti. je Bog.. Cemn dakle da se pIaAe smrti. mora da umre. te mu reci:. da im je 8ve vee unaprijed sugjeno.cekuju. 0 Sve 8tO zivi na O'voj zemlji. koju im Salje Bog. Kada bi megju nama bio sarno i jedan Covjek~ koji ne bi umr'o." Premda je u dusi ljudskoj vee od uaravi usagjena borba za· opstanak i strah' pred smreu. ama bas niko oteti ne moze.VII. sVQjoj -prem~drosti 8ve vee unaprijed odredio?! Mislim da one ce biti zgorega. sto mi sa je jos u Maglaju na Bosoi desio. koji je jos prije njihova poroda odredio dan i Cas. . ismijavaju oni zapadnjake. ocekuju nasi muslimani. Oni vele: ~. kao sto ju . 0 0 . kada ce ga se hladna ruka smrti taknuti. da saznaju i tajne nebeske. BaS za to. koji teze. koji snuju velike snove. ako ovdje pripovjedim slucaj. eto ce ti sve to. u. kad~ . Niko ne zna ni dana ni easa. "Sto je besika zaljuljala. Ja sam pred jednim odli~Dijim muslimanom govorio 0 tecevinama danasnjega vijeka. veli narod."Pogji sa mnom. to je motika za kopala". sto smrt svaki Cas o. Oni vjeruju.

Vrlo se rijetko dogodi. u cizmama iIi . dosta je kadijlt· i njegov Catib~ . zivota ave svoje komu pokionio iIi na zenu. . da smo sarno jold!ije.Ala ste cudni ljudi. tako je' obi~j' i u muslimallu. On zovne u kueu kadiju i njegovog eatiba.~ovorio 222- sam mu.vi 8ve: Mi cem"o ovo. pisar8. pa se prije Bvega pobrine. da. ako je hoIest teska i dugo traje. -kao kada se na put iIi u komsiluk spremaju. sto mu je bolestllik u pero kazivao. Kada piau oporuke. ali pod zavitcima iIi zaTijacima. mi cemo ono. da moze sTaki cas umrijeti. da smrt ne dolazi unapre~c. oporuka. 'Sto bolesnik govori. 011 je Iatio. a sarno nekad te nekad rekao bi: "Ako Bog da?" "Ako Bog da?" To mi se ~udno u~ini. pod jaSmakom iIi i'emberom. koje nas sjeeaju. na ovoj zemlji. ako Bog" ne da?! Ali premda je naA musliman uvjeren. nego da i ona ima 8voje glasonose. veli on obicno: "Ako umrem. drzi OD. u pravu postojbinu svih ljudi. a kada je napisao Bve. udari kadija na onaj spis svoj mubar i to je sada po serijatu z:akonita vasijetnaIDa. drzi. i da odredi.cipelam"a:. da oporukolll ostavc lleku 8VOtu novaca dZamiji. a ako ozdravim. to catib piae. da mu je smrt poslala svoga glasonosu. da lleko n'a 38mrti ostavi od svoga imetka neki dio erkvi ~li u dobrotvorne svrhe. a. Dok sam govorio. moje ko sto je i bilo". balji 8vijet. ali skuro uvijek sarno za slueaj smrti. Dok muz diktujc .Ali lle samo. sto ce biti s njegovim dobrom. putnici. pa mu rekoh: "A remn ti ·uvijek goTorii: "Ako Bog da?" On file nasmija. da im kaze 8vOju posljednju volju. nc trebaju svJedoka. da bolesnici praTe oporuke. Za to kada musliman oboli. kako je Bog htio i da ce i bez Tas biti kako je on odredio. djeeu iIi na koga drugoga prepi8&O. u buduCllosti 118predovati. pa mi reCe: . Kao sto je u nas U obieaju. Kaku ces ti nesta uciniti.. vi Svabe . nege ill pisu i zdravi ljudi. da bi ko za. a osobito. da se valjano pripravi za put u drugi.svoju posIjednju volju~ moze' u onoj sobi hiti njegova zena i 'odrasla zellska djeea. . da je Bog nad nama i da je 8ve oDako. kada njega ne bude viSe megju 'zivucima. a ne mislite. doti~noga bolesnika. 'ueka je kaKO odredim. ti 8U U prvom redu bolesti. se . kako mjet u danaAnje doba orija§ki uapreduje i kako h! . Prije nego ce catib oporuku pisati.

Tijelo merhuma. pokojnika. te dan. a prema vrhu idu polagano u silj. Svaki musliman ima na mezaru. a ncki zapisu stogod i u druge dobrotverne svrhe. ali mnogo rjegje nego muskarcima~ ag~. za tim hodzi ili hodZama. opremiti i ukopati. ljudi vojnickoga staleza. Sehita ima u Bosni i Ijercegovini vrlo nlllogo. odrede. Sehit iIi pomilovanik jeRt svaki onaj musliman. da 80 za njega Bo2'u pomole. koliko ce se dati mujezinu iIi mujezinima. leii u zemlji a lijes je ozgora. coskovima i . a drugi manji kod nogu. te je . BRei ces i sablju dimiskiju. . U sredini je turbeta lijes~ a njemu na prednjoj strani kameni iIi drveni niSaD u obliku nisana na grobovirna muskaraca. Siromasui Ijudi imaju malene. grobu. koji je u ratu za s¥oju vjeru poginuo. da im se na grobu sagradi kamenito turbe. "prid dusu mrtvima". Iza. ime njegova oea.. pah i drugih . koliko ce se dati za uisalle i basluke. di mu je misto". sirotiuji.~toga kaze' on. OaoItito bogati ljudi. plavom iIi zelenom ~.Da vrhu . "da se znade do kijameta. nadgroblle spomenike i za oklop.pokriven obicno' zelenim suknom. postavi Darod pokraj on~ dZamije turbe. ali ne majke.' dva niSana. koji ee ga okupati. kqji ce sa munara pravovjernima javiti smrt njegovu. kamenitu ogradu oko groba. a bogati velike niilme. Nisani na grobov!ma muskaraca isklesani su na vrhu u obliku Ijudske glave 8 fes0m i turbanom na glavi. cetvero iIi Aesterouglate gragjcvine od kamena iii drveta~ velike po prilici kao kapelice na grobovima imucnih krsCana. Onaj veci. svijece. Po niAaoima mozes laka 'poznati.- 223- po31ije njihove smrti u~e dove i pale mukavve. Spomen stihove pisu i zenama. Isto tako gradi narod turbeta i drugim pravednim i Bogu ugodnim ljudi~a i iehitima. Ljudima. sudnjega dana. mu~karac.crven~m. jedan veCi nad glavom'. a gdje zeoskinja.. Neki 'piau musprcima spomen stihove. obojen je ~esto na . a na nisanima kapetana. Osim toga oclredice 8ko~o svaki musliman. koji su sagradili diamiju. SU' po dva lijesa. U nekim turbetima. ugledni bezi i a nckada i bogati trgovci. Zenski su IliBani pri zemlji nesto siri i deblji. Neki ostave nesto nove&. a ua po sa pase i veziri. koji 8U takogjer u niSnll uklesani. a oa njemu uklesano je turskim slovima ime i prezime pok+ika. gdje je ukopan. a pokraj njib niAani 8 natpisima. Turbeta su okrugle. mjesec i godina IIIifrti njegove.

Evo lito narod pripovijeda 0 postanku toga turbeta: Na-podIlozju brda bila se velika bitka. mokar. Narodna pjesma. Kada su dolili na vrh brda. da su vee ville puta vidjeli. euvari turbeta. Oni prihvate glave rukama i potree nz brdo. Narod vjeruje. pripovijed~ju sa~vim ozbilj no. da se mogu oprati i poslije avdesta ruke otrti. Ville Hanke turbe se sagradi.lri. Neprijatelji pobijedille i otsjekok glave dvojici muslimana. Neki turbe-' t.- 224- Kod Banjaluke. pripovijeda. Na vrhu je toga brda staro drveno turbe. sagradila: .J .'... upravo nad banjom. kako su se nad pravednima ljudima. Na groblju vide se dva tllrbeta. hamamima. Narod im iz polltovanja i na vjeenu uspomenu sagradi turbe.\I1fakovcuu Sarajevu. Za to ostavljaju u turbetima vodu u ibriciml1 i peskire. a peikir" kojim si je "dobri" iza avdesta ruke trao. U tom turbetu poeivaju dva lIehita. Sehitluei. ViII' glave joj vodiea proteee: _te. . iduci prema Jajcu. te su po njima i brdo prozvali Sehitluei. uzdize se dOilta visoko brdo. da pravednici noeu ustaju iz svojih grObOVIl i da se Bogu mole. j ·1 Muslimansko grobUe na Malom . grad i okolicu sve do Save.. panu i izdahnu dulie. s koga se otvara prekrasan pogled oa. a ono brdo prozva. Bozijom naredbom turbeta sarna.' • . kako je pod u turbetu bio vodom poliveiJ.

nego mu je Bog dao. Neke su ivijece vrlo debele. Evo. dok tece dzamije i onoga dzemata. a gdjekada i hodze. u kojima gore 8vijece. 15 . cijelo' vrijeme dok se narod u dzamiji Bogu moli. a druge prezire. mujezine. da se spomenu pokojnika. Ko bi gradio turbe sarno za to. iz kojih ce se uzdrzavati dzamije. kroz redzep. Neki kaZu poslije toga: "Boze ti daj dzenneta i u dzennetu devletluka". za tim u oei bajrama. je po muslimanskom zakonu veliki grijell. upale se druge i tako uvijek. Bve su svijeee ~d loja. ne bi cinio dobro. plavi iIi zeleni papir. sta covjek ima nije od njega. cije svijece u dzarniji gore.mu bilo cime pokaze. da se jedan covjek uzdize nad drugoga i hoee. treba da predadu rahmet mrtvima. Siromasni ljudi daju u dzamije male svije~ice od loja. da . napisano je ime i prezime rahmetlije. mevluda i u oei ~vakoga petka. da se i preko groba razlikuje od drugih ljudi. popravljaju. a ko ikako moze. Kada pravovjerni izmole svoje obiene molitve u dzalniji. Mnogi bogatasi ostavljaju na samrti znatne svote kao vakufe. ko se pred drugima svojim imetkom iii pamecu ponosi. Nize no~u modra ljubicica. Te novee daju na faia. to jest. fondove. Za to ee Bog kazniti Bvakoga onaga. jer sve. da je veei od njega.kaznice ga sjegurno na drugomu svijetu. a eventualno grade i nove dzamije i kupuju mukavve. . a teske pet. Te svijeee gore kroz tri mjeseca. kada je koji UJnro. a nekada i u oei ponedjeljka.225 A l1a lljojzi rumena ruzica. i od tih kamata placaju dzamijske podvornike. saban i ramazao. jer. "Bog ti prostio svojom nlilosti". ni u koju drugu svrhu dirati ne smije. sto ga je njihovom roditelju dao. dobrotu. pruzi preda se otvorene ruke i gledajuc u dlanove govori: "Allah rahmet ejlesun". da gore "prid dusu" njihovih pokojnika barem u onaj dan. gleda da osim toga barem u oci ramazana i bajrama upali po koju svijecieu. do deset. jer se ulozeni kapital nikada. a gdjekada i do petnaest oka. a umotane su u erveni. Kada te svijece izgore. Na svijeenjaeima. Kada je muslimall mrtvima rah~et predao. a kaznice i njegove potomke i oduzeti im ono dobro. Ako ga ne kazni na ovoj zemlji. svijeee. kako se rallmet predaje: Poslije obiene nl0litve ustane musliman. kamate. da ga se narod sjeti i da se za njega Bogu pomoli.

milostinja. Softe dobivaju obicno po dvadeset helera. . prepusti na samrti muzu. da se taj novac. On opet rasiri ruke. to jest. muftiju i sve softe iz medresc. kadiju. a ko je bogatiji. priredice joj lijep i 4 . dadu im jos po jedan somuD. daje simit. nego se mora sjetiti pokojnika. kako zna i hoce opremi i ukopa. To je iskat. dade im jednu iIi dvije krune. kao i u dzamiji i prollci tri puta jedno sure iz kur'ana. da mrtvima rahmet predaje. Ko toga ne hi Cillio. kako hoce~ a moze ga oporucno ostaviti komu hoce. . da mu Bog oprosti grijehe. Kraj svake jc dzamije dzamijsko groblje iIi barem. jer tima rij'ecima to sure pocinje. mogu primiti. treba da se okrene prcma mrtvima. a ko je imucniji. tako zvani clhami serif iIi fatihu. megju siromake podijeli. pa dogje do kakova groblja. Isto tako radi i govori on kada putuje. narodu.1. da se i oni za nje kroz cetrdeset dana. a na po se ako llije postio koji ramazan iIi koji dan u ranlazanu. Kao sto u nas bogati ljudi ZQvnu po dva. tako zovu i bogati muslimani vise hodza. Neki ostavi deset do dvadeset. kadu se narod sa sprovoda vrati. dvjesta i visc stotina kruna iskata. tri i vise svecenika u sprovod. Kada IDUsliman izagjc iz dzamijc.--~ 226 prevuce dlanove prcko ccla. moze i ona snjim raspolagati. ~to covjek mrtvima cesce rahmet predaje. a neki zovne i skolsku djeeu iz jednoga iIi iz vise mcjtefa. 8to se je god preselio u onaj svit". kada prolazi i kraj krscanskih grobova. "Prosteno ti bilo" . Iza toga yeli 011: "Allah rahmet ejlesun rabum svoj viri muhamedovoj i svccevu ummetu. Koja zena nema svoga imetka. kada prolazi kraj muslimallskoga groblja. da mu iskat bude "kabul prid dU8U". kao i muz svoga. jer je svaki musliman duzan.i izIazi iz dzarnije. Siromaci se mole za rahmetloga. a neki sto. vise je hajra i njemu i rahmetlomu. Ali ne sarno da musliman predaje rahmet mrtvima. a kada se vrate sa sprovoda. da je OD. Osim dzamiji. ali ako im ko sto drage volje dade. ostavljaju imucniji ljudi nesto novca sirotinji.ko zcna ima svoga imetka. grijesio bi proti Bogu. jer je i ona vlasnica svoga dobra. a ima odakle. lica. br~de i prsiju. krus~c od finoga psenicnoga brasna. }(o voli svoju zenu. da i njima rahmct preda. Svako dijete dobije ooda obicno cetiri do osam helera. pa joA obicno 113doda: "Halal ti hila". Bodze ne dobivaju po zakonu place u novcu za opremanje i ukop mrtvaca. kroz tako zvanu mrtvacku ceteresnicu Bogu mole.

koliko ju je ljubio. da Bog dade. da je sarno jedan Bog i da je Muhamed Boziji poslanik". Ako bolestnik ne moze dugo umrijeti. illaee i on sa hodzama. ako je njemu pozlilo. sto ce i koliko ce komu od njihovih nasljednika i rogjaka od njihova imovine pripasti. puno poharci. da ona dogje. da bi I . ani se ne mole. zna se. rogjaci. svome oeu iIi muz~. da bolestnik u svomu zakonu umre. njegova je zena sa odraslom zenskom djecom u haremu i ne smije u bolesnikovu sobn. "Svjedocim. ako ih ima. moraju strani muakarci iz one sobe izaci. da je opreme. i da u svomu zakonu pred Boga dogje. da je ukopaju. Isto tako. Prema tomu. Ali ako on zazeli. da je jedan Bo~'. pa se boje. a izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu.bolestnika govore: "La-il-Iahe-il-Iel-Iah". statie jedan hodza uciti kur'an jasin i uei ga dok bolestnik ne umre. dolaze rou prijatelji. hodze i hadzije. a nekada i Bofte. nego illacu. bivsi predsjednik odjela za pravosugje u Sarajevu.. komsije i drugi ljudi oko . kako je muz svoju zenu opremio. a kad ne moze vise govoriti. ako je medresa u istome mjestu. g. iIi ona hoce. rogjak rogjaku.eri. dok bolesnik ne umre iIi dok mu ne bude lakse Dok su strani muskarci kraj bolesnoga muza i dok se za njega Bogu mole. Ako umre koji muz iIi zena bez opornke. odregjeno je zakonom.svecu Mubamedu. On ce dati sirotinji iskata. a ostavice i dzamiji. i mole se Bogu za njega. kako se to odlicnoj zeni pristoji. Koga bi to zanima10. da on ozdravi. uei kur'an jasin iza hodze ko drugi. da moze zena i odrasle ke. ve ala ali Muhammed". Dok boiesnik moze. Ima rijec u . narodu: "Koja lipo zivi sa svojim drugom. brat bratu.- 227- velik sprovod. Iza toga donose salavat svecu Muhamedu govoreci: ." i "Erlauternde Bemerkungen zum Entwurfe eines Grundbuchsgesetzes". a onda komsije i prijatelji sve dotle. Hodze. koji su -kraj njega.Allahum me salli ala Muhammedin. a pozvace hodzinice i hadzinice. "Ja svjedoeim. da ga podvori. kad ona umre". Dok covjek Iezi tesko bolestan na svojim dusecima. hadzije. te hodze i hadzije. ako rou umire si~. hadzijama i drugim ljudima. neka procita "Gruntovnicki zakon za Bosnu i Hercegovinu od. da se za nju svijece pale i da joj se rahmet pred duau pridaje. utjesi i razgovori. 1884. sto ga je sastavio pokojni Eichler. zazivaju Boga i donose salavat . ponajvis~ otac.

Sarno kada joj se je prirnaknuo posljednji Cas. dolaze joj hodzinice i hadzinice. dobricina i postelljakovic. Razboli se onaj brat hairsuz. Ako bolesnik anti. da moze poznati. ako je koji koga uvrijedio. . nevaljalac. vrlo dobra i pobozna. da se zena s muzem a zenska djeca 8 ocern halaliti. kada nloU se smrt priblizuje i da Ii tesko iIi lako umire. ko je Bogu drag. llego ce otici. "IlIaci brate!" K9. jer ljudi dolaze i odlaze. a ko nije i koji umire u pravoj viri Muhamedovoj. da je tjesi i dvori. kojoj je Bog dodao. Iza toga sjedne kraj njegovih dnseka i moli se Bogu. ispije prihodnik po fildzan erne kafe. a onda odlazi. mogu. ali strani rnuskarci ne smiju ni sada do nje. sude i muslimaui po lieu bolesnikovu. Prije. Ako je zena tesko oboIjela. Kao u nas. da Ii ron je lice svjetlo iIi tamno. da se Bogu pomole. izagju stranei iz sobe. da Boga spominje. da se snjom halale. illacu. Osirn njih dolazi k njoj njezina i rnuzeva muska i zellska rodbina. J edan je bio hairsuz. Bolesnik obic. <1on08e salavat svecu Muhamedu iIi uee kur'an jasin i druge molitve. a drugi hairli. da je doticlli u Bo!ijoj miIosti ili nernilosti.Svako ima perdu U ocima. Uz boiesnika je uvijek vise ljudi.da je koji posjetnik Boga spomenuo i salavat svecu Muharnedu donio.- 228- mogao za cas umrijeti. Oni su imali sestru. ali je robinjica nije imala. dok bolesniku ne bude lakse iIi dok ne i~pusti dusu. a njegovi roditelji. govoreci. da mu prime duAne Po- .oprosti. a sestra rnu sa robinjom stajala kraj duseka. "dusevna divicica". moze se znati. komu je to Bog dodao: "Bila dva brata kraljeviea.no veIi: "Halali brate!" a ovaj mu odgovara: "Raial ti bilo! Halali i ti meni". opominju ga posjetnici. oprostiti. kako rnu je. da drugonlu mjesto ustupi. ustaje na odlazak. pa kako je koji u sobu unisao. rogjaei. pa je vidila strahu Boziju i koga je Bog pnslao. koje su za taj slucaj propisane. Oni prastaju sada jedan drugomu. pozdravi se s boiesnikom i upita ga. Prema tornu. Njoj je Bog dopustio. nego sarno onaj. Naravno je. a u sestre bila robinjica. SDliju doci musknrci. Ljudi dolaze u boiesnikovu sobu jedan po jedan iIi vise njih zajedno. Iza kako su si halalili. braca i prvi prijateIji ostaju kod lljega cijele dane i noci. da to ne moze svaki covjek vidjeti. Oko bolesnoga bilo je puno svita. ali sarno prvi komsije i rnuzevi znanei i dobri prijatelji. iIi rnu kakvo zio ucinio. treba da se s bolesnikom haIaIi.

za eto se je srnijala."Za prvim sam morala plakati gledajuci strahotu.229 ~oli se strasan covjek. Kroz onn rupu turi mu ernu ruku u prsa i izvadi iz njega nesto crno. Oni 8U mislili. na kojima mrtvi lezi i stanu iskat deverseriti. pa baei za v-rata.. . 8 lijeve strane. ne pometu. On nosi ernu tablu. a drugi s desna duseka.8ta Kada musliman umre. ne smiJe vise niko u onu sobu. kada je cuo. a nokti ko kantarske kuke. Ako ima vise hodza kod mrtvaea. da je on umro. a dvoje svitle dicice stoja uz njega i drze tablu od suhoga zlata u rukama. pa Sestra njegova metaIa je robinjieu na sve muke govoreci: si toliko plakala i drekala za onim bratom. Sav se narod obveselio. Kad on dogje. koliko puta pogrije§e. On je bio say svita]. smrdi ko guba. a za ovim se smijes?!" Ali robinjica ne htjede reci. Ako je samo jedan hodza. a on se smije. jer je vidila smrt njegovu. Do jedno cetrdeset dana razboli se hairli brat i umre. sarno je robinjica plakala i veliki figan cinila. ni staro ni mlado . koji mn je novae dao. Dogjose drugi ko i onaj. smije. uze iz jednoga bardaka ern noz. jer sam vidila melece i svu lipotu Boziju". cupav. sve mora da je tiho i mirno. kojn sam vidila. gledajuci strahotu. zubi mu erni i ostri ko ekseri. sto je drugi vidili nisu. preda njegov brat iIi najstariji sin hodz-i novae. ali ona nije za njim zalila. Kada su je metnuli u kljucalu vodu. koje iskat deversere. pretvori se ona u bilu golubieu i rece gospodariei: . a onaj. eto ga je rahmetli za iskat odredio. runjav. niti iz sobe. da mirise. jer da se sarno i jedan pa i najmanje pomete.ko J>io je velik hairsuz. lapise ono. sarno je ona eura vesela hila. prinesu mu ona dva diteta cvice. Za njim ne place ni otae ni majka.-. to jest oni se Bogu mole za pokojnika i dok se mole dohaeuju preko mrtvoga jedan drugomu kesu 8 noveima. sto ih je za iskat odredio. da ona za njim place. . a za ovim sam se smijala. sjedne jedan s 11jeva. Kad on uzdahne. pa ga prikla. da se hodze. nego je plakala od straha. morali hi smrtnu molitvu iznova poceti i to toliko puta. Dok hodze" deversere i mole tako zvanu smrtnu molitvu za pokojnika. pa odnesose. Sav je narod plakao oko njegovih duseka. a na njoj dva erna bardaka. sjedne on s desne strane mrtvaca.

Dobri dnsi jean oni ljudi.. tim je odmah zaspo. ide jedna polovica onoga Dovea. da rou i aofte u sprovod dogju.. pa si dobacuju iskat iz ruke u ruku preko onoga mjesta. Ono. koliki je iskat. deversere hodze duIje iIi kraee7 ali nikada krace od po. Dervis pUll imenom je vikno. AI' na vrata "dobri u nlazio. dokazuje nam i narodna pjesma: Pasa jesti nijet ucinio. Ako je bolestnik u bolesti odredio. Da se "dobri" mogu (!ovjeku u snu javiti. nego tek onda. koji su dakle u milosti Bozijoj preminuli. <Jim je lego. a zensko do 12.. Pa da iAcb od dragog Allaha. da se mrtvi moze covjeku u snu prikazati. pamet. eto ga je pokojnik za iakat odredio aoftama. Bog ee mu teze oprostiti i za to treba dati softama i sirotinji iskata. da Bog oprosti pokojniku akoje u svojoj bolesti iIi za zivota zanemario koji vakat klanjati..~ . Ako aofta idn kom~ n sprovod. a drugi s desne strane pokojnikovih duseka iIi onoga mjesta. kada se sa sprovoda vrate. Pa on lego na svoju srdzadu. Ato je sevep tomu. na kome 8U dueeei bili. a druga siromasima. Da on klanja namaz istiharu. Kad je paAa klanjo iBtiharu. eto Bog od covjeka trazi.. u(!e eIbami serif i kur'an jasin.l 230- fl. godine. Svm musliman dUZan je da klanja pet vakata na dan i ko toga ne hi ueinio. Sto s' njegova obara dzamija. Muslimani vjeruju. sagrijesio bi proti Bogu.. Ako je covjek poslije 15. Prema tomu. da se oni za njega mole. godine zanemari~ koji vakat klanjati. eto covjek nije klanjao u djetinjstvu i to muekarae do svoje 15. koja ga ceka. Da usnije. Neki ne deversere iskat nad mrtvim. . doticllO 12. Isto tako· moze mrtvi javiti.. 'i ---~ . ne bi Ii rou Bog po svojoj milosti grijehe oprostio. a dulje od jedan i po sata. a moze rnn dokazati i kakovu Breeu iIi nesreeu. doticno do 12. koje narod zove "dobri". Ljudima se mogu ukazati sarno dobri dusi. da se za njega Bogu moli. da mu eto javi iIi da ga umoli. . koji su u dzennetu. na kome je mrtvae lezRo. Oni sjednu ondajedan s lijeve.. Bog lakse oprasta jer se do 15. godine ra~una djetinia. ~.

. pa se moze sa sokaka iIi iz komsiluka u avIiju vidjeti. mindaril fena ila daril beka". On mi je ovo pripovijedao: "Imao· sam tetku udovieu. dopustelljem. razumije se sarno po sebi. 8amo treba znati. sto ga ceka. da se sa sokaka iIi iz komsiluka mrtvac vidjeti ne mole. to dobru ne sluti. Ona je poslije smrti svoga muza stala graditi kueu. Kada je to isto druge i trece noei usnila.- 231 - Imaosam u Banjaluei vrlodobrog prijatelja. "U snu sam se majko zacudila. U to se je enD i mujezin sa rnu. Kada su hodze iskat izdeverserali i smrtnu molitvu proucili. ali je nije mogla dovrsiti. i carSafe. da se dobri mogu Bozjim emeroID. gdjegod otvorena. gdje joj je "dobri" rekao i nagje pun cup dukata i orlonda nase blagostanje".0 Boga mi.jednog mladog bega. stare knee. Ima dosta ljudi. Mujezin sa 'munare uci: "Iza dzae edzeluhum la jestehirune saaten vela jestakdimun. ne produljuje se ni za jednu minutu. Ali ne sarno. Innogo do sanja drzi. "Kad kome smrtni Cas kuene. Da.nare oglasio javljajuei smrt merhuma. stupom. na kojem je umr'o i u earSafu ga iznesu u avliju i poloze na tabut. jer joj je ponestalo para. osobito prosti narod. koji je nikao iz dosta poznate i ugledne begovske porodice. Jedne noei javi joj se u snu "dobri" i rece joj. Njezina majka vjeruje u sne. pa vele: "San je klapnja. pa joj veli: "Kceri moja. a Bog je istina". koji do sanja mnogo ne drze. "Mogla bi mi mlada ti umrti". nosila. pa ee naci para. neka kopa pod lijevim direko~. Zakon ne nalaze IDuslimanu niti da vjeruje u sne. Ona u prvi mah nije tomu vjerovala. covjeku u snu nkazati. mila rnoja majko. umotaju mrtvo tijelo pokojnikovo u carsaf. nego . niti rnu to izricno zabranjuje. stane kopati. Kei veli materi: . Ko ne moze eijele avlije zastrti. nego covjek moze i sam usniti. Ako je avlija. prostre kogod na plotove iIi na rsspuklille u zidovima cilime. sto koji san znaci. ogradi jedan dio kraj kuee i zastre ga cilimima i carSafima. "NoCas sam ti ~udan san usnila. a zao joj je bilo staru kucu rusiti.

Ko je bogatiji plati dva mujezina i onda oni zajedno sa munare uee sallo. pa mu je tijelo vrlo zaprljano. a neki dade. nego ce hodza pokojnika okupati. Iza kako je hodza uzeo abdest sebi i mrtvomu. jer ako se eovjek pere. koje su kod uzimanja abdesta propisane. da ga naime do groba isprati i ponese. Aku bolestnik nije dugo bolovao. "Slava ti Boziji poslani~e! Slava ti Boziji odabrani~e! Slava ti Boziji sve~e!" Ove rijeei namijenjene BU svecu Muhamedu jer je. koji su kraj njega. i eekaju. dobro ga nasafuna. habib. polije cijelo tijelo mlakom vodom. Cefin je veliko bijelo platno. dok hodze mrtvoga okupaju i opreme. a neki u avliji. S6 232- mora umrijeti u isri ~a8't koji mu je odregjen. Boziji odabranik i nebi. Prije. a onda uzme hodza abdest mrtvomu i pri tomu moli mjesto njega i u ime njegovo molitve. a ako je dugo bolovao. safuna i pere pet do Best puta. nosila. polijeva ga. dim koji pravovjerni musliman zacuje pijev mujezina. da mogu mrtvo tijelo sasvim umotati. a onda ga pokrije carsafom do slabina. Hodza i oni. Neki se sakupljaju pred pokojnikovom kucom. nego hodzinske zene. a na cefin polozi mrtvaca. uzmu abdest. a ko moze. polozi ga na tabut. Boliji poslanik. prostre ua druga llosila. prema tornu. da mu pomognu. da je neko umr'o i svaki ce uzdahnuti : "Allah rahmet eilesun ! "Pokoj mu dusi!". Cefin se spominje u narodnoj pjesmi Secer Salih aga. uzme safuna. safuna i pere obicno tri pu~ uzasepce. hodzinic('~ . ne peru je hodze. a onda opere. hodza ga polijeva. dugo i siroko. na tenesir. on reaul. kada ide Bogu svomu?! Ako umre zena iIi djevojka. svuce ga do gola. kada ide eovjeku.-- -----. da mu tijelo bude sasvim eisto. da Ii je ogradita cijela avlija iIi sarno neki dio. zna. gdje draga kune nevjernog dragoga.4 Kada je hodza mrtvaca ~isto' oprao. Boziji 8vetac. da pregje 8 vremenitoga svijeta u vje~ni~. eist cefin. 1m toga nastavlja: "Esselamu alejke ja resulalJah! E88elamu ja habiballah! Esselamu alejke ja nebijallah". da se i sa drugih munara oglasi smrt pokojnikova. pa mu veli: . zuri se ku6i pokojnikovoj. da mu posljednju pOCast iakaze. kako se ne ce prati. kao tri do eetiri carsafa u jedno saSivena.

NosiIa. a cefin sveze nad glavom i nogama pokojnikovima. mece na njega ham pamuk iIi kako bi mi rekli "vatu". Sada otvore vrata na avliji iIi razgrnu zastore. je razmocena cafurija. a ako je zena iIi djevojka. umotaju stnpac na nosilima ozgora ahmedijom iIi turbanom. kojima se covjek. ako je naime pokojnik bio tako siromaSan. Ako je covjek umr'o prije podne. ne moze opremiti i ukopati. Nosila imaju po cetiri rueice tako. ne ima ni fesa. zemlje dotice. ·smije se sa ukopom pri~ekati. koliko je za ukop potrebno. jedna vrsta vrIo mirisave smole. u kojoj. da mrtvaca mogu u isto vrijeme cetiri covjeka nositi. du Ii je pokojnik bio ozenjen. zena iIi djevojka. Ako je umr'o ozenjen covjek. za tim na koljena i megju sve nozne prste Iijeve i desne noge~ dakle na sve dijelov~ tijela. koju hadzije takogjer sa Cabe donose. Iza toga umota ga u cefin. U nekim rnjestima u Bosni i Hercegovini nacinjen je sprijeda na nosilima ~ kratak erno obojen drven stupac i po tomu stupcu mozes znati. Kada je hodza mrtvaca na cefin polozio. na celo i nos. kopaju ga poslije podne. ako je u opce ima. dok dobri ljudi ne sakupe toliko nov~a. da Bvoje mrtvace sto prije ukopaju.- 233- "Sad na tebi bijela k08uIja. Ham pamuk mece hodza mrtvacu na dlanQve obiju ruku. koja mu skoro do glezanja seze. Sarno u jednom slucaju. Iza toga poskropi pokojnika abu zemzetom. Ham pamuk spominje se takogjer u narodnoj pjesmi: "U ruci ti sedefli tambura. momak. Na dnu nosila su daske i 11a te daske poloze pokojnib jclr muslimani ne prave lijesova. kopaju ga u jutro. nego sarno muski fes. "A sutra ti ham pamuk metali. u kojima mrtvaee na grobIje nose. da nije ostavio bas nikakva imetka i ako ga njegova BVOjta. a ako je umr'o po noci. ne meeu na stupce ahmedije. "A Butra ti bio e. a ljudi podignu nosila i ponesu mrtvaca na groblje. I f· .efin bio. kad klanja. jer je u muslimana u zakonu i obicaju. mnogo su sliena nasim llosilima. da ga vjetar ne otkrije i da &e golo tijelo ne vidi. okadi ga udom (vrsta mirisavog drveta sa Oahe) i ohuce ga u bijelu novu koBulju bez rukava. U abu zemze metne uvijek nesto eafurije. ako je bio momak. Kada je hodza poskropio pokojnika abu zemzetom.

ali uije lijepo ni dostojno. da vice. samrti. kod vjeneanja. jer: "Dok rod dogje. a k njima dolaze komsinice hQdziniee. dijete. da De naricu. Za to ko place i narice. jer je to sevap. ni djeca. kuks.roda cekajueil et . pa ce Cesto. Komi!lija dakle vise vrijedi. jer placem skode i sebi i mrtvomu kod Boga. Kao kod poroda. hadziniee.- 234- Imucniji muslimani rado daju novae za ukop. opremaju i kade. Dok mrtvaca peru. Mrtva usta govorit ne mogu. zadulbina. kako draga place za dragim: Ona kuka kano kukavica. rogjakinje i prijateljiee. Ali je zensko srce vrln mekano. dolaze k njoj drfige i prijateljiee.~------- . koliko sarno mogu. komsije prvi naci. brat iii sestra. pa govori: "erne oci. nego prvi rogjak ako je daleko. A privrce kano lastavica.mraze". I narodna uam pjesma kaze. pa ih tjese i razgovaraju samo da ue placu. I majka place uad mrtvom kceri. gledajte u majku. u bolesti. Oni su u haremu. Ako je kojoj zeni umro muz. jer je tak. sunnetenja i os. tjese ju i opominju da ne place. "Medna usta. govorite tl majkom. i narice za njim i za to nastoje i zene. jer ce im oni pm u nevolji pomoci. i radosnim i Zalosnim zgodama. ne smije tu biti ni njegova zena. tako ce se i u tlvima drugim. -=~~-~-----~-~-. "Bile ruke zagrIite majku. zasluge. kod Boga. . Nasi muslimaniosobito ljube komsije. Lijepo je. htjela iIi nehtjela. Za to se komsije u Bosni vrlo paze i rijetko Be dogagja. Muslimanima je zabranjeno plakati i uaricati za svojim milim i dragima jer je volja Bozija. zaplakati. kvari rahmetlomu mertebe.) Bog naredio: Govorile hodze i badzije: "Mue'. jer "nema vecega zla odkomsinske Z8. da dobro ne live. Mrtve ruke grliti ne mogu. kod Boga. da Covjek pusti suzu za pokojnikom. da ljudi umiru. Mrtve oci gledati ne mogu. ne placi Ismihan kaduno". covjek bi poginuo .

-

235-

Muzu ne ide u sprovod ni zena ni zenska djeca, nego sarno braca, "rogjaci i odrasli sinovi. Muz ide skoro uvijek zeni u sprovod, a neki, komu sree dopusti, ponese je nekoliko ko.-acaja.. Kada su mrtvaca opremili, metnn njego.vi ukueani na njega, kako vee Ito moze, kosulju, peskir iIi cevrrnu, a neki i bosealuk. Ko je bogat, metne osim toga veliku plavu iIi zelenu cohu, kao dar onomu hodzi, koji ce pokojnika ukopati. Ako je vise bodza, metnu na mrtvaea toliko cevrmi, peskira i bosealuka, koliko je hodza, da svakomu po jedan dopane. Prije nego ce mrtvaca iz avlije ponijeti, stane hodza kraj n~­ sila, a sakupIjeni narod iza hodze. Hodza i sav narod snjim isprnzi dlanove, dotakne se palcima resica na usima n znak, da sn mu dok moli, usi za Bve Bvjetske stvari glnhe i govori: "Allahu ekber!" Hodza to rekne prvi glasno, a say narod iza njega tiho, da se ni sapat ne cuje. Odmah iza toga spuste ruke i svezn ih na prsima, to jest svaki metne lijevu ruku na prsa, a desnom pribvati lijevu i stoja tSlko prignuvsi glave zemiji. Stojeci tako pronce u sebi tri kratke dove. Iza toga razvezu ruke, rasire dlanove, a ruke svinu u laktima i gledajuc u dlanove mole u sebi fatihu iIi elhami serif. Kada je hodla i say narod fatihu iIi elhami serif proucio, dignu otvorene dlanove prema celu i prevuku ih preko Iiea, brade .j prsiju u znak, da su molitvu svrsili. Kada su fatihu iIi elbami serif proucili, pristupe cetiri covjeka koji su nosilima najblizji, prihvate nosila za rucice, podignu merburna na ramena i ponesu ga prema groblju. Prvi idu oni, koji nose mrtvaca, a kraj njib i iza lljih ostali narod. Dok mejita nose, redom se mijenjaju, jer je vrlo korisno mrtvaca makar i malo do njegova kabnra, groba, ponijeti. Za svaki korak, eto covjek mrtvaca do groba ponese, dobiva on cetrdeset sevapa. U prijasnja vremena, dok 8U momci nosili percine, visio je mladicu percin niz tenesir, nosila, pa se je po tomu moglo znati, da nose neozenjenog Covjeka. Danas, kada vee tako malo momaka percine nosi, odrele hodla percin prije, nego ce mrtvaca okupati. To nije doduse zakonom propisano, ali ih rezn, jer narod vjeruje, da se zmije i dru~a g~~~~ .u percin krije i da pokojniku oci ispija: . "Draga se u zmiju utvorila,· "Oci pije, u percin se krije".

-

236-

Pred 8vakim grobljem lezi oveci kamen, isklesan U obliku pacetvorine, dug po prilici kao i covjek. Taj se kamen zove dzenaze kamen. Kada Ijudi donesu merhuma do dzenaze ka,mena, poloze ga sa n08ilima tako, da je lieern okrenut prema Meki. Hodza stane i opet kraj nosila i pokojnika i okrenuvsi se prema Meki, po~ne klanjati dzenaze-namaz. Sav narod Btoji u redovima iza bodze, pa i on 811jime zajedno moli. Prije nego Ce hodia dzenaze namaz poceti, veli i opet glasno: "AIIahu ekber", a say narod iz& njega tiho: "Allahu ekber!" u znak da namaz po~inje. Say narod moli sada (da ne navodim arapskoga originala) ovo: "Boze nas, mi Ti se klanjamo i slavirno Te, vjerujemo i svjedo~imo, da osim Tebe drngog Boga nema". Kada su tu dovu prou~ili, veli hod!a opet: "Allahu ekber", 1I znak, da pocinje nova dova, a to je salavat 8vecu Muhamedu. Kada su salavat svecu Muhamedu poslali, veli hodza i opet: "AIIahu ekber" i nova dova pocinje. Ta dova glasi: "Boze nas, oprosti grijebe Bvim zivim; mu~ku i zensku i onima, koji se nijesu ovdje nasIi, a oprosti i ovomu mejitu Bve njegove grijehe i obveseli ga 8vojom milosti". Iza toga predadu selam. Hodza i Say narod snjim pogleda najprije desDo i govori: "Esselamu aIejkiirn verabmetulab. - Bozija milost neka je svima mrtvima". Na to pogledaju lijevo i opet isto govore. Sve to rade i govore tiho i mirno i bez najmaujega stropota, da se upravo ~uditi moras. Sada prevuku otvorene dlanove preko ~eIa, lies, brade i prsiju i tim je dzenaze namaz dovrsen. Iza toga pritegnu jos jednom ruke u laktima i gIedajuc u dlanove pronce fatihu i elhami serif, a ollda se hodza okrene narodu i veli: "Ovaj je covjek (zena)biodobar?" Say narod veli "dobar" bio on za zivOt8~ kakav mu drago. Narod veli "dobar", jer je sevap kod Boga govoriti 0 mrtvima dobro. Bog ljubi one ljude, koji 0 pokojnieima dobro govore, koji ih do kabura prate, koji im dovu "prid dusu uce" i koji im od srea praAtaju. Ko zasuti pokojnikova zla djela, tome ce Bog i njegova zasutiti,· a ko mrtvima ne oprosti i ko ne zasuti njegovih zlih djela, tome ne ce ni Bog zasutiti njegovih, nego ce ih na strasnomu sudu svemu svijetu otkriti. Fatiha iIi elhami serif jedina je molitva, kod koje muslimani ne klanjaju, nego je stojec uce, ali i kod fatihe stoje u redovima kao kada klanjaju.

-

237-

Iza kako je narod merhumu halalio rekavsi javno, da je dobar, pristupe cetiri covjeka nosilima i ponesu mrtvaca do njegova kabura, groba. Grob je obicno dubok covjeku do pasa. Za sto bas do pasa - toga mi niko nije znao reeL Dva muskarca, koja su pokojniku najbliza, dakle sinovi, braea, !tricevici itd. sigju u kabur, a druga dvojica prime mrtvaca; jedan jednom rukom ispod pleca, a dr~gom preko prsa, a drugi ispod koljena i predadu ga u ruke onoj dvojiei u kaburu. Ona dvojica prihvate mrtvaca, spuste ga u kabur i poloze tal{o, da gleda lieem prema Meki. Iza toga razvezu rou cefin vise glave i nogu i redaju nad njim daske pocam od glave prema nogalJ!.a tako, da svaka daska jednim krajem bude na dnu groba, a drllgim da se prisloni iznad pokojnika, da zemIja na njega ne pada. Ako umre zena iIi djevojka, metnu je u tabut tako, da je, kada je budu u kabur spustali, ne moraju primiti za tijelo nego za tabut, jer kao sto muskarae ne smije primiti tugje zene i djevojke dok je ziva, isto se je tako ne smije taknuti ni kada je mrtva. .. I{ada su mrtvaca pokrili daskama, uzmu lopate, da ga zakopaju. Svaki baei po nekoliko lopata zemlje u grob, jer je i to sevap ..,,:,..> kod Boga. Prema tomu je dakle krivo misljenje nekih ljudi, da muslimani kopaju plitke grobove i da svoje mrtvace na sjedec zakapaju. Kada su mrtvaca zakopali, prouci hJdza i Rav narod snjim i opet fatihu iIi elhami serif. Iza toga odlazi narod kuci, a hodza ostane na talkinu. <Jim se svijet odmakne jedno 40 koraka od kabura, dolaze pokojniku suvald~ije iIi kako ih neki zovu 8urudzije, da ga suval ucine, to jest da ga pitaju, sto je na zemIji radio. Kada suvaldzije dolaze, pokojnik ozivi, ali ne zivotom, kojim je zivio na zemlji, nego je kao u nekom polusnu, ali ipak svjestan, da ce odgovarati za djela, sto ih je za zivota ucinio. Suvaldzije su dva Bozija meleca; jedan je Munkir, a drugi Nekir. Kada oni dogju, stave rahmetlomu prije svega ova pitanja: Ko ti je Bog? On veli: Bog mi je Allah. Sta ti je kibla? Kibla mi je Meka. Ko ti je pejgamber? Pcjgambel mi je Muhamed.

-

238-

Iza toga stavljaju 8uvaIdzije na rahmetloga, pokojnika i drnga pitanja, ali ato ga pitaju to ne zna niko, nego sarno onaj, koga oni pitaju. Dok suvaIdzije rahmetloga suval cine, Btoji hodza na talkinu kod njegova kabura i glasno rnu dovikuje, sto·.ce na prva tri pitanja odgovoriti. Ako je pokojnik bio pravi "Turcin", to jest, ako je bio dobar musliman i ako se je tacno drzao svoga zakona i po njemu zivio, on ce Bozijim emerom na sva pitanja dobro i lako odgovoriti, a ako je na sva vitanja dobro odgovorio, uzece suvaldzije dnsu njegovu, i odnijece je u dzennet. Iza kako sn BuvaIdzije odnijeli dnsu pravednikovu u dzennet, rasirl se njegov kabur, da mn tijelo u zemlji ne trpi, jer tjelesa pravednika ne ce do kijameta i strasnoga suda i8t~nuti. Ako pokojnik nije hio pravi "Turcin" i nije umro u milosti Bozijoj i pravoj vjeri Muhamedovoj, ne moze suvaldzijama odgovoriti kako treba, a oni onda prime dusu njegovu i haee je u dzehennem; u onaj kat, koji je prema svojim grijesima zasluzio. Kada su 8uvaldziie dusn nevaljana covjeka u dzehennem baeili, stisne se zemIja oko njegova tijela tako, da ga sasvim zdrobi i da mu "kost mimo kost proganja'''. Osim hodze moze i ko drugi na talkinu ostati, a osobito pokojnikov otae,. brat iIi ko drugi iz najbIize rodbine. Prema narodnoj pjesmi umrla je mlada sultanija. Kada su je u kabur ukopali, Ile doziva ona hodze, koji je na talkinu ostao, nego Bvoga oca, pa mn veli: "Ah moj habo, eare gospodine, ,~Eto meni teski suvaldzija, "Sad ce mene suval uciniti. Kada suvaIdzije dolaze, cuje se jeka, zemlja se trese, a mrtvi drhce od straha i brige, da Ii ce na Bva pit~D.ja valjano odgovoriti. Radi toga dovikuje hodza, koji je na talkinu ostao: "Korkma, korkma". "Ne boj se, ne boj se", da ga obodri i osokoli. To nam .8vjedoci i narodna pjesma: Stade jeka, erne zemije zveka, Dogjose joj mloge suvaldzije.

to jest. govoriti. prernda niko ne moze znati. nego JOB vise sebi~ jer polovica onoga sevapa. da se Bogu moli.~ "A Bog nas je tebi opremio. "A mevluda ti nisi davala. pada u dublji kat dzehennema i trpi vece muke. "U mahalu malo vatre dala. da eovjek sarno klanja i da u citab gleda. "Da mi tebe suval neinirno. utjesljivo je po nje. Za to joj kaiu suvaldzije: :. Dobro je po nje ito. To nam svjedoee i svete . otpada na sve pokojnike zajedno. isto se tako dijeli i diehennem. Sto je ko bio veci grijesnik.Od sirote glavu okrenula. koji je na talkinu ostao. "Od komsinske 80fre pobignula. grijesnici. da mrtvima rahmet pridaju i da im "prid dusu" dove nee. pa im stano po savjetu svoga oca. U jednomu katu trpe grijesnici glad. "Ja sam danas pet vakat' klanjala "I pet puta u citab gledala. u trecemu ih przi vatra. vrIo se je uplasila. Molitvama za pokojnike ne koriste ljudi samo mrtvima. Kada je mlada sultanija opazila suvaldzije. u cetvrtom bije mraz. To je istina dobro. ncgo treba da. Dzehennemska vrata otvorise. u drugomu zegju. nego sarno neko vrijeme prema tomu. svojim molitvama mogu kod Boga mnogo pomoei i radi toga nalaze vjera muslimanima. Ali premda je diehennem strasan i premda dzehennemlije. sto oni po nauci 8voga zakona. . "A Boga yam mloge suvaldzije. koji rahmet "prid dusu mrtvima pridaje".. ali nije dosta. ne ostaju do vijeka u dzehennemu. sto "im ljudi na ovoj zemlji. ~.239 - Ali ne Ramo da narodna pjesma oplsuJe dolazak suvaldzija. koliko je ko 8vojim grijesima z&sluzio. Kao sto se dzennet dijeli na vise katova. "Sto s' sirote male napadala. i dobra djela ~ini. a drugu polovicn dobiva onaj. trpe velike muke. sto se molitvama dobiva. nego nam kaze sto ce oni po prilici pokojnika pitati. prema tornu. za sto ce suvaldzije pokojnika suval ueiniti. sto 8U na ovoj zemlji sagrijesili. Sultaniju u vatru bacis~.

. Ali kada ja umrem. ja sam ostario i oslabio.. On je sa 8vojim ucenieima proucio skoro say citab. jer je onoga dana. sto jos u citabu stoji Jos istoga dana umre bodza. "Je su Ii ti simsir daske teske. al im se hodza nije javio.. Dr:ugoga dana u jutro. zacuju iz kabura glas svoga uciteIja. "Nisu meni simsir daske teske. Uceniei ga upitaju.. "Nije meni erna zemIja teska.Je Ii tebi erna zemlja teska. "Je l' se zemlja u oci nasuIa?" A on joj iz groba odgovara : "A Boga mi moja mila majko.. da ih prollci i talebi protumaci. Taj se je sevap raspisivao kroz ovo cetrdeset dana megju sve mrtve ovoga svijeta. da· im sto dokazu iIi da ih za sto umole. da je vrlo korisDo moliti se za po·kojnike. za sto im se nije do sada javio. "Je l' t' obicno u mubarec zemlji.. ali im on odgovori: "Djeeo moja. kraj ovoga harema prosao neki covjek. dogjite na moj kabur. a druga je 08tala njemu samomu. a narod ga ukopa. sarno mu je pri kraju ostalo nekoliko listova.. dogju uceniei na njegov kabur i stanu ga dozivati. da dovrsi citab. nego ito. a on im rece: "Nijesam mogao. . kad su mene tikopali. Sarno poloviea dopala je nama svima.- 240- knjige: Bio neki vrlo star hodla i imao cetrdeset talebe. Doskora (~U umrijeti i za to ne mogu citaba douciti. da izmegju pokojnika i ljudi na ovoj zemlji ima neka veza i da se mrtvi mogu zivima javiti i snjima govoriti. koliko sevapa komu pripada. da se znade. proucio elhami serif i poklonio ga mrtvima.. koji im stade citab dovrsivati. Kada su i cetrdeseti dan u jutro dosli.. I narodna pjesma lijepo nam opisuje kako majka govori sa pokojnim sinom." Iz ovoga vidimo ne sarno. ali odgovora nema pa nema. Tako su oni dolazili kroz punih trideset i devet dana.. Secer Salih aga... . Ona mu veli: "Drago dite. ucenika. pa ell vam protumaciti. "Jest obicno u mubarec zemIji.. Jednoga dana dogju mu ucenici na ll&uk i uIDole ga.

I:.r I - 241- . Borika se oko ruze vije. I j . . Metnuse im u bijele ruke. pa makar si i sami zivot uzeli. Kano Mujo oko zive Hate. Tude njiha dvoje ukopali. Kano Hata oko zivog Muje.. Vise Hate rumena ruzica.Nije mi se zemlja u oei nasula. da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece i drvece i da se jedno oko drugog vije: Vise Muje zelena borika. Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara. "Teske su mi moje drage suze. nego sto vjera dopusta. Ali narodna pjesma ide i dalje. da im barem u zemlji lakse bude: Naporedo mezar iskopali. jedno kraj drugoga ukopaju. Za to i preporuea. A ruZa se oko bora vije. pa nam pripovijeda. da dvojc zaljubljenih. ako zbog Uubavi umru.

- 242- Metnuse im crvene jahuke. Pa s' udari njima u srdasce. a momak nozem: I on uze no~e okovaie. Kad se prenu nek se poigraju. sarno ne samoubice. To je tim zacudnije. Na nozu je srce izvadio. i sto narod vjeruje. sto se prije uopce nije deSavalo. Prema haremskoj pjesmi djevojka se obicno ubija makazama. sto narodua haremska pjesma vise puta spominje samouhistva _. da ce Bog dzehenuemlijama s vremenom sve grijehe oprostiti i primiti u d!ennet sve. Na kamzama bijele dzigere.*) *) Zacudo je. J2i kako se lako udario. sam sebi zivot oduzeo. da hi koji musliman. ako je bio pri svijesti. osohito zaljuhljenih momaka i djevojaka. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful