t

I
I

!

ZIVOT I OBICf\JI

fl\USLlfI\AftA
1I

. BOjNI
I'lAPISAO

I HE.~CE.GOUINI

RNTuN HRNGI.

DR\JGO ZI'lATI'lO POVECAt<lO I ISPRAVLJEI'lO IZDf\I'lJE.

CIJENR· 4 KRlINE.

SARAJEVO
IlIlKLIIDII
DII~I~LII

II. KIIJONII.

·1907.

IY
'1

iJ

ZIVOT I OBICf\JI

u

BOSI'II I flEI={GEOOVll'I1.
NAPISAO

'I

RNTUN HRNGI.

DRUGO ZNATNO POVECANO I ISPRAVLJENO IZDANJE.

5I\ftRJEUO.
~AKLADA

DAt4IELA A. KAJONA.
1906.

predgovor II. i2;danju.
Prvo izdanje moga djela Zivot i obicaji muslimana u Bosni i Hercegovini vee je odavna raspacano. Jer mi neprestano stlzu nove narudzbe, priredio sam drugo, znatno poveeano i ispravljeno izdanje. Pri tome sam nastojao, da udov oljim i pravednim zahtjevima kritike. Tako n. pro rado priznajem, da je naslov' djela nesto preopsiran prema njegovom sadrzaju i da bi bolje bilo, kada bi glasio: Iz zivota i obieaja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nijesam opisao, niti sam u jednoj knjizi opisati mogao sve obicaje nasih muslimana. Nakladu drugoga izdanja povjerio sam vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona u Sarajevu. Kod sastavljanja ovoga djela bila mi je na urou jedino ta zelja,. da braeu preko Save, Dinare i Biokova upoznam s nasim muslimanima i njihovim obicajima. Ovo je upoznavanje tim nuznije, sto u nasim knjizevnim proizvodirna, pa i u dnevnoj stampi, jos uvijek. izbijaju znakovi nepoznavanja u tom podrucju. Sarno onda, ako se budemo poznavali, rnoei cerno. utrti puteve nasem megjusobnom pouzdanju i prijateljskom susretanju, a to je ono, za cim sam uvijek tezio. Ako dakle ova radnja doprinese i najmanje tome, da se upoznamo i da se megjusobno postujemo, bieu sretan i nikada ne cu. pozaliti truda, sto sam ga ulozio pisuei ovo djelo. Sto sam napisao, napisao sam na temelju vlastitih opazanja, a· donekle, osobito kod sibjan mekjteba i ruzdija, posluzio sam se nekim stvanma st.ampanim vee u "Skolskom Vjesniku", a dobro BU mi dosli i neki izvaci iz "Behara". OvQ~ sam ucinio za·to, da radnja. bude potpunija i jasnija, a prema tome citalackoj publici milija.

Na koncu hvala ravnateljstvu zemaljskog muzeja u Sarajevu, koje mi je uzajmilo vi§e kliseja, a hvala i vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona, koja nije zalila ni truda ni t~oska, da ovu knjigu sto ljepse opremi i tako je u svijet posalje. Sa raj e v 0, pocetkom mjeseca oktobra 1906.

Pisac.

da su nasi muslimani svnda jednaki. Kada sam pred deset godina dosao kao uciteIj u ubavi MagIaj na Bosni. koji su mi za ovu radnju najvis~ gragje dali. koji do onda. ni vidio nijesam. Megju onima. Pisuci ovu radnju. Ja. imao sam otseIe. a kod asikovanja i prosnje posluzio sam se donekle sa radnjom mladoga bega Kulilloviea. iIi sto su mi stare nene i druge vjerodostojne osobe pripovijedale. sto sam kroz ovo de-set godina iIi sam cuo i vidio. sve sam ih boIje upoznavao. kuja vraca i uroke skida. Jedino govoreci 0 hadzijama i njihovom putovanju u Meku. te sam tamosnje musli-mane radi njihovog trijeznog zivota i radi njihove iskrenosti i postenja zavoIio.--. jednako posteni i karakterni.~'-_. sunnetenja i vjencanja domacicama pomaze i jela kuha .· opisu Edhema-Rize.' Predgovor I. sto ga izdaje jugoslavenska akademija u Zagrebu. moram osobito istaknuti staru muslimanku Baranovicu u Bihaeu. pisao sam sarno ono. nasao sam.i jednu staru katolikinju. Druzeei se snj~a­ i zalazeei u kuee njihove. aginske. muslimana. kao da sam medju njima nikao. Hvala prijazllom do-· ceku tamosnjih vrlo uglednih begova Uzeirbegovica. Iz Maglaja premjesten u Livno. izdanju. koja zalazi u begovske. koja . koja kod hatmi. stampanom u "Zborniku za narodni zivot i obieaje juznih Slavena". ja sam se za kratko vrijeme na taj novi svijet priucio. da barem u gIavnim crtama opiaem njihov zivot i obicaje i da tu knjigu posve-tim njima i mojim zemljacima u Hrvatskoj. trgovacke a i sirotinjske knee. tako rekuc. da megju njima zivim i da obucavam njihovu omladinu. opisao sam Oahu Bejtullah prems. pa Bihac i Banjaluku. doaao sam u novi meni nepoznati svijet.

.... . Muhamed Hodzi6 dao mi je osim toga podatke za porod. pak 6e i propasti. . koliko narodnoga blaga lezi u bosanskim haremima. sto skorije u Bvijet 'izdati._. Osim njih mnogo su mi J?-a ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci. cija imena iz stanovitih uzroka ovdje objelo. ali se barem JOB do danas do njega doei ne moze. izrazujem svoju iskrenu zahvalu.. da imaju rodice. dali su mi najvise uputa moji dobri prijatelji. Budi njemu i Ali6u jskrena hvala. asikovanje. njegovih rodica.~- je sa osam godina. koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama.laniti ne mogu. hodze u Bihacu i B3:njaluci.begovskih ku6a u Banjaluci kao sluzavka i ondje svoj vijek provela. Hvala i~ i od Boga p1a:6a! UBi hac u. koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje eu. Muhamed Hodzi6 i Selim Alic. koji BU tako sretni. ako se ovako slucajno ne otkrije. Sto se vjerske strane ov~ radnje tice. Bog sami znade. pak im ovim.. Od Djih sam saznao potankosti za djetiDstvo.. . nieah i smrt.-. kao siroce bez oca i majke dosla u jednu od prvih ._----.. pisac. ako Bog da. kako je to CUO od svoje majke hodzinice u Posavini i drugih zena. mjeseca studenoga 1899.

-::...- fl·. -. .. ZIVOT..~.- .

pbirna je zakletva. pita jedall drugoga: "Staje. ako si Turcin ?". koje BU narodll. i za to se rado nazivaju Turcima. "Govori. kojom se nas musliman zaklinje. a svoju vjeru tur· skom vjerom. W' *) Islam je arapska rijec. Osim ovih muslimana ima u: ·Bosni i II crcegovini potomaka pravih Osmanlija. pod osmanlijsko gospodstvo.nas u Bosni i Hcrcegovini vrlo malo. Poslijepada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godille 1-l63. Bezi. ako si Tur~in?" "Pomozi. pravo znaIi. "Turske mi vire". niti jos danas znad-e sto je. aka ko koga za savjet pita iIi sto mali. Zenec naime kroz ceti~i stotine godina domace seeri.usama. uglednije age i uceniji Ijudi govorili BU da su Bosnjaci i d~ govore hrvatski.f Wuslimani Bosne i Hercegovine starinom su Slaveni. sa Turcima. a znaci pouzdanje u Boga. koji BU se iza pada kraljevstva bosanskoga. ako si Turcin!" Domovinska je cud u nasih muslimana i danas slabo razvijenR jer kod njih prevlagjuje vjerska strana. nau~ili su ani jezik i obicaje ove zemlje i malo po malo izgubili svoj prvobitni i dobili nov. veli: "Sta en. ponajvise kao cinovnici. te su mu i dallas najvjernije pristasc. koji su im je donijeli. Vjeru svoju usko spajaju B onima. ali masa n~roda niti je znala. do okupacije. Pravih Turkusa' ima da. pre nij~su oni Bve do najnovijeg doba. 'za razliku od domaeega bosanskoga muslimana. Isla. . . odrekose se mnogi Bosnjaci vjere svojih otaca i prigrlisc vjeru Muhamcdovu.osti. obrtnici iIi trgovci u ov~m zemljama nastanilt. Ako se je sto vazna dogodilo. Te doseljenike i njihove nasljednike zove narod' Turk. ako_ si Turcin!". Tako n. cisto slavenski tip.nl*).

a go. Bosanski je musliman umjeren u jelu i picu. kao i zemlja. bo. Neprijatelja mrzi i tesko oprasta nanesenu mu uvredu.Ou se drii arapske posloviee. Kad Slaro bosansko begovskv odljelo. premda i to malo pomalo prestaje. na koga se smije i moze pouzdati. a na glavi mu je crvena kapica. a on poleti nom Zicom. le svilom. Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini. Lovom sa sokolovima bave se jos jedino plemicke obitelji Uzeirbegoviea u Maglaju na Bo~ni i Sirbegoviea i Smailbegovica u Tesnju. stoljubiv i susretljiv kao i svi Slliveni uopee. Soko sjedi loveu na ruei. On je ponosan. Jeli stekao iskre. sirokih pleciju ijakih misiea. rumlma obraza. skine galo lzvezeno srmali." Nasi su muslimani veliki prijatelji lova i junackih igara.elo: Ja kakav je Suljo barjaktare. zlatnom i srebr. u kojoj se je sve do danas odriao lov sa 80kolovima. • . idu snjima u loy. Crna oka kano u hajduka. PoSten je i pouzdan. koja kaze: "Isprllzita strjelica vise se ne vraea. pa bda su ih izvjezbali. A pleea mu sira od arsinll. bistar P9gled i visoko (I. Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi. Tanka stass. a ponos mu najbolje odaje junacki hod. vjeran mu je do posljednjega daha. mu kapu s glave. u kojoj se je rodio i uzgojio.lovae opazi kakovu ptieu.na prijatelja.- 10- Bosanski musliman vecinom je visoka uzrasta. on je njeZaTl muz i izvrstan otae svoje obitelji.

a nekada .-11- strJelovitom brzinom za njorn. udariee i na mnogo veeu pticu od scbc. trcke i ~ljuke. uhvuti je i donese svome gospodaru. Osim . Vee iza nekoliko nedjelja ide 011 ~njirn u loy i ne ce da ga ostavi. Zacudo je kako brzo soko upozna svoga gosp'odara. Osim manjihptica hvata soko prepelice.

. . .' f· ~-. '!' .. ... :. { .. lrl" . . ' t-.12 '. ~...

koliko povredom njegove vjere i vjerskih osjecaja." Junak je ne sarno hrabar kao soko. kopcima. jer zna. od Boga sugjeno. on ce dati i zivot svoj za svetinje svoje. . Hoce Ii nas musliman da oznaci brzinu. Za Rizvana ovaka divojka. da je sve. neprijatelja ovoga elementa. On je znak srcanosti i hrabrosti. i u skranjoj potrebi. koji onako iskreno. da mn je to dragi Bog za njegovo dobro vee unaprijed odrcdio. Hrabrost se junaka cesto. Bosanski suo muslimani agrikultaran narod. a svoga dragoga sa 8okolom. ne sarno u narodnoj pjesmi. koju su mu pregji namrli i za to ne prodaje sv6je ocevine. a junak junaka svojim sokolom. onako odano i sa uvjerenjem ljube' svoju vjeru. jer on u sebi sadrzav~ sva svojstv. pak veli: . da se tako u bescijen docepaju njegova dobra.- 13- sa sokolovima love nekj. kao sto ju ljubi bosanski mrrsIiman.Bvijctu dogagja. 9n to ravnodusno podnosi. On to cini sarno u velikoj nuzdi. Siv. koja treba da rijese valjana junaka. Soko je muslimanu vrlo draga ptica. Da su ipak neki prodali i da jo~ i danas prodaju svoja dobra i sele u Aziju~ uzrok je ponajvise spekulacija bezdusnih ljudi. mu soko na ramena sjeda. on ce za vjeru zrtvovuti say svoj imetak. Malo ima naroda u svijetu. . On zivi i umire za BVOjU vjeru i nicim ga ne mozes toliko uvrijediti. sto Be u . koji su prostodusna ~ovjeka nagovotili da seli. sto mn dr'ago. pa ako ustreba. nego ima i oko sokolovo. pa dogodilo se. velikoga Allaha. psobito manje vrste ptica i sa akffiadzama. Prijatelj zove prijatelja. On je odan vjeri i tvrdo vjeruje. Pripelica jeste za sokola. nego i u ~bicnom govoru. On silno ljubi onu grudu.a. NaB musliman uziva u svojoj kucici. veli on: "Brz je kao soko. On se uzda u dragoga Boga. koji zaljuhljenima listove donosi: Beg Mustaj-beg ikindiju klanja. svojoj slobodici. Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom. Iz kljuna mu listak knjigu hiti. isporegjuje hrabrosti sokola. on ce ravnodusno podnijeti sve boli ovoga svijeta." U narodnoj piesmi 8oko je uz IastaVleu listonosa. I otac i majka vele sinu svomu: "Sokolicu moj. bilo to dobro iIi zIo.

ali sam rijetko kad (i to tek u najnovije doba) euo. U istim kolima sjedilo je vise ljudi. Neki od mlagjih putnika porjecka se sa kondukterom i opsujc mu Boga. MusJiman mrzi i prezire onoga. govori malo. a o3tali da ga slusaju. Prema tomu on se i vlada. .- 14- Bosanski je musliman vrlo ponosan. Ceir. Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama. Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar. koji ga huli. koji psuje i ne moze da pojmi. pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran. a nas mu Jlmsliman mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa. jer je uvjeren. dn ne rekne. a megju njima i jedan musliman iz Balljaluke. da bi i najprostiji musliman opsovao Boga iIi sveca. a kad govori pazi. da je stvqren da zapovijcda. kako Bog gromom ne zgromi onoga. sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna. koji su se u inteligenciju ubrajali.

-15 nsta. I kao sfo Francuzi imaju svoj esprit." Isto tako upitas Ii ga. Laz mrzi nada Bve. Isto tako mogu oni uz lulu duhana iIi . Ima Ii . kako voda teee. A tek moral? Bosauski je musliman vrlo karakteran. da se je covjek smirio.dobru cigaretu dane prosjediti iIi eitava poslije podneva u hladu granate kruske. Kada idu . a da s nikim ni rijeci progovorili nijesu. onako se mirno i rastaju. ptica i oblaeke. a ti ga psujes. ozbiljni.em. poletnoga. svi se tiho i ozbiljno razgovaraju. sIjive' iIi jabuke posmatrati let. koje ne taru brige za egzistenciju. Ali kolike Ii razlike izmegju ceifa i esprita?! I dok se pod espritom razumijeva nesto spretna. odgovorice rou: "Tako mi je bilo po ceifu. da se je smirilo ne same t~jelo. oznaeuje . za sto je to ueinio. -gIedaju uvijek preda se. sto osim nasih muslimana valjada ni jedan narod na svijetu ne poznaje.pa rriirna Rosna. tako imaju nasi muslimani svoj ceif. niti ne osjeCaju. nema buke ni vike. a i siromasak ce se rijetko zaboraviti.put. To je sramota!" Zaista velika sramota. da su konzervativci i da kao takovi mrze sve novot~rije. pa kako su se mirno sa~tali. neopredijeljenu misao. Jer' BU cVrsti u k~rakteru. za sto nesto nije ueinio. da sto ukrade. jer je to eovjeka nedostojno. a rijee fiU je sveta. reci ce ti: "Nije mi bilo po ceifu" . ama bas nista ne misle. Ceif opet u sirem smislu jest -ono. To je tako zvani ceif. ne zastaju i ne ogledavaju see Oni su i u -kahvi i na sijelima vrIo mirni i gdje se _ sastaju. kako ih vjetrovi po horizontu gonJaju. nego i duh njegov. naravno je. odrzace obeeanje. sto bismo mi rekli: "hoce mi se" iIi "drago mi je". nego Ii nmuju i za to su. Neki od njih mogu u tima mislima citave sate prosjediti na obali rij~ke i gledati. pa ga ko upit~. Ceif je nesto posebnoga. Ceif je "kada se uzneses u neko bezbrizno carstvo. Bas radi toga su se toIlko opirali svojim suIta~ima i bas radi toga su skoro sve reforme turskoe:a carstva u Bosni i Hercegovini na najveci otpor nailazile. makar mu to i tesko bilo. da gledaa nebo i da ga slavis." Elem nesta sliena onoj talijanskoj: "Dolce far niente". a da pri tome nista. ni da kavu pijes iIi grizes cigar duhana. zamisljeni i kao zadubljeni u neku daleku. Ako covjek nesta ucini.Dam ceif. pa je Ii ti sto obeeao. Muslimani vise euvstvuju. osobito stariji i imucniji. ne znajuci za cas ni da dises.

sijeno i drugo kojesta na pare.zolote i vizline. koji se je godinc 1832. za tim na cvancike iIi plete. pak je prema tomu svaki dukat tezak _po jedan dram. po tovara iIi strana. a u Hercegovini trideset beIera. a duzine arsinima. Gros vrijedi u Bosni sesnaest. a cetiri u Hercegovini. Oni. ' sto se oni svi jos ni danas ne sluie metrickoni mjerom.pedeset. Oni prodaju JOB i danas zito. ViZlin vrijedi u Bosni dvadeset i cetiri. Na oku ide ravno cetiri stotine dukata. Veli se: "kupio je iIi prodao je ovo iIi ono. Arsin ima '75 centimetara. Oka ima jedan kilogram i 28 dekagrama iIi tacnije 1283 grama. ..kapetana Gradaceviea. starim nazivima. stoparicama.i obieaje. Cvancika ima sesdeset i sest iIi sesdeset i osam helera. Cetiri helera zovu se jednim imenem marijas. Stotina oka zove se· tovar. i koji je tako skupo platio svoju Ijubav za . a u Hercegovini dvadcset helera. mjere jos i danas tekucine i tezine okama. ponosnoga plemica i junaka "Zmaja od Bosne". u Austro. premda je dekadicki sistem jos godine 1873. dok nije krunska vrijednost uvedena. para u Bosni. za -toliko i toliko stotina iIi hiljada grosa. a talir ima cetiri krune. I za novae sluzili su se oni Bve do najnovijega vremena. a neke su jos i do danas. zadrzali. jaja. sultana M~hmuda II. Bosanski muslimani i muslimanke vrse svoje vjerske dUZIlOSti najvecom tacnosti. nije poznato ime i djela glasovitoga pobornika za bosan~ku slobodu.Ugarskoj monarhiji uveden.16 inteligentnijega muslimana. Oka se dijeli na cetiri litre. vrijedi trideset i dvije. marij~se. dug je dakle kao srednji ljudski korak. Oka kukuruza na primjer. kO?lu . pare i akce. tako je u njih gros. a. Husein . a sva~a litra ima po stotinu drama. a godine 1878. docim jaje vrijedi deset do dvadeset para . da oruzanom rukom obrani stari red.. sa okupacijom u Bosnu i Herccgovinu unesen. Stare cetvorke zvali su dvajesticama iIi patakunima. jer su imale stotinu para. sto ih je od svojih pregji naslijedio! Konzervativnoj cudi nasih muslimana ima se pripisati ito.vee kako kada. a psenice cetrdeset para. a i krseanina u o-yim zemljama. na celu bosanskih nezadovoljnib digao protiv svoga padisa~a. Nas musliman ide pet puta na dan u svoju bo- . Oni jos i danas racunaju na grose.' osobito megju se. talirc." Dva helera imaju pet. Pa kako je u nas temeljna brojna jedinica kruna. a tako zvane dvosekserke iIi dvogroske.

. a onda ee na pocinak. vee se moli dragomu Allahu. Dva sata prije zapada sunea ide opet u dZamiju i klanja ikindiju. U po dana klanja on podne. iIi eilim. klanja 011 gdje ga stiglle doba za klanjanje. vaz. Ako je na putu iIi ne moze da klanja u dzamiji. zabranje.. dotaknuo :fie je palcimn resiea nil usima u znak. seeri i sitnija djeca u kueama.adu. a na po se za ramazana. dZamiju. On prostre svoju serM. okrene se prema Meki i zaboraviv na sve svjetovne stvari. da je otsele gluh i slijep Zll svo svjetake stvari. ne obazire se ni na lijevo. Kad sunce zagje. On to cini i u tugjoj zemlji. eim je koji musliman ll~llmljn u kasabl iii yarost u dzamiju uniSao. dok ne ispune prvi red pred mihra2 . kada idu da cuju 5. eim je zora zarudjela.llla: osim u neke dane.' no polazenje dzamija. Dok muskarci mole u dzamijama: klanjaju njihove zene. a oIlda stane pred mihrab: oltar. jer je zena. Do njega stane -drugi: pa tre(-i i cetvrti. zove ga pijev mujezina na jutarnju molitvu. klanja akSam. u dva sata poslije zapada aunea... propovijcd.- 17- gomolju. da se ondje pomoli i pokloni Bogu svomu... makar ga I1eznalice i objesni stvorov'i radi toga i ismjehivali. sabah. ni na desno. koji uvijek uza se nosi. klanja jaciju.

Za tim . Prije i za vrijeme molitve niko ne govori. : t puta. u uHun 110t.dakle. nose dvostrukc cipele. Bogatiji i odlicniji muslimani. u jlcinrliju osam.ustanu i opet se sagnu i to u sabah cetiri. da sim pij va hoc1zina ko~ mihraba i mujczillova na mah. Kada ce . a na po se age i begovi. imam iIi muftija. molitva.eme tnku je u {hnmiji tiho i mirno. niko se ne smijc. a u jaciju tri- . izlaze vjernici iz dZamijc isto tako mirno kao sto BU i unisli. onda kleknu i kleceei dotaknu se celom cilima. Na rijec hodze iIi koga drugoga. da jedan drugome kod klanjanja ne smeta. Jedan je red od drugoga tako udaljen. mestvama. zapocne. zapocne razgovor. Kada se molitva svrsila. koliko je vee vjernika u dzamiji. stanc sada pred vjernike i dova. stariji jemenije iIi postole. Tek kada su se od dzamije poncsto uda~ ljili i rahmet "prid" dusu mrtvima proucili. U dzamiju ide musliman iii bosonog iIi u earapama iIi u mekailim cipelama. ostavljaju gornje 1111(' • -: i .- 18 -- bom. a mlagji kalose.. koji su prostrti na podu dzamije. pa treei i cetvrti. kojC pred vjcrnicima klanja. Iza njih poreda se drugi red. niti se ogledava. svi se sagnu.. Dzamijski hodza.' vilu. pojedinih' Dtamija \I se!lI uzdaha i puckanja Ijudskih zglobova llista cuti ne mozes. 'itayu to vrij. koru. da sc Bogu pomole. U dzamiji vlada sveti mir i najveca tisina. u pllUI1l' d'set. te sustanja haljina.

-Radi toga. dovode vodu sedrvanima. uzima on abdest iIi avdest. a ako je ne moze lIaci. usta. cesto iz velike daIjine iz vrela. oni se ne ce okretati iIi mu sto reci. iIi ako nema vreIa. vodovodima. dotakne se rukom zemlje. iIi • . dok nijesu svoje moIitve svrsili. to jest on si prema propisima svoje vjere pere obraz. pa dok oni klanjaju da dogje u dzamiju i koji inovjerae u eipelama. da ih niSta rastresti ne moze. Ako musIiman nema. Doge i ruke. vidi se SadrV'an iii vodovod za uzimanje avdesta. U moIitvi su tako sabrani.- 19- cipele pred vratima. a u mekanima ulaze u dzamiju. sto je strogo za· branjeno. Pred d~mijom DvoriSte i ulnz u Begovu dZamiju u Sarajevu. mora je potraziti. vrat. pri ruci vode. Prije nego ce se nas musliman Bo~u pomoliti. da imaju uvijek dovoIjno vode za uzimanje abdesta. su i dzamije sagradjene ponajvise pokraj vreIa. rijeka i potoka. koja ljeti ne presuse. da cist dogje pred svoga Boga.

evo say unutrasnji uamjestaj i ukras dzamija. stane pred mihrab i klanja podne kao i u ostale dane. vrhovnu duhovnu glavu svih muslimana. pa eini rukama znak preko lica i ruku. Sve dzamije pokazuju pravcem na istok. To jc . koje su propisane. Kada je proucio hudbu i klanjao dzumaj. propovjed~onica. od sultana. gdje hodza drzi narodu vaz. augusta i za lla8ega uzvisenoga vladara. trgovistima i manjim gradovima dzamije 8U IJlalene. jer je petak prvi i onajodlieniji dan u sedmici. . propovijed. dosta visok izdubak . ikindiju. kor. ·do iznad lakata. a 18. Na dzamijama su visoke. Na te munare uspinju se mujezini i pozivaju narod na molitvu. koji je prema Meki okrenut ima uzak.suvi. U glavnom zidu. naime sabah. klanjati sve vaktove. Na mene ne . Osim hudbe i dzumaja mogu i u manjim dzamijama ueiti t. Na suprotnoj strani mihraba je mabfil. pred narodom klanja. a vrijedi u nuzdi kao i mokri abdest..- 20- . uei hodzakod mimbera svakoga petka u podne hudbu i klanja dzumaj.. nego vjernici. Osim dove. Dzamije 8U izvana i iznutra vrlo jednostavlle. na kome mujezin odgovara hodzi kod klanjanja. u kojima se uc~ hudba i klanja dzumaj. {)sim petka uee hudbu i klanjaju' ~znmaj sarno prvi dan velikoga i prvi dan kurbanskog bajrama. kao da se pere i pri tom moli molitve. imam. U dzamijama. a isto tako i na bajram. Kao u cijelom muslimanskom svijetu. gdje svakoga petka mole za halifu. U svim su dzamijama po zidovima lijepo ispisani stihovi iz kur'ana. a s desne strane mimber. sve su ·okrenute prema Meki. i onda onaj tihi Dlir za vrijeme molitve. a neke i . dozvolu. koji pripadaju manjim dzematima idu u petak u podue. To je tako zvani tejemmum. pijeska. za :sultana. uske i okrugle munare iIi minareti.od drveta. muftija iIi ko dr~gi. sagjc s mimbera.aka je u pustinji. nema ni mimbera. tu istOlll uvigjas svoju nistetnost pred Velicallstvom Bozijim. kada uzima mokri abdest. koje imaju berat.to je mihrab. u one dZamije. j. a inaee nema u njima" oi slika. ni drugih nakita. gdje hodza. aksam i jaciju. ~imbera nema svaka dzamija n~go sarno -one. Pa bas ta jednostavnost u dzamijama. S lijeve strane "mihraba je kjurs iIi curs. Po selima. pobugjuje u dusi covjeejoj neki strah. podne. neke su od kamena. molitve. koje nemaju berata za hudbu i dzumaj. tako su i bosanske dzamije po vecim gradovima sagragjene po uzaru velieanstvene Aja Sofije u Carigradu.

Ali ne sarno <1a BU dzamije cilimima prostrte. A z~ sto? Za to. da joj je sijelo ' u Bosni~ a ne 11a istoku. da nas narod u ovim zemljama. . pa i u Bosni. Malo po malo razvila se je industrija cHima u cijeloj zemJji. jer ces na istoku naci u svakoj kuci. nego ces i u privatnim kuCama nasih.e. koji ne bi znao. koju nalazimo \1 ~vih Slavena. ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ciIima i da oi se tom granom tckstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privredc. u· kojima nijesu Osmanlije vladali.nego JOB vise u inozemstvu.. mislio. . salimo. "Slldimo i po tom". iIi je ona usIa putem tugje kulture. Uvidiv bosanska vlada.kanja cilima u Bosnu? Je Ii se ona razvila iz primitivnih pocetaka tekRtilne vjestin.m sebi odgovara i doI~zi do zakljucka. veli neki pisac "odakle jedosla umjetnost t. tako rado razgovaramo.21 Inoze nista tako djelovati. industrija je cHima vrlo lleznatna. koje i u Bosni nalazimo. tku se po uzoru istih istocnih tkanina. da je tkanje cilim~ pd svoj priliei preslo sa istoka. Tu tek opazam koliko srno lui krscani u poboznosti za nluslitnallima zao~tuli. pa i u skranje fukare cilime. pa i siromasnih muslimana naci lijepih i velikih 6ilima i bas ti eilimi ugodno se dojimlju stranea.. veli isti pisac. a njezini proizvodi ne sarno da BU stekli lijep glas u zemlji. vidi se i po tom.da je tti grana tekstilne industrije presla od Osmanlija. . kao kucni obrt.ci Bozijoj. "Zanimljivo je pitanje". a od polovice hasurama. pa bi ~ovjek. kada klanja.di dnevno do dvije stotine vjestih radilica. smijemo i okrecemo. koji se 11. crkvi. kao taj mir za vrijeme molitve. mi. Cilimi sto se i danas tku u IJosni. sto je ta grana tekstilne industrijc jos i danas vrlo razvijena U onim zemljama. docim na zapadu imaju eilime Hamo bogatasi.put u Bosnu?" On sa. "da su cilimi presli sa islamom u Bosnu. koji prvi put ulazi u musli.zna. ni8tn me ne moze tako na pobosnost po~ ticati. I{oja si je prokrcila . Da je industrija cilima sa istoka presla u Bosnn. valja da prostre pustekiju iIi sel"dZadu i da se na njoj Bog-u moli. a siroIDdne obicno do poloviee cilimima. u ku. U toj radionici ro. sa islamom u Bosnu. Cijela je dzamija prostrta cilimima i serdzadama. sirotinja za nje ni nc. otvorila je zemaljsku radionieu cilima u Sarajevu.kojima BU zapovijedali Osmanlije: U onim zemljama. Inanskll kueu iIi bogomolju. jer svaki musliman iIi muslimanka.

22 .

stvo. na istoriji. svi · cerna poginuti.i pogibe sam ·Auersperg. a na njemu sat. To su grobnice.'i. U toj bit~. kada hi mu bolje platio. eetv'ero~ uglat toranj. Beeu i Bruselju. Na munari naime ostalo je JOB ne~o lipove gragje i on nacini od nje krila sebi °i svojim drugovima. . Cilime izra· djene u bosansko-hercegovackoj radionici cilima. Rade mu odgovori. su ta mjesta po njima dobila svoja 'imena. iza kako je' kod Budackoga godine 1592. koji obieno a la turca pokazuje dobe dana i Doci.- 23- . Kako nas narod ima vrlo bujnu fantaziju. koji su t~j ukopani. Radu.' leti preko V rbasa i doleti do sela Rebrovca. . Pavao" pane u Pavlovcu. " . slomi si rebro i odatle selu hne Rebrovac. a njegov sin Engelsberg dopade ropstv~". pre. Narodna priea lijepo popunjuje pjesmu pa veli: Kada je dzamija bila gotova. . mausoleji. a na po se u Sarajevu. onih liair-sahibija. Kraj vecih dza:mija. 0 sagragjenju Ferhadije u Banjaluci · na primjer.pasa. izvoze i u inozem. stvorio je price 0 postanku skoro svih sela i gradova. majstor 'basu. pitao je Ferhad paBa neimara.da bi. Simun 'U Simieu. da ce ih za tri dana pogubitL . Ivan ~ Ivanjskoj. dok je priea nikla u bistroj glavi nasega muslimana.To je visQk. Ferhadiju sagradio je bosanski pasa Fcrhad '. potukao austrijsku ·vojsku pod vodstvom generala Auersperga." Svi neimari nikom ponikose i niko ga. Tu pane. U tim turbetima mol~ softa j hodze svakoga petka za one. . rece svojim drugovima: "Sto cerna sada braco? Ako se ne spasimo. FraDcusku i Englezku.. da spasi sina. koja se po njemu prozva Ferhadija. Iz te nevolje ipasi ih sam Rade. a na po se u Njernacku. zatvori Radu i njegove neimare na munaru i rece im. ima on price i 0 postanku veeih i ljepsih dzamija. dobrocinitelja. da Ii bi mu mogao jos ljepsu dzamiju llamjestiti. Kad to cuje Ferhad pasa~ vrlo se razljuti. ne znade svjetovati.Kad to cuje majstor basa Rade. koji su dzamije sagradili. . sleti Rade sa niunare. :Narodna pjesma ·osniva se vise Da istini. U veeim mjc"stima i~a kraj: glavne" dzamije . a Dragoje u Dragom blatu i tako. ima ne sarno priea. sahat kula. Mati njegova. Kad hi treeega dana u zoru. B~njaluci i Mo'starn su zidana turbeta. lato taka. gdje su svojom · lijepom izradom i ~olidnorn gragjom na glasu. nego i pjesma.: a osobito "na izlozbama u Budimpesti. plati veliku otkupninu i s tOln otkupninom sagradi ·Ferhad pasa dzamiju.

._~T.. k. Pa je baca niz visoku kolu. uvijek nadodatl: Alejhl selam..rim zemljama_ lIa. :?-l- i '-' Tjeri ha.d. Prvi Jjudi zvali . M'~"ra.-g: je stYoriQ n~: i zemlj~ ~J'f~f~~ mjf~ i zvijezde i iR"'e~ ~""i. Narodna haremska pjesma pripovijecLl.~u je maslimal.Jvl".i~ apIivaIa fJ8 mi~Jjenje. Ali DC sarno da DaS musliman vjeruje u dobre.p~•. 8vaki (~...ij~).. lIum. jer je Tjn'a i (:.{Jvjek ima dva meleCa. je stvorio eovjeka od zemlje i odahnno mu flf~mrlu duiu. drvf~a iii kamen~ da Be narod ~eoYa od id(alopok]. Drugi je melee llika~ koji BoZijom voljom dajf~ kj~. Onaj Da desnom rdDlenu piSe ojegova d/. jedlno k&da spornene ime najve6ep. Zenu je stvorio od mtdeva rebra i za to mora lena biti p'ndutna i podlozna svome moin. Hatidzu su meleci ~uvali. Svi 8U meleci Boga posluSali i ljudima se poklonili. . JDiIt~nlaD i mi:. (Jo je smo sve svete knjige ~ neba na zemlju i da'. ~od ce *) Kada n8~ musUman SpOJDene iDle hilo kOia pejgambena. Botijelljublmca 1 poslanlku Muhamed pejgambera. Iblis. Kada je Bog stvorif' prve ljnde. On rece: "Kako Ce Be t-u J~j. Treei je Izra~ koji daje vjetrove" a i'etTrti Azrai). njegova zIa djela. re~i ce: Alejhi selatu veselam.. zapovjedio je melecima. &. IJe Adem pejg-amber alejhi selam·J Adam i hazrf~j Ilavv8. cia vidi je Ii kriva iii nije: Uze Tidio za bijelu rnku.. biiy TeIik. ih pejgamberima.~~a oarr~ D (. dB mu time oda Rvoje najvece po~tovanje.tZije zadranjeno slikati ~Iike i pnviri kip)Te od data.. Eva.:.. mek-l~ angje~ a oajveei so megju njima Di. k!.. ncgo i u zle duhovc iIi iej tane.na njima.eb~ glavar frun(2 i mj~~~.-ji Pl\~uje­ 4Ij"ja Ijudi~ t~ ib J~Dje iIi kazoi.rim'. oi rukeo. samo to De htjede u~initi poglavica meleea.. jedan mn sjedi os de:.. lIeleei ~nvaju oovjeka i braille ga od 8Vakoga zla. Ali 8vaki put doeekali su je njezini meleci IUl svoje ruke i II iHta joj 8C nijc dogodilo.~ . jf' . Osiro Ijudi sn-orio je Bog m"/~(.Ja J..ji j~ jl:darl i jedifJm-eo..~. BtJl. Ne slomila ni noge...O najg...Jiman Tjf'raje D jedD'~? Bop.ili m~i:ma:. da im se poklone i da ih priznaju za sebi ravna Bolija Htvorenja...nom! a drug) na ]jjevom rameoo. kako je otac nevino optuZenu seer tri puta niz ku!u bae~o. Xa..brs 1 a onaj na lijevom. koji "rima JjudAke duAe~ kad oovjek UDlre..g:a dijela ..)ostYil.

koji dolaze na zemlju i }lagovaraju ljude Da zlo. i u rajn tlzivati sve slasti. David. s. da jc u Bozijim rukama. i dn ce. Ta su djeca sejtani. Poslije njega ne ce biti pejgambera do kijameta.. nikada nijesi bio sjeguran za zivot. Mi ipak ne smijemo misliti. on je donio pravu vjeru i zakon od Boga na ovaj svijet. Vjeru dao je Bog Ijudima po svojim pejgambcrima.Sit pejganlber R. Mojsija. kornu je melee Dzebrail snio deset zapovijedi Bozijih iIi suhufa: Drugi je Ibrahim pejgarnbcr a. da je islam netoletantan. Osim toga obe<:aje vjera dzennet. do okupacije. da islam trazi od svojih prietasa ljubav i snosljivost naspram . da se odreknu vjere svojih otaca. ali ko bolje prouei zakone te vjeroispovjesti. koji je dabio knjigu kur'an.- 25- svjetlo pokloniti zemlji!?" Radi toga proklec. Iza ovih dolaze Musa pejgamber R. i za to ide on vesela srea u boj i bori se zamjerlloln hrabrosti. jb Bog Ibli:. a najveci su Adem pejgamber "a.. trideset. kao sto BU ratovi na bojnom polju. da je tome bio islam kriv. lsa pejgaJ!lber a. da i krscani u Bosni i Hereegovini prigrle islam. i dobio knjigu zebur. nego su se einila nasilja i bezakonja s jedne i s druge strane. s najvecim llvjerenjem odani svojoj -vjeri. Nije t~ bio rat. raj.. komu je Bog po melecu Dzebrailu poslao knjigu zakona. gdje ce.a i dodao mu mnogo djece. tevrat. nastojali su nasi mualimani. ko pogine u boju za svetinje svoje. koji je takogjer primio deset suhufa. onomu. u svemu dakle stotinu suhufa.. dabio je knjigu indZil. Tako je dakle po Iblisu i njegovoj djeci Bve zlo d08Io na ovaj svijet. pa jer ovi nijesu htjeli. neprestani potujni vjerski rat i mrznja izmegju krscana i muslimans. Poslije lljega dosao je Davud pejgamber a. s. a ako nije. koje je Bog pravovjernima obecao. djavoli. Svaki je musliman duzan da siri svoju vjeru lnegju inovjereima. Mi smo istina naueni da vjerujemo. evan-" gjelje. trajao je u ovim zemijama sve do najnovijega doba. Abraham. Isus Krist. jer je uvjeren. ako mu je sugjeno poginuti. koliko sarno moze. strasnoga suda. Ona ga uei ito. s. da rou jc vee unaprijeg sugjeno. uvjerice se. kada ee i kako ce umrijeti. da ce iznijeti glavu i iz kise nepri jateljskih taneta. U svemu ilna sto dvadeset i eetiri hiljade pejgambera. s. s.. s. Iskreno. . Muhamed je pravi posianik i ljubimac Boziji. postenje i imanje. a najkasnje dosao je najveci pejgamber Muhamed alejhi selatu veselam.

i syoje istovjernike na rnrznju protiv krsCalla poticali.gIavnog lijecnika. te cisto vjerske muslimanske ueevne zavode. muslimallima vracali silo za ognjilo i tako se je danomice sirio jaz i rnrznja izmegju jednih i drugih. Krseani su ~':opet. nego i vrIo dobar muslimanski teolog. a nijesu se Ztl to morali odrec. a sudio je po serijatu svima jednako. . ne pitajuc. Osim toga sagradio je on u SVOID glavno:r:n gradu . vijesti. da budu prema" svakom covjeku bez razlike snosljivi i uetivi. ustanova i za to ga je odbacila i osudila ne sarno ulema. uee nas ne sarno mnogi kitabi.vjerskog rtldrzaja. kako to neki ~apadnjaci uce. vise mu'slimansko svecenstvo. Bagdadski kalif Mutevekil Aallah Abbasovic ~~aveo je bio u svojoj drzavi za nemuslimane posebne znakove u odijeiu. kako znamo.i svoja. '1 zbilja. koji Stl u svome prevelikom . da Ii je 'doticni musliman iIi ne. da svijet zove u vjeru i na pravi put ne sHorn. uki°nuo je te zna~ove. yjere. vise jevrejskih hramova i krseallskih (orkvi. da se razlikuju od muslimana. Sve je to . .sebi tolerantan naspram drugih vjeroispo. . nego su bili krivi pojedinci. da u njima poducavaju u. nego mudroscu~ lijepim savjetima i blagom polemikom. zar bi to dozvoljavao?! . socijalnim n~ukama. da im ···reorganizuju mejtefe.lijepo. Da je "islam sam po . .ne sarno da je u turskom carstvu. ali ako je. vezira i drugih vecih cinovnika krscanske i jevrejske vjeroispovijesti. nego i istorija. . Ovaj postupak bio je protiv: ~~rijatskih . islam u istinu tako tolerantan. Sam Bog zapovjeda muslimanima po svom najvecem poslaniku Muhamed pejgamberu. De ognjem i ma~em. koji:je '''bio ne sarno valjan vladar.rcvllovanju za Syoju vjeru iIi zhog licne koristi silu upotrebljavali .-. nego i inteligentniji muslimani svjetovnjaci. te im davali. Serijat zapovjeda muslimanima. da su lnuslimani uzinlali krscane.zemljama prije Qkupac(je?! Istina.: odakle tolika progonstva krseana '\e u ovim . nego i u Bosni bilo vise pasa. ali tome nije bio kr~v islam. koji Sil i u drzavi i na dvoru zauzimali vrlo vazan polozaj. reci ce moguce kogod. i bas radi te nauke. Da je dakle isla~ netolerantan. Sto vi~f+r inla dosta slucajcva. Najslavniji bagdadski kalif Harum Erresid imao je krscanina za svoga . eim je sjeo na prestolje Ebu Dzafer Mansuri.'Ali pogjimo dalje. knjige . i toga je biIo.26sljedbenika drugih vieroispovijesti.

Unutraanjost Begove cltamlje. .

da co priko vode.a sad ovdjn i4ad ondje. a jos kao starae bio je ravan kao jela. Oni su znali lijepilll rijeeima . pa premda je bura pirila. a to za to. nego su se.ka korjenika. tc 2lnamo daje jedna vjerska sljedba upravo bijesno zatirala drugu premdn .arkanja i OSObllih zadjevic. Vee prve godine iza pada bosanskoga kraljevstva 1463. -j~molio je gvardijan fojnicki. nije se U ovim zernljama sve do najnovijeg vremena nlogao uvesti potpun red i mil". i sami hvatali kubure i i handzara.ovik. te da su sk.uva se jos i dallas u arhivu fojnickoga ~amostana. izvadim ja kuburu iza pasa . : Za to su si opet najvise zasluga stekli nasi franjevci. pravi je ono c. gdje smo bili. Ali ne sarno da su nasi franjevei hili posredniei iznlegju nlU-slimana i katolika. jcr kraj svih nastojanja turskih oblasti i odlicnih aga i begova. Godinc 1890. dok su opet kod .fa obrane sehe i svoje stado od pojedinih napadaja. j~su oni bili mirni.da tebi drugi cine. slobodni list. Taj slobodni list r. Kad rou rekoslllo..skoli u LivIlU. a· tek oko? <?ko je sarno govorilo~ kakav je to bio jUllak u mladosti svojoj. . Te godine sluzio je casni i daleko poznati. sIuzio saln kao upravitelj u narodnoj osnovnoj . te ~u rijetko silu silom uzvracali. krsan. bas prava hcrcegovae. iz Prologa u Livno. Isao ja za turske vlade. Bio je to covjek golem.- 27- Takovih pojava nalazimo megjutim i megju salnim krscanima. pasa i vezira znali isposlovati mnoge povlastice i polaksiee za katolike.: danas . Pratar zajasi s konjem u riku. ne cini ni ti drugima! " Ka~olike suX~~si muslimani rijetko kada prog9ni1i. euprije onda nije jos bilo. upustismo se snjinl U ·razgo~or.oro sve sporov:e znali lijepim nucinom izravnati. a kad je hio na srid rike.sultana. ti jcdini cuvari katolieizma u ovim zemljama. Dogjosmo do Sturbe. Poslijo podne isao sam s jednim prijateljcIll kuei Putem sretnemo nek~ga uglednoga agu. ako je trebalo. a on iz Livna u Prolog.sve imaju za glavni prineip one uzvisene rijeci nasega Sp~sitelja: "Ljubite se megju sobom!" i "Sto ne hi rado.to 6urie zlatnu misu.svoje vjernike odvraeati od nasilja i krvolostva. .vee pokojni starina. po kome katoliei smiju ispovijedati svoju ~jeru. fra A~. te je hilo omanjih e. fra Angjeo Zvizdovie od sultana !tlahmuda II. Brei ~u mu sezali do ramella. reci ~e nam nasmijav se: "Pozn~ ja njega.

doci ce u visi kat dzenneta.ise manjih rijeka." Muslimani.2B -pa poviknenl: ~Sjasi pope!". pa sto god si covjek zazeIi.. kragja. grijehe mu oprostiti i u dzennet ga primiti. ne smije se reci. uci. a osobito. Dzennet se dijeli u sedam katova. sto me je sjahivo i uzjahivo. Tako je i on mene pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. psovanje i klevetanje. a ja llatiram kOllja ua vodu. nego je i blag i milosrdan. di pratar vice: "Sjasi Turcine!" Okrenem se ja.. te ce svakom onom muslimanu i muslimanki. Ta je cuprija duga hiljadu godinc IjudRkoga hoda uz brdo. taj ne ce nikada ozedniti. ako si Iazi iIi klevetom svomu bliznjemu naskodio. a ostrija od Aablje. ama mi je zao JOB i danas. a on naperio kuburu u me. smilovatj.. da ce Bog 11a drugome svijetu dobre nagraditi. prije iIi kasnje. mora preci preko sirat-cuprije. dok napokon. raj. Kuee Btl u dzennetu od suhoga zIata i srebra. a preko njega te~e jedna velika i v. doci ce poslije smrti u dzennet. ne smiju oni ipak ni za koga. Ali ni za onoga. reci. U dze· hennemu trpe oni svakojake muke. a grjesnici tesko. Ko se iz tih rijeka vode napije. hiljadu godina niz brdo i hiljadu godina u ravnici. On sjasi.. koji se je prije smrti za svoja zla djela pokajao. a na po se veliku vrucinu. Premda nasi muslimani dobro znadu. dok ne okaje svoje grijehe. glad i zegj. a onda ode. Kad sanl bio u srid vode. Najveci je grijeh laz. a koji su sagrijesili. da je u dzehennemu. nije Dli zao. koji je tobe dOBao. z~mu. za koga bi se po njegovim zlim djelima moglo misliti. a ja: "Uzjasi pope!" Tako ga pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. jer Bog ne sarno da je pravedan. ou ce se spasiti kada pretrpi zasluzenu kaznu. Beli. di se kuckin sine ni ne ogleda za mnom. Bio nakle neko i najveci grjesnik. jer ce uskrsnuti s tijelom i duBom. a zle kazniti. Pravednici uzivaee u raju dusevno i tjelesno. to ce mu se ispuniti. doci ce u d~ehellnem. Dzennet je ogromna prekrasna basea puna svakojaka voca. cujem. ne panu u dzehennem. pakao. da ni jedan ne ce do vijcka ostati u dzehennemu. da nije prije smrti tobe dOBRo. Prata~ ode prema Prologu. Kad covjek umre. Cuprija je tanja od dlakc. Pravednici preci ce tu cupriju vrlo la-ko i za Cas. koji zive po propisima svoje vjere. Sto je ko pravedniji na ovoj zemlji. nego sarno dotle. da je 81m . Vrlo je utjesljivo po muslimane sto ih vjera.

a naredio ga je saril Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha. od izlaska sunca.. a siromasniji kravljim i ovcijim lojem. d. ni piti. mora poslije rsn13zana onoliko napostiti. Isto tako zabranjuje mn piti alkoholno i svako pice. O Muslimani imaju i nekoliko blagdana. Ramazan je mjesec posta i lllolitve. . rna i u najmanjoj kolicini smesti i pomutiti pamet. koja rou nijesu inace zakonom zabranjena. Musliman osim ramazana nema posta. to jest od mlagjaka do mlagjaka. a najveci su ramazallbajram. Za to odlicniji zacinjaju jela maslom. 8udiCe milosrdni Bog!" a Isa pejgamber a. ali ako Bog da'de. u koji je prije trideset i sest godina pao. Bve ostale knjige vjerskoga sadrwja zovu se kitabi. pa bolestnik ozdravi. pa posto ramazan pada svake godille deset dana prije. niti sta jesti. Post se smije prekrsiti sarno u teskoj bol~sti. musli'mana najveci simbol i pejgamber ljubavi. koje mn moze. Ako inl ooprostis. koliko jc ubolesti zanemario. Ti si uvijek Bog milosrdni i blagi~" Vjera zabranjuje muslimanu. a traje uvijek trideset dana. dobitka. nogo i u isti dan. Kako naAi muslimani imaju mjesecnu godinu sa 360 dana. a onima. oni su ipak tvoji robovi. ni pusiti. Osim toga ne smiju oni jesti i neka jela kao krmetinu. 11 ~lijede. da ce za trideset i sest godina pasti ne sarno u isto doba godine. 3 -. jer Ibrahim pcjgamb~r a. s. jeseni i zimi.29 - dzehellnemU. Kur'an je mnslimansko sveto pismo. da ne smiju za svoju robn ~ise od deset proeellata eistoga cara. koji je i kod. Prema tomu moze ramazam biti u -proljecu. Kroz. Ko hotice prokrsi sarno jedan put post. veli: "ani. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine. ne~~ sto je prosl~ godine bio. uzimati. pa do kasne veceri. koji me moji su..uhamed pejgamberu. koji krse i ne slusaju moiih zapovijedi. jer mn vi~e ne vrijedi. kurban-bajram i mevlud. veli i za velike grjesnike: "Boze. spuzeve i t.~ (. ljeti. te moze u svako doba jesti sva jela i piti sva pica. ako im Ti dosudis kaznu.a trgoveima. naravno je. cijeli ramazau ne smiju pravovjerni od rane zore. koje je Bog po melecu Dzebrailu predao M. s. .· Isto tako oprostcn' jc od posta i onaj. nego sto je prosli bio.u. neka ne posti. Bve vjerske nauke muslimanske vjeroispovijesti sadrzane su u kur'an. da novae ua kamate pozajmljuje. sva~i slijedeci ramazan pocinje deset dana prije.

da umanji razliku izmegju odvise bogatih i odvise siromasnih ljudi.e rajsko naselje u dzennetu. U drugoj suri. ne vrijedi kod Boga i toga co te godine sjegurno neko zlo snaci. i magfireta. a osim toga i onaj. Svaki muslirnan. U ramazanu duzan je on. iIi koji je u ratu za svoju vjeru i domovil1u. koji daje zeeat grijesi oprastaju. onda ih pouci dalje. kur'ana. s kojim sam se dobro pazio i vrlo rado razgovarao. nije mu post sahi. Osim toga znaci i ciscenje. da mu bude dobro n& zemlji. samohranih zena i uboge sirocadi. Bio' je to neki Salih efr. poveeanje. Jedne lloci izgorje mn magaza. B. Dzebela u Jemen. . da ne ce biti s gorega. da je Bog pro}>isao na dan pet vakata. i dajite zecat!" Kada je Muhanled pejgamber a. Ako poslusaju. ducan. OVOID zapovijedi nastojao je Muhamed pejgamber. a cetrdesetom ajetu. da megju sirotinju podijel. Ja sam ga ZaIio. poslao svoga ucenika Muaza ibni. stoji napisano: nI{lanjajte namaz. izobilja.: "Pozovi ih u vjeru da priznaju. ako ovdje navedem slueaj. da nauca vjeru. poglavlju.. blagoslova. da im je naredio. s. molite se. iIi ne daje onoIjko. koje se uzima od bogataSa i dijeli siromasima. a osobito za ramazana. Pristanu Ii na to~ onda ih pouci dalje. Ko daje zeeat kako to Bog zapovijeda. v. a osim toga pobrinuo 8e ie za egsisteneiju IJudi nespo~obnih za rad. da se mora omrsiti. sto ga je te godine zasIuzio i cctrdesctu oku zita. primice zasluzenu plaeu na drugome svijetu. ako sarno moze. da je davanje zecata iza IIJolitve prva i najglavnija zapovijed Bozija. da daju zeeat od imanja. koju mora svaki imucniji musliman i muslimanka savjesno ispunjavati. veli mu. Mislim. a znaci rastenje. koliko hi mogao dati. da nagj. jer se onome. imace vee na ovoj zemlji) bericeta. a poslije ovoga zivota. to jest. sto ga je te godine prodao. koji je postec tako oslabio. da muslimani i muslimanke daju zeeat. duzan je da podtipire sirotinju u svako doba.- 30- koji mora po svijetu putovati. To se zove zeeat. da je jedan Bog i da sam ja ~ziji poslanik." Prema ovorne vidimo. Sam Bog zapovijeda. ako hoee. cetrdeseti gros od svega novea. sto sam' ga u Banjaluci dozivio. -Ko ne daje zecata. redku. a moze dati. Imao sam znanca j dobra prijatelja. i malo se je sto spasiti dal~. a poslije ovoga zivota. Zecat je arapska rijec.

Gim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca. da mole za pokojnike. nastao je rama. da slusa vazove iIi propovijedi. da rou otsele valja bolje procijenjivati svoj imetak. milostinju. "Ramazanski 8U dalli mubarekj dani. pa knd vidje. treba da se insan*) osobito pObOZDO Bogu moli.klanjao iIi milostinju dijelio. duzni BU muslimani da cine i druga djela milosrgja: da obilaze bolesnike. nego na drugome svijetu. da. uzela sje~iru. pa ne mogu. vtijedio. uze joj sjekiru . koliko ga mora dati. ubaci u kueu i ode ne cekajuc. Slucajno je onuda prolazio neki odlucniji musliman. krscanka sa sestero nejake ~jece. knpila je pred Bozic tovar drva. Za vrijeme posta. sto je poZarom izgubio. sebi drva ne sijece. Osobito me je ugodno iznenadio jedan slucaj u Bihacu. ne bi mn post . sto mu vjera zapovijeda. . kako se ona sirota muci. da mu se sirota zahvali jer je bio uvjeren. jer ko bi postio. iii nc bi tacna svrsio sve. je dobro djelo ucinio i da ce ga dragi Allah za to nagraditi. Post spada megju ~lavne zapovijedi iIi farsove muslimanske vjeroispovijesti i za to mora postiti svaki musliman i Dluslimanka i to muskarac pocam od petnaeste. istovarila je drva pred kucom na sokaku. pa dok zivi. Neka udova. da dade onoliko zceata. blagdani. a De hi . da ga Bog i opet ne pokara. U te dane treba da se pravi musliman iIi muslimanka uzvisi nad svakdanji i obicni BVOj zivot i da se . pa je bolje da trpim ovdje. veea mu je zaduzbina iIi sevab u Boga. te da tjese i potpomazu udove i sirote. ali je stekao cvr8to uvjerenje.\ zan. da nijesam dao dosta zecata. a ona onako slabo odjevena. gdje jedino cistoca u vlastitoj dusi i u 8vim posiovinla vladati mora. i da sto savjesnije vrsi 8voje vjerske ' duznosti. a zenskinja od devete iIi desete godine. da iscijepa drya i da ugrijc sebe i ono nejako djece.smijeseci se rekne: "Ko zna cerou je to dobro? Mognce. pa kako nije imala avl~je. Osim zeCata.- 31- ali mi on. . koji ni . Ko moze da zaposti prije toga vremena.doknadio je on brzo. a oko nje nrjaka sirocad drhce i od zime zubima cvokoce. Ramazanski dani treba da su dani dobror *) losan je svaki covjek bez razlike dobe j -spola. mjesec posta i moIitve. Vrijeme je bilo hladno. iscijepa drva. ali i velikoga veselja. iz ruke. da ga ovdje ne istaknem." Svojom marljivoseu n9. da dijeli sadakku.dovine do one sfere.

". zagruvaju topovi. skromno3ti i dove. koje je Muhamed pejgamber a. Boe. bili oni. U kur'allu su ralnazanski dani oznaceni kao najljepsi i llajuzviseniji od svib dana u godini. da. u po deset gjunaha dolazi. je jedan Bog i da osim njega drngoga nema.i du najvisi l~ug' ll . "Da do njega Boga nenla vrhu llas~ "Glas vam moj svjedor. 010litve. sjegurno. prve i najvazllije iza kur'ana. koje je sam Bog naredio~ . dani potpomaganja svoga blizojega moralnim i materijalnim sredstvima. Ja svjedo~im. a od. Hadisi je serifima dokazano. okuise: :. sto u slobodnom prij~­ vodu znaci: "Bog je najveci! Bog je llajveci! Ja 8vjedocim i vjerujem.los slobodDije preveo: "Allah visnji Bog je. sto znaci. Ramazalli je serif daklc ne sarno mjesec molitve.a u hadisi serifima. pohitite Da veseljc. Hajje alessclah.- 32- cinstva u svakonl pogledu. Bog je najveci. skrusenja i pokajanja. svojim viernicima ostavio. Svemoguci ce mu tobe ukabuliti i od grijeha ga bcz suhbe.mab iza njib oglasio se je cno i mujezin sa mUllaTC i javlja pravovjernim!. koje je ko kome ucinio~ A sad~ da vidimo kako se slavi.). hajje allel. da ne ce vise grijesiti~ Bog ce sve grijehe. Te je mubarekj dane svernoguci Bog muslilnanima naznacio. oprostiti.llahu ekber! Allahu ekber! E§hedu enle-illahe-il-lcllah. jer su u kur'anu zapovijedi. AIIabu ekber. Pohitite na molitvu. ko se pokaje za svoje grijehc. kako veliki. Eshedu enne-Muhammeder-resul-ullab. oprastanje grijeha i svih krivica.felah. U ve~er kada Be je mlagjak pokazao. Allahu akber. z8. oprostiti. la ilahe-illel-Iah. koji se ovogu mjeseca iskreno pokaje i odluci. da je Muhamed Boziji poslaDik. pa bio taj i neprijatelj doticnoga. s. dani pokajanja. nego i mjcscc darelljivosti. drugoga Boga nema" iIi kako je to nd Preradovie. po deset sevaba pise. pa. moj svjedo~i glas. da se pokaju za svoje grijehe i zle llavike i da sarno dobra djela cine. dobro djelo. v.. da se uz ramazani serif za jedan sevab. Bog zna. u svom "Mujezinu" per po~ticanl licentiam . Ko ove dane skruseno tobe ucini." Hadisi serifi su knjige vjerskoga sadrzaja.je najveci. On pjeva iIi kako muslimani ka~u. da se za svako dobro djelo po deset grijeha opraAta.. da je post nastao. Onolnu grjesniku.

te pri tome piju kafu. 8vaku rijoo start'a pjevaCa. jedan je ull8kMBe gla'Yll 0 rame drugoga i pazljivo prate' 8vaki kret. iIi limunadu.-F""¥--- r - 33- "Mubameda ima za proroka 8VOg. Kada su akSam klanjali. do~im se zene kod kuee Bogu mole. idu jedni svojim kueama. Dok on Da munari u~i. . noc se je pretvorila u dan. a narod brli u knell Boziju. U skoro svima muslimanskim kucama. Ovako okuise on ne sarno u obi~De dane. Dotle au eno i dlamiju rasvijetlili. u kojima alavi slavna -djela i jana~ke . tim veea ~8t onima. podne. Za to i gori u velikim i bogatiJn dZamijama u gradovima kroz eijele noei po viAe stotina. i kahv~ gore skoro Bve do zore svijece.a blagoslov. On se najprije okrene na istok. turAiju i limunadn. koje ee ju kroz cij~li mjesec rasvjetlji vati. ali najvise ih ide u kahve. Da pak bude Ato veea svjetlost u dlamiji. prema Meki i okuiAe. hanQvima. a onda se okrece na deano na Bve ~etiri strane svijeta i kod svakoga okreta opetuje istu dovu. sijed kao ovca sa bugarijom u rucl i re~itira pjevajue ugodnim baritoll-~lasom muslimanske juna~ke pjesme. Tn oni Bjede i razgovaraju.Jl na i'Arobno rasvjetljeoe halifske dvorove u "Tisue i jednoj Doei. mica i fild~na. drugi u earAiju na dueane svojim prijateljima. "Hod'te D. da Be Bogu pomoli i da dZamiju daruje svijeeama. <Jim je dlamija ljepse rasvjetljena. nego za ~j. hodite nR spas." U tako rasvjetljenoj dzamiji klanjaju muskarci akMm. zidovi su u plamenu. ali obicno ne na novae. naime u sabah. Svi Aute. kafu. a oko njqa sa})rao Be je oveci broj znatileljnih sluAalaea. sto lampi i kandilja. U ne~im kahvama sviraju muzikaAi uz gusle i tambure. Za to nije ni ~udo.da je pogled u taninoj noei na ovako ras~jet­ ljenu dZamiju vrlo ugodbn i da te mnogo sjee. molitvu. ikindiju. a na po se domina. izvjesuje redom kandilje i za ~as 8va je munara u svjetlosti. nego i u petak i na druge blagdane. postavili kandilj do kandilja ~ioi ti se. sto lampiona. u ~ijem je d!ematu. povukli su po zidovima lice.~ine naAih muslimana. Ovako okuise mujezin na svih pet vakata. Ato svijeea. "Allah visnji Bog je.~-:. a u jednoj 8jeo je' eno Btarac. akSam ~ jaciju. jedin vrhu Das. 8 . puse duhao i igraju r~ne drustvene igre. dueanima. a neki se i kartaju.

krenuli su vee 1 eiganski rnuzikasi od kuee do kuee. tu sviraju sarno tri iIi bolje. a zivee u pjrsmi i veselju.- 34- Dok se ovi tako zabavljaju u kuhvarna. dva covjekaj jedan udara u talaJ:llbas~ desnorn rukom stapieem po jednoj. 18to 8U tako slabi kipari i slikari..po se. a kada su se Bogu pomolili. Vjeru tih umjetnosti izricno ne zabrtllljuje.Jijc pob nori. a lijevorn tallkom sipcieom po drugoj slrani. ~ll1slimnnski narodlli !lifn'He u sci II. izlazi narod iz knh"i i ide u dzamiju. znak. da se BoglI pomoli. sviralc. kao druge glazbe.ra mta puknc top. 0 ne. ne hi u vjeri srnalaksao. premda su oni od naravi vrlo rnuzikalni i premda su im narodne pjesme vrlo lijepe i rnelodiozne. Kad zllu(·i jaeija. da je to glazba. a ona dvojica sviraju unisono u sitne zurme. kao u svih muslimanu· uopee. bojeei sc. da je -. da narod uz slikarstvo i kiparstvo. zubavljaju se i dnlje sve do '(~VU sata po. ) I . slHho nupredovala. Nernojte rnisliti. Glazba je. a dobri ukueani darovaee ih za to na bajrarn lloveem i pcilkirirna. U d. ali ih i ne preporuea. tako i u nasih rnuslirnana na .

slaho se enju zvuci ciganskoga bubnja i pistanje sitllih davulbasn. nigdje ne vidis ziva stvora i kada ne hi znao gdje si. a posHje toga kazuje im ho& vaz iIi propovijed. jedu i piju. ne hi ni valjalo. one prate jedna drug a onda se hvatajn svoga zezla. kad je lle bi bilo. eim bude pola noei. ako jc hafi'z*) po dvanaest listi na pamet. do~iin siromasniji rade SVOjA poslove sve do ikindije. u~i iz kur'ana. vreva i razgovor. mislis. da je ovdje na 8vomc mjestu. kao murJ skarci. Poslije vaza. Bve 8p:lVa slatkim snom. eini ti se. idu njiJ:1ove zene jedna drugoj. lako vee kada zora svice. Oue se ne mogu tako dugo zabavljati. jer iln valja rueak Rpremati.. Najprije uei hodza. a i q\l'uki onaj musliman. . da bude gotov. a t:lmo negdje u daljini. pa premda je to dosta neugodna glazba. u kojoj ih upucuje. puse. Muslimanski dijelovi grada sveeaDo su rasvijetljelli. sve kahve. kako ce zivjeti i sto ce raditi. Cio kur'an Bastoji se od 360 listova. . ~oji je kur'an na pamet 3* . koji su u kahvanl& iIi na sijelima kod svojih prijatelja. Oni. svuda oko tebe Bum. Hodzc i Bofte nee 8vaki dan ramazana po dvanaest listova i tako iza trideset dana. Za to. U ikindiju . *) lIafi-z je hodZa. idn sada svojim kucama. uee hodze j aofte kur'an. a kada su klanj ali. Sada se ostavlja jelo piCe i puAenje i sve ide na po~inak. idu one po dvije. Dok se muskarci zabavljaju u kahvama iIi kod prijatelja ns sijelima i dueanima.sve je zatvoreno. naime do bajrama. Za sat i po. ljudi uBtaju sa svojih duseka i obavljaju svagdanje poslove. Tek na sabat. tri i vise njih zajcdno sa fenjerima u rukama od knee do knee. ako lele da Bogu ugode. dok se prvi top> oglasi. dva prije podue. svi dUCalli. svrAe cio kur'an. nekada prije. mislio bi. pa si i one prikracuju vrijeme salom i razgovorom iIi pjevaju i igraju razne zeuska drnAtvene igre. idu i opct u dzamiju. ko moze. i ne hi euo lajanja pasa. ustaju da ru~ju. otvaraju se ducani. a onda softe za °. metle i kuhaee.- 35- doba za rueanje. Osvrnimo se sada JOB jednoc na proslu noc. a koji kod kuee spavaju. a nekada i banje. da bude sve cisto i spremno dok im mulevi kuci stignu. ide u setnju iIi se kako drukeije zabavi. ud~ri j drugi top. u ako nije. da si u kakovoj izumrloj varosi. iz kahva dopire Bvirka i pjevanje. A jutro? Kolike Ii razllke! Sve je tiho i mirno. naueio. U podne idu u dzarniju i klanjaju podne. Bve radionice .

kada oni. koji si ne moze nabaviti Dovoga odijeIa.To se odijelo zove bajrams~o odijelo. sabah. cisto i u redu.. Kurban bajram . svako ide iz . da je post prestao.gotova. najveei muslimanski praznik. gleda cia mu' je harem staro okrpano. Kao veliki bajram. groblja. Pravovjerni muslimani idu u _dzamtje. hilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta. grle se i opct si' cestitaju.ram. da kupi sto ce trehati za sutraAnji blagdan.dzamije kuei.tarci obaviLi svoju jutarnju molity~." I~ toga . ako ikako moze. dogju.. dZamije se i dueaui rasvijetle. naran~e i drugo juzno voce. pijacu. su 'aksam klanjali. vlada u svemu muslimanskom svijetu. Toga dana puste su kahve. To ucenje ili citanje kur'ana traje jedan do dva sata. u zavadi. pa da bude kafa i limunada . Siromasak. dok ~e i opet mlagjak na nebu ne pokaze. Poslije akSama zadnjega dana ramazana. iii rnu koje zlo neinio.zapucaju topovi. izlaze iz' dzamije. mujeziui pozivaju Sa munara narod na jutarnju molitvu. daruju sirotinju.- 36- njim.. a narod se zuri u n'ovim 8ve(!anim haljinama. a poslijfj toga jedu. Ako je ko 8 kim. zabavljaju sa kao i ju~e. se tri dana. Kada 8U musl. Vee rano u zorn . za bajram. Veliki iIi r~zanski ~ajram slavi . a onda ga spremaju do slijedecega bajrama.. Tako to traje punih trideset dana. a post prestaje.idu us. . Gim ugle. a kada. limunove.. neka rnn oprosti. javljajuci radosnu vijest. to jest iza sezdeset i dcvet dana posIijc velikog bajrama. lete brzojavke s kraja na kraj. a poslije vecere lijezu na P9cinak. ne idu vise muskarci na sijela niti u kahve. nego se svak z~ri u earsiiu. Kupuju ponajvise meso. i c'estitaju si megjusobno rije~~ma: "Baj-ram mubarekj olsun". mora B6 sada snjim izmiriti. da si za taj dan pribavi' novo odijelo. I Kada sunce zagje. da se Bogu pomoli. koji dolazi iza dva mjeseca i devet dana.' idu jedni drugi$& ad kuee do kuee. pukne opet top. . Kada 8U jeIi. ~afu. jer ce 8utra prijatelji i z:oanci dolaziti da cestitaju. jer ga mnogi nose sarno n& baj. a ako ga je uvrijedio. Mir i Iju~v mQ~a da. . Kod kuce veceraju.daju mjesec. I najsiromaAniji musliman na'stoji sada. da mogu antra zorom u dzamiju. isto je tako velik bJagdan i mali bajram iIi kurban bajram. a nastao veliki iIi ramazanski bajram. a zove Be mUkabelfa. "Zelim ti sretan bajram.

