t

I
I

!

ZIVOT I OBICf\JI

fl\USLlfI\AftA
1I

. BOjNI
I'lAPISAO

I HE.~CE.GOUINI

RNTuN HRNGI.

DR\JGO ZI'lATI'lO POVECAt<lO I ISPRAVLJEI'lO IZDf\I'lJE.

CIJENR· 4 KRlINE.

SARAJEVO
IlIlKLIIDII
DII~I~LII

II. KIIJONII.

·1907.

IY
'1

iJ

ZIVOT I OBICf\JI

u

BOSI'II I flEI={GEOOVll'I1.
NAPISAO

'I

RNTUN HRNGI.

DRUGO ZNATNO POVECANO I ISPRAVLJENO IZDANJE.

5I\ftRJEUO.
~AKLADA

DAt4IELA A. KAJONA.
1906.

predgovor II. i2;danju.
Prvo izdanje moga djela Zivot i obicaji muslimana u Bosni i Hercegovini vee je odavna raspacano. Jer mi neprestano stlzu nove narudzbe, priredio sam drugo, znatno poveeano i ispravljeno izdanje. Pri tome sam nastojao, da udov oljim i pravednim zahtjevima kritike. Tako n. pro rado priznajem, da je naslov' djela nesto preopsiran prema njegovom sadrzaju i da bi bolje bilo, kada bi glasio: Iz zivota i obieaja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nijesam opisao, niti sam u jednoj knjizi opisati mogao sve obicaje nasih muslimana. Nakladu drugoga izdanja povjerio sam vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona u Sarajevu. Kod sastavljanja ovoga djela bila mi je na urou jedino ta zelja,. da braeu preko Save, Dinare i Biokova upoznam s nasim muslimanima i njihovim obicajima. Ovo je upoznavanje tim nuznije, sto u nasim knjizevnim proizvodirna, pa i u dnevnoj stampi, jos uvijek. izbijaju znakovi nepoznavanja u tom podrucju. Sarno onda, ako se budemo poznavali, rnoei cerno. utrti puteve nasem megjusobnom pouzdanju i prijateljskom susretanju, a to je ono, za cim sam uvijek tezio. Ako dakle ova radnja doprinese i najmanje tome, da se upoznamo i da se megjusobno postujemo, bieu sretan i nikada ne cu. pozaliti truda, sto sam ga ulozio pisuei ovo djelo. Sto sam napisao, napisao sam na temelju vlastitih opazanja, a· donekle, osobito kod sibjan mekjteba i ruzdija, posluzio sam se nekim stvanma st.ampanim vee u "Skolskom Vjesniku", a dobro BU mi dosli i neki izvaci iz "Behara". OvQ~ sam ucinio za·to, da radnja. bude potpunija i jasnija, a prema tome citalackoj publici milija.

Na koncu hvala ravnateljstvu zemaljskog muzeja u Sarajevu, koje mi je uzajmilo vi§e kliseja, a hvala i vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona, koja nije zalila ni truda ni t~oska, da ovu knjigu sto ljepse opremi i tako je u svijet posalje. Sa raj e v 0, pocetkom mjeseca oktobra 1906.

Pisac.

kuja vraca i uroke skida. nasao sam. iIi sto su mi stare nene i druge vjerodostojne osobe pripovijedale.~'-_. moram osobito istaknuti staru muslimanku Baranovicu u Bihaeu. a kod asikovanja i prosnje posluzio sam se donekle sa radnjom mladoga bega Kulilloviea. koja zalazi u begovske. kao da sam medju njima nikao.· opisu Edhema-Rize. koji do onda. trgovacke a i sirotinjske knee. Pisuci ovu radnju. Ja. sto sam kroz ovo de-set godina iIi sam cuo i vidio.' Predgovor I. Megju onima. doaao sam u novi meni nepoznati svijet. izdanju. da megju njima zivim i da obucavam njihovu omladinu. sto ga izdaje jugoslavenska akademija u Zagrebu. Hvala prijazllom do-· ceku tamosnjih vrlo uglednih begova Uzeirbegovica. tako rekuc. koji su mi za ovu radnju najvis~ gragje dali. sunnetenja i vjencanja domacicama pomaze i jela kuha .--. imao sam otseIe. sve sam ih boIje upoznavao. koja . aginske. te sam tamosnje musli-mane radi njihovog trijeznog zivota i radi njihove iskrenosti i postenja zavoIio. da su nasi muslimani svnda jednaki. pa Bihac i Banjaluku. Druzeei se snj~a­ i zalazeei u kuee njihove. ja sam se za kratko vrijeme na taj novi svijet priucio. jednako posteni i karakterni. Kada sam pred deset godina dosao kao uciteIj u ubavi MagIaj na Bosni. koja kod hatmi. ni vidio nijesam. Jedino govoreci 0 hadzijama i njihovom putovanju u Meku. pisao sam sarno ono.i jednu staru katolikinju. Iz Maglaja premjesten u Livno. opisao sam Oahu Bejtullah prems. stampanom u "Zborniku za narodni zivot i obieaje juznih Slavena". muslimana. da barem u gIavnim crtama opiaem njihov zivot i obicaje i da tu knjigu posve-tim njima i mojim zemljacima u Hrvatskoj.

mjeseca studenoga 1899. ako Bog da.. Muhamed Hodzi6 dao mi je osim toga podatke za porod. njegovih rodica. sto skorije u Bvijet 'izdati.. koliko narodnoga blaga lezi u bosanskim haremima. Hvala i~ i od Boga p1a:6a! UBi hac u._. kako je to CUO od svoje majke hodzinice u Posavini i drugih zena. nieah i smrt. pisac. asikovanje. koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama.laniti ne mogu. Muhamed Hodzi6 i Selim Alic. da imaju rodice..~- je sa osam godina. .. koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje eu. Od Djih sam saznao potankosti za djetiDstvo. izrazujem svoju iskrenu zahvalu. Sto se vjerske strane ov~ radnje tice. cija imena iz stanovitih uzroka ovdje objelo. . . pak 6e i propasti.-. ali se barem JOB do danas do njega doei ne moze.begovskih ku6a u Banjaluci kao sluzavka i ondje svoj vijek provela.. Bog sami znade. hodze u Bihacu i B3:njaluci. Budi njemu i Ali6u jskrena hvala. ako se ovako slucajno ne otkrije. koji BU tako sretni.. dali su mi najvise uputa moji dobri prijatelji. pak im ovim.. Osim njih mnogo su mi J?-a ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci.. kao siroce bez oca i majke dosla u jednu od prvih ._----.

-.- ..-::. ..- fl·..~. ZIVOT..

'za razliku od domaeega bosanskoga muslimana. ponajvise kao cinovnici. ako si Turcin!" Domovinska je cud u nasih muslimana i danas slabo razvijenR jer kod njih prevlagjuje vjerska strana. pbirna je zakletva. Te doseljenike i njihove nasljednike zove narod' Turk. Vjeru svoju usko spajaju B onima. obrtnici iIi trgovci u ov~m zemljama nastanilt. kojom se nas musliman zaklinje. "Turske mi vire". odrekose se mnogi Bosnjaci vjere svojih otaca i prigrlisc vjeru Muhamcdovu. ako si Turcin ?". pita jedall drugoga: "Staje.osti. veli: "Sta en. ako_ si Turcin!". koje BU narodll. .nl*). Zenec naime kroz ceti~i stotine godina domace seeri. a znaci pouzdanje u Boga.usama. a svoju vjeru tur· skom vjerom.nas u Bosni i Hcrcegovini vrlo malo. niti jos danas znad-e sto je. Bezi. uglednije age i uceniji Ijudi govorili BU da su Bosnjaci i d~ govore hrvatski. Poslijepada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godille 1-l63. cisto slavenski tip. Osim ovih muslimana ima u: ·Bosni i II crcegovini potomaka pravih Osmanlija. pod osmanlijsko gospodstvo.f Wuslimani Bosne i Hercegovine starinom su Slaveni. koji su im je donijeli. Tako n. te su mu i dallas najvjernije pristasc. koji BU se iza pada kraljevstva bosanskoga. sa Turcima. Ako se je sto vazna dogodilo. pre nij~su oni Bve do najnovijeg doba. ako si Tur~in?" "Pomozi. W' *) Islam je arapska rijec. pravo znaIi. "Govori. Isla. do okupacije. nau~ili su ani jezik i obicaje ove zemlje i malo po malo izgubili svoj prvobitni i dobili nov. i za to se rado nazivaju Turcima. . Pravih Turkusa' ima da. aka ko koga za savjet pita iIi sto mali. ali masa n~roda niti je znala.

lovae opazi kakovu ptieu. a na glavi mu je crvena kapica. bistar P9gled i visoko (I.- 10- Bosanski musliman vecinom je visoka uzrasta. Lovom sa sokolovima bave se jos jedino plemicke obitelji Uzeirbegoviea u Maglaju na Bo~ni i Sirbegoviea i Smailbegovica u Tesnju. stoljubiv i susretljiv kao i svi Slliveni uopee. idu snjima u loy.na prijatelja. a go. On je ponosan. Bosanski je musliman umjeren u jelu i picu. skine galo lzvezeno srmali. pa bda su ih izvjezbali. on je njeZaTl muz i izvrstan otae svoje obitelji. • . Neprijatelja mrzi i tesko oprasta nanesenu mu uvredu. Tanka stass. u kojoj se je sve do danas odriao lov sa 80kolovima. le svilom. Crna oka kano u hajduka. kao i zemlja.Ou se drii arapske posloviee. u kojoj se je rodio i uzgojio. koja kaze: "Isprllzita strjelica vise se ne vraea. Soko sjedi loveu na ruei. A pleea mu sira od arsinll. bo." Nasi su muslimani veliki prijatelji lova i junackih igara. na koga se smije i moze pouzdati. sirokih pleciju ijakih misiea. Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini. a on poleti nom Zicom. premda i to malo pomalo prestaje. zlatnom i srebr.elo: Ja kakav je Suljo barjaktare. PoSten je i pouzdan. Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi. Kad Slaro bosansko begovskv odljelo. vjeran mu je do posljednjega daha. Jeli stekao iskre. a ponos mu najbolje odaje junacki hod. rumlma obraza. mu kapu s glave.

udariee i na mnogo veeu pticu od scbc. Vee iza nekoliko nedjelja ide 011 ~njirn u loy i ne ce da ga ostavi. uhvuti je i donese svome gospodaru. trcke i ~ljuke. Osim . a nekada . Zacudo je kako brzo soko upozna svoga gosp'odara.-11- strJelovitom brzinom za njorn. Osim manjihptica hvata soko prepelice.

. . ' t-. . ~.' f· ~-.12 '. lrl" . :. ..... '!' .. { . ..

NaB musliman uziva u svojoj kucici. jer zna. da mn je to dragi Bog za njegovo dobro vee unaprijed odrcdio. nego i u ~bicnom govoru. sto Be u . Bosanski suo muslimani agrikultaran narod. Prijatelj zove prijatelja. jer on u sebi sadrzav~ sva svojstv. da je sve. Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom. kao sto ju ljubi bosanski mrrsIiman. Pripelica jeste za sokola. on ce ravnodusno podnijeti sve boli ovoga svijeta. Malo ima naroda u svijetu. da se tako u bescijen docepaju njegova dobra. Siv. Hrabrost se junaka cesto. isporegjuje hrabrosti sokola. koju su mu pregji namrli i za to ne prodaje sv6je ocevine. pa dogodilo se. On je odan vjeri i tvrdo vjeruje. koji su prostodusna ~ovjeka nagovotili da seli. on ce za vjeru zrtvovuti say svoj imetak. nego ima i oko sokolovo. On silno ljubi onu grudu. i u skranjoj potrebi. Soko je muslimanu vrlo draga ptica. 9n to ravnodusno podnosi.a. onako odano i sa uvjerenjem ljube' svoju vjeru. bilo to dobro iIi zIo." U narodnoj piesmi 8oko je uz IastaVleu listonosa. On se uzda u dragoga Boga. neprijatelja ovoga elementa. od Boga sugjeno. koja treba da rijese valjana junaka. pak veli: . kopcima. veli on: "Brz je kao soko. pa ako ustreba. psobito manje vrste ptica i sa akffiadzama.- 13- sa sokolovima love nekj. On zivi i umire za BVOjU vjeru i nicim ga ne mozes toliko uvrijediti. Da su ipak neki prodali i da jo~ i danas prodaju svoja dobra i sele u Aziju~ uzrok je ponajvise spekulacija bezdusnih ljudi. koji zaljuhljenima listove donosi: Beg Mustaj-beg ikindiju klanja. On to cini sarno u velikoj nuzdi. on ce dati i zivot svoj za svetinje svoje. koji onako iskreno. Iz kljuna mu listak knjigu hiti. I otac i majka vele sinu svomu: "Sokolicu moj. koliko povredom njegove vjere i vjerskih osjecaja. Za Rizvana ovaka divojka. On je znak srcanosti i hrabrosti. Hoce Ii nas musliman da oznaci brzinu. svojoj slobodici." Junak je ne sarno hrabar kao soko. sto mn dr'ago. .Bvijctu dogagja. . velikoga Allaha. mu soko na ramena sjeda. ne sarno u narodnoj pjesmi. a junak junaka svojim sokolom. a svoga dragoga sa 8okolom.

kako Bog gromom ne zgromi onoga. jer je uvjeren. . sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna. govori malo. dn ne rekne. Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama. a kad govori pazi. koji psuje i ne moze da pojmi. U istim kolima sjedilo je vise ljudi. da bi i najprostiji musliman opsovao Boga iIi sveca. Neki od mlagjih putnika porjecka se sa kondukterom i opsujc mu Boga. a nas mu Jlmsliman mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa. koji ga huli. ali sam rijetko kad (i to tek u najnovije doba) euo. pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran. a megju njima i jedan musliman iz Balljaluke. MusJiman mrzi i prezire onoga. Prema tomu on se i vlada. Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar. Ceir. da je stvqren da zapovijcda.- 14- Bosanski je musliman vrlo ponosan. a o3tali da ga slusaju. koji su se u inteligenciju ubrajali.

a rijee fiU je sveta. naravno je. za sto nesto nije ueinio. Ceif je "kada se uzneses u neko bezbrizno carstvo. Laz mrzi nada Bve.dobru cigaretu dane prosjediti iIi eitava poslije podneva u hladu granate kruske. da gledaa nebo i da ga slavis. I kao sfo Francuzi imaju svoj esprit. ptica i oblaeke. a da pri tome nista. ni da kavu pijes iIi grizes cigar duhana. niti ne osjeCaju. Kada idu . Ima Ii . koje ne taru brige za egzistenciju. Bas radi toga su se toIlko opirali svojim suIta~ima i bas radi toga su skoro sve reforme turskoe:a carstva u Bosni i Hercegovini na najveci otpor nailazile. pa je Ii ti sto obeeao. osobito stariji i imucniji. ne zastaju i ne ogledavaju see Oni su i u -kahvi i na sijelima vrIo mirni i gdje se _ sastaju. nego Ii nmuju i za to su. a da s nikim ni rijeci progovorili nijesu. za sto je to ueinio. tako imaju nasi muslimani svoj ceif. makar mu to i tesko bilo. To je tako zvani ceif.Dam ceif. Neki od njih mogu u tima mislima citave sate prosjediti na obali rij~ke i gledati. da su konzervativci i da kao takovi mrze sve novot~rije." Elem nesta sliena onoj talijanskoj: "Dolce far niente". Ceif opet u sirem smislu jest -ono. pa kako su se mirno sa~tali. reci ce ti: "Nije mi bilo po ceifu" . kako ih vjetrovi po horizontu gonJaju. Ceif je nesto posebnoga. zamisljeni i kao zadubljeni u neku daleku.-15 nsta. pa ga ko upit~.put.em. Ako covjek nesta ucini. Jer' BU cVrsti u k~rakteru. kako voda teee. ama bas nista ne misle. neopredijeljenu misao. sto osim nasih muslimana valjada ni jedan narod na svijetu ne poznaje. Muslimani vise euvstvuju. da se je smirilo ne same t~jelo. sto bismo mi rekli: "hoce mi se" iIi "drago mi je". Isto tako mogu oni uz lulu duhana iIi . a i siromasak ce se rijetko zaboraviti. -gIedaju uvijek preda se. To je sramota!" Zaista velika sramota. jer je to eovjeka nedostojno. sIjive' iIi jabuke posmatrati let. oznaeuje . poletnoga." Isto tako upitas Ii ga. nema buke ni vike. ozbiljni. svi se tiho i ozbiljno razgovaraju.pa rriirna Rosna. onako se mirno i rastaju. a ti ga psujes. Ali kolike Ii razlike izmegju ceifa i esprita?! I dok se pod espritom razumijeva nesto spretna. da se je covjek smirio. nego i duh njegov. odrzace obeeanje. da sto ukrade. ne znajuci za cas ni da dises. odgovorice rou: "Tako mi je bilo po ceifu. A tek moral? Bosauski je musliman vrlo karakteran.

sultana M~hmuda II. Nas musliman ide pet puta na dan u svoju bo- .' osobito megju se. dug je dakle kao srednji ljudski korak. starim nazivima. I za novae sluzili su se oni Bve do najnovijega vremena. mjere jos i danas tekucine i tezine okama. a duzine arsinima. Stare cetvorke zvali su dvajesticama iIi patakunima. docim jaje vrijedi deset do dvadeset para . Na oku ide ravno cetiri stotine dukata.kapetana Gradaceviea. vrijedi trideset i dvije.16 inteligentnijega muslimana. jaja. Oni jos i danas racunaju na grose. a neke su jos i do danas. pare i akce. dok nije krunska vrijednost uvedena. a. Husein . a i krseanina u o-yim zemljama. sto ih je od svojih pregji naslijedio! Konzervativnoj cudi nasih muslimana ima se pripisati ito. a psenice cetrdeset para. da oruzanom rukom obrani stari red.Ugarskoj monarhiji uveden. para u Bosni. Pa kako je u nas temeljna brojna jedinica kruna. zadrzali.i obieaje. koji se je godinc 1832. Cvancika ima sesdeset i sest iIi sesdeset i osam helera. i koji je tako skupo platio svoju Ijubav za . tako je u njih gros. .vee kako kada.. pak je prema tomu svaki dukat tezak _po jedan dram. na celu bosanskih nezadovoljnib digao protiv svoga padisa~a. a godine 1878. za -toliko i toliko stotina iIi hiljada grosa." Dva helera imaju pet. Bosanski muslimani i muslimanke vrse svoje vjerske dUZIlOSti najvecom tacnosti. Gros vrijedi u Bosni sesnaest. a u Hercegovini dvadcset helera. kO?lu .. Oka ima jedan kilogram i 28 dekagrama iIi tacnije 1283 grama.pedeset. a talir ima cetiri krune. nije poznato ime i djela glasovitoga pobornika za bosan~ku slobodu. ' sto se oni svi jos ni danas ne sluie metrickoni mjerom. a u Hercegovini trideset beIera. a cetiri u Hercegovini. ponosnoga plemica i junaka "Zmaja od Bosne". talirc. za tim na cvancike iIi plete. sijeno i drugo kojesta na pare. sa okupacijom u Bosnu i Herccgovinu unesen. marij~se. a tako zvane dvosekserke iIi dvogroske. Stotina oka zove se· tovar. Oka se dijeli na cetiri litre. premda je dekadicki sistem jos godine 1873. Oni prodaju JOB i danas zito.zolote i vizline. jer su imale stotinu para. Veli se: "kupio je iIi prodao je ovo iIi ono. Cetiri helera zovu se jednim imenem marijas. ViZlin vrijedi u Bosni dvadeset i cetiri. a sva~a litra ima po stotinu drama. Arsin ima '75 centimetara. Oka kukuruza na primjer. u Austro. Oni. po tovara iIi strana. stoparicama.

jer je zena. sabah.. zabranje. dZamiju. a na po se za ramazana. Do njega stane -drugi: pa tre(-i i cetvrti.. Dva sata prije zapada sunea ide opet u dZamiju i klanja ikindiju. zove ga pijev mujezina na jutarnju molitvu. makar ga I1eznalice i objesni stvorov'i radi toga i ismjehivali. Ako je na putu iIi ne moze da klanja u dzamiji.' no polazenje dzamija. iIi eilim. ni na desno. U po dana klanja on podne. On prostre svoju serM. vaz. propovijcd. vee se moli dragomu Allahu. seeri i sitnija djeca u kueama. a oIlda stane pred mihrab: oltar. eim je zora zarudjela.adu. On to cini i u tugjoj zemlji.. dotaknuo :fie je palcimn resiea nil usima u znak. Kad sunce zagje. da je otsele gluh i slijep Zll svo svjetake stvari. okrene se prema Meki i zaboraviv na sve svjetovne stvari. koji uvijek uza se nosi. eim je koji musliman ll~llmljn u kasabl iii yarost u dzamiju uniSao.. Dok muskarci mole u dzamijama: klanjaju njihove zene. klanja 011 gdje ga stiglle doba za klanjanje.. klanja akSam. dok ne ispune prvi red pred mihra2 . klanja jaciju.- 17- gomolju. ne obazire se ni na lijevo..llla: osim u neke dane. a onda ee na pocinak. da se ondje pomoli i pokloni Bogu svomu. kada idu da cuju 5. u dva sata poslije zapada aunea.

pa treei i cetvrti. te sustanja haljina. onda kleknu i kleceei dotaknu se celom cilima. Bogatiji i odlicniji muslimani. a na po se age i begovi. stanc sada pred vjernike i dova. U dzamiji vlada sveti mir i najveca tisina. Tek kada su se od dzamije poncsto uda~ ljili i rahmet "prid" dusu mrtvima proucili. da jedan drugome kod klanjanja ne smeta. niko se ne smijc. Za tim . da sc Bogu pomole.ustanu i opet se sagnu i to u sabah cetiri.dakle. u jlcinrliju osam. 'itayu to vrij. svi se sagnu. : t puta. niti se ogledava.' vilu. koji su prostrti na podu dzamije. u uHun 110t. a mlagji kalose. a u jaciju tri- . zapocne razgovor. u pllUI1l' d'set. koru.. Dzamijski hodza. Kada se molitva svrsila. kojC pred vjcrnicima klanja. U dzamiju ide musliman iii bosonog iIi u earapama iIi u mekailim cipelama. Kada ce . ostavljaju gornje 1111(' • -: i . imam iIi muftija. Iza njih poreda se drugi red. Na rijec hodze iIi koga drugoga. molitva. koliko je vee vjernika u dzamiji. Prije i za vrijeme molitve niko ne govori. mestvama. pojedinih' Dtamija \I se!lI uzdaha i puckanja Ijudskih zglobova llista cuti ne mozes. izlaze vjernici iz dZamijc isto tako mirno kao sto BU i unisli. nose dvostrukc cipele.. Jedan je red od drugoga tako udaljen.eme tnku je u {hnmiji tiho i mirno. zapocne. stariji jemenije iIi postole.- 18 -- bom. da sim pij va hoc1zina ko~ mihraba i mujczillova na mah.

uzima on abdest iIi avdest. U moIitvi su tako sabrani. da ih niSta rastresti ne moze. Prije nego ce se nas musliman Bo~u pomoliti. Doge i ruke. Pred d~mijom DvoriSte i ulnz u Begovu dZamiju u Sarajevu. dovode vodu sedrvanima. dok nijesu svoje moIitve svrsili. iIi • . to jest on si prema propisima svoje vjere pere obraz. usta. vidi se SadrV'an iii vodovod za uzimanje avdesta. oni se ne ce okretati iIi mu sto reci. vodovodima. pa dok oni klanjaju da dogje u dzamiju i koji inovjerae u eipelama. koja ljeti ne presuse. mora je potraziti. sto je strogo za· branjeno. Ako musIiman nema.- 19- cipele pred vratima. vrat. da cist dogje pred svoga Boga. a u mekanima ulaze u dzamiju. pri ruci vode. dotakne se rukom zemlje. da imaju uvijek dovoIjno vode za uzimanje abdesta. iIi ako nema vreIa. a ako je ne moze lIaci. su i dzamije sagradjene ponajvise pokraj vreIa. rijeka i potoka. -Radi toga. cesto iz velike daIjine iz vrela.

klanjati sve vaktove. a s desne strane mimber. podne.. Pa bas ta jednostavnost u dzamijama. Sve dzamije pokazuju pravcem na istok. Kada je proucio hudbu i klanjao dzumaj. koje nemaju berata za hudbu i dzumaj. ikindiju. S lijeve strane "mihraba je kjurs iIi curs. stane pred mihrab i klanja podne kao i u ostale dane. trgovistima i manjim gradovima dzamije 8U IJlalene. od sultana. j. pobugjuje u dusi covjeejoj neki strah. gdje hodza drzi narodu vaz. muftija iIi ko dr~gi. za :sultana. kada uzima mokri abdest. molitve. jer je petak prvi i onajodlieniji dan u sedmici. {)sim petka uee hudbu i klanjaju' ~znmaj sarno prvi dan velikoga i prvi dan kurbanskog bajrama.evo say unutrasnji uamjestaj i ukras dzamija. pijeska. kao da se pere i pri tom moli molitve. u kojima se uc~ hudba i klanja dzumaj. kor. na kome mujezin odgovara hodzi kod klanjanja. ·do iznad lakata. tu istOlll uvigjas svoju nistetnost pred Velicallstvom Bozijim. pa eini rukama znak preko lica i ruku. a 18. nema ni mimbera.suvi.aka je u pustinji. tako su i bosanske dzamije po vecim gradovima sagragjene po uzaru velieanstvene Aja Sofije u Carigradu. Osim dove. . a vrijedi u nuzdi kao i mokri abdest. ~imbera nema svaka dzamija n~go sarno -one. Na mene ne .od drveta. i onda onaj tihi Dlir za vrijeme molitve. dozvolu. To je tako zvani tejemmum. sve su ·okrenute prema Meki. augusta i za lla8ega uzvisenoga vladara.. Po selima. Na te munare uspinju se mujezini i pozivaju narod na molitvu. u one dZamije. koji je prema Meki okrenut ima uzak. aksam i jaciju. koje su propisane. ni drugih nakita. neke su od kamena. koje imaju berat. Kao u cijelom muslimanskom svijetu. dosta visok izdubak . nego vjernici. uske i okrugle munare iIi minareti. naime sabah. vrhovnu duhovnu glavu svih muslimana. imam. sagjc s mimbera. Dzamije 8U izvana i iznutra vrlo jednostavlle. uei hodzakod mimbera svakoga petka u podne hudbu i klanja dzumaj. propovjed~onica. Osim hudbe i dzumaja mogu i u manjim dzamijama ueiti t. U dzamijama. a neke i .to je mihrab. Na suprotnoj strani mihraba je mabfil. pred narodom klanja. To jc . koji pripadaju manjim dzematima idu u petak u podue. Na dzamijama su visoke. a inaee nema u njima" oi slika.- 20- . a isto tako i na bajram. gdje hodza. gdje svakoga petka mole za halifu. U svim su dzamijama po zidovima lijepo ispisani stihovi iz kur'ana. U glavnom zidu. propovijed.

valja da prostre pustekiju iIi sel"dZadu i da se na njoj Bog-u moli. jer ces na istoku naci u svakoj kuci. u ku. pa i u skranje fukare cilime. koje i u Bosni nalazimo. mislio.da je tti grana tekstilne industrije presla od Osmanlija. koji se 11.21 Inoze nista tako djelovati. crkvi.nego JOB vise u inozemstvu. sa islamom u Bosnu. kada klanja. Da je industrija cilima sa istoka presla u Bosnn. a siroIDdne obicno do poloviee cilimima. da joj je sijelo ' u Bosni~ a ne 11a istoku. tako rado razgovaramo. veli neki pisac "odakle jedosla umjetnost t. nego ces i u privatnim kuCama nasih.kojima BU zapovijedali Osmanlije: U onim zemljama. . "Slldimo i po tom". U toj radionici ro.e. a od polovice hasurama. smijemo i okrecemo. Inanskll kueu iIi bogomolju. pa bi ~ovjek. koji ne bi znao. industrija je cHima vrlo lleznatna. Malo po malo razvila se je industrija cHima u cijeloj zemJji. vidi se i po tom. Cilimi sto se i danas tku u IJosni. veli isti pisac. A z~ sto? Za to. iIi je ona usIa putem tugje kulture. pa i u Bosni. docim na zapadu imaju eilime Hamo bogatasi. .put u Bosnu?" On sa.. kao taj mir za vrijeme molitve. I{oja si je prokrcila .. sirotinja za nje ni nc.m sebi odgovara i doI~zi do zakljucka.di dnevno do dvije stotine vjestih radilica. koji prvi put ulazi u musli. salimo. ni8tn me ne moze tako na pobosnost po~ ticati. Cijela je dzamija prostrta cilimima i serdzadama. u· kojima nijesu Osmanlije vladali. Ali ne sarno <1a BU dzamije cilimima prostrte. Tu tek opazam koliko srno lui krscani u poboznosti za nluslitnallima zao~tuli.ci Bozijoj.kanja cilima u Bosnu? Je Ii se ona razvila iz primitivnih pocetaka tekRtilne vjestin. "Zanimljivo je pitanje". a njezini proizvodi ne sarno da BU stekli lijep glas u zemlji. . ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ciIima i da oi se tom granom tckstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privredc.zna. sto je ta grana tekstilne industrijc jos i danas vrlo razvijena U onim zemljama. da je tkanje cilim~ pd svoj priliei preslo sa istoka. koju nalazimo \1 ~vih Slavena. otvorila je zemaljsku radionieu cilima u Sarajevu. kao kucni obrt. tku se po uzoru istih istocnih tkanina. Uvidiv bosanska vlada. da nas narod u ovim zemljama. "da su cilimi presli sa islamom u Bosnu. jer svaki musliman iIi muslimanka. pa i siromasnih muslimana naci lijepih i velikih 6ilima i bas ti eilimi ugodno se dojimlju stranea. mi.

22 .

'i. Kad hi treeega dana u zoru. a na njemu sat. . Na munari naime ostalo je JOB ne~o lipove gragje i on nacini od nje krila sebi °i svojim drugovima. Mati njegova. da spasi sina. Kako nas narod ima vrlo bujnu fantaziju.stvo. . Kad to cuje Ferhad pasa~ vrlo se razljuti. FraDcusku i Englezku. lato taka. nego i pjesma. svi · cerna poginuti. Ferhadiju sagradio je bosanski pasa Fcrhad '. mausoleji. izvoze i u inozem. ima on price i 0 postanku veeih i ljepsih dzamija. Radu. eetv'ero~ uglat toranj. onih liair-sahibija. ne znade svjetovati. U tim turbetima mol~ softa j hodze svakoga petka za one. .da bi. potukao austrijsku ·vojsku pod vodstvom generala Auersperga. stvorio je price 0 postanku skoro svih sela i gradova. koja se po njemu prozva Ferhadija. . da ce ih za tri dana pogubitL . . B~njaluci i Mo'starn su zidana turbeta. su ta mjesta po njima dobila svoja 'imena. a na po se u Sarajevu. iza kako je' kod Budackoga godine 1592. na istoriji. gdje su svojom · lijepom izradom i ~olidnorn gragjom na glasu. sleti Rade sa niunare. majstor 'basu. ima ne sarno priea. Iz te nevolje ipasi ih sam Rade. koji su t~j ukopani.pasa. :Narodna pjesma ·osniva se vise Da istini. plati veliku otkupninu i s tOln otkupninom sagradi ·Ferhad pasa dzamiju. a na po se u Njernacku. Rade mu odgovori.Kad to cuje majstor basa Rade.' leti preko V rbasa i doleti do sela Rebrovca. a Dragoje u Dragom blatu i tako. dok je priea nikla u bistroj glavi nasega muslimana. zatvori Radu i njegove neimare na munaru i rece im." Svi neimari nikom ponikose i niko ga.- 23- . slomi si rebro i odatle selu hne Rebrovac. " . da Ii bi mu mogao jos ljepsu dzamiju llamjestiti.To je visQk. kada hi mu bolje platio. koji obieno a la turca pokazuje dobe dana i Doci. Beeu i Bruselju. 0 sagragjenju Ferhadije u Banjaluci · na primjer. Pavao" pane u Pavlovcu. U veeim mjc"stima i~a kraj: glavne" dzamije . Narodna priea lijepo popunjuje pjesmu pa veli: Kada je dzamija bila gotova. Simun 'U Simieu. Ivan ~ Ivanjskoj.i pogibe sam ·Auersperg. Cilime izra· djene u bosansko-hercegovackoj radionici cilima. dobrocinitelja. sahat kula. To su grobnice. a njegov sin Engelsberg dopade ropstv~". pre.. Tu pane. koji su dzamije sagradili.: a osobito "na izlozbama u Budimpesti. U toj bit~. rece svojim drugovima: "Sto cerna sada braco? Ako se ne spasimo. pitao je Ferhad paBa neimara. Kraj vecih dza:mija.

samo to De htjede u~initi poglavica meleea. Treei je Izra~ koji daje vjetrove" a i'etTrti Azrai)..~~a oarr~ D (.:.. jedan mn sjedi os de:. BtJl.. &. Kada je Bog stvorif' prve ljnde.i~ apIivaIa fJ8 mi~Jjenje..... Xa. cia vidi je Ii kriva iii nije: Uze Tidio za bijelu rnku. Narodna haremska pjesma pripovijecLl. Hatidzu su meleci ~uvali. k!. re~i ce: Alejhi selatu veselam. Ali DC sarno da DaS musliman vjeruje u dobre. dB mu time oda Rvoje najvece po~tovanje.p~•. Drugi je melee llika~ koji BoZijom voljom dajf~ kj~.-g: je stYoriQ n~: i zemlj~ ~J'f~f~~ mjf~ i zvijezde i iR"'e~ ~""i..)ostYil..ij~).Ja J. Zenu je stvorio od mtdeva rebra i za to mora lena biti p'ndutna i podlozna svome moin.. IJe Adem pejg-amber alejhi selam·J Adam i hazrf~j Ilavv8. zapovjedio je melecima. Prvi Jjudi zvali .. drvf~a iii kamen~ da Be narod ~eoYa od id(alopok]. Ne slomila ni noge. kako je otac nevino optuZenu seer tri puta niz ku!u bae~o. biiy TeIik..Jiman Tjf'raje D jedD'~? Bop. Eva.~u je maslimal.tZije zadranjeno slikati ~Iike i pnviri kip)Te od data.brs 1 a onaj na lijevom. Iblis. Osiro Ijudi sn-orio je Bog m"/~(. On rece: "Kako Ce Be t-u J~j.-ji Pl\~uje­ 4Ij"ja Ijudi~ t~ ib J~Dje iIi kazoi. Svi 8U meleci Boga posluSali i ljudima se poklonili. Botijelljublmca 1 poslanlku Muhamed pejgambera.. k. da im se poklone i da ih priznaju za sebi ravna Bolija Htvorenja..na njima. .{Jvjek ima dva meleCa.ili m~i:ma:. Onaj Da desnom rdDlenu piSe ojegova d/. mek-l~ angje~ a oajveei so megju njima Di.. lIeleei ~nvaju oovjeka i braille ga od 8Vakoga zla. Pa je baca niz visoku kolu.g:a dijela .O najg.. oi rukeo.nom! a drug) na ]jjevom rameoo...Jvl". JDiIt~nlaD i mi:.ji j~ jl:darl i jedifJm-eo. uvijek nadodatl: Alejhl selam. :?-l- i '-' Tjeri ha. je stvorio eovjeka od zemlje i odahnno mu flf~mrlu duiu.d.. jer je Tjn'a i (:..rim zemljama_ lIa. 8vaki (~... Ali 8vaki put doeekali su je njezini meleci IUl svoje ruke i II iHta joj 8C nijc dogodilo. M'~"ra. jf' ...eb~ glavar frun(2 i mj~~~.~.~ . jedlno k&da spornene ime najve6ep. lIum. ~od ce *) Kada n8~ musUman SpOJDene iDle hilo kOia pejgambena. (Jo je smo sve svete knjige ~ neba na zemlju i da'. njegova zIa djela. ih pejgamberima._~T.rim'. koji "rima JjudAke duAe~ kad oovjek UDlre. ncgo i u zle duhovc iIi iej tane.

ako mu je sugjeno poginuti. Ona ga uei ito. neprestani potujni vjerski rat i mrznja izmegju krscana i muslimans. i u rajn tlzivati sve slasti. a ako nije. i za to ide on vesela srea u boj i bori se zamjerlloln hrabrosti. on je donio pravu vjeru i zakon od Boga na ovaj svijet. da islam trazi od svojih prietasa ljubav i snosljivost naspram . da je islam netoletantan. ko pogine u boju za svetinje svoje. da jc u Bozijim rukama. a najveci su Adem pejgamber "a.. s. kao sto BU ratovi na bojnom polju.. Nije t~ bio rat. Abraham. raj. s.- 25- svjetlo pokloniti zemlji!?" Radi toga proklec. djavoli. trideset. Osim toga obe<:aje vjera dzennet. Muhamed je pravi posianik i ljubimac Boziji. dabio je knjigu indZil. Vjeru dao je Bog Ijudima po svojim pejgambcrima. nikada nijesi bio sjeguran za zivot. Iza ovih dolaze Musa pejgamber R. Poslije lljega dosao je Davud pejgamber a. koji je dabio knjigu kur'an. do okupacije. Tako je dakle po Iblisu i njegovoj djeci Bve zlo d08Io na ovaj svijet. i dn ce. pa jer ovi nijesu htjeli.. lsa pejgaJ!lber a. David. Mojsija. koliko sarno moze. postenje i imanje.a i dodao mu mnogo djece. u svemu dakle stotinu suhufa. Svaki je musliman duzan da siri svoju vjeru lnegju inovjereima. s. evan-" gjelje. koji dolaze na zemlju i }lagovaraju ljude Da zlo. s. jer je uvjeren. koje je Bog pravovjernima obecao. kada ee i kako ce umrijeti. komu je Bog po melecu Dzebrailu poslao knjigu zakona. . Iskreno.. ali ko bolje prouei zakone te vjeroispovjesti. Mi smo istina naueni da vjerujemo. da se odreknu vjere svojih otaca. s. da je tome bio islam kriv. da rou jc vee unaprijeg sugjeno. i dobio knjigu zebur. trajao je u ovim zemijama sve do najnovijega doba. strasnoga suda. Isus Krist. s. s najvecim llvjerenjem odani svojoj -vjeri. da ce iznijeti glavu i iz kise nepri jateljskih taneta. Mi ipak ne smijemo misliti.Sit pejganlber R. nastojali su nasi mualimani. U svemu ilna sto dvadeset i eetiri hiljade pejgambera. nego su se einila nasilja i bezakonja s jedne i s druge strane.. da i krscani u Bosni i Hereegovini prigrle islam. jb Bog Ibli:. tevrat. koji je takogjer primio deset suhufa. uvjerice se. Poslije njega ne ce biti pejgambera do kijameta. Ta su djeca sejtani. kornu je melee Dzebrail snio deset zapovijedi Bozijih iIi suhufa: Drugi je Ibrahim pejgarnbcr a. gdje ce. a najkasnje dosao je najveci pejgamber Muhamed alejhi selatu veselam. onomu.

Da je dakle isla~ netolerantan. . a nijesu se Ztl to morali odrec. nego i istorija.zemljama prije Qkupac(je?! Istina. nego i inteligentniji muslimani svjetovnjaci. Serijat zapovjeda muslimanima. eim je sjeo na prestolje Ebu Dzafer Mansuri. da im ···reorganizuju mejtefe. .26sljedbenika drugih vieroispovijesti. uki°nuo je te zna~ove. vise mu'slimansko svecenstvo. vijesti.sebi tolerantan naspram drugih vjeroispo. ustanova i za to ga je odbacila i osudila ne sarno ulema.gIavnog lijecnika. kako znamo. a sudio je po serijatu svima jednako. yjere. Ovaj postupak bio je protiv: ~~rijatskih . Sam Bog zapovjeda muslimanima po svom najvecem poslaniku Muhamed pejgamberu. Bagdadski kalif Mutevekil Aallah Abbasovic ~~aveo je bio u svojoj drzavi za nemuslimane posebne znakove u odijeiu. Osim toga sagradio je on u SVOID glavno:r:n gradu . muslimallima vracali silo za ognjilo i tako se je danomice sirio jaz i rnrznja izmegju jednih i drugih.lijepo. . da svijet zove u vjeru i na pravi put ne sHorn.i syoje istovjernike na rnrznju protiv krsCalla poticali. nego mudroscu~ lijepim savjetima i blagom polemikom. uee nas ne sarno mnogi kitabi. da su lnuslimani uzinlali krscane. da budu prema" svakom covjeku bez razlike snosljivi i uetivi. koji:je '''bio ne sarno valjan vladar. Krseani su ~':opet. kako to neki ~apadnjaci uce. koji Sil i u drzavi i na dvoru zauzimali vrlo vazan polozaj.: odakle tolika progonstva krseana '\e u ovim . ali ako je. knjige .vjerskog rtldrzaja. socijalnim n~ukama. koji Stl u svome prevelikom . Sve je to . da se razlikuju od muslimana. De ognjem i ma~em. ali tome nije bio kr~v islam. i bas radi te nauke. zar bi to dozvoljavao?! . islam u istinu tako tolerantan. nego i vrIo dobar muslimanski teolog. '1 zbilja. nego i u Bosni bilo vise pasa. vezira i drugih vecih cinovnika krscanske i jevrejske vjeroispovijesti.i svoja.'Ali pogjimo dalje. vise jevrejskih hramova i krseallskih (orkvi. nego su bili krivi pojedinci.rcvllovanju za Syoju vjeru iIi zhog licne koristi silu upotrebljavali . Najslavniji bagdadski kalif Harum Erresid imao je krscanina za svoga . . . reci ce moguce kogod.-. da u njima poducavaju u.ne sarno da je u turskom carstvu. te cisto vjerske muslimanske ueevne zavode. i toga je biIo. Da je "islam sam po . ne pitajuc. Sto vi~f+r inla dosta slucajcva. te im davali. da Ii je 'doticni musliman iIi ne.

.Unutraanjost Begove cltamlje.

-j~molio je gvardijan fojnicki. slobodni list. fra Angjeo Zvizdovie od sultana !tlahmuda II. i sami hvatali kubure i i handzara. : Za to su si opet najvise zasluga stekli nasi franjevci.skoli u LivIlU. . Pratar zajasi s konjem u riku. bas prava hcrcegovae. tc 2lnamo daje jedna vjerska sljedba upravo bijesno zatirala drugu premdn .fa obrane sehe i svoje stado od pojedinih napadaja. nego su se. po kome katoliei smiju ispovijedati svoju ~jeru. Ali ne sarno da su nasi franjevei hili posredniei iznlegju nlU-slimana i katolika. krsan. te ~u rijetko silu silom uzvracali. a· tek oko? <?ko je sarno govorilo~ kakav je to bio jUllak u mladosti svojoj. nije se U ovim zernljama sve do najnovijeg vremena nlogao uvesti potpun red i mil". Godinc 1890. te je hilo omanjih e. Vee prve godine iza pada bosanskoga kraljevstva 1463.- 27- Takovih pojava nalazimo megjutim i megju salnim krscanima.uva se jos i dallas u arhivu fojnickoga ~amostana.vee pokojni starina.ka korjenika.. Dogjosmo do Sturbe. dok su opet kod . Oni su znali lijepilll rijeeima .sve imaju za glavni prineip one uzvisene rijeci nasega Sp~sitelja: "Ljubite se megju sobom!" i "Sto ne hi rado. ne cini ni ti drugima! " Ka~olike suX~~si muslimani rijetko kada prog9ni1i. ti jcdini cuvari katolieizma u ovim zemljama. Isao ja za turske vlade.svoje vjernike odvraeati od nasilja i krvolostva. euprije onda nije jos bilo. a jos kao starae bio je ravan kao jela. a on iz Livna u Prolog. Te godine sluzio je casni i daleko poznati. a to za to. pasa i vezira znali isposlovati mnoge povlastice i polaksiee za katolike. Taj slobodni list r.sultana.to 6urie zlatnu misu. da co priko vode. fra A~. Poslijo podne isao sam s jednim prijateljcIll kuei Putem sretnemo nek~ga uglednoga agu. izvadim ja kuburu iza pasa . . upustismo se snjinl U ·razgo~or. ako je trebalo. te da su sk. sIuzio saln kao upravitelj u narodnoj osnovnoj .oro sve sporov:e znali lijepim nucinom izravnati. j~su oni bili mirni. a kad je hio na srid rike. jcr kraj svih nastojanja turskih oblasti i odlicnih aga i begova. pa premda je bura pirila.arkanja i OSObllih zadjevic. iz Prologa u Livno. reci ~e nam nasmijav se: "Pozn~ ja njega.a sad ovdjn i4ad ondje.ovik. Kad rou rekoslllo. pravi je ono c. gdje smo bili.: danas . Bio je to covjek golem. Brei ~u mu sezali do ramella.da tebi drugi cine.

pakao. a koji su sagrijesili. te ce svakom onom muslimanu i muslimanki. smilovatj. a zle kazniti. a preko njega te~e jedna velika i v. Vrlo je utjesljivo po muslimane sto ih vjera. dok napokon.2B -pa poviknenl: ~Sjasi pope!". doci ce u visi kat dzenneta. da nije prije smrti tobe dOBRo. a grjesnici tesko. Dzennet je ogromna prekrasna basea puna svakojaka voca. ou ce se spasiti kada pretrpi zasluzenu kaznu. jer Bog ne sarno da je pravedan.ise manjih rijeka. raj. Najveci je grijeh laz. a onda ode. koji se je prije smrti za svoja zla djela pokajao. Ali ni za onoga." Muslimani.. Prata~ ode prema Prologu. nije Dli zao. da ni jedan ne ce do vijcka ostati u dzehennemu. to ce mu se ispuniti. uci. a on naperio kuburu u me.. a ostrija od Aablje. sto me je sjahivo i uzjahivo. da ce Bog 11a drugome svijetu dobre nagraditi. hiljadu godina niz brdo i hiljadu godina u ravnici. cujem. nego je i blag i milosrdan. reci. ako si Iazi iIi klevetom svomu bliznjemu naskodio. Pravednici uzivaee u raju dusevno i tjelesno. prije iIi kasnje. za koga bi se po njegovim zlim djelima moglo misliti. doci ce poslije smrti u dzennet. koji zive po propisima svoje vjere. Pravednici preci ce tu cupriju vrlo la-ko i za Cas. grijehe mu oprostiti i u dzennet ga primiti. doci ce u d~ehellnem. a ja llatiram kOllja ua vodu. ama mi je zao JOB i danas. U dze· hennemu trpe oni svakojake muke. di pratar vice: "Sjasi Turcine!" Okrenem se ja. z~mu. da je u dzehennemu. Kad covjek umre. a ja: "Uzjasi pope!" Tako ga pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. ne panu u dzehennem. taj ne ce nikada ozedniti. Ta je cuprija duga hiljadu godinc IjudRkoga hoda uz brdo. nego sarno dotle. On sjasi. Ko se iz tih rijeka vode napije.. Dzennet se dijeli u sedam katova. Kuee Btl u dzennetu od suhoga zIata i srebra. Sto je ko pravedniji na ovoj zemlji. kragja. di se kuckin sine ni ne ogleda za mnom. Premda nasi muslimani dobro znadu. Tako je i on mene pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. Beli. koji je tobe dOBao. ne smiju oni ipak ni za koga. da je 81m . Kad sanl bio u srid vode. glad i zegj. a osobito.. Cuprija je tanja od dlakc. Bio nakle neko i najveci grjesnik. psovanje i klevetanje. jer ce uskrsnuti s tijelom i duBom. ne smije se reci. dok ne okaje svoje grijehe. a na po se veliku vrucinu. mora preci preko sirat-cuprije. pa sto god si covjek zazeIi.

Za to odlicniji zacinjaju jela maslom. nogo i u isti dan. da ne smiju za svoju robn ~ise od deset proeellata eistoga cara.29 - dzehellnemU. pa posto ramazan pada svake godille deset dana prije. Kur'an je mnslimansko sveto pismo. uzimati. d. koji me moji su. Bve ostale knjige vjerskoga sadrwja zovu se kitabi. spuzeve i t.· Isto tako oprostcn' jc od posta i onaj. ni piti.. to jest od mlagjaka do mlagjaka. Ramazan je mjesec posta i lllolitve. od izlaska sunca. u koji je prije trideset i sest godina pao. naravno je. pa do kasne veceri. neka ne posti. jer mn vi~e ne vrijedi. koje mn moze. Ti si uvijek Bog milosrdni i blagi~" Vjera zabranjuje muslimanu. jer Ibrahim pcjgamb~r a. koja rou nijesu inace zakonom zabranjena. koji krse i ne slusaju moiih zapovijedi. Isto tako zabranjuje mn piti alkoholno i svako pice. sva~i slijedeci ramazan pocinje deset dana prije. s. ne~~ sto je prosl~ godine bio. ali ako Bog da'de. Kroz. Osim toga ne smiju oni jesti i neka jela kao krmetinu.a trgoveima.u. da ce za trideset i sest godina pasti ne sarno u isto doba godine. da novae ua kamate pozajmljuje. a najveci su ramazallbajram.uhamed pejgamberu. veli: "ani. niti sta jesti. veli i za velike grjesnike: "Boze. a siromasniji kravljim i ovcijim lojem. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine. a onima. rna i u najmanjoj kolicini smesti i pomutiti pamet. ljeti. Kako naAi muslimani imaju mjesecnu godinu sa 360 dana. . Post se smije prekrsiti sarno u teskoj bol~sti. te moze u svako doba jesti sva jela i piti sva pica. 8udiCe milosrdni Bog!" a Isa pejgamber a. 11 ~lijede.. Prema tomu moze ramazam biti u -proljecu. koliko jc ubolesti zanemario. ako im Ti dosudis kaznu. ni pusiti. a naredio ga je saril Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha.~ (. Musliman osim ramazana nema posta. oni su ipak tvoji robovi. 3 -. O Muslimani imaju i nekoliko blagdana. cijeli ramazau ne smiju pravovjerni od rane zore. dobitka. Bve vjerske nauke muslimanske vjeroispovijesti sadrzane su u kur'an. musli'mana najveci simbol i pejgamber ljubavi. s. . a traje uvijek trideset dana. jeseni i zimi. Ako inl ooprostis. Ko hotice prokrsi sarno jedan put post. mora poslije rsn13zana onoliko napostiti. nego sto je prosli bio. koji je i kod. pa bolestnik ozdravi. koje je Bog po melecu Dzebrailu predao M. kurban-bajram i mevlud.

i malo se je sto spasiti dal~. sto sam' ga u Banjaluci dozivio. To se zove zeeat. s. koje se uzima od bogataSa i dijeli siromasima. koji daje zeeat grijesi oprastaju. koji je postec tako oslabio. poveeanje. -Ko ne daje zecata. molite se.e rajsko naselje u dzennetu. da im je naredio. poglavlju. nije mu post sahi. blagoslova. ne vrijedi kod Boga i toga co te godine sjegurno neko zlo snaci. da daju zeeat od imanja. U ramazanu duzan je on. Mislim. da megju sirotinju podijel. da nauca vjeru. da nagj. B. ako sarno moze. da umanji razliku izmegju odvise bogatih i odvise siromasnih ljudi. da muslimani i muslimanke daju zeeat. da je davanje zecata iza IIJolitve prva i najglavnija zapovijed Bozija. onda ih pouci dalje. Pristanu Ii na to~ onda ih pouci dalje. to jest. a poslije ovoga zivota. kur'ana. koju mora svaki imucniji musliman i muslimanka savjesno ispunjavati. a osim toga i onaj.- 30- koji mora po svijetu putovati. veli mu. da mu bude dobro n& zemlji. ako hoee. da je Bog pro}>isao na dan pet vakata. imace vee na ovoj zemlji) bericeta." Prema ovorne vidimo. jer se onome. . sto ga je te godine zasIuzio i cctrdesctu oku zita. a moze dati. OVOID zapovijedi nastojao je Muhamed pejgamber. duzan je da podtipire sirotinju u svako doba. cetrdeseti gros od svega novea. i dajite zecat!" Kada je Muhanled pejgamber a. da ne ce biti s gorega. s kojim sam se dobro pazio i vrlo rado razgovarao. a osobito za ramazana. iIi ne daje onoIjko. stoji napisano: nI{lanjajte namaz. a znaci rastenje. ako ovdje navedem slueaj. Svaki muslirnan. Dzebela u Jemen. a cetrdesetom ajetu.: "Pozovi ih u vjeru da priznaju. Zecat je arapska rijec.. ducan. v. Sam Bog zapovijeda. Bio' je to neki Salih efr. a osim toga pobrinuo 8e ie za egsisteneiju IJudi nespo~obnih za rad. i magfireta. iIi koji je u ratu za svoju vjeru i domovil1u. poslao svoga ucenika Muaza ibni. a poslije ovoga zivota. da se mora omrsiti. koliko hi mogao dati. Ja sam ga ZaIio. samohranih zena i uboge sirocadi. Imao sam znanca j dobra prijatelja. da je jedan Bog i da sam ja ~ziji poslanik. izobilja. Osim toga znaci i ciscenje. Ko daje zeeat kako to Bog zapovijeda. primice zasluzenu plaeu na drugome svijetu. Ako poslusaju. redku. Jedne lloci izgorje mn magaza. sto ga je te godine prodao. U drugoj suri.

uzela sje~iru. i da sto savjesnije vrsi 8voje vjerske ' duznosti. nastao je rama. Post spada megju ~lavne zapovijedi iIi farsove muslimanske vjeroispovijesti i za to mora postiti svaki musliman i Dluslimanka i to muskarac pocam od petnaeste. da ga ovdje ne istaknem. . Vrijeme je bilo hladno. istovarila je drva pred kucom na sokaku. a De hi . sebi drva ne sijece. sto je poZarom izgubio. Osim zeCata. ali je stekao cvr8to uvjerenje. a oko nje nrjaka sirocad drhce i od zime zubima cvokoce. da mu se sirota zahvali jer je bio uvjeren. ali i velikoga veselja. pa je bolje da trpim ovdje. koji ni .\ zan.dovine do one sfere. duzni BU muslimani da cine i druga djela milosrgja: da obilaze bolesnike. gdje jedino cistoca u vlastitoj dusi i u 8vim posiovinla vladati mora.doknadio je on brzo. ubaci u kueu i ode ne cekajuc. Ramazanski dani treba da su dani dobror *) losan je svaki covjek bez razlike dobe j -spola. iz ruke. veea mu je zaduzbina iIi sevab u Boga. da iscijepa drya i da ugrijc sebe i ono nejako djece." Svojom marljivoseu n9. milostinju. krscanka sa sestero nejake ~jece. da slusa vazove iIi propovijedi.smijeseci se rekne: "Ko zna cerou je to dobro? Mognce. da dijeli sadakku. iscijepa drva. uze joj sjekiru . koliko ga mora dati. pa knd vidje. mjesec posta i moIitve. treba da se insan*) osobito pObOZDO Bogu moli. Neka udova. sto mu vjera zapovijeda. U te dane treba da se pravi musliman iIi muslimanka uzvisi nad svakdanji i obicni BVOj zivot i da se . iii nc bi tacna svrsio sve. Za vrijeme posta. a zenskinja od devete iIi desete godine. pa ne mogu. a ona onako slabo odjevena. je dobro djelo ucinio i da ce ga dragi Allah za to nagraditi. da mole za pokojnike. jer ko bi postio.klanjao iIi milostinju dijelio. vtijedio. blagdani. te da tjese i potpomazu udove i sirote. da ga Bog i opet ne pokara. Osobito me je ugodno iznenadio jedan slucaj u Bihacu. nego na drugome svijetu. ne bi mn post . "Ramazanski 8U dalli mubarekj dani. pa kako nije imala avl~je. Slucajno je onuda prolazio neki odlucniji musliman. da. knpila je pred Bozic tovar drva. pa dok zivi. Ko moze da zaposti prije toga vremena.- 31- ali mi on. da nijesam dao dosta zecata. Gim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca. kako se ona sirota muci. da rou otsele valja bolje procijenjivati svoj imetak. . da dade onoliko zceata.

da je post nastao.. pohitite Da veseljc. oprostiti. Bog zna. koje je sam Bog naredio~ . Ramazalli je serif daklc ne sarno mjesec molitve. Hajje alessclah. sto u slobodnom prij~­ vodu znaci: "Bog je najveci! Bog je llajveci! Ja 8vjedocim i vjerujem. Hadisi je serifima dokazano. Bog je najveci. "Da do njega Boga nenla vrhu llas~ "Glas vam moj svjedor.felah. bili oni. drugoga Boga nema" iIi kako je to nd Preradovie. pa.". Te je mubarekj dane svernoguci Bog muslilnanima naznacio. a od. po deset sevaba pise. zagruvaju topovi. kako veliki. U kur'allu su ralnazanski dani oznaceni kao najljepsi i llajuzviseniji od svib dana u godini.llahu ekber! Allahu ekber! E§hedu enle-illahe-il-lcllah. nego i mjcscc darelljivosti. svojim viernicima ostavio. koje je ko kome ucinio~ A sad~ da vidimo kako se slavi." Hadisi serifi su knjige vjerskoga sadrzaja. Ko ove dane skruseno tobe ucini.. s. skromno3ti i dove. da se pokaju za svoje grijehe i zle llavike i da sarno dobra djela cine.- 32- cinstva u svakonl pogledu. dani pokajanja. u po deset gjunaha dolazi. jer su u kur'anu zapovijedi. skrusenja i pokajanja. Ja svjedo~im. da. oprastanje grijeha i svih krivica. pa bio taj i neprijatelj doticnoga. sto znaci. 010litve. hajje allel. koje je Muhamed pejgamber a. da ne ce vise grijesiti~ Bog ce sve grijehe. da se uz ramazani serif za jedan sevab. oprostiti. je jedan Bog i da osim njega drngoga nema. ko se pokaje za svoje grijehc. dobro djelo. moj svjedo~i glas. dani potpomaganja svoga blizojega moralnim i materijalnim sredstvima. Eshedu enne-Muhammeder-resul-ullab. Svemoguci ce mu tobe ukabuliti i od grijeha ga bcz suhbe. da se za svako dobro djelo po deset grijeha opraAta. u svom "Mujezinu" per po~ticanl licentiam . Allahu akber. v. On pjeva iIi kako muslimani ka~u. okuise: :. U ve~er kada Be je mlagjak pokazao. AIIabu ekber. koji se ovogu mjeseca iskreno pokaje i odluci. la ilahe-illel-Iah. sjegurno.je najveci. Pohitite na molitvu.mab iza njib oglasio se je cno i mujezin sa mUllaTC i javlja pravovjernim!.los slobodDije preveo: "Allah visnji Bog je. da je Muhamed Boziji poslaDik.i du najvisi l~ug' ll .a u hadisi serifima. Onolnu grjesniku.). z8. Boe. prve i najvazllije iza kur'ana.

zidovi su u plamenu. koje ee ju kroz cij~li mjesec rasvjetlji vati. podne. Svi Aute. u ~ijem je d!ematu. nego i u petak i na druge blagdane. noc se je pretvorila u dan. a neki se i kartaju. drugi u earAiju na dueane svojim prijateljima. turAiju i limunadn. molitvu. Dok on Da munari u~i. U ne~im kahvama sviraju muzikaAi uz gusle i tambure." U tako rasvjetljenoj dzamiji klanjaju muskarci akMm. Za to nije ni ~udo. On se najprije okrene na istok. sijed kao ovca sa bugarijom u rucl i re~itira pjevajue ugodnim baritoll-~lasom muslimanske juna~ke pjesme. do~im se zene kod kuee Bogu mole.~-:. izvjesuje redom kandilje i za ~as 8va je munara u svjetlosti. sto lampi i kandilja. postavili kandilj do kandilja ~ioi ti se. ali obicno ne na novae. i kahv~ gore skoro Bve do zore svijece. "Allah visnji Bog je. mica i fild~na. sto lampiona.da je pogled u taninoj noei na ovako ras~jet­ ljenu dZamiju vrlo ugodbn i da te mnogo sjee. U skoro svima muslimanskim kucama. a narod brli u knell Boziju. a u jednoj 8jeo je' eno Btarac. dueanima. naime u sabah. hodite nR spas. a na po se domina. . Za to i gori u velikim i bogatiJn dZamijama u gradovima kroz eijele noei po viAe stotina. tim veea ~8t onima. iIi limunadu. da Be Bogu pomoli i da dZamiju daruje svijeeama. prema Meki i okuiAe. puse duhao i igraju r~ne drustvene igre. <Jim je dlamija ljepse rasvjetljena. 8 . nego za ~j. a oko njqa sa})rao Be je oveci broj znatileljnih sluAalaea. Kada su akSam klanjali. Ovako okuise on ne sarno u obi~De dane. Tn oni Bjede i razgovaraju. akSam ~ jaciju. idu jedni svojim kueama. u kojima alavi slavna -djela i jana~ke . Da pak bude Ato veea svjetlost u dlamiji. a onda se okrece na deano na Bve ~etiri strane svijeta i kod svakoga okreta opetuje istu dovu. ikindiju. hanQvima. kafu. 8vaku rijoo start'a pjevaCa. ali najvise ih ide u kahve. povukli su po zidovima lice. Ovako okuise mujezin na svih pet vakata. te pri tome piju kafu. Ato svijeea.-F""¥--- r - 33- "Mubameda ima za proroka 8VOg.~ine naAih muslimana. Dotle au eno i dlamiju rasvijetlili. jedan je ull8kMBe gla'Yll 0 rame drugoga i pazljivo prate' 8vaki kret. "Hod'te D.a blagoslov. jedin vrhu Das.Jl na i'Arobno rasvjetljeoe halifske dvorove u "Tisue i jednoj Doei.

slHho nupredovala. a lijevorn tallkom sipcieom po drugoj slrani. krenuli su vee 1 eiganski rnuzikasi od kuee do kuee. zubavljaju se i dnlje sve do '(~VU sata po. a dobri ukueani darovaee ih za to na bajrarn lloveem i pcilkirirna. 0 ne. kao druge glazbe. izlazi narod iz knh"i i ide u dzamiju. Kad zllu(·i jaeija. premda su oni od naravi vrlo rnuzikalni i premda su im narodne pjesme vrlo lijepe i rnelodiozne.- 34- Dok se ovi tako zabavljaju u kuhvarna. 18to 8U tako slabi kipari i slikari. ali ih i ne preporuea. a zivee u pjrsmi i veselju. bojeei sc. znak. dva covjekaj jedan udara u talaJ:llbas~ desnorn rukom stapieem po jednoj. Vjeru tih umjetnosti izricno ne zabrtllljuje. ) I .po se. a kada su se Bogu pomolili. ~ll1slimnnski narodlli !lifn'He u sci II.Jijc pob nori. da je to glazba. ne hi u vjeri srnalaksao. da se BoglI pomoli. a ona dvojica sviraju unisono u sitne zurme. tako i u nasih rnuslirnana na .. sviralc. Glazba je. U d. kao u svih muslimanu· uopee. tu sviraju sarno tri iIi bolje. da narod uz slikarstvo i kiparstvo. da je -.ra mta puknc top. Nernojte rnisliti.

. a onda softe za °. ne hi ni valjalo. a kada su klanj ali.- 35- doba za rueanje. ud~ri j drugi top. metle i kuhaee. a t:lmo negdje u daljini. da je ovdje na 8vomc mjestu. nigdje ne vidis ziva stvora i kada ne hi znao gdje si. kako ce zivjeti i sto ce raditi. svrAe cio kur'an. Za sat i po.sve je zatvoreno. Najprije uei hodza. sve kahve. lako vee kada zora svice. Za to. a posHje toga kazuje im ho& vaz iIi propovijed. eini ti se. Sada se ostavlja jelo piCe i puAenje i sve ide na po~inak. one prate jedna drug a onda se hvatajn svoga zezla. A jutro? Kolike Ii razllke! Sve je tiho i mirno. Bve 8p:lVa slatkim snom. ustaju da ru~ju. mislis. svuda oko tebe Bum. Tek na sabat. *) lIafi-z je hodZa. ljudi uBtaju sa svojih duseka i obavljaju svagdanje poslove. U podne idu u dzarniju i klanjaju podne. a nekada i banje. slaho se enju zvuci ciganskoga bubnja i pistanje sitllih davulbasn. idu njiJ:1ove zene jedna drugoj. u~i iz kur'ana. a i q\l'uki onaj musliman. Bve radionice . naime do bajrama. tri i vise njih zajcdno sa fenjerima u rukama od knee do knee. svi dUCalli. puse. Dok se muskarci zabavljaju u kahvama iIi kod prijatelja ns sijelima i dueanima. naueio. Poslije vaza. vreva i razgovor. . otvaraju se ducani. dva prije podue. jer iln valja rueak Rpremati. nekada prije. u kojoj ih upucuje. pa premda je to dosta neugodna glazba. ko moze. Cio kur'an Bastoji se od 360 listova. U ikindiju . eim bude pola noei. idu one po dvije. mislio bi. Oni. do~iin siromasniji rade SVOjA poslove sve do ikindije. uee hodze j aofte kur'an. da bude gotov. Muslimanski dijelovi grada sveeaDo su rasvijetljelli. idn sada svojim kucama. ~oji je kur'an na pamet 3* . ako jc hafi'z*) po dvanaest listi na pamet. u ako nije. Osvrnimo se sada JOB jednoc na proslu noc. koji su u kahvanl& iIi na sijelima kod svojih prijatelja. a koji kod kuee spavaju. Hodzc i Bofte nee 8vaki dan ramazana po dvanaest listova i tako iza trideset dana. jedu i piju. kad je lle bi bilo. i ne hi euo lajanja pasa. da si u kakovoj izumrloj varosi. ako lele da Bogu ugode. idu i opct u dzamiju. da bude sve cisto i spremno dok im mulevi kuci stignu. Oue se ne mogu tako dugo zabavljati. ide u setnju iIi se kako drukeije zabavi. dok se prvi top> oglasi. . pa si i one prikracuju vrijeme salom i razgovorom iIi pjevaju i igraju razne zeuska drnAtvene igre. iz kahva dopire Bvirka i pjevanje. kao murJ skarci.

cisto i u redu. I Kada sunce zagje.daju mjesec." I~ toga . gleda cia mu' je harem staro okrpano. Kada 8U jeIi. a ako ga je uvrijedio. grle se i opct si' cestitaju. a nastao veliki iIi ramazanski bajram. su 'aksam klanjali. jer ga mnogi nose sarno n& baj. ako ikako moze. koji dolazi iza dva mjeseca i devet dana.. . naran~e i drugo juzno voce.dzamije kuei.tarci obaviLi svoju jutarnju molity~. ~afu. hilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta.- 36- njim.idu us. iii rnu koje zlo neinio. pa da bude kafa i limunada . neka rnn oprosti. da se Bogu pomoli. Kao veliki bajram. koji si ne moze nabaviti Dovoga odijeIa.. Pravovjerni muslimani idu u _dzamtje. javljajuci radosnu vijest. I najsiromaAniji musliman na'stoji sada.zapucaju topovi. Poslije akSama zadnjega dana ramazana. kada oni. to jest iza sezdeset i dcvet dana posIijc velikog bajrama. a poslije vecere lijezu na P9cinak. se tri dana. lete brzojavke s kraja na kraj. pukne opet top. Mir i Iju~v mQ~a da.. svako ide iz . mora B6 sada snjim izmiriti. da mogu antra zorom u dzamiju. . najveei muslimanski praznik. vlada u svemu muslimanskom svijetu.. za bajram. limunove. zabavljaju sa kao i ju~e. Ako je ko 8 kim. Kod kuce veceraju. isto je tako velik bJagdan i mali bajram iIi kurban bajram. a zove Be mUkabelfa. a narod se zuri u n'ovim 8ve(!anim haljinama.' idu jedni drugi$& ad kuee do kuee.ram.gotova. dZamije se i dueaui rasvijetle. jer ce 8utra prijatelji i z:oanci dolaziti da cestitaju. da kupi sto ce trehati za sutraAnji blagdan. i c'estitaju si megjusobno rije~~ma: "Baj-ram mubarekj olsun".. Veliki iIi r~zanski ~ajram slavi . a poslijfj toga jedu. Kupuju ponajvise meso. pijacu. sabah. da si za taj dan pribavi' novo odijelo.To se odijelo zove bajrams~o odijelo. izlaze iz' dzamije. groblja. Vee rano u zorn . daruju sirotinju. Siromasak. "Zelim ti sretan bajram. . Kurban bajram . a kada. Tako to traje punih trideset dana. ne idu vise muskarci na sijela niti u kahve. nego se svak z~ri u earsiiu. a onda ga spremaju do slijedecega bajrama. Gim ugle. dogju. a post prestaje. mujeziui pozivaju Sa munara narod na jutarnju molitvu. u zavadi. da je post prestao. To ucenje ili citanje kur'ana traje jedan do dva sata. Kada 8U musl. Toga dana puste su kahve. dok ~e i opet mlagjak na nebu ne pokaze.

'0 ~ . o = .

za8titnik. to jest on mora hodoCastiti u Medinu i Meku i pohoditi Bveta mjesta gdje je njegov pejgamber a. kolje 8vaki odli~niji musliman pretila ovna iIi kurbana. naeiDe u zemlji male jame. koji veli: "Ko ·posjeti moj grob. Svaki musliman. u M~ki . jos bi se i danas ljudi Bogu zrtvovali. a onda ga ko drugi u ime njegovo zakolje. a sve ostalo meso podijeli siromasnim komsi-' jama i drugoj sirotinji.po toj krvi gazi. Prvi dan kurban bajrama osobito je vazan za to." Hadzije iz Bosne i Hercegovine polaze na put obi~no cetvrtoga dana ramazanskog bajrama. lsaka. Zivio i svoju vjeru naneao. v. Kucni starjesina zadrzi za sebe i za svoju obitelj sarno fitraznji but i desni bubreg od svakoga kurbana. koje je tek ozivjelo u utrobi materinoj. nego i za. kao da ga kolje. tome sam dUZan biti sefaa~ija.. Iz zahvalnosti dakle i u spomen toga dogogjaja. da kolju kurbane. a neki i kasnje. Narod se i opet obuce u sveeane haljine i ide zorom u dzamiju. ni njegove sluge. pa da mn nije poslao ovna. sest i vise mjeseci prije bajrama 11a put. da obilazi sveta mjesta? Zapovijeda IUU Bam pejgamber Muham~d a. Ko ne moze da sam kolje. U prijasnja vremena. 8to vise i za ono. dakle i iz Bosne i Hercegovine u Meku i ondje koljn kurb~ne. I da se Bog nije Rmilovao Ibrahim pejgamberu. da se ne mora kiniti ni ona. s. s. jer je grjehota. do smrti opskrbiti sebe i svoju obitelj. Kada BU klanjali sabah. To je ime glavne d!amije. kao da me je posjetiu za moga zivota. koga je zaklao. kretali BU hadzije iz Bosne i Hercegovine pet. na Bozijn zapovijed htio da zrtvuje svoga sina Ismaila. uzme noz u ruke i prevuce ga ovnu ispod vrata. vrijeme. da se .8vako dijete. da na. da u nje krv curi. koji je stekao iIi naslijedio toliko imetka. iIi da ju psi i druge zivotinje lizu. da ga zrtvuje umjesto sina. A ko zapovijeda muslimanu.37 - slavi se n spomen. v... svoje zene i za . dok nije bilo dobrih puteva. premda neki odu prije. parobroda ni zeIjeznica. ako BU htjeli. klanja dva reeata. kad je Ibrahim pejgamber. Bogatasi kolju kurbane De sarno za sebe. Abraham. Ko me posjeti nakon moje smrti. naime . mora za 8voga zivota otici na Cabu*). jer toga dana dolaze hadzija iz svih zemalja muslimanskoga svijeta.) Caba ja iii Kaaba arapska rije6. da moze. idu kucni starjesine svojim kuCama. Prije nego ce kurbane klati.

ako je U ODom mjestu. Suze u o~ima i iskrenu tugu opaias na lieu njihovib rogjaka. prosipa biserne suze' niz . koja su doduse svim obskrbljena.a Dosase u grudima. "Tezak je to dan i domacinu i putniku i njegovoj kucnoj celjadi. daleki put. ali djeca su to. anlin. Cas ga obuzme odusevljenje i cuvstvo. ali vjerom zadahnuta povorka.mozda gotove sirote .i. za koju su se 8vojski zauzeli mnogi turski prvaci i za koju je sultan Ab'dul Hamid I. ODa ne znaju nista drugo. Cas opet sjeti se svoje nevine djecice. a da svoju djecicu od pusta ushieenja ni zagrliti ne moze. Prije nego ce hadzije krenuti 11a put. jer }to zna. kada da krene ODom stazom i ODom mjestu. iza njih ostali narod. Put u Meku bice dakako jos mnogo laglji i kraci. a kraj Djib muftija.prijatelja. a say narod klanja zajednieku dovu za sretno putovallje novim hadzijama. Eto boreci se s takim mislima. koje je tako prepunjeno slasti svetih ideala. a djeca im glasDo odgovaraju: "Amin. sto i oni ne mogu U p08veeenu zemlju. molitvu. Hodze nee pred djecom nekoja sura. hezi." : Iz kuee idu hadlije u dZamiju. koje cijelog svog vijev. pa neka se znade. jedni lale. pogje on.daleko odlazi. jer mu Bog moze u onom kraju dU8U uzeti. Hadzije idu naprijed.~ I - 38- na prvi dan kurban bajrama. a najposlije djeca iz Bvih mejtefa. a u kuci Bve -. a drugi lale hadzije. nego da im habo nekud daleko ." Tulna je to. znanaca i . jedva ih sve pomiluje jcdnim suznim pogledom i jedva promuca: "Halalite djeco!" a u taj cas grkne u avliji mnozina grla: "Allahu ekber! Allahu ekber!" "Bog je najveci!" Kola zvrknu. zazareno lice.oa_ sijetnamu. nacini skoro svaki . hoce Ii ih ikada vise vidjeti i njihova milu rijee • . njega nestane. poglavlja iz kur'ana. Okrijepljeni i ojacnni zajednickonl dovom. pa say sretan i ushieen uz h: '}iiDU dovu.mozda za uvijek! Ah kad hi im sarno mogao preliti i malo 8voga cuvstva. da se snjima prije odlaska jos jednom porazgovori i oprosti. sto je docekao dan. darovao znatnu svotu novacs. znance i prijatelje na rueak. sto ce komu iza njega ostati. kad se spoji Sam.udari u pla~. jer rijetke RU snage~ ~oje to mogu podnijeti. ktidija. stignu u }Ieku. age i drugi odlicnjac. ako ondje umre. ali gube svog dragog hahn -. rodbinu. i Meka zeljeznicom. utjesio hi ih. oporuku. hodze. Iza· toga pozove on svu svoju akrebu. izlaze hadzije iz dzamije i krecu na teski. Damask.

Tezak je to put radi silne Yfucine. da ga Arapi ulove. sjede nase hadzije za najvisc vrucil1e pod eadorima. u kojoj je turbe. Prije nego ce hadzije u zeljeznieu. gdje je Tvoj vahj. dobra i zla prozivjeli. koju povecava ugrijani pijesak. dodju hadzije u Jambok. da se priprave za put lla devama u Medinu.ni za grob im se ne ce znati. ne co Ii na moru ili u vrucoj arapskoj pustinji postati plijenom nenadane slllrti. Ko Zlla.idinc grada Medine. izlazi pred njih siromasna Arapcad. jer zaostane Ii koji. a putuju sanlO u vecer i po noei. prati ih do izvall rodnoga mjesta. Boze. Ko zna. u ovu krasnu Bospu ponosnu i krsnu.Kod Port Saida zaplove u Sueski kanal i domalo stignu u Bahri ahmer~ Crvel10 more. Odavde idu obicno svi u Trst. Boze. Braea. mutna aka. milostinju. koja tuda viada. jer su si svjcstni. silazio! D~pusti mi. U onaj rlHn. Cijelim putem. a ouda se ukrcaju u poseban parobrod i zaplove preko sinjeg mora. Insno je. koji veIi: "Kad ugledah zidine grada Medine. to je sveto mjesto. 11 koji krenu hadzije iz Sarajeva.uvati od svih zala. D10lcei sadaku. da i ja budem dostojan pejgamberova . i u kojoj su toliko radosti i . prati ih narod do zeljezniee. Radi silne danje omare. Hereegovinu. l\'Iedine. mauzolej. nesto me i nehotice potrese. A nasi hadzije stupaju ravno i ponosno. sveca Muhameda. oplijene. da pristupim tudi! Neka mi to bude stit. mirnu i ozbiljna liea. da suo u Bozijim rnkama i da ih. poruka. Vozeei so tri dana kroz Crveno more. pa zaustih: .- 39- cuti. sto im je od Boga sugjeno mimoici nc mo~e.zalosti. Ovdje se hadzije iskrcaju i ostanu tri do cetiri dana. ono. udijeli mi sreeu.0 Boze! To je harem Tvoga sveca. lijepo nam opisuje jedan arapski putopisac. ne ee Ii im vruci Samum vjetar raznijeti UD10rllO kosti na sve strane . u kojoj Stl se rodili i uzgojili. a cesto i do gralliee njihove domovine. baec megju skolsku djccu nesto sitnoga novea i za ~~S dva nestalle ih u daljini. hoce Ii se olli ikada Yrati1i u zemlju otaea svojih. Kakovo CllvstVO osjeca hadzija. Ovdje moraju lladzije biti na okupu ioprezu. kako se tome casu i pristoji. ko zna. znanci i rogjaci prate ·ih i dalje. a ako nije. a bogme i ubiju. 'kuda hadzije prolaze. To je luka. dobri prijatelji. Ako je u rnjestu zeljeznica... krecu hadzije i iz drugih rnjesta u Bosni i Hercego7ini i sastajn se u Bosanskom Brodu. kad nakon toli llaporna puta ugleda u daljini :T. al veseic duse. koji ce me saC'.

groba Bozijt'g poslanika. idu najprije u banju. ljube zemlju. gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao. mirisnim tekucinama. krecu u Meku u znak hidzreta iIi putovanja sveea Muha- . a onda se obuku u nova odijela. klanjaju zahvainu molitvu. nebij. idu u mesdzidel. sto im je Bog tu milost ukazao. kuda je pejgambcr IlJdao i nauCao. Kada su hadzije proucile zahvainu <lovu na grobu sveea Muhameda.- 40- sefaata! To je mjesto. gdje je u borbi za nju. da su mogli zivi i zdravi prispjeti. namah se raznim jagovima. kupatilo. vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao klicuci: "Boze spasi mi narod!" Kad hadzije dogju u Mediou. pejgamberovu dZamiju. a onda kod rev z aim uta h her e. da se operu. Kada su se okupali i obukli.haram iIi mesdzide Grob Hazl'aU Havve u DZidi. da dostojno pristupe grobu svecevu.

Pred njih izl~ze iz grada delili. provodici.Cabe dozvoljen je sarno muslimanima. iIi mahnef.Cabe obave BVOjU prvu dulDost. i koji se brinu da hadzije dobiju Bve. ponajvise u hanove i cekaju. Bejtullah obilaze sedam puta. sjaAe a deva i pjesice idn u taj 8veti grad.c1akle kalauzi. Posjet . od zidova haremskih vodi sedam puteva.Meke i Bejtullah . da kod Bejtullaha . Posto su se hadzije u Dzidi odmorile. dok svane prvi dan kurball -bajrama. Taj harem. U Meki je najsvetiji hram svih muslimana .) Dva su puta iz. Evo kako nam Oahu opisuju Edhem-Riza: "U sredini varosi Mece na uzvisitu mjestu jest Mesdzidel haram. Delili BU ljndi. to jest harem.' Ovi su megjusobno spojeni lukovima.U sredini tog harema llalazi "se Caba Bejtullah. Kubeta BU ava' ispisana i ukraAena raznim bojama.L svih drugih vjeroispovijesti strogo zabranjen. vraeaju se hadzije u svoje konake. koji hadzije razmjestaju po konaeima. kako je Hadzera. jedan stari pustarom.t pustinjoID u Meku. zcna Ibrahim pejgambera hodaIa. Kada hadzije dogju pred Meku. da svega ima oko stotinu pedeset turbeta. koji BU po sest arsina siroki. a iz Dzide ope. a drugi novi natrag u Jambok. 8to im ustreba . koji traje deset dana hoda kroz pjes~anu pustinju. Eve. a cuva i karvan od ar~pskih napadaja. do koje. Medine u Meku. Kada su to ucinili. ogragjen zidom dvadeset arsina visokim 'ua sve ~etiri strane. a putuju ponajvise Doeu radi silne vrncine. koji ih vode po Meki. pak u Dzidi pohode grob Hasreti H&. dugaCak je cetiri stotine.- 41- mOOa iz Medine u Mek~ (622.vve. te svaka tri nose po jedno turbe tako. Do zida je poredano iznutra u tri reda pet stotina mramornih stupova. Bosanske had!ije putuju skoro uvijek novim putem. krecu na devama u Meku. a odavde parobrodom u Dzidu. a sirok tri stotine' i sezdeset arsina. krecu u skupovima prem~ Mebdzidel haranlu.. a za tim idu sedam" puta od Merve do Safe i od Safe do Merve na uspomenu. Ona je . Kada su se hadzije u hanovima odmorili. po Is. da ih prime 11 priregjene konake. Star"im putem. koja nosi velike poklone od sultana.Caba. Put iz Dzide u Meku traje dva dana. docim je pripadniciQlf.' te ima devetnaest vrata i sedam munara. tnda prolazi i carska vojska. putuje mnogo vise hadzijR.vi- .'. trazeei po pustinji vodu za svoga sina Ismaila.

Ostali je prostor posut pijeskom. Hose. Megju stupicilna ograde vi:. pokriti. 0(1 samskog do jemenskog tridcsct i jedan. \ Vrata Bejtullaha nalaze se na sjevero . a srebreni se pas skali i od njeg se Bkuju prstenovi. jcdnog skupoejenog drveta. Oko Bejtullaha-Cabe jc pozlacena ograda. kao nasljednik Muhallledov nB. od ovog d? samskog dvadeset i dva. Kada vojnici donesu llovi cilim.uvaju i nadgledaju Bejtullah-Cabu. kada sve Bvjetiljke gore.- 42 ~ soka dvadeset i osam arsina.istocnoj strani izmegju Hadzerul-Esveda i coseh\ irakskog. odaklc se pocimlje tavaf ciniti. Caba sa svake godine prekrije novim zastorom. U istocno je cose uzidan znalneuit crni kamen. da ne moze kupiti cohe. koji se u Misiru izragjuje od erne Bvilc. podrug arsin. Po sredilli toga zastora izvezeno' je srebrom jedno sure iz kur'ana. a oni ga u komade razrezu i hadzijama prodavaju. Stari zastor ostajc cuvarima harema lla poklon. koji se razno~e kao llajdragocjenija uspomena po svim krajevi~a.. Od Hadzerul-Esveda do coseta irakskog ilnadc trideset i dva arsiua. te su u njoj drzali razne kipove. Put. Irak na sjcvcrnoj.se. a od jelnenskog do Hacl. pripane stari sejhovima. pa ti . cija jc rodbina i svojta tako siromasna.. nazvan Hadzrrul-Esved. salnsko na zapadnoj. Visoka BU sest arsina i tri i po sirokn. pa ga njegovi vojnici. a jl:lmCllsko cose na juznoj strani.koji Bejtullah-Cabu sa sviju strana z:\stre.. Ona je i prije islama sluiila Arapima kao bram. koji ~. to jest obilazit. k~jom cc pokojnika. daje svake godine sultan. Posto hadzija pristupi tu~ poljubi taj kamen~ te ouda ide Iltl deeltu s1ranu i obigje Cabu do sedanl puta. kada prate hadzije na Cabu. dar. zcrul-Esveda dvadeset arsina. kojinl hadiije obilaze okoBejtullaha pokaldrmljcll jc crninl mramorom. Cabu sagradio je Ibrahim pejgamber. a od tala odignuta cetiri arsina. tc je po njemu ovo eose dobilo svoje ime. osobito u vecer. I kad . te su nacinjena od sadza. . otvara prekrC:\san pogled na Bejtullah-Cabu. Ovo ie ujcdno mjcsto. a cetiri joj se co~eta zovu: HadzerulEsved na istOCDOj. a izrezana zlatom i srebrom. Taj je kanlen dignut od ~'tla. da se njilna pokrivaju mrtvuci. V cliki svileni cilim.i Cabu. koja dijeli Uejtullah oJ Mcsdzidel-haram:l. ~a tima eilimima hadzije klanjaju iIi ih poklone svojinl dZamijama kao vakuf.e svjetiljkc. te je sirok devet arsina. u. koje pase Cabu naokolo.

dZera sa djetetom pojclakruh i popila vodu.nimi Hadzeru i silla joj sa deve.a· Ibrahim pejgamber . ondje da ih akiue i ostavi. neka ide kuda boce. Hadzera je tr~la Cas prema l\Iervi. a ono stalo od zegji umirati. ako si bolesll!!. da se svaki musliman kada klanja okrene prema Cabi. Ne daleko toga mjesta bila su dva gradiea: jedan se je zvao Merva. njezinu robinjicu. pa povi(!e: "Zem. ali nije mogla vode naci. ako si zedna. Ne progje dugo. Vee mu je bilo sto i pet godina. ne hi Ii gdje vode nasla. I Odmah za tim za(!uje Hadzera glas iz have. napij se te vode i nasitiCeA se. da mu u snu javi. a jos nije imao dJetcta.rinaest godinit progju tuda neke kirajdzije. koji joj uovikiv8se: "Ako si gladna. kcer Nahoyu. to je to vrelo dobilo ime ~:! Abu zemzem. stanc.to jest bude naregjeno. Cas prema Safi. pa sve kIju~. Zdvojna mati tra!ila je vodu~ ali je nije mogla naci. vazduha. napij se i napojices se. Jednoga dana rece mu Sara. napij se i ozdravi6eA!" K6d toga vreia ostane Hadzera punih' trina~st godina. da ozeni Hadzeru. Poslije postane ona k'blom -. a Ibrahim pejgamber umoli Bog£!. a dijete jojpocnc od gladi i zegji plak:ati. krene ona iz Sarna. Ibrahim pejgamber iSao je za Hadierom. koju joj je neki kralj poklonio. znakom.43 - Arapi kasilje primise islam.Ona je tako sedam puta isla od Merve k Safi i od Safe k Mervi. s robom na . Kad su d081i u jednu pustinju. ~to da ucini? ~og IDa rooe da Ha~eru i -:~l njezino dijete popne na devu.> pusti devu. zem!" "Stani stnni!" Posto se voda zove arapski abu. gdje je Ibrahim pejgamber zivio. Damask. ~ade joj ono kruha i vode. gdje je danas Meka. kocijaAi. Ona se uplasi.a. opazi da je djetctu ispod noge iz pijeska vrelo provrelo. komu nagjenuse ime Ismail. Kada je i s~dmi put . deva Bozijinl emerom. Poslije nekoga vremena ne mogne se Saril slagati sa Hadzerom. ona i nadalje osta kao najsvetije rnjesto njihovo. Nakon t." Evo sto na~ po prilici svete knjige kazu 0 postanju i sagragjenju Cabe: Ibrahim pejgamber imao jc za ~enu Sarn. kraj djeteta prolazila. Kada je l:Ia. pre~a mjestu. da im dade neito kruha i vode i da ~. i vrati se svojoj kuci.. Gdje deva stane. a robinjica zancse i rodi sina. Kada je Ibrahim pejgambcr popeo HadZeru i aina joj na devu. da joj voda dijetc ne ugusi. a drugi Safil. da devu kuci dovede. stane zegjati i gladovati.

.-44devama. Kad je ona cula. a duboka je sezdeset i sedam arsina. koji paze na Meku i cuvaju Oabu i crui kamen Hadzerul. da je imaju.' oni gaO kirajdzije i njihovi potomci nasele. na kome mu je sin klecao i rasijece ga ozgora ·do dolje. iz dzenneta i donese crnoga ov:na zlatnih rogov~ koga Ibrahim pejgamber umjesto sina Bogu zrtvova. dogje do onoga mjesta. kao ions. da ga Bogu zrtvuje. ali ne mogne djetinjega vrata prerezati. kOIDsijama i znancima.Esved. U to ce reci jedan od njih: "Ko trazi vodu u pustinji. U spomen. kada do umiranja dogje. Oko Abu zemzeta stane sada Ibrahim pejgamber graditi grad. kako je Hadzera traziia vodu' za se i za svoga sina. a kad ga je. a bilo jEi i mnogo bolesnih megju njima. Taj se kamen vidi jos i danas. nalijevaju vodu iz Abu zemzeta u Iimene posude i prodaju je hadzijama. neb je ne trazi po zemlji. gdje j~ bila Hadzera sa sinom svojim. Oni au bili vrlo zedni i gladni. koji je uz Oahu Bejtullah najveca 8vetinja Bvih muslimana. pa joj rooe sto je usnio. Gabrijel. Dvadeset i cetiri koraka od Zemzem kujije je glasoviti ('. da ima cudotvornu moe. sto joj inuz govori. Kada je Bog stvorio /. evo ti sina i ti ga kurban ucini. a oui ju ollda kuci nose i dijele svojim rogjacima. Kada smo g~vorili 0 stigragjenju Meke i 0 postanju Abu zemzeta. U isto vrijeme usnije ~brahim pejgamber san." Svi ~d pogledaju prema nebu i opaze.o koj~ i 0 HadZeruI-Esvedu. u kome mu Bog zapovijeda. idu hadzije. da trazi svoga jedinca.. iIi po nasem racunu 50·25 metara. Oni se napiju te vode i avi se napoje i n~site. dile Be. Had~eru i sina joj Ismaila. dovrsio. sedam puta oko Meke. a sejhovi.pejgamber utemeljiteIj Meke. 'Oni pogju onamo i nadju vrelo. a muslimani vjeruju. U to sagje melee Dzebrail. a u raspuklinu turaju hadzije ruke na uspomenu toga dogodjaja. sjedne na devu i pogje.rni kamen Had~eruI-Esved." . rece mu: "Ako je takova zapoviied od Boga. Sada on udari nolem o kamen. da reknem. da svoga sina Ismaila kurbRn ucini.olub kruzi. Voda iz toga vrela vrio je dobra. nego neka je trazi u havi. Tako je dakle Ibrahim . Putujuci tako. " On uze noz da sina zakolje. Oni BU trazili vodu. kako nad jednim mjestom g. a bolesnici ozdrave. Abu zemze iIi Zemzem kujija pokrivena je dana~ ~ubetom. ali je nijesu mogli naci. Kada je to isto i trece noci usnio.

Eazem mezhebu i imami &ii mezheba sarno u tome. Taj se dan zove: "Jevmi arefe. raskola. prima na se ljudske grijehe i sto ga se' . Hadzerul-Esved je danomice crniji i tamniji. : . Ali megju tima mezhebima nema ni izdaleka onoliko razlike. "Kad se skupi toliko hiljada hadzija u Meki. stoga i pokrije 'svjetina toga mezbeba. osvanu oni tu uoci bajrama i ostanu cio dan. a zvao Be je Almaz. sarno po obredima. koji ide oko Meke. kako se obicno ljubi. to je on eve tamniji i crniji. kada se hadzije sa Cabe vrate. jer ni jedan muslimanski ·mezheb ne -izmjenjuje karaktera islama.r reze. kao kad abdest uzima. kako dogje do Hadzerul-Esveda. po prilici jedan cetvorni kilometar. nego u dlanove. Da ovo razumijerno. koja se prostire podnozjem Dzebeli Rahmeta. svima je islamskim mezhebima kur'an sv. nema ni he. a isto tako oi opreke. vee je 8ve doslo na ovo polje i pritislo ga. otpadnistv&.' Adem pejgambera. mjesto ud«ljeno tri do cetiri sata na istok od Meke.. uzidao ga je u gradski zid tako. moram reci. Dosavsi u Arefat obnoe' po hladovini. da je jedna polovica ~ila UDUtar. Ali vratimo se k nasim hadzijama. Muslimanski mezhebi razlikuju se megju Bohom. pismo. kao sto to opaZaIDo kod'raznih kr§eanskih vjeroispovijesti. a druga izvan gradskoga bedema. Radi toga. Razlika je D. Kada je Ibrahini pejgamb~r gradio Meku. Svaki hadzija. te ga." U had! kao duznost ne ubraja se dakle sarno posjet Medine i Meee. a. Ulazak na Dzebeli-Rahmet dozvoljen je sarno Safi mezhOOn. pre izmegju naAih musliIDana. U islamu nemo. iznio je Boziji melee iz dlenneta Hadzerul-Esved na zemlju i metnuo ga na ono mjesto. gdje je danas Meka. ito nasi muslimani 'kod molitve ruke . jer su Be oni doticali Hadzerul-Esveda. koji spadaju imami Azam iii kako neki kaln. 'ljudi vise dotieu.: . Nigdje ciniti se . i to dooekle.- 45- . da rou grijesi na kamenu ostanu. To je poljana. vee je najglavniji ovaj 'dan na Arefatn. ne ljube ih vjernici u ruku. da se muslimani dijele na cetiri mezheba iIi sekte. dotakne ga se dlanovima 'a onda ih prevuce preko lica i ruku do lakata. krene'sav onaj svijet dva dana'prije Bajrama u Arefat. velika. schizme. Taj je kamen bio u pocetk'u bjelji od mlijeka i svjetliji od sunea. 8vi se bezuvjetno dr!e zapovijedi kur'ana.nije ostala ziva duAa. a to za to. jer.

lijepoj varosici." Dok llase hadzije tako kroz sva tri dana kurbanskog bajrama sveta mjesta obilaze.d~ije dolaze.ha. Kada su had~ije kuci dosIe. Sto Re za. Sad se krene sva svjetina prema Meki u mjesto Muzdelifu. koji se obicno na bajram klanja hadzije nijesu duzne. kadno se topovima objavi svrsetak. Tu stoje od podue do ieindije. doeeka ih skoro say ~uslimanski svijet iz njihovog rodnog mjesta. daruju ~ene. ve~ivo i t. Cijela se varosica pr~tvori u najkieeniji istoeni pazar. pa kad je potrebno u stanoviti cas. Tu se hadzije zadrze sva tri dana bajrama. sree ti se umeksa. Velicanstveno je poglcdati taj silni. te odmah koljn kurbane. pale se rakete. sastaju se njihovi jednovjorlli~i u dpmovini u dzamijama· i uee dove za sretan povratak svojih badzija"a onda te§ko cekaju dan i Ca8. Onaj namaz. to se tu izloii. l. da tavaf cine Oabu i odlnab se opet vraeaju u Minu. a puske nikad i He prestaju. Tu dakle hadzije osvanu na bajram u jutru. u dusi se ragja ueko tuvstvo. . Ta tri dana udara muzika. obicno bajrakom. 'djec~~. Gore imam neprestano u~i.46 drie prCB sobom tako. razna platna. kurbane kolju i dove uce. Drugi i treci dan hadzije su duzue tavaf oko Cabe a trecim danom u veeer svrsavaju njihove duznosti. pa ti od pusta nekog ushicenja suza udari. godin~ izradi. .rug' sahat. . ljubi se i pozdra. a ostala 8vjetin& pritisne polje svojim eadorjem. pucaju topovi. koji za to vrijeme uei. . ali se za to za ova tri dana pretvori u najz~vahniji grad. kada ce ih ugledati. misak. U IlJOJ osim ova tri dana bajrama niko ne stoji. Tako to traje do zapada suncanog. od koje do Mece ostane jednn do pod. dociin ih oni iz ~i Bafi mezheba niza se spustaju. Hina ima do tri stotine dobrih kamenitih kuca. One kuee uzmu· hadzije pod kiriju. jer cijela okolica snese sve rucne radnje. Ovdje 'se klanja aksam i jacija z~jedno. a stotina hiljada grla u jedan mah slozi: "Lebbejke!· -AIlahume lebbejk!" Cijelom se poljanom razlijezu ovi pobozni usklici. a donose itn ponajvise lijepa turska odijcla. dade se znak. amber i 'druge stvari. pa se krene dalje pG noei i osvane u Mini.. da gledaju u otvorenc dlanoY<:. samo Ato svaki dan odlaze u Meeu. ogromni skup svijeta..vlja snjima i ~ slavlju ih 'prilti "kucl\m ujihovima. -knu. Velieanstven je to i rijedak prizor. Na vrhu Dzebeli-Rahmeta stoji jedan imam. vrhovni sveeenik. d. Kad . kojc se ovdje dobiti nc· mogn. ·zna~ce i rogjake.

ozhiljna. da je to Bog eudo ueinio. skin'e maramu. ali nad onim vrelom drvo. ode kuci'l ali zaboravi maramu na onoj lipi. tu je abdest uzimao i Bogu se molio.Ato se lahkoumnoj mladezi raao oprasta. Svaki onaj musliman.o na put. jer je to jos Adem pejgamber naredio.". pak je Bog vee vise puta cudesa eillio. da pokaze. a ono njegova pa njegova. Drugi dan krene on bez marame u Meku i kada je onamo doMo. Brada odaje covjeia plemenita. znao je. Jedne godine naumi on. koji strogo zive po 'zd{onu Bozijenl. kQji BU prije pili kakovo OPOjllO pice. da mu do . pusti bradu.- 47 Karod u Bosni i Hercegovilli vrlo postuje svojc hadzije. da ce se popraviti i da . To se turbe i ona lipa jos i danas vide odmah iza grads na desnoj strani drum~l~ koji vodi iz 'Banjaluke u Jajce. prozva hadzijinom lipom. U Banjaluci zivio je prije neko stotinu godina neki vrlo pobozni covjek. cestita i postena. uego su oni i Bogu dragi. Ali ne sarno da narod svoje hadzije postuje i da ih sa pocitanjem susreee.t uzimao i Bogu se ~olio. Kada je hadzija umro. Blizu njegove kuee rasla je velika lipa. pustio je bradu. koji je naunlio ua Oabu.. koji je pustio bradu mDogw toga za zlo uzelo. da ce na Oabu. Kada je molitvu svrsio. pogje da uzme abdest. Bradu' moze pustiti kadgod 'hoce~ ali u najvise slueajeva puAta' je na jedno cctrnaest <lana prije velikog iIi prije kurban'skog bajrama. nego je pustaju i oni. Za to bi se covjeku. Kada se je kuci vratio. zovu h. a onu lipu.adzo iIi hadiifa. 0 a je svaki dan dolazio na to vreIo. a na drvetu marama. pod kojom je abde. za tim stariji i· ugledlliji muslimani. Kada je to Darod vidio. makar da i nijesu hili un ~~. kada C. Kada ovakav Covjek odluci.'co u buduce zivjeti kao pravi. iIi se inace I:\ijesu strogo drzali zakona Bozijih. vidi se i po tom. sagradi mu narod turbe. Koltlfo nasi muslimani drzc do brade. ciste vode. . ode na vreIo. U predvecerje onoga dana.u dzematu. Hadzija je najuglednija osoba . a ispod te lipe teklo je vrelo bistre. ltao i njegova. kako fin je ovaj iIi onaj hadzija omilio. da ljudima pokaze. . kako rou je ovaj hadzija omilio. BtO sve starije i uglednije muslimane. uzme abdest i pomoli se Bogu. kao i ona U Meki. On se tOIDU zacudi. . . sRvrseni muslim. On je sad malo napara i ostavi je gdje je i bila.' Ali 'ne sarno da bradu Dose hadzije. ali i njegova marama naparana. koji nose bradu.

One noci. da pokale ~vt­ jetn. u ponedjeljak 12. da je stekao ruzd u vjeri. Od onda pa do konca zove Ie mevlud. u kome . Uoei mevluda upale se kandilji na m~Q. gdje mn berber prema propisima vjere obreze bradu i brkove. vikne on pred sakupljenim narodom: "HodZa prou~i mi dovu na bradu!" HodZa ce svakom rado "bradnu dovu" prouciti i dok hod!a uei. da je postao zrio iIi savrlen muslim. uopce ako zive ~ivot krjepostan i Bogu ugodan. a onda ih ~sti kafom. ako je u dIamiji. kada se je Muhamed pejgamber rodio. Sva ta ~udesa u·cinio je :aog za to. a znaei rogjenje. a rodio se je u Meki. rebinl evela. veli Be. zvao ee je. do drugoga. rogjake i prijatelje kuci svojoj. Na prvi dan bajrama iza' kako je narod 8abah u dzamiji otklanjao. te im daju.Muhameda. da piju ovo Aerbe. crvenkaste iIi zelenkaste boje i idu od jednoga vjernika. rebiul. dogodilo se jc vise eudesa. On potje~e od plemenitog roda" Korejseviea. unuk Abdul Muttalibov. ~to znaci. . naime do roejendana Muharned pejgambera. a neki iz ibrika. Bve svoje znance. Cast za njega i pred Bogom i pred ljudima. cestita pokajniku ne sarno bajram. Neki ga pije iz maStrafe. da ee s pravoga puta saei. ali Ce . ali to ime nosi on danas sarno kroz prvih jedanaest dana. kada s~ je Muhamed pejgamber rodio. Mjesec. .1 - 48- bajrama malo poraste. a to je naravno velika. se 16 Muharned pejgamber rodio. koji mevlu41 daju~ ierbe u ibrieima i maAtrafama. nego i bradu govoreei: "Bajram mubarekj olsuD!" a onda: "Mubarekj brada!" a on im odgovara: "Allah razi olsnn!" Iza toga pozove on. kako vee na koga reda dogie. limunadom i ~erbptom. obii!no plave. Kada 80 mevlud u dlamijama uei. a praunuk Ha8imov.. !Ievludi serif siavi se na uspomenu one noei. . pa i inovjerca. Muhamed pejgamber bio je ~in Abdulahov. donos~ ljudi. palt se ne treba bojati. da je Muhamed Njegov Ijubimac i najveci pejgamber. ako je imncniji. ramazana i ohaju bajrama i pale se sve vrijeme dok mevlud traje. ie da donosi na svijet cistu nauku Njegovu. Mevlud iIi bolje mevludi ~erif je arapska rijec. CaSama. evel. kak~ rekosmo. vjernici glasno odgovaraju: Amin! Amin! Kada narod izagje jz dZamije. Ako se ovakav covjek otsele uvijek strogo drli zakona Bo!ijih i sveca .ar:ama kao i u.

koji vjeruju u jednoga Bogs." Vjera zapovijeda muslimanima. uzmi je Makar i iz usta: visebozaca. Najvcci Boziji poslanik' i milosnik Muha~ed pejgambe~. grijcsio bi tesko i naspram Boga i na~pram dobrih ljudi. a na drugomu: "Trazi nauku pa makar i u °Kini. drago vjere i narodnosti. a isto tako i 0 naucir Jednao njihova poslovica veli: "Trazi nauku od besike do motike". Z~ to i kaze imami Ali: "Nauka nije samo za Inuslimana.49 skoro svak prije nego ce piti. karanfilom i udgacom. tamjanom. koji no hi trazio nauke. dolaze oni isti iIi drugi ljudi i kade · ih gjuniakom. angjeli. Berbe piju vjernici na uspomenu. nego njihov smjestaj. Iza muslimana valja im dakako nauku· potraziti najprije kod ehli kitaba." Nasi muslima'ni u Bosni i ~He~cegovini zaostali su islina u znanju za svojim istovjercima. slicnim tisovini sto ga hadzije donose sa Cabe. Kada vjernici ispiju serbe. jer njegova vjera njemu. muslimana. a znanje tebi.ime kod onih. prvo. Nauka je fars. bio on koje mu. koji ti znanje daje" jer: "Znanje jednog~ covjeka nije sarno za njega. imaju vrlo. jer ih vjera sili i potice na dusevni rad. odani su nauci.-. kadili i skropili majku Muhamed pejgambera kada gao je rodila. kada ga je rodila. a drugo jet Un' je to Mnhamed pejgamber preporucio. metnuti svoju vrlo tanku maramu od beza na grljak od ibrika ili na casu. gledaj mu na pamet. da traze nauku i znanja naj"": prije kod muslimana. njihov maleni broj. a na po se za Arapima." Arapi. To oni cine na uspomenu. kako je mati Muhamed pejgambera. a na FO . a isto tako i nasi. Svi muslimani uopee. nekim drvom. to jest obli:gatna dUZDost za svakoga muslimana i muslimanku i onaj. ali tome nijesu krivi oni. mnogo prekrasnih poslovica i mudrih recenica. a no na vjeru.. lijepih misli 0 8vemu eto je ljudima korisno. pa pije preko one marame. To cine iz dva uzroka. veli na jednomu mjestu: "Znanje je filrs za svakoga muslimana i mu'slimanku". ali ako ne mogu nam dovoljno znanja kod'. zatrazila i ispila casu serbeta. u kojima ima. neka ga potrazc kod koga drugoga. a onda skrope jednogn za drugim mirisnom vodom od ruzica i drugih mirisnih bilina. radi cistoee i zdravlja."Uci od onoga. nogo da drugima koriRti. a onda tek kod naobrazeBih viscbozRca. a druga: . Da. kako BU meleci.. ti najinteligentniji i najprosvjetJjeniii muslimani." TIi: "Kada se skim druzis.

- 50- l\Iuslimanski imucniji gragjanin. .

sto mu je na begovskoj iIi aginskoj zemIji urodilo. a hrvatskoj knjizevnosti dali vise vrsnih pripovjedaea i pjesnika.. ti stari bosanski vlastodrsci i plemi6i. naimc ctac obitelji. niti moze biti indolentan. sto su sve do najnovijeg doba. i koji s~ razumiju u narodno gospodarstvo.a on i zemaljski porez. Elemenat dakIe. zitu.- 51 se to. bili pod . age. i da od kmetova uberu hak. bilo to u sijenu. da na I 1jima moze zivjeti i po koja stotina kmetova. zanatlije i seIjake. Na beglueima grade bezi i ag~ Ijetuikovce.za njegov trud. duzni su oni. ~to -mu je te godin~ urodilo. pnskom i handzarom. vocu iIi * . njihovi kmetovi. sto je na begovskoj iIi aginskoj zemlji urodilo. iIi u njima drze svoje subase. Da ee se oni Bve to ljepse razvijati. po hidzri iIi hidzretu. tu spavaju znanja i umijenja. Osim toga plae. koji znad~ citati i pisati. Neki bogati age i begovi imaju u jcdnom komadu toliko zemalja. zakonom propisanu trecinu. zdrav i dusevno jos sasvinl svjez elemenat i za to ce lijepo napredovati. Nasi su muslimani od naravi jak. nije. Obicno u sredini cifluka zadrzao je gospodar sebi jedan komad 2emlje. koji on sam obragjuje iIi ga daje komu u najam. Oni su popravili svoje skolstvo i osnovali gjacko potporno drustvo "Gajret". Svaki kmet. niti moze biti za kulturu nesposoban. U tima 'cardacima zivu oni po nekoliko mjeseci Ijeti i u jescn iIi ih predadu zakupnicima. Bezi. nije. premda ima dosta kmetova i muslimana. Kad dozrije zito i drugi jesenski usjevi. tako zvanc cardake. da pobiIjeze sve. kuiturnom polju ucinio. to jest desetinu od · svega. Takav komad 'zemlje. subaSa obicno dcsetinu in natura i to mu je placa . Kmetovi su vecim dijelom krscani. Subase su obicno nesto inteligentniji muslimani. sve do okupacije. ima svoj dio zemlje~ koji se zove kmetovsko seliste. citluk ili cifI uk. dokazuju nam i danasnji uspjesi. a istorija nas uei. Oni BU uredili Bvoje vakufe i oSllovali nekoliko novina. ali mu mora davati trecinu od svega. a imaju vece iIi manje komplcksc zemalja. safera 1276. da gdje Davor svoje krvavo kolo vodi. zovc se begluk. kmet je od svoga age iIi bega sasvim neovisan. on je sl~bodan. Muslimani u Bosni i Hereegovini dijele se na begove. Zakonom od 14. trgovee. koji je u tako kratkom vrcmenu mirnoga razvitka toliko toga ua. vecinl su dijelom posjednici. Od ubrane trccine dobiva. pak onda mnoge age. Na tima zemljama zivu seljaei.

akC' se snjim 0 otkupnoj cijeni sporazumi. od koza i ovaca.emaljski porez. ali plaea ddavi brojacinu od sitne stoke. koji ju je kupio. moze se otkupiti. eventualno i kmet u Posa\'ini.52 - povreu. ne moze ga beg iIi aga protjerati sa svoga zemljiMa. pa i zu. novije doba stali su i oni sve to vise graditi kuee od kamena iIi od . Ako jo kmet stekao neSto novca. On prestaje biti kmetom i postaje svoj gospoclllr. NaSi musIimani stanuju vecinom u drvenim ku~ama. ako to beg iIi aga dozToIi i . konja. ovaea i druge domaee zivotinje ne plaea on ni treeine. ni desetine. Dok kmet daje svomu agi iIi begu propisanu treeinu i :z. koliko ce i sto ce koje godine na kojoj parceli posijati iIi posaditi. Od goveda. njega vrijede ista pravila i obvezc. a ne moze mu niti zapovjediti. Kmctsko seliste prelazi ou otca nn sinn. lsto tako ne moze ni kmet bez osobitoga uzroka i dozvole oblasti ostaviti svoga agu iIi bega i prijeei komu drugomu. Musllmanski 'seljak: aga. U tom Rlueaju prelazi zemlja s age iIi bega na kmeta. Tek u. kojo su vrijedile za njegova oca.

Perde i dasciee su ohojite zutom iIi ervenom hojom. a. kakovidimo. Tim vise zraka i svjetla naci ces u gornjem boju. drveta. jer tu ima prozora u izobilju. Donji jc hoj u mnogo kuca od kamcna.- 53- opekl1. Za turske uprave u ovim zemljama. a zidovi od cerpica CRiegelwand). Te kuee zvao je narod kulama. a ima i . stanovali su skoro svi u drvenjarama. a u gornjem ljeti. i solidnije gragjen. Sto 'ti obicno u oei upada. a jos manje svjetla jer· ima malo prozora. Kuee su DliSih muslimana skoro uvijek cetverouglate zgrade. Iz prizemlja vode u prvi hoj obicno uski strmi basamaci. docim je gornji skoro uvijek od.takovih kuea. ~aj basamaka je drvena perda. a i po selima su na jedan hoj. stanuje nas musliman zimi. te su izvana i iznutra hijelo okrecite i vrlo ciste. Starinske su hosa'Ilske. U donjem boju. ~ I "1'"• Muslimanski seljak: aga. koja lezi na lijepo izrezuekanim ~cicama. eventual no i kmet u srednjoj' Bosni. a na po se muslimanske kuee ozdola nesto manje. Skoro sve muslimanske kuee po gradovima. cvr~ce }Z t --$ I" /4. u kojima se je poredao prozor do prozora. a hile su znakom velikoga hlagostanja i hogatstva. a sarno neki te neki imao j~ zidanu kueu. U donjem je hoju malo zraka. koji je. a gore i sire i dulje nego u prizemlju. kada se uzpnes tima basamaeima u prvi hoj .

.vice) .0 ~ Kahva 1 muslimanske kucice na Bendbasi nad Miljackom u Sarajevu. (Da se vidi I kako naSi muslimani umiju da izaberu zgodna mjesta za svoje stanove i zab.

harem iIi' haramluk. a osobito ugledniji bczi i age. 8to skoro U Hvakoj ve(~oj i ljepsoj ltuci dogjes naiprije u cetvero. gdje ima snme. koji su cesto Vi8i od same knee. obicno strmi krovovi. a sarno u vrlo rijctkim kucama naci ces i to od novijeg doba stednjake (Sparherd. gdje obitelj stoji pod. imaju po dvije kuee za stanovanje. Obicno pod' pendzerima harema i to na sokacnoj strani. na po se u IIerccgovini. l~oja vode u po=. Siromasniji musliman prima gosta i prijatelja u istoj kuci. Te kurnzane ne sarno da nadomjestaju plotove. gdje nem~ Huma. U Bvakom BU zidu predsoblja po jedna vrata. knee su pokrivene daskom. llego 8ll i neka vrst reklame. otvor kroz koji se dim pusta. Kako nasi muslimani vrlo ljube" prirodn.55 muslimanske kuee jest to. istim krovom sa ku{~nim starjesinoDl. loze i danas na banku. U jednoj kuci stanuje gospodar sam i docika u njoj svoje znance i prijatelje.ebnu odaju. Ko je bogatiji ima dvije. kao sto je to 11 modernim zapadno evropskim gradovilna~ nego oni grade kuee ponajvise uz rijeke i potokc. a U onima.cc kucna badza. KuCa u kojoj stannje on sAm. a u drugoj stoji fin obitelj. nc pazc muogo. jer nasi. pctero i sesterouglato predsoblje. sagradili Sll oko kuee visoke zidove.) U selima. kasabama pa i u nekim gradovima. da au im kuee na drumu i da se redaju jcdna do druge. Pokrivclle su daskoln iIi crijepom. da onn nije fukarska. Imueni ljudi. a opletene pletcrom iIi BU zbitc od dasaka. po gorskim obroncitna i d'rugim zgod" nim mjestima. ncgo u onim kueama. da se u avliju' ne vidi.iIi kamenim stupovima. neka se biva vidi. kamcnim ploeaDla. pak onda mnoge agc~ a i nekoji trgovci. Odlicniji i bogatiji begovi. smjestio je nas musliman mcgju tarabe i kuruzanu. a u novije doba i opekama. pa i odlicniji muslimani. iIi kako lleki kaill ahar~ a gdje mu stoji obitelj. da se odnikale u avliju vidjeti no moze. U onim krajevima. osobito u Krajini i Posavini naei ees pred skoro svakom imucnijom muslimanskom kuc. pa i vise kuruzana. u kojoj . odakle se pruza Iijep vidil~ na sve Btranc. Na krovu je svake drvene ku. nego bogataska kuca. Ka kueama koee se visoki. zove Be selamluk.om visok plot iIi tarabe. Kuruzane leze skoro uvijek na jakim drvenim . upravo llUZ110•. To je ne sarno lijepo i prakticno. tri.

ozgora dn'ena. Ozdola zidana.Muslimanska kuca u selu. .

koliko uziva. U nekim aharima stanuje gospodar u prVODl boju. Poslije okupacije radilo se je jos i vi~e . doticno ahuru i na haremu su veci iIi manji balkolli obicno izgledom u haseu. Da n Bosni i Hercegovini nalazimo dosta u istinu vrlo lijepih kanja. dv.di mn se na lieu. . ustrajni i brzi. . za to vee odregjenoj odaji.' kada su im konji vrlo lijepi. koji uteku. ali za to ziva i vatrena pogleda. istina maleni.iste arapske krvi. a osobito ua velike blagdane posjeeuje.- 57- mu je i obitelj. To balkone zove Ilarod div~nhane iIi kamerije. kao i nluslimana. hilo to cinovniei iIi gragjani. Slatko . a uvela je i trke do.kap. aim su gosti sjeli na mindorc i sa domae. te su oni obicno u proljecu i ljeti vrlo mila obitavalista nasih muslimana. Onda on ne zna. oko oplemenjivanja bosanskih konja. n.illom se za 7. mcda i secera. Hi~mecar ima na ramenu iIi na tabaku peskir. Musliman ljuhi .lnecu obicno u plavu iIi crvenu stakIcnu p08udu.. kueni sluga. ako rr1U dogju ugledniji i odlicniji ljudi. na selamluku. ako ga sto vise znanaca i prijatelja. pa ne sarno da se godiroice u Bosnn dovodi sve to vise hatova ciste arapske krvi. Stl mn dolje. Danas ima u Bosni i Hercegovini do osamdeset hatova ciste arapske krvi. ~luga nosi slatko od gObta" d8~'g8st&: i svaki·· uzme nesto slatkoga~ metne ga u usta. nego je visoka zemaljska vlada za Bosnn i Hercegovinu odrcdila i llagrade za najljepsuzdrijebad. docim. Osim slatkoga su lla tabaku i case pune hladne vode." Fa kako da i ne ljube svojih konja.vi. goste rodom podvorio. pase i drugi Casniei. a iza toga pije.. . ulazi u sohu hizmeear. kojinl si gosti iza Nlatkoga otiru rukc i uata. kako bi ih bolje docekao i gdje bi im ljepse mjesto DaSao.Na skoro svakoj muslimullskoj kuci.dravlje upitali.gost. ali u po~ebnoj. slatko.jje:' vode. u "podrumn" konji i goveda. . On jednako rado i iskreno docika inovjerca.a i vrlo mu je drago. osobito mu je 'Inilo. nosi isti iIi koji . Slatko je llcka vrst kompota od ruziea i jabuka.macih konja i odredila nagrade onima. kada se baei "na sapi debela gjogina. koje su jos za otomanske vlade u ove zemlje dovodili sultanovi valije. Kada je ovako sve. "a pokraj slatkoga iIi u slatkom je zlatna iIi srebrna kasika. a ponajvise od t~nja. uzrokom je oplemenjivanje domace pasmine sa hatovima c. tasse. i nosi na tabaku.Konja ljubi musliman vise nego ikoju domacu zivotinju.

ako je dosao iz daleka iIi ako ga nije dugo vidio. U mangalu metllu do polovice pepela. On metne duhan u papiric. da podvori goste cigaretaIna. da i ti zadimis. l\'Iangale Stl.- 58- drugi hizmecar ua tabaku serbc iIi limunadu i opet dvori goste rcdorn. a ozgora eumur. da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi. a za veeu sjegurnost metnn u zeru ve}ik (~avao iIi konlad eistog zeljeza iIi koje druge kovine.anom po jednu dagaru punu do vrha cumurom. on ce zapaliti nargilu~ popusiti dva. pa kada so jc eumur dobro razgorio i u zeru pretvorio. da se mogu megju dagarama prosetati. da ga on SAID dogotovi i zaslilli.asti on goste i duhanom..nctl iIi magazll. tri dima. U znal~ postovanja naspram svojih gostova i prijatelja. UstancR Ii Zlml ranD ~ jutro i krenes kroz bosansku earsiju. Osim sa gotovima eigaretanla. kako sjede. dagarc j dosta duboke posude od bakra iIi zemlje. Caben travu donose hadzije iz Cabo i odatle joj ime. a desnom dodaje cigarete. nego ga dade gostu. dotakne se 01). Iza toga ustane sam kucedolnacina. koju narod u sali zove kandzija. jer je sad doba. a u nuzdi bogme i ruke ngrijati. Ja ne znanl. dasku iIi sto takova i mase njoDl nad cumuronl. ali ja sam u tonI uzivao neku nasladu i za to sam svakog& jutra ranD ustajao. lijevom rnkonl prsa. kako ni za sto. Na krnju dolazi crna kafa. na po se. Da bude u kuci sto ljepsi miri~~ metnu nn zeru nesto caben trave (udal. posadice . Osobito ugledlla gosta i vrlo dobra prijatelja. uzme masicalna zern iz mungale i dodaje redom svima gostima da zapale. ili sikterusa. a ouda ce tebi dati. opazices pred sk. Ako je zimno doba. iIi l{ako ih neki zovu. c. Ako dOgjC8 u kneu kakovom starom uglednonl begu iIi agi. kojima griju svoje stanove. iZllesu mangalu na sokak iIi u avliju. unesu je u k. koja vrlo ugodno mirise. a prljavi segrt uzeo je konlad debela papira.I . koji pusi nargilu~ pa ako si rou osobito mio i dobro dosao gost. Iza druge kafe. I(ada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu. zamota ga ali ne zaslini. dueane i radionice. upali sibicu i svojom mn rukom pripali. ustaju gosti i prastaju se sa ku~ c~domacinoln. iIi rogjaka. sa segrtima posaliti. Da im ugljik ne naskodi.oro svakim due. da se sto prije razgori. ugljen.

- 59- .

da ne zaprlja cilima. sarno sto ee domaeica. pa i siromasnih muslimana. taka. Kao ~vuda. slicnom donekle saau. nego jednostavnost i prakticnost. a onda ju onako dimecu podaje svojoj gosci iIi prijateljici. koji su uza zidove prislonjeni. bilo u svoju ili u tugju. Velika sirotinja prostire svoje sobice hasurama. koje BU hasurama pokrivene. U kucama odlicnika su na seci. U svakoj mu~limanskoj kuci ko~i se. koje su i minderi. &. Neki pune mindere i milaVOID. tako se i u muslimanskoj kuei opaza ne sarno Iijep red i cistoca. u selarnluku. neka vrst niskih dosta sirokih klupa od drveta. koje su poredane i pricvrseene uza zidove. ima on secije. nego i jelom i· picem podvoriti. Makat je U odlicnika cesto izvezen srebrom i ziatorn. koji BU po mjeri u jednom komadu otkani. Sve sobe riasih. ali vrlo dobra bosanska furona. vrlo finom travom. koja je obi~no zutom iIi . Zene caste isto tako svoje prijateljice. Sirotinja nama mindera. cigaretu sarna zapaI~ti i nekoliko dimova popusiti. Bogatasi prostiru na mindere svilu i kadifu. Neki bogatasi imaju vrlo velike i fine eilime. niti u selamlucima nemaju muslirnani ni izdaleka onoliko pokuestva. obi~no za vratima visoka. a kod odlicnika i u tako zvanoj sikli odaji. ispunjene vunom iIi kostrijeti. da svaki pokriva cijelu sobu. koji se inace zovu ponjave i koje ~u sami nacinili od starih krpa i konaca. tkaninorn sli~nom cilirnu. pre~rita makatom. Kada musliman ulazi u kueu. Na seeijama su dugacka i kao seeija siroka siljteta. prostrte su eilimima. U sobi. Mjesto matraca imaju neki na secijama mindere. Svojim ga je eurkom ogrnuo. pee. u kojoj muslirnan doceka svoje goste i prijatelje. Niti u haremima. koliko ga to kod nas u skoro svakoj ~dlicnoj kuci nalazimo. ako joj je' gosCa vrio draga. Seeerii mu kahvu dodavao. ostavija on pred vratima cipele iIi papuce i ulazi bosonog iIi· u earapama u sobu. koja iz vode raste. a siromasniji meeu pokrivace od basme iIi cohe. 0 tom pjeva i narodna pjesma: Lipo ga je pasa docekao.jama fini jastuci. Jastuci su obicno od iste gragje i iste boje. u8ka. nego samo'secije.- 60- domacina na svoje mjesto i sam ee ga ne sarno duhanom. iIi cilimirna. vidio sam i takovih. Na ~voje ga misto posadio.

duhan. Cabu. da im ne smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine. metnu duseke u mnsandere. Obicno kraj hamama naci Ces i dolaf. Krllj nje vial se t. kula. premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati. . Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene stihove iz Kur'ana. zv.- 61 - crvenom bojom obojena. Kada BU u jntro sa dusekll ustali. U spavacim sohama nasih muslimana nema kreveta. Stolova i stolica nijesu naSi muslimani Bve do najnovijega . a i danas naci ces ih samo u kueama aga i begova. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi kupaonica za umivanje i obredrio pranje. Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo. Muslimanska kuca u varoSicl iii kasabl. d. Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete zemlje. Case i t. kao sto su lule. Prije nego Ce na 'pocinak. a u nekima su slike. jer im to vjera zabranjuje. jer ana covjeka na taStinu pobugjuje. u kome dde stvari: koje im svaki Cas trebaju. ormaric u zidu. nego oni spavaju na jastucima i dusecima. koje nam prikazuju Hadzerul-Esved. Svjetskih slika. Meku.postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu.vremena poznavali. trgovaca i nekih effendija. a osobito kipova nemaju.

. I rubine slazu i spremaju u sanduke.- rJ) (. Oni nemaju ni ormara.. I (\ . Zenska odijela i " 11'. nego im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu. da zenska odijela i rubine na zidu kao muska vise." - 62- koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. jer je velika sramota.

trojica iIi vise njih na ulici. a u drugoj legenj. u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblaci: . koja se takogjer zovu hamami.- 63 Kada nas musliman u jutro ustane. Dok se perc euci on i Lijevo ozgor ibrik s le~enjom. pa sastanu Ii se dvojica. pa kada se je gospodar umio. u polju iIi gdje drugdje. a. Cucanje je ne sarno u muslimana. Ibrici su posude iz bakra iIi mjedi sa pouzim grlom. I u uarodnoj pjesmi spominju se vise puta hamami. plitku posudu od bakra iIi cina. . da ih noge ne zabole. koji u jednoj rud drzi ibrik. umivanje i uzimanje abdesta. nego i u svih Bosnjaka. pa dok gospodar pere ruke i lica. SiromaSniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam iIi mu lijeva zena iIi koje dijete. Sluga ima na ramenu peskir. a osobito su lijcpe oue pjesme. Ostalo razni istoctlJacki luksuriozni predmeti. eucnu oni. dva i vise razgovaraju. Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i za to ces u skoro svima vecim mjestima Bosne i Hercegovine uaci javna kupalista. umiva se iz ibrika. uzme peskir slugi s ramena i tare ruke. pa se tako po sahat. gdje nema mindera ni secija. uopce vrlo u obicaju. ddi mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teee. U ibricima dde oni vodu za pice. Bogatiji ima slugu. slienu luvoiru. sluga mil.

kao o~i u glavi. jer je ona mati njcgove djeee. u kujoj se izragjuju razlli melalurgicni predmett. jos manje beg. ali ne toIiko radi nje same. Muz je otac i glava obitelji. Nagizda se sto god moze bolje. da Sll druzieom svoga zivota dijeli dobro i zlo. Musliman vrlo . . to jest gospodar. vee vise puta skrajnja tlirotinja. sto ga vd dragosti j iz postovanja zove aga iii beg. Ona ode u vruee hamame.liubi obiteljski zivot. vidi se po tom. pa je Ii stekao toliko imetka. sto mu je od Muslimanska radioniea. Uze ibrik i raki safuna. da moze uzddllvati sebe i obitelj: on si savija domaee gnijezdo. jar su ona njegovi naHljedniei. Umivala bilo lice svoje. komu se dragb volje i bez prigovora pokorava zena i djeca. Boga sugjello dok na ovuj zemlji zivi. put od puti nJegove. Koliko zena postuje muza. Svoju djeeu ljubi musliman vrlo njezno i pazi ih.. to. krv od krvi njegove. koliko za. premda on niti je aga. Kao sto ljubi djeeu. iato tako ljubi i zenu. a.- 64- Kad to ~ula ajkuna divojka.

a na prozorima harema su guste drvene iIi gvozdene resetke. iIi dcmirli pendzeri. ne vidi. ali joj onda mu! ne mora dati nicaha. kao kod bosanskih nIUslimana. mora joj platiti nieah. mora je po zakonu isporediti sa prvom i dati joj sva prava kao i prvoj. nego je moze i pustiti. zove se puscenica. jer im to zakon nalaze. Ali ne sarno da musliman moze sebi na prvu zenu dovesti drugn. demiri. n ske kuee i avlije ogradite visokim zidom iIi tarabama. Momka ozenili. u ha- I . neIjubljcl10j djevojci. Udovica S~ moze po drugi put udati tek iza cetiri mjeseca i deset dana poslije smrti prvoga· covjeka. Broji njojzi gospodsk~ niCahe. Premda nas musliman moze da ozeni dvije. Kad muz pusti zenu. Ako muz pusti zenu. Ako je uzeo drueu zenu. jali udovicom. Sarno u iznimnim slueajevima. sto vise. a osobito. da ih koji muskarac. a on rnjesto da ide u halvat. to jest svotu novaca. ako mu prva zena nema djeteta iIi ako ragja samu zensku djecu. 'sto joj gar je on prije vjencanja kupio. Bas radi toga BU skoro sve mUBlim~. ona mu mora vratiti i ODO ruha. zovu se demiri. uzima on rijetko kada vise od jedne. ali se njegova bivsa zena ne moze udati. Muslimanske se zene i djevojke kriju. kako su to jos prije vjencanja ugovorili. pa i cetiri zene. "Jar ako ee tri put puscenicom. koju je muz ostavio. ti mi ziva bila "I tako mi ti sugjena hila "Jal' divojkom. tri. lato tako moze i zena ostaviti svoga muza. Broji njojzi stotinu dukata. prozori pako. moze odmah drugu vjencati.- 65- Malo ces gdje naei onako njezan obiteljski zivot. ali za to valja da ima vazna uzroka. Drvene resetkc zovu se musepci. I narodna pjesma spominje puscenice na vise mjesta. a gvozdene. ako im nije u rodu. j. sobu za mladozenje. na kojima Btl gvozdene resetke. "Nc eu Hate. dok ne progje iddet t. uzima sedefli tamburu i pjeva svojoj dragoj: "Sada misli Hata Hadzagina "Da ja ljubirn prebijelo lice. Ka divanhanama. Osobito zene moraju dobro paziti. da ne govorim o trecoj i cetvrtoj. Zena. cetiri mjeseca i deset dana otkako su se razvjeneali. uzima on drugu zenu.

Ima nekih krajeva u Bosni i Hercegovini gdje se musliman. Na vratima je skoro svake bolje muslimanske knee gvozdena halka i na tu haIku udara onaj. zna se da ga nema kod knee. da ga ukuCani ~ujn. koji misle da bosanska muslimanka niAta ne radi. a nije ni cudo. kad tako misle i pisu neki inace dobri putopis(·i.. da joj iii on sam iIi njegova druzina sve u kueu prinese. dok nije udario stapoin iIi rukom 0 tarabe iIi vrata. u Krajini mislim da se ne kriju za to.ne kuee. halke na vratima. pak za to. da ga uku6ani cuju i u kuell uvedu. Djevojke se' ne moraju toliko kritj kao zene. ali za to ipak ne ee strani muskarac u kueu uni6i prije. da to nije" od potrebe." . sto ih obavljaju i nase zene. Ne kriju se jedino u dolini rijeke Rame. a ··r . da mogu zene i djevojke vidjeti sto se vani dogadja. Za to on~ mogu' i na vodu ici. udarice stapom ° tarabe iIi vrata. sto ih ima dosta siromasnih. pere i kueu redi. niti mi to znade ko kazati. Da se. Bosanska muslimanka ne sarno da je vrlo marljiva. To udaranje 0 haIku iIi 0 tarabe. zeni ne desi prilika. iIi ee te barem po imenu zovnuti. a ona da onda dalje radi. ~ko ti kakav musliman zeli u kuell doei. upravo im je u krv preslo. koji su ove zemlje doduse proputovali. dUZ8ll je 'muz. Ako fin se ovaj ne odazove. koja kaze: "Nauka je muka. ali i one moraju paziti. Ima mnogo ljudi kod nas. Sarno kod vrlo siromasuih muslimana nema . nego je i dobra i stedna kueanica. premda dobro znade. pa i one moraju kao i muZevi im i u kuci i u polju raditi. u Turskoj Hrvatskoj. ali ne smiju niposto u earsiju. sije i veze. Ona obavlja Bve poslove.- 66- remima takogjer su demiri iIi musepci. pak su njihova veziva. jer su na granici. da sto kupe iIi prodaju. ali tih je vrlo malo. gdje zivu sami muslimani i katolici i u sjevero-zapadnom dijelu Krajine. mislim u Hrvatskoj. . da ga gdje drug~je potrazi. a oduka tri sta muka. Za sto se ne kriju one u dolini Rarne. nego tka. a drugo. prede. ona ne samo da kuha. da je koji nepoznat muskarac vidi. ali nijesu nasih rouslimana i njihovih obii'Alja prou~ili. ali i ovdje se obistinjuje ona narodna. ske zene i djevojke sa sela ne kriju. iIi dok nije po imenu zovnuo kucnoga domaeinu iIi koga drugoga muskarca iz o. ako nije vreln daleko. a njih da niko opaziti ne moze. da ih osobito koji inovjerae ne vidi. koji zeli u kueu. a i po cijeloj Austro-Ugarskoj monarkiji. a onaj onda odlazi. ne 'znam.

.Ku~a Imu~nljeg rnuslimanll Iz vana.

ako vide. koliko im je sarno l11oguce. a osobito im je milo. Kao prave matere~ vrlo su sretne. a njeka upravo umjetnicki izvedena. Kada im takova zena u knell dogje. ako im takova zena pohvali i miluje djecu~ jer BU im djeca najmilije blago na zemlji. nose fenjere iIi one. dar. srebronl iIi zlatnom zieonl. Ako idn kuda u vecer. tacnije dzemaatinla.. vrlo lijepa i ukusna. Po tima cipelama iIi papucama zna i muz. krate sebi vrijeme razgovoronl. One idu . ako je odakle dosao. iIi ko iz 'njihove pratnje. sigurna je. a dijele se po dzematinla. J{ada koja zena dogje u posjete svojoj prijateljici. pozivaju je k sebi i svaki put se razvesele. lle znaju. pak onda odu zajedno kojojgod na sijelo. . Kada nemaju posla. Koju krseanku zavole. Hi se izvezu u zatvorenom fijakeru iIi ih. One im pokazuju svoja odijela i l1akite i eglenisu 0 svemu i svacemu. one ce joj svaki put na odlazku reci: "Ma dogji mi gospoja!" Muslimansku zenu rijetko ees kada vidjeti samu na sokaku. a nekada i. Odlicnije zovu hanuma. oso~ito supruga koga cinovnika. Je Ii koja zena darovala njezinu djecu. kada iIi kaduna. ~ osobito ona protkana svilom. ostaYlja. vole ju bas od srea i teze upravo za. prate sluskinje. J{ada su na sarno sa. dati. nju sve svoje nakite. Dolazila takova zena k njima jos tako cesto. pred vratima harema gornje cipele iIi papuce. pak se vrlo vesele. ako joj njihova odijela i nakiti Jijepo "ujisu". da je tudja zena kod lljegove u posjetima i za to nikada ne ulazi svojoj' zeni. svojom goscom rado hvale svoje muzeve. eigaretama i ernom kahvom. njihova djeea. ako ih posjeti koja odlicnija kri5canka.jer ne mogu k njoj. Bez fenjera i pratnje ne smije muslimanska zena i djevQjka u vecer iIi u noci iz kuee izaci. kad im ona dogje. da ee i ona njezinoj stogod na peskes. a starije i odlicnije hanume. Muslimanskoj obicnoj zeni kazu bula.vrlo rado jedna drugoj na sijeIa. da je takovoj zeni drago njihovo drustvo. tri dogovore. vee ih se dvije.: njezininl drustvom. kako bi je ljepse docekale i bolje podvorile. one ce ju i u svoja odijela obuci i metnuec na. pristaju. Dzemat je skup kuca i Ijudi oko jedne * .- 67- . Bogatije i odlicnije. pak .. koje ne ce da hodaju sa drugim zenama. a osobito su sretne. Onda ce joj one sve po volji uciniti. Radi svojih zena i sceri zivu muslimani... dok joj nije gosCa otisla. odijeljeno od drugih vjeroispovijesti.

Hodzu i muhtara placaju dzemacani prema ugovoru. da im se poslije smrti "prid dusn hatma uci. sto u zcmljistima. da je kazni. koji traje godinu dana. iIi ako im ko sta drage voIje dade. Hodzama daju stan u naravi pod kojim je ujedno mekjteb iIi mejtef. te da se tacno vrse Bve naredbe i zapovijedi pretpostavljenih ohlasti. koji BU sagradili dzamije i za njihovo uzdrzavanje ostavili znatne fondove. Poslije godine dana mogll dzemacani izabrati istoga hodzu i istoga muhtara. Svaki dzemat ima svoga hodzu. a vrijedi od Jurjeva do Jurjeva. Muhtar pazi na red i mir u dzematu. koje grade i uzdrzavaju ljudi istOgLl dzemata. kueama i kmctskim sclistin'la vrijcdnost od preko deset nlilijuna kruna. a pobozni ljudi ostavljaju takogjer znatnije svote za uzdrzavanje dzamija. za tim novac. dakle vakufu. pripada say njegov imetak dzaIniji. pasa i vezira. knee i kmetove." Ko inla ncvaljallu i neposlusnu djecu. Osim hodze ima 'svaki dzemat i svoga muhtara. Muhtari dobivaju placu obicno u naravi. U nekim sIu~. ako je ko umro bez djecc i drugih zakonitih uasljednika. Hodzu i muktara placaju u naravi. zito i drva za ogrjev. kojim "muhurleise" pozivnice i druge sluzbene spise. Mnogi bogati. Ta so jc dal~lc svota pod . da su mnogi vakufi po Bosni i Hercegovini vrlo bogati a neki da i velikim nepokretnim imetkom raspolazu. dobivaju hodze toga dzemata svoju plaeu iz vakufske bIagajne. muslimanski svecenik. nego i zemIjista. 08im toga dobiju oni jos nesto novca za zapise i nicahe iIi vjencanje.- 68- dzamije. a daju im i gotova novca.ajevima opet dobiva hodza svoju placu od vakufa. a dzemacani rou dajll stan. Isto tako. Svaki muhtar ima svoj muhur iIi stampilj. a osim toga daje im Bvaka kuca toga dzemata po jednu krunu godisnje. Ako BU dzema(~aui vrlo -siromasni. Najbogatiji vakufi jesn vakufi careve i Husref begove dzamije u Sarajevu. U svakom je dzematu po jedna iIi vise dzamija. drva i zito. Ferhadije u Banjojluci i Karagjoz begove dzamije u Mostaru. muslimanska osnovna skola. koji pred narodom u dzamiji klanja i djeeu mu u vjeri poducava. Vakufi su hairi iIi zaduzbine careva. Ugovor sklapaju obicno 0 Jurjevu. moze po serijatskom zakonu say svoj imetak ostaviti dzamiji. Svi vakufi u zemIji reprezentiraju danas sto u gotovom noveu. Za to nije cudo. a ~ogu i koga drugoga mjesto njega uzeti. za tim bogatih aga i begova. Dzamiji mogu ostaviti ne sarno gotov novac.

Kulen-Vakuf. uz ~est do dvanaest procenat3. onako jc ostalo. isao je na fetvu muftiji.uce. pa. Na koneu svake godine duzni BU kadija i mutevelija da vakufske raCllne predaju poreznonlu uredu. jer se vakufske zemlje i dobra ne ~miju prodati. iznajmIjuje ih na neko vrijeme. sud~ u . Vakufskim dobrom upravlja mutevelija i dva medzlisa iIi zastupnika. kako se vee· skim nagode. koji su sve do okupaeije bili snci u vjerskim i gragjanskim raspravama. oni podupiru sirotinju i daju Htipendije siromusninl ucenicima sredlljih i visih zavoda. vIade U ovo dvadeset i osam godina iZ:l okupacije. grade i popravljaju dzamije. Osim toga claju ani novae i u dobrotvorne svrhe. kamate. i muslimanima i krscanima. ali otkako je ondje neki Kolar aga sagradio dzamij~ i osnovao vakuf. kao i nad vakufskim povjercnstvom vrsi zemaljska vIada za Bosuu i Hercegovinu kroz svoje posebne organc. Oni nadgIedaju mekj- . a Btanuje i ureduje u vakufskoj kuei u Franje Josipa ulici.Vakuf od begova I{ulenoviea i t.ostavillskim raspravama i t. a Kulen.69 budnim okom vis. a sudili BU po ~erijatu.kako je muftija presudio. te ih onda iznajmIjuju. Vrhovni nadzor nad svima vakufima. Oni vjencaju i razvjencavaju. Skender-Valtuf dobio je svoje ime ad Skender-bega. Muteveliju i medzlise nadzire kadija. Gornji-Vakuf. Nad hodzama su kadije. a ucgdje i hodze. placaju mujezine i dzamijske podvornike. Osim toga grade ani vakufske k. Nad svima je vakufima vakufsko povjerenstvo u Sarajevu. Ako vakllf ima zemalja. Kadije su i danas namjesteni kod kotarskih ureda. Dalje apelacije nije bilo. Doljnji-Vakuf i mnogi drugi. dobilo je' to mjesto i~e Varcar-Vakuf. koje narod izmegju sebe bira. upravo podvostrucila. Po vakufima dobila su mnoga mjesta u ovim zemljama svoja imena kao. Ko ne bi bio zadovoljan sa presudom kadije. ali sude sarno u vjerskim stvarima i raspravama·. musliInanskom vjerskom zakoniku svemu narodu. Varcar-Vakuf. Muftije su duhovni starjesine svaki u Bvome okruzju te im je drizDost da nadziru muslimanske vjerske zavode. Varcar-Vakuf zvao se je prije Varcarevo. d. da ih ondje pregledaju i ispitaju. koje se sastoji od samih-Inuslimana. d. niti sta nova narucivati.~vojih istovjernika. Vakufskim novcem uzdrzavaju. pak se bez znanja kadijina ne smije u dzalniji niti sto popravIjati. Gotov novae daju na fais. zem. Skender-Vakuf.

70 3 iii' l< ~ .

Hodze. sluSatelje medresa. toga doduse izricno ne zahtijeva. muslimanske bogoslovije. lako ceS kao i naSe svecenike i po odijelu megju ostalim narodom raspoznati. dakle sest u zemlji. profesori. Nad muftijama i kadijama je reis-el-ulema. Preko. U svakom okruzju ima po jedan muftija. jer dok svjetovnjaei muslimani nose caksire. Te ahmedije kupuju oni u Meki iIi u Carigradu. Dervls. Vjer:. koje im skoro do zemlje seze. sto oni nose ahmedije od vrlo fine i tanke znckaste svile. a moraju da budu ozenjeni. erne caksire od cohe iIi polusvile. a ne narod. ramena prebaeili su dug ern kaput. nose njihovi duhovniei salvare. za tim mujezine i sohte. a isto tako i medrese. koje se u listovima kopcama kopce. . a oko fesova imaju kao snijeg bijele saruke ili ahmedije. vrhovna duhovna glava svih muslimana u Bosni i Hereegovini. koje vrlo cesto mijenjaju. kadija ili muftija ne bi u svome narodu mogao steci ugleda i povjerenja. koje su sve do peta vrlo siroke. ali neozenjen hodza. Svi muslimanski duhovnici nose bradu. Kao hodze i drugi duhovniei. Muftije i kadije plaea zemlja. iato Be tako odijevaju i hadzije. dzube. kadiie i muftije. koja je zlatnom i brebrnom zieom izvezena. niti hi ga narod u svojojsredini rado gledao. u kojima su ujedno i muderisi. a razlik~ju se od njm samo po tomu.. obicno plave boje.-71tebi-iptidaije i ruzdije.

Oni fiU daju toliko trecine. ~inan pa. jer kazao ko sto mu drago. za tim nakite. dotaknu te celom zemlje. satove. bijela dzamija sa vitom munarom. Okolo tekije i dzamije je veliko dvoriste. nego i inovjerci. mauzolej. zlatnu i srebrnu robu. kako dervisi hukcu.gradio je znamenit vojskovogja i namjesnik bosaoski Sinan paSa' pak je ona po njemu i ime dobila. Stara je to'i davna tekija. Becorn i Budimpestom.- 72- Kada smo vee govorili 0 duhovllom stalezu nasih muslimana. jer nema stalna zanimanja. skacu i hukcu. Zagrebom. gotova odijela i o~ucu. Kada dervisi kaju svoje grijehe. Tu tekiju 88. pa kako ce vrijeme provesti ako ne trgovinom. pak se previjaju desno' i lijevo. na vrhuncu brijezuljka Logavine ulice u Sarajevu. sto nam 0 tome profesor Franic pise: "Dervisi klanjaju s pocetka lijepo i skladno. koji imaju BVOjU tekiju. kojima sva roba u ducanu ne vrijedi desetak do dvadeset kruna. Iz Carigrada dobivaju ponajvise fine bezove protkane zutom svilom." NaSi muslimani vrlo rado trguju. za tim pocnn Bve brze i brze klanjati i uhvate se u kolo. a osobito fino izvezene zenske papuee. zasagjeno cvijecem i 10zom. nego i kaju svoje grijehe dok ne iznemognu i dok im S8 ne zanesvijesti. u kome se kopaju dervisi toga samostana. mogu u tekiju i u dzamiju doci ne sarno muslimani. ali inla i pravih trgovaca. Tu je i groblje. zlatnom i srebrenom zicom. a odande opet uvoze kolonijalnu robu i razne fabrikate i prodaju ih megju narod. kolane~ mergjane. Za to ima u Bosni i Hercegovini dosta trgovaca muslimana. basmu. . atlas. ture prste u usi. mole i grjehe kaju. samostan. da moze zivotariti. Ti dervisi ne sarno da tacno i vrl0 savjesno vrse sve svoje vjerske duznosti. dok im ne udari pjena na usta. mah kraj Sinan tekije je dosta lijepa. da reknemo koju i 0 derviSima. vrte se i ljuljaju sve jace i jace. istocne tkanine. a kraj nje uzdiglo se veliko i bogato turbe. koji rade na malo i veliko te trguju sa Carigradom. kao u svakoj drugoj dzamiji. Od-. Mnogi je trgovac sarno za to. kadifu. u kome pocivaju smrtni ostanci utemeljitelja dzamije. Rijekom. navescu. dapace i njihove zene. bez rada se zivjeti ne moze. ali svako mora da plati ulazninu. Trstom. da bar nesto zaradi.se. Kleknu. Posto nijesam bio u Sinan tekiji. Oni kupuju razne sirovine i izvoze ih ponajvise u monarhiju. biser. niti sam vidio. dok ih ne spopane bezsvjestica i nernoc. a ima nekoliko kuCa kmetova.

73 \ ~.II'~ . ! .

U dueaDu se je sjedeci naslonio. rekao hi kupcu: nDokuei!" i pokazao mu rukom gdje je roba. drug-oj strani sokaka. Bio je to covjek u godinama. Dogje Ii mu na ducan kakva musterija. Oko njega lebla je robs nazemlji. Ako nije mogao da koju stvar onako sjedee dohva~i. a ako ne ces. a druga je hila . on ce ju lijepo i mirno podvoriti. a osobito fino ruzicno ulje. ne ispricava se i ne nastoji da te obsjeni. Sve ostale artikIe narucuju iz monarhije. upravo sam se divio onoj Iakoei. a onda tek kuci svojoj.. varosicu nedaleko hrvatske granice i tu Bam prvi put upoznao i do~ekle proucio bosanskog -trgovca. Na glavi mu hijela ahmedija. sto ih po za-: konu moze i smije zasluziti. pa trazi u koga drugoga. z~ao je on dobro gdje je sto.skupilo se vise vojnika i nesto drugog svijeta. dakle odmah prve godine iza okupacije.pa mirna Bosna. Usred cefenka sjcdio je trgovac podviv noge na cilimu. pa sad ako ces kupiti. da ce ga sutra iIi prekosutra imati~ nego ce te drage volje uputiti na koga drugoga. Bosanski musIima. aim bi koji vojnik iIi drugi kupac sto zatrazio. On sjedi citav dan od rane zore do kasne veceri na svome ducanu. kojim je robu dohvacao. ali pri tom ne vice. on hi mu odmah dodao. kupi. Oko jednog ducana ~ bio je to nesto bolji cefenak . zatvara on svoj ducan i ide u dzamiju. On je proracunao svojih deset procenata. pa uci iz kur'ana iIi 0 cemu razmislja. je zatrazio. ZnatizeIjan primaknem se dueanu. jec' ce rijetko kada u cijeni popustiti. tamjan i i posude od bakra i mjedi. Ako sIueajno nema koga ~r­ tikIa na dUCan~. policama. pa pusi na cihlibsr. plati . u koga ima sto zelis.74 mirogJlJe. mlrlSne tekueine. pa pazaruju. ne hvali Bvoje robe. a neki bogme cita i novine iIi je sjeo podviv Doge pa pusi iz svoje Iulice iIi se naslagjuje crnom kavorn i dimom mirisne cigarete. iIi se napokon razgovara sa komsijom na Iijevo iIi desno iIi sa onim na. vee sto . Kada hi kupac dohvatio sto je trebao i za cijenu upitao. ne hvata kupca za jaku i ne cjenka se. kada je aksam zaucio. U vecer. Godine 1879. nas bi mu trgovac rekao koliko trazi. ugledne vanjstine. VrIo fin'e cilime dobivaju vecinom iz ~mlrne i Perzije.n vrIb je originalan trgovac. Ako je sada muste- I I ~ I I . muslimana.. jantar. ostavi.Premda je robe dosta bilo i premda je Iezala u dosta velikom neredu.. da vidim sta se tu prodaje. dosao Bam kao gjak uN.na rafama. sto ju je trazio.

samardzija. Danas je naraVDO i u tome sasvirn drukcije. Nije mogur. postolara. da se vidi. Sokaci.inl mjestima sastoje se od vise vecih i manjih sokaka i sokacica. Svi ti sokaci i sokacici zajedno zovu se carsija. krojaca. Svi dUCani~ bez razIike da. da se i on necim zanima. Bosanski rnuslimani pozllati su kao dobri kozari te taj zanat u nekim mjestima kao u Visokom.. a da ga on ne bi kafom i duhanom ponudio. zIatara. u kome se svi ti sokaci i sokacici sastaju. carsija je obicno sarno onaj centar. obicnc u sredini grada. u kojima su se poredali trgovci i obrtnici. . zanata ne cijene ni izdaleka onoIiko. drugi rade svoje zanate.. a i u Banjaluci ina. odgovorio bi trgovac kao preko zuba: . da sarno i heIer na cijeni odbije. da bi prijateij iIi boIji kupac dosaa na eefenak n3semu trgovc. Ducani BU se poredaIi obicno u jednom sokaku redom jedan do drugoga. have se nasi muslimani i zanatima. nozara. koji se je prema sokaku izbacio da stiti kupca od kise i zla vremena. a u nekima.Ii u njima prodaju gotovu robu.streha. popusi "cigar" duhana i popije cruu' kafu. pekara i berbera.\Trati!" i rukorn pokazao da metne robu gdje je i bila. Skoro svaki muslimanski trgovac i obrtnik ima u posebnoj kuci svoj stan. kujundzija. saraca. a u svakom sjedi po jedan trgovac iIi obrtnik. -a dr~gi se spusta llU drYCllC stupice zabite u zemlji prell dueaIlom. Ako trgovcu dogje prijateIj iIi mnsterija na duean. iIi se je ulljima kakav majstor smjestio. kao poIjodjeIstvo i trgovinu. te se prikvam:. U nekim dncanima ima robe velike vrijednosti. Kraj trgovine. nanuldzija. a u njima je nanizan· duean do duCaDa. nego je gazda ducan iznajmio da bnde megju svijetom.6s.- 75- rija htjeIa. cefcnku. iii proda. visok drveni krov. da sto kupi. terzija.uz krov.. jok!" iIi . opancara. Nad svakim je ducanom . Na svakom ducann su sa 80kacne 'strane po dva kanata. vrlo BU jednostavni i skoro uvijel~ od drveta nacinjeni. sva ne vrijedi desetak. iIi na d. a zovu se carsije.. veliko tjeraju. obicno su nesto siri nego drugi. ali pravn . kako rekosmo. kao rnaloobrtom prerilda.e ni pomisliti. jcdan se dize u vis.'a oveca kamena. sjedne na donji cefenak. sedlara. Od zanatlija ima :najvise kundurdzija..u. a u posebnoj ducan iIi radionicu. kako" rekosmo. Carsije u vee. pa dok jedni prodaju robu. dvadeset krnna. pak se onda lla njemu prodaje roba.

1 .I .

dinja. mozes u cariiji dobiti i drugo kojesta.-. U manjim mjestima ima obicno po jedna. Osim trgovacke robe i raznih rukotvorina. crepuljama. prevuce drvenu prijevornicu. halvee!". zivadi. paprike. da ta usi bole: "Hcee kitiri. mesarama. ledenoo!". drva. rijetko se dogadja. a u vecima ima ih vise. a da nesimetrija bude potpuna. gura se megju svjetinom i blijedo OdrpUllO ·momce. kestenja. naime gdje se gornji i donji sastaje. a na po se u Sarajevu. sto ti za zivot treba kao: priiesna i pecena mesa. idi u carsiju. Pazarnim danom osobito je zivahno u bosanskoj carsiji. Banjojluci i DoInjoj Tuzli graditi moderne ducane i tako stari malo po malo sa carsija iscezavaju. . kokice. ama vruce. Na kiupama. u drugima sokacima sve je tiho i mirno i tesko ces sto dobiti. a u nuzdi i po zemlji prostrtoj slamom iIi zelenom bujadi. a njima kao u prkos dere se jaki Arnautin svojim krupnim. voCa i povrea. U "Tri majke sisala. obicno Bugari. U "Prodade. jaja. zita.te ce prijesne na okc pa i litre ·prodavati. sijeku mesari na raznju pecenu janjetinu i ovcevinu i vicu iza svega glasa: "Vruce. ama vruc!" Na kasapnicama. sijena. voCa i povrca. krompira.77 Kada ce trgovac svoj cefenak zatvoriti. debela ko ruka. luka. Sada on izagje iz duCaoa i podigne donji kapak a preko sredine. U "Hajte junaei. Prodavaci limunade i serbeta glasno vi~u: "Ledeno. Pred duCanima nacinili sn bascovani. kupusa. kako su masni i debeli . heee kitircce!" Jeftina je to roba . karpuza~ lubenica. sve se pusi!" Ncki ce se i posaliti pa dovikuje: "Hajte vruea. koje prodaje kitir. Prema tomn su earsije stjecista svega trgovackoga iivota bosanskih gradova i kasaba i za to. hrapavim glasom: "Halve. citava brda od pipunaea. Premda je to vrIo primitivan zatvor.. a drugi su narezani." Odmah kraj njih sjeli BU i somundzije sa vrucim somunima i bijelim simitom. pak je zatalljio. da ko ciji ducan pokrade. trebaA Ii stogod. i u pekarama vise oguljeni janjci i ovnovi. U novij6 doba stali su po vecim bosanskim Carsijama. ispeku. nestade. a vika zaglusnija. a nekada i dvije CarSije. da se biva vidi. pak i oni dovikuju: "Vruc. pak ju zamandali i zakljuca. otkvaci gornji kapak ~d krova i pusti ga da na baglamama visi. jedni cekaju~ da ih u velikim zcmljanim tepsijama. peceni kukuruz. izjeli vas knrjaci. sve tri jalove bile. Mostaru.~cc.

Iznutra nabijena je berbernira zutorn zemIjorn a u nekima je i vrlo primiti. Sarno u jednom kutu secije je njesto Ijepsi i visi jastuk. Krov je na takovoj berbernici vecinom nizak. Kahvi ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo. Nijesu to kafane. pa da rnu bude Iakse plaeati kiriju. Uza zidove srnjestili su secije. siljte.I 1 - 78guranje. Vrata su joj rasklimana i niska. Takav duean iIi berbernicu uzeo je pod kiriju. A inace? - U 8vima vasarima ovoga svijeta. ne~o male eagjave sobice. iIi su ih namjestili na kakovom povisem mjestu Iii brijezuIjku odakle se otvara krasan pogled na Bve strane. Kahve rado grade uz vodu iIi nad vodom tako. na koje BU metnuli jastuke ispunjene vunom. da je koro svaka deseta. vrlo maleni. iIi je duean iznajmio koji kahvedzija. a u njima enG sjedi kod ognjista kahvedzija i "pece" kahvu. Berbernice su malene drvene kucice obicno u carsiji. vreva i vika kao pet flldzana za novcic. "Majstor" je poredao nekoliko debelih dasaka . a sarno finije i cilimirna. sum. kada bi rekao. i ne bi mnogo pogrijesio. da je iIi cijela zgrada nad vodom iIi da jedan dio pociva na obali. pa brije i pece kahvu. Oiela kahva prostrta je hasurarna. jer ih i oni tako zovu. a obicno se je izbocio daleko na sokak. a na jastuke su prostrli plavu iIi crvenu cohu. U mnogoj prostijoj bosanskoj kahvi smjestio se je i berberin. Takove kahve zovu se i berbernice. a najmilija su im sastajalista ducani muslimanskih trgovaca i kafane iIi boIje kahve. jer nas muslimllD rado snatri. iIi same za sebe iIi pod jednim krovom sa drugim duCanima. To je mjesto koga odIicnijeg age iIi bega. pa mozes u njoj ne sarno popiti kahvu. kaki berberin. zapadu. koji svaki dan u kahvu kao u svoju dolazi. zovfiUO je k sebi berberina i tako oni zajedno rade i pazare. dvadeseta rnuslimanska kuca kahva. kao ito su nB. Zavirimo i u tu kahvu iIi ako ces berbernicu. koji iz vode vire. najam. Kako nasi muslimani imaju svoje kmetove. a drugi da lezi na jakim direcima. pak ju promotrimo °izvana i iznut. stupovima. Unutrasnjost bosanske kahve vrIo je jednostavna. ne trebaju se oni toliko brinuti za svoju egzistenciju kao krsCani i za to imaju dGvoljno vremena za sijela i razgovore.ra. koji rade umjesto njih. milavom iIi sijenom. a prozori prljavi i maleni. nego se mozes osiiati i obrijati. a takova su miesta za to najzgodnija. van pod od dasaka.

Na polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i . koje su UnulraSnjosl kahve. sto se pod njima krije. ponajvise novinama 1 CIJeDlClma.- 79- jednu do druge. mozes lako vidjeti. cesto oblijepljene raznim papirima. pribio ih 0 grede i pod je gotov. a 11 nekima su gole daske. a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira. Ali kada se daske rasuse. U nekim berbernicama su okreciti zidovi.

izvadio je duhankesu. Kako je koji na minder sjeo. Poslije ti berberin obrise kosu. posjetniei se mirno sastaju. Kako koji musliman u kahvu unigje. gdje se nasi muslimani sastaju. osobito odlicniji gosti. kante. koji. a kraj vatre naci ~es uvijek ovecu poBudu. Zazeli Ii sada koja musterija caskom kafu. od rune zore do kasne veceri vatra. Stalni. obicno je vrlo mirno. U svima kahvama. bas kao u slavonskoj seljackoj kuci. a na njoj visi na Ianeu iIi uzetu kotlic a malom pipicom. a onda ides poljepsan i pomIagjen kuci. stucane kafe. obicno pala gaane lame. punih stucane kafe i secera . kafa je gotova. Jesi Ii dosao u kahvu kome starijem kahvedziji. sjedne na minder. pojaea trklja iIi sto takova. a kraj boca enG Iimenih kutijica. u kojoj gori Ijeti i zimi.80 gjezvice. a kamo Ii te upitati sto zelis. musterija zahtijeva. a onda e. Dok piju kafu i puse duhan. Originalan je zivot u tima kahvama. govore 0 svemu i svaeemu. a mlagji se opet masio za "kutiju".svasta pomalo. u kojoj se grije voda. Pokraj kante poredani su ibrici razlicite velicine. on ne ce ni prici k tebi. ali Basvijem cisto platno ili bez. pak sjednes gdje \hoces. pomaknuce joj onaj kotlic taman nad glavu. imaju svoja stalna mjesta na siljtetu. nego sjedi gdje ti drago. ne ce te on nikada upitati sto zelis. a' stranci i manje odlicni" Ijudi sjednu gdje ko mjesto uhvati. neki se laktom podbocio'o jastuk iIi se 0 pendzer odupro. a ti uzivas onako umotan u bijelo iIi sareno. da savije "cigar" duhana.e tek kafu naruciti. da na'puni lulu iIi cibuk. uspe berber iIi kahvedzija kasiku dvije toza. u onaj ibrik. zapalis cigaretu. pusi i razgovaraj sto ti drago. a do njih koce se boce sa Iimunadom iIi gjuIsijom. aka ga ti ne zovnes iIi ne nagovoris. neki se naslonio legjima 0 duvar. u kojima Be grije voda za kafu kad se pece. on tebe zaista ne ce. Kad voda po drugi put zavrije. otvorice onaj pipac i za cas curi ti topli mlaz vode niz glavu. i ako je muateriji s voljom. narucis kafu i cekas dok se osuais. obicaja. U Bvakoj berbernici udarice ti u oci najprije velika zemIjana bosanska furuna sa petnjacima. . koji se drzi starih adeta. Preko Bvake berbernice skoro od zida do zida pruzila se je soha. Kad berberin svrsi svoj posao. pod malim vodopadom. tiho razgovaraju i mirno rastaju.

jer se rijetko kada dogQdi. da je ikada koji kahvedzija tuiio avoju musteriju ~to rou nije kahve platila. kad je sto vazna kazao. stropu. "rabos" ostaje i dalje. obicno 0 Jurjevu iIi pred Bajram. ja harem nijl'sam jos euo. Sto je ko kod kahvedzije zaduzio. koji 8vaki dan u neku kahvu zalaze. nego tek poslije nekoga vremen8:. Dok sa razgovaraju. a neki upravo dostojanstveno. bio to krseanin iIi muslim. po njihovom mnijenju vaznom predmetu govore. Da kahvedzija dotle ne zaboravi. koji je prvi put u bosanskti kahvu unisao. izbrise kahvcdzija prstima iIi mokrom krpom one potezice. Kada je takav gost kafu ispio. tako i u nasi4 muslimana igra kredit u javnomu zivotu. da stalns musterija ostavi 8voga kahvedziju i da pregje komu drugomu. potezici? Kao tito n nas. Osobito u j~dnoj kahvi uN. koliko je koji ad n. palt ce sarno neki te neki. pogledaju jedan na drugoga. Dok se oni tako razgovaraju.- 81- ali najragje i najvise 0 politiei. promjenc oni ~esto temu svoga razgovora i govore 0 camu drugomu. Kada je ko svoj dug platio. Jednoga dana pn6 . koga samo' on i njegova musterija razumije. pogiaditi svoju dugu. kao da Bog zna 0 kako vaznoj temi raspravljaju. pa u kahvu unigje kakav stranac iIi nepoznat ~ovjek. koliko je on ihrika iIi fildZana kafe ispio. da je istinu govorio. napise hilo na-duvaru. Stalni gosti. a sarno ce mu kC'ji taj i to preko srea odzdraviti. naime oni. obicno svi zasute. pa ako u kahvu bane kaki stranae.iegovih gostiju kafi ispio. Dok takav oovjek megju njima sjedi. savjesno placa.. na~ini mjesto imena kakav znak. Ako 0 koron. vrlo znatnu ulogu. rijetko kada placaju kahvu odmah. iIi ako to ne. ali ne izbrise onoga imena iIi znaka. dakle i u kahvama. varoSici nedaleko Save. udarice 'prije 8vega u 9~i mnogi potezici krede na zidovima. razgovor je tisi iIi BaSvim prestane. vidio aam neAto originalna i za· stranea vrlo zanimiva. obi~no siljatu bradu u znak. a na po se "Svabo" te prisutne pozdravi. pa giadeci pri tome brade. bilo na gredi iIi na sisetu ime duzoika turskim. gredama iIi na sisetu. slovima. drze se vrlo ozhiIj no. Odakle su i cemu su ti. kao da Be pogiedom pitaju: Ko je ovo? Odakle je i po kakvom je posiu dOMo? Svakomu strancu. povuce kahvedzija pokraj njegovog imena iIi onoga znaka toliko potezica.

u prostijirn kahvama cistOCA je nuzgredna stvar. Sjednem nq. minder. pita: "A Suljo?" Momak odgovara: "Pet". U takovim je kahvama nHjveei red i ci. U sredini kahve stajao je Da nekakvom sanduku odebeo kahvedzija. Ni u najelegantnijemu evropskom hotelu iIi kafani ne mozes do'biti tako dobre kafe. a u kahvi je vatra. a mjcsto njega ostao je u kahvi momak i sada mu kazuje. kolima u Slavoniju i dosao vee pred zoru ti N. U ruci mu odulja soha._ Sise u toj kahvi bilo je dosta visoko. kao u kahvama. Kraj njega stajao je njegov momak i sve mu nesto kazuje. a ga~da biljezi te biljezi. iIi da se preprzi. da danas nema snjim razgovora. Ali u' jednim i drugim kahvama jedno je zajednicko. bilo je nesto prazna prostora. Preprzita kafa ne sarno rla gubi jakost. porazgovorim. a na vrbu sobe zasiljena kreda. uzrokom jc" sto ju nasi kahvedzije umiju lijepo isprziti. a to je ono.o rijetka iznimka u bosanskim kahvama. Gazda. sto je 8vakak". koliko je ko sinoe kahvi ispio. kao u zadnjoj bosanskoj kahvi.' tu su ne saDIO secije i minderi. a on Rve ko preko zuba: "Ja!" iIi "Jok!" iIi TJA ja I" Videl-. pozdravim obojicu sa: "Dohro jntro!" Gazda me sa svoga sanduka sarno pngleda. llego i stolovi i stolice. u kojima j~ pokuestvo orijentalno i a la franca. Kako BU sve gostione bile jos zatvorene. Gazda je naime sinoe otisao ranije na pocinak. Pitaj ovo pitaj ono.stoca. a samo jos na sisetu.- 82- tovao sam iz B. kao da me u sobi i nema. U vecim rnjestima ima lijepo uregjenih kahvi. U "odzaku" veselo plamsala. svrnem u kahvu. mcoo . Da je kafa u bosanskim kahvama tako dobra. eudo kako se je nas vrijedni gazda mogao snaci u sumi onih imena. a to je izvrsna kafu. dovoljno je da malo' porunleni i stvar je gotova. za sto kafa u kafanama ne moze uiti tako teena.. poteza i poteziea. platim i odem u gostionicu. Svi zidovi u toj ~ahvi bili su vee puni potezica. Kada je kahvedzija kafu isprzio. pa gledam ato to oni rade. jer je ondje vee svijeea gorjela. Oui ne daju da k~fa' kod przenja sasvim pocrni. zoakova. pa ni mukajet. ispijem kafu. prava naslada i uzivanje za ozebla putnika. "Huso?" "Tri" i tako redom. Htjedoh da se s kahvedzijom malo. nego i miris. Kada sam u kahvu unisao. Vani je bilo hladno.

... casti te kafom.. nego samIjevena. U BOSDi i Hetcegovini ima dosta muslimana. Kafa je vrlo omiIjeIo pice nasih muslimana. Ko zeli da pije vrio jaku kafu... mjericu tucane kafe. zelene iIi pIave· boje. da je sfo pio. dok ga u prah ne stuce. Casu hladne vode. bijeIe.usIuznoga l. a bez secera sarno dva heIera. Bosanskom muslimanu ne skodi kafa jer se je na njt1' vee od djetinstva priucio. a osobito bijeli fildzani imaju ozgora zIatni obrub. ani kazu. Finiji. crvene. palcem. Kada pijes ovako dobru kahvu.igaretu u ruke.men i tuce je gvozdenom polugom.. eto ti. nije ni osjetio. dvori te kafom. a kada BU je ispekli. a pri tome se je Iijevom rukom prsa dotaknuo.. a ostatak tuce i· opet. NaB moderni covjek. On jepoced piti kafu sa dvije tri godine. u gjezvama i ibricima. Ovako smrvIjenu kafu mece on u Iimene· · posude i dobro ih zatvori. a pije je jednakom I I I i Ijeni ~ je u stupu. euskijom. to jest dvostrqku. vele. iIi njegovoga momka... drago ti je i zapaliti. koji mogu vrIo· mnogo kafe ispiti. koji i onako· vjecno na zivcima trpi. pa im ipak ne uzrujava zivaca. dogjes Ii mu u ahar. Tim ne izgubi kafa ni jakosti. nego i vrio zdravo pice. covjeka ljeti rashlagjuje. FiI-· dzan kafe sa secerom vrijedi cetiri. ali za to i dvostruko pIaea.. to.. iIi u izdub- * . ni mirisa." . jos se· Ili jedan nije potuzio na nervoznost. a na vecer jaca.. kaziprstom i velikim prstom. u jutro osvjezava. iIi kako muslimani kazu. dogjes Ii mu na ducan. je Ii se ozenio iIi cini kakovo veselje.ahvedzije· .. trazi mElhsuziju. ana. Kafu kuhaju. dok je sasvim ne smrvi. pa ipak. Je Ii sto kupio iIi prodao. da je' kafa De sarno ugodno. · i za to je takogjer mnogo ugodnija. ier cim si uzeo c. Za. - - 83- ka. peku. zimi grije. izdubIjeno mlado lipovo iIi visnjevo deblo. Poznavao sam Jedl10ga hodzu u Livnu. Sada je prosije na vrlo gusto sito. da te ugIjenom podvori. morao hi llmrijeti iIi poluditi od t()lik~ mnozine kofeina i nikotina. ali za to ne trebas· sibica.. U prostijim kahvama dodaj e kahvedzija musteriji kahvu take} da je fildzan ozdola primio sa tri prsta. daje ti kafu.. lijevaju je u fildzane. koji je skoro svake noei za ramazana popio pedeset do· stotinu fiIdzana erne kafe i popusio isto toliko cigareta. U finijim kHhvama dodaje kahvedzija kafu kao i kod Das na tabaku. a kraj kafe: metnuo je. Fildzani BU malene okrugle porculanske posude..

-

84-

slasti svega svoga zivota. On ne pije alkoholnih pica, a ne muce ga ni velike brige za egzistenciju. Osim 'toga ne cuti on potreba za vratolomna djela. On zivi mirno i zadovoljno sa onim, sto rou je Bog dao. Pa cemu najka8nje, da se i muci za 8vjetske ispraznosti, kada mu je i onako sve unaprijed sugjeno? Za to nije ni cudo, da su rnu zivci kao od celika i da rou kafa i duhan naskoditi ne moze. On pije kafu od rane zore, eim je oei otvorio, pa do kasne veceri, dok nije na pocinak legao. Jpdva je zorom izasao iz dZamije iIi je kod kuee obavio svoju jutarnju molitvu, POS80 je u prvu kahvu da ondje pije fildZan kafe i popusi cigaretu duhana, a onda tek ide da obavi svoje 8vakidanje poslove. • U zimsko doba idu muslimani vrIo ranD spavati, a prema tonlU i .ranD ustaju, pa jer ne mogu kod kuee doeekati sabaha, idn neki vee oko cetiri sata posHje poia noei u kahve, gdje uz kafu i razgovor cekaju dok zora zarudi i dok mujezini sa munara sabah ne zau~e. I poslije rucka i poslije vecere idu i opet u kahve i ondjc uz razne drustvene igre, kafu i prijateljski razgovor provode vrij enle sve tio aksama iIi jacije. Trgovci i obrtnici ne mogu svake veceri, a jos manje po danu u kahve zalaziti, ali im za to dolaze prijatelji i znanci na dueane, pak si i oni razgovorom vrijeme prikraeuju. Da sada nas trgovnc. iIi obrtnik no mora svaki Cas koga u kahvu slati iIi kahvedziju dozivati,. spojio je kanafom svoju magazu sa kahvom, pa kad Z!lieli kafu, povuce kanafu, a u kahvi zazvoni zvonce. Kahvedzija pozna svacije zvoncc, pak nosi kafu onomu, cije je zvonce pozvonilo. 1(0 bi dosao u kakovu cisto muslimansku varosicu u Bosni~ . pa vidio one kanafe preko sokaka, cudom bi se zacudio, sto ce to likn telefoDska mreZa takim mjestancima. Osim kafe osobito Ijube duhan. I duhan pocinju pusiti vee u (ljetiostvu, a puse dok zive. Duhan pusi musko i zensko, staro i mlndo, bogatasi i siromasi. Sarno djcca u2"lednih i odlicnih roditelja nc ce pred "roditeljima i odlicnim ljudima zapaliti, jer se to lle pristoji za dobro uzgojenu djecu. Mladez i zene puse sarno cigarete, ozenjelli liudi cigarete, lule i cibu~e, a starci osim sv£;ga toga i nargile. Oni pak,. koji duhan ne puse, ti enfiju, burmut, potprduju. Mladeli se ne pristoji, da zalazi u drustva starijih i ozbiljnih ljucli, a osobito ne valja, da se mijesa u njihove razgovor~. Za to

-

8f> --

mladici idu rijetko kada u kahve, nego se sastaju ponajvise na merajama, bacaju se kamena s ramena iii se kako drukcije zabavljaju. U pri~ jasnja vremena mnogo su se vjezbali u bacanju koplja u neku stanovitll tacku, dzilitanje, ali je to danas vee sasvim prestalo. Kraj sastanaka u kahvama i na ducanima osobito Ijube tcferice, a teferice i mu~karci i !ene, ali 8vako za sebe. Muskarci tefence kad"a im se prohtije, a zene i djevojke obieno petkom. Teferici 8U zabave slicne donekle nasim majalesima. Sastane se naime po nekoliko znanaca i prijatelja, pak ponesu ibrike, gjezvice, fildzane, kafu i nel\Jto jeIa, pa odn kuda u zelen. Najvole se zabavIjati u 8nmama iIi u hladu granatih voeaka u eijoj basci, a n&jmilija su im mjesta kraj vrela, rijeka i potoka. lsto se tako zabavIjaju i zene i djevojke. Djevojke se opet osim toga sastaju jedne kod drugih, pa se na ljuljackama ljuIjaju i pjevaju lijepe mu.slimanske pjesme ne sarno sebi za zabsvu, nego da i momke drsskaju, jer znaju, ds ih oni iza taraba prisluskuju. Muslimanske su narodne pjesme i po sadrzaju i po napjevima Vl"lo lijepe i mnogo sliene turdkim pjesmama. Osobito eu krasoe t. zv. sevdalinke gdje draga tuguje za dragim iIi dragan za svojom dragom. K-od pjevanja modoliraju i tremoliraju tako, da im je pjevanje vrlo tesko DR kajde st&viti. OVOID zgodom ne ce biti zgorega ako progovorimo koju, kako se muslimani megjusobno pozdxavljaju. Pozdrav nasih muslimana vrlo je lijep. Kada se sastano dva prijatelja na ulici, ueine temena, to jest oni pozdravljaju jedan drugoga, dotaknuv se desnom rukom prsa, ustiju i eela.Tim hoce da. reknu: "PozdravIjam te od area, izricem ti to ustima i dajem ti Cast umom 8vojim." Ako je jutro, veli mlagji starijemu: "Selamun aleikum" "Bozija ti milost", a ovaj mu odgovara: "Aleikttmu selam" "I tebi neka je." Odmah za tim dodaje prvi: "Sabah hairola." "Dobro, iIi sretno ti jutro", a onaj mn odgovara: "Allah razosun". "Bog ti dao". Ako se sastanu.u podne, veIl" jedan drugomu: "Selamun aleikiim" i "AleikUmu selam", a odmahza tim: "Merhaba". "Zdravo". U veeer kaze mlagji starijemu: "Selamun aleikuni", a onaj m.u odgovara: "Aleikiimu selam". Iz& toga veli jedan: "Ahsam serifhajrosum" iIi krace: "Ahsam hajirola". "Dobra ti vecer", a .drugi: "Allah razosun- iIi "Allah emanet ola". lsto tako pozdravljaju muslimani i svoje suplemenike drugih vje:-

-

86-

Toispovijesti, a i oni muslimane samo sto 'musliman nikada ne ce inovjercu reei merhaba, niti trpi, da mu on to rekne, jer je to specijalno muslimanski pozdrav. Musliman lie skida fesa niti kada ulazi u dzamiju, niti u ciju privatnu kueu, a niti kada koga pozdravlja, sto vise, da koji musliman pozdravi drugoga skinuvsi pred njim fes, misiio bi onaj da mu se ruga, pak hi ga tesko uvrijedio. Kada musliman dogje u kahvu, na duean iIi u privatnu kueu ne pozdravlja on odrnah niti domacina niti gostiju, nego sjedne na minder iIi na seciju, a onda tek veli: "Selamun aleikum"ll a oni njemu: "AleikUmu selam". Iza toga rnu jedan po jedan kaze: "Merhaha Huso . s on njima redorn odgovara: "Merhaba Suljn .... "Merhaba !bro . Kada odlaze iz kuee iIi iz kahve, veli neki: "Odo ja", a neki do~ vale: "Ejvallah." "U dobri Cas", a svi rou odgov~raju: "Ejsahadile." ."Sretno poso." Kada ko polazi na daleki put, pozdravlja znance i prijatelje sa: "Ejvallah" iIi "Ejduvale", a oni rnu odgovaraJu: "Ejsahadile." Kada se je koji sputa vratio, pitaju ga: "Hos gjeldun ?" ."Dobro dosao", a on njima: "Allah razosun" iIi "Hos bulduk". "Bolje vas naso". Iza toga pitaju ga: "Zdravo?" - "lIirno?" iIi "Zdravo putovo?", a on njirna: "Zdravo, hvala Bogu. Kako ti?" itd. Ako je na sijelu, u kabvi iIi na dueanu megju muslimanima koji inovjerac, oni ee se uvijek najprije megjusobno ,,8. la tur~~" pozdraviti, a onda ee tek prihodnik "a Ia franca" pozdraviti inovjerca, bio on kako Inu drago odli~na i ugledna li~nost. To rnu vjera nalaze i toga se on strogo drzi. Za to ako kakav musliman dogje kao gost iIi prijat~lj u koju. krscansku kueu iIi u najuglednije krseansko drustvo; hili to domaei krscani ili "Svabe", pa je ondje sarno i jedan musliman bez razlike, da Ii je siroma iIi bogatas, ugledna iIi neugledna osoba, on ee llajprije njega sa "merhaba" pozdraviti, a onda tek ofitale. Isto tako ides Ii kada hilo to i sa najsiromasnijim muslimanom, pa bio on i tvoj sluga, pak te sretne kakav musliman, recirno tvoj intinlni prijateIj iIi drug, on ce ipak . Dajprije pozdraviti tvoga slugu, svoga istovjrrca, a onda tek tebe. Interesantno je ne sarno kod nasih musliInana, ncgo i kod svih Bosnjaka uopee, da ee te svaki, iza kako te je pozdravio, pa i na 8okaku, uvijek upitati: "Kako si ?~, iIi ~,Kako si gospodine!" Za to, kada te koji upita: ,,Kako si?" odgovori fiU: "Dobro hvala Bogu. Kako ti?" jer i oni tako jedni drugima odgovaraju.

---_._------,------

neka vrst turskog oruznistva. Ovdje moram priznati i osobito naglasiti. Ako je on putem za~elio da: zapali. Mladic uvijek ustaje pred starcem i govori sarno onda.. . Radi toga bile 8U puske vrlo skupe. ne pozdravljaju ga kako se obicno pozdravlja. peeanke. Sve u srmi i u suhu zlatu. to su rou i momci ljepse odjeveni. 'da je megju njima bilo uvijek izvrstnih tufekcija. Da ga sluze i hodaju snjime. mutesarife i druge vise . i velike i male.puskara. vezli i okivali Rrebrorn. Isto tako ustaju pred njim. svima temena cini. 'a gdjekada po dva i vise seiza. Ako takav covjek jasi u svoj begluk megju kmetove iIi kuda drugud. Bve su puske. koji su pravili ne. Sto je gospodar bogatiji.ije ni cudo. srmom i zlatorn. kahve izlazi. nosili su njegovi Ijudi za njim ne sarno cibuk. 87Ako putem prolazi kakova casna starina. nego i nargilu. Isto tako. sarno stucove i sisane. On ide naprijed. Bosanski muslimani vrlo ljube konje i oruzje. jase iza njega . da kod nasih muslimana mladost vrlo postuje starost. Dobra puska i dobar konj miliji im je nego ista na svijetu. kakav ugiedni aga iIi beg iIi kakav visi dostojanstvenik. ali od njega mlagji -ljudi. a oni rou suteci llzvrar~ju i sjedaju na svoja mjesta. ako ih je sto upitao. njegovi seizi. nego i izvrsne male puske kao sto 8U kubure. bilo da se prosece iIi po poslu.cinovnike pratili su kavazi. Aka je kakav odliean covjek po gradu hodao. Za to n. oni bi rou prikucili cibuk i duhan zapalili. I rogjeni njegovi sinovi zaostaju za njim i govore sarno onda. nego pred njim ustaju i stoje bez rijeci dok on kraj njib prolazi. ne idu snjirn sasvim usporedo. ako idu snjim i kakovi odli~ni. kad on u kahvu ulazi iIi iz. arabinke i samokresi. Za turske vlade jasili su za ovakovim Ijudima u pristojnoj udaljenosti do zuba oboruzani momci. Dok on prolazi.. nego maIko iza njega zaostaju. kajmakame. a seizi iza njega odustrag: Sebi najde do deset momaka. Carske namjesnike.ako ga je sto upitao. zuje. Kada ovakova starina putem prolazi. pase~ vezire. . Puskarstvo je prije okupacije bilo jedan od prvih zanata u Bosni i Hercegovini i za to si u skoro svakom vecem mjestu mogao naci dobrih puskara. Odijelo momcim' pokrojio. uvijek je uz njega po' jedan. 'Par dornacih malih .

080bito 8U na glasu bile sarajevske AiAane. da njom kod ~abijanja zgruvaju zrnje i barut u pusci. koju 8U sprijeda nabijali. bio je ohicno srmo~ izvezen. da . a deheli taman da U cijev pristanu. Skoro sve male puSke bile su na kremeD. Arnautluka. a to je u ono doba bio velik novae. i t. Te: au puike bile mnogo bolje od bosanskih. koji je neko vrijeme bio na glasu kao prvi tufekdZija u BoSDi. ali su imali i otraguSa. -Na 8vakOj pU8ci. Gornji kraj arhije. a oa DO se kresivo i peskire. dakle onaj. olovnim kugljicama. Sindzirlije 8U dvije kugljice. a nekada i dulje. narncio bi je iz Albanije. srmom i zlatom. okoneavao je okruglom. hila je gvozdena mpka. Osobito su zgodno hile udeAene gvozdene arbije jer 8U U njima bile utaknute male maaice. Oganj na kremenu. cetvero iIi sesterouglatom glavicom. slndzirom i odatle im ime. Cijevi na malim puskama bile su dosta duga~ke. Sve su puske punili sjeccnim olovom. Velike puske nosili 8U na kajisima preko ramena. Osim malih pusaka nosili su za bensilasima duge nozeve i razne sitnije 8tVari. Jedlla arnautkinja vrijedila je petnaest do dvadeset dukata. Od dugih pUSaka bile su najpoznatije sisane i stocovi. zv. zute iIi crvene koze. Ko je htio. gdje se puska potpraiuje. I arnautkinje su bile izvezene srebrom. da je plati. a upotrebljavali su je. sindlirlijama. uucijev pricYrscena. iz t. koja je 8 prednje strane bila. snnom i zlatom. obicno do dva pedlja. a zvali su ih arnautkinje. Sve su puske nabijali 8prijeda. to jest ono mjesto. koje au bile spojene malim lancieem. Izvrsne male puAke pravio je Hasan Pecenkovic u selu Hotincu kod BibaCa. Bensilasi su nacinjeni od crne. zv. kojima au zeru prihva cali. kojima . koje 8U cesto trebali. Bensilahe zapinju sponama nad desnim kukom tako. koji su u ruci driali dok 8U puske nabijali. Kod takovih arbija bio je drZak arbije ujedno i drlak maaica. koja je takogjer hila izvezena srehrom.- 88- puSaka vrijedio. da ~vr8to uz tijelo pristaju. a imaju pet do §est koznih pregradaka. Arbije su gvozdeni iIi drveni stapici. n~sto dulji od pU8eanih ciievi.vatru naloze ili da pripale lulu -iIi cigaretn. Za nabijanje malih puSaka imali su arbije. je pet do deset dukata. a male 8U zaticali za bensilahe iIi potpaaaje. da ima O8Obito dobru puiku" a mogao je.

to' za' to. osobito kada su polazili u loy iIi Da dalji put. 8U Osim svega toga nosili su 0 desDom bedru uapraAnike ad roga. dakle ootrdeset fiseka. I pale au bile izvezen~ srebrom. i da ~vrsto uz tijelo pristaju..-. smetaju. poCam od siljka pa do preko polovice.. te im ga prema potrebi dodavali. koje su im preko ramena na kajisu niz bedro viajele. Vrlo oboruZaD Covjek mogao je da ponese cetiri silaha. u kojoj su drZali krpA UDloeene u zejtin. vrlo ostri i siljati nozevi. na dalek put iIi u kmetiju. celika. Odmah pokraj silaha bila je· eanta. najviAe dvije male puske. koji 8U hili nacinjeni od koze. u kojima au drzali fiAeke. pazio je da vrh korica zatakne megju ona dva kajiAa. a nekada i u pozlacene limove. age i odlicniji gragjani nijesu po gradu nosili drugog oruzja osim jedne. a drfAk im je od bijele kosti. Oni. Bensilahe nijesu ozdola ispresivali. dug oko jedan pcdalj.. . kojima 81) rezali meso i druga jela. Silasi 8U bili nacinjeni od tvrde kole iIi od srme iIi srebra. okrugli. Oni. prema dnu ne~to nesto zavinute sablje. bili 8U eetverouglati.kajis bio dvostruk. iIi kako narod kaze. potprdivali voljicu na ognju kremenjace. Noieve 8U zaticali u dr-· vene korice. U svakom silahu bilo je po deset fiseka. koji su imali puske otragu§e. sliean uhu i odade mu ime. nosili su na lijevoj stran. kod hodanja iIi jasenja ne.. Nozeve dijele na bieake i bjelouske. Da im nOZevi. a. pasali au uz benailahe silahe. tako zvane pale.89 -si iza abdesta ruke otirali. Bezi. zadjeo noz za bensilah. pa kada hi naB eov]ek . Bi&lci su odulji. srmom iIi ziatom i za to vrlo skupe. kojima su eistili siSaoe i stucove. kojim au' punili. da kroz koine pregradke mogu zadjeti kubure i duge· noZeve. BjelouSke· BU vrlo dugi nozevi od najfinije mazije. Osim pusaka i nozeva nosili au odli~niji ljudi i visi einovnici. a iza njih jaAiIi su njihovi kavazi~ koji BU nosili njihovo oruzje.. Bogatiji i imucniji ljudi imali 8U korice okovane u 8rmali iIi srebrene.i bensilaha odebeo kajis. a od polovice pa do balCaka okovane zutim limom.. Silasi su posudice. Taj je . dugacke. U napraAllicima bio je fini barut. Kada su polazili u lov. Te 8U korice bile izvana. opsivene crnom kozom. koji su bili sa tri tanka' lanciea uz bensilah prikopMni. ·a osobito tako zvane bjelouike. .a oni od anne iIi srebra. onda su se jaee oboruzali.

.kamenje i uopce sve. drvo za ogrjev. nego BU ga u dukate mijenjali i svu gotovinu uza se u cemeru nosili. gdje je ravniea. a neki i po dva pretinea. Danas je sasvim drukcije. G<?spodar ie obicno isao sprijeda i vodio konja za 'uzdu iIi ular iIi je jasio Da prvom konju. ta su bila vrlo primitivna.. Sirotinja je isla pjeske. nego j po selima. jastuke. koje je trebalo da se prenesu. Ako je koji musliman u takovim kolima vozio svoj harem.·desnim kultom sa dva gvozdaca. U prija~nja vremena ne sarno da su nasi muslimani jasili na konjima kada. Ako bi se nas musliman u takim kolima vozio. . a fijakera. bilo je i prije kola. Njegovi sluge. Tako zvanih . a sarno velika gospoda kao paBe. nije prije bila. koji su vrebali na trgovee i bogate putnike. su isli kuda po poslu. u rod iIi su vodili mladu itd. prostro· hi obilno Bije'ua. To se je zvalo karvan. ali. ve·ziri i kajmakani vozili su se u fijakerima. eto je trehalo. metnuo je na kola drvene obuceve 'I pokrio ih hasurarna iIi eilimima. u kojima su svoj novae.onja iIi magaraea te bi jednog3 privezali za drugoga. svoju obitelj. da se iz jednoga mjesta prenese na drugo.. Kola. Novae su rijetko kada kod kuee ostavljali.sieova" nije prije okupaeije niko poznavao. uzeli bi pc. Ni komadica zeljeza nije bilo na njirna. kakova 8U danas.~-cuvali 90- Imucni ljudi. haIjine. Kako je neko vrijeme u Bosni i Hereegovini hilo moogo . nosili BU na golom tijelu cemere. Bijeno. ona su tek sa okupaeijom dosla u Bosnu i Heree~goviuu. U Posavini i u onim krajevima. putovali su nasi muslimani sve do llajnovijeg doba na konjirna. grede. . Kako prije okupaeije nije hilo u ovim zemljama dobrih puteva. Neki eemeri imali BU po jedan. to je po robu islo obicno po vise trgovaea sa karvanima. BOZ6 mi prosti i previae. danas vee irna dosta kola ne sarno -u gradovima. IDagareima i katurama prenosili Bve svoje -:stvari kao pokuestvo. vise Jt.nego su na konjima. najamniei jli pomoc. Ako je bilo mnogo robe iIi predmeta. sjeo na sijeno i sjedio tako podviv noge kao na ·:cilimu iIi u najudobnijem minderu. da se u kola ne vidi. lsto tako prenosili su i trgovei svoju robu. a bili su do zuba obo- . a sapinjali BU ili nad .niei isli su pokraj konja iIi odostrag i gonili konje.hajduka. 'Cemere BU pravili od vrlo fine zute koze.

jeli su i kona<\ili u hanovima. Ovakovo putovanje bilo je vrlo sporo i za to su trgovci i drugi Ijudi morali <\esto po vise dana putovati dok su stigli kuda eu zeljeli iii dok su se kuci vratili. Ako su morali po vise dana putovati. . Ako bi sada hajduci navalili da im otmu robu i novac. njegov je bio mejdan. pa ko je bio ja<\i.- 91- ru~ni. oni hi se branili. hranili su konje.

sarno po selima i gradovima nego i u osami pokraj puteva i drumova da putniei ne stradaju. a ozgora stanovi za putnike i handziju. nego je tu jedna. koja priugotavljaju po uzoru grckom i turskom. za tim oko Livna i Grahova te po svoj Hereegovini. brzo bi uenuo. nego su tu hasure prostrte po goloj zemlji iIi podu.je potrebno bilo sa sobom nosili. Ato jedemasno i ukusno. gdje je bura jaka. u nas vrlo mnogo a ~sobito ondje. a osobito u predjelima gdje je hura jab" ima hanova ne . nego su i vrlo tecna: §to . nastoji. Opojnog piCa moZes dobiti sanio U onim hanovima gdje su krsCani handiije. ' lato tako mogu putniei u hanovima j konaciti. Gdj~ je narod gusee naseljen pa ima. Hanova ima. da ima jela u izobilju: dvanaest do dvadeset i cetiri. rakije i drugog opojnog piCa.. Nema tu' soba. da je grcka. gdje je narod rjegje naseljen i gdje bura jace piri. Ako ima goste. da ih bolje podvori.- 92- Hanovi su neka vrsta gostionica. prostro ga po haauri pa kako je bio zdrav a. jede on umjereno i ne pazi na broj jela. od kamena. grade hanove od drveta... i turska kuhinja prva u svijetu. naime iza okupaeije.· pa onda ne sarno. ima vee dosta hanova. lato tako ima u_ svakom hann (dovoljno sijena i zobi da mo~e8 konje nahraniti. vina. u~a to umoraD. a gdje je. narod rijetko naseljen. putniei sve.. a u blizini je i bunar. a nema. NaAi muslimani kuhaju i peku vrlo dobra jela. U ·sobama za konacenje nema ni posteljine. najvise hanova u KupreAkom i Suickom polju. Hanove grade obicno na jedan boj. skinuo bi s konja gunj iIi cehe sto ga je uvijek uza se nosio.. ozdola su staje za konje. viAe sela· i gradova. Kada je mualiman sam u svojoj kuei.. n muslimana naei ces ~amo ernu kafu. sto im. u kojima mo~e8 dobiti piva. eatroja iIi vrelo. a opee je poznato. U onim krajevima gdje ima dosta surne. ni pokucstva. grade hanove po selima i gradovima. najvile dvije Babe gdje putniei zajedni~ki konace. ni kreveta za 8vakog gosta na po se kao u hotelima i boljim gostionicama. nego da je ono. a gdje nema suma. u kojima mo~es dobiti dobru ernn kafu. U novije doba. Osobito u prijasnja vremena nije kreveta ni trebalo jer su. jaja iIi na ra!nju pecenog janjeeeg iIi ovnujskog mesa. Kada hi dakle DnA putnik u han doSao. kruha. da ih mozes napojiti. Bas radi toga naei ces.

::.:. ":(.- 93- ~. i ." . . f '1 .l .. ..-.._' .

- 94- .

Kuhinje izvan kuee zovu mu-· tvaci.: u Hercegovini. koji jc i preko granica Bosne i Hercegovine· dobro poznat. nego vunu i sir. pa ima malo zemalja u Evropi. a bogatasi iz bakrenih iIi porculanskih posuda. Neki imaju kuhinje u kuci. a na njima razno kuhinjsko sugje i drugo kojesta. Najmilija su im jela peeeno i kuhano meso.kod Travnika. oveevine. Kako u Bosni. Corbata jela jedu obieno drvenim kasikama.ke napunjene sa sitno isjeckanim mesom i pirincem. Teletine ne jedu nikada. police. Sto je sIano. Ve~era je ~vijek nesto obilnija. Osim paprike pune takp patlidzan ~ i miade tikve. a bogatiji u bakrenim iIi zeljeznim posudama.hiljade ovaca. ima vrlo mnogo paAujaka sa izvrsoom gorskom pa-som.. Osim. sto marna domaeiea kod kuhanja treba. lsto tako jedu oni vrlo rado piIav. toga je u svakoj kuhinji po jedan kamin.- 95- Spremaj Meho gospodsku veeeru. Janjetinu i ovcevinu sijeku i prodaju pr~jesnu. na Kupreskom poljn i ispod Cincar planine.vee kako je kada dan dug. lsto taka jedu siromasi iz zemljenih iIi drvenih. koji prave od' ~ovediDe. udje se kafa przi i kuha. janjetine iIi zivadi. Na' Vlasieu . kako siromaku. a neki izvan kuee. U kuhinji su rafe. To se jelo ~ zove. a veeerajn oko pet iIi sest sati poslije podne .. te daju ne sarno izvrsno meso. Sto medeno. ua Krugu kod Lijevna. a spojene su plotom i krovom sa kueom. u kojima se po-jede toliko na raznju pecenih janjaca i ovaca. na raznju iIi u tevsiji peeenu. nek je i seeerli. nek je i biberli. kao i u cijeloj Hercegovini su veliki pasnjaci" na kojima zivi na . tako i najvecem hogatasu. Megju delikatese spaqaju i papri. nek je i primasno. a jednako je drago. Muslimanl rueaju izmegju deset i jedanaest sati prije podue. to je oveije i janjece meso u ovim zemIjama vrIo tecno. moze bez zaprijeke iz kuee u mutvak i iz mutvaka u kueu. a osobito ovec--' vina i janjetina. kao sto bas u Bosni i Hercegovini. Sto je masno. U sredini je kuhinje iIi mutvaka otvoreno ognjiste ~d kamena. Vrio je~ uobr~" i jahnija.~ Siromasniji muslimani kuhaju u zemljenim. sitne komadice i pomijesa sa sit~o isjeckanim bijelim i crvenim' . a jos vise. koja se pravi ovako: Debelo tie meso izreze n&. a sva ostala prstima. da zenska eeljad . doIma..a zove se odzak. nego rucak.

kako se prave neke pite i kolaci. Kupus je.·gament papirom i pristavi k vatri. Naloze naime 11a banku vatru. Pitu od kupusa prave kao i u nas. a jedu je ponajvise onda. raspretu zeru i lug. pa se kuha. a kada se je vatra dobro razgorjeIa. da tijeste na tanko razviju i u njega metnu. Kada se je dobro skuhaIo. pa to zovu gjul baklava. njim pune pite i kuhaju u njemu gove·dinu. ·te ga jedu ne sarno u pitama i kolacima te na suvo. . Lonae se dobro pokrije. a zove se serbe. obligatno jelo i na . Kruh pokriju saksijom. Pite. a -.Paluzu jedu sarno u bogatijim kucama na kraju rucka iIi vecere i . ~upus sitno sasi_jeku. a kad se ispece. U prvom je redu burek pita.- 96- Inkom. koju prave tako. pe. Jajarusa je pita. . no najboIje je. PaIuza Be pravi od finoga braana i seeera. mladim misiracama. Sada da progovorimo koju. pobibere i u tijesto zaviju.koja se puni jajima. Misirac pite prave tako. kao kod Bvih juznih ~IaveDa uopee. secera i kajmaka. da tijesto pune sa fino izrezanim. tronoSce i pokriju ih p~kom od zemije iIi sa-oom. Kada je misirae . Za tim se sve to dobro pobiberi i metne u zemljeni iIi zeljezni Ionac. To je pice vrlo zdravo. sofri nasih muslimana. Ako pite i koIaee peku kod kuee. 8ti~ne se i bude slieno pacama iIi ~Iadetini . Tako pripravIjeno jelo zove se kaIja. a na ODO mjesto metou kruh. kada BU u ~uei odlicniji gosti. Osim mesa i kupusa vrIo su im drage pite i kolaei. koja je sasvirn sliena slavoDskoj pokljuki. metne se na hladno mjesto. a na saksiju nagrnu zeru.kao i bazlamaca. metnu ih u zemijene iIi bakrene tevsije. -zaliju je u tevsiji slatkim iIi kiselim kajmakom. dobro posoIe. pospu je sa nesto meda iIi secera. koje nasi mU8lim~ni o8obito rado jedu. BraSDO se i secer dobro razmuti i pristavi K vatri. Neki prave bakiavu u obliku ruzice. uego ga mijesaju i sa vodom i tako piju. ·Od knpusa prave corbu. oveevinu iIi janjetinu. ako se poveze t. Lutma se pravi . !Sirnica je sto i sirnjRea.kada se sasvim ohladi. tevsije postave na sadzake. Kruh peku kao sto se· pece u seljaekim kucama u Hrvatskoj i Slavolliji. a pune je orasima iIi suhim sIjivama. dok se meso Basvim ne raskuha.pita gotova. nno isjeckano govegje iIi ovcije meso. da se kruh iIi pita sto prije ispeee. kolace i huh peku iIi kod kuee iIi u pekarama. -zv. Kupus jedu dok je jos sladak iii ga kisele. Bakiavu prave od finoga brasna. Ovdje moram napomenuti da nasi muslimani osobito ljube med.

jaja i ~eCera. Arnautin. Kada su hurmice pe~ne. Isto tako prave i gurabije. NajskupIji 7 . zaliju ih medom iIi ih pospu ~ecerom.- 97- to sarno onda. Siromasi jedu umjesto paluze na koncu ru~ka iIi ve~ere slatko iIi kiselo mlijeko. Hurmice pBObito rado jedu muslimanske zene i djevojke i nose ih jedna drugoj kada u babinama leze. ako su kakove odIi~nije osobe u gostima. Hurmice su kola~ici od kuruznoga braana.

d. Meku halvu prave i naSe muslimanke. nesto bi manjkalo. kao i u nasih kobasicara. Izmegju sedam i osam sati u jutro sigurno je prcd skolskim vratin1a jer su gjaci njegovc najbolje m~sterjje. pa se to dobro promiiesa. da je to jelo dosta skupo. jer i jaja spadaju megju one tvari. pa Dlami djeeu poklicima: "Halve. brasna meda iIi secera. To je jelo slieno i po abliku i po okusu nasim ustipcima. Na glavi nasega haIvedzije njise se velika okrugla daska. misIis. dok se ne pretvore u gustu. jer su oni markantpa liea u bosanskim carsijama i sokacima. U jednoj ruci drzi on drvetJu posudu. ali da se ovo pisanje . jer ne samo. reci cerna i 0 njima koju. Tvrda je .jaja i mute ih dva do tri sata. misle da je onaj svojim ocima jaja urekao. koje se dadu vrlo lako ureci.. Osim ovoga prave nasi muslimani vrlo mnogo mesnih i drugih jela. Kada zene prave pjenu za gjunlare ne vole. a djeca se kupc oko njega i placaju mu svoj obolus. kadaif.halva bijela kao snijeg. jer aka se dobra pjena ne nacini. jaja i mlijeka. pa do kasne vec~ri hoda on po gradskim sokacima. Sada se u kakov~j posudi rastopi nesto masla. meeu priugotovljeno tijesto kasikom u vrijuee maslo i tu se ispece. I gjunlare jedu sarno u bogatijim kucama. a prave ih ovako: Uzmu dvadeset do trideset . tvrdu pjenu. Od rane zore. salepoD1. a prave je od skroba. Kada je pjena gotova. pa kada bude dobro vruce. a i prije nego je sabah zaucio. slatki salep. Interesantni su ti naSi haIvedzije iIi halvadzije. buzom. Halva je dvostruka: tvrda i meka. ne pretvori u kakav muslimanski "Kochbuch". pita i kola~. ponajvise u svecane dane i kada su kakovi odlicni gosti na rucku. 8:li je mnogo tecnije od ustipaka. To se sve mijesa u velikom kazanu.- 98- i najbolji kolaci jesu gjunla~i. posuda. a lHid zerom. a nu njoj je halva. da se jedva rezati moze.a ih ko gleda. koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu da halvom. Kada je halva gotova. punu reske buze. kadaifom i pecenim bademima koji novcic zarade. metne je Arnautin sa drugim kolacicima i sekerlamama na glavu i nosi je po gradu. u kojoj se pusi gusti. jer je ona najmilije jelo i poslastica muslimanskoj djeci. pa premda nijesu Bosnjaci. halve!". da ih nema. nego trazi i vrlo mnogo posla. Osobito je . pa cu samo jos nesto reci 0 halvi. sekerlami i kolacici. dok ne bude tvrdo. koju on zove tabla. uspu je u najfinije psenicno braallo. zavrsujem. a tvrdu produciraju sarno Arnauti. a u drugoj mu je kotlic sa zerom.

koje cibuke dodaju. a onda tek jedn. da mrvice na zemlju ne padaju i sad istoro sjednu da blaguju. sofru. otare se onim peskirom. sarno je onda na sofri mnogo vise j~Ia. i za to je sramota i grjehota. Gim su rueali iIi vecerali. lavor. sve mu se lice od dragosti smijesi. Kada nasi muslimani naume da blaguju. adrugi cibukdzije ili tutundzije: . kao i stol. U siromasnim kucama sjede svi na goloj zemlji. Kada su u kuei gosti. Kada je domaeina 80fru "digao"'. ulazi u sobu kucni' hizmecar da iznese sofru. iIi na trima drvenim nozicama. da si za jela mogu njime ruke i usta otirati.. koji je tako dug. da se u njihovoj prisutnosti pjeva iIi galami Za . kojf'gostc kafom dvore. drugim odlicnijim kueama JOB BU posebni sIuge. Sluge nose na lijevom ramenu peskir. lsto tako nose u lijevoj ruci legenj. da Buteci ono Bozijeg dara potrose. Pod sofru prostru besofru. da jelo pred· gostima dugo na sofri lezi. od najstarijega na desnu stranu.jela piju. vodu iIi limunadu. a poslije jela gorku kafu i puse duhan.99 - unosan mjesec ramaZ811.. te polijevaju gostima ruke~ a iza toga metnu svakomu mali peskir od beza na lijevo rame. a najbolje je. na dueane i na Bijela. Prvi se zovu kahvedzije. Taj peSkir prostiru da mrvice ne padaju gostima po odijelu. koje BU skoro tako 'velike. Onda on hoda cijele noei po sokacima. dimirlijama. da im ruke operu. a posebni. Dok jedn. za novcieem pada onda u njegovu kesicu. I . Novcic. Ttttundzije "cibuk zapalise. Nasi muslimani vjeruju nairne. posude i kssike. sofru na rukama drze dok oni jedu. Osim toga metnu gostima u krilo peskir takogjer od beza. gdje se muskarci sastaju i prodaje svoju robu. Kahvedzije kahvu donesose. Prije rucka iIi vecere svaki si opere ruke i usta. a u desnoj 'ibrik. pa kad je koji gost oprao usta i ruke. a u bogatijim na cilimima. Prije jela ulaze u sabu sluge. plahtu. a odmah iza njega ulaze drugi sluge i idu opet od gosta do gosta. da svima naokolo krila pokriva. jer u muslimana nije u obicaju. a zove se sofra-mahrama. angjeli. da meleci. Jelo nose u velikim plitkim zdjelama. koje su duge kao sto je i stol dug. posjedaju kao i obicno. a Iezi na dvjema daseicama. malo govore. posjedaju oko sofre. jedva jednu stopu visok stol od prostoga drveta. Sofra je okrugao. . zalazi u kahve. "digne" domacina. U ·begovskim i. .

ako ih cesto hvata nesvjestica. Ako im kucni lijekovi ne pomognu. Nasi muslimani rijetko ce kada u bolesti zovnuti lijecnika. Osim toga prave oni razne "mehleme". on ce i onda ~ovnuti hodzu. Ko ima 080I . nego vodom i ljekovitim travama. u tu jamicu turi zapis. I u narodnoj muslimanskoj pjesmi cesto se spominju zapisi. Ncki zamotaju zapis u krpicu. Druge baca u vjetar. ani drze da su ure~eni. Kada je hodza zapis napisao. a ako obolo. kojima uspjesDo lijece ne sarno rane. onda metvica. a treci u vodn. dr~lgi u vatru.- 100- Nasi su muslimani veliki kneipovci. a vrpcu omotaju govecetu oko rogova. ide hodzi iIi ga zovne u kueu. da· ce ozdraviti. Ako komu oboli konjcc iIi govece. Osobitoje znaeajna pjesma: "Dude Bojagina i Sahimpasic Mujo.: metne ga u kruh i. ako ne 'daju mlijeka. poganceva i druge trave. Kada je hodza zapis napisao. prvo BU im hladni oblozi. a protiv uroka nema boljega liJeka od zapisa.zapis dogje na Iijevu stranu vise sreu. da mn . krpicu privezll na vrpeu. a osobito kravania. a trece u vodu. nego i razne unutrasnje bolesti. ani se peru najmanje pet puta na dan svjezom vodom iz vrela i potoka. a neke usiju u odijela. oni se cesto kupaju i zivu priprosto i vrlo umjereno. koja mn se je iznevjerjIa. ·da pise zapise. a on mu lla komadicu papira napise noke stihove iz kur'ana iIi iz koga drugoga kitaba. koje irn prepiBUjC. Iza nekoga vremena pije boIe~nik vodu. da ga izjede. ·dade zivotinji. dok djevojka od boli ne umre i tako glavom plati nevjeru. a bolesnik udise onda onaj miris i dim. niti u Iijekove. koji je sve bolesti lijecio ne skupim umjetnim medikamentima. GovediIna. On pise tri zapisa: jedan saljc u vjetar. bokvica. Zapise daju pisati osobito onda. Ko treba zapis. kopriva. omazanu voskom. urnota ga u platnenu krpicu. ako trpe od glavoboIje iIi ako ih hvataju zigovi. Neke zapise baca hodza u vatru. premda ih vecina nije ni cula za toga glasovitog lijecnika. izdube hodza svrdlom u desllolD rogu maIn jamicu i . pa je uvjeren. oni ce se dati lijeciti od vracara iIi ce pisati zapise. Musemmu metne hodza u malu suknenu kesicu. u kojoj je zapis iIi se njom umije. Neke zapise nose u fesovima. a bolesnik je ovjesi 0 vrat 'tako. slijez. koje je i pokojui Kneip toliko preporucivao." Prema toj pjesmi pise momak zapise du kazni djevojku. jer nemaju mnogo povjerenja niti u njega. Ta se krpica zove DluSemma.

tele iIi zdrijebe. U nas ima dosta mualimana. I mo~ak daje pisati ·zapise ako ga draga ne voIi. d. koji su poznati. da se sretno kuci vrati i t. Taj zapis metne obicno u crvenu krpicu. daje takogjer pisati zapis. a oBobito od onih. da svecenici umiju piaati bolje zapiae od hodza. krpicu priveze konjcetu iIi teletu oko vrata pa je sjeguran. lato tako pisu zapise kad ko zeli. da se bolesti kurtarise. Osim toga piau zapise kad djevojka . dadu ih pisati krscanakim svecenicima. Te zapiae zovu "moei". koji misle. da ima napretka u marvi i imetku. Ako Covjeku iIi zivotinji ne pomognu zapiai sto au ih pisali hodze.- 101- bito lijepa konja. da sretno putuje. da mu zle oei ne ce naskoditi. . da rnn ga kogod ne urece. da BU im zapisi dobri i ~a bolesnicima kori!te.zeli da bade lijepa iIi da je dragi zavoli. lato tako daju si i krscani pisati zapiae od bodza. pa se haji. ne hi Ii joj se srce smeksalo i njemu privoljelo.

v B. DB ICf\J I. .

koja ne ragja.. da zaminu stece.I. Cim zena iroa vise djece. aka draga bila. ruzicom bez cvijeta. Lip je porod beze izrodio~ Troje zensko. to su nasi muslimalli. "Davno bi je brutac posikao. I najsiromasniji musliman iskreno se veseli porodu svakoga svoga djeteta. Zenidba jc YCZ izmegju muza i zene da iza sebe ·ost~vc sto vise potomaka. Nek' ne zeli ni sina. sva sila narodnih obicaja. Djever govori svojoj nevjesti: "Vid' llevista te zute narance. a. Zenidba je za nluslimana sarno onda sretna. a cetvcro musko. ni mladih zetova. On je smatra voekom bez ploda. Kao kod svih Jugoslavena uopce. "Da narane. Da pocmemo sa porodonl. · valja je dakle sasjeci.ko mu je brak blagoslovall. tim je vrijednija. Ali ako se iko zeni za to~ dn iza sebe ostavi sto vise potomaka. uglednija i svomu muzu' milija. POr=\OD.a svake godille ne ragja. mnin je mrska." je prije i vrlo Zeus. tako ima i u nasih muslimana na po se. sreen. to jest. ni se. ako ima doshl djec(': Beg Mustajbeg sretno se oieni. mu . "On ga hrani. Ni nevista.era. jer je dijete zarojena oeu i lllateri u starosti i jer svako donosi sa sobom svoju nafaku.

khO oka maloga djeteta.- 106- "Vid' ncvista tog zutog Iimuna. Beg Ali beg ima prekrasnu zenu. a zel1inu djeveru. nastaje u kuci velika veselje. "Vid' nevista rumene ruzi~e. "U mastrafi bijele gjulsije. "Na tabaku rumcnu ruzicu. "Pa je ondi mladu ti posici. "Dvore mene do dvije robinje. a ona nema djeteta. "Svojim ce me curkom ogrnuti. "Kad ustanem ua Dleke duseke. "Druga drzi serbe medovinu. biser granom rnase. pa veli: "Da vi zoate drage druge Dloje. "Kad ti dogje mlada nevistica. koju veoma ljubi. . Kada mlada lena zatrudni. "Ti je vodi mladu u haz baAcu. "Da ruza svake godine ne cvate. neka vesela uzrujanost. "Davno bi je bratac posikao. "Da utiram to rumeno lice. Ali joj jedna prigovara: "Zaludu ti fala i ~ imallje. da je posijecc: . "Kad ti nejmas od area evlada. "Nek Dli nije ni nje mlade. Oko buduce majke sve tetosi. Jednoga dana odlazi on u selo na begluk i zapovijeda svomu bratu. To ga ljuti i zalosti. kako je muz voli.. Mlada se Mustajbegovica hvali Da sijelu svojim drugama. "Da limun svake godine ne ragja.0 Boga ti bratc Muhamede! . "Budi me od jorgovana granom: "Ustan duso. "Kad ja nemam od srea evladM. "Kako Ii me Mustaj beze drzi?! "Kad ja spavam. iJJedna drzi kaIajli legena. granulo je sunce.1 ja odoh u nove Timare.. "Davno bi ga bratac posikao. Vecje viSe godina proslo.

da k ~joj nikada u putnom odijelu ne dolazi. Posipa je sa sitnim biserom. I rnuz i ukucani. akO. Tobe jarabi. Bvaki i svaka. drugo Muhamede. Jedno ons. sto je poletio u odaju svoje zene "u cizmama i u kalcinama". "Rodila je do dva sina mlada. Doletila mlada zaoviea. Koliko Je veselje na taj glas uastalo u sreu muzevom. k~me ga Bog nije dao. A muz. "Zlatne ruke i zlatna percina. . Pasinica cedo povijala. Jadan je i na bajram u jntro. Kad to CllO diver Mubamede. i daruju rodilju i dijete joj : "Daj mustuluk mladi gospodine. gjellesanuhu. dao. kome je Bog tobe.- 107 - . gostbi. Te on ode ljubi u odaju. ne treba mn drugog hairluka. vidi Be najbolje po tom. hairli evlad. a treea nadodaje:. Posipa je zutim dukatima. rodbina i komsije dolaze u ku~u. kod neke Almaz kadune. zadoyoljstva. Trkom trci mIadoj nevistici. neka nam kaze i ovaj razgovor odlicnib zena. "Rodi mlada Mustaj begovica. Domacica veli svojim drugama: "Ta za 8to drugo i zivimo i veselimo se. koje su se sastale na zijafeto. Koliko je veselje da neko ima djece. a osobito. Jos vece veselje nastaje. Tako mi svih Bozijih citaba. utajinio. valjanu djecu. Za 8to Ii teCemo i mucimo se nego opet za evlad? Sarno neka je bairIi i na pravom putu!" Pasa hanurna to potvrgjuje i dodaje: "Dakako seko. Zaovica Mahmud pasinica. U ciZmama i u kaicinama. ljubi i postuje. Boze me ne pokaraj. nego za evlad? djeeu.je rodila sina. 8tO je evlad! Ko ga nema i ne zna sto je veselje. kad to cuje?! I on leti uz visoku' kuIll. radosti. jer je odlicniji musliman naspram svoje zene taka uctiv. sve je pazi i miluje. kada je lena sretno 'rodila.

Jsto tako ne mora dijete biti ni po oblicju slieno oeu iIi materi. baca se dijete ponajvise na onoga. I{ada dijetc u materi ozivi. pa se jedva i mice. po dukat djevojee. Ako je otac veseIjak. pa se po njoj mnogo vrti. Od vese]a oca. kao sto je 011. Ali i dobar otac moze roditi dijete rgjavo. bice dijetb sretllo i dugo ce zivjeti. Ako je prvo dijete zensko. i tome moze da bude dijete Halik." Sada da progovorimo koju 0 gatanju i vjerovanju 0 porodu. Kada dijete u materi ozivi i kad se u njoj prvi put makne. ali i veseljak moze roditi dijetc neveselo. iIi komu iz njihova roda. u koga ona u taj cas pogleda. voli jesti turundze. Kada zena dijete zaene i u tom Casu pomisH OIla iIi muz joj na koga pametna iIi ueena covjeka. Ako zec pregje ispred trudne L. Kakovo ce biti dijete.1 l ! - 108- Nas musliman ljubi jednako svu svoju djeeu. onOlllU ce dijete biti slieno. imace ve. Kada zena zatrudni. kunstove. u ononl casu pogleda u ·ogiedalo. kao da je rod ukopalo. ako ima. 'vise sinova. selu djeeu. bice dijete ueeno. Ako mati dok nosi dijete. nujno. ne vesele mn se toliko. . Ako trudna zena pomisli mijenom iIi ustapom na koga. koje nikad no ce piti piva. bice to nemirnjakovic iii kakav veseljakovic i tesko ceka. ali sto ce . da provodi marifete. bice mirno i zatvoreno._ ---'_. bice dijete. Isto tako bice dijete lijepo. naranee i tunjc. ovisi 0 materi. o porodn samom. Osobit~ veselje zavlada u kuci ako jc prvo dijete musko. a ako i nehote pomisle na koga Iolu iIi pijanicu. Kakav je otac iIi mati. a ne 0 ocu. Kakovo ce biti dijete po oblieju.. ne ce se znati ui kruha najesti. Dijete je ponajvise slieno oeu iIi materi. ni rakije. Kada je zena trudna. Majka opet voli sceri. ako se mati. kad se dijete prvi put u njoj makne. 0 novorogjeneetu i 0 rodilji. pa joj lisica iIi zmija pregje preko puta. bice dijete veoma lijepo. vesela BU i djeca. umjetnosti. kako sam to iz usta naroda cuo. a pijanica ragja pijanicc. koji joj je najmiliji. Ako je dijete u materi mirno. to jedilli Bog znade. premda mu je milije. pa se tjese onom: "Po groB momce. a pijanica moze roditi dijete pobozno. onakovo ce biti i dijete.tako je Bog odredio. da izagje u svijet. Onda je arctan i otae i majka. jer BU one hairnije i od vece koristi i oeu i majei.

heravih ociju. jer koja bude jela brasnenim rukama. ali on ne dade nikako. ukociti. Sto zena voli jesti. da ~i joj sretno bilo. nc ce smjeti sarno u noc izlaziti i uvijek ee se bojati prikaz:l i. da se kome ne naruga. pa gonio tovar haslama. pa sisa. Isao nekakav covjek. TrudnR zena ne srnije vidjeti ui mrtvaca. On joj teskom mukom dade jednu. toj ce dijete imati prhotine u glavi. Ako je zec presao trudnoj zeni preko puta. Ima zena. ono ce i dijete najvoliti. imaee joj dijete razrezane usnice. I{ada se trudna zena zatece u drustvu. neka . kad je trudna. podaj trudnoj zeni. vukodlaka. kojc ragjaju mrtvu djecu. neka ne ide dalje. vjestice i druge aveti taru i tako . da joj dA saIno jos jednu. mucila i u prevrtanju ispusti dusu. I njezinom ce se djetetu svasta prikazivati i ono ce se od straha damlaisati. Kad zena poji jednu~ opet zamoli. Trudna zena zazeli svasta da jede. u njoj dijete utuse. Ako dakle sta jedes. Zena se patila. ne valja pripovijedati sta strasna. te joj se prohtije. ako ona to zeli. neka ona snimi plocu iIi potkovieu s krepaloga konja. jer co joj dijete biti slaha i zuto. sto zeli. da su joj ruke sasvim ciste. ne dati joj. dok se dijete ne rodi. Aka zena. kada se trefi zena slatke krvi. jer ako se njoj kosa od straha najezi. pa so za sto rukom prihvati. Onaj covjek otisao dalje i u gori vrat ulomio. jer ee joj dijete biti sasijasto. Da dijete jos u utrobi materinoj ne umre. I8to tako neka pazi. nagju u njoj dvoje djcce. da IOU put ne presijece i odmah neka se kuci vrati. kovac u po noei skuje obruc i tim obrucem neka sc ona opaso i to nosi. niti prolaziti kuda mrtvaca nose. jedno metnulo haslamu u usta. sebicno i propalica 11e ce od njega biti hasue. i dijete ce to uvijek voliti i uvijek ce toga zeljna biti. Kada su jn rasporili. Od te ploce iii potkovice neku. bice dijete nesretno. Opazi ga trudna zena. a kad se rodi. jer je grijehota. pa ju mor~. a drugo zinulo. Kada trudna zena jede. da hi jela haslama. da ne pije iIi ne jede iz krnjata suda.- 109 zene. Ako ne bi trudna zcna nasla ono. jedna vrsta tresanja. nesta pod sakriveno pojede. neka pazi. Trudna zena: neka pazi i na to. To bude onda. jer koja se iz takovog auda najede iIi napije. imar·e dijete na anom mjestu ern iIi crljenka~t mladez. biee joj dijete strasljivo.

110 savijc i m('tlle pod glavu djeteta. jastukbosre. pa ako se 8I"t:'tno sa djetetom n\stalle. P\l~lijl" nl'kll~ . izvadi ekHcr. u kojima se nose mrtvllci. a onda ua garga~ama. jer ako propusti i sarno jcdllu dckiku. kadl\ ona r~ja. Dzinoyi~ sejtani i vje~tiOt. brojalliea iIi ~islo. Isto tako dobro je. ~to (~e za dijctc trcbati. lleka SYt'le OI1U1\ k\\llt't~ln. tl'ze rngja. kosuljice.? . uredi.\u Zl\ vrijcllll' dok Zl'lla ragjn~ ona IDucnije rodi i sto vise svijt. Ill' sUlijl' ni~tt\ niti IU\ rodilj u~ niti IlR dijete..·rem(\utl obru~ . pelene i drulto. Kada jo VUllU tako uredila. Ko zakasni nema mu fajde i za to valja tim poi'... neka uzmc dovct krpica od devet udovica. moze joj dati od srca evlada. lleka splete od Ilje uzicu poput pasit~a djetilljog i Ilrka tim dijete opase. neb ih priAije djetetu na kapi(~u. lk'jl' S~ \)(1 mUSt'. olanj. siromasuim komAijama. Isto je t'lko dobro. i lDl'tUt' U 1l\\Sultu llapulljl~nu YOdOlll. Kada rodilja trt'ba tln izngje iz kUt"l' i U kt1l~U" iIi iz j(.. noka daie kroz dcvct mjescci sadaku..dne sobe U drugu iIi U Iuutvnk" kullinju" IH'ka st. da more i vjestice ne utuse djeteta. da ko dogje u kuc. Tu vunu llcka lijepo opere. Kada llnUl oruti~ da joj se primicc vrijeme rodiva.. 1~\ to '''aljtl skoynti i male masiee. ijl~ ~l\Yrllh)ln. 11(\ {'e koristiti.~ nUlSOlll podbail8.jcHc:'ca prije tkati i'arsafe.cti ~im se je dijete rodilo. od toga neka sasije djetetu koiuljicu. Olltl. Ako zena nema djece. . a rado bi ih imala.'ta &11 to znndl'..jer kad IDaSa zveei. Od toga ekscra neka ko usred fioei skuje nekoJiko halki i te halke neka llosi uza se dok ue rodi. jer ona mora da otpati za grijehe tl. sprema vise.")~"tlu n~\llulljt'\llU Yl'C."a od tl'spiha biltl" p\l~lk djeteta. un kOlll Sll Ulu. Ako se trefi.. Za vrijcme rodiva i kad jo Al'IU\ rotlila" ul\kl\ j~ uz nju iIi oorelll U Qnoj sobi Inah.----------- --~-~------ -. milostinju. te ih djot8t\l pri~ti lU\ knpi('u" tln nlU hale lll~ llaude. ne izlazi nikud iz ku~t\) u... poene OIl_a IUL dva. sprava za urcgjivanje vune. a kad rodi. Kn<1a opazi. da takova majka iIi ko drugi llagje makar i malo vune od bravceta.~na i h~zreti . ni njoj niko u ku~u ulazi.lCIu iz tt' ll(\sulll'\. koje je vuk naklao. rio jl~ k\\r.Illill i p\)k.". a koja ne molt'. Koja moze. pa ne co umrijeti. oceslja i ogrebena. dn joj je rodivo blizo. da takova tClla ode u Ilo'~i prcd dzamiju i da iz nosila. Iza toga lleka nldilja ispij~ .\ko il~ua tt~~O ragj~\" Il(\kn 'se rastrgnc tespih. da bude kao svila. tri n. millutu..rakogn ollogn~ koji zua. IJog je volik.lla..."atilnin~\ rui'ic. Ako majci umiru djeca i ona ne moze da dijete othrani.. I oua se 01('t11(' u kakovu pt.

spremnina svako . Djcvojka.di raspustilo. nego sa dva obvoja. Da glava djetinja sto pravilnije raste. okupa ga. koja treba da pazi osobito na to. obrvice i bradu. Narod. Jedan ide od cela te se veze na. koje valja prouciti.. oci. gustim rnlijekom' iIi slinom za to. pak ce joj biti lakse.Ako se je zilje hazreti ~"atjmille rucice u vO. drzi da su ljudi. stane mu glavu ravnati da bude ljepsa i pravilllija. nego i sve dijelove glave.zije. Kako radi ebejka. rugaju rnu se i vele. lsto tako nije grijesno. Kad zena rodi. odreze rou pupak. a dobro je. a osobito prostiji svijet. uSi. koJa hi vidjela I . a zove se povezac. da joj se sve zilje ornota svilom. prihvati ebejka dijete. zatiljku. Cim je ebejka dijete okupala i obukla. da lakse rodi. pa da se preko njega vode napije. navescu ipak kako i za sto oni to rade. nos. obuce i uz mater postav!. da moras siromasno dijete pozaliti. usnice. Premda moramo da ovaj postupak iz zdravstvenib· razloga pozalimo i oS!ldimo. Te obvoje stegnu vise puta tako. koja tesko ragja otvori Kur'an. da kaze boli svoje ebejki i drugima. Koje dijete· ima visoko celo. a kada ih skinu.. Nasi muslimani ne vole visoka rela.zlo. Osim toga vrlo je dobro. opazices na djetinjoj glavici crvene obruceve. da se dijete sretno rodi i da na zivotu ostane. I taj se secer u vodi topi i daje zeni. dobro je. dok ona ragja. Najkasnje treba da svaka kuca irna mevludskog secera.rijeti. da kaze svome muzu muke svoje. a zove te podbradac. jer muz onda s njom muke dijeli. da dijete kad odraste ne bude imalo nabora oko ociju. zlatnom iIi srebrenom zicom. treba hazreti Fatinlinu rucicu darovati. a ako se ne raspusti. Ako se je zena Ra djetetom sretno rastala. Osirn toga ima i u Kur'anu raznih poglavlja. treba je povijati i to ne jednirn. te se veze na na vrh glave. to ce ona zena sretno roditi i ne ce um. onako ce raditi i mlada majka. sto krv nije mogla pravilno i uredno u glavu dotjecati i iz glave otjeeati.- 111 - pije rodilja vodu iz te posude. a moze u porodu i umrijeti. tesko ce roditi. da se pred zenom. Ali ne' sarno da oni nastoje da poljepsaju i dotjeraju glavu djetinju. da mu je kG pojata. koji su nastali time. naime celo. da celo u djeteta ne bude odvise veliko. velike kavgad.. da se rodiIja i iz gusta sita vode napije. a daruje se tako. Gelo rastiru ponajvise zejtinom. Dok zena ragja. ~rugi ide ispod brade. ako je ko kraj nje. koji imaju nabore oko ociju. .

da . cvrkne i zaplace. pa nema ni on. da gledaju dijete. osobito ako su starije i odlicnijega roda zabrani.- 112- velike nabore u momka. jasne i krupne.senet iz ruke istrgnuli. skladan i za to stiscu i stanjivaju djeci nosice jer sirokoga nosa niko ne vali. Deka sarno pogleda u dije~e. pogje iz matere. a ako ona ne zna iIi ne ce da joj dogje za ebejku. mora paziti. Isto tako skupljaju megju prstima uanica djetinje. zove ona svoju najbolju prijateljicu. Ako se j ~ zeDa udala daleko u tugji Bvijet. da koja zena odbije molbu rodilje da joj bude ebejka. cvrkne i zaplace. ko zene. Djjete naime ne ce da izagje iz matere. Oci tare majka ponajvise kad djetctu sise daje. pa mogu dijete ureei. a mogu biti bahsuz. pa pomaze. dolaze joj komsinice i donose sto vruei kolaca iIi kajganu od jaja. da djetetu prsa ojacaju i da se krijepe. Kad se dijete rodi. <Jim lena rodi. Oci mogu biti bahtli. Ako ne zivi ni njezina ni njegova majka. Zene. a tare ih sa dva prsta tako. da ne bude kano sedlo izbocita. to rijetko kada dozvoljava. da De budu velike i klempaste. da ne ce umrijeti. Ni sam Ijencina trbuh nema mira. to su narodu milije. Isto tako rade po nekim pravilima i sa djetinjim rucicama i nozicama. Kada dijete od njih senet primi. vrlo BU znatiZeljne. Rijetko se kada dogodi. Stezu ih u povoje kao zlocince pa dijete izgleda kao mala mumija. Cim pane na jastuk iIi na zemlju. Narod Yoli. da oci De budn Inutne i zmirave i da izagju zdrave. moze ga odm~ i nehotiee ureci. nesretnp. pismenu potvrdn. da dijete ne bude trbusasto i velika izjelica. I njega valja stezati i dotjerivati. Ko je bahsuz ociju. dok mu meleei ne dadu senef. ne bi se niposto za njega udala. da prste vuce od nosa prema sljepoocicama. da ne budu velike. sto su ga prevarili i sto ce umrijeti. Na prsa meeu djeci ham-pamuk. premda to nju dosta truda i novaca stoji. da je nos u djeteta pejikli. To radi za to. zovu koju zenu od njezina iIi muzeva roda. ni ona blizu svoga roda. da mn ne bude predebeo i da ne dobije guse. sretne. onda tek zove koju drugu zenu. Bradu potiskuju prema grIn. Isto tako tarn i vrat djetiuji. Ebejka je obicno mati rodilje iIi njezina nluZa. pa hoce da vide novorogjence~ ali im ebejka. jer ima svakojakih ociju. vatu. jer su mu meI~ci onaj. Usi stezu i glavi privijaju. jer sto su oci ltrupnije. Ako ebejka ne moze da znatizeljnim zenama.

To ona ne pjeva uvijek jer joj se pjevati hoec. koja je rodila. "Dallas ee jedna zena pariti haljine. Koliko se nase muslimanke boje uroka. urok mimo besu. ko~ulje. Da bude JOB sjegurnija. te da ne ce imati kada rucka spremiti. Ako se je dostinja zaboravila. odnijeti babinc zeni. Ali premda je urok vrlo skodljiv. secer i drugo kojesta.. kumaAi. "jOB jeilan doci u komsiluk. prisije po jedan dukat. s lista vodu pili. Na to megjutim dobra paze i dostinje. jcdan do dva arsina. a na kapicu. fini bez. vidi be po tom. "Studen kamen pod glavu metali. du. sto zelie "Danas cc nam. ne moze preko onoga krue-a. zacuje glas iz mezar~. Rodbina povrh toga skroji djetetu haljinice. da otvori dueall. nego od straha. groba: "Ja ehli ku~ur. 8 . oko besike i ne boj se uroka. nesan mimo beau. "Dusmani ti pod nogama bili. jer nikakav urok. neka ga pOVUCcl malo za nosie iIi neka ga se samo dotakne. vee je Ul'eCeno." To je mrtvac dozivaG mrtvaca. svileni burundzuci. pa mu ne ce nista biti. pa ako se je koja zacudila.. da ce danas pariti." "Sto"?" rece drugi." kaze on. sto skoro svaka majka kada dijete uspavljiva pj~va: "San u besu. reci ce je ebejka da sacuva dijetc. pa da joj posalje dva. "Travu pasli. pa nije te rijeci rekla.113 se koja ne zacudi. Kad je prolazio. naudi. da urok djetetu ne . "U roci ti po gori hodiIi. koju mn je ebejka dala. Mlada majko. safun. odmah ce reci: "Masalah!" da ga ne urece. prijateljice. opisi njom svakoga jutra halku~ krug. joj uroci i druge· aveti djetetu ne naskode. laao rano u zorn neki trgovac u carsiju. "Kano gjogi cavli i potkove. ponajvise jelo i piee~ cevrme. peskiri. sjeti se.nje oni trgovac. jer ako se je koja prevarila i zacudila. groblja. pa ce se oprziti i umrijeti. "Tebi si~e nista ne udiIi. To su razni daroyi. pa bio JOB tako velik." Kad to c. pokraj dzamije i dzamijskog harema. nije pogibeljan ko ga sarno zna odbiti od djetinje besike. uzmi kredu. "Rok u beBu. Veliki je sevap iIi zaduibina kod Boga. Iza nekoliko dana dolaze opet komsinice i prijateljice i nose babine. da mu je zena govoriIa. Drugi rou se odazove i upita.

On pogje dalje. a osobito neka su joj prsti cisti. Kad progje pokraj dzamije i dzamijskog haretna. da ga prvi put zadoji desnom sisom. kupi dva somuna i posalje ih zeni. Kad bi podne." re~e zen. pn se sIueajno ustavio na ra8ljama debla iIi na gram kakovc vocke. Ako je urcccIlo. UstavIjak je svaki kamen. vee pogje kuei. i sve joj grijehe oprostio. jer se je ostenila. vise He vrijedi. ni ni muz joj djeteta. Kada je dakle toliki sevap nahraniti kuju kad se osteni. Ima djecc koja placu i danju i noeu i nikako ih umiriti no mazes. nego ce odmah slatko zaspati iIi ce se barem prinliriti. kako se mrtvaci dozivaju.- 114- Bomuna iz earsije. koje joj je obicno UllUCC. "A za ~to nisi?" "Nisam imala kad. da Ii je dijete ureceno iIi nije. "Pa jesi Ii rucala?" "NisaID." "Za sto?" upita drugi. pa ju je nahranila. valja mu uroke skidati. Ako si dakle nasao ustavljak. ne mogne on duruti. jer ako drzi dijete pri sisi prstima.i doeL Sedmc 0118. Kad je dosao u c." Sad trgovac vidi. i kada ga je ebejka okupala~ valja mn dati sise. zivot. 0 kojoj su mrtvaci govorili. da to mrtvaci De govore 0 njegovoj zeni." odgovori ona. kada dijete rodi? Kada se je dijete rodilo. ua kojima iOla i najmanje tijesta. "Ostenila se kuja u one zene. da previse ne ljubi. biee joj dijete kad odraste e~lavo. upita zenu: "Jesi li parila ?'" "Jesam. lsto tako treba mladu majku uputiti.arsiju. koji je neko bacio. mora harem scdmc noe. jer ako ga zadoji lijevom. Kada e.~rijeme ostUllP kad rodilje." Sve to ~uje oni trgovac i ode kuci. meci mu 810bodno ustavljak.. neka si najprije dobro ruke opere. Sada yalja prije svega znati. Ako ebejki nije Inoguce~ da ejjelo to . ali pri tome neka mlada majka dobro pazi. Za to joj je Bog produljio umnra. ali ako flane na\zemlju. Kamen taj ne mora da bude velik. Ne ce nam ona zena doCi. lza poroda ostanc ebejka do sedme noci kod novorogjellceta." TJA gdje ti je somun?" "Eno jednoga u duseku. bice Ijevoruko do svog vijeka. koliki je tek sevap odnijeti zeni babine. opet euje.c majka dijete zadojiti. ali ga uhvati subha i strah. . metni ga djetetu pod glavu i dijete lIe ee vise ni kmeknuti. jer ce dijetc pozutjeti od roditeljskih poljubaca. a ako nije. Onaj prvi rece: "Ja ehli kubur. Kad dogje kuei. da je to bas njegova zena. a drugi sanl kuji daIa.

pa ko prvi tuda udari.- 115- noci donese ona tevsiju fine pite i vrucu pogacu. a zensko Safija. da ce ozclraviti. a zensko Ramiza. a onda ga prikuci majci. koje mn vreko cela vise i tako je postao strizeni kum iIi kuma onoga' djeteta. sto je vjencano kumstvo. iznese ga ko iz one kuee zorom prije sunca. musko Saban i t. dok je jos bilo u utrobi materinoj. iIi aka je za umiranje. onako ce se dijete zvati i svi se moraju time zad·ovoIjiti. Narod vjeruje. musIiman iIi krseanin. Dijete dobije ponajvise ime svoga oca iIi matere iIi koga u najbIizoj svojti.moze. a poslije vecere nadiju djetetu ime. zove se musko Muho iii Muharem. Bodza UZlne makaze i komadic papira. d.' a 0 kumstvu kod sunnetenja govoricemo. ako mu otac iIi majka nijesu dali imena. . da izvuce jedan papiric. Ako to nije. u mladu nedjeIju iIi u mIadi petak iz kuee. a zensko Muharema. Mjeseca safera zove se musko Safo. Mi cerno ovdje govoriti sarno 0 strizenom kumstvu. i ne moze ni da unlre ni da ozdravi. da ce se dijete kada dobije kuma.. dadu mu ime prema onomu danu iIi mjesecu. Osim toga daja ona Bvakomu u onoj kuci kakav dar. ZOVDU Muslimani pozn~ju trostruko kumstvo: suennetsko. Koje je ime napisano na ooom papiricu. Onaj uzme makaze i odreze djetetu . Papire u fesu dobro promijeSa. a ouda Bve metne u fes. kako ce se dijete zvati. Na svaki dio napisa po jedno ime. ponio je makaze. * . Sada sprema roditelji veliku veeeru i pozovu najblize rogjake. Veli se: "Iznilo je dite ime nn sebi. a mjeseca sabana. biee kum bolesnome djetetu. koji drzi dijete na rukama.kose. Ako se dijete rodi mjeseca muharema. kao sto je to kod nas u vjeri i u obieaju." Ako se na primjer dijete rodi u mjesecu ramazanu. zove se musko Ramo. Tuj oni veceraju. kada do sunnetenja dogjemo. obicno hodzu. kada se je rodilo. to jest. Kada muslimani daju djetetu ime. ne dobiva ODO kuma. Ako je dijete iza poroda slaho i krzljavo. Ako se ukucani ne mogu da sloze. koji tuda prvi progje. rijesiti ~oIi. bio to muskarac iIi zena. pa ga razreze na cetrdeset iednakih dijelova. vee kako koja. mjeseca mevIuda zensko Meva. jer svi znamo. Onaj. da ce prije i lak~e umrijeti. pa ih dade onomu. pa da je i crni ciganin. vjencano i strizeno kumstvo. a unuku donese kat haljina u vrijednosti od 20 do 300 kruna.

kumo. sto se clanovi tih kuCa megjusobno ne mogu vjencati i sto se sm~­ traju rogjacima. Muslimani 8U. koji prvi naigje. da uzmu sebi muslimana ili muslimallku za strizenoga kuma iIi kumu. ali onda ne iznose djeteta. dok nije na~ vrsilo barem jednu godinu. iIi kumu: kum<:'.-. da musliman bude'musliJnann strizcni kum~ ne kriju se njihove zene i zenska celjad onih kuc:l pred njima. a kumu svilenu kosulju.' sto se strizenoga kumstva tic€'. vidi se i po tom. gace iIi maraIDu. To se megjutim dogagja sarno kod zdrave djece. ako se dogodi. koji dijete drzi. Strizena kuma daje djetetu cevrmu il~ fin dade kosuljicu. ali danas ima dosta sluCajev~l. ' U prijasnja vremena drz::\o se jc narod strogo na~ela. ata ga se je ko<:l njega u tom Casu slucajno naslo. lsto takCi. I{oliko nasi muslimani cijene strizeno kumstvo. Onaj. toliko moje dite sve vise pameti imalo. a ako je bogata. kreci se i preko ko~ i preko onoga voska. dn se neko dogovori 8 druginl. . Kum daje kumeetu 0110 sitnoga nOVell. Kumi dade obicno svilenu maramu. iIi kumo. prilijepi ih na sobnu gredu i pri tome govori: "KolikQ ove kose budu na gredi stale. pa ne sa. a neki i po dukat. pa mu prema dogovoru dijete iz kuee iznese. daruje sada kuma iIi kumu darovima. earapice iIi kapicu. ako ne direktno.rno da ono dijete zove svoga kuma . pa rado uzimaju i muslirnane i krscanc za strizene kumov~. nego i zdrava djeca dobivaju nekada strizenoga kuma iIi kumu. dace rnu dvije d9 cctiri krune.116 -Ali ne sarno bolesua. nego i svi ukucani onih kuea vele jedlli drugima: kume. cijeli kat haljina. Iza toga umota mati onoga djeteta ostrizene kose u vosak. koji prvi slucajno l~raj one kuee i bolesnoga djeteta progje. a i od sunnetskoga kumstva. da je kum iIi kuma onaj. a ono iodirektno zabranjuju.trizeni kum iIi kuma. slobodoumniji od krscuna. a koja je zgodna i boscaluk." U kucama. kad bole~ne djece kum je uvijek onaj. a onaj mu prvi ispred kuee progje i tako postane f. u kojima se grede krece.. PosHje toga ispece kuma kolaea i salje ih svome kumcetu. Strizeno kumstvo smatra sc u nekinl krajevima Bosne i Hercegovine veeim od vjencanoga. ~to ih je mati spremila i na dijete metnula. docirn obc krscanske crkve svojim vjerllicima. a ako je bogat.

jer ako je besika otvorena~ ~mrijece joj dijete. Ispod kucne strehe ni izIazi ni jedna. Mlada majka neka otsele dobro pazi. jer ce fiU iz usta smrditi.ana ceteresniea. Kada je majka dijete obukla i povila. jete. koji jak i zdrav insan" u rodu.. Preko kapiee. ·Dijete povaljuje u besiku. a sedmi dan. lsto tako umrijece dijete i ond-a. Preko toga povije di. dok nije proslo cetrdeset dana. uvijek pokrivena. da bi mu sretno bilo. izvezena je Bvilom.Ilada majka lezi obicno tJedam dana iza poroda. Kada rodiIja od ebejke odilazi. Iza toga..- 117 Prvih sedam dana iza poroda lezi dijete uz majku. da lakse upane u oei. da je besika.ao kakav beg iIi bogatas i prosta fukara.u od beza. povale ga u besiku. Kada je dijete u b(\siku povali o . Cetrdeseti dan iza poroda umota mlada majka dijete u pelene. 1. Ta je kapica sasivena od krpiea zelene. spomenu ukucani glasno Boga i uee nekoja sura. a preko cijele besike prostru p~mucnu prostiraeu. tako i kod nasih' muslimana vecim dijelom jednostavne i ~iske i nema bas velike razlike izmegju besike. ebejki i nosi njoj i svakom njezinom ukucanu kakav dar. daje' mu gurabiju. tako zv. ~aramir. poglavja. pamuklieu. da bi dijete bilo jako i zdravo. . crvene. u kojoj se je odljulj. a preko toga prostru obicno bijelu prostiraeu. bijele i plav~ ~oje. sirotinja*).. obuce mn kosuljicu. iz kur' ana. da se tako dijete ne urec·e. ako bude praznu besiku ljulala. anteriju iIi koparaneic. Siromasniji "pokrivaju besiku carsafom iIi kakovom lanenom iIi vunenom krpom. ide Dajprije svojoj. a mece kraj. Iza ~oga pukriju 'dijete jorgancicem do ramena. pa pokraj usiju i ispod brade. Sasivena je od krpiea razne boje. Na dno besike metnu nesto sijena iIi slame. Bagatije leze cetrnaest. daruje ova i opet P *) \'idi sliku na slrani 22~ . kao sto je 011. srebrom i zlatom. da BU mu i ruke i noge povijene. sveze mu bijeli tulbent. bilo u njoj dijete iIi ne bila. metne mn kapien na glavu. da djetetu glavica pravilno raste. Osim toga neka pazi jos i na to. a velike gospogje i po eetrdeset dana i cijelo to vrijeme ne salaze sa duseka. a. Sada ruCajn korl ebejke. kada je naime dobilo ime. tako. a na kosuIjieu jecermu. Besike su kao kod svih Bosnjaka. njega i jaje. za to. kao jaje. da bude puno i okruglo. da djetetu dok jc 11 besiki'l ne mece pelena pod glavu. kolae i jeeermu. Kada dij"ete povale u besiku.

to jest jela. dzanfera i rase. pa ce dijete bozijim emerom. Da dijete sto prije zube dobije. a oni daruju nju i D_VOrogjence. Ako je dijete za vrijeme ceteresnice mirno i ne place puno. . secera. koja puno pate i umiru. upucuje ebejka mladl1 majku. Ako je malo dijete bolezljivo. pa ce jesti kao vuk. u kojima ima ista od riba. '. pomo6i~ ozdraviti. djetescu. Ako dijete za dugo ne progovori. niti moze zivjeti. nego sarno place i vriati. Pa ako ie to odraslom covjeku tesko trpjeti. kako je tek malom maksumu. na zivoj vatri. Iza toga ide mlada majka sa djetetom po rodbini i komsiluku i kuda dogje. kuma sa. pa ce biti poslije pametno i uljudno. da ga mati nakadi posijama od koga mu drago braAna. koje ne zna kazati ni sto ga boli. nit' umrijeti. kolace i drugo kojesta. Ako mu to slueajllo De pomogne. lijencina. za tim je~erme. ali moze biti i velika delinja. sto mu sarno saka dopane. cim prvi suton na zemlju pane. Ako puno place. da svaki dan u jutro i u vecer umlaci vodu na prohinu zrnju i da umiva tom vodom tjeme i kosiricicu*) djeteta pa ce . *) Kosirielca je glavna vratna tUa. za tim metni ta~ luk pod djetinju glavu. kao da je." To mora uciniti u vecer. daruje uku6ane.- 118- svoga unuka. namazi mu zlicicu (ovdje se razumijeva zeludac) bijelim Iukom. koparane i je~erme. prove. tako majka svoje dijete od sihira brani. za tim saruna. jer dok nauci govoriti. sarno ne od kukuruzova i neka pri tome re~ne: "Kako sesvijet hljeb~m hrani.Oko je najfiniji dio covjecijega tijela i za to je svaka bol laksa nego bol u oku. vijek ga progje. Ima mnogo djece. sabire pamet. Ali ni sada mu ne valja dati riba niti ista ribava. dobro je da ga mati opase vucijim crijevom. dobro je. ne daj Boze. ne bi Ii mu lakse bilo. a oni daju ~jetetu jaje. pa je i nemirno bice ljut i velik govornik i nikomu ne ce u drustvu zapasti da od njega govori. ni gdje ga boli. Rodilja daie u rod iIi komsiluk jemenije. jer ce mu se u oko utrunjiv~ti. a osim toga bice mu jaki kao u konja i ne ce ga boljeti dok budu probijali.mu brzo porasti zubici kao u zeciea i posut ce mu se poput . . Ako dijete ne ce da 'jede. jer im zubi ne mogu da niknu. bice mirno i ne ce mnogo govoriti'.

" Koja lena ne zna sarna bajati. Zena. a osobit(). Za to. da je pola svijeta od uroka poumrlo. niti spava. nego i veliki ljudi. treba' mu odmah bajati. sihira. Rashod'te se uroci kao list po gori. lakse se moze ureci. sve se u snu breca i preda. Od uroka umiru ne sarno djeca. Za to kad vidis malo dijete." To se tri puta izgovori i Bvaki put lizne tri puta' djetetu preko ociju. a onda govori: "Mati rodila. pa hoce da crkne od plaea. Kada dijete ne ee da na vrijerrlc zaspe. mogu zle oei ureei i nema stvari na dunjaluku. strave. jedno oko ognjeno. Ako uroci nijesu veliki. pa dijete gledaju i kada mati sa djetetom puno po komsiluku hoda. koja zna. da je ureceno. a osobito ako je sevepli. pa bi mogo dijete rastrgnuti. da mlada majka sa djetetom poslije akSama iz knee izlazi. jer u to vrijeme lijetaju po zraku vjestice. mnogo vrijedi jer ona moze mnogoga Bozijim emerom od uroka iIi strave kurtarisati. ·uroeica odrice. a nije grijebota reci. zraene vile. pa bi mogle lasno djetetu sto naskoditi. dolaze od ociju.. drugo oko vodeno. jer za tri dana ozivi urok u djetetu. popostaje maIko. Dijete se najlakse ureee. a ako malo i zaspi. a najgore. kao pjena po vodi kao zlato po gospodi. pa dok ne odraste. Dok mati dijete lite. sretne. mogu se razlizati. n:tati lijecila. niti ·jede. dok ga na jedan put sami vrisak stane. sto se rasplace. ali najIakse malo dijete. TIi: . a moze bogme i djevojku isprositi i momka ozeniti. pa zagasi ognjeno. neka poene djetetu bajati i prije plaea. svijetu. koja zna dobro bajati i stravu salijevati. a ne ee ni da sise materine sasne. ruke. da bi uroka sa djeteta nastalo. neka zovne drugu. aveti i sablasti. uriee. Sve sto je na zemlji. kad silne zene dolaze u kueu. Ureeeno dijete place i vristi. reci: "Masallah". cim Be mati ~a djetetom kuei vrati iIi kada se zene od nje raspu. Ureceno dijete lize mati uz nos pa preko eela sve do kosa.- 119- Cim se dijete rodi. kojoj urok ne maze llauditi. Osobito je pogibeljno. San u besiku" urok pod beSiku. treba da ga osobito cuvas od uroka. da ga ne ureces. ograma. puce ODO vodeno. Evo: "San Ali (iIi kako je vee djetetu ime) u glavu. iIi "Ne bilo ti ureeeno". Sto urok·. zna se. U uroka dva oka. Cim je sto manje. Uroci. urok plaCe na stranu. ako se je rasplakalo. Ako je dijete ureceno. a to bi svaka mati trebala da zna. mora i vjestica. kako rekosmo. Bajati se moze na vi§e nacina.

" Postupak kao gore. prva u komsiluku svijecu." Ako to ne pomogne. svjeze vode. od pet cetiri. nit' se je hatinom podbocio. Onaj jedan ode u visoke visine. ko ga je urekao. IIi: "U mog Alije devet uroka.- 1. od sest pet. makar i iz bunara. Ako dijete i poslije trece veceri ne ozdravi. od tri d va. mesom se zalozio. Od devet osam. u niske nizine. di koza ne dreci. u moje ditc muk. stane djetetu vise glave i makne besiku Ra onoga mje3ta. od sedam sest. od osaro sedanl. od dva jedan. gledaj na kojoj ces strani najprije svjetlo ugledati. Ovo treba da uradis osobito onda." Ako c1jetetu ne bude lak. niti dite saljem. koji je dijetc ur~kao. Za tim umo~i u onu vodu tri puta po tri prsta desne ruke'i svaki put ih turi djctetuu usta. ako ne znas." I to se' tri puta izgovori i pri tOln se tri puta pubne djetetu niz lice. da lizne one vode. di koka ne kakoce. ni u tice mlika. radi ona to kroz tri veceri uzasepce. pa reei: "Mene vila na svadbu zove. ni u gavrana roga. Ako znas. IIi: "Ni na moru mosta.se prve veceri. zovni hodzu. 11i u dlaki supa. ad cetiri tri. nit' iroa uroka na Aliji. ni u kamenu moz'ga. uzmi dijete na ruke i mahni ga 'prema . pa ce uroka nestati. Iza toga metne . da nacini zapis iIi da prouci iz knjiga.onome svjetlu. di masa ne zveci. na komu je bila. tri ziva ugljena i ugasi -ih yodom iz ustiju.u i svaki put veli: "U ovu svicu huk. Iza toga povali dije1e na Iegja i metne ga na desno koljeno." Neki rade i ovako: Cim se smrkne. Kraj djetinje ~lave stayi upaljenu svijec. di ovea ne bleci. ako od onoga. sad tamo neka je. koje je urcceno. da se urok ne povrati. upali mati onoga djetet(~. zu- . donese kogod u ustima iz vrela ili potoka. Gim ugledas svjetlo. lako ces ga izlijeciti. di hore ne piva. Isto tako kutarisat ces dijete od uroka i ovako: Gim se smrkne.ria ono mjesto. ni na.. Ouaj ugljen umota sada u komadic papira i metne ga djetetu pod glavu. nad kojim je bila djetjnj~ glava. neg' joj saljem moga sina (kceri) plac. Nit' ja idem. Nit' vuk sidi na prtini. Aliji uroka. batinom se podbocio. od jedan ni jcdan. di kuja ne laje. ko ti je dijete urekao. nit' mesom zalozio.20- "Vuk sidi na prtini.

U vodu metnula je vee prije nozice. odnese je u kuhinju. iIi ako se i u danu plasi. iza toga na zlicici i napokon na zili kucuvici. salje ona stravu na devet mlina. ako je vee dugo na djetetu. naz i kasiku. najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi. nije velika. potoka iIi. 'ni vjestice." Sada uzme tavu. pa mu ne ce ni more.Kada. bude taj glas jak. Kada se je zrno rastopilo. rastopljeno olovo kapne u vodu. devet planina i devet crnih stina. cvrkne i dobije lik onoga. Ako strava. Isto tako sakuj maAice i prisi ih djetetu na kapicu. unese mati bolesno dijete u kuhinju iIi mutvak. od cega se je nijete uplasilo. treba djetetu JOB tri puta stravu' saliti. Ako se dijete uplasi. ni na dlanu zlata. valja mu 'stravu saliti i pri tome stravensku "bogomolju" prouciti. Kada dijete dobije stravu. je zena. Iza toga veli ona: "Ni na morn mosta. Stravu znadu salijevati sarno rijetke zene. a onda na desnoj nazi i lijevoj ruci. pokrivac za konje od struujice. dotle se ne mogu prikuciti ni more. One imaju nekakvu kuku. ne treba vise strave salije-vati. povali ga na legja i pokrije kakvom crvenom krpom. Kada. dobilo je stravu. Najposlije metni pod dijete u besiku otvoren noz i glavicu bijeloga luka. bud~ slab. devet cubana.- 121namazi njom dijete po celu. napunjenu svjezom vodom~ koju je kogod ravno s vrela. pa onim zrnom dotakno dijete najprije na celu. dijetc puseanim zrnom na svima tima mjestirna dotaknula i stravensku bogomolju proucila. za tim na zatiljku megju plecima. Za to namazi djetetu sise bijelim Iukom. . Ako strava nije velika. a salijeva se ovako: Nena uzmc puscano zrno. JOB vise mogu djetetu nauditi mor~ i vjestice. jer dokle se cuje zveka mase i masica. koja zna stravu salijevati. a ako je velika. ni na ditetu strave ni uroka. pa u nOCI lza sna drekne. ni na gavranu biljega. a naj- . a pokri ga mutapom. pa onda na more i morske dubine. onda na tjemenu na vrh glave. Ako je velika. koje je iz puske izletjelo. bunara donio. metne nad vatru i rastopi u njoj ono zrno. ni vjestice nauditi. Ona zena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad djetinjonl glavom. istes malo soli. zlicicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu. devet pt)lja. koju turedjetetu u sisice~ te iz njega sisu krv i taka ga utuse. Tu sol baci u vodu pa ce uroka ko po vodi nestati. a osobito.

ne uzimaj nikakve stvari. je kada ko ograjiAe. najprije na desnoj ruei i lijevoj nozi. d. gdje je i pocela. olovo i ugljenje i sve to baei kudagod na raskrsce. pomahnitati. da je na gladno sree pije. pa ga vuce djetetu tri puta oko glave. uzme nena kakav novae. Pocinje na celu megju ocima. Da noeu pregjes sarno preko koga od tih predmeta. da se strava ne povrati. da se strava po narodu rastepe. a napokon zlicieu tako. lza toga uzme onaj novae. da ne bi vise mogla strave salijevati. lako moze biti. isto je tako pogibeljna i ograma. Sto je vode u posudiei ostalo. a bogme i umrijeti. ljupine od j~jet. orahovo drvo. lata ova nena rekla mi je jos i ovo: "Ako gdje na raspucu nagjes novae. pa bi mogo oboljeti. kada se je vee 8vijet poceo razilaziti. valja ti osobito paziti na red . lsto tako. a onda na lijevoj ruei i desnoj nozi. Kada je ona nena stravu saliIa. Dok ona to radi. . ali mi je ona nena~ koja mi je ovo kazivala. jer more biti da je sihir. Ograma. odunluk ili drvoeijep. lsto tako opere mn zilu kucavieu.a i t. a onda po ocima. kuda najvise svijeta prolazi. noz i kasiku metne ona nena na vrata. pa mozes ograjisati. a onda ga vuce DR desnu stranu dok ne dogje do onoga mjesta. velec. ne uzimaj ga. posudieu. Ograjisati moZe se na viAe stvari ali najviAe na nokte. nego i odraslirn ljudima. uzme najprije noziee i reze njima vodu u posudiei u raskrsce. lza toga umoci u onu vodu nokte desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima. to jest kacla na sto nagazi. da nokte vuce rd zliciee prema trbuhu i Dogama. lahko bi mogao ograjisati. Kao sto su djeei skodljivi uroei. Da se toga ocuvas. Noziee. za tim na necistu vodu i razoa vlazna mjesta. Ograma moze naskoditi ne sarno maloj djeei. Da reknemo koju i 0 ogrami. spremi mati na sjegurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu. jer od toga strav& bjezi. ne htjede reci. lza toga skine mati 8 djeteta onu crvenu krpu. Kada je mati i trecega jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode. a nena baei u vodu tri ziva ugljena.- 122 - bolje je. da se to uciui u tri pazarna dana.. To isto ucini i s nozem i sa kaAikom. onda na paucinu. ako je llagjes na raspucu. neprestano uci stravensku "bogomolju". Vrlo sam zelio da saznam i zabiljezim i stravensku formulu. more i vjestiee te straY&. da je sihir iIi da je ko njim stravu salijevao.

prihvati je lijevom. Osim toga pazi osobito na to. Orahovo drvece je najmilija sastajaliste sejtana. da joj ne reknes "pis!". jer se u to doha sejtani najragje u macke sakrivaju.- 123- i cistocu u kuei i oko kuee.ne vjeruj ni jednoj. pa bi lasno u kucu udariti mogao. a vele. lsto tako pazi dobro. Ogramu je vrIo tesko izlijeciti. jer je u njoj sigurno sejtan. pa da je i sejtan u njoj. i tako nastaje grom. reci: "Ja dajem vjetru nokte. pa je moras otjerati. a vjetar meni kad mi zatrebaju. a osobito kuda Doeu hodas. Kad odrezes nokte. Da ih otjeraju. stanu se s~jtani meleeima rugati. papira. tjeraj macke iz sobe. Ali ne sarno da moras paziti na erne macke . da ce oni. jer su sve ko i sejtan lukave.za to je najbolje." Ovdje moram napomenuti. vikni joj "zue!" pak ti ne moze naskoditi. pak ih turi u kakav zid iIi ih baei u vatru iIi u vodu. neka ne trazi dermana. da jn ne udaris dva puta uzamance. po. jer se gjavo rado i u lupinu od jajeta sa~riva. pazi da se ne prevaris. Ako moraS macku noeu prihvatiti. takogjer je covjeku pogibeljna. <Jim oni pocnu ihadet ciniti. zavij ih u komadie eageta. Bogu 8~ moliti. za nje i na strasnom sudu odgovarati. da takovu Iupinu pred 8ohom nogama turas. Sasvim erna macka. jer ces ograjisati. Kada si to ucinio. pa ne ces ograjisati. Kada naime grmi. da naAi muslimani ne trpe velikih nokata. Ako si ipak kojom nesrecom ograjisao. ali ako ti cini stetu. na kojoj ne ima ni najmanje hijelog iIi sivog biljega. jer hi mogao lasno ograjisati i ko pod orahom ograjise. pa se ne boj. pazi da ne· zaspes. najbolje je da je pustis. a niposto desnom rukom. skupAtina. osohito pak ne valja.mole se meleci Bogu. . koji nose nokte ko orlove pandze. ako hladujes pod orahom. jer ees sejtana razjariti. Kada grmi. da ide kuda hoce i da joj nista ne reces. da ti iz knjiga prouci. puste meleei strijelu. ono je sejtanski medzlis. Za to. da ne stanes na lupinu od jajeta.. zovni koga ueena hodzu. . jer mu pomoci nema. lijeka. Ako vidis nocu 'crnu macku. pak ces ozdraviti.. da pazis ito radis.

da BU im odijela malo prostranija. Ti se pojasi zovn trabolozi. U proljece i jesen koparan i fermencic. sarno sto je odijelo za dijete i mladica uz tijelo. Traboloz za djecaka od dvije do pet godina vrijedi cetiri do sest. Kada bude muskorn djetetu dvije godine.starci vole. ljeti jecermu i Iaki koparan. a zimi koparan. mn! i starac. onako se odijeva mladic.odijeva djeeak od dvije do pet godina. Bezi. Ti BU pojasi dugi tri do cetiri arsina. Za otomanske viade i ndok je holji vakat bio. te BU skoro uvijek crveno iIi zeleno obojeni~ Takav se pojas zove krmez. Caksire su od cobe iIi atla~a iIi dimijaluka. a prave ih od vune iIi od pamuka. a odIikuju se vrlo lijepim bojama. Na nogama nose jemenije iIi firale. dobije fesic. gace i caksire. Kada sn ga ovako obukli. Kako se . DJETI)\JSTVO. dzemadan i zimski gunj. age i neki imucniji trgovci nose zimi osim zimskoga . a za odrasla muskarca deset." vezli su i Muska i zenska odijela srebrnom i zlatnom zicom. opasu ga pojasom. Na e"ornje tijelo oblace djetetu kosulju. a na kOBulju. svilenim iIi polusvilenim gajtanima. a vrijedi 40 belera do jedne krune. docim muzevi i . dvadeset pa i trideset kruna. Danas vezu srehrom i zlatom samo zenske haljine.II. a sarno nekoja djeca cipele. Djeca odlicnijih i hogatijih roditelja dohivaju pojase satkane od svilenih i poIusviIenih vlakanaca. Muska odijela vezu pamucnim.

Pod kosuljom nose gace. dok .- 126- gunja duge iIi kratke zimske kapute postavljene Iisi~ijim krznom. onako se odijevaju i djevojke. koje im ispod kosulje vire. jer su bile izvezene srebrom i zIatom. koje kao i gace nad kukovima i na gleznjima vezu. te su vrlo skupi. siromasnija bez kite. !{oparatre i jcleke prave od atlasa. Na kosuIje oblace koparane i jeleke. tozluke i biogradske gunjeve. Kako se odijevaju zenska djeca. Dolarne su prestale danas i u turskoj carevini. iIi ako ne nose gaca. Zenska djeca dobivaju fesic. nalune. tako se i zenska djeca i djevojke paSu svilenim iIi vunenim pojasevima. a vrijedi sto do dvjesta kruna. laIama~ biserom i dukatima. Fesiee kite cvijecem. izvezeni srebrom i zIatom. docim se zellska opase sarno jedanput.rebrnom zicom. a kopce se kukama. obla~e preko kosulje dimije. U prijasnja vremena nosili BU i druga odijeIa. koji su sasvijem i sprijeda i straga izvezeni zlatnom iIi t. kadife. Kao sto muska. A njegove haljine kakve su?! Valjaju mu carskog Carigrada. Jeleci su kraj rubova opsiveni zlatnim iIi srebrnim siritom u sirinn od jednoga do dva centimetra. a krajeve pusti da joj preko koljena vise. To su vrlo fini kozni pojasi. Dimije kroje od basme. ali je to danas vee sasvim prestalo. Dimije su u siromasnije djece i djevojaka jednostavne i bez svakoga nakita.srebrnom i zlatnom zicom. Bogatije i odlicnije rnuslimanke nose mjesto traboloza kolane. Imucnije Dose kozne iIi svilene cipele. polusvile i svile. Takav se kaput zove se curak. Zenski su pojasi nesto tanji i kraci. sarno sto se muskarci 'pa§u njima i dva i tri puta. a vrijedile su i po koju stotinu dukata. Isto tako nose one i traboloze. do~im ih bogatiie oko dzepova i na gleznjima izvezu . svile i polusvile. nego Ii muski. Siromasnija zenska djeca i djevojke nose na Dogama nannIe iIi kako ih one zovu. Bogatije muslimanke nose osim toga fermene. a na po se dolame. a imucnija sa zlatnom iIi svilenom kitom. a nosi ih JOB jedino sultanova tjelesna straza. Sarno neki te neki begovi cuvaju i danas dolarne za uspomenu na stara "bolja vremena. koje im do glezanja sezu." Dolame su bile vrlo skupe. Na tijelo im oblase kosuljice od beza. koji im sezu jedva do kukova.

. u narodu odrzaIa. ali se je rijec u nekim krajevima. Trideset j e zlatnih nabrojio. A na dibu vezen~ fermana. a na srmu objese dukate. nosila su odlicnij&. kada se njom hoee da oznaci. Pod ko~ulju pulli ciftijane. Na usi kopce mengjuse od snne. Pet stotina diza nabrojio. lsto tako kite se i zene i djevojke. kako je neko osobito lijepo odjeven. srebra iIi zIata. "A na celu dukat fundukliju. sarno sto je nakit u zena i djevojaka mnogo skuplji. lale pa i dukat. "lspod fesa ceterest dukata. Danas to vise ne nose. a kite i avoju zcnsku djeeu vee sa dvije iIi tri godine. IIi: Kako ju je za malo gledao. Na fesiee meeu im kakav evijet. "Nij6 sumbul ni suvise mavi. Struke na bogatoj muslimanskoj zeni iIi djevojci vrijede vise puta po vise stotina kruna. Evo kako narodna pjesma opisuje odijevanje djevojke: Oblacila burundzuk kosuIju. takogjer od srme iIi srcbra. Udate se zene odijevaju nesto drukcije. Koliko nakita moze da na sebi nosi zena iIi djevojka. nego u djece. Na rukama nose belenzuke. slikovito nam opisuju narodne haremske pjesme: "Sumbul mavi u zelenoj travi. I Da ruku zIatnc prstenove. U prijasnja vremena. naruk'Vice. Na kosuIju telli morsku dibu. svileno odijelo. zenska djeea i djevojke dibu.- 127- se ne udadu. jedva do pred neko osamdeset do sto godina. a na po se oko Banjaluke. a pod vrat struke od bisera i dukata. "Vee su rneni moje drftge mani "Di ja nosim finofes na glavi. Na grIu joj gjerdan izbrojio. Nase se muslimanke' rado kite. ali 0 tomu na drugome mjestu. I pod njima stotinu dukata. koje je hilo izvezeno srebrom i zlatom. Opasa se pasom trabolozom.

pojas trnboloz. .. Na njemu se vide cakSire. a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci. jecerma 1 gunj postavljen krznom. Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacao je kamena s ramena.1 128- . ( l Diambas trgovflC konjima..

(la ih mogu uplesti. 6 I r· . vrlo su skupa. onda s jedne i s druge strane glave. Kna dolazi u trgovinu kao zelenkast prasak. Tako ~a primjer. Prisle su joj struke priko pasa. Maloj djeci pocnu kose plesti najprije nad celom. mazu je rastokorn. pa BU i oni ervenkaste boje. nokte i dlanove. koja se u lledjelju ceslja. ali BU za to vrlo jaka i trajna. boje je rastokom iIi jasikovom korom i za kratko vrijeme bude kosa vrIo lijepe erne ·boje. Ima bogatih begovskih gospogja. mazu ih petrolejem. da dobiju crvenkastu boju. sto ih nose nasi muslimani. cetvere m. a jos vise zenskoj djeei bojadisu kose. cim su im toliko narasIc. Vee u prvoj godini. Muslimanska zena cesIja i sebe i svoju djeeu obicno u ponedjeIjak i cetvrtak. Zenskoj djeci pletu kose u pleteniee. cija odijela sa nakitima stoje cetiri do sest hiIjada ~runa. iIi bojom. Medine iIi iz Carigrada. a najkasnje odostraga. da irn djeea dobiju Iijepu ernu kosu. Jedan vrat. sto ju takodjer don'ose iz Carigrada. Odijela. Najprostije gragjansko odijelo stoji trideset do cetrdeset. sto je sami prave od sacikove i jasikovc kore. da svojoj muskoj. pocnu ih cesljati. a donose je ponajvise hadzije iz Meke. da moze cesalj u ~je. a sarno nakit na fesu i usima vrijedi preko stotinu dukata. cim je dijete ponesto ojacalo i kose rou porasle. Hoee Ii sada.engjuse.- 129- IIi: Jedna glava. bojadisu. docim tina odijela' vrijede tri do cetiri stotine kruna. ko se cesIja u utorak. tomu ee se taj dan sigurno nesta neugodna dogoditi. kada se vraeaju sa Oabe. i knom. a kad se uda. cetvero ogiavIje. muz umrijeti. Zenskom djetetu kniju kosu dok so ne uda. Kada su djeei kose toliko narasIe. jer ce zeni. Jedne usi. A tri su joj od zuti dukata. Zenskoj djeei ne sarno da boje kosc1 nego im kniju. Isto se tako ne valja ni u nedjeIju eesljati. U muslimana je obicaj. hdan joj je od drobna bisera. da bolje rastu. a cetiri gjerdana. Koji cuva vrata i podvoljka. U ostale dane ne valja se cesljati. Zen~ka odijela BU jos rnnogo skuplja radi nakita i vezenja srebrnom i zIatnom zieom.

Prije neg-o ce Inusko dijete u mejtef. pletc i do sedamnaest pletenica. kad ce joj sincic nauke u mejtefu svrsiti i hatmu prouciti. da naime znaju glavne istine Bvoje vjere i da se znaju Bogu moliti. na dar. Mu~koj djeci ceAljaju kose unatrag. fino ukaIufljen fesic. papir. pa koliko je drama teska. razdijeIe toIiko nov~iCa. dize ga 11a rukama u vis i spusta u krilo od majcinc ljubavi i pomisli na onaj srctni cas. a od djeteta i gurabiju. dok ni ne misli u mejtef.c ono u nlejtef i kad opazi. da bude sto opremniji kad u skolu pogje. da budu pravi muslimani i muslimanke. kad ces ti. a jos vece sica za IDejtef. osisaju ga prvi put i to uvijek u cetvrtak iIi n mladu nedjelju. nego sarno sa strano i straga i prave ~etiri do jedanaest pletenica. *) Pravilno lnekjteh. mekane cipele od crvene iIi zute jarecc kozc. koliko im j~ nuzno. Djevoj~ice j . Majka ga grli i ljubi i ljubeci ga tepa rou: "Dvanaes' majcini srea i dzigeriea. rou je sretni haho i nove firalice. salju ga u mejtef*). Mekjtebi iIi mejtefi su vjerske osnovne skoIe.no od plavc iIi sive cohee OSiffi toga smalajisao. a Majka mu nacini finu kesicu za musaf~. Kada su mu kosu odrezali. da se roditeIji toliko vesele danu. ali se obicno kaze meitef. Kada djetetu bude cetiri do pet godina. ali sto vise mjesto u kuci. Te kose umotaju u krpu iIi Cage. u kojima djeca uce toliko vjeronauke. kako sc oni brinu. dobije osim svoje obicne place posebnu nagradu. Dok je sincic jos sasvim mIad. Kad bude muAkom djetetu ~etiri godine. kada ce u skolu. i zadiju ih Z3 kUClli rogalj iIi na koje drugo. narucio. Koja djevojka imn. vagnu je. osobito bujnu kosu. gros~ iIi kruna megju siromake. slatki kolac. Veliko je veselje inlati kcerku. Nekoji ne sisaju Muske djeee Bve do sedme iIi devete godine. Berber. koji je dijete prvi put osisao. da im niz ramena vise. knjige. kada c. pa sam i ja taj izraz zadrlno. a nR glavu mu metnuo nov. hatmu prouciti~ pa oa Majka veselje cini?" Dok to govori ljubi dijete. naraVIlO je~ da se i sarno veseli danu. dobije ono od oca ~vc nove haljine. Kad dijete vidi. dvanaes' majcini dusa i zenica. da ga sto ljepse opreme i obuku. obir.130 i djevojke ne pletu kosa Dad celom. radostan bio svojoj majei.

izmoli. skine ga. ne sarno domaci ukucani.. pa da se ne uskajete ni vi. ja muftija. na legja. svoje unuce. majka ga mije i ceslja koliko sarno moze ljepse. da nauci.sto hodz:l bude govorio. narovano lice. zenska glavo. dnso moja. bude. da rou hairli bude.i da hajr dovu. da joj jasin. kada ee dijete u mejtef. od dragosti na krke. ako Bog da! I veliki alim posto. i da ce mu mejtef omiliti. da veliki alim. da ce joj unuk bolje uciti i lakse pamtiti. Kada se je dijete probudilo i ustalo. pa kad se vratis iz mejtefs. pa da bude. prvi put u Inejtef. Dok stara nena unuce na krke do avlinskih vrata nosi i dok mu hajr dovu poteze. Dok majka djetetu' hajr dovu daje. Kada ga je tako do avlinskih vrata donijela. prime i tako ga do avlinskih vrata iznese. pa da od njega i zivi i mrtvi fajdu. ucenjak. prijateljice. koje su se kod nje u to ime okupile i govore: "E da Bog da. kurni sluge i sluskinje. kako vee i jest staro celjade mekana srca. dok pogjem u skolu?" .kada Ge prvi puta u ·mejtef poci. pa mu govori: "Ustani. ali prjje valja da majku u ruku poljubi .- 131- Dijete ·kao dijete." Kada je majka dijete lijepo obukla. ja muderis. Da Bog da. Kada je nena dijete do avlinskih vrata * . prati ju sva kucna celjad. korist. sa srecom. komsinice i rodi~e. nego i seizi.' dici. pa kad ona umre. neka ti je slagje uciti. poljubi u celo i u obraze. izmiIa i iscesljala.!" Dok to govori. majka ee ti kolac skuhati i meda ti u sahandziku. cestitaju joj. doniti. visi ~uslirnanski svecenik. da se. Kad oBvane jutro onoga dana. zamoli. blagoslov. polazi ono u skolu. poglavje iz kur'ana. profesor. . sto se "prid dusn mrtvima uci". jer vjeruje. hizmecari i hizrnecarice.mubareeleisu. sada ees B hajrom. Ona to radi za to. ako je ziva. dar. "dite ne stidi. sluge za konje i goveda. Da ee majka svoje dijetc rado blagosloviti. a suze joj curkom cure niz sta-raeko. zeli. -vide i da njirne svak razi~ zadovoljan. razumije se sarno po sebi. izide. Ima kr~jeva u Bosni i Hercegovini~ gdje stara nena. "jo§ pavati. i sprema hodzi bajramluka. a onda mu rekne po prilici ovu hajr dovu: "Bajde sine u sto dobrih casa. ljubi . ni on.. a prj tome i izljubiti. bakrenoj posu. baka. pa sve pita: "A koliko eu noei. zaplace.majka ranee svoje. draga neno. uoci svakoga petka i ponedjeljka prouci.. hajirli mi bio! U medresu mi iso. Na Oabu te nena opremalu.

-

132 -

I

donijela i kad rou je hajr dovu potegIa, uzme ga otac za ruku i odvede u dzamiju, da se Bogu pomole, a onda ce istom u mejtef. Kada je otac sa djetetom u mejtef dosao, najprije ce hodzu darivati. Neki dade pletu, stara cvancika, neki dvije~ a neki i vise, .kako vee ko moze. Kada dijete dogje u mejtef, dobije kaIfu, to jest monitora iIi boIje instruktora, koji ee ga poducavati i snjim, sto hodza kazuje, ponavIjati i ucvrscivati, a za to treba i kalfi DeSta bajramluka dati. To daje otac. Osim toga nosi dijete i od materine stralle hodzi gurabiju, jedna vrst kolaca, pa cevrmu, vrlo tanku, zlatom; srebrom iIi svilom izvezenu bijelu maramu, a neki dapace i boscaIuk, naime kosuIju; gaee i eevrmu, ne bi Ii hodza boIje oko djeteta dikatio, nastojao, jer· se naSi muslimani drze staroga llRceIa: "Ko boIje ,maze, taj brze vozi", a i stare su nene jos u onaj dobri zeman, vrijeme, kazale: "Ako hoces da dite nauci, treba otac da podupre 'kesom, a mati casom", duboka bakrena posuda, u kojoj se peku kolaci, dakle jalom, kolacima. Bogati ljudi daju hodzi osim svega toga i po dukat, a majka djetinja salje, mn svila, pa slatkarij~ i boscaluk od velika vrijednosti, jer je u njemu svilaca k08ulj~l, a gaee od sajaluka, ,vrIo finog domaceg platna. Ovakav nacin darivanja ne nalazimo megjutim sarno kod musli mana, nego i kod krscana, sarno sto oni ne daju uciteljima ono1iko darova kao rnuslimani. Do pred neko trideset, cetrdeset godina vladao je taj obicaj i u drugirn zemljama, a na po ~e u susjednoj nam Hrvatskoj i 81avoniji. Taj obieaj vIada ondje mjestimice jos i danas, a osobito u Slavoniji u onim krajevima, gdje je narod imucniji, i gdje zive sanli domaei seljaci, naime starosjedioci, ~dje jos nema doseljenih Ceh~l, Nijemaca, Madzara i Ijudi drugih narodnosti. U cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji rijetko hi kada, jos i za moga djetinstva, koji otac svoje llijete u skolu doveo, a da ne bi pri tome ucitelju "jabuku" iIi ~,milostu" donio. Te "jabuke" iIi "miloste" bile su nekada, a osobito ako je dijete bilo iz bogate zadruzne kuee, vrlo velike, te hi ucitelji u ime "jabuke" iIi "miloste" doblvali suha mesa, pilice, kokosi, purane, janjce, zito i drugo kojesta, a u vinorodnim predjelillla osim svega toga i po akov vina. Te "jabuke" iIi "miloste" davali su roditelji iz vise uzroka, a ponajvise za to~ "da sibe budu lakse" i da ucitelj - i preko

j I I

I
~

I

I I

-

133-

i

i

!

zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8. kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod k uce zatrebali. Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati. Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono, sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete, lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori: "MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki je narasao!" Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao, stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati, razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli: "Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli, razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi poslala, predaje mu dijete i njezin dar. Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vratiti. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu. Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka, zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore: "Blago majci, kad je i to doeekala I"

-

134-

<Jim je dijete doslo na avlinska vrata, grli ga Majka i ljubi i ljubeei ga vodi iIi nosi u kueu i vee putem kroz avliju i basamake, skaline, pita ga medenim kolacima, jer mu se je zihin, talenat, od velikog "ueenja" umorio, pa ee mu biti lakse kasnije uciti. Zensku djeeu salju u mejtefe obicno poeetkom mjeseca muharrema, muslimanska' nova godina. I zenskoj djeci tetose kao i muskoj prije polaska mejtefa i vesele 8e dano, kada ee u skolu krenuti. Ali je zensko i slabije i plasljivije od mnskoga i za tOo zove majka svoje rodiee, komsiniee i prijateljiee, da joj eereu priprave i osokole za mejtef. Vee nekoliko nedjeIja prije, nego ce eurieica u mejtef, dolazi u harem briznoj majei sad ova, sad ona komsiniea, rodica iIi prijatcljica, a petkom u veeer i njih vise zajedno, pa 0 cemu ce govoriti, ak() ne 0 eurieiei i mejtefu, sarno da je priviknu, osokole i razvesele, da vesela ode prvi put u mejtef, jer to mnogo vrijedi. Kad osvane dan, u koji ee mlada taliba, ueeniea, u skolu, skupe se i opet one kOIDsiniee, r('dice i prijateljice, koje su dijete za mejtef sokolile, da pomognu majei, da dijete sto ljepse obuee, umije i poceslja. Kada su ju tako obukle, izmile i pocesljaIe, ture joj pod pazuho elif-ba suharu, a onda se i same zaviju u svoje zavijace i krenu sve zajedno sa djevojeicom prema mejtefu. Kada je dijeteprekoraeilo kucni prag, uzme Majka za to vee priregjeni gjugum, oveea bakrena posuda, vode, lijeva vodu za djetetom i pri tome govori: "Kako lako voda iz grla gjuguma tekla, onako Iako, ceree, i ti svako ztije, svaki glas, iz usta hodzinih, primala i sve ti ko p() vodi islo." .
K~o svuda, tako ima i kod naAih muslimana dosta djeee, koja slabo uee, jer joj se zihin, talenat, tesko otvara. Kako nase muslimanke, a osobito starij~ zene, rado bajaju i u grab vraeaju, uroke i ograme skidaju i stravu salijevaju, isto tako nastoje one, da saznaju, za st~. djeca slabo uee i kako bi se tomu pomoci dalo. Evo eto one o tome kazu: "Ako imas dijete, koje slabo uei, daj mu svaki dan izjutra po nekoliko smokava, pak ce mu se otvoriti zihin za ezberleisavanje", pamtenje. lato tako dobro je davati djeei, da jedu sto vise lesnjaka dok idu u skolu, jer oni prouzrokuju ostroumnost. Ali ako je dijete i najostroumnije, ne daj mu nipoeto da jede mnogo orRha, jer ce od njih postati tupoglavo. Ako se djetetu teeko zihin

U Arapa opet ima jedan prekrasni kitab. kao eto su u osnovnim i drugim skolama nema. da neko umije knjigu kao lastavica." Radi toga i polaze djeca vrlo marljivo mejtefe. jar onda moraju djeca roditeljima kod berbe kukuruza i drugog poljskog posla pomagati. koje imate djeeu. te ce i ono onako brzo govoriti. Velikih ferija. d. za njihovo dobro. prisilnoga polaska skole nema. pa BU' mejtefi obieno uvijak kao kosnice puni vecih i manjih ueenika i u~enica. korist. Odatle i dolazi. jer lastavica svojom pjesmom Boga hvali. nego u osnovuim skolama. Da nasi muslimani i bez obvezatna polaska skole. i musku i zensku. koje slabo u~i. ulij joj u kljun nekoliko kapi ~iste. da se mogn ispavati. kako smo vidjeli.. Majke. kojoj se zihin tesko otvara. tamjan. a knee u njima ponajvise na okupu. budu. a najslabiji u jesen. niti ga je ikada hilo. koji se zove Talim ulmuteallim. bistre vode. . Pridodajte tome jos sedam dana obaju bajrama i to su im svi praznici. vide i da na OVOID i na onom svijetu sojima hosmud. Makar i primitivni mejtef i svoga hodzu. Isto tako imaju djeca i u obiene dane manje pro~do. uzrokom je. U toj knjizi pise. da gjunluk. njihova velika ljubav. pak ce i njemu Bog pomoci. nesto losiji je ljeti. grozgjice. Tako uradi dva. pak zele da i ona. koju goje naspram Boga i svoga vjerozakona. Najbolji je polazak zimi i n proljeee. sa secerom i crvene rozacije. sto BU dzemati dosta maleni. pokusajte i ovo. da se u narodu ~esto euje. ProBto imaju sarno svakoga petka. jer se u tom mjesecn vrlo kasno na poeinaJt lijeze. jer djeea u mejtefima u~e. svoju djecu tako marljivo u mejtefe saljn. za tim mjeseca ramazana kroz citavo prije podne. Svaki ovakav dze~~t ima svoj. a onda i ljubav nasprama djece svoje. da zivi i mrtvi od njih hajr. knjiga. zadovoljni. olaksavaju i uevrsCavaju pamtenje ako izjutra izjedes dvadeset i jedno zrno. pa onda odmah saspi onu vodu iz kljuna u usta onoga djeteta. i radi Boga i radi ljudi u mejtefe salje. mozda ce joj koristiti ! U mejtef ne mora niko ici. pak ce dijete postati ostroumno i parnet ce rnn Be otvoriti. da zna nesto kao lastavica i t. da BVOju djecu. pokusaj jos i ovo: Gledaj da uhvatis kucnu lastavicu. ali je naB musliman moralno obvezan. tri puta. kako brzo lastavica cvrkuce." Marljiv polazak mejtefa potpomaze ito.l 135 otvara. upoznaju i obljube BVOj zakon i da tako steknu "'svital obraz na obadva svita.

Mejtefi su kao i vecina muslimanskih seoskih kuCa obicno vrlo maleni. da gjaci mogu kur'an pravilno citati. ali takovih je i dana& dosta malo. to su ponajvise drvenjare na jedan boj. i drugo poljsko orugje. U Bosni i Hercegovini naSao sam vise dzemata. a i ta je malena. gdje su u ~stoj kuci uz skolsku sobu i druge prostorije. bilo je u ovim zemljama preko pet stotina mejtefa i tako je na devet stotina muslimanskih stanovnika otpao po jedan mejtef sa po priliei devedeset za skolu sposobne djeee. Glavni je predmet u svakome mejtefu arapsko iIi tursko pismo. postu. Vee prve godine iza okupacije.136 koji u njemu djeeu u zakonu poduCava. slaho iIi nikako okrecena. Sarno veci i bogatiji d~emati u kasabama i gradovima imaju vece i Ijepse mejtefe. u kojima nije bilo dzamije. kose. koje mora znati svaki musliman i muslimanka. narasao je taj broj na 620 mejtefa. a dolje je skola iIi bolje skolska soba. plugovi. 0 abdestu. stanuje hodZa i njegova obitelj. k~ko se pojedina arapska slova. Svi BU mejtefi prostrti carsafima iIi hasurama. a sarno neki to neki cilimima. jer OV8kovi zavodi ne odgovaraju svojoj svrsi. da Ii dugo iIi kratko. da Ii na nos iii na grlo. a nasi muslimani i ne teze za drugim. a prema njima i rijeci izgovaraju i naglasuju. d. nego ujedno i bogomolje. ali ga nema. iIi se jezikom udara 0 zube iIi nepee i t. Suruti salat iIi seraiti islam.. kola. u kome ne bi bilo mejtefa. Ima i takovih mejtefa po selima. a danas ih ima tri ptita toliko. nairne. premda se naSa vlada za sibjan mekjtebe mnogo ne brine. Tu stoje hodzina goveda i konji. earsafima iIi hasurama klanjaju . iIi tomu sliene stvari. Na tima cilimima. jer mejtefi nemaju obicno vise od jedne sobe. Osim kur'ana uee jos tedzvid i suruti salat iIi seraiti islam. 0 molitvi. dakle jos u doba nemira i ratne trzayice. jer je kur'an pisan arapskim slovima i arap~kim jezikom. a cesto i dosta tamna. ali ima i prizemnih gragjevina. Tedzvid je nauka. jest nauka 0 Bogu. osobito seoskih mejtefa i promotrimo ga poblize izvana i iZDutra. nego da mogu kur'an citati i barem donekle razumijevati. Zavirimo sada u koji od tih. U takovim dzematima mejtefi su De sarno skole. zeeatu i drugim temelinim istinama muslimanske vjeroispovijesti. iIi ako hodza toga nema. U prvom boju. a to za to. a rijeci i recenice kako treba izgovarati. Godine 1882.

a iato tako i pod u skolskoj sobi oprati i sobu pomesti i pocistiti. erne koze. Djeca iz boljih i bogatijih kuea. Tima pracama loze ne samo skolske 8Obe. u kojima nema ni prostirki. neobojena drvena klupa bez llaslonja('~. obicno 108a duga secija. a knjige drze u rukama. Tu je na prednjoj strani pokraj zida drvena. koja au slaba i malena. i na njoj stari izlizani minderi napunjeni slamom iIi vunOID. ne moraju sarna peci loziti~ nego ih moze ko drugi iz njihove kuee iIi za placu naloziti. da u zimsko doba lo.musliman ne smije. pa kada se je koji umorio sjedec nn jednom koIjenu. ako je zemlja suha i sRsvim cista. nego djeea sjede na goloj zemlji. Pred svakim redom djece. U skolskoj sobi nema ni slika" ni zemljovida. i tako citaju. jer nas . kao i ona. podmakne drugo i tako redom dok nastava traje.- 137- djeca sa hodzom ikindiju.ze skolske peci. osim u velikoj nuzdi. a peru ih skoro uvijek starije i jace djevojciee. da ne prljaju onih carsafa. to je hodzino. Mesti i cistiti moraju ih sva djeea po redu i to svake sedmice drugo. . Na tim klupama iIi kako ih nasi muslimani zovu. ostavljaju pred vratima obucu pa ulaze u skolu iIi bosonoga iIi u carapama. Kada djeca ulaze u skolsku sobu. a nema cesto ni pokucstva. da u zimsko doba svako dijete svakoga dana i prije i poslije podne ponese po jednu pracu u mejtef. a i to sarno onda. s8svim mekanim donjim eipelama od zute iIi. a moze ih i prodati. on ih moze za se upotrijebiti. kao sto je soba siroka. klanjati' na goloj zemlji. pestetima. pruzila se je prosta. koja je visoka da djeci. nego djeca mem. Skolske sube peru obicno svakoga mjeaecs po jedan put. na kojima sjadi hodza i odatle nadzire rad svojih ucenika. hasura iIi cilima. ni drugih ucila. a nekaka i druge vaktove. do prsiju seze. a bogatija i u mestvarna. peru i ciste skolske sobe sarna. a dugacka skoro tako. Vee od starine uveden je po svoj Bosni i Hercegovini obieaj. a sto drva preostane. jer ih za vjeronauku ne treba. Osim toga duzna su djeca. leze djeciji kitabi i druge stvari~ koje im kod nastave trebaju. a nema ni pestetn. nego i hodzin stan. dok podviv noge na zemiji sjede. Gjaei sjede pred secijom u redovima na koljenima. Ima i tako siromaAnih Inejtefa. U mejtefima nema skolskih podvornika.

pa kako ce uciti. pa i danas jos ne razumijem. monitori. Tjelesna se je kazna tako u nasim sibjan mekjtebima udomacila. dobacuju: "Bodza. jer dijete je dijete. U vecim mjestima.. jer je zensko i slabije i njeznije od muskoga.." To jest sibaj ga koliko ti drago. bij ga i sibaj ga. da koje dijete ne uei. hodzi ko porugljivo. grjehota ga je dakle tuci. u kojima se djeca ne sibaju. osobito u kahvama i na sijelima. a zenska zenske mejtefe. duga obicno kao i skolska soba.-138 U mejtefima poduCavaju se eva djeca zajedno. da iQla kakvu takvu satisfakciju. da ne spoeitavaju hodzama ako im djecu tuku. drze da mejtefi. a kraj njega pruzila se je siba. obicno pq dvoje. nego mjesto njega rade ponajvise stariji gjaci. sto mu onaj govori. da ga sjeti na rad i poslusnost. ne sarno. a osobito oei. Da ovak~ . sarno mu kostiju ne lomi. da dzemacani. iIi kako ih nasi muslimani zovu. kalfe. da sam se zaeudio. kako svako slusa. sjedi hodza bezbrizno na svojoj seciji iIi ispravlja pogrjesno izgovorene arapske. polaze muska dje(~a muske. premda djecu vrlo ljnbe. Bodza se sa djecom u mejtefu bas mnogo ne muci. a gjak ponavlja onda. a on sarno sjedi na seciji i nadzire njihov rad. stupio u Inejtef i cno isprvice onaj sum. a moje kosti. odgovara: "Beli ni ja dice!" Zensku djeeu ne sibaju toliko kao musku. turske iIi perzijske rijeci. sto mn se govori. a zenska na drugoj strani mejtefa. da ju biju i sibaju. g<\je ima vise mejtefa. dohvati sibu. naime gjak i njegOY kalfa. da je nemirno iIi da ne slusa svoga monitora. nego ih mole. pa udari njom ODO dijete. da kada sam prvi put. cuje a i razumije samo svoga monitora i kako moze jedno da odvike drugoga uei i pamti ono. obicno sasvirrl mekanicki ono. Oni vele. ako ga ne nagonis na to? JOB i danas cuje se u narodn. a eesto i vika u takovoj sobi i oko nje. Moram priznati. nego i u visim muslimanskim ueevnim zavodima dozvoljena i rnditelji. sarno sto BU muAka. Kalfa govori naprijed. tvoje meso. Sada si predstavite kQliki je zamor. pa onda za~or i viku. Tjelesna je kazna ne sarno u mejtefima. da roditelji . pa ako opazi. Dok monitori i mlagji gjaci tako rade. ako je koje dijete soo nevaljana ncinilo. a bilo je to u Maglaju na Bosni. U mejtefima uee sva djeca glasno. a to cesto i ponavljaju: "Evo ti hodza dite. kako se djeca u onom zamoru mogu snaci. lla iednoj. ne boje te se dica!" a hodZa. mnogo 11e vrijede..

kasnje. Za vrijeme nastave ~. da se kod sibanja cuje plac djeteta. da je siba u dzennetu nikla i kad se njom djeca tuku. neka zg.poCa~ti. da djetetu glava prema zemlji visi. dok naime ne pronce kur'an i ne nauce nesto t~dzvida i 8uruti sa." jace raste. a cuo sam u narodu i ovu vrlo znacajnu recenicu: "Kuda hodza bije. po njihuvom misljenju. sohu podignu na ruke iIi na ramena tako. da sad ovaj sad ollaj otac iIi dzemacanin unigje u mejtpf. Falake BU vrlo osjetljiva i po nasem svaeanju necovjecna kazna. da vidi kako djeca uce i sto hodza radio Bodza treba sada. a koje nije.· Prije nego ce musko dijete radi vecih pogrjeaaka sibati.. noge mu u gleznjima svezu kajisem iIi konopcem 0 kakvu odeblju. Uzgoj dakle kroz spartanski. pa neka one uzgajaju kcerke kako hoce i kako misle. koja svrse nauke u mejtefn za. da ona bolje rastu. Da narod zahtijeva. da hodze sibaju djecu. da ee biti najbolje. puse i razgovaraju. uzrok je. sto ce i koliko ce u jednoj godini svrsiti.. za to vee odregjenu sohu iIi motku. lma i takovih mejtefa.lat. koliko ce koje dijete mejtef polaziti. lsto tako nema propisa. a neka bogme jedva i za deset godina. Tako dakle ima djece. da u mejtef unigje kadgod hoce. vee koje je darovitije. koliko je to hodza prema krivici doticnoga odredio. da majke svoju djeeu odvise ne razmaze. ne brine vise njezna majka. tuda koza tije. mnogo ne trpi. vrse muzevi nadzor i nad materama i nad kcerima i paze. ni kako ce hodza svoje gjake uciti. U nasih muslimana nema odregjenog vremena.ecu ga u falake. uzrok je. a osobito seoski hodzR i "cigar" zapaliti. Za vr~jeme nastave moze svaki. nego ozbiljni i strogi otac. ali za to ipak. a onda rou po golim tabanima udare toliko stapa.e~to se dogagja. s muskom djecom. a moze i svoje goste duhanom i kafom pocastiti. nego je sve to . pet iIi sest. jer svaki roditelj i iole odlicniji musliman iz onoga dzemata ima pravo. sto nasi muslimani vjeruju. u kojima moraju sva djeca aminati. Bvrsi skolu prije. da oca koga djeteta iIi odlicnijeg dzemaeanina lijepo doceka i da ga kafom. i quhanom . to jest glasno govoriti: "Amin! Amin!" dok koje dijete sibaju jer je sramota. Dijete povale na zemlju. sto se za uzgoj muskoga djeteta kad malo ponaraste.- 139- strogo postupaju. rade kalfe i dalje i tako nastava. tri iIi cetiri. kafu piju. Dok oni sjede. m. Uzgoj zenske djece prepustaju vise materama.

Radi toga De . ono 8U ispod koljena hodze. stranice. To je ucinjeno za to. Napokon dobije i vezariat sufaru od 640. Sada ono uci citati najprije arapska slova. naime sa 600. Kada je i to proucio. Na pisanje mnogo se ne pazi. Kur'an je muslimanima tako Bveta knjiga. Odraslijim i zrelijim gjacima mogu dati kur'ane. Osim toga ne smije on biti ispod. Sarno neki te neki inteligentniji i uvigjavniji bodze. niti ima staine naukovne osnove. niti spored covjecjega koljena i za to BU danas mnogi. a svrsava sa 540. a osobito inteligentniji i uvigjavniji muslimani protiv pesteta i z&htijevaju visoke klupe kao sto su u osnovnim i drupim zemaljbkim skolama. a po muslimanskorn. da ga ne ce u ruke primiti. Kur'an se naime mora drzati na povisem i sto ciscem mjestu.- . pisati uce tek u ruzdijama. Ammedzuz Bufara pocinje po nasem racunu sa zadnjom. Da ovo 'razumijemo. stranieom.. kako rekosmo. isto tako i pisu. koja pocinje sa 580. . nego samo odlomke iz kur'ana. poduCavaju djeeu u citanju i pisanju zajedno. stranicom kur'ana. prime cijeli kur' an da i njega prouci. da nasi muslirnani biljeze strani~e svojih knjiga kao i mi. ali ne cijelu knjigu. Prve cetiri sufare kur'ana stampane su. elif-ba Bufaru. nego s desna na lijevo. ali takovih je jos i danas dosta malo. jer ako su knjige na pestetima iznad koljena manje dje~e. Kao sto citaju. moram reei.-140 prepusteno njegovoj sposobuosti i savjesnosti. dobije kadsemia dzuz Bufaru. uce ua citanju rijeci i receniea. a osobito oni u gradovima. a eventualno i pisati. a svrsava sa 560. stranice. do 520. da po njemu prasina i druga necist ne pada. sa prvom stranicom kur'ana. Najprije dobije ono ammedzuz sufaru. Kada je koje dijete naucilo arapski citati. to jest alfabet arapskoga jezika. jer oni vee znaju sto je kur'an i kako moraju na njega paziti. dobije kur'an. pa Bve do 580. Kada je koji gjak proucio ammedzuz sufaru. dok nijesu abdesta uzeli. da se kur'an po djecijim rukama ne prlja i ne dere. U mejtefima dakle niti je nastava jedinstvena. dobije ono. koja pocinje sa 560. a kada je i tu proucio. dobije tebareke Bufaru. nego sa posljednom stranicom i da citajn ne s lijeva na desno. a kada je naucilo dobro poznavati sva slova. koji u mejtef dolaze. vecih gjaka i drugih odraslijih ljudi. Kada dijete dogje u mejtef. to jest prvo poglavlje iz kur'ana. ali ne pocinju citati sa pry-om. kako smo vidjeli. 8vako u posebnoj knjizici.

Kada je koje dijete svrsilo nauke u sibjaD mekjtebu. I ne trpe oni. te sto sami u skoli vrlo malo rade i sto skoro say rad prepustaju svojim kalfama i monitorima. pocam od Adema. Gjak. za sto se zecat daje i tako dalje. Ko je u prijasnja vremena proueio bergiviju. kao 8tO su ilmi hal i bergivija uci. jednom rijeei. tako i u tomu sasvim drukcije. Kraj toga ne smijemo zaboraviti. nmi hal je nauka. to je prosireni suruti salat i ilmi hal. da im djeeu sto bolje u zakonu pouee i ucvrste.. uci hatmu. kupaju i kopaju. po rukama poteze. Bergivija je nauka 0 Bogu i Bozjim svojstvinlU. kako se abdest uzima. polaze pred hodzom i sakupljenim narodorn ispit iIi kako nasi muslimani kazu. Da djeca tako tesko svrsavaju sasvim lake i elementarne nauke u sibjan mekjtebima. bio on ko mn drago. da za hodze izaberu ueene i sposobne ljude. to jest kitab. kako u svemu. pokojnike. da koji inovjerae. tedzvid i suruti Balat proueio. kako se za rahmetle. Hatma se moze i vis~ puta uciti.. u kome su sadrzane glavne istine i dogme muslimanskog vjerozakona i koji je naucio obredoslovje. kako se posti i zeeat daje. njihove kitabe uopce. moli i t. kako se vjenca i t. mogao je jos do pred koju godinu i hodza postati.. Te predmete mogu naravno uciti sarno u onim mejtefima. koja govori 0 glavnim pejgamberima. pa do Muhamed pejgambera. d. ali ako hoce.- 141- I t. uzrokom je prije svega to. da iko. to jest. a osim toga govori i 0 obredoslovju. ali je glavno kad se kur'an prvi put prouci. kako se abdest uzima i Bogu moli. ali se to rijetko dogagja. to jest Bbzijim poslanicima i ljubimcimn. svrsio je nauke u mejtefu. Sarno vrlo marljiva i osobito darovita djeca mogu hatmu prouciti i prije tri iIi cetiri godine. to jest nauka. kako se meiti. niti dozvoljavaju. Za to i paze dzemacani vecih i bogatijih dzemata. koji je svr~io prop~sane nauke u kojoj medresi. u kojima sluze hodze. danas moze biti hodza sarno onaj. Osim toga sadrzano je tu i obredoslovje. niti znaju stogod 0 pedagogiji i metodiei. koji je kur'an. pa i njihova djeea u mejtefima na pestetima Bjede. . kako se pred narodom u dzamiji klanja. da djeea ono sto ucc. a knr'an na po se. moze sada fla i druge predmete. Adama. Danas je naraVDO. koji nij<'su ucili. sto u njima rade neuki a ponajvise takovi hodze. koji to i sami znaju. d. pokojnici. naime za sto se avdest uzima i Bogu moli.

. idu djeca kuci. Pred kucom docekaju hatmu muskarci . ako k~aj tako slahe iii bolje nikakove metode. ne mogu da za tri iIi cetiri godine svrse tako teSku rabotu. dasku. pa ce ih poslije hatme dijeliti megju skolsku djecu.iz one knee iIi iz rodbine i u \edu je u avIiju. Dijete. govaraju: "Amin! Amin!" Kada je hodza dovu proucia. popili koji fildzan kafe i popusili ciga· retu.a daruje otac hodzu novcern iIi mu daje kakav dar u naravi. ~Iati iIi sestra onaga djcteta. Sada idu tako ad jednoga harema~ grobja. dva. koje je hatmu proucilo. idu u redu. Hodza sjedne na seciju pred djeeu a otae i ostali s jedne i s druge strane hodze i hatma zanocne. dolazi u mejtef osirn hodze i ucenika i otac onoga djeteta. U kuci ga doceka sestra iIi ako nema sestrc.tmu. Poslije toga idu muskarci u ahar. Bogati muslirnan vodi hatmu iz mejtefa kuci. kuci onaga djeteta. Pred grobjem stann. ko. a djeea sve dvoje po dvoje za njima odostrag. a hodza uei "prid dusu mrtvima". a vee je eno dosao i somundZija i donio punu tahtu. koje je hatmu prouciio.u. do drugoga. hadza. a . odgovaraju oni: "Amin! Amin!" Kada su obisii sva grobja i na svakomu se Bogu pomolili. Iza kako su djec~ dobila halve i SOInuna~ uei hodza dovu. daje eausima vezene peskire iIi cevrmc. i uvede ga u kuc. Aka je otac djeteta. a ODO. JOB dijete nije hatm~ ni proueiIo. a donekle turskom i perzijskorn jeziku. koje je hatmu proucilo. idu njegovoj kuci. Dok hodza uci. Svako dijete dobije po jedan somlin iIi simit. To su djeeaci. doticno u sclamluk. Halva je vrIo slatko jelo od finog psenicnog brasna. IU onaj dan. dobiju djeca na somun i vruce halve. Kada su se taka malo porazgovorili. Poslije tog. zahvalnu molitvu i dok on uci.- 142' - uee u stranom i za djecu vrlo teskom arapskom. znanei i prijateIji. koja druga djevojka iz rodbinc iIi komsiluka. kada ce dijete ueiti h8. prihvati l1jegove musafe. koji su kod hatme bili. skroba i meda iIi seeera. koje je hatmu proucilo. koje ce hatmu uciti~ njegovi rogjaci. dvije d~broga duhana~ idu svojim kucama. S jedne i s druge strane djece ide jedan iIi po dva causa. jakim glasom od. imucniji. ulazi prvo u kneu. koji paze na os~aIu djecu.e je batmu proucilo. pa nije ni eudo. koje ani sehi na ramena prikopce. knjige. a osirn toga c"asti njega i ostale crnom kafom. kako su iz mejtefa posli. stariji i ugledniji ljudi naprijed. to jest sva djeea svi oni. vrucih sornuna iIi simita. djeca neprestano.

I _. " .l. osokojoj igje u la na- .li II e ). I. ' casti I\.

razumije se sarno po· sebi. koje je hatmu proucilo. One iznose ponajprije serbo u mastrafli. no. Na kraju iznese se halva. 0 svemu i svacemu. cestita. pomilovati i dati mu dar.Da ce sada sre~ni otac i majka i opet darivati hodzu i kaIfu. idu pozvanici na zijafet. ko zene. tako zvanu dzabu u kojoj kahvi. Gim koja dostinja u harem unigje. dobice fihdzan. vrsta velikih. krusaka. Tako se one razgovaraju i eglcnisu Bve do kasne veceri. a onda se stann razilaziti. d. sobi za muskarce. koji je donijela. Sada je reda. casti otac svoje prijatelje i ZDance u selamluku. da majka i starije sestre. i u njima sekerlama i VOM kao oraha. razonode. veselju. cesto vrlo skupocijenih findzana. izvezene maramiee. ucenjaka. leSnjaka. pogoste svoje dostinje. posjetu. skinu sve svoje zavijace i gornja odijela i tako se rahatleoaisu. Djeca dobiju i opet halve i somuna i idu svojim kucama. a iza toga ce svaka maloga "alima". i zijaretu. osobito gurabija. ali ponajvise 0 danasnjem' mubareku. a za tim cr"u kafu u obicnim findZanima. koju je majka pOZTala sve svoje rodice. Da nu- . rezacija. jabuka. Kada su hanume i djevojke darovale dijete. kOm8inic~ i prijateljice. Dok tako jedu i piju. cast. lijepo obojenim casama. sunnetenja iii obrezovanja i vj encanja. mubarecleise. Starije i odlicnije zene dobiju kafu radi vece pocasti u fagfurijama. Kada su djeea kuci otisla. pa bio to i crni cigallin. Ali 110 sarno da on casti svoje priiatelje i znance u svojoj kuci. to obligatno muslimansko jelo kod skoro svih hatmi. prijateljstvu. Pridosle zene i odraslije djevojke posjedaju sada po minderlucima i secijama. Neka donese kolaca. smokava i t. pripovijedaju si zene. 080bito ako je ugledniji i imucniji.~ene 143- i djevojke u harem. nego. Kahvedzija "spece" dosta kafe i ko mu toga dana dogje u kahvu. neka vezene cevrice. dva dzabe. ako ih nas Dlali ncenjak ima. sretnoj majci obicno rijecima: "Allah mubarec ejle!" "Da Bog sretno ucini!" na sto majka odgovara: "Allah razijola!" "Da bude Bogu na slavu!" a onda se Bvakoj zahvali na dosluku. placa. prazDoruka ne dolazi ni jedna. . Na polasku vele domacici: "Dovale prijo!" "S Bogom prijo!" a domacica ih prati sve do avlinskih vrata i govori: "Ej sahadile!" "U dobri cas!" iIi po nasem: "Sretno!" Dok majka casti svoje dostinje i prijateljice u haremu. Sasvim siromasn~ donesu barem jednu iIi dvije jahuke.

da ovakovi zavodi ne odgovaraju 8VOjoj svrsi.od nastave drze pravila i zahtijeva moderne metode i pedagogije. . a za pisanje imaju table kao i u oSllovnim skolama. Na taj korak skionuli su nasu vladu ugledniji. l~oji inteligentniji musliman. sto se i u njima pocinje uciti od elif-ba sufare.. ucitelji.e i u gradovima.im kasabam~ dapa~. Posto zemaljsko vakufsko povjerenstvo mekjtebi ibtidaije uzdrzava i uei. Mekjtebi ibtidaije BU muslimanske vjerske osnovne skole.arijih kolega. kada i gdje se pije dzaba. Od starih mejtefa razlikuju se u tome. da ih nadzire. da se muallimi. ito u njima sluze mnogo vrsniji ucitelji. Ovo je evo slika sibjan mekjteba. sa vakufskim povjerenHtvom u Sarajevu tako zvane mekjtebi ibtidaije. osnova godine 1894. predsjednik zemaljskog vakufskog povjerenstva. u dogovoru. naime oni. koji 111etodike ni po imenu poznavali nijesu. Oni BU najprije u kojoj medresi proucili isiamske nRuke. svjesni svoje zadace i uciteljskoga poziva. Mekjtebi ibtidaije osniva i uzdrzava zcmaljsko vakufsko povjerenstvo. im3 ono pravo. k. najnuznije iz pedagogije i metodike. Ucitelji.- 144 -- l:od zna. Videci zemaIjska viada. U mekjtebi ibtidaijama nema vise pesteta. proviruje kahvedzija svaki Cas !{roz pendzer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga pOCastice sretni otac kroz osam dana svakoga. novo ustrojenu islamsku uciteljsku skolu u Sarajevu i HtO imaju propisanu jedinstvenu naukovDu osnovu. kakvi BU bili prije okupacije po cijeloj zemlji i kakvi su jos i danas U mnogiIn selima. koji su llamjesteni u mekjtebi ibtidaijama. vecim su dijelom mladi naobrazeni Ijudi. a onda u darul-mualliminu.. da se za te skole imenuje nadzornik. nek. tclje placa. a sIiclle BU starima mejtefima sarno u toliko. jar BU uvidjeli da BU im skole daleko zaostale za osnovnim i drugim ikolama. U llovije doba radi se 0 tome. a ucitelje imenuje reis~dl-ulema iIi u njegovo ime i u Z:18tupstvu. Skolske BU sobe ciste i svijetle. u kome su ibtidaije. koji BU svriili darulIDuallimin. i za to mogu mnogo uspjesnije djelovati od svojih st. te ih za sada nadziru ka<lije iIi njihovi zamjenici onoga kotara. koji ce paziti. ko mu dogje u magazu iIi Da cefenak. i inteligentniji muslimani. nego BU U njima kiupe kao i u oBtalim ucevnim zavodima. sto ih je viada poslije okupacije otvorila. da mu mubarecleise.

te su danas vee uvedeni De sarno po svim gradovima. Iza toga klanja kum i berber. Osim kuma dolaze na sunnetenje svi bliznji i daIjnji rogjaei.e u mejter. nego i u mnogim kasabama. kada ce dijete sunnetiti. kada su naime proucila hatmu. da je to nova institucija i da su nasi muslimani. petu iIi sedmu godinu. ali ponajvise kad 8U navrsila treeu. ako se sarno i za jotu od staroga otstupi. rucaju iIi veceraju svi zajedno. medresama. Neki sunDet~ djeeu priJe nego c. Tome se megjutim' ne smijemo toliko ni euditi kad znamo. Veliku veeinu djece osnnnete megjutim jos prije polaska skole. Djeeu sunnete od prve do desete godine. Kada BU dijete osunnetili. da se upozna sa visim muslimanskim vjerskim naukama. da je sve pri staromu ostalo. Prije nego ce dijete sunnetitj. Kada se dijete sunneti. to ce Iakse boli podnijeti. poloze ga na duseke. u vjerskom pogledu upravo okorjeli kODservativei. U dan. Kum uzme 10 . premda ima i takovih Ijudi. Kao sto ko<l Jevreja i nekih isto~nih naroda. iIi u medresu. koji ga kod sunnetenja drzi. da se obrezuju iIi kako oni kalu 8unnete. ali 0 tome drugi put.-145 Rijetko je koja institueija U ovim zemljama megju DaAim muslimanima naisla na takove simpatije i na toliko odziva ·kao mekjtebi ibtidaije. darul-mualliminu i serijatskoj sudackoj skoli iIi nuvabu u SarajevuJ te 0 najnovijim skolama za muslimansku zeosku djeeD i djevojke. a neki. Kada je dijete svrsilo mekjtehi ibtidaiju i proueilo hatmu. koji ce dijete sunnetiti. dogje kum i donese djetetu novo erno odijelo. kada su vee dovoljno poducena u glavnim naukama svoje vjere. -uei svjetske predmete. koji dijete snnneti. ide iIi u narodnu osnovnu skoIu. U prkos tome osniva se svake godine Bve to vise mekjtebi ibtidaija. zatim ocevi znanci i prijatelji. dapaee i u nekim selima. jer sto je dijete mlagje. Ovom zgodom mogli bi reci koju 0 ruzdijama. kojima ni to nije po cudi i koji hi voljeli. dva reeata. dobiva kuma.. koji misle da im vjeri prijeti opasnost. gdje uz vjeronauku. osobito stariji narastaj. iato je tako i u muslimana zakonom propisano. Djeeu sunnete uvijek u petak u kuci onoga.

Vee prve godine. tjese ga i daruju novcem.e~ kada je Salih beg za prvu nagradu odredio konja. Sluzeei ovo sedamnaest godina koje u Bosni. sve je tesko ~ekalo. a za drugu finu cohu. dobar konj. da se snjima proveseli. suunetio je daleko poznati Btarina~ danas vee rahmetli Salih beg Uzeirbegovie Bvoga sioa. sto muslimani d9 sunnetenja drie i koliko ga cijene. Utrkivalo se je bez sedla i stremen8. kao "ptice la:stavice". Na ureeeni znak potrcase konji. Iza njega. Eno konjaniku.. vrijedna oko dvjcsta kruna. On je kroz pune dvije nedjelje castio redom Bve muslimane u Maglaju i okolici. Kada muskarci iz kuee izagju. utrka je pocela. u koju jc metnuo nesto novca i dade je djet~tu. a mogao je i koga drugoga najmiti.· Kada su muskarci svoj ~in obavili i iz ahara otisli. mogao se je utrkivati. sve je hilo na Dogama. a napokon je u gostionici priredio sjajnu veceru za Bve cinovnike i casnike. Iza toga priredio je originalnu narodnu utrku.- 146- kesu. ali l'as pred ciIjeol konj se zbuni. ko ee prvi cilju stici. a konji tree. hilo je to godine 1889. pa i one tu rucaju iIi ve~eraju. ali zivahnim. . da lla njegovom kooju umjesto njega jaAi. za tim Bve svoje kmetove. Say Maglaj i okolica. Svjetine skupilo se "ko na gori lista". .brzim i ustrajnim bosanskim konjima.vecanost i veselje. sakupljaju se zene u haremu. i starn i ll1lado. istina malenim. kada sam naime doSao u ubavi i vrlo romanticni Maglaj na Bosni. da vidim. Pri tome je bilo i smijesnih i zalosnih prizora. Bogatiji muslimani. dolaze svi gosti redom djetetu. a na po se ugledni age j begovi pozivaju na sunnetenje pedeset.ma svome kum~etu i daruje ga novcem i haljinama. inlao sam dovoljno zgode. Svjetina je mabala rukama i maramama i bodrila jahace i konje vicuci: "Bolje Huso!" "Ne daj se Ibro!". ode k:u. I najsiromasniji musliman nastoji da u taj dan sabere oko sebe 8tO vise prijatelja. a kako i ne c. U isto vrijeme dok se muskarei sastaju u selamluku iIi aharu i 8unnete dijete. koji je imao dobra konja. a koje u Hcrcegovini. dobar konjanik. Svako je mogao jasiti sam _svoga konja. Sve je bilo uzrujano. stotinu i vise stotina Ijudi. Sunnetenje je u naAih muslimana najveca familijarna s. da vidi. Utrci prijavilo se je preko dvadeset konjanika sa izvrsnim.mislis ujagmice prvu llagradu. ostaju zene i dalje u haremu. uplasi. sta Ii i zakrcnu u stranu. koji BU u to doba bili u Maglaju. i veliko i malo. Svaki musliman.

ali ko mal'i za to. Na otvorenom polju izvan gracia. POBlije podne odriala Be je druga.- 147- a drugi ga pretece i odnese mu Bkoro Bjegurnu nagradu. To je evo ovako: Jareea Be koia iRkrenc. " . a za dabulhanom valjala Be Bvjetina~kO uzbibano more. .. Neki BU padali B konja. da ne moze vazduh iz nje izlaziti. sarno naprijed. vrlo originalna bosanska zabava. Konjanlk::vjeZba konja za trku. svako hoce. eiganska' glasba. a na velikoj ravnoj poljani Bkupila Be i opet Bva Bila Bvijeta da vidi. konje i konjanike. To je bilo prije podne. da je prvi. Za njima iSla je dabulhana. kako ce cigani na mijeh Bkakati. Konje i konjanike povedose u velikoj slavi kroz Maglaj. drugi desno. neda se opisati. • . jedan lijevo. Kolikim su odusevljenjem i urnebesom pOCastili pobjednike. . llapiri i dobro saSije.

- 148_ .

da pocnu skakati na mijeh. drugi na legja i za kratko vrijeme I I I ~ I I ( Cieanin. Deset blijedih ciganskih lica i dva puta toliko.149 -Kola Be namaie zejtinom i postavi na zemlju. dobiva "peticu" u tvrdo. ali im ih odmah namjestise.-. Ko probije mijeh. jedan na trbuh. Ta zabava trajala je puna dva sata. da budu laksi i brZi. pa treci i tako redom. a cigani skacuei. Na dani znak stanu jedan iza drugoga skakati. Dvojica iseasise ruke. pazilo je na znak. docim je desetak petnaest hoBOnogih cigana eekalo na znak. dobiva dvadeset kruna nagrade. svi su I ~ . Svi su se poiasevima cvrsto utcgnuli. kada ce potreati. lza njega skoci drugi. za tim se ispruzi. dok se jednomu sreea ne nasmijesi. a svjetina se svija od smijeha. Skoci prvi. ali svi popadase. zapliva u zraku i za Cas poljubi zemlju. a naA momak koliko je dug i sirok. SaT na mijehu popusti. a svjetina se nije umorila smijuei se. kao ugljen crnih ociju. jer koji prvi dogje cilju. Narod je vee dotle nacinio velik okrug oko mjesine. kako se jedan koprca preko drugoga. Odmah iza toga bila je utrka pjesaka. mijeh se malo stisne. a on odnese obeeanu nagradu. vidio si samo.

od Bosne" tako lijepo i vijerno opisao.aceviea. Gra<lanici. Ali ne sarno kod sunnetenja. Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu. dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine "petieu". uego su i kod hatme i zenidbe utrke u obi<laju. a na po se u Gornjoj i Donjoj Tuzli. Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&. onaj pade. kapotana Grada.- 150- bosonogi i gologlavi. trecega je takmac rukom potisnuo. Brezovompolju i Gradacc\U. rodnom mjestu junllcine Huseinbega. Janji. Cigance igra. Josip Eugen Tomic. / r . Utrke se obdrZavllju ponajvise u sjevero -iztocnoj Posavini. u Bosni vrlo obljubljeni hrvatski pisac. koga je pokojni. rnakar cia je zirna bila. a gomje im tijelo golo. u svojem prekra:mom djclu "Zma.

kada nije imao drugih misIi ni zelja. . I . njewn i idealan asikdzija. nego da vidi caricu srea svoga i da cuje milu rijec njezinu. A tek prvi zagrljaj. tim je i ljubav cisCa i plemenitija. one rumene usne i one plave iIi erne oci. koje su mu u snu i na javi u sreu i pameti. slatki posmjeh s njezinih ustiju ucinio najsretllijim covjekom na zemlji. to je nM musliman./ idealnijeg i ugodnijeg od asikovanja?! Doha kada je covjek kao mladic za po. koji bi na.gl d Ijubljene djevojke zrtvovao dane i noci. koji Mikuje nedjelje i mjesece.A)'JJE. svojoj ljubljenoj djevojci. niti se usngjuje. a kamo Ii da ju privine na junacke grudi i da izljubi ono milo lice. kada ga je IIjezni stiskaj dragine ruke. a ne smije u kueu drage svoje.I ~~ I I )sikovanje. samo i ruku stisne. prvi poljubac? lIma Ii covjeka na zemlji. Ali ako je iko nesebiean. neizbrisivi su u sreu i pameti. . da svome idealu. ah to asikovanje! Jma Ii i~ta . Dani. to zaboraviti mogao? (jim je asikovanje idealnije i njeznije.ASIKOV. nikad Be ne zaboravlja.III.

Sa djevojcicama ne moze . Strogo po serijatu ne hi djevojka smjela u duvaku iz kuee izlaziti. Za to progjes Ii kroz kojitihi muslimanski dio grada. pa je skocila preko puta u kornsiluk iIi se zuri u rod iIi 'svojoj prijateljiei. jer zene nemaju vise onih misli i zelja. a ako kraj nje progje nepoznat muskarac. brzim korakom prosla zenska prilika . xii majka ne smije uvijek da zna.ta ona je djevqjka. . sta se u njemu krije. a prijateljiei se otkriti mora.' kuda mnogo svijeta. te osim djevojke. Radi toga 8U djevojke cesto zajedno i jedna bez druge tako rekuc ni zivjeti n~ moze. iIi pJevaju i igraju kolo. Bas za to ne moze djevojka biti bez djevojke. Djevojka je osamljena.1a razumije. jer komu ce se potuziti i komu tajne srca svoga otkriti. ako ne djevojei. ino~u • ~' . Oba kraja te marame mora ona rukom lieu pritegnuti. djevojke se obicno ne kriju. nema stvora na zemlji. Kada se sastanu pripovijedaju si tajne. bez Burna. s kojim bi mogla intimnije opciti. moci eel vidjeti. ali se je vee od starine uobieajilo.. svoje prijateljice. iIi se na Ijuljackama ljuljaju iIi se kako dr1lkcije zabavljaju. v~Ija joj ogrnuti feredzu kao i udatoj zeni. da reknemo koju 0 i djevojci. da hi koja' hodala gQIogInva iIi samo u fesieu kao krseanka iIi jevrejka. osohito inovjerac. da ide 8ok~­ cima kuda najmanje svijeta prolazi. ali za to ne ees nikada vidjeti. a prijat9ljstvo izmegju zene i djevojke ne moze biti tako srdacno i pouzdano. gdje je svijet slobodoumniji.I II . a ako ustreba i suze lItire. Sada ne smije ona vise sama iz kuee. kako je ovdje iIi oridje. koja si je pokrila lice duvakom. Kada djevojci bude ~etrnaest do petnaest godi~. dugom' tankom bielom ma~om. hoda. Djevojka ne smije vise u earmju. mora paziti. treba da maramom lice Jace Zastre. koja joj cesto sve do tala sez~. a ne smije oi na ona mjesta. Na glavi joj je' 'u~ijek _velika marama. bude djevojkom. drugarici svojoj. Ako kuda ide. \ i.-152 Prije nego progovorimo 0 a§ikovanj~. koja se snjom u radosti veseli i koja ju u zalosti zali i tjesi. sto ih sarno one smiju znati. U Sarajevu. koje se roje u srea i glavi djevojackoj. -a ako ide 8VOjOj prijateljici iIi rodici. da mole pod dnvakom u komsiluk iIi u rod iIi svojoj prijatelji~i.to je djevojka. ako joj kuCa nije daleko. k9ja je jedi. Zagonetno je to sree djevojacko. kao megju djevojkama.

.153 r"· . . rJt:·· r.. .o·: i :. l~2 Muslimanska slromasna devojka.o. i t. obicno sluSkinja u Sarajevu iii okolici.

da vidi. Kasno me je iz loznice zvala." ona'mora imati "ruke berberove" a "kose priko paBa. Kako moze djevojka da bude lijepa. Nit' je lipsa divojka odrasla. Valjaju joj Sama*) i Misira. tanka i visoka. Da djevojka bude lijepa. Bve svatove groznica pofata. Rano me je u loznicu 8lala. Prije vakta 'rucat bi mi dala. mora biti "bila i rumena." *) Damask. pa je sada kuci vodi. Majka me je serbetom pojila. Vjetar joj skine pulli duvak 8 glave. krasno opisuje i haremska narodna pjesma : Otkako je svijet postanuo. Lipa struka do devet sandzaka. Nego sto je Fatima divojka. Iduci planinom moli Boga. Nije lipsi cvijet procvatio. ne przi ih sunce i ne bije zima.i •• J 1- r 154- Muslimanske su djevojke obicno vrlo lijepe jer ne morajn raditi t~zkih poslova. da mu dade "vihra sa planine. ·De budu' lijepe ?! Zivu trijezno i u~jereno. jugovine sa Hercegovine". Sinu lice kano zarko sunce. Prije vakta vecerati dala. pa kako da. jugovine sa Hercegovine". a da je ni vidio nije. pa kako da De budu zdrave?! Djevojka se hvali za sto je lijepa : Plaho me je majka milovala. Iii : Lipote joj u svoj Bosni nema. . kako to Bog i narav zapovijeda. Kakve 8U joj oci i obrve. Rumenom me ruzom utirala. One obavljaju sarno kucne poslove. sto on kuci vodi. Gongje Meho s kOllja upanuo. Ruse kose do Stambola' grada. GOD die Meho iSpFOSio i vjellcao Herc~gAVku "divojku". Bog rnu se smilova i dade mu "vihra sa planine. a ispod njega: .

~'. ~... .':.-"" . .. .

.

pak recite nije Ii Iijepa ? ! Zar je dakle ~udo. a da se prije ni vidjeli nijesu.nego da se snjom i porazgovori. da djevojku vidi. zdravu muslimansku ljepoticu. sto on kuri vodi. za tim kod hatmi. . kita i dukati. zapjevaju. da joj vjetar lice otkrije. kosa "priko pasa". ali zalijevani i umjetno uzgojeni cvijetak ubere i kuci ponese?! Ali ako BU djevojke lijepe. pak ces megju bosanskim muslimanima naci upravo krasnih Ijudi. a na rukama belenzuci . i da se zene po zelji iIi po zapovijrdi roditelja iIi posredovanjem starijih zena. a to nam najbolje dokazuje i narodna pjesma 0 gvndzetu Mehi. visoka uzrasta. Djevojke dolazc uvijek u pratnji svojih rnatera iIi neozenjene brace. da taj prelrrasni naravni. te da se i vjencaju.. da se momak i djevojka mogu tesko upoznati. oko vrata struke od zlata i bisera. mislio bi covjek. Dok se komusa. danas ne sarno da momak ima dovoljno sgo~e. djevojke su otkrivene. smije se --_. Je Ii dakle cudo. na fesicu. a momci sami. lica "bila i rUlnena". krsni su i momei. nastoje je one umjetnim na~inom pove~ti.- 155 - Koliko djevojkama ne dostaje naravne ljepote. Za vrijeme komuknja BU matere onih djevojaka u haremu kod domaciee. vrlo slikovito tursko odijelo izvezeno srebrom i zlatom. koji je vjenc. . sali se. Zamislite sad.. tako je i bilo. zabavlja se mladez sarna.na kukuruz. Iza toga nastavlja se prvo. _ Momei se sa djevojkama sastaju ponajvise kod komusanja. koje poznaju momka i djevojku.anu djevojku ku6i vodio i Boga molio. Kada se djevojke malo ~slobode. boje si kose i obrve. Na glavi joj fesic. Tu ima smijeha. ~fomci posjedaju. a djevojke na zemlju kraj kukuruzu. lijepo odijevaju. da vidi. a onda sve usuti. pa dok su one u kuci. One se vrlo'. a lice mazu finim bjelilom i rumenilom. Kakav imucniji gospodar pozove ve~erom momke i djevojke iz komsiluka iIi iz svoje mahale na komusanje. sunnetenja i u svatovima. U prijasnja vrernena. da i djevojka zavoli takova majcina sina i da nastoji da bude sto ljepia. da mu omiIi i da mu sree osvoji?! Jer se muslimanske djevojke kriju.a sebi mladu.odjevenu u prekrasno. mladez kao mladez. kao ugljen crnih o~iju i obrva. a sarno kad i kad prodre priduseni djevojucki hihot. do pred neko pedeset do osamdeset godinA. sto nas momak nedjelje i mjesece asikuje i obija vrata i prozore svoga ideala. Danas je to sasvim drukcijc. sale i neduznoga bockanja na pretek.

a druge prihvate. ulaze u kueu i zabavljaju se i dalje. doticno u selamluku.'· Momak se ne ee u razgovoru nikada sasvim pribliziti djevojci. Ako ona kukuruz prihvati. pa igraju dok se ne smrkne. lllomei pod prozore iIi Da vrata svojim djevojkama. a karp. da momka U oei pogleda. barR joj klipove kukuruza u krilo. idn poslije podne. da megju mladez ne do]aze ozenj~ni. . pa ga iskomusa. iIi se kako drukcije zabavlja.106 jedna zapocne. ali si djevojke.--:. izagju momei i djevojke u avliju. hatmi i u svatovima rucaju iIi veceraiu dje. Ako je lijepo vrijeme. Iza kako su se upoznali i zavoljeli. Ijuljaju se i pjevaju.ra kolo. sad ona izagje iz harema. Poslije rucka iii vecere idn ozenjeni ljudi kuei. pa i zavole.o Ii da se Anjim u razgovor upusti. da i ani znaju . l1hvate se u kolo i igraju.ljudi iii nepozv:ani momci i mulevi koje druge vjeroispovijesti. doticno u selamluku. da sad ova. ig.. zavolio. pa ne ce da igraju kolo. pjevati. zapjevaju momci drugu. a mladez se sastaje U posebnoj sobi. (jim BU djevojke jednu -pjesmu otpjevale. da domaeina dobro pazi. pometale Bve svoje nakite na se i stoje iza demira iIi na vratima iIi u basci iza plota iIi ziviee bez zavijaca i cekaju ko ce putem proci. Asikuju obicno sarno petkom i blagdanom je narod podne otklanjao i iz dzamije izasao. I ovakove sastanke i igranke serijat ne dozvo~java. da se i njoj momak svigja i da moze snjom dikovati. da se vide i upoznaju. uaravno je. sjednu djevojke na ljuljacke. znaju naei do~ta zgod~. sarno da ih momei vidje. oa momei i djevojke imaju dosta zgode. u aharu. a kad se smrkne. Dok kukuruz komusaju. radi cega bi se djevojka pred drugima zastidjeti mogla. Prema tomu dakle vidimo. U razgovoru pazi dobro. Djevojke su se do~le obuklH u llajIjepsa odijela. aim . ~vaki se momak uhvati· do one djevojke. MMO su koja vrata u muslimaoskim dieloviloa grada. koja nlU je najmilija.ti mogu. dok im to roditelji dozvole. a muskarei u aharu. biva neka B6 vidi.' pa se ni jedna ne ce kroz eijelu vecer usuditi. kao prave Evine kceri. nego govori u daljini od tri do cetiri koraka. Kod sunnetenja. ali eto tako jc danas i tomu se pomoci ne da. stann momei sa svojim djevojkama asikovati."ojke u haremu sa zenama. Ako je koji momak koju djevojku begenisao. zna se. Ako je malo momaka i djevojaka. da ne rekne sto nepristojna iIi takova. Muslimanskc su djcvojke vrlo stidljive i dobro· uzgojene. a momei se sale iIi se snjima razgovaraju.

ASlkovanje. Momak pred pendZerom svoje dra(le. .

al' mi na te merak 'osta. lle mogu ni jesti ni piti ni pravo misliti. vee sarno tiho uzdisem. oua ce: "Zove me nana. kao na vatri patlidZan! Hem da je sree t~enica." Amam! amant pa po stari zeman. u s~ceru popio. pa s' i stasa umiljata. il' se bojis da ne hrupi dragi? "Dragi doso . pa mislim. griskao bih te kao mis kajasti. trgana. u kasici stopio. kad si taka! Deder malo blize kroci. kao bajagi. jer si lijepa kita cvijeta." "Probiro sam svasta dosta. koji je dosao da. Ir. Kad je vidio. ipak se ona nije htjela povratiti. asikuje. lijepo nam opisuje Fejzi beg Kulinovic. pred vrata iIi pred ogradu ljubljenoj djcvojci i asikovanje zapocne. pogje dalje. kao da dusu izdisem". "Ne vezi sevdaha. kao da si nanizata od bisera i od suhog zlata." Ako djevojka nije zadovoljna s momkom.nema vis' ko doci! Ne begenises li~ a ' ti u bezistan pa proberi." "Da ti nisam grana na putu?" "Ako sam.ako asikuju i sta pri tome' govore. sto me ne begenises. u meni izgori dzan. koja nije jos nosita. odazivati. odmah bi se zbola. K. Premda je· poslije opet vrata pritvorio. slatka rezaeijo! Medom bib te branio. cuje kako ona udara uz 111uzike i pjeva: "Ne asikuj MUjo. jer j" upeklo sunce. da vidim. za sto skrivas !iece? Tvoje lisce ljepse od ruzice?" "Skrivam lice. pa si bejturana. a kad bijase podaleko odmaknuo od njene kuee. da je cekanje uzaludno. iIi ako ceka svog dragoga.' i porinu kanat od sokacnih vrata.." "Deder.oja pije JOB. Ona vrisnu i pobjeze niz avliju. da ti vidim erne oei i· visoko tvoje celo Rjajno moje ogledalo.. da pitu kuham" . "Jere od sevdaha "Goreg jada nema. Momak dogJe pod prozor. da ne hrupi . al' posluBaj mojeg haIa: otkad sam te upoznala. "Lanjska bajramska! Slatka. . a kad je momak zapita: "Tko te to zove?" . da se uklonim?" "Jel' se krijes. Da te smijem po pasu spopasti. ako njegove rijeci doslovce navedem: "Golubice. a noz ledenica.dedo" itd.iIi: "Boji se nans. robom sam ti postala. a ti pod sadaSnji plan. ouda ce se u razgovoru pooeti. da ne ce biti zgorega. "To je za me _velika hvala.158 na kojima ne b~ petkom poslije podne barem po jedna djevojita hila.

1 / .

---------_•. ~::.-: :'!£~ ..

metou kavgu. tim je slobodnija. ". Ako se se u isto vrijeme pred vratima iIi kucom takove djevojke sastanu po dva. te joj na asikovanje dolaziti. nego za. Djevojke opet daju momcima kite cvijeea. Ako je on slucajno na vratima zatece. a da i dogje. naraVDO je. pa ne sarno. da je jedan momak "c:urn" zavolio i snjom aAikovati poceo. narance. a bilo je vee i mrtvih glava. sarno ato nije svuda ista ~gra rijecima. rezacije.aSikuju isto tako. ili ih salju po kakovom djetetu iIi· Btaroj neni. izgovoriti sa nenOID iIi dedom iIi kako drukcije. (jim djevojka s momkom dulje asiJ-ruje. i sama na asikovanje zove. da ce se u nju po vise momaka zaljubiti. nego aAikuju Bad s ovim sad S onim. koja ce kraj dara i kakovu poruku donijeti. Ako je moroak lijep dogodi se. kako im vee koji na asikovanje dogje. pa da i ona' njega voli. razne darove kao: smokve. Ako je takova djevojka Iijepa. ce . ne ee ni jedan da uzmakne. Ima i takovih djevojaka. da mu daje darove. U drugim mjestima. koje ne mogu da sebi qdaberu stalnoga momka. Rijecima ga zovnuti ne moze i ne smije. a osobito. ako 8U snjima dulje vremena asikovali. nego ga~ ako prolazi pokraj njezine kuee. pa se cesto potuku i iskrvare. grozgjiee i drugo kojesta. limunove. da se u njega i po koja udata zena zaljubi. kako vidjesmo. partokole. "Bve se na me hita jabukama. "Ja uranih ranD u dzamiju.Tvoja ljuba na vrati bijase. nego se hita na njega cvijeeem i jabukama: Mehemeda majka karala: "Mehemede ziv ne bio u majke "Otkle tebi te tolike jabuke? »Sve mi majko nabaoole djevojke. pa se i ana hita na njega jabukama: "Ne fali se faljeni Alaga. bilo bi rna uzalud. ona ee se. jecerme. gurabUe.- t59- Ovako aaikuje momak i djevojka u Sarajevu. Kada momci vide. Momci nose svojim djevojkama. tri iii vise momaka. rijetko joj drugi na aAikovanje doei. Darove daju jedan drugomu tili iz ruke u ruku. Dok ne dogje pravi. "Ponajvisn i najljepsu Humusa. niti ee mn na vrata izaei. sarno da ne mora anjime R8ikovati. djevojka se ne ce pokazati. cevrme i jabuke.

Djevoja~ki roditelji nastoje pri tome. da Ii im sin voli djevojku. Po narodnoj pjesmi kune momak nevjernu djevojku: "Ab ~oga ti gizdava divojko. pa da se drugim Z8. zelju iIi zapovijed svojih roditelja. nego se zene i udaju ponajvise posredovanjem rodica i drngih zena iIi n8. "Vece strinu Omerbegovi~u.j . "A 8ntra ti bijel cefin bio. da ga njezin rod ne prevari i da rnu drugu djevojku ne podmetoe. iIi da Ii ce djevojka ljubiti svog buduceg mum.- 160- Kada momak sa djevojkom dugo asikuje. koju su oni . dolazi joj on ne saroo petkom. odlicnih i uglednih roditelja ne aAikuju nikada. "Ona me je tri puta vidjela. "Kamo t' virf}. Radi toga irna jos i danas u begovskim i aginskim kueama mnogo slueajeva. da im. nego i u druge dane na dikovanje. pa se vrlo vole ili ako su si vee i rijec zadali. 8 Dogodi se. da joj za jengibulu poSalje Omerbegovicu. "U ruci ji sedefli tambura. "Sad na tebi bijela kosulja. u putu te srila. da mu sin ozeni kakovu sirotu ili djevojku niska roda. a aginski aginske sceri. ali u kneu ne smije. se kei uda u sto odlicniju kneu. pa i ona njega kune: "Sad na tebi zelena dolarna. a ona porucuje momku. Pravilo je da begovski sinovi zene begovske. .odabraIi. u dvoru te stegla? I momak ostavi nekada djevojku.asikuje. koja ju je tri puta vidjela. a momkov otac ne bi niposto d~zvolio. dok je nije vjeneao i u halvat sveo. "A do sutra zelena travica. harem ne javno. "Drag dragane beze Mustajbeze! "Kada pojdu kieeni svatovi. iIi koja nije iz begovske iIi aginske kuee. Djees. da se djevojka iznevjeri svomu dragomu. To nam dokazuje i narodna pjesma: Momkov otac zaprosio djevojku. da momak ne vidi djevojke. te se smatraju kao svoji.. dok niie djevojke vjencao. "Kamo t' kletva. Kod toga ne pitaju roditelji mnogo. "Ne Mlji mi neznani jengija.

pa ga pita: "Drago dite Secer Salih-aga. . "Jest obicno u mubarec zemlji. "Jel' t' obicno u mubarec zemlji? "Jeau Ii ti simsir daske teske. puce moje aree. koju je on zavolie.. U najvise sIueajeva Ijubav je izmegju momka i djevojke stains.. "Jel' se zemlja u oci naaula? Iz mezara nisto progovara: "0 Boga mi moja mila majko. Kad je bilo oko pola dana. Majka ide na grob svome sinu Seeer Salihagi. "Nije m' se zemlja u oei nasula. momka. da momak ozeni djevojku. tuguje ona za njim: "Ibro puee. uklela. Na srdascu i umrti hoce. "Oci pije. dovede. "Teske au mi moje drage auze. "Je Ii tebi erna zemlja teska. "Sutra do podne prid dzamijom bio. nego nema ni u grohn mira. pa obicno ni roditelji ne brane. "Sada jesi prid mojim pendzerom. lli: "Draga mi se u zmiju utvoriIa. "Nije meni erna zemlja teska.- 161- "A sutra ti ham pamuk metali. toga ce sjegurno i Bog kazniti: Od jada ga glava zabolila. Ali ne ~o da nevjerni momak trpi na ovome svijetu. "Tvoje za mnom. Svit prominu Secer Salih-aga. "Niau meni simsir daske teske. Ako roditelji ne daju. 11 :. da pogje za ljubljena. Teska li je djevojacka kletva ?! Koga je jauklija. u percin*) se krije. draga. *) Danas ne nosi vee skoro n iko percina. a moje za tobom. da im sin azme ljubljenu djevojku i da je kuci. iIi ne dadu djevojci.

Roditelji au Muju silom o~enili. sjedne na "sepetli sanduke". uvedosc mlado~enju u balvat. pa Ce ragje i Mornak sa percinom. da oni jedan hez drugoga ~ivjeti ne mogu. Po narodnoj pjesmi ljuhav je izmegju momka i djevojke tako velika. silom mu i djcvojku doveli. Kada je hilo u vecer poslije vjenilanja. nego da se jedan drugomu iznevjeri. umrijeti. ali Mujo umjesto da ide djevojci.- 162- ill: Dok se s dullom rastanula. Soo puta dragog spomenula. uzme "sedefli" tamburu i pjeva: .

Hate HadZagina sjedi kod prozora. Na noin je sree izvadio Na kamzama bijele dzigere. . ~a njima je sree izvadila. Sjedeci tako. • .. koje su joj pri ruei bile: Pa s' udari njima u srdasee. uhvati ona noziee. dene~ Rekav§i to uze "Doze okovate" pa se ubije pred ocima dovea neljubljene zene: Pa s' udari nofem u srdasee. Metnuse im ervene jahuke. da im barem u zemlji bude lak§e: Uporedo njiha ukopase. pa ce i ona za njega umrijeti.1 tako mi ti sugjena hila. 1 djevojka Ijubi .1 lipsa si i bilja od Hate. "Da ja ljubim prebijelo lice. "I tako mi ti sugjena bila. "Ke en Hate ti mi ziva bila. Ljubavniei i u zemlji uzdisu jedan za"dnIgim~ Za to treba momka ukopati kraj ljubljene djevojke. Metnuse im u bijele ruke. pa upita svoju strinu: "Koga to nose?"· Kad joj strina rece.. a sada svojoj zeni. "Ne eu Hate ti mi ziva bila . pa govori: "Lipa ti si gizc1ava divojko. Ljubav nl smreu ne prestaje. lza toga okrene se neljubljenoj djevojei. Kad se prenu nek se poigraju.- 163- "Sada misli Hate Hadzagina. "Mila mi je Hate HadZagina. (~a je to Mujo Celebija. "Opet misii Hate Hadzagina. "Ali nisi mome sren draga. veze sitan vezak i misli na svoga Muju. Ne§to ju u sren zazebe.dragoga. pogleda na sokak i opazi sprovod. "Da ja ljubi puhli duvak skidam. Kroz mezare ruke promolise.

dogovori se snjim iIi usmeno iIi po kakovoj pouzdanoj zeni o otmici. a 8 nama se uputi i jedan od mojih rogjaka. koju si vise ne bih zelio. ako se. a na grobu Hate ruzica: Vise Muje zelena borika.. kao da ce vode zagrabiti. Evo sto nam on pripovijeda: "Prije dvije godine imao sam sreeu. taj cuveni dernek petrovacki. kada ce joj dragi doci. Kada je on dosao1 baca kamencice iIi zamlju na dragine prozore. u strahu i brizi. Djevojka otvori polagano prozor i dobaci momku najprije svoje ruho i nakite. pozove momak nekoliko pouzdanih drugova. odmah krenuo kuci toga bega skupa s . vasar. cim smo stigli u Petrovac. i odvede je svojoj kuci. da pogje za momka. na grob svoje djecp . A ruza se oko bora vija. Borika se oko ruze vija. da i on osejri. U stanoviti dan i odregjeni sat. da mu budu pri ruci. koga ona voli i s kojim je dulje vremena.- 164- Na grobovima onih. majka Mujina i Hatina. iIi mu se obeeaIa. Kako je pogibeljno ici u otmicu. drugova. Ako roditelji pralle kceri. pa je. pa ona ne moze. bilo javno iIi tajno aaikovaIa. obicno u gluho doba noci~ ode djevojka sa sudima na vreIo. Moj je prijatelj bio u bliznjem rodu s nekim begom Kulinovicem. Dotla je i djevojka pribrala nesto svoga ruha i nakite i ceka u tmici. vidi. prisloni momak ljestve na prozor. vide da je nad grobom Muje nikla borika. Kod vrela doceka je dragi sa nek. da vidim~ kako cura pribjegne. Ako na djevojku paze. koji je i sam u jednoj otmici sudjelovao. a oDa se po njima spusti na zemlju. da iz kuee izagje.oIiko svojih jarana. koji su od ljubavi umrli. Khda su drugoga jutra posle "dvi Zalosne majke". Posao ja s jednim mojim prijateljem s poslom u Bosanski Petrovac na dernek. i dogje u ureceni dan i sat. Kano Mujo oko zive Hate. pripovijeda nam Fejzi beg u "Zborniku za narodni zivot i obicaje juznih Slavena". Kano Hata oko zivog Muje. Ako je kuCa na boj. a onda sama izagje. u avliju ·djevojke. u nevoIji nagje. nice cvijece i drvece. Vise Hate rumena ruzica.

sto god ugledam. Ja stanem kao ukopan. pa ih vodi preko avlije. suljajuci se. a ja sam otisao u "bAbinu kueu". Ja sam joj zado vjeru. pokorim se sili i dogjemo do begova dvora. ceka na vratima. ali on me ne htjede ni da cuje. koji igjase za nama sa golim dugijem nozem u ruci. kako je to prevee naglo i opasno. Ja mu pocnem razlagati. pa u onoj sumracini cini mi se. kao ds me je spopala trostruka groznica. u han. mislim. da' je kakav ljudski stvor. d. Sve mi je kapa rasia od straha. Kad smo presli preko avlije. a uz nju. koja 8U vodila u harem. znak. Stojan obukao earape konjima na noge. Mi prijegjemo preko avlije. iIi asci kaduna. Avlija siroka kao polje.- 165- mojim rogjakom. Bit ee. pa je za hator nje postao musafirom njezinoga OCR. Konji bijahu upregnuti i mi se brze bolje popesmo na kola. da beg ima kcerku nR zahvalu. Jurili sma: kud je brdu. Ja po obicaju staru darujem. Cura je za vratima cekala. pa kad bib glavom platio!" Meni stadose oci od cuda. Ja i miada stajasmo kao okamenjeni. a ona mi uteslimi. sto mu ~e te noei dogodilo asikujuci. mjesec bijase zaSo za oblak. da eu je nOMS izvesti.a na to rnu opet nesta kljuknu \l ruku: "Ne hoj ~e. a valjda je i znao. skoci pred tu neman i rece: "Stojanet' dina mi ti pare valjati ne cet" Stojan ne rece nista. Mi se tako 8uljasmo. drugi put od sluge. preda. . U kuei ne bijase svjetla. dobro poznavao s begom. a zub 0 zub udarao. a on 'mu nesta izvadi i stisne u· ruku: "Idi. Jednoc se prestrasio od njdzinog babe. . koji ce nas -iznenada napasti. odmah se ukazR zavijena. probudi Sulju i pomozi mi izvesti konje iz podruma". heze. da je Bve za badava.kasom. jer se je moj rogjak. da je sve pospalo. Ugjemo . Jedne noei pomoli se moj rogjak sav u znoju i goloj vodi: "Ustaj ako Boga znas! Eno cure. treei put je nesto klapnulo i t. Inace je vladala mrtva tisina. Ja uzmem mladu ispod ruk~ i povedem je preko avlije do sokacnije vrata. hizmeCarica. kad se na jedan put ukaza pred nama nekakva krupna' Ijudeskara i meni se uClni U onom strahu. a on' me zgrabi za ruku i p<?vuce za sohom. u avliju. djevojku i odmah se brze bolje povrati u kueu. da je glavom nebo podbo~ila. Vidiv ja. bar kako veli. eto ja zube tupim. dogjemo do jednih vratasca. a kud strmo . sve ce dobro biti". a moj rogjak. Svaki bi mi dan pripovijedao. kao da smo dosli na robiju. da mu to nije prvina. <Jim je moj rogjak zovnu.

iIi jer je niska roda. pa se pomire snjima. da se momak zaljubi u djevojku. ali kasnije. kao u prijasnja vremena. negdje pred zorn u Kljul5. ni OD. ali nijesu ni odvise rijetke. on jn. pa joj raspara dimije.dini roditelji. hoceA ne ce§. iIi sam. a rogjak je tu predanio i docekao svatove. dogodi se. koji su Cak iz VarcarVakufa isli pred njega i preksutri dan pjevajuci i puskarajuei dopratili ih do njihovoga dvora. To doduse ne ce uciniti ni jedan posten momak. a ona ne ce ni da cuje 0 njemu. Ako je momak iIi djev~jka. begovske ili aginske kuee. jar bi to bila sramota De samo za nje . i inace losa glasa. koju je zavolio. Ako tako ne ide. tuda skokom. da k njemu prebjegne.- 166 - i ravan. i za to se vise puta euje. jer se takova djevojka viSe udati ne mole. da njezina mati dogje sa djevojkom njegovoj materi u posjete. U tom slueaju vreba momak na djevojkn. kao sto to obieno biv&r 80 se izmirili. jer ga ne voli.Aest sahata od Petrovca. ali napokon popuste. sto je otisla bez njihovog izuna. S poeetka se nekoliko dana Ijutili mlQ. iIi jer je lola. gleda da ju edje na sokaku uvreba. Ja sam se jos isti dan vratio u Petrovac. nastoji on u sporazumu sa svojom materom. ali je onaj momak avojn 8vrhu polucio.. ne usugjuje se on oteti djevojke. a osim toga je takav ~in kalnjiv po Aerijatu sa zatvorom do tri godine. iIi oboje iz kakove ugledne. ni ona na oei. zgrabi u narul'Jij i kuci odnese. pa ako mn se desi prilika. da izagje iz oceve kuee i da pocne novo gospodarstvo. Ako mu sada otac ne da njegovoga dijela. moraju dati. jer je to u ocima muslimana najveea prostota." Otmice nijesn danas vise toliko u obieajn. kada je skora svaki momak. da im sin uzme djevojku. da prehrani sebe i svoju zenu. iIi uz pomoc koga druga. Ako momkovi roditelji ne dozvole. Ima slucajeva. dok ne dogjosmo. dozvole. Onda on jednostavno djevojku zaustavi i ne da joj da iz knee izagje. djevojka je pod "mahanom" i roditelji mu je. Ako ni to ne uspije. niti ODa mnije. Djevojeini se roditelji dugo ljute na svoga novoga zeta i na neposlusnu kcerku r te im ne smiju zadugo. muei se kako zna. da je uvreba gdje na zgodnom mjestu. . da je ovaj iIi onaj momak oteo ovu iIi onu djevojku. makar i pro forma morao da ~grabi djevojkn.

te obzir na odli~ni rod. . Momak odli~nih roditelja obi~no poslusa svoje roditelje i uzme za lenu onn djevojku. ali se ipak 'po koji put i taki 8lu~aj desi. da ih otac ne razbastini. a djevojka polazi. koga eu joj . koju BU mu oni odabrali. uzrokom je prije 8vega dobar kucni uzgoj. za tim ljubav i duzno poAtovanje naspram oca i majke. hila komu drugomu.- 167- nego i za njihove roditelje.odredili. pa ga moze ostaviti -hilo dZamiji iIi vakufu. aka i ne draga srea za momka. a napokon i strab. Da djeca odli~nih roditelja i u takvim &tvarima slusaju 8voje roditelje. jer je on neograniceni gospodar svoga dobra.

.

Dok je svatica u kuci. pa govori: "Allahun emrile. ni udate sestre. koliku sarno moze. da ce za njega poci. saIje koju drugu zenu iz s'Voga roda. veli svatici. da ga'je dosta nahvalila. Kada misli. Ako mati ne misli dati svoga djeteta za onoga momka. je postala". Svatica ide djevojackoj majci iIi macesi. a rijetko kada njezinomu oeu i ponese momkov amanet.mije. pejgamberun sunnetile po zapovijedi Bozijoj.: sto joj ga je predao. ide u prosce obiello momkova mati iIi udata sestra. saIje on njezinim roditeIjima prosce. ali je cula ata zla 0 njemu. iIi nagje kakvu nenu za placu. da njim daruje djevojku. hodniku ili u avliji pokaze.IV. istom. da je zaprosim". izvadi momkov amanet. niti :. pokaze ga djevojackoj majci iIi macesi. pa ga hvali. P~OSNJA. Ta se nena zove svatica. jer se boji . Ako momak nema ni luatere. a po sveeevom obicaju . U nekim mjestima kao u Sarajevu. veli:' "Nemam ja kceri za udaje. to jest prsten i novaca. ta jako. 1\ko se je momak s djevojkom sporazumio i ona mu obecala.ovaj se je momak zagledao u tvoju kcer i poslao me. poene razgovor 0 eemu drugomu. da joj se u hajatu. ne smije djevojka u onu sobu. Kada svatica dogje djevoja~koj majci. da joj ne moze nista ~ "sigur" reci. u kojoj je svatica. a onda tek svrne govor na momka. Ako hi djevojacka Majka dala svoju kcer za momka.

da ga oerne pre'd njom i djevojkom. braeu. "Majka dade. da se mogu momak . odgovara na prvo pitanje: "Rogato". bude eist kao Bunce i da majku uvjeri. dok joj serbe ne iznesu. ako jos nijesu spremni.opere. babo je ne dade. Iza toga donesa domacica. dolazi onamo sluga. da mu javi radosnu vijest. pa je za svakoga poslala po jedan boscaluk. Sada nastane najteza muka za Bvaticu. Drugi dan ide svatica opet u kueu one djevojke ~ ugovori 8 njezinim roditeljima dan vjencanja. Iza toga mu mubareeleise. ne htjede ga djevojka: "Evo danas devet godin dana "Kako gledam zlato u matere. pita je momak: "Je Ii rogato iIi susato?" IIi: "Je Ii musko iIi iensko?" Ako je svatica sretno svoj P0f:. "Dado bratu svojega sokola. zadovoIjni.- 170- t svoje dijete udati u onakovu kueu. Akoje kafa slatka. ustane i zuri se momku. Ona mora da momka. a kada je sve podmitio i za se predobio. sestre i rodbinu. Jedva se je ona na vrata pomolila. ne ce je dati. ceka momak nestrpIjivo kakve. majka mi ga ne da. koliko ima celjadi u kuci onoga momka. . zna se~ da su roditelji razi. a na drugo "Musko".ee mu glase donijeti. dade majci momkov amanet i ostane u kuei. jer zna. da. Po narodnoj pjesmi ima momak vise puta mnogo posla i muke. da bi joj Bve uzaIud bilo. Do. C~m je svatica serbe ispila. koji je redom mitio djevojcine roditelje. ernu kafu. u tom poslu po drugi put u kueu doci. Osobito je interesantna pjesma 0 momku. "Dado majki dibu i kadifu. da im se kci uda za onoga momka. sestre i rodbinu. a nikada djevojka. Dobije Ii slatku kafu. ne govori vise 0 momku. cestita) a on jn nadari novcem. dok isprosi djevojku i dok za sebe predobije djevojcine roditelje. Jedva je svatica iz momkove kuee izasla. sluskinja iIi ko drugi iz kuee one djevojke i nosi momku i njegovoj svojti od curine strane boscaluke. iIi za onakova momka. Dok je svatica kod djevojacke majke. "Babo dade. Cura znade.. bratac je ne dade. kako vee koji moze. da su sve ono zii jezici nalagaIi. bracu. bije fi dakle svatica gorku kafu.ao obavila. a ako donese grrku kafu.i "eura" spremiti. "Zlato hoee. niti c& . "Dado babi cohu nemirenu.

momkova oca poslao drugu. sestra je ne ~ade. Dva ki6ena. Dva cnrcica i dva fermenciea. u drugomu rnjestu. pismo. Banjaluci i nekim drugim mjestima. Dva tunusa biserom kicena. ako je djevojka. Ako djevojacki otac ne misli dati svoje kceri za onoga momka. dan doceka djevojacki otac prosca iIi prosce. da Ii bi i kad~ bi do~ao? Bezi i age piau skoro uvijek. u~ede ih u ahar. d. djeverova i drugih ukucana i rogjaka. "Sestra dade. kada da rou dogje. a ima ga i mnogo. cetiri kadife.mahsus selam. dukate. a osobito. U nakice broje nasi muslimani beIenzuke. To nakice i darove zovu oni almagani: Od Moriea lip almagan dojde: Dvije dibe. ne poznaju svatica. U prosce ide iIi jedan sam iIi vise njih zajedno. koje ce ponijeti buducoj nevjesti i krene "divojackom dvoru".njegova sina. pita djevojackog oca iIi po kojoj pouzdanoj osobi. biser. osobiti pozdrav.: 171 "Brat je dade. Osim toga naznaci mn i dan. Ako je' na knjigu. U ureceni. iIi pismeno. Kada au ispili fildZaD.---. U odlicnih i bogatih Ijudi nakice je vrlo skupocijeno.zIato me sad ne ceo D Bihac~. A u drugom kutiju bisera I cetvere Ialeli pasmage. za tim u skoro svima odlii'. prstenje i t. gjerdane. . rekao je. Prije nego ce muskarac u prosce.riijiin begovskim i aginskim kueama po svoj Bosni i Her~ cegovini.Osim nakiea nosi glavni prosac i druge darove od strane momkove. "Rod je dade . poruci iIi pise. kojoj ce u prosce. da ce kcer dati za . Momkov otac uzme sada razno nakice i darove. "Dado rodu mestve i papuce. u kojoj ga u goste poziva i u kojoj rnu salje svoj . a dva nekicena· I u dzepu stotinu dukata. "da se "ne trude". Tek sada Rpremi se momkov otac iIi brat iIi ko drugi iz njegova roda i idu u prosce. a rod mi je ne da. doticno u selamluk i pOCasti ib kafom. jer svaki clan one obitelji ponesto posaIje. nego idu muskarci u prosce. "Dado sestri ·zIatne belenzuke.

gdje ga prosci cekaju. poljubi oea i majku u ruku. . Da pOSaljete u vodu iIi u goru. kako koji sjedi. stoji djevojka kod vrata i dvori. Sluskinja stane kod vrata. a za njom nosi sluakinja na tabaku Berbe. Kada je momkov otae ispio Berbe i dodao casu djev·ojei. • U musllmana ne smatraju se momkov i djevojcin otae i kad im se djeea vjen6aju. a otae joj veli: "Ja sam ti naBao srieu i dao sam te Alibegovom Huseinu". ne snima ona do vjencanja. Prvu Casu daje budueemu svekru. Sluskinja stane kod vrata i drzi tabak sa serbetom obadvjema rukama. Momkov otac masi se sada u dzepove i dade djevojci novae. obuce se djevojka u sto Ijepse haljine. Sada ide djevojcin otae zeni u harem i veli: "Dao sam Fatimu Alibegovom Huseinu". Iza toga dade joj momkov prsten. rogjacima. nego se nazivaju prijateljima. poniknutih ociju. ustane momkov' otae i veli: "Prijatelju dragi. prisi". Pri tome veli: "Evo nevista. Praten. a iza njega svima proscima redom. a napokon ostale darove. Iza toga poljubi ona opet momkova i svoga oca. a 2ene im prijama. Iza toga se izgrle i izljube kao buduei prijatelji*. a za tim Bve ostale prosce u ruku i izlazi sa sluskinjom iz sobe.- 172- dva dobre erne kafe i kada su se 0 ovom i ODom porazgovorili. Iza toga pozovu i djevojku u harem. koliko ih ima. Dok se oni razgovaraju. pa je poljubi. prihvati mu ona ruku. doticno u selamluk. ja sam razi". BtO joj ga je buduci 8vekar na prst nataknuo. Evo. daruju gosti sluskinju. me Iza toga ode otae u ahar. a lijevu drzi na prsima. metne na se Bve svoje nakiee i ulazi u ahar. podviv ruke na prsima. Djevojka obicno auti i veli: "Ja sam zadovoljna na vasu ric. (iIi kako se zove). ona stoji uspravno. a iza nje nosi sluskinja na desnoj ruci boscaluke. paleem. Casu prima desnom rukom. za moga sina HuseinaC. Malo za tim ugje i opet. da prosee Berbetom podvori. doticno u selamIuk. Kada je djevojka podijelila bOBCaluke. koja je bOBcaluke donijela. a djevojka uzima caSu po casu i dade ih gostima. Dok oni sluskinju daruju.'. Djevojcin otae veli: "Ja ti je dajem i sreem i duBom". Ona ide naprijed. obicno dukate. ako Bog da. a dje-vojka uzima s njezine ruke boscaluk po boscaluk i daje ih budueemu svekru i drugim proscima. (iIi kako se zove). koga joj sam na prst natakne. Kada je djevojka u sobu unisla. bicemo prijatelji. kaziprstom i velikim prstom. daj mi tvoju cereu Fati~u.

kakovu stariju lenu pod . a prosci krenu svojim kueama. Ali ne sarno. uzme pod pazuho trubu beza a u ruku arsin i ode u kueu momka. oni tu i konace. pa ostanu ondje po citave dane i noei. da je radi njezinoga mala iIi gospodskoga zumra. a oni ga poblize ne poznaju. Ta se zena zove uhodica. Ako djevojka dugo spava iIi se u jutro po dusecima valja i ljencari. u koju se udaje.vom izlikom u kueu djevojacku. i nema nikakve "mahane". pohvali je i preporuci momku i njegovim roditeljima.kak. da je u nekoj kuci djevojka na udaju. Prekrasna je upravo pjesma 0 Crnici6a Ajki.pod plaeu. salju . Ima vrlo mudrih i vjestih uhodica. da je uhodica ne preporuci momku i njegovoj svojti. ako se proteze i zijeva. koji je snjom zaasikovao. novcem. jer narod drzi. Ako roditelji koga momka euju. da je nesretna i da nonosi nesreeu onoj kuei. za sv?ga sina vjeneaju. da je marljiva i poslusna ocu i majci. tesko ce se udati. Opasa se mukademom pasom. a onda se oni spreme u prosce. da vide kakva je djevojka. Po narodnoj pjesmi oblaci se djevojka i u musko odijelo i ide u momkovu kueu. a momak je nije vidio. a ako su prosci iz daleka. Pod kosulju pulli ciftijane. Po narodnoj pjesmi obuce se gdjekada djevojka U odijelo ciganke iIi trgovkinje platnom. nego i djevojka i djevojacki roditelji salju uhodice u momkovu kueu. iIi je zaprosio. dosta je. ~a kosulju pullali jecermu. izgrle se i izljube. . niti je njegovi roditelji poznaju. koja ima srastene obrve iIi je mrka pogleda. Mukademu otpustila rese. koje znadu s~bi u djevojackoj kuei povjerenje steei.- 173- Te veceri veceraju svi kod djevojackog oca. Djevojka. iIi j e zaprosio. da vidi. po kojoj Ajka na zenske haljine oblaci musko odijelo: Oblacila burundzuk kosuIju. da je djevojka lijepa i dobra. djevojacku majku. kakva je djevojka. Iza . Sutra dan ide momkov otac sa svojim prijateljem u harem i daruje priju. a rado bi. soja. Ako uhodica vidi. da momkovi roditelji salju uhodice u djevojacke kuee. ako je momak s njihovom kceri zaasikovao.toga uglave rok vjencanja.

Ode dizdar majci U odajn.1ka: "A moj sine jajacki dizdare. Sakupila sitne pleteniee. OpasHla pasa traboloza. a on: ~ina. Pa be8jedi ostarjeloj majci: "Muti majko serbe od secera. Ona zadi dva para pusaka. da se na svoje o~i uvjeri. Pa oblaci nJinjevis caksire Na caksire zelenu dolamu. Kada je . kako ga pjesma opisuje. Na dolarnu zelena fermena. "Da napojim carskog kapidziju. Jaja~ki dizdar poznat je u narodnoj pjesmi kao velika junaKada je to cula Alta Atlagica. "Da to nije kakva uhodica. zaiste od dizdara vode. Govori rnu ostarjela ma.- 174- Pod njome se erna zemlja tr~se. Sjaje joj se lice kroz ensiju Kano misec c. Po kalpaku od zlata ensiju. doAla u njegove dvore.d petnaest dana. Oblacila kalpak zerhadiju. . "Moogo j' nalik Alti Atlagiea. A megju njih paIn pozlacenu. obuce se u odijelo carskog kapidzije i ode u dvore jajackog dizdara. je Ii on u istinu takav jnnak.

da se mladenci u mehkjemi vjeneaju. ponajvise u nedjelju iIi u cetvrtllk. iIi kako nasi muslimani kazu. KJN~NJE I Nle~J--I. nego kadijinom dozvo10m onaj hodza. Mladenci . zamjenikom. u mehkjemi. ali rijetko kada cekaju dulje od mjesec dana.v. a na po se djevojka. U odlicnijim i bogatijim muslimanskim kucama. pa do vjeneanja.u vecer.se mogu vjencati iIi pred k~dijom iIi njegovim vecilom. dok se spremi. niti njegov veeil. gdje su skoro sami muslimani. Banjaluci i Sarajevu. gdje se cine velike priprave za svatove i gdje pozivaju rogjake. Ako djevojka nije sp~emna. Ja sam sluzio u Maglaju na Bosni. kako to mladenci i njihovi roditelji zele. vjencaju se vee iza nekoliko dana. Ako je spreman momak. Vjencanje se obavi skoro uvijek . ne zure se sa Yjencanjem.u mescemu. Od dana prosnje. Vinca pasa Fatimu divojku. iz cijega je dzemata mladozenja. U najvise slucajeva ne vjenca mladence niti kadija. ali to ee biti vrlo rijetko: I on ode u no. Narodna nam pjesma kale doduse. uoci petka iIi ponedjeljka. priceka se. SV ~TOVI. i dok se uzvanici saberu. Bihacu. jer treba vremena dok se sve priredi. uredu. iIi u momkovoj iIi djevojcinoj kuci. znance i prijatcJje iz bliza i daleka. poznajem dobro .~·~za tim u LivllU. nije uvijek isti razmak u vremenu. iIi u neko doba noei.

ode momkov otae iIi. Sehadet nama glasi u hrV'atskom prijevodu po priliei ovako: "Djevojka Fatima. da je dievojka punoljetna i da moroak i djevojka nijesu u rodu. Da taj imetak ne propane i ne dogje u tugje ruke. da rou dade ilmi haber. kojim muhtar tvrdi. Glamoc i Zupanjae. zena na Bvojim prsima othranila i svojim mlijekom ~adojila. uzeti. premda se wlo rijetko dogagja. a hodza. Vjencaje ih dakle sa vecilima i sahitima obiju stranaka sa mehri muadzelom iIi mehri muedzelom".176 -M"ostar. da se djevojka udaje dragovoljno i bez sile. Tesanj. Kada je kadija ilmi haber prou~io i vidio. moze se ona kadijinom dozvo10m udati za svoga striceviea. Uzeti Be IDOgU i bratucedi iIi stricevici. pismo. Rodbinstvo po ·mIijeku vece je od rodbinstva po krvi. a njoj ostao znatan imetak. da mladenee vjenca. Ako nema zapreke. Rogjaci po mlijeku ne mogu se nikada vjeneati. pa ga je ona njoj za hator. udaje se za Huseina Hodzica iz dzemata Hotinca bez ikakve zapreke. Doboj.-. da ko uzme svoju prvu rodieu. U istom slueaju i iz istih uzroka mogu se uzeti i djeea dviju sestara. ni u svome zivotu. da nijesam cua ni za jedan sIucaj. a drugo koje druge zene.zivot i obieaje nase brace muslimanske vjeroispovijesti i premda sam 0 toj stvari sa vise uglednih i ucevnih muslimana govorio. aka BU djevojcini roditelji poumrli. Rogjaci su po mlijeku oni ljudi~ koje je jedna. iIi za novae othranila. da nema zapreke vjeneanju. docim se ro~jaci po krvi mogu. --~ . Sa ilmi haberom ide momkov otae iIi brat kadiji. . dakle sestrici. Zenieu. Nasi muslimani poznaju dvostruko rodbiDstvo. ali u sarno vrIo rijetkim sluCajevi~a. stariji brat muhtaru i hodzi svoga dzemata. iIi ako je jedno njezino. rodbinstvo po mlijeku i rodbinstv9 po krvi. da 8e je k'o u mehkjemi pred kadijom iIi njegovim vecilom vjeneao. pa premda se vrIo zanimam za . Prije nego ce se mladenei vjeneati. ako i nijesu njezina djeca. Zepce. da takav muz i zena ne ce imati arece ni u porodu. kci Sulejmana Ibrahimpasiea iz dzemata Fetije. da se mladenei vjen&lju. to j~st obe su stranke zadovoljne i nijesu malodobne. dade hodzi pismenu dozvoIu. za ljubav. dakle djeca od dva brata. napise hodZa ilmi haber i preda' ga momkovom 'oeu iIi starijem bratu iIi komu drugomu muskareu i~ njegove bliznje rodbine. jer je narod uvjeren. Ta se dozvola zove nicah murasela iIi sehadet nama. moram priznati.

zenu pustiti. 12 . u cijem je dzematu momak. kada k njoj u halvat ugje: "Roces Ii me zenska glavo cekati do toga i toga vakta. 'udari o2dola 8VOj muhur kao kadija. naravno je. a za tim pntisne iig kotarskog ureda kaoierijatskog suda. Za to. Na temelju toga izdaje djevoj~in kadija n~Cah mu. ugovara sc uvijek prije vjencanja za to. uz koju ce se djevojka momku prodati i za koju ce za njega poci. kada hoce i za sto hoce. sto je mehri muadzeI. neki uz stotinu.000 akci iIi sesdeset turskih grosa. Sada da protumacimo. ako momak uzme djevojku uz mehri muedzel. ako je muz pusti jer musliman moze. iz ~ijega je dlemata djevojka. ali se je uobieajiIo. zove se to mehri muadzel. bilo to po mehri muadzelu. vremena?" Djevojka obicno pristane i tako postane njegova zena. Jerbo musliman mora da zenu formalno kupi.-aselu iJi aehadet namu i daje onome hodli. u ciji dlemat momak spada. kako rekosDlo. pa i hiljadu dukata" vec kako je koja ku~a imucna. iIi ga postom iIi kako druk~ije poaalje kadiji. Hodza predaj~ ilmi haber momkovom ocu iii stnrijemu bratu. pod ~iju upravu i nadzor spada djevoj~in hodfA. Ako djevojka nije iz onoga dzemata. dvjesta iIi vise stotina hiljada akci. jer vjencati moZe sarno onaj hodza. izdaje ilmi haber onaj boola. zove se mehri muedl'el. Ako momak djevojci prije vjeneanja plati ugovorenu svofl1. Neki 'se vjencaju uz sto. Po serijatu mora momak da kupi djevoiku.iz koga ie momak. iii ako nije iz istoga mjesta. ne bi se momak smio vjen<'~ti. o nicahu. Kod bogatijih ljudi plati momak djevojci mnogo vise. da zena bude sjegurna. da se vjencaju i bez gotovoga DOVeR. a on ga iIi sam odllese. pita je. a ako se vjen~a na :Ericek. to iest na pricek. Siromasniji nagode se i vjeneaju obicno uz 12. to jest 0 svoti. vjen&ce on mladence. Strogo po zakonu. sto ciui po nasem DOVCU deset kruna. dok nije isplatio ugovorenoga niCaha. Za to prije TjenCanja ugovore 0 nicahu. iIi mehri muedieIu. jer je akM vrlo malen novac.- 177- Kada je kadija niCah muraselu iIi Aehadet namn napisao. tri akce vrijede sarno jednu paru. NiCah muraselu iIi Aehadet Damu odnese &ada momkov otac hodIi i na temelju nieab murasele iIi 5ehadet nama. a sto mehri muedlel. cl& joj je gospodar i da ga ona mora u svemu slusati.

cim se rodi. ako je iza njega trudna o~tala. 8 kojom se je. nije dosta. nego se mora snjom ponovno vjen~ti. ali joj on ve1i: "Ja ti aina ni jednog ne dadem.- 178 -- . mora joj platiti nicah. da ga naime kod vjeneanja zastupa. prestaje mu biti zena i onda ne mora on ni njoj. Ako se muz kasnje pokaje i zaZeli. Kada je dijete navrsilo petu ·godinu. Momak izabere koga prijatelja.dQ. da rnu vecili.) dade bar najmlagjega Bina. . kako 8U to prije vjeneanja ugovorili. Po serijatu dijete je muzevo. a tek ako mn se i n& treei poziv ne odazoye i kuci ne dogje. nego je mora tri puta kuei . koje si dovela. ali ne moze toga uciniti. . u tom 'slueaju mora joj on ostaviti njezinu sobu sa svim. onego joj mora kroz tri mjeseca i deBet dana idaru davati. uzeti i kojoj drugoj-dati. moze rnu otac i dalje idaru davati. ne moze se je on ipak odmah odreci. mora OD.zovnuti. te je od njega otisla.vjeneanja mora i momak i -djevojka imati svoga vecila. da je kuci pozove. koje si donila "Vodi robIje. idare davati.' titi nieah. "Ostavi 'mi -do tri sina moja. kada ona rodi. Ako je lena iza rastave oBtala trudna. Radi toga De smijemo ipak misliti. ako ona na raspit ne pristane. brata iIi rogjaka. to' jest on' je mora· kroz to vriJeme hraniti i odijevati. da jo. rastao.· Ako zena zamrzi na svoga muia i ne ce da snjim vise !ivi. ni njezinom djetetu. Ali ne sarno -oa joj mora pIa-.je dakle pustio bez njezine krivnje. i djetetu . Sto vise. Kod svakoga. :~ -Ako jn. da mu! zamrzi na zenu. . sto je u njoj. Dervis beg je niCah izbrojio. da -ga othrani. da je zena sasvim ovisna 0 volji svoga muza. a moze ga se i odreei i onda prestaju Bve obveze naspram matere i djeteta. zastupnika. "Jer ih dov'la ti nisi od babe. a ne zenino i za to. da opet zivi sa svojom biv80m zenom. Pa je BVOjOj Ijubi govorio: "Kupi ruho. pete godine idaru davati iIi ga k sebi uzeti. a mora joj i cijeloga zivota idaru davati. kao da rnu nikada zena hila nije. pa ga umoli. Ona ga moli. moze gal on zeni. Ima slueajeva. pa bi se rado snjom rastao.

koga je on za to umolio. bukom i vikom po djevojku. stanu pozivati Bvatove. da je on onoga u istinu i u njihovoj prisutnosti povecilio. za tim sva njegova braes. Osobito je trebalo biti na oprezu. a kada su dosli pod planinu. docim momkov vecil moze biti avaki covjek. gdje bi ih hajduci iIi takmaci lako zaskociti mogli. Da momak i djevojka nijesu kod vjeneanja. da 'su iz momkovih 'U:stij~ culi. veli im Suljo barjaktar: "Stante braco. Momkova mati i sestre ostaju uvijek kod kuee. eto sam. koji je moze vidjeti. Kada au obe stranke' nasle svoje vecile i sabite i kada su sve za vjen~nje spremile. je vecil uvijek koji blizi mom~ov rogjak. • . Djevojka mota takogjer da ima 8voga' vecila i Sahite. koji ce kod vjencanja potvrditi.179 Svaki vecil mora ima~i PQ dva 8ahi~. koliko ih sarno . nego veeili u· ime njihovo i umjesto njih govore. Svatovi se sakupljaju skoro uvijek u momkovoj kuci i onds krenu velikim veseljem. D prijasnja vremena. vjeneanja. "Idem prvi u goru zelenu. da budu spremni za svaki slueaj. dobar kucni uzgoj i postivanje starosti. Sa svatovima ide po djevojku momkov otac. Djevojcjil. IIi: Sto barjaka. dok su otniice djevojaka bile 11& dnevnom redu i dok su po gorama i klancima "carevali vuci i hajduci". Prems narodnoj pjesmi ima obicno hiljadu svatova: Svate kupi baze Mustaj beze. sVjedoka. kada BU Bvatovi prolazili kroz SUIDe i planine i kroz "kIance jadikovce". koji su kod.p0Castiti mogu. tim je veea cast mladencima i njihovim ~oditeljima. uzrokom je. rogjaci i prvi prijatelji. jer cim su veei svatovi. na tri ~je8ta naglasio. hiljadu junaka. zvali su u svatove JOB vise znanaca i prijatelja. jer kod vjeneanja nema nl momka ni djevojke. vee na dva. Od hiljadu vise ni jednog~. pa Be i momak i djevojka stide Bvojih otaca. u zelenn lugu. Od hiljadu manje ni jednoga. rogjaka i drugih ~tarijih i odlicnijih ljudi. Hercegovci vode djevojku. U svatove pozoyu obicno toliko ljudi. Svi svatovi hili su do zuba oboruzani.

a sjedi na konju kao sto i muskarci sjede. Jos i danas jase svatovi u onim predjelima. pitaju se za zdravIje. posjedaju svatovi u kola. ZakucaBe bubnji limenjaai. strina iIi koja druga rogjakinja. Kada svatovi dogju djevoiackoj kuci. bubnji udaraju. Ko ide u svatove. Muske svatove doceka mladin otac. Ka4a svatovi krenu po mladu i kada jn vode momkovoj kuci.i kako se vee sva njczina djeea zovu. I djcv9jka jasi kada je ~vatovi povedu takim krajem. Isto tako idu kolima po djevojku i onda. Iza toga upitace jedna drugu za muza i za djecu po prilici ovako: "Kaka ti je Ibraga? Sto radi ono djf~cice? Kako Mejra? Juso? Hasan?" . Zasvirase jasni davulbasi. Kad su se zenski svatovi sastali sa domacico~ i drugim zenskim ukueanima. u najljep8e odijelo. "Da ne ginu kieeni 8vatovi. Zenske svatove uvedu obicno u najIjepsu. dobrih cesta i puteva. i krenu kolima po nju. Kako ti ?" ---~ . iz koga je momak. Zapucase puske kraj divojke. obla~i se kao i na bajram. doticno u selamIuk. a ana na svako pitanje odgovara: "Dobro hvala Bogu. Zenske svatove ne ce nikada docekati dj~vojka iIi njezina mati nego djevojCina tetka. gdje su sarno pjesacki iIi konjski putevi. pjevaju i potcikuju. ako j~ ona iz istoga mjesta. svirale 8viraju. Ako je djevojka u komsiluku. dok nije bilo zeljeznica.- 180- "Da ja vidim ima l' ko u gori. A junaci bolji od boljega. Rvatovi su skoro uvijek jasili. Ako je djevojka u drugomu gradu iii 8elu. ali nije iz istoga dzemata iIi. a puske pucaju na Bve strane: Kad su svati otlen polazili. 8okaka. U prijasnja vremena. brat iIi koji drugi muskarac iz bIiznje rodbine. Narodna nam pjesma vrlo lijepo i slikovito opisuje svatovc: Ja kakvi su mostarski svatovi! Svi u srmi i u suhom zlatu. odu svatovi pod ve~er pjeske po nju i pjeske je momku dovedu. a zene i djevojke u harem. taka zvanu sikli odaju. idu muskar(~i u ahar.

Kada je jenga kafu popila. Ako su svatovi iz daleka.ce se u 8vatovima vladati. ito ju je momak za nju pokrojio. dizu se svi svatovi i kreeu s mladom momkovoj kuei. . preda djevojci robu. gIasDo dovikujn: "MaSallah! MaAailah !". da sjede. prva je i najvdnija osoba. Poklali im pet stotin volova. kafu. ito Ce raditi i kako . kahvu popile. Djevojka poIjubi i opet jengn u ruku i ide u drogu sobn da obu~e haljine. ona im zeoa donese kafu i nuka ih.Iza toga iznese ona <1rugu. Kada su zene kafu i serbe ispile."Sjed'te. ne ce upitati drugoga m zenu. 8to joj ih je momak na dar poslao. oni kod mladinih roditelja rueaju i vcceraju. 18 istom ste dosli. jer. Kada jenga u harem unigje. a nekada i kona~e. a kad je zene i djevojke onako odjevenu ugledajn. To je zena. sjede zene i djevojke u haremu. a vee ate se nas osandisali". Ona zena.- 181 .a iza njih sve ostale zene redom kako sjede. ako mlada i nije osobito lijepa. g~ tilQ.u djecll. I koliko god puta oni miadu zatraze. svaka ce joj reci: "Zdrava i ziva. veli im: . ako nije u najbIizem rodstvo. stanu i opet traziti mladu. Kada napokon vidi.-- Muikarci se pozdravIjaju kao"i u 'kahvama iIi na sijelima. ali Cim su avatovi drugu kafa ispili. sretna i bahtli hila. nijeste so jos ni odmorili. pa kao da Be ~ude njezinoj Ijepoti. Berbe dijele uvijek one djevojke. a za tim je podvori serbetom i crnom kafom. pa se 0 koj('~em razgovaraju.iku. Dok se djevojka obla~i. koji su doili po djevo. djevojka je lijepo do~eka i u ruku poljubi. jengija iIi jengibula. u kojoj su zenski 8vatovi. zenBk. a tek u jutro kreeu na put: Tuj su oni svate docekali.e uvrijedio. te jn upneivati. U 8vatovima. I svatovim' vecerati dali. koja ce kroz cijelo vrijeme 8vatova biti uz mladu. ali ni jedan. unigje opet u 8obu. ustann sa mindera iIi seeija. koje su 8 nlladom djevovale. bi. piju serbe i kahvu. onda svoju majku i jengiju. Djevojka poljubi sada u ruku najprije o~evu. ako je liva. Kada se je djevojka obukla. stanu iskati mladu govore6i: "Dajte nam ono nase". iIi za odrasln. iznese serbe." Ka'da su zene . da se dulje otezati no moze. a onda materinu ebejku. jenga. sjed'te. Kada je mlada kojn lenu u rUKu poljubila. . eto je svate do~ekala i ito ih je kafom podvorila.

koji au iza njega ostali.bistre'vode.. primi .adoj. . Od' pribile jari~e pseniee. sto nije postivao oLi~ja.. . pratilice. JedvR se je zora pomolila. I . pa rnn vele: "Evo ti amanet predajemo! Mlada poljubi djevera u ruku. Mlada izvadi prsten i dade ga djeveru.i~ pet ~t~tin . ·dok je 'na zemlji zivio Isto je tako 'sve~ev sunnet i k..okrene je prema sunru i po. u kojoj je mlad~ i ostale djevojke.f casu punu .' 8vileni pojas i duvak. Za djeverom ide kakav djeCa~ic" a moze biti . iIi kako ga neki zovu alduvak. a on joj ga natakne najprije na veliki p:rst. .obi~aj. a djever opase inladu onim pojasom i pokrije 'duvakom preko glave. Djever okrece djevojku prema SUllen za to.uIazi u harem. brijanje glave i rezanje nokata na rukama i ~ogama. a 'dugi krin. "Daleko 'su ~vori Mustajbega.za tim na kaziprst i opet ga skine i tako redom na sve prate desne ruke. One privedu mladu djeveru. nego ce 8vatovi na put krenuti. ostao ()d pejgambera !Iubanledu. to jest on ce ga pred Bogom pokarati.pe secerom izmijesanim srebrenim' novcem.i dj~voj~ica i· 'nosi u jednoj ruci tri '~evrme. ~asu ~evrmom i re. Iza toga stane za mladu. dok ga napOkOD na srednjem prstu ne ostavi. a u drugo.'~~~h~va .. dj~voj~in djever i nosi joj prsteD. jc'rukama za ramena. dizu se Prije. p~ ga skine. a daleko nam je. !{Q toga no cini. Bve se zene posakriju jedna drugoj iza 'legja" sarno se ne sakrije mlada i njezine.' jer je to 'sunnet iIi . u kojoj je voda. ali toga ce Bvetac 1tluhamed na strasDomu Budu rezil u{'initi. "Kasno nam je.iz vode i da 'ga njemu preda. u Bobu. ne grijesi proti 8amoj vjeri. Za tim uzme one tri ~evrme i ode megju muske Bvatove. Iza toga izvadi iz dzepa prsten i baei ga u casu. izvadi prsten.nanje'ili krnanje.a on nadari noveem njezine drtige i pratiliee.Sk~bali ..aei. Djevojke se za tim odmaknu. . zau~ili. da. Djever je uvijek mom:' kov brat: bio' ozenjen iIi ne~ Kada je djever u sobu unisao.ce ml.. . Za tim· pokrije . a mujezi"ni sabah CauAi i' dovikuju 8vato~iii1a: "Hazurala kita i svatovi! . "Krat~i danei.

iz~ezene oko dZepova i na nogavicama ziatnim iIi srebrnim siritom. Kosu je splela u sest debelih pletenica. Na rukama au joj zlatni~.. stakalca i druge tomu sliene nakite. zlatne i srebrne vrpce. I jelek je izvezen srmom. na po se seljacke djevojke. te ga najvecim postovanjem 'susreee i. koji ~uva djevojaeke grudi. da joj niz legja vise. zavija~ima. eetverouglate kutijice od finoga srebra iIi srIne. Neke dJe-vojke' imaju pe't. 'Prije megjutim. . Bogatije djevojke nose do sest diZa. 8~ali' iIi srebreni belenzuei. sest do deset prstenova.OJ divere. . Na svilene.najboIje. Zavija je uvijek koja zena iz njezina roda. nego su' je zaviIi i' nego je nJl put posIa. a na prstima prstenovi. lijepa puceta. kakva je ~ 5vadbenom odi· jeIu.. vracki i drugoga zla.·sto "Dam. a u njima su papirici.. da je jos'jednom promotrimo i da vidimo. dukata. Ali najvecu paznju posvetila je mlada uresu svoje i inaoo' lijepe giave. izvezene. ""A kamo Ii 8 tobom govoriti. a mecu ih ~vijek na mezimae i' srednji prst desne ruke. pa da joi budu i ljeple i deblje.. obojila ih je i uplela u nje svilene.Fermeni su od svile i kadife. nizova. koji im eve do pojasa 'sezu. te . metnula je na koparan fermeu.• - 183'- ·}{Iada vrio post"uje'svoga djevera. kratak kaputic bez rukava. uplele su u koso' stan sitni novae. stanu mladu zavijati. potvrgjuje narodna pjesma: . Koja djevojka nije obukia jeleka. moj ziatni prstene! "Sramota je u te i gledati. To 8U malene. krellu svi 'na put: . Si_ romaAne. a kopei se samo ~a siabinama sa dva puceta. srebrnom iIi ziatnom. . Na koparanu j~' jelek. da euvaju djevojku od uroka. Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije. sive. Pleteniee je prebacila preko ramena. ~ izvczeni su ozgora do doIje. . i sprijeda' i straga zIatnlm iIi srebrnim siritom. privezala je srebrne hSlrn·ajIije. Na Dogama au joj fi~e' eipeiiee od erne koze' iIi je nosku sakriia u krasne p~pu~e od kildife. zicom.s~ebrom i ·zlatom. na kojima su napisani stihovi i moli~ve iz kur'ana. zlatne iIi srebrno vrpee.nago-vara. da reJtnemo koju 0 ." Cim j~ djever iz sobe izaAao. Oko vrata 8U joj gjerdani od zlata 'i bisera.. docim je tzornji dio' otvoren. Taj poaa~ obavi ona brzo i kad je miadu zaviIa.

ali neprozirno bijelo platno. bijelo rutavo platno. pa jedan dio sele sprijeda do pojasa..-" " lottom g:o~V&.· Preko toga dolazi duvak iIi alduvak. no. dva malib dukata. samo sto ne nosi duvaka na glavi. a na njim& red. Kada Be je djevojka ovako ob~kla i nakitila. metnu ga djevojci preko fesiea na. HavIiju pripnu balJijom na vrh glave tako. kada "je djevojka isla iz jednoga mjesta u drugo. lala i dukati. rijetko otkanu oohu. razumije se samo po sebi. Evo kako je zavijaju. opaie Be ienskim trabolozom iii kolanom. braea i sestre po koju BUZU pustiti. duvak nose sarno djevojke. To se platno love jasmak. vrlo. pa je morala jaAiti na konju. jar 00 je Qvaj ~ zaviti. glavu tal 0. Iza toga uzmu drugo. Dsta i polovicu. veliko vrlu fino. I duvak prikop~e na glavi. da joj pokrije bradu. . Preko legj~ ogrnuli 8~ joj ferediu. Na feredlu metnnli su havIiju. nesto dehlje i ~~4 bijelo platno.' 11a ju njim podbrade tako. da ugodi muzu i njegovoj svojti. koju su metali U onaj razmak izmegju jasmaka i ~embera.put. duge peskire. Isto ovako odijeva s~ i zavija i udata lena kada iz knee ide.• -184 Knj uiiju bogate begovske djevojke vise soluflllci. tanko i prozirno platno. srebrom iIi svilom.i sada je sa "toi. dijeli kogod od njezine rodbine ~evnne i jagluke. a iiroko do jedan metar. da joj dobro bude. Danas je to skoro 88svim prestalo. da sirina padne niz feredlu. majku i starijn ozenjenu bracu u ruku. Prije nego mlada krene iz ocinskoga doma. ~ .' megju one Bvatove. malu prozirnu. kako ce livjeti i kako ce se vIadati. koji su sa fenJerima po mladu dosli. Da ce na rastanku i majka i kci. usi i vrio malen dio n08&. Otae i majka svjetuju svoje dijete. da pokrije giavu. izvezene zlatom.-. Pogledajte je JOB jedan. Dok ml~du zavijaju.. a na njemu umjetlli . koji Be sprijeda kop~i. iIi naravni cvijetak. kad~ polaze na vjen<!anje. dugo oko dva. dug kaput od erne iIi zelene oohe. nosila je JOB i peeu. Izmegju oombera i jalmaka ostane malen razmak ~ jednoga do dva prats.. a drugi straga joA nile. Na glavi joj je finofeaic. U prijdnja vremena. To se platno zove ~ember. Uzmu vrlo tanko. ~elo. na~k na havelok sa rukavima. poljubi oca. a duiina pokrije ramena i r~ke. da mlada kroz njega gledati mole.

- 185- 1 i I oj J Bosanska muslimanka na ullci. . t.

. . to:'.ponajvi~".'i"svatuvi.' . . da "~e: u -kociJe. Calgidzije. .:·S1i' .-' Iia ea~gidzija idn muski ~v~tOvi. . " .Bobam ruha.' v .c~e'~~vatove.na s~iJeh nagoniti.. .ove iIi zavjese. . da su svatovi blizu. 'Fijakeri.eohi i boA~Iuci~~.' .. U istim kolima' 8a_mladom sjedi· sarno njezina' Jengija i "koji 'njezin blizi r?gjak~ Iz~.~~hi 8U bo~caluci.:. ne ide nikada 88.~. .je' veea cast. neki se oklt~ .' '. da"'su.toj. ~cohom~ a n~~:. Neki si ~aprave velike ~rkQve ~'.prostru COhll iIi 6ilipte.' cohom i boBcalucim~. .d ~olima' 'drv'en~:~br'u~~. .: : -Pred sVfft~~inia-ja~i ili"8~ v~~i s-tari . nego. ne idri odvise daleko. - ~ .' m.e . t. Ilsieijimrepom. 8pravl~ati.pa. I ta S.·"Konji.~et.vatoyi B'a put kren.~cije'-'~.~ kojima se mlad~ iIi koja druga ~usli~an'sk~~':'z'ena Vq~~.agu.'. (jdijevaju se u najra~li~"~ja odij~la.' ~~Q:. ljati i:.:~vat. . .poslati.at'~or~l1. Ako ml:tda.onda mQmci~ a z~::njima 'mlada i 4rugi ze~ski.--:. . koji :voze mladu. u k9jima' je _~oli~a 'ml~da.~.si na glavu kozijerogove -iIi se kako drUk~ije sxnijesnixna u~ine. i za to se kupe . .~.ladencima i njih9voj. da joj se put otvori...obu u oDom mjestu. u 'kojima '~e ~u.calgidz.. k61~ sasvi~'·pokri. ~.' molega ili pred Bohom -..I . a. ne vozl.Odlicnije i bogatije djevojke voze se momkovoj ku6i u fija.a na svakOn1u. ostaje .~an oni ljudi. me~nn .po~nati. .. tap'ove .ugle~~u os.~pust~ ~a" pr~zorj~a "zal.ili ca~si j.tako.'-kola.bradu.i~:. sprijeda.':8vojim odijelom. u ':~ojima se .'vozi ~lada.. 'Kola. .~_~OVri· s~' ml~den'~ka. Ako ~ratovi idu u kolima iii j~u na konjima. ~a tim muftij 11.' ..ena au .. kadiju i t~ d.' .Q kola pokriv~n8.. zna. m~e' se 'lako .:' Stoje ~icniji stari svat.' ..' svojti. . Da Calgid~ij~ budusto' ~jesniji.pokriv~nf~~u". salama i -dosjetkama::zabav'.')bijelim platnom. sandl1ci~a' vozi djevojacko.:A~o. koji . 8vatoVima. ~ ~a-.~oraju.bo8Caluk~ po '.. svinu. ' .i-'kojekako+e sale I '. kakvog ~dlicnog be~.svata izaberu koju' yrio . ot~li BU mustulukdzije" koji ce javiti momku i njegovoj svojti. kerima.. a 8iro~~snije u kolima..k od knee: Prije nego su 8.ije pred nji~a trcati.. takogJer au coho~: po~i~eni.' ne 'vidi. ·rllbo.. tepo~e. ' ~ starlin svatom _.. Kad narod oko momkove kuee opazi mustulukdzije.. .. 'je po jedan -. da mlada dolazi i za koliko ce po prilici doci.ili ce iza nje d\)ei~ Djevoj~cka majka. .Miadenska kola pokri~. iIi.. . .'~~~toya idu kol~. .uli. sa .·Z~::'staroga. iJc: -mlada 'va!Zi' U obicttDn kolima. ··.najprije" 'ozenjeni Ijri4i.idu calgidzije.

u koju su mladu uveIi. banka. Iza toga .'zene. prihvati goruen cjep~~jcu~ pa je t~i.~l~da . Iza t'qga . Pfed haremOm doookaju je dyije ."u harem '~vedu.relomi psenicnu Rogacu. !tao -. iIi svekrva i zaova.. klicu ~ . da prvo dijetc bude muskarac.u ~tigli. 'Pri ·tome pogleda tri puta' 'pa kucnu badzu" i svaki. .d-a'za njorn 'sriea. Onda( se okrene i prolije... jer gdj~ se ime bozije .zaove.J . stakne '. ."acnim vratinia :d6celta je niti.k~~~":'da:...gjuvegija.i' t~~o'. ~biJu. s~. iIi jetrva "'i. .atem. jbri~~ . su je ~ kuci do~ekaIe. ilf q' ·in~t·v~. 'basamak~..h' vrata krene ~lad~'ll :h. doticno u sclamluk. :~.:pu. lISpri~ ~~ na vrh ba~maka. Jl. pun vope. i gjuvegija. prostru .! MasaIlah!" a jedna joj ·riati -glavom. iIi na' stolicli.~ .: kiljigu". ~Bi8minah~r rallmanir rahl~".spolninje. 'puta. pa nc mogu svi u ahar. "ria koj-u ~e oua 8je~ti."Biladoj ·n '-~':a~u. ru~u po j~da:n io/ik.halvat ~nigj(\.Je .uved'l j~: o~e iste .·dogje·"d.prema . u kucq unio.. S8.~··bez·zaprek~ ~':'avlij. .. Sa sokacn.~. da ga u ~kucu'""ll·nese. Puni :ibricl i poga~a" "znaci 'blago~tanj~.~. Sve ~ene.pazuho 'kU~'~R iIi koji musaf. nemaj-u 6ejtani posla.B6gu. u.' . Mla~~' ~r~hvf\~~.8 konja' iIi' kola i svojim bi-~je rukania. '·· ': '. prisao djevoj~i.. ~v narod stane na drugu stranu gjuvegijine. . 1Ilada stane iIi sj'edne na onaj .. kao voda ~pohog~".· Qsim toga ··1Itetnu ·.. . kuhinju . t~·. U isto vrijeme krenu i muski svatovi u ahar. :'koje '.. tJ kuhinji g~~i" na~gnji. a I1)uBaf:pobqzDost. sv~krya. Zenski svatovi idu.gj~ s' konja' iIi s~ arabe. kako vec ko imazenske ~odbine.i' starijim' ~ IJudinJa.fes.":~ve<Ju sada 'Dajprij~ . Kada· ~ne' ugledaju mladu.""inlR:~a moze. i pokornost prema "~. koje.u momkovu "sobu iIi h~lvat.'momk6ve.- 187- pozvanl 1 nepozvani. kola."Ma~11ah. ne 'va MladjI.loj-· ~ddesno·. od t~ pog~~e.ski­ DUO hi je .mlada d.st~ yat. . ·su je _Ila ' basa~cima docekaIe. motne na ~ zep1~ju. -.niti .. Kada:.yj~rskoga· sadr~ajl)! . Ako je mnogo svatova.. Kada' su sva~ovi pred kue.:.::' 'N~.su B mladoin qos]e kao i one. da ih vide. pa ga ~Iasno Izjedll.t" veli . ali ne u onu 8obu.uunic~~ .d~du. ~dravo j~IQ::p~otiv r~znih polesti. K~da nll~da.ist. nego k~ 'drugi od njegov~ svojte.ogjedo.takogjer harem. .o~u. .e. U prijasnJa vrem~~a' e~kao je na sva'tove. ~uc. "vodu "niz.' QD 'hi. 'k?je.sada po ~piIuidic. muski fes. hi Ii Bog dao. i krene sa jengijom' prema' ~okacn~ vratima. nego se razigju po drugim Bobama i ne' u odajama.· '.~. jer je "mJ~~e~-ska'" pog8:~a vrI9 "..tijeg~v otac.

- 188- Jlercegovatka musllmanka na ulicl. .

- 189- 6ilime po avliji iii gdjegod u hladu granatih voeaka u bai~i.. Kniti s~ mo~e djevojka.. moze kose. obojiti. Sale iIi se" kako drukcije zabavljaju. i duvak.ju djevojku skoro uvijek joA iste veceri. koji imaju dosta imetka. donese sada na tabakn dvije case pune serbcta i dada ih djevojci. s~cera i ~erbet~. u halvatn. kada j.. 'nego . koja bude knu zakuhavala. Momak' Aalje uv:ijek neSto' v~. sa momkovom zenskorn 8'Y'Ojtom u haremll. Osim boje i upletnjakl:'o. U najvise slocajeva koije se djevojka u momkovoj kuci jfJ8 iste noci. . skine mladoj peeu. a mlada je' daroje novcem. koliko ce' se te noci P9t~08iti.iste noei vj~ncatj. Iza toga sjedne ODa opet. a rado hi.Ato ce djevojci trebati. Ako djevojku kniju kod njezine knee.zenski 8vatovi. Ako ne ce djevojku jos . Bogatasi. ne ide ona u halvat. a na stoleu obicDosvilen jastuk. da se 0 njihovim 8vatovima augo i ria . Djevojka srkne . a jengija 'stane uza nju.se boje. da· si oniIn ostatkom koja stars. a ruke metne Da koljena tako. Pir ~inio za: petnaest dana. U knu metne joj kum i nesto Dovea. U halvatu je u cos~u stolac. aalje' mla~(\zenja mladinoj' kuci kafe.daleko govori. unigju u halvat . a neki pocekaju s~ vjenMnjem i po nekoliko dana. pjevaju. nego provodi sve vrijeme do vjeneailja. Neki vJencaju djevojku . kojom ce se kniti. Taj nova~ 'dobice ona zena. mora joj' kum iIi miadoZenja poslati knu.. ~iro~a8na zena. Siromasniji vjen&. feredzu. a iza njih sIuskinja iIi cija siromasna djevojka. siromasna djcvojka. SIuAkinja ili koja fukara. pa se razgo~a­ raju. alduvak i cizme iIi cipele. piruju po vise dana: Ozeni se mali Mehme~ aga. valja je okoiti iIi okrnati. Po eilimima poredaju jastuke' i mindere . dok se djevojka nije vjencala. Djevojku kniju uvijek u mornkovoj sobi.i tu· posjedaju. Kada je djevojka na stolac sjela. Djevojka pristupi stolen i sjedne na nj. da je Iijevom rukom pokrila lijevo.jos iste veceri. jer 8vatovi traju obicno tako dugo. a desnom desno koljeno. Prijs oego ce dje'\Tojku vjen'cnti. iIi kod svoje kuee iIi kod mladozenje.e dovedena i za to cerna 0 knijanju na ovomu mjestu govoriti. kojiin ce se' pokriti.

. uzme nova~. u koju se je udala.koliko ima u halvatu svatova i svaki pije iz one caSe.jengija serbe. Taj se prsten zove kumovski iIi vjeneani prsten. ako taj prsten izgubi. kao i djever prije. Ovo se serbe zove 'djevojacko serbe. Prije nego ce iziei. novae bic. onom prstu do maloga prsta iii mezimca. Kada je kum iz halvata iZ8sao. Kada je to ucinio. u znak Ijubavi nasprama novoga clana obitelji. Taj. unigje onamo kojamladina rodica i donese u kakvoj posve novo kalaisanoj posudi knu i ruzicnu vodu. da ce joj se prije iIi kasnje kakva nesreea dogoditi~ ako toga prstena nestane. Gjuvegija. Iza toga unesu drngo serbe i toliko Msa. Djevojka vrlo eijeni vjeneani prsten i cuva ga cijeloga Zivota. pa joj. o .nova~ . sluskinji. koja je kafu donjjela. koju prije dohvati. 1m t9ga _ pije i. Kada je kum djevojci prsten na prst metnuo.. ali iz'one druge. daruje sada onu sluskinju iIi djevojku. a o'na ode opet u halvat. natakne prsten na svaki prst po tri puta i opet ga skine.- 190- kap dvije se.vadi. -k9ja je serbe donijela. Kumova zena smatra se ots~le kao drugs jengija. koja je serbe donijela i koja ga megju svatove dijcIi. a drugi 8vatovi kako ko hoce i mo!e. Ooa djevojka. iz koje je mlada . a iza nje svi svatovi redom.Case pa i ona. Qna cvrsto vjeruje. a zove se kumovska iIi kinavska jenga. pice naJprije gjuvegija. Djevojo i jengija daruju i iza kafe ODU sluskinju iii siromaSnu djevojku. uhvati je rukama za ramena i okrene je tri puta za Buncem.pila.-beta. iz koje je mlada pila. kojim ee ukuhanu knu promijesati. djevojka ce . Ko hoee i·moze. da ee biti zlo po nju i po kueu. a iza nje svoj bliznJoj. preda Casu djevojci. On srkne t~o~jer :nekoliko kapi. i metne gao na tabak. pa je novcem nadari. koja je serbe mladoj u halvat unijela. dade joj i on prsten. jer je uvjerena. On joj primi desnu ruku. odnese' \' ga sada gjuvegiji u ahar. Prije knijanja unigje u halvat djevojcin kum i njegova' zena. Iz one Mae. Kada 8U svatovi ispili serbe i kafu. momkovoj 8VOjti. I kafu dobije najprije mlada. onds jengija.e onoj djevoje~ ill. doticno u selamluk. dade svojoj zeni novae. njegova 8vojta i rodbina pije iz one' <'AAe. Kum stane djevojci iza legja.se kniti. dok ga napokon ne 08tavi na prstenjaku. i ~ece ga Da tabak. da ostatak daile' prvoj svekrvi.. . obavio je 8voj posao i izlazi iz halvata. Iza serbeta iznese se kafa..

Izvila se zlatna zica iz vedra neba. Sada utrn. a u lijevu drugi novac. Kada je kuma mladu oknila.njim knu i ruzienu. da ga djev:ojci preda. unese kakav djecacie dva duseka u halvat i polozi ih na zemlju.. Da aspura s ruku i nogu ne spane. Dijete Iezi kraj djevojke kratko vrijeme. docim mlada ostaje i daIje na duseku. V9du za 8uncem. pjevaju djevojke i mlade nevjestice.. Savila se naAoj Bnahi oku duvaka.jeee i dadu ih svekrvi. ~. kao dar od Bvoje strane. a s Iijeve kuma iIi kinavska jenga. Nek se sjaji nas brat megju drulinom Kano sjajna zvizda na vedru nebu.. Kada je ak~ prosao.a kraj nje polegne koje musko dijet. iIi ih dade mladoj da te noei u halvatu gore. Ako BU djec& malena podigne ih kogod da mogu sise dokuciti i tako svijeeu utrnuti. Kano sjajna zvizda na vedru nebu.e iz njezina roda. Njoj s jedne strane sjedne jenga. desnn nogu do gleznja. 8tO Joj ga je muz daO. koliko je vee koja djevojka ruha donijela. Nek Be sjaji naAa snRba megju drugama.o. a po njima prostre deset do dvadeset.. puhanjem. kao sto se obicno trnu.mijesati pred aksam i mijeSa je dok nije akSam proSao.·.u svi. IDQVaC. Svijece ne trnu. Knu poene kuma .ma' djevojku oknila. muz dp. Svijeee su omotane u cevrme. i mijesa . a svekrva ih iIi spremi. Mlada sjedne sada na duseke. a ouda lijevu ruku i Iijevu nogu. a najvise ovu: Izvila se zlatna zica iz vedra neba. Kina'V'~ka j~nga uzme . sto' joj ga je. metne joj u desnu ruku novac. Duseke prostru uvijek u sredini halvata. razne pjesme.kinavskoj jengi. Sada povali kuma mladu na duseke. koje poslije knijanja djeci ostann. To se platno zove aspura. i dade je kumi iIi '. Dok mladu kniju. drzi troje muske djece iz njezine rodbine s'Vako po jednu gorueu svijecu u desnoj ruci.. priveze je srebrDom iIi zlatnom licom na ruke i n~ noge. a onda ustane. a nekada i do pedeset earsafa. dokle au kinom ·obojene. strop. nego ih pritisDu uz eise. Kada je ku. crvenim lanenim platnom. od istoka prema zapadu. Dok kinavska jenga mladu knije. Savila se naAem bratu oko kalpaka. koje BU kod knijanja. omota joj ruke i Doge. .' 191gjulsiju. 'Kinavaka jenga oknije djevojci najprije desnu ruku do zgIavka i.

je l' ti lao dvora? Nab snaho. nek ti nije lao babe. da se i one kod kuee okniju. na kome ce s muzem apavati. Ovdi tebi bolje dvore kdu. koje au kod knijanja. je l' ti lao brace? NaAa SDahO. Ovdi tebi OOlju seku kalu. Da mi bolje ne kazu. da mi bolje kazu. Zaplakati ne ce sarno ona. Sto je kne preostalo. da si svezu ruke u zglavcima. Dok kuma mladu knije i dok djeyojke i nevjeste pjevaju.' Ovdi tebi boljeg habu kdu. konce na komadice i dade svakoj djevojci i zeni po jedan. koja vrlo voli svoga dragoga i koja je sDjime dugo aAikovaIa. Ovdi tebi boljeg bracu ka!u. ne bi ni ja ovdi bila". a onda lijevu ruku i Iijevu DOgU. nek ti nije lao brace. NaJa soaho. Naia snabo. nek ti Dije Z80 dvora. . Platno a deane ruke i noge metnu u djevojcin jaatuk. Ima i takovih djevojaka. a kum~ skine mIadoj zlatnu iIi arebrnu zi~u. je l' ti lao babe? Nag soaho.- 192- Iza toga pjevaju vrlo ovo lijepu i njelnu pjesmicu. razdijele mcgju one zene i· djevojke. koje ce.: ciste vode. odvije platno i opere joj najprije desnu ruku i desnu nogu. rijetko koja mlada ne zapla~e. koja 8e u skoro 8VOj &sni i Hercesuvioi 8 malim varijacijama kod knijanja pjeva: Nda snaba. reci: "I ja znadem. je to dobar lijek protiv probadanja ili sandzije. NaJa snaho. nek ti nije lao majke Ovdi tebi botju majku kalu. kojom SlA joj ruke i noge povezane bile. Sada unesu Iegenj i ibrik. • Mlada Iezi na dusecima po citav sat. a ono 8 lijeve ruke i s lijeve Doge razdijele megju siromasne zene i djevojke. . je l' ti lao majke? NaJa snaho. Ako te probada. NaJa soabo. nek ti nije lao seke. je l' ti lao seke? NaAa snabo. a onda je kuma podigne i ODa sjedne. kada BU joj druge pjesmu otpjevale. Iza toga rastrga kinavska jenga one zlatne iIi srebrne.

tim.- 193 - metni aspuru na on'o mjesto. a onu dvojieu za sahite. Kada ju je i po treei put to isto upitao..000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu. Hodza se sada okrene sahitima.mehri muedzeIu". Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta. nego ee bodZa mladenee vjeDCati. djevojka sjedi pod duvakom u budzaku. (ili kako su vec ugovoriIi). djevojka ustane. a kad oni izagjur djevojka sjedne opet na avoju stolieu. Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?" Ona veli: "Budi". kako sjede. Kada BU to obavili.000 akci po. u ruku. Kada oni u halvat dolaze. Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?" Ona veli: "Neka budu". ruke joj i Doge opraIa. a onda istom druge zene. a ona mu tri puta iato odgovara. pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?" Oni kaZu: "Jesmo". sto ona govori?" Oni odgovore: "Jesmo". gdje te probada. haee u jasle pred konje iIi goveda. Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu. da se uda. Kada su djevojku oknijali. Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?" Djevojka veIi: .0 12. da je pita. kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa. Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita. Prije megju. da Be ne bi mislilo. Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se. pita ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?" Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12. posaIje djevojcinoga veciia i dva sabita u halvat djevojei. pa ih upita: "Jeste Ii cuIi. kao da je jedva docekala.) I to vecil tri puta pita.one iz halvata. Kada je kinavska jenga mladu digIa. boce Ii se vjeneati i boca Ii njega za veciIa. a kad oni u halvat unigju. iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata. izIaze. Fater vjencati ?" Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori. a ona sve zene u ruku poIjubila. i probadanja ce nestati. a ostaje samo djevojka i nje": zina prva jengija. . Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate.. Vodu. odmab ce je vjeneati. veli ona: "Hocu". iza nje jengije.

uzme hodza kur'an u ruke i moli neke molitve. po hid~retu umro je 150.1 ja je na isti naein gore nicah u~inih". Sada se hodza okrene onoj dvojici. 1 to hodza tri puta pita. te je znatno pripomagao znanstveno airenju islema. Kada je Bve gotovo. Momkov vecil veli: .voljom s obadviju strsua i od djevojacke strane s tvojim punomoctvom i u prisucu sahita. po Bozijoj zapovijedi i po sve~evom obicaju i po kazivanju imama Azama i dobrom .. Allahun emrile. a vecil rou tri puta isto odgovara. Dok hodza uei. ve pejgamberun sunnetile. To hodza tri puta pita.--. dade Ii je za 12. ve 01 ikisun husni rida-Ierile. ·Dok hodza s momkovim vecilom govori. pa govori: "Bismillahir rahmanir rahim. *) Imami Azam iii Eazem rodio se j-e 81.000 akci po mehri muedzelu? (iIi muadzelu). koje su za vjeneanje propisane. govori hodza: "Sen dahi vedzhi Dlesruh uzre?" "Ukabuli Ii je ti na isti lla~in gore?" (kako je gore receno). . ve kizun tarafundell vecaletum hasebile. ----~ I . ve badir olan sehadet lerile. ve imami Azamull*) kavlile. okrene se hodia curillom vecilu i ostalim muskim svatovima. isto pod hidZretu. primih.194 Kada je ta formalnost obavljella. govore vecili. kada su naime vecili rekli svoje i sahiti svoje. stoje kraj njega dva covjeka. Kada je i to u redu. nastavi hrvatski: "Dade Ii ti Fatimu. a veciI mu tri puta isto odgovara. kcer Sulejmana Ibrahimpasiea i sreem i dusom?" Vecil umjesto roomka i u njegovo ime veli: "Kabulim". Iza toga veli hodza: "Ben dahi vedzhi mesruh uzre nicM ejledum~. uzimas li~ ti Fatimu. jalinuz on ikibin akc es mehri muedzelile? To zna~i: Spomenuvsi ime Boga velikoga. kcer Sulejmana Ibrahimpasica za Ruseina Hodziea?" Djevoj~in vecil veli: "Dadoh!" Iza toga pita hodza momkovog vecHa: "Kabulis Ii."Ukabulih". Hodza pita vecila: "Primas Ii ti ta dva ('ovjeka za svoje sahite?~ Momkov veciI veli:' "Primam". . Kada je gornje rijeci rekao turski. vjen~ah. sahiti i svi muski svatovi u onaj sobi neprestano: "Amin! Amin!" Time je i vjeneanje 8vrSeno. kao momkovi sahiti. svjedoei. pa ih pita tri puta: "Hocete Ii vi biti Sahiti ovomu covjeku?" Oni rou tri puta odgovore: "Hocemo".

iIi sehadet-namu i napise pod kadijinu dozvolu potvrdu. daruje jengiju. ako bi do razvjencanja (10810. stane on pred vrl1ta. da ga kogod ne udari. sada vee muz u sobu i poljubi u ruku najprije hodzu. J{ada dovedu mladozellju do vrata halvata. dade ga gjuvegijinom vecilu. seer Sulejmana Ibrahimpasica iz dzemata Fetije. • I * . nego e~ on u halvat. a kad je hodza poceo uciti iz kur'aoa. sina Muhameda Hodzica. uzme u ruke nieah-murasellu. Pred vratima halvata. ~doticno u selamluk. Jengija prigje odmah k vratima i stoji kraj njih dok gjuvegija ne unigje. Kada je i to gotovo. da javi mIadoj i njezinoj jengiji. Kada je hodza taj list Ilapisao i nluhurIeisao. onda svoga i djevojcina oca iIi njegovoga zastupnika i napokoll Bve ozenjene muskarce. (IIi kako su se nagodiIi). nego mjesto njih i u ime njihovo govore njihovi vecili i sahite. Momka prllte do halvata svi prisutni muskarci iz njegove rodbiuc i cuvaju ga. Kada je' gjuvegija u sobu unisao. njezinom ~o­ ljom i s njezinim vecilom Mahom Sehovicem i sahitima Selimom AHeern i Muhamedom Hodzicem u 12. vrijeme gdjegod blizu one sobe. pa i on s onima ullutra aIDllla. Gim je hodza moIitvu proucio. On je u ruku poljubi.. otisao je vee je:' dan muskarac iz njegove rodbine. dokaz. da ga. iz dzemata Hotinca. da je on miadence vjencao. kada u halvat ide. da gjuvegija dolazi. koja ga cuva u svomu sanduku. Prije megjutirn. jer je dl'ugim momcima. I{ada je hodza miadence vjencao i vjeneallu moI~tvu izmoIio. koji su kod vjeneanja. a ona ode u harem megju zenske svatove. koji ga je vjencao. Ta potvrda na niCahu-muraselli glasi u prijevodu po prilici ovako: "Vjencao sam Fatimu. a ona ga dade nmYjesti. a sada svojoj zeni. ali je momak eijelo to. To je ahd momkov vjeneani list. iIi u pokrajnjoj sobi doceka gjuvegiju njegova majka. za Huseina Bouziea. njegovim bivsim jaranima i drugovima drago. a onda ide mladoj u odaju. da ima.- 195- I Kako vidj~smo~ kod vjencanja nema ni momka· ni djevojke. ide gjuvegija u halvat djevojci. ostave ga i odu u ahar. a on ga preda njegoyom oeu. ugje i momak. erunu iIi sakom po legjima dohvate.000 akci sa mehri muedzeIom". Gjuvegijin otac uruci ga svojoj zeni.

do-" .jima. nesto novC8.~ . da Jlospremi duseke. izvezla i za rodbinu priredila. Toga dana ostaju Bve one zene i djevojke. da mladu darivaju prijateljiee.. utrke na koJ. Ali ne samo. a lena mu boscaluk. ulazi U 80bu jengija._-_-'. komainice i rodice'l nego ju dariva i sva muzeva svojta. dvoji solufluci. I{o so prvi uspne na vrh. prirede na meraji izvan grada . sto ih je mlada prije vjencanja sasila. dva zlatna prstena. ~oha iIi ono. da je konj. eaj iIi Aerbe. da je pokriven cohorn i da ima sve. Konja na obdnlju dsje momak. Dvi zaove. a na vrh jeliea metnu top kadife. Utrke na konjirna opisao sam vee kod 8unnetenja~ a ovdje en nadodati jos sarno to.. sto je na jelicu. prestaju svatovi. A od svekra dizija dukata. koji se pobjeditelju daje. cetvrti usade u zemlju visok tanak jelic. Drugi dan u jntro. dvije kafe. Bvekar i svekrva. voj no. Kada se oni obuku i iz halvata izagju. jela i odijela. nakita. a najvise naravno njezin mladi . Toga jutra dolaze i opet zene i djevojke i nose mladoj razne darove. Dva divera. na kojem je sa svojom ienom spavao. I muski i zenski 8vatovi ispiju jos po jednu. A od bega sorguc od bisera. drugi utrke pjesaka. Kada su ukueani mladu darivali. koji Be sastoje ponajvise od DOVeR. sto au joj ga mladenci ostavili kao nagradu za njezin trud oko mlade U 8vatovima. dvoji belenzuci. Jedni prirede obdulje. pa si uzme onaj novae i bosl'Jlluk. a onda lojem. poPU8C cigaretu dvije duhana i 8Vak ide 8VOjOj kuci. cohu iIi sta drugo.iIi sela utrke. Veli se "daju mladi na prsten": Diverovi daju almagane. koje su kakav dar donijele kod mlade na ru~ku. jetrve i djeverovi. namaiu ga katranom. da ga )1objcdnik moze odmah zajaAiti.- 196- Kada je gjuvegija u halvat uniAao. treei daju da momci skacu Da mijeh. metne pod jastuk. dijeli jengija u nJezlDo ime 8vima u momkovoj kuci razoa veziva i odijela. Od svekrve telli morska diba. onomu kadifa. ato mu treba. kada je mladounja ustao. Ako su momkovi i djevoj~ini roditeIji bogati. Dvi jetrve. pod' fcdloln.

dn. nego pIaeaju i tako zvallu "dzabu" u kojoj kahvi. za njima djeeaci.~ade svakoj . sarno sto drugu zellu ne uvode u sobu . podnose se i live u slozi. Zene. kada naime muz na prvu lenu dovede drugu. te da gdjekada i zagrmi. Kahvedzija "ispece" mnogo kafe i ko mu toga dana u kahvu dogje. a najkasnje veru se momei i miadi ozenjeni ljucli Da jelie. . da 8U se bne zagrlile. dobije peskir. ako su dobre i blage eudi. tako nam je Bvetae ~aredio".muburecleise. znance u kuei. Iza toga skacu na mijeh. Najprije trce konji. Ali ne sarno da sretni roditeIji i mladenci caste prijatelje i . koje se strogo drze zakona. jer je u zenskoj naravi. a. f. mislim da ne. Napokon trce i muska djeca. ako igdje. tako da se one jos i danas najljepse slazu. posve odjeljenu odaju. Jedan m~j dobri prijateIj uvjeravao me je.la dogje u kueu. Da ne dogje do svagja i do kuenih zagjeviea megju zenama. 8uparniee trpjeti ne moze. dobiee fildzan dzabe. da jednu pazi kao i drugu. sad u onoj odaji. u kojima tree djeeaci od deset do dvanaest godilla. da kada je na svoju prvu zenu doveo drugu. draga.197 ticno njegov otac. ana daje bosealuk i ko. Da se u takvim slucajevima. braeno nebo vise puta natmuri. Da svijet znade gdje se dzaba "pece". a mlagja da je rekia starijoj: "Ne ljuti se. Najbolje je ipak..' . treba tek kazivati. a osobito. proviruje kahvedzija svaki cas na pendZer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga ko im kroz osam daJ. da muz. pa su onda po danu obicno zajedno sad u ovoj. prvi eilju stigne.. Kako o~da. Iza toga daje mlada utrku za pjesake. nego joj dadu posebnu. na duCan iIi u magazu pa im . ohave se svatovi i vjenCanje kao i kod prve zene. Bobadvjema jednako lijepo postupa. dobiva eevrmu. a ono u Ijubavi. mora muz o8obito na to paziti. i njemu ee smarlaisati kafu pa bio on ko mu drago. pa bio to i erni eiganin. Ko prvi stigne. sto je u sobi jedne zene. Osim toga daju utrke. njezino je viasnistvo i niko joj toga uzeti ne smije. niegov je. Ako muz na prvu zenu dovodi drugu. sto ih je ona hilo od koga dobiIa. Ono.. da onR. prve zene. za tim svi darovi. i da priregjuju trke. ondoa momei. ako moze. Koje prvo stigne cilju. Osobito bogati Ijudi daju sve ove utrke od jednoe. . napokon i djeea..

uzimao on zeBU iIi djevojku.. Zet daje puneu po nekoliko arsina cohe. a neki i po osam dana. a drugi ~jegovom drugu na koljeno.. Gjuvegija i onaj covjek. Ti se darovi zovu anteriluci. dva.. koje su u onoj kuei.. Iza cetiri do pet nedjelja poslije vjencalJja treba da mladozenja ode u posjete svome pUDCU i puniei. vjenca je kao i djevojku. Ako je zet bogatiji od punea. ali najvise valja da dade ascinici iIi asci kaduni. Kada je zet darivao punca. . koji je snjim dosao. -_. On ne ide uikada sam. ukucani ih lijepo docekaju i njima u pocast pozovu sve 8voje rogjake na rueak iIi na veceru. poljubi mladozenja punea i punicu u ruku. *) Muslimani se nikada ne Ijube. valja mu darivati Bve sInge i sluskinje. da za sretnoga puta ispiju kafu. nego ee mladozenja kuci krenuti. Cim je u sobu unisao. jer je vee kod prve udaje hila oknijata. a oni ga zagrle*). rogjaci i prijatelji poslije duljega vremena sastanu. punieu i sve rogjake od zenine strane. Neki mladozenja ostane u rodu dan. treba da dariva punea.aluk.. Ako momak vjenca udovicu.. da se one i ne vide i da nikada u doticaj ne dolaze.. Kada je mladozeuja darivao svoje rogjake.J . daje mu osim toga i nesto DoveR. punici top svile. a drugima rogj!icima sto je za koga. dobice svaki po jedan bose. kuhariei. nego ako se braca. iIi sto drugo na dar. a onda na lije\·o rame.. nadari hizmeeara i oni se dizu na put. jer premda je mul neograni~en gospodar i glava obitelji i premda je po zakonu prva lena starija od druge. unigje u sobu kueni hizmecar i nosi na desnoj ruei boscaluke. onl se zagrle i grleci se metou jedRn drngomu glavu oajprije na desno. rod. zadovoIjila je dakle svecevom Bunnetu.. prometne boscalnke s dcsne ruke u lijevu. znade vise puta sree jedne iIi druge prekipjeti i eto razmirice. Isto su tako isti obicaji i obredi kod vjeneanja ako Be udovac zeni. daruju oni njega i onoga.mu je rucak i ve~eru kubala. Rogjaei daju mladozenji ponajvise po bosealuk. koja .- 198- zeni posebnu kneu. Prije. . punieu i rogjake. koja Be gdjekada samo rastavom izravnati moze. . Ako je sa gjuvegijom doslo vise ljudi u rod. Kad oni dogju 0. koji je snjim dosao. a: desnicom metne jedan bosealuk gjuvegiji..-. Kada gosti sjednu. nego iIi sa Bvojim oeem iIi pozov~ koga rogjaka. sestre. Prije negQ odu. ali joj oDda ne treba u oei halvata knijati ruku i nogu.

Kada momkova punica dogje svojojpriji u kueu. sekerlama i kojekakovih sIutkisa.siromasnu zenu. sto ih je punica donijela prijinim rodicama. nego povede sa sobom jednu iIi dvije prijateIjice. prijatelju. podijeli njezina sluskinja iIi ona stara zella. a osobito ga eijeni. zetu i kceri. dok Be sve sa njezinom prijom ne pozdrave i ne upoznaju. te njegove roditelje i rodiee.]anova i koliko ima rodiea u onomu mjestu. to je&t sve halji-ne. a da sa 80born ne povedu: on hizmecara. koliko ima u momkovoj kuci e. Na svaku kutiju metnula je po bosealuk jcr svaki onaJ. da se muslimanka ne krije jedino pred rogjacima i elanovimtt svoje obiteIji. ako ga je od oca iIi matere naslijedio. nego i citav taknm haljina. Staru s~uziocad eijene nasi muslimani mnogo vise. ko dobije kola~a i slatkisa. Svaka ona rot . Kolaee i slatkise sprema u drvene sanduke i nosi toliko sanduka. . koliko za stare i drage prijatelje i elanove svoje obiteIji. Puniea" ne ide nikada u rod sarna.' a ona hizmecaricu. Slijedecih dana zove .znamo. Da ee oni ovu ienn iIi· sluskinju lijepo nadariti. sto s~ domacica ne krije pred starim hizmecarom iIi seizom. nego naSi ljudi. traje g08cenje dvije do tri nedjelje i cijelo je to vrijeme prija u gostima kod svoje prije. sto zeni trebaju od kosulje do zimskoga kaputa. a osim njih uzme i sluskinju ili kakvu . slatkisa i boscaluke. Svojoj kceri ponese ona ne samo kolaca. a. vidi se najbolje pO tom. _ Ako je obitelj velika. razumije se sarno po sebi. Kada puniea ide u rod. Mi ne mozemo sebi zamisliti' starijega muslimana ni njegove zene~ da bi oni isii u "rod iIi megju prijatelje.prija u Cast svojoj priji sve zene iz svoje rodbine. a slijedecega jntra raznosi ona zena darove. slugu iIi sluskinju. koja ce joj darove nositi. sto ju je sa sobom dovela. ako je u njegovoj kuci ostario i oblabio. Prvoga dana ostaje prija sarna kod svoje prije. JOB se nije euIo. da bi odliean musliman ·protjerao staroga. jedne oa rueak a druge na veceru. dobiee i bosealuk.- 199 ~ Kada je zet pohodio punea i punieu. pa se zabavlja u haremu ponajvi~e snjom i sa svojom kceri. i smatraju je ne toliko za sluge. Punica noei te fioei kod svoje prije. nasi ona kolaca. valja da i puniea pohodi S~lOjU kcer i zeta. darove priji. Koliko muslimani eijene svoju sIuzinead.

Kada su vee sve rodiee bile kod prije. Rogjaci se i kasnje sastaju i pohagjaju. daruju ukueani DjU. a druge na veceri. kada BU na ru~ku iii na veceri iIi kada jedni kod drugih konaee. koja je hila pozvana na ru~ak iIi veceru. nego ce Bvaki put.se sa svojom rodicom upoznale. Za osmanlijskog vakta~ dOMO bi gost iIi golea na polasku u kuhinju i turio novae pod kakovu p08udu. Bluzill~ad novcem nadariti. da ih kuci ponese i megju clanove svoje obitelji podijeli. sprema se ona !vojoj kuei. dariva na polasku sluge i sluikinje. jedne na ru~ku. ali najvise daje as~iniei.- 200- dica. Tim su sYriili oficijelni posjeti. danas ga daje iz ruke u ruku. a daju joj i raznih darova. . ali se vise ne darivaju. i kada su . Kada ona kuci polazi. bili oni blizu iIi daleko.

niti ne pece. ne pere. pa ima slugu i sluskinja. ' Ako se je djevojka udala u siromasnu kueu. a. da u kuci bude svega. nego zapovijeda. jer ako se i p:e smije vani pokazivati. dok jos u kueu doIaze musafiri. Da vidimo sada sta oila u kuei radi i kako se oDa naspram svoga muza i drugih ukucana viada? Prve oarnice iza vjeneanja. Ali i iza toga. Kasnje ga skine i nosi sarno na bajram iIi kada u harem ulaze odliene dostinje i prijateljice. pa joj je svekrva ziva i ima viSe jetrvica. i u kojem se je vjeneala. niti u staji. ODa ne radi teskih poslova niti u kuhinji. za se i za svoga muza. brine se mlada nevjesta prve godine sarno za svoju (5Obu. Osim toga ona veze. da je lijepa i da je on svaki dan Bve to vise ljubi. da je uvijek cista. Ako se mlada uda u bogatu kueu.A. Mlada. ima muza. . da joj valja vee iza nekoliko dana rukave zasukati i posia se prihvatiti. pa treba da naBtoji. sto joj ga je muz za vjen~allje pokrojio. nosi ona ono odijelo. sije ·i obavlja druge zenske ruc. da je lijepo odjevena i Dakicena. naravno je. muz joj vodi brigu. mora ona da osobito na to pazi. JVI U Z I Z E J'I. se udala. OIla ne kuha.VI. niti u dvoristu. ~to za kueu treba. kao i za cijeloga svoga zivota. gosti i prijatelji.ne posiove. Ako se je udala u bogatiju kueu.

nego im kaze: "Brate moj. Bvako pazi.. Kolika njeznost i ljubav vlada u takovoj kuci izmegju mlade i njezinih ukucana. ona ee sjesti. Zena je.. udari 0 haIku n~ vratima. Isto tako veli ona i jetrvama i zaovarna: "Sestro moja. kako ce raditi i kucom upravijati. obicno kod vrata. da se zen$ki glas po kuci ori. nastarijega brata najstarija. ne radi svekrva nikakva posla. a ne smiju ni pjevati ni glasno govoriti. sec~r beze. cajem iIi serbetom. da joj ugodi i da je razveseli. Tek aka joj doticna gosca~ rogjak iii rodica po vise puta rekne. sto mlada ne zove Bvojih djeverova njihovim iinenima. Ona je _najmlagja i za to treba. u prvom redu 8vekra i svekrvu." Kraj tihe i blage cudi. zrno biserovo. veziru. d. kako se jela priugotavIjaju. vezir hanumo.staDe svekrva mladu nevjesticu pozivati u kuhinju ili u mutvak. ne smiju mu se zene pokazati. moj ziatni prstene" itd. onda svoje djeverove. da joj pokaze. ona je upucuje. ako zelia da ugjes u kueu koga mUilimana. ona ee je 8 vremenom naslijediti.. Kada u kuell unigje kakva odlicna hanuma iIi koji muskarae iz najblize rodbine. zrnce amberovo i t. glavna je krijepost m~ade nevjeste poboznost i poslusno~t. Ako u kueu dogje kakav stranac iIi koji muskarac iz daljnje rodbine. jer je sramota. a onda ide u pristojnoj udaljenosti iza gosce ili iza svoga rogjaka.. ~ - 202- Miada jo nevjcsta Ijubimica svoga muza i njegove svojte. da slusa i postuje sve 8voJe ukucane. ali ne kraj nje iIi njega. ona sarno zapovijeda i nadgleda. iIi ga sa sokaka zovni. nego uvijek na zadnje mjesto na minderu. iIi mn po kakvom --_. da 8 vremenom bude dobra gospodarica i kucanica. Za to. ona ce je zamjeniti. paso. a kad ga je pod-voriIa.---_ . peku i kuhaju. pasa hanumo. vidi se i po tom. nego stoji kod vrata i dvori. ne ce kraj njega sjesti. Iza godinu dana . i pusti da ide pr~d njom u odaju. p~ljubi ga u ruku. da mu tim postovanje iskaze. a svoje jetrvicc. pa ako je ona blage i mirne cudi. Djeverovi opet kazu njoj: "Sestro moja.~ . Ako je u kuci vise ozenjene brace. sretna je Olla u krugu Bvojih noyih ukueana i oni snjom. podvnri ga ona kafom. izagje miada pred njega. muzevu bracu i njihove zene. jer kad svekrva ostari i oslabi. koji ima u istoj ku¢i harem. <Jim gost iIi gOBea u sobu unigje. seeerbegovice". da sjedne. a napokon svoga muza.

a osobito u onu. valja ti ih darivati novcem i igrackama. darivanje upravo u krv presio. polijeva ruke 8vomu svekru i svekrvi.tiho i mirno. krasnom miru i redu. d'ozvolice da sitna djeea preda te izagju. a nikada se ne ee dogoditi. da si ruke za . "Bujrum efendum". da te u svoju svoju sobu uvede. a da mu se prije ni ne najavis. sva su s majkom u haremu. poIjube te u ruku. Isto tako veli on ako te nudi jelom. dogje Ii u kueu koga "Svabe". prihvate te za desnieu. koliko je krasan kucni uzgoj u nasih muslimana. Djeea dolaze pred tebe tiho i mirno. ne dolazi nikada praznih ruku. smiju iIi vicu. kao sto su i dosla . da je u toj kuci marljiva gospod~rica. lijepo ce ti odgovoriti. • Ali da se i opet vratimo nasoj nevjestici. pa ces se i ovom zgodom uvjeriti. Ako si dobar prijatelj sa domacinom. da 8vakoga jutra. Kad unigjes u koju muslimansku kueu.- 203- djctetu iIi hizmecaru poruci. dodaje im peskire. niti vidis. Je Ii im otae rukom mahnuo. Aka musliman ima djeee. ali niti je cujes. da se pred tobom guraju. odlaze. akSama i jaeije kod uzimanja abdesta. pa kako dogju. iIi inovjerca Bosnjaka. izvoli gospodine. kojim ·co te musliman u kueu pozvati. gdje ima djec. gdje je i ahar. pokazace ti rukom. nadari dakle i 'ti njegovu. iIi da bi rado k njemu dosao. kako smo se uvjeriti mogli. vidis po svemu. od tolikih zivis dusa t~ kuee. osim gospodara. jer je muslimanima. a za tim je na celo prinesu. da joj je cistoCa srdeu prirasIa. Kada se uspnes na vrh basamaka. tim djeverovilD8 i j-etrvama~ a kada su oni abdest uzeli. da zelis snjim govoriti. obicni je poziv. doticnJ selamluk. Jesi Ii ib sto upitao. Ako harem nije u istoj kuci. ka~ fom iIi duhanom. koji u toj kuci viada. Qna treba. u kojoj je pod istim krovom i harem. i ako te voH.i ona se usute. o~ c~ tvoju djecu nadariti. a osobito ako nije u istoj avIiji. zacudices se prije svega veI~koj cistoci. niti koga vidis niti cujes. pa dogje Ii kogod oen . I nas musliman. mozes gospodaru unici kad god hoces. Znas. ikindije. Dotle se je njegova obiteIj u harem sklollila ~ on ce sada ili sam do tebe saei. Ako je otac djeei dozvolio.. iIi kakvom drugom stvareom. da mu ljubav ljubavlju vratis. iIi ee te sa vrh basamaka ZOVIluti. da preda te izagju. podneva. u koju ees sohu uniei ili ide pred toborn.e.

a kad se svi obuku. a i pisu. a onda 8vima redom. otac iii majka iIi ko stariji stogod rekao. a onda ee onaga. avi UkUCaDi blaguju uvijek zajedno. ona ce prostrti svima peskir preko koljena. kdike i drugo. gdje Be ovako radi. kao i kod abdesta. Kada 8U avi abdest uzeli. ona' ce ih jorganom pokriti. ja. Dok stariji ukueani De legnu na pocinak. Je Ii joj svekar iIi svekrva. da u jedaeu sobu unese sofru. Kod nje je glavno pravilo.- 204- otaru. goYore. u ruku poljubiti i reei: "Ja hoeu. Ljuili. Sretna Ii kucna zivota. uzme ga njezin mladi vojno. "Jal' godinu. a mlagji postuju starije svoje! Kada mlada ~ena govori sa starijima od sebe. Sarno ako muz ima na ru~ku iIi na veceri koga prijatelja.~J . tanjure. ona im dODosi kafu i svima je dodaje. ali tome nije tako. a ~ene i djeca za se. da u jutro prva ustane. najprije svekru i svekrvi. ona stoji i dvori podviv ruke na prsima. duznost je kucDoga hizmeeara iIi hizmeearice. Kad svekar iIi svekrva legne u svoje duseke. a onda istom ide u svoju sobu i lijega na :pocinak. da se ne upIi~e u njihove razgovore. a onda tek sjedne i ona da blaguje. Dok stariji ukueani na minderima ili na secijama sjede i goYore. metnuce svakomu mali peSkir na desno rame. abdest uzmu i Bogu se pomole. da muSkarci zive i jedu za se.li polovinu. koji ne poznaju Bosne i obicaja DaAih muslimana. . ne smije ni mlada spavati. da slus21 i pazi sto joj se kaze i da sto manje govori. jer u "mlagjega pogovora nejma". Za to ~ svjetuje majka 8vOju keerku: "Kad te Fate. a kamo Ii. a inace ide uvijek u harem na rueak i veceru. Ona mora da pazi. kako ti hoces". "Nimuj. Kada ukueani sjednu ds u podne iIi u ve~er blaguju. koga ne moze u harem uvesti.. Ona pazi. treba da je smjerna i posiusna. a miada onda reda po sofri sahane. treba da savjet i uputu mirno saslu8a. jede snjime u aharu. lipa sriea najde. da im protuslovi iIi da ~to nepristojna re~e. godinicu dana. eto ce kod rucka iIi kod vecere trebati. zajedni~ki bIaguju. Fato. kao najmlagji iza nje. a onda tek ona. iii je na sto upucuje iIi podu~ava. koji ju je 8vjetovao. Kada su vee avi za sofru sjeli. gdje se svi zajednicki Bogu mole.. doticno u selamluku.

Ona ga susrece sa najvecim postovanjem i ponasa se naspram njega kao naspram svoga gospodara. ona ga ipak obucena ~eka dok ne dogje. dok on kuci ne dogje. ona ce mn svojom rukom.i djeea pred svojim roditeljima. ne okreee im legja. Ali ne sarno da mlada tako radi. a kad dogje. Isto je tako i kod rucka i kod vecere. mladiei i mladi Ijudi pred starijima. da bogata zena ne slusa i ne postiva uvijek svoga nluza onoliko. da se zeua usprotivi svome muzu. pa dugo kuci ne dogje. iii ako nema mlagjega. Otsele ne lijeva ona vise vodu na ruke svojim ukueanima dok abdest uzimaju. nego i postuju. To je vidjela od svoje majke. Ako muz ode u ve~er na sijelo. dok ne dogje do vrata. a osobito ne onda. a kad od njih odlazi. Kada se on u veeer svuce. da se snjim porjecka iIi da ucini stogod proti njegovoj zeIji iIi voIji. gospogja. Isto tako saslusa ona. Ako se je gdje zabavio. iIi mlada hanuma. ulazi ona tiho i mirno. nego ide unatraAke. ana ce ga ispratiti do vrh basamaka. ona ga ceka i ne ce Ieci. Prije ju je sve u kuei i u rodbini zvalo mlada iIi nevjestica. odijelo ocistiti i sve na jedno mjesto postaviti. uyeda ga u zajednicku loznicu. Rijetko se dogodi. kada se n jntro probudi. dok ne rodi prvo dijete. da mIagji starijemu legja okrece. da sve u redu nagje. da joj ato kaze. okrene se i ide obicnim korakom. Ovako se vlada mlada tako dugo. a t~k kada je vrata zatvorila i iz one sobe izaAla. Koja toga ne hi ucinila. o8obito pazi i ljubi svoga mu~a. Jednom rijeci: ona je gospogja i spada megju starije ljude. sto joj oni kazu. tako rade . koliko siromasna. ako je hogatija . vrIo hi ga uvrijedila i razalostila. Ona moze sada na mindere sjesti i sjedeei sa starijima razgovarati. nego je on legao. nego taj posao obavlja ko mIagji u kuci.- 205 Je Ii je svekar iIi svekrva iIi stariji djever u sobu zovnuo. Ona ne ce nikada leci prije. Ona je tako uzgojena. Svaka muslimanska zena. pa tako radi i ona. jer je sramota. a sada joj kazu hanuma. ne broji se vise megju mladez i otsele je svi ne sarno ljube. bila bogata iIi siromasna. Kada je rodila prvo dijete. nego saIDo svome muzu. bogata iIi' siromasna. kueni hizmeear iii hizmecarica. ona ga slusa i radi voljko ono~ sto joj on zapovijeda. bila' ona mlada iIi stara. ona ce ga i opet na basamacima do~ekati i u kueu uvesti. Kada on iz sobe izlazi. Naravno je. a kada se on kuei vrati.

uciui.. bracu. Oni rnoraju osobito paziti lla onu mladu. imetka. ozenilo bogatu djevojku. koje je izgubilo roditelje. pa bas za to. koja je ostala siroce. na SVOID ne en da to sluziIn. donijela. koliko na njezin dobar glas i poAtellje te da uzme djevojku iIi zenu. kao svoje privinu i kao svojc paze i milujn. Kao kod nas. da je on "pasa" iIi tiran u svojoj knci. da je ne sarno gospodar.aksira". Stara je rijee u narodu: "Lasno je zenu pretjcravati. neka te osekne". pa je tuce. to jest. aga Ihris aga. Punac i puniea treba dakle. Ali ne sarno da muz mora Ijubiti svoju zenu i snjom lijepo i blsgo postupati.- 206- od' njega i ako mu je mnogo mala. ko hi rekao. koji na svaki nacin nastoji~ da svojoj zeni ugodi i da jn razveseli. u gjerdek sveli~ veH joj on: "Razaplli mi kdpce u c. Muz zove svoju zenu uvijek njezinim imenom. da udajom ne nagje sarno muza. Ibris aga siromasno. Kada au mladoz~nje u halvat. ne ce ga zeua nikada zovnuti njegovim imenom. nego oca i majku.. . on je obicllO vrIo njeZan i ozbiljan suprug. '. pa makar da je od njib Bog zna kako velik imetak naslijedilo. . jer je 0 tomu uvjeren. uei ga.da mn je zena drugarica u svim njegovim tugama i radostima. ako zlo postupa sa Bvojom zenom. a i Olla njega. a osobito ako se zabo· ravi. to i~to vrijedi i za lljegove roditeIje.:i- . ako mnz ne gleda toliko na djevojcin imetak. taka ima i kod muslimalla vise arece i zadovoljstva u obiteljskom iivotu. a i vjera. da je gospodhr u kuei i da ga zena sluiati mora. udri na mnsko. nego mu veIi. sestre i rogjake. ako su vrIo siromasni. pa bi mn krivo ucinio. koje je alfa i omega njegovoga zjvota. efendijo. iIi kako neki kazu. Ako je muz . ali ljepusasto mOlnce. U muslimana je siroee svako dijete. aga iliefendija. da mn valja zenu postovati i milovati. ljubav. Ako zeli. 0 ne. koja je JOB u djetinstvu izgubila oca i m~jku. Njega 8U vec u djetinstvu naucili. On zna. nego i blag otac svoje djece i njezan snprug avoje zene. Ako si musko._Itd. koju mn je srce zavoljelo. ago. heze. Velika je sramota i grjehota pred Bogom i pred ljudima po muza. da joj sto kupi iIi za bator. I mnz Ijubi i postuje svoju zenu. a djeverovi i jetrYe bracu i sestrice i da ju svome sreu. da joj nadomjeste oca i majku. hoce da pokaze. bracu i sestrice. "U SVOID. ali mu ona odgovara: "Ne en bogme.kakav beg.

2J7 ne veli mu ona: "Kupi mi. koji dugo DOeU po sijelima. osta zena kraj svega svoga dobra. koji uredno kuCi dolazi i koji opskrbljuje kueu svim sto je potrebno. Razni su uzroci. iz kojih nastaje nesloga i razmirice izmegju muza j zene. Muhanled efendija?" Sto vise i najs.. ali je to u najvise slueajeva sarno onda. koji neuredno kuci dolazi... gola i bosa. Kada se zene sastanu u drustvu. Da Ii u kuei nasega muslimana vlada sretan obiteljski zivot. u koju postenu. Mm. Ako zena ostavi muza. da zena. . da oni mrze i preziru onoga. brak im dakle nije sret~n. mora joj dakle muz zivei kupiti i vodu dobaviti. Sm~iibeg. sto joj treba. da ga ne prezire i ne korL Ima i takovih slueajeva. . Radi toga su vrlo rijetki slucajevi. ide u. a JOB vise. da sto zaradi. sto muz zenu sarnu u kuei ostRvlja.da opere njega. gladna i zedlla. nikada ne ce jedna drugoj reci: "Moj Huso. da zena ostavi svoga muza. rnoj Ibrahim . jer je on u istinu njezin aga i beg.. da oni u slozi i ljubavi zive. koji zeni i djeci idare ne cini i ne trpe ga u svojoj sredini. Ako jedna zella pita svoju prijate1iicu za njezina muza veli joj: "K'flko tvoj Ibraga.0. ako ih ima. mozes brzo vidjeti na njemu i po njemu samomu. sto joj idare u redn ne cini. ne voli svoje zene. Zar je dakle ~udo. a gdjekada s djecom i gladuje.·. Hasane . Mut. . voli avoju ienu i po tome Be zna. Ako dakle mui ne kupi i ne donese. efendijo". moj efendija". muzu prigovori i da ga ukori? Rijec po rijec i svagja je got. jer je to ~evap iii zaduzhina kod Boga. a koja nema nikoga svoga. najvise slucajeva 8vojim roditeljima iIi rogjacima. kupi iIi 'proda. kahvama iIi u birtijama boravi i od kuee izostaje.ova. ago. Zena ne moze da iz knee izlazi.romasnija zeoa veli pred drugima zenama 0 svomu muzu: "Moj aga. sebe i djecu. daje joj radi svijcta. moj aga.zenu i djecu jer koliko ne bi zeni idare davao radi nje same. a ona ue moze da glad i golotinju dulje podnosi. ucini mi to Huseine. ali u najvise slueajeva uzrok je to. ucini roi to beze. da muz napusti . Vrlo je dobra strana nasih muslimana. nego: "Kupi mi. koja zlo trpi. Boga se bojecu musIimansku obitelj. koja ju onda drzi i pazi kao svoje. ode u sluzbu. to jest gospodar. kada joj on idare ne cini. moj beg". nego: "Moj beg.

tri u istoj kuci. Osim toga moraju 8vi. ne moze da slaze sa svojom svekrvom. "Dvi zaove. a muz salje po nju. sto joj ga je mul prouzrooio. pivo. Njezina svekrva i zaove je De trpe. sto ona dugo trpi Bve zlo. da se izjada i potuli oa svoga mula. a osobito otkako je poceo zalaziti u birtije i stao piti vino. da se popravi i da ~ini svoju duznost. "Kad ja imam prokletu svekrvu. svekrvu. Za to se dogagja. kada je i nas' musliman sta. a osobito ovaku sirotu potpomogne. mora je po mogucnosti podupirati. D8. da i ona i djeca nedjelje i mjeseee pate. da ~en8 pati i da joj mui idare ne cini. U dosta 8lu~jeva krive BU kucnim zadjevieama i zelle. Ona ne ide u rod iIi u komsiluk. jetrve iIi zaove i ode kuci svojoj.- 208 Koliko je vise puta plemeoita i velikodosoa bOS&DSka muslimanka. koja ju prati. a ona poru~oje oeD. U to joj svekrva umre. Otac je uda~ keer u MOBtar. Ali ona . do dvi Ij~te guje. Ona ne kuka ni oe nari~e. koji takova muZa poznaju. Ako rodbina iIi komsiluk sazna. pa se ne podnose. rakiju i druga opojDa pica. da u kuci mir ired uvedu.stojati. ako je bila tako nesretna. pa se dogodi. Zena je radi svekrve pobjegla ad svoga muza i otisla u komsiluk. D prijasnja vremena nije se dogagjaIo. nego se uvu~e u avojn Bobieu i roni suze zalosDice nad zlom kobi. ito je prema zeni i djeei ciniti mora. a da za to niko ne zn&. pa svekrvi u prk08 igra kolo. da ce joj se muz popraviti i da ce Be k njoj i njezinoj djeci povratiti. jer je pravovjemi musliman dUZall da svaku. ali danas. iIi ako Be mlada. vidi se najbolje po tom. a 080bito ako BU dvije. dogagja se i takovih slueajeva. ali mu ona veli: "Ne tis' mene. da je kuci vodi. ni rodbina.o u krijeposti. mili roditeIju. ako ima djeee. da se je udala za nevaljana covjeka. nego trpi i trpeci se uzda. jetrvama iIi zaovama. da kuci dogje. Onda ne moze ni muz. najbolje nam dokazuje narod1l8 pjes~a. postenju i strahu Bozjemu malaksati. a na po se. Kolika moze da bude mrznja izmegju svekrve i nevjeste. da muz ne hi 8VOjOj zeni i djeei idare davao. iIi da nevjesta oBtavi muza. Otae dogje pa je tjesi. da se iIi sin sa zenom iseli iz kuee.

Dva joj ceda ispod pasa pala. Upali je. da je muslimanka rodila nezakon~to dijete. a 080bito ako svekrva pred Rinum opanjka nevjestu. Zaista krasno! Narodna pjesma pripovijeda nam do~use () preljubu muslimanske zene. pa je moli: Koliko zla i nesrece mogu da ucine kucne zadjevice. "Hadzinice majko moja. Sto moramo kod nasih muslimana osobito istaknuti i pohvaliti. Pa upali paBa gospodine. Udar' ljuhu po svilenu . "Da mi dicu ne potuce. da hi muskarac sa zenom u divljem braku !ivio. . Na nju mece katranli haIjine. "Da se dusa ne potaja. groblje. niti ima sluoo. Kad se .Ta tu hi kamen9vali.? udario. "Ne kopajte blizu plota. koja ce joj svekrvu kupati. "Vee je kupaj ukrepinom.jeva. a sablja mu sinu. jest to. Govorila Hasan pasinica: "Trni rake paBa gOtipodine.njojzi ruke zapalile. veli kaburdzijama Iza toga ode hadzinici. Ja ne znam' ni za jedan slueaj. "Ukrepinom bas kljucaIom. "Da se plotu ne privuce. . grobarima: "Kaburdzije braco moja. ali se i po njoj preljub smrcu kazni: "Pa uzima virnu ljubu svoju. lijepo nam dokazuju ovi stihovi: Zubom skrinu" Firdus kapetane. zaIosn8 joj Majka. "Da se kuci ne dovalja. Izvede jn na mermer avliju. .pasu. da kod njih preIjuha nema.209 - umjesto da kuci ide.Zubom skrinu. Jit kako je Iak. ide u hareme. . "Ne kupaj je mlakom vodom.

kako flU ga prije vjelleanja ugovorili i dnfove. moja medna usta. kOjfl se po drugi put uda. tu dvostruko c. gori llevirkinjo jcdna I ti s' mene dosta naruzila.------: - 210 - Dosta su te puta zae:rl ilc. jer je on g08podar svoga dohra i moze ga dati. djeci s.ijene. Govoriia Hasan pasiniea: ." Govorio paAa gospodillC: "Gori. oua Be rijetko kada po drugi put udati. Ima Ii daklc-muz vuljanu zenu. ~oji dajc zeni." Govorio paBa gospodine: "Gori. bilo od koga. po drugi put ne udaju. iIi se boji. iIi ostaviti. Da se udovic~. u koju sc moze pouzdati. ostavi joj na samrti sve sV~lc imtlnje. Ako je ta udovica jos mlada i co lijepa. da materi iIi do lljezine snlrti. idaru daju. sto ih je ona." Umre Ii muz. Ako se ne mole u njtl potpuno pouzdati. gori llevirkinjo jcdlla I ti 8' mene dosta naruzila. . ·koliko jc oDa svoga pokojnoga llluza ljubila i koliko su joj njegova djeca draga. DOBta 8U te puta poljubila." Kad su joj 8e oe-i upalilc. jer sad istom ~idi. pa im ualozi. Ilego da svu brigu posvete djeci svojoj. sarno nieah.~ojoj. koje iInaju djecc. 8ve jc ostalo djetinje. pobrilluo se je i serijat." !{I\da joj 8e usta znpalilu. erne o~i mojc. dobila. ali joj na dU8U. a iza njega ostane udovica sa djeeom. ~ Govorio paM gospodiue: "Gori. komu hoce. pa se za ljubav svoje djecc udati ne ee. ako muz nije za zivota iii na samrti izri~ito ZOlli 8VC iii neki dio svoga imanja ostavio. da' bi se poslije njegove smrti 1!10gJn udati~ ostavi sve osiln sto je njezino. stavi djeeu svoju. Govorila Hasan pasillica: "Trni paio. -I ti 8' mene dosta naruzila. a osobito ju cijelli i po~tuje i tako rckuc ua rukama tlosi muzeva svojta. Dosta 8U tc puta poglcduIe. ili dok sc ne uda."Trni paso. gori nevirkiujo jecln~ .

a onda se .gosti pjeva i da oko njega tetosi. kakva je dojilja. ouakvo ce biti i dojence. ~ili ga postave u stalak. Ona je svjetuje. jcr' se dijete "hita na mlijeko". da je iz postene kuee. Ako je majka iz imuene kuee. zapascc ga komad. dobije ono besiku. iIi. pa ju u svemu upueuje: Tako to traje godinu dana. da mu poviju i Doge i ruke i cijelo tijelo sve do vrata "da dijete bude jako i da dobije rayne noge i cvrdte kosti". da dijete bude lijepo. i da je dobre i blage cudi jer "kakva je majk.' kako ce djetesee primiti i~i na rukama okreDuti. Kada mlada majka rodi prvo dijete. a priuCavaju ga ovako: Postave ga uza zid. dozvolio. Karla je dijete toliko ojaealo. po jedan komadie. da bi nas musliman svojoj zeni. da dije. umijesi viAe. da to ucinE'. Sretna majka i8pe~e pitu i umijesi u nju nesto Dovea. jako i zdravo. paze osobito na to.samo stajati. meeu ga na mjesta.pucuje mladu majku. ako je zdrava i ima ·dosta mlijeka. Ako je majka u porodu iIi iza poroda umrla. ~ Dijete povijaju vr]o dugo. bio clan obitelji iIi -sluzince. kao zenicu oka svoga i ne dao Bog i pomisliti. dok dijete malo ojaea. Dlallje. 11e vole ipak dati djeteta drugoj ieni na branu'. da je -ta zena jaka i zdrava. pa ko ima viSe sreee. . Prema tome vidimo. dolazi ona svaki dan k njoj. ~ koja je siroDlasuija. ali ako moraju. pa nema mlijeka. eisti ga i redi. te 0 oclnoiaju izmegju djece i roditelja. da mlada majka 'u imucnijoj ku6i nerna s djetetom drugoga posla. majku iIi ebejku. drzi slqskinje ilihizmecarice. Djeeu ljube nasi muslimani nada sve i paze ih. pere i cisti 8voje dijete sarna. ukuc. onakvo je i dijete". uee ga hodati. Hizmeearica pazi na dijete.a. da moze sjediti. a kad ojaea. I{ada jo pita peCena. Kada clijete moze . da ga' ona othrani. ergo. ljulja. koja je imucnija.. kad dijete prohoda.je bolesna.djeci. nego da rnn sise dade i da rnu od dr8. a povijaju ga tako.·sve vi~e' i vise odmieu od njega. ali ako ima svekrvu. da ga ne ozlijedi. cucnu pred njega i marne ga k sebi. Siromasna zena. u kome je vise Bovca. najprije iz bliza.211 Sada da: rekneD10 koju 0 roditeljima i . pred~du ga sasvim majcinoj brizi i njegi. * .te dade dojci. a avekrva ga kupa i povija i pri tome . kako ee ga njegovati i sta Ce ~diti. dobiva svaki . kojoj muz ne moze dati hizmecaric<:'. odaklc ne Inoze ~a p8:ne. a' sto je glavno. Veliko je veselje u kuei.nin.

l)rvi nimet. toga jos nijesam ~uo. postao je od jecma.. dade lnll naiprije je~mene tarhane. Ide Ii ko putem. on ce ju metnuti na travu iIi nn. cilim iIi kakvu drugu tkaninu. sunce moje secer moj i t. . d. ali sto moze muslimanka svomu djetetu od dragosti reci. krusac. Kruh je najveei dar Boliji i za to je grijehota bacati mrvi~e kruha po zemlji. pa neka ga rashlagjuje. ona ga zove: "Oei moje. jer au i 8veei jeli jeemen kruh. Ruziea ga na list ~o~eka~a~ B'jela vila u svilu povila. sto mu ~mo zaljubljeno srC& materino reci moze. da je pojedu. A pceli~ medom zadojila. pokupe mrvice po cilimu i po 80fri i haee ih iIi u vatrn iIi i~ jzjedu iIi ih dadu pilicima za branu. "Zivo bilo i oeu i majei". a kad" ga ljulja pjeva mn: "Nilli cedo da bi zivo hilo. P& uagje mrviell iIi komadic kruba. muslimani jedu:r prostru pod sofro earsaf. mivo rogjena.. pa je 'i to sunnet od sveca Muhameda. po~ne dijete vee od sest mjeseci hraniti drugom hranom. Ako Jnati nema dosta mlijeka. da drugi po njima gaze.l paze na kruh i da g(l kod jola ne mrve. Djeeu svoju ~esto opomi 1\ d. ne dobiva dijete prve godine osim maj~ine sise nikakve druge brane. Ako je mrvica prljava. daje mu mati mnogo vode jer lnlijeko u djetetu gori. Ona mu veli Bve. Osim toga dohro Je djctetu dati dosta vode i za to. Je~am muslimani vrlo eijene. babo moj. I. koje drugo mjesto:r kuda ljudi ne prolaze i gdje ju ptiee. Dijete je njoj sree i dUM. da brie progovori. on ee ga dignuti i izjesti. :vidjeti mogu.. a kada au jeli.· Svaka majka ljubi svoje dijete i tepa mu od milinja i dra· gosti. zlato moje.Jastavica krilom pokrivalli. ' Kada ce mati prvi put nahraniti dijete tvrdom hranom.se nasl~.-asnih uspavanki imaju nasi muslimaui: ll~lvescu i ove stihove: Majki d'jete u ruzi . Da se vidi kako k. K~da. a onda istom jeli su Ijudi krub od pseniee i drugoga zita.- 212- Ako je mlada majka jaka i zdrava 1 lIDa dosta mlijeka. roditelju moj. Dok dijete aisa. Nek' je rumen ko ruZa rumeull.

ali munare ne moze danacini. sto su odlucila. moli on Boga.. A iz zida. Dervi. reknu starije jetrve mIagjoj. Najst&riji i srednji brat prevare Dajmlagjega i reknu svojim zenama. "Koji mi je drazi od ociju. ko bijela vila. DZamija je gotova. veli joj. da ne ce dograditi munar~. reknu joj braes. ali je sagraditi ne mogu. Nek' je hitar kano lastavica. toliko Be puta ona aruAi. dok koga od svoja Vi sma kurban ne ucini. Ona se De otima svojoj sudbini. da ce uzidati onn snahu.Tri brata grade kuIu. dok jedHn od njih avoju zenu ne uzida. za sto se munara rusi. nego da pOSaIju najmlagjn jetrvicu. sto je U8Dio i moli je. je Ii aga iIi beg iIi je kakova fukara. i koliko je puta dovrsi.- 213- Nek' je bijel. jer Dije na temelju kurbana zaklao. Kad hi drugi dan u podne. Dervis pasa gradi. Braca se dogovore. "Kuda mogu sina zadojiti. eta rnu kaie. "Nek mi SiDak ne' ostane gladan "Iza svoje milostive majke. da im rncka ne nose. Iijepo nam dokazuje i narodna pjesma. koga ce aina . Vavik ceka sina da posasDe. da mu u snu javi. Osobito su krasoi i upravo potresni posljednji stihovi te pjesmc: U toj kuli br~co i sad te~e. U sou mu se javi "dobri" i rooe. upravo ne znas. ali ih moli: "Nad ocim' mi ostavite pendzer "Kuda mogu svog aina viditi. a kad je jelo dODijela. "A dojke mi kroz zid promolite. Nek' je radin ko pcela malena. sina agom i begum. erne oci glede Kad ce svoje ugledati dite. I sad tece materino mliko. da odnese muzu i djeverovima rueal{. koja im autra rueak donese. SiromaAna lena zove svoga.s paBa ode u jutro U odaju svoje iene. JOB mu reCe ito. Kada se je munara vee i sedmi put srusila. lIlada ne sluteci zla. Kolika moze da bude Ijubav materina. da se munara rusi za to. pa mu to ime vise puta i ostane.veliku dZlimiju. te se i kasoje zove Ago i Bego. odnese jelo.

da maceha onako nemilosrdno progoni BVOjU pastoread. siroce. ~. Kako jeknu sva kula pozveknu. "Nemoj paBa obadva ti svita. Pastorak je i kod muslimana pastorak. Tudi se je turbe namistilo. da ga kurban u~ini: Kad to vidje pasinica mlada. Kad to ~uie paSs.Ja ih rodi milostiva majka.: . Narodna haremska pjesma spominje doduse na vise mjesta. . Otac je zbog potvore macehine posjekao aina. Pa je njojzi oei izvadio.-------1 - 214: - najlakse pregorjeti. Odvede je u goru zelenu. da maceha opanjka pred muzem svoga pastorka i da ota(~ neduznoga sina iIi kcerku pogubi. Ali majka kao majka. "Nikakvoga prigorit ne mogu. Ostavi je u gori zelenoj. ~a . Neka hoda od jel~ do jele. Pade mlada na sikH odaju. Ijubi svu djecu jednako1 pa moli i zaklinje svoga muia: . Di njegova krvca poskrapala. Ondi 8U se klupe pogradile. Ondi mu je voda izvirala. Pa cim pade.grobu neduznoga.. Zape njojzi vezeDa srdzada. Od jada se ona rastrkala Po odaji na ~etiri strune. djeteta Bog eudesa ~ini: Di je njemu rusa glava pala. kao kod nas. ali se rijetko dogagja. vrlo se razljuti i pograbi najmlagjega sina za ruku. teslim dusu dade. ~li kada se je uvjerio. ali ni maceha ne prolazi bolje.. i nju stize zasluzena kazna.Ja se kuncm velikomu Bogu. D~ je njemu hilo tilo palo. Namistilo bez insanski ruku. da mn je sin bio neduian: Uze ljubu za bijelu ruku. "Na mom srcu sva su tri jedllaka.

-

215-

A gdje takova maceha pa.ne? "Tuda nice traTa cemerika". Ima i takovih maceha, koje priljube pastoreatl, kao svoju djecu, a neke vole pastorka vise, nego rogieno dijete. Takovih je istina luaIo, ali ih se ipaknagje. Ako Macchi i nije narav u sree usadila ljubav naspram pastorcadi, na~toji ona, da ih Ijubi, jer su pastorei djeea njezinoga mu~a, ona ih Ijubi i radi Bog~, jer je Bogu, a i tlobrim liudima drago, da se sa sirocetom lijepo postupa, jer ODO ~~nije krivo, sto je zivo". Svete pak knjige kazu: "Nomoj svoga lnilovati, a pastorka miluj". "Ranu u sreu namjesti, a sirotu ne uvrijedi, jer se do .Boga cuje njegov uzdisaj i vidi suza njegova". ~,Ko vrijegja sirotti, nije ni Bogu, ni svijetu drag." Kao sto roditelji ljube djecu, isto tako Ijube i djeea roditelje. Sin postuje oca i majku vise nego ikoga na svijetu i rijetko se dogodi, da sin oen odgovori iIi da radi protiv njegove zelje i volje. 0 kceri ne eu ni da govorim~ jer je njojzi majcin~ ze\ja zapovijed, a ocevn volja svetinja, u koju se dirati nc smije. Vee od djetinstva llfiUC.io je otae sina na slijepu poslusnost i pokornost, pa mn je to kao mladicu i kao muzu u sreD ostalo. Za to ne smijemo ipak misliti, da djeca slusaju roditelje, jer ~u ih kaznama i batinama u strah utjerali, nego ih ljube i 'poAtuju za to, jer su ih dobro uzgojili. Otae Ijuhi svoje dijete i te kako ga ljubi -- i glavu hi svoju usijao za njega, ali nije zena, da rou ljubav u slabost prelazi· i.da pusti djetetu, da radi, ste hoee. Otac je naspram svoje djece ozbiljan i u ozbiljnosti svojoj kOllsekveritan. ~to jo glavno, on ne radi i ne govori ni u kuei, ni izvan nje nista takova, cim hi dijete sablazniti mogao, on mu u svemu dobrim prinljerom prednjaci -i zahtijeva od njega, da i ono radi i govori ono i onako, kan sto on radi i govori. Ako ipak dijete sto nevaljana ucini, ne dize galame i ne psnje, nego ga mirno ali ozbiljno, kako se to ozbiljnoIDu covjeku dolikuje, opominje kori ins· dobro upucuje. Je Ii dakle cndo, da dijete, ovakova oca, u kome vidisvoj uzor, ne sarno ljubi, nego da ga Bve' to vise ,postuje, i da drhce od pomisli, da hi ga uvrijediti iIi' 'raz!alostiti moglo?! Praksa nas uci, da djees vise ljube i poituju roditelje, ako III ih strogo uzgojili, ne.go ako su -irn Bve na. volju prepustali i tako od njih lole i nevaljanee uzgojili. Dogagja se doduse, da odrastao sin ne slusa uvijek svoga oca, da mu se ne pokorava iIi .da mu se dapace i usprotivi ~ .ta u komu

-

216-

litu nema kukolja? - ali otac tomu ne ce popustiti, on Ce ga kazniti, da mu pokale, da znade biti ne samo dobar i blag otar, nego i strog g08podar. I Aerijat daje ocu pravo, da neposluina sina kazni. On ga mo~e iz kuCe istj~rati, a mole ga i razbaitiniti. Osobito je velik grijeh, ako 8e sin zaboravi, pa digne ruku na oca, a joA viAe na majku svoju. Narod veli: "Bolje je devet puta umrijeti, nego Ii mater udariti". Ali ne sarno da je to velik grijch u o~ima svijeta, koji hi takvo~ sina prezreo i iz svoje sredine izbacio, nego je joA veci grijeh pred Bogom. Bog Ce 8vakoga 9noga, ko majku iIi oca udari, kazniti vatrom dzehennemskom, jer "da sin svoju mater devet puta na legjima oa Cabu ponese, ne bi mogao Bogu dievaba*) dati ni za ono, Ato se je jednom u njoj okrenuo'~. Kazali smo, da mladost u Bosni vrio poltoje starost, ali kako nali muslimani poAtuju 8voje staroo, ima malo primjera i u svjetskoj istoriji. Ne vjerujem, da su i Spartanci za Lykurgovih vremena svoje sta~ce vile poAtivali, nego ih nasi muslimani postuju. Koliko ih postuju, vidi se najbolje po tom, Ato mladie i muz stoji pred starcem, dok Anjim govori, a govori sarno onoliko, koliko ga on pita. Prolazi Ii takav starina sokakom, sve se dize Da noge, da mu tim svoje postovanje iskde. . A da Ii je takav starac z8sluzio toliko postovanja ? Pogledajte ga sarno, p~ mi' odgovorite! PDgledajte ono njegovo dugo, obicno mriavo lice, ono lijepo, vee poneSto ugaslo oko, pa ouda onu dugu i kao soijeg bijelu bradu, pa ee teO se sjetiti na obli~ja drevnih ~ckih filozofa. Qnaj mir i ozbiljnost u njegovom ponaianju, kretnjama i govoru, pa onda ono njegovo starinsko odijelo; turban oko glave~ dug plaY binjis, kaput, koji mu preko koljena seze i koga i ljeti i zimi nosi, pokazuje yam konzervativca staroga kova. Moram priznati, da i meni, ka.o inovjercu imponuje takova oboba., a kako ne ce mladom muslimanu, koji u ovakovom starcu vidi vrhunae poboznosti, krijeposti i poltenja. . . Prema Covjeku, koga ovakav starac Foznaje j.. u koga ima povjerenja, vrlo je 8usretljiv i rado snjim govori. Ooda je on otvorena knjiga, iz koje mozes ~ii~ti,. 8tO .je u njoj zabiljezeoo i u kojoj mozes vidjeti svu duAu njegovu. Ako se dogodi, da ga kakav stran i nepoznat oovjek ili onaj, u koga nema povjerenja, svojim pit~njima *) Dtevab dati = Bogu z:\ s\"oje g.·ijehe odgo\'arati.

-

217-

napastuje, on je mrtva stijena,. i zivae kam~n, iz koga De mozes ni kapi vode iscijediti. Ako ga takav sto pita, on mu daje odgovore~ .iz kojih nista pozitivna saznati ne moze, a i ti su kratki, kao da mu zeli reei: Mani me se, covjee~ Bozji, im~m ja i drugogaposla". . Ako su vee odra~li, a na pose ozeujeni muskarci. ozbiljni, °muealjivi i ponosni, kakvi su tek starei?! Vidis Ii starca, gdje onako mirno i dostojallstveno ~~Bijom iIi sokakom prolazi iIi u kahvi iIi na sijelu sjedi, mislio hi, da je statua, koja apsolutno progovoriti ne moze. Kada se sastanu dva, tri iIi vise staraca, najragje govore 0 politiei, iIi se tuze na mladez i danasnji svijet, hvale lijepa stara vremena i uzdisu za danima, kada su mladi bili. Starae muesliman vrlo je posten i pobozan i za to se tuzi na mladez, sto je stala u vjeri malaksati i sto zanemaruje starioske obieaje. Poznato je, da su Bvi starei vise manje konzervativei, ali t8.kovih konzervativaca, kao sto au nasi muslimani, a o8obito. njihovi starei, ima malo "na zemlji. Oni nepopustaju ni jote od starinskih adeta, obieaja'l pa kad vide, sto se danas radi i govori, govore sa rezignacijom iIi sami u sebi, iIi jedan drugomu: "Boze! i dobro Dam je kaki smo." A da Ii imaju pravo, sto se tako tuze i uzdisu? Donekle imaju. Oni istina, kao i svi starei, gledaju vise manje crnim naoearima na mlagji narastaj, ali se mora na zalost priznati, da je muslimanska mladez U Dovije doba stala u vjeri malaksati, pa jer u vjeri malakse, naravno je, da De postuje vise ni roditelja, ni drugih starijih ljudi onako, ka~o hi morala i kako je to prije bivalo, i da radi dosta toga, sto raditi ne· bi smjela. U novije doba stali su neki muslimanski mladiei i mladi ljudi piti vino; pivo i rakiju, a stali su zala~iti i u birtije' i :u razne zloglasne knee. Na DaSem muslimann, kao da je nekQ prokletstvo ako poene piti alkoho\na piett. On ue sarno, da on(1a pije, nego pri tomu nista ne radi i tako iz dana u dan sve to dnbUe prepada, <1ok ne propane. Ima u narodu poslovica, koja kaze:. "ZeliA II Tur~inu zIo, moli Boga., da se propije - pa je gotov.". I zaist.a je tako. Za to ne mogu nasoj mladezi islamske vjeroispovijesti dovoljDo proporueiti, da se Iati ozbiljna posla i da si duh opJemenjuje, a da se kao vatre, cuva piea i birtija, jer je ujczina .b~duellost, 11a njoj ce dakle, biti krivnja, ako okalja posten i svjetao obraz svojih predaka.
0

-

218-

·Ovi mladi ljudi trebali bi da znaju i da dobro upamte ovu lijepn i vrlo pou~nu pcrsijsku pripovijetku: ~~Bio nekakav Bah, pa kao sah, imao prckrasnih palaca, a blaga - ni sam nije znao koliko. Jedne veceri, vee 8C je stao i mrak hvatati, sjedio je on lla divanbani jedne svoje palacc i zamislio se u teske misli. KiM je pljustila kao iz kabla, a po onom blatn i pljusku tapao nekakav covjek, pa pjeva sto rou grIo daje. Na njemu su gaco i zaprljan& kosulja, opasao se izderanim pajasorn, a preko glavc i golih ramena prebaci·o vreco, da g8, kako tako, stiti od pljuska i nevremena. Kada ga sah ugleda, vrlo se zacudi i rece sam n sebi: "Doista jc ~udllovato, da je ovaj siromasni ~avjek tako veseo i da po takvom uevremenu pjeva, a ja,. kralj njegov i kralj moene drzave, De mogu da se razveselim". . On zapovijedi svojim kavazima, da dovedu onoga Covjeka. I{ada su ga doveli, rece mu sah: "Kako ti mozes po tomn nevremenu pjevati, a ja, tvoj kralj i gospodar, nc mogu, da se razveselim? Fukara se nasmije, pa race: ,,Ja pijem, pij i ti, pa ces se raz· veseliti." Sahu se to svidi. On zapovijedi, da mn donesu pica, te stane piti. Ne hi za dugo, razveseii se sah, jer se je apio; i zapjeva s onim ravjekom. Kasno 1:1 noci nadari sah fukaru i Iegne na pocinak. Kad bi drugi dan u jutro, probudi se Bah "mahmuran"~ i osjet! tesku hal u ~lavi i nogama.Sad on zapovijedi, da' mu dovedu onoga rovjeka, i kada su ga doveli, reCe mu Bah: "Glava me boli". .,1 mene" - odgovori onaj. "Pa kako se ti Iij ecis ?" ,.,Ja opet pijem, pii i ti i ne ee te gl.ava boljeti." Bah posIuBa . i stade ,i Gpet piti. Ne bi dugo, a sah ozdravi i stade pjevati i veselo. potcikivati. . Treci dan pozove ~a~. i opet onu fukaru, pa mn rece: "Mene danas glava bo.li.". .," "A ti opet pij". - - odgovori onaj. "A dokle ce to tako trajati?" - rasrdi se sah. "Dotle - - dok. ucdotjeras, dokle sam i. ja dotjerao" - odgovori p~opalica i od'e svojin:' putem. Mislim, da ovome komentara ne treba. .!

da ostanem u svom monu. vele oni. a to je da ne ma~akie u vjeri i da ostane pravi "Tur~in". stinju. oBobito stariji muslimani ne plaSe. Za to i moli: "Ooze mi din.. dijelio je milo. koji tesko cekaju da umru. pa cega da Be plssi?! Jedan jc salDO strah. ima staraea. a. postio je ramazan. ito mu kur'an zapovijeda." A zar je cudo. postivao je Boga i Bozije pejgambere i radio 8ve. . da se tako rijese zemaljskih briga i 8vjetskib potreba. koji InU dusu muci i uznemiruje. "ona isprti Covjeka iz muka. i iman. kako mu zakon nalde. molio Be je Bogu. vjero. a na umiranju. da se pravovjerni mnsliman smrti ne plaAi?! Zivio je say svoj vijek onako. jer je nevolja stegla. molitvu.--. "Smrt je dobra". da znam za Boga i njegove pejgambere".219 - Smrti se nasi.

0 Sve 8tO zivi na O'voj zemlji. ocekuju nasi muslimani. covjek je sa rezignacijom ocekuje jer zna. eto ce ti sve to. .kada ee i kako ce umrijeti. koju im Salje Bog. ako ovdje pripovjedim slucaj. koji teze. sto mi sa je jos u Maglaju na Bosoi desio. ismijavaju oni zapadnjake. teze bi se umiralo. da joj se niko. kad~ . mora da umre. kao sto ju . ama bas niko oteti ne moze. to je motika za kopala". Ja sam pred jednim odli~Dijim muslimanom govorio 0 tecevinama danasnjega vijeka. kada ce ga se hladna ruka smrti taknuti. "Sto je besika zaljuljala. Ali rijetko ko ocekuje smrt onako mirno i hl~dnokrvno. veli narod. je Bog. da saznaju i tajne nebeske. sVQjoj -prem~drosti 8ve vee unaprijed odredio?! Mislim da one ce biti zgorega.Oovjece Bozji. te mu reci:. koji snuju velike snove. koji je jos prije njihova poroda odredio dan i Cas. BaS za to. sto smrt svaki Cas o."Pogji sa mnom. cemu sav napor duha i tijela. Niko ne zna ni dana ni easa.cekuju. 0 0 . Oni vele: ~. da im je 8ve vee unaprijed sugjeno. .. Oni vjeruju. Kada bi megju nama bio sarno i jedan Covjek~ koji ne bi umr'o." Premda je u dusi ljudskoj vee od uaravi usagjena borba za· opstanak i strah' pred smreu.pa i to~ gdje ce. Cemn dakle da se pIaAe smrti. u. kada ce ih na drugi svijet pozvati?!. S JVlI=\T.VII.

svoju posIjednju volju~ moze' u onoj sobi hiti njegova zena i 'odrasla zellska djeea. i da odredi. . da smo sarno jold!ije. pa se prije Bvega pobrine. doti~noga bolesnika.vi 8ve: Mi cem"o ovo. mi cemo ono. veli on obicno: "Ako umrem. Prije nego ce catib oporuku pisati. . a sarno nekad te nekad rekao bi: "Ako Bog da?" "Ako Bog da?" To mi se ~udno u~ini. da mu je smrt poslala svoga glasonosu. u pravu postojbinu svih ljudi. da. moje ko sto je i bilo". da se valjano pripravi za put u drugi. pisar8. sto ce biti s njegovim dobrom. da je Bog nad nama i da je 8ve oDako. pod jaSmakom iIi i'emberom. koje nas sjeeaju.Ali lle samo. udari kadija na onaj spis svoj mubar i to je sada po serijatu z:akonita vasijetnaIDa. On zovne u kueu kadiju i njegovog eatiba. 'Sto bolesnik govori. da oporukolll ostavc lleku 8VOtu novaca dZamiji. Kaku ces ti nesta uciniti. pa mu rekoh: "A remn ti ·uvijek goTorii: "Ako Bog da?" On file nasmija. zivota ave svoje komu pokionio iIi na zenu. da lleko n'a 38mrti ostavi od svoga imetka neki dio erkvi ~li u dobrotvorne svrhe. a ne mislite. balji 8vijet. a osobito. Za to kada musliman oboli. Dok muz diktujc . se . ako Bog" ne da?! Ali premda je naA musliman uvjeren. to catib piae. dosta je kadijlt· i njegov Catib~ . nego da i ona ima 8voje glasonose. drzi OD. da im kaze 8vOju posljednju volju. da smrt ne dolazi unapre~c. da bolesnici praTe oporuke. oporuka. ali skuro uvijek sarno za slueaj smrti. nege ill pisu i zdravi ljudi. ti 8U U prvom redu bolesti. Dok sam govorio. Kada piau oporuke.cipelam"a:. ali pod zavitcima iIi zaTijacima. u buduCllosti 118predovati. ako je hoIest teska i dugo traje. sto mu je bolestllik u pero kazivao. da bi ko za. kako mjet u danaAnje doba orija§ki uapreduje i kako h! . djeeu iIi na koga drugoga prepi8&O. vi Svabe . kada njega ne bude viSe megju 'zivucima. Kao sto je u nas U obieaju. pa mi reCe: . -kao kada se na put iIi u komsiluk spremaju. a ako ozdravim. da moze sTaki cas umrijeti. na ovoj zemlji. tako je' obi~j' i u muslimallu. drzi. kako je Bog htio i da ce i bez Tas biti kako je on odredio. 011 je Iatio. a. 'ueka je kaKO odredim. putnici. a kada je napisao Bve.Ala ste cudni ljudi. Vrlo se rijetko dogodi.. u cizmama iIi . nc trebaju svJedoka.~ovorio 222- sam mu.

ali mnogo rjegje nego muskarcima~ ag~. koliko ce se dati za uisalle i basluke. pah i drugih . te je . mjesec i godina IIIifrti njegove. a drugi manji kod nogu. koji je u ratu za s¥oju vjeru poginuo.- 223- po31ije njihove smrti u~e dove i pale mukavve. kamenitu ogradu oko groba.pokriven obicno' zelenim suknom. ugledni bezi i a nckada i bogati trgovci. svijece. mu~karac. koji su sagradili diamiju. . da im se na grobu sagradi kamenito turbe. Po niAaoima mozes laka 'poznati. jedan veCi nad glavom'. a pokraj njib niAani 8 natpisima.crven~m. a gdje zeoskinja. ime njegova oea.~toga kaze' on. ljudi vojnickoga staleza. U nekim turbetima. SU' po dva lijesa. cetvero iIi Aesterouglate gragjcvine od kamena iii drveta~ velike po prilici kao kapelice na grobovima imucnih krsCana. di mu je misto". leii u zemlji a lijes je ozgora. kqji ce sa munara pravovjernima javiti smrt njegovu. te dan. ali ne majke. Neki 'piau musprcima spomen stihove.' dva niSana. grobu. koji 8U takogjer u niSnll uklesani. sudnjega dana. Sehita ima u Bosni i Ijercegovini vrlo nlllogo. postavi Darod pokraj on~ dZamije turbe. da 80 za njega Bo2'u pomole. a ua po sa pase i veziri. obojen je ~esto na . Sehit iIi pomilovanik jeRt svaki onaj musliman. a na nisanima kapetana. Isto tako gradi narod turbeta i drugim pravednim i Bogu ugodnim ljudi~a i iehitima. za tim hodzi ili hodZama. Zenski su IliBani pri zemlji nesto siri i deblji. a prema vrhu idu polagano u silj. koliko ce se dati mujezinu iIi mujezinima. koji ee ga okupati. Iza. plavom iIi zelenom ~. Siromasui Ijudi imaju malene. Onaj veci. "prid dusu mrtvima". "da se znade do kijameta. Turbeta su okrugle. pokojnika. a bogati velike niilme. sirotiuji. Neki ostave nesto nove&. Tijelo merhuma. a ncki zapisu stogod i u druge dobrotverne svrhe. opremiti i ukopati. gdje je ukopan. U sredini je turbeta lijes~ a njemu na prednjoj strani kameni iIi drveni niSaD u obliku nisana na grobovirna muskaraca..Da vrhu . a oa njemu uklesano je turskim slovima ime i prezime pok+ika. coskovima i . Nisani na grobov!ma muskaraca isklesani su na vrhu u obliku Ijudske glave 8 fes0m i turbanom na glavi. odrede. Osim toga oclredice 8ko~o svaki musliman. Ljudima.. OaoItito bogati ljudi. Svaki musliman ima na mezaru. BRei ces i sablju dimiskiju. nadgroblle spomenike i za oklop. Spomen stihove pisu i zenama.

\I1fakovcuu Sarajevu. Neki turbe-' t. Bozijom naredbom turbeta sarna. Narodna pjesma. s koga se otvara prekrasan pogled oa.. panu i izdahnu dulie.. a peikir" kojim si je "dobri" iza avdesta ruke trao. grad i okolicu sve do Save. ViII' glave joj vodiea proteee: _te. upravo nad banjom. kako je pod u turbetu bio vodom poliveiJ. iduci prema Jajcu. Neprijatelji pobijedille i otsjekok glave dvojici muslimana. hamamima.'. te su po njima i brdo prozvali Sehitluei. uzdize se dOilta visoko brdo..J . j ·1 Muslimansko grobUe na Malom . kako su se nad pravednima ljudima. da pravednici noeu ustaju iz svojih grObOVIl i da se Bogu mole. U tom turbetu poeivaju dva lIehita. a ono brdo prozva. da se mogu oprati i poslije avdesta ruke otrti.- 224- Kod Banjaluke. pripovijed~ju sa~vim ozbilj no. Oni prihvate glave rukama i potree nz brdo. Evo lito narod pripovijeda 0 postanku toga turbeta: Na-podIlozju brda bila se velika bitka. Kada su dolili na vrh brda. .lri. Za to ostavljaju u turbetima vodu u ibriciml1 i peskire. Narod vjeruje. euvari turbeta. Ville Hanke turbe se sagradi. Na groblju vide se dva tllrbeta. mokar. Narod im iz polltovanja i na vjeenu uspomenu sagradi turbe. pripovijeda. sagradila: . Sehitluei. Na vrhu je toga brda staro drveno turbe. da su vee ville puta vidjeli.' • .

Za to ee Bog kazniti Bvakoga onaga. Te svijeee gore kroz tri mjeseca. da . Nize no~u modra ljubicica. pruzi preda se otvorene ruke i gledajuc u dlanove govori: "Allah rahmet ejlesun". jer. a eventualno grade i nove dzamije i kupuju mukavve. Siromasni ljudi daju u dzamije male svije~ice od loja. dok tece dzamije i onoga dzemata. a nekada i u oei ponedjeljka. Neke su ivijece vrlo debele. mevluda i u oei ~vakoga petka. je po muslimanskom zakonu veliki grijell. fondove. za tim u oei bajrama. Kada je muslimall mrtvima rah~et predao. ko se pred drugima svojim imetkom iii pamecu ponosi. treba da predadu rahmet mrtvima. nego mu je Bog dao. Bve su svijeee ~d loja. plavi iIi zeleni papir. popravljaju. Ako ga ne kazni na ovoj zemlji. kamate.kaznice ga sjegurno na drugomu svijetu. 15 . a ko ikako moze. mujezine. cijelo' vrijeme dok se narod u dzamiji Bogu moli. i od tih kamata placaju dzamijske podvornike. svijeee. sto ga je njihovom roditelju dao. da je veei od njega. ne bi cinio dobro. napisano je ime i prezime rahmetlije. kada je koji UJnro. a gdjekada i hodze. Mnogi bogatasi ostavljaju na samrti znatne svote kao vakufe. da se spomenu pokojnika. upale se druge i tako uvijek. to jest. iz kojih ce se uzdrzavati dzamije. Te novee daju na faia. jer sve. "Bog ti prostio svojom nlilosti". a druge prezire.225 A l1a lljojzi rumena ruzica.mu bilo cime pokaze. Ko bi gradio turbe sarno za to. Evo. u kojima gore 8vijece. a gdjekada i do petnaest oka. do deset. a kaznice i njegove potomke i oduzeti im ono dobro. dobrotu. ni u koju drugu svrhu dirati ne smije. da se i preko groba razlikuje od drugih ljudi. Neki kaZu poslije toga: "Boze ti daj dzenneta i u dzennetu devletluka". saban i ramazao. da gore "prid dusu" njihovih pokojnika barem u onaj dan. jer se ulozeni kapital nikada. gleda da osim toga barem u oci ramazana i bajrama upali po koju svijecieu. da se jedan covjek uzdize nad drugoga i hoee. kroz redzep. Na svijeenjaeima. cije svijece u dzarniji gore. a teske pet. . da ga se narod sjeti i da se za njega Bogu pomoli. sta covjek ima nije od njega. kako se rallmet predaje: Poslije obiene nl0litve ustane musliman. a umotane su u erveni. Kada pravovjerni izmole svoje obiene molitve u dzalniji. Kada te svijece izgore.

jer je svaki musliman duzan. a ko je bogatiji. Siromaci se mole za rahmetloga. Bodze ne dobivaju po zakonu place u novcu za opremanje i ukop mrtvaca. megju siromake podijeli. pa joA obicno 113doda: "Halal ti hila". tri i vise svecenika u sprovod. Kada IDUsliman izagjc iz dzamijc. narodu.--~ 226 prevuce dlanove prcko ccla. a neki zovne i skolsku djeeu iz jednoga iIi iz vise mcjtefa. a kada se vrate sa sprovoda. jer je i ona vlasnica svoga dobra. Svako dijete dobije ooda obicno cetiri do osam helera. da se taj novac. dadu im jos po jedan somuD. kroz tako zvanu mrtvacku ceteresnicu Bogu mole. da se i oni za nje kroz cetrdeset dana. br~de i prsiju. to jest. Neki ostavi deset do dvadeset. treba da se okrene prcma mrtvima. da mu iskat bude "kabul prid dU8U". ostavljaju imucniji ljudi nesto novca sirotinji. Iza toga yeli 011: "Allah rahmet ejlesun rabum svoj viri muhamedovoj i svccevu ummetu. da mrtvima rahmet predaje.i izIazi iz dzarnije. kada prolazi i kraj krscanskih grobova. Koja zena nema svoga imetka. a ko je imucniji. priredice joj lijep i 4 . Osim dzamiji. daje simit. tako zvani clhami serif iIi fatihu. dvjesta i visc stotina kruna iskata. }(o voli svoju zenu. a na po se ako llije postio koji ramazan iIi koji dan u ranlazanu. Ali ne sarno da musliman predaje rahmet mrtvima. ~to covjek mrtvima cesce rahmet predaje. mogu primiti. 8to se je god preselio u onaj svit". a neki sto. tako zovu i bogati muslimani vise hodza. "Prosteno ti bilo" . da i njima rahmct preda. da je OD. kao i muz svoga. da mu Bog oprosti grijehe. a ima odakle. To je iskat. Isto tako radi i govori on kada putuje. Kao sto u nas bogati ljudi ZQvnu po dva. Ko toga ne hi Cillio.1. nego se mora sjetiti pokojnika. lica. grijesio bi proti Bogu. . Kraj svake jc dzamije dzamijsko groblje iIi barem. kadu se narod sa sprovoda vrati. pa dogje do kakova groblja.ko zcna ima svoga imetka. ali ako im ko sto drage volje dade. muftiju i sve softe iz medresc. kadiju. prepusti na samrti muzu. On opet rasiri ruke. dade im jednu iIi dvije krune. kako hoce~ a moze ga oporucno ostaviti komu hoce. krus~c od finoga psenicnoga brasna. kako zna i hoce opremi i ukopa. . kao i u dzamiji i prollci tri puta jedno sure iz kur'ana. kada prolazi kraj muslimallskoga groblja. vise je hajra i njemu i rahmetlomu. moze i ona snjim raspolagati. jer tima rij'ecima to sure pocinje. milostinja. Softe dobivaju obicno po dvadeset helera.

da Bog dade. da se za nju svijece pale i da joj se rahmet pred duau pridaje. neka procita "Gruntovnicki zakon za Bosnu i Hercegovinu od." i "Erlauternde Bemerkungen zum Entwurfe eines Grundbuchsgesetzes". moraju strani muakarci iz one sobe izaci. da moze zena i odrasle ke. da ga podvori. statie jedan hodza uciti kur'an jasin i uei ga dok bolestnik ne umre. da bolestnik u svomu zakonu umre. ve ala ali Muhammed". te hodze i hadzije. Ako umre koji muz iIi zena bez opornke. da je sarno jedan Bog i da je Muhamed Boziji poslanik". 1884. ani se ne mole. narodu: "Koja lipo zivi sa svojim drugom. da je opreme. zna se. Hodze. kako je muz svoju zenu opremio. da on ozdravi. Prema tomu. dok bolesnik ne umre iIi dok mu ne bude lakse Dok su strani muskarci kraj bolesnoga muza i dok se za njega Bogu mole. sto ga je sastavio pokojni Eichler. bivsi predsjednik odjela za pravosugje u Sarajevu. ako rou umire si~. da ona dogje. rogjaci. a nekada i Bofte.eri. Isto tako. hodze i hadzije. komsije i drugi ljudi oko .svecu Mubamedu. iIi ona hoce. a izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu.. nego illacu. sto ce i koliko ce komu od njihovih nasljednika i rogjaka od njihova imovine pripasti. i da u svomu zakonu pred Boga dogje. ako je njemu pozlilo. ako ih ima. utjesi i razgovori. On ce dati sirotinji iskata. Ako bolestnik ne moze dugo umrijeti. njegova je zena sa odraslom zenskom djecom u haremu i ne smije u bolesnikovu sobn. Dok covjek Iezi tesko bolestan na svojim dusecima. a ostavice i dzamiji. da je jedan Bo~'. hadzijama i drugim ljudima. "Ja svjedoeim. da bi I . hadzije. ako je medresa u istome mjestu. illaee i on sa hodzama.- 227- velik sprovod.bolestnika govore: "La-il-Iahe-il-Iel-Iah". a onda komsije i prijatelji sve dotle. a kad ne moze vise govoriti. ponajvis~ otac. svome oeu iIi muz~. dolaze rou prijatelji. puno poharci. a pozvace hodzinice i hadzinice. i mole se Bogu za njega. Koga bi to zanima10. odregjeno je zakonom. Iza toga donose salavat svecu Muhamedu govoreci: . brat bratu. da je ukopaju. rogjak rogjaku. g. koji su -kraj njega. zazivaju Boga i donose salavat . "Svjedocim. uei kur'an jasin iza hodze ko drugi. kako se to odlicnoj zeni pristoji. Dok boiesnik moze. pa se boje. kad ona umre". Ali ako on zazeli.Allahum me salli ala Muhammedin. koliko ju je ljubio. Ima rijec u .

sude i muslimaui po lieu bolesnikovu.oprosti. Njoj je Bog dopustio. da mu prime duAne Po- . dobricina i postelljakovic. mogu. komu je to Bog dodao: "Bila dva brata kraljeviea. ispije prihodnik po fildzan erne kafe. ali sarno prvi komsije i rnuzevi znanei i dobri prijatelji. kojoj je Bog dodao. Iza toga sjedne kraj njegovih dnseka i moli se Bogu. da se zena s muzem a zenska djeca 8 ocern halaliti. Bolesnik obic. Sarno kada joj se je prirnaknuo posljednji Cas. a onda odlazi. dolaze joj hodzinice i hadzinice. Ako je zena tesko oboIjela. ustaje na odlazak. da se snjom halale. a njegovi roditelji. da Ii ron je lice svjetlo iIi tamno. dok bolesniku ne bude lakse iIi dok ne i~pusti dusu. ako je koji koga uvrijedio. braca i prvi prijateIji ostaju kod lljega cijele dane i noci. da drugonlu mjesto ustupi. SDliju doci musknrci. "IlIaci brate!" K9. jer ljudi dolaze i odlaze. Kao u nas. pa je vidila strahu Boziju i koga je Bog pnslao. vrlo dobra i pobozna. nevaljalac. kako rnu je. da moze poznati. a sestra rnu sa robinjom stajala kraj duseka. moze se znati. da je doticlli u Bo!ijoj miIosti ili nernilosti. pozdravi se s boiesnikom i upita ga. . Iza kako su si halalili.Svako ima perdu U ocima. rogjaei. ko je Bogu drag. kada nloU se smrt priblizuje i da Ii tesko iIi lako umire. treba da se s bolesnikom haIaIi. Ako bolesnik anti. Razboli se onaj brat hairsuz. "dusevna divicica". da to ne moze svaki covjek vidjeti. a drugi hairli. ali strani rnuskarci ne smiju ni sada do nje. J edan je bio hairsuz. da se Bogu pomole.da je koji posjetnik Boga spomenuo i salavat svecu Muharnedu donio. nego sarno onaj. Prema tornu. <1on08e salavat svecu Muhamedu iIi uee kur'an jasin i druge molitve.no veIi: "Halali brate!" a ovaj mu odgovara: "Raial ti bilo! Halali i ti meni". opominju ga posjetnici. Oni prastaju sada jedan drugomu. Prije. Naravno je. govoreci. ali je robinjica nije imala. da Boga spominje. iIi rnu kakvo zio ucinio. Osirn njih dolazi k njoj njezina i rnuzeva muska i zellska rodbina. Ljudi dolaze u boiesnikovu sobu jedan po jedan iIi vise njih zajedno. Oni su imali sestru. oprostiti. izagju stranei iz sobe. a u sestre bila robinjica. Oko bolesnoga bilo je puno svita. koje su za taj slucaj propisane. illacu. da je tjesi i dvori.- 228- mogao za cas umrijeti. pa kako je koji u sobu unisao. Uz boiesnika je uvijek vise ljudi. llego ce otici. a ko nije i koji umire u pravoj viri Muhamedovoj.

da se hodze. prinesu mu ona dva diteta cvice. koliko puta pogrije§e.. da je on umro. gledajuci strahotu. Kada su je metnuli u kljucalu vodu. na kojima mrtvi lezi i stanu iskat deverseriti. nego je plakala od straha. sve mora da je tiho i mirno. smrdi ko guba. a za ovim sam se smijala. Dok hodze" deversere i mole tako zvanu smrtnu molitvu za pokojnika. to jest oni se Bogu mole za pokojnika i dok se mole dohaeuju preko mrtvoga jedan drugomu kesu 8 noveima. lapise ono. pa Sestra njegova metaIa je robinjieu na sve muke govoreci: si toliko plakala i drekala za onim bratom. a dvoje svitle dicice stoja uz njega i drze tablu od suhoga zlata u rukama. pa baei za v-rata. da mirise. sjedne on s desne strane mrtvaca. Kad on dogje. pa odnesose. Za njim ne place ni otae ni majka. ni staro ni mlado . ne pometu.229 ~oli se strasan covjek. koje iskat deversere. zubi mu erni i ostri ko ekseri. sto je drugi vidili nisu. za eto se je srnijala. ali ona nije za njim zalila. a na njoj dva erna bardaka. preda njegov brat iIi najstariji sin hodz-i novae. sarno je ona eura vesela hila. jer da se sarno i jedan pa i najmanje pomete. kada je cuo. 8 lijeve strane. pretvori se ona u bilu golubieu i rece gospodariei: . Ako ima vise hodza kod mrtvaea. sto ih je za iskat odredio.8ta Kada musliman umre. runjav. Kad on uzdahne. a nokti ko kantarske kuke. morali hi smrtnu molitvu iznova poceti i to toliko puta. koji mn je novae dao. jer je vidila smrt njegovu. cupav. On je bio say svita]. Oni 8U mislili. Ako je samo jedan hodza. pa ga prikla. kojn sam vidila. Sav je narod plakao oko njegovih duseka. a drugi s desna duseka. uze iz jednoga bardaka ern noz. Dogjose drugi ko i onaj. Sav se narod obveselio.ko J>io je velik hairsuz. ne smiJe vise niko u onu sobu. a on se smije. . Kroz onn rupu turi mu ernu ruku u prsa i izvadi iz njega nesto crno. a onaj.-. smije. . sarno je robinjica plakala i veliki figan cinila. jer sam vidila melece i svu lipotu Boziju". niti iz sobe. da ona za njim place. a za ovim se smijes?!" Ali robinjica ne htjede reci. sjedne jedan s 11jeva. Do jedno cetrdeset dana razboli se hairli brat i umre."Za prvim sam morala plakati gledajuci strahotu. eto ga je rahmetli za iskat odredio. On nosi ernu tablu.

l 230- fl. da mu eto javi iIi da ga umoli. Dobri dnsi jean oni ljudi. nego tek onda.~ . sagrijesio bi proti Bogu. Prema tomu. Svm musliman dUZan je da klanja pet vakata na dan i ko toga ne hi ueinio. ne bi Ii rou Bog po svojoj milosti grijehe oprostio. koji su u dzennetu. na kome 8U dueeei bili. Oni sjednu ondajedan s lijeve. Ako je covjek poslije 15.. Muslimani vjeruju. u(!e eIbami serif i kur'an jasin. Isto tako· moze mrtvi javiti... da rou i aofte u sprovod dogju.. da Bog oprosti pokojniku akoje u svojoj bolesti iIi za zivota zanemario koji vakat klanjati. pamet. koje narod zove "dobri". doticllO 12. Bog ee mu teze oprostiti i za to treba dati softama i sirotinji iskata. Da on klanja namaz istiharu. koliki je iskat. Pa on lego na svoju srdzadu. na kome je mrtvae lezRo. Da se "dobri" mogu (!ovjeku u snu javiti.. koja ga ceka. Dervis pUll imenom je vikno. godine zanemari~ koji vakat klanjati. godine. Ono. godine ra~una djetinia.. AI' na vrata "dobri u nlazio. Kad je paAa klanjo iBtiharu. Ako je bolestnik u bolesti odredio. a moze rnn dokazati i kakovu Breeu iIi nesreeu. a druga siromasima. koji su dakle u milosti Bozijoj preminuli. Sto s' njegova obara dzamija. Neki ne deversere iskat nad mrtvim. <Jim je lego. Pa da iAcb od dragog Allaha. pa si dobacuju iskat iz ruke u ruku preko onoga mjesta. eto covjek nije klanjao u djetinjstvu i to muekarae do svoje 15. deversere hodze duIje iIi kraee7 ali nikada krace od po. a drugi s desne strane pokojnikovih duseka iIi onoga mjesta. Ljudima se mogu ukazati sarno dobri dusi. Bog lakse oprasta jer se do 15. Ato je sevep tomu. 'i ---~ . .. da se za njega Bogu moli. eto ga je pokojnik za iakat odredio aoftama. ~. da se oni za njega mole. dokazuje nam i narodna pjesma: Pasa jesti nijet ucinio. kada se sa sprovoda vrate. Da usnije. doticno do 12. tim je odmah zaspo.. ide jedna polovica onoga Dovea. a zensko do 12. eto Bog od covjeka trazi. da se mrtvi moze covjeku u snu prikazati. a dulje od jedan i po sata. . Ako aofta idn kom~ n sprovod.

mindaril fena ila daril beka". to dobru ne sluti. pa vele: "San je klapnja.- 231 - Imaosam u Banjaluei vrlodobrog prijatelja. Ko ne moze eijele avlije zastrti. umotaju mrtvo tijelo pokojnikovo u carsaf. Ona u prvi mah nije tomu vjerovala. a zao joj je bilo staru kucu rusiti. pa se moze sa sokaka iIi iz komsiluka u avIiju vidjeti. na kojem je umr'o i u earSafu ga iznesu u avliju i poloze na tabut. mila rnoja majko.0 Boga mi. koji do sanja mnogo ne drze. pa joj veli: "Kceri moja. covjeku u snu nkazati. neka kopa pod lijevim direko~. stare knee. Da. "Kad kome smrtni Cas kuene. On mi je ovo pripovijedao: "Imao· sam tetku udovieu. Kada je to isto druge i trece noei usnila. Ona je poslije smrti svoga muza stala graditi kueu. Kei veli materi: . Kada su hodze iskat izdeverserali i smrtnu molitvu proucili. Ako je avlija. stupom. 8amo treba znati. i carSafe. Mujezin sa 'munare uci: "Iza dzae edzeluhum la jestehirune saaten vela jestakdimun. da se dobri mogu Bozjim emeroID. U to se je enD i mujezin sa rnu. prostre kogod na plotove iIi na rsspuklille u zidovima cilime. "Mogla bi mi mlada ti umrti". a Bog je istina". niti rnu to izricno zabranjuje. nego . gdje joj je "dobri" rekao i nagje pun cup dukata i orlonda nase blagostanje". ali je nije mogla dovrsiti. jer joj je ponestalo para. razumije se sarno po sebi.nare oglasio javljajuei smrt merhuma. ne produljuje se ni za jednu minutu.. ogradi jedan dio kraj kuee i zastre ga cilimima i carSafima. osobito prosti narod. nosila. sto koji san znaci. stane kopati. pa ee naci para. gdjegod otvorena. Njezina majka vjeruje u sne. "NoCas sam ti ~udan san usnila. "U snu sam se majko zacudila. Zakon ne nalaze IDuslimanu niti da vjeruje u sne. dopustelljem. Ima dosta ljudi.jednog mladog bega. Jedne noei javi joj se u snu "dobri" i rece joj. nego covjek moze i sam usniti. koji je nikao iz dosta poznate i ugledne begovske porodice. da se sa sokaka iIi iz komsiluka mrtvac vidjeti ne mole. sto ga ceka. Ali ne sarno. Innogo do sanja drzi.

"Slava ti Boziji poslani~e! Slava ti Boziji odabrani~e! Slava ti Boziji sve~e!" Ove rijeei namijenjene BU svecu Muhamedu jer je. Cefin se spominje u narodnoj pjesmi Secer Salih aga.-- -----. a onda opere. safuna i pere obicno tri pu~ uzasepce. Boziji odabranik i nebi.4 Kada je hodza mrtvaca ~isto' oprao. uzmu abdest. on reaul. koji su kraj njega. Boliji poslanik. da ga naime do groba isprati i ponese. da je neko umr'o i svaki ce uzdahnuti : "Allah rahmet eilesun ! "Pokoj mu dusi!". a neki u avliji. dok hodze mrtvoga okupaju i opreme. Boziji 8vetac. Iza kako je hodza uzeo abdest sebi i mrtvomu. nosila. ne peru je hodze. dim koji pravovjerni musliman zacuje pijev mujezina. dugo i siroko. Neki se sakupljaju pred pokojnikovom kucom. kao tri do eetiri carsafa u jedno saSivena. pa mu je tijelo vrlo zaprljano. polije cijelo tijelo mlakom vodom. habib. da mogu mrtvo tijelo sasvim umotati. nego hodzinske zene. hodzinic('~ . 1m toga nastavlja: "Esselamu alejke ja resulalJah! E88elamu ja habiballah! Esselamu alejke ja nebijallah". da Ii je ogradita cijela avlija iIi sarno neki dio. da mu posljednju pOCast iakaze. dobro ga nasafuna. a na cefin polozi mrtvaca. polozi ga na tabut. na tenesir. Aku bolestnik nije dugo bolovao. svuce ga do gola. zuri se ku6i pokojnikovoj. a onda uzme hodza abdest mrtvomu i pri tomu moli mjesto njega i u ime njegovo molitve. a neki dade. a ako je dugo bolovao. Ko je bogatiji plati dva mujezina i onda oni zajedno sa munare uee sallo. prostre ua druga llosila. eist cefin. a ko moze. uzme safuna. kako se ne ce prati. S6 232- mora umrijeti u isri ~a8't koji mu je odregjen. Prije. zna. safuna i pere pet do Best puta. da mu tijelo bude sasvim eisto. pa mu veli: . a onda ga pokrije carsafom do slabina. kada ide Bogu svomu?! Ako umre zena iIi djevojka. da pregje 8 vremenitoga svijeta u vje~ni~. polijeva ga. nego ce hodza pokojnika okupati. i eekaju. gdje draga kune nevjernog dragoga. kada ide eovjeku. koje su kod uzimanja abdesta propisane. Hodza i oni. da mu pomognu. da se i sa drugih munara oglasi smrt pokojnikova. prema tornu. jer ako se eovjek pere. hodza ga polijeva. Cefin je veliko bijelo platno.

Na dnu nosila su daske i 11a te daske poloze pokojnib jclr muslimani ne prave lijesova. kojima se covjek. Iza toga umota ga u cefin. "A sutra ti ham pamuk metali. mece na njega ham pamuk iIi kako bi mi rekli "vatu". a cefin sveze nad glavom i nogama pokojnikovima. du Ii je pokojnik bio ozenjen. ne moze opremiti i ukopati. nego sarno muski fes.- 233- "Sad na tebi bijela k08uIja. je razmocena cafurija. Kada je hodza mrtvaca na cefin polozio. mnogo su sliena nasim llosilima. zena iIi djevojka. I f· . Ham pamuk mece hodza mrtvacu na dlanQve obiju ruku. a ako je umr'o po noci. ako je bio momak. dok dobri ljudi ne sakupe toliko nov~a. da ga vjetar ne otkrije i da &e golo tijelo ne vidi. da mrtvaca mogu u isto vrijeme cetiri covjeka nositi.efin bio. NosiIa. kopaju ga poslije podne. momak. Ako je covjek umr'o prije podne. ne meeu na stupce ahmedije. U abu zemze metne uvijek nesto eafurije. u kojoj. Iza toga poskropi pokojnika abu zemzetom. u kojima mrtvaee na grobIje nose. da Bvoje mrtvace sto prije ukopaju. ako je u opce ima. zemlje dotice. a ako je zena iIi djevojka. ·smije se sa ukopom pri~ekati. jedna vrsta vrIo mirisave smole. ako je naime pokojnik bio tako siromaSan. a ljudi podignu nosila i ponesu mrtvaca na groblje. Ham pamuk spominje se takogjer u narodnoj pjesmi: "U ruci ti sedefli tambura. koju hadzije takogjer sa Cabe donose. kopaju ga u jutro. na celo i nos. Nosila imaju po cetiri rueice tako. ne ima ni fesa. jer je u muslimana u zakonu i obicaju. "A Butra ti bio e. okadi ga udom (vrsta mirisavog drveta sa Oahe) i ohuce ga u bijelu novu koBulju bez rukava. Sada otvore vrata na avliji iIi razgrnu zastore. Kada je hodza poskropio pokojnika abu zemzetom. koja mu skoro do glezanja seze. da nije ostavio bas nikakva imetka i ako ga njegova BVOjta. za tim na koljena i megju sve nozne prste Iijeve i desne noge~ dakle na sve dijelov~ tijela. umotaju stnpac na nosilima ozgora ahmedijom iIi turbanom. Ako je umr'o ozenjen covjek. Sarno u jednom slucaju. koliko je za ukop potrebno. U nekim rnjestima u Bosni i Hercegovini nacinjen je sprijeda na nosilima ~ kratak erno obojen drven stupac i po tomu stupcu mozes znati. kad klanja.

Muslimanima je zabranjeno plakati i uaricati za svojim milim i dragima jer je volja Bozija. hadziniee. I majka place uad mrtvom kceri. ni djeca. kod vjeneanja. u bolesti. da dobro ne live. Nasi muslimaniosobito ljube komsije.) Bog naredio: Govorile hodze i badzije: "Mue'. Za to se komsije u Bosni vrlo paze i rijetko Be dogagja. Ako je kojoj zeni umro muz. kuks. I narodna uam pjesma kaze. -=~~-~-----~-~-. govorite tl majkom. jer "nema vecega zla odkomsinske Z8. kako draga place za dragim: Ona kuka kano kukavica.~------- . jer placem skode i sebi i mrtvomu kod Boga. Mrtva usta govorit ne mogu. ali uije lijepo ni dostojno. tako ce se i u tlvima drugim. "Medna usta. samrti. pa govori: "erne oci. kod Boga. jer: "Dok rod dogje. Ali je zensko srce vrln mekano. Kao kod poroda. da ljudi umiru. rogjakinje i prijateljiee. Komi!lija dakle vise vrijedi. tjese ju i opominju da ne place.mraze". zadulbina. komsije prvi naci. dolaze k njoj drfige i prijateljiee. jer ce im oni pm u nevolji pomoci. zaplakati. jer je tak. gledajte u majku. . "Bile ruke zagrIite majku. htjela iIi nehtjela. koliko sarno mogu. brat iii sestra. kvari rahmetlomu mertebe. ne smije tu biti ni njegova zena. covjek bi poginuo .roda cekajueil et . a k njima dolaze komsinice hQdziniee. i narice za njim i za to nastoje i zene. da De naricu. nego prvi rogjak ako je daleko. Dok mrtvaca peru. Za to ko place i narice. pa ce Cesto. i radosnim i Zalosnim zgodama. Mrtve ruke grliti ne mogu. da Covjek pusti suzu za pokojnikom. opremaju i kade. ne placi Ismihan kaduno". jer je to sevap. kod Boga.- 234- Imucniji muslimani rado daju novae za ukop. Oni su u haremu. dijete. sunnetenja i os. Mrtve oci gledati ne mogu. A privrce kano lastavica. da vice. pa ih tjese i razgovaraju samo da ue placu. zasluge. Lijepo je.

-

235-

Muzu ne ide u sprovod ni zena ni zenska djeca, nego sarno braca, "rogjaci i odrasli sinovi. Muz ide skoro uvijek zeni u sprovod, a neki, komu sree dopusti, ponese je nekoliko ko.-acaja.. Kada su mrtvaca opremili, metnn njego.vi ukueani na njega, kako vee Ito moze, kosulju, peskir iIi cevrrnu, a neki i bosealuk. Ko je bogat, metne osim toga veliku plavu iIi zelenu cohu, kao dar onomu hodzi, koji ce pokojnika ukopati. Ako je vise bodza, metnu na mrtvaea toliko cevrmi, peskira i bosealuka, koliko je hodza, da svakomu po jedan dopane. Prije nego ce mrtvaca iz avlije ponijeti, stane hodza kraj n~­ sila, a sakupIjeni narod iza hodze. Hodza i sav narod snjim isprnzi dlanove, dotakne se palcima resica na usima n znak, da sn mu dok moli, usi za Bve Bvjetske stvari glnhe i govori: "Allahu ekber!" Hodza to rekne prvi glasno, a say narod iza njega tiho, da se ni sapat ne cuje. Odmah iza toga spuste ruke i svezn ih na prsima, to jest svaki metne lijevu ruku na prsa, a desnom pribvati lijevu i stoja tSlko prignuvsi glave zemiji. Stojeci tako pronce u sebi tri kratke dove. Iza toga razvezu ruke, rasire dlanove, a ruke svinu u laktima i gledajuc u dlanove mole u sebi fatihu iIi elhami serif. Kada je hodla i say narod fatihu iIi elhami serif proucio, dignu otvorene dlanove prema celu i prevuku ih preko Iiea, brade .j prsiju u znak, da su molitvu svrsili. Kada su fatihu iIi elbami serif proucili, pristupe cetiri covjeka koji su nosilima najblizji, prihvate nosila za rucice, podignu merburna na ramena i ponesu ga prema groblju. Prvi idu oni, koji nose mrtvaca, a kraj njib i iza lljih ostali narod. Dok mejita nose, redom se mijenjaju, jer je vrlo korisno mrtvaca makar i malo do njegova kabnra, groba, ponijeti. Za svaki korak, eto covjek mrtvaca do groba ponese, dobiva on cetrdeset sevapa. U prijasnja vremena, dok 8U momci nosili percine, visio je mladicu percin niz tenesir, nosila, pa se je po tomu moglo znati, da nose neozenjenog Covjeka. Danas, kada vee tako malo momaka percine nosi, odrele hodla percin prije, nego ce mrtvaca okupati. To nije doduse zakonom propisano, ali ih rezn, jer narod vjeruje, da se zmije i dru~a g~~~~ .u percin krije i da pokojniku oci ispija: . "Draga se u zmiju utvorila,· "Oci pije, u percin se krije".

-

236-

Pred 8vakim grobljem lezi oveci kamen, isklesan U obliku pacetvorine, dug po prilici kao i covjek. Taj se kamen zove dzenaze kamen. Kada Ijudi donesu merhuma do dzenaze ka,mena, poloze ga sa n08ilima tako, da je lieern okrenut prema Meki. Hodza stane i opet kraj nosila i pokojnika i okrenuvsi se prema Meki, po~ne klanjati dzenaze-namaz. Sav narod Btoji u redovima iza bodze, pa i on 811jime zajedno moli. Prije nego Ce hodia dzenaze namaz poceti, veli i opet glasno: "AIIahu ekber", a say narod iz& njega tiho: "Allahu ekber!" u znak da namaz po~inje. Say narod moli sada (da ne navodim arapskoga originala) ovo: "Boze nas, mi Ti se klanjamo i slavirno Te, vjerujemo i svjedo~imo, da osim Tebe drngog Boga nema". Kada su tu dovu prou~ili, veli hod!a opet: "Allahu ekber", 1I znak, da pocinje nova dova, a to je salavat 8vecu Muhamedu. Kada su salavat svecu Muhamedu poslali, veli hodza i opet: "AIIahu ekber" i nova dova pocinje. Ta dova glasi: "Boze nas, oprosti grijebe Bvim zivim; mu~ku i zensku i onima, koji se nijesu ovdje nasIi, a oprosti i ovomu mejitu Bve njegove grijehe i obveseli ga 8vojom milosti". Iza toga predadu selam. Hodza i Say narod snjim pogleda najprije desDo i govori: "Esselamu aIejkiirn verabmetulab. - Bozija milost neka je svima mrtvima". Na to pogledaju lijevo i opet isto govore. Sve to rade i govore tiho i mirno i bez najmaujega stropota, da se upravo ~uditi moras. Sada prevuku otvorene dlanove preko ~eIa, lies, brade i prsiju i tim je dzenaze namaz dovrsen. Iza toga pritegnu jos jednom ruke u laktima i gIedajuc u dlanove pronce fatihu i elhami serif, a ollda se hodza okrene narodu i veli: "Ovaj je covjek (zena)biodobar?" Say narod veli "dobar" bio on za zivOt8~ kakav mu drago. Narod veli "dobar", jer je sevap kod Boga govoriti 0 mrtvima dobro. Bog ljubi one ljude, koji 0 pokojnieima dobro govore, koji ih do kabura prate, koji im dovu "prid dusu uce" i koji im od srea praAtaju. Ko zasuti pokojnikova zla djela, tome ce Bog i njegova zasutiti,· a ko mrtvima ne oprosti i ko ne zasuti njegovih zlih djela, tome ne ce ni Bog zasutiti njegovih, nego ce ih na strasnomu sudu svemu svijetu otkriti. Fatiha iIi elhami serif jedina je molitva, kod koje muslimani ne klanjaju, nego je stojec uce, ali i kod fatihe stoje u redovima kao kada klanjaju.

-

237-

Iza kako je narod merhumu halalio rekavsi javno, da je dobar, pristupe cetiri covjeka nosilima i ponesu mrtvaca do njegova kabura, groba. Grob je obicno dubok covjeku do pasa. Za sto bas do pasa - toga mi niko nije znao reeL Dva muskarca, koja su pokojniku najbliza, dakle sinovi, braea, !tricevici itd. sigju u kabur, a druga dvojica prime mrtvaca; jedan jednom rukom ispod pleca, a dr~gom preko prsa, a drugi ispod koljena i predadu ga u ruke onoj dvojiei u kaburu. Ona dvojica prihvate mrtvaca, spuste ga u kabur i poloze tal{o, da gleda lieem prema Meki. Iza toga razvezu rou cefin vise glave i nogu i redaju nad njim daske pocam od glave prema nogalJ!.a tako, da svaka daska jednim krajem bude na dnu groba, a drllgim da se prisloni iznad pokojnika, da zemIja na njega ne pada. Ako umre zena iIi djevojka, metnu je u tabut tako, da je, kada je budu u kabur spustali, ne moraju primiti za tijelo nego za tabut, jer kao sto muskarae ne smije primiti tugje zene i djevojke dok je ziva, isto se je tako ne smije taknuti ni kada je mrtva. .. I{ada su mrtvaca pokrili daskama, uzmu lopate, da ga zakopaju. Svaki baei po nekoliko lopata zemlje u grob, jer je i to sevap ..,,:,..> kod Boga. Prema tomu je dakle krivo misljenje nekih ljudi, da muslimani kopaju plitke grobove i da svoje mrtvace na sjedec zakapaju. Kada su mrtvaca zakopali, prouci hJdza i Rav narod snjim i opet fatihu iIi elhami serif. Iza toga odlazi narod kuci, a hodza ostane na talkinu. <Jim se svijet odmakne jedno 40 koraka od kabura, dolaze pokojniku suvald~ije iIi kako ih neki zovu 8urudzije, da ga suval ucine, to jest da ga pitaju, sto je na zemIji radio. Kada suvaldzije dolaze, pokojnik ozivi, ali ne zivotom, kojim je zivio na zemlji, nego je kao u nekom polusnu, ali ipak svjestan, da ce odgovarati za djela, sto ih je za zivota ucinio. Suvaldzije su dva Bozija meleca; jedan je Munkir, a drugi Nekir. Kada oni dogju, stave rahmetlomu prije svega ova pitanja: Ko ti je Bog? On veli: Bog mi je Allah. Sta ti je kibla? Kibla mi je Meka. Ko ti je pejgamber? Pcjgambel mi je Muhamed.

-

238-

Iza toga stavljaju 8uvaIdzije na rahmetloga, pokojnika i drnga pitanja, ali ato ga pitaju to ne zna niko, nego sarno onaj, koga oni pitaju. Dok suvaIdzije rahmetloga suval cine, Btoji hodza na talkinu kod njegova kabura i glasno rnu dovikuje, sto·.ce na prva tri pitanja odgovoriti. Ako je pokojnik bio pravi "Turcin", to jest, ako je bio dobar musliman i ako se je tacno drzao svoga zakona i po njemu zivio, on ce Bozijim emerom na sva pitanja dobro i lako odgovoriti, a ako je na sva vitanja dobro odgovorio, uzece suvaldzije dnsu njegovu, i odnijece je u dzennet. Iza kako sn BuvaIdzije odnijeli dnsu pravednikovu u dzennet, rasirl se njegov kabur, da mn tijelo u zemlji ne trpi, jer tjelesa pravednika ne ce do kijameta i strasnoga suda i8t~nuti. Ako pokojnik nije hio pravi "Turcin" i nije umro u milosti Bozijoj i pravoj vjeri Muhamedovoj, ne moze suvaldzijama odgovoriti kako treba, a oni onda prime dusu njegovu i haee je u dzehennem; u onaj kat, koji je prema svojim grijesima zasluzio. Kada su 8uvaldziie dusn nevaljana covjeka u dzehennem baeili, stisne se zemIja oko njegova tijela tako, da ga sasvim zdrobi i da mu "kost mimo kost proganja'''. Osim hodze moze i ko drugi na talkinu ostati, a osobito pokojnikov otae,. brat iIi ko drugi iz najbIize rodbine. Prema narodnoj pjesmi umrla je mlada sultanija. Kada su je u kabur ukopali, Ile doziva ona hodze, koji je na talkinu ostao, nego Bvoga oca, pa mn veli: "Ah moj habo, eare gospodine, ,~Eto meni teski suvaldzija, "Sad ce mene suval uciniti. Kada suvaIdzije dolaze, cuje se jeka, zemlja se trese, a mrtvi drhce od straha i brige, da Ii ce na Bva pit~D.ja valjano odgovoriti. Radi toga dovikuje hodza, koji je na talkinu ostao: "Korkma, korkma". "Ne boj se, ne boj se", da ga obodri i osokoli. To nam .8vjedoci i narodna pjesma: Stade jeka, erne zemije zveka, Dogjose joj mloge suvaldzije.

~..Od sirote glavu okrenula. Dobro je po nje ito. koji je na talkinu ostao. Sultaniju u vatru bacis~. koji rahmet "prid dusu mrtvima pridaje". sto "im ljudi na ovoj zemlji. prernda niko ne moze znati. prema tornu. ali nije dosta. Sto je ko bio veci grijesnik. svojim molitvama mogu kod Boga mnogo pomoei i radi toga nalaze vjera muslimanima. da eovjek sarno klanja i da u citab gleda. a drugu polovicn dobiva onaj. "A mevluda ti nisi davala. sto 8U na ovoj zemlji sagrijesili. Molitvama za pokojnike ne koriste ljudi samo mrtvima. "Od komsinske 80fre pobignula. Za to joj kaiu suvaldzije: :. grijesnici. isto se tako dijeli i diehennem. "A Boga yam mloge suvaldzije. nego nam kaze sto ce oni po prilici pokojnika pitati. u drugomu zegju. to jest. nego JOB vise sebi~ jer polovica onoga sevapa. U jednomu katu trpe grijesnici glad. nego sarno neko vrijeme prema tomu.239 - Ali ne Ramo da narodna pjesma oplsuJe dolazak suvaldzija. pa im stano po savjetu svoga oca. da mrtvima rahmet pridaju i da im "prid dusu" dove nee. i dobra djela ~ini. koliko je ko 8vojim grijesima z&sluzio. "Sto s' sirote male napadala. da se Bogu moli. To nam svjedoee i svete . ncgo treba da. vrIo se je uplasila.~ "A Bog nas je tebi opremio. . u trecemu ih przi vatra. otpada na sve pokojnike zajedno. Kada je mlada sultanija opazila suvaldzije. pada u dublji kat dzehennema i trpi vece muke. Dzehennemska vrata otvorise. u cetvrtom bije mraz. "Da mi tebe suval neinirno. Ali premda je diehennem strasan i premda dzehennemlije. Kao sto se dzennet dijeli na vise katova. sto se molitvama dobiva. To je istina dobro. ne ostaju do vijeka u dzehennemu. utjesljivo je po nje. trpe velike muke. govoriti. "Ja sam danas pet vakat' klanjala "I pet puta u citab gledala. za sto ce suvaldzije pokojnika suval ueiniti. "U mahalu malo vatre dala. sto oni po nauci 8voga zakona.

zacuju iz kabura glas svoga uciteIja.- 240- knjige: Bio neki vrlo star hodla i imao cetrdeset talebe. . nego ito. I narodna pjesma lijepo nam opisuje kako majka govori sa pokojnim sinom. proucio elhami serif i poklonio ga mrtvima. dogju uceniei na njegov kabur i stanu ga dozivati. jer je onoga dana. da izmegju pokojnika i ljudi na ovoj zemlji ima neka veza i da se mrtvi mogu zivima javiti i snjima govoriti. Tako su oni dolazili kroz punih trideset i devet dana. Uceniei ga upitaju. "Je su Ii ti simsir daske teske.. "Nisu meni simsir daske teske. Kada su i cetrdeseti dan u jutro dosli. da je vrlo korisDo moliti se za po·kojnike. da se znade. Ona mu veli: "Drago dite. Sarno poloviea dopala je nama svima. Ali kada ja umrem.. Dr:ugoga dana u jutro.. ja sam ostario i oslabio. "Nije meni erna zemIja teska. da ih prollci i talebi protumaci. ucenika. Secer Salih aga. koliko sevapa komu pripada.." Iz ovoga vidimo ne sarno. .. za sto im se nije do sada javio.. "Jest obicno u mubarec zemIji. da· im sto dokazu iIi da ih za sto umole. a narod ga ukopa. sarno mu je pri kraju ostalo nekoliko listova. kraj ovoga harema prosao neki covjek. da dovrsi citab.. a druga je 08tala njemu samomu. "Je l' se zemlja u oci nasuIa?" A on joj iz groba odgovara : "A Boga mi moja mila majko.. "Je l' t' obicno u mubarec zemlji. kad su mene tikopali.. . Taj se je sevap raspisivao kroz ovo cetrdeset dana megju sve mrtve ovoga svijeta. al im se hodza nije javio.Je Ii tebi erna zemlja teska. a on im rece: "Nijesam mogao. Jednoga dana dogju mu ucenici na ll&uk i uIDole ga. Doskora (~U umrijeti i za to ne mogu citaba douciti. dogjite na moj kabur... ali odgovora nema pa nema. On je sa 8vojim ucenieima proucio skoro say citab. koji im stade citab dovrsivati. pa ell vam protumaciti.. ali im on odgovori: "Djeeo moja. sto jos u citabu stoji Jos istoga dana umre bodza.

jedno kraj drugoga ukopaju. nego sto vjera dopusta. Vise Hate rumena ruzica. I j . . Ali narodna pjesma ide i dalje. pa nam pripovijeda.r I - 241- . I:. da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece i drvece i da se jedno oko drugog vije: Vise Muje zelena borika.Nije mi se zemlja u oei nasula. ako zbog Uubavi umru. Metnuse im u bijele ruke. Za to i preporuea. pa makar si i sami zivot uzeli. da im barem u zemlji lakse bude: Naporedo mezar iskopali. da dvojc zaljubljenih.. Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara. Tude njiha dvoje ukopali. Kano Hata oko zivog Muje. Kano Mujo oko zive Hate. A ruZa se oko bora vije. Borika se oko ruze vije. "Teske su mi moje drage suze.

- 242- Metnuse im crvene jahuke. da hi koji musliman. i sto narod vjeruje.*) *) Zacudo je. sto se prije uopce nije deSavalo. ako je bio pri svijesti. Kad se prenu nek se poigraju. J2i kako se lako udario. osohito zaljuhljenih momaka i djevojaka. Pa s' udari njima u srdasce. Prema haremskoj pjesmi djevojka se obicno ubija makazama. Na kamzama bijele dzigere. sam sebi zivot oduzeo. sto narodua haremska pjesma vise puta spominje samouhistva _. da ce Bog dzehenuemlijama s vremenom sve grijehe oprostiti i primiti u d!ennet sve. a momak nozem: I on uze no~e okovaie. sarno ne samoubice. Na nozu je srce izvadio. . To je tim zacudnije.