'0 ~ . o = .

da obilazi sveta mjesta? Zapovijeda IUU Bam pejgamber Muham~d a. Zivio i svoju vjeru naneao.. kao da me je posjetiu za moga zivota. idu kucni starjesine svojim kuCama. da kolju kurbane. Ko me posjeti nakon moje smrti. I da se Bog nije Rmilovao Ibrahim pejgamberu. Iz zahvalnosti dakle i u spomen toga dogogjaja. v. dok nije bilo dobrih puteva. pa da mn nije poslao ovna. da se ne mora kiniti ni ona. naime .37 - slavi se n spomen. kao da ga kolje. jer toga dana dolaze hadzija iz svih zemalja muslimanskoga svijeta. U prijasnja vremena.) Caba ja iii Kaaba arapska rije6. Narod se i opet obuce u sveeane haljine i ide zorom u dzamiju. jos bi se i danas ljudi Bogu zrtvovali. premda neki odu prije. da moze.8vako dijete. svoje zene i za . Kucni starjesina zadrzi za sebe i za svoju obitelj sarno fitraznji but i desni bubreg od svakoga kurbana. mora za 8voga zivota otici na Cabu*). To je ime glavne d!amije. do smrti opskrbiti sebe i svoju obitelj. ni njegove sluge. kolje 8vaki odli~niji musliman pretila ovna iIi kurbana. kretali BU hadzije iz Bosne i Hercegovine pet. naeiDe u zemlji male jame. a neki i kasnje. Bogatasi kolju kurbane De sarno za sebe. tome sam dUZan biti sefaa~ija. s. to jest on mora hodoCastiti u Medinu i Meku i pohoditi Bveta mjesta gdje je njegov pejgamber a. klanja dva reeata. 8to vise i za ono. uzme noz u ruke i prevuce ga ovnu ispod vrata. vrijeme. v. ako BU htjeli. koji veli: "Ko ·posjeti moj grob. Kada BU klanjali sabah. da na. s. da se . da ga zrtvuje umjesto sina. Svaki musliman. parobroda ni zeIjeznica. nego i za. Abraham. na Bozijn zapovijed htio da zrtvuje svoga sina Ismaila. sest i vise mjeseci prije bajrama 11a put. da u nje krv curi. iIi da ju psi i druge zivotinje lizu. Prvi dan kurban bajrama osobito je vazan za to.po toj krvi gazi.. za8titnik.. A ko zapovijeda muslimanu. a onda ga ko drugi u ime njegovo zakolje. kad je Ibrahim pejgamber. lsaka. dakle i iz Bosne i Hercegovine u Meku i ondje koljn kurb~ne. koji je stekao iIi naslijedio toliko imetka. koje je tek ozivjelo u utrobi materinoj. koga je zaklao. Prije nego ce kurbane klati. a sve ostalo meso podijeli siromasnim komsi-' jama i drugoj sirotinji. u M~ki . Ko ne moze da sam kolje. jer je grjehota." Hadzije iz Bosne i Hercegovine polaze na put obi~no cetvrtoga dana ramazanskog bajrama.

iza njih ostali narod. kad se spoji Sam. koja su doduse svim obskrbljena. Cas ga obuzme odusevljenje i cuvstvo. izlaze hadzije iz dzamije i krecu na teski.mozda za uvijek! Ah kad hi im sarno mogao preliti i malo 8voga cuvstva.a Dosase u grudima. kada da krene ODom stazom i ODom mjestu. poglavlja iz kur'ana. Eto boreci se s takim mislima. pa neka se znade. hodze. ako ondje umre. Okrijepljeni i ojacnni zajednickonl dovom. znanaca i . anlin. jedni lale. "Tezak je to dan i domacinu i putniku i njegovoj kucnoj celjadi. za koju su se 8vojski zauzeli mnogi turski prvaci i za koju je sultan Ab'dul Hamid I. Iza· toga pozove on svu svoju akrebu. znance i prijatelje na rueak. sto i oni ne mogu U p08veeenu zemlju. i Meka zeljeznicom. age i drugi odlicnjac. sto ce komu iza njega ostati. ako je U ODom mjestu. Put u Meku bice dakako jos mnogo laglji i kraci. rodbinu. a da svoju djecicu od pusta ushieenja ni zagrliti ne moze. da se snjima prije odlaska jos jednom porazgovori i oprosti.oa_ sijetnamu. jer mu Bog moze u onom kraju dU8U uzeti.i. pogje on. a najposlije djeca iz Bvih mejtefa. Damask. koje cijelog svog vijev. a kraj Djib muftija. Prije nego ce hadzije krenuti 11a put. ali djeca su to. jer }to zna.daleko odlazi. a u kuci Bve -. ali gube svog dragog hahn -. Cas opet sjeti se svoje nevine djecice. njega nestane. nego da im habo nekud daleko .udari u pla~.prijatelja. Suze u o~ima i iskrenu tugu opaias na lieu njihovib rogjaka. utjesio hi ih. jer rijetke RU snage~ ~oje to mogu podnijeti. oporuku. hoce Ii ih ikada vise vidjeti i njihova milu rijee • .~ I - 38- na prvi dan kurban bajrama. prosipa biserne suze' niz . hezi. molitvu. ktidija. pa say sretan i ushieen uz h: '}iiDU dovu." Tulna je to. zazareno lice. a drugi lale hadzije. a say narod klanja zajednieku dovu za sretno putovallje novim hadzijama. ODa ne znaju nista drugo. stignu u }Ieku. sto je docekao dan. Hodze nee pred djecom nekoja sura. nacini skoro svaki .mozda gotove sirote . jedva ih sve pomiluje jcdnim suznim pogledom i jedva promuca: "Halalite djeco!" a u taj cas grkne u avliji mnozina grla: "Allahu ekber! Allahu ekber!" "Bog je najveci!" Kola zvrknu. koje je tako prepunjeno slasti svetih ideala. Hadzije idu naprijed. daleki put. ali vjerom zadahnuta povorka. a djeca im glasDo odgovaraju: "Amin. darovao znatnu svotu novacs." : Iz kuee idu hadlije u dZamiju.

Insno je. Hereegovinu. a ouda se ukrcaju u poseban parobrod i zaplove preko sinjeg mora. dobri prijatelji.uvati od svih zala. Cijelim putem. ko zna. kad nakon toli llaporna puta ugleda u daljini :T.0 Boze! To je harem Tvoga sveca. da i ja budem dostojan pejgamberova . A nasi hadzije stupaju ravno i ponosno. Radi silne danje omare. da suo u Bozijim rnkama i da ih. Kakovo CllvstVO osjeca hadzija.Kod Port Saida zaplove u Sueski kanal i domalo stignu u Bahri ahmer~ Crvel10 more. a putuju sanlO u vecer i po noei. 'kuda hadzije prolaze. Ako je u rnjestu zeljeznica. U onaj rlHn. 11 koji krenu hadzije iz Sarajeva. sto im je od Boga sugjeno mimoici nc mo~e. ne ee Ii im vruci Samum vjetar raznijeti UD10rllO kosti na sve strane . da pristupim tudi! Neka mi to bude stit. oplijene. pa zaustih: . al veseic duse. Boze. sjede nase hadzije za najvisc vrucil1e pod eadorima. jer su si svjcstni.. u ovu krasnu Bospu ponosnu i krsnu. Ko zna. sveca Muhameda. jer zaostane Ii koji. Ovdje moraju lladzije biti na okupu ioprezu. hoce Ii se olli ikada Yrati1i u zemlju otaea svojih. izlazi pred njih siromasna Arapcad. prati ih narod do zeljezniee.idinc grada Medine. Vozeei so tri dana kroz Crveno more. udijeli mi sreeu. to je sveto mjesto. Braea. koja tuda viada. u kojoj je turbe. D10lcei sadaku. Odavde idu obicno svi u Trst. ono. i u kojoj su toliko radosti i . lijepo nam opisuje jedan arapski putopisac. koju povecava ugrijani pijesak. silazio! D~pusti mi. krecu hadzije i iz drugih rnjesta u Bosni i Hercego7ini i sastajn se u Bosanskom Brodu. Prije nego ce hadzije u zeljeznieu. koji ce me saC'. To je luka.ni za grob im se ne ce znati. gdje je Tvoj vahj. nesto me i nehotice potrese. prati ih do izvall rodnoga mjesta..- 39- cuti. mirnu i ozbiljna liea.zalosti. Boze. Tezak je to put radi silne Yfucine. da se priprave za put lla devama u Medinu. Ovdje se hadzije iskrcaju i ostanu tri do cetiri dana. poruka. dodju hadzije u Jambok. l\'Iedine. dobra i zla prozivjeli. baec megju skolsku djccu nesto sitnoga novea i za ~~S dva nestalle ih u daljini. znanci i rogjaci prate ·ih i dalje. a bogme i ubiju. a ako nije. da ga Arapi ulove. koji veIi: "Kad ugledah zidine grada Medine. ne co Ii na moru ili u vrucoj arapskoj pustinji postati plijenom nenadane slllrti. Ko Zlla. milostinju. a cesto i do gralliee njihove domovine. kako se tome casu i pristoji. u kojoj Stl se rodili i uzgojili. mutna aka. mauzolej.

vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao klicuci: "Boze spasi mi narod!" Kad hadzije dogju u Mediou. da dostojno pristupe grobu svecevu.- 40- sefaata! To je mjesto. gdje je u borbi za nju. Kada su hadzije proucile zahvainu <lovu na grobu sveea Muhameda. da su mogli zivi i zdravi prispjeti. da se operu. namah se raznim jagovima. groba Bozijt'g poslanika. gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao. idu u mesdzidel. a onda kod rev z aim uta h her e. klanjaju zahvainu molitvu.haram iIi mesdzide Grob Hazl'aU Havve u DZidi. ljube zemlju. a onda se obuku u nova odijela. mirisnim tekucinama. sto im je Bog tu milost ukazao. Kada su se okupali i obukli. idu najprije u banju. nebij. kupatilo. krecu u Meku u znak hidzreta iIi putovanja sveea Muha- . pejgamberovu dZamiju. kuda je pejgambcr IlJdao i nauCao.

provodici. koji hadzije razmjestaju po konaeima. koji BU po sest arsina siroki.vve. koji traje deset dana hoda kroz pjes~anu pustinju. do koje. U Meki je najsvetiji hram svih muslimana . Do zida je poredano iznutra u tri reda pet stotina mramornih stupova. a za tim idu sedam" puta od Merve do Safe i od Safe do Merve na uspomenu. kako je Hadzera. a odavde parobrodom u Dzidu.t pustinjoID u Meku. Bejtullah obilaze sedam puta. a drugi novi natrag u Jambok. Kada hadzije dogju pred Meku. Medine u Meku. zcna Ibrahim pejgambera hodaIa.L svih drugih vjeroispovijesti strogo zabranjen.) Dva su puta iz. Taj harem. 8to im ustreba . Bosanske had!ije putuju skoro uvijek novim putem. Eve. vraeaju se hadzije u svoje konake. koji ih vode po Meki.Caba. krecu na devama u Meku. sjaAe a deva i pjesice idn u taj 8veti grad. dok svane prvi dan kurball -bajrama.U sredini tog harema llalazi "se Caba Bejtullah. koja nosi velike poklone od sultana.Meke i Bejtullah . i koji se brinu da hadzije dobiju Bve. od zidova haremskih vodi sedam puteva. trazeei po pustinji vodu za svoga sina Ismaila. da svega ima oko stotinu pedeset turbeta. iIi mahnef. Posjet . Pred njih izl~ze iz grada delili. Star"im putem. da ih prime 11 priregjene konake. da kod Bejtullaha ..- 41- mOOa iz Medine u Mek~ (622.c1akle kalauzi. krecu u skupovima prem~ Mebdzidel haranlu. Kada su to ucinili. Kada su se hadzije u hanovima odmorili. ponajvise u hanove i cekaju. pak u Dzidi pohode grob Hasreti H&. docim je pripadniciQlf. a iz Dzide ope. Evo kako nam Oahu opisuju Edhem-Riza: "U sredini varosi Mece na uzvisitu mjestu jest Mesdzidel haram.' te ima devetnaest vrata i sedam munara. to jest harem. Posto su se hadzije u Dzidi odmorile.vi- . ogragjen zidom dvadeset arsina visokim 'ua sve ~etiri strane.Cabe dozvoljen je sarno muslimanima.'. a cuva i karvan od ar~pskih napadaja. putuje mnogo vise hadzijR. Ona je .' Ovi su megjusobno spojeni lukovima. a putuju ponajvise Doeu radi silne vrncine. a sirok tri stotine' i sezdeset arsina. tnda prolazi i carska vojska. Delili BU ljndi. dugaCak je cetiri stotine. jedan stari pustarom. po Is. Put iz Dzide u Meku traje dva dana. te svaka tri nose po jedno turbe tako. Kubeta BU ava' ispisana i ukraAena raznim bojama.Cabe obave BVOjU prvu dulDost.

a od tala odignuta cetiri arsina. osobito u vecer. jcdnog skupoejenog drveta. a srebreni se pas skali i od njeg se Bkuju prstenovi. koji ~. I kad . Megju stupicilna ograde vi:.e svjetiljkc. Stari zastor ostajc cuvarima harema lla poklon.- 42 ~ soka dvadeset i osam arsina. od ovog d? samskog dvadeset i dva. a cetiri joj se co~eta zovu: HadzerulEsved na istOCDOj. nazvan Hadzrrul-Esved. to jest obilazit. Caba sa svake godine prekrije novim zastorom. odaklc se pocimlje tavaf ciniti. pripane stari sejhovima. otvara prekrC:\san pogled na Bejtullah-Cabu. a izrezana zlatom i srebrom. 0(1 samskog do jemenskog tridcsct i jedan. \ Vrata Bejtullaha nalaze se na sjevero . Ovo ie ujcdno mjcsto.i Cabu. Ona je i prije islama sluiila Arapima kao bram. kojinl hadiije obilaze okoBejtullaha pokaldrmljcll jc crninl mramorom. daje svake godine sultan. cija jc rodbina i svojta tako siromasna. koji se u Misiru izragjuje od erne Bvilc. kao nasljednik Muhallledov nB. Po sredilli toga zastora izvezeno' je srebrom jedno sure iz kur'ana. Irak na sjcvcrnoj. te je sirok devet arsina.. . da se njilna pokrivaju mrtvuci. Put. U istocno je cose uzidan znalneuit crni kamen. Posto hadzija pristupi tu~ poljubi taj kamen~ te ouda ide Iltl deeltu s1ranu i obigje Cabu do sedanl puta. pa ga njegovi vojnici. a oni ga u komade razrezu i hadzijama prodavaju. podrug arsin. zcrul-Esveda dvadeset arsina. dar... koja dijeli Uejtullah oJ Mcsdzidel-haram:l. pokriti.uvaju i nadgledaju Bejtullah-Cabu.istocnoj strani izmegju Hadzerul-Esveda i coseh\ irakskog.koji Bejtullah-Cabu sa sviju strana z:\stre. da ne moze kupiti cohe. Taj je kanlen dignut od ~'tla. kada sve Bvjetiljke gore. te su nacinjena od sadza. koji se razno~e kao llajdragocjenija uspomena po svim krajevi~a. Kada vojnici donesu llovi cilim. Oko Bejtullaha-Cabe jc pozlacena ograda. kada prate hadzije na Cabu. salnsko na zapadnoj. Visoka BU sest arsina i tri i po sirokn. tc je po njemu ovo eose dobilo svoje ime. koje pase Cabu naokolo. V cliki svileni cilim. Hose. pa ti . Ostali je prostor posut pijeskom. te su u njoj drzali razne kipove. Od Hadzerul-Esveda do coseta irakskog ilnadc trideset i dva arsiua. ~a tima eilimima hadzije klanjaju iIi ih poklone svojinl dZamijama kao vakuf. Cabu sagradio je Ibrahim pejgamber.se. a jl:lmCllsko cose na juznoj strani. a od jelnenskog do Hacl. k~jom cc pokojnika. u.

Kada je Ibrahim pejgambcr popeo HadZeru i aina joj na devu. znakom. ~ade joj ono kruha i vode. stane zegjati i gladovati. njezinu robinjicu. to je to vrelo dobilo ime ~:! Abu zemzem. ~to da ucini? ~og IDa rooe da Ha~eru i -:~l njezino dijete popne na devu.to jest bude naregjeno. Ne daleko toga mjesta bila su dva gradiea: jedan se je zvao Merva. napij se te vode i nasitiCeA se. Nakon t. koji joj uovikiv8se: "Ako si gladna. Damask. a robinjica zancse i rodi sina.a. Poslije nekoga vremena ne mogne se Saril slagati sa Hadzerom. Hadzera je tr~la Cas prema l\Iervi. komu nagjenuse ime Ismail. ne hi Ii gdje vode nasla. Zdvojna mati tra!ila je vodu~ ali je nije mogla naci.dZera sa djetetom pojclakruh i popila vodu. Kada je l:Ia." Evo sto na~ po prilici svete knjige kazu 0 postanju i sagragjenju Cabe: Ibrahim pejgamber imao jc za ~enu Sarn. napij se i ozdravi6eA!" K6d toga vreia ostane Hadzera punih' trina~st godina. Poslije postane ona k'blom -. pre~a mjestu. da devu kuci dovede. Ibrahim pejgamber iSao je za Hadierom.nimi Hadzeru i silla joj sa deve. pa povi(!e: "Zem. a ono stalo od zegji umirati.. deva Bozijinl emerom. Jednoga dana rece mu Sara. stanc. Cas prema Safi. kcer Nahoyu. da im dade neito kruha i vode i da ~. da joj voda dijetc ne ugusi. pa sve kIju~.Ona je tako sedam puta isla od Merve k Safi i od Safe k Mervi. kocijaAi.43 - Arapi kasilje primise islam. Ona se uplasi. zem!" "Stani stnni!" Posto se voda zove arapski abu. s robom na .> pusti devu. ako si zedna. Kad su d081i u jednu pustinju. Gdje deva stane. opazi da je djetctu ispod noge iz pijeska vrelo provrelo.rinaest godinit progju tuda neke kirajdzije. i vrati se svojoj kuci. da ozeni Hadzeru. krene ona iz Sarna. kraj djeteta prolazila. I Odmah za tim za(!uje Hadzera glas iz have. napij se i napojices se. ona i nadalje osta kao najsvetije rnjesto njihovo. a jos nije imao dJetcta. a drugi Safil. ako si bolesll!!. gdje je Ibrahim pejgamber zivio. ali nije mogla vode naci. vazduha. da se svaki musliman kada klanja okrene prema Cabi.a· Ibrahim pejgamber . a dijete jojpocnc od gladi i zegji plak:ati. ondje da ih akiue i ostavi. Ne progje dugo. neka ide kuda boce. Vee mu je bilo sto i pet godina. a Ibrahim pejgamber umoli Bog£!. koju joj je neki kralj poklonio. Kada je i s~dmi put . da mu u snu javi. gdje je danas Meka.

neb je ne trazi po zemlji. da ima cudotvornu moe. U spomen. Taj se kamen vidi jos i danas. da trazi svoga jedinca. Oni au bili vrlo zedni i gladni. kOIDsijama i znancima. Oko Abu zemzeta stane sada Ibrahim pejgamber graditi grad.' oni gaO kirajdzije i njihovi potomci nasele. kako nad jednim mjestom g. kako je Hadzera traziia vodu' za se i za svoga sina. dovrsio. evo ti sina i ti ga kurban ucini. Kada je Bog stvorio /. U to sagje melee Dzebrail. idu hadzije. Oni BU trazili vodu. Kad je ona cula. Sada on udari nolem o kamen. sedam puta oko Meke. Kada je to isto i trece noci usnio. Tako je dakle Ibrahim . a u raspuklinu turaju hadzije ruke na uspomenu toga dogodjaja. Putujuci tako. a bilo jEi i mnogo bolesnih megju njima. da svoga sina Ismaila kurbRn ucini. 'Oni pogju onamo i nadju vrelo.pejgamber utemeljiteIj Meke. Kada smo g~vorili 0 stigragjenju Meke i 0 postanju Abu zemzeta. Had~eru i sina joj Ismaila. nego neka je trazi u havi.Esved. da je imaju. ali ne mogne djetinjega vrata prerezati. da reknem.rni kamen Had~eruI-Esved. a oui ju ollda kuci nose i dijele svojim rogjacima. nalijevaju vodu iz Abu zemzeta u Iimene posude i prodaju je hadzijama.-44devama. . U isto vrijeme usnije ~brahim pejgamber san. a sejhovi. Dvadeset i cetiri koraka od Zemzem kujije je glasoviti ('. ali je nijesu mogli naci. koji je uz Oahu Bejtullah najveca 8vetinja Bvih muslimana. kao ions. na kome mu je sin klecao i rasijece ga ozgora ·do dolje. a bolesnici ozdrave. iz dzenneta i donese crnoga ov:na zlatnih rogov~ koga Ibrahim pejgamber umjesto sina Bogu zrtvova. iIi po nasem racunu 50·25 metara. Oni se napiju te vode i avi se napoje i n~site.." . a kad ga je. dile Be. koji paze na Meku i cuvaju Oabu i crui kamen Hadzerul. Voda iz toga vrela vrio je dobra.olub kruzi.o koj~ i 0 HadZeruI-Esvedu. kada do umiranja dogje. dogje do onoga mjesta. sto joj inuz govori. sjedne na devu i pogje. a muslimani vjeruju. Abu zemze iIi Zemzem kujija pokrivena je dana~ ~ubetom. gdje j~ bila Hadzera sa sinom svojim. Gabrijel. u kome mu Bog zapovijeda. da ga Bogu zrtvuje. rece mu: "Ako je takova zapoviied od Boga. " On uze noz da sina zakolje. a duboka je sezdeset i sedam arsina." Svi ~d pogledaju prema nebu i opaze. pa joj rooe sto je usnio. U to ce reci jedan od njih: "Ko trazi vodu u pustinji.

stoga i pokrije 'svjetina toga mezbeba. moram reci. schizme. koji ide oko Meke. Dosavsi u Arefat obnoe' po hladovini. : . i to dooekle. Ali vratimo se k nasim hadzijama. vee je najglavniji ovaj 'dan na Arefatn. kako dogje do Hadzerul-Esveda. sarno po obredima. Taj se dan zove: "Jevmi arefe. kako se obicno ljubi. Taj je kamen bio u pocetk'u bjelji od mlijeka i svjetliji od sunea. kada se hadzije sa Cabe vrate. po prilici jedan cetvorni kilometar. Hadzerul-Esved je danomice crniji i tamniji.. uzidao ga je u gradski zid tako. jer. svima je islamskim mezhebima kur'an sv. "Kad se skupi toliko hiljada hadzija u Meki. a druga izvan gradskoga bedema. Da ovo razumijerno. Razlika je D. a isto tako oi opreke. pismo.r reze. To je poljana. da se muslimani dijele na cetiri mezheba iIi sekte. nema ni he.nije ostala ziva duAa. mjesto ud«ljeno tri do cetiri sata na istok od Meke. Ali megju tima mezhebima nema ni izdaleka onoliko razlike." U had! kao duznost ne ubraja se dakle sarno posjet Medine i Meee. iznio je Boziji melee iz dlenneta Hadzerul-Esved na zemlju i metnuo ga na ono mjesto. pre izmegju naAih musliIDana. Svaki hadzija. to je on eve tamniji i crniji. koja se prostire podnozjem Dzebeli Rahmeta. dotakne ga se dlanovima 'a onda ih prevuce preko lica i ruku do lakata. ne ljube ih vjernici u ruku. osvanu oni tu uoci bajrama i ostanu cio dan. kao kad abdest uzima. ito nasi muslimani 'kod molitve ruke .: . koji spadaju imami Azam iii kako neki kaln. 'ljudi vise dotieu. a. jer ni jedan muslimanski ·mezheb ne -izmjenjuje karaktera islama. U islamu nemo. krene'sav onaj svijet dva dana'prije Bajrama u Arefat. te ga. prima na se ljudske grijehe i sto ga se' . kao sto to opaZaIDo kod'raznih kr§eanskih vjeroispovijesti. velika. a to za to. a zvao Be je Almaz. Muslimanski mezhebi razlikuju se megju Bohom. 8vi se bezuvjetno dr!e zapovijedi kur'ana. Kada je Ibrahini pejgamb~r gradio Meku.' Adem pejgambera. jer su Be oni doticali Hadzerul-Esveda. gdje je danas Meka. Nigdje ciniti se . nego u dlanove. Radi toga. Ulazak na Dzebeli-Rahmet dozvoljen je sarno Safi mezhOOn. da je jedna polovica ~ila UDUtar. otpadnistv&.- 45- . da rou grijesi na kamenu ostanu. raskola. Eazem mezhebu i imami &ii mezheba sarno u tome. vee je 8ve doslo na ovo polje i pritislo ga.

ha. ogromni skup svijeta. ·zna~ce i rogjake. Velieanstven je to i rijedak prizor. kurbane kolju i dove uce." Dok llase hadzije tako kroz sva tri dana kurbanskog bajrama sveta mjesta obilaze. lijepoj varosici. te odmah koljn kurbane. vrhovni sveeenik. godin~ izradi. razna platna. da tavaf cine Oabu i odlnab se opet vraeaju u Minu. Kada su had~ije kuci dosIe. Ta tri dana udara muzika. Ovdje 'se klanja aksam i jacija z~jedno. pa se krene dalje pG noei i osvane u Mini. -knu. a puske nikad i He prestaju. Sad se krene sva svjetina prema Meki u mjesto Muzdelifu. jer cijela okolica snese sve rucne radnje. . Onaj namaz. ve~ivo i t. Cijela se varosica pr~tvori u najkieeniji istoeni pazar. Velicanstveno je poglcdati taj silni. dade se znak. Gore imam neprestano u~i.d~ije dolaze. Sto Re za. Tu dakle hadzije osvanu na bajram u jutru. a donose itn ponajvise lijepa turska odijcla. . misak. u dusi se ragja ueko tuvstvo.vlja snjima i ~ slavlju ih 'prilti "kucl\m ujihovima. koji se obicno na bajram klanja hadzije nijesu duzne. Kad . Tako to traje do zapada suncanog. pa kad je potrebno u stanoviti cas. pale se rakete. to se tu izloii. Tu se hadzije zadrze sva tri dana bajrama. kada ce ih ugledati. koji za to vrijeme uei. doeeka ih skoro say ~uslimanski svijet iz njihovog rodnog mjesta..rug' sahat. a ostala 8vjetin& pritisne polje svojim eadorjem. 'djec~~. obicno bajrakom. U IlJOJ osim ova tri dana bajrama niko ne stoji.. od koje do Mece ostane jednn do pod. a stotina hiljada grla u jedan mah slozi: "Lebbejke!· -AIlahume lebbejk!" Cijelom se poljanom razlijezu ovi pobozni usklici. pucaju topovi. d. Hina ima do tri stotine dobrih kamenitih kuca.46 drie prCB sobom tako. kojc se ovdje dobiti nc· mogn. pa ti od pusta nekog ushicenja suza udari. One kuee uzmu· hadzije pod kiriju. kadno se topovima objavi svrsetak. sree ti se umeksa. da gledaju u otvorenc dlanoY<:. . sastaju se njihovi jednovjorlli~i u dpmovini u dzamijama· i uee dove za sretan povratak svojih badzija"a onda te§ko cekaju dan i Ca8. Drugi i treci dan hadzije su duzue tavaf oko Cabe a trecim danom u veeer svrsavaju njihove duznosti. samo Ato svaki dan odlaze u Meeu. Na vrhu Dzebeli-Rahmeta stoji jedan imam. ljubi se i pozdra. . daruju ~ene. ali se za to za ova tri dana pretvori u najz~vahniji grad. dociin ih oni iz ~i Bafi mezheba niza se spustaju. Tu stoje od podue do ieindije. l. amber i 'druge stvari.

makar da i nijesu hili un ~~.' Ali 'ne sarno da bradu Dose hadzije. a na drvetu marama. znao je. kada C. Kada se je kuci vratio. pogje da uzme abdest. Kada je molitvu svrsio. ode na vreIo. ltao i njegova. kQji BU prije pili kakovo OPOjllO pice. 0 a je svaki dan dolazio na to vreIo. skin'e maramu.'co u buduce zivjeti kao pravi. ali i njegova marama naparana. . cestita i postena. Drugi dan krene on bez marame u Meku i kada je onamo doMo. koji strogo zive po 'zd{onu Bozijenl. Jedne godine naumi on.". jer je to jos Adem pejgamber naredio. da pokaze. ali nad onim vrelom drvo. Svaki onaj musliman. sRvrseni muslim. a onu lipu. uzme abdest i pomoli se Bogu. Ali ne sarno da narod svoje hadzije postuje i da ih sa pocitanjem susreee.o na put. zovu h..- 47 Karod u Bosni i Hercegovilli vrlo postuje svojc hadzije. ozhiljna. On se tOIDU zacudi. da je to Bog eudo ueinio. pustio je bradu. iIi se inace I:\ijesu strogo drzali zakona Bozijih. kao i ona U Meki. On je sad malo napara i ostavi je gdje je i bila. Za to bi se covjeku. Kada je hadzija umro. da ce na Oabu. a ispod te lipe teklo je vrelo bistre. kako rou je ovaj hadzija omilio. To se turbe i ona lipa jos i danas vide odmah iza grads na desnoj strani drum~l~ koji vodi iz 'Banjaluke u Jajce. pod kojom je abde. Hadzija je najuglednija osoba . Brada odaje covjeia plemenita. da ce se popraviti i da . BtO sve starije i uglednije muslimane.u dzematu. . sagradi mu narod turbe. koji je naunlio ua Oabu. Blizu njegove kuee rasla je velika lipa. koji je pustio bradu mDogw toga za zlo uzelo. vidi se i po tom. Bradu' moze pustiti kadgod 'hoce~ ali u najvise slueajeva puAta' je na jedno cctrnaest <lana prije velikog iIi prije kurban'skog bajrama. kako fin je ovaj iIi onaj hadzija omilio. . koji nose bradu.t uzimao i Bogu se ~olio. uego su oni i Bogu dragi. pusti bradu. da mu do . za tim stariji i· ugledlliji muslimani. a ono njegova pa njegova. ode kuci'l ali zaboravi maramu na onoj lipi. prozva hadzijinom lipom. da ljudima pokaze. nego je pustaju i oni. tu je abdest uzimao i Bogu se molio. Kada ovakav Covjek odluci. pak je Bog vee vise puta cudesa eillio. U Banjaluci zivio je prije neko stotinu godina neki vrlo pobozni covjek. . Kada je to Darod vidio. U predvecerje onoga dana.Ato se lahkoumnoj mladezi raao oprasta.adzo iIi hadiifa. ciste vode. Koltlfo nasi muslimani drzc do brade.

Ako se ovakav covjek otsele uvijek strogo drli zakona Bo!ijih i sveca . limunadom i ~erbptom. dogodilo se jc vise eudesa. Mjesec. obii!no plave. pa i inovjerca. !Ievludi serif siavi se na uspomenu one noei. Od onda pa do konca zove Ie mevlud. unuk Abdul Muttalibov. gdje mn berber prema propisima vjere obreze bradu i brkove.1 - 48- bajrama malo poraste. da ee s pravoga puta saei. ako je u dIamiji. Neki ga pije iz maStrafe. u kome . Uoei mevluda upale se kandilji na m~Q.. uopce ako zive ~ivot krjepostan i Bogu ugodan.ar:ama kao i u. te im daju. a praunuk Ha8imov.Muhameda. a znaei rogjenje. naime do roejendana Muharned pejgambera. . On potje~e od plemenitog roda" Korejseviea. Cast za njega i pred Bogom i pred ljudima. zvao ee je. a neki iz ibrika. Bve svoje znance. do drugoga. se 16 Muharned pejgamber rodio. Mevlud iIi bolje mevludi ~erif je arapska rijec. Na prvi dan bajrama iza' kako je narod 8abah u dzamiji otklanjao. cestita pokajniku ne sarno bajram. vjernici glasno odgovaraju: Amin! Amin! Kada narod izagje jz dZamije. rebiul. kada se je Muhamed pejgamber rodio. veli Be. kako vee na koga reda dogie. crvenkaste iIi zelenkaste boje i idu od jednoga vjernika. da piju ovo Aerbe. ali to ime nosi on danas sarno kroz prvih jedanaest dana. rogjake i prijatelje kuci svojoj. . donos~ ljudi. a rodio se je u Meki. ~to znaci. evel. One noci. a onda ih ~sti kafom. Sva ta ~udesa u·cinio je :aog za to. a to je naravno velika. ako je imncniji. u ponedjeljak 12. vikne on pred sakupljenim narodom: "HodZa prou~i mi dovu na bradu!" HodZa ce svakom rado "bradnu dovu" prouciti i dok hod!a uei. da je postao zrio iIi savrlen muslim. nego i bradu govoreei: "Bajram mubarekj olsuD!" a onda: "Mubarekj brada!" a on im odgovara: "Allah razi olsnn!" Iza toga pozove on. rebinl evela. palt se ne treba bojati. ie da donosi na svijet cistu nauku Njegovu. . ramazana i ohaju bajrama i pale se sve vrijeme dok mevlud traje. kada s~ je Muhamed pejgamber rodio. koji mevlu41 daju~ ierbe u ibrieima i maAtrafama. da je stekao ruzd u vjeri. Kada 80 mevlud u dlamijama uei. kak~ rekosmo. CaSama. da je Muhamed Njegov Ijubimac i najveci pejgamber. da pokale ~vt­ jetn. ali Ce . Muhamed pejgamber bio je ~in Abdulahov.

gledaj mu na pamet. jer njegova vjera njemu. Da. odani su nauci. ali ako ne mogu nam dovoljno znanja kod'."Uci od onoga." TIi: "Kada se skim druzis. a znanje tebi. kako je mati Muhamed pejgambera." Vjera zapovijeda muslimanima. imaju vrlo. nego njihov smjestaj. muslimana. Berbe piju vjernici na uspomenu. Najvcci Boziji poslanik' i milosnik Muha~ed pejgambe~. koji vjeruju u jednoga Bogs. koji no hi trazio nauke. a na po se za Arapima. lijepih misli 0 8vemu eto je ljudima korisno. a na FO . drago vjere i narodnosti. angjeli.. da traze nauku i znanja naj"": prije kod muslimana. Iza muslimana valja im dakako nauku· potraziti najprije kod ehli kitaba. u kojima ima. Svi muslimani uopee. To oni cine na uspomenu. neka ga potrazc kod koga drugoga.-. To cine iz dva uzroka. metnuti svoju vrlo tanku maramu od beza na grljak od ibrika ili na casu. nekim drvom. prvo." Arapi. zatrazila i ispila casu serbeta. kada ga je rodila. uzmi je Makar i iz usta: visebozaca. Nauka je fars. koji ti znanje daje" jer: "Znanje jednog~ covjeka nije sarno za njega. a no na vjeru. kadili i skropili majku Muhamed pejgambera kada gao je rodila.ime kod onih. tamjanom. Kada vjernici ispiju serbe. a onda skrope jednogn za drugim mirisnom vodom od ruzica i drugih mirisnih bilina. pa pije preko one marame. dolaze oni isti iIi drugi ljudi i kade · ih gjuniakom. grijcsio bi tesko i naspram Boga i na~pram dobrih ljudi. jer ih vjera sili i potice na dusevni rad.. nogo da drugima koriRti. kako BU meleci. karanfilom i udgacom. njihov maleni broj. bio on koje mu. ti najinteligentniji i najprosvjetJjeniii muslimani. a drugo jet Un' je to Mnhamed pejgamber preporucio.49 skoro svak prije nego ce piti. radi cistoee i zdravlja. mnogo prekrasnih poslovica i mudrih recenica." Nasi muslima'ni u Bosni i ~He~cegovini zaostali su islina u znanju za svojim istovjercima. Z~ to i kaze imami Ali: "Nauka nije samo za Inuslimana. a isto tako i nasi. a druga: . veli na jednomu mjestu: "Znanje je filrs za svakoga muslimana i mu'slimanku". a isto tako i 0 naucir Jednao njihova poslovica veli: "Trazi nauku od besike do motike". a na drugomu: "Trazi nauku pa makar i u °Kini. slicnim tisovini sto ga hadzije donose sa Cabe. a onda tek kod naobrazeBih viscbozRca. to jest obli:gatna dUZDost za svakoga muslimana i muslimanku i onaj. ali tome nijesu krivi oni.

- 50- l\Iuslimanski imucniji gragjanin. .

to jest desetinu od · svega. sve do okupacije. kmet je od svoga age iIi bega sasvim neovisan. vocu iIi * . a istorija nas uei. koji on sam obragjuje iIi ga daje komu u najam. Bezi. Subase su obicno nesto inteligentniji muslimani. po hidzri iIi hidzretu. tako zvanc cardake. Zakonom od 14. safera 1276. a hrvatskoj knjizevnosti dali vise vrsnih pripovjedaea i pjesnika. Kad dozrije zito i drugi jesenski usjevi. koji je u tako kratkom vrcmenu mirnoga razvitka toliko toga ua. ali mu mora davati trecinu od svega. Osim toga plae. kuiturnom polju ucinio. Oni BU uredili Bvoje vakufe i oSllovali nekoliko novina. pak onda mnoge age. vecinl su dijelom posjednici. Nasi su muslimani od naravi jak. niti moze biti indolentan. age. Da ee se oni Bve to ljepse razvijati. naimc ctac obitelji. sto mu je na begovskoj iIi aginskoj zemIji urodilo. zitu. da gdje Davor svoje krvavo kolo vodi. tu spavaju znanja i umijenja. nije. subaSa obicno dcsetinu in natura i to mu je placa . Na beglueima grade bezi i ag~ Ijetuikovce. koji znad~ citati i pisati. da pobiIjeze sve. zakonom propisanu trecinu. Neki bogati age i begovi imaju u jcdnom komadu toliko zemalja. ima svoj dio zemlje~ koji se zove kmetovsko seliste. dokazuju nam i danasnji uspjesi. ti stari bosanski vlastodrsci i plemi6i. da na I 1jima moze zivjeti i po koja stotina kmetova. pnskom i handzarom. Elemenat dakIe. njihovi kmetovi. Muslimani u Bosni i Hereegovini dijele se na begove. premda ima dosta kmetova i muslimana. bili pod . Svaki kmet. zdrav i dusevno jos sasvinl svjez elemenat i za to ce lijepo napredovati. Na tima zemljama zivu seljaei. i koji s~ razumiju u narodno gospodarstvo. trgovee. Kmetovi su vecim dijelom krscani. sto su sve do najnovijeg doba. niti moze biti za kulturu nesposoban. a imaju vece iIi manje komplcksc zemalja. Takav komad 'zemlje. zanatlije i seIjake. i da od kmetova uberu hak. iIi u njima drze svoje subase. Od ubrane trccine dobiva.a on i zemaljski porez. Oni su popravili svoje skolstvo i osnovali gjacko potporno drustvo "Gajret". duzni su oni. zovc se begluk. on je sl~bodan. sto je na begovskoj iIi aginskoj zemlji urodilo. U tima 'cardacima zivu oni po nekoliko mjeseci Ijeti i u jescn iIi ih predadu zakupnicima. ~to -mu je te godin~ urodilo.- 51 se to.za njegov trud. citluk ili cifI uk.. Obicno u sredini cifluka zadrzao je gospodar sebi jedan komad 2emlje. nije. bilo to u sijenu.

konja. lsto tako ne moze ni kmet bez osobitoga uzroka i dozvole oblasti ostaviti svoga agu iIi bega i prijeei komu drugomu. Tek u. Kmctsko seliste prelazi ou otca nn sinn. NaSi musIimani stanuju vecinom u drvenim ku~ama. ne moze ga beg iIi aga protjerati sa svoga zemljiMa. moze se otkupiti. eventualno i kmet u Posa\'ini. On prestaje biti kmetom i postaje svoj gospoclllr. a ne moze mu niti zapovjediti. ako to beg iIi aga dozToIi i . Musllmanski 'seljak: aga. koliko ce i sto ce koje godine na kojoj parceli posijati iIi posaditi.52 - povreu. ni desetine. Dok kmet daje svomu agi iIi begu propisanu treeinu i :z. pa i zu.emaljski porez. U tom Rlueaju prelazi zemlja s age iIi bega na kmeta.akC' se snjim 0 otkupnoj cijeni sporazumi. ovaea i druge domaee zivotinje ne plaea on ni treeine. od koza i ovaca. koji ju je kupio. njega vrijede ista pravila i obvezc. kojo su vrijedile za njegova oca. novije doba stali su i oni sve to vise graditi kuee od kamena iIi od . ali plaea ddavi brojacinu od sitne stoke. Ako jo kmet stekao neSto novca. Od goveda.

a u gornjem ljeti. Kuee su DliSih muslimana skoro uvijek cetverouglate zgrade. ~ I "1'"• Muslimanski seljak: aga. Starinske su hosa'Ilske. a hile su znakom velikoga hlagostanja i hogatstva. Sto 'ti obicno u oei upada. Perde i dasciee su ohojite zutom iIi ervenom hojom. a na po se muslimanske kuee ozdola nesto manje. Za turske uprave u ovim zemljama.takovih kuea. kakovidimo. i solidnije gragjen. jer tu ima prozora u izobilju. te su izvana i iznutra hijelo okrecite i vrlo ciste. Iz prizemlja vode u prvi hoj obicno uski strmi basamaci. Tim vise zraka i svjetla naci ces u gornjem boju. a i po selima su na jedan hoj. a ima i . cvr~ce }Z t --$ I" /4. Skoro sve muslimanske kuee po gradovima. docim je gornji skoro uvijek od. stanuje nas musliman zimi. Te kuee zvao je narod kulama. u kojima se je poredao prozor do prozora. a sarno neki te neki imao j~ zidanu kueu. drveta.- 53- opekl1. eventual no i kmet u srednjoj' Bosni. stanovali su skoro svi u drvenjarama. a gore i sire i dulje nego u prizemlju. a jos manje svjetla jer· ima malo prozora. kada se uzpnes tima basamaeima u prvi hoj . koja lezi na lijepo izrezuekanim ~cicama. U donjem boju. U donjem je hoju malo zraka. Donji jc hoj u mnogo kuca od kamcna. ~aj basamaka je drvena perda. a. koji je. a zidovi od cerpica CRiegelwand).

. (Da se vidi I kako naSi muslimani umiju da izaberu zgodna mjesta za svoje stanove i zab.vice) .0 ~ Kahva 1 muslimanske kucice na Bendbasi nad Miljackom u Sarajevu.

KuCa u kojoj stannje on sAm. pctero i sesterouglato predsoblje. kamcnim ploeaDla. jer nasi. da onn nije fukarska. na po se u IIerccgovini. knee su pokrivene daskom. Kuruzane leze skoro uvijek na jakim drvenim . gdje nem~ Huma. kasabama pa i u nekim gradovima. da se odnikale u avliju vidjeti no moze. istim krovom sa ku{~nim starjesinoDl. To je ne sarno lijepo i prakticno. U onim krajevima.ebnu odaju. a sarno u vrlo rijctkim kucama naci ces i to od novijeg doba stednjake (Sparherd. nego bogataska kuca. a U onima. iIi kako lleki kaill ahar~ a gdje mu stoji obitelj. tri. Imueni ljudi. Kako nasi muslimani vrlo ljube" prirodn.om visok plot iIi tarabe. nc pazc muogo. po gorskim obroncitna i d'rugim zgod" nim mjestima. smjestio je nas musliman mcgju tarabe i kuruzanu. odakle se pruza Iijep vidil~ na sve Btranc. U jednoj kuci stanuje gospodar sam i docika u njoj svoje znance i prijatelje. a osobito ugledniji bczi i age. da se u avliju' ne vidi. a u drugoj stoji fin obitelj. da au im kuee na drumu i da se redaju jcdna do druge. Odlicniji i bogatiji begovi. pak onda mnoge agc~ a i nekoji trgovci. upravo llUZ110•. sagradili Sll oko kuee visoke zidove. Ko je bogatiji ima dvije. u kojoj . a opletene pletcrom iIi BU zbitc od dasaka. Obicno pod' pendzerima harema i to na sokacnoj strani. osobito u Krajini i Posavini naei ees pred skoro svakom imucnijom muslimanskom kuc.55 muslimanske kuee jest to. 8to skoro U Hvakoj ve(~oj i ljepsoj ltuci dogjes naiprije u cetvero. neka se biva vidi. l~oja vode u po=. a u novije doba i opekama. ncgo u onim kueama. harem iIi' haramluk. zove Be selamluk. kao sto je to 11 modernim zapadno evropskim gradovilna~ nego oni grade kuee ponajvise uz rijeke i potokc. koji su cesto Vi8i od same knee. gdje ima snme. llego 8ll i neka vrst reklame.iIi kamenim stupovima. Siromasniji musliman prima gosta i prijatelja u istoj kuci. U Bvakom BU zidu predsoblja po jedna vrata. gdje obitelj stoji pod. Na krovu je svake drvene ku. Pokrivclle su daskoln iIi crijepom. obicno strmi krovovi. loze i danas na banku. Te kurnzane ne sarno da nadomjestaju plotove. pa i odlicniji muslimani. pa i vise kuruzana. imaju po dvije kuee za stanovanje. otvor kroz koji se dim pusta. Ka kueama koee se visoki.cc kucna badza.) U selima.

Muslimanska kuca u selu. . Ozdola zidana. ozgora dn'ena.

a i vrlo mu je drago. . i nosi na tabaku. nego je visoka zemaljska vlada za Bosnn i Hercegovinu odrcdila i llagrade za najljepsuzdrijebad. za to vee odregjenoj odaji. .iste arapske krvi. mcda i secera. ~luga nosi slatko od gObta" d8~'g8st&: i svaki·· uzme nesto slatkoga~ metne ga u usta. pase i drugi Casniei. nosi isti iIi koji .. tasse. koje su jos za otomanske vlade u ove zemlje dovodili sultanovi valije. kojinl si gosti iza Nlatkoga otiru rukc i uata.' kada su im konji vrlo lijepi. a uvela je i trke do. Stl mn dolje. a ponajvise od t~nja. istina maleni. "a pokraj slatkoga iIi u slatkom je zlatna iIi srebrna kasika. . .. slatko. ulazi u sohu hizmeear. ako ga sto vise znanaca i prijatelja.dravlje upitali. docim. U nekim aharima stanuje gospodar u prVODl boju. Musliman ljuhi . On jednako rado i iskreno docika inovjerca. kao i nluslimana. hilo to cinovniei iIi gragjani.Konja ljubi musliman vise nego ikoju domacu zivotinju. kako bi ih bolje docekao i gdje bi im ljepse mjesto DaSao. koliko uziva. aim su gosti sjeli na mindorc i sa domae. ali za to ziva i vatrena pogleda. ustrajni i brzi. Da n Bosni i Hercegovini nalazimo dosta u istinu vrlo lijepih kanja. na selamluku. Osim slatkoga su lla tabaku i case pune hladne vode. n.vi. te su oni obicno u proljecu i ljeti vrlo mila obitavalista nasih muslimana.di mn se na lieu. goste rodom podvorio." Fa kako da i ne ljube svojih konja. dv. a osobito ua velike blagdane posjeeuje.gost. ako rr1U dogju ugledniji i odlicniji ljudi. kueni sluga.- 57- mu je i obitelj. osobito mu je 'Inilo. kada se baei "na sapi debela gjogina.jje:' vode. Hi~mecar ima na ramenu iIi na tabaku peskir. pa ne sarno da se godiroice u Bosnn dovodi sve to vise hatova ciste arapske krvi. koji uteku. ali u po~ebnoj. Danas ima u Bosni i Hercegovini do osamdeset hatova ciste arapske krvi.illom se za 7.macih konja i odredila nagrade onima.Na skoro svakoj muslimullskoj kuci.kap. a iza toga pije. Onda on ne zna. doticno ahuru i na haremu su veci iIi manji balkolli obicno izgledom u haseu. Poslije okupacije radilo se je jos i vi~e .lnecu obicno u plavu iIi crvenu stakIcnu p08udu. u "podrumn" konji i goveda. oko oplemenjivanja bosanskih konja. Slatko je llcka vrst kompota od ruziea i jabuka. uzrokom je oplemenjivanje domace pasmine sa hatovima c. Slatko . Kada je ovako sve. To balkone zove Ilarod div~nhane iIi kamerije.

I . zamota ga ali ne zaslini. iZllesu mangalu na sokak iIi u avliju. UstancR Ii Zlml ranD ~ jutro i krenes kroz bosansku earsiju.- 58- drugi hizmecar ua tabaku serbc iIi limunadu i opet dvori goste rcdorn. a za veeu sjegurnost metnn u zeru ve}ik (~avao iIi konlad eistog zeljeza iIi koje druge kovine. dotakne se 01). unesu je u k.. a ozgora eumur. kako sjede. U znal~ postovanja naspram svojih gostova i prijatelja.oro svakim due. sa segrtima posaliti. iIi l{ako ih neki zovu. on ce zapaliti nargilu~ popusiti dva. Osim sa gotovima eigaretanla. da ga on SAID dogotovi i zaslilli. dagarc j dosta duboke posude od bakra iIi zemlje. Ako je zimno doba.nctl iIi magazll. a prljavi segrt uzeo je konlad debela papira. Iza toga ustane sam kucedolnacina. posadice . opazices pred sk. upali sibicu i svojom mn rukom pripali. uzme masicalna zern iz mungale i dodaje redom svima gostima da zapale. da se sto prije razgori. Caben travu donose hadzije iz Cabo i odatle joj ime. iIi rogjaka. Iza druge kafe. ili sikterusa. lijevom rnkonl prsa. jer je sad doba.anom po jednu dagaru punu do vrha cumurom. tri dima. ustaju gosti i prastaju se sa ku~ c~domacinoln. koja vrlo ugodno mirise. dasku iIi sto takova i mase njoDl nad cumuronl. a desnom dodaje cigarete. Da bude u kuci sto ljepsi miri~~ metnu nn zeru nesto caben trave (udal. kako ni za sto.asti on goste i duhanom. ugljen. Osobito ugledlla gosta i vrlo dobra prijatelja. da se mogu megju dagarama prosetati. dueane i radionice. Na krnju dolazi crna kafa. U mangalu metllu do polovice pepela. kojima griju svoje stanove. c. da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi. da i ti zadimis. I(ada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu. na po se. koju narod u sali zove kandzija. Da im ugljik ne naskodi. da podvori goste cigaretaIna. Ja ne znanl. a ouda ce tebi dati. Ako dOgjC8 u kneu kakovom starom uglednonl begu iIi agi. l\'Iangale Stl. ali ja sam u tonI uzivao neku nasladu i za to sam svakog& jutra ranD ustajao. ako je dosao iz daleka iIi ako ga nije dugo vidio. On metne duhan u papiric. nego ga dade gostu. a u nuzdi bogme i ruke ngrijati. pa kada so jc eumur dobro razgorio i u zeru pretvorio. koji pusi nargilu~ pa ako si rou osobito mio i dobro dosao gost.

- 59- .

pa i siromasnih muslimana. koja iz vode raste. vidio sam i takovih. tako se i u muslimanskoj kuei opaza ne sarno Iijep red i cistoca. taka. u selarnluku. Na seeijama su dugacka i kao seeija siroka siljteta. da ne zaprlja cilima. Kada musliman ulazi u kueu. iIi cilimirna. neka vrst niskih dosta sirokih klupa od drveta. Mjesto matraca imaju neki na secijama mindere. Seeerii mu kahvu dodavao. Sirotinja nama mindera. obi~no za vratima visoka. pre~rita makatom. Velika sirotinja prostire svoje sobice hasurama. ima on secije. Bogatasi prostiru na mindere svilu i kadifu. Svojim ga je eurkom ogrnuo. Niti u haremima. da svaki pokriva cijelu sobu. u8ka.- 60- domacina na svoje mjesto i sam ee ga ne sarno duhanom. Neki pune mindere i milaVOID. &. koje BU hasurama pokrivene. pee. koje su i minderi.jama fini jastuci. 0 tom pjeva i narodna pjesma: Lipo ga je pasa docekao. sarno sto ee domaeica. prostrte su eilimima. Kao ~vuda. U svakoj mu~limanskoj kuci ko~i se. nego i jelom i· picem podvoriti. koji su uza zidove prislonjeni. Na ~voje ga misto posadio. nego samo'secije. Neki bogatasi imaju vrlo velike i fine eilime. koji se inace zovu ponjave i koje ~u sami nacinili od starih krpa i konaca. slicnom donekle saau. Jastuci su obicno od iste gragje i iste boje. koje su poredane i pricvrseene uza zidove. ispunjene vunom iIi kostrijeti. bilo u svoju ili u tugju. koji BU po mjeri u jednom komadu otkani. Zene caste isto tako svoje prijateljice. nego jednostavnost i prakticnost. ostavija on pred vratima cipele iIi papuce i ulazi bosonog iIi· u earapama u sobu. u kojoj muslirnan doceka svoje goste i prijatelje. cigaretu sarna zapaI~ti i nekoliko dimova popusiti. niti u selamlucima nemaju muslirnani ni izdaleka onoliko pokuestva. Sve sobe riasih. a onda ju onako dimecu podaje svojoj gosci iIi prijateljici. vrlo finom travom. a kod odlicnika i u tako zvanoj sikli odaji. koja je obi~no zutom iIi . a siromasniji meeu pokrivace od basme iIi cohe. ali vrlo dobra bosanska furona. tkaninorn sli~nom cilirnu. Makat je U odlicnika cesto izvezen srebrom i ziatorn. U sobi. koliko ga to kod nas u skoro svakoj ~dlicnoj kuci nalazimo. U kucama odlicnika su na seci. ako joj je' gosCa vrio draga.

kao sto su lule.postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu. Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete zemlje. Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo. nego oni spavaju na jastucima i dusecima. a i danas naci ces ih samo u kueama aga i begova. U spavacim sohama nasih muslimana nema kreveta. Obicno kraj hamama naci Ces i dolaf. Meku. a u nekima su slike. koje nam prikazuju Hadzerul-Esved. jer im to vjera zabranjuje. Muslimanska kuca u varoSicl iii kasabl. ormaric u zidu. trgovaca i nekih effendija. .- 61 - crvenom bojom obojena. Prije nego Ce na 'pocinak. kula. Case i t.vremena poznavali. Svjetskih slika. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi kupaonica za umivanje i obredrio pranje. Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene stihove iz Kur'ana. da im ne smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine. d. premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati. Krllj nje vial se t. Kada BU u jntro sa dusekll ustali. zv. Cabu. Stolova i stolica nijesu naSi muslimani Bve do najnovijega . a osobito kipova nemaju. duhan. u kome dde stvari: koje im svaki Cas trebaju. jer ana covjeka na taStinu pobugjuje. metnu duseke u mnsandere.

- rJ) (. ." - 62- koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. Zenska odijela i " 11'. nego im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu. da zenska odijela i rubine na zidu kao muska vise. Oni nemaju ni ormara. I rubine slazu i spremaju u sanduke. I (\ .. jer je velika sramota.

Sluga ima na ramenu peskir. a osobito su lijcpe oue pjesme. plitku posudu od bakra iIi cina. Bogatiji ima slugu. Cucanje je ne sarno u muslimana. ddi mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teee. eucnu oni. nego i u svih Bosnjaka. dva i vise razgovaraju. pa dok gospodar pere ruke i lica. I u uarodnoj pjesmi spominju se vise puta hamami. Ibrici su posude iz bakra iIi mjedi sa pouzim grlom. koja se takogjer zovu hamami. pa se tako po sahat. pa kada se je gospodar umio.- 63 Kada nas musliman u jutro ustane. sluga mil. . Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i za to ces u skoro svima vecim mjestima Bosne i Hercegovine uaci javna kupalista. u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblaci: . uzme peskir slugi s ramena i tare ruke. a u drugoj legenj. pa sastanu Ii se dvojica. Dok se perc euci on i Lijevo ozgor ibrik s le~enjom. da ih noge ne zabole. Ostalo razni istoctlJacki luksuriozni predmeti. umivanje i uzimanje abdesta. u polju iIi gdje drugdje. koji u jednoj rud drzi ibrik. SiromaSniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam iIi mu lijeva zena iIi koje dijete. uopce vrlo u obicaju. trojica iIi vise njih na ulici. umiva se iz ibrika. slienu luvoiru. a. gdje nema mindera ni secija. U ibricima dde oni vodu za pice.

komu se dragb volje i bez prigovora pokorava zena i djeca. premda on niti je aga. da moze uzddllvati sebe i obitelj: on si savija domaee gnijezdo.- 64- Kad to ~ula ajkuna divojka. vidi se po tom. Umivala bilo lice svoje. Nagizda se sto god moze bolje. Muz je otac i glava obitelji. to. Ona ode u vruee hamame. jer je ona mati njcgove djeee. Uze ibrik i raki safuna.liubi obiteljski zivot. Kao sto ljubi djeeu. Musliman vrlo . .. Koliko zena postuje muza. vee vise puta skrajnja tlirotinja. sto mu je od Muslimanska radioniea. Svoju djeeu ljubi musliman vrlo njezno i pazi ih. Boga sugjello dok na ovuj zemlji zivi. kao o~i u glavi. a. to jest gospodar. pa je Ii stekao toliko imetka. sto ga vd dragosti j iz postovanja zove aga iii beg. koliko za. iato tako ljubi i zenu. krv od krvi njegove. put od puti nJegove. jar su ona njegovi naHljedniei. ali ne toIiko radi nje same. da Sll druzieom svoga zivota dijeli dobro i zlo. jos manje beg. u kujoj se izragjuju razlli melalurgicni predmett.

Bas radi toga BU skoro sve mUBlim~. nego je moze i pustiti. mora je po zakonu isporediti sa prvom i dati joj sva prava kao i prvoj. "Jar ako ee tri put puscenicom. I narodna pjesma spominje puscenice na vise mjesta. ali joj onda mu! ne mora dati nicaha. Zena. jali udovicom. kako su to jos prije vjencanja ugovorili. koju je muz ostavio. mora joj platiti nieah. u ha- I . Broji njojzi gospodsk~ niCahe. ona mu mora vratiti i ODO ruha. tri. Muslimanske se zene i djevojke kriju. na kojima Btl gvozdene resetke. Ka divanhanama. uzima sedefli tamburu i pjeva svojoj dragoj: "Sada misli Hata Hadzagina "Da ja ljubirn prebijelo lice. pa i cetiri zene. neIjubljcl10j djevojci. uzima on drugu zenu. Momka ozenili. da ne govorim o trecoj i cetvrtoj. "Nc eu Hate. cetiri mjeseca i deset dana otkako su se razvjeneali.- 65- Malo ces gdje naei onako njezan obiteljski zivot. Sarno u iznimnim slueajevima. a na prozorima harema su guste drvene iIi gvozdene resetke. ali se njegova bivsa zena ne moze udati. Udovica S~ moze po drugi put udati tek iza cetiri mjeseca i deset dana poslije smrti prvoga· covjeka. sobu za mladozenje. ako im nije u rodu. Ako je uzeo drueu zenu. uzima on rijetko kada vise od jedne. ne vidi. kao kod bosanskih nIUslimana. zovu se demiri. Osobito zene moraju dobro paziti. zove se puscenica. prozori pako. 'sto joj gar je on prije vjencanja kupio. dok ne progje iddet t. ako mu prva zena nema djeteta iIi ako ragja samu zensku djecu. demiri. Drvene resetkc zovu se musepci. iIi dcmirli pendzeri. j. sto vise. Premda nas musliman moze da ozeni dvije. ti mi ziva bila "I tako mi ti sugjena hila "Jal' divojkom. a osobito. to jest svotu novaca. a gvozdene. moze odmah drugu vjencati. Ako muz pusti zenu. a on rnjesto da ide u halvat. Broji njojzi stotinu dukata. ali za to valja da ima vazna uzroka. da ih koji muskarac. Ali ne sarno da musliman moze sebi na prvu zenu dovesti drugn. Kad muz pusti zenu. lato tako moze i zena ostaviti svoga muza. jer im to zakon nalaze. n ske kuee i avlije ogradite visokim zidom iIi tarabama.

. zeni ne desi prilika. dok nije udario stapoin iIi rukom 0 tarabe iIi vrata. halke na vratima. da sto kupe iIi prodaju. Djevojke se' ne moraju toliko kritj kao zene. a njih da niko opaziti ne moze. nego tka. ne 'znam. koji misle da bosanska muslimanka niAta ne radi.ne kuee. ali i one moraju paziti. ali tih je vrlo malo. sto ih obavljaju i nase zene. ali ne smiju niposto u earsiju. koji su ove zemlje doduse proputovali. niti mi to znade ko kazati. mislim u Hrvatskoj. kad tako misle i pisu neki inace dobri putopis(·i. Ne kriju se jedino u dolini rijeke Rame. Da se. jer su na granici. Za to on~ mogu' i na vodu ici. Na vratima je skoro svake bolje muslimanske knee gvozdena halka i na tu haIku udara onaj. Sarno kod vrlo siromasuih muslimana nema . Bosanska muslimanka ne sarno da je vrlo marljiva. Ona obavlja Bve poslove. ali nijesu nasih rouslimana i njihovih obii'Alja prou~ili. a ··r . ske zene i djevojke sa sela ne kriju. Ako fin se ovaj ne odazove. a onaj onda odlazi. zna se da ga nema kod knee. da to nije" od potrebe. a ona da onda dalje radi. da ga ukuCani ~ujn. a i po cijeloj Austro-Ugarskoj monarkiji. Ima nekih krajeva u Bosni i Hercegovini gdje se musliman. To udaranje 0 haIku iIi 0 tarabe. da ga gdje drug~je potrazi. da mogu zene i djevojke vidjeti sto se vani dogadja. nego je i dobra i stedna kueanica. ako nije vreln daleko. koji zeli u kueu. ona ne samo da kuha. a oduka tri sta muka. udarice stapom ° tarabe iIi vrata. koja kaze: "Nauka je muka. pak za to. ~ko ti kakav musliman zeli u kuell doei. da ih osobito koji inovjerae ne vidi. prede. premda dobro znade. sije i veze. ali za to ipak ne ee strani muskarac u kueu uni6i prije. gdje zivu sami muslimani i katolici i u sjevero-zapadnom dijelu Krajine. sto ih ima dosta siromasnih. ali i ovdje se obistinjuje ona narodna. a drugo. pere i kueu redi. Ima mnogo ljudi kod nas. a nije ni cudo. u Krajini mislim da se ne kriju za to. upravo im je u krv preslo. iIi ee te barem po imenu zovnuti. da joj iii on sam iIi njegova druzina sve u kueu prinese. iIi dok nije po imenu zovnuo kucnoga domaeinu iIi koga drugoga muskarca iz o. da je koji nepoznat muskarac vidi." . Za sto se ne kriju one u dolini Rarne. dUZ8ll je 'muz. da ga uku6ani cuju i u kuell uvedu. pak su njihova veziva. . pa i one moraju kao i muZevi im i u kuci i u polju raditi. u Turskoj Hrvatskoj.- 66- remima takogjer su demiri iIi musepci.

.Ku~a Imu~nljeg rnuslimanll Iz vana.

Muslimanskoj obicnoj zeni kazu bula. a njeka upravo umjetnicki izvedena. Hi se izvezu u zatvorenom fijakeru iIi ih. vrlo lijepa i ukusna. lle znaju. iIi ko iz 'njihove pratnje. J{ada su na sarno sa. one ce joj svaki put na odlazku reci: "Ma dogji mi gospoja!" Muslimansku zenu rijetko ees kada vidjeti samu na sokaku.. Dzemat je skup kuca i Ijudi oko jedne * . pozivaju je k sebi i svaki put se razvesele. ~ osobito ona protkana svilom. dati. vee ih se dvije.. Radi svojih zena i sceri zivu muslimani. Kao prave matere~ vrlo su sretne. Koju krseanku zavole. Kada im takova zena u knell dogje. ako je odakle dosao. prate sluskinje. da ee i ona njezinoj stogod na peskes. tri dogovore.vrlo rado jedna drugoj na sijeIa. Ako idn kuda u vecer. svojom goscom rado hvale svoje muzeve. koje ne ce da hodaju sa drugim zenama. pristaju. Bogatije i odlicnije. dar.. da je takovoj zeni drago njihovo drustvo. ako joj njihova odijela i nakiti Jijepo "ujisu". ostaYlja. dok joj nije gosCa otisla. a starije i odlicnije hanume. Je Ii koja zena darovala njezinu djecu. kada iIi kaduna. kako bi je ljepse docekale i bolje podvorile. pak se vrlo vesele. a nekada i. Kada nemaju posla. odijeljeno od drugih vjeroispovijesti. pred vratima harema gornje cipele iIi papuce. . nju sve svoje nakite. ako im takova zena pohvali i miluje djecu~ jer BU im djeca najmilije blago na zemlji. Onda ce joj one sve po volji uciniti. pak . Odlicnije zovu hanuma. one ce ju i u svoja odijela obuci i metnuec na.jer ne mogu k njoj. nose fenjere iIi one.: njezininl drustvom.. koliko im je sarno l11oguce. Po tima cipelama iIi papucama zna i muz. srebronl iIi zlatnom zieonl. njihova djeea. da je tudja zena kod lljegove u posjetima i za to nikada ne ulazi svojoj' zeni. J{ada koja zena dogje u posjete svojoj prijateljici. ako ih posjeti koja odlicnija kri5canka. a dijele se po dzematinla. Bez fenjera i pratnje ne smije muslimanska zena i djevQjka u vecer iIi u noci iz kuee izaci.- 67- . krate sebi vrijeme razgovoronl. ako vide. a osobito im je milo. Dolazila takova zena k njima jos tako cesto. One idu . sigurna je. oso~ito supruga koga cinovnika. kad im ona dogje. a osobito su sretne. pak onda odu zajedno kojojgod na sijelo. One im pokazuju svoja odijela i l1akite i eglenisu 0 svemu i svacemu. tacnije dzemaatinla. vole ju bas od srea i teze upravo za. eigaretama i ernom kahvom.

- 68- dzamije. kojim "muhurleise" pozivnice i druge sluzbene spise. Ta so jc dal~lc svota pod . sto u zcmljistima. Osim hodze ima 'svaki dzemat i svoga muhtara. koji BU sagradili dzamije i za njihovo uzdrzavanje ostavili znatne fondove. dobivaju hodze toga dzemata svoju plaeu iz vakufske bIagajne." Ko inla ncvaljallu i neposlusnu djecu. Ako BU dzema(~aui vrlo -siromasni. knee i kmetove. Muhtar pazi na red i mir u dzematu. a daju im i gotova novca. muslimanski svecenik. koji traje godinu dana. drva i zito. a dzemacani rou dajll stan. Isto tako. pasa i vezira. 08im toga dobiju oni jos nesto novca za zapise i nicahe iIi vjencanje. Za to nije cudo. da im se poslije smrti "prid dusn hatma uci. Ferhadije u Banjojluci i Karagjoz begove dzamije u Mostaru. a pobozni ljudi ostavljaju takogjer znatnije svote za uzdrzavanje dzamija. za tim bogatih aga i begova. koje grade i uzdrzavaju ljudi istOgLl dzemata. kueama i kmctskim sclistin'la vrijcdnost od preko deset nlilijuna kruna. da je kazni. koji pred narodom u dzamiji klanja i djeeu mu u vjeri poducava.ajevima opet dobiva hodza svoju placu od vakufa. Svi vakufi u zemIji reprezentiraju danas sto u gotovom noveu. Vakufi su hairi iIi zaduzbine careva. Svaki dzemat ima svoga hodzu. muslimanska osnovna skola. a ~ogu i koga drugoga mjesto njega uzeti. iIi ako im ko sta drage voIje dade. Dzamiji mogu ostaviti ne sarno gotov novac. moze po serijatskom zakonu say svoj imetak ostaviti dzamiji. dakle vakufu. a vrijedi od Jurjeva do Jurjeva. Hodzama daju stan u naravi pod kojim je ujedno mekjteb iIi mejtef. te da se tacno vrse Bve naredbe i zapovijedi pretpostavljenih ohlasti. Hodzu i muhtara placaju dzemacani prema ugovoru. Svaki muhtar ima svoj muhur iIi stampilj. pripada say njegov imetak dzaIniji. da su mnogi vakufi po Bosni i Hercegovini vrlo bogati a neki da i velikim nepokretnim imetkom raspolazu. a osim toga daje im Bvaka kuca toga dzemata po jednu krunu godisnje. zito i drva za ogrjev. za tim novac. Mnogi bogati. U svakom je dzematu po jedna iIi vise dzamija. ako je ko umro bez djecc i drugih zakonitih uasljednika. Muhtari dobivaju placu obicno u naravi. Poslije godine dana mogll dzemacani izabrati istoga hodzu i istoga muhtara. Hodzu i muktara placaju u naravi. nego i zemIjista. Najbogatiji vakufi jesn vakufi careve i Husref begove dzamije u Sarajevu. U nekim sIu~. Ugovor sklapaju obicno 0 Jurjevu.

jer se vakufske zemlje i dobra ne ~miju prodati. Po vakufima dobila su mnoga mjesta u ovim zemljama svoja imena kao. a Btanuje i ureduje u vakufskoj kuei u Franje Josipa ulici. pa. Vakufskim novcem uzdrzavaju. koji su sve do okupaeije bili snci u vjerskim i gragjanskim raspravama. Vrhovni nadzor nad svima vakufima. placaju mujezine i dzamijske podvornike. Oni nadgIedaju mekj- . a ucgdje i hodze. kao i nad vakufskim povjercnstvom vrsi zemaljska vIada za Bosuu i Hercegovinu kroz svoje posebne organc. vIade U ovo dvadeset i osam godina iZ:l okupacije. da ih ondje pregledaju i ispitaju. Ako vakllf ima zemalja. upravo podvostrucila. koje narod izmegju sebe bira. koje se sastoji od samih-Inuslimana.kako je muftija presudio.uce. Kadije su i danas namjesteni kod kotarskih ureda. Osim toga grade ani vakufske k. Skender-Vakuf. a sudili BU po ~erijatu. a Kulen. zem. i muslimanima i krscanima. kako se vee· skim nagode. Doljnji-Vakuf i mnogi drugi. Nad svima je vakufima vakufsko povjerenstvo u Sarajevu. d. Kulen-Vakuf. Muftije su duhovni starjesine svaki u Bvome okruzju te im je drizDost da nadziru muslimanske vjerske zavode. niti sta nova narucivati. ali sude sarno u vjerskim stvarima i raspravama·. ali otkako je ondje neki Kolar aga sagradio dzamij~ i osnovao vakuf. te ih onda iznajmIjuju. kamate. uz ~est do dvanaest procenat3.Vakuf od begova I{ulenoviea i t. oni podupiru sirotinju i daju Htipendije siromusninl ucenicima sredlljih i visih zavoda. Osim toga claju ani novae i u dobrotvorne svrhe. Skender-Valtuf dobio je svoje ime ad Skender-bega. Muteveliju i medzlise nadzire kadija. Varcar-Vakuf. Vakufskim dobrom upravlja mutevelija i dva medzlisa iIi zastupnika. Dalje apelacije nije bilo. dobilo je' to mjesto i~e Varcar-Vakuf. Ko ne bi bio zadovoljan sa presudom kadije. grade i popravljaju dzamije. pak se bez znanja kadijina ne smije u dzalniji niti sto popravIjati. Gornji-Vakuf. Varcar-Vakuf zvao se je prije Varcarevo. Oni vjencaju i razvjencavaju. sud~ u . isao je na fetvu muftiji. Na koneu svake godine duzni BU kadija i mutevelija da vakufske raCllne predaju poreznonlu uredu. onako jc ostalo.ostavillskim raspravama i t.69 budnim okom vis.~vojih istovjernika. musliInanskom vjerskom zakoniku svemu narodu. d. iznajmIjuje ih na neko vrijeme. Nad hodzama su kadije. Gotov novae daju na fais.

70 3 iii' l< ~ .

-71tebi-iptidaije i ruzdije. koje im skoro do zemlje seze. Vjer:. kadiie i muftije. koje se u listovima kopcama kopce. Kao hodze i drugi duhovniei. Te ahmedije kupuju oni u Meki iIi u Carigradu. vrhovna duhovna glava svih muslimana u Bosni i Hereegovini. a moraju da budu ozenjeni. ramena prebaeili su dug ern kaput. kadija ili muftija ne bi u svome narodu mogao steci ugleda i povjerenja. dakle sest u zemlji. a isto tako i medrese. sto oni nose ahmedije od vrlo fine i tanke znckaste svile. dzube. U svakom okruzju ima po jedan muftija. lako ceS kao i naSe svecenike i po odijelu megju ostalim narodom raspoznati.. obicno plave boje. ali neozenjen hodza. a ne narod. profesori. za tim mujezine i sohte. niti hi ga narod u svojojsredini rado gledao. Nad muftijama i kadijama je reis-el-ulema. koja je zlatnom i brebrnom zieom izvezena. Dervls. sluSatelje medresa. Hodze. erne caksire od cohe iIi polusvile. toga doduse izricno ne zahtijeva. u kojima su ujedno i muderisi. a oko fesova imaju kao snijeg bijele saruke ili ahmedije. nose njihovi duhovniei salvare. . Muftije i kadije plaea zemlja. Preko. a razlik~ju se od njm samo po tomu. koje su sve do peta vrlo siroke. koje vrlo cesto mijenjaju. muslimanske bogoslovije. iato Be tako odijevaju i hadzije. Svi muslimanski duhovnici nose bradu. jer dok svjetovnjaei muslimani nose caksire.

a osobito fino izvezene zenske papuee. kao u svakoj drugoj dzamiji. kako dervisi hukcu.se. Stara je to'i davna tekija. Posto nijesam bio u Sinan tekiji. Trstom. Oni fiU daju toliko trecine. pak se previjaju desno' i lijevo. istocne tkanine." NaSi muslimani vrlo rado trguju. na vrhuncu brijezuljka Logavine ulice u Sarajevu. Rijekom.- 72- Kada smo vee govorili 0 duhovllom stalezu nasih muslimana. dok im ne udari pjena na usta. a ima nekoliko kuCa kmetova.gradio je znamenit vojskovogja i namjesnik bosaoski Sinan paSa' pak je ona po njemu i ime dobila. mogu u tekiju i u dzamiju doci ne sarno muslimani. sto nam 0 tome profesor Franic pise: "Dervisi klanjaju s pocetka lijepo i skladno. Od-. u kome pocivaju smrtni ostanci utemeljitelja dzamije. ali inla i pravih trgovaca. mole i grjehe kaju. da bar nesto zaradi. kadifu. dok ih ne spopane bezsvjestica i nernoc. Becorn i Budimpestom. atlas. za tim nakite. dotaknu te celom zemlje. mah kraj Sinan tekije je dosta lijepa. bez rada se zivjeti ne moze. zlatnu i srebrnu robu. jer kazao ko sto mu drago. biser. zasagjeno cvijecem i 10zom. Oni kupuju razne sirovine i izvoze ih ponajvise u monarhiju. a kraj nje uzdiglo se veliko i bogato turbe. pa kako ce vrijeme provesti ako ne trgovinom. mauzolej. satove. a odande opet uvoze kolonijalnu robu i razne fabrikate i prodaju ih megju narod. ali svako mora da plati ulazninu. Kada dervisi kaju svoje grijehe. da reknemo koju i 0 derviSima. nego i inovjerci. nego i kaju svoje grijehe dok ne iznemognu i dok im S8 ne zanesvijesti. gotova odijela i o~ucu. ~inan pa. koji imaju BVOjU tekiju. navescu. Mnogi je trgovac sarno za to. skacu i hukcu. dapace i njihove zene. Zagrebom. bijela dzamija sa vitom munarom. Za to ima u Bosni i Hercegovini dosta trgovaca muslimana. koji rade na malo i veliko te trguju sa Carigradom. u kome se kopaju dervisi toga samostana. Okolo tekije i dzamije je veliko dvoriste. Ti dervisi ne sarno da tacno i vrl0 savjesno vrse sve svoje vjerske duznosti. Tu tekiju 88. za tim pocnn Bve brze i brze klanjati i uhvate se u kolo. kolane~ mergjane. basmu. Iz Carigrada dobivaju ponajvise fine bezove protkane zutom svilom. kojima sva roba u ducanu ne vrijedi desetak do dvadeset kruna. jer nema stalna zanimanja. Kleknu. samostan. zlatnom i srebrenom zicom. niti sam vidio. da moze zivotariti. ture prste u usi. Tu je i groblje. . vrte se i ljuljaju sve jace i jace.

! .73 \ ~.II'~ .

. jantar. rekao hi kupcu: nDokuei!" i pokazao mu rukom gdje je roba. Kada hi kupac dohvatio sto je trebao i za cijenu upitao.. sto ju je trazio.pa mirna Bosna. Oko jednog ducana ~ bio je to nesto bolji cefenak . policama. Ako je sada muste- I I ~ I I . dakle odmah prve godine iza okupacije. a ako ne ces. varosicu nedaleko hrvatske granice i tu Bam prvi put upoznao i do~ekle proucio bosanskog -trgovca. da ce ga sutra iIi prekosutra imati~ nego ce te drage volje uputiti na koga drugoga. Godine 1879. aim bi koji vojnik iIi drugi kupac sto zatrazio. Bio je to covjek u godinama. vee sto . a onda tek kuci svojoj. pa sad ako ces kupiti. Dogje Ii mu na ducan kakva musterija. Oko njega lebla je robs nazemlji. dosao Bam kao gjak uN. On sjedi citav dan od rane zore do kasne veceri na svome ducanu.skupilo se vise vojnika i nesto drugog svijeta. a neki bogme cita i novine iIi je sjeo podviv Doge pa pusi iz svoje Iulice iIi se naslagjuje crnom kavorn i dimom mirisne cigarete. Na glavi mu hijela ahmedija. on hi mu odmah dodao. kada je aksam zaucio. pa trazi u koga drugoga. Sve ostale artikIe narucuju iz monarhije. muslimana. ali pri tom ne vice. ne ispricava se i ne nastoji da te obsjeni. u koga ima sto zelis. Bosanski musIima. Usred cefenka sjcdio je trgovac podviv noge na cilimu. da vidim sta se tu prodaje. ne hvata kupca za jaku i ne cjenka se. Ako nije mogao da koju stvar onako sjedee dohva~i.. z~ao je on dobro gdje je sto. nas bi mu trgovac rekao koliko trazi. ne hvali Bvoje robe. upravo sam se divio onoj Iakoei. on ce ju lijepo i mirno podvoriti. ostavi. a osobito fino ruzicno ulje. tamjan i i posude od bakra i mjedi. ugledne vanjstine. VrIo fin'e cilime dobivaju vecinom iz ~mlrne i Perzije.74 mirogJlJe. plati . ZnatizeIjan primaknem se dueanu.Premda je robe dosta bilo i premda je Iezala u dosta velikom neredu. pa pazaruju. Ako sIueajno nema koga ~r­ tikIa na dUCan~. jec' ce rijetko kada u cijeni popustiti.n vrIb je originalan trgovac. zatvara on svoj ducan i ide u dzamiju. U vecer. sto ih po za-: konu moze i smije zasluziti. je zatrazio. a druga je hila . pa uci iz kur'ana iIi 0 cemu razmislja. kojim je robu dohvacao. U dueaDu se je sjedeci naslonio. kupi. On je proracunao svojih deset procenata. drug-oj strani sokaka. mlrlSne tekueine. pa pusi na cihlibsr. iIi se napokon razgovara sa komsijom na Iijevo iIi desno iIi sa onim na.na rafama.

Sokaci. Ako trgovcu dogje prijateIj iIi mnsterija na duean. jcdan se dize u vis. postolara. dvadeset krnna.. kao rnaloobrtom prerilda. have se nasi muslimani i zanatima. nozara.. a i u Banjaluci ina.streha. a u svakom sjedi po jedan trgovac iIi obrtnik. obicnc u sredini grada. obicno su nesto siri nego drugi.\Trati!" i rukorn pokazao da metne robu gdje je i bila. da se vidi. samardzija. pak se onda lla njemu prodaje roba. da sarno i heIer na cijeni odbije. kako rekosmo. Danas je naraVDO i u tome sasvirn drukcije. -a dr~gi se spusta llU drYCllC stupice zabite u zemlji prell dueaIlom. a zovu se carsije.u.6s. a u njima je nanizan· duean do duCaDa. sjedne na donji cefenak.uz krov. Bosanski rnuslimani pozllati su kao dobri kozari te taj zanat u nekim mjestima kao u Visokom. sva ne vrijedi desetak. nego je gazda ducan iznajmio da bnde megju svijetom. te se prikvam:. odgovorio bi trgovac kao preko zuba: . krojaca. jok!" iIi .e ni pomisliti. Carsije u vee. kujundzija. nanuldzija. u kojima su se poredali trgovci i obrtnici.. iIi se je ulljima kakav majstor smjestio. veliko tjeraju. sedlara. Svi ti sokaci i sokacici zajedno zovu se carsija. ali pravn . iIi na d. a da ga on ne bi kafom i duhanom ponudio. zIatara. kao poIjodjeIstvo i trgovinu. zanata ne cijene ni izdaleka onoIiko. kako" rekosmo.- 75- rija htjeIa. Kraj trgovine. U nekim dncanima ima robe velike vrijednosti. Svi dUCani~ bez razIike da.Ii u njima prodaju gotovu robu. Nad svakim je ducanom . iii proda.inl mjestima sastoje se od vise vecih i manjih sokaka i sokacica. .'a oveca kamena. carsija je obicno sarno onaj centar. Od zanatlija ima :najvise kundurdzija. visok drveni krov. u kome se svi ti sokaci i sokacici sastaju. Ducani BU se poredaIi obicno u jednom sokaku redom jedan do drugoga. da bi prijateij iIi boIji kupac dosaa na eefenak n3semu trgovc... a u posebnoj ducan iIi radionicu. popusi "cigar" duhana i popije cruu' kafu. Skoro svaki muslimanski trgovac i obrtnik ima u posebnoj kuci svoj stan. da sto kupi. vrlo BU jednostavni i skoro uvijel~ od drveta nacinjeni. drugi rade svoje zanate. terzija. opancara. koji se je prema sokaku izbacio da stiti kupca od kise i zla vremena. da se i on necim zanima. pa dok jedni prodaju robu. Na svakom ducann su sa 80kacne 'strane po dva kanata. cefcnku. saraca. a u nekima. pekara i berbera. Nije mogur.

I .1 .

naime gdje se gornji i donji sastaje. kokice.-. u drugima sokacima sve je tiho i mirno i tesko ces sto dobiti. ama vruc!" Na kasapnicama. crepuljama. Premda je to vrIo primitivan zatvor. U novij6 doba stali su po vecim bosanskim Carsijama. hrapavim glasom: "Halve. kako su masni i debeli . U "Tri majke sisala. U "Prodade. a u vecima ima ih vise. a vika zaglusnija. halvee!". da ko ciji ducan pokrade. pak ju zamandali i zakljuca. Prodavaci limunade i serbeta glasno vi~u: "Ledeno. da ta usi bole: "Hcee kitiri. kestenja. sve tri jalove bile." Odmah kraj njih sjeli BU i somundzije sa vrucim somunima i bijelim simitom. zita. pak je zatalljio. voCa i povrea. Na kiupama. sve se pusi!" Ncki ce se i posaliti pa dovikuje: "Hajte vruea. drva. izjeli vas knrjaci. . Sada on izagje iz duCaoa i podigne donji kapak a preko sredine. Osim trgovacke robe i raznih rukotvorina. sijena. Banjojluci i DoInjoj Tuzli graditi moderne ducane i tako stari malo po malo sa carsija iscezavaju. mesarama. otkvaci gornji kapak ~d krova i pusti ga da na baglamama visi. i u pekarama vise oguljeni janjci i ovnovi. ama vruce. U manjim mjestima ima obicno po jedna. karpuza~ lubenica.te ce prijesne na okc pa i litre ·prodavati. jaja. sijeku mesari na raznju pecenu janjetinu i ovcevinu i vicu iza svega glasa: "Vruce. voCa i povrca. mozes u cariiji dobiti i drugo kojesta. a nekada i dvije CarSije. prevuce drvenu prijevornicu. pak i oni dovikuju: "Vruc. jedni cekaju~ da ih u velikim zcmljanim tepsijama. trebaA Ii stogod. idi u carsiju. debela ko ruka. rijetko se dogadja. a njima kao u prkos dere se jaki Arnautin svojim krupnim. ledenoo!". koje prodaje kitir. citava brda od pipunaea. a na po se u Sarajevu. nestade. U "Hajte junaei. kupusa. Prema tomn su earsije stjecista svega trgovackoga iivota bosanskih gradova i kasaba i za to.77 Kada ce trgovac svoj cefenak zatvoriti. a da nesimetrija bude potpuna. Pazarnim danom osobito je zivahno u bosanskoj carsiji. sto ti za zivot treba kao: priiesna i pecena mesa. heee kitircce!" Jeftina je to roba . peceni kukuruz.~cc. paprike. krompira. Pred duCanima nacinili sn bascovani. a drugi su narezani. a u nuzdi i po zemlji prostrtoj slamom iIi zelenom bujadi. gura se megju svjetinom i blijedo OdrpUllO ·momce. zivadi. Mostaru.. da se biva vidi. ispeku. obicno Bugari. luka. dinja.

stupovima. Vrata su joj rasklimana i niska. dvadeseta rnuslimanska kuca kahva. zovfiUO je k sebi berberina i tako oni zajedno rade i pazare. U mnogoj prostijoj bosanskoj kahvi smjestio se je i berberin. a na jastuke su prostrli plavu iIi crvenu cohu. koji rade umjesto njih. Uza zidove srnjestili su secije. vreva i vika kao pet flldzana za novcic. i ne bi mnogo pogrijesio. Unutrasnjost bosanske kahve vrIo je jednostavna. "Majstor" je poredao nekoliko debelih dasaka . jer ih i oni tako zovu. jer nas muslimllD rado snatri. milavom iIi sijenom. pak ju promotrimo °izvana i iznut. na koje BU metnuli jastuke ispunjene vunom. Takav duean iIi berbernicu uzeo je pod kiriju. Zavirimo i u tu kahvu iIi ako ces berbernicu. a obicno se je izbocio daleko na sokak.I 1 - 78guranje. zapadu. Krov je na takovoj berbernici vecinom nizak. a drugi da lezi na jakim direcima. nego se mozes osiiati i obrijati. kaki berberin. Oiela kahva prostrta je hasurarna. Berbernice su malene drvene kucice obicno u carsiji. Takove kahve zovu se i berbernice. najam. koji svaki dan u kahvu kao u svoju dolazi. iIi je duean iznajmio koji kahvedzija. a sarno finije i cilimirna. ne trebaju se oni toliko brinuti za svoju egzistenciju kao krsCani i za to imaju dGvoljno vremena za sijela i razgovore. Kako nasi muslimani imaju svoje kmetove. a najmilija su im sastajalista ducani muslimanskih trgovaca i kafane iIi boIje kahve. a prozori prljavi i maleni. da je koro svaka deseta. iIi su ih namjestili na kakovom povisem mjestu Iii brijezuIjku odakle se otvara krasan pogled na Bve strane. vrlo maleni. koji iz vode vire. Kahve rado grade uz vodu iIi nad vodom tako. kao ito su nB. A inace? - U 8vima vasarima ovoga svijeta. Iznutra nabijena je berbernira zutorn zemIjorn a u nekima je i vrlo primiti. van pod od dasaka. iIi same za sebe iIi pod jednim krovom sa drugim duCanima. To je mjesto koga odIicnijeg age iIi bega. ne~o male eagjave sobice. Sarno u jednom kutu secije je njesto Ijepsi i visi jastuk. pa mozes u njoj ne sarno popiti kahvu. pa brije i pece kahvu. siljte. a u njima enG sjedi kod ognjista kahvedzija i "pece" kahvu. da je iIi cijela zgrada nad vodom iIi da jedan dio pociva na obali.ra. Nijesu to kafane. kada bi rekao. sum. a takova su miesta za to najzgodnija. Kahvi ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo. pa da rnu bude Iakse plaeati kiriju.

a 11 nekima su gole daske. cesto oblijepljene raznim papirima. U nekim berbernicama su okreciti zidovi. Ali kada se daske rasuse. mozes lako vidjeti.- 79- jednu do druge. a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira. Na polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i . ponajvise novinama 1 CIJeDlClma. pribio ih 0 grede i pod je gotov. koje su UnulraSnjosl kahve. sto se pod njima krije.

gdje se nasi muslimani sastaju. on ne ce ni prici k tebi. neki se laktom podbocio'o jastuk iIi se 0 pendzer odupro. pomaknuce joj onaj kotlic taman nad glavu. i ako je muateriji s voljom. a kamo Ii te upitati sto zelis. u onaj ibrik. u kojoj gori Ijeti i zimi. a mlagji se opet masio za "kutiju". a do njih koce se boce sa Iimunadom iIi gjuIsijom. Dok piju kafu i puse duhan. obicno pala gaane lame. Preko Bvake berbernice skoro od zida do zida pruzila se je soha. pod malim vodopadom. sjedne na minder. pak sjednes gdje \hoces. Originalan je zivot u tima kahvama. osobito odlicniji gosti. a onda e. posjetniei se mirno sastaju. musterija zahtijeva. Jesi Ii dosao u kahvu kome starijem kahvedziji. Poslije ti berberin obrise kosu. Kad voda po drugi put zavrije. pusi i razgovaraj sto ti drago. Kad berberin svrsi svoj posao.svasta pomalo. a ti uzivas onako umotan u bijelo iIi sareno. Kako koji musliman u kahvu unigje. . punih stucane kafe i secera . on tebe zaista ne ce. Kako je koji na minder sjeo. ali Basvijem cisto platno ili bez. kante. U Bvakoj berbernici udarice ti u oci najprije velika zemIjana bosanska furuna sa petnjacima. Zazeli Ii sada koja musterija caskom kafu. pojaea trklja iIi sto takova. a na njoj visi na Ianeu iIi uzetu kotlic a malom pipicom. neki se naslonio legjima 0 duvar. ne ce te on nikada upitati sto zelis. Pokraj kante poredani su ibrici razlicite velicine. a onda ides poljepsan i pomIagjen kuci. u kojoj se grije voda. obicno je vrlo mirno. tiho razgovaraju i mirno rastaju. otvorice onaj pipac i za cas curi ti topli mlaz vode niz glavu. govore 0 svemu i svaeemu.e tek kafu naruciti. U svima kahvama. a kraj boca enG Iimenih kutijica. stucane kafe. uspe berber iIi kahvedzija kasiku dvije toza. koji. izvadio je duhankesu. narucis kafu i cekas dok se osuais. a kraj vatre naci ~es uvijek ovecu poBudu. koji se drzi starih adeta. od rune zore do kasne veceri vatra. bas kao u slavonskoj seljackoj kuci. imaju svoja stalna mjesta na siljtetu. obicaja. zapalis cigaretu. u kojima Be grije voda za kafu kad se pece. Stalni. da na'puni lulu iIi cibuk. aka ga ti ne zovnes iIi ne nagovoris. a' stranci i manje odlicni" Ijudi sjednu gdje ko mjesto uhvati. kafa je gotova. nego sjedi gdje ti drago. da savije "cigar" duhana.80 gjezvice.

da je istinu govorio. Kada je takav gost kafu ispio. potezici? Kao tito n nas. da stalns musterija ostavi 8voga kahvedziju i da pregje komu drugomu. stropu. koga samo' on i njegova musterija razumije. dakle i u kahvama. palt ce sarno neki te neki. "rabos" ostaje i dalje. koji je prvi put u bosanskti kahvu unisao.- 81- ali najragje i najvise 0 politiei. obi~no siljatu bradu u znak. rijetko kada placaju kahvu odmah. savjesno placa. na~ini mjesto imena kakav znak. Dok se oni tako razgovaraju. bio to krseanin iIi muslim. Dok sa razgovaraju. pa u kahvu unigje kakav stranac iIi nepoznat ~ovjek. tako i u nasi4 muslimana igra kredit u javnomu zivotu. pa giadeci pri tome brade. pa ako u kahvu bane kaki stranae. jer se rijetko kada dogQdi. izbrise kahvcdzija prstima iIi mokrom krpom one potezice. gredama iIi na sisetu. obicno svi zasute. Stalni gosti. pogledaju jedan na drugoga. vidio aam neAto originalna i za· stranea vrlo zanimiva. kad je sto vazna kazao. napise hilo na-duvaru. Da kahvedzija dotle ne zaboravi. nego tek poslije nekoga vremen8:. kao da Be pogiedom pitaju: Ko je ovo? Odakle je i po kakvom je posiu dOMo? Svakomu strancu. promjenc oni ~esto temu svoga razgovora i govore 0 camu drugomu. povuce kahvedzija pokraj njegovog imena iIi onoga znaka toliko potezica.. koliko je on ihrika iIi fildZana kafe ispio. Sto je ko kod kahvedzije zaduzio. Osobito u j~dnoj kahvi uN. ali ne izbrise onoga imena iIi znaka. koliko je koji ad n. varoSici nedaleko Save. a neki upravo dostojanstveno. slovima. ja harem nijl'sam jos euo. udarice 'prije 8vega u 9~i mnogi potezici krede na zidovima. vrlo znatnu ulogu. Ako 0 koron. kao da Bog zna 0 kako vaznoj temi raspravljaju. naime oni. Dok takav oovjek megju njima sjedi. po njihovom mnijenju vaznom predmetu govore. Jednoga dana pn6 . koji 8vaki dan u neku kahvu zalaze. Kada je ko svoj dug platio.iegovih gostiju kafi ispio. drze se vrlo ozhiIj no. bilo na gredi iIi na sisetu ime duzoika turskim. Odakle su i cemu su ti. a na po se "Svabo" te prisutne pozdravi. pogiaditi svoju dugu. razgovor je tisi iIi BaSvim prestane. iIi ako to ne. obicno 0 Jurjevu iIi pred Bajram. da je ikada koji kahvedzija tuiio avoju musteriju ~to rou nije kahve platila. a sarno ce mu kC'ji taj i to preko srea odzdraviti.

mcoo . a u kahvi je vatra. u kojima j~ pokuestvo orijentalno i a la franca. U "odzaku" veselo plamsala. Gazda. U sredini kahve stajao je Da nekakvom sanduku odebeo kahvedzija. da danas nema snjim razgovora. Ali u' jednim i drugim kahvama jedno je zajednicko.o rijetka iznimka u bosanskim kahvama. zoakova._ Sise u toj kahvi bilo je dosta visoko. poteza i poteziea. pozdravim obojicu sa: "Dohro jntro!" Gazda me sa svoga sanduka sarno pngleda. minder. iIi da se preprzi. za sto kafa u kafanama ne moze uiti tako teena. koliko je ko sinoe kahvi ispio. Svi zidovi u toj ~ahvi bili su vee puni potezica. u prostijirn kahvama cistOCA je nuzgredna stvar. pa ni mukajet. kao da me u sobi i nema. a samo jos na sisetu. llego i stolovi i stolice. porazgovorim. jer je ondje vee svijeea gorjela. "Huso?" "Tri" i tako redom. nego i miris. pita: "A Suljo?" Momak odgovara: "Pet".- 82- tovao sam iz B. a to je ono. bilo je nesto prazna prostora.' tu su ne saDIO secije i minderi. uzrokom jc" sto ju nasi kahvedzije umiju lijepo isprziti. kao u kahvama. kao u zadnjoj bosanskoj kahvi. a ga~da biljezi te biljezi. U vecim rnjestima ima lijepo uregjenih kahvi. Kako BU sve gostione bile jos zatvorene. prava naslada i uzivanje za ozebla putnika. a mjcsto njega ostao je u kahvi momak i sada mu kazuje. Kraj njega stajao je njegov momak i sve mu nesto kazuje. Preprzita kafa ne sarno rla gubi jakost. Oui ne daju da k~fa' kod przenja sasvim pocrni. Kada sam u kahvu unisao. Pitaj ovo pitaj ono. Htjedoh da se s kahvedzijom malo. Da je kafa u bosanskim kahvama tako dobra. a to je izvrsna kafu. Kada je kahvedzija kafu isprzio. eudo kako se je nas vrijedni gazda mogao snaci u sumi onih imena. Sjednem nq. a on Rve ko preko zuba: "Ja!" iIi "Jok!" iIi TJA ja I" Videl-. Vani je bilo hladno. Gazda je naime sinoe otisao ranije na pocinak. dovoljno je da malo' porunleni i stvar je gotova. kolima u Slavoniju i dosao vee pred zoru ti N. svrnem u kahvu. U takovim je kahvama nHjveei red i ci. Ni u najelegantnijemu evropskom hotelu iIi kafani ne mozes do'biti tako dobre kafe. platim i odem u gostionicu. U ruci mu odulja soha.stoca. ispijem kafu. a na vrbu sobe zasiljena kreda. pa gledam ato to oni rade.. sto je 8vakak".

. - - 83- ka. iIi njegovoga momka.. ana.ahvedzije· . U BOSDi i Hetcegovini ima dosta muslimana. eto ti. trazi mElhsuziju. casti te kafom. pa im ipak ne uzrujava zivaca.. drago ti je i zapaliti. Kafu kuhaju... daje ti kafu. a bez secera sarno dva heIera. morao hi llmrijeti iIi poluditi od t()lik~ mnozine kofeina i nikotina.. nije ni osjetio. nego i vrio zdravo pice. to. kaziprstom i velikim prstom. NaB moderni covjek. a ostatak tuce i· opet. dok je sasvim ne smrvi. zimi grije. euskijom. je Ii se ozenio iIi cini kakovo veselje. izdubIjeno mlado lipovo iIi visnjevo deblo.igaretu u ruke. da je' kafa De sarno ugodno. a pije je jednakom I I I i Ijeni ~ je u stupu. covjeka ljeti rashlagjuje. FiI-· dzan kafe sa secerom vrijedi cetiri. a pri tome se je Iijevom rukom prsa dotaknuo. dok ga u prah ne stuce. Za. Poznavao sam Jedl10ga hodzu u Livnu.. to jest dvostrqku. ali za to i dvostruko pIaea. pa ipak.. U prostijim kahvama dodaj e kahvedzija musteriji kahvu take} da je fildzan ozdola primio sa tri prsta... koji je skoro svake noei za ramazana popio pedeset do· stotinu fiIdzana erne kafe i popusio isto toliko cigareta. Ko zeli da pije vrio jaku kafu. iIi u izdub- * . ali za to ne trebas· sibica. Finiji.. ier cim si uzeo c. dogjes Ii mu u ahar. koji i onako· vjecno na zivcima trpi. Tim ne izgubi kafa ni jakosti. da je sfo pio. ani kazu." . bijeIe. crvene. Je Ii sto kupio iIi prodao. nego samIjevena. · i za to je takogjer mnogo ugodnija. a osobito bijeli fildzani imaju ozgora zIatni obrub.men i tuce je gvozdenom polugom. peku. dogjes Ii mu na ducan. On jepoced piti kafu sa dvije tri godine. vele. Casu hladne vode. Kada pijes ovako dobru kahvu. Sada je prosije na vrlo gusto sito.. mjericu tucane kafe. dvori te kafom... u gjezvama i ibricima. Fildzani BU malene okrugle porculanske posude. lijevaju je u fildzane. U finijim kHhvama dodaje kahvedzija kafu kao i kod Das na tabaku. koji mogu vrIo· mnogo kafe ispiti. iIi kako muslimani kazu. da te ugIjenom podvori.. u jutro osvjezava.usIuznoga l. a kraj kafe: metnuo je.. jos se· Ili jedan nije potuzio na nervoznost. Ovako smrvIjenu kafu mece on u Iimene· · posude i dobro ih zatvori. ni mirisa.. a kada BU je ispekli. Kafa je vrlo omiIjeIo pice nasih muslimana. palcem. zelene iIi pIave· boje. Bosanskom muslimanu ne skodi kafa jer se je na njt1' vee od djetinstva priucio. a na vecer jaca.

-

84-

slasti svega svoga zivota. On ne pije alkoholnih pica, a ne muce ga ni velike brige za egzistenciju. Osim 'toga ne cuti on potreba za vratolomna djela. On zivi mirno i zadovoljno sa onim, sto rou je Bog dao. Pa cemu najka8nje, da se i muci za 8vjetske ispraznosti, kada mu je i onako sve unaprijed sugjeno? Za to nije ni cudo, da su rnu zivci kao od celika i da rou kafa i duhan naskoditi ne moze. On pije kafu od rane zore, eim je oei otvorio, pa do kasne veceri, dok nije na pocinak legao. Jpdva je zorom izasao iz dZamije iIi je kod kuee obavio svoju jutarnju molitvu, POS80 je u prvu kahvu da ondje pije fildZan kafe i popusi cigaretu duhana, a onda tek ide da obavi svoje 8vakidanje poslove. • U zimsko doba idu muslimani vrIo ranD spavati, a prema tonlU i .ranD ustaju, pa jer ne mogu kod kuee doeekati sabaha, idn neki vee oko cetiri sata posHje poia noei u kahve, gdje uz kafu i razgovor cekaju dok zora zarudi i dok mujezini sa munara sabah ne zau~e. I poslije rucka i poslije vecere idu i opet u kahve i ondjc uz razne drustvene igre, kafu i prijateljski razgovor provode vrij enle sve tio aksama iIi jacije. Trgovci i obrtnici ne mogu svake veceri, a jos manje po danu u kahve zalaziti, ali im za to dolaze prijatelji i znanci na dueane, pak si i oni razgovorom vrijeme prikraeuju. Da sada nas trgovnc. iIi obrtnik no mora svaki Cas koga u kahvu slati iIi kahvedziju dozivati,. spojio je kanafom svoju magazu sa kahvom, pa kad Z!lieli kafu, povuce kanafu, a u kahvi zazvoni zvonce. Kahvedzija pozna svacije zvoncc, pak nosi kafu onomu, cije je zvonce pozvonilo. 1(0 bi dosao u kakovu cisto muslimansku varosicu u Bosni~ . pa vidio one kanafe preko sokaka, cudom bi se zacudio, sto ce to likn telefoDska mreZa takim mjestancima. Osim kafe osobito Ijube duhan. I duhan pocinju pusiti vee u (ljetiostvu, a puse dok zive. Duhan pusi musko i zensko, staro i mlndo, bogatasi i siromasi. Sarno djcca u2"lednih i odlicnih roditelja nc ce pred "roditeljima i odlicnim ljudima zapaliti, jer se to lle pristoji za dobro uzgojenu djecu. Mladez i zene puse sarno cigarete, ozenjelli liudi cigarete, lule i cibu~e, a starci osim sv£;ga toga i nargile. Oni pak,. koji duhan ne puse, ti enfiju, burmut, potprduju. Mladeli se ne pristoji, da zalazi u drustva starijih i ozbiljnih ljucli, a osobito ne valja, da se mijesa u njihove razgovor~. Za to

-

8f> --

mladici idu rijetko kada u kahve, nego se sastaju ponajvise na merajama, bacaju se kamena s ramena iii se kako drukcije zabavljaju. U pri~ jasnja vremena mnogo su se vjezbali u bacanju koplja u neku stanovitll tacku, dzilitanje, ali je to danas vee sasvim prestalo. Kraj sastanaka u kahvama i na ducanima osobito Ijube tcferice, a teferice i mu~karci i !ene, ali 8vako za sebe. Muskarci tefence kad"a im se prohtije, a zene i djevojke obieno petkom. Teferici 8U zabave slicne donekle nasim majalesima. Sastane se naime po nekoliko znanaca i prijatelja, pak ponesu ibrike, gjezvice, fildzane, kafu i nel\Jto jeIa, pa odn kuda u zelen. Najvole se zabavIjati u 8nmama iIi u hladu granatih voeaka u eijoj basci, a n&jmilija su im mjesta kraj vrela, rijeka i potoka. lsto se tako zabavIjaju i zene i djevojke. Djevojke se opet osim toga sastaju jedne kod drugih, pa se na ljuljackama ljuIjaju i pjevaju lijepe mu.slimanske pjesme ne sarno sebi za zabsvu, nego da i momke drsskaju, jer znaju, ds ih oni iza taraba prisluskuju. Muslimanske su narodne pjesme i po sadrzaju i po napjevima Vl"lo lijepe i mnogo sliene turdkim pjesmama. Osobito eu krasoe t. zv. sevdalinke gdje draga tuguje za dragim iIi dragan za svojom dragom. K-od pjevanja modoliraju i tremoliraju tako, da im je pjevanje vrlo tesko DR kajde st&viti. OVOID zgodom ne ce biti zgorega ako progovorimo koju, kako se muslimani megjusobno pozdxavljaju. Pozdrav nasih muslimana vrlo je lijep. Kada se sastano dva prijatelja na ulici, ueine temena, to jest oni pozdravljaju jedan drugoga, dotaknuv se desnom rukom prsa, ustiju i eela.Tim hoce da. reknu: "PozdravIjam te od area, izricem ti to ustima i dajem ti Cast umom 8vojim." Ako je jutro, veli mlagji starijemu: "Selamun aleikum" "Bozija ti milost", a ovaj mu odgovara: "Aleikttmu selam" "I tebi neka je." Odmah za tim dodaje prvi: "Sabah hairola." "Dobro, iIi sretno ti jutro", a onaj mn odgovara: "Allah razosun". "Bog ti dao". Ako se sastanu.u podne, veIl" jedan drugomu: "Selamun aleikiim" i "AleikUmu selam", a odmahza tim: "Merhaba". "Zdravo". U veeer kaze mlagji starijemu: "Selamun aleikuni", a onaj m.u odgovara: "Aleikiimu selam". Iz& toga veli jedan: "Ahsam serifhajrosum" iIi krace: "Ahsam hajirola". "Dobra ti vecer", a .drugi: "Allah razosun- iIi "Allah emanet ola". lsto tako pozdravljaju muslimani i svoje suplemenike drugih vje:-

-

86-

Toispovijesti, a i oni muslimane samo sto 'musliman nikada ne ce inovjercu reei merhaba, niti trpi, da mu on to rekne, jer je to specijalno muslimanski pozdrav. Musliman lie skida fesa niti kada ulazi u dzamiju, niti u ciju privatnu kueu, a niti kada koga pozdravlja, sto vise, da koji musliman pozdravi drugoga skinuvsi pred njim fes, misiio bi onaj da mu se ruga, pak hi ga tesko uvrijedio. Kada musliman dogje u kahvu, na duean iIi u privatnu kueu ne pozdravlja on odrnah niti domacina niti gostiju, nego sjedne na minder iIi na seciju, a onda tek veli: "Selamun aleikum"ll a oni njemu: "AleikUmu selam". Iza toga rnu jedan po jedan kaze: "Merhaha Huso . s on njima redorn odgovara: "Merhaba Suljn .... "Merhaba !bro . Kada odlaze iz kuee iIi iz kahve, veli neki: "Odo ja", a neki do~ vale: "Ejvallah." "U dobri Cas", a svi rou odgov~raju: "Ejsahadile." ."Sretno poso." Kada ko polazi na daleki put, pozdravlja znance i prijatelje sa: "Ejvallah" iIi "Ejduvale", a oni rnu odgovaraJu: "Ejsahadile." Kada se je koji sputa vratio, pitaju ga: "Hos gjeldun ?" ."Dobro dosao", a on njima: "Allah razosun" iIi "Hos bulduk". "Bolje vas naso". Iza toga pitaju ga: "Zdravo?" - "lIirno?" iIi "Zdravo putovo?", a on njirna: "Zdravo, hvala Bogu. Kako ti?" itd. Ako je na sijelu, u kabvi iIi na dueanu megju muslimanima koji inovjerac, oni ee se uvijek najprije megjusobno ,,8. la tur~~" pozdraviti, a onda ee tek prihodnik "a Ia franca" pozdraviti inovjerca, bio on kako Inu drago odli~na i ugledna li~nost. To rnu vjera nalaze i toga se on strogo drzi. Za to ako kakav musliman dogje kao gost iIi prijat~lj u koju. krscansku kueu iIi u najuglednije krseansko drustvo; hili to domaei krscani ili "Svabe", pa je ondje sarno i jedan musliman bez razlike, da Ii je siroma iIi bogatas, ugledna iIi neugledna osoba, on ee llajprije njega sa "merhaba" pozdraviti, a onda tek ofitale. Isto tako ides Ii kada hilo to i sa najsiromasnijim muslimanom, pa bio on i tvoj sluga, pak te sretne kakav musliman, recirno tvoj intinlni prijateIj iIi drug, on ce ipak . Dajprije pozdraviti tvoga slugu, svoga istovjrrca, a onda tek tebe. Interesantno je ne sarno kod nasih musliInana, ncgo i kod svih Bosnjaka uopee, da ee te svaki, iza kako te je pozdravio, pa i na 8okaku, uvijek upitati: "Kako si ?~, iIi ~,Kako si gospodine!" Za to, kada te koji upita: ,,Kako si?" odgovori fiU: "Dobro hvala Bogu. Kako ti?" jer i oni tako jedni drugima odgovaraju.

---_._------,------

Kada ovakova starina putem prolazi. ne pozdravljaju ga kako se obicno pozdravlja. arabinke i samokresi. kad on u kahvu ulazi iIi iz. kajmakame. peeanke. ne idu snjirn sasvim usporedo. Bosanski muslimani vrlo ljube konje i oruzje. Ovdje moram priznati i osobito naglasiti. i velike i male. Ako takav covjek jasi u svoj begluk megju kmetove iIi kuda drugud. Da ga sluze i hodaju snjime. Odijelo momcim' pokrojio. to su rou i momci ljepse odjeveni. Isto tako ustaju pred njim. 'a gdjekada po dva i vise seiza. sarno stucove i sisane. svima temena cini. neka vrst turskog oruznistva. Sve u srmi i u suhu zlatu. Dok on prolazi. Mladic uvijek ustaje pred starcem i govori sarno onda. Carske namjesnike. bilo da se prosece iIi po poslu. mutesarife i druge vise .ije ni cudo. ako idu snjim i kakovi odli~ni. Isto tako. vezli i okivali Rrebrorn. nego maIko iza njega zaostaju. I rogjeni njegovi sinovi zaostaju za njim i govore sarno onda. Za turske vlade jasili su za ovakovim Ijudima u pristojnoj udaljenosti do zuba oboruzani momci. 'da je megju njima bilo uvijek izvrstnih tufekcija..puskara. .cinovnike pratili su kavazi. Bve su puske. Aka je kakav odliean covjek po gradu hodao. 'Par dornacih malih . zuje. Puskarstvo je prije okupacije bilo jedan od prvih zanata u Bosni i Hercegovini i za to si u skoro svakom vecem mjestu mogao naci dobrih puskara. . kahve izlazi. Za to n. ako ih je sto upitao. uvijek je uz njega po' jedan. nego i izvrsne male puske kao sto 8U kubure. Ako je on putem za~elio da: zapali. oni bi rou prikucili cibuk i duhan zapalili.ako ga je sto upitao. kakav ugiedni aga iIi beg iIi kakav visi dostojanstvenik. nosili su njegovi Ijudi za njim ne sarno cibuk. Dobra puska i dobar konj miliji im je nego ista na svijetu. nego i nargilu.. a oni rou suteci llzvrar~ju i sjedaju na svoja mjesta. njegovi seizi. a seizi iza njega odustrag: Sebi najde do deset momaka. da kod nasih muslimana mladost vrlo postuje starost. On ide naprijed. Radi toga bile 8U puske vrlo skupe. pase~ vezire. srmom i zlatorn. nego pred njim ustaju i stoje bez rijeci dok on kraj njib prolazi. ali od njega mlagji -ljudi. 87Ako putem prolazi kakova casna starina. jase iza njega . koji su pravili ne. Sto je gospodar bogatiji.

koje 8U cesto trebali. snnom i zlatom. koju 8U sprijeda nabijali. Skoro sve male puSke bile su na kremeD. Osobito su zgodno hile udeAene gvozdene arbije jer 8U U njima bile utaknute male maaice. Izvrsne male puAke pravio je Hasan Pecenkovic u selu Hotincu kod BibaCa. ali su imali i otraguSa. Jedlla arnautkinja vrijedila je petnaest do dvadeset dukata. da njom kod ~abijanja zgruvaju zrnje i barut u pusci. -Na 8vakOj pU8ci. koja je takogjer hila izvezena srehrom. Kod takovih arbija bio je drZak arbije ujedno i drlak maaica. Cijevi na malim puskama bile su dosta duga~ke. zv. koji su u ruci driali dok 8U puske nabijali. da ~vr8to uz tijelo pristaju. Ko je htio. slndzirom i odatle im ime. kojima au zeru prihva cali. Sve su puske nabijali 8prijeda. a nekada i dulje.- 88- puSaka vrijedio. I arnautkinje su bile izvezene srebrom. sindlirlijama. cetvero iIi sesterouglatom glavicom. olovnim kugljicama. iz t. da ima O8Obito dobru puiku" a mogao je. Gornji kraj arhije. kojima . uucijev pricYrscena. gdje se puska potpraiuje. narncio bi je iz Albanije. Bensilasi su nacinjeni od crne. Arnautluka.vatru naloze ili da pripale lulu -iIi cigaretn. koji je neko vrijeme bio na glasu kao prvi tufekdZija u BoSDi. obicno do dva pedlja. bio je ohicno srmo~ izvezen. zute iIi crvene koze. je pet do deset dukata. da je plati. Sindzirlije 8U dvije kugljice. a to je u ono doba bio velik novae. dakle onaj. da . Osim malih pusaka nosili su za bensilasima duge nozeve i razne sitnije 8tVari. koje au bile spojene malim lancieem. Arbije su gvozdeni iIi drveni stapici. n~sto dulji od pU8eanih ciievi. Za nabijanje malih puSaka imali su arbije. Od dugih pUSaka bile su najpoznatije sisane i stocovi. srmom i zlatom. okoneavao je okruglom. koja je 8 prednje strane bila. Te: au puike bile mnogo bolje od bosanskih. zv. 080bito 8U na glasu bile sarajevske AiAane. a upotrebljavali su je. Velike puske nosili 8U na kajisima preko ramena. to jest ono mjesto. a imaju pet do §est koznih pregradaka. a zvali su ih arnautkinje. hila je gvozdena mpka. Sve su puske punili sjeccnim olovom. a oa DO se kresivo i peskire. a deheli taman da U cijev pristanu. Oganj na kremenu. Bensilahe zapinju sponama nad desnim kukom tako. i t. a male 8U zaticali za bensilahe iIi potpaaaje.

kojim au' punili. Bogatiji i imucniji ljudi imali 8U korice okovane u 8rmali iIi srebrene. pa kada hi naB eov]ek . na dalek put iIi u kmetiju. Oni. Osim pusaka i nozeva nosili au odli~niji ljudi i visi einovnici. Da im nOZevi. kod hodanja iIi jasenja ne. poCam od siljka pa do preko polovice. sliean uhu i odade mu ime. koji 8U hili nacinjeni od koze. Bensilahe nijesu ozdola ispresivali.i bensilaha odebeo kajis. U napraAllicima bio je fini barut. te im ga prema potrebi dodavali. kojima 81) rezali meso i druga jela. opsivene crnom kozom. . ·a osobito tako zvane bjelouike. Taj je . Vrlo oboruZaD Covjek mogao je da ponese cetiri silaha. 8U Osim svega toga nosili su 0 desDom bedru uapraAnike ad roga. okrugli.. pasali au uz benailahe silahe. Nozeve dijele na bieake i bjelouske. Noieve 8U zaticali u dr-· vene korice. vrlo ostri i siljati nozevi. dugacke. u kojoj su drZali krpA UDloeene u zejtin. pazio je da vrh korica zatakne megju ona dva kajiAa. a nekada i u pozlacene limove. tako zvane pale. koje su im preko ramena na kajisu niz bedro viajele. to' za' to. a od polovice pa do balCaka okovane zutim limom.. smetaju. najviAe dvije male puske..-. potprdivali voljicu na ognju kremenjace. Bi&lci su odulji. Odmah pokraj silaha bila je· eanta. nosili su na lijevoj stran. onda su se jaee oboruzali. BjelouSke· BU vrlo dugi nozevi od najfinije mazije. I pale au bile izvezen~ srebrom. . iIi kako narod kaze. koji su imali puske otragu§e. dakle ootrdeset fiseka. kojima su eistili siSaoe i stucove. U svakom silahu bilo je po deset fiseka. srmom iIi ziatom i za to vrlo skupe. prema dnu ne~to nesto zavinute sablje.a oni od anne iIi srebra. a drfAk im je od bijele kosti.89 -si iza abdesta ruke otirali. age i odlicniji gragjani nijesu po gradu nosili drugog oruzja osim jedne. bili 8U eetverouglati. a. osobito kada su polazili u loy iIi Da dalji put.kajis bio dvostruk. celika. dug oko jedan pcdalj. Oni.. Te 8U korice bile izvana. Bezi. u kojima au drzali fiAeke.. a iza njih jaAiIi su njihovi kavazi~ koji BU nosili njihovo oruzje.. Kada su polazili u lov. da kroz koine pregradke mogu zadjeti kubure i duge· noZeve. i da ~vrsto uz tijelo pristaju. koji su bili sa tri tanka' lanciea uz bensilah prikopMni. zadjeo noz za bensilah. Silasi 8U bili nacinjeni od tvrde kole iIi od srme iIi srebra. Silasi su posudice.

'Cemere BU pravili od vrlo fine zute koze. Njegovi sluge.niei isli su pokraj konja iIi odostrag i gonili konje.. ve·ziri i kajmakani vozili su se u fijakerima. sjeo na sijeno i sjedio tako podviv noge kao na ·:cilimu iIi u najudobnijem minderu. danas vee irna dosta kola ne sarno -u gradovima. drvo za ogrjev. Kako je neko vrijeme u Bosni i Hereegovini hilo moogo . Kola. da se u kola ne vidi. prostro· hi obilno Bije'ua. haIjine.. su isli kuda po poslu. Danas je sasvim drukcije. koji su vrebali na trgovee i bogate putnike. svoju obitelj. a bili su do zuba obo- . Ako je koji musliman u takovim kolima vozio svoj harem. to je po robu islo obicno po vise trgovaea sa karvanima. nije prije bila. Novae su rijetko kada kod kuee ostavljali. jastuke. Ni komadica zeljeza nije bilo na njirna. vise Jt. lsto tako prenosili su i trgovei svoju robu. kakova 8U danas. U Posavini i u onim krajevima.hajduka. bilo je i prije kola. gdje je ravniea. uzeli bi pc. BOZ6 mi prosti i previae. ta su bila vrlo primitivna. koje je trebalo da se prenesu. ona su tek sa okupaeijom dosla u Bosnu i Heree~goviuu. putovali su nasi muslimani sve do llajnovijeg doba na konjirna. a neki i po dva pretinea. grede. G<?spodar ie obicno isao sprijeda i vodio konja za 'uzdu iIi ular iIi je jasio Da prvom konju. Sirotinja je isla pjeske. a fijakera. Bijeno. u kojima su svoj novae. a sarno velika gospoda kao paBe.·desnim kultom sa dva gvozdaca.onja iIi magaraea te bi jednog3 privezali za drugoga..~-cuvali 90- Imucni ljudi.nego su na konjima. Kako prije okupaeije nije hilo u ovim zemljama dobrih puteva.kamenje i uopce sve. da se iz jednoga mjesta prenese na drugo. nosili BU na golom tijelu cemere. eto je trehalo. Neki eemeri imali BU po jedan. nego BU ga u dukate mijenjali i svu gotovinu uza se u cemeru nosili. U prija~nja vremena ne sarno da su nasi muslimani jasili na konjima kada. IDagareima i katurama prenosili Bve svoje -:stvari kao pokuestvo. najamniei jli pomoc. .sieova" nije prije okupaeije niko poznavao. u rod iIi su vodili mladu itd. Tako zvanih . To se je zvalo karvan. Ako je bilo mnogo robe iIi predmeta. a sapinjali BU ili nad . metnuo je na kola drvene obuceve 'I pokrio ih hasurarna iIi eilimima. Ako bi se nas musliman u takim kolima vozio. . nego j po selima. ali.

hranili su konje. njegov je bio mejdan.- 91- ru~ni. . Ovakovo putovanje bilo je vrlo sporo i za to su trgovci i drugi Ijudi morali <\esto po vise dana putovati dok su stigli kuda eu zeljeli iii dok su se kuci vratili. jeli su i kona<\ili u hanovima. oni hi se branili. pa ko je bio ja<\i. Ako bi sada hajduci navalili da im otmu robu i novac. Ako su morali po vise dana putovati.

. jaja iIi na ra!nju pecenog janjeeeg iIi ovnujskog mesa. Ato jedemasno i ukusno. ima vee dosta hanova. Hanove grade obicno na jedan boj. U novije doba. koja priugotavljaju po uzoru grckom i turskom. ' lato tako mogu putniei u hanovima j konaciti. Bas radi toga naei ces. lato tako ima u_ svakom hann (dovoljno sijena i zobi da mo~e8 konje nahraniti. sto im. Nema tu' soba. nastoji. da je grcka. nego su tu hasure prostrte po goloj zemlji iIi podu.· pa onda ne sarno. nego su i vrlo tecna: §to . Ako ima goste. NaAi muslimani kuhaju i peku vrlo dobra jela. a osobito u predjelima gdje je hura jab" ima hanova ne . vina. za tim oko Livna i Grahova te po svoj Hereegovini. Gdj~ je narod gusee naseljen pa ima. ni kreveta za 8vakog gosta na po se kao u hotelima i boljim gostionicama. viAe sela· i gradova. grade hanove od drveta. Hanova ima. od kamena. a opee je poznato. u kojima mo~es dobiti dobru ernn kafu. u nas vrlo mnogo a ~sobito ondje. da ima jela u izobilju: dvanaest do dvadeset i cetiri.. prostro ga po haauri pa kako je bio zdrav a. najvise hanova u KupreAkom i Suickom polju. eatroja iIi vrelo. ni pokucstva. a nema. i turska kuhinja prva u svijetu. putniei sve.je potrebno bilo sa sobom nosili.- 92- Hanovi su neka vrsta gostionica. U onim krajevima gdje ima dosta surne. u kojima mo~e8 dobiti piva. gdje je narod rjegje naseljen i gdje bura jace piri. rakije i drugog opojnog piCa. Kada hi dakle DnA putnik u han doSao. Opojnog piCa moZes dobiti sanio U onim hanovima gdje su krsCani handiije.. grade hanove po selima i gradovima. nego je tu jedna. kruha. U ·sobama za konacenje nema ni posteljine. brzo bi uenuo.. ozdola su staje za konje. gdje je bura jaka. naime iza okupaeije. da ih bolje podvori. a ozgora stanovi za putnike i handziju. a gdje je. nego da je ono. n muslimana naei ces ~amo ernu kafu..sarno po selima i gradovima nego i u osami pokraj puteva i drumova da putniei ne stradaju. narod rijetko naseljen. Kada je mualiman sam u svojoj kuei. najvile dvije Babe gdje putniei zajedni~ki konace. a u blizini je i bunar. u~a to umoraD. a gdje nema suma. da ih mozes napojiti. jede on umjereno i ne pazi na broj jela. skinuo bi s konja gunj iIi cehe sto ga je uvijek uza se nosio.. Osobito u prijasnja vremena nije kreveta ni trebalo jer su.

f '1 .l .- 93- ~.:." .-.._' .. i ..::. ":(. . .

- 94- .

moze bez zaprijeke iz kuee u mutvak i iz mutvaka u kueu. nek je i biberli. koja se pravi ovako: Debelo tie meso izreze n&. oveevine. a sva ostala prstima. lsto taka jedu siromasi iz zemljenih iIi drvenih. Muslimanl rueaju izmegju deset i jedanaest sati prije podue. sitne komadice i pomijesa sa sit~o isjeckanim bijelim i crvenim' .~ Siromasniji muslimani kuhaju u zemljenim. a spojene su plotom i krovom sa kueom. Kako u Bosni. ima vrlo mnogo paAujaka sa izvrsoom gorskom pa-som. janjetine iIi zivadi. da zenska eeljad . Corbata jela jedu obieno drvenim kasikama. police. a na njima razno kuhinjsko sugje i drugo kojesta. kako siromaku. Vrio je~ uobr~" i jahnija. Sto medeno. Ve~era je ~vijek nesto obilnija.. nek je i seeerli. doIma.- 95- Spremaj Meho gospodsku veeeru.ke napunjene sa sitno isjeckanim mesom i pirincem. nek je i primasno. to je oveije i janjece meso u ovim zemIjama vrIo tecno. Kuhinje izvan kuee zovu mu-· tvaci. na Kupreskom poljn i ispod Cincar planine.. udje se kafa przi i kuha. To se jelo ~ zove. a bogatiji u bakrenim iIi zeljeznim posudama.. a jednako je drago.kod Travnika. U kuhinji su rafe. Na' Vlasieu . Megju delikatese spaqaju i papri. na raznju iIi u tevsiji peeenu.: u Hercegovini. Teletine ne jedu nikada. kao i u cijeloj Hercegovini su veliki pasnjaci" na kojima zivi na . toga je u svakoj kuhinji po jedan kamin. nego rucak. nego vunu i sir. Sto je sIano. a veeerajn oko pet iIi sest sati poslije podne . sto marna domaeiea kod kuhanja treba. Janjetinu i ovcevinu sijeku i prodaju pr~jesnu. tako i najvecem hogatasu. u kojima se po-jede toliko na raznju pecenih janjaca i ovaca. te daju ne sarno izvrsno meso. Osim paprike pune takp patlidzan ~ i miade tikve. kao sto bas u Bosni i Hercegovini. Sto je masno. a bogatasi iz bakrenih iIi porculanskih posuda. a neki izvan kuee. lsto tako jedu oni vrlo rado piIav.a zove se odzak.vee kako je kada dan dug. Najmilija su im jela peeeno i kuhano meso. koji jc i preko granica Bosne i Hercegovine· dobro poznat. pa ima malo zemalja u Evropi. a osobito ovec--' vina i janjetina. Neki imaju kuhinje u kuci. a jos vise. koji prave od' ~ovediDe. U sredini je kuhinje iIi mutvaka otvoreno ognjiste ~d kamena. ua Krugu kod Lijevna. Osim.hiljade ovaca.

Lonae se dobro pokrije. koju prave tako. To je pice vrlo zdravo. a -. a jedu je ponajvise onda. a na saksiju nagrnu zeru. Kada se je dobro skuhaIo. Ovdje moram napomenuti da nasi muslimani osobito ljube med. uego ga mijesaju i sa vodom i tako piju.koja se puni jajima. !Sirnica je sto i sirnjRea. njim pune pite i kuhaju u njemu gove·dinu. ako se poveze t. Kada je misirae . -zv. da tijeste na tanko razviju i u njega metnu. Lutma se pravi . pa se kuha.- 96- Inkom. Kupus jedu dok je jos sladak iii ga kisele.pita gotova.kao i bazlamaca. oveevinu iIi janjetinu. Kruh peku kao sto se· pece u seljaekim kucama u Hrvatskoj i Slavolliji. pe. da se kruh iIi pita sto prije ispeee.kada se sasvim ohladi. obligatno jelo i na . koja je sasvirn sliena slavoDskoj pokljuki. . no najboIje je. kada BU u ~uei odlicniji gosti. dok se meso Basvim ne raskuha. dobro posoIe. BraSDO se i secer dobro razmuti i pristavi K vatri. raspretu zeru i lug. PaIuza Be pravi od finoga braana i seeera. Jajarusa je pita. Sada da progovorimo koju. Pite. Tako pripravIjeno jelo zove se kaIja. da tijesto pune sa fino izrezanim. a na ODO mjesto metou kruh. Misirac pite prave tako. kao kod Bvih juznih ~IaveDa uopee. Pitu od kupusa prave kao i u nas. kako se prave neke pite i kolaci. tronoSce i pokriju ih p~kom od zemije iIi sa-oom. koje nasi mU8lim~ni o8obito rado jedu. a kad se ispece. pospu je sa nesto meda iIi secera. . Osim mesa i kupusa vrIo su im drage pite i kolaei. 8ti~ne se i bude slieno pacama iIi ~Iadetini . pa to zovu gjul baklava. Za tim se sve to dobro pobiberi i metne u zemljeni iIi zeljezni Ionac. sofri nasih muslimana.·gament papirom i pristavi k vatri. kolace i huh peku iIi kod kuee iIi u pekarama. Kupus je. a pune je orasima iIi suhim sIjivama. secera i kajmaka. Naloze naime 11a banku vatru. metnu ih u zemijene iIi bakrene tevsije. a kada se je vatra dobro razgorjeIa. nno isjeckano govegje iIi ovcije meso. -zaliju je u tevsiji slatkim iIi kiselim kajmakom. ·Od knpusa prave corbu. Ako pite i koIaee peku kod kuee. ~upus sitno sasi_jeku. mladim misiracama. Neki prave bakiavu u obliku ruzice. pobibere i u tijesto zaviju. ·te ga jedu ne sarno u pitama i kolacima te na suvo. Kruh pokriju saksijom. tevsije postave na sadzake. a zove se serbe. U prvom je redu burek pita.Paluzu jedu sarno u bogatijim kucama na kraju rucka iIi vecere i . Bakiavu prave od finoga brasna. metne se na hladno mjesto.

Hurmice su kola~ici od kuruznoga braana. Arnautin. Siromasi jedu umjesto paluze na koncu ru~ka iIi ve~ere slatko iIi kiselo mlijeko.- 97- to sarno onda. zaliju ih medom iIi ih pospu ~ecerom. ako su kakove odIi~nije osobe u gostima. Hurmice pBObito rado jedu muslimanske zene i djevojke i nose ih jedna drugoj kada u babinama leze. Kada su hurmice pe~ne. Isto tako prave i gurabije. NajskupIji 7 . jaja i ~eCera.

. koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu da halvom. dok se ne pretvore u gustu. Kada je pjena gotova. punu reske buze. a i prije nego je sabah zaucio.halva bijela kao snijeg. meeu priugotovljeno tijesto kasikom u vrijuee maslo i tu se ispece. ne pretvori u kakav muslimanski "Kochbuch". To je jelo slieno i po abliku i po okusu nasim ustipcima. Halva je dvostruka: tvrda i meka. a u drugoj mu je kotlic sa zerom. kadaifom i pecenim bademima koji novcic zarade. koju on zove tabla. pa Dlami djeeu poklicima: "Halve. jer aka se dobra pjena ne nacini. a tvrdu produciraju sarno Arnauti. jer i jaja spadaju megju one tvari. Tvrda je .- 98- i najbolji kolaci jesu gjunla~i. a nu njoj je halva. nego trazi i vrlo mnogo posla. a prave ih ovako: Uzmu dvadeset do trideset . reci cerna i 0 njima koju. slatki salep. Sada se u kakov~j posudi rastopi nesto masla. Od rane zore. koje se dadu vrlo lako ureci. buzom. metne je Arnautin sa drugim kolacicima i sekerlamama na glavu i nosi je po gradu.a ih ko gleda. zavrsujem. Kada zene prave pjenu za gjunlare ne vole. U jednoj ruci drzi on drvetJu posudu. tvrdu pjenu. Osobito je . I gjunlare jedu sarno u bogatijim kucama. halve!". Osim ovoga prave nasi muslimani vrlo mnogo mesnih i drugih jela. nesto bi manjkalo. ali da se ovo pisanje . pa kada bude dobro vruce. a djeca se kupc oko njega i placaju mu svoj obolus. Meku halvu prave i naSe muslimanke. sekerlami i kolacici. Na glavi nasega haIvedzije njise se velika okrugla daska. uspu je u najfinije psenicno braallo. dok ne bude tvrdo. pa se to dobro promiiesa. kadaif. da ih nema. da se jedva rezati moze. brasna meda iIi secera. jer su oni markantpa liea u bosanskim carsijama i sokacima. To se sve mijesa u velikom kazanu. Izmegju sedam i osam sati u jutro sigurno je prcd skolskim vratin1a jer su gjaci njegovc najbolje m~sterjje. posuda. da je to jelo dosta skupo. pa do kasne vec~ri hoda on po gradskim sokacima. u kojoj se pusi gusti. 8:li je mnogo tecnije od ustipaka. a lHid zerom. misle da je onaj svojim ocima jaja urekao. jer ne samo. pa premda nijesu Bosnjaci. misIis. jer je ona najmilije jelo i poslastica muslimanskoj djeci. d. kao i u nasih kobasicara. pa cu samo jos nesto reci 0 halvi. ponajvise u svecane dane i kada su kakovi odlicni gosti na rucku. jaja i mlijeka. salepoD1. Kada je halva gotova.jaja i mute ih dva do tri sata. Interesantni su ti naSi haIvedzije iIi halvadzije. pita i kola~. a prave je od skroba.

dimirlijama. jedva jednu stopu visok stol od prostoga drveta. Nasi muslimani vjeruju nairne. iIi na trima drvenim nozicama. kojf'gostc kafom dvore. da jelo pred· gostima dugo na sofri lezi. da meleci. na dueane i na Bijela. da im ruke operu. . . gdje se muskarci sastaju i prodaje svoju robu. a u bogatijim na cilimima. posude i kssike. Ttttundzije "cibuk zapalise. angjeli. Gim su rueali iIi vecerali. a posebni. Osim toga metnu gostima u krilo peskir takogjer od beza. te polijevaju gostima ruke~ a iza toga metnu svakomu mali peskir od beza na lijevo rame. da se u njihovoj prisutnosti pjeva iIi galami Za . Kada su u kuei gosti. koje BU skoro tako 'velike. otare se onim peskirom. da svima naokolo krila pokriva. sve mu se lice od dragosti smijesi. Pod sofru prostru besofru.99 - unosan mjesec ramaZ811. da si za jela mogu njime ruke i usta otirati. a onda tek jedn. koje su duge kao sto je i stol dug. koje cibuke dodaju. a odmah iza njega ulaze drugi sluge i idu opet od gosta do gosta. sofru. za novcieem pada onda u njegovu kesicu. malo govore. od najstarijega na desnu stranu. Onda on hoda cijele noei po sokacima. posjedaju oko sofre. lsto tako nose u lijevoj ruci legenj. adrugi cibukdzije ili tutundzije: .. Kahvedzije kahvu donesose. U siromasnim kucama sjede svi na goloj zemlji. I . Prije rucka iIi vecere svaki si opere ruke i usta. pa kad je koji gost oprao usta i ruke. da Buteci ono Bozijeg dara potrose. U ·begovskim i. lavor. a Iezi na dvjema daseicama.jela piju. zalazi u kahve. "digne" domacina. Novcic. jer u muslimana nije u obicaju. koji je tako dug. sarno je onda na sofri mnogo vise j~Ia.. a u desnoj 'ibrik. a zove se sofra-mahrama. da mrvice na zemlju ne padaju i sad istoro sjednu da blaguju. a poslije jela gorku kafu i puse duhan. Kada je domaeina 80fru "digao"'. Taj peSkir prostiru da mrvice ne padaju gostima po odijelu. drugim odlicnijim kueama JOB BU posebni sIuge. Sofra je okrugao. sofru na rukama drze dok oni jedu. Sluge nose na lijevom ramenu peskir. posjedaju kao i obicno. Dok jedn. vodu iIi limunadu. Prije jela ulaze u sabu sluge. Jelo nose u velikim plitkim zdjelama. plahtu. a najbolje je. i za to je sramota i grjehota. kao i stol. ulazi u sobu kucni' hizmecar da iznese sofru. Kada nasi muslimani naume da blaguju. Prvi se zovu kahvedzije.

Ncki zamotaju zapis u krpicu. ani drze da su ure~eni. ·dade zivotinji. niti u Iijekove. nego i razne unutrasnje bolesti. ako trpe od glavoboIje iIi ako ih hvataju zigovi. Kada je hodza zapis napisao. koja mn se je iznevjerjIa. koji je sve bolesti lijecio ne skupim umjetnim medikamentima. nego vodom i ljekovitim travama. ani se peru najmanje pet puta na dan svjezom vodom iz vrela i potoka. a osobito kravania. Nasi muslimani rijetko ce kada u bolesti zovnuti lijecnika.zapis dogje na Iijevu stranu vise sreu. Osobitoje znaeajna pjesma: "Dude Bojagina i Sahimpasic Mujo. premda ih vecina nije ni cula za toga glasovitog lijecnika. jer nemaju mnogo povjerenja niti u njega. Osim toga prave oni razne "mehleme". Ta se krpica zove DluSemma. koje irn prepiBUjC. izdube hodza svrdlom u desllolD rogu maIn jamicu i . da· ce ozdraviti. Neke zapise baca hodza u vatru. dok djevojka od boli ne umre i tako glavom plati nevjeru. Ko ima 080I . on ce i onda ~ovnuti hodzu. Zapise daju pisati osobito onda. ·da pise zapise. GovediIna. u kojoj je zapis iIi se njom umije. a treci u vodn. I u narodnoj muslimanskoj pjesmi cesto se spominju zapisi.- 100- Nasi su muslimani veliki kneipovci. dr~lgi u vatru." Prema toj pjesmi pise momak zapise du kazni djevojku. krpicu privezll na vrpeu. Neke zapise nose u fesovima. pa je uvjeren. a ako obolo. oni ce se dati lijeciti od vracara iIi ce pisati zapise. Musemmu metne hodza u malu suknenu kesicu. Ako komu oboli konjcc iIi govece. omazanu voskom. kopriva. kojima uspjesDo lijece ne sarno rane. urnota ga u platnenu krpicu. poganceva i druge trave. Iza nekoga vremena pije boIe~nik vodu. a vrpcu omotaju govecetu oko rogova. ako ne 'daju mlijeka. onda metvica. a protiv uroka nema boljega liJeka od zapisa. a bolesnik udise onda onaj miris i dim. ako ih cesto hvata nesvjestica. da ga izjede. On pise tri zapisa: jedan saljc u vjetar. slijez. da mn . bokvica. oni se cesto kupaju i zivu priprosto i vrlo umjereno. Ako im kucni lijekovi ne pomognu.: metne ga u kruh i. Druge baca u vjetar. koje je i pokojui Kneip toliko preporucivao. u tu jamicu turi zapis. a trece u vodu. a neke usiju u odijela. Ko treba zapis. ide hodzi iIi ga zovne u kueu. Kada je hodza zapis napisao. a on mu lla komadicu papira napise noke stihove iz kur'ana iIi iz koga drugoga kitaba. a bolesnik je ovjesi 0 vrat 'tako. prvo BU im hladni oblozi.

Osim toga piau zapise kad djevojka . dadu ih pisati krscanakim svecenicima. da mu zle oei ne ce naskoditi. d. daje takogjer pisati zapis. koji su poznati.zeli da bade lijepa iIi da je dragi zavoli. Ako Covjeku iIi zivotinji ne pomognu zapiai sto au ih pisali hodze. Te zapiae zovu "moei". . Taj zapis metne obicno u crvenu krpicu. da rnn ga kogod ne urece. da se bolesti kurtarise. I mo~ak daje pisati ·zapise ako ga draga ne voIi. da ima napretka u marvi i imetku. lato tako pisu zapise kad ko zeli. krpicu priveze konjcetu iIi teletu oko vrata pa je sjeguran. da BU im zapisi dobri i ~a bolesnicima kori!te. ne hi Ii joj se srce smeksalo i njemu privoljelo.- 101- bito lijepa konja. a oBobito od onih. tele iIi zdrijebe. da svecenici umiju piaati bolje zapiae od hodza. da sretno putuje. koji misle. da se sretno kuci vrati i t. U nas ima dosta mualimana. lato tako daju si i krscani pisati zapiae od bodza. pa se haji.

. DB ICf\J I.v B.

tim je vrijednija. POr=\OD. ni mladih zetova. a cetvcro musko. ni se. I najsiromasniji musliman iskreno se veseli porodu svakoga svoga djeteta. mu . On je smatra voekom bez ploda. Kao kod svih Jugoslavena uopce.I. da zaminu stece. Djever govori svojoj nevjesti: "Vid' llevista te zute narance. a. Cim zena iroa vise djece. ako ima doshl djec(': Beg Mustajbeg sretno se oieni. Nek' ne zeli ni sina. aka draga bila. tako ima i u nasih muslimana na po se. Ni nevista. "On ga hrani. "Da narane. ruzicom bez cvijeta. sreen.." je prije i vrlo Zeus. Da pocmemo sa porodonl. koja ne ragja. jer je dijete zarojena oeu i lllateri u starosti i jer svako donosi sa sobom svoju nafaku. · valja je dakle sasjeci. Lip je porod beze izrodio~ Troje zensko. mnin je mrska. uglednija i svomu muzu' milija.a svake godille ne ragja. Ali ako se iko zeni za to~ dn iza sebe ostavi sto vise potomaka. Zenidba je za nluslimana sarno onda sretna. sva sila narodnih obicaja.era. to su nasi muslimalli. to jest.ko mu je brak blagoslovall. Zenidba jc YCZ izmegju muza i zene da iza sebe ·ost~vc sto vise potomaka. "Davno bi je brutac posikao.

neka vesela uzrujanost. "Kad ti dogje mlada nevistica. da je posijecc: . nastaje u kuci velika veselje. "Vid' nevista rumene ruzi~e. Ali joj jedna prigovara: "Zaludu ti fala i ~ imallje.0 Boga ti bratc Muhamede! . Vecje viSe godina proslo. "Druga drzi serbe medovinu. "Na tabaku rumcnu ruzicu. biser granom rnase. Beg Ali beg ima prekrasnu zenu. "Pa je ondi mladu ti posici. koju veoma ljubi. "Ti je vodi mladu u haz baAcu. To ga ljuti i zalosti. granulo je sunce. "Da utiram to rumeno lice. a zel1inu djeveru. "Dvore mene do dvije robinje. "Da limun svake godine ne ragja. "Svojim ce me curkom ogrnuti. "Kako Ii me Mustaj beze drzi?! "Kad ja spavam. Oko buduce majke sve tetosi.- 106- "Vid' ncvista tog zutog Iimuna. a ona nema djeteta. Mlada se Mustajbegovica hvali Da sijelu svojim drugama. "Kad ti nejmas od area evlada. "Nek Dli nije ni nje mlade.1 ja odoh u nove Timare. Jednoga dana odlazi on u selo na begluk i zapovijeda svomu bratu. "Davno bi ga bratac posikao. pa veli: "Da vi zoate drage druge Dloje. "Kad ustanem ua Dleke duseke.. "Budi me od jorgovana granom: "Ustan duso. kako je muz voli. iJJedna drzi kaIajli legena. . "Kad ja nemam od srea evladM. "Davno bi je bratac posikao. khO oka maloga djeteta. "U mastrafi bijele gjulsije. "Da ruza svake godine ne cvate.. Kada mlada lena zatrudni.

Domacica veli svojim drugama: "Ta za 8to drugo i zivimo i veselimo se. Bvaki i svaka. a osobito. Posipa je zutim dukatima. akO. 8tO je evlad! Ko ga nema i ne zna sto je veselje. kome je Bog tobe. kada je lena sretno 'rodila. Boze me ne pokaraj. kad to cuje?! I on leti uz visoku' kuIll. utajinio. Koliko je veselje da neko ima djece. ne treba mn drugog hairluka. Pasinica cedo povijala. zadoyoljstva. Zaovica Mahmud pasinica.je rodila sina. drugo Muhamede.- 107 - . kod neke Almaz kadune. gjellesanuhu. "Rodila je do dva sina mlada. sto je poletio u odaju svoje zene "u cizmama i u kalcinama". I rnuz i ukucani. k~me ga Bog nije dao. hairli evlad. A muz. Kad to CllO diver Mubamede. Jos vece veselje nastaje. "Rodi mlada Mustaj begovica. i daruju rodilju i dijete joj : "Daj mustuluk mladi gospodine. a treea nadodaje:. neka nam kaze i ovaj razgovor odlicnib zena. sve je pazi i miluje. dao. Tobe jarabi. gostbi. U ciZmama i u kaicinama. Te on ode ljubi u odaju. Doletila mlada zaoviea. radosti. Koliko Je veselje na taj glas uastalo u sreu muzevom. . nego za evlad? djeeu. ljubi i postuje. vidi Be najbolje po tom. Jedno ons. Tako mi svih Bozijih citaba. da k ~joj nikada u putnom odijelu ne dolazi. Posipa je sa sitnim biserom. Za 8to Ii teCemo i mucimo se nego opet za evlad? Sarno neka je bairIi i na pravom putu!" Pasa hanurna to potvrgjuje i dodaje: "Dakako seko. Trkom trci mIadoj nevistici. Jadan je i na bajram u jntro. rodbina i komsije dolaze u ku~u. "Zlatne ruke i zlatna percina. valjanu djecu. jer je odlicniji musliman naspram svoje zene taka uctiv. koje su se sastale na zijafeto.

a ne 0 ocu. u koga ona u taj cas pogleda. kad se dijete prvi put u njoj makne.tako je Bog odredio. naranee i tunjc. ako ima. voli jesti turundze. da izagje u svijet. bice dijete veoma lijepo. Kakovo ce biti dijete. Kada dijete u materi ozivi i kad se u njoj prvi put makne. Ako je dijete u materi mirno. ovisi 0 materi. jer BU one hairnije i od vece koristi i oeu i majei. Kada je zena trudna. kao da je rod ukopalo. koji joj je najmiliji.. baca se dijete ponajvise na onoga. bice dijetb sretllo i dugo ce zivjeti." Sada da progovorimo koju 0 gatanju i vjerovanju 0 porodu. Ako je prvo dijete zensko. Osobit~ veselje zavlada u kuci ako jc prvo dijete musko. onOlllU ce dijete biti slieno.1 l ! - 108- Nas musliman ljubi jednako svu svoju djeeu. Isto tako bice dijete lijepo. Kakav je otac iIi mati. 0 novorogjeneetu i 0 rodilji. Ako trudna zena pomisli mijenom iIi ustapom na koga. koje nikad no ce piti piva. a pijanica moze roditi dijete pobozno. Od vese]a oca. Onda je arctan i otae i majka. Ako zec pregje ispred trudne L. selu djeeu. Ako mati dok nosi dijete. Ali i dobar otac moze roditi dijete rgjavo. Kada zena zatrudni. ne vesele mn se toliko. bice to nemirnjakovic iii kakav veseljakovic i tesko ceka. da provodi marifete. u ononl casu pogleda u ·ogiedalo._ ---'_. onakovo ce biti i dijete. ali sto ce . ako se mati. imace ve. Ako je otac veseIjak. pa se po njoj mnogo vrti. Kakovo ce biti dijete po oblieju. . Majka opet voli sceri. to jedilli Bog znade. bice dijete ueeno. Kada zena dijete zaene i u tom Casu pomisH OIla iIi muz joj na koga pametna iIi ueena covjeka. vesela BU i djeca. premda mu je milije. pa se tjese onom: "Po groB momce. ne ce se znati ui kruha najesti. a ako i nehote pomisle na koga Iolu iIi pijanicu. Jsto tako ne mora dijete biti ni po oblicju slieno oeu iIi materi. a pijanica ragja pijanicc. nujno. bice dijete. o porodn samom. kao sto je 011. pa joj lisica iIi zmija pregje preko puta. 'vise sinova. kunstove. umjetnosti. I{ada dijetc u materi ozivi. ali i veseljak moze roditi dijetc neveselo. ni rakije. pa se jedva i mice. kako sam to iz usta naroda cuo. iIi komu iz njihova roda. bice mirno i zatvoreno. po dukat djevojee. i tome moze da bude dijete Halik. Dijete je ponajvise slieno oeu iIi materi.

I{ada se trudna zena zatece u drustvu. nagju u njoj dvoje djcce. da joj dA saIno jos jednu. Ako ne bi trudna zcna nasla ono. Ima zena. Kada trudna zena jede. Trudna zena: neka pazi i na to. pa ju mor~. neka ne ide dalje. a drugo zinulo. vjestice i druge aveti taru i tako . sebicno i propalica 11e ce od njega biti hasue. Od te ploce iii potkovice neku. I8to tako neka pazi. Aka zena. da IOU put ne presijece i odmah neka se kuci vrati. i dijete ce to uvijek voliti i uvijek ce toga zeljna biti. Da dijete jos u utrobi materinoj ne umre. kada se trefi zena slatke krvi. kojc ragjaju mrtvu djecu. u njoj dijete utuse. pa gonio tovar haslama. toj ce dijete imati prhotine u glavi. heravih ociju. da ne pije iIi ne jede iz krnjata suda. da su joj ruke sasvim ciste. da ~i joj sretno bilo. jer ee joj dijete biti sasijasto. imar·e dijete na anom mjestu ern iIi crljenka~t mladez.- 109 zene. ako ona to zeli. Kad zena poji jednu~ opet zamoli. imaee joj dijete razrezane usnice. ne dati joj. ukociti. Zena se patila. Sto zena voli jesti. jer ako se njoj kosa od straha najezi. biee joj dijete strasljivo. Isao nekakav covjek. pa so za sto rukom prihvati. mucila i u prevrtanju ispusti dusu. niti prolaziti kuda mrtvaca nose. ono ce i dijete najvoliti. To bude onda. Kada su jn rasporili. ali on ne dade nikako. bice dijete nesretno. Onaj covjek otisao dalje i u gori vrat ulomio. podaj trudnoj zeni. da hi jela haslama. Ako dakle sta jedes. jer co joj dijete biti slaha i zuto. jer je grijehota. Opazi ga trudna zena. a kad se rodi. I njezinom ce se djetetu svasta prikazivati i ono ce se od straha damlaisati. TrudnR zena ne srnije vidjeti ui mrtvaca. Ako je zec presao trudnoj zeni preko puta. jedno metnulo haslamu u usta. neka pazi. kovac u po noei skuje obruc i tim obrucem neka sc ona opaso i to nosi. kad je trudna. pa sisa. da se kome ne naruga. nc ce smjeti sarno u noc izlaziti i uvijek ee se bojati prikaz:l i. sto zeli. vukodlaka. jedna vrsta tresanja. Trudna zena zazeli svasta da jede. On joj teskom mukom dade jednu. neka . ne valja pripovijedati sta strasna. neka ona snimi plocu iIi potkovieu s krepaloga konja. nesta pod sakriveno pojede. dok se dijete ne rodi. jer koja bude jela brasnenim rukama. jer koja se iz takovog auda najede iIi napije. te joj se prohtije.

\ko il~ua tt~~O ragj~\" Il(\kn 'se rastrgnc tespih. Kada jo VUllU tako uredila.. da bude kao svila.? .·rem(\utl obru~ . te ih djot8t\l pri~ti lU\ knpi('u" tln nlU hale lll~ llaude. Ko zakasni nema mu fajde i za to valja tim poi'.~na i h~zreti .. Od toga ekscra neka ko usred fioei skuje nekoJiko halki i te halke neka llosi uza se dok ue rodi.\u Zl\ vrijcllll' dok Zl'lla ragjn~ ona IDucnije rodi i sto vise svijt. da more i vjestice ne utuse djeteta.. Ako majci umiru djeca i ona ne moze da dijete othrani.~ nUlSOlll podbail8. siromasuim komAijama. od toga neka sasije djetetu koiuljicu. Za vrijcme rodiva i kad jo Al'IU\ rotlila" ul\kl\ j~ uz nju iIi oorelll U Qnoj sobi Inah. 1~\ to '''aljtl skoynti i male masiee. koje je vuk naklao."a od tl'spiha biltl" p\l~lk djeteta. sprema vise. i lDl'tUt' U 1l\\Sultu llapulljl~nu YOdOlll. a kad rodi. un kOlll Sll Ulu... u kojima se nose mrtvllci. da takova majka iIi ko drugi llagje makar i malo vune od bravceta. uredi. da takova tClla ode u Ilo'~i prcd dzamiju i da iz nosila. Ill' sUlijl' ni~tt\ niti IU\ rodilj u~ niti IlR dijete. . lleka SYt'le OI1U1\ k\\llt't~ln. ~to (~e za dijctc trcbati. pa ne co umrijeti. rio jl~ k\\r. P\l~lijl" nl'kll~ .. a koja ne molt'. I oua se 01('t11(' u kakovu pt. Dzinoyi~ sejtani i vje~tiOt. a onda ua garga~ama..----------- --~-~------ -.. jer ako propusti i sarno jcdllu dckiku.Illill i p\)k. Isto je t'lko dobro. tl'ze rngja. neka uzmc dovct krpica od devet udovica. Iza toga lleka nldilja ispij~ .dne sobe U drugu iIi U Iuutvnk" kullinju" IH'ka st. da ko dogje u kuc. Kn<1a opazi. noka daie kroz dcvct mjescci sadaku. oceslja i ogrebena. jastukbosre.lCIu iz tt' ll(\sulll'\. kosuljice.. Kada llnUl oruti~ da joj se primicc vrijeme rodiva. Ako se trefi. brojalliea iIi ~islo. IJog je volik.'ta &11 to znndl'.rakogn ollogn~ koji zua. izvadi ekHcr. 11(\ {'e koristiti.lla. pelene i drulto. olanj. Olltl. milostinju. ne izlazi nikud iz ku~t\) u.".jcHc:'ca prije tkati i'arsafe. ni njoj niko u ku~u ulazi. neb ih priAije djetetu na kapi(~u.jer kad IDaSa zveei. lk'jl' S~ \)(1 mUSt'. pa ako se 8I"t:'tno sa djetetom n\stalle. Koja moze. millutu. poene OIl_a IUL dva.cti ~im se je dijete rodilo. dn joj je rodivo blizo.")~"tlu n~\llulljt'\llU Yl'C. tri n. jer ona mora da otpati za grijehe tl. sprava za urcgjivanje vune..110 savijc i m('tlle pod glavu djeteta."atilnin~\ rui'ic. Ako zena nema djece... moze joj dati od srca evlada. a rado bi ih imala. Kada rodilja trt'ba tln izngje iz kUt"l' i U kt1l~U" iIi iz j(. kadl\ ona r~ja. ijl~ ~l\Yrllh)ln. Isto tako dobro je. Tu vunu llcka lijepo opere.. lleka splete od Ilje uzicu poput pasit~a djetilljog i Ilrka tim dijete opase..

Nasi muslimani ne vole visoka rela. a osobito prostiji svijet. obuce i uz mater postav!. Ako se je zena Ra djetetom sretno rastala. okupa ga. treba je povijati i to ne jednirn. koja tesko ragja otvori Kur'an. da se dijete sretno rodi i da na zivotu ostane. ~rugi ide ispod brade. a zove te podbradac. usnice. a dobro je. te se veze na na vrh glave. velike kavgad. Djcvojka. zlatnom iIi srebrenom zicom.zije. oci. koJa hi vidjela I .di raspustilo. dok ona ragja. onako ce raditi i mlada majka. nego i sve dijelove glave. da joj se sve zilje ornota svilom. jer muz onda s njom muke dijeli. opazices na djetinjoj glavici crvene obruceve. a kada ih skinu. a ako se ne raspusti. da se pred zenom. Jedan ide od cela te se veze na. a daruje se tako. . da lakse rodi. Premda moramo da ovaj postupak iz zdravstvenib· razloga pozalimo i oS!ldimo. da kaze svome muzu muke svoje. da celo u djeteta ne bude odvise veliko. da mu je kG pojata. da kaze boli svoje ebejki i drugima. da moras siromasno dijete pozaliti. Narod. Koje dijete· ima visoko celo.. prihvati ebejka dijete.- 111 - pije rodilja vodu iz te posude. odreze rou pupak. koja treba da pazi osobito na to.. pak ce joj biti lakse. tesko ce roditi. Kad zena rodi.Ako se je zilje hazreti ~"atjmille rucice u vO. koji imaju nabore oko ociju. koje valja prouciti.. Dok zena ragja. da dijete kad odraste ne bude imalo nabora oko ociju. Cim je ebejka dijete okupala i obukla. nego sa dva obvoja. zatiljku. sto krv nije mogla pravilno i uredno u glavu dotjecati i iz glave otjeeati. da se rodiIja i iz gusta sita vode napije. a moze u porodu i umrijeti. Te obvoje stegnu vise puta tako. Da glava djetinja sto pravilnije raste. ako je ko kraj nje. I taj se secer u vodi topi i daje zeni. navescu ipak kako i za sto oni to rade. drzi da su ljudi. nos. stane mu glavu ravnati da bude ljepsa i pravilllija. Gelo rastiru ponajvise zejtinom. naime celo. obrvice i bradu. Kako radi ebejka. uSi.rijeti. pa da se preko njega vode napije. Osirn toga ima i u Kur'anu raznih poglavlja. to ce ona zena sretno roditi i ne ce um. a zove se povezac. treba hazreti Fatinlinu rucicu darovati. gustim rnlijekom' iIi slinom za to. lsto tako nije grijesno. rugaju rnu se i vele.zlo. dobro je. Ali ne' sarno da oni nastoje da poljepsaju i dotjeraju glavu djetinju. Najkasnje treba da svaka kuca irna mevludskog secera. koji su nastali time. spremnina svako . Osim toga vrlo je dobro.

vatu. Kad se dijete rodi. Rijetko se kada dogodi. pa pomaze. jer sto su oci ltrupnije. pa nema ni on. da gledaju dijete. ne bi se niposto za njega udala. dok mu meleei ne dadu senef. jasne i krupne. To radi za to. Deka sarno pogleda u dije~e. da . zove ona svoju najbolju prijateljicu. da ne bude kano sedlo izbocita. pa mogu dijete ureei. Kada dijete od njih senet primi. mora paziti. da ne ce umrijeti. Na prsa meeu djeci ham-pamuk. to rijetko kada dozvoljava. vrlo BU znatiZeljne. Ako ne zivi ni njezina ni njegova majka. jer su mu meI~ci onaj. a ako ona ne zna iIi ne ce da joj dogje za ebejku. Ako se j ~ zeDa udala daleko u tugji Bvijet. ko zene. premda to nju dosta truda i novaca stoji. Ko je bahsuz ociju. pismenu potvrdn. I njega valja stezati i dotjerivati. to su narodu milije. jer ima svakojakih ociju. Isto tako skupljaju megju prstima uanica djetinje. zovu koju zenu od njezina iIi muzeva roda. Usi stezu i glavi privijaju.senet iz ruke istrgnuli. Cim pane na jastuk iIi na zemlju. Isto tako tarn i vrat djetiuji. dolaze joj komsinice i donose sto vruei kolaca iIi kajganu od jaja. da mn ne bude predebeo i da ne dobije guse. a mogu biti bahsuz. Oci tare majka ponajvise kad djetctu sise daje. da dijete ne bude trbusasto i velika izjelica. cvrkne i zaplace. da djetetu prsa ojacaju i da se krijepe. da ne budu velike. Ni sam Ijencina trbuh nema mira. pogje iz matere. Ako ebejka ne moze da znatizeljnim zenama. <Jim lena rodi. Stezu ih u povoje kao zlocince pa dijete izgleda kao mala mumija. nesretnp. da De budu velike i klempaste. sretne. Djjete naime ne ce da izagje iz matere. Narod Yoli.- 112- velike nabore u momka. sto su ga prevarili i sto ce umrijeti. Isto tako rade po nekim pravilima i sa djetinjim rucicama i nozicama. da je nos u djeteta pejikli. da koja zena odbije molbu rodilje da joj bude ebejka. Zene. a tare ih sa dva prsta tako. Ebejka je obicno mati rodilje iIi njezina nluZa. ni ona blizu svoga roda. Bradu potiskuju prema grIn. skladan i za to stiscu i stanjivaju djeci nosice jer sirokoga nosa niko ne vali. onda tek zove koju drugu zenu. moze ga odm~ i nehotiee ureci. pa hoce da vide novorogjence~ ali im ebejka. da oci De budn Inutne i zmirave i da izagju zdrave. osobito ako su starije i odlicnijega roda zabrani. Oci mogu biti bahtli. cvrkne i zaplace. da prste vuce od nosa prema sljepoocicama.

sjeti se. "Kano gjogi cavli i potkove.. da ce danas pariti. oko besike i ne boj se uroka.. Da bude JOB sjegurnija. pa da joj posalje dva. uzmi kredu. fini bez. pa ce se oprziti i umrijeti. prisije po jedan dukat. Iza nekoliko dana dolaze opet komsinice i prijateljice i nose babine. ko~ulje. groba: "Ja ehli ku~ur. urok mimo besu. laao rano u zorn neki trgovac u carsiju. "Dusmani ti pod nogama bili. "jOB jeilan doci u komsiluk. Ali premda je urok vrlo skodljiv. safun." "Sto"?" rece drugi. da urok djetetu ne . da otvori dueall. sto skoro svaka majka kada dijete uspavljiva pj~va: "San u besu. nije pogibeljan ko ga sarno zna odbiti od djetinje besike. a na kapicu. pa ako se je koja zacudila." Kad to c. Mlada majko. "Dallas ee jedna zena pariti haljine. te da ne ce imati kada rucka spremiti.nje oni trgovac.113 se koja ne zacudi. ne moze preko onoga krue-a. nego od straha. prijateljice. zacuje glas iz mezar~. koju mn je ebejka dala. Kad je prolazio. du. vee je Ul'eCeno. ponajvise jelo i piee~ cevrme. vidi be po tom. sto zelie "Danas cc nam. koja je rodila. Na to megjutim dobra paze i dostinje. naudi. opisi njom svakoga jutra halku~ krug. Koliko se nase muslimanke boje uroka. "Studen kamen pod glavu metali. s lista vodu pili. jer ako se je koja prevarila i zacudila. pa mu ne ce nista biti. To su razni daroyi. secer i drugo kojesta. "U roci ti po gori hodiIi. joj uroci i druge· aveti djetetu ne naskode. neka ga pOVUCcl malo za nosie iIi neka ga se samo dotakne. kumaAi." To je mrtvac dozivaG mrtvaca. 8 . "Travu pasli. da mu je zena govoriIa. Ako se je dostinja zaboravila. odmah ce reci: "Masalah!" da ga ne urece. peskiri. pa nije te rijeci rekla. groblja. "Tebi si~e nista ne udiIi. Rodbina povrh toga skroji djetetu haljinice. To ona ne pjeva uvijek jer joj se pjevati hoec. "Rok u beBu. nesan mimo beau. jer nikakav urok. Drugi rou se odazove i upita. jcdan do dva arsina. reci ce je ebejka da sacuva dijetc. odnijeti babinc zeni. Veliki je sevap iIi zaduibina kod Boga. svileni burundzuci." kaze on. pa bio JOB tako velik. pokraj dzamije i dzamijskog harema.

Kad je dosao u c. ali ako flane na\zemlju. mora harem scdmc noe. koliki je tek sevap odnijeti zeni babine." Sve to ~uje oni trgovac i ode kuci. Ne ce nam ona zena doCi. i kada ga je ebejka okupala~ valja mn dati sise. vise He vrijedi. UstavIjak je svaki kamen. kako se mrtvaci dozivaju. ni ni muz joj djeteta. Sada yalja prije svega znati. "A za ~to nisi?" "Nisam imala kad. ua kojima iOla i najmanje tijesta. Kamen taj ne mora da bude velik. . "Pa jesi Ii rucala?" "NisaID." re~e zen.arsiju. da previse ne ljubi. On pogje dalje. Ako si dakle nasao ustavljak. Kad bi podne. i sve joj grijehe oprostio. vee pogje kuei. pn se sIueajno ustavio na ra8ljama debla iIi na gram kakovc vocke. opet euje. Ako je urcccIlo. ne mogne on duruti." Sad trgovac vidi. upita zenu: "Jesi li parila ?'" "Jesam. Onaj prvi rece: "Ja ehli kubur. Kad dogje kuei. kada dijete rodi? Kada se je dijete rodilo. lsto tako treba mladu majku uputiti. Kada e. meci mu 810bodno ustavljak. neka si najprije dobro ruke opere. da ga prvi put zadoji desnom sisom. Kad progje pokraj dzamije i dzamijskog haretna.~rijeme ostUllP kad rodilje. a drugi sanl kuji daIa. jer ako drzi dijete pri sisi prstima. pa ju je nahranila." TJA gdje ti je somun?" "Eno jednoga u duseku. ali ga uhvati subha i strah. a ako nije. a osobito neka su joj prsti cisti. biee joj dijete kad odraste e~lavo.i doeL Sedmc 0118. da Ii je dijete ureceno iIi nije. jer ako ga zadoji lijevom. ali pri tome neka mlada majka dobro pazi. Za to joj je Bog produljio umnra. nego ce odmah slatko zaspati iIi ce se barem prinliriti. zivot. lza poroda ostanc ebejka do sedme noci kod novorogjellceta.c majka dijete zadojiti." "Za sto?" upita drugi. jer se je ostenila. da to mrtvaci De govore 0 njegovoj zeni. koje joj je obicno UllUCC. bice Ijevoruko do svog vijeka. "Ostenila se kuja u one zene.. metni ga djetetu pod glavu i dijete lIe ee vise ni kmeknuti. valja mu uroke skidati. kupi dva somuna i posalje ih zeni. Ima djecc koja placu i danju i noeu i nikako ih umiriti no mazes. Ako ebejki nije Inoguce~ da ejjelo to . jer ce dijetc pozutjeti od roditeljskih poljubaca.- 114- Bomuna iz earsije." odgovori ona. da je to bas njegova zena. 0 kojoj su mrtvaci govorili. koji je neko bacio. Kada je dakle toliki sevap nahraniti kuju kad se osteni.

a zensko Safija. iznese ga ko iz one kuee zorom prije sunca. Dijete dobije ponajvise ime svoga oca iIi matere iIi koga u najbIizoj svojti.- 115- noci donese ona tevsiju fine pite i vrucu pogacu. dok je jos bilo u utrobi materinoj. kao sto je to kod nas u vjeri i u obieaju. vjencano i strizeno kumstvo. a zensko Ramiza. obicno hodzu. zove se musko Muho iii Muharem. Mi cerno ovdje govoriti sarno 0 strizenom kumstvu." Ako se na primjer dijete rodi u mjesecu ramazanu. a zensko Muharema. dadu mu ime prema onomu danu iIi mjesecu. pa da je i crni ciganin. d. * . a ouda Bve metne u fes. vee kako koja. Onaj uzme makaze i odreze djetetu .moze. Ako se dijete rodi mjeseca muharema.. a mjeseca sabana. koje mn vreko cela vise i tako je postao strizeni kum iIi kuma onoga' djeteta. pa ga razreze na cetrdeset iednakih dijelova. a unuku donese kat haljina u vrijednosti od 20 do 300 kruna. Mjeseca safera zove se musko Safo. Ako se ukucani ne mogu da sloze. Sada sprema roditelji veliku veeeru i pozovu najblize rogjake. mjeseca mevIuda zensko Meva. rijesiti ~oIi. Kada muslimani daju djetetu ime.kose. ZOVDU Muslimani pozn~ju trostruko kumstvo: suennetsko. biee kum bolesnome djetetu. Osim toga daja ona Bvakomu u onoj kuci kakav dar. da ce ozclraviti. musIiman iIi krseanin. kada do sunnetenja dogjemo. sto je vjencano kumstvo. da ce se dijete kada dobije kuma. ako mu otac iIi majka nijesu dali imena. .' a 0 kumstvu kod sunnetenja govoricemo. Narod vjeruje. Veli se: "Iznilo je dite ime nn sebi. a onda ga prikuci majci. pa ko prvi tuda udari. Ako to nije. da ce prije i lak~e umrijeti. Papire u fesu dobro promijeSa. a poslije vecere nadiju djetetu ime. Onaj. bio to muskarac iIi zena. da izvuce jedan papiric. kako ce se dijete zvati. pa ih dade onomu. koji drzi dijete na rukama. ponio je makaze. Ako je dijete iza poroda slaho i krzljavo. onako ce se dijete zvati i svi se moraju time zad·ovoIjiti. i ne moze ni da unlre ni da ozdravi. ne dobiva ODO kuma. Na svaki dio napisa po jedno ime. Bodza UZlne makaze i komadic papira. kada se je rodilo. Tuj oni veceraju. musko Saban i t. iIi aka je za umiranje. Koje je ime napisano na ooom papiricu. to jest. jer svi znamo. zove se musko Ramo. koji tuda prvi progje. u mladu nedjeIju iIi u mIadi petak iz kuee.

da je kum iIi kuma onaj. nego i zdrava djeca dobivaju nekada strizenoga kuma iIi kumu. ako ne direktno. pa rado uzimaju i muslirnane i krscanc za strizene kumov~. dn se neko dogovori 8 druginl. pa mu prema dogovoru dijete iz kuee iznese." U kucama. iIi kumo. kreci se i preko ko~ i preko onoga voska. Onaj. iIi kumu: kum<:'. ' U prijasnja vremena drz::\o se jc narod strogo na~ela. nego i svi ukucani onih kuea vele jedlli drugima: kume. sto se clanovi tih kuCa megjusobno ne mogu vjencati i sto se sm~­ traju rogjacima. a neki i po dukat. a ono iodirektno zabranjuju. PosHje toga ispece kuma kolaea i salje ih svome kumcetu. docirn obc krscanske crkve svojim vjerllicima. dace rnu dvije d9 cctiri krune. . kumo. Kum daje kumeetu 0110 sitnoga nOVell. prilijepi ih na sobnu gredu i pri tome govori: "KolikQ ove kose budu na gredi stale. ~to ih je mati spremila i na dijete metnula. koji dijete drzi.. dok nije na~ vrsilo barem jednu godinu. a kumu svilenu kosulju. da uzmu sebi muslimana ili muslimallku za strizenoga kuma iIi kumu. Kumi dade obicno svilenu maramu. toliko moje dite sve vise pameti imalo. u kojima se grede krece. koji prvi naigje. Muslimani 8U. koji prvi slucajno l~raj one kuee i bolesnoga djeteta progje. To se megjutim dogagja sarno kod zdrave djece. gace iIi maraIDu. Strizena kuma daje djetetu cevrmu il~ fin dade kosuljicu. ako se dogodi. Iza toga umota mati onoga djeteta ostrizene kose u vosak.trizeni kum iIi kuma.-. a onaj mu prvi ispred kuee progje i tako postane f. Strizeno kumstvo smatra sc u nekinl krajevima Bosne i Hercegovine veeim od vjencanoga. lsto takCi. ali danas ima dosta sluCajev~l. pa ne sa. vidi se i po tom. a koja je zgodna i boscaluk.116 -Ali ne sarno bolesua. a ako je bogat. ata ga se je ko<:l njega u tom Casu slucajno naslo. earapice iIi kapicu. a i od sunnetskoga kumstva. slobodoumniji od krscuna. ali onda ne iznose djeteta.' sto se strizenoga kumstva tic€'. a ako je bogata. I{oliko nasi muslimani cijene strizeno kumstvo.rno da ono dijete zove svoga kuma . kad bole~ne djece kum je uvijek onaj. daruje sada kuma iIi kumu darovima. cijeli kat haljina. da musliman bude'musliJnann strizcni kum~ ne kriju se njihove zene i zenska celjad onih kuc:l pred njima.

kada je naime dobilo ime. u kojoj se je odljulj. iz kur' ana. poglavja. uvijek pokrivena. Iza ~oga pukriju 'dijete jorgancicem do ramena. Bagatije leze cetrnaest. a sedmi dan. Kada je dijete u b(\siku povali o . za to. da bi dijete bilo jako i zdravo.ana ceteresniea. Kada dij"ete povale u besiku. kao sto je 011. bilo u njoj dijete iIi ne bila. da bi mu sretno bilo. Kada rodiIja od ebejke odilazi. jer ako je besika otvorena~ ~mrijece joj dijete. sirotinja*).. Sada ruCajn korl ebejke. lsto tako umrijece dijete i ond-a. spomenu ukucani glasno Boga i uee nekoja sura. Besike su kao kod svih Bosnjaka.. Kada je majka dijete obukla i povila. a na kosuIjieu jecermu. 1. a preko cijele besike prostru p~mucnu prostiraeu. tako zv. anteriju iIi koparaneic. da djetetu glavica pravilno raste. Ispod kucne strehe ni izIazi ni jedna. bijele i plav~ ~oje. Preko toga povije di. ~aramir. ide Dajprije svojoj. ako bude praznu besiku ljulala. tako. pamuklieu.ao kakav beg iIi bogatas i prosta fukara.u od beza. kolae i jeeermu. Preko kapiee. da BU mu i ruke i noge povijene.- 117 Prvih sedam dana iza poroda lezi dijete uz majku. a preko toga prostru obicno bijelu prostiraeu. obuce mn kosuljicu. crvene. da lakse upane u oei. . izvezena je Bvilom. da djetetu dok jc 11 besiki'l ne mece pelena pod glavu. jer ce fiU iz usta smrditi. Cetrdeseti dan iza poroda umota mlada majka dijete u pelene. daruje ova i opet P *) \'idi sliku na slrani 22~ . da bude puno i okruglo. povale ga u besiku. njega i jaje. Na dno besike metnu nesto sijena iIi slame. jete. a. sveze mu bijeli tulbent. da je besika. Sasivena je od krpiea razne boje. Ta je kapica sasivena od krpiea zelene.. tako i kod nasih' muslimana vecim dijelom jednostavne i ~iske i nema bas velike razlike izmegju besike. pa pokraj usiju i ispod brade. Mlada majka neka otsele dobro pazi. srebrom i zlatom. daje' mu gurabiju. Iza toga. ·Dijete povaljuje u besiku. a velike gospogje i po eetrdeset dana i cijelo to vrijeme ne salaze sa duseka. dok nije proslo cetrdeset dana. metne mn kapien na glavu. da se tako dijete ne urec·e. koji jak i zdrav insan" u rodu. Siromasniji "pokrivaju besiku carsafom iIi kakovom lanenom iIi vunenom krpom.Ilada majka lezi obicno tJedam dana iza poroda. kao jaje. Osim toga neka pazi jos i na to. ebejki i nosi njoj i svakom njezinom ukucanu kakav dar. a mece kraj.

" To mora uciniti u vecer. a osim toga bice mu jaki kao u konja i ne ce ga boljeti dok budu probijali. prove. ali moze biti i velika delinja. daruje uku6ane. . Ima mnogo djece. Iza toga ide mlada majka sa djetetom po rodbini i komsiluku i kuda dogje. ne bi Ii mu lakse bilo. to jest jela. Ako dijete za dugo ne progovori. na zivoj vatri. za tim je~erme. Rodilja daie u rod iIi komsiluk jemenije. *) Kosirielca je glavna vratna tUa.- 118- svoga unuka.Oko je najfiniji dio covjecijega tijela i za to je svaka bol laksa nego bol u oku. jer ce mu se u oko utrunjiv~ti. djetescu. a oni daju ~jetetu jaje. da ga mati nakadi posijama od koga mu drago braAna. upucuje ebejka mladl1 majku. lijencina. pa je i nemirno bice ljut i velik govornik i nikomu ne ce u drustvu zapasti da od njega govori. bice mirno i ne ce mnogo govoriti'. pa ce biti poslije pametno i uljudno. jer dok nauci govoriti. za tim saruna.mu brzo porasti zubici kao u zeciea i posut ce mu se poput . pomo6i~ ozdraviti. Da dijete sto prije zube dobije. Pa ako ie to odraslom covjeku tesko trpjeti. da svaki dan u jutro i u vecer umlaci vodu na prohinu zrnju i da umiva tom vodom tjeme i kosiricicu*) djeteta pa ce . Ako dijete ne ce da 'jede. u kojima ima ista od riba. jer im zubi ne mogu da niknu. niti moze zivjeti. tako majka svoje dijete od sihira brani. ni gdje ga boli. secera. kao da je. cim prvi suton na zemlju pane. koje ne zna kazati ni sto ga boli. Ako puno place. pa ce jesti kao vuk. nego sarno place i vriati. Ako mu to slueajllo De pomogne. koparane i je~erme. a oni daruju nju i D_VOrogjence. dzanfera i rase. . sto mu sarno saka dopane. Ako je malo dijete bolezljivo. sabire pamet. nit' umrijeti. pa ce dijete bozijim emerom. kolace i drugo kojesta. sarno ne od kukuruzova i neka pri tome re~ne: "Kako sesvijet hljeb~m hrani. kuma sa. Ako je dijete za vrijeme ceteresnice mirno i ne place puno. dobro je. dobro je da ga mati opase vucijim crijevom. ne daj Boze. kako je tek malom maksumu. '. vijek ga progje. za tim metni ta~ luk pod djetinju glavu. Ali ni sada mu ne valja dati riba niti ista ribava. namazi mu zlicicu (ovdje se razumijeva zeludac) bijelim Iukom. koja puno pate i umiru.

niti spava. pa dijete gledaju i kada mati sa djetetom puno po komsiluku hoda. Uroci. Od uroka umiru ne sarno djeca. treba' mu odmah bajati. da ga ne ureces. mogu zle oei ureei i nema stvari na dunjaluku. TIi: . Zena. a to bi svaka mati trebala da zna. Ako uroci nijesu veliki. Sve sto je na zemlji. ruke. Dok mati dijete lite. neka poene djetetu bajati i prije plaea. Dijete se najlakse ureee. popostaje maIko. Sto urok·. uriee. Rashod'te se uroci kao list po gori. a moze bogme i djevojku isprositi i momka ozeniti. urok plaCe na stranu. pa bi mogo dijete rastrgnuti. zna se. a nije grijebota reci. Bajati se moze na vi§e nacina. kako rekosmo. jer u to vrijeme lijetaju po zraku vjestice. a ako malo i zaspi. pa hoce da crkne od plaea. iIi "Ne bilo ti ureeeno". Za to kad vidis malo dijete. cim Be mati ~a djetetom kuei vrati iIi kada se zene od nje raspu. kao pjena po vodi kao zlato po gospodi. a onda govori: "Mati rodila. mora i vjestica. puce ODO vodeno. n:tati lijecila. Ureeeno dijete place i vristi. ograma. dok ga na jedan put sami vrisak stane. sto se rasplace. pa dok ne odraste. a najgore. aveti i sablasti. lakse se moze ureci. kad silne zene dolaze u kueu. da bi uroka sa djeteta nastalo. strave. pa zagasi ognjeno. pa bi mogle lasno djetetu sto naskoditi. jer za tri dana ozivi urok u djetetu. a osobito ako je sevepli. svijetu. sretne. kojoj urok ne maze llauditi. Evo: "San Ali (iIi kako je vee djetetu ime) u glavu. koja zna dobro bajati i stravu salijevati. da je pola svijeta od uroka poumrlo. drugo oko vodeno. nego i veliki ljudi. ·uroeica odrice. reci: "Masallah". zraene vile. sihira. mogu se razlizati. koja zna. Za to." Koja lena ne zna sarna bajati. niti ·jede. mnogo vrijedi jer ona moze mnogoga Bozijim emerom od uroka iIi strave kurtarisati. U uroka dva oka. a ne ee ni da sise materine sasne. Ako je dijete ureceno. da mlada majka sa djetetom poslije akSama iz knee izlazi." To se tri puta izgovori i Bvaki put lizne tri puta' djetetu preko ociju. ako se je rasplakalo. da je ureceno.- 119- Cim se dijete rodi. Cim je sto manje. Kada dijete ne ee da na vrijerrlc zaspe. Osobito je pogibeljno. treba da ga osobito cuvas od uroka. dolaze od ociju.. sve se u snu breca i preda. ali najIakse malo dijete. San u besiku" urok pod beSiku. jedno oko ognjeno. neka zovne drugu. Ureceno dijete lize mati uz nos pa preko eela sve do kosa. a osobit().

Isto tako kutarisat ces dijete od uroka i ovako: Gim se smrkne. na komu je bila. pa reei: "Mene vila na svadbu zove. koji je dijetc ur~kao. gledaj na kojoj ces strani najprije svjetlo ugledati. nit' mesom zalozio. zovni hodzu. od dva jedan. nit' se je hatinom podbocio.ria ono mjesto. mesom se zalozio. ko ga je urekao. od sedam sest. Nit' vuk sidi na prtini. neg' joj saljem moga sina (kceri) plac. sad tamo neka je.- 1. ni u gavrana roga. ako od onoga. upali mati onoga djetet(~.onome svjetlu. prva u komsiluku svijecu. zu- . di masa ne zveci. di ovea ne bleci. tri ziva ugljena i ugasi -ih yodom iz ustiju. od pet cetiri.u i svaki put veli: "U ovu svicu huk. donese kogod u ustima iz vrela ili potoka. Gim ugledas svjetlo. IIi: "Ni na moru mosta. da lizne one vode.. od jedan ni jcdan. 11i u dlaki supa. Aliji uroka. od tri d va. nad kojim je bila djetjnj~ glava. u moje ditc muk. radi ona to kroz tri veceri uzasepce. ko ti je dijete urekao. Ovo treba da uradis osobito onda." Ako c1jetetu ne bude lak. di koza ne dreci. Iza toga povali dije1e na Iegja i metne ga na desno koljeno. Onaj jedan ode u visoke visine." I to se' tri puta izgovori i pri tOln se tri puta pubne djetetu niz lice. ni na. niti dite saljem. Od devet osam. u niske nizine. Ako dijete i poslije trece veceri ne ozdravi. Za tim umo~i u onu vodu tri puta po tri prsta desne ruke'i svaki put ih turi djctetuu usta. Kraj djetinje ~lave stayi upaljenu svijec.20- "Vuk sidi na prtini." Postupak kao gore. ako ne znas." Ako to ne pomogne. da nacini zapis iIi da prouci iz knjiga.se prve veceri. od sest pet. ad cetiri tri. od osaro sedanl. pa ce uroka nestati." Neki rade i ovako: Cim se smrkne. di hore ne piva. svjeze vode. Iza toga metne . makar i iz bunara. batinom se podbocio. di kuja ne laje. ni u kamenu moz'ga. ni u tice mlika. da se urok ne povrati. Ouaj ugljen umota sada u komadic papira i metne ga djetetu pod glavu. Ako znas. stane djetetu vise glave i makne besiku Ra onoga mje3ta. lako ces ga izlijeciti. nit' iroa uroka na Aliji. koje je urcceno. Nit' ja idem. di koka ne kakoce. uzmi dijete na ruke i mahni ga 'prema . IIi: "U mog Alije devet uroka.

One imaju nekakvu kuku. koje je iz puske izletjelo. . ni na gavranu biljega. pa onda na more i morske dubine. zlicicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu. Kada. bude taj glas jak.- 121namazi njom dijete po celu. Ona zena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad djetinjonl glavom. unese mati bolesno dijete u kuhinju iIi mutvak. najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi. Isto tako sakuj maAice i prisi ih djetetu na kapicu. Za to namazi djetetu sise bijelim Iukom. odnese je u kuhinju. ni vjestice nauditi. od cega se je nijete uplasilo. Iza toga veli ona: "Ni na morn mosta.Kada. dobilo je stravu. a naj- . Ako je velika. onda na tjemenu na vrh glave. pa u nOCI lza sna drekne. a onda na desnoj nazi i lijevoj ruci. bud~ slab. rastopljeno olovo kapne u vodu. a ako je velika. a pokri ga mutapom. U vodu metnula je vee prije nozice. Kada dijete dobije stravu. 'ni vjestice." Sada uzme tavu. dotle se ne mogu prikuciti ni more. a osobito. koja zna stravu salijevati. Ako strava nije velika. jer dokle se cuje zveka mase i masica. JOB vise mogu djetetu nauditi mor~ i vjestice. Stravu znadu salijevati sarno rijetke zene. iza toga na zlicici i napokon na zili kucuvici. dijetc puseanim zrnom na svima tima mjestirna dotaknula i stravensku bogomolju proucila. povali ga na legja i pokrije kakvom crvenom krpom. napunjenu svjezom vodom~ koju je kogod ravno s vrela. Kada se je zrno rastopilo. pa mu ne ce ni more. metne nad vatru i rastopi u njoj ono zrno. salje ona stravu na devet mlina. iIi ako se i u danu plasi. Ako se dijete uplasi. nije velika. devet cubana. treba djetetu JOB tri puta stravu' saliti. devet planina i devet crnih stina. cvrkne i dobije lik onoga. ni na dlanu zlata. potoka iIi. ako je vee dugo na djetetu. naz i kasiku. Tu sol baci u vodu pa ce uroka ko po vodi nestati. istes malo soli. devet pt)lja. valja mu 'stravu saliti i pri tome stravensku "bogomolju" prouciti. bunara donio. ne treba vise strave salije-vati. Najposlije metni pod dijete u besiku otvoren noz i glavicu bijeloga luka. za tim na zatiljku megju plecima. koju turedjetetu u sisice~ te iz njega sisu krv i taka ga utuse. ni na ditetu strave ni uroka. pokrivac za konje od struujice. je zena. Ako strava. a salijeva se ovako: Nena uzmc puscano zrno. pa onim zrnom dotakno dijete najprije na celu.

a onda ga vuce DR desnu stranu dok ne dogje do onoga mjesta. lza toga skine mati 8 djeteta onu crvenu krpu. za tim na necistu vodu i razoa vlazna mjesta. ljupine od j~jet. lsto tako. Dok ona to radi. nego i odraslirn ljudima. Kao sto su djeei skodljivi uroei. Ograjisati moZe se na viAe stvari ali najviAe na nokte. jer od toga strav& bjezi. posudieu. je kada ko ograjiAe. Ograma. noz i kasiku metne ona nena na vrata. neprestano uci stravensku "bogomolju". Da reknemo koju i 0 ogrami. uzme najprije noziee i reze njima vodu u posudiei u raskrsce.- 122 - bolje je. Da noeu pregjes sarno preko koga od tih predmeta. Kada je mati i trecega jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode. lsto tako opere mn zilu kucavieu. To isto ucini i s nozem i sa kaAikom. lza toga uzme onaj novae. more i vjestiee te straY&. valja ti osobito paziti na red . lza toga umoci u onu vodu nokte desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima. pa bi mogo oboljeti. a onda po ocima. a bogme i umrijeti. . da nokte vuce rd zliciee prema trbuhu i Dogama. isto je tako pogibeljna i ograma. Noziee. ali mi je ona nena~ koja mi je ovo kazivala. ako je llagjes na raspucu. pa ga vuce djetetu tri puta oko glave. da se strava ne povrati. orahovo drvo. Sto je vode u posudiei ostalo. lahko bi mogao ograjisati. a onda na lijevoj ruei i desnoj nozi. odunluk ili drvoeijep. velec. da je sihir iIi da je ko njim stravu salijevao. da je na gladno sree pije. ne htjede reci. Kada je ona nena stravu saliIa. Vrlo sam zelio da saznam i zabiljezim i stravensku formulu. pa mozes ograjisati. jer more biti da je sihir. spremi mati na sjegurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu. Ograma moze naskoditi ne sarno maloj djeei. pomahnitati. d. ne uzimaj ga. onda na paucinu. da se to uciui u tri pazarna dana. Pocinje na celu megju ocima.. a nena baei u vodu tri ziva ugljena. ne uzimaj nikakve stvari. to jest kacla na sto nagazi. gdje je i pocela. da se strava po narodu rastepe. a napokon zlicieu tako. lata ova nena rekla mi je jos i ovo: "Ako gdje na raspucu nagjes novae. lako moze biti. kuda najvise svijeta prolazi. uzme nena kakav novae. Da se toga ocuvas. kada se je vee 8vijet poceo razilaziti. olovo i ugljenje i sve to baei kudagod na raskrsce.a i t. najprije na desnoj ruei i lijevoj nozi. da ne bi vise mogla strave salijevati.

- 123- i cistocu u kuei i oko kuee. da takovu Iupinu pred 8ohom nogama turas. neka ne trazi dermana. najbolje je da je pustis. pa je moras otjerati. jer ees sejtana razjariti. pa da je i sejtan u njoj. pak ces ozdraviti. lsto tako pazi dobro. da ide kuda hoce i da joj nista ne reces. Kada si to ucinio. Kad odrezes nokte. jer se u to doha sejtani najragje u macke sakrivaju. Kada grmi. pa bi lasno u kucu udariti mogao. jer hi mogao lasno ograjisati i ko pod orahom ograjise. skupAtina. jer mu pomoci nema. jer su sve ko i sejtan lukave. . jer ces ograjisati. da ne stanes na lupinu od jajeta. a vjetar meni kad mi zatrebaju. reci: "Ja dajem vjetru nokte. pazi da se ne prevaris. lijeka. Kada naime grmi. jer je u njoj sigurno sejtan. Ali ne sarno da moras paziti na erne macke . Ako vidis nocu 'crnu macku. pa ne ces ograjisati. na kojoj ne ima ni najmanje hijelog iIi sivog biljega. zavij ih u komadie eageta. Da ih otjeraju. Za to.. tjeraj macke iz sobe. da pazis ito radis.mole se meleci Bogu. osohito pak ne valja." Ovdje moram napomenuti. a osobito kuda Doeu hodas. Bogu 8~ moliti. po. jer se gjavo rado i u lupinu od jajeta sa~riva. Osim toga pazi osobito na to. ako hladujes pod orahom. koji nose nokte ko orlove pandze. papira. zovni koga ueena hodzu. puste meleei strijelu. Orahovo drvece je najmilija sastajaliste sejtana. da ce oni. <Jim oni pocnu ihadet ciniti. prihvati je lijevom. pak ih turi u kakav zid iIi ih baei u vatru iIi u vodu. takogjer je covjeku pogibeljna. za nje i na strasnom sudu odgovarati. ali ako ti cini stetu. Ogramu je vrIo tesko izlijeciti. vikni joj "zue!" pak ti ne moze naskoditi. Ako si ipak kojom nesrecom ograjisao. da joj ne reknes "pis!".ne vjeruj ni jednoj. a vele. a niposto desnom rukom. da naAi muslimani ne trpe velikih nokata. i tako nastaje grom. da jn ne udaris dva puta uzamance. Ako moraS macku noeu prihvatiti. pa se ne boj. pazi da ne· zaspes.za to je najbolje. ono je sejtanski medzlis. Sasvim erna macka.. stanu se s~jtani meleeima rugati. . da ti iz knjiga prouci.

Ti se pojasi zovn trabolozi. a zimi koparan. a za odrasla muskarca deset. Danas vezu srehrom i zlatom samo zenske haljine. docim muzevi i . Djeca odlicnijih i hogatijih roditelja dohivaju pojase satkane od svilenih i poIusviIenih vlakanaca. Za otomanske viade i ndok je holji vakat bio. ljeti jecermu i Iaki koparan. age i neki imucniji trgovci nose zimi osim zimskoga . Traboloz za djecaka od dvije do pet godina vrijedi cetiri do sest. te BU skoro uvijek crveno iIi zeleno obojeni~ Takav se pojas zove krmez." vezli su i Muska i zenska odijela srebrnom i zlatnom zicom. Muska odijela vezu pamucnim. a vrijedi 40 belera do jedne krune. dvadeset pa i trideset kruna. da BU im odijela malo prostranija. mn! i starac. Na nogama nose jemenije iIi firale. Kada bude muskorn djetetu dvije godine.odijeva djeeak od dvije do pet godina. DJETI)\JSTVO. Na e"ornje tijelo oblace djetetu kosulju. dobije fesic. a na kOBulju. a prave ih od vune iIi od pamuka.starci vole. Caksire su od cobe iIi atla~a iIi dimijaluka. Kako se . onako se odijeva mladic. svilenim iIi polusvilenim gajtanima. gace i caksire. a odIikuju se vrlo lijepim bojama. Kada sn ga ovako obukli. U proljece i jesen koparan i fermencic. dzemadan i zimski gunj. a sarno nekoja djeca cipele. Bezi. Ti BU pojasi dugi tri do cetiri arsina. opasu ga pojasom. sarno sto je odijelo za dijete i mladica uz tijelo.II.

nalune. To su vrlo fini kozni pojasi. dok . docim se zellska opase sarno jedanput. Kako se odijevaju zenska djeca. a vrijedile su i po koju stotinu dukata. te su vrlo skupi. a nosi ih JOB jedino sultanova tjelesna straza. Siromasnija zenska djeca i djevojke nose na Dogama nannIe iIi kako ih one zovu. Sarno neki te neki begovi cuvaju i danas dolarne za uspomenu na stara "bolja vremena. Bogatije muslimanke nose osim toga fermene.- 126- gunja duge iIi kratke zimske kapute postavljene Iisi~ijim krznom. a imucnija sa zlatnom iIi svilenom kitom. laIama~ biserom i dukatima. polusvile i svile. Dolarne su prestale danas i u turskoj carevini. Jeleci su kraj rubova opsiveni zlatnim iIi srebrnim siritom u sirinn od jednoga do dva centimetra. sarno sto se muskarci 'pa§u njima i dva i tri puta. ali je to danas vee sasvim prestalo. a na po se dolame.srebrnom i zlatnom zicom. izvezeni srebrom i zIatom. nego Ii muski. koje kao i gace nad kukovima i na gleznjima vezu. Takav se kaput zove se curak. koji im sezu jedva do kukova." Dolame su bile vrlo skupe. a vrijedi sto do dvjesta kruna. Imucnije Dose kozne iIi svilene cipele. Fesiee kite cvijecem. Dimije kroje od basme. Bogatije i odlicnije rnuslimanke nose mjesto traboloza kolane. A njegove haljine kakve su?! Valjaju mu carskog Carigrada. siromasnija bez kite. obla~e preko kosulje dimije. Na kosuIje oblace koparane i jeleke. tozluke i biogradske gunjeve. Na tijelo im oblase kosuljice od beza. koji su sasvijem i sprijeda i straga izvezeni zlatnom iIi t. Kao sto muska. Isto tako nose one i traboloze. do~im ih bogatiie oko dzepova i na gleznjima izvezu . Dimije su u siromasnije djece i djevojaka jednostavne i bez svakoga nakita. a kopce se kukama. svile i polusvile. !{oparatre i jcleke prave od atlasa. koje im ispod kosulje vire. kadife. U prijasnja vremena nosili BU i druga odijeIa. koje im do glezanja sezu. Zenska djeca dobivaju fesic. Pod kosuljom nose gace.rebrnom zicom. Zenski su pojasi nesto tanji i kraci. tako se i zenska djeca i djevojke paSu svilenim iIi vunenim pojasevima. a krajeve pusti da joj preko koljena vise. iIi ako ne nose gaca. onako se odijevaju i djevojke. jer su bile izvezene srebrom i zIatom.

Danas to vise ne nose. zenska djeea i djevojke dibu. "Nij6 sumbul ni suvise mavi. Pet stotina diza nabrojio. u narodu odrzaIa. nego u djece. . a pod vrat struke od bisera i dukata. Na fesiee meeu im kakav evijet. "lspod fesa ceterest dukata. svileno odijelo. I pod njima stotinu dukata. Struke na bogatoj muslimanskoj zeni iIi djevojci vrijede vise puta po vise stotina kruna. koje je hilo izvezeno srebrom i zlatom. Udate se zene odijevaju nesto drukcije. U prijasnja vremena. A na dibu vezen~ fermana. naruk'Vice.- 127- se ne udadu. sarno sto je nakit u zena i djevojaka mnogo skuplji. lsto tako kite se i zene i djevojke. nosila su odlicnij&. Na grIu joj gjerdan izbrojio. kako je neko osobito lijepo odjeven. slikovito nam opisuju narodne haremske pjesme: "Sumbul mavi u zelenoj travi. Na rukama nose belenzuke. Trideset j e zlatnih nabrojio. Opasa se pasom trabolozom. kada se njom hoee da oznaci. a kite i avoju zcnsku djeeu vee sa dvije iIi tri godine. jedva do pred neko osamdeset do sto godina. Nase se muslimanke' rado kite. Na usi kopce mengjuse od snne. IIi: Kako ju je za malo gledao. takogjer od srme iIi srcbra. Pod ko~ulju pulli ciftijane. ali 0 tomu na drugome mjestu. ali se je rijec u nekim krajevima. srebra iIi zIata. lale pa i dukat. Koliko nakita moze da na sebi nosi zena iIi djevojka. a na po se oko Banjaluke. Na kosuIju telli morsku dibu. "Vee su rneni moje drftge mani "Di ja nosim finofes na glavi. a na srmu objese dukate. "A na celu dukat fundukliju. Evo kako narodna pjesma opisuje odijevanje djevojke: Oblacila burundzuk kosuIju. I Da ruku zIatnc prstenove.

Na njemu se vide cakSire.. pojas trnboloz. a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci.. ( l Diambas trgovflC konjima. Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacao je kamena s ramena. jecerma 1 gunj postavljen krznom. .1 128- .

jer ce zeni. da svojoj muskoj. Isto se tako ne valja ni u nedjeIju eesljati. Medine iIi iz Carigrada. iIi bojom. a najkasnje odostraga. vrlo su skupa. docim tina odijela' vrijede tri do cetiri stotine kruna. Zenskoj djeei ne sarno da boje kosc1 nego im kniju. Zenskoj djeci pletu kose u pleteniee. U ostale dane ne valja se cesljati. bojadisu. boje je rastokom iIi jasikovom korom i za kratko vrijeme bude kosa vrIo lijepe erne ·boje. sto ju takodjer don'ose iz Carigrada. Prisle su joj struke priko pasa. cetvere m. cim je dijete ponesto ojacalo i kose rou porasle. mazu je rastokorn. cija odijela sa nakitima stoje cetiri do sest hiIjada ~runa. da bolje rastu. Kna dolazi u trgovinu kao zelenkast prasak. a sarno nakit na fesu i usima vrijedi preko stotinu dukata. hdan joj je od drobna bisera. mazu ih petrolejem. Najprostije gragjansko odijelo stoji trideset do cetrdeset. sto ih nose nasi muslimani. a jos vise zenskoj djeei bojadisu kose. a donose je ponajvise hadzije iz Meke. pa BU i oni ervenkaste boje. Kada su djeei kose toliko narasIe. Jedne usi. Muslimanska zena cesIja i sebe i svoju djeeu obicno u ponedjeIjak i cetvrtak. Ima bogatih begovskih gospogja. Hoee Ii sada. Odijela. kada se vraeaju sa Oabe. ali BU za to vrlo jaka i trajna.- 129- IIi: Jedna glava. Maloj djeci pocnu kose plesti najprije nad celom. A tri su joj od zuti dukata. Zen~ka odijela BU jos rnnogo skuplja radi nakita i vezenja srebrnom i zIatnom zieom. nokte i dlanove. Tako ~a primjer. a kad se uda. cetvero ogiavIje. ko se cesIja u utorak. (la ih mogu uplesti. da dobiju crvenkastu boju. Zenskom djetetu kniju kosu dok so ne uda. onda s jedne i s druge strane glave. i knom. tomu ee se taj dan sigurno nesta neugodna dogoditi. muz umrijeti. koja se u lledjelju ceslja. Jedan vrat. a cetiri gjerdana. cim su im toliko narasIc. Vee u prvoj godini. sto je sami prave od sacikove i jasikovc kore. da moze cesalj u ~je. da irn djeea dobiju Iijepu ernu kosu. U muslimana je obicaj.engjuse. pocnu ih cesljati. 6 I r· . Koji cuva vrata i podvoljka.

mekane cipele od crvene iIi zute jarecc kozc. da bude sto opremniji kad u skolu pogje. papir. Mekjtebi iIi mejtefi su vjerske osnovne skoIe. pa koliko je drama teska. Prije neg-o ce Inusko dijete u mejtef. vagnu je. osisaju ga prvi put i to uvijek u cetvrtak iIi n mladu nedjelju. dobije osim svoje obicne place posebnu nagradu. Kad bude muAkom djetetu ~etiri godine. Berber. dok ni ne misli u mejtef. Mu~koj djeci ceAljaju kose unatrag. fino ukaIufljen fesic. da im niz ramena vise. *) Pravilno lnekjteh. i zadiju ih Z3 kUClli rogalj iIi na koje drugo. narucio. Majka ga grli i ljubi i ljubeci ga tepa rou: "Dvanaes' majcini srea i dzigeriea. ali se obicno kaze meitef. pletc i do sedamnaest pletenica.130 i djevojke ne pletu kosa Dad celom. osobito bujnu kosu. na dar. dvanaes' majcini dusa i zenica. da se roditeIji toliko vesele danu. a od djeteta i gurabiju. Kada djetetu bude cetiri do pet godina. hatmu prouciti~ pa oa Majka veselje cini?" Dok to govori ljubi dijete. kada ce u skolu. koliko im j~ nuzno. obir. a Majka mu nacini finu kesicu za musaf~. a nR glavu mu metnuo nov. Kad dijete vidi. rou je sretni haho i nove firalice. Nekoji ne sisaju Muske djeee Bve do sedme iIi devete godine. nego sarno sa strano i straga i prave ~etiri do jedanaest pletenica. kako sc oni brinu. Kada su mu kosu odrezali. naraVIlO je~ da se i sarno veseli danu. kada c. ali sto vise mjesto u kuci. koji je dijete prvi put osisao. pa sam i ja taj izraz zadrlno. da ga sto ljepse opreme i obuku. slatki kolac.no od plavc iIi sive cohee OSiffi toga smalajisao. da naime znaju glavne istine Bvoje vjere i da se znaju Bogu moliti. gros~ iIi kruna megju siromake. Dok je sincic jos sasvim mIad. salju ga u mejtef*). kad ces ti. kad ce joj sincic nauke u mejtefu svrsiti i hatmu prouciti.c ono u nlejtef i kad opazi. Djevoj~ice j . da budu pravi muslimani i muslimanke. dobije ono od oca ~vc nove haljine. Veliko je veselje inlati kcerku. Koja djevojka imn. u kojima djeca uce toliko vjeronauke. radostan bio svojoj majei. knjige. dize ga 11a rukama u vis i spusta u krilo od majcinc ljubavi i pomisli na onaj srctni cas. a jos vece sica za IDejtef. Te kose umotaju u krpu iIi Cage. razdijeIe toIiko nov~iCa.

Kad oBvane jutro onoga dana. zaplace. kada ee dijete u mejtef. ni on. poglavje iz kur'ana. od dragosti na krke. ako je ziva. uoci svakoga petka i ponedjeljka prouci.. da joj jasin. ali prjje valja da majku u ruku poljubi . a onda mu rekne po prilici ovu hajr dovu: "Bajde sine u sto dobrih casa. skine ga. blagoslov. doniti.. kurni sluge i sluskinje. ako Bog da! I veliki alim posto. izmoli. neka ti je slagje uciti. da ce joj unuk bolje uciti i lakse pamtiti. profesor. sa srecom. narovano lice. zeli. Kada se je dijete probudilo i ustalo. a prj tome i izljubiti. zenska glavo. koje su se kod nje u to ime okupile i govore: "E da Bog da. dok pogjem u skolu?" . Na Oabu te nena opremalu. a suze joj curkom cure niz sta-raeko. jer vjeruje. "dite ne stidi. pa mu govori: "Ustani. pa kad ona umre. ucenjak. poljubi u celo i u obraze. pa kad se vratis iz mejtefs. korist. prvi put u Inejtef. majka ga mije i ceslja koliko sarno moze ljepse. prijateljice. da nauci. izide. cestitaju joj. Dok stara nena unuce na krke do avlinskih vrata nosi i dok mu hajr dovu poteze. -vide i da njirne svak razi~ zadovoljan. da rou hairli bude. visi ~uslirnanski svecenik. ja muderis. da veliki alim. draga neno.sto hodz:l bude govorio.majka ranee svoje. hajirli mi bio! U medresu mi iso. Kada je nena dijete do avlinskih vrata * . pa da se ne uskajete ni vi. . "jo§ pavati. i sprema hodzi bajramluka. na legja. ja muftija. da se.!" Dok to govori. izmiIa i iscesljala. Ima kr~jeva u Bosni i Hercegovini~ gdje stara nena. Dok majka djetetu' hajr dovu daje.' dici.mubareeleisu. pa da bude.. majka ee ti kolac skuhati i meda ti u sahandziku. prime i tako ga do avlinskih vrata iznese. pa da od njega i zivi i mrtvi fajdu. bude. sluge za konje i goveda. prati ju sva kucna celjad. Da Bog da. sto se "prid dusn mrtvima uci". svoje unuce.kada Ge prvi puta u ·mejtef poci. nego i seizi." Kada je majka dijete lijepo obukla. Kada ga je tako do avlinskih vrata donijela. baka.- 131- Dijete ·kao dijete. ne sarno domaci ukucani. bakrenoj posu. kako vee i jest staro celjade mekana srca. pa sve pita: "A koliko eu noei. razumije se sarno po sebi. dnso moja. polazi ono u skolu. ljubi . zamoli. Ona to radi za to.i da hajr dovu. Da ee majka svoje dijetc rado blagosloviti. hizmecari i hizrnecarice. dar. i da ce mu mejtef omiliti. sada ees B hajrom. komsinice i rodi~e.

-

132 -

I

donijela i kad rou je hajr dovu potegIa, uzme ga otac za ruku i odvede u dzamiju, da se Bogu pomole, a onda ce istom u mejtef. Kada je otac sa djetetom u mejtef dosao, najprije ce hodzu darivati. Neki dade pletu, stara cvancika, neki dvije~ a neki i vise, .kako vee ko moze. Kada dijete dogje u mejtef, dobije kaIfu, to jest monitora iIi boIje instruktora, koji ee ga poducavati i snjim, sto hodza kazuje, ponavIjati i ucvrscivati, a za to treba i kalfi DeSta bajramluka dati. To daje otac. Osim toga nosi dijete i od materine stralle hodzi gurabiju, jedna vrst kolaca, pa cevrmu, vrlo tanku, zlatom; srebrom iIi svilom izvezenu bijelu maramu, a neki dapace i boscaIuk, naime kosuIju; gaee i eevrmu, ne bi Ii hodza boIje oko djeteta dikatio, nastojao, jer· se naSi muslimani drze staroga llRceIa: "Ko boIje ,maze, taj brze vozi", a i stare su nene jos u onaj dobri zeman, vrijeme, kazale: "Ako hoces da dite nauci, treba otac da podupre 'kesom, a mati casom", duboka bakrena posuda, u kojoj se peku kolaci, dakle jalom, kolacima. Bogati ljudi daju hodzi osim svega toga i po dukat, a majka djetinja salje, mn svila, pa slatkarij~ i boscaluk od velika vrijednosti, jer je u njemu svilaca k08ulj~l, a gaee od sajaluka, ,vrIo finog domaceg platna. Ovakav nacin darivanja ne nalazimo megjutim sarno kod musli mana, nego i kod krscana, sarno sto oni ne daju uciteljima ono1iko darova kao rnuslimani. Do pred neko trideset, cetrdeset godina vladao je taj obicaj i u drugirn zemljama, a na po ~e u susjednoj nam Hrvatskoj i 81avoniji. Taj obieaj vIada ondje mjestimice jos i danas, a osobito u Slavoniji u onim krajevima, gdje je narod imucniji, i gdje zive sanli domaei seljaci, naime starosjedioci, ~dje jos nema doseljenih Ceh~l, Nijemaca, Madzara i Ijudi drugih narodnosti. U cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji rijetko hi kada, jos i za moga djetinstva, koji otac svoje llijete u skolu doveo, a da ne bi pri tome ucitelju "jabuku" iIi ~,milostu" donio. Te "jabuke" iIi "miloste" bile su nekada, a osobito ako je dijete bilo iz bogate zadruzne kuee, vrlo velike, te hi ucitelji u ime "jabuke" iIi "miloste" doblvali suha mesa, pilice, kokosi, purane, janjce, zito i drugo kojesta, a u vinorodnim predjelillla osim svega toga i po akov vina. Te "jabuke" iIi "miloste" davali su roditelji iz vise uzroka, a ponajvise za to~ "da sibe budu lakse" i da ucitelj - i preko

j I I

I
~

I

I I

-

133-

i

i

!

zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8. kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod k uce zatrebali. Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati. Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono, sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete, lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori: "MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki je narasao!" Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao, stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati, razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli: "Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli, razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi poslala, predaje mu dijete i njezin dar. Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vratiti. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu. Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka, zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore: "Blago majci, kad je i to doeekala I"

-

134-

<Jim je dijete doslo na avlinska vrata, grli ga Majka i ljubi i ljubeei ga vodi iIi nosi u kueu i vee putem kroz avliju i basamake, skaline, pita ga medenim kolacima, jer mu se je zihin, talenat, od velikog "ueenja" umorio, pa ee mu biti lakse kasnije uciti. Zensku djeeu salju u mejtefe obicno poeetkom mjeseca muharrema, muslimanska' nova godina. I zenskoj djeci tetose kao i muskoj prije polaska mejtefa i vesele 8e dano, kada ee u skolu krenuti. Ali je zensko i slabije i plasljivije od mnskoga i za tOo zove majka svoje rodiee, komsiniee i prijateljiee, da joj eereu priprave i osokole za mejtef. Vee nekoliko nedjeIja prije, nego ce eurieica u mejtef, dolazi u harem briznoj majei sad ova, sad ona komsiniea, rodica iIi prijatcljica, a petkom u veeer i njih vise zajedno, pa 0 cemu ce govoriti, ak() ne 0 eurieiei i mejtefu, sarno da je priviknu, osokole i razvesele, da vesela ode prvi put u mejtef, jer to mnogo vrijedi. Kad osvane dan, u koji ee mlada taliba, ueeniea, u skolu, skupe se i opet one kOIDsiniee, r('dice i prijateljice, koje su dijete za mejtef sokolile, da pomognu majei, da dijete sto ljepse obuee, umije i poceslja. Kada su ju tako obukle, izmile i pocesljaIe, ture joj pod pazuho elif-ba suharu, a onda se i same zaviju u svoje zavijace i krenu sve zajedno sa djevojeicom prema mejtefu. Kada je dijeteprekoraeilo kucni prag, uzme Majka za to vee priregjeni gjugum, oveea bakrena posuda, vode, lijeva vodu za djetetom i pri tome govori: "Kako lako voda iz grla gjuguma tekla, onako Iako, ceree, i ti svako ztije, svaki glas, iz usta hodzinih, primala i sve ti ko p() vodi islo." .
K~o svuda, tako ima i kod naAih muslimana dosta djeee, koja slabo uee, jer joj se zihin, talenat, tesko otvara. Kako nase muslimanke, a osobito starij~ zene, rado bajaju i u grab vraeaju, uroke i ograme skidaju i stravu salijevaju, isto tako nastoje one, da saznaju, za st~. djeca slabo uee i kako bi se tomu pomoci dalo. Evo eto one o tome kazu: "Ako imas dijete, koje slabo uei, daj mu svaki dan izjutra po nekoliko smokava, pak ce mu se otvoriti zihin za ezberleisavanje", pamtenje. lato tako dobro je davati djeei, da jedu sto vise lesnjaka dok idu u skolu, jer oni prouzrokuju ostroumnost. Ali ako je dijete i najostroumnije, ne daj mu nipoeto da jede mnogo orRha, jer ce od njih postati tupoglavo. Ako se djetetu teeko zihin

" Marljiv polazak mejtefa potpomaze ito. vide i da na OVOID i na onom svijetu sojima hosmud. nego u osnovuim skolama. koje slabo u~i. knjiga. olaksavaju i uevrsCavaju pamtenje ako izjutra izjedes dvadeset i jedno zrno. i radi Boga i radi ljudi u mejtefe salje. koju goje naspram Boga i svoga vjerozakona. da zivi i mrtvi od njih hajr. a onda i ljubav nasprama djece svoje. koji se zove Talim ulmuteallim. Makar i primitivni mejtef i svoga hodzu. Svaki ovakav dze~~t ima svoj. jer djeea u mejtefima u~e. niti ga je ikada hilo. kojoj se zihin tesko otvara. pak zele da i ona. tamjan. pokusaj jos i ovo: Gledaj da uhvatis kucnu lastavicu. pa onda odmah saspi onu vodu iz kljuna u usta onoga djeteta. upoznaju i obljube BVOj zakon i da tako steknu "'svital obraz na obadva svita.l 135 otvara. i musku i zensku.. prisilnoga polaska skole nema. sa secerom i crvene rozacije. Isto tako imaju djeca i u obiene dane manje pro~do. budu. za tim mjeseca ramazana kroz citavo prije podne. tri puta. da se mogn ispavati. ali je naB musliman moralno obvezan. kao eto su u osnovnim i drugim skolama nema. te ce i ono onako brzo govoriti. jer se u tom mjesecn vrlo kasno na poeinaJt lijeze. Velikih ferija. jar onda moraju djeca roditeljima kod berbe kukuruza i drugog poljskog posla pomagati. Da nasi muslimani i bez obvezatna polaska skole. zadovoljni. kako smo vidjeli. da se u narodu ~esto euje. Majke. a knee u njima ponajvise na okupu. da zna nesto kao lastavica i t. za njihovo dobro. da BVOju djecu. pa BU' mejtefi obieno uvijak kao kosnice puni vecih i manjih ueenika i u~enica. pokusajte i ovo. bistre vode. da neko umije knjigu kao lastavica. jer lastavica svojom pjesmom Boga hvali. Odatle i dolazi. ulij joj u kljun nekoliko kapi ~iste. a najslabiji u jesen. nesto losiji je ljeti. da gjunluk. U Arapa opet ima jedan prekrasni kitab. Najbolji je polazak zimi i n proljeee. njihova velika ljubav. koje imate djeeu. d. Pridodajte tome jos sedam dana obaju bajrama i to su im svi praznici. . mozda ce joj koristiti ! U mejtef ne mora niko ici. ProBto imaju sarno svakoga petka." Radi toga i polaze djeca vrlo marljivo mejtefe. pak ce i njemu Bog pomoci. U toj knjizi pise. pak ce dijete postati ostroumno i parnet ce rnn Be otvoriti. grozgjice. uzrokom je. korist. Tako uradi dva. sto BU dzemati dosta maleni. svoju djecu tako marljivo u mejtefe saljn. kako brzo lastavica cvrkuce.

U Bosni i Hercegovini naSao sam vise dzemata. gdje su u ~stoj kuci uz skolsku sobu i druge prostorije. d. narasao je taj broj na 620 mejtefa. da Ii dugo iIi kratko. Tu stoje hodzina goveda i konji. a rijeci i recenice kako treba izgovarati. i drugo poljsko orugje.136 koji u njemu djeeu u zakonu poduCava. premda se naSa vlada za sibjan mekjtebe mnogo ne brine. Svi BU mejtefi prostrti carsafima iIi hasurama. da gjaci mogu kur'an pravilno citati.. a cesto i dosta tamna. u kome ne bi bilo mejtefa. iIi se jezikom udara 0 zube iIi nepee i t. jest nauka 0 Bogu. Suruti salat iIi seraiti islam. a sarno neki to neki cilimima. iIi ako hodza toga nema. Zavirimo sada u koji od tih. stanuje hodZa i njegova obitelj. 0 abdestu. bilo je u ovim zemljama preko pet stotina mejtefa i tako je na devet stotina muslimanskih stanovnika otpao po jedan mejtef sa po priliei devedeset za skolu sposobne djeee. a dolje je skola iIi bolje skolska soba. jer mejtefi nemaju obicno vise od jedne sobe. a nasi muslimani i ne teze za drugim. a danas ih ima tri ptita toliko. U takovim dzematima mejtefi su De sarno skole. plugovi. Vee prve godine iza okupacije. Mejtefi su kao i vecina muslimanskih seoskih kuCa obicno vrlo maleni. 0 molitvi. iIi tomu sliene stvari. Osim kur'ana uee jos tedzvid i suruti salat iIi seraiti islam. Ima i takovih mejtefa po selima. Glavni je predmet u svakome mejtefu arapsko iIi tursko pismo. zeeatu i drugim temelinim istinama muslimanske vjeroispovijesti. kola. postu. a prema njima i rijeci izgovaraju i naglasuju. a to za to. kose. dakle jos u doba nemira i ratne trzayice. ali ga nema. u kojima nije bilo dzamije. da Ii na nos iii na grlo. k~ko se pojedina arapska slova. Tedzvid je nauka. nego ujedno i bogomolje. jer je kur'an pisan arapskim slovima i arap~kim jezikom. Godine 1882. slaho iIi nikako okrecena. earsafima iIi hasurama klanjaju . jer OV8kovi zavodi ne odgovaraju svojoj svrsi. osobito seoskih mejtefa i promotrimo ga poblize izvana i iZDutra. a i ta je malena. nego da mogu kur'an citati i barem donekle razumijevati. to su ponajvise drvenjare na jedan boj. Na tima cilimima. Sarno veci i bogatiji d~emati u kasabama i gradovima imaju vece i Ijepse mejtefe. koje mora znati svaki musliman i muslimanka. ali takovih je i dana& dosta malo. U prvom boju. nairne. ali ima i prizemnih gragjevina.

ni drugih ucila. Na tim klupama iIi kako ih nasi muslimani zovu.musliman ne smije. pa kada se je koji umorio sjedec nn jednom koIjenu. obicno 108a duga secija. kao sto je soba siroka. a bogatija i u mestvarna.- 137- djeca sa hodzom ikindiju. Djeca iz boljih i bogatijih kuea. a moze ih i prodati. i tako citaju. podmakne drugo i tako redom dok nastava traje. leze djeciji kitabi i druge stvari~ koje im kod nastave trebaju. do prsiju seze. koja je visoka da djeci. a i to sarno onda. da u zimsko doba svako dijete svakoga dana i prije i poslije podne ponese po jednu pracu u mejtef. erne koze. ostavljaju pred vratima obucu pa ulaze u skolu iIi bosonoga iIi u carapama. s8svim mekanim donjim eipelama od zute iIi. Ima i tako siromaAnih Inejtefa. pestetima. na kojima sjadi hodza i odatle nadzire rad svojih ucenika. . Pred svakim redom djece. a nema cesto ni pokucstva.ze skolske peci. klanjati' na goloj zemlji. nego djeea sjede na goloj zemlji. a nema ni pestetn. a sto drva preostane. i na njoj stari izlizani minderi napunjeni slamom iIi vunOID. a iato tako i pod u skolskoj sobi oprati i sobu pomesti i pocistiti. a knjige drze u rukama. a nekaka i druge vaktove. osim u velikoj nuzdi. U mejtefima nema skolskih podvornika. a peru ih skoro uvijek starije i jace djevojciee. hasura iIi cilima. peru i ciste skolske sobe sarna. Vee od starine uveden je po svoj Bosni i Hercegovini obieaj. Osim toga duzna su djeca. jer nas . a dugacka skoro tako. Tu je na prednjoj strani pokraj zida drvena. U skolskoj sobi nema ni slika" ni zemljovida. dok podviv noge na zemiji sjede. Mesti i cistiti moraju ih sva djeea po redu i to svake sedmice drugo. nego djeca mem. Tima pracama loze ne samo skolske 8Obe. Skolske sube peru obicno svakoga mjeaecs po jedan put. ako je zemlja suha i sRsvim cista. jer ih za vjeronauku ne treba. kao i ona. Kada djeca ulaze u skolsku sobu. u kojima nema ni prostirki. da ne prljaju onih carsafa. pruzila se je prosta. neobojena drvena klupa bez llaslonja('~. on ih moze za se upotrijebiti. Gjaei sjede pred secijom u redovima na koljenima. to je hodzino. ne moraju sarna peci loziti~ nego ih moze ko drugi iz njihove kuee iIi za placu naloziti. da u zimsko doba lo. nego i hodzin stan. koja au slaba i malena.

da je nemirno iIi da ne slusa svoga monitora. nego mjesto njega rade ponajvise stariji gjaci. Da ovak~ . stupio u Inejtef i cno isprvice onaj sum. da kada sam prvi put. da roditelji . Oni vele. grjehota ga je dakle tuci. Kalfa govori naprijed. Dok monitori i mlagji gjaci tako rade. a to cesto i ponavljaju: "Evo ti hodza dite. turske iIi perzijske rijeci. duga obicno kao i skolska soba. Sada si predstavite kQliki je zamor. U mejtefima uee sva djeca glasno. sto mn se govori. a bilo je to u Maglaju na Bosni. kako se djeca u onom zamoru mogu snaci. obicno pq dvoje. pa i danas jos ne razumijem. kalfe. kako svako slusa. da ju biju i sibaju. lla iednoj. a kraj njega pruzila se je siba. Bodza se sa djecom u mejtefu bas mnogo ne muci. tvoje meso. U vecim mjestima. g<\je ima vise mejtefa. ne sarno. a zenska na drugoj strani mejtefa. mnogo 11e vrijede. sjedi hodza bezbrizno na svojoj seciji iIi ispravlja pogrjesno izgovorene arapske. osobito u kahvama i na sijelima. monitori. a gjak ponavlja onda. dobacuju: "Bodza. Moram priznati. pa udari njom ODO dijete. a zenska zenske mejtefe. odgovara: "Beli ni ja dice!" Zensku djeeu ne sibaju toliko kao musku. sto mu onaj govori. da dzemacani. jer je zensko i slabije i njeznije od muskoga. premda djecu vrlo ljnbe. pa ako opazi. cuje a i razumije samo svoga monitora i kako moze jedno da odvike drugoga uei i pamti ono. obicno sasvirrl mekanicki ono. a eesto i vika u takovoj sobi i oko nje. da ne spoeitavaju hodzama ako im djecu tuku. u kojima se djeca ne sibaju. nego i u visim muslimanskim ueevnim zavodima dozvoljena i rnditelji. ako je koje dijete soo nevaljana ncinilo.-138 U mejtefima poduCavaju se eva djeca zajedno. ako ga ne nagonis na to? JOB i danas cuje se u narodn. polaze muska dje(~a muske. da iQla kakvu takvu satisfakciju. sarno sto BU muAka.. a osobito oei. da ga sjeti na rad i poslusnost. a moje kosti. ne boje te se dica!" a hodZa. da koje dijete ne uei. sarno mu kostiju ne lomi. drze da mejtefi. da sam se zaeudio. pa kako ce uciti. Tjelesna se je kazna tako u nasim sibjan mekjtebima udomacila. iIi kako ih nasi muslimani zovu. nego ih mole." To jest sibaj ga koliko ti drago.. dohvati sibu. a on sarno sjedi na seciji i nadzire njihov rad. pa onda za~or i viku. hodzi ko porugljivo. bij ga i sibaj ga.. jer dijete je dijete. naime gjak i njegOY kalfa. Tjelesna je kazna ne sarno u mejtefima.

- 139- strogo postupaju. da majke svoju djeeu odvise ne razmaze. da se kod sibanja cuje plac djeteta. da oca koga djeteta iIi odlicnijeg dzemaeanina lijepo doceka i da ga kafom. Bvrsi skolu prije. U nasih muslimana nema odregjenog vremena.lat. pet iIi sest. kasnje. Uzgoj dakle kroz spartanski. a koje nije. jer svaki roditelj i iole odlicniji musliman iz onoga dzemata ima pravo. da je siba u dzennetu nikla i kad se njom djeca tuku. Falake BU vrlo osjetljiva i po nasem svaeanju necovjecna kazna.. a moze i svoje goste duhanom i kafom pocastiti. a osobito seoski hodzR i "cigar" zapaliti. po njihuvom misljenju. Za vrijeme nastave ~. sto se za uzgoj muskoga djeteta kad malo ponaraste. uzrok je. koliko je to hodza prema krivici doticnoga odredio.. da ee biti najbolje. koja svrse nauke u mejtefn za. to jest glasno govoriti: "Amin! Amin!" dok koje dijete sibaju jer je sramota. s muskom djecom. vrse muzevi nadzor i nad materama i nad kcerima i paze. koliko ce koje dijete mejtef polaziti. a onda rou po golim tabanima udare toliko stapa. da ona bolje rastu. da sad ovaj sad ollaj otac iIi dzemacanin unigje u mejtpf. sohu podignu na ruke iIi na ramena tako.ecu ga u falake. Za vr~jeme nastave moze svaki. lma i takovih mejtefa. rade kalfe i dalje i tako nastava.e~to se dogagja. a cuo sam u narodu i ovu vrlo znacajnu recenicu: "Kuda hodza bije. ne brine vise njezna majka. noge mu u gleznjima svezu kajisem iIi konopcem 0 kakvu odeblju. a neka bogme jedva i za deset godina. uzrok je. i quhanom . Dijete povale na zemlju. Tako dakle ima djece. u kojima moraju sva djeca aminati.· Prije nego ce musko dijete radi vecih pogrjeaaka sibati. nego ozbiljni i strogi otac. dok naime ne pronce kur'an i ne nauce nesto t~dzvida i 8uruti sa. da vidi kako djeca uce i sto hodza radio Bodza treba sada." jace raste. tuda koza tije. Da narod zahtijeva. da u mejtef unigje kadgod hoce. pa neka one uzgajaju kcerke kako hoce i kako misle. ali za to ipak. Dok oni sjede. sto ce i koliko ce u jednoj godini svrsiti. neka zg. ni kako ce hodza svoje gjake uciti. da djetetu glava prema zemlji visi. vee koje je darovitije. puse i razgovaraju. za to vee odregjenu sohu iIi motku. Uzgoj zenske djece prepustaju vise materama. mnogo ne trpi. lsto tako nema propisa.poCa~ti. da hodze sibaju djecu. m. sto nasi muslimani vjeruju. tri iIi cetiri. nego je sve to . kafu piju.

kako rekosmo. a po muslimanskorn. Osim toga ne smije on biti ispod. stranicom kur'ana. da nasi muslirnani biljeze strani~e svojih knjiga kao i mi. Sada ono uci citati najprije arapska slova. dobije tebareke Bufaru. niti ima staine naukovne osnove. Kur'an se naime mora drzati na povisem i sto ciscem mjestu. Najprije dobije ono ammedzuz sufaru. Kada dijete dogje u mejtef. dobije kadsemia dzuz Bufaru. Da ovo 'razumijemo. to jest alfabet arapskoga jezika. koja pocinje sa 580. moram reei. stranieom. dobije ono. Kada je i to proucio. prime cijeli kur' an da i njega prouci. Kada je koje dijete naucilo arapski citati. da se kur'an po djecijim rukama ne prlja i ne dere. Na pisanje mnogo se ne pazi. Radi toga De . a osobito oni u gradovima. 8vako u posebnoj knjizici. da po njemu prasina i druga necist ne pada. sa prvom stranicom kur'ana. ali ne pocinju citati sa pry-om. a kada je naucilo dobro poznavati sva slova.-140 prepusteno njegovoj sposobuosti i savjesnosti. kako smo vidjeli. do 520. jer oni vee znaju sto je kur'an i kako moraju na njega paziti. stranice. a osobito inteligentniji i uvigjavniji muslimani protiv pesteta i z&htijevaju visoke klupe kao sto su u osnovnim i drupim zemaljbkim skolama. koja pocinje sa 560. naime sa 600. nego s desna na lijevo. Sarno neki te neki inteligentniji i uvigjavniji bodze. Kao sto citaju. vecih gjaka i drugih odraslijih ljudi. Kada je koji gjak proucio ammedzuz sufaru. da ga ne ce u ruke primiti. Prve cetiri sufare kur'ana stampane su.- . To je ucinjeno za to. a svrsava sa 560. . U mejtefima dakle niti je nastava jedinstvena. koji u mejtef dolaze. stranice. jer ako su knjige na pestetima iznad koljena manje dje~e. a svrsava sa 540. niti spored covjecjega koljena i za to BU danas mnogi. elif-ba Bufaru. ali ne cijelu knjigu. Kur'an je muslimanima tako Bveta knjiga. Odraslijim i zrelijim gjacima mogu dati kur'ane. Ammedzuz Bufara pocinje po nasem racunu sa zadnjom. poduCavaju djeeu u citanju i pisanju zajedno. ali takovih je jos i danas dosta malo. to jest prvo poglavlje iz kur'ana. nego samo odlomke iz kur'ana. pisati uce tek u ruzdijama. nego sa posljednom stranicom i da citajn ne s lijeva na desno. isto tako i pisu. pa Bve do 580. ono 8U ispod koljena hodze. dobije kur'an. Napokon dobije i vezariat sufaru od 640.. dok nijesu abdesta uzeli. uce ua citanju rijeci i receniea. a eventualno i pisati. a kada je i tu proucio.

pokojnike. Adama. Kada je koje dijete svrsilo nauke u sibjaD mekjtebu. kako se abdest uzima. niti dozvoljavaju. . niti znaju stogod 0 pedagogiji i metodiei. da koji inovjerae. kupaju i kopaju. tedzvid i suruti Balat proueio.. da iko.. a knr'an na po se. pocam od Adema. kako se posti i zeeat daje.- 141- I t. pa i njihova djeea u mejtefima na pestetima Bjede. kako se meiti. d. koji nij<'su ucili. kako se abdest uzima i Bogu moli. po rukama poteze. da djeea ono sto ucc. pa do Muhamed pejgambera. Da djeca tako tesko svrsavaju sasvim lake i elementarne nauke u sibjan mekjtebima. za sto se zecat daje i tako dalje. polaze pred hodzom i sakupljenim narodorn ispit iIi kako nasi muslimani kazu. koja govori 0 glavnim pejgamberima. to jest nauka. Bergivija je nauka 0 Bogu i Bozjim svojstvinlU. Te predmete mogu naravno uciti sarno u onim mejtefima. Za to i paze dzemacani vecih i bogatijih dzemata. kako se pred narodom u dzamiji klanja. Gjak. to je prosireni suruti salat i ilmi hal. mogao je jos do pred koju godinu i hodza postati. koji to i sami znaju. I ne trpe oni. Osim toga sadrzano je tu i obredoslovje. ali ako hoce. pokojnici. njihove kitabe uopce. danas moze biti hodza sarno onaj. kako se vjenca i t. u kome su sadrzane glavne istine i dogme muslimanskog vjerozakona i koji je naucio obredoslovje. uci hatmu. ali se to rijetko dogagja. koji je svr~io prop~sane nauke u kojoj medresi. d. kako u svemu. ali je glavno kad se kur'an prvi put prouci. te sto sami u skoli vrlo malo rade i sto skoro say rad prepustaju svojim kalfama i monitorima. da za hodze izaberu ueene i sposobne ljude. tako i u tomu sasvim drukcije. kao 8tO su ilmi hal i bergivija uci. svrsio je nauke u mejtefu. Ko je u prijasnja vremena proueio bergiviju. uzrokom je prije svega to. koji je kur'an. Kraj toga ne smijemo zaboraviti. bio on ko mn drago. to jest Bbzijim poslanicima i ljubimcimn. Sarno vrlo marljiva i osobito darovita djeca mogu hatmu prouciti i prije tri iIi cetiri godine. to jest kitab. to jest. da im djeeu sto bolje u zakonu pouee i ucvrste. a osim toga govori i 0 obredoslovju. sto u njima rade neuki a ponajvise takovi hodze. jednom rijeei. nmi hal je nauka. moli i t. Danas je naraVDO.. u kojima sluze hodze. moze sada fla i druge predmete. naime za sto se avdest uzima i Bogu moli. Hatma se moze i vis~ puta uciti. kako se za rahmetle.

kako su iz mejtefa posli. kada ce dijete ueiti h8.tmu. koje je hatmu proucilo. popili koji fildzan kafe i popusili ciga· retu. koje ce hatmu uciti~ njegovi rogjaci. IU onaj dan. skroba i meda iIi seeera. knjige. a donekle turskom i perzijskorn jeziku. Poslije toga idu muskarci u ahar. ~Iati iIi sestra onaga djcteta. znanei i prijateIji. dvije d~broga duhana~ idu svojim kucama. ako k~aj tako slahe iii bolje nikakove metode. Dijete. Bogati muslirnan vodi hatmu iz mejtefa kuci. koji su kod hatme bili. a hodza uei "prid dusu mrtvima". pa nije ni eudo. odgovaraju oni: "Amin! Amin!" Kada su obisii sva grobja i na svakomu se Bogu pomolili. Dok hodza uci. dasku. jakim glasom od. idu njegovoj kuci. a osirn toga c"asti njega i ostale crnom kafom.iz one knee iIi iz rodbine i u \edu je u avIiju. djeca neprestano.a daruje otac hodzu novcern iIi mu daje kakav dar u naravi. imucniji. vrucih sornuna iIi simita. idu djeca kuci. Kada su se taka malo porazgovorili. Pred kucom docekaju hatmu muskarci . dolazi u mejtef osirn hodze i ucenika i otac onoga djeteta. stariji i ugledniji ljudi naprijed. koje je hatmu prouciio. S jedne i s druge strane djece ide jedan iIi po dva causa. koje je hatmu proucilo. Pred grobjem stann. a djeea sve dvoje po dvoje za njima odostrag. koji paze na os~aIu djecu. kuci onaga djeteta. dobiju djeca na somun i vruce halve. pa ce ih poslije hatme dijeliti megju skolsku djecu. Sada idu tako ad jednoga harema~ grobja. dva. U kuci ga doceka sestra iIi ako nema sestrc. do drugoga. JOB dijete nije hatm~ ni proueiIo.u. govaraju: "Amin! Amin!" Kada je hodza dovu proucia. to jest sva djeea svi oni. i uvede ga u kuc. prihvati l1jegove musafe. idu u redu. ko.. hadza. Halva je vrIo slatko jelo od finog psenicnog brasna. Hodza sjedne na seciju pred djeeu a otae i ostali s jedne i s druge strane hodze i hatma zanocne.- 142' - uee u stranom i za djecu vrlo teskom arapskom. Svako dijete dobije po jedan somlin iIi simit. koje je hatmu proucilo.e je batmu proucilo. a ODO. To su djeeaci. Iza kako su djec~ dobila halve i SOInuna~ uei hodza dovu. zahvalnu molitvu i dok on uci. ne mogu da za tri iIi cetiri godine svrse tako teSku rabotu. a . koja druga djevojka iz rodbinc iIi komsiluka. doticno u sclamluk. daje eausima vezene peskire iIi cevrmc. Poslije tog. ulazi prvo u kneu. koje ani sehi na ramena prikopce. a vee je eno dosao i somundZija i donio punu tahtu. Aka je otac djeteta.

' casti I\.l. I _. osokojoj igje u la na- . I. " .li II e ).

da majka i starije sestre. cesto vrlo skupocijenih findzana. pa bio to i crni cigallin. Da nu- . to obligatno muslimansko jelo kod skoro svih hatmi.~ene 143- i djevojke u harem. prijateljstvu. lijepo obojenim casama. jabuka. Sada je reda. i zijaretu. a za tim cr"u kafu u obicnim findZanima. sretnoj majci obicno rijecima: "Allah mubarec ejle!" "Da Bog sretno ucini!" na sto majka odgovara: "Allah razijola!" "Da bude Bogu na slavu!" a onda se Bvakoj zahvali na dosluku. placa. dobice fihdzan. ali ponajvise 0 danasnjem' mubareku. pogoste svoje dostinje. osobito gurabija. Ali 110 sarno da on casti svoje priiatelje i znance u svojoj kuci. nego. neka vezene cevrice. Starije i odlicnije zene dobiju kafu radi vece pocasti u fagfurijama. Tako se one razgovaraju i eglcnisu Bve do kasne veceri. pomilovati i dati mu dar.Da ce sada sre~ni otac i majka i opet darivati hodzu i kaIfu. . prazDoruka ne dolazi ni jedna. Djeca dobiju i opet halve i somuna i idu svojim kucama. sunnetenja iii obrezovanja i vj encanja. vrsta velikih. no. Dok tako jedu i piju. ko zene. casti otac svoje prijatelje i ZDance u selamluku. ucenjaka. idu pozvanici na zijafet. smokava i t. kOm8inic~ i prijateljice. 0 svemu i svacemu. mubarecleise. Gim koja dostinja u harem unigje. leSnjaka. a onda se stann razilaziti. Sasvim siromasn~ donesu barem jednu iIi dvije jahuke. dva dzabe. cast. i u njima sekerlama i VOM kao oraha. tako zvanu dzabu u kojoj kahvi. Kahvedzija "spece" dosta kafe i ko mu toga dana dogje u kahvu. skinu sve svoje zavijace i gornja odijela i tako se rahatleoaisu. razumije se sarno po· sebi. ako ih nas Dlali ncenjak ima. Pridosle zene i odraslije djevojke posjedaju sada po minderlucima i secijama. koji je donijela. izvezene maramiee. krusaka. d. posjetu. Na polasku vele domacici: "Dovale prijo!" "S Bogom prijo!" a domacica ih prati sve do avlinskih vrata i govori: "Ej sahadile!" "U dobri cas!" iIi po nasem: "Sretno!" Dok majka casti svoje dostinje i prijateljice u haremu. rezacija. koje je hatmu proucilo. 080bito ako je ugledniji i imucniji. Kada su djeea kuci otisla. pripovijedaju si zene. Kada su hanume i djevojke darovale dijete. Neka donese kolaca. Na kraju iznese se halva. veselju. cestita. koju je majka pOZTala sve svoje rodice. One iznose ponajprije serbo u mastrafli. a iza toga ce svaka maloga "alima". razonode. sobi za muskarce.

ko mu dogje u magazu iIi Da cefenak. da ovakovi zavodi ne odgovaraju 8VOjoj svrsi. Videci zemaIjska viada. u kome su ibtidaije. kakvi BU bili prije okupacije po cijeloj zemlji i kakvi su jos i danas U mnogiIn selima. Mekjtebi ibtidaije BU muslimanske vjerske osnovne skole. i inteligentniji muslimani. . u dogovoru. i za to mogu mnogo uspjesnije djelovati od svojih st. l~oji inteligentniji musliman. Oni BU najprije u kojoj medresi proucili isiamske nRuke. a sIiclle BU starima mejtefima sarno u toliko.im kasabam~ dapa~. Skolske BU sobe ciste i svijetle.od nastave drze pravila i zahtijeva moderne metode i pedagogije. kada i gdje se pije dzaba. da ih nadzire. da mu mubarecleise. nego BU U njima kiupe kao i u oBtalim ucevnim zavodima. najnuznije iz pedagogije i metodike. Ucitelji. vecim su dijelom mladi naobrazeni Ijudi. ito u njima sluze mnogo vrsniji ucitelji. k. nek. Mekjtebi ibtidaije osniva i uzdrzava zcmaljsko vakufsko povjerenstvo. im3 ono pravo. U llovije doba radi se 0 tome.- 144 -- l:od zna. svjesni svoje zadace i uciteljskoga poziva. osnova godine 1894. sa vakufskim povjerenHtvom u Sarajevu tako zvane mekjtebi ibtidaije. Od starih mejtefa razlikuju se u tome. predsjednik zemaljskog vakufskog povjerenstva. a onda u darul-mualliminu. Posto zemaljsko vakufsko povjerenstvo mekjtebi ibtidaije uzdrzava i uei. koji BU svriili darulIDuallimin. da se muallimi. sto se i u njima pocinje uciti od elif-ba sufare... sto ih je viada poslije okupacije otvorila. Ovo je evo slika sibjan mekjteba. proviruje kahvedzija svaki Cas !{roz pendzer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga pOCastice sretni otac kroz osam dana svakoga. ucitelji. novo ustrojenu islamsku uciteljsku skolu u Sarajevu i HtO imaju propisanu jedinstvenu naukovDu osnovu.arijih kolega. U mekjtebi ibtidaijama nema vise pesteta. koji ce paziti. tclje placa. da se za te skole imenuje nadzornik. a za pisanje imaju table kao i u oSllovnim skolama. a ucitelje imenuje reis~dl-ulema iIi u njegovo ime i u Z:18tupstvu. koji su llamjesteni u mekjtebi ibtidaijama. Na taj korak skionuli su nasu vladu ugledniji. koji 111etodike ni po imenu poznavali nijesu.e i u gradovima. jar BU uvidjeli da BU im skole daleko zaostale za osnovnim i drugim ikolama. te ih za sada nadziru ka<lije iIi njihovi zamjenici onoga kotara. naime oni.

iato je tako i u muslimana zakonom propisano. te su danas vee uvedeni De sarno po svim gradovima. dapaee i u nekim selima. to ce Iakse boli podnijeti. da se obrezuju iIi kako oni kalu 8unnete. osobito stariji narastaj. Tome se megjutim' ne smijemo toliko ni euditi kad znamo. koji misle da im vjeri prijeti opasnost. U dan. Kum uzme 10 . Iza toga klanja kum i berber. U prkos tome osniva se svake godine Bve to vise mekjtebi ibtidaija. ako se sarno i za jotu od staroga otstupi. koji ga kod sunnetenja drzi. Veliku veeinu djece osnnnete megjutim jos prije polaska skole. da je sve pri staromu ostalo. medresama. gdje uz vjeronauku. Kada je dijete svrsilo mekjtehi ibtidaiju i proueilo hatmu. da se upozna sa visim muslimanskim vjerskim naukama. Djeeu sunnete od prve do desete godine. premda ima i takovih Ijudi. zatim ocevi znanci i prijatelji. u vjerskom pogledu upravo okorjeli kODservativei. petu iIi sedmu godinu. Kada se dijete sunneti. kada ce dijete sunnetiti. nego i u mnogim kasabama. Kada BU dijete osunnetili. da je to nova institucija i da su nasi muslimani. dobiva kuma. jer sto je dijete mlagje. Prije nego ce dijete sunnetitj. a neki.. ali 0 tome drugi put. Kao sto ko<l Jevreja i nekih isto~nih naroda. darul-mualliminu i serijatskoj sudackoj skoli iIi nuvabu u SarajevuJ te 0 najnovijim skolama za muslimansku zeosku djeeD i djevojke. kojima ni to nije po cudi i koji hi voljeli. iIi u medresu. dogje kum i donese djetetu novo erno odijelo. -uei svjetske predmete.e u mejter. poloze ga na duseke. koji dijete snnneti. ali ponajvise kad 8U navrsila treeu. rucaju iIi veceraju svi zajedno. dva reeata. Ovom zgodom mogli bi reci koju 0 ruzdijama. koji ce dijete sunnetiti. Djeeu sunnete uvijek u petak u kuci onoga. kada su naime proucila hatmu. Osim kuma dolaze na sunnetenje svi bliznji i daIjnji rogjaei. Neki sunDet~ djeeu priJe nego c. ide iIi u narodnu osnovnu skoIu.-145 Rijetko je koja institueija U ovim zemljama megju DaAim muslimanima naisla na takove simpatije i na toliko odziva ·kao mekjtebi ibtidaije. kada su vee dovoljno poducena u glavnim naukama svoje vjere.

Vee prve godine. u koju jc metnuo nesto novca i dade je djet~tu. sakupljaju se zene u haremu. .. inlao sam dovoljno zgode. istina malenim. i starn i ll1lado. Svaki musliman. a na po se ugledni age j begovi pozivaju na sunnetenje pedeset.ma svome kum~etu i daruje ga novcem i haljinama. Sluzeei ovo sedamnaest godina koje u Bosni. I najsiromasniji musliman nastoji da u taj dan sabere oko sebe 8tO vise prijatelja. Iza njega. stotinu i vise stotina Ijudi.- 146- kesu. Svako je mogao jasiti sam _svoga konja. U isto vrijeme dok se muskarei sastaju u selamluku iIi aharu i 8unnete dijete. Svjetine skupilo se "ko na gori lista". da vidi.vecanost i veselje. ostaju zene i dalje u haremu. ode k:u. a napokon je u gostionici priredio sjajnu veceru za Bve cinovnike i casnike. Kada muskarci iz kuee izagju. Utrci prijavilo se je preko dvadeset konjanika sa izvrsnim. Say Maglaj i okolica. uplasi. sve je hilo na Dogama. dolaze svi gosti redom djetetu. Iza toga priredio je originalnu narodnu utrku. za tim Bve svoje kmetove. Sve je bilo uzrujano. ali zivahnim. da se snjima proveseli. da vidim. On je kroz pune dvije nedjelje castio redom Bve muslimane u Maglaju i okolici. pa i one tu rucaju iIi ve~eraju. mogao se je utrkivati. a kako i ne c.brzim i ustrajnim bosanskim konjima. Sunnetenje je u naAih muslimana najveca familijarna s. . Eno konjaniku. ko ee prvi cilju stici. tjese ga i daruju novcem. kada sam naime doSao u ubavi i vrlo romanticni Maglaj na Bosni. Utrkivalo se je bez sedla i stremen8.e~ kada je Salih beg za prvu nagradu odredio konja. Na ureeeni znak potrcase konji. Pri tome je bilo i smijesnih i zalosnih prizora. a za drugu finu cohu. koji BU u to doba bili u Maglaju. dobar konj. da lla njegovom kooju umjesto njega jaAi. Bogatiji muslimani. a koje u Hcrcegovini. vrijedna oko dvjcsta kruna. kao "ptice la:stavice". sta Ii i zakrcnu u stranu. ali l'as pred ciIjeol konj se zbuni. koji je imao dobra konja. suunetio je daleko poznati Btarina~ danas vee rahmetli Salih beg Uzeirbegovie Bvoga sioa. sto muslimani d9 sunnetenja drie i koliko ga cijene. utrka je pocela. Svjetina je mabala rukama i maramama i bodrila jahace i konje vicuci: "Bolje Huso!" "Ne daj se Ibro!". a konji tree. a mogao je i koga drugoga najmiti. sve je tesko ~ekalo.mislis ujagmice prvu llagradu.· Kada su muskarci svoj ~in obavili i iz ahara otisli. i veliko i malo. dobar konjanik. hilo je to godine 1889.

ali ko mal'i za to. To je bilo prije podne. .- 147- a drugi ga pretece i odnese mu Bkoro Bjegurnu nagradu. " . eiganska' glasba. llapiri i dobro saSije. vrlo originalna bosanska zabava. drugi desno. Kolikim su odusevljenjem i urnebesom pOCastili pobjednike. To je evo ovako: Jareea Be koia iRkrenc.. POBlije podne odriala Be je druga. Za njima iSla je dabulhana. Konje i konjanike povedose u velikoj slavi kroz Maglaj. kako ce cigani na mijeh Bkakati. Na otvorenom polju izvan gracia. a za dabulhanom valjala Be Bvjetina~kO uzbibano more. sarno naprijed. da je prvi. • . Konjanlk::vjeZba konja za trku. neda se opisati. a na velikoj ravnoj poljani Bkupila Be i opet Bva Bila Bvijeta da vidi. konje i konjanike. Neki BU padali B konja. da ne moze vazduh iz nje izlaziti. . jedan lijevo. svako hoce.

- 148_ .

-. a svjetina se nije umorila smijuei se.149 -Kola Be namaie zejtinom i postavi na zemlju. svi su I ~ . Ko probije mijeh. docim je desetak petnaest hoBOnogih cigana eekalo na znak. Svi su se poiasevima cvrsto utcgnuli. jer koji prvi dogje cilju. kao ugljen crnih ociju. kako se jedan koprca preko drugoga. zapliva u zraku i za Cas poljubi zemlju. da budu laksi i brZi. Odmah iza toga bila je utrka pjesaka. dobiva "peticu" u tvrdo. dok se jednomu sreea ne nasmijesi. Deset blijedih ciganskih lica i dva puta toliko. Narod je vee dotle nacinio velik okrug oko mjesine. pazilo je na znak. SaT na mijehu popusti. drugi na legja i za kratko vrijeme I I I ~ I I ( Cieanin. za tim se ispruzi. a on odnese obeeanu nagradu. a cigani skacuei. a naA momak koliko je dug i sirok. jedan na trbuh. lza njega skoci drugi. dobiva dvadeset kruna nagrade. da pocnu skakati na mijeh. ali svi popadase. Ta zabava trajala je puna dva sata. vidio si samo. pa treci i tako redom. a svjetina se svija od smijeha. mijeh se malo stisne. Skoci prvi. Na dani znak stanu jedan iza drugoga skakati. kada ce potreati. ali im ih odmah namjestise. Dvojica iseasise ruke.

Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&. Ali ne sarno kod sunnetenja. Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu.- 150- bosonogi i gologlavi. Gra<lanici. rnakar cia je zirna bila. u Bosni vrlo obljubljeni hrvatski pisac. onaj pade. u svojem prekra:mom djclu "Zma. Brezovompolju i Gradacc\U. Utrke se obdrZavllju ponajvise u sjevero -iztocnoj Posavini. Janji. koga je pokojni. od Bosne" tako lijepo i vijerno opisao. dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine "petieu". rodnom mjestu junllcine Huseinbega. Cigance igra. Josip Eugen Tomic. / r .aceviea. a na po se u Gornjoj i Donjoj Tuzli. uego su i kod hatme i zenidbe utrke u obi<laju. trecega je takmac rukom potisnuo. a gomje im tijelo golo. kapotana Grada.

neizbrisivi su u sreu i pameti. ah to asikovanje! Jma Ii i~ta .gl d Ijubljene djevojke zrtvovao dane i noci.III. to je nM musliman. tim je i ljubav cisCa i plemenitija. kada ga je IIjezni stiskaj dragine ruke. da svome idealu. koji bi na. . nikad Be ne zaboravlja. Ali ako je iko nesebiean.ASIKOV. njewn i idealan asikdzija.I ~~ I I )sikovanje. kada nije imao drugih misIi ni zelja.A)'JJE. ./ idealnijeg i ugodnijeg od asikovanja?! Doha kada je covjek kao mladic za po. samo i ruku stisne. slatki posmjeh s njezinih ustiju ucinio najsretllijim covjekom na zemlji. nego da vidi caricu srea svoga i da cuje milu rijec njezinu. a kamo Ii da ju privine na junacke grudi i da izljubi ono milo lice. koje su mu u snu i na javi u sreu i pameti. prvi poljubac? lIma Ii covjeka na zemlji. a ne smije u kueu drage svoje. niti se usngjuje. Dani. koji Mikuje nedjelje i mjesece. one rumene usne i one plave iIi erne oci. I . svojoj ljubljenoj djevojci. to zaboraviti mogao? (jim je asikovanje idealnije i njeznije. A tek prvi zagrljaj.

sta se u njemu krije. bude djevojkom. kako je ovdje iIi oridje. Kada se sastanu pripovijedaju si tajne. pa je skocila preko puta u kornsiluk iIi se zuri u rod iIi 'svojoj prijateljiei. ali se je vee od starine uobieajilo. Sada ne smije ona vise sama iz kuee. treba da maramom lice Jace Zastre. dugom' tankom bielom ma~om. Djevojka je osamljena. mora paziti.I II . da reknemo koju 0 i djevojci. s kojim bi mogla intimnije opciti.' kuda mnogo svijeta. . ako joj kuCa nije daleko. koje se roje u srea i glavi djevojackoj. svoje prijateljice. moci eel vidjeti.. a ako ustreba i suze lItire. koja joj cesto sve do tala sez~. xii majka ne smije uvijek da zna. Djevojka ne smije vise u earmju. da ide 8ok~­ cima kuda najmanje svijeta prolazi. Zagonetno je to sree djevojacko.-152 Prije nego progovorimo 0 a§ikovanj~. Kada djevojci bude ~etrnaest do petnaest godi~. -a ako ide 8VOjOj prijateljici iIi rodici. da hi koja' hodala gQIogInva iIi samo u fesieu kao krseanka iIi jevrejka. gdje je svijet slobodoumniji. iIi se na Ijuljackama ljuljaju iIi se kako dr1lkcije zabavljaju. v~Ija joj ogrnuti feredzu kao i udatoj zeni. brzim korakom prosla zenska prilika . Sa djevojcicama ne moze . Ako kuda ide. kao megju djevojkama. nema stvora na zemlji. djevojke se obicno ne kriju.ta ona je djevqjka. a ako kraj nje progje nepoznat muskarac.to je djevojka. ako ne djevojei. te osim djevojke. Oba kraja te marame mora ona rukom lieu pritegnuti. osohito inovjerac.1a razumije. bez Burna. k9ja je jedi. Bas za to ne moze djevojka biti bez djevojke. Na glavi joj je' 'u~ijek _velika marama. a prijat9ljstvo izmegju zene i djevojke ne moze biti tako srdacno i pouzdano. iIi pJevaju i igraju kolo. jer zene nemaju vise onih misli i zelja. da mole pod dnvakom u komsiluk iIi u rod iIi svojoj prijatelji~i. U Sarajevu. koja si je pokrila lice duvakom. hoda. \ i. ino~u • ~' . drugarici svojoj. a prijateljiei se otkriti mora. ali za to ne ees nikada vidjeti. Strogo po serijatu ne hi djevojka smjela u duvaku iz kuee izlaziti. jer komu ce se potuziti i komu tajne srca svoga otkriti. sto ih sarno one smiju znati. Radi toga 8U djevojke cesto zajedno i jedna bez druge tako rekuc ni zivjeti n~ moze. Za to progjes Ii kroz kojitihi muslimanski dio grada. koja se snjom u radosti veseli i koja ju u zalosti zali i tjesi. a ne smije oi na ona mjesta.

. l~2 Muslimanska slromasna devojka.153 r"· .o·: i :. . i t. .o. rJt:·· r.. obicno sluSkinja u Sarajevu iii okolici.

da mu dade "vihra sa planine. Kakve 8U joj oci i obrve. Majka me je serbetom pojila. Iduci planinom moli Boga. Prije vakta vecerati dala. jugovine sa Hercegovine". Rano me je u loznicu 8lala. kako to Bog i narav zapovijeda.i •• J 1- r 154- Muslimanske su djevojke obicno vrlo lijepe jer ne morajn raditi t~zkih poslova. Nego sto je Fatima divojka. One obavljaju sarno kucne poslove. Nit' je lipsa divojka odrasla. ne przi ih sunce i ne bije zima. GOD die Meho iSpFOSio i vjellcao Herc~gAVku "divojku". jugovine sa Hercegovine". pa je sada kuci vodi. ·De budu' lijepe ?! Zivu trijezno i u~jereno. Vjetar joj skine pulli duvak 8 glave. Da djevojka bude lijepa. pa kako da. Bve svatove groznica pofata. . Iii : Lipote joj u svoj Bosni nema. Gongje Meho s kOllja upanuo." ona'mora imati "ruke berberove" a "kose priko paBa. da vidi. a ispod njega: . krasno opisuje i haremska narodna pjesma : Otkako je svijet postanuo. Valjaju joj Sama*) i Misira. mora biti "bila i rumena. Kako moze djevojka da bude lijepa. Lipa struka do devet sandzaka. Sinu lice kano zarko sunce. Ruse kose do Stambola' grada. Rumenom me ruzom utirala. Prije vakta 'rucat bi mi dala. pa kako da De budu zdrave?! Djevojka se hvali za sto je lijepa : Plaho me je majka milovala. tanka i visoka. a da je ni vidio nije. Bog rnu se smilova i dade mu "vihra sa planine. Nije lipsi cvijet procvatio. Kasno me je iz loznice zvala. sto on kuci vodi." *) Damask.

. .':. ~'... ~.. .-"" .

.

Danas je to sasvim drukcijc. danas ne sarno da momak ima dovoljno sgo~e. ali zalijevani i umjetno uzgojeni cvijetak ubere i kuci ponese?! Ali ako BU djevojke lijepe. kao ugljen crnih o~iju i obrva. da mu omiIi i da mu sree osvoji?! Jer se muslimanske djevojke kriju. Djevojke dolazc uvijek u pratnji svojih rnatera iIi neozenjene brace. sto on kuri vodi.. smije se --_.nego da se snjom i porazgovori. zabavlja se mladez sarna. oko vrata struke od zlata i bisera. da i djevojka zavoli takova majcina sina i da nastoji da bude sto ljepia. pak ces megju bosanskim muslimanima naci upravo krasnih Ijudi. za tim kod hatmi. na fesicu. U prijasnja vrernena. da joj vjetar lice otkrije. do pred neko pedeset do osamdeset godinA. da vidi.a sebi mladu. _ Momei se sa djevojkama sastaju ponajvise kod komusanja. zapjevaju. a djevojke na zemlju kraj kukuruzu.- 155 - Koliko djevojkama ne dostaje naravne ljepote. lica "bila i rUlnena". a onda sve usuti. i da se zene po zelji iIi po zapovijrdi roditelja iIi posredovanjem starijih zena. nastoje je one umjetnim na~inom pove~ti. . a sarno kad i kad prodre priduseni djevojucki hihot. sto nas momak nedjelje i mjesece asikuje i obija vrata i prozore svoga ideala. Zamislite sad. Je Ii dakle cudo.pak recite nije Ii Iijepa ? ! Zar je dakle ~udo.anu djevojku ku6i vodio i Boga molio. tako je i bilo. sale i neduznoga bockanja na pretek. kosa "priko pasa". da djevojku vidi. Dok se komusa. krsni su i momei. a na rukama belenzuci . zdravu muslimansku ljepoticu. Iza toga nastavlja se prvo.odjevenu u prekrasno. a momci sami. a da se prije ni vidjeli nijesu. Na glavi joj fesic.. Tu ima smijeha. Kada se djevojke malo ~slobode. mislio bi covjek. Kakav imucniji gospodar pozove ve~erom momke i djevojke iz komsiluka iIi iz svoje mahale na komusanje.na kukuruz. koje poznaju momka i djevojku. boje si kose i obrve. koji je vjenc. da taj prelrrasni naravni. lijepo odijevaju. pa dok su one u kuci. kita i dukati. mladez kao mladez. te da se i vjencaju. ~fomci posjedaju. a lice mazu finim bjelilom i rumenilom. vrlo slikovito tursko odijelo izvezeno srebrom i zlatom. djevojke su otkrivene. Za vrijeme komuknja BU matere onih djevojaka u haremu kod domaciee. visoka uzrasta. a to nam najbolje dokazuje i narodna pjesma 0 gvndzetu Mehi. sali se. One se vrlo'. . sunnetenja i u svatovima. da se momak i djevojka mogu tesko upoznati.

Kod sunnetenja. radi cega bi se djevojka pred drugima zastidjeti mogla. Poslije rucka iii vecere idn ozenjeni ljudi kuei. a kad se smrkne.ti mogu. da sad ova. ig. hatmi i u svatovima rucaju iIi veceraiu dje. a druge prihvate. Djevojke su se do~le obuklH u llajIjepsa odijela. Iza kako su se upoznali i zavoljeli. pometale Bve svoje nakite na se i stoje iza demira iIi na vratima iIi u basci iza plota iIi ziviee bez zavijaca i cekaju ko ce putem proci. da megju mladez ne do]aze ozenj~ni. Ako ona kukuruz prihvati. iIi se kako drukcije zabavlja. sjednu djevojke na ljuljacke. ali si djevojke.' pa se ni jedna ne ce kroz eijelu vecer usuditi. izagju momei i djevojke u avliju. aim . da momka U oei pogleda. koja nlU je najmilija.o Ii da se Anjim u razgovor upusti. sarno da ih momei vidje. Asikuju obicno sarno petkom i blagdanom je narod podne otklanjao i iz dzamije izasao. ~vaki se momak uhvati· do one djevojke. I ovakove sastanke i igranke serijat ne dozvo~java.--:."ojke u haremu sa zenama. da domaeina dobro pazi. zna se. da se i njoj momak svigja i da moze snjom dikovati. MMO su koja vrata u muslimaoskim dieloviloa grada. ali eto tako jc danas i tomu se pomoci ne da. a karp. a mladez se sastaje U posebnoj sobi. zapjevaju momci drugu. pa igraju dok se ne smrkne. Ijuljaju se i pjevaju.ljudi iii nepozv:ani momci i mulevi koje druge vjeroispovijesti.ra kolo. doticno u selamluku. dok im to roditelji dozvole. . uaravno je. ulaze u kueu i zabavljaju se i dalje. U razgovoru pazi dobro. idn poslije podne. Muslimanskc su djcvojke vrlo stidljive i dobro· uzgojene. da i ani znaju . znaju naei do~ta zgod~. barR joj klipove kukuruza u krilo. Ako je koji momak koju djevojku begenisao. pjevati. sad ona izagje iz harema. doticno u selamluku. Prema tomu dakle vidimo. pa ga iskomusa. Dok kukuruz komusaju.106 jedna zapocne. nego govori u daljini od tri do cetiri koraka. lllomei pod prozore iIi Da vrata svojim djevojkama. a momei se sale iIi se snjima razgovaraju. zavolio. Ako je lijepo vrijeme. kao prave Evine kceri.. a muskarei u aharu. da ne rekne sto nepristojna iIi takova. biva neka B6 vidi. stann momei sa svojim djevojkama asikovati. (jim BU djevojke jednu -pjesmu otpjevale. pa ne ce da igraju kolo. u aharu. oa momei i djevojke imaju dosta zgode. pa i zavole. Ako je malo momaka i djevojaka. da se vide i upoznaju.'· Momak se ne ee u razgovoru nikada sasvim pribliziti djevojci. l1hvate se u kolo i igraju.

Momak pred pendZerom svoje dra(le. .ASlkovanje.

da ne ce biti zgorega. ouda ce se u razgovoru pooeti. oua ce: "Zove me nana. lle mogu ni jesti ni piti ni pravo misliti. slatka rezaeijo! Medom bib te branio. ako njegove rijeci doslovce navedem: "Golubice. al' posluBaj mojeg haIa: otkad sam te upoznala. Premda je· poslije opet vrata pritvorio. a noz ledenica. Da te smijem po pasu spopasti. ipak se ona nije htjela povratiti. pa si bejturana.nema vis' ko doci! Ne begenises li~ a ' ti u bezistan pa proberi. koji je dosao da. robom sam ti postala. a kad bijase podaleko odmaknuo od njene kuee. lijepo nam opisuje Fejzi beg Kulinovic." "Probiro sam svasta dosta. "Ne vezi sevdaha. odmah bi se zbola." "Deder. a kad je momak zapita: "Tko te to zove?" . . Momak dogJe pod prozor.. "Jere od sevdaha "Goreg jada nema.' i porinu kanat od sokacnih vrata. vee sarno tiho uzdisem. da vidim. K. il' se bojis da ne hrupi dragi? "Dragi doso . Ona vrisnu i pobjeze niz avliju.ako asikuju i sta pri tome' govore. asikuje. da je cekanje uzaludno.iIi: "Boji se nans. a ti pod sadaSnji plan. odazivati. jer si lijepa kita cvijeta. u kasici stopio. "To je za me _velika hvala. griskao bih te kao mis kajasti. Kad je vidio. da se uklonim?" "Jel' se krijes.. trgana. u s~ceru popio. da ti vidim erne oei i· visoko tvoje celo Rjajno moje ogledalo. kao na vatri patlidZan! Hem da je sree t~enica. pa s' i stasa umiljata. koja nije jos nosita. da ne hrupi ." Ako djevojka nije zadovoljna s momkom. jer j" upeklo sunce.oja pije JOB. "Lanjska bajramska! Slatka. kad si taka! Deder malo blize kroci.dedo" itd. kao da dusu izdisem". kao bajagi. pa mislim. al' mi na te merak 'osta. pred vrata iIi pred ogradu ljubljenoj djcvojci i asikovanje zapocne. u meni izgori dzan. cuje kako ona udara uz 111uzike i pjeva: "Ne asikuj MUjo. kao da si nanizata od bisera i od suhog zlata. sto me ne begenises." "Da ti nisam grana na putu?" "Ako sam. za sto skrivas !iece? Tvoje lisce ljepse od ruzice?" "Skrivam lice.158 na kojima ne b~ petkom poslije podne barem po jedna djevojita hila. Ir. pogje dalje. da pitu kuham" . iIi ako ceka svog dragoga." Amam! amant pa po stari zeman.

1 / .

-: :'!£~ . ~::.---------_•..

bilo bi rna uzalud. da se u njega i po koja udata zena zaljubi. Rijecima ga zovnuti ne moze i ne smije.Tvoja ljuba na vrati bijase. ona ee se. Ima i takovih djevojaka. koje ne mogu da sebi qdaberu stalnoga momka. rijetko joj drugi na aAikovanje doei. cevrme i jabuke. pa se i ana hita na njega jabukama: "Ne fali se faljeni Alaga. ne ee ni jedan da uzmakne. (jim djevojka s momkom dulje asiJ-ruje. Djevojke opet daju momcima kite cvijeea. izgovoriti sa nenOID iIi dedom iIi kako drukcije.- t59- Ovako aaikuje momak i djevojka u Sarajevu. ". nego ga~ ako prolazi pokraj njezine kuee. Ako je on slucajno na vratima zatece. kako im vee koji na asikovanje dogje. ako 8U snjima dulje vremena asikovali. Kada momci vide. da mu daje darove. tri iii vise momaka. jecerme. pa da i ona' njega voli. pa ne sarno. Ako se se u isto vrijeme pred vratima iIi kucom takove djevojke sastanu po dva. te joj na asikovanje dolaziti. ce . a da i dogje. sarno ato nije svuda ista ~gra rijecima. da je jedan momak "c:urn" zavolio i snjom aAikovati poceo. nego za. a osobito. Momci nose svojim djevojkama. "Bve se na me hita jabukama. Dok ne dogje pravi. naraVDO je. tim je slobodnija. a bilo je vee i mrtvih glava. narance. Darove daju jedan drugomu tili iz ruke u ruku. "Ponajvisn i najljepsu Humusa. nego aAikuju Bad s ovim sad S onim. U drugim mjestima.metou kavgu. koja ce kraj dara i kakovu poruku donijeti. djevojka se ne ce pokazati. rezacije. ili ih salju po kakovom djetetu iIi· Btaroj neni. "Ja uranih ranD u dzamiju. grozgjiee i drugo kojesta. da ce se u nju po vise momaka zaljubiti. Ako je moroak lijep dogodi se. pa se cesto potuku i iskrvare. gurabUe.aSikuju isto tako. partokole. razne darove kao: smokve. sarno da ne mora anjime R8ikovati. kako vidjesmo. Ako je takova djevojka Iijepa. i sama na asikovanje zove. niti ee mn na vrata izaei. nego se hita na njega cvijeeem i jabukama: Mehemeda majka karala: "Mehemede ziv ne bio u majke "Otkle tebi te tolike jabuke? »Sve mi majko nabaoole djevojke. limunove.

iIi koja nije iz begovske iIi aginske kuee. da se djevojka iznevjeri svomu dragomu.j .- 160- Kada momak sa djevojkom dugo asikuje. Kod toga ne pitaju roditelji mnogo. Pravilo je da begovski sinovi zene begovske. dok je nije vjeneao i u halvat sveo. harem ne javno. zelju iIi zapovijed svojih roditelja. "A do sutra zelena travica. da im. odlicnih i uglednih roditelja ne aAikuju nikada. "U ruci ji sedefli tambura. "Ona me je tri puta vidjela. "Kamo t' virf}.asikuje. "Drag dragane beze Mustajbeze! "Kada pojdu kieeni svatovi. da ga njezin rod ne prevari i da rnu drugu djevojku ne podmetoe. Po narodnoj pjesmi kune momak nevjernu djevojku: "Ab ~oga ti gizdava divojko. nego i u druge dane na dikovanje. "Ne Mlji mi neznani jengija. "Vece strinu Omerbegovi~u. nego se zene i udaju ponajvise posredovanjem rodica i drngih zena iIi n8. koja ju je tri puta vidjela. pa se vrlo vole ili ako su si vee i rijec zadali. da mu sin ozeni kakovu sirotu ili djevojku niska roda. da joj za jengibulu poSalje Omerbegovicu. 8 Dogodi se. da Ii im sin voli djevojku. iIi da Ii ce djevojka ljubiti svog buduceg mum.odabraIi. dolazi joj on ne saroo petkom. "A 8ntra ti bijel cefin bio. pa da se drugim Z8. pa i ona njega kune: "Sad na tebi zelena dolarna. a momkov otac ne bi niposto d~zvolio.. a ona porucuje momku. u dvoru te stegla? I momak ostavi nekada djevojku. Radi toga irna jos i danas u begovskim i aginskim kueama mnogo slueajeva. a aginski aginske sceri. To nam dokazuje i narodna pjesma: Momkov otac zaprosio djevojku. "Sad na tebi bijela kosulja. "Kamo t' kletva. dok niie djevojke vjencao. da momak ne vidi djevojke. Djees. se kei uda u sto odlicniju kneu. koju su oni . u putu te srila. te se smatraju kao svoji. Djevoja~ki roditelji nastoje pri tome. . ali u kneu ne smije.

"Niau meni simsir daske teske. Ali ne ~o da nevjerni momak trpi na ovome svijetu. "Nije meni erna zemlja teska. *) Danas ne nosi vee skoro n iko percina. da pogje za ljubljena. "Jel' t' obicno u mubarec zemlji? "Jeau Ii ti simsir daske teske... "Jest obicno u mubarec zemlji. iIi ne dadu djevojci. Kad je bilo oko pola dana. puce moje aree. u percin*) se krije.- 161- "A sutra ti ham pamuk metali. koju je on zavolie. toga ce sjegurno i Bog kazniti: Od jada ga glava zabolila. Teska li je djevojacka kletva ?! Koga je jauklija. 11 :. momka. pa ga pita: "Drago dite Secer Salih-aga. da im sin azme ljubljenu djevojku i da je kuci. da momak ozeni djevojku. Ako roditelji ne daju. "Oci pije. "Teske au mi moje drage auze. "Sutra do podne prid dzamijom bio. draga. "Tvoje za mnom. Majka ide na grob svome sinu Seeer Salihagi. . uklela. tuguje ona za njim: "Ibro puee. Na srdascu i umrti hoce. "Je Ii tebi erna zemlja teska. a moje za tobom. Svit prominu Secer Salih-aga. "Sada jesi prid mojim pendzerom. "Jel' se zemlja u oci naaula? Iz mezara nisto progovara: "0 Boga mi moja mila majko. dovede. nego nema ni u grohn mira. lli: "Draga mi se u zmiju utvoriIa. pa obicno ni roditelji ne brane. "Nije m' se zemlja u oei nasula. U najvise sIueajeva Ijubav je izmegju momka i djevojke stains.

Soo puta dragog spomenula. silom mu i djcvojku doveli. pa Ce ragje i Mornak sa percinom.- 162- ill: Dok se s dullom rastanula. nego da se jedan drugomu iznevjeri. Kada je hilo u vecer poslije vjenilanja. da oni jedan hez drugoga ~ivjeti ne mogu. Roditelji au Muju silom o~enili. umrijeti. Po narodnoj pjesmi ljuhav je izmegju momka i djevojke tako velika. uzme "sedefli" tamburu i pjeva: . ali Mujo umjesto da ide djevojci. sjedne na "sepetli sanduke". uvedosc mlado~enju u balvat.

Hate HadZagina sjedi kod prozora.1 lipsa si i bilja od Hate. "Opet misii Hate Hadzagina. "Da ja ljubim prebijelo lice. pa upita svoju strinu: "Koga to nose?"· Kad joj strina rece. koje su joj pri ruei bile: Pa s' udari njima u srdasee. 1 djevojka Ijubi . Metnuse im u bijele ruke.. a sada svojoj zeni.- 163- "Sada misli Hate Hadzagina. veze sitan vezak i misli na svoga Muju. "Mila mi je Hate HadZagina. Metnuse im ervene jahuke. Kad se prenu nek se poigraju. Sjedeci tako. "Ne eu Hate ti mi ziva bila . . "Da ja ljubi puhli duvak skidam.dragoga.. (~a je to Mujo Celebija. "Ke en Hate ti mi ziva bila. Kroz mezare ruke promolise. ~a njima je sree izvadila. da im barem u zemlji bude lak§e: Uporedo njiha ukopase. Ljubav nl smreu ne prestaje. Ljubavniei i u zemlji uzdisu jedan za"dnIgim~ Za to treba momka ukopati kraj ljubljene djevojke. pa ce i ona za njega umrijeti. "I tako mi ti sugjena bila. dene~ Rekav§i to uze "Doze okovate" pa se ubije pred ocima dovea neljubljene zene: Pa s' udari nofem u srdasee. pogleda na sokak i opazi sprovod. "Ali nisi mome sren draga. pa govori: "Lipa ti si gizc1ava divojko. uhvati ona noziee.1 tako mi ti sugjena hila. lza toga okrene se neljubljenoj djevojei. Na noin je sree izvadio Na kamzama bijele dzigere. • . Ne§to ju u sren zazebe.

pa ona ne moze. bilo javno iIi tajno aaikovaIa.. koju si vise ne bih zelio. Ako je kuCa na boj. i dogje u ureceni dan i sat. na grob svoje djecp . Kod vrela doceka je dragi sa nek. koji je i sam u jednoj otmici sudjelovao. Dotla je i djevojka pribrala nesto svoga ruha i nakite i ceka u tmici. u strahu i brizi. Kano Hata oko zivog Muje. odmah krenuo kuci toga bega skupa s . iIi mu se obeeaIa. dogovori se snjim iIi usmeno iIi po kakovoj pouzdanoj zeni o otmici. a oDa se po njima spusti na zemlju. da vidim~ kako cura pribjegne. da mu budu pri ruci. vasar. u nevoIji nagje. Evo sto nam on pripovijeda: "Prije dvije godine imao sam sreeu. Vise Hate rumena ruzica. taj cuveni dernek petrovacki. ako se. vide da je nad grobom Muje nikla borika. Ako roditelji pralle kceri. drugova. Khda su drugoga jutra posle "dvi Zalosne majke". A ruza se oko bora vija. U stanoviti dan i odregjeni sat. vidi. i odvede je svojoj kuci. pripovijeda nam Fejzi beg u "Zborniku za narodni zivot i obicaje juznih Slavena". prisloni momak ljestve na prozor. a na grobu Hate ruzica: Vise Muje zelena borika. Kano Mujo oko zive Hate. Kako je pogibeljno ici u otmicu. koji su od ljubavi umrli. da pogje za momka. Djevojka otvori polagano prozor i dobaci momku najprije svoje ruho i nakite. pozove momak nekoliko pouzdanih drugova. kada ce joj dragi doci.- 164- Na grobovima onih. Posao ja s jednim mojim prijateljem s poslom u Bosanski Petrovac na dernek. obicno u gluho doba noci~ ode djevojka sa sudima na vreIo. a 8 nama se uputi i jedan od mojih rogjaka. da i on osejri. a onda sama izagje. majka Mujina i Hatina. Kada je on dosao1 baca kamencice iIi zamlju na dragine prozore. da iz kuee izagje. cim smo stigli u Petrovac. Borika se oko ruze vija. nice cvijece i drvece. Moj je prijatelj bio u bliznjem rodu s nekim begom Kulinovicem. pa je. Ako na djevojku paze.oIiko svojih jarana. koga ona voli i s kojim je dulje vremena. u avliju ·djevojke. kao da ce vode zagrabiti.

a ja sam otisao u "bAbinu kueu". a moj rogjak. da je glavom nebo podbo~ila. bar kako veli. pa ih vodi preko avlije. . kao da smo dosli na robiju. d. kako je to prevee naglo i opasno.- 165- mojim rogjakom. <Jim je moj rogjak zovnu. znak. Jednoc se prestrasio od njdzinog babe. da je Bve za badava. sve ce dobro biti". heze. a kud strmo . Inace je vladala mrtva tisina. Svaki bi mi dan pripovijedao. ceka na vratima. hizmeCarica. pa kad bib glavom platio!" Meni stadose oci od cuda. da je sve pospalo. treei put je nesto klapnulo i t. iIi asci kaduna. mislim. a zub 0 zub udarao. preda.kasom. kao ds me je spopala trostruka groznica. a ona mi uteslimi. probudi Sulju i pomozi mi izvesti konje iz podruma". odmah se ukazR zavijena. Sve mi je kapa rasia od straha. Vidiv ja. Mi se tako 8uljasmo. Kad smo presli preko avlije. a on' me zgrabi za ruku i p<?vuce za sohom. dobro poznavao s begom. da eu je nOMS izvesti. Ja sam joj zado vjeru. Konji bijahu upregnuti i mi se brze bolje popesmo na kola. Ja i miada stajasmo kao okamenjeni. koji igjase za nama sa golim dugijem nozem u ruci. suljajuci se. . Bit ee. u avliju. da' je kakav ljudski stvor. a uz nju. sto god ugledam. Avlija siroka kao polje. dogjemo do jednih vratasca. Jedne noei pomoli se moj rogjak sav u znoju i goloj vodi: "Ustaj ako Boga znas! Eno cure. Ja po obicaju staru darujem. u han. Ugjemo . mjesec bijase zaSo za oblak. Ja mu pocnem razlagati. a on 'mu nesta izvadi i stisne u· ruku: "Idi. eto ja zube tupim. pa je za hator nje postao musafirom njezinoga OCR. Mi prijegjemo preko avlije. pokorim se sili i dogjemo do begova dvora. a valjda je i znao. kad se na jedan put ukaza pred nama nekakva krupna' Ijudeskara i meni se uClni U onom strahu. ali on me ne htjede ni da cuje. Cura je za vratima cekala. skoci pred tu neman i rece: "Stojanet' dina mi ti pare valjati ne cet" Stojan ne rece nista. koji ce nas -iznenada napasti. jer se je moj rogjak. Stojan obukao earape konjima na noge. sto mu ~e te noei dogodilo asikujuci. Ja stanem kao ukopan. koja 8U vodila u harem. djevojku i odmah se brze bolje povrati u kueu. da beg ima kcerku nR zahvalu. drugi put od sluge. U kuei ne bijase svjetla. pa u onoj sumracini cini mi se. Ja uzmem mladu ispod ruk~ i povedem je preko avlije do sokacnije vrata. da mu to nije prvina. Jurili sma: kud je brdu.a na to rnu opet nesta kljuknu \l ruku: "Ne hoj ~e.

ne usugjuje se on oteti djevojke." Otmice nijesn danas vise toliko u obieajn. zgrabi u narul'Jij i kuci odnese. kao sto to obieno biv&r 80 se izmirili. a ona ne ce ni da cuje 0 njemu. da prehrani sebe i svoju zenu. makar i pro forma morao da ~grabi djevojkn. da se momak zaljubi u djevojku. Ako je momak iIi djev~jka. dozvole. a rogjak je tu predanio i docekao svatove. Ima slucajeva. Ako ni to ne uspije. iIi sam. pa se pomire snjima. begovske ili aginske kuee. da k njemu prebjegne. ni ona na oei. . Onda on jednostavno djevojku zaustavi i ne da joj da iz knee izagje. sto je otisla bez njihovog izuna. pa joj raspara dimije. a osim toga je takav ~in kalnjiv po Aerijatu sa zatvorom do tri godine. S poeetka se nekoliko dana Ijutili mlQ. iIi jer je lola. Ja sam se jos isti dan vratio u Petrovac.dini roditelji.. jer je to u ocima muslimana najveea prostota. niti ODa mnije. on jn. iIi uz pomoc koga druga. iIi oboje iz kakove ugledne. Ako momkovi roditelji ne dozvole. nastoji on u sporazumu sa svojom materom. gleda da ju edje na sokaku uvreba. negdje pred zorn u Kljul5. U tom slueaju vreba momak na djevojkn. muei se kako zna. tuda skokom. da njezina mati dogje sa djevojkom njegovoj materi u posjete. iIi jer je niska roda. ali je onaj momak avojn 8vrhu polucio. jar bi to bila sramota De samo za nje . ni OD. pa ako mn se desi prilika. ali napokon popuste. ali nijesu ni odvise rijetke.- 166 - i ravan. hoceA ne ce§. da je ovaj iIi onaj momak oteo ovu iIi onu djevojku. da im sin uzme djevojku. jer ga ne voli. i za to se vise puta euje. da je uvreba gdje na zgodnom mjestu. da izagje iz oceve kuee i da pocne novo gospodarstvo. To doduse ne ce uciniti ni jedan posten momak. Ako tako ne ide. dok ne dogjosmo. djevojka je pod "mahanom" i roditelji mu je.Aest sahata od Petrovca. Djevojeini se roditelji dugo ljute na svoga novoga zeta i na neposlusnu kcerku r te im ne smiju zadugo. Ako mu sada otac ne da njegovoga dijela. ali kasnije. dogodi se. jer se takova djevojka viSe udati ne mole. i inace losa glasa. kada je skora svaki momak. kao u prijasnja vremena. koju je zavolio. koji su Cak iz VarcarVakufa isli pred njega i preksutri dan pjevajuci i puskarajuei dopratili ih do njihovoga dvora. moraju dati.

Momak odli~nih roditelja obi~no poslusa svoje roditelje i uzme za lenu onn djevojku. . za tim ljubav i duzno poAtovanje naspram oca i majke. aka i ne draga srea za momka. a djevojka polazi. hila komu drugomu. koga eu joj .odredili. a napokon i strab. koju BU mu oni odabrali. Da djeca odli~nih roditelja i u takvim &tvarima slusaju 8voje roditelje. uzrokom je prije 8vega dobar kucni uzgoj. te obzir na odli~ni rod. pa ga moze ostaviti -hilo dZamiji iIi vakufu. ali se ipak 'po koji put i taki 8lu~aj desi.- 167- nego i za njihove roditelje. jer je on neograniceni gospodar svoga dobra. da ih otac ne razbastini.

.

Svatica ide djevojackoj majci iIi macesi. Dok je svatica u kuci.IV. Kada svatica dogje djevoja~koj majci. ta jako. niti :. ne smije djevojka u onu sobu. Kada misli. Ako momak nema ni luatere. pejgamberun sunnetile po zapovijedi Bozijoj.mije. iIi nagje kakvu nenu za placu. saIje koju drugu zenu iz s'Voga roda. da joj se u hajatu. Ta se nena zove svatica. ni udate sestre. da ga'je dosta nahvalila. saIje on njezinim roditeIjima prosce.ovaj se je momak zagledao u tvoju kcer i poslao me. hodniku ili u avliji pokaze. Ako mati ne misli dati svoga djeteta za onoga momka. da je zaprosim". a onda tek svrne govor na momka. veli svatici. da ce za njega poci. pa govori: "Allahun emrile. poene razgovor 0 eemu drugomu. koliku sarno moze. a po sveeevom obicaju .: sto joj ga je predao. to jest prsten i novaca. jer se boji . pa ga hvali. je postala". ide u prosce obiello momkova mati iIi udata sestra. ali je cula ata zla 0 njemu. da joj ne moze nista ~ "sigur" reci. a rijetko kada njezinomu oeu i ponese momkov amanet. 1\ko se je momak s djevojkom sporazumio i ona mu obecala. Ako hi djevojacka Majka dala svoju kcer za momka. pokaze ga djevojackoj majci iIi macesi. izvadi momkov amanet. U nekim mjestima kao u Sarajevu. P~OSNJA. veli:' "Nemam ja kceri za udaje. da njim daruje djevojku. istom. u kojoj je svatica.

ao obavila. niti c& . "Dado babi cohu nemirenu. ne ce je dati. da su sve ono zii jezici nalagaIi. zna se~ da su roditelji razi. Iza toga donesa domacica. a nikada djevojka. sestre i rodbinu. koji je redom mitio djevojcine roditelje. bije fi dakle svatica gorku kafu. odgovara na prvo pitanje: "Rogato". a kada je sve podmitio i za se predobio.. "Dado bratu svojega sokola. Akoje kafa slatka. majka mi ga ne da. Po narodnoj pjesmi ima momak vise puta mnogo posla i muke. ne htjede ga djevojka: "Evo danas devet godin dana "Kako gledam zlato u matere. ako jos nijesu spremni. ernu kafu. kako vee koji moze. ceka momak nestrpIjivo kakve. sluskinja iIi ko drugi iz kuee one djevojke i nosi momku i njegovoj svojti od curine strane boscaluke. "Majka dade.- 170- t svoje dijete udati u onakovu kueu. dok isprosi djevojku i dok za sebe predobije djevojcine roditelje. "Dado majki dibu i kadifu. da bi joj Bve uzaIud bilo. Dok je svatica kod djevojacke majke. cestita) a on jn nadari novcem. Jedva se je ona na vrata pomolila. "Babo dade. braeu. "Zlato hoee. jer zna. da ga oerne pre'd njom i djevojkom. da. babo je ne dade. u tom poslu po drugi put u kueu doci. da mu javi radosnu vijest. sestre i rodbinu. zadovoIjni. pa je za svakoga poslala po jedan boscaluk. Iza toga mu mubareeleise. Do. dok joj serbe ne iznesu. dolazi onamo sluga. koliko ima celjadi u kuci onoga momka. da im se kci uda za onoga momka.i "eura" spremiti. bratac je ne dade. a na drugo "Musko". Osobito je interesantna pjesma 0 momku. ne govori vise 0 momku. Jedva je svatica iz momkove kuee izasla. . Sada nastane najteza muka za Bvaticu. Ona mora da momka. Drugi dan ide svatica opet u kueu one djevojke ~ ugovori 8 njezinim roditeljima dan vjencanja. bracu.ee mu glase donijeti. bude eist kao Bunce i da majku uvjeri. Dobije Ii slatku kafu. dade majci momkov amanet i ostane u kuei. ustane i zuri se momku. pita je momak: "Je Ii rogato iIi susato?" IIi: "Je Ii musko iIi iensko?" Ako je svatica sretno svoj P0f:. iIi za onakova momka.opere. Cura znade. da se mogu momak . C~m je svatica serbe ispila. a ako donese grrku kafu.

"Dado rodu mestve i papuce. Osim toga naznaci mn i dan. Prije nego ce muskarac u prosce. doticno u selamluk i pOCasti ib kafom. A u drugom kutiju bisera I cetvere Ialeli pasmage. Tek sada Rpremi se momkov otac iIi brat iIi ko drugi iz njegova roda i idu u prosce.mahsus selam. Dva tunusa biserom kicena. To nakice i darove zovu oni almagani: Od Moriea lip almagan dojde: Dvije dibe. prstenje i t. Ako djevojacki otac ne misli dati svoje kceri za onoga momka. "da se "ne trude". da ce kcer dati za . u kojoj ga u goste poziva i u kojoj rnu salje svoj . pita djevojackog oca iIi po kojoj pouzdanoj osobi. rekao je. U ureceni. cetiri kadife. za tim u skoro svima odlii'. U prosce ide iIi jedan sam iIi vise njih zajedno.zIato me sad ne ceo D Bihac~. "Dado sestri ·zIatne belenzuke. a ima ga i mnogo. Dva cnrcica i dva fermenciea.riijiin begovskim i aginskim kueama po svoj Bosni i Her~ cegovini. u drugomu rnjestu.Osim nakiea nosi glavni prosac i druge darove od strane momkove. Momkov otac uzme sada razno nakice i darove. gjerdane. a osobito. biser. pismo.: 171 "Brat je dade. da Ii bi i kad~ bi do~ao? Bezi i age piau skoro uvijek.---. Ako je' na knjigu. sestra je ne ~ade. Banjaluci i nekim drugim mjestima. "Rod je dade . jer svaki clan one obitelji ponesto posaIje. nego idu muskarci u prosce. ako je djevojka. a dva nekicena· I u dzepu stotinu dukata. koje ce ponijeti buducoj nevjesti i krene "divojackom dvoru". dan doceka djevojacki otac prosca iIi prosce. U nakice broje nasi muslimani beIenzuke. kada da rou dogje.njegova sina. dukate. osobiti pozdrav. . Dva ki6ena. ne poznaju svatica. poruci iIi pise. iIi pismeno. u~ede ih u ahar. d. djeverova i drugih ukucana i rogjaka. U odlicnih i bogatih Ijudi nakice je vrlo skupocijeno. momkova oca poslao drugu. a rod mi je ne da. kojoj ce u prosce. Kada au ispili fildZaD. "Sestra dade.

daruju gosti sluskinju. a napokon ostale darove. doticno u selamluk. poniknutih ociju. Iza toga se izgrle i izljube kao buduei prijatelji*. da prosee Berbetom podvori. prisi". daj mi tvoju cereu Fati~u. a dje-vojka uzima s njezine ruke boscaluk po boscaluk i daje ih budueemu svekru i drugim proscima. Kada je djevojka podijelila bOBCaluke. pa je poljubi. ne snima ona do vjencanja. Sada ide djevojcin otae zeni u harem i veli: "Dao sam Fatimu Alibegovom Huseinu". ja sam razi". metne na se Bve svoje nakiee i ulazi u ahar. Momkov otac masi se sada u dzepove i dade djevojci novae. Kada je momkov otae ispio Berbe i dodao casu djev·ojei. me Iza toga ode otae u ahar. (iIi kako se zove). paleem. . a za njom nosi sluakinja na tabaku Berbe. kako koji sjedi. BtO joj ga je buduci 8vekar na prst nataknuo. ustane momkov' otae i veli: "Prijatelju dragi. Ona ide naprijed. Prvu Casu daje budueemu svekru. Praten. Djevojcin otae veli: "Ja ti je dajem i sreem i duBom". rogjacima. a lijevu drzi na prsima. koja je bOBcaluke donijela. a djevojka uzima caSu po casu i dade ih gostima. Iza toga dade joj momkov prsten. podviv ruke na prsima. ako Bog da. Dok oni sluskinju daruju. Sluskinja stane kod vrata. Kada je djevojka u sobu unisla. Iza toga poljubi ona opet momkova i svoga oca. obuce se djevojka u sto Ijepse haljine. za moga sina HuseinaC. Evo. ona stoji uspravno. Casu prima desnom rukom. poljubi oea i majku u ruku. Sluskinja stane kod vrata i drzi tabak sa serbetom obadvjema rukama.- 172- dva dobre erne kafe i kada su se 0 ovom i ODom porazgovorili. Da pOSaljete u vodu iIi u goru. prihvati mu ona ruku. koliko ih ima.'. (iIi kako se zove). Iza toga pozovu i djevojku u harem. a iza nje nosi sluskinja na desnoj ruci boscaluke. Dok se oni razgovaraju. a iza njega svima proscima redom. Djevojka obicno auti i veli: "Ja sam zadovoljna na vasu ric. obicno dukate. kaziprstom i velikim prstom. a za tim Bve ostale prosce u ruku i izlazi sa sluskinjom iz sobe. a otae joj veli: "Ja sam ti naBao srieu i dao sam te Alibegovom Huseinu". doticno u selamIuk. koga joj sam na prst natakne. Malo za tim ugje i opet. a 2ene im prijama. nego se nazivaju prijateljima. • U musllmana ne smatraju se momkov i djevojcin otae i kad im se djeea vjen6aju. stoji djevojka kod vrata i dvori. Pri tome veli: "Evo nevista. gdje ga prosci cekaju. bicemo prijatelji.

Pod kosulju pulli ciftijane. da je marljiva i poslusna ocu i majci. koji je snjom zaasikovao.vom izlikom u kueu djevojacku. pa ostanu ondje po citave dane i noei. Prekrasna je upravo pjesma 0 Crnici6a Ajki. a ako su prosci iz daleka. koja ima srastene obrve iIi je mrka pogleda. oni tu i konace. Ta se zena zove uhodica. iIi je zaprosio. niti je njegovi roditelji poznaju. ~a kosulju pullali jecermu.- 173- Te veceri veceraju svi kod djevojackog oca. a onda se oni spreme u prosce.toga uglave rok vjencanja.kak. da je radi njezinoga mala iIi gospodskoga zumra. Opasa se mukademom pasom. po kojoj Ajka na zenske haljine oblaci musko odijelo: Oblacila burundzuk kosuIju. Po narodnoj pjesmi obuce se gdjekada djevojka U odijelo ciganke iIi trgovkinje platnom. da je djevojka lijepa i dobra. da je u nekoj kuci djevojka na udaju. Mukademu otpustila rese. a rado bi. salju . da je uhodica ne preporuci momku i njegovoj svojti. i nema nikakve "mahane". u koju se udaje. da je nesretna i da nonosi nesreeu onoj kuei. pohvali je i preporuci momku i njegovim roditeljima. uzme pod pazuho trubu beza a u ruku arsin i ode u kueu momka. djevojacku majku. Ali ne sarno. Sutra dan ide momkov otac sa svojim prijateljem u harem i daruje priju. Ako uhodica vidi. Po narodnoj pjesmi oblaci se djevojka i u musko odijelo i ide u momkovu kueu. kakovu stariju lenu pod . Ako roditelji koga momka euju. a prosci krenu svojim kueama. a momak je nije vidio. Djevojka. nego i djevojka i djevojacki roditelji salju uhodice u momkovu kueu. koje znadu s~bi u djevojackoj kuei povjerenje steei. Ima vrlo mudrih i vjestih uhodica. za sv?ga sina vjeneaju. . ako se proteze i zijeva. kakva je djevojka. a oni ga poblize ne poznaju. soja. iIi j e zaprosio. Iza . da vide kakva je djevojka. ako je momak s njihovom kceri zaasikovao. novcem. Ako djevojka dugo spava iIi se u jutro po dusecima valja i ljencari. da momkovi roditelji salju uhodice u djevojacke kuee. izgrle se i izljube. jer narod drzi. dosta je.pod plaeu. da vidi. tesko ce se udati.

Na dolarnu zelena fermena.1ka: "A moj sine jajacki dizdare. . doAla u njegove dvore. Govori rnu ostarjela ma. zaiste od dizdara vode. Kada je . A megju njih paIn pozlacenu. "Moogo j' nalik Alti Atlagiea. obuce se u odijelo carskog kapidzije i ode u dvore jajackog dizdara. Oblacila kalpak zerhadiju. "Da to nije kakva uhodica. da se na svoje o~i uvjeri. kako ga pjesma opisuje. Sakupila sitne pleteniee. je Ii on u istinu takav jnnak. Jaja~ki dizdar poznat je u narodnoj pjesmi kao velika junaKada je to cula Alta Atlagica.- 174- Pod njome se erna zemlja tr~se. Pa oblaci nJinjevis caksire Na caksire zelenu dolamu. "Da napojim carskog kapidziju. Ona zadi dva para pusaka. a on: ~ina. Po kalpaku od zlata ensiju. Pa be8jedi ostarjeloj majci: "Muti majko serbe od secera.d petnaest dana. OpasHla pasa traboloza. Sjaje joj se lice kroz ensiju Kano misec c. Ode dizdar majci U odajn.

priceka se. Vinca pasa Fatimu divojku. ali to ee biti vrlo rijetko: I on ode u no. iIi u momkovoj iIi djevojcinoj kuci.~·~za tim u LivllU. u mehkjemi.se mogu vjencati iIi pred k~dijom iIi njegovim vecilom. gdje su skoro sami muslimani. Banjaluci i Sarajevu. Ako djevojka nije sp~emna. Ako je spreman momak. Bihacu. vjencaju se vee iza nekoliko dana. U odlicnijim i bogatijim muslimanskim kucama. nije uvijek isti razmak u vremenu.u mescemu. dok se spremi. ali rijetko kada cekaju dulje od mjesec dana. uredu. pa do vjeneanja. KJN~NJE I Nle~J--I. znance i prijatcJje iz bliza i daleka. zamjenikom. ne zure se sa Yjencanjem. iIi kako nasi muslimani kazu. niti njegov veeil. SV ~TOVI. U najvise slucajeva ne vjenca mladence niti kadija. gdje se cine velike priprave za svatove i gdje pozivaju rogjake. kako to mladenci i njihovi roditelji zele. ponajvise u nedjelju iIi u cetvrtllk. Vjencanje se obavi skoro uvijek . nego kadijinom dozvo10m onaj hodza. iz cijega je dzemata mladozenja.v. a na po se djevojka. poznajem dobro . Mladenci . i dok se uzvanici saberu. iIi u neko doba noei. Od dana prosnje. jer treba vremena dok se sve priredi.u vecer. Ja sam sluzio u Maglaju na Bosni. Narodna nam pjesma kale doduse. uoci petka iIi ponedjeljka. da se mladenci u mehkjemi vjeneaju.

a drugo koje druge zene. Vjencaje ih dakle sa vecilima i sahitima obiju stranaka sa mehri muadzelom iIi mehri muedzelom". Tesanj. da ko uzme svoju prvu rodieu. to j~st obe su stranke zadovoljne i nijesu malodobne. premda se wlo rijetko dogagja. da takav muz i zena ne ce imati arece ni u porodu. da 8e je k'o u mehkjemi pred kadijom iIi njegovim vecilom vjeneao. docim se ro~jaci po krvi mogu. da se djevojka udaje dragovoljno i bez sile. Uzeti Be IDOgU i bratucedi iIi stricevici. moze se ona kadijinom dozvo10m udati za svoga striceviea. kci Sulejmana Ibrahimpasiea iz dzemata Fetije. Sa ilmi haberom ide momkov otae iIi brat kadiji. uzeti. --~ .zivot i obieaje nase brace muslimanske vjeroispovijesti i premda sam 0 toj stvari sa vise uglednih i ucevnih muslimana govorio. udaje se za Huseina Hodzica iz dzemata Hotinca bez ikakve zapreke. Sehadet nama glasi u hrV'atskom prijevodu po priliei ovako: "Djevojka Fatima. aka BU djevojcini roditelji poumrli. kojim muhtar tvrdi.-. Prije nego ce se mladenei vjeneati. ni u svome zivotu. jer je narod uvjeren. a hodza. pismo. Glamoc i Zupanjae. Doboj. U istom slueaju i iz istih uzroka mogu se uzeti i djeea dviju sestara. Nasi muslimani poznaju dvostruko rodbiDstvo. Ta se dozvola zove nicah murasela iIi sehadet nama. ako i nijesu njezina djeca. Rogjaci po mlijeku ne mogu se nikada vjeneati. dakle djeca od dva brata. dade hodzi pismenu dozvoIu. Zepce. Zenieu. stariji brat muhtaru i hodzi svoga dzemata. da nema zapreke vjeneanju. a njoj ostao znatan imetak. da nijesam cua ni za jedan sIucaj. Rodbinstvo po ·mIijeku vece je od rodbinstva po krvi. . za ljubav. Ako nema zapreke. iIi ako je jedno njezino. da mladenee vjenca. Kada je kadija ilmi haber prou~io i vidio. da se mladenei vjen&lju. pa premda se vrIo zanimam za . Rogjaci su po mlijeku oni ljudi~ koje je jedna. Da taj imetak ne propane i ne dogje u tugje ruke. rodbinstvo po mlijeku i rodbinstv9 po krvi. zena na Bvojim prsima othranila i svojim mlijekom ~adojila. da je dievojka punoljetna i da moroak i djevojka nijesu u rodu. napise hodZa ilmi haber i preda' ga momkovom 'oeu iIi starijem bratu iIi komu drugomu muskareu i~ njegove bliznje rodbine. iIi za novae othranila.176 -M"ostar. dakle sestrici. moram priznati. ali u sarno vrIo rijetkim sluCajevi~a. pa ga je ona njoj za hator. da rou dade ilmi haber. ode momkov otae iIi.

jer je akM vrlo malen novac. Sada da protumacimo. sto je mehri muadzeI.000 akci iIi sesdeset turskih grosa. Ako momak djevojci prije vjeneanja plati ugovorenu svofl1. Siromasniji nagode se i vjeneaju obicno uz 12. sto ciui po nasem DOVCU deset kruna. 'udari o2dola 8VOj muhur kao kadija. vremena?" Djevojka obicno pristane i tako postane njegova zena. iii ako nije iz istoga mjesta. Za to prije TjenCanja ugovore 0 nicahu. pod ~iju upravu i nadzor spada djevoj~in hodfA. zove se mehri muedl'el. vjen&ce on mladence. kada k njoj u halvat ugje: "Roces Ii me zenska glavo cekati do toga i toga vakta. izdaje ilmi haber onaj boola. ne bi se momak smio vjen<'~ti. neki uz stotinu. 12 . ako momak uzme djevojku uz mehri muedzel. Hodza predaj~ ilmi haber momkovom ocu iii stnrijemu bratu. da se vjencaju i bez gotovoga DOVeR. naravno je. zenu pustiti. iIi ga postom iIi kako druk~ije poaalje kadiji. Po serijatu mora momak da kupi djevoiku. pita je. a on ga iIi sam odllese. cl& joj je gospodar i da ga ona mora u svemu slusati. Neki 'se vjencaju uz sto. ali se je uobieajiIo. a za tim pntisne iig kotarskog ureda kaoierijatskog suda. o nicahu. pa i hiljadu dukata" vec kako je koja ku~a imucna. dvjesta iIi vise stotina hiljada akci.iz koga ie momak. kako rekosDlo. a ako se vjen~a na :Ericek. iz ~ijega je dlemata djevojka. a sto mehri muedlel. u cijem je dzematu momak. iIi mehri muedieIu. kada hoce i za sto hoce. Strogo po zakonu. tri akce vrijede sarno jednu paru. zove se to mehri muadzel. Za to. da zena bude sjegurna. Na temelju toga izdaje djevoj~in kadija n~Cah mu. to jest 0 svoti. to iest na pricek. ugovara sc uvijek prije vjencanja za to. Jerbo musliman mora da zenu formalno kupi.-aselu iJi aehadet namu i daje onome hodli. ako je muz pusti jer musliman moze.- 177- Kada je kadija niCah muraselu iIi Aehadet namn napisao. Kod bogatijih ljudi plati momak djevojci mnogo vise. Ako djevojka nije iz onoga dzemata. u ciji dlemat momak spada. jer vjencati moZe sarno onaj hodza. uz koju ce se djevojka momku prodati i za koju ce za njega poci. dok nije isplatio ugovorenoga niCaha. bilo to po mehri muadzelu. NiCah muraselu iIi Aehadet Damu odnese &ada momkov otac hodIi i na temelju nieab murasele iIi 5ehadet nama.

Ali ne sarno -oa joj mora pIa-. da rnu vecili. moze gal on zeni. Po serijatu dijete je muzevo. Kod svakoga. i djetetu . . ni njezinom djetetu. ne moze se je on ipak odmah odreci. da opet zivi sa svojom biv80m zenom. Ako se muz kasnje pokaje i zaZeli. "Ostavi 'mi -do tri sina moja. Momak izabere koga prijatelja. idare davati. pa bi se rado snjom rastao. u tom 'slueaju mora joj on ostaviti njezinu sobu sa svim. a moze ga se i odreei i onda prestaju Bve obveze naspram matere i djeteta.- 178 -- . Radi toga De smijemo ipak misliti.vjeneanja mora i momak i -djevojka imati svoga vecila. zastupnika. . :~ -Ako jn. ali joj on ve1i: "Ja ti aina ni jednog ne dadem. brata iIi rogjaka. Ako je lena iza rastave oBtala trudna. Pa je BVOjOj Ijubi govorio: "Kupi ruho. Sto vise. Ima slueajeva. Ona ga moli. onego joj mora kroz tri mjeseca i deBet dana idaru davati. nego se mora snjom ponovno vjen~ti. nego je mora tri puta kuei . kao da rnu nikada zena hila nije. ako ona na raspit ne pristane.) dade bar najmlagjega Bina. ako je iza njega trudna o~tala. a ne zenino i za to.' titi nieah. da je zena sasvim ovisna 0 volji svoga muza. Dervis beg je niCah izbrojio. . cim se rodi. a mora joj i cijeloga zivota idaru davati. Kada je dijete navrsilo petu ·godinu. ali ne moze toga uciniti.zovnuti.dQ. koje si donila "Vodi robIje. uzeti i kojoj drugoj-dati. mora joj platiti nicah. a tek ako mn se i n& treei poziv ne odazoye i kuci ne dogje. nije dosta. rastao. da ga naime kod vjeneanja zastupa. koje si dovela.· Ako zena zamrzi na svoga muia i ne ce da snjim vise !ivi. "Jer ih dov'la ti nisi od babe. kada ona rodi.je dakle pustio bez njezine krivnje. sto je u njoj. pa ga umoli. kako 8U to prije vjeneanja ugovorili. da je kuci pozove. prestaje mu biti zena i onda ne mora on ni njoj. da -ga othrani. da jo. 8 kojom se je. moze rnu otac i dalje idaru davati. to' jest on' je mora· kroz to vriJeme hraniti i odijevati. mora OD. te je od njega otisla. pete godine idaru davati iIi ga k sebi uzeti. da mu! zamrzi na zenu.

hiljadu junaka. jer cim su veei svatovi. rogjaci i prvi prijatelji. Svi svatovi hili su do zuba oboruzani. pa Be i momak i djevojka stide Bvojih otaca. koji je moze vidjeti. dok su otniice djevojaka bile 11& dnevnom redu i dok su po gorama i klancima "carevali vuci i hajduci". dobar kucni uzgoj i postivanje starosti. koliko ih sarno . koga je on za to umolio. docim momkov vecil moze biti avaki covjek. Da momak i djevojka nijesu kod vjeneanja. "Idem prvi u goru zelenu. • . Od hiljadu manje ni jednoga. je vecil uvijek koji blizi mom~ov rogjak. Osobito je trebalo biti na oprezu. kada BU Bvatovi prolazili kroz SUIDe i planine i kroz "kIance jadikovce". a kada su dosli pod planinu. Djevojka mota takogjer da ima 8voga' vecila i Sahite. Djevojcjil. gdje bi ih hajduci iIi takmaci lako zaskociti mogli. nego veeili u· ime njihovo i umjesto njih govore. tim je veea cast mladencima i njihovim ~oditeljima. Prems narodnoj pjesmi ima obicno hiljadu svatova: Svate kupi baze Mustaj beze. za tim sva njegova braes.179 Svaki vecil mora ima~i PQ dva 8ahi~.p0Castiti mogu. Momkova mati i sestre ostaju uvijek kod kuee. Od hiljadu vise ni jednog~. da 'su iz momkovih 'U:stij~ culi. jer kod vjeneanja nema nl momka ni djevojke. D prijasnja vremena. stanu pozivati Bvatove. na tri ~je8ta naglasio. vjeneanja. koji ce kod vjencanja potvrditi. u zelenn lugu. uzrokom je. Hercegovci vode djevojku. IIi: Sto barjaka. rogjaka i drugih ~tarijih i odlicnijih ljudi. da budu spremni za svaki slueaj. eto sam. Kada au obe stranke' nasle svoje vecile i sabite i kada su sve za vjen~nje spremile. U svatove pozoyu obicno toliko ljudi. vee na dva. sVjedoka. Svatovi se sakupljaju skoro uvijek u momkovoj kuci i onds krenu velikim veseljem. veli im Suljo barjaktar: "Stante braco. zvali su u svatove JOB vise znanaca i prijatelja. Sa svatovima ide po djevojku momkov otac. da je on onoga u istinu i u njihovoj prisutnosti povecilio. bukom i vikom po djevojku. koji su kod.

a zene i djevojke u harem. iz koga je momak. Ako je djevojka u drugomu gradu iii 8elu. svirale 8viraju. ZakucaBe bubnji limenjaai. taka zvanu sikli odaju. I djcv9jka jasi kada je ~vatovi povedu takim krajem. pitaju se za zdravIje. A junaci bolji od boljega. U prijasnja vremena. i krenu kolima po nju. gdje su sarno pjesacki iIi konjski putevi. Jos i danas jase svatovi u onim predjelima. posjedaju svatovi u kola. strina iIi koja druga rogjakinja. Isto tako idu kolima po djevojku i onda. Kako ti ?" ---~ . Zenske svatove uvedu obicno u najIjepsu. Narodna nam pjesma vrlo lijepo i slikovito opisuje svatovc: Ja kakvi su mostarski svatovi! Svi u srmi i u suhom zlatu. dobrih cesta i puteva. odu svatovi pod ve~er pjeske po nju i pjeske je momku dovedu.i kako se vee sva njczina djeea zovu. "Da ne ginu kieeni 8vatovi. Kada svatovi dogju djevoiackoj kuci. pjevaju i potcikuju. dok nije bilo zeljeznica. bubnji udaraju. 8okaka. Zapucase puske kraj divojke. Ko ide u svatove. idu muskar(~i u ahar. obla~i se kao i na bajram. Zasvirase jasni davulbasi. Kad su se zenski svatovi sastali sa domacico~ i drugim zenskim ukueanima. a puske pucaju na Bve strane: Kad su svati otlen polazili. a ana na svako pitanje odgovara: "Dobro hvala Bogu.- 180- "Da ja vidim ima l' ko u gori. brat iIi koji drugi muskarac iz bIiznje rodbine. Ako je djevojka u komsiluku. Ka4a svatovi krenu po mladu i kada jn vode momkovoj kuci. ako j~ ona iz istoga mjesta. Rvatovi su skoro uvijek jasili. Zenske svatove ne ce nikada docekati dj~vojka iIi njezina mati nego djevojCina tetka. doticno u selamIuk. a sjedi na konju kao sto i muskarci sjede. Muske svatove doceka mladin otac. Iza toga upitace jedna drugu za muza i za djecu po prilici ovako: "Kaka ti je Ibraga? Sto radi ono djf~cice? Kako Mejra? Juso? Hasan?" . ali nije iz istoga dzemata iIi. u najljep8e odijelo.

u kojoj su zenski 8vatovi. I koliko god puta oni miadu zatraze. sjed'te.- 181 . a tek u jutro kreeu na put: Tuj su oni svate docekali. 18 istom ste dosli. stanu iskati mladu govore6i: "Dajte nam ono nase". piju serbe i kahvu. . Kada je mlada kojn lenu u rUKu poljubila. Djevojka poljubi sada u ruku najprije o~evu. kafu.a iza njih sve ostale zene redom kako sjede. Ona zena. svaka ce joj reci: "Zdrava i ziva. a za tim je podvori serbetom i crnom kafom. pa kao da Be ~ude njezinoj Ijepoti. . kahvu popile. Kada jenga u harem unigje. ne ce upitati drugoga m zenu. stanu i opet traziti mladu. veli im: . ali ni jedan. prva je i najvdnija osoba.e uvrijedio. I svatovim' vecerati dali."Sjed'te. eto je svate do~ekala i ito ih je kafom podvorila. onda svoju majku i jengiju.u djecll. pa se 0 koj('~em razgovaraju. koji su doili po djevo. dizu se svi svatovi i kreeu s mladom momkovoj kuei. Berbe dijele uvijek one djevojke. jengija iIi jengibula. zenBk. ako nije u najbIizem rodstvo. nijeste so jos ni odmorili. gIasDo dovikujn: "MaSallah! MaAailah !". Djevojka poIjubi i opet jengn u ruku i ide u drogu sobn da obu~e haljine. Kada su zene kafu i serbe ispile. ito ju je momak za nju pokrojio. Poklali im pet stotin volova. g~ tilQ. preda djevojci robu. jenga.Iza toga iznese ona <1rugu. a nekada i kona~e. sretna i bahtli hila. Kada napokon vidi. Ako su svatovi iz daleka.-- Muikarci se pozdravIjaju kao"i u 'kahvama iIi na sijelima. 8to joj ih je momak na dar poslao. oni kod mladinih roditelja rueaju i vcceraju. To je zena. Kada se je djevojka obukla. ito Ce raditi i kako . a kad je zene i djevojke onako odjevenu ugledajn. koje su 8 nlladom djevovale. koja ce kroz cijelo vrijeme 8vatova biti uz mladu. unigje opet u 8obu. ali Cim su avatovi drugu kafa ispili. U 8vatovima. ako je liva. jer. da se dulje otezati no moze. sjede zene i djevojke u haremu. da sjede. djevojka je lijepo do~eka i u ruku poljubi. iznese serbe.iku. ona im zeoa donese kafu i nuka ih. te jn upneivati. ustann sa mindera iIi seeija." Ka'da su zene . Dok se djevojka obla~i. ako mlada i nije osobito lijepa. bi. a vee ate se nas osandisali". iIi za odrasln. a onda materinu ebejku. Kada je jenga kafu popila.ce se u 8vatovima vladati.

adoj. pratilice. p~ ga skine. Od' pribile jari~e pseniee.'~~~h~va . . dj~voj~in djever i nosi joj prsteD. . izvadi prsten. Za djeverom ide kakav djeCa~ic" a moze biti . a djever opase inladu onim pojasom i pokrije 'duvakom preko glave. One privedu mladu djeveru. u kojoj je mlad~ i ostale djevojke. "Kasno nam je. pa rnn vele: "Evo ti amanet predajemo! Mlada poljubi djevera u ruku. Mlada izvadi prsten i dade ga djeveru. Djevojke se za tim odmaknu.nanje'ili krnanje. !{Q toga no cini. "Krat~i danei. da. Djever je uvijek mom:' kov brat: bio' ozenjen iIi ne~ Kada je djever u sobu unisao. JedvR se je zora pomolila. Iza toga stane za mladu.uIazi u harem.. koji au iza njega ostali. sto nije postivao oLi~ja.okrene je prema sunru i po.bistre'vode. iIi kako ga neki zovu alduvak.obi~aj. to jest on ce ga pred Bogom pokarati.iz vode i da 'ga njemu preda. ali toga ce Bvetac 1tluhamed na strasDomu Budu rezil u{'initi. Bve se zene posakriju jedna drugoj iza 'legja" sarno se ne sakrije mlada i njezine. a mujezi"ni sabah CauAi i' dovikuju 8vato~iii1a: "Hazurala kita i svatovi! . primi . a u drugo. a on joj ga natakne najprije na veliki p:rst. ~asu ~evrmom i re.' jer je to 'sunnet iIi .' 8vileni pojas i duvak.Sk~bali . I . brijanje glave i rezanje nokata na rukama i ~ogama. . "Daleko 'su ~vori Mustajbega. dok ga napOkOD na srednjem prstu ne ostavi. dizu se Prije..a on nadari noveem njezine drtige i pratiliee.ce ml.. nego ce 8vatovi na put krenuti. Djever okrece djevojku prema SUllen za to. .. jc'rukama za ramena.f casu punu .i dj~voj~ica i· 'nosi u jednoj ruci tri '~evrme. ·dok je 'na zemlji zivio Isto je tako 'sve~ev sunnet i k.. zau~ili. ostao ()d pejgambera !Iubanledu. a 'dugi krin.i~ pet ~t~tin .za tim na kaziprst i opet ga skine i tako redom na sve prate desne ruke. Za tim uzme one tri ~evrme i ode megju muske Bvatove. ne grijesi proti 8amoj vjeri.pe secerom izmijesanim srebrenim' novcem. . u kojoj je voda. a daleko nam je..aei. Iza toga izvadi iz dzepa prsten i baei ga u casu. Za tim· pokrije . u Bobu.

Na koparanu j~' jelek. ~ izvczeni su ozgora do doIje. To 8U malene. Zavija je uvijek koja zena iz njezina roda.najboIje. na po se seljacke djevojke. stanu mladu zavijati.OJ divere. zlatne iIi srebrno vrpee. Na Dogama au joj fi~e' eipeiiee od erne koze' iIi je nosku sakriia u krasne p~pu~e od kildife. a na prstima prstenovi.." Cim j~ djever iz sobe izaAao. nizova. te . koji ~uva djevojaeke grudi. sive. Bogatije djevojke nose do sest diZa. iz~ezene oko dZepova i na nogavicama ziatnim iIi srebrnim siritom. lijepa puceta.s~ebrom i ·zlatom. pa da joi budu i ljeple i deblje. Oko vrata 8U joj gjerdani od zlata 'i bisera.·sto "Dam. Na rukama au joj zlatni~. da je jos'jednom promotrimo i da vidimo. kratak kaputic bez rukava.Fermeni su od svile i kadife. . srebrnom iIi ziatnom.nago-vara. metnula je na koparan fermeu. moj ziatni prstene! "Sramota je u te i gledati. a kopei se samo ~a siabinama sa dva puceta. Taj poaa~ obavi ona brzo i kad je miadu zaviIa. sest do deset prstenova. te ga najvecim postovanjem 'susreee i. dukata. a mecu ih ~vijek na mezimae i' srednji prst desne ruke. zavija~ima. vracki i drugoga zla. eetverouglate kutijice od finoga srebra iIi srIne. a u njima su papirici. docim je tzornji dio' otvoren. stakalca i druge tomu sliene nakite. kakva je ~ 5vadbenom odi· jeIu.. i sprijeda' i straga zIatnlm iIi srebrnim siritom. obojila ih je i uplela u nje svilene. Ali najvecu paznju posvetila je mlada uresu svoje i inaoo' lijepe giave.. na kojima su napisani stihovi i moli~ve iz kur'ana. 8~ali' iIi srebreni belenzuei. potvrgjuje narodna pjesma: . ""A kamo Ii 8 tobom govoriti. Neke dJe-vojke' imaju pe't. zicom. nego su' je zaviIi i' nego je nJl put posIa. da euvaju djevojku od uroka. . . krellu svi 'na put: . da joj niz legja vise. privezala je srebrne hSlrn·ajIije.• - 183'- ·}{Iada vrio post"uje'svoga djevera. Pleteniee je prebacila preko ramena. Si_ romaAne. izvezene. Kosu je splela u sest debelih pletenica. zlatne i srebrne vrpce. 'Prije megjutim.. uplele su u koso' stan sitni novae. . I jelek je izvezen srmom. Na svilene. da reJtnemo koju 0 . koji im eve do pojasa 'sezu. Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije. Koja djevojka nije obukia jeleka..

opaie Be ienskim trabolozom iii kolanom. bijelo rutavo platno.. Uzmu vrlo tanko.' 11a ju njim podbrade tako. nosila je JOB i peeu. duge peskire. tanko i prozirno platno. Da ce na rastanku i majka i kci.-" " lottom g:o~V&. To se platno love jasmak. da sirina padne niz feredlu. ~elo. da joj dobro bude. Isto ovako odijeva s~ i zavija i udata lena kada iz knee ide. pa je morala jaAiti na konju.. Kada Be je djevojka ovako ob~kla i nakitila. pa jedan dio sele sprijeda do pojasa. I duvak prikop~e na glavi. . samo sto ne nosi duvaka na glavi. U prijdnja vremena. malu prozirnu. dug kaput od erne iIi zelene oohe. jar 00 je Qvaj ~ zaviti. razumije se samo po sebi. kad~ polaze na vjen<!anje. Dsta i polovicu.• -184 Knj uiiju bogate begovske djevojke vise soluflllci. HavIiju pripnu balJijom na vrh glave tako. veliko vrlu fino. izvezene zlatom. koju su metali U onaj razmak izmegju jasmaka i ~embera. glavu tal 0. Na glavi joj je finofeaic. srebrom iIi svilom. Prije nego mlada krene iz ocinskoga doma. To se platno zove ~ember. a drugi straga joA nile. no. braea i sestre po koju BUZU pustiti. da mlada kroz njega gledati mole. dva malib dukata. usi i vrio malen dio n08&. koji su sa fenJerima po mladu dosli.' megju one Bvatove. da ugodi muzu i njegovoj svojti.. kada "je djevojka isla iz jednoga mjesta u drugo. Dok ml~du zavijaju. duvak nose sarno djevojke. a na njim& red. lala i dukati. Pogledajte je JOB jedan. Iza toga uzmu drugo. ~ . ali neprozirno bijelo platno. nesto dehlje i ~~4 bijelo platno. kako ce livjeti i kako ce se vIadati.· Preko toga dolazi duvak iIi alduvak. Izmegju oombera i jalmaka ostane malen razmak ~ jednoga do dva prats.put. Preko legj~ ogrnuli 8~ joj ferediu. Otae i majka svjetuju svoje dijete. na~k na havelok sa rukavima. iIi naravni cvijetak. majku i starijn ozenjenu bracu u ruku. vrlo. poljubi oca. a iiroko do jedan metar. rijetko otkanu oohu. Na feredlu metnnli su havIiju. da joj pokrije bradu. metnu ga djevojci preko fesiea na. da pokrije giavu. a na njemu umjetlli . a duiina pokrije ramena i r~ke. dugo oko dva.-. Evo kako je zavijaju. Danas je to skoro 88svim prestalo. koji Be sprijeda kop~i. dijeli kogod od njezine rodbine ~evnne i jagluke.i sada je sa "toi.

- 185- 1 i I oj J Bosanska muslimanka na ullci. t. .

svinu.uli.idu calgidzije.')bijelim platnom. .ije pred nji~a trcati. " . . . U istim kolima' 8a_mladom sjedi· sarno njezina' Jengija i "koji 'njezin blizi r?gjak~ Iz~. . da mlada dolazi i za koliko ce po prilici doci.. m~e' se 'lako .ili ce iza nje d\)ei~ Djevoj~cka majka. da "~e: u -kociJe.prostru COhll iIi 6ilipte. .at'~or~l1. ne idri odvise daleko.'vozi ~lada. . ..: : -Pred sVfft~~inia-ja~i ili"8~ v~~i s-tari . Ilsieijimrepom.po~nati. tap'ove .vatoyi B'a put kren. .calgidz. i za to se kupe .ponajvi~". . zna.' .:' Stoje ~icniji stari svat. da su svatovi blizu. .ugle~~u os.ladencima i njih9voj. 8pravl~ati. ~ ~a-.~pust~ ~a" pr~zorj~a "zal. tepo~e.Miadenska kola pokri~. a 8iro~~snije u kolima.tako. kerima... me~nn . da joj se put otvori. neki se oklt~ .' ~~Q:. da"'su.na s~iJeh nagoniti.~. u 'kojima '~e ~u.' cohom i boBcalucim~.a na svakOn1u. . nego.onda mQmci~ a z~::njima 'mlada i 4rugi ze~ski.. Kad narod oko momkove kuee opazi mustulukdzije. salama i -dosjetkama::zabav'.' v . ·rllbo.bo8Caluk~ po '.d ~olima' 'drv'en~:~br'u~~.ena au . to:'.. iJc: -mlada 'va!Zi' U obicttDn kolima.. a.c~e'~~vatove.k od knee: Prije nego su 8.. . .Q kola pokriv~n8.~oraju.~ kojima se mlad~ iIi koja druga ~usli~an'sk~~':'z'ena Vq~~.obu u oDom mjestu.~~hi 8U bo~caluci.~cije'-'~. Ako ~ratovi idu u kolima iii j~u na konjima. Da Calgid~ij~ budusto' ~jesniji.. .najprije" 'ozenjeni Ijri4i. .agu. I ta S..'i"svatuvi. Neki si ~aprave velike ~rkQve ~'.Bobam ruha. sa .'~~~toya idu kol~. .:.' .Odlicnije i bogatije djevojke voze se momkovoj ku6i u fija. takogJer au coho~: po~i~eni. - ~ .toj. koji .. Calgidzije. . (jdijevaju se u najra~li~"~ja odij~la. ··.~.~_~OVri· s~' ml~den'~ka. t.:·S1i' .ove iIi zavjese. ne vozl.·Z~::'staroga. ostaje .pa.~an oni ljudi.bradu.~et. kakvog ~dlicnog be~. 'je po jedan -..eohi i boA~Iuci~~. k61~ sasvi~'·pokri.i~:.svata izaberu koju' yrio .e . ot~li BU mustulukdzije" koji ce javiti momku i njegovoj svojti. ' .' . u k9jima' je _~oli~a 'ml~da...'-kola. sandl1ci~a' vozi djevojacko.:A~o. .pokriv~nf~~u".:~vat.. . ~cohom~ a n~~:.-' Iia ea~gidzija idn muski ~v~tOvi.. kadiju i t~ d..' .'.' m. Ako ml:tda. sprijeda.i-'kojekako+e sale I '.. . u ':~ojima se .I .~.ili ca~si j.' ne 'vidi. ljati i:. ~.' .' svojti. 'Fijakeri.. . iIi. ~a tim muftij 11.si na glavu kozijerogove -iIi se kako drUk~ije sxnijesnixna u~ine. ne ide nikada 88. koji :voze mladu.--:.' molega ili pred Bohom -.je' veea cast. 8vatoVima. . ' ~ starlin svatom _.poslati. 'Kola.':8vojim odijelom.·"Konji...' '.

d~du. 'basamak~.. koje. su je ~ kuci do~ekaIe."Biladoj ·n '-~':a~u. K~da nll~da. ~biJu.atem. 'k?je.mlada d. muski fes...· '. prostru .'zene. prisao djevoj~i."Ma~11ah. ~v narod stane na drugu stranu gjuvegijine.st~ yat. i gjuvegija. jbri~~ . ·su je _Ila ' basa~cima docekaIe. Kada:.uunic~~ .zaove. jer gdj~ se ime bozije .fes.ogjedo. 'puta.:. .ski­ DUO hi je .i' t~~o'.. t~·. . u kucq unio."acnim vratinia :d6celta je niti. hi Ii Bog dao.! MasaIlah!" a jedna joj ·riati -glavom. Kada· ~ne' ugledaju mladu. sv~krya. Zenski svatovi idu. iIi na' stolicli.·dogje·"d. .. Mla~~' ~r~hvf\~~.h' vrata krene ~lad~'ll :h. doticno u sclamluk. da ga u ~kucu'""ll·nese.· Qsim toga ··1Itetnu ·. ~Bi8minah~r rallmanir rahl~".takogjer harem.. ~uc. . . da prvo dijetc bude muskarac. kao voda ~pohog~"..- 187- pozvanl 1 nepozvani.ist. :'koje '. lISpri~ ~~ na vrh ba~maka.' . 'Pri ·tome pogleda tri puta' 'pa kucnu badzu" i svaki.~. ru~u po j~da:n io/ik. . Sa sokacn.yj~rskoga· sadr~ajl)! .su B mladoin qos]e kao i one.u ~tigli. i pokornost prema "~. Iza t'qga .sada po ~piIuidic.B6gu. '·· ': '. ilf q' ·in~t·v~. -.:pu.o~u.loj-· ~ddesno·. S8.. u. kola. Kada' su sva~ovi pred kue. od t~ pog~~e. u koju su mladu uveIi. Puni :ibricl i poga~a" "znaci 'blago~tanj~.halvat ~nigj(\. ne 'va MladjI.":~ve<Ju sada 'Dajprij~ .' QD 'hi.i' starijim' ~ IJudinJa. prihvati goruen cjep~~jcu~ pa je t~i. kako vec ko imazenske ~odbine. stakne '.~. ali ne u onu 8obu. 1Ilada stane iIi sj'edne na onaj .uved'l j~: o~e iste . . U isto vrijeme krenu i muski svatovi u ahar.niti .e.u momkovu "sobu iIi h~lvat. kuhinju .gjuvegija.prema .gj~ s' konja' iIi s~ arabe. da ih vide.spolninje. pun vope. . a I1)uBaf:pobqzDost.""inlR:~a moze. pa nc mogu svi u ahar..~ . Onda( se okrene i prolije. Pfed haremOm doookaju je dyije . tJ kuhinji g~~i" na~gnji. ~dravo j~IQ::p~otiv r~znih polesti. Sve ~ene.k~~~":'da:.::' 'N~.. "vodu "niz.8 konja' iIi' kola i svojim bi-~je rukania. :~. iIi jetrva "'i.J . i krene sa jengijom' prema' ~okacn~ vratima. motne na ~ zep1~ju.relomi psenicnu Rogacu. U prijasnJa vrem~~a' e~kao je na sva'tove.~l~da . nego k~ 'drugi od njegov~ svojte..'momk6ve. "ria koj-u ~e oua 8je~ti. banka. nemaj-u 6ejtani posla.Je ."u harem '~vedu. Ako je mnogo svatova. jer je "mJ~~e~-ska'" pog8:~a vrI9 ".: kiljigu".tijeg~v otac.pazuho 'kU~'~R iIi koji musaf. iIi svekrva i zaova.~. nego se razigju po drugim Bobama i ne' u odajama. klicu ~ . ...~··bez·zaprek~ ~':'avlij. Iza toga .d-a'za njorn 'sriea. !tao -.t" veli .. s~. pa ga ~Iasno Izjedll. Jl..

- 188- Jlercegovatka musllmanka na ulicl. .

valja je okoiti iIi okrnati. a neki pocekaju s~ vjenMnjem i po nekoliko dana. a rado hi. ~iro~a8na zena. Djevojka pristupi stolen i sjedne na nj.iste noei vj~ncatj. Iza toga sjedne ODa opet. kada j. da se 0 njihovim 8vatovima augo i ria . a mlada je' daroje novcem. obojiti. nego provodi sve vrijeme do vjeneailja. siromasna djcvojka.zenski 8vatovi. Pir ~inio za: petnaest dana. u halvatn. Taj nova~ 'dobice ona zena. koja bude knu zakuhavala. dok se djevojka nije vjencala. a na stoleu obicDosvilen jastuk. mora joj' kum iIi miadoZenja poslati knu. Po eilimima poredaju jastuke' i mindere .- 189- 6ilime po avliji iii gdjegod u hladu granatih voeaka u bai~i. Bogatasi. iIi kod svoje kuee iIi kod mladozenje. aalje' mla~(\zenja mladinoj' kuci kafe. koliko ce' se te noci P9t~08iti. a ruke metne Da koljena tako.e dovedena i za to cerna 0 knijanju na ovomu mjestu govoriti.. pjevaju. unigju u halvat . Neki vJencaju djevojku .daleko govori.. . Djevojku kniju uvijek u mornkovoj sobi. Ako djevojku kniju kod njezine knee. kojom ce se kniti. kojiin ce se' pokriti.ju djevojku skoro uvijek joA iste veceri. donese sada na tabakn dvije case pune serbcta i dada ih djevojci. U halvatu je u cos~u stolac. SIuAkinja ili koja fukara. skine mladoj peeu. Siromasniji vjen&. Djevojka srkne . Ako ne ce djevojku jos .. a desnom desno koljeno. a jengija 'stane uza nju. Prijs oego ce dje'\Tojku vjen'cnti. a iza njih sIuskinja iIi cija siromasna djevojka. jer 8vatovi traju obicno tako dugo. moze kose. alduvak i cizme iIi cipele.jos iste veceri. da je Iijevom rukom pokrila lijevo. Kada je djevojka na stolac sjela. U knu metne joj kum i nesto Dovea. pa se razgo~a­ raju. Osim boje i upletnjakl:'o.Ato ce djevojci trebati. 'nego .. piruju po vise dana: Ozeni se mali Mehme~ aga. koji imaju dosta imetka. s~cera i ~erbet~.i tu· posjedaju. i duvak. sa momkovom zenskorn 8'Y'Ojtom u haremll.se boje. Momak' Aalje uv:ijek neSto' v~. Kniti s~ mo~e djevojka. feredzu. ne ide ona u halvat. da· si oniIn ostatkom koja stars. U najvise slocajeva koije se djevojka u momkovoj kuci jfJ8 iste noci. Sale iIi se" kako drukcije zabavljaju.

obavio je 8voj posao i izlazi iz halvata. da ce joj se prije iIi kasnje kakva nesreea dogoditi~ ako toga prstena nestane. Gjuvegija.Case pa i ona. ako taj prsten izgubi. u koju se je udala.jengija serbe.se kniti. Djevojo i jengija daruju i iza kafe ODU sluskinju iii siromaSnu djevojku. iz koje je mlada . kao i djever prije. a iza nje svoj bliznJoj.nova~ . Kada je kum djevojci prsten na prst metnuo. onom prstu do maloga prsta iii mezimca. koja je serbe donijela i koja ga megju svatove dijcIi. a drugi 8vatovi kako ko hoce i mo!e. jer je uvjerena. Djevojka vrlo eijeni vjeneani prsten i cuva ga cijeloga Zivota. a iza nje svi svatovi redom. preda Casu djevojci. Iza toga unesu drngo serbe i toliko Msa. 1m t9ga _ pije i. pice naJprije gjuvegija. koja je kafu donjjela. odnese' \' ga sada gjuvegiji u ahar. novae bic. a o'na ode opet u halvat. ali iz'one druge. -k9ja je serbe donijela. Ko hoee i·moze. Iz one Mae. pa joj. Prije knijanja unigje u halvat djevojcin kum i njegova' zena.vadi.-beta. koju prije dohvati. uzme nova~. Kum stane djevojci iza legja.e onoj djevoje~ ill. onds jengija. sluskinji. pa je novcem nadari.. dok ga napokon ne 08tavi na prstenjaku. Ovo se serbe zove 'djevojacko serbe. dade joj i on prsten.. iz koje je mlada pila. I kafu dobije najprije mlada. Kada je kum iz halvata iZ8sao. da ostatak daile' prvoj svekrvi.- 190- kap dvije se. . i metne gao na tabak. momkovoj 8VOjti. Kumova zena smatra se ots~le kao drugs jengija. doticno u selamluk. a zove se kumovska iIi kinavska jenga. . Qna cvrsto vjeruje.koliko ima u halvatu svatova i svaki pije iz one caSe.pila. Kada je to ucinio. uhvati je rukama za ramena i okrene je tri puta za Buncem. njegova 8vojta i rodbina pije iz one' <'AAe. Kada 8U svatovi ispili serbe i kafu. kojim ee ukuhanu knu promijesati. natakne prsten na svaki prst po tri puta i opet ga skine. koja je serbe mladoj u halvat unijela.. da ee biti zlo po nju i po kueu. djevojka ce . On srkne t~o~jer :nekoliko kapi. daruje sada onu sluskinju iIi djevojku. o . On joj primi desnu ruku. Taj se prsten zove kumovski iIi vjeneani prsten. unigje onamo kojamladina rodica i donese u kakvoj posve novo kalaisanoj posudi knu i ruzicnu vodu. u znak Ijubavi nasprama novoga clana obitelji. Prije nego ce iziei. Taj. dade svojoj zeni novae. Iza serbeta iznese se kafa. Ooa djevojka. i ~ece ga Da tabak.

Kano sjajna zvizda na vedru nebu.. a po njima prostre deset do dvadeset. Nek se sjaji nas brat megju drulinom Kano sjajna zvizda na vedru nebu. Savila se naAoj Bnahi oku duvaka. desnn nogu do gleznja. a s Iijeve kuma iIi kinavska jenga. Dijete Iezi kraj djevojke kratko vrijeme. Dok mladu kniju.. dokle au kinom ·obojene. puhanjem. koje BU kod knijanja. Nek Be sjaji naAa snRba megju drugama. Mlada sjedne sada na duseke. priveze je srebrDom iIi zlatnom licom na ruke i n~ noge.kinavskoj jengi. Savila se naAem bratu oko kalpaka. . muz dp. Knu poene kuma . kao sto se obicno trnu. i dade je kumi iIi '. 'Kinavaka jenga oknije djevojci najprije desnu ruku do zgIavka i. pjevaju djevojke i mlade nevjestice. Da aspura s ruku i nogu ne spane.njim knu i ruzienu. docim mlada ostaje i daIje na duseku. iIi ih dade mladoj da te noei u halvatu gore. To se platno zove aspura.·. Kina'V'~ka j~nga uzme . Sada utrn.ma' djevojku oknila.mijesati pred aksam i mijeSa je dok nije akSam proSao. a onda ustane. koliko je vee koja djevojka ruha donijela. razne pjesme. V9du za 8uncem. Izvila se zlatna zica iz vedra neba. a najvise ovu: Izvila se zlatna zica iz vedra neba. unese kakav djecacie dva duseka u halvat i polozi ih na zemlju. metne joj u desnu ruku novac. Ako BU djec& malena podigne ih kogod da mogu sise dokuciti i tako svijeeu utrnuti.e iz njezina roda. da ga djev:ojci preda. drzi troje muske djece iz njezine rodbine s'Vako po jednu gorueu svijecu u desnoj ruci. a u lijevu drugi novac. a nekada i do pedeset earsafa. Dok kinavska jenga mladu knije. Svijeee su omotane u cevrme. sto' joj ga je.. ~.. a ouda lijevu ruku i Iijevu nogu. Kada je ak~ prosao. omota joj ruke i Doge.o. IDQVaC. od istoka prema zapadu.jeee i dadu ih svekrvi. Sada povali kuma mladu na duseke. kao dar od Bvoje strane. crvenim lanenim platnom. Kada je ku. strop. nego ih pritisDu uz eise. Duseke prostru uvijek u sredini halvata.. Svijece ne trnu. Kada je kuma mladu oknila.' 191gjulsiju. koje poslije knijanja djeci ostann. a svekrva ih iIi spremi.u svi. i mijesa . 8tO Joj ga je muz daO. Njoj s jedne strane sjedne jenga.a kraj nje polegne koje musko dijet.

Da mi bolje ne kazu. . kada BU joj druge pjesmu otpjevale. odvije platno i opere joj najprije desnu ruku i desnu nogu. Dok kuma mladu knije i dok djeyojke i nevjeste pjevaju. Platno a deane ruke i noge metnu u djevojcin jaatuk. Ako te probada. kojom SlA joj ruke i noge povezane bile. • Mlada Iezi na dusecima po citav sat. da se i one kod kuee okniju. a ono 8 lijeve ruke i s lijeve Doge razdijele megju siromasne zene i djevojke. Iza toga rastrga kinavska jenga one zlatne iIi srebrne. ne bi ni ja ovdi bila". NaJa soabo. koje ce. nek ti nije lao majke Ovdi tebi botju majku kalu. je l' ti lao majke? NaJa snaho. je l' ti lao seke? NaAa snabo. Ima i takovih djevojaka. koja 8e u skoro 8VOj &sni i Hercesuvioi 8 malim varijacijama kod knijanja pjeva: Nda snaba. a onda lijevu ruku i Iijevu DOgU. nek ti nije lao brace. a onda je kuma podigne i ODa sjedne. Sada unesu Iegenj i ibrik. Sto je kne preostalo.: ciste vode. Ovdi tebi boljeg bracu ka!u. da si svezu ruke u zglavcima. je l' ti lao babe? Nag soaho. konce na komadice i dade svakoj djevojci i zeni po jedan. NaJa snaho. je to dobar lijek protiv probadanja ili sandzije. je l' ti lao dvora? Nab snaho. da mi bolje kazu. nek ti nije lao seke. koje au kod knijanja. razdijele mcgju one zene i· djevojke.' Ovdi tebi boljeg habu kdu. rijetko koja mlada ne zapla~e. reci: "I ja znadem. Zaplakati ne ce sarno ona. Ovdi tebi bolje dvore kdu. . NaJa soaho. na kome ce s muzem apavati. je l' ti lao brace? NaAa SDahO. Ovdi tebi OOlju seku kalu.- 192- Iza toga pjevaju vrlo ovo lijepu i njelnu pjesmicu. nek ti nije lao babe. koja vrlo voli svoga dragoga i koja je sDjime dugo aAikovaIa. a kum~ skine mIadoj zlatnu iIi arebrnu zi~u. nek ti Dije Z80 dvora. Naia snabo.

.000 akci po. a ostaje samo djevojka i nje": zina prva jengija.. i probadanja ce nestati. Fater vjencati ?" Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori. Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu. a kad oni izagjur djevojka sjedne opet na avoju stolieu. boce Ii se vjeneati i boca Ii njega za veciIa. a ona mu tri puta iato odgovara. Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita.one iz halvata. odmab ce je vjeneati.000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu. nego ee bodZa mladenee vjeDCati. pita ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?" Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12. a kad oni u halvat unigju.) I to vecil tri puta pita. a ona sve zene u ruku poIjubila. Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate.. a onu dvojieu za sahite. kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa. haee u jasle pred konje iIi goveda. a onda istom druge zene. tim. Kada ju je i po treei put to isto upitao.mehri muedzeIu".- 193 - metni aspuru na on'o mjesto. veli ona: "Hocu". da je pita. Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?" Djevojka veIi: . Kada oni u halvat dolaze. Kada je kinavska jenga mladu digIa. Hodza se sada okrene sahitima. pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?" Oni kaZu: "Jesmo". Kada BU to obavili. gdje te probada. Vodu. djevojka sjedi pod duvakom u budzaku. Prije megju. kako sjede. pa ih upita: "Jeste Ii cuIi. posaIje djevojcinoga veciia i dva sabita u halvat djevojei. kao da je jedva docekala. sto ona govori?" Oni odgovore: "Jesmo". Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se. Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?" Ona veli: "Neka budu". da se uda. Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?" Ona veli: "Budi". ruke joj i Doge opraIa. iza nje jengije. iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata. u ruku. (ili kako su vec ugovoriIi).0 12. djevojka ustane. Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta. da Be ne bi mislilo. Kada su djevojku oknijali. izIaze.

194 Kada je ta formalnost obavljella. Sada se hodza okrene onoj dvojici. stoje kraj njega dva covjeka. *) Imami Azam iii Eazem rodio se j-e 81. 1 to hodza tri puta pita. po hid~retu umro je 150. a veciI mu tri puta isto odgovara. svjedoei.. isto pod hidZretu.voljom s obadviju strsua i od djevojacke strane s tvojim punomoctvom i u prisucu sahita. ve kizun tarafundell vecaletum hasebile. kao momkovi sahiti. kcer Sulejmana Ibrahimpasiea i sreem i dusom?" Vecil umjesto roomka i u njegovo ime veli: "Kabulim". pa ih pita tri puta: "Hocete Ii vi biti Sahiti ovomu covjeku?" Oni rou tri puta odgovore: "Hocemo". dade Ii je za 12. ve 01 ikisun husni rida-Ierile. vjen~ah. pa govori: "Bismillahir rahmanir rahim. To hodza tri puta pita. ve pejgamberun sunnetile. . uzimas li~ ti Fatimu. ve imami Azamull*) kavlile.--.1 ja je na isti naein gore nicah u~inih". kcer Sulejmana Ibrahimpasica za Ruseina Hodziea?" Djevoj~in vecil veli: "Dadoh!" Iza toga pita hodza momkovog vecHa: "Kabulis Ii. te je znatno pripomagao znanstveno airenju islema. koje su za vjeneanje propisane.000 akci po mehri muedzelu? (iIi muadzelu). jalinuz on ikibin akc es mehri muedzelile? To zna~i: Spomenuvsi ime Boga velikoga. okrene se hodia curillom vecilu i ostalim muskim svatovima. Allahun emrile. Kada je gornje rijeci rekao turski. Kada je i to u redu. uzme hodza kur'an u ruke i moli neke molitve. a vecil rou tri puta isto odgovara. kada su naime vecili rekli svoje i sahiti svoje. ve badir olan sehadet lerile. Hodza pita vecila: "Primas Ii ti ta dva ('ovjeka za svoje sahite?~ Momkov veciI veli:' "Primam". sahiti i svi muski svatovi u onaj sobi neprestano: "Amin! Amin!" Time je i vjeneanje 8vrSeno. po Bozijoj zapovijedi i po sve~evom obicaju i po kazivanju imama Azama i dobrom . ----~ I . govori hodza: "Sen dahi vedzhi Dlesruh uzre?" "Ukabuli Ii je ti na isti lla~in gore?" (kako je gore receno). ·Dok hodza s momkovim vecilom govori."Ukabulih". Kada je Bve gotovo. nastavi hrvatski: "Dade Ii ti Fatimu. Iza toga veli hodza: "Ben dahi vedzhi mesruh uzre nicM ejledum~. govore vecili. . primih. Momkov vecil veli: . Dok hodza uei.

Kada je i to gotovo. I{ada je hodza miadence vjencao i vjeneallu moI~tvu izmoIio. J{ada dovedu mladozellju do vrata halvata. za Huseina Bouziea. uzme u ruke nieah-murasellu. Kada je hodza taj list Ilapisao i nluhurIeisao. Ta potvrda na niCahu-muraselli glasi u prijevodu po prilici ovako: "Vjencao sam Fatimu. stane on pred vrl1ta. da javi mIadoj i njezinoj jengiji. dokaz. pa i on s onima ullutra aIDllla. Gjuvegijin otac uruci ga svojoj zeni. Momka prllte do halvata svi prisutni muskarci iz njegove rodbiuc i cuvaju ga. njegovim bivsim jaranima i drugovima drago. Pred vratima halvata.000 akci sa mehri muedzeIom". kada u halvat ide. erunu iIi sakom po legjima dohvate. Gim je hodza moIitvu proucio. koja ga cuva u svomu sanduku. On je u ruku poljubi. To je ahd momkov vjeneani list. da ga kogod ne udari. nego mjesto njih i u ime njihovo govore njihovi vecili i sahite. sina Muhameda Hodzica. vrijeme gdjegod blizu one sobe. a onda ide mladoj u odaju. onda svoga i djevojcina oca iIi njegovoga zastupnika i napokoll Bve ozenjene muskarce. ali je momak eijelo to. njezinom ~o­ ljom i s njezinim vecilom Mahom Sehovicem i sahitima Selimom AHeern i Muhamedom Hodzicem u 12. ide gjuvegija u halvat djevojci. a ona ode u harem megju zenske svatove. seer Sulejmana Ibrahimpasica iz dzemata Fetije. a kad je hodza poceo uciti iz kur'aoa.- 195- I Kako vidj~smo~ kod vjencanja nema ni momka· ni djevojke. iz dzemata Hotinca. a ona ga dade nmYjesti. Kada je' gjuvegija u sobu unisao. da gjuvegija dolazi. Prije megjutirn. sada vee muz u sobu i poljubi u ruku najprije hodzu. ugje i momak. iIi u pokrajnjoj sobi doceka gjuvegiju njegova majka. otisao je vee je:' dan muskarac iz njegove rodbine. a on ga preda njegoyom oeu. jer je dl'ugim momcima. dade ga gjuvegijinom vecilu. da ga. da je on miadence vjencao. ako bi do razvjencanja (10810. • I * . da ima. ostave ga i odu u ahar.. a sada svojoj zeni. nego e~ on u halvat. koji ga je vjencao. (IIi kako su se nagodiIi).iIi sehadet-namu i napise pod kadijinu dozvolu potvrdu. Jengija prigje odmah k vratima i stoji kraj njih dok gjuvegija ne unigje. ~doticno u selamluk. daruje jengiju. koji su kod vjeneanja.

prestaju svatovi. dvoji solufluci. a na vrh jeliea metnu top kadife. do-" . kada je mladounja ustao.. sto au joj ga mladenci ostavili kao nagradu za njezin trud oko mlade U 8vatovima.. Jedni prirede obdulje. Dvi jetrve. da mladu darivaju prijateljiee. namaiu ga katranom. dva zlatna prstena. jela i odijela.jima. metne pod jastuk. da Jlospremi duseke. ulazi U 80bu jengija. da je pokriven cohorn i da ima sve. cetvrti usade u zemlju visok tanak jelic. dvoji belenzuci. Drugi dan u jntro. utrke na koJ. Bvekar i svekrva. koji Be sastoje ponajvise od DOVeR. ~oha iIi ono. ato mu treba. sto je na jelicu. komainice i rodice'l nego ju dariva i sva muzeva svojta. izvezla i za rodbinu priredila. onomu kadifa. pod' fcdloln. Toga jutra dolaze i opet zene i djevojke i nose mladoj razne darove. treei daju da momci skacu Da mijeh. jetrve i djeverovi. I{o so prvi uspne na vrh.iIi sela utrke. na kojem je sa svojom ienom spavao._-_-'. dvije kafe. pa si uzme onaj novae i bosl'Jlluk. Ako su momkovi i djevoj~ini roditeIji bogati. koji se pobjeditelju daje. Kada se oni obuku i iz halvata izagju.- 196- Kada je gjuvegija u halvat uniAao. Ali ne samo. A od bega sorguc od bisera. eaj iIi Aerbe. a onda lojem. prirede na meraji izvan grada . a najvise naravno njezin mladi . Dva divera. Konja na obdnlju dsje momak. Od svekrve telli morska diba. nesto novC8. Kada su ukueani mladu darivali. sto ih je mlada prije vjencanja sasila. voj no. Utrke na konjirna opisao sam vee kod 8unnetenja~ a ovdje en nadodati jos sarno to. koje su kakav dar donijele kod mlade na ru~ku. dijeli jengija u nJezlDo ime 8vima u momkovoj kuci razoa veziva i odijela. drugi utrke pjesaka. poPU8C cigaretu dvije duhana i 8Vak ide 8VOjOj kuci. cohu iIi sta drugo.~ . I muski i zenski 8vatovi ispiju jos po jednu. da ga )1objcdnik moze odmah zajaAiti. Toga dana ostaju Bve one zene i djevojke. A od svekra dizija dukata. Dvi zaove. da je konj. a lena mu boscaluk. nakita. Veli se "daju mladi na prsten": Diverovi daju almagane.

f. Najbolje je ipak. a mlagja da je rekia starijoj: "Ne ljuti se. Kahvedzija "ispece" mnogo kafe i ko mu toga dana u kahvu dogje. ana daje bosealuk i ko. Da svijet znade gdje se dzaba "pece". Zene.. tako nam je Bvetae ~aredio". nego joj dadu posebnu. dobiva eevrmu. sto ih je ona hilo od koga dobiIa. za tim svi darovi.muburecleise. ako moze. nego pIaeaju i tako zvallu "dzabu" u kojoj kahvi. posve odjeljenu odaju. da jednu pazi kao i drugu. na duCan iIi u magazu pa im . ako su dobre i blage eudi. Osobito bogati Ijudi daju sve ove utrke od jednoe. prvi eilju stigne. a osobito. Najprije trce konji. i da priregjuju trke. Osim toga daju utrke. braeno nebo vise puta natmuri. pa bio to i erni eiganin. za njima djeeaci. i njemu ee smarlaisati kafu pa bio on ko mu drago. a. da kada je na svoju prvu zenu doveo drugu. da muz. da onR. mora muz o8obito na to paziti. 8uparniee trpjeti ne moze. draga.~ade svakoj . Iza toga daje mlada utrku za pjesake. u kojima tree djeeaci od deset do dvanaest godilla. . pa su onda po danu obicno zajedno sad u ovoj. . jer je u zenskoj naravi. ondoa momei. znance u kuei.la dogje u kueu. Koje prvo stigne cilju. te da gdjekada i zagrmi. ohave se svatovi i vjenCanje kao i kod prve zene.. Bobadvjema jednako lijepo postupa. napokon i djeea.. treba tek kazivati.197 ticno njegov otac. koje se strogo drze zakona. niegov je. dn. dobije peskir. podnose se i live u slozi. Iza toga skacu na mijeh. Kako o~da. Da se u takvim slucajevima. prve zene. Jedan m~j dobri prijateIj uvjeravao me je. sto je u sobi jedne zene. Da ne dogje do svagja i do kuenih zagjeviea megju zenama. a najkasnje veru se momei i miadi ozenjeni ljucli Da jelie. Ko prvi stigne. tako da se one jos i danas najljepse slazu. sad u onoj odaji. da 8U se bne zagrlile. proviruje kahvedzija svaki cas na pendZer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga ko im kroz osam daJ. Napokon trce i muska djeca. dobiee fildzan dzabe. njezino je viasnistvo i niko joj toga uzeti ne smije.' . ako igdje. Ono. Ako muz na prvu zenu dovodi drugu.. sarno sto drugu zellu ne uvode u sobu . Ali ne sarno da sretni roditeIji i mladenci caste prijatelje i . kada naime muz na prvu lenu dovede drugu. mislim da ne. a ono u Ijubavi.

. Prije negQ odu. zadovoIjila je dakle svecevom Bunnetu. Iza cetiri do pet nedjelja poslije vjencalJja treba da mladozenja ode u posjete svome pUDCU i puniei. Gjuvegija i onaj covjek. znade vise puta sree jedne iIi druge prekipjeti i eto razmirice. uzimao on zeBU iIi djevojku. Rogjaei daju mladozenji ponajvise po bosealuk.J . sestre. Ti se darovi zovu anteriluci.. a oni ga zagrle*). a drugima rogj!icima sto je za koga. jer premda je mul neograni~en gospodar i glava obitelji i premda je po zakonu prva lena starija od druge. a drugi ~jegovom drugu na koljeno. poljubi mladozenja punea i punicu u ruku. nego ee mladozenja kuci krenuti. kuhariei. nego ako se braca. punieu i rogjake. koje su u onoj kuei.. punici top svile. Kada je zet darivao punca. -_. dva. Kad oni dogju 0. ali najvise valja da dade ascinici iIi asci kaduni. ali joj oDda ne treba u oei halvata knijati ruku i nogu. daje mu osim toga i nesto DoveR. a: desnicom metne jedan bosealuk gjuvegiji. nadari hizmeeara i oni se dizu na put. koji je snjim dosao. dobice svaki po jedan bose. .. punieu i sve rogjake od zenine strane. rogjaci i prijatelji poslije duljega vremena sastanu. .aluk. daruju oni njega i onoga.mu je rucak i ve~eru kubala. iIi sto drugo na dar. koji je snjim dosao. koja .- 198- zeni posebnu kneu. da za sretnoga puta ispiju kafu. a neki i po osam dana.. . nego iIi sa Bvojim oeem iIi pozov~ koga rogjaka. ukucani ih lijepo docekaju i njima u pocast pozovu sve 8voje rogjake na rueak iIi na veceru. Ako momak vjenca udovicu. Prije. da se one i ne vide i da nikada u doticaj ne dolaze. jer je vee kod prve udaje hila oknijata. On ne ide uikada sam.. unigje u sobu kueni hizmecar i nosi na desnoj ruei boscaluke. onl se zagrle i grleci se metou jedRn drngomu glavu oajprije na desno. Ako je zet bogatiji od punea. Kada gosti sjednu. valja mu darivati Bve sInge i sluskinje. prometne boscalnke s dcsne ruke u lijevu. vjenca je kao i djevojku.-.. rod. *) Muslimani se nikada ne Ijube. Zet daje puneu po nekoliko arsina cohe. koja Be gdjekada samo rastavom izravnati moze. Cim je u sobu unisao.. Kada je mladozeuja darivao svoje rogjake. Isto su tako isti obicaji i obredi kod vjeneanja ako Be udovac zeni.. Neki mladozenja ostane u rodu dan. Ako je sa gjuvegijom doslo vise ljudi u rod.. a onda na lije\·o rame. treba da dariva punea.

slatkisa i boscaluke. nego naSi ljudi. koliko za stare i drage prijatelje i elanove svoje obiteIji. darove priji.- 199 ~ Kada je zet pohodio punea i punieu. pa se zabavlja u haremu ponajvi~e snjom i sa svojom kceri. vidi se najbolje pO tom. da se muslimanka ne krije jedino pred rogjacima i elanovimtt svoje obiteIji. Punica noei te fioei kod svoje prije. a osobito ga eijeni.]anova i koliko ima rodiea u onomu mjestu.prija u Cast svojoj priji sve zene iz svoje rodbine. valja da i puniea pohodi S~lOjU kcer i zeta. jedne oa rueak a druge na veceru. a da sa 80born ne povedu: on hizmecara. JOB se nije euIo. _ Ako je obitelj velika. Na svaku kutiju metnula je po bosealuk jcr svaki onaJ. sto zeni trebaju od kosulje do zimskoga kaputa. dok Be sve sa njezinom prijom ne pozdrave i ne upoznaju. da bi odliean musliman ·protjerao staroga. razumije se sarno po sebi. sto ju je sa sobom dovela. . sto ih je punica donijela prijinim rodicama. nego i citav taknm haljina. slugu iIi sluskinju. Svaka ona rot .siromasnu zenu. a slijedecega jntra raznosi ona zena darove. podijeli njezina sluskinja iIi ona stara zella. Slijedecih dana zove . Prvoga dana ostaje prija sarna kod svoje prije.znamo. Kada momkova punica dogje svojojpriji u kueu. Koliko muslimani eijene svoju sIuzinead. sto s~ domacica ne krije pred starim hizmecarom iIi seizom. Mi ne mozemo sebi zamisliti' starijega muslimana ni njegove zene~ da bi oni isii u "rod iIi megju prijatelje. Svojoj kceri ponese ona ne samo kolaca. koliko ima u momkovoj kuci e. Staru s~uziocad eijene nasi muslimani mnogo vise. ako ga je od oca iIi matere naslijedio. i smatraju je ne toliko za sluge. a osim njih uzme i sluskinju ili kakvu . te njegove roditelje i rodiee. Kolaee i slatkise sprema u drvene sanduke i nosi toliko sanduka. nego povede sa sobom jednu iIi dvije prijateIjice.' a ona hizmecaricu. koja ce joj darove nositi. ako je u njegovoj kuci ostario i oblabio. traje g08cenje dvije do tri nedjelje i cijelo je to vrijeme prija u gostima kod svoje prije. to je&t sve halji-ne. Kada puniea ide u rod. sekerlama i kojekakovih sIutkisa. Puniea" ne ide nikada u rod sarna. zetu i kceri. prijatelju. dobiee i bosealuk. ko dobije kola~a i slatkisa. nasi ona kolaca. Da ee oni ovu ienn iIi· sluskinju lijepo nadariti. a.

Rogjaci se i kasnje sastaju i pohagjaju. daruju ukueani DjU. da ih kuci ponese i megju clanove svoje obitelji podijeli. Kada ona kuci polazi. sprema se ona !vojoj kuei. a daju joj i raznih darova. Bluzill~ad novcem nadariti. bili oni blizu iIi daleko. koja je hila pozvana na ru~ak iIi veceru. . Tim su sYriili oficijelni posjeti. kada BU na ru~ku iii na veceri iIi kada jedni kod drugih konaee. dariva na polasku sluge i sluikinje. Za osmanlijskog vakta~ dOMO bi gost iIi golea na polasku u kuhinju i turio novae pod kakovu p08udu. ali najvise daje as~iniei. a druge na veceri.- 200- dica. Kada su vee sve rodiee bile kod prije. nego ce Bvaki put. ali se vise ne darivaju. danas ga daje iz ruke u ruku. jedne na ru~ku. i kada su .se sa svojom rodicom upoznale.

ima muza. Kasnje ga skine i nosi sarno na bajram iIi kada u harem ulaze odliene dostinje i prijateljice. muz joj vodi brigu. a. kao i za cijeloga svoga zivota. da je lijepa i da je on svaki dan Bve to vise ljubi. Ali i iza toga.ne posiove. naravno je. sije ·i obavlja druge zenske ruc. JVI U Z I Z E J'I. ODa ne radi teskih poslova niti u kuhinji. ne pere. za se i za svoga muza. nosi ona ono odijelo. ~to za kueu treba. niti u staji. . Ako se je udala u bogatiju kueu. da joj valja vee iza nekoliko dana rukave zasukati i posia se prihvatiti. Da vidimo sada sta oila u kuei radi i kako se oDa naspram svoga muza i drugih ukucana viada? Prve oarnice iza vjeneanja. nego zapovijeda. niti u dvoristu. mora ona da osobito na to pazi.VI. da u kuci bude svega. se udala. Mlada.A. pa treba da naBtoji. pa joj je svekrva ziva i ima viSe jetrvica. pa ima slugu i sluskinja. dok jos u kueu doIaze musafiri. niti ne pece. i u kojem se je vjeneala. jer ako se i p:e smije vani pokazivati. da je uvijek cista. da je lijepo odjevena i Dakicena. Osim toga ona veze. OIla ne kuha. gosti i prijatelji. brine se mlada nevjesta prve godine sarno za svoju (5Obu. Ako se mlada uda u bogatu kueu. sto joj ga je muz za vjen~allje pokrojio. ' Ako se je djevojka udala u siromasnu kueu.

obicno kod vrata. da joj ugodi i da je razveseli. sto mlada ne zove Bvojih djeverova njihovim iinenima. a kad ga je pod-voriIa. onda svoje djeverove. Bvako pazi. ona ee je 8 vremenom naslijediti. ne ce kraj njega sjesti.---_ . glavna je krijepost m~ade nevjeste poboznost i poslusno~t. iIi mn po kakvom --_. Ako je u kuci vise ozenjene brace. ~ - 202- Miada jo nevjcsta Ijubimica svoga muza i njegove svojte. paso.. nastarijega brata najstarija..~ . ne smiju mu se zene pokazati. zrno biserovo. Kada u kuell unigje kakva odlicna hanuma iIi koji muskarae iz najblize rodbine. Kolika njeznost i ljubav vlada u takovoj kuci izmegju mlade i njezinih ukucana.. Tek aka joj doticna gosca~ rogjak iii rodica po vise puta rekne.. nego im kaze: "Brate moj. moj ziatni prstene" itd. Ako u kueu dogje kakav stranac iIi koji muskarac iz daljnje rodbine. sretna je Olla u krugu Bvojih noyih ukueana i oni snjom. pasa hanumo. a onda ide u pristojnoj udaljenosti iza gosce ili iza svoga rogjaka. ona ce je zamjeniti. Za to. kako se jela priugotavIjaju. vezir hanumo. Isto tako veli ona i jetrvama i zaovarna: "Sestro moja. kako ce raditi i kucom upravijati. muzevu bracu i njihove zene.staDe svekrva mladu nevjesticu pozivati u kuhinju ili u mutvak. udari 0 haIku n~ vratima. nego stoji kod vrata i dvori. d. vidi se i po tom. izagje miada pred njega. ne radi svekrva nikakva posla. da mu tim postovanje iskaze. jer kad svekrva ostari i oslabi. p~ljubi ga u ruku. da 8 vremenom bude dobra gospodarica i kucanica. iIi ga sa sokaka zovni. a ne smiju ni pjevati ni glasno govoriti. Iza godinu dana . Ona je _najmlagja i za to treba. ona sarno zapovijeda i nadgleda. pa ako je ona blage i mirne cudi. <Jim gost iIi gOBea u sobu unigje. ako zelia da ugjes u kueu koga mUilimana. podvnri ga ona kafom. a svoje jetrvicc. peku i kuhaju. jer je sramota. koji ima u istoj ku¢i harem. ali ne kraj nje iIi njega. Djeverovi opet kazu njoj: "Sestro moja. nego uvijek na zadnje mjesto na minderu." Kraj tihe i blage cudi. da slusa i postuje sve 8voJe ukucane. seeerbegovice". veziru. ona ee sjesti. da sjedne. ona je upucuje. da joj pokaze. sec~r beze. cajem iIi serbetom. Zena je. da se zen$ki glas po kuci ori. u prvom redu 8vekra i svekrvu. i pusti da ide pr~d njom u odaju. zrnce amberovo i t. a napokon svoga muza.

Ako harem nije u istoj kuci. I nas musliman. Isto tako veli on ako te nudi jelom.tiho i mirno. pa dogje Ii kogod oen . a nikada se ne ee dogoditi. valja ti ih darivati novcem i igrackama. gdje je i ahar. da te u svoju svoju sobu uvede. doticnJ selamluk. Ako je otac djeei dozvolio.- 203- djctetu iIi hizmecaru poruci. pa kako dogju. koji u toj kuci viada. niti vidis. ali niti je cujes. lijepo ce ti odgovoriti.e. a osobito ako nije u istoj avIiji. Jesi Ii ib sto upitao. d'ozvolice da sitna djeea preda te izagju. akSama i jaeije kod uzimanja abdesta. u kojoj je pod istim krovom i harem. dogje Ii u kueu koga "Svabe". niti koga vidis niti cujes. krasnom miru i redu. da je u toj kuci marljiva gospod~rica. Znas. o~ c~ tvoju djecu nadariti. i ako te voH. obicni je poziv. koliko je krasan kucni uzgoj u nasih muslimana. vidis po svemu. a za tim je na celo prinesu. iIi kakvom drugom stvareom. a osobito u onu. mozes gospodaru unici kad god hoces. Kad unigjes u koju muslimansku kueu. Dotle se je njegova obiteIj u harem sklollila ~ on ce sada ili sam do tebe saei. da zelis snjim govoriti. od tolikih zivis dusa t~ kuee. dodaje im peskire. Ako si dobar prijatelj sa domacinom.. da preda te izagju. da 8vakoga jutra. darivanje upravo u krv presio. iIi ee te sa vrh basamaka ZOVIluti. Djeea dolaze pred tebe tiho i mirno. kako smo se uvjeriti mogli. • Ali da se i opet vratimo nasoj nevjestici. Je Ii im otae rukom mahnuo. ikindije. polijeva ruke 8vomu svekru i svekrvi. pokazace ti rukom. ne dolazi nikada praznih ruku. sva su s majkom u haremu. kao sto su i dosla . smiju iIi vicu. da si ruke za . odlaze. podneva. kojim ·co te musliman u kueu pozvati. Kada se uspnes na vrh basamaka. nadari dakle i 'ti njegovu. osim gospodara. izvoli gospodine.i ona se usute. a da mu se prije ni ne najavis. poIjube te u ruku. Aka musliman ima djeee. tim djeverovilD8 i j-etrvama~ a kada su oni abdest uzeli. Qna treba. prihvate te za desnieu. "Bujrum efendum". zacudices se prije svega veI~koj cistoci. ka~ fom iIi duhanom. gdje ima djec. pa ces se i ovom zgodom uvjeriti. da se pred tobom guraju. iIi inovjerca Bosnjaka. jer je muslimanima. u koju ees sohu uniei ili ide pred toborn. iIi da bi rado k njemu dosao. da joj je cistoCa srdeu prirasIa. da mu ljubav ljubavlju vratis.

Sretna Ii kucna zivota. abdest uzmu i Bogu se pomole. a ~ene i djeca za se.. a onda tek ona. Ljuili. Kada ukueani sjednu ds u podne iIi u ve~er blaguju. Kada 8U avi abdest uzeli. tanjure.~J . ali tome nije tako. a onda ee onaga. ona' ce ih jorganom pokriti. a mlagji postuju starije svoje! Kada mlada ~ena govori sa starijima od sebe. uzme ga njezin mladi vojno. u ruku poljubiti i reei: "Ja hoeu. Dok stariji ukueani na minderima ili na secijama sjede i goYore. otac iii majka iIi ko stariji stogod rekao. ona im dODosi kafu i svima je dodaje. da u jedaeu sobu unese sofru. a kad se svi obuku. a onda 8vima redom. eto ce kod rucka iIi kod vecere trebati. Dok stariji ukueani De legnu na pocinak. jede snjime u aharu. najprije svekru i svekrvi. da u jutro prva ustane. kao i kod abdesta. treba da je smjerna i posiusna. koga ne moze u harem uvesti. "Nimuj. treba da savjet i uputu mirno saslu8a.li polovinu. iii je na sto upucuje iIi podu~ava. gdje Be ovako radi. "Jal' godinu. Fato. avi UkUCaDi blaguju uvijek zajedno. goYore. koji ne poznaju Bosne i obicaja DaAih muslimana. ne smije ni mlada spavati.. koji ju je 8vjetovao. a inace ide uvijek u harem na rueak i veceru. Sarno ako muz ima na ru~ku iIi na veceri koga prijatelja.- 204- otaru. doticno u selamluku. . jer u "mlagjega pogovora nejma". Ona mora da pazi. da se ne upIi~e u njihove razgovore. Za to ~ svjetuje majka 8vOju keerku: "Kad te Fate. a onda tek sjedne i ona da blaguje. ja. Je Ii joj svekar iIi svekrva. Kada su vee avi za sofru sjeli. lipa sriea najde. ona ce prostrti svima peskir preko koljena. da slus21 i pazi sto joj se kaze i da sto manje govori. kao najmlagji iza nje. Kad svekar iIi svekrva legne u svoje duseke. duznost je kucDoga hizmeeara iIi hizmeearice. ona stoji i dvori podviv ruke na prsima. metnuce svakomu mali peSkir na desno rame. kdike i drugo. a miada onda reda po sofri sahane. da im protuslovi iIi da ~to nepristojna re~e. godinicu dana. Ona pazi. Kod nje je glavno pravilo. gdje se svi zajednicki Bogu mole. kako ti hoces". a i pisu. da muSkarci zive i jedu za se. a onda istom ide u svoju sobu i lijega na :pocinak. zajedni~ki bIaguju. a kamo Ii.

Ali ne sarno da mlada tako radi. bila' ona mlada iIi stara. koliko siromasna. da bogata zena ne slusa i ne postiva uvijek svoga nluza onoliko. Ona je tako uzgojena. Ovako se vlada mlada tako dugo. ona ce ga i opet na basamacima do~ekati i u kueu uvesti.- 205 Je Ii je svekar iIi svekrva iIi stariji djever u sobu zovnuo. jer je sramota. ne broji se vise megju mladez i otsele je svi ne sarno ljube. Isto tako saslusa ona. mladiei i mladi Ijudi pred starijima. nego saIDo svome muzu. ako je hogatija . Jednom rijeci: ona je gospogja i spada megju starije ljude. a sada joj kazu hanuma. pa tako radi i ona. Svaka muslimanska zena. Isto je tako i kod rucka i kod vecere. Prije ju je sve u kuei i u rodbini zvalo mlada iIi nevjestica. Otsele ne lijeva ona vise vodu na ruke svojim ukueanima dok abdest uzimaju. da mIagji starijemu legja okrece. dok ne rodi prvo dijete. da se snjim porjecka iIi da ucini stogod proti njegovoj zeIji iIi voIji. ona ga ipak obucena ~eka dok ne dogje. iii ako nema mlagjega. Rijetko se dogodi. iIi mlada hanuma. gospogja. a osobito ne onda. ulazi ona tiho i mirno. nego i postuju. nego taj posao obavlja ko mIagji u kuci. Ona moze sada na mindere sjesti i sjedeei sa starijima razgovarati. a t~k kada je vrata zatvorila i iz one sobe izaAla. Kada on iz sobe izlazi. dok on kuci ne dogje. vrIo hi ga uvrijedila i razalostila. Naravno je.i djeea pred svojim roditeljima. tako rade . nego je on legao. ne okreee im legja. Kada je rodila prvo dijete. kueni hizmeear iii hizmecarica. Ona ne ce nikada leci prije. Ako muz ode u ve~er na sijelo. bogata iIi' siromasna. a kad od njih odlazi. pa dugo kuci ne dogje. ona ce mn svojom rukom. bila bogata iIi siromasna. odijelo ocistiti i sve na jedno mjesto postaviti. a kada se on kuei vrati. okrene se i ide obicnim korakom. da joj ato kaze. Koja toga ne hi ucinila. Kada se on u veeer svuce. ona ga slusa i radi voljko ono~ sto joj on zapovijeda. da sve u redu nagje. a kad dogje. da se zeua usprotivi svome muzu. Ako se je gdje zabavio. ana ce ga ispratiti do vrh basamaka. uyeda ga u zajednicku loznicu. To je vidjela od svoje majke. kada se n jntro probudi. sto joj oni kazu. ona ga ceka i ne ce Ieci. dok ne dogje do vrata. o8obito pazi i ljubi svoga mu~a. Ona ga susrece sa najvecim postovanjem i ponasa se naspram njega kao naspram svoga gospodara. nego ide unatraAke.

pa bi mn krivo ucinio. uciui. iIi kako neki kazu. aga Ihris aga. ako su vrIo siromasni. Ako si musko. da udajom ne nagje sarno muza. Ali ne sarno da muz mora Ijubiti svoju zenu i snjom lijepo i blsgo postupati. neka te osekne". a i Olla njega. ne ce ga zeua nikada zovnuti njegovim imenom.da mn je zena drugarica u svim njegovim tugama i radostima. kao svoje privinu i kao svojc paze i milujn. koju mn je srce zavoljelo. Muz zove svoju zenu uvijek njezinim imenom. Velika je sramota i grjehota pred Bogom i pred ljudima po muza. Ako zeli. aga iliefendija. nego oca i majku. ali ljepusasto mOlnce. "U SVOID. koji na svaki nacin nastoji~ da svojoj zeni ugodi i da jn razveseli. taka ima i kod muslimalla vise arece i zadovoljstva u obiteljskom iivotu. da je on "pasa" iIi tiran u svojoj knci. Stara je rijee u narodu: "Lasno je zenu pretjcravati. imetka. on je obicllO vrIo njeZan i ozbiljan suprug. da je ne sarno gospodar. 0 ne. a djeverovi i jetrYe bracu i sestrice i da ju svome sreu. ko hi rekao. udri na mnsko. nego i blag otac svoje djece i njezan snprug avoje zene. koja je ostala siroce. da joj sto kupi iIi za bator. pa bas za to. da joj nadomjeste oca i majku. ako mnz ne gleda toliko na djevojcin imetak. U muslimana je siroee svako dijete. . koje je alfa i omega njegovoga zjvota. On zna.. Punac i puniea treba dakle. nego mu veIi. ali mu ona odgovara: "Ne en bogme. Kada au mladoz~nje u halvat.aksira". ozenilo bogatu djevojku. koja je JOB u djetinstvu izgubila oca i m~jku. ljubav. ako zlo postupa sa Bvojom zenom. jer je 0 tomu uvjeren. I mnz Ijubi i postuje svoju zenu. to i~to vrijedi i za lljegove roditeIje. Ibris aga siromasno. '. da mn valja zenu postovati i milovati. to jest. Oni rnoraju osobito paziti lla onu mladu. Ako je muz .- 206- od' njega i ako mu je mnogo mala. uei ga. a i vjera. koje je izgubilo roditelje.kakav beg. ago. sestre i rogjake. a osobito ako se zabo· ravi. u gjerdek sveli~ veH joj on: "Razaplli mi kdpce u c. bracu i sestrice. na SVOID ne en da to sluziIn. Njega 8U vec u djetinstvu naucili. pa je tuce. pa makar da je od njib Bog zna kako velik imetak naslijedilo. donijela._Itd. .:i- . hoce da pokaze. heze. efendijo. da je gospodhr u kuei i da ga zena sluiati mora.. bracu. koliko na njezin dobar glas i poAtellje te da uzme djevojku iIi zenu. Kao kod nas.

koji neuredno kuci dolazi. Mm. koji zeni i djeci idare ne cini i ne trpe ga u svojoj sredini. da oni mrze i preziru onoga.da opere njega. rnoj Ibrahim . Sm~iibeg. mora joj dakle muz zivei kupiti i vodu dobaviti. moj beg". muzu prigovori i da ga ukori? Rijec po rijec i svagja je got. ago. nikada ne ce jedna drugoj reci: "Moj Huso. gladna i zedlla. da zena ostavi svoga muza.·.zenu i djecu jer koliko ne bi zeni idare davao radi nje same.. Da Ii u kuei nasega muslimana vlada sretan obiteljski zivot. . nego: "Moj beg. ne voli svoje zene. to jest gospodar. gola i bosa. Zar je dakle ~udo. Boga se bojecu musIimansku obitelj. da ga ne prezire i ne korL Ima i takovih slueajeva. a gdjekada s djecom i gladuje. Razni su uzroci. brak im dakle nije sret~n. sto joj treba.0. osta zena kraj svega svoga dobra. mozes brzo vidjeti na njemu i po njemu samomu. kahvama iIi u birtijama boravi i od kuee izostaje. a ona ue moze da glad i golotinju dulje podnosi. iz kojih nastaje nesloga i razmirice izmegju muza j zene. moj aga. daje joj radi svijcta. Ako zena ostavi muza. Ako dakle mui ne kupi i ne donese. . ako ih ima. jer je on u istinu njezin aga i beg. ali je to u najvise slueajeva sarno onda. . koji dugo DOeU po sijelima. kupi iIi 'proda. Hasane .. voli avoju ienu i po tome Be zna. koja zlo trpi. koja ju onda drzi i pazi kao svoje.2J7 ne veli mu ona: "Kupi mi.romasnija zeoa veli pred drugima zenama 0 svomu muzu: "Moj aga. efendijo". ucini mi to Huseine. sebe i djecu. najvise slucajeva 8vojim roditeljima iIi rogjacima. u koju postenu. ali u najvise slueajeva uzrok je to. kada joj on idare ne cini. da muz napusti . Radi toga su vrlo rijetki slucajevi. nego: "Kupi mi. a koja nema nikoga svoga. a JOB vise. jer je to ~evap iii zaduzhina kod Boga. Ako jedna zella pita svoju prijate1iicu za njezina muza veli joj: "K'flko tvoj Ibraga. sto muz zenu sarnu u kuei ostRvlja. moj efendija". da oni u slozi i ljubavi zive. ode u sluzbu. Vrlo je dobra strana nasih muslimana.. da zena. da sto zaradi.. Mut. koji uredno kuCi dolazi i koji opskrbljuje kueu svim sto je potrebno.ova. ucini roi to beze. ide u. Muhanled efendija?" Sto vise i najs. sto joj idare u redn ne cini. Kada se zene sastanu u drustvu. Zena ne moze da iz knee izlazi.

jer je pravovjemi musliman dUZall da svaku. ito je prema zeni i djeei ciniti mora. Otae dogje pa je tjesi. da se je udala za nevaljana covjeka. Otac je uda~ keer u MOBtar. postenju i strahu Bozjemu malaksati. da ~en8 pati i da joj mui idare ne cini. do dvi Ij~te guje. Zena je radi svekrve pobjegla ad svoga muza i otisla u komsiluk. svekrvu. a ona poru~oje oeD. iIi ako Be mlada. mora je po mogucnosti podupirati. Kolika moze da bude mrznja izmegju svekrve i nevjeste. Onda ne moze ni muz. da se izjada i potuli oa svoga mula.- 208 Koliko je vise puta plemeoita i velikodosoa bOS&DSka muslimanka. "Kad ja imam prokletu svekrvu. a 080bito ako BU dvije. a osobito otkako je poceo zalaziti u birtije i stao piti vino. Ona ne kuka ni oe nari~e. pa se ne podnose. koja ju prati. a na po se. pivo. D prijasnja vremena nije se dogagjaIo. Za to se dogagja. nego trpi i trpeci se uzda. ne moze da slaze sa svojom svekrvom. kada je i nas' musliman sta. da muz ne hi 8VOjOj zeni i djeei idare davao. vidi se najbolje po tom. da je kuci vodi. pa svekrvi u prk08 igra kolo. ali mu ona veli: "Ne tis' mene.o u krijeposti. a da za to niko ne zn&. koji takova muZa poznaju. najbolje nam dokazuje narod1l8 pjes~a. nego se uvu~e u avojn Bobieu i roni suze zalosDice nad zlom kobi. Osim toga moraju 8vi. "Dvi zaove. U dosta 8lu~jeva krive BU kucnim zadjevieama i zelle. Ako rodbina iIi komsiluk sazna. da se popravi i da ~ini svoju duznost. dogagja se i takovih slueajeva. ako ima djeee. da i ona i djeca nedjelje i mjeseee pate. da se iIi sin sa zenom iseli iz kuee. Ali ona . sto ona dugo trpi Bve zlo. Njezina svekrva i zaove je De trpe. da u kuci mir ired uvedu. da ce joj se muz popraviti i da ce Be k njoj i njezinoj djeci povratiti. sto joj ga je mul prouzrooio. ali danas. mili roditeIju. Ona ne ide u rod iIi u komsiluk.stojati. a muz salje po nju. ako je bila tako nesretna. jetrvama iIi zaovama. ni rodbina. da kuci dogje. tri u istoj kuci. D8. pa se dogodi. U to joj svekrva umre. a osobito ovaku sirotu potpomogne. iIi da nevjesta oBtavi muza. jetrve iIi zaove i ode kuci svojoj. rakiju i druga opojDa pica.

Izvede jn na mermer avliju. a 080bito ako svekrva pred Rinum opanjka nevjestu. koja ce joj svekrvu kupati. veli kaburdzijama Iza toga ode hadzinici. Pa upali paBa gospodine.Ta tu hi kamen9vali. grobarima: "Kaburdzije braco moja. "Ne kupaj je mlakom vodom. . .Dva joj ceda ispod pasa pala. a sablja mu sinu.njojzi ruke zapalile. groblje. zaIosn8 joj Majka.jeva. pa je moli: Koliko zla i nesrece mogu da ucine kucne zadjevice. "Da se dusa ne potaja. . ali se i po njoj preljub smrcu kazni: "Pa uzima virnu ljubu svoju.Zubom skrinu. "Da se plotu ne privuce. Upali je. Govorila Hasan pasinica: "Trni rake paBa gOtipodine. lijepo nam dokazuju ovi stihovi: Zubom skrinu" Firdus kapetane. Udar' ljuhu po svilenu . ide u hareme. "Ne kopajte blizu plota. "Vee je kupaj ukrepinom. Ja ne znam' ni za jedan slueaj. "Hadzinice majko moja. "Da mi dicu ne potuce. Jit kako je Iak. "Da se kuci ne dovalja. . Kad se . da je muslimanka rodila nezakon~to dijete. da hi muskarac sa zenom u divljem braku !ivio. Sto moramo kod nasih muslimana osobito istaknuti i pohvaliti.? udario. Na nju mece katranli haIjine.pasu. "Ukrepinom bas kljucaIom. Zaista krasno! Narodna pjesma pripovijeda nam do~use () preljubu muslimanske zene. da kod njih preIjuha nema. jest to.209 - umjesto da kuci ide. niti ima sluoo.

pa se za ljubav svoje djecc udati ne ee. iIi se boji. a iza njega ostane udovica sa djeeom. Ilego da svu brigu posvete djeci svojoj. pa im ualozi." !{I\da joj 8e usta znpalilu. tu dvostruko c." Umre Ii muz. da materi iIi do lljezine snlrti.ijene. dobila. gori nevirkiujo jecln~ . po drugi put ne udaju. kOjfl se po drugi put uda. moja medna usta. ~oji dajc zeni. kako flU ga prije vjelleanja ugovorili i dnfove. ostavi joj na samrti sve sV~lc imtlnje. sarno nieah. Ako se ne mole u njtl potpuno pouzdati. a osobito ju cijelli i po~tuje i tako rckuc ua rukama tlosi muzeva svojta." Govorio paAa gospodillC: "Gori. DOBta 8U te puta poljubila. Dosta 8U tc puta poglcduIe. Govoriia Hasan pasiniea: . da' bi se poslije njegove smrti 1!10gJn udati~ ostavi sve osiln sto je njezino. djeci s. . ~ Govorio paM gospodiue: "Gori. gori llevirkinjo jcdlla I ti 8' mene dosta naruzila. 8ve jc ostalo djetinje. pobrilluo se je i serijat. Govorila Hasan pasillica: "Trni paio. erne o~i mojc.~ojoj. jer je on g08podar svoga dohra i moze ga dati. Da se udovic~. Ako je ta udovica jos mlada i co lijepa. ako muz nije za zivota iii na samrti izri~ito ZOlli 8VC iii neki dio svoga imanja ostavio. stavi djeeu svoju. bilo od koga. ·koliko jc oDa svoga pokojnoga llluza ljubila i koliko su joj njegova djeca draga. sto ih je ona.------: - 210 - Dosta su te puta zae:rl ilc. Ima Ii daklc-muz vuljanu zenu. iIi ostaviti. ili dok sc ne uda. gori llevirkinjo jcdna I ti s' mene dosta naruzila. jer sad istom ~idi."Trni paso. oua Be rijetko kada po drugi put udati. u koju sc moze pouzdati." Govorio paBa gospodine: "Gori. -I ti 8' mene dosta naruzila. ali joj na dU8U. idaru daju. komu hoce." Kad su joj 8e oe-i upalilc. koje iInaju djecc.

Ako je majka iz imuene kuee. Kada clijete moze .. zapascc ga komad. da mlada majka 'u imucnijoj ku6i nerna s djetetom drugoga posla. ~ koja je siroDlasuija. po jedan komadie. Karla je dijete toliko ojaealo. onakvo je i dijete". te 0 oclnoiaju izmegju djece i roditelja. Siromasna zena.djeci. nego da rnn sise dade i da rnu od dr8. odaklc ne Inoze ~a p8:ne. bio clan obitelji iIi -sluzince. Dlallje. meeu ga na mjesta. paze osobito na to. da ga ne ozlijedi. Sretna majka i8pe~e pitu i umijesi u nju nesto Dovea. Djeeu ljube nasi muslimani nada sve i paze ih. u kome je vise Bovca. I{ada jo pita peCena. da moze sjediti. da dije. ~ Dijete povijaju vr]o dugo. kao zenicu oka svoga i ne dao Bog i pomisliti.' kako ce djetesee primiti i~i na rukama okreDuti. da je -ta zena jaka i zdrava. pa ko ima viSe sreee. da je iz postene kuee. Ona je svjetuje. Ako je majka u porodu iIi iza poroda umrla.pucuje mladu majku.te dade dojci. koja je imucnija. ali ako ima svekrvu. Veliko je veselje u kuei. i da je dobre i blage cudi jer "kakva je majk. ljulja. Prema tome vidimo.211 Sada da: rekneD10 koju 0 roditeljima i . a povijaju ga tako.·sve vi~e' i vise odmieu od njega. Hizmeearica pazi na dijete. da mu poviju i Doge i ruke i cijelo tijelo sve do vrata "da dijete bude jako i da dobije rayne noge i cvrdte kosti". a' sto je glavno. dobiva svaki . da to ucinE'. dok dijete malo ojaea. a avekrva ga kupa i povija i pri tome . pere i cisti 8voje dijete sarna. kad dijete prohoda. pred~du ga sasvim majcinoj brizi i njegi. ali ako moraju. ~ili ga postave u stalak. kojoj muz ne moze dati hizmecaric<:'. eisti ga i redi. a kad ojaea. pa nema mlijeka. dobije ono besiku.samo stajati. dolazi ona svaki dan k njoj. cucnu pred njega i marne ga k sebi. drzi slqskinje ilihizmecarice. uee ga hodati. kakva je dojilja. Kada mlada majka rodi prvo dijete.gosti pjeva i da oko njega tetosi. ako je zdrava i ima ·dosta mlijeka. jcr' se dijete "hita na mlijeko". ouakvo ce biti i dojence. da dijete bude lijepo.nin. dozvolio. a onda se . kako ee ga njegovati i sta Ce ~diti. 11e vole ipak dati djeteta drugoj ieni na branu'. umijesi viAe. . jako i zdravo. a priuCavaju ga ovako: Postave ga uza zid. * .je bolesna. najprije iz bliza. ergo.a. pa ju u svemu upueuje: Tako to traje godinu dana. ukuc. majku iIi ebejku. da bi nas musliman svojoj zeni. da ga' ona othrani. iIi.

pokupe mrvice po cilimu i po 80fri i haee ih iIi u vatrn iIi i~ jzjedu iIi ih dadu pilicima za branu. sto mu ~mo zaljubljeno srC& materino reci moze. d.. a kada au jeli. . on ce ju metnuti na travu iIi nn. ona ga zove: "Oei moje. ali sto moze muslimanka svomu djetetu od dragosti reci.- 212- Ako je mlada majka jaka i zdrava 1 lIDa dosta mlijeka.· Svaka majka ljubi svoje dijete i tepa mu od milinja i dra· gosti.-asnih uspavanki imaju nasi muslimaui: ll~lvescu i ove stihove: Majki d'jete u ruzi . a kad" ga ljulja pjeva mn: "Nilli cedo da bi zivo hilo. cilim iIi kakvu drugu tkaninu. postao je od jecma. A pceli~ medom zadojila. zlato moje.. mivo rogjena. muslimani jedu:r prostru pod sofro earsaf. Dok dijete aisa. Ako je mrvica prljava. I. "Zivo bilo i oeu i majei". ne dobiva dijete prve godine osim maj~ine sise nikakve druge brane. toga jos nijesam ~uo. Ako Jnati nema dosta mlijeka. da drugi po njima gaze. :vidjeti mogu. daje mu mati mnogo vode jer lnlijeko u djetetu gori. Nek' je rumen ko ruZa rumeull. a onda istom jeli su Ijudi krub od pseniee i drugoga zita. jer au i 8veei jeli jeemen kruh.. sunce moje secer moj i t. po~ne dijete vee od sest mjeseci hraniti drugom hranom.Jastavica krilom pokrivalli.se nasl~. Ide Ii ko putem. Osim toga dohro Je djctetu dati dosta vode i za to. dade lnll naiprije je~mene tarhane. Da se vidi kako k. ' Kada ce mati prvi put nahraniti dijete tvrdom hranom. koje drugo mjesto:r kuda ljudi ne prolaze i gdje ju ptiee.l paze na kruh i da g(l kod jola ne mrve. pa neka ga rashlagjuje. l)rvi nimet. da brie progovori. P& uagje mrviell iIi komadic kruba. Kruh je najveei dar Boliji i za to je grijehota bacati mrvi~e kruha po zemlji. Ruziea ga na list ~o~eka~a~ B'jela vila u svilu povila. pa je 'i to sunnet od sveca Muhameda. Je~am muslimani vrlo eijene. krusac. Dijete je njoj sree i dUM. on ee ga dignuti i izjesti. roditelju moj. K~da. Djeeu svoju ~esto opomi 1\ d. babo moj. Ona mu veli Bve. da je pojedu.

SiromaAna lena zove svoga. "Kuda mogu sina zadojiti. da se munara rusi za to. jer Dije na temelju kurbana zaklao..veliku dZlimiju. sto je U8Dio i moli je. Kad hi drugi dan u podne. Nek' je radin ko pcela malena. veli joj. Osobito su krasoi i upravo potresni posljednji stihovi te pjesmc: U toj kuli br~co i sad te~e. odnese jelo. moli on Boga. pa mu to ime vise puta i ostane. ali je sagraditi ne mogu. lIlada ne sluteci zla. sto su odlucila. dok koga od svoja Vi sma kurban ne ucini. nego da pOSaIju najmlagjn jetrvicu. Kada se je munara vee i sedmi put srusila. DZamija je gotova. "Koji mi je drazi od ociju. ali ih moli: "Nad ocim' mi ostavite pendzer "Kuda mogu svog aina viditi. reknu starije jetrve mIagjoj. Kolika moze da bude Ijubav materina. "Nek mi SiDak ne' ostane gladan "Iza svoje milostive majke. JOB mu reCe ito. "A dojke mi kroz zid promolite. Iijepo nam dokazuje i narodna pjesma. i koliko je puta dovrsi. Dervi. Najst&riji i srednji brat prevare Dajmlagjega i reknu svojim zenama. eta rnu kaie.- 213- Nek' je bijel. za sto se munara rusi. reknu joj braes. Braca se dogovore. dok jedHn od njih avoju zenu ne uzida. da mu u snu javi. da ne ce dograditi munar~. toliko Be puta ona aruAi. koga ce aina . a kad je jelo dODijela. Vavik ceka sina da posasDe. I sad tece materino mliko. erne oci glede Kad ce svoje ugledati dite. te se i kasoje zove Ago i Bego. Ona se De otima svojoj sudbini. da ce uzidati onn snahu. ko bijela vila. U sou mu se javi "dobri" i rooe. upravo ne znas. koja im autra rueak donese. Dervis pasa gradi. A iz zida. da odnese muzu i djeverovima rueal{. ali munare ne moze danacini. da im rncka ne nose. sina agom i begum.Tri brata grade kuIu. je Ii aga iIi beg iIi je kakova fukara.s paBa ode u jutro U odaju svoje iene. Nek' je hitar kano lastavica.

Ja ih rodi milostiva majka. Pa je njojzi oei izvadio. D~ je njemu hilo tilo palo. ~.. "Na mom srcu sva su tri jedllaka. Pastorak je i kod muslimana pastorak. Kako jeknu sva kula pozveknu. .. Pade mlada na sikH odaju. i nju stize zasluzena kazna. "Nemoj paBa obadva ti svita. Neka hoda od jel~ do jele. Kad to ~uie paSs. da maceha onako nemilosrdno progoni BVOjU pastoread. Zape njojzi vezeDa srdzada. Ondi mu je voda izvirala. da maceha opanjka pred muzem svoga pastorka i da ota(~ neduznoga sina iIi kcerku pogubi. "Nikakvoga prigorit ne mogu. ~a . vrlo se razljuti i pograbi najmlagjega sina za ruku. Di njegova krvca poskrapala.grobu neduznoga. da mn je sin bio neduian: Uze ljubu za bijelu ruku. Namistilo bez insanski ruku.-------1 - 214: - najlakse pregorjeti. siroce. kao kod nas. Tudi se je turbe namistilo. Ondi 8U se klupe pogradile. ali se rijetko dogagja.Ja se kuncm velikomu Bogu. ~li kada se je uvjerio. Od jada se ona rastrkala Po odaji na ~etiri strune. ali ni maceha ne prolazi bolje. Ostavi je u gori zelenoj. da ga kurban u~ini: Kad to vidje pasinica mlada. Odvede je u goru zelenu. djeteta Bog eudesa ~ini: Di je njemu rusa glava pala. teslim dusu dade. Narodna haremska pjesma spominje doduse na vise mjesta. Otac je zbog potvore macehine posjekao aina. Ijubi svu djecu jednako1 pa moli i zaklinje svoga muia: . Ali majka kao majka.: . Pa cim pade.

-

215-

A gdje takova maceha pa.ne? "Tuda nice traTa cemerika". Ima i takovih maceha, koje priljube pastoreatl, kao svoju djecu, a neke vole pastorka vise, nego rogieno dijete. Takovih je istina luaIo, ali ih se ipaknagje. Ako Macchi i nije narav u sree usadila ljubav naspram pastorcadi, na~toji ona, da ih Ijubi, jer su pastorei djeea njezinoga mu~a, ona ih Ijubi i radi Bog~, jer je Bogu, a i tlobrim liudima drago, da se sa sirocetom lijepo postupa, jer ODO ~~nije krivo, sto je zivo". Svete pak knjige kazu: "Nomoj svoga lnilovati, a pastorka miluj". "Ranu u sreu namjesti, a sirotu ne uvrijedi, jer se do .Boga cuje njegov uzdisaj i vidi suza njegova". ~,Ko vrijegja sirotti, nije ni Bogu, ni svijetu drag." Kao sto roditelji ljube djecu, isto tako Ijube i djeea roditelje. Sin postuje oca i majku vise nego ikoga na svijetu i rijetko se dogodi, da sin oen odgovori iIi da radi protiv njegove zelje i volje. 0 kceri ne eu ni da govorim~ jer je njojzi majcin~ ze\ja zapovijed, a ocevn volja svetinja, u koju se dirati nc smije. Vee od djetinstva llfiUC.io je otae sina na slijepu poslusnost i pokornost, pa mn je to kao mladicu i kao muzu u sreD ostalo. Za to ne smijemo ipak misliti, da djeca slusaju roditelje, jer ~u ih kaznama i batinama u strah utjerali, nego ih ljube i 'poAtuju za to, jer su ih dobro uzgojili. Otae Ijuhi svoje dijete i te kako ga ljubi -- i glavu hi svoju usijao za njega, ali nije zena, da rou ljubav u slabost prelazi· i.da pusti djetetu, da radi, ste hoee. Otac je naspram svoje djece ozbiljan i u ozbiljnosti svojoj kOllsekveritan. ~to jo glavno, on ne radi i ne govori ni u kuei, ni izvan nje nista takova, cim hi dijete sablazniti mogao, on mu u svemu dobrim prinljerom prednjaci -i zahtijeva od njega, da i ono radi i govori ono i onako, kan sto on radi i govori. Ako ipak dijete sto nevaljana ucini, ne dize galame i ne psnje, nego ga mirno ali ozbiljno, kako se to ozbiljnoIDu covjeku dolikuje, opominje kori ins· dobro upucuje. Je Ii dakle cndo, da dijete, ovakova oca, u kome vidisvoj uzor, ne sarno ljubi, nego da ga Bve' to vise ,postuje, i da drhce od pomisli, da hi ga uvrijediti iIi' 'raz!alostiti moglo?! Praksa nas uci, da djees vise ljube i poituju roditelje, ako III ih strogo uzgojili, ne.go ako su -irn Bve na. volju prepustali i tako od njih lole i nevaljanee uzgojili. Dogagja se doduse, da odrastao sin ne slusa uvijek svoga oca, da mu se ne pokorava iIi .da mu se dapace i usprotivi ~ .ta u komu

-

216-

litu nema kukolja? - ali otac tomu ne ce popustiti, on Ce ga kazniti, da mu pokale, da znade biti ne samo dobar i blag otar, nego i strog g08podar. I Aerijat daje ocu pravo, da neposluina sina kazni. On ga mo~e iz kuCe istj~rati, a mole ga i razbaitiniti. Osobito je velik grijeh, ako 8e sin zaboravi, pa digne ruku na oca, a joA viAe na majku svoju. Narod veli: "Bolje je devet puta umrijeti, nego Ii mater udariti". Ali ne sarno da je to velik grijch u o~ima svijeta, koji hi takvo~ sina prezreo i iz svoje sredine izbacio, nego je joA veci grijeh pred Bogom. Bog Ce 8vakoga 9noga, ko majku iIi oca udari, kazniti vatrom dzehennemskom, jer "da sin svoju mater devet puta na legjima oa Cabu ponese, ne bi mogao Bogu dievaba*) dati ni za ono, Ato se je jednom u njoj okrenuo'~. Kazali smo, da mladost u Bosni vrio poltoje starost, ali kako nali muslimani poAtuju 8voje staroo, ima malo primjera i u svjetskoj istoriji. Ne vjerujem, da su i Spartanci za Lykurgovih vremena svoje sta~ce vile poAtivali, nego ih nasi muslimani postuju. Koliko ih postuju, vidi se najbolje po tom, Ato mladie i muz stoji pred starcem, dok Anjim govori, a govori sarno onoliko, koliko ga on pita. Prolazi Ii takav starina sokakom, sve se dize Da noge, da mu tim svoje postovanje iskde. . A da Ii je takav starac z8sluzio toliko postovanja ? Pogledajte ga sarno, p~ mi' odgovorite! PDgledajte ono njegovo dugo, obicno mriavo lice, ono lijepo, vee poneSto ugaslo oko, pa ouda onu dugu i kao soijeg bijelu bradu, pa ee teO se sjetiti na obli~ja drevnih ~ckih filozofa. Qnaj mir i ozbiljnost u njegovom ponaianju, kretnjama i govoru, pa onda ono njegovo starinsko odijelo; turban oko glave~ dug plaY binjis, kaput, koji mu preko koljena seze i koga i ljeti i zimi nosi, pokazuje yam konzervativca staroga kova. Moram priznati, da i meni, ka.o inovjercu imponuje takova oboba., a kako ne ce mladom muslimanu, koji u ovakovom starcu vidi vrhunae poboznosti, krijeposti i poltenja. . . Prema Covjeku, koga ovakav starac Foznaje j.. u koga ima povjerenja, vrlo je 8usretljiv i rado snjim govori. Ooda je on otvorena knjiga, iz koje mozes ~ii~ti,. 8tO .je u njoj zabiljezeoo i u kojoj mozes vidjeti svu duAu njegovu. Ako se dogodi, da ga kakav stran i nepoznat oovjek ili onaj, u koga nema povjerenja, svojim pit~njima *) Dtevab dati = Bogu z:\ s\"oje g.·ijehe odgo\'arati.

-

217-

napastuje, on je mrtva stijena,. i zivae kam~n, iz koga De mozes ni kapi vode iscijediti. Ako ga takav sto pita, on mu daje odgovore~ .iz kojih nista pozitivna saznati ne moze, a i ti su kratki, kao da mu zeli reei: Mani me se, covjee~ Bozji, im~m ja i drugogaposla". . Ako su vee odra~li, a na pose ozeujeni muskarci. ozbiljni, °muealjivi i ponosni, kakvi su tek starei?! Vidis Ii starca, gdje onako mirno i dostojallstveno ~~Bijom iIi sokakom prolazi iIi u kahvi iIi na sijelu sjedi, mislio hi, da je statua, koja apsolutno progovoriti ne moze. Kada se sastanu dva, tri iIi vise staraca, najragje govore 0 politiei, iIi se tuze na mladez i danasnji svijet, hvale lijepa stara vremena i uzdisu za danima, kada su mladi bili. Starae muesliman vrlo je posten i pobozan i za to se tuzi na mladez, sto je stala u vjeri malaksati i sto zanemaruje starioske obieaje. Poznato je, da su Bvi starei vise manje konzervativei, ali t8.kovih konzervativaca, kao sto au nasi muslimani, a o8obito. njihovi starei, ima malo "na zemlji. Oni nepopustaju ni jote od starinskih adeta, obieaja'l pa kad vide, sto se danas radi i govori, govore sa rezignacijom iIi sami u sebi, iIi jedan drugomu: "Boze! i dobro Dam je kaki smo." A da Ii imaju pravo, sto se tako tuze i uzdisu? Donekle imaju. Oni istina, kao i svi starei, gledaju vise manje crnim naoearima na mlagji narastaj, ali se mora na zalost priznati, da je muslimanska mladez U Dovije doba stala u vjeri malaksati, pa jer u vjeri malakse, naravno je, da De postuje vise ni roditelja, ni drugih starijih ljudi onako, ka~o hi morala i kako je to prije bivalo, i da radi dosta toga, sto raditi ne· bi smjela. U novije doba stali su neki muslimanski mladiei i mladi ljudi piti vino; pivo i rakiju, a stali su zala~iti i u birtije' i :u razne zloglasne knee. Na DaSem muslimann, kao da je nekQ prokletstvo ako poene piti alkoho\na piett. On ue sarno, da on(1a pije, nego pri tomu nista ne radi i tako iz dana u dan sve to dnbUe prepada, <1ok ne propane. Ima u narodu poslovica, koja kaze:. "ZeliA II Tur~inu zIo, moli Boga., da se propije - pa je gotov.". I zaist.a je tako. Za to ne mogu nasoj mladezi islamske vjeroispovijesti dovoljDo proporueiti, da se Iati ozbiljna posla i da si duh opJemenjuje, a da se kao vatre, cuva piea i birtija, jer je ujczina .b~duellost, 11a njoj ce dakle, biti krivnja, ako okalja posten i svjetao obraz svojih predaka.
0

-

218-

·Ovi mladi ljudi trebali bi da znaju i da dobro upamte ovu lijepn i vrlo pou~nu pcrsijsku pripovijetku: ~~Bio nekakav Bah, pa kao sah, imao prckrasnih palaca, a blaga - ni sam nije znao koliko. Jedne veceri, vee 8C je stao i mrak hvatati, sjedio je on lla divanbani jedne svoje palacc i zamislio se u teske misli. KiM je pljustila kao iz kabla, a po onom blatn i pljusku tapao nekakav covjek, pa pjeva sto rou grIo daje. Na njemu su gaco i zaprljan& kosulja, opasao se izderanim pajasorn, a preko glavc i golih ramena prebaci·o vreco, da g8, kako tako, stiti od pljuska i nevremena. Kada ga sah ugleda, vrlo se zacudi i rece sam n sebi: "Doista jc ~udllovato, da je ovaj siromasni ~avjek tako veseo i da po takvom uevremenu pjeva, a ja,. kralj njegov i kralj moene drzave, De mogu da se razveselim". . On zapovijedi svojim kavazima, da dovedu onoga Covjeka. I{ada su ga doveli, rece mu sah: "Kako ti mozes po tomn nevremenu pjevati, a ja, tvoj kralj i gospodar, nc mogu, da se razveselim? Fukara se nasmije, pa race: ,,Ja pijem, pij i ti, pa ces se raz· veseliti." Sahu se to svidi. On zapovijedi, da mn donesu pica, te stane piti. Ne hi za dugo, razveseii se sah, jer se je apio; i zapjeva s onim ravjekom. Kasno 1:1 noci nadari sah fukaru i Iegne na pocinak. Kad bi drugi dan u jutro, probudi se Bah "mahmuran"~ i osjet! tesku hal u ~lavi i nogama.Sad on zapovijedi, da' mu dovedu onoga rovjeka, i kada su ga doveli, reCe mu Bah: "Glava me boli". .,1 mene" - odgovori onaj. "Pa kako se ti Iij ecis ?" ,.,Ja opet pijem, pii i ti i ne ee te gl.ava boljeti." Bah posIuBa . i stade ,i Gpet piti. Ne bi dugo, a sah ozdravi i stade pjevati i veselo. potcikivati. . Treci dan pozove ~a~. i opet onu fukaru, pa mn rece: "Mene danas glava bo.li.". .," "A ti opet pij". - - odgovori onaj. "A dokle ce to tako trajati?" - rasrdi se sah. "Dotle - - dok. ucdotjeras, dokle sam i. ja dotjerao" - odgovori p~opalica i od'e svojin:' putem. Mislim, da ovome komentara ne treba. .!

stinju. . ito mu kur'an zapovijeda. oBobito stariji muslimani ne plaSe. koji InU dusu muci i uznemiruje. a na umiranju. pa cega da Be plssi?! Jedan jc salDO strah. da se tako rijese zemaljskih briga i 8vjetskib potreba. dijelio je milo. da znam za Boga i njegove pejgambere". a. postivao je Boga i Bozije pejgambere i radio 8ve. molio Be je Bogu. a to je da ne ma~akie u vjeri i da ostane pravi "Tur~in"." A zar je cudo. vele oni. i iman.219 - Smrti se nasi. Za to i moli: "Ooze mi din. "Smrt je dobra". da ostanem u svom monu.--. molitvu. ima staraea. vjero. da se pravovjerni mnsliman smrti ne plaAi?! Zivio je say svoj vijek onako. kako mu zakon nalde. jer je nevolja stegla. "ona isprti Covjeka iz muka. koji tesko cekaju da umru.. postio je ramazan.

u. S JVlI=\T. Ja sam pred jednim odli~Dijim muslimanom govorio 0 tecevinama danasnjega vijeka. koji teze. sto smrt svaki Cas o.kada ee i kako ce umrijeti. ama bas niko oteti ne moze. ocekuju nasi muslimani. covjek je sa rezignacijom ocekuje jer zna. da saznaju i tajne nebeske.Oovjece Bozji. kada ce ih na drugi svijet pozvati?!. veli narod. je Bog. Niko ne zna ni dana ni easa. "Sto je besika zaljuljala. Cemn dakle da se pIaAe smrti. te mu reci:. ."Pogji sa mnom. to je motika za kopala". kad~ . . koji snuju velike snove. Kada bi megju nama bio sarno i jedan Covjek~ koji ne bi umr'o.. kada ce ga se hladna ruka smrti taknuti.VII. eto ce ti sve to. da joj se niko. cemu sav napor duha i tijela. 0 Sve 8tO zivi na O'voj zemlji.cekuju. sVQjoj -prem~drosti 8ve vee unaprijed odredio?! Mislim da one ce biti zgorega. Oni vele: ~. mora da umre. teze bi se umiralo. kao sto ju . ismijavaju oni zapadnjake.pa i to~ gdje ce. sto mi sa je jos u Maglaju na Bosoi desio." Premda je u dusi ljudskoj vee od uaravi usagjena borba za· opstanak i strah' pred smreu. koji je jos prije njihova poroda odredio dan i Cas. koju im Salje Bog. da im je 8ve vee unaprijed sugjeno. 0 0 . Oni vjeruju. BaS za to. Ali rijetko ko ocekuje smrt onako mirno i hl~dnokrvno. ako ovdje pripovjedim slucaj.

.Ali lle samo. pa se prije Bvega pobrine. ali pod zavitcima iIi zaTijacima. Kao sto je u nas U obieaju. a kada je napisao Bve.vi 8ve: Mi cem"o ovo. nego da i ona ima 8voje glasonose. se . ti 8U U prvom redu bolesti. na ovoj zemlji. 'Sto bolesnik govori.~ovorio 222- sam mu. u cizmama iIi . Prije nego ce catib oporuku pisati. . da moze sTaki cas umrijeti. zivota ave svoje komu pokionio iIi na zenu. dosta je kadijlt· i njegov Catib~ . kako je Bog htio i da ce i bez Tas biti kako je on odredio. Za to kada musliman oboli. kada njega ne bude viSe megju 'zivucima. nege ill pisu i zdravi ljudi. Vrlo se rijetko dogodi. doti~noga bolesnika. 'ueka je kaKO odredim. pa mu rekoh: "A remn ti ·uvijek goTorii: "Ako Bog da?" On file nasmija. da mu je smrt poslala svoga glasonosu. u buduCllosti 118predovati. a ne mislite. a. pa mi reCe: . a ako ozdravim. da oporukolll ostavc lleku 8VOtu novaca dZamiji. da im kaze 8vOju posljednju volju. veli on obicno: "Ako umrem. oporuka. sto mu je bolestllik u pero kazivao. Dok sam govorio. da lleko n'a 38mrti ostavi od svoga imetka neki dio erkvi ~li u dobrotvorne svrhe. mi cemo ono. da. to catib piae.Ala ste cudni ljudi. da smrt ne dolazi unapre~c. nc trebaju svJedoka. pod jaSmakom iIi i'emberom. On zovne u kueu kadiju i njegovog eatiba. kako mjet u danaAnje doba orija§ki uapreduje i kako h! . a osobito.. da smo sarno jold!ije. da bi ko za. Dok muz diktujc . ako je hoIest teska i dugo traje. Kada piau oporuke. da je Bog nad nama i da je 8ve oDako. ako Bog" ne da?! Ali premda je naA musliman uvjeren. moje ko sto je i bilo". drzi OD. putnici. Kaku ces ti nesta uciniti. a sarno nekad te nekad rekao bi: "Ako Bog da?" "Ako Bog da?" To mi se ~udno u~ini. da se valjano pripravi za put u drugi. djeeu iIi na koga drugoga prepi8&O. i da odredi. u pravu postojbinu svih ljudi. tako je' obi~j' i u muslimallu. udari kadija na onaj spis svoj mubar i to je sada po serijatu z:akonita vasijetnaIDa.svoju posIjednju volju~ moze' u onoj sobi hiti njegova zena i 'odrasla zellska djeea. sto ce biti s njegovim dobrom. drzi. koje nas sjeeaju. 011 je Iatio. da bolesnici praTe oporuke. vi Svabe .cipelam"a:. ali skuro uvijek sarno za slueaj smrti. -kao kada se na put iIi u komsiluk spremaju. pisar8. balji 8vijet.

U nekim turbetima. cetvero iIi Aesterouglate gragjcvine od kamena iii drveta~ velike po prilici kao kapelice na grobovima imucnih krsCana. Nisani na grobov!ma muskaraca isklesani su na vrhu u obliku Ijudske glave 8 fes0m i turbanom na glavi. Isto tako gradi narod turbeta i drugim pravednim i Bogu ugodnim ljudi~a i iehitima. coskovima i . a drugi manji kod nogu. mu~karac. Po niAaoima mozes laka 'poznati. Spomen stihove pisu i zenama. ljudi vojnickoga staleza. leii u zemlji a lijes je ozgora. a ua po sa pase i veziri. U sredini je turbeta lijes~ a njemu na prednjoj strani kameni iIi drveni niSaD u obliku nisana na grobovirna muskaraca. te dan.. za tim hodzi ili hodZama. Ljudima. obojen je ~esto na . koliko ce se dati za uisalle i basluke. ali mnogo rjegje nego muskarcima~ ag~. svijece. pokojnika.Da vrhu .- 223- po31ije njihove smrti u~e dove i pale mukavve. . pah i drugih . a prema vrhu idu polagano u silj. Tijelo merhuma. Iza. te je . gdje je ukopan. Neki 'piau musprcima spomen stihove. BRei ces i sablju dimiskiju. kqji ce sa munara pravovjernima javiti smrt njegovu. a oa njemu uklesano je turskim slovima ime i prezime pok+ika. Turbeta su okrugle. da 80 za njega Bo2'u pomole. sudnjega dana. a ncki zapisu stogod i u druge dobrotverne svrhe. postavi Darod pokraj on~ dZamije turbe. SU' po dva lijesa. ime njegova oea. koji su sagradili diamiju. Onaj veci. "prid dusu mrtvima". ali ne majke. koji ee ga okupati. a pokraj njib niAani 8 natpisima. opremiti i ukopati. plavom iIi zelenom ~.crven~m. Sehita ima u Bosni i Ijercegovini vrlo nlllogo. jedan veCi nad glavom'. sirotiuji. mjesec i godina IIIifrti njegove. Svaki musliman ima na mezaru.. kamenitu ogradu oko groba. Sehit iIi pomilovanik jeRt svaki onaj musliman.' dva niSana. a na nisanima kapetana. Zenski su IliBani pri zemlji nesto siri i deblji. da im se na grobu sagradi kamenito turbe. grobu. koji je u ratu za s¥oju vjeru poginuo. Siromasui Ijudi imaju malene. OaoItito bogati ljudi. Osim toga oclredice 8ko~o svaki musliman. a bogati velike niilme. a gdje zeoskinja. Neki ostave nesto nove&.~toga kaze' on. di mu je misto". koji 8U takogjer u niSnll uklesani. "da se znade do kijameta. ugledni bezi i a nckada i bogati trgovci. odrede. koliko ce se dati mujezinu iIi mujezinima. nadgroblle spomenike i za oklop.pokriven obicno' zelenim suknom.

.J . Narod im iz polltovanja i na vjeenu uspomenu sagradi turbe. Neprijatelji pobijedille i otsjekok glave dvojici muslimana. j ·1 Muslimansko grobUe na Malom . Evo lito narod pripovijeda 0 postanku toga turbeta: Na-podIlozju brda bila se velika bitka. Za to ostavljaju u turbetima vodu u ibriciml1 i peskire. da su vee ville puta vidjeli. upravo nad banjom.'. a ono brdo prozva. da pravednici noeu ustaju iz svojih grObOVIl i da se Bogu mole. a peikir" kojim si je "dobri" iza avdesta ruke trao. euvari turbeta. Na groblju vide se dva tllrbeta. iduci prema Jajcu. pripovijeda. grad i okolicu sve do Save. da se mogu oprati i poslije avdesta ruke otrti. Narod vjeruje. Narodna pjesma. Na vrhu je toga brda staro drveno turbe.- 224- Kod Banjaluke.\I1fakovcuu Sarajevu. U tom turbetu poeivaju dva lIehita. panu i izdahnu dulie. pripovijed~ju sa~vim ozbilj no. Bozijom naredbom turbeta sarna. hamamima. .' • . sagradila: . Sehitluei. kako su se nad pravednima ljudima. Ville Hanke turbe se sagradi. Kada su dolili na vrh brda. s koga se otvara prekrasan pogled oa. mokar. te su po njima i brdo prozvali Sehitluei. Oni prihvate glave rukama i potree nz brdo... uzdize se dOilta visoko brdo.lri. ViII' glave joj vodiea proteee: _te. kako je pod u turbetu bio vodom poliveiJ. Neki turbe-' t.

a gdjekada i do petnaest oka. napisano je ime i prezime rahmetlije. svijeee. Kada pravovjerni izmole svoje obiene molitve u dzalniji. a kaznice i njegove potomke i oduzeti im ono dobro. do deset. Nize no~u modra ljubicica. ni u koju drugu svrhu dirati ne smije. plavi iIi zeleni papir. Kada te svijece izgore. fondove. dok tece dzamije i onoga dzemata. Ko bi gradio turbe sarno za to. a eventualno grade i nove dzamije i kupuju mukavve. Ako ga ne kazni na ovoj zemlji. popravljaju. gleda da osim toga barem u oci ramazana i bajrama upali po koju svijecieu. da se jedan covjek uzdize nad drugoga i hoee. Neki kaZu poslije toga: "Boze ti daj dzenneta i u dzennetu devletluka". "Bog ti prostio svojom nlilosti". Na svijeenjaeima. je po muslimanskom zakonu veliki grijell. da se spomenu pokojnika. jer se ulozeni kapital nikada. Za to ee Bog kazniti Bvakoga onaga. mevluda i u oei ~vakoga petka. Kada je muslimall mrtvima rah~et predao. Evo. Te novee daju na faia. Neke su ivijece vrlo debele. kako se rallmet predaje: Poslije obiene nl0litve ustane musliman. kroz redzep. nego mu je Bog dao. upale se druge i tako uvijek. jer. Siromasni ljudi daju u dzamije male svije~ice od loja. sto ga je njihovom roditelju dao. iz kojih ce se uzdrzavati dzamije.225 A l1a lljojzi rumena ruzica. . cije svijece u dzarniji gore. Mnogi bogatasi ostavljaju na samrti znatne svote kao vakufe. a nekada i u oei ponedjeljka. da je veei od njega. da se i preko groba razlikuje od drugih ljudi. mujezine. u kojima gore 8vijece. dobrotu. a gdjekada i hodze. kada je koji UJnro. a ko ikako moze.mu bilo cime pokaze. pruzi preda se otvorene ruke i gledajuc u dlanove govori: "Allah rahmet ejlesun". sta covjek ima nije od njega. da ga se narod sjeti i da se za njega Bogu pomoli. treba da predadu rahmet mrtvima.kaznice ga sjegurno na drugomu svijetu. ko se pred drugima svojim imetkom iii pamecu ponosi. to jest. jer sve. cijelo' vrijeme dok se narod u dzamiji Bogu moli. Bve su svijeee ~d loja. ne bi cinio dobro. da gore "prid dusu" njihovih pokojnika barem u onaj dan. i od tih kamata placaju dzamijske podvornike. a umotane su u erveni. za tim u oei bajrama. a teske pet. kamate. da . Te svijeee gore kroz tri mjeseca. 15 . a druge prezire. saban i ramazao.

da i njima rahmct preda. milostinja. br~de i prsiju. pa dogje do kakova groblja. to jest. Bodze ne dobivaju po zakonu place u novcu za opremanje i ukop mrtvaca. da mu Bog oprosti grijehe. priredice joj lijep i 4 . muftiju i sve softe iz medresc. kada prolazi i kraj krscanskih grobova. kadu se narod sa sprovoda vrati.1. tako zvani clhami serif iIi fatihu.--~ 226 prevuce dlanove prcko ccla. kao i muz svoga. dvjesta i visc stotina kruna iskata. kao i u dzamiji i prollci tri puta jedno sure iz kur'ana. jer tima rij'ecima to sure pocinje.ko zcna ima svoga imetka. a na po se ako llije postio koji ramazan iIi koji dan u ranlazanu. ostavljaju imucniji ljudi nesto novca sirotinji. Iza toga yeli 011: "Allah rahmet ejlesun rabum svoj viri muhamedovoj i svccevu ummetu. On opet rasiri ruke. pa joA obicno 113doda: "Halal ti hila". a kada se vrate sa sprovoda. daje simit. Kada IDUsliman izagjc iz dzamijc. Kao sto u nas bogati ljudi ZQvnu po dva. kako hoce~ a moze ga oporucno ostaviti komu hoce.i izIazi iz dzarnije. krus~c od finoga psenicnoga brasna. dadu im jos po jedan somuD. da mu iskat bude "kabul prid dU8U". kada prolazi kraj muslimallskoga groblja. Svako dijete dobije ooda obicno cetiri do osam helera. Neki ostavi deset do dvadeset. tri i vise svecenika u sprovod. kako zna i hoce opremi i ukopa. nego se mora sjetiti pokojnika. mogu primiti. jer je i ona vlasnica svoga dobra. Siromaci se mole za rahmetloga. ~to covjek mrtvima cesce rahmet predaje. da se i oni za nje kroz cetrdeset dana. Osim dzamiji. vise je hajra i njemu i rahmetlomu. da se taj novac. kroz tako zvanu mrtvacku ceteresnicu Bogu mole. da mrtvima rahmet predaje. . megju siromake podijeli. grijesio bi proti Bogu. a ko je imucniji. Kraj svake jc dzamije dzamijsko groblje iIi barem. Softe dobivaju obicno po dvadeset helera. 8to se je god preselio u onaj svit". To je iskat. a ko je bogatiji. Ko toga ne hi Cillio. a neki sto. a ima odakle. . kadiju. a neki zovne i skolsku djeeu iz jednoga iIi iz vise mcjtefa. }(o voli svoju zenu. treba da se okrene prcma mrtvima. "Prosteno ti bilo" . lica. da je OD. Koja zena nema svoga imetka. jer je svaki musliman duzan. dade im jednu iIi dvije krune. Isto tako radi i govori on kada putuje. prepusti na samrti muzu. Ali ne sarno da musliman predaje rahmet mrtvima. narodu. moze i ona snjim raspolagati. tako zovu i bogati muslimani vise hodza. ali ako im ko sto drage volje dade.

sto ga je sastavio pokojni Eichler. ve ala ali Muhammed". da Bog dade.. Dok boiesnik moze.svecu Mubamedu. ako rou umire si~. hadzije. Dok covjek Iezi tesko bolestan na svojim dusecima. pa se boje. rogjaci. da se za nju svijece pale i da joj se rahmet pred duau pridaje. a onda komsije i prijatelji sve dotle. Koga bi to zanima10. zna se. dolaze rou prijatelji. statie jedan hodza uciti kur'an jasin i uei ga dok bolestnik ne umre. ako je medresa u istome mjestu. iIi ona hoce. ponajvis~ otac. hodze i hadzije. da je jedan Bo~'. utjesi i razgovori. a pozvace hodzinice i hadzinice. a ostavice i dzamiji. kako se to odlicnoj zeni pristoji. "Svjedocim. bivsi predsjednik odjela za pravosugje u Sarajevu. uei kur'an jasin iza hodze ko drugi. da moze zena i odrasle ke. koji su -kraj njega. Ako bolestnik ne moze dugo umrijeti. sto ce i koliko ce komu od njihovih nasljednika i rogjaka od njihova imovine pripasti. da bi I . 1884. da on ozdravi.bolestnika govore: "La-il-Iahe-il-Iel-Iah". On ce dati sirotinji iskata. kad ona umre". a kad ne moze vise govoriti. dok bolesnik ne umre iIi dok mu ne bude lakse Dok su strani muskarci kraj bolesnoga muza i dok se za njega Bogu mole. zazivaju Boga i donose salavat . odregjeno je zakonom. Isto tako. "Ja svjedoeim. Ako umre koji muz iIi zena bez opornke. Prema tomu.eri. hadzijama i drugim ljudima. ako ih ima. da je opreme. nego illacu. moraju strani muakarci iz one sobe izaci. njegova je zena sa odraslom zenskom djecom u haremu i ne smije u bolesnikovu sobn. puno poharci. i da u svomu zakonu pred Boga dogje. koliko ju je ljubio. svome oeu iIi muz~. illaee i on sa hodzama. rogjak rogjaku. i mole se Bogu za njega. a izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. da ona dogje. komsije i drugi ljudi oko . Hodze. brat bratu. Ima rijec u . Iza toga donose salavat svecu Muhamedu govoreci: ." i "Erlauternde Bemerkungen zum Entwurfe eines Grundbuchsgesetzes". ako je njemu pozlilo. neka procita "Gruntovnicki zakon za Bosnu i Hercegovinu od. a nekada i Bofte. te hodze i hadzije.- 227- velik sprovod. da bolestnik u svomu zakonu umre. da je sarno jedan Bog i da je Muhamed Boziji poslanik". Ali ako on zazeli. da je ukopaju. kako je muz svoju zenu opremio. g. da ga podvori. ani se ne mole.Allahum me salli ala Muhammedin. narodu: "Koja lipo zivi sa svojim drugom.

kako rnu je. Kao u nas. pa kako je koji u sobu unisao. oprostiti. da Boga spominje. Naravno je. . da drugonlu mjesto ustupi. dobricina i postelljakovic. nevaljalac. da je tjesi i dvori. Iza kako su si halalili. da to ne moze svaki covjek vidjeti. dolaze joj hodzinice i hadzinice. Prije. ali strani rnuskarci ne smiju ni sada do nje. Sarno kada joj se je prirnaknuo posljednji Cas. Oni su imali sestru. da je doticlli u Bo!ijoj miIosti ili nernilosti. Bolesnik obic. Prema tornu. ali je robinjica nije imala. ko je Bogu drag. mogu. Njoj je Bog dopustio. illacu. komu je to Bog dodao: "Bila dva brata kraljeviea. dok bolesniku ne bude lakse iIi dok ne i~pusti dusu. da se Bogu pomole. jer ljudi dolaze i odlaze. Ljudi dolaze u boiesnikovu sobu jedan po jedan iIi vise njih zajedno. ako je koji koga uvrijedio. braca i prvi prijateIji ostaju kod lljega cijele dane i noci. da Ii ron je lice svjetlo iIi tamno. koje su za taj slucaj propisane.da je koji posjetnik Boga spomenuo i salavat svecu Muharnedu donio. Razboli se onaj brat hairsuz. a ko nije i koji umire u pravoj viri Muhamedovoj. SDliju doci musknrci. treba da se s bolesnikom haIaIi. "dusevna divicica". Ako bolesnik anti. kojoj je Bog dodao. sude i muslimaui po lieu bolesnikovu. da se snjom halale. da moze poznati. <1on08e salavat svecu Muhamedu iIi uee kur'an jasin i druge molitve. Uz boiesnika je uvijek vise ljudi. govoreci. kada nloU se smrt priblizuje i da Ii tesko iIi lako umire. Iza toga sjedne kraj njegovih dnseka i moli se Bogu. llego ce otici.Svako ima perdu U ocima. iIi rnu kakvo zio ucinio. pozdravi se s boiesnikom i upita ga. J edan je bio hairsuz. a onda odlazi. pa je vidila strahu Boziju i koga je Bog pnslao. a sestra rnu sa robinjom stajala kraj duseka. a njegovi roditelji. moze se znati. nego sarno onaj. a drugi hairli. vrlo dobra i pobozna. Oni prastaju sada jedan drugomu. Oko bolesnoga bilo je puno svita. da mu prime duAne Po- . Ako je zena tesko oboIjela. ispije prihodnik po fildzan erne kafe. a u sestre bila robinjica. izagju stranei iz sobe. ali sarno prvi komsije i rnuzevi znanei i dobri prijatelji.- 228- mogao za cas umrijeti. Osirn njih dolazi k njoj njezina i rnuzeva muska i zellska rodbina. rogjaei. da se zena s muzem a zenska djeca 8 ocern halaliti.oprosti. "IlIaci brate!" K9. ustaje na odlazak.no veIi: "Halali brate!" a ovaj mu odgovara: "Raial ti bilo! Halali i ti meni". opominju ga posjetnici.

gledajuci strahotu. za eto se je srnijala. Za njim ne place ni otae ni majka. da ona za njim place. zubi mu erni i ostri ko ekseri. koji mn je novae dao. On nosi ernu tablu. niti iz sobe. ne smiJe vise niko u onu sobu. Dok hodze" deversere i mole tako zvanu smrtnu molitvu za pokojnika. preda njegov brat iIi najstariji sin hodz-i novae. pa odnesose. smrdi ko guba. koje iskat deversere. da je on umro. sto je drugi vidili nisu. kojn sam vidila. morali hi smrtnu molitvu iznova poceti i to toliko puta. runjav.-. Sav je narod plakao oko njegovih duseka. smije. na kojima mrtvi lezi i stanu iskat deverseriti. Ako ima vise hodza kod mrtvaea. . a za ovim sam se smijala. Kad on uzdahne. cupav. pa baei za v-rata. Kada su je metnuli u kljucalu vodu. jer sam vidila melece i svu lipotu Boziju". sjedne on s desne strane mrtvaca. prinesu mu ona dva diteta cvice. koliko puta pogrije§e. kada je cuo. sve mora da je tiho i mirno. ni staro ni mlado . a onaj. sarno je robinjica plakala i veliki figan cinila.ko J>io je velik hairsuz. Kad on dogje. pretvori se ona u bilu golubieu i rece gospodariei: . a nokti ko kantarske kuke.8ta Kada musliman umre.229 ~oli se strasan covjek. pa ga prikla. Sav se narod obveselio. Kroz onn rupu turi mu ernu ruku u prsa i izvadi iz njega nesto crno. Oni 8U mislili. sjedne jedan s 11jeva. ."Za prvim sam morala plakati gledajuci strahotu. sarno je ona eura vesela hila. On je bio say svita]. da mirise. da se hodze. 8 lijeve strane. eto ga je rahmetli za iskat odredio.. to jest oni se Bogu mole za pokojnika i dok se mole dohaeuju preko mrtvoga jedan drugomu kesu 8 noveima. nego je plakala od straha. uze iz jednoga bardaka ern noz. lapise ono. jer da se sarno i jedan pa i najmanje pomete. ali ona nije za njim zalila. a dvoje svitle dicice stoja uz njega i drze tablu od suhoga zlata u rukama. a za ovim se smijes?!" Ali robinjica ne htjede reci. Ako je samo jedan hodza. sto ih je za iskat odredio. a on se smije. a drugi s desna duseka. Dogjose drugi ko i onaj. a na njoj dva erna bardaka. Do jedno cetrdeset dana razboli se hairli brat i umre. ne pometu. pa Sestra njegova metaIa je robinjieu na sve muke govoreci: si toliko plakala i drekala za onim bratom. jer je vidila smrt njegovu.

pamet. doticllO 12. koja ga ceka. ~. . Ono. Prema tomu. Ako aofta idn kom~ n sprovod. a drugi s desne strane pokojnikovih duseka iIi onoga mjesta. kada se sa sprovoda vrate. da mu eto javi iIi da ga umoli.. godine ra~una djetinia.. nego tek onda. 'i ---~ . Isto tako· moze mrtvi javiti. ne bi Ii rou Bog po svojoj milosti grijehe oprostio. da se za njega Bogu moli. Oni sjednu ondajedan s lijeve. u(!e eIbami serif i kur'an jasin. da se oni za njega mole.. eto ga je pokojnik za iakat odredio aoftama. eto Bog od covjeka trazi. na kome 8U dueeei bili. Sto s' njegova obara dzamija. ide jedna polovica onoga Dovea. eto covjek nije klanjao u djetinjstvu i to muekarae do svoje 15. koji su dakle u milosti Bozijoj preminuli. Ako je bolestnik u bolesti odredio. Ato je sevep tomu. koji su u dzennetu. Bog ee mu teze oprostiti i za to treba dati softama i sirotinji iskata. . deversere hodze duIje iIi kraee7 ali nikada krace od po.. Muslimani vjeruju. Pa on lego na svoju srdzadu.. Da usnije. AI' na vrata "dobri u nlazio. Ako je covjek poslije 15. Pa da iAcb od dragog Allaha. koliki je iskat. da rou i aofte u sprovod dogju. Ljudima se mogu ukazati sarno dobri dusi. doticno do 12. Dervis pUll imenom je vikno. Da on klanja namaz istiharu. Bog lakse oprasta jer se do 15. Da se "dobri" mogu (!ovjeku u snu javiti.l 230- fl. tim je odmah zaspo. koje narod zove "dobri". Dobri dnsi jean oni ljudi.. a druga siromasima. Svm musliman dUZan je da klanja pet vakata na dan i ko toga ne hi ueinio. na kome je mrtvae lezRo. da Bog oprosti pokojniku akoje u svojoj bolesti iIi za zivota zanemario koji vakat klanjati.. godine zanemari~ koji vakat klanjati. sagrijesio bi proti Bogu. Neki ne deversere iskat nad mrtvim. a dulje od jedan i po sata. Kad je paAa klanjo iBtiharu. a zensko do 12.~ . dokazuje nam i narodna pjesma: Pasa jesti nijet ucinio. <Jim je lego. godine. a moze rnn dokazati i kakovu Breeu iIi nesreeu. pa si dobacuju iskat iz ruke u ruku preko onoga mjesta.. da se mrtvi moze covjeku u snu prikazati.

gdjegod otvorena. osobito prosti narod. Ko ne moze eijele avlije zastrti. a zao joj je bilo staru kucu rusiti. mindaril fena ila daril beka". to dobru ne sluti. stare knee. "Kad kome smrtni Cas kuene. Mujezin sa 'munare uci: "Iza dzae edzeluhum la jestehirune saaten vela jestakdimun. nego . sto ga ceka. stane kopati. "NoCas sam ti ~udan san usnila. ogradi jedan dio kraj kuee i zastre ga cilimima i carSafima. Kei veli materi: . Innogo do sanja drzi. koji do sanja mnogo ne drze. Ima dosta ljudi. "U snu sam se majko zacudila. niti rnu to izricno zabranjuje. nosila. Da. pa se moze sa sokaka iIi iz komsiluka u avIiju vidjeti. mila rnoja majko. pa joj veli: "Kceri moja. umotaju mrtvo tijelo pokojnikovo u carsaf..jednog mladog bega. pa vele: "San je klapnja. gdje joj je "dobri" rekao i nagje pun cup dukata i orlonda nase blagostanje". dopustelljem. Zakon ne nalaze IDuslimanu niti da vjeruje u sne. Ako je avlija.0 Boga mi. Ona je poslije smrti svoga muza stala graditi kueu.nare oglasio javljajuei smrt merhuma. 8amo treba znati. On mi je ovo pripovijedao: "Imao· sam tetku udovieu. razumije se sarno po sebi. Ona u prvi mah nije tomu vjerovala. a Bog je istina". U to se je enD i mujezin sa rnu. "Mogla bi mi mlada ti umrti". ali je nije mogla dovrsiti.- 231 - Imaosam u Banjaluei vrlodobrog prijatelja. Kada je to isto druge i trece noei usnila. i carSafe. Kada su hodze iskat izdeverserali i smrtnu molitvu proucili. sto koji san znaci. jer joj je ponestalo para. da se dobri mogu Bozjim emeroID. stupom. Njezina majka vjeruje u sne. Jedne noei javi joj se u snu "dobri" i rece joj. na kojem je umr'o i u earSafu ga iznesu u avliju i poloze na tabut. neka kopa pod lijevim direko~. nego covjek moze i sam usniti. koji je nikao iz dosta poznate i ugledne begovske porodice. pa ee naci para. covjeku u snu nkazati. prostre kogod na plotove iIi na rsspuklille u zidovima cilime. Ali ne sarno. ne produljuje se ni za jednu minutu. da se sa sokaka iIi iz komsiluka mrtvac vidjeti ne mole.

uzmu abdest. da mu posljednju pOCast iakaze. da mu tijelo bude sasvim eisto. safuna i pere obicno tri pu~ uzasepce. nego hodzinske zene. da Ii je ogradita cijela avlija iIi sarno neki dio. Boziji odabranik i nebi. on reaul. koji su kraj njega. pa mu je tijelo vrlo zaprljano.4 Kada je hodza mrtvaca ~isto' oprao. eist cefin. Prije. Iza kako je hodza uzeo abdest sebi i mrtvomu. habib. Ko je bogatiji plati dva mujezina i onda oni zajedno sa munare uee sallo. hodza ga polijeva. a onda ga pokrije carsafom do slabina. Aku bolestnik nije dugo bolovao. da ga naime do groba isprati i ponese. a ako je dugo bolovao. ne peru je hodze. da je neko umr'o i svaki ce uzdahnuti : "Allah rahmet eilesun ! "Pokoj mu dusi!". polijeva ga. kada ide eovjeku. Boziji 8vetac. polije cijelo tijelo mlakom vodom. "Slava ti Boziji poslani~e! Slava ti Boziji odabrani~e! Slava ti Boziji sve~e!" Ove rijeei namijenjene BU svecu Muhamedu jer je. gdje draga kune nevjernog dragoga. dugo i siroko. prostre ua druga llosila. hodzinic('~ . da se i sa drugih munara oglasi smrt pokojnikova. Neki se sakupljaju pred pokojnikovom kucom. na tenesir. dim koji pravovjerni musliman zacuje pijev mujezina. dok hodze mrtvoga okupaju i opreme. i eekaju. S6 232- mora umrijeti u isri ~a8't koji mu je odregjen. kada ide Bogu svomu?! Ako umre zena iIi djevojka. dobro ga nasafuna. 1m toga nastavlja: "Esselamu alejke ja resulalJah! E88elamu ja habiballah! Esselamu alejke ja nebijallah". Hodza i oni. nosila. kao tri do eetiri carsafa u jedno saSivena. uzme safuna. svuce ga do gola. kako se ne ce prati. da mogu mrtvo tijelo sasvim umotati. prema tornu. da mu pomognu. a na cefin polozi mrtvaca. polozi ga na tabut. koje su kod uzimanja abdesta propisane. Boliji poslanik. nego ce hodza pokojnika okupati. pa mu veli: . a ko moze. Cefin je veliko bijelo platno. da pregje 8 vremenitoga svijeta u vje~ni~.-- -----. Cefin se spominje u narodnoj pjesmi Secer Salih aga. a neki u avliji. a neki dade. safuna i pere pet do Best puta. a onda uzme hodza abdest mrtvomu i pri tomu moli mjesto njega i u ime njegovo molitve. jer ako se eovjek pere. zuri se ku6i pokojnikovoj. zna. a onda opere.

I f· . Ham pamuk mece hodza mrtvacu na dlanQve obiju ruku. umotaju stnpac na nosilima ozgora ahmedijom iIi turbanom. momak. ako je u opce ima. ·smije se sa ukopom pri~ekati. U abu zemze metne uvijek nesto eafurije. mnogo su sliena nasim llosilima. na celo i nos. kopaju ga u jutro. jedna vrsta vrIo mirisave smole. a ako je umr'o po noci. Kada je hodza poskropio pokojnika abu zemzetom. u kojima mrtvaee na grobIje nose.- 233- "Sad na tebi bijela k08uIja. koliko je za ukop potrebno. du Ii je pokojnik bio ozenjen. kad klanja. da ga vjetar ne otkrije i da &e golo tijelo ne vidi. Nosila imaju po cetiri rueice tako. ne ima ni fesa. da Bvoje mrtvace sto prije ukopaju. da mrtvaca mogu u isto vrijeme cetiri covjeka nositi. dok dobri ljudi ne sakupe toliko nov~a. Ham pamuk spominje se takogjer u narodnoj pjesmi: "U ruci ti sedefli tambura. kojima se covjek. koja mu skoro do glezanja seze. ne meeu na stupce ahmedije. ne moze opremiti i ukopati. U nekim rnjestima u Bosni i Hercegovini nacinjen je sprijeda na nosilima ~ kratak erno obojen drven stupac i po tomu stupcu mozes znati. Kada je hodza mrtvaca na cefin polozio. "A Butra ti bio e. Iza toga poskropi pokojnika abu zemzetom. ako je naime pokojnik bio tako siromaSan. zena iIi djevojka. Ako je umr'o ozenjen covjek. ako je bio momak. NosiIa. Sada otvore vrata na avliji iIi razgrnu zastore. koju hadzije takogjer sa Cabe donose. a ljudi podignu nosila i ponesu mrtvaca na groblje. nego sarno muski fes. u kojoj. okadi ga udom (vrsta mirisavog drveta sa Oahe) i ohuce ga u bijelu novu koBulju bez rukava.efin bio. zemlje dotice. mece na njega ham pamuk iIi kako bi mi rekli "vatu". jer je u muslimana u zakonu i obicaju. a ako je zena iIi djevojka. a cefin sveze nad glavom i nogama pokojnikovima. da nije ostavio bas nikakva imetka i ako ga njegova BVOjta. Ako je covjek umr'o prije podne. za tim na koljena i megju sve nozne prste Iijeve i desne noge~ dakle na sve dijelov~ tijela. "A sutra ti ham pamuk metali. Na dnu nosila su daske i 11a te daske poloze pokojnib jclr muslimani ne prave lijesova. je razmocena cafurija. kopaju ga poslije podne. Sarno u jednom slucaju. Iza toga umota ga u cefin.

Za to se komsije u Bosni vrlo paze i rijetko Be dogagja.mraze".roda cekajueil et . govorite tl majkom. I narodna uam pjesma kaze. i narice za njim i za to nastoje i zene. zadulbina. jer je to sevap. Lijepo je. da ljudi umiru. Mrtve ruke grliti ne mogu. rogjakinje i prijateljiee. tako ce se i u tlvima drugim. da dobro ne live. pa ih tjese i razgovaraju samo da ue placu. dolaze k njoj drfige i prijateljiee. pa ce Cesto. ni djeca. samrti. kuks. Nasi muslimaniosobito ljube komsije. pa govori: "erne oci. tjese ju i opominju da ne place. Ako je kojoj zeni umro muz. da Covjek pusti suzu za pokojnikom. da De naricu. kod Boga. .~------- . u bolesti. jer placem skode i sebi i mrtvomu kod Boga. dijete. jer ce im oni pm u nevolji pomoci. koliko sarno mogu. ne smije tu biti ni njegova zena. -=~~-~-----~-~-. ali uije lijepo ni dostojno. kako draga place za dragim: Ona kuka kano kukavica. Mrtva usta govorit ne mogu. htjela iIi nehtjela. kod vjeneanja. A privrce kano lastavica. ne placi Ismihan kaduno". sunnetenja i os. da vice. nego prvi rogjak ako je daleko. zaplakati. kvari rahmetlomu mertebe. Dok mrtvaca peru.) Bog naredio: Govorile hodze i badzije: "Mue'. Kao kod poroda.- 234- Imucniji muslimani rado daju novae za ukop. brat iii sestra. Muslimanima je zabranjeno plakati i uaricati za svojim milim i dragima jer je volja Bozija. jer je tak. komsije prvi naci. "Medna usta. Mrtve oci gledati ne mogu. jer: "Dok rod dogje. opremaju i kade. Za to ko place i narice. kod Boga. gledajte u majku. covjek bi poginuo . I majka place uad mrtvom kceri. "Bile ruke zagrIite majku. Komi!lija dakle vise vrijedi. jer "nema vecega zla odkomsinske Z8. a k njima dolaze komsinice hQdziniee. Ali je zensko srce vrln mekano. zasluge. hadziniee. i radosnim i Zalosnim zgodama. Oni su u haremu.

-

235-

Muzu ne ide u sprovod ni zena ni zenska djeca, nego sarno braca, "rogjaci i odrasli sinovi. Muz ide skoro uvijek zeni u sprovod, a neki, komu sree dopusti, ponese je nekoliko ko.-acaja.. Kada su mrtvaca opremili, metnn njego.vi ukueani na njega, kako vee Ito moze, kosulju, peskir iIi cevrrnu, a neki i bosealuk. Ko je bogat, metne osim toga veliku plavu iIi zelenu cohu, kao dar onomu hodzi, koji ce pokojnika ukopati. Ako je vise bodza, metnu na mrtvaea toliko cevrmi, peskira i bosealuka, koliko je hodza, da svakomu po jedan dopane. Prije nego ce mrtvaca iz avlije ponijeti, stane hodza kraj n~­ sila, a sakupIjeni narod iza hodze. Hodza i sav narod snjim isprnzi dlanove, dotakne se palcima resica na usima n znak, da sn mu dok moli, usi za Bve Bvjetske stvari glnhe i govori: "Allahu ekber!" Hodza to rekne prvi glasno, a say narod iza njega tiho, da se ni sapat ne cuje. Odmah iza toga spuste ruke i svezn ih na prsima, to jest svaki metne lijevu ruku na prsa, a desnom pribvati lijevu i stoja tSlko prignuvsi glave zemiji. Stojeci tako pronce u sebi tri kratke dove. Iza toga razvezu ruke, rasire dlanove, a ruke svinu u laktima i gledajuc u dlanove mole u sebi fatihu iIi elhami serif. Kada je hodla i say narod fatihu iIi elhami serif proucio, dignu otvorene dlanove prema celu i prevuku ih preko Iiea, brade .j prsiju u znak, da su molitvu svrsili. Kada su fatihu iIi elbami serif proucili, pristupe cetiri covjeka koji su nosilima najblizji, prihvate nosila za rucice, podignu merburna na ramena i ponesu ga prema groblju. Prvi idu oni, koji nose mrtvaca, a kraj njib i iza lljih ostali narod. Dok mejita nose, redom se mijenjaju, jer je vrlo korisno mrtvaca makar i malo do njegova kabnra, groba, ponijeti. Za svaki korak, eto covjek mrtvaca do groba ponese, dobiva on cetrdeset sevapa. U prijasnja vremena, dok 8U momci nosili percine, visio je mladicu percin niz tenesir, nosila, pa se je po tomu moglo znati, da nose neozenjenog Covjeka. Danas, kada vee tako malo momaka percine nosi, odrele hodla percin prije, nego ce mrtvaca okupati. To nije doduse zakonom propisano, ali ih rezn, jer narod vjeruje, da se zmije i dru~a g~~~~ .u percin krije i da pokojniku oci ispija: . "Draga se u zmiju utvorila,· "Oci pije, u percin se krije".

-

236-

Pred 8vakim grobljem lezi oveci kamen, isklesan U obliku pacetvorine, dug po prilici kao i covjek. Taj se kamen zove dzenaze kamen. Kada Ijudi donesu merhuma do dzenaze ka,mena, poloze ga sa n08ilima tako, da je lieern okrenut prema Meki. Hodza stane i opet kraj nosila i pokojnika i okrenuvsi se prema Meki, po~ne klanjati dzenaze-namaz. Sav narod Btoji u redovima iza bodze, pa i on 811jime zajedno moli. Prije nego Ce hodia dzenaze namaz poceti, veli i opet glasno: "AIIahu ekber", a say narod iz& njega tiho: "Allahu ekber!" u znak da namaz po~inje. Say narod moli sada (da ne navodim arapskoga originala) ovo: "Boze nas, mi Ti se klanjamo i slavirno Te, vjerujemo i svjedo~imo, da osim Tebe drngog Boga nema". Kada su tu dovu prou~ili, veli hod!a opet: "Allahu ekber", 1I znak, da pocinje nova dova, a to je salavat 8vecu Muhamedu. Kada su salavat svecu Muhamedu poslali, veli hodza i opet: "AIIahu ekber" i nova dova pocinje. Ta dova glasi: "Boze nas, oprosti grijebe Bvim zivim; mu~ku i zensku i onima, koji se nijesu ovdje nasIi, a oprosti i ovomu mejitu Bve njegove grijehe i obveseli ga 8vojom milosti". Iza toga predadu selam. Hodza i Say narod snjim pogleda najprije desDo i govori: "Esselamu aIejkiirn verabmetulab. - Bozija milost neka je svima mrtvima". Na to pogledaju lijevo i opet isto govore. Sve to rade i govore tiho i mirno i bez najmaujega stropota, da se upravo ~uditi moras. Sada prevuku otvorene dlanove preko ~eIa, lies, brade i prsiju i tim je dzenaze namaz dovrsen. Iza toga pritegnu jos jednom ruke u laktima i gIedajuc u dlanove pronce fatihu i elhami serif, a ollda se hodza okrene narodu i veli: "Ovaj je covjek (zena)biodobar?" Say narod veli "dobar" bio on za zivOt8~ kakav mu drago. Narod veli "dobar", jer je sevap kod Boga govoriti 0 mrtvima dobro. Bog ljubi one ljude, koji 0 pokojnieima dobro govore, koji ih do kabura prate, koji im dovu "prid dusu uce" i koji im od srea praAtaju. Ko zasuti pokojnikova zla djela, tome ce Bog i njegova zasutiti,· a ko mrtvima ne oprosti i ko ne zasuti njegovih zlih djela, tome ne ce ni Bog zasutiti njegovih, nego ce ih na strasnomu sudu svemu svijetu otkriti. Fatiha iIi elhami serif jedina je molitva, kod koje muslimani ne klanjaju, nego je stojec uce, ali i kod fatihe stoje u redovima kao kada klanjaju.

-

237-

Iza kako je narod merhumu halalio rekavsi javno, da je dobar, pristupe cetiri covjeka nosilima i ponesu mrtvaca do njegova kabura, groba. Grob je obicno dubok covjeku do pasa. Za sto bas do pasa - toga mi niko nije znao reeL Dva muskarca, koja su pokojniku najbliza, dakle sinovi, braea, !tricevici itd. sigju u kabur, a druga dvojica prime mrtvaca; jedan jednom rukom ispod pleca, a dr~gom preko prsa, a drugi ispod koljena i predadu ga u ruke onoj dvojiei u kaburu. Ona dvojica prihvate mrtvaca, spuste ga u kabur i poloze tal{o, da gleda lieem prema Meki. Iza toga razvezu rou cefin vise glave i nogu i redaju nad njim daske pocam od glave prema nogalJ!.a tako, da svaka daska jednim krajem bude na dnu groba, a drllgim da se prisloni iznad pokojnika, da zemIja na njega ne pada. Ako umre zena iIi djevojka, metnu je u tabut tako, da je, kada je budu u kabur spustali, ne moraju primiti za tijelo nego za tabut, jer kao sto muskarae ne smije primiti tugje zene i djevojke dok je ziva, isto se je tako ne smije taknuti ni kada je mrtva. .. I{ada su mrtvaca pokrili daskama, uzmu lopate, da ga zakopaju. Svaki baei po nekoliko lopata zemlje u grob, jer je i to sevap ..,,:,..> kod Boga. Prema tomu je dakle krivo misljenje nekih ljudi, da muslimani kopaju plitke grobove i da svoje mrtvace na sjedec zakapaju. Kada su mrtvaca zakopali, prouci hJdza i Rav narod snjim i opet fatihu iIi elhami serif. Iza toga odlazi narod kuci, a hodza ostane na talkinu. <Jim se svijet odmakne jedno 40 koraka od kabura, dolaze pokojniku suvald~ije iIi kako ih neki zovu 8urudzije, da ga suval ucine, to jest da ga pitaju, sto je na zemIji radio. Kada suvaldzije dolaze, pokojnik ozivi, ali ne zivotom, kojim je zivio na zemlji, nego je kao u nekom polusnu, ali ipak svjestan, da ce odgovarati za djela, sto ih je za zivota ucinio. Suvaldzije su dva Bozija meleca; jedan je Munkir, a drugi Nekir. Kada oni dogju, stave rahmetlomu prije svega ova pitanja: Ko ti je Bog? On veli: Bog mi je Allah. Sta ti je kibla? Kibla mi je Meka. Ko ti je pejgamber? Pcjgambel mi je Muhamed.

-

238-

Iza toga stavljaju 8uvaIdzije na rahmetloga, pokojnika i drnga pitanja, ali ato ga pitaju to ne zna niko, nego sarno onaj, koga oni pitaju. Dok suvaIdzije rahmetloga suval cine, Btoji hodza na talkinu kod njegova kabura i glasno rnu dovikuje, sto·.ce na prva tri pitanja odgovoriti. Ako je pokojnik bio pravi "Turcin", to jest, ako je bio dobar musliman i ako se je tacno drzao svoga zakona i po njemu zivio, on ce Bozijim emerom na sva pitanja dobro i lako odgovoriti, a ako je na sva vitanja dobro odgovorio, uzece suvaldzije dnsu njegovu, i odnijece je u dzennet. Iza kako sn BuvaIdzije odnijeli dnsu pravednikovu u dzennet, rasirl se njegov kabur, da mn tijelo u zemlji ne trpi, jer tjelesa pravednika ne ce do kijameta i strasnoga suda i8t~nuti. Ako pokojnik nije hio pravi "Turcin" i nije umro u milosti Bozijoj i pravoj vjeri Muhamedovoj, ne moze suvaldzijama odgovoriti kako treba, a oni onda prime dusu njegovu i haee je u dzehennem; u onaj kat, koji je prema svojim grijesima zasluzio. Kada su 8uvaldziie dusn nevaljana covjeka u dzehennem baeili, stisne se zemIja oko njegova tijela tako, da ga sasvim zdrobi i da mu "kost mimo kost proganja'''. Osim hodze moze i ko drugi na talkinu ostati, a osobito pokojnikov otae,. brat iIi ko drugi iz najbIize rodbine. Prema narodnoj pjesmi umrla je mlada sultanija. Kada su je u kabur ukopali, Ile doziva ona hodze, koji je na talkinu ostao, nego Bvoga oca, pa mn veli: "Ah moj habo, eare gospodine, ,~Eto meni teski suvaldzija, "Sad ce mene suval uciniti. Kada suvaIdzije dolaze, cuje se jeka, zemlja se trese, a mrtvi drhce od straha i brige, da Ii ce na Bva pit~D.ja valjano odgovoriti. Radi toga dovikuje hodza, koji je na talkinu ostao: "Korkma, korkma". "Ne boj se, ne boj se", da ga obodri i osokoli. To nam .8vjedoci i narodna pjesma: Stade jeka, erne zemije zveka, Dogjose joj mloge suvaldzije.

"Da mi tebe suval neinirno. prema tornu. sto "im ljudi na ovoj zemlji. prernda niko ne moze znati. Sultaniju u vatru bacis~. Sto je ko bio veci grijesnik. svojim molitvama mogu kod Boga mnogo pomoei i radi toga nalaze vjera muslimanima. da mrtvima rahmet pridaju i da im "prid dusu" dove nee. Za to joj kaiu suvaldzije: :. nego sarno neko vrijeme prema tomu.239 - Ali ne Ramo da narodna pjesma oplsuJe dolazak suvaldzija. To je istina dobro. da eovjek sarno klanja i da u citab gleda. koliko je ko 8vojim grijesima z&sluzio. pada u dublji kat dzehennema i trpi vece muke. Dzehennemska vrata otvorise. "Od komsinske 80fre pobignula. "Ja sam danas pet vakat' klanjala "I pet puta u citab gledala. koji rahmet "prid dusu mrtvima pridaje". Dobro je po nje ito. u cetvrtom bije mraz. "A mevluda ti nisi davala. sto oni po nauci 8voga zakona. Ali premda je diehennem strasan i premda dzehennemlije. nego nam kaze sto ce oni po prilici pokojnika pitati. grijesnici. "Sto s' sirote male napadala. u drugomu zegju.Od sirote glavu okrenula.. ne ostaju do vijeka u dzehennemu. sto se molitvama dobiva. Molitvama za pokojnike ne koriste ljudi samo mrtvima. U jednomu katu trpe grijesnici glad. u trecemu ih przi vatra. sto 8U na ovoj zemlji sagrijesili. ~. isto se tako dijeli i diehennem. vrIo se je uplasila. To nam svjedoee i svete . "A Boga yam mloge suvaldzije. za sto ce suvaldzije pokojnika suval ueiniti. Kada je mlada sultanija opazila suvaldzije. nego JOB vise sebi~ jer polovica onoga sevapa. . "U mahalu malo vatre dala. koji je na talkinu ostao. i dobra djela ~ini. trpe velike muke. a drugu polovicn dobiva onaj. ncgo treba da. ali nije dosta.~ "A Bog nas je tebi opremio. otpada na sve pokojnike zajedno. da se Bogu moli. utjesljivo je po nje. Kao sto se dzennet dijeli na vise katova. to jest. pa im stano po savjetu svoga oca. govoriti.

a narod ga ukopa. nego ito. Dr:ugoga dana u jutro. Jednoga dana dogju mu ucenici na ll&uk i uIDole ga. a on im rece: "Nijesam mogao. Kada su i cetrdeseti dan u jutro dosli. "Je l' t' obicno u mubarec zemlji.. "Jest obicno u mubarec zemIji.. koliko sevapa komu pripada. jer je onoga dana..Je Ii tebi erna zemlja teska. ali im on odgovori: "Djeeo moja." Iz ovoga vidimo ne sarno.. Sarno poloviea dopala je nama svima. . dogjite na moj kabur. ja sam ostario i oslabio.- 240- knjige: Bio neki vrlo star hodla i imao cetrdeset talebe. da ih prollci i talebi protumaci.. Uceniei ga upitaju. za sto im se nije do sada javio. Taj se je sevap raspisivao kroz ovo cetrdeset dana megju sve mrtve ovoga svijeta. Secer Salih aga. On je sa 8vojim ucenieima proucio skoro say citab. kraj ovoga harema prosao neki covjek. "Nisu meni simsir daske teske.. da izmegju pokojnika i ljudi na ovoj zemlji ima neka veza i da se mrtvi mogu zivima javiti i snjima govoriti. Ona mu veli: "Drago dite. "Je su Ii ti simsir daske teske. Ali kada ja umrem. "Je l' se zemlja u oci nasuIa?" A on joj iz groba odgovara : "A Boga mi moja mila majko... da dovrsi citab. sarno mu je pri kraju ostalo nekoliko listova. dogju uceniei na njegov kabur i stanu ga dozivati. da se znade. da je vrlo korisDo moliti se za po·kojnike.. pa ell vam protumaciti. kad su mene tikopali. ali odgovora nema pa nema. zacuju iz kabura glas svoga uciteIja. koji im stade citab dovrsivati. I narodna pjesma lijepo nam opisuje kako majka govori sa pokojnim sinom.. Doskora (~U umrijeti i za to ne mogu citaba douciti. "Nije meni erna zemIja teska. . sto jos u citabu stoji Jos istoga dana umre bodza. proucio elhami serif i poklonio ga mrtvima. . al im se hodza nije javio... a druga je 08tala njemu samomu. Tako su oni dolazili kroz punih trideset i devet dana. da· im sto dokazu iIi da ih za sto umole. ucenika.

jedno kraj drugoga ukopaju. Za to i preporuea. I j . ako zbog Uubavi umru. Ali narodna pjesma ide i dalje.r I - 241- . Kano Mujo oko zive Hate. da dvojc zaljubljenih. Tude njiha dvoje ukopali. I:. da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece i drvece i da se jedno oko drugog vije: Vise Muje zelena borika. da im barem u zemlji lakse bude: Naporedo mezar iskopali. nego sto vjera dopusta. Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara. Vise Hate rumena ruzica.. Metnuse im u bijele ruke. Borika se oko ruze vije. "Teske su mi moje drage suze. Kano Hata oko zivog Muje. pa nam pripovijeda. A ruZa se oko bora vije. . pa makar si i sami zivot uzeli.Nije mi se zemlja u oei nasula.

Na nozu je srce izvadio. sam sebi zivot oduzeo.- 242- Metnuse im crvene jahuke. sto se prije uopce nije deSavalo. a momak nozem: I on uze no~e okovaie. Prema haremskoj pjesmi djevojka se obicno ubija makazama.*) *) Zacudo je. osohito zaljuhljenih momaka i djevojaka. To je tim zacudnije. Kad se prenu nek se poigraju. sarno ne samoubice. Na kamzama bijele dzigere. i sto narod vjeruje. . da hi koji musliman. sto narodua haremska pjesma vise puta spominje samouhistva _. J2i kako se lako udario. Pa s' udari njima u srdasce. ako je bio pri svijesti. da ce Bog dzehenuemlijama s vremenom sve grijehe oprostiti i primiti u d!ennet sve.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful