t

I
I

!

ZIVOT I OBICf\JI

fl\USLlfI\AftA
1I

. BOjNI
I'lAPISAO

I HE.~CE.GOUINI

RNTuN HRNGI.

DR\JGO ZI'lATI'lO POVECAt<lO I ISPRAVLJEI'lO IZDf\I'lJE.

CIJENR· 4 KRlINE.

SARAJEVO
IlIlKLIIDII
DII~I~LII

II. KIIJONII.

·1907.

IY
'1

iJ

ZIVOT I OBICf\JI

u

BOSI'II I flEI={GEOOVll'I1.
NAPISAO

'I

RNTUN HRNGI.

DRUGO ZNATNO POVECANO I ISPRAVLJENO IZDANJE.

5I\ftRJEUO.
~AKLADA

DAt4IELA A. KAJONA.
1906.

predgovor II. i2;danju.
Prvo izdanje moga djela Zivot i obicaji muslimana u Bosni i Hercegovini vee je odavna raspacano. Jer mi neprestano stlzu nove narudzbe, priredio sam drugo, znatno poveeano i ispravljeno izdanje. Pri tome sam nastojao, da udov oljim i pravednim zahtjevima kritike. Tako n. pro rado priznajem, da je naslov' djela nesto preopsiran prema njegovom sadrzaju i da bi bolje bilo, kada bi glasio: Iz zivota i obieaja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nijesam opisao, niti sam u jednoj knjizi opisati mogao sve obicaje nasih muslimana. Nakladu drugoga izdanja povjerio sam vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona u Sarajevu. Kod sastavljanja ovoga djela bila mi je na urou jedino ta zelja,. da braeu preko Save, Dinare i Biokova upoznam s nasim muslimanima i njihovim obicajima. Ovo je upoznavanje tim nuznije, sto u nasim knjizevnim proizvodirna, pa i u dnevnoj stampi, jos uvijek. izbijaju znakovi nepoznavanja u tom podrucju. Sarno onda, ako se budemo poznavali, rnoei cerno. utrti puteve nasem megjusobnom pouzdanju i prijateljskom susretanju, a to je ono, za cim sam uvijek tezio. Ako dakle ova radnja doprinese i najmanje tome, da se upoznamo i da se megjusobno postujemo, bieu sretan i nikada ne cu. pozaliti truda, sto sam ga ulozio pisuei ovo djelo. Sto sam napisao, napisao sam na temelju vlastitih opazanja, a· donekle, osobito kod sibjan mekjteba i ruzdija, posluzio sam se nekim stvanma st.ampanim vee u "Skolskom Vjesniku", a dobro BU mi dosli i neki izvaci iz "Behara". OvQ~ sam ucinio za·to, da radnja. bude potpunija i jasnija, a prema tome citalackoj publici milija.

Na koncu hvala ravnateljstvu zemaljskog muzeja u Sarajevu, koje mi je uzajmilo vi§e kliseja, a hvala i vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona, koja nije zalila ni truda ni t~oska, da ovu knjigu sto ljepse opremi i tako je u svijet posalje. Sa raj e v 0, pocetkom mjeseca oktobra 1906.

Pisac.

Jedino govoreci 0 hadzijama i njihovom putovanju u Meku.~'-_. Pisuci ovu radnju. imao sam otseIe. Ja. da megju njima zivim i da obucavam njihovu omladinu. Hvala prijazllom do-· ceku tamosnjih vrlo uglednih begova Uzeirbegovica. Iz Maglaja premjesten u Livno. pa Bihac i Banjaluku. muslimana. Megju onima. opisao sam Oahu Bejtullah prems.i jednu staru katolikinju. te sam tamosnje musli-mane radi njihovog trijeznog zivota i radi njihove iskrenosti i postenja zavoIio. ni vidio nijesam. koji do onda. tako rekuc. Druzeei se snj~a­ i zalazeei u kuee njihove. Kada sam pred deset godina dosao kao uciteIj u ubavi MagIaj na Bosni. ja sam se za kratko vrijeme na taj novi svijet priucio. koji su mi za ovu radnju najvis~ gragje dali.--. koja kod hatmi. sve sam ih boIje upoznavao. pisao sam sarno ono. sto sam kroz ovo de-set godina iIi sam cuo i vidio. doaao sam u novi meni nepoznati svijet. iIi sto su mi stare nene i druge vjerodostojne osobe pripovijedale. da su nasi muslimani svnda jednaki. aginske. moram osobito istaknuti staru muslimanku Baranovicu u Bihaeu. da barem u gIavnim crtama opiaem njihov zivot i obicaje i da tu knjigu posve-tim njima i mojim zemljacima u Hrvatskoj. a kod asikovanja i prosnje posluzio sam se donekle sa radnjom mladoga bega Kulilloviea. jednako posteni i karakterni. kuja vraca i uroke skida. sunnetenja i vjencanja domacicama pomaze i jela kuha . sto ga izdaje jugoslavenska akademija u Zagrebu. koja zalazi u begovske. trgovacke a i sirotinjske knee. nasao sam.· opisu Edhema-Rize. koja .' Predgovor I. stampanom u "Zborniku za narodni zivot i obieaje juznih Slavena". izdanju. kao da sam medju njima nikao.

. ali se barem JOB do danas do njega doei ne moze. Od Djih sam saznao potankosti za djetiDstvo. ako se ovako slucajno ne otkrije. pisac.-. koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje eu.._. ako Bog da. izrazujem svoju iskrenu zahvalu. pak im ovim. Muhamed Hodzi6 dao mi je osim toga podatke za porod. . . asikovanje. Sto se vjerske strane ov~ radnje tice. cija imena iz stanovitih uzroka ovdje objelo. ..laniti ne mogu. Hvala i~ i od Boga p1a:6a! UBi hac u. koji BU tako sretni. hodze u Bihacu i B3:njaluci. pak 6e i propasti. kao siroce bez oca i majke dosla u jednu od prvih . kako je to CUO od svoje majke hodzinice u Posavini i drugih zena. Bog sami znade. mjeseca studenoga 1899. dali su mi najvise uputa moji dobri prijatelji... koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama. Osim njih mnogo su mi J?-a ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci. njegovih rodica. da imaju rodice.~- je sa osam godina.. nieah i smrt. sto skorije u Bvijet 'izdati. koliko narodnoga blaga lezi u bosanskim haremima.._----. Muhamed Hodzi6 i Selim Alic.begovskih ku6a u Banjaluci kao sluzavka i ondje svoj vijek provela.. Budi njemu i Ali6u jskrena hvala.

.-::.- fl·. ZIVOT.. -.- ....~.

"Turske mi vire". odrekose se mnogi Bosnjaci vjere svojih otaca i prigrlisc vjeru Muhamcdovu.f Wuslimani Bosne i Hercegovine starinom su Slaveni. nau~ili su ani jezik i obicaje ove zemlje i malo po malo izgubili svoj prvobitni i dobili nov. . cisto slavenski tip. Tako n. te su mu i dallas najvjernije pristasc.nas u Bosni i Hcrcegovini vrlo malo. W' *) Islam je arapska rijec. Ako se je sto vazna dogodilo. uglednije age i uceniji Ijudi govorili BU da su Bosnjaci i d~ govore hrvatski. pre nij~su oni Bve do najnovijeg doba.osti. niti jos danas znad-e sto je. a svoju vjeru tur· skom vjerom. Zenec naime kroz ceti~i stotine godina domace seeri. ako si Tur~in?" "Pomozi. pravo znaIi. kojom se nas musliman zaklinje. Isla. Poslijepada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godille 1-l63. ako_ si Turcin!". ako si Turcin ?". ako si Turcin!" Domovinska je cud u nasih muslimana i danas slabo razvijenR jer kod njih prevlagjuje vjerska strana. i za to se rado nazivaju Turcima. 'za razliku od domaeega bosanskoga muslimana. pita jedall drugoga: "Staje. ali masa n~roda niti je znala.usama. . ponajvise kao cinovnici. do okupacije. pod osmanlijsko gospodstvo. obrtnici iIi trgovci u ov~m zemljama nastanilt.nl*). Bezi. aka ko koga za savjet pita iIi sto mali. veli: "Sta en. koji BU se iza pada kraljevstva bosanskoga. koji su im je donijeli. Osim ovih muslimana ima u: ·Bosni i II crcegovini potomaka pravih Osmanlija. a znaci pouzdanje u Boga. Pravih Turkusa' ima da. Vjeru svoju usko spajaju B onima. "Govori. Te doseljenike i njihove nasljednike zove narod' Turk. koje BU narodll. pbirna je zakletva. sa Turcima.

kao i zemlja. stoljubiv i susretljiv kao i svi Slliveni uopee. le svilom. Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi. a go. a ponos mu najbolje odaje junacki hod. Kad Slaro bosansko begovskv odljelo. a na glavi mu je crvena kapica. Soko sjedi loveu na ruei. Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini. • .lovae opazi kakovu ptieu. Crna oka kano u hajduka.Ou se drii arapske posloviee." Nasi su muslimani veliki prijatelji lova i junackih igara. rumlma obraza. PoSten je i pouzdan. Tanka stass. bo. Lovom sa sokolovima bave se jos jedino plemicke obitelji Uzeirbegoviea u Maglaju na Bo~ni i Sirbegoviea i Smailbegovica u Tesnju.- 10- Bosanski musliman vecinom je visoka uzrasta. na koga se smije i moze pouzdati. u kojoj se je sve do danas odriao lov sa 80kolovima. A pleea mu sira od arsinll. skine galo lzvezeno srmali. On je ponosan.na prijatelja. vjeran mu je do posljednjega daha. koja kaze: "Isprllzita strjelica vise se ne vraea.elo: Ja kakav je Suljo barjaktare. u kojoj se je rodio i uzgojio. zlatnom i srebr. mu kapu s glave. pa bda su ih izvjezbali. Jeli stekao iskre. on je njeZaTl muz i izvrstan otae svoje obitelji. a on poleti nom Zicom. sirokih pleciju ijakih misiea. premda i to malo pomalo prestaje. Neprijatelja mrzi i tesko oprasta nanesenu mu uvredu. idu snjima u loy. bistar P9gled i visoko (I. Bosanski je musliman umjeren u jelu i picu.

udariee i na mnogo veeu pticu od scbc.-11- strJelovitom brzinom za njorn. Vee iza nekoliko nedjelja ide 011 ~njirn u loy i ne ce da ga ostavi. Osim . a nekada . Zacudo je kako brzo soko upozna svoga gosp'odara. trcke i ~ljuke. Osim manjihptica hvata soko prepelice. uhvuti je i donese svome gospodaru.

:. '!' . ~.. . ' t-.. lrl" .' f· ~-... { . . ..12 '.. ..

a. svojoj slobodici. Da su ipak neki prodali i da jo~ i danas prodaju svoja dobra i sele u Aziju~ uzrok je ponajvise spekulacija bezdusnih ljudi. mu soko na ramena sjeda. Siv. Bosanski suo muslimani agrikultaran narod. onako odano i sa uvjerenjem ljube' svoju vjeru. 9n to ravnodusno podnosi. da se tako u bescijen docepaju njegova dobra. jer on u sebi sadrzav~ sva svojstv. veli on: "Brz je kao soko. Prijatelj zove prijatelja. . ne sarno u narodnoj pjesmi. on ce ravnodusno podnijeti sve boli ovoga svijeta. NaB musliman uziva u svojoj kucici. Soko je muslimanu vrlo draga ptica. neprijatelja ovoga elementa. pa ako ustreba. koji su prostodusna ~ovjeka nagovotili da seli. On je znak srcanosti i hrabrosti. on ce za vjeru zrtvovuti say svoj imetak. Hoce Ii nas musliman da oznaci brzinu. a svoga dragoga sa 8okolom. od Boga sugjeno." Junak je ne sarno hrabar kao soko." U narodnoj piesmi 8oko je uz IastaVleu listonosa.Bvijctu dogagja. Pripelica jeste za sokola. On se uzda u dragoga Boga. psobito manje vrste ptica i sa akffiadzama. da mn je to dragi Bog za njegovo dobro vee unaprijed odrcdio. kao sto ju ljubi bosanski mrrsIiman. nego ima i oko sokolovo. velikoga Allaha. kopcima. bilo to dobro iIi zIo. on ce dati i zivot svoj za svetinje svoje. jer zna. On to cini sarno u velikoj nuzdi. pa dogodilo se. Iz kljuna mu listak knjigu hiti.- 13- sa sokolovima love nekj. On zivi i umire za BVOjU vjeru i nicim ga ne mozes toliko uvrijediti. sto mn dr'ago. sto Be u . isporegjuje hrabrosti sokola. Malo ima naroda u svijetu. Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom. . koju su mu pregji namrli i za to ne prodaje sv6je ocevine. koja treba da rijese valjana junaka. Hrabrost se junaka cesto. koji zaljuhljenima listove donosi: Beg Mustaj-beg ikindiju klanja. On je odan vjeri i tvrdo vjeruje. a junak junaka svojim sokolom. nego i u ~bicnom govoru. koji onako iskreno. i u skranjoj potrebi. I otac i majka vele sinu svomu: "Sokolicu moj. On silno ljubi onu grudu. Za Rizvana ovaka divojka. koliko povredom njegove vjere i vjerskih osjecaja. pak veli: . da je sve.

a nas mu Jlmsliman mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa. dn ne rekne. Ceir. Prema tomu on se i vlada. jer je uvjeren. koji su se u inteligenciju ubrajali. da je stvqren da zapovijcda.- 14- Bosanski je musliman vrlo ponosan. U istim kolima sjedilo je vise ljudi. a megju njima i jedan musliman iz Balljaluke. a o3tali da ga slusaju. sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna. MusJiman mrzi i prezire onoga. Neki od mlagjih putnika porjecka se sa kondukterom i opsujc mu Boga. koji psuje i ne moze da pojmi. ali sam rijetko kad (i to tek u najnovije doba) euo. a kad govori pazi. kako Bog gromom ne zgromi onoga. da bi i najprostiji musliman opsovao Boga iIi sveca. govori malo. . koji ga huli. Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama. pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran. Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar.

" Isto tako upitas Ii ga. a ti ga psujes. Ceif je "kada se uzneses u neko bezbrizno carstvo. da se je smirilo ne same t~jelo. naravno je. svi se tiho i ozbiljno razgovaraju.-15 nsta. Isto tako mogu oni uz lulu duhana iIi . a rijee fiU je sveta. makar mu to i tesko bilo. sto osim nasih muslimana valjada ni jedan narod na svijetu ne poznaje. ne zastaju i ne ogledavaju see Oni su i u -kahvi i na sijelima vrIo mirni i gdje se _ sastaju. odrzace obeeanje. oznaeuje . Jer' BU cVrsti u k~rakteru. Bas radi toga su se toIlko opirali svojim suIta~ima i bas radi toga su skoro sve reforme turskoe:a carstva u Bosni i Hercegovini na najveci otpor nailazile. To je sramota!" Zaista velika sramota. Ceif opet u sirem smislu jest -ono. nego Ii nmuju i za to su. ama bas nista ne misle. Ceif je nesto posebnoga. onako se mirno i rastaju. ni da kavu pijes iIi grizes cigar duhana. kako voda teee. ozbiljni.Dam ceif. da su konzervativci i da kao takovi mrze sve novot~rije. da gledaa nebo i da ga slavis. Ima Ii . A tek moral? Bosauski je musliman vrlo karakteran. nego i duh njegov. sIjive' iIi jabuke posmatrati let. tako imaju nasi muslimani svoj ceif. a i siromasak ce se rijetko zaboraviti. zamisljeni i kao zadubljeni u neku daleku. da sto ukrade. ne znajuci za cas ni da dises. I kao sfo Francuzi imaju svoj esprit. reci ce ti: "Nije mi bilo po ceifu" . pa kako su se mirno sa~tali. sto bismo mi rekli: "hoce mi se" iIi "drago mi je". Kada idu . Ako covjek nesta ucini.pa rriirna Rosna. za sto je to ueinio. Laz mrzi nada Bve.dobru cigaretu dane prosjediti iIi eitava poslije podneva u hladu granate kruske. Neki od njih mogu u tima mislima citave sate prosjediti na obali rij~ke i gledati. -gIedaju uvijek preda se. To je tako zvani ceif." Elem nesta sliena onoj talijanskoj: "Dolce far niente". a da s nikim ni rijeci progovorili nijesu. da se je covjek smirio. jer je to eovjeka nedostojno. Muslimani vise euvstvuju.em.put. kako ih vjetrovi po horizontu gonJaju. odgovorice rou: "Tako mi je bilo po ceifu. niti ne osjeCaju. koje ne taru brige za egzistenciju. Ali kolike Ii razlike izmegju ceifa i esprita?! I dok se pod espritom razumijeva nesto spretna. ptica i oblaeke. nema buke ni vike. poletnoga. a da pri tome nista. pa ga ko upit~. za sto nesto nije ueinio. pa je Ii ti sto obeeao. osobito stariji i imucniji. neopredijeljenu misao.

Oni. docim jaje vrijedi deset do dvadeset para .vee kako kada. Stare cetvorke zvali su dvajesticama iIi patakunima. marij~se. Bosanski muslimani i muslimanke vrse svoje vjerske dUZIlOSti najvecom tacnosti. Gros vrijedi u Bosni sesnaest. sto ih je od svojih pregji naslijedio! Konzervativnoj cudi nasih muslimana ima se pripisati ito. nije poznato ime i djela glasovitoga pobornika za bosan~ku slobodu. talirc. Oka ima jedan kilogram i 28 dekagrama iIi tacnije 1283 grama. a talir ima cetiri krune. a neke su jos i do danas. a u Hercegovini trideset beIera. ponosnoga plemica i junaka "Zmaja od Bosne". u Austro. a godine 1878. jer su imale stotinu para. premda je dekadicki sistem jos godine 1873. para u Bosni. Cvancika ima sesdeset i sest iIi sesdeset i osam helera. jaja. za tim na cvancike iIi plete. Oni jos i danas racunaju na grose. dug je dakle kao srednji ljudski korak. a u Hercegovini dvadcset helera. Cetiri helera zovu se jednim imenem marijas. ' sto se oni svi jos ni danas ne sluie metrickoni mjerom.. . Nas musliman ide pet puta na dan u svoju bo- . Oka kukuruza na primjer. Na oku ide ravno cetiri stotine dukata. dok nije krunska vrijednost uvedena. na celu bosanskih nezadovoljnib digao protiv svoga padisa~a. da oruzanom rukom obrani stari red. a sva~a litra ima po stotinu drama. I za novae sluzili su se oni Bve do najnovijega vremena.16 inteligentnijega muslimana. ViZlin vrijedi u Bosni dvadeset i cetiri. Husein . a tako zvane dvosekserke iIi dvogroske. Pa kako je u nas temeljna brojna jedinica kruna. a cetiri u Hercegovini. pare i akce. a. a duzine arsinima. koji se je godinc 1832. Arsin ima '75 centimetara. kO?lu . sultana M~hmuda II. mjere jos i danas tekucine i tezine okama. a psenice cetrdeset para. sijeno i drugo kojesta na pare. tako je u njih gros. i koji je tako skupo platio svoju Ijubav za .Ugarskoj monarhiji uveden. starim nazivima. Stotina oka zove se· tovar. vrijedi trideset i dvije. Veli se: "kupio je iIi prodao je ovo iIi ono." Dva helera imaju pet.i obieaje. a i krseanina u o-yim zemljama. pak je prema tomu svaki dukat tezak _po jedan dram.' osobito megju se. stoparicama. po tovara iIi strana.pedeset. sa okupacijom u Bosnu i Herccgovinu unesen. Oni prodaju JOB i danas zito. Oka se dijeli na cetiri litre..kapetana Gradaceviea. za -toliko i toliko stotina iIi hiljada grosa.zolote i vizline. zadrzali.

Dok muskarci mole u dzamijama: klanjaju njihove zene. a onda ee na pocinak. Kad sunce zagje. klanja 011 gdje ga stiglle doba za klanjanje.' no polazenje dzamija. u dva sata poslije zapada aunea. On to cini i u tugjoj zemlji. dotaknuo :fie je palcimn resiea nil usima u znak. Ako je na putu iIi ne moze da klanja u dzamiji. ni na desno.llla: osim u neke dane. U po dana klanja on podne. vee se moli dragomu Allahu. vaz. Dva sata prije zapada sunea ide opet u dZamiju i klanja ikindiju.adu. ne obazire se ni na lijevo. zabranje.. dok ne ispune prvi red pred mihra2 ... sabah. a na po se za ramazana. On prostre svoju serM. kada idu da cuju 5. seeri i sitnija djeca u kueama. iIi eilim. jer je zena.- 17- gomolju.. dZamiju. eim je koji musliman ll~llmljn u kasabl iii yarost u dzamiju uniSao. da je otsele gluh i slijep Zll svo svjetake stvari. da se ondje pomoli i pokloni Bogu svomu. koji uvijek uza se nosi. a oIlda stane pred mihrab: oltar. eim je zora zarudjela. makar ga I1eznalice i objesni stvorov'i radi toga i ismjehivali. klanja jaciju. propovijcd. klanja akSam. Do njega stane -drugi: pa tre(-i i cetvrti.. okrene se prema Meki i zaboraviv na sve svjetovne stvari. zove ga pijev mujezina na jutarnju molitvu..

: t puta. u jlcinrliju osam. Tek kada su se od dzamije poncsto uda~ ljili i rahmet "prid" dusu mrtvima proucili. u uHun 110t. mestvama. koru. U dzamiji vlada sveti mir i najveca tisina. Kada ce .dakle. Dzamijski hodza. svi se sagnu.. Prije i za vrijeme molitve niko ne govori. Jedan je red od drugoga tako udaljen. niko se ne smijc. imam iIi muftija. da jedan drugome kod klanjanja ne smeta. Za tim . a na po se age i begovi. u pllUI1l' d'set. da sc Bogu pomole. niti se ogledava. pa treei i cetvrti.' vilu. stariji jemenije iIi postole. izlaze vjernici iz dZamijc isto tako mirno kao sto BU i unisli. a u jaciju tri- . da sim pij va hoc1zina ko~ mihraba i mujczillova na mah. a mlagji kalose. koji su prostrti na podu dzamije.- 18 -- bom. onda kleknu i kleceei dotaknu se celom cilima. stanc sada pred vjernike i dova.ustanu i opet se sagnu i to u sabah cetiri. zapocne. 'itayu to vrij. koliko je vee vjernika u dzamiji. nose dvostrukc cipele. te sustanja haljina. zapocne razgovor. Bogatiji i odlicniji muslimani. Iza njih poreda se drugi red. ostavljaju gornje 1111(' • -: i . pojedinih' Dtamija \I se!lI uzdaha i puckanja Ijudskih zglobova llista cuti ne mozes.. U dzamiju ide musliman iii bosonog iIi u earapama iIi u mekailim cipelama. Na rijec hodze iIi koga drugoga. kojC pred vjcrnicima klanja. Kada se molitva svrsila. molitva.eme tnku je u {hnmiji tiho i mirno.

Pred d~mijom DvoriSte i ulnz u Begovu dZamiju u Sarajevu. uzima on abdest iIi avdest. Doge i ruke. vodovodima. Ako musIiman nema. -Radi toga. dok nijesu svoje moIitve svrsili. sto je strogo za· branjeno. Prije nego ce se nas musliman Bo~u pomoliti. vidi se SadrV'an iii vodovod za uzimanje avdesta. vrat. cesto iz velike daIjine iz vrela. a u mekanima ulaze u dzamiju.- 19- cipele pred vratima. to jest on si prema propisima svoje vjere pere obraz. dotakne se rukom zemlje. su i dzamije sagradjene ponajvise pokraj vreIa. iIi ako nema vreIa. da imaju uvijek dovoIjno vode za uzimanje abdesta. a ako je ne moze lIaci. dovode vodu sedrvanima. mora je potraziti. pa dok oni klanjaju da dogje u dzamiju i koji inovjerae u eipelama. pri ruci vode. da ih niSta rastresti ne moze. oni se ne ce okretati iIi mu sto reci. da cist dogje pred svoga Boga. U moIitvi su tako sabrani. iIi • . koja ljeti ne presuse. rijeka i potoka. usta.

Pa bas ta jednostavnost u dzamijama. j. pijeska. a vrijedi u nuzdi kao i mokri abdest. dosta visok izdubak . nema ni mimbera. kao da se pere i pri tom moli molitve. ni drugih nakita.aka je u pustinji. muftija iIi ko dr~gi. Kada je proucio hudbu i klanjao dzumaj. gdje hodza drzi narodu vaz. ·do iznad lakata. Po selima. U glavnom zidu. a isto tako i na bajram. koje imaju berat. gdje svakoga petka mole za halifu.suvi. jer je petak prvi i onajodlieniji dan u sedmici. Osim hudbe i dzumaja mogu i u manjim dzamijama ueiti t.. augusta i za lla8ega uzvisenoga vladara. pred narodom klanja. {)sim petka uee hudbu i klanjaju' ~znmaj sarno prvi dan velikoga i prvi dan kurbanskog bajrama. Kao u cijelom muslimanskom svijetu. podne. Sve dzamije pokazuju pravcem na istok. tako su i bosanske dzamije po vecim gradovima sagragjene po uzaru velieanstvene Aja Sofije u Carigradu. propovjed~onica. neke su od kamena. vrhovnu duhovnu glavu svih muslimana. dozvolu. trgovistima i manjim gradovima dzamije 8U IJlalene. klanjati sve vaktove. uske i okrugle munare iIi minareti. kor. uei hodzakod mimbera svakoga petka u podne hudbu i klanja dzumaj. gdje hodza.to je mihrab. sagjc s mimbera. Na dzamijama su visoke. U svim su dzamijama po zidovima lijepo ispisani stihovi iz kur'ana. od sultana. sve su ·okrenute prema Meki. Dzamije 8U izvana i iznutra vrlo jednostavlle. Osim dove. Na mene ne . .od drveta. tu istOlll uvigjas svoju nistetnost pred Velicallstvom Bozijim. To je tako zvani tejemmum. U dzamijama.- 20- . aksam i jaciju. molitve.. a inaee nema u njima" oi slika. na kome mujezin odgovara hodzi kod klanjanja. a neke i . a 18. nego vjernici. za :sultana. ikindiju. pobugjuje u dusi covjeejoj neki strah. kada uzima mokri abdest. ~imbera nema svaka dzamija n~go sarno -one. To jc . stane pred mihrab i klanja podne kao i u ostale dane. koje su propisane. propovijed. S lijeve strane "mihraba je kjurs iIi curs. imam. koje nemaju berata za hudbu i dzumaj. koji pripadaju manjim dzematima idu u petak u podue. naime sabah. koji je prema Meki okrenut ima uzak. u kojima se uc~ hudba i klanja dzumaj. u one dZamije. Na te munare uspinju se mujezini i pozivaju narod na molitvu. Na suprotnoj strani mihraba je mabfil. pa eini rukama znak preko lica i ruku. a s desne strane mimber. i onda onaj tihi Dlir za vrijeme molitve.evo say unutrasnji uamjestaj i ukras dzamija.

di dnevno do dvije stotine vjestih radilica. "Zanimljivo je pitanje".ci Bozijoj. jer ces na istoku naci u svakoj kuci. tako rado razgovaramo. vidi se i po tom. da je tkanje cilim~ pd svoj priliei preslo sa istoka. industrija je cHima vrlo lleznatna.m sebi odgovara i doI~zi do zakljucka. koji ne bi znao. I{oja si je prokrcila . smijemo i okrecemo. mi. Ali ne sarno <1a BU dzamije cilimima prostrte. salimo. nego ces i u privatnim kuCama nasih.kanja cilima u Bosnu? Je Ii se ona razvila iz primitivnih pocetaka tekRtilne vjestin. Uvidiv bosanska vlada. mislio. kada klanja. "Slldimo i po tom". Cilimi sto se i danas tku u IJosni. koji se 11.kojima BU zapovijedali Osmanlije: U onim zemljama. kao kucni obrt. otvorila je zemaljsku radionieu cilima u Sarajevu. sa islamom u Bosnu. veli isti pisac. Cijela je dzamija prostrta cilimima i serdzadama. sto je ta grana tekstilne industrijc jos i danas vrlo razvijena U onim zemljama. docim na zapadu imaju eilime Hamo bogatasi.. Tu tek opazam koliko srno lui krscani u poboznosti za nluslitnallima zao~tuli. crkvi. . a siroIDdne obicno do poloviee cilimima. Malo po malo razvila se je industrija cHima u cijeloj zemJji. pa i u Bosni. ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ciIima i da oi se tom granom tckstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privredc. pa i siromasnih muslimana naci lijepih i velikih 6ilima i bas ti eilimi ugodno se dojimlju stranea. veli neki pisac "odakle jedosla umjetnost t. pa i u skranje fukare cilime. Da je industrija cilima sa istoka presla u Bosnn. ni8tn me ne moze tako na pobosnost po~ ticati. sirotinja za nje ni nc. koji prvi put ulazi u musli. A z~ sto? Za to.put u Bosnu?" On sa. u· kojima nijesu Osmanlije vladali. tku se po uzoru istih istocnih tkanina. koje i u Bosni nalazimo. U toj radionici ro. da nas narod u ovim zemljama.zna. valja da prostre pustekiju iIi sel"dZadu i da se na njoj Bog-u moli. a od polovice hasurama. pa bi ~ovjek. a njezini proizvodi ne sarno da BU stekli lijep glas u zemlji. Inanskll kueu iIi bogomolju. jer svaki musliman iIi muslimanka. .nego JOB vise u inozemstvu.da je tti grana tekstilne industrije presla od Osmanlija. u ku. "da su cilimi presli sa islamom u Bosnu. da joj je sijelo ' u Bosni~ a ne 11a istoku. . koju nalazimo \1 ~vih Slavena. iIi je ona usIa putem tugje kulture.. kao taj mir za vrijeme molitve.e.21 Inoze nista tako djelovati.

22 .

a na po se u Sarajevu. . . iza kako je' kod Budackoga godine 1592. lato taka.'i. a Dragoje u Dragom blatu i tako. To su grobnice. U veeim mjc"stima i~a kraj: glavne" dzamije .To je visQk. Ferhadiju sagradio je bosanski pasa Fcrhad '. koji obieno a la turca pokazuje dobe dana i Doci. sahat kula. eetv'ero~ uglat toranj. :Narodna pjesma ·osniva se vise Da istini. da ce ih za tri dana pogubitL . a njegov sin Engelsberg dopade ropstv~". Iz te nevolje ipasi ih sam Rade. 0 sagragjenju Ferhadije u Banjaluci · na primjer. Pavao" pane u Pavlovcu. onih liair-sahibija. zatvori Radu i njegove neimare na munaru i rece im. Kako nas narod ima vrlo bujnu fantaziju. svi · cerna poginuti. ima ne sarno priea. majstor 'basu. koji su t~j ukopani. a na njemu sat. Ivan ~ Ivanjskoj. na istoriji. da Ii bi mu mogao jos ljepsu dzamiju llamjestiti. mausoleji.i pogibe sam ·Auersperg. izvoze i u inozem. su ta mjesta po njima dobila svoja 'imena. rece svojim drugovima: "Sto cerna sada braco? Ako se ne spasimo. nego i pjesma. dobrocinitelja. Kad to cuje Ferhad pasa~ vrlo se razljuti. koji su dzamije sagradili. . Tu pane. sleti Rade sa niunare. Beeu i Bruselju. . Narodna priea lijepo popunjuje pjesmu pa veli: Kada je dzamija bila gotova. Kad hi treeega dana u zoru. . FraDcusku i Englezku. U tim turbetima mol~ softa j hodze svakoga petka za one. Cilime izra· djene u bosansko-hercegovackoj radionici cilima. " . plati veliku otkupninu i s tOln otkupninom sagradi ·Ferhad pasa dzamiju. pre. kada hi mu bolje platio.da bi. ima on price i 0 postanku veeih i ljepsih dzamija.pasa. B~njaluci i Mo'starn su zidana turbeta. stvorio je price 0 postanku skoro svih sela i gradova.stvo. da spasi sina. potukao austrijsku ·vojsku pod vodstvom generala Auersperga. Na munari naime ostalo je JOB ne~o lipove gragje i on nacini od nje krila sebi °i svojim drugovima. pitao je Ferhad paBa neimara. koja se po njemu prozva Ferhadija.- 23- .Kad to cuje majstor basa Rade. dok je priea nikla u bistroj glavi nasega muslimana. slomi si rebro i odatle selu hne Rebrovac. a na po se u Njernacku. gdje su svojom · lijepom izradom i ~olidnorn gragjom na glasu. U toj bit~.: a osobito "na izlozbama u Budimpesti. Radu.. Simun 'U Simieu.' leti preko V rbasa i doleti do sela Rebrovca. Rade mu odgovori. Mati njegova. ne znade svjetovati." Svi neimari nikom ponikose i niko ga. Kraj vecih dza:mija.

ij~)... Eva.Jiman Tjf'raje D jedD'~? Bop. jf' .. oi rukeo. Prvi Jjudi zvali ..na njima. Treei je Izra~ koji daje vjetrove" a i'etTrti Azrai)._~T. Xa..~u je maslimal.. uvijek nadodatl: Alejhl selam..d. Pa je baca niz visoku kolu.ili m~i:ma:. Iblis.. Drugi je melee llika~ koji BoZijom voljom dajf~ kj~. jer je Tjn'a i (:. lIeleei ~nvaju oovjeka i braille ga od 8Vakoga zla. Ne slomila ni noge.. lIum. je stvorio eovjeka od zemlje i odahnno mu flf~mrlu duiu.i~ apIivaIa fJ8 mi~Jjenje. Ali 8vaki put doeekali su je njezini meleci IUl svoje ruke i II iHta joj 8C nijc dogodilo.)ostYil. ncgo i u zle duhovc iIi iej tane. biiy TeIik. cia vidi je Ii kriva iii nije: Uze Tidio za bijelu rnku. kako je otac nevino optuZenu seer tri puta niz ku!u bae~o.~~a oarr~ D (.. BtJl. drvf~a iii kamen~ da Be narod ~eoYa od id(alopok]... zapovjedio je melecima.O najg. :?-l- i '-' Tjeri ha. IJe Adem pejg-amber alejhi selam·J Adam i hazrf~j Ilavv8. ~od ce *) Kada n8~ musUman SpOJDene iDle hilo kOia pejgambena. Zenu je stvorio od mtdeva rebra i za to mora lena biti p'ndutna i podlozna svome moin. Narodna haremska pjesma pripovijecLl.... k!.-g: je stYoriQ n~: i zemlj~ ~J'f~f~~ mjf~ i zvijezde i iR"'e~ ~""i.ji j~ jl:darl i jedifJm-eo. da im se poklone i da ih priznaju za sebi ravna Bolija Htvorenja. re~i ce: Alejhi selatu veselam...g:a dijela .nom! a drug) na ]jjevom rameoo.~ .{Jvjek ima dva meleCa. njegova zIa djela. Onaj Da desnom rdDlenu piSe ojegova d/. &.Ja J. (Jo je smo sve svete knjige ~ neba na zemlju i da'. M'~"ra. k. ih pejgamberima. samo to De htjede u~initi poglavica meleea.... 8vaki (~. . Hatidzu su meleci ~uvali. dB mu time oda Rvoje najvece po~tovanje.rim'.. koji "rima JjudAke duAe~ kad oovjek UDlre. Kada je Bog stvorif' prve ljnde.Jvl".rim zemljama_ lIa.tZije zadranjeno slikati ~Iike i pnviri kip)Te od data. JDiIt~nlaD i mi:. Ali DC sarno da DaS musliman vjeruje u dobre.:.eb~ glavar frun(2 i mj~~~. Osiro Ijudi sn-orio je Bog m"/~(. jedlno k&da spornene ime najve6ep. Botijelljublmca 1 poslanlku Muhamed pejgambera.p~•.~.brs 1 a onaj na lijevom. Svi 8U meleci Boga posluSali i ljudima se poklonili. mek-l~ angje~ a oajveei so megju njima Di. On rece: "Kako Ce Be t-u J~j..-ji Pl\~uje­ 4Ij"ja Ijudi~ t~ ib J~Dje iIi kazoi.. jedan mn sjedi os de:..

a najkasnje dosao je najveci pejgamber Muhamed alejhi selatu veselam. kada ee i kako ce umrijeti. . nego su se einila nasilja i bezakonja s jedne i s druge strane. onomu. jer je uvjeren. trideset. Ona ga uei ito.- 25- svjetlo pokloniti zemlji!?" Radi toga proklec. do okupacije. strasnoga suda. da rou jc vee unaprijeg sugjeno. koliko sarno moze. Iza ovih dolaze Musa pejgamber R. da ce iznijeti glavu i iz kise nepri jateljskih taneta. da se odreknu vjere svojih otaca. da islam trazi od svojih prietasa ljubav i snosljivost naspram . koji dolaze na zemlju i }lagovaraju ljude Da zlo. i za to ide on vesela srea u boj i bori se zamjerlloln hrabrosti. s. kao sto BU ratovi na bojnom polju. Abraham. i dobio knjigu zebur. uvjerice se. Iskreno. a najveci su Adem pejgamber "a. da jc u Bozijim rukama. gdje ce. Vjeru dao je Bog Ijudima po svojim pejgambcrima. s najvecim llvjerenjem odani svojoj -vjeri. nikada nijesi bio sjeguran za zivot. s. koji je takogjer primio deset suhufa. on je donio pravu vjeru i zakon od Boga na ovaj svijet. koje je Bog pravovjernima obecao. tevrat. Mi smo istina naueni da vjerujemo. jb Bog Ibli:. koji je dabio knjigu kur'an. Poslije lljega dosao je Davud pejgamber a. ko pogine u boju za svetinje svoje. David. Osim toga obe<:aje vjera dzennet. komu je Bog po melecu Dzebrailu poslao knjigu zakona. djavoli. postenje i imanje. Isus Krist. a ako nije. pa jer ovi nijesu htjeli. s. raj. da je islam netoletantan. evan-" gjelje. Ta su djeca sejtani.. Svaki je musliman duzan da siri svoju vjeru lnegju inovjereima.. ako mu je sugjeno poginuti.a i dodao mu mnogo djece. neprestani potujni vjerski rat i mrznja izmegju krscana i muslimans. Nije t~ bio rat. nastojali su nasi mualimani. s. Mi ipak ne smijemo misliti. Tako je dakle po Iblisu i njegovoj djeci Bve zlo d08Io na ovaj svijet. ali ko bolje prouei zakone te vjeroispovjesti. da i krscani u Bosni i Hereegovini prigrle islam. i u rajn tlzivati sve slasti. lsa pejgaJ!lber a. s. U svemu ilna sto dvadeset i eetiri hiljade pejgambera.. i dn ce. Mojsija. Poslije njega ne ce biti pejgambera do kijameta.. s. dabio je knjigu indZil. kornu je melee Dzebrail snio deset zapovijedi Bozijih iIi suhufa: Drugi je Ibrahim pejgarnbcr a.Sit pejganlber R. u svemu dakle stotinu suhufa. trajao je u ovim zemijama sve do najnovijega doba. Muhamed je pravi posianik i ljubimac Boziji. da je tome bio islam kriv..

te im davali. nego i istorija. uee nas ne sarno mnogi kitabi.: odakle tolika progonstva krseana '\e u ovim . koji Sil i u drzavi i na dvoru zauzimali vrlo vazan polozaj. . uki°nuo je te zna~ove. te cisto vjerske muslimanske ueevne zavode. i toga je biIo. zar bi to dozvoljavao?! . koji:je '''bio ne sarno valjan vladar.zemljama prije Qkupac(je?! Istina. nego mudroscu~ lijepim savjetima i blagom polemikom.i svoja. Bagdadski kalif Mutevekil Aallah Abbasovic ~~aveo je bio u svojoj drzavi za nemuslimane posebne znakove u odijeiu.rcvllovanju za Syoju vjeru iIi zhog licne koristi silu upotrebljavali . knjige . ali tome nije bio kr~v islam.i syoje istovjernike na rnrznju protiv krsCalla poticali.26sljedbenika drugih vieroispovijesti. Najslavniji bagdadski kalif Harum Erresid imao je krscanina za svoga . Sto vi~f+r inla dosta slucajcva. da u njima poducavaju u. vise jevrejskih hramova i krseallskih (orkvi. koji Stl u svome prevelikom . socijalnim n~ukama. . ustanova i za to ga je odbacila i osudila ne sarno ulema. nego su bili krivi pojedinci. nego i inteligentniji muslimani svjetovnjaci. Osim toga sagradio je on u SVOID glavno:r:n gradu .vjerskog rtldrzaja. islam u istinu tako tolerantan. Krseani su ~':opet. Sve je to . kako to neki ~apadnjaci uce. ali ako je. da Ii je 'doticni musliman iIi ne. nego i vrIo dobar muslimanski teolog. De ognjem i ma~em. eim je sjeo na prestolje Ebu Dzafer Mansuri. . Ovaj postupak bio je protiv: ~~rijatskih . yjere. Da je dakle isla~ netolerantan.-. da im ···reorganizuju mejtefe. da svijet zove u vjeru i na pravi put ne sHorn.'Ali pogjimo dalje.gIavnog lijecnika. i bas radi te nauke. '1 zbilja. Sam Bog zapovjeda muslimanima po svom najvecem poslaniku Muhamed pejgamberu. da budu prema" svakom covjeku bez razlike snosljivi i uetivi.ne sarno da je u turskom carstvu. a nijesu se Ztl to morali odrec. vise mu'slimansko svecenstvo. . vezira i drugih vecih cinovnika krscanske i jevrejske vjeroispovijesti.sebi tolerantan naspram drugih vjeroispo. a sudio je po serijatu svima jednako. da su lnuslimani uzinlali krscane. da se razlikuju od muslimana. reci ce moguce kogod. nego i u Bosni bilo vise pasa. kako znamo. ne pitajuc. muslimallima vracali silo za ognjilo i tako se je danomice sirio jaz i rnrznja izmegju jednih i drugih. . vijesti. Da je "islam sam po .lijepo. Serijat zapovjeda muslimanima.

Unutraanjost Begove cltamlje. .

Dogjosmo do Sturbe. Kad rou rekoslllo. : Za to su si opet najvise zasluga stekli nasi franjevci.ka korjenika. krsan. tc 2lnamo daje jedna vjerska sljedba upravo bijesno zatirala drugu premdn . Godinc 1890.. a to za to. euprije onda nije jos bilo.a sad ovdjn i4ad ondje. i sami hvatali kubure i i handzara. Te godine sluzio je casni i daleko poznati. te je hilo omanjih e. . j~su oni bili mirni.arkanja i OSObllih zadjevic. Isao ja za turske vlade. te da su sk. izvadim ja kuburu iza pasa .- 27- Takovih pojava nalazimo megjutim i megju salnim krscanima. nego su se. dok su opet kod . po kome katoliei smiju ispovijedati svoju ~jeru.ovik. gdje smo bili.oro sve sporov:e znali lijepim nucinom izravnati. reci ~e nam nasmijav se: "Pozn~ ja njega.uva se jos i dallas u arhivu fojnickoga ~amostana. bas prava hcrcegovae. nije se U ovim zernljama sve do najnovijeg vremena nlogao uvesti potpun red i mil".vee pokojni starina.da tebi drugi cine. pravi je ono c. sIuzio saln kao upravitelj u narodnoj osnovnoj . ne cini ni ti drugima! " Ka~olike suX~~si muslimani rijetko kada prog9ni1i. Vee prve godine iza pada bosanskoga kraljevstva 1463. Oni su znali lijepilll rijeeima .to 6urie zlatnu misu. slobodni list.sve imaju za glavni prineip one uzvisene rijeci nasega Sp~sitelja: "Ljubite se megju sobom!" i "Sto ne hi rado.sultana.: danas . Pratar zajasi s konjem u riku. ako je trebalo. a· tek oko? <?ko je sarno govorilo~ kakav je to bio jUllak u mladosti svojoj. Brei ~u mu sezali do ramella. jcr kraj svih nastojanja turskih oblasti i odlicnih aga i begova. fra Angjeo Zvizdovie od sultana !tlahmuda II. a on iz Livna u Prolog. pasa i vezira znali isposlovati mnoge povlastice i polaksiee za katolike.skoli u LivIlU. . ti jcdini cuvari katolieizma u ovim zemljama.svoje vjernike odvraeati od nasilja i krvolostva. te ~u rijetko silu silom uzvracali. Taj slobodni list r. fra A~. Poslijo podne isao sam s jednim prijateljcIll kuei Putem sretnemo nek~ga uglednoga agu. pa premda je bura pirila. Bio je to covjek golem. iz Prologa u Livno. a jos kao starae bio je ravan kao jela. Ali ne sarno da su nasi franjevei hili posredniei iznlegju nlU-slimana i katolika.fa obrane sehe i svoje stado od pojedinih napadaja. da co priko vode. -j~molio je gvardijan fojnicki. upustismo se snjinl U ·razgo~or. a kad je hio na srid rike.

koji zive po propisima svoje vjere. Prata~ ode prema Prologu. pa sto god si covjek zazeIi. da je 81m . a ja llatiram kOllja ua vodu. a ostrija od Aablje. a onda ode. glad i zegj. da nije prije smrti tobe dOBRo. a osobito. Dzennet se dijeli u sedam katova. Kuee Btl u dzennetu od suhoga zIata i srebra. Najveci je grijeh laz. Bio nakle neko i najveci grjesnik. Ta je cuprija duga hiljadu godinc IjudRkoga hoda uz brdo. Cuprija je tanja od dlakc. da je u dzehennemu. Vrlo je utjesljivo po muslimane sto ih vjera. di se kuckin sine ni ne ogleda za mnom. cujem. dok ne okaje svoje grijehe. Pravednici preci ce tu cupriju vrlo la-ko i za Cas. Premda nasi muslimani dobro znadu. ne panu u dzehennem.ise manjih rijeka. taj ne ce nikada ozedniti. kragja. jer ce uskrsnuti s tijelom i duBom. a koji su sagrijesili. On sjasi." Muslimani. koji je tobe dOBao. mora preci preko sirat-cuprije. a grjesnici tesko. a na po se veliku vrucinu. ou ce se spasiti kada pretrpi zasluzenu kaznu. di pratar vice: "Sjasi Turcine!" Okrenem se ja. ama mi je zao JOB i danas. Tako je i on mene pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. te ce svakom onom muslimanu i muslimanki. uci. a preko njega te~e jedna velika i v. Kad sanl bio u srid vode. U dze· hennemu trpe oni svakojake muke. prije iIi kasnje. Dzennet je ogromna prekrasna basea puna svakojaka voca. Pravednici uzivaee u raju dusevno i tjelesno. da ce Bog 11a drugome svijetu dobre nagraditi. ne smiju oni ipak ni za koga.... doci ce u visi kat dzenneta. Sto je ko pravedniji na ovoj zemlji. reci. a ja: "Uzjasi pope!" Tako ga pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. doci ce u d~ehellnem. Ali ni za onoga. dok napokon. z~mu. hiljadu godina niz brdo i hiljadu godina u ravnici. psovanje i klevetanje. a zle kazniti. da ni jedan ne ce do vijcka ostati u dzehennemu. jer Bog ne sarno da je pravedan. Ko se iz tih rijeka vode napije. koji se je prije smrti za svoja zla djela pokajao. ako si Iazi iIi klevetom svomu bliznjemu naskodio. to ce mu se ispuniti. grijehe mu oprostiti i u dzennet ga primiti. nije Dli zao. smilovatj. za koga bi se po njegovim zlim djelima moglo misliti. Kad covjek umre. nego je i blag i milosrdan. sto me je sjahivo i uzjahivo. doci ce poslije smrti u dzennet. ne smije se reci.. nego sarno dotle. Beli. pakao. a on naperio kuburu u me. raj.2B -pa poviknenl: ~Sjasi pope!".

~ (. nogo i u isti dan. pa posto ramazan pada svake godille deset dana prije. Prema tomu moze ramazam biti u -proljecu. Ti si uvijek Bog milosrdni i blagi~" Vjera zabranjuje muslimanu.a trgoveima. veli: "ani. naravno je. ne~~ sto je prosl~ godine bio. da ne smiju za svoju robn ~ise od deset proeellata eistoga cara. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine. O Muslimani imaju i nekoliko blagdana. jer Ibrahim pcjgamb~r a. koliko jc ubolesti zanemario. Ako inl ooprostis. te moze u svako doba jesti sva jela i piti sva pica. Ko hotice prokrsi sarno jedan put post. oni su ipak tvoji robovi. jeseni i zimi.u. Bve vjerske nauke muslimanske vjeroispovijesti sadrzane su u kur'an. u koji je prije trideset i sest godina pao. 11 ~lijede..29 - dzehellnemU. pa bolestnik ozdravi. ljeti. koje je Bog po melecu Dzebrailu predao M. s. cijeli ramazau ne smiju pravovjerni od rane zore.· Isto tako oprostcn' jc od posta i onaj. sva~i slijedeci ramazan pocinje deset dana prije. jer mn vi~e ne vrijedi. Bve ostale knjige vjerskoga sadrwja zovu se kitabi. Kroz. uzimati. ako im Ti dosudis kaznu. rna i u najmanjoj kolicini smesti i pomutiti pamet. koje mn moze. ali ako Bog da'de. d. mora poslije rsn13zana onoliko napostiti. a naredio ga je saril Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha.uhamed pejgamberu. a siromasniji kravljim i ovcijim lojem. spuzeve i t. a najveci su ramazallbajram. . neka ne posti. Kur'an je mnslimansko sveto pismo.. s. Za to odlicniji zacinjaju jela maslom. dobitka. Isto tako zabranjuje mn piti alkoholno i svako pice. to jest od mlagjaka do mlagjaka. veli i za velike grjesnike: "Boze. Kako naAi muslimani imaju mjesecnu godinu sa 360 dana. Ramazan je mjesec posta i lllolitve. ni piti. koja rou nijesu inace zakonom zabranjena. Musliman osim ramazana nema posta. Osim toga ne smiju oni jesti i neka jela kao krmetinu. a traje uvijek trideset dana. ni pusiti. 8udiCe milosrdni Bog!" a Isa pejgamber a. . nego sto je prosli bio. pa do kasne veceri. musli'mana najveci simbol i pejgamber ljubavi. koji krse i ne slusaju moiih zapovijedi. 3 -. koji je i kod. Post se smije prekrsiti sarno u teskoj bol~sti. a onima. niti sta jesti. da novae ua kamate pozajmljuje. od izlaska sunca. koji me moji su. da ce za trideset i sest godina pasti ne sarno u isto doba godine. kurban-bajram i mevlud.

a cetrdesetom ajetu. a moze dati. duzan je da podtipire sirotinju u svako doba. stoji napisano: nI{lanjajte namaz. Dzebela u Jemen. molite se. da ne ce biti s gorega. Pristanu Ii na to~ onda ih pouci dalje. Ako poslusaju. onda ih pouci dalje. da daju zeeat od imanja. veli mu. i dajite zecat!" Kada je Muhanled pejgamber a. koji daje zeeat grijesi oprastaju. a poslije ovoga zivota. poglavlju. koliko hi mogao dati. nije mu post sahi. B. i magfireta. da je jedan Bog i da sam ja ~ziji poslanik. sto ga je te godine prodao. samohranih zena i uboge sirocadi. sto ga je te godine zasIuzio i cctrdesctu oku zita. da megju sirotinju podijel. -Ko ne daje zecata. Jedne lloci izgorje mn magaza. da nagj. da im je naredio. poslao svoga ucenika Muaza ibni. cetrdeseti gros od svega novea. s. izobilja. imace vee na ovoj zemlji) bericeta. ne vrijedi kod Boga i toga co te godine sjegurno neko zlo snaci. da je davanje zecata iza IIJolitve prva i najglavnija zapovijed Bozija. koji je postec tako oslabio. poveeanje. jer se onome. kur'ana. a osim toga i onaj. a osobito za ramazana. ducan. da muslimani i muslimanke daju zeeat. a znaci rastenje. koje se uzima od bogataSa i dijeli siromasima. primice zasluzenu plaeu na drugome svijetu. blagoslova. To se zove zeeat. da se mora omrsiti. sto sam' ga u Banjaluci dozivio. koju mora svaki imucniji musliman i muslimanka savjesno ispunjavati.. ." Prema ovorne vidimo. da je Bog pro}>isao na dan pet vakata. Ja sam ga ZaIio. Svaki muslirnan. Sam Bog zapovijeda.: "Pozovi ih u vjeru da priznaju. iIi koji je u ratu za svoju vjeru i domovil1u. a osim toga pobrinuo 8e ie za egsisteneiju IJudi nespo~obnih za rad. Zecat je arapska rijec. Ko daje zeeat kako to Bog zapovijeda. a poslije ovoga zivota. v. da umanji razliku izmegju odvise bogatih i odvise siromasnih ljudi. Mislim. Bio' je to neki Salih efr.e rajsko naselje u dzennetu.- 30- koji mora po svijetu putovati. ako hoee. U ramazanu duzan je on. redku. to jest. OVOID zapovijedi nastojao je Muhamed pejgamber. U drugoj suri. iIi ne daje onoIjko. da mu bude dobro n& zemlji. s kojim sam se dobro pazio i vrlo rado razgovarao. ako ovdje navedem slueaj. da nauca vjeru. ako sarno moze. Osim toga znaci i ciscenje. i malo se je sto spasiti dal~. Imao sam znanca j dobra prijatelja.

da dade onoliko zceata.klanjao iIi milostinju dijelio. i da sto savjesnije vrsi 8voje vjerske ' duznosti. Ko moze da zaposti prije toga vremena. koliko ga mora dati. duzni BU muslimani da cine i druga djela milosrgja: da obilaze bolesnike. Slucajno je onuda prolazio neki odlucniji musliman. istovarila je drva pred kucom na sokaku.dovine do one sfere. Gim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca. ali i velikoga veselja. pa ne mogu. "Ramazanski 8U dalli mubarekj dani. jer ko bi postio.smijeseci se rekne: "Ko zna cerou je to dobro? Mognce. U te dane treba da se pravi musliman iIi muslimanka uzvisi nad svakdanji i obicni BVOj zivot i da se . knpila je pred Bozic tovar drva. Neka udova. sebi drva ne sijece. kako se ona sirota muci. sto mu vjera zapovijeda. da ga Bog i opet ne pokara. Vrijeme je bilo hladno. pa knd vidje. a oko nje nrjaka sirocad drhce i od zime zubima cvokoce. iii nc bi tacna svrsio sve. da dijeli sadakku.- 31- ali mi on. Post spada megju ~lavne zapovijedi iIi farsove muslimanske vjeroispovijesti i za to mora postiti svaki musliman i Dluslimanka i to muskarac pocam od petnaeste. blagdani. uzela sje~iru. veea mu je zaduzbina iIi sevab u Boga. gdje jedino cistoca u vlastitoj dusi i u 8vim posiovinla vladati mora. a De hi . treba da se insan*) osobito pObOZDO Bogu moli. da mole za pokojnike. ubaci u kueu i ode ne cekajuc. da mu se sirota zahvali jer je bio uvjeren. nego na drugome svijetu. da slusa vazove iIi propovijedi. a zenskinja od devete iIi desete godine. je dobro djelo ucinio i da ce ga dragi Allah za to nagraditi. vtijedio. uze joj sjekiru . Osobito me je ugodno iznenadio jedan slucaj u Bihacu. milostinju. da. koji ni . pa dok zivi. da nijesam dao dosta zecata.\ zan. ali je stekao cvr8to uvjerenje. Osim zeCata. te da tjese i potpomazu udove i sirote. ne bi mn post . da iscijepa drya i da ugrijc sebe i ono nejako djece. nastao je rama. . iscijepa drva.doknadio je on brzo. Za vrijeme posta. pa kako nije imala avl~je. da ga ovdje ne istaknem. sto je poZarom izgubio. krscanka sa sestero nejake ~jece. da rou otsele valja bolje procijenjivati svoj imetak. mjesec posta i moIitve. pa je bolje da trpim ovdje." Svojom marljivoseu n9. Ramazanski dani treba da su dani dobror *) losan je svaki covjek bez razlike dobe j -spola. iz ruke. a ona onako slabo odjevena. .

los slobodDije preveo: "Allah visnji Bog je. dani pokajanja. "Da do njega Boga nenla vrhu llas~ "Glas vam moj svjedor. sto u slobodnom prij~­ vodu znaci: "Bog je najveci! Bog je llajveci! Ja 8vjedocim i vjerujem. Hadisi je serifima dokazano." Hadisi serifi su knjige vjerskoga sadrzaja. AIIabu ekber. moj svjedo~i glas. Ramazalli je serif daklc ne sarno mjesec molitve. u po deset gjunaha dolazi. ko se pokaje za svoje grijehc.mab iza njib oglasio se je cno i mujezin sa mUllaTC i javlja pravovjernim!. sjegurno. zagruvaju topovi. da se uz ramazani serif za jedan sevab. koje je sam Bog naredio~ . koji se ovogu mjeseca iskreno pokaje i odluci. kako veliki. hajje allel. pohitite Da veseljc.llahu ekber! Allahu ekber! E§hedu enle-illahe-il-lcllah. U ve~er kada Be je mlagjak pokazao. On pjeva iIi kako muslimani ka~u. u svom "Mujezinu" per po~ticanl licentiam . koje je Muhamed pejgamber a. da ne ce vise grijesiti~ Bog ce sve grijehe. da je Muhamed Boziji poslaDik. Eshedu enne-Muhammeder-resul-ullab. Ja svjedo~im. oprostiti. Bog je najveci. koje je ko kome ucinio~ A sad~ da vidimo kako se slavi.- 32- cinstva u svakonl pogledu. skrusenja i pokajanja. bili oni. a od.je najveci. oprastanje grijeha i svih krivica. Allahu akber.). da. oprostiti. Svemoguci ce mu tobe ukabuliti i od grijeha ga bcz suhbe. da je post nastao. okuise: :. da se za svako dobro djelo po deset grijeha opraAta. jer su u kur'anu zapovijedi. Pohitite na molitvu.. z8. pa. Ko ove dane skruseno tobe ucini.felah. dani potpomaganja svoga blizojega moralnim i materijalnim sredstvima.". je jedan Bog i da osim njega drngoga nema. U kur'allu su ralnazanski dani oznaceni kao najljepsi i llajuzviseniji od svib dana u godini. da se pokaju za svoje grijehe i zle llavike i da sarno dobra djela cine. Boe. pa bio taj i neprijatelj doticnoga. 010litve. sto znaci. Onolnu grjesniku. s. Hajje alessclah. Bog zna.i du najvisi l~ug' ll . nego i mjcscc darelljivosti. skromno3ti i dove. Te je mubarekj dane svernoguci Bog muslilnanima naznacio. prve i najvazllije iza kur'ana. svojim viernicima ostavio. drugoga Boga nema" iIi kako je to nd Preradovie.a u hadisi serifima. dobro djelo. la ilahe-illel-Iah. po deset sevaba pise.. v.

povukli su po zidovima lice. a neki se i kartaju. dueanima. koje ee ju kroz cij~li mjesec rasvjetlji vati.-F""¥--- r - 33- "Mubameda ima za proroka 8VOg. idu jedni svojim kueama. sto lampiona. Ovako okuise mujezin na svih pet vakata.Jl na i'Arobno rasvjetljeoe halifske dvorove u "Tisue i jednoj Doei. nego za ~j. podne. noc se je pretvorila u dan. turAiju i limunadn. tim veea ~8t onima. da Be Bogu pomoli i da dZamiju daruje svijeeama. a na po se domina. Tn oni Bjede i razgovaraju. hodite nR spas. iIi limunadu. a u jednoj 8jeo je' eno Btarac. postavili kandilj do kandilja ~ioi ti se. Svi Aute.~-:. Dotle au eno i dlamiju rasvijetlili. jedin vrhu Das.da je pogled u taninoj noei na ovako ras~jet­ ljenu dZamiju vrlo ugodbn i da te mnogo sjee. izvjesuje redom kandilje i za ~as 8va je munara u svjetlosti. molitvu. te pri tome piju kafu. Kada su akSam klanjali. sto lampi i kandilja. u kojima alavi slavna -djela i jana~ke . . ali najvise ih ide u kahve. hanQvima. Ato svijeea. Ovako okuise on ne sarno u obi~De dane. "Hod'te D. u ~ijem je d!ematu. puse duhao i igraju r~ne drustvene igre. Za to i gori u velikim i bogatiJn dZamijama u gradovima kroz eijele noei po viAe stotina. sijed kao ovca sa bugarijom u rucl i re~itira pjevajue ugodnim baritoll-~lasom muslimanske juna~ke pjesme.a blagoslov. a narod brli u knell Boziju. <Jim je dlamija ljepse rasvjetljena. jedan je ull8kMBe gla'Yll 0 rame drugoga i pazljivo prate' 8vaki kret. 8 . U skoro svima muslimanskim kucama. drugi u earAiju na dueane svojim prijateljima." U tako rasvjetljenoj dzamiji klanjaju muskarci akMm. naime u sabah. a oko njqa sa})rao Be je oveci broj znatileljnih sluAalaea. do~im se zene kod kuee Bogu mole. U ne~im kahvama sviraju muzikaAi uz gusle i tambure. prema Meki i okuiAe. i kahv~ gore skoro Bve do zore svijece. a onda se okrece na deano na Bve ~etiri strane svijeta i kod svakoga okreta opetuje istu dovu. mica i fild~na. Za to nije ni ~udo. On se najprije okrene na istok. "Allah visnji Bog je. ali obicno ne na novae. 8vaku rijoo start'a pjevaCa. Dok on Da munari u~i. Da pak bude Ato veea svjetlost u dlamiji. ikindiju. kafu. akSam ~ jaciju. nego i u petak i na druge blagdane.~ine naAih muslimana. zidovi su u plamenu.

~ll1slimnnski narodlli !lifn'He u sci II. tu sviraju sarno tri iIi bolje. dva covjekaj jedan udara u talaJ:llbas~ desnorn rukom stapieem po jednoj. tako i u nasih rnuslirnana na . slHho nupredovala. premda su oni od naravi vrlo rnuzikalni i premda su im narodne pjesme vrlo lijepe i rnelodiozne. kao druge glazbe.. a dobri ukueani darovaee ih za to na bajrarn lloveem i pcilkirirna. zubavljaju se i dnlje sve do '(~VU sata po. 18to 8U tako slabi kipari i slikari. a zivee u pjrsmi i veselju.- 34- Dok se ovi tako zabavljaju u kuhvarna. Vjeru tih umjetnosti izricno ne zabrtllljuje. krenuli su vee 1 eiganski rnuzikasi od kuee do kuee.po se. a lijevorn tallkom sipcieom po drugoj slrani. a kada su se Bogu pomolili.Jijc pob nori. da je to glazba. Nernojte rnisliti. ali ih i ne preporuea. 0 ne. ) I . znak. sviralc. ne hi u vjeri srnalaksao.ra mta puknc top. a ona dvojica sviraju unisono u sitne zurme. da se BoglI pomoli. Glazba je. izlazi narod iz knh"i i ide u dzamiju. Kad zllu(·i jaeija. U d. da je -. da narod uz slikarstvo i kiparstvo. kao u svih muslimanu· uopee. bojeei sc.

. a nekada i banje. ako lele da Bogu ugode. a koji kod kuee spavaju. Za sat i po. uee hodze j aofte kur'an. u~i iz kur'ana. nigdje ne vidis ziva stvora i kada ne hi znao gdje si. a kada su klanj ali. da je ovdje na 8vomc mjestu. puse. pa premda je to dosta neugodna glazba. Cio kur'an Bastoji se od 360 listova. jer iln valja rueak Rpremati. iz kahva dopire Bvirka i pjevanje. . Za to.- 35- doba za rueanje. A jutro? Kolike Ii razllke! Sve je tiho i mirno.sve je zatvoreno. do~iin siromasniji rade SVOjA poslove sve do ikindije. nekada prije. pa si i one prikracuju vrijeme salom i razgovorom iIi pjevaju i igraju razne zeuska drnAtvene igre. sve kahve. *) lIafi-z je hodZa. idu i opct u dzamiju. a i q\l'uki onaj musliman. idu one po dvije. metle i kuhaee. Hodzc i Bofte nee 8vaki dan ramazana po dvanaest listova i tako iza trideset dana. i ne hi euo lajanja pasa. a onda softe za °. Sada se ostavlja jelo piCe i puAenje i sve ide na po~inak. da bude gotov. idn sada svojim kucama. svrAe cio kur'an. kad je lle bi bilo. a posHje toga kazuje im ho& vaz iIi propovijed. ako jc hafi'z*) po dvanaest listi na pamet. mislio bi. ne hi ni valjalo. da bude sve cisto i spremno dok im mulevi kuci stignu. naueio. U podne idu u dzarniju i klanjaju podne. idu njiJ:1ove zene jedna drugoj. a t:lmo negdje u daljini. otvaraju se ducani. u ako nije. Muslimanski dijelovi grada sveeaDo su rasvijetljelli. mislis. svuda oko tebe Bum. lako vee kada zora svice. eini ti se. ud~ri j drugi top. Poslije vaza. . one prate jedna drug a onda se hvatajn svoga zezla. ~oji je kur'an na pamet 3* . svi dUCalli. eim bude pola noei. kako ce zivjeti i sto ce raditi. da si u kakovoj izumrloj varosi. Bve radionice . ljudi uBtaju sa svojih duseka i obavljaju svagdanje poslove. ko moze. Najprije uei hodza. Oue se ne mogu tako dugo zabavljati. jedu i piju. dva prije podue. slaho se enju zvuci ciganskoga bubnja i pistanje sitllih davulbasn. u kojoj ih upucuje. tri i vise njih zajcdno sa fenjerima u rukama od knee do knee. vreva i razgovor. ide u setnju iIi se kako drukeije zabavi. kao murJ skarci. Dok se muskarci zabavljaju u kahvama iIi kod prijatelja ns sijelima i dueanima. naime do bajrama. ustaju da ru~ju. dok se prvi top> oglasi. koji su u kahvanl& iIi na sijelima kod svojih prijatelja. Oni. Osvrnimo se sada JOB jednoc na proslu noc. Tek na sabat. U ikindiju . Bve 8p:lVa slatkim snom.

pa da bude kafa i limunada . jer ga mnogi nose sarno n& baj. ne idu vise muskarci na sijela niti u kahve. To ucenje ili citanje kur'ana traje jedan do dva sata. "Zelim ti sretan bajram. Poslije akSama zadnjega dana ramazana. da kupi sto ce trehati za sutraAnji blagdan. Kada 8U jeIi. mora B6 sada snjim izmiriti. da se Bogu pomoli. iii rnu koje zlo neinio. a narod se zuri u n'ovim 8ve(!anim haljinama. I Kada sunce zagje." I~ toga . se tri dana. svako ide iz .dzamije kuei. lete brzojavke s kraja na kraj. Veliki iIi r~zanski ~ajram slavi . nego se svak z~ri u earsiiu. Gim ugle. a zove Be mUkabelfa..To se odijelo zove bajrams~o odijelo. neka rnn oprosti. Kod kuce veceraju. . sabah. su 'aksam klanjali. Pravovjerni muslimani idu u _dzamtje. koji dolazi iza dva mjeseca i devet dana. a poslije vecere lijezu na P9cinak. Vee rano u zorn ... ~afu. I najsiromaAniji musliman na'stoji sada. da si za taj dan pribavi' novo odijelo. najveei muslimanski praznik. a ako ga je uvrijedio. pijacu. Kupuju ponajvise meso. .' idu jedni drugi$& ad kuee do kuee. javljajuci radosnu vijest. gleda cia mu' je harem staro okrpano. hilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta.tarci obaviLi svoju jutarnju molity~. Ako je ko 8 kim. da mogu antra zorom u dzamiju. naran~e i drugo juzno voce. Kao veliki bajram. Kurban bajram .gotova. mujeziui pozivaju Sa munara narod na jutarnju molitvu. daruju sirotinju. to jest iza sezdeset i dcvet dana posIijc velikog bajrama. pukne opet top. dogju. Mir i Iju~v mQ~a da. ako ikako moze. da je post prestao.idu us.. a post prestaje.ram. izlaze iz' dzamije.daju mjesec. koji si ne moze nabaviti Dovoga odijeIa. cisto i u redu. dok ~e i opet mlagjak na nebu ne pokaze. a poslijfj toga jedu. Kada 8U musl. kada oni. za bajram. groblja. a onda ga spremaju do slijedecega bajrama.. i c'estitaju si megjusobno rije~~ma: "Baj-ram mubarekj olsun". jer ce 8utra prijatelji i z:oanci dolaziti da cestitaju. zabavljaju sa kao i ju~e. Toga dana puste su kahve. dZamije se i dueaui rasvijetle. vlada u svemu muslimanskom svijetu. isto je tako velik bJagdan i mali bajram iIi kurban bajram.- 36- njim. a nastao veliki iIi ramazanski bajram. a kada. Siromasak.zapucaju topovi. . u zavadi. grle se i opct si' cestitaju. Tako to traje punih trideset dana. limunove.

'0 ~ . o = .

Ko me posjeti nakon moje smrti. tome sam dUZan biti sefaa~ija. da kolju kurbane. svoje zene i za . nego i za. do smrti opskrbiti sebe i svoju obitelj. Narod se i opet obuce u sveeane haljine i ide zorom u dzamiju. lsaka. vrijeme. ni njegove sluge. dakle i iz Bosne i Hercegovine u Meku i ondje koljn kurb~ne. klanja dva reeata. uzme noz u ruke i prevuce ga ovnu ispod vrata. v. A ko zapovijeda muslimanu.po toj krvi gazi. Ko ne moze da sam kolje. kolje 8vaki odli~niji musliman pretila ovna iIi kurbana. na Bozijn zapovijed htio da zrtvuje svoga sina Ismaila. a neki i kasnje. To je ime glavne d!amije. to jest on mora hodoCastiti u Medinu i Meku i pohoditi Bveta mjesta gdje je njegov pejgamber a. s. v. kad je Ibrahim pejgamber. kao da me je posjetiu za moga zivota. pa da mn nije poslao ovna. jer je grjehota. da se . idu kucni starjesine svojim kuCama. Bogatasi kolju kurbane De sarno za sebe. koje je tek ozivjelo u utrobi materinoj. U prijasnja vremena. koji veli: "Ko ·posjeti moj grob. parobroda ni zeIjeznica. Abraham. Zivio i svoju vjeru naneao. da se ne mora kiniti ni ona. jos bi se i danas ljudi Bogu zrtvovali.8vako dijete. koji je stekao iIi naslijedio toliko imetka. da ga zrtvuje umjesto sina. kretali BU hadzije iz Bosne i Hercegovine pet. mora za 8voga zivota otici na Cabu*). ako BU htjeli. da na." Hadzije iz Bosne i Hercegovine polaze na put obi~no cetvrtoga dana ramazanskog bajrama. premda neki odu prije. kao da ga kolje. da moze.) Caba ja iii Kaaba arapska rije6.. naeiDe u zemlji male jame. Kada BU klanjali sabah. da obilazi sveta mjesta? Zapovijeda IUU Bam pejgamber Muham~d a. Prvi dan kurban bajrama osobito je vazan za to.37 - slavi se n spomen. Svaki musliman. u M~ki . a sve ostalo meso podijeli siromasnim komsi-' jama i drugoj sirotinji. jer toga dana dolaze hadzija iz svih zemalja muslimanskoga svijeta. s.. za8titnik. sest i vise mjeseci prije bajrama 11a put. Kucni starjesina zadrzi za sebe i za svoju obitelj sarno fitraznji but i desni bubreg od svakoga kurbana. 8to vise i za ono. a onda ga ko drugi u ime njegovo zakolje. I da se Bog nije Rmilovao Ibrahim pejgamberu. dok nije bilo dobrih puteva. koga je zaklao. Iz zahvalnosti dakle i u spomen toga dogogjaja. iIi da ju psi i druge zivotinje lizu. da u nje krv curi. naime .. Prije nego ce kurbane klati.

mozda gotove sirote . znanaca i . Damask. pa say sretan i ushieen uz h: '}iiDU dovu. Iza· toga pozove on svu svoju akrebu. Suze u o~ima i iskrenu tugu opaias na lieu njihovib rogjaka.i. koja su doduse svim obskrbljena. oporuku." Tulna je to. ktidija. ako je U ODom mjestu.a Dosase u grudima. hodze. ako ondje umre. pa neka se znade. znance i prijatelje na rueak. Okrijepljeni i ojacnni zajednickonl dovom.mozda za uvijek! Ah kad hi im sarno mogao preliti i malo 8voga cuvstva. ali gube svog dragog hahn -. kad se spoji Sam. izlaze hadzije iz dzamije i krecu na teski. nego da im habo nekud daleko . a da svoju djecicu od pusta ushieenja ni zagrliti ne moze. Put u Meku bice dakako jos mnogo laglji i kraci. utjesio hi ih. Cas ga obuzme odusevljenje i cuvstvo. jer rijetke RU snage~ ~oje to mogu podnijeti. za koju su se 8vojski zauzeli mnogi turski prvaci i za koju je sultan Ab'dul Hamid I." : Iz kuee idu hadlije u dZamiju. iza njih ostali narod. jer mu Bog moze u onom kraju dU8U uzeti. a najposlije djeca iz Bvih mejtefa. a u kuci Bve -.udari u pla~. Cas opet sjeti se svoje nevine djecice. ali vjerom zadahnuta povorka. stignu u }Ieku. sto i oni ne mogu U p08veeenu zemlju. Prije nego ce hadzije krenuti 11a put. ali djeca su to. sto ce komu iza njega ostati. pogje on. koje je tako prepunjeno slasti svetih ideala.prijatelja. koje cijelog svog vijev. a say narod klanja zajednieku dovu za sretno putovallje novim hadzijama. molitvu.daleko odlazi. poglavlja iz kur'ana. hoce Ii ih ikada vise vidjeti i njihova milu rijee • .oa_ sijetnamu. age i drugi odlicnjac. "Tezak je to dan i domacinu i putniku i njegovoj kucnoj celjadi. jedni lale. Eto boreci se s takim mislima. da se snjima prije odlaska jos jednom porazgovori i oprosti. darovao znatnu svotu novacs. a kraj Djib muftija. a djeca im glasDo odgovaraju: "Amin. i Meka zeljeznicom. a drugi lale hadzije. rodbinu. jedva ih sve pomiluje jcdnim suznim pogledom i jedva promuca: "Halalite djeco!" a u taj cas grkne u avliji mnozina grla: "Allahu ekber! Allahu ekber!" "Bog je najveci!" Kola zvrknu. ODa ne znaju nista drugo. prosipa biserne suze' niz . zazareno lice. nacini skoro svaki . Hadzije idu naprijed.~ I - 38- na prvi dan kurban bajrama. sto je docekao dan. jer }to zna. anlin. njega nestane. hezi. Hodze nee pred djecom nekoja sura. daleki put. kada da krene ODom stazom i ODom mjestu.

dobri prijatelji. a ouda se ukrcaju u poseban parobrod i zaplove preko sinjeg mora. silazio! D~pusti mi. Boze. a ako nije. Boze. l\'Iedine. pa zaustih: . izlazi pred njih siromasna Arapcad. To je luka. baec megju skolsku djccu nesto sitnoga novea i za ~~S dva nestalle ih u daljini. nesto me i nehotice potrese.zalosti. prati ih narod do zeljezniee. Tezak je to put radi silne Yfucine. kako se tome casu i pristoji. Odavde idu obicno svi u Trst. Ovdje moraju lladzije biti na okupu ioprezu. a putuju sanlO u vecer i po noei. 'kuda hadzije prolaze. A nasi hadzije stupaju ravno i ponosno. Ko Zlla. da ga Arapi ulove. al veseic duse. koji veIi: "Kad ugledah zidine grada Medine. Ovdje se hadzije iskrcaju i ostanu tri do cetiri dana. Hereegovinu. mirnu i ozbiljna liea. krecu hadzije i iz drugih rnjesta u Bosni i Hercego7ini i sastajn se u Bosanskom Brodu. mutna aka. ne co Ii na moru ili u vrucoj arapskoj pustinji postati plijenom nenadane slllrti. Ako je u rnjestu zeljeznica. sjede nase hadzije za najvisc vrucil1e pod eadorima. a cesto i do gralliee njihove domovine. sto im je od Boga sugjeno mimoici nc mo~e. dodju hadzije u Jambok. Vozeei so tri dana kroz Crveno more. koji ce me saC'. dobra i zla prozivjeli. to je sveto mjesto. u kojoj Stl se rodili i uzgojili. U onaj rlHn. Radi silne danje omare. i u kojoj su toliko radosti i . D10lcei sadaku. a bogme i ubiju.. Braea. oplijene.Kod Port Saida zaplove u Sueski kanal i domalo stignu u Bahri ahmer~ Crvel10 more.- 39- cuti. ne ee Ii im vruci Samum vjetar raznijeti UD10rllO kosti na sve strane . Insno je. Cijelim putem. ko zna.. da se priprave za put lla devama u Medinu. da i ja budem dostojan pejgamberova . sveca Muhameda. znanci i rogjaci prate ·ih i dalje. koja tuda viada. prati ih do izvall rodnoga mjesta. gdje je Tvoj vahj.uvati od svih zala.idinc grada Medine. u kojoj je turbe.0 Boze! To je harem Tvoga sveca. u ovu krasnu Bospu ponosnu i krsnu. koju povecava ugrijani pijesak. ono. hoce Ii se olli ikada Yrati1i u zemlju otaea svojih. 11 koji krenu hadzije iz Sarajeva. lijepo nam opisuje jedan arapski putopisac. milostinju. Ko zna. poruka. kad nakon toli llaporna puta ugleda u daljini :T. Prije nego ce hadzije u zeljeznieu.ni za grob im se ne ce znati. jer su si svjcstni. Kakovo CllvstVO osjeca hadzija. da pristupim tudi! Neka mi to bude stit. da suo u Bozijim rnkama i da ih. jer zaostane Ii koji. udijeli mi sreeu. mauzolej.

a onda se obuku u nova odijela.haram iIi mesdzide Grob Hazl'aU Havve u DZidi. a onda kod rev z aim uta h her e. kuda je pejgambcr IlJdao i nauCao. da su mogli zivi i zdravi prispjeti. idu najprije u banju. mirisnim tekucinama. da se operu. krecu u Meku u znak hidzreta iIi putovanja sveea Muha- . ljube zemlju. sto im je Bog tu milost ukazao. namah se raznim jagovima. kupatilo. gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao. Kada su se okupali i obukli. da dostojno pristupe grobu svecevu.- 40- sefaata! To je mjesto. vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao klicuci: "Boze spasi mi narod!" Kad hadzije dogju u Mediou. Kada su hadzije proucile zahvainu <lovu na grobu sveea Muhameda. groba Bozijt'g poslanika. gdje je u borbi za nju. nebij. idu u mesdzidel. klanjaju zahvainu molitvu. pejgamberovu dZamiju.

koji BU po sest arsina siroki. ogragjen zidom dvadeset arsina visokim 'ua sve ~etiri strane. Kada su to ucinili. trazeei po pustinji vodu za svoga sina Ismaila. krecu na devama u Meku.L svih drugih vjeroispovijesti strogo zabranjen. koja nosi velike poklone od sultana.t pustinjoID u Meku. do koje.Cabe obave BVOjU prvu dulDost.Caba. koji ih vode po Meki. koji hadzije razmjestaju po konaeima. te svaka tri nose po jedno turbe tako.' te ima devetnaest vrata i sedam munara. po Is. iIi mahnef.. da svega ima oko stotinu pedeset turbeta. i koji se brinu da hadzije dobiju Bve.vve. a za tim idu sedam" puta od Merve do Safe i od Safe do Merve na uspomenu. docim je pripadniciQlf. Eve. vraeaju se hadzije u svoje konake. a sirok tri stotine' i sezdeset arsina. a drugi novi natrag u Jambok.Cabe dozvoljen je sarno muslimanima. jedan stari pustarom. Posto su se hadzije u Dzidi odmorile. a odavde parobrodom u Dzidu.Meke i Bejtullah .) Dva su puta iz. Ona je . provodici. tnda prolazi i carska vojska. zcna Ibrahim pejgambera hodaIa. Posjet . Pred njih izl~ze iz grada delili. pak u Dzidi pohode grob Hasreti H&. a cuva i karvan od ar~pskih napadaja. sjaAe a deva i pjesice idn u taj 8veti grad. Bosanske had!ije putuju skoro uvijek novim putem. Medine u Meku.- 41- mOOa iz Medine u Mek~ (622.U sredini tog harema llalazi "se Caba Bejtullah. od zidova haremskih vodi sedam puteva. to jest harem. dugaCak je cetiri stotine. kako je Hadzera. koji traje deset dana hoda kroz pjes~anu pustinju. 8to im ustreba . a iz Dzide ope. ponajvise u hanove i cekaju. putuje mnogo vise hadzijR. Do zida je poredano iznutra u tri reda pet stotina mramornih stupova.'. a putuju ponajvise Doeu radi silne vrncine. Bejtullah obilaze sedam puta. Delili BU ljndi. Put iz Dzide u Meku traje dva dana.' Ovi su megjusobno spojeni lukovima. Star"im putem.vi- .c1akle kalauzi. Evo kako nam Oahu opisuju Edhem-Riza: "U sredini varosi Mece na uzvisitu mjestu jest Mesdzidel haram. dok svane prvi dan kurball -bajrama. Kada hadzije dogju pred Meku. krecu u skupovima prem~ Mebdzidel haranlu. da kod Bejtullaha . da ih prime 11 priregjene konake. U Meki je najsvetiji hram svih muslimana . Kubeta BU ava' ispisana i ukraAena raznim bojama. Kada su se hadzije u hanovima odmorili. Taj harem.

tc je po njemu ovo eose dobilo svoje ime. pokriti. Od Hadzerul-Esveda do coseta irakskog ilnadc trideset i dva arsiua. koji se razno~e kao llajdragocjenija uspomena po svim krajevi~a. podrug arsin. Ostali je prostor posut pijeskom. kada sve Bvjetiljke gore. te su nacinjena od sadza. te su u njoj drzali razne kipove. Taj je kanlen dignut od ~'tla. koja dijeli Uejtullah oJ Mcsdzidel-haram:l. a jl:lmCllsko cose na juznoj strani.istocnoj strani izmegju Hadzerul-Esveda i coseh\ irakskog. dar. \ Vrata Bejtullaha nalaze se na sjevero . a od jelnenskog do Hacl. Visoka BU sest arsina i tri i po sirokn. koji ~.- 42 ~ soka dvadeset i osam arsina. a srebreni se pas skali i od njeg se Bkuju prstenovi. koje pase Cabu naokolo. pripane stari sejhovima.se. Ovo ie ujcdno mjcsto. 0(1 samskog do jemenskog tridcsct i jedan. V cliki svileni cilim. koji se u Misiru izragjuje od erne Bvilc.i Cabu. te je sirok devet arsina. Put. pa ti . k~jom cc pokojnika..koji Bejtullah-Cabu sa sviju strana z:\stre. ~a tima eilimima hadzije klanjaju iIi ih poklone svojinl dZamijama kao vakuf. osobito u vecer. Kada vojnici donesu llovi cilim. cija jc rodbina i svojta tako siromasna. Stari zastor ostajc cuvarima harema lla poklon. od ovog d? samskog dvadeset i dva.uvaju i nadgledaju Bejtullah-Cabu. nazvan Hadzrrul-Esved. a od tala odignuta cetiri arsina. Oko Bejtullaha-Cabe jc pozlacena ograda. Ona je i prije islama sluiila Arapima kao bram. Posto hadzija pristupi tu~ poljubi taj kamen~ te ouda ide Iltl deeltu s1ranu i obigje Cabu do sedanl puta. a izrezana zlatom i srebrom. salnsko na zapadnoj. a cetiri joj se co~eta zovu: HadzerulEsved na istOCDOj. U istocno je cose uzidan znalneuit crni kamen. odaklc se pocimlje tavaf ciniti. .e svjetiljkc. daje svake godine sultan. I kad . da se njilna pokrivaju mrtvuci. Megju stupicilna ograde vi:... Irak na sjcvcrnoj. kao nasljednik Muhallledov nB. Cabu sagradio je Ibrahim pejgamber. kada prate hadzije na Cabu. zcrul-Esveda dvadeset arsina. da ne moze kupiti cohe. Hose. Po sredilli toga zastora izvezeno' je srebrom jedno sure iz kur'ana. kojinl hadiije obilaze okoBejtullaha pokaldrmljcll jc crninl mramorom. u. otvara prekrC:\san pogled na Bejtullah-Cabu. to jest obilazit. a oni ga u komade razrezu i hadzijama prodavaju. pa ga njegovi vojnici. Caba sa svake godine prekrije novim zastorom. jcdnog skupoejenog drveta.

s robom na . krene ona iz Sarna. Nakon t.a· Ibrahim pejgamber . komu nagjenuse ime Ismail. pre~a mjestu. ~ade joj ono kruha i vode. Ibrahim pejgamber iSao je za Hadierom. Ne progje dugo.> pusti devu. da se svaki musliman kada klanja okrene prema Cabi. ali nije mogla vode naci. Ona se uplasi. Hadzera je tr~la Cas prema l\Iervi. kocijaAi. koju joj je neki kralj poklonio. vazduha.43 - Arapi kasilje primise islam. opazi da je djetctu ispod noge iz pijeska vrelo provrelo. njezinu robinjicu. Gdje deva stane..nimi Hadzeru i silla joj sa deve. da joj voda dijetc ne ugusi. Vee mu je bilo sto i pet godina. da ozeni Hadzeru.rinaest godinit progju tuda neke kirajdzije. napij se i ozdravi6eA!" K6d toga vreia ostane Hadzera punih' trina~st godina. kraj djeteta prolazila. kcer Nahoyu. pa sve kIju~. Cas prema Safi. gdje je Ibrahim pejgamber zivio. Kad su d081i u jednu pustinju. a ono stalo od zegji umirati.Ona je tako sedam puta isla od Merve k Safi i od Safe k Mervi. a drugi Safil. Damask. a Ibrahim pejgamber umoli Bog£!. koji joj uovikiv8se: "Ako si gladna. a dijete jojpocnc od gladi i zegji plak:ati. Jednoga dana rece mu Sara. Poslije nekoga vremena ne mogne se Saril slagati sa Hadzerom. stane zegjati i gladovati." Evo sto na~ po prilici svete knjige kazu 0 postanju i sagragjenju Cabe: Ibrahim pejgamber imao jc za ~enu Sarn. ako si zedna. ondje da ih akiue i ostavi. napij se i napojices se. da mu u snu javi. ~to da ucini? ~og IDa rooe da Ha~eru i -:~l njezino dijete popne na devu. neka ide kuda boce. ona i nadalje osta kao najsvetije rnjesto njihovo. to je to vrelo dobilo ime ~:! Abu zemzem. Kada je l:Ia.a. napij se te vode i nasitiCeA se. Kada je Ibrahim pejgambcr popeo HadZeru i aina joj na devu. a jos nije imao dJetcta. ako si bolesll!!. zem!" "Stani stnni!" Posto se voda zove arapski abu. deva Bozijinl emerom. Kada je i s~dmi put . a robinjica zancse i rodi sina. Zdvojna mati tra!ila je vodu~ ali je nije mogla naci. pa povi(!e: "Zem. da im dade neito kruha i vode i da ~. Ne daleko toga mjesta bila su dva gradiea: jedan se je zvao Merva. i vrati se svojoj kuci. da devu kuci dovede. ne hi Ii gdje vode nasla.dZera sa djetetom pojclakruh i popila vodu.to jest bude naregjeno. Poslije postane ona k'blom -. I Odmah za tim za(!uje Hadzera glas iz have. stanc. gdje je danas Meka. znakom.

nego neka je trazi u havi. a bilo jEi i mnogo bolesnih megju njima.-44devama.Esved. u kome mu Bog zapovijeda. 'Oni pogju onamo i nadju vrelo. Gabrijel. ali ne mogne djetinjega vrata prerezati. a duboka je sezdeset i sedam arsina. gdje j~ bila Hadzera sa sinom svojim. da trazi svoga jedinca. U to sagje melee Dzebrail. . sjedne na devu i pogje.rni kamen Had~eruI-Esved. na kome mu je sin klecao i rasijece ga ozgora ·do dolje. idu hadzije. sedam puta oko Meke. koji je uz Oahu Bejtullah najveca 8vetinja Bvih muslimana. sto joj inuz govori. Kada je to isto i trece noci usnio. kada do umiranja dogje. dogje do onoga mjesta. Tako je dakle Ibrahim ." Svi ~d pogledaju prema nebu i opaze. a bolesnici ozdrave. da je imaju. Kad je ona cula. da ga Bogu zrtvuje. Sada on udari nolem o kamen. Putujuci tako. a u raspuklinu turaju hadzije ruke na uspomenu toga dogodjaja.o koj~ i 0 HadZeruI-Esvedu.. kako nad jednim mjestom g. Kada je Bog stvorio /. Had~eru i sina joj Ismaila. da ima cudotvornu moe. Dvadeset i cetiri koraka od Zemzem kujije je glasoviti ('. Abu zemze iIi Zemzem kujija pokrivena je dana~ ~ubetom.pejgamber utemeljiteIj Meke. pa joj rooe sto je usnio. a muslimani vjeruju. a kad ga je. Oni BU trazili vodu. a oui ju ollda kuci nose i dijele svojim rogjacima. a sejhovi." . dile Be.olub kruzi. dovrsio.' oni gaO kirajdzije i njihovi potomci nasele. koji paze na Meku i cuvaju Oabu i crui kamen Hadzerul. Oni au bili vrlo zedni i gladni. Oko Abu zemzeta stane sada Ibrahim pejgamber graditi grad. nalijevaju vodu iz Abu zemzeta u Iimene posude i prodaju je hadzijama. ali je nijesu mogli naci. evo ti sina i ti ga kurban ucini. neb je ne trazi po zemlji. iz dzenneta i donese crnoga ov:na zlatnih rogov~ koga Ibrahim pejgamber umjesto sina Bogu zrtvova. Oni se napiju te vode i avi se napoje i n~site. rece mu: "Ako je takova zapoviied od Boga. Kada smo g~vorili 0 stigragjenju Meke i 0 postanju Abu zemzeta. U to ce reci jedan od njih: "Ko trazi vodu u pustinji. da svoga sina Ismaila kurbRn ucini. da reknem. U spomen. kako je Hadzera traziia vodu' za se i za svoga sina. U isto vrijeme usnije ~brahim pejgamber san. iIi po nasem racunu 50·25 metara. kOIDsijama i znancima. Voda iz toga vrela vrio je dobra. Taj se kamen vidi jos i danas. kao ions. " On uze noz da sina zakolje.

sarno po obredima. a to za to. prima na se ljudske grijehe i sto ga se' . To je poljana. to je on eve tamniji i crniji. Svaki hadzija. kao kad abdest uzima. velika. Eazem mezhebu i imami &ii mezheba sarno u tome. nego u dlanove. raskola.r reze. gdje je danas Meka. a zvao Be je Almaz. da rou grijesi na kamenu ostanu. Ali vratimo se k nasim hadzijama. Muslimanski mezhebi razlikuju se megju Bohom..nije ostala ziva duAa. vee je 8ve doslo na ovo polje i pritislo ga. te ga. po prilici jedan cetvorni kilometar. kada se hadzije sa Cabe vrate. Dosavsi u Arefat obnoe' po hladovini. "Kad se skupi toliko hiljada hadzija u Meki. kako dogje do Hadzerul-Esveda. : . nema ni he. a isto tako oi opreke. jer su Be oni doticali Hadzerul-Esveda. pismo. Ali megju tima mezhebima nema ni izdaleka onoliko razlike. kako se obicno ljubi. koja se prostire podnozjem Dzebeli Rahmeta.' Adem pejgambera. krene'sav onaj svijet dva dana'prije Bajrama u Arefat. stoga i pokrije 'svjetina toga mezbeba. vee je najglavniji ovaj 'dan na Arefatn. mjesto ud«ljeno tri do cetiri sata na istok od Meke. Radi toga. ito nasi muslimani 'kod molitve ruke . otpadnistv&. da je jedna polovica ~ila UDUtar. a druga izvan gradskoga bedema. i to dooekle. ne ljube ih vjernici u ruku. dotakne ga se dlanovima 'a onda ih prevuce preko lica i ruku do lakata. osvanu oni tu uoci bajrama i ostanu cio dan. schizme. 'ljudi vise dotieu. da se muslimani dijele na cetiri mezheba iIi sekte. Kada je Ibrahini pejgamb~r gradio Meku. 8vi se bezuvjetno dr!e zapovijedi kur'ana. jer ni jedan muslimanski ·mezheb ne -izmjenjuje karaktera islama. Taj je kamen bio u pocetk'u bjelji od mlijeka i svjetliji od sunea. Da ovo razumijerno.: . moram reci.- 45- . Ulazak na Dzebeli-Rahmet dozvoljen je sarno Safi mezhOOn. U islamu nemo." U had! kao duznost ne ubraja se dakle sarno posjet Medine i Meee. koji spadaju imami Azam iii kako neki kaln. uzidao ga je u gradski zid tako. Nigdje ciniti se . pre izmegju naAih musliIDana. iznio je Boziji melee iz dlenneta Hadzerul-Esved na zemlju i metnuo ga na ono mjesto. koji ide oko Meke. jer. a. Razlika je D. Hadzerul-Esved je danomice crniji i tamniji. Taj se dan zove: "Jevmi arefe. kao sto to opaZaIDo kod'raznih kr§eanskih vjeroispovijesti. svima je islamskim mezhebima kur'an sv.

a puske nikad i He prestaju. od koje do Mece ostane jednn do pod.vlja snjima i ~ slavlju ih 'prilti "kucl\m ujihovima. misak. ali se za to za ova tri dana pretvori u najz~vahniji grad. . a ostala 8vjetin& pritisne polje svojim eadorjem. lijepoj varosici. daruju ~ene. sastaju se njihovi jednovjorlli~i u dpmovini u dzamijama· i uee dove za sretan povratak svojih badzija"a onda te§ko cekaju dan i Ca8. Na vrhu Dzebeli-Rahmeta stoji jedan imam.rug' sahat. da gledaju u otvorenc dlanoY<:. Hina ima do tri stotine dobrih kamenitih kuca.46 drie prCB sobom tako. Sad se krene sva svjetina prema Meki u mjesto Muzdelifu.. u dusi se ragja ueko tuvstvo. a donose itn ponajvise lijepa turska odijcla. samo Ato svaki dan odlaze u Meeu. pucaju topovi. pa ti od pusta nekog ushicenja suza udari. Onaj namaz. razna platna. Sto Re za. Tako to traje do zapada suncanog. 'djec~~. da tavaf cine Oabu i odlnab se opet vraeaju u Minu. pale se rakete. ve~ivo i t. to se tu izloii. -knu. sree ti se umeksa. kadno se topovima objavi svrsetak. pa se krene dalje pG noei i osvane u Mini. koji se obicno na bajram klanja hadzije nijesu duzne. Gore imam neprestano u~i. ogromni skup svijeta. amber i 'druge stvari. Tu stoje od podue do ieindije. l.. dociin ih oni iz ~i Bafi mezheba niza se spustaju. Ta tri dana udara muzika. Tu se hadzije zadrze sva tri dana bajrama. One kuee uzmu· hadzije pod kiriju. koji za to vrijeme uei. godin~ izradi. . kojc se ovdje dobiti nc· mogn. . pa kad je potrebno u stanoviti cas. jer cijela okolica snese sve rucne radnje." Dok llase hadzije tako kroz sva tri dana kurbanskog bajrama sveta mjesta obilaze. Drugi i treci dan hadzije su duzue tavaf oko Cabe a trecim danom u veeer svrsavaju njihove duznosti. Ovdje 'se klanja aksam i jacija z~jedno. kurbane kolju i dove uce. Kada su had~ije kuci dosIe. kada ce ih ugledati. . U IlJOJ osim ova tri dana bajrama niko ne stoji. ·zna~ce i rogjake. d. a stotina hiljada grla u jedan mah slozi: "Lebbejke!· -AIlahume lebbejk!" Cijelom se poljanom razlijezu ovi pobozni usklici. obicno bajrakom. doeeka ih skoro say ~uslimanski svijet iz njihovog rodnog mjesta. te odmah koljn kurbane.d~ije dolaze. Kad . ljubi se i pozdra.ha. Velicanstveno je poglcdati taj silni. Tu dakle hadzije osvanu na bajram u jutru. dade se znak. vrhovni sveeenik. Cijela se varosica pr~tvori u najkieeniji istoeni pazar. Velieanstven je to i rijedak prizor.

BtO sve starije i uglednije muslimane. znao je.adzo iIi hadiifa. koji je pustio bradu mDogw toga za zlo uzelo. kao i ona U Meki. Za to bi se covjeku. pod kojom je abde. tu je abdest uzimao i Bogu se molio.Ato se lahkoumnoj mladezi raao oprasta. koji je naunlio ua Oabu. da pokaze. pogje da uzme abdest. .'co u buduce zivjeti kao pravi. da je to Bog eudo ueinio. Jedne godine naumi on. Blizu njegove kuee rasla je velika lipa. Kada ovakav Covjek odluci.- 47 Karod u Bosni i Hercegovilli vrlo postuje svojc hadzije. U Banjaluci zivio je prije neko stotinu godina neki vrlo pobozni covjek. cestita i postena. za tim stariji i· ugledlliji muslimani. ode na vreIo. jer je to jos Adem pejgamber naredio. a ispod te lipe teklo je vrelo bistre. sagradi mu narod turbe. ozhiljna. makar da i nijesu hili un ~~. Hadzija je najuglednija osoba . koji nose bradu. Ali ne sarno da narod svoje hadzije postuje i da ih sa pocitanjem susreee. skin'e maramu. U predvecerje onoga dana. da mu do . ali nad onim vrelom drvo. pusti bradu. Kada je hadzija umro. On se tOIDU zacudi.u dzematu.t uzimao i Bogu se ~olio. sRvrseni muslim. . vidi se i po tom. On je sad malo napara i ostavi je gdje je i bila. a ono njegova pa njegova. Bradu' moze pustiti kadgod 'hoce~ ali u najvise slueajeva puAta' je na jedno cctrnaest <lana prije velikog iIi prije kurban'skog bajrama. pustio je bradu. iIi se inace I:\ijesu strogo drzali zakona Bozijih. ltao i njegova. koji strogo zive po 'zd{onu Bozijenl. Svaki onaj musliman. ciste vode. da ljudima pokaze. kada C. a na drvetu marama. . nego je pustaju i oni. da ce na Oabu. Drugi dan krene on bez marame u Meku i kada je onamo doMo.' Ali 'ne sarno da bradu Dose hadzije.". ali i njegova marama naparana. . prozva hadzijinom lipom. Kada je molitvu svrsio. ode kuci'l ali zaboravi maramu na onoj lipi. uzme abdest i pomoli se Bogu. 0 a je svaki dan dolazio na to vreIo. To se turbe i ona lipa jos i danas vide odmah iza grads na desnoj strani drum~l~ koji vodi iz 'Banjaluke u Jajce. kQji BU prije pili kakovo OPOjllO pice. Koltlfo nasi muslimani drzc do brade. kako rou je ovaj hadzija omilio. zovu h.o na put. a onu lipu. kako fin je ovaj iIi onaj hadzija omilio. da ce se popraviti i da .. Kada je to Darod vidio. pak je Bog vee vise puta cudesa eillio. uego su oni i Bogu dragi. Kada se je kuci vratio. Brada odaje covjeia plemenita.

naime do roejendana Muharned pejgambera. crvenkaste iIi zelenkaste boje i idu od jednoga vjernika. rebiul. do drugoga. Bve svoje znance. a to je naravno velika. Od onda pa do konca zove Ie mevlud. vikne on pred sakupljenim narodom: "HodZa prou~i mi dovu na bradu!" HodZa ce svakom rado "bradnu dovu" prouciti i dok hod!a uei. vjernici glasno odgovaraju: Amin! Amin! Kada narod izagje jz dZamije. te im daju. Ako se ovakav covjek otsele uvijek strogo drli zakona Bo!ijih i sveca . nego i bradu govoreei: "Bajram mubarekj olsuD!" a onda: "Mubarekj brada!" a on im odgovara: "Allah razi olsnn!" Iza toga pozove on. CaSama. da je Muhamed Njegov Ijubimac i najveci pejgamber. rogjake i prijatelje kuci svojoj. Neki ga pije iz maStrafe. ramazana i ohaju bajrama i pale se sve vrijeme dok mevlud traje. On potje~e od plemenitog roda" Korejseviea. ~to znaci. Muhamed pejgamber bio je ~in Abdulahov. Mjesec. !Ievludi serif siavi se na uspomenu one noei. u ponedjeljak 12. donos~ ljudi. u kome . unuk Abdul Muttalibov. cestita pokajniku ne sarno bajram. a praunuk Ha8imov. uopce ako zive ~ivot krjepostan i Bogu ugodan. One noci. kada s~ je Muhamed pejgamber rodio. se 16 Muharned pejgamber rodio. da piju ovo Aerbe.ar:ama kao i u. Na prvi dan bajrama iza' kako je narod 8abah u dzamiji otklanjao. da je stekao ruzd u vjeri. ali Ce .Muhameda. a znaei rogjenje. Cast za njega i pred Bogom i pred ljudima. Sva ta ~udesa u·cinio je :aog za to. da je postao zrio iIi savrlen muslim. veli Be. zvao ee je. gdje mn berber prema propisima vjere obreze bradu i brkove. koji mevlu41 daju~ ierbe u ibrieima i maAtrafama. a neki iz ibrika. da pokale ~vt­ jetn. a onda ih ~sti kafom.1 - 48- bajrama malo poraste. Mevlud iIi bolje mevludi ~erif je arapska rijec. pa i inovjerca. . kak~ rekosmo. da ee s pravoga puta saei. dogodilo se jc vise eudesa. palt se ne treba bojati.. kako vee na koga reda dogie. ako je imncniji. evel. . limunadom i ~erbptom. kada se je Muhamed pejgamber rodio. obii!no plave. a rodio se je u Meki. ie da donosi na svijet cistu nauku Njegovu. Kada 80 mevlud u dlamijama uei. rebinl evela. Uoei mevluda upale se kandilji na m~Q. ako je u dIamiji. ali to ime nosi on danas sarno kroz prvih jedanaest dana. .

Kada vjernici ispiju serbe. jer njegova vjera njemu. gledaj mu na pamet. slicnim tisovini sto ga hadzije donose sa Cabe. veli na jednomu mjestu: "Znanje je filrs za svakoga muslimana i mu'slimanku". angjeli." Arapi. drago vjere i narodnosti. koji ti znanje daje" jer: "Znanje jednog~ covjeka nije sarno za njega. uzmi je Makar i iz usta: visebozaca. zatrazila i ispila casu serbeta.49 skoro svak prije nego ce piti. da traze nauku i znanja naj"": prije kod muslimana. koji no hi trazio nauke. to jest obli:gatna dUZDost za svakoga muslimana i muslimanku i onaj. a drugo jet Un' je to Mnhamed pejgamber preporucio. nekim drvom. mnogo prekrasnih poslovica i mudrih recenica. kada ga je rodila. tamjanom. kako je mati Muhamed pejgambera. dolaze oni isti iIi drugi ljudi i kade · ih gjuniakom. To cine iz dva uzroka. neka ga potrazc kod koga drugoga. nogo da drugima koriRti. jer ih vjera sili i potice na dusevni rad. kadili i skropili majku Muhamed pejgambera kada gao je rodila. ali ako ne mogu nam dovoljno znanja kod'."Uci od onoga. To oni cine na uspomenu. a isto tako i 0 naucir Jednao njihova poslovica veli: "Trazi nauku od besike do motike". a onda skrope jednogn za drugim mirisnom vodom od ruzica i drugih mirisnih bilina. metnuti svoju vrlo tanku maramu od beza na grljak od ibrika ili na casu. Nauka je fars. prvo. a druga: . Berbe piju vjernici na uspomenu. muslimana. radi cistoee i zdravlja. nego njihov smjestaj. lijepih misli 0 8vemu eto je ljudima korisno.-.. a no na vjeru. imaju vrlo. bio on koje mu. pa pije preko one marame. Da. a na FO ." Nasi muslima'ni u Bosni i ~He~cegovini zaostali su islina u znanju za svojim istovjercima. a na drugomu: "Trazi nauku pa makar i u °Kini. njihov maleni broj. Z~ to i kaze imami Ali: "Nauka nije samo za Inuslimana. kako BU meleci. u kojima ima. grijcsio bi tesko i naspram Boga i na~pram dobrih ljudi. a isto tako i nasi." Vjera zapovijeda muslimanima. Najvcci Boziji poslanik' i milosnik Muha~ed pejgambe~. a onda tek kod naobrazeBih viscbozRca. Svi muslimani uopee. a na po se za Arapima..ime kod onih. odani su nauci." TIi: "Kada se skim druzis. ali tome nijesu krivi oni. Iza muslimana valja im dakako nauku· potraziti najprije kod ehli kitaba. karanfilom i udgacom. a znanje tebi. koji vjeruju u jednoga Bogs. ti najinteligentniji i najprosvjetJjeniii muslimani.

.- 50- l\Iuslimanski imucniji gragjanin.

Nasi su muslimani od naravi jak. koji je u tako kratkom vrcmenu mirnoga razvitka toliko toga ua. nije. Obicno u sredini cifluka zadrzao je gospodar sebi jedan komad 2emlje. pnskom i handzarom. zanatlije i seIjake. Oni BU uredili Bvoje vakufe i oSllovali nekoliko novina.- 51 se to. premda ima dosta kmetova i muslimana. kuiturnom polju ucinio. vocu iIi * . zitu. koji on sam obragjuje iIi ga daje komu u najam. da na I 1jima moze zivjeti i po koja stotina kmetova. tako zvanc cardake. koji znad~ citati i pisati. da pobiIjeze sve. pak onda mnoge age. nije. citluk ili cifI uk. naimc ctac obitelji. Na beglueima grade bezi i ag~ Ijetuikovce. on je sl~bodan. ima svoj dio zemlje~ koji se zove kmetovsko seliste. ti stari bosanski vlastodrsci i plemi6i. safera 1276.za njegov trud. Elemenat dakIe. Na tima zemljama zivu seljaei. i koji s~ razumiju u narodno gospodarstvo. U tima 'cardacima zivu oni po nekoliko mjeseci Ijeti i u jescn iIi ih predadu zakupnicima. tu spavaju znanja i umijenja. ali mu mora davati trecinu od svega. kmet je od svoga age iIi bega sasvim neovisan. sve do okupacije. duzni su oni. vecinl su dijelom posjednici. a istorija nas uei. Takav komad 'zemlje.a on i zemaljski porez. Zakonom od 14. i da od kmetova uberu hak. Subase su obicno nesto inteligentniji muslimani. da gdje Davor svoje krvavo kolo vodi. niti moze biti indolentan. sto mu je na begovskoj iIi aginskoj zemIji urodilo. Od ubrane trccine dobiva. Osim toga plae. niti moze biti za kulturu nesposoban. bilo to u sijenu.. Muslimani u Bosni i Hereegovini dijele se na begove. Bezi. zovc se begluk. Neki bogati age i begovi imaju u jcdnom komadu toliko zemalja. a imaju vece iIi manje komplcksc zemalja. zdrav i dusevno jos sasvinl svjez elemenat i za to ce lijepo napredovati. Kad dozrije zito i drugi jesenski usjevi. Kmetovi su vecim dijelom krscani. Da ee se oni Bve to ljepse razvijati. Svaki kmet. a hrvatskoj knjizevnosti dali vise vrsnih pripovjedaea i pjesnika. iIi u njima drze svoje subase. njihovi kmetovi. trgovee. bili pod . age. sto je na begovskoj iIi aginskoj zemlji urodilo. zakonom propisanu trecinu. Oni su popravili svoje skolstvo i osnovali gjacko potporno drustvo "Gajret". ~to -mu je te godin~ urodilo. po hidzri iIi hidzretu. sto su sve do najnovijeg doba. dokazuju nam i danasnji uspjesi. to jest desetinu od · svega. subaSa obicno dcsetinu in natura i to mu je placa .

eventualno i kmet u Posa\'ini. ako to beg iIi aga dozToIi i . a ne moze mu niti zapovjediti. On prestaje biti kmetom i postaje svoj gospoclllr. od koza i ovaca. Ako jo kmet stekao neSto novca. pa i zu. moze se otkupiti. NaSi musIimani stanuju vecinom u drvenim ku~ama. Dok kmet daje svomu agi iIi begu propisanu treeinu i :z. njega vrijede ista pravila i obvezc. kojo su vrijedile za njegova oca. Musllmanski 'seljak: aga. Tek u.akC' se snjim 0 otkupnoj cijeni sporazumi. ali plaea ddavi brojacinu od sitne stoke. konja.emaljski porez. novije doba stali su i oni sve to vise graditi kuee od kamena iIi od . koliko ce i sto ce koje godine na kojoj parceli posijati iIi posaditi.52 - povreu. ovaea i druge domaee zivotinje ne plaea on ni treeine. Od goveda. Kmctsko seliste prelazi ou otca nn sinn. lsto tako ne moze ni kmet bez osobitoga uzroka i dozvole oblasti ostaviti svoga agu iIi bega i prijeei komu drugomu. ni desetine. U tom Rlueaju prelazi zemlja s age iIi bega na kmeta. koji ju je kupio. ne moze ga beg iIi aga protjerati sa svoga zemljiMa.

koja lezi na lijepo izrezuekanim ~cicama. a. u kojima se je poredao prozor do prozora. ~aj basamaka je drvena perda. Perde i dasciee su ohojite zutom iIi ervenom hojom. kakovidimo. Tim vise zraka i svjetla naci ces u gornjem boju. Kuee su DliSih muslimana skoro uvijek cetverouglate zgrade. i solidnije gragjen. kada se uzpnes tima basamaeima u prvi hoj . stanuje nas musliman zimi. a ima i . stanovali su skoro svi u drvenjarama. Starinske su hosa'Ilske. a sarno neki te neki imao j~ zidanu kueu. ~ I "1'"• Muslimanski seljak: aga. Za turske uprave u ovim zemljama. eventual no i kmet u srednjoj' Bosni. cvr~ce }Z t --$ I" /4. U donjem je hoju malo zraka. a zidovi od cerpica CRiegelwand). Iz prizemlja vode u prvi hoj obicno uski strmi basamaci.- 53- opekl1. a hile su znakom velikoga hlagostanja i hogatstva. a jos manje svjetla jer· ima malo prozora. a i po selima su na jedan hoj. a gore i sire i dulje nego u prizemlju. koji je. Donji jc hoj u mnogo kuca od kamcna. a u gornjem ljeti. Skoro sve muslimanske kuee po gradovima. jer tu ima prozora u izobilju. U donjem boju. a na po se muslimanske kuee ozdola nesto manje. te su izvana i iznutra hijelo okrecite i vrlo ciste. drveta. docim je gornji skoro uvijek od.takovih kuea. Te kuee zvao je narod kulama. Sto 'ti obicno u oei upada.

.vice) . (Da se vidi I kako naSi muslimani umiju da izaberu zgodna mjesta za svoje stanove i zab.0 ~ Kahva 1 muslimanske kucice na Bendbasi nad Miljackom u Sarajevu.

ncgo u onim kueama. Kako nasi muslimani vrlo ljube" prirodn. Ka kueama koee se visoki. gdje nem~ Huma.iIi kamenim stupovima. Siromasniji musliman prima gosta i prijatelja u istoj kuci. jer nasi. harem iIi' haramluk. na po se u IIerccgovini. kasabama pa i u nekim gradovima. KuCa u kojoj stannje on sAm. odakle se pruza Iijep vidil~ na sve Btranc. imaju po dvije kuee za stanovanje. Ko je bogatiji ima dvije. U onim krajevima. llego 8ll i neka vrst reklame. kao sto je to 11 modernim zapadno evropskim gradovilna~ nego oni grade kuee ponajvise uz rijeke i potokc. pa i vise kuruzana. a U onima. a u novije doba i opekama. Na krovu je svake drvene ku. a osobito ugledniji bczi i age. a opletene pletcrom iIi BU zbitc od dasaka. Odlicniji i bogatiji begovi. pak onda mnoge agc~ a i nekoji trgovci. tri.) U selima. kamcnim ploeaDla. To je ne sarno lijepo i prakticno. Te kurnzane ne sarno da nadomjestaju plotove. U Bvakom BU zidu predsoblja po jedna vrata. gdje obitelj stoji pod. a u drugoj stoji fin obitelj. otvor kroz koji se dim pusta. Kuruzane leze skoro uvijek na jakim drvenim . zove Be selamluk. da se odnikale u avliju vidjeti no moze. sagradili Sll oko kuee visoke zidove. upravo llUZ110•. koji su cesto Vi8i od same knee. istim krovom sa ku{~nim starjesinoDl. U jednoj kuci stanuje gospodar sam i docika u njoj svoje znance i prijatelje. pa i odlicniji muslimani. da onn nije fukarska. pctero i sesterouglato predsoblje. gdje ima snme. Pokrivclle su daskoln iIi crijepom. nc pazc muogo. da se u avliju' ne vidi.ebnu odaju.cc kucna badza. osobito u Krajini i Posavini naei ees pred skoro svakom imucnijom muslimanskom kuc. po gorskim obroncitna i d'rugim zgod" nim mjestima.om visok plot iIi tarabe. u kojoj . loze i danas na banku. smjestio je nas musliman mcgju tarabe i kuruzanu. iIi kako lleki kaill ahar~ a gdje mu stoji obitelj. da au im kuee na drumu i da se redaju jcdna do druge. neka se biva vidi. 8to skoro U Hvakoj ve(~oj i ljepsoj ltuci dogjes naiprije u cetvero. l~oja vode u po=. nego bogataska kuca. Imueni ljudi.55 muslimanske kuee jest to. obicno strmi krovovi. knee su pokrivene daskom. Obicno pod' pendzerima harema i to na sokacnoj strani. a sarno u vrlo rijctkim kucama naci ces i to od novijeg doba stednjake (Sparherd.

Ozdola zidana. ozgora dn'ena. .Muslimanska kuca u selu.

" Fa kako da i ne ljube svojih konja. kueni sluga.. Hi~mecar ima na ramenu iIi na tabaku peskir.dravlje upitali. dv. ustrajni i brzi. Da n Bosni i Hercegovini nalazimo dosta u istinu vrlo lijepih kanja. Onda on ne zna. ~luga nosi slatko od gObta" d8~'g8st&: i svaki·· uzme nesto slatkoga~ metne ga u usta. a uvela je i trke do.lnecu obicno u plavu iIi crvenu stakIcnu p08udu. . n. On jednako rado i iskreno docika inovjerca. pa ne sarno da se godiroice u Bosnn dovodi sve to vise hatova ciste arapske krvi.- 57- mu je i obitelj. koje su jos za otomanske vlade u ove zemlje dovodili sultanovi valije. Slatko .jje:' vode. Danas ima u Bosni i Hercegovini do osamdeset hatova ciste arapske krvi. slatko.illom se za 7. ako ga sto vise znanaca i prijatelja. na selamluku. Stl mn dolje.macih konja i odredila nagrade onima. koliko uziva.kap. nego je visoka zemaljska vlada za Bosnn i Hercegovinu odrcdila i llagrade za najljepsuzdrijebad.gost. ako rr1U dogju ugledniji i odlicniji ljudi. a osobito ua velike blagdane posjeeuje. . kao i nluslimana. kada se baei "na sapi debela gjogina. Osim slatkoga su lla tabaku i case pune hladne vode. . ulazi u sohu hizmeear. doticno ahuru i na haremu su veci iIi manji balkolli obicno izgledom u haseu. Poslije okupacije radilo se je jos i vi~e . Slatko je llcka vrst kompota od ruziea i jabuka. oko oplemenjivanja bosanskih konja. a ponajvise od t~nja.Konja ljubi musliman vise nego ikoju domacu zivotinju.iste arapske krvi.' kada su im konji vrlo lijepi. kojinl si gosti iza Nlatkoga otiru rukc i uata. ali za to ziva i vatrena pogleda. . tasse. mcda i secera. Musliman ljuhi . hilo to cinovniei iIi gragjani.a i vrlo mu je drago. i nosi na tabaku.. aim su gosti sjeli na mindorc i sa domae. "a pokraj slatkoga iIi u slatkom je zlatna iIi srebrna kasika. za to vee odregjenoj odaji. osobito mu je 'Inilo. kako bi ih bolje docekao i gdje bi im ljepse mjesto DaSao. istina maleni. koji uteku. goste rodom podvorio. te su oni obicno u proljecu i ljeti vrlo mila obitavalista nasih muslimana. uzrokom je oplemenjivanje domace pasmine sa hatovima c.Na skoro svakoj muslimullskoj kuci.di mn se na lieu. a iza toga pije. nosi isti iIi koji . docim. pase i drugi Casniei. To balkone zove Ilarod div~nhane iIi kamerije. ali u po~ebnoj. u "podrumn" konji i goveda.vi. Kada je ovako sve. U nekim aharima stanuje gospodar u prVODl boju.

a prljavi segrt uzeo je konlad debela papira. ali ja sam u tonI uzivao neku nasladu i za to sam svakog& jutra ranD ustajao. opazices pred sk. I(ada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu. UstancR Ii Zlml ranD ~ jutro i krenes kroz bosansku earsiju. kako sjede. posadice . da ga on SAID dogotovi i zaslilli. a desnom dodaje cigarete. koja vrlo ugodno mirise. koji pusi nargilu~ pa ako si rou osobito mio i dobro dosao gost. jer je sad doba. sa segrtima posaliti. Osim sa gotovima eigaretanla. U znal~ postovanja naspram svojih gostova i prijatelja. koju narod u sali zove kandzija. da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi. ugljen. da se sto prije razgori. ustaju gosti i prastaju se sa ku~ c~domacinoln. Iza toga ustane sam kucedolnacina. da podvori goste cigaretaIna. ako je dosao iz daleka iIi ako ga nije dugo vidio. Iza druge kafe. Ja ne znanl. kojima griju svoje stanove. iIi rogjaka.. ili sikterusa. da i ti zadimis. a za veeu sjegurnost metnn u zeru ve}ik (~avao iIi konlad eistog zeljeza iIi koje druge kovine. zamota ga ali ne zaslini.asti on goste i duhanom. dagarc j dosta duboke posude od bakra iIi zemlje. Da bude u kuci sto ljepsi miri~~ metnu nn zeru nesto caben trave (udal. Ako je zimno doba. Ako dOgjC8 u kneu kakovom starom uglednonl begu iIi agi. tri dima. lijevom rnkonl prsa.oro svakim due. unesu je u k. Da im ugljik ne naskodi. da se mogu megju dagarama prosetati.nctl iIi magazll. na po se. dotakne se 01). pa kada so jc eumur dobro razgorio i u zeru pretvorio. uzme masicalna zern iz mungale i dodaje redom svima gostima da zapale. iIi l{ako ih neki zovu. a ouda ce tebi dati. upali sibicu i svojom mn rukom pripali. c. On metne duhan u papiric. on ce zapaliti nargilu~ popusiti dva.I . nego ga dade gostu. Osobito ugledlla gosta i vrlo dobra prijatelja. dueane i radionice. iZllesu mangalu na sokak iIi u avliju.anom po jednu dagaru punu do vrha cumurom.- 58- drugi hizmecar ua tabaku serbc iIi limunadu i opet dvori goste rcdorn. U mangalu metllu do polovice pepela. l\'Iangale Stl. kako ni za sto. Caben travu donose hadzije iz Cabo i odatle joj ime. Na krnju dolazi crna kafa. a ozgora eumur. a u nuzdi bogme i ruke ngrijati. dasku iIi sto takova i mase njoDl nad cumuronl.

- 59- .

vidio sam i takovih.- 60- domacina na svoje mjesto i sam ee ga ne sarno duhanom. &. ima on secije. pee. taka. koji se inace zovu ponjave i koje ~u sami nacinili od starih krpa i konaca. a onda ju onako dimecu podaje svojoj gosci iIi prijateljici. ako joj je' gosCa vrio draga. Kada musliman ulazi u kueu. tako se i u muslimanskoj kuei opaza ne sarno Iijep red i cistoca. nego i jelom i· picem podvoriti. Jastuci su obicno od iste gragje i iste boje. Bogatasi prostiru na mindere svilu i kadifu. koji su uza zidove prislonjeni. niti u selamlucima nemaju muslirnani ni izdaleka onoliko pokuestva. 0 tom pjeva i narodna pjesma: Lipo ga je pasa docekao. vrlo finom travom. Sirotinja nama mindera. tkaninorn sli~nom cilirnu. Neki bogatasi imaju vrlo velike i fine eilime. da svaki pokriva cijelu sobu. da ne zaprlja cilima.jama fini jastuci. a siromasniji meeu pokrivace od basme iIi cohe. sarno sto ee domaeica. Na ~voje ga misto posadio. pa i siromasnih muslimana. u8ka. slicnom donekle saau. koje su poredane i pricvrseene uza zidove. ostavija on pred vratima cipele iIi papuce i ulazi bosonog iIi· u earapama u sobu. U kucama odlicnika su na seci. u selarnluku. Neki pune mindere i milaVOID. Velika sirotinja prostire svoje sobice hasurama. ali vrlo dobra bosanska furona. ispunjene vunom iIi kostrijeti. koje BU hasurama pokrivene. Svojim ga je eurkom ogrnuo. a kod odlicnika i u tako zvanoj sikli odaji. U sobi. koje su i minderi. pre~rita makatom. nego samo'secije. prostrte su eilimima. u kojoj muslirnan doceka svoje goste i prijatelje. Mjesto matraca imaju neki na secijama mindere. Na seeijama su dugacka i kao seeija siroka siljteta. obi~no za vratima visoka. Seeerii mu kahvu dodavao. Kao ~vuda. bilo u svoju ili u tugju. Zene caste isto tako svoje prijateljice. koliko ga to kod nas u skoro svakoj ~dlicnoj kuci nalazimo. cigaretu sarna zapaI~ti i nekoliko dimova popusiti. U svakoj mu~limanskoj kuci ko~i se. koja iz vode raste. Makat je U odlicnika cesto izvezen srebrom i ziatorn. nego jednostavnost i prakticnost. koji BU po mjeri u jednom komadu otkani. iIi cilimirna. neka vrst niskih dosta sirokih klupa od drveta. koja je obi~no zutom iIi . Niti u haremima. Sve sobe riasih.

- 61 - crvenom bojom obojena. d. Case i t.vremena poznavali. trgovaca i nekih effendija. Stolova i stolica nijesu naSi muslimani Bve do najnovijega .postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu. Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete zemlje. jer im to vjera zabranjuje. Kada BU u jntro sa dusekll ustali. nego oni spavaju na jastucima i dusecima. duhan. Meku. Muslimanska kuca u varoSicl iii kasabl. Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo. u kome dde stvari: koje im svaki Cas trebaju. kula. jer ana covjeka na taStinu pobugjuje. U spavacim sohama nasih muslimana nema kreveta. da im ne smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine. Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene stihove iz Kur'ana. zv. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi kupaonica za umivanje i obredrio pranje. a u nekima su slike. koje nam prikazuju Hadzerul-Esved. Cabu. a osobito kipova nemaju. . a i danas naci ces ih samo u kueama aga i begova. metnu duseke u mnsandere. Svjetskih slika. Obicno kraj hamama naci Ces i dolaf. ormaric u zidu. Prije nego Ce na 'pocinak. kao sto su lule. premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati. Krllj nje vial se t.

" - 62- koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. Oni nemaju ni ormara. Zenska odijela i " 11'. nego im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu. da zenska odijela i rubine na zidu kao muska vise. I rubine slazu i spremaju u sanduke. jer je velika sramota.. . I (\ .- rJ) (.

. Dok se perc euci on i Lijevo ozgor ibrik s le~enjom. umivanje i uzimanje abdesta. eucnu oni. pa se tako po sahat. pa dok gospodar pere ruke i lica. Cucanje je ne sarno u muslimana. U ibricima dde oni vodu za pice. nego i u svih Bosnjaka. Ibrici su posude iz bakra iIi mjedi sa pouzim grlom.- 63 Kada nas musliman u jutro ustane. slienu luvoiru. a. gdje nema mindera ni secija. Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i za to ces u skoro svima vecim mjestima Bosne i Hercegovine uaci javna kupalista. pa kada se je gospodar umio. a u drugoj legenj. uopce vrlo u obicaju. koja se takogjer zovu hamami. Bogatiji ima slugu. uzme peskir slugi s ramena i tare ruke. plitku posudu od bakra iIi cina. dva i vise razgovaraju. sluga mil. trojica iIi vise njih na ulici. umiva se iz ibrika. ddi mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teee. I u uarodnoj pjesmi spominju se vise puta hamami. pa sastanu Ii se dvojica. Sluga ima na ramenu peskir. Ostalo razni istoctlJacki luksuriozni predmeti. SiromaSniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam iIi mu lijeva zena iIi koje dijete. u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblaci: . a osobito su lijcpe oue pjesme. u polju iIi gdje drugdje. da ih noge ne zabole. koji u jednoj rud drzi ibrik.

a. Muz je otac i glava obitelji. Koliko zena postuje muza. sto ga vd dragosti j iz postovanja zove aga iii beg. Ona ode u vruee hamame.. jer je ona mati njcgove djeee. . Boga sugjello dok na ovuj zemlji zivi. krv od krvi njegove. vidi se po tom. u kujoj se izragjuju razlli melalurgicni predmett. jar su ona njegovi naHljedniei. premda on niti je aga. ali ne toIiko radi nje same. iato tako ljubi i zenu. put od puti nJegove.liubi obiteljski zivot. Nagizda se sto god moze bolje. sto mu je od Muslimanska radioniea. Umivala bilo lice svoje. to. Svoju djeeu ljubi musliman vrlo njezno i pazi ih. jos manje beg. da Sll druzieom svoga zivota dijeli dobro i zlo. da moze uzddllvati sebe i obitelj: on si savija domaee gnijezdo. to jest gospodar. pa je Ii stekao toliko imetka. Uze ibrik i raki safuna. kao o~i u glavi. Musliman vrlo . vee vise puta skrajnja tlirotinja. Kao sto ljubi djeeu. koliko za. komu se dragb volje i bez prigovora pokorava zena i djeca.- 64- Kad to ~ula ajkuna divojka.

zovu se demiri. "Jar ako ee tri put puscenicom. I narodna pjesma spominje puscenice na vise mjesta. koju je muz ostavio. lato tako moze i zena ostaviti svoga muza. dok ne progje iddet t. ali se njegova bivsa zena ne moze udati. da ih koji muskarac. sobu za mladozenje. ali joj onda mu! ne mora dati nicaha. zove se puscenica. ona mu mora vratiti i ODO ruha. Sarno u iznimnim slueajevima. kako su to jos prije vjencanja ugovorili.- 65- Malo ces gdje naei onako njezan obiteljski zivot. to jest svotu novaca. uzima on drugu zenu. iIi dcmirli pendzeri. prozori pako. sto vise. u ha- I . moze odmah drugu vjencati. Osobito zene moraju dobro paziti. a on rnjesto da ide u halvat. jali udovicom. na kojima Btl gvozdene resetke. Kad muz pusti zenu. jer im to zakon nalaze. Premda nas musliman moze da ozeni dvije. kao kod bosanskih nIUslimana. da ne govorim o trecoj i cetvrtoj. demiri. Ka divanhanama. a gvozdene. Broji njojzi gospodsk~ niCahe. a na prozorima harema su guste drvene iIi gvozdene resetke. Udovica S~ moze po drugi put udati tek iza cetiri mjeseca i deset dana poslije smrti prvoga· covjeka. ti mi ziva bila "I tako mi ti sugjena hila "Jal' divojkom. 'sto joj gar je on prije vjencanja kupio. tri. uzima on rijetko kada vise od jedne. Bas radi toga BU skoro sve mUBlim~. ako im nije u rodu. Broji njojzi stotinu dukata. ako mu prva zena nema djeteta iIi ako ragja samu zensku djecu. pa i cetiri zene. mora joj platiti nieah. "Nc eu Hate. Momka ozenili. ne vidi. a osobito. Ali ne sarno da musliman moze sebi na prvu zenu dovesti drugn. ali za to valja da ima vazna uzroka. cetiri mjeseca i deset dana otkako su se razvjeneali. Muslimanske se zene i djevojke kriju. n ske kuee i avlije ogradite visokim zidom iIi tarabama. neIjubljcl10j djevojci. Zena. uzima sedefli tamburu i pjeva svojoj dragoj: "Sada misli Hata Hadzagina "Da ja ljubirn prebijelo lice. nego je moze i pustiti. j. Drvene resetkc zovu se musepci. Ako je uzeo drueu zenu. Ako muz pusti zenu. mora je po zakonu isporediti sa prvom i dati joj sva prava kao i prvoj.

da je koji nepoznat muskarac vidi. a nije ni cudo. ali nijesu nasih rouslimana i njihovih obii'Alja prou~ili. iIi dok nije po imenu zovnuo kucnoga domaeinu iIi koga drugoga muskarca iz o. To udaranje 0 haIku iIi 0 tarabe. da ga gdje drug~je potrazi. Ako fin se ovaj ne odazove. udarice stapom ° tarabe iIi vrata. u Krajini mislim da se ne kriju za to. nego tka. a njih da niko opaziti ne moze. da ga ukuCani ~ujn. . dUZ8ll je 'muz. premda dobro znade. halke na vratima. gdje zivu sami muslimani i katolici i u sjevero-zapadnom dijelu Krajine. koja kaze: "Nauka je muka. Za to on~ mogu' i na vodu ici. sto ih obavljaju i nase zene. da to nije" od potrebe. prede. a ··r . a i po cijeloj Austro-Ugarskoj monarkiji. sije i veze. mislim u Hrvatskoj. Za sto se ne kriju one u dolini Rarne. Da se. sto ih ima dosta siromasnih. ali i ovdje se obistinjuje ona narodna.. koji misle da bosanska muslimanka niAta ne radi.- 66- remima takogjer su demiri iIi musepci.ne kuee. a drugo. pak su njihova veziva. da sto kupe iIi prodaju. Ima mnogo ljudi kod nas. koji su ove zemlje doduse proputovali. ne 'znam. da ih osobito koji inovjerae ne vidi. ali i one moraju paziti. upravo im je u krv preslo. pere i kueu redi. jer su na granici. da joj iii on sam iIi njegova druzina sve u kueu prinese. kad tako misle i pisu neki inace dobri putopis(·i. ~ko ti kakav musliman zeli u kuell doei. a oduka tri sta muka. Ima nekih krajeva u Bosni i Hercegovini gdje se musliman. da mogu zene i djevojke vidjeti sto se vani dogadja. a onaj onda odlazi. koji zeli u kueu. zna se da ga nema kod knee. ali tih je vrlo malo. Ona obavlja Bve poslove. zeni ne desi prilika. ali za to ipak ne ee strani muskarac u kueu uni6i prije. u Turskoj Hrvatskoj. Na vratima je skoro svake bolje muslimanske knee gvozdena halka i na tu haIku udara onaj. a ona da onda dalje radi. ali ne smiju niposto u earsiju. da ga uku6ani cuju i u kuell uvedu. pak za to. niti mi to znade ko kazati. pa i one moraju kao i muZevi im i u kuci i u polju raditi. nego je i dobra i stedna kueanica." . Sarno kod vrlo siromasuih muslimana nema . Ne kriju se jedino u dolini rijeke Rame. Bosanska muslimanka ne sarno da je vrlo marljiva. ona ne samo da kuha. ako nije vreln daleko. ske zene i djevojke sa sela ne kriju. iIi ee te barem po imenu zovnuti. dok nije udario stapoin iIi rukom 0 tarabe iIi vrata. Djevojke se' ne moraju toliko kritj kao zene.

.Ku~a Imu~nljeg rnuslimanll Iz vana.

ako je odakle dosao. Muslimanskoj obicnoj zeni kazu bula. pak onda odu zajedno kojojgod na sijelo.: njezininl drustvom. a starije i odlicnije hanume. . a osobito su sretne. Koju krseanku zavole. sigurna je. a osobito im je milo. Kao prave matere~ vrlo su sretne. Odlicnije zovu hanuma. dati. Radi svojih zena i sceri zivu muslimani. prate sluskinje. Bez fenjera i pratnje ne smije muslimanska zena i djevQjka u vecer iIi u noci iz kuee izaci. one ce ju i u svoja odijela obuci i metnuec na. pak se vrlo vesele. vee ih se dvije. oso~ito supruga koga cinovnika. ako vide. tri dogovore. ako im takova zena pohvali i miluje djecu~ jer BU im djeca najmilije blago na zemlji. a dijele se po dzematinla. dok joj nije gosCa otisla. one ce joj svaki put na odlazku reci: "Ma dogji mi gospoja!" Muslimansku zenu rijetko ees kada vidjeti samu na sokaku. nose fenjere iIi one. kako bi je ljepse docekale i bolje podvorile. J{ada su na sarno sa.jer ne mogu k njoj. ostaYlja. One im pokazuju svoja odijela i l1akite i eglenisu 0 svemu i svacemu. eigaretama i ernom kahvom. a njeka upravo umjetnicki izvedena. Kada im takova zena u knell dogje. da ee i ona njezinoj stogod na peskes. koliko im je sarno l11oguce. da je takovoj zeni drago njihovo drustvo. pristaju. nju sve svoje nakite. Onda ce joj one sve po volji uciniti. Bogatije i odlicnije.. da je tudja zena kod lljegove u posjetima i za to nikada ne ulazi svojoj' zeni. Dzemat je skup kuca i Ijudi oko jedne * ... Kada nemaju posla. lle znaju. kada iIi kaduna. vrlo lijepa i ukusna. pred vratima harema gornje cipele iIi papuce. Ako idn kuda u vecer. tacnije dzemaatinla. ~ osobito ona protkana svilom. odijeljeno od drugih vjeroispovijesti. Je Ii koja zena darovala njezinu djecu. iIi ko iz 'njihove pratnje. Hi se izvezu u zatvorenom fijakeru iIi ih. srebronl iIi zlatnom zieonl. J{ada koja zena dogje u posjete svojoj prijateljici. kad im ona dogje. Dolazila takova zena k njima jos tako cesto. njihova djeea.vrlo rado jedna drugoj na sijeIa. pozivaju je k sebi i svaki put se razvesele. vole ju bas od srea i teze upravo za. One idu . a nekada i. ako joj njihova odijela i nakiti Jijepo "ujisu".- 67- . krate sebi vrijeme razgovoronl. dar. pak . svojom goscom rado hvale svoje muzeve. ako ih posjeti koja odlicnija kri5canka. Po tima cipelama iIi papucama zna i muz.. koje ne ce da hodaju sa drugim zenama.

kueama i kmctskim sclistin'la vrijcdnost od preko deset nlilijuna kruna. da im se poslije smrti "prid dusn hatma uci. Muhtari dobivaju placu obicno u naravi. zito i drva za ogrjev. Svi vakufi u zemIji reprezentiraju danas sto u gotovom noveu. a pobozni ljudi ostavljaju takogjer znatnije svote za uzdrzavanje dzamija. U nekim sIu~. pasa i vezira. koji BU sagradili dzamije i za njihovo uzdrzavanje ostavili znatne fondove. nego i zemIjista. a daju im i gotova novca. dobivaju hodze toga dzemata svoju plaeu iz vakufske bIagajne. a osim toga daje im Bvaka kuca toga dzemata po jednu krunu godisnje. Hodzu i muhtara placaju dzemacani prema ugovoru. pripada say njegov imetak dzaIniji.- 68- dzamije. U svakom je dzematu po jedna iIi vise dzamija. dakle vakufu. iIi ako im ko sta drage voIje dade. Vakufi su hairi iIi zaduzbine careva. Za to nije cudo.ajevima opet dobiva hodza svoju placu od vakufa. koji pred narodom u dzamiji klanja i djeeu mu u vjeri poducava. Ugovor sklapaju obicno 0 Jurjevu. Osim hodze ima 'svaki dzemat i svoga muhtara. Ferhadije u Banjojluci i Karagjoz begove dzamije u Mostaru. drva i zito. kojim "muhurleise" pozivnice i druge sluzbene spise." Ko inla ncvaljallu i neposlusnu djecu. a vrijedi od Jurjeva do Jurjeva. da su mnogi vakufi po Bosni i Hercegovini vrlo bogati a neki da i velikim nepokretnim imetkom raspolazu. Isto tako. Ako BU dzema(~aui vrlo -siromasni. Svaki muhtar ima svoj muhur iIi stampilj. Ta so jc dal~lc svota pod . te da se tacno vrse Bve naredbe i zapovijedi pretpostavljenih ohlasti. Hodzu i muktara placaju u naravi. muslimanski svecenik. koji traje godinu dana. Najbogatiji vakufi jesn vakufi careve i Husref begove dzamije u Sarajevu. muslimanska osnovna skola. koje grade i uzdrzavaju ljudi istOgLl dzemata. a dzemacani rou dajll stan. Hodzama daju stan u naravi pod kojim je ujedno mekjteb iIi mejtef. za tim bogatih aga i begova. Dzamiji mogu ostaviti ne sarno gotov novac. moze po serijatskom zakonu say svoj imetak ostaviti dzamiji. za tim novac. a ~ogu i koga drugoga mjesto njega uzeti. Muhtar pazi na red i mir u dzematu. knee i kmetove. Svaki dzemat ima svoga hodzu. ako je ko umro bez djecc i drugih zakonitih uasljednika. Poslije godine dana mogll dzemacani izabrati istoga hodzu i istoga muhtara. sto u zcmljistima. 08im toga dobiju oni jos nesto novca za zapise i nicahe iIi vjencanje. da je kazni. Mnogi bogati.

a sudili BU po ~erijatu. d. Oni nadgIedaju mekj- . grade i popravljaju dzamije. Osim toga grade ani vakufske k. a ucgdje i hodze. Osim toga claju ani novae i u dobrotvorne svrhe. Doljnji-Vakuf i mnogi drugi. Vakufskim novcem uzdrzavaju. Dalje apelacije nije bilo. Po vakufima dobila su mnoga mjesta u ovim zemljama svoja imena kao. Muteveliju i medzlise nadzire kadija. Skender-Valtuf dobio je svoje ime ad Skender-bega. oni podupiru sirotinju i daju Htipendije siromusninl ucenicima sredlljih i visih zavoda. iznajmIjuje ih na neko vrijeme. Na koneu svake godine duzni BU kadija i mutevelija da vakufske raCllne predaju poreznonlu uredu. Gornji-Vakuf. kamate. placaju mujezine i dzamijske podvornike. Nad svima je vakufima vakufsko povjerenstvo u Sarajevu. dobilo je' to mjesto i~e Varcar-Vakuf. d. kao i nad vakufskim povjercnstvom vrsi zemaljska vIada za Bosuu i Hercegovinu kroz svoje posebne organc. jer se vakufske zemlje i dobra ne ~miju prodati. Vakufskim dobrom upravlja mutevelija i dva medzlisa iIi zastupnika.Vakuf od begova I{ulenoviea i t. pak se bez znanja kadijina ne smije u dzalniji niti sto popravIjati. sud~ u . Varcar-Vakuf zvao se je prije Varcarevo. Ako vakllf ima zemalja. a Kulen. uz ~est do dvanaest procenat3.ostavillskim raspravama i t. Skender-Vakuf. ali otkako je ondje neki Kolar aga sagradio dzamij~ i osnovao vakuf. Oni vjencaju i razvjencavaju. da ih ondje pregledaju i ispitaju. onako jc ostalo. zem. ali sude sarno u vjerskim stvarima i raspravama·. Muftije su duhovni starjesine svaki u Bvome okruzju te im je drizDost da nadziru muslimanske vjerske zavode. i muslimanima i krscanima. kako se vee· skim nagode. niti sta nova narucivati. Kadije su i danas namjesteni kod kotarskih ureda. Nad hodzama su kadije. koji su sve do okupaeije bili snci u vjerskim i gragjanskim raspravama. Kulen-Vakuf. Ko ne bi bio zadovoljan sa presudom kadije. Vrhovni nadzor nad svima vakufima. Gotov novae daju na fais. koje se sastoji od samih-Inuslimana. te ih onda iznajmIjuju. musliInanskom vjerskom zakoniku svemu narodu.uce. vIade U ovo dvadeset i osam godina iZ:l okupacije. koje narod izmegju sebe bira.kako je muftija presudio.~vojih istovjernika.69 budnim okom vis. pa. a Btanuje i ureduje u vakufskoj kuei u Franje Josipa ulici. upravo podvostrucila. Varcar-Vakuf. isao je na fetvu muftiji.

70 3 iii' l< ~ .

sto oni nose ahmedije od vrlo fine i tanke znckaste svile. muslimanske bogoslovije. a isto tako i medrese. . Kao hodze i drugi duhovniei. obicno plave boje. erne caksire od cohe iIi polusvile. za tim mujezine i sohte. kadiie i muftije. iato Be tako odijevaju i hadzije. ali neozenjen hodza. Nad muftijama i kadijama je reis-el-ulema. toga doduse izricno ne zahtijeva. profesori. a razlik~ju se od njm samo po tomu. a oko fesova imaju kao snijeg bijele saruke ili ahmedije. dzube. Hodze. lako ceS kao i naSe svecenike i po odijelu megju ostalim narodom raspoznati. koja je zlatnom i brebrnom zieom izvezena. Vjer:. jer dok svjetovnjaei muslimani nose caksire. Muftije i kadije plaea zemlja. Te ahmedije kupuju oni u Meki iIi u Carigradu. ramena prebaeili su dug ern kaput. Dervls. koje se u listovima kopcama kopce. vrhovna duhovna glava svih muslimana u Bosni i Hereegovini. koje vrlo cesto mijenjaju. nose njihovi duhovniei salvare. U svakom okruzju ima po jedan muftija. niti hi ga narod u svojojsredini rado gledao. koje su sve do peta vrlo siroke.-71tebi-iptidaije i ruzdije. dakle sest u zemlji. Preko. koje im skoro do zemlje seze. kadija ili muftija ne bi u svome narodu mogao steci ugleda i povjerenja. a moraju da budu ozenjeni. a ne narod. sluSatelje medresa.. Svi muslimanski duhovnici nose bradu. u kojima su ujedno i muderisi.

biser. da bar nesto zaradi. bez rada se zivjeti ne moze. za tim nakite. zlatnom i srebrenom zicom. nego i kaju svoje grijehe dok ne iznemognu i dok im S8 ne zanesvijesti. da reknemo koju i 0 derviSima. u kome se kopaju dervisi toga samostana. dok im ne udari pjena na usta. kojima sva roba u ducanu ne vrijedi desetak do dvadeset kruna. bijela dzamija sa vitom munarom. navescu. Od-. Becorn i Budimpestom. dapace i njihove zene. satove. Kada dervisi kaju svoje grijehe. gotova odijela i o~ucu. a osobito fino izvezene zenske papuee. sto nam 0 tome profesor Franic pise: "Dervisi klanjaju s pocetka lijepo i skladno. mah kraj Sinan tekije je dosta lijepa. samostan. Oni fiU daju toliko trecine. nego i inovjerci. kadifu. dok ih ne spopane bezsvjestica i nernoc. Okolo tekije i dzamije je veliko dvoriste. Ti dervisi ne sarno da tacno i vrl0 savjesno vrse sve svoje vjerske duznosti. basmu. zasagjeno cvijecem i 10zom. a ima nekoliko kuCa kmetova. Tu je i groblje. pa kako ce vrijeme provesti ako ne trgovinom. kao u svakoj drugoj dzamiji. mogu u tekiju i u dzamiju doci ne sarno muslimani. za tim pocnn Bve brze i brze klanjati i uhvate se u kolo. koji rade na malo i veliko te trguju sa Carigradom. vrte se i ljuljaju sve jace i jace. a kraj nje uzdiglo se veliko i bogato turbe.- 72- Kada smo vee govorili 0 duhovllom stalezu nasih muslimana. pak se previjaju desno' i lijevo. Posto nijesam bio u Sinan tekiji. ali inla i pravih trgovaca. istocne tkanine. mauzolej. Oni kupuju razne sirovine i izvoze ih ponajvise u monarhiju. koji imaju BVOjU tekiju. jer nema stalna zanimanja. ture prste u usi. Kleknu. da moze zivotariti. kako dervisi hukcu. Zagrebom. ~inan pa.gradio je znamenit vojskovogja i namjesnik bosaoski Sinan paSa' pak je ona po njemu i ime dobila. ali svako mora da plati ulazninu. kolane~ mergjane. Tu tekiju 88. Za to ima u Bosni i Hercegovini dosta trgovaca muslimana. jer kazao ko sto mu drago. skacu i hukcu. Stara je to'i davna tekija. a odande opet uvoze kolonijalnu robu i razne fabrikate i prodaju ih megju narod." NaSi muslimani vrlo rado trguju. . zlatnu i srebrnu robu. Trstom. na vrhuncu brijezuljka Logavine ulice u Sarajevu. mole i grjehe kaju. Rijekom.se. dotaknu te celom zemlje. atlas. Mnogi je trgovac sarno za to. niti sam vidio. Iz Carigrada dobivaju ponajvise fine bezove protkane zutom svilom. u kome pocivaju smrtni ostanci utemeljitelja dzamije.

! .II'~ .73 \ ~.

pa sad ako ces kupiti. Oko jednog ducana ~ bio je to nesto bolji cefenak . je zatrazio. iIi se napokon razgovara sa komsijom na Iijevo iIi desno iIi sa onim na. Ako nije mogao da koju stvar onako sjedee dohva~i. Bio je to covjek u godinama. Na glavi mu hijela ahmedija. pa trazi u koga drugoga. on hi mu odmah dodao. zatvara on svoj ducan i ide u dzamiju. ali pri tom ne vice. Bosanski musIima. muslimana.skupilo se vise vojnika i nesto drugog svijeta. On je proracunao svojih deset procenata. U dueaDu se je sjedeci naslonio. jec' ce rijetko kada u cijeni popustiti. sto ih po za-: konu moze i smije zasluziti. Ako je sada muste- I I ~ I I . da ce ga sutra iIi prekosutra imati~ nego ce te drage volje uputiti na koga drugoga. ne hvata kupca za jaku i ne cjenka se. a osobito fino ruzicno ulje. ne hvali Bvoje robe. a neki bogme cita i novine iIi je sjeo podviv Doge pa pusi iz svoje Iulice iIi se naslagjuje crnom kavorn i dimom mirisne cigarete. Dogje Ii mu na ducan kakva musterija.Premda je robe dosta bilo i premda je Iezala u dosta velikom neredu. kojim je robu dohvacao.pa mirna Bosna. kada je aksam zaucio. VrIo fin'e cilime dobivaju vecinom iz ~mlrne i Perzije. varosicu nedaleko hrvatske granice i tu Bam prvi put upoznao i do~ekle proucio bosanskog -trgovca. plati . sto ju je trazio. dosao Bam kao gjak uN. ne ispricava se i ne nastoji da te obsjeni. Ako sIueajno nema koga ~r­ tikIa na dUCan~. Usred cefenka sjcdio je trgovac podviv noge na cilimu. z~ao je on dobro gdje je sto. kupi. ZnatizeIjan primaknem se dueanu. drug-oj strani sokaka. pa pazaruju. on ce ju lijepo i mirno podvoriti. jantar. a onda tek kuci svojoj. a druga je hila . ostavi. nas bi mu trgovac rekao koliko trazi.74 mirogJlJe. a ako ne ces.. U vecer. vee sto . On sjedi citav dan od rane zore do kasne veceri na svome ducanu. pa pusi na cihlibsr. aim bi koji vojnik iIi drugi kupac sto zatrazio. upravo sam se divio onoj Iakoei. Kada hi kupac dohvatio sto je trebao i za cijenu upitao. Oko njega lebla je robs nazemlji. da vidim sta se tu prodaje. rekao hi kupcu: nDokuei!" i pokazao mu rukom gdje je roba.n vrIb je originalan trgovac. u koga ima sto zelis. tamjan i i posude od bakra i mjedi.na rafama. pa uci iz kur'ana iIi 0 cemu razmislja. ugledne vanjstine. mlrlSne tekueine. Sve ostale artikIe narucuju iz monarhije. Godine 1879.. dakle odmah prve godine iza okupacije. policama..

da bi prijateij iIi boIji kupac dosaa na eefenak n3semu trgovc. a u njima je nanizan· duean do duCaDa. Na svakom ducann su sa 80kacne 'strane po dva kanata. a da ga on ne bi kafom i duhanom ponudio. koji se je prema sokaku izbacio da stiti kupca od kise i zla vremena. Nad svakim je ducanom .inl mjestima sastoje se od vise vecih i manjih sokaka i sokacica.'a oveca kamena. -a dr~gi se spusta llU drYCllC stupice zabite u zemlji prell dueaIlom. saraca.- 75- rija htjeIa. postolara. a u nekima. zIatara. Sokaci. kao poIjodjeIstvo i trgovinu. kao rnaloobrtom prerilda. Skoro svaki muslimanski trgovac i obrtnik ima u posebnoj kuci svoj stan. Bosanski rnuslimani pozllati su kao dobri kozari te taj zanat u nekim mjestima kao u Visokom. a u svakom sjedi po jedan trgovac iIi obrtnik..e ni pomisliti. Danas je naraVDO i u tome sasvirn drukcije. jcdan se dize u vis. a u posebnoj ducan iIi radionicu. da se i on necim zanima. sva ne vrijedi desetak. nego je gazda ducan iznajmio da bnde megju svijetom. sedlara. iIi se je ulljima kakav majstor smjestio. vrlo BU jednostavni i skoro uvijel~ od drveta nacinjeni. Svi dUCani~ bez razIike da. ali pravn .u. a zovu se carsije. samardzija.Ii u njima prodaju gotovu robu. obicno su nesto siri nego drugi. iIi na d. Ako trgovcu dogje prijateIj iIi mnsterija na duean. veliko tjeraju. drugi rade svoje zanate.streha.uz krov. nozara. sjedne na donji cefenak. Carsije u vee. pekara i berbera. dvadeset krnna. . da sarno i heIer na cijeni odbije. visok drveni krov. u kojima su se poredali trgovci i obrtnici. odgovorio bi trgovac kao preko zuba: . terzija. have se nasi muslimani i zanatima. U nekim dncanima ima robe velike vrijednosti. krojaca. Svi ti sokaci i sokacici zajedno zovu se carsija.. Nije mogur. pak se onda lla njemu prodaje roba. a i u Banjaluci ina. carsija je obicno sarno onaj centar. Ducani BU se poredaIi obicno u jednom sokaku redom jedan do drugoga. iii proda. opancara. u kome se svi ti sokaci i sokacici sastaju. da se vidi. kako" rekosmo. da sto kupi. jok!" iIi . te se prikvam:.. kako rekosmo. pa dok jedni prodaju robu. Kraj trgovine.6s. cefcnku. Od zanatlija ima :najvise kundurdzija.\Trati!" i rukorn pokazao da metne robu gdje je i bila.. popusi "cigar" duhana i popije cruu' kafu. nanuldzija. zanata ne cijene ni izdaleka onoIiko. kujundzija. obicnc u sredini grada..

1 .I .

Pazarnim danom osobito je zivahno u bosanskoj carsiji. karpuza~ lubenica. a u nuzdi i po zemlji prostrtoj slamom iIi zelenom bujadi. a u vecima ima ih vise. dinja.~cc. drva. pak i oni dovikuju: "Vruc. ispeku. U "Tri majke sisala. Osim trgovacke robe i raznih rukotvorina. a drugi su narezani. kupusa. otkvaci gornji kapak ~d krova i pusti ga da na baglamama visi. Banjojluci i DoInjoj Tuzli graditi moderne ducane i tako stari malo po malo sa carsija iscezavaju. gura se megju svjetinom i blijedo OdrpUllO ·momce.77 Kada ce trgovac svoj cefenak zatvoriti. u drugima sokacima sve je tiho i mirno i tesko ces sto dobiti. a vika zaglusnija. U "Hajte junaei. jaja. a njima kao u prkos dere se jaki Arnautin svojim krupnim. da se biva vidi. Prodavaci limunade i serbeta glasno vi~u: "Ledeno. Prema tomn su earsije stjecista svega trgovackoga iivota bosanskih gradova i kasaba i za to. izjeli vas knrjaci. peceni kukuruz. ama vruce. idi u carsiju. sijena. paprike. voCa i povrca. prevuce drvenu prijevornicu. koje prodaje kitir. halvee!". kako su masni i debeli . nestade.te ce prijesne na okc pa i litre ·prodavati. sijeku mesari na raznju pecenu janjetinu i ovcevinu i vicu iza svega glasa: "Vruce. da ta usi bole: "Hcee kitiri. jedni cekaju~ da ih u velikim zcmljanim tepsijama. a nekada i dvije CarSije. crepuljama. Premda je to vrIo primitivan zatvor. U "Prodade. a da nesimetrija bude potpuna. Pred duCanima nacinili sn bascovani. ledenoo!". a na po se u Sarajevu. voCa i povrea. debela ko ruka. krompira. heee kitircce!" Jeftina je to roba ." Odmah kraj njih sjeli BU i somundzije sa vrucim somunima i bijelim simitom. sto ti za zivot treba kao: priiesna i pecena mesa. pak je zatalljio. zivadi. naime gdje se gornji i donji sastaje. Mostaru. sve tri jalove bile. . Na kiupama. pak ju zamandali i zakljuca. obicno Bugari. Sada on izagje iz duCaoa i podigne donji kapak a preko sredine. U manjim mjestima ima obicno po jedna. rijetko se dogadja. sve se pusi!" Ncki ce se i posaliti pa dovikuje: "Hajte vruea.. mozes u cariiji dobiti i drugo kojesta. kestenja. zita. mesarama. U novij6 doba stali su po vecim bosanskim Carsijama. hrapavim glasom: "Halve. kokice. i u pekarama vise oguljeni janjci i ovnovi. citava brda od pipunaea. trebaA Ii stogod. luka. ama vruc!" Na kasapnicama.-. da ko ciji ducan pokrade.

Kahvi ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo. a najmilija su im sastajalista ducani muslimanskih trgovaca i kafane iIi boIje kahve. da je koro svaka deseta. Zavirimo i u tu kahvu iIi ako ces berbernicu. iIi su ih namjestili na kakovom povisem mjestu Iii brijezuIjku odakle se otvara krasan pogled na Bve strane. jer nas muslimllD rado snatri. vrlo maleni. a obicno se je izbocio daleko na sokak. koji iz vode vire. a takova su miesta za to najzgodnija. pak ju promotrimo °izvana i iznut. Takav duean iIi berbernicu uzeo je pod kiriju. a drugi da lezi na jakim direcima. Vrata su joj rasklimana i niska. U mnogoj prostijoj bosanskoj kahvi smjestio se je i berberin. pa brije i pece kahvu. na koje BU metnuli jastuke ispunjene vunom. van pod od dasaka. Berbernice su malene drvene kucice obicno u carsiji. siljte. Kako nasi muslimani imaju svoje kmetove. milavom iIi sijenom. To je mjesto koga odIicnijeg age iIi bega. Kahve rado grade uz vodu iIi nad vodom tako. dvadeseta rnuslimanska kuca kahva. Sarno u jednom kutu secije je njesto Ijepsi i visi jastuk. da je iIi cijela zgrada nad vodom iIi da jedan dio pociva na obali. Nijesu to kafane. zapadu. iIi same za sebe iIi pod jednim krovom sa drugim duCanima. i ne bi mnogo pogrijesio. Uza zidove srnjestili su secije. Krov je na takovoj berbernici vecinom nizak. Oiela kahva prostrta je hasurarna. Takove kahve zovu se i berbernice.ra. jer ih i oni tako zovu. koji rade umjesto njih. pa mozes u njoj ne sarno popiti kahvu. a prozori prljavi i maleni. najam. vreva i vika kao pet flldzana za novcic. pa da rnu bude Iakse plaeati kiriju. kao ito su nB. koji svaki dan u kahvu kao u svoju dolazi. kaki berberin. ne trebaju se oni toliko brinuti za svoju egzistenciju kao krsCani i za to imaju dGvoljno vremena za sijela i razgovore. nego se mozes osiiati i obrijati. Iznutra nabijena je berbernira zutorn zemIjorn a u nekima je i vrlo primiti. a u njima enG sjedi kod ognjista kahvedzija i "pece" kahvu.I 1 - 78guranje. kada bi rekao. sum. Unutrasnjost bosanske kahve vrIo je jednostavna. ne~o male eagjave sobice. a na jastuke su prostrli plavu iIi crvenu cohu. iIi je duean iznajmio koji kahvedzija. zovfiUO je k sebi berberina i tako oni zajedno rade i pazare. "Majstor" je poredao nekoliko debelih dasaka . stupovima. a sarno finije i cilimirna. A inace? - U 8vima vasarima ovoga svijeta.

pribio ih 0 grede i pod je gotov. koje su UnulraSnjosl kahve. Ali kada se daske rasuse. U nekim berbernicama su okreciti zidovi. a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira. mozes lako vidjeti. cesto oblijepljene raznim papirima. a 11 nekima su gole daske. sto se pod njima krije. ponajvise novinama 1 CIJeDlClma.- 79- jednu do druge. Na polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i .

. a mlagji se opet masio za "kutiju". a' stranci i manje odlicni" Ijudi sjednu gdje ko mjesto uhvati. ne ce te on nikada upitati sto zelis. Poslije ti berberin obrise kosu. obicno je vrlo mirno. U Bvakoj berbernici udarice ti u oci najprije velika zemIjana bosanska furuna sa petnjacima. narucis kafu i cekas dok se osuais. kante. a na njoj visi na Ianeu iIi uzetu kotlic a malom pipicom.svasta pomalo. u kojoj se grije voda. u onaj ibrik. posjetniei se mirno sastaju. Pokraj kante poredani su ibrici razlicite velicine. kafa je gotova. pomaknuce joj onaj kotlic taman nad glavu. u kojima Be grije voda za kafu kad se pece. u kojoj gori Ijeti i zimi. zapalis cigaretu. a onda e. a onda ides poljepsan i pomIagjen kuci. Kad voda po drugi put zavrije. a kraj boca enG Iimenih kutijica. koji se drzi starih adeta. stucane kafe. Zazeli Ii sada koja musterija caskom kafu. da na'puni lulu iIi cibuk. a kamo Ii te upitati sto zelis. punih stucane kafe i secera . koji. Preko Bvake berbernice skoro od zida do zida pruzila se je soha. Kako je koji na minder sjeo.80 gjezvice. pojaea trklja iIi sto takova. Dok piju kafu i puse duhan. a do njih koce se boce sa Iimunadom iIi gjuIsijom. Jesi Ii dosao u kahvu kome starijem kahvedziji. bas kao u slavonskoj seljackoj kuci. Stalni. govore 0 svemu i svaeemu.e tek kafu naruciti. uspe berber iIi kahvedzija kasiku dvije toza. Kako koji musliman u kahvu unigje. izvadio je duhankesu. pod malim vodopadom. od rune zore do kasne veceri vatra. obicno pala gaane lame. imaju svoja stalna mjesta na siljtetu. a kraj vatre naci ~es uvijek ovecu poBudu. Kad berberin svrsi svoj posao. tiho razgovaraju i mirno rastaju. pak sjednes gdje \hoces. on tebe zaista ne ce. neki se laktom podbocio'o jastuk iIi se 0 pendzer odupro. otvorice onaj pipac i za cas curi ti topli mlaz vode niz glavu. on ne ce ni prici k tebi. Originalan je zivot u tima kahvama. ali Basvijem cisto platno ili bez. neki se naslonio legjima 0 duvar. pusi i razgovaraj sto ti drago. da savije "cigar" duhana. U svima kahvama. osobito odlicniji gosti. a ti uzivas onako umotan u bijelo iIi sareno. musterija zahtijeva. obicaja. sjedne na minder. nego sjedi gdje ti drago. gdje se nasi muslimani sastaju. i ako je muateriji s voljom. aka ga ti ne zovnes iIi ne nagovoris.

a sarno ce mu kC'ji taj i to preko srea odzdraviti. slovima. Stalni gosti. stropu. rijetko kada placaju kahvu odmah. "rabos" ostaje i dalje. iIi ako to ne. varoSici nedaleko Save. pa u kahvu unigje kakav stranac iIi nepoznat ~ovjek. kao da Bog zna 0 kako vaznoj temi raspravljaju. palt ce sarno neki te neki. drze se vrlo ozhiIj no. jer se rijetko kada dogQdi. kao da Be pogiedom pitaju: Ko je ovo? Odakle je i po kakvom je posiu dOMo? Svakomu strancu.iegovih gostiju kafi ispio.. da stalns musterija ostavi 8voga kahvedziju i da pregje komu drugomu. povuce kahvedzija pokraj njegovog imena iIi onoga znaka toliko potezica. obi~no siljatu bradu u znak. Sto je ko kod kahvedzije zaduzio. Dok takav oovjek megju njima sjedi. koliko je koji ad n. da je ikada koji kahvedzija tuiio avoju musteriju ~to rou nije kahve platila. Dok se oni tako razgovaraju. da je istinu govorio. vrlo znatnu ulogu. koliko je on ihrika iIi fildZana kafe ispio. kad je sto vazna kazao. koga samo' on i njegova musterija razumije. nego tek poslije nekoga vremen8:. bio to krseanin iIi muslim.- 81- ali najragje i najvise 0 politiei. Odakle su i cemu su ti. pogiaditi svoju dugu. napise hilo na-duvaru. a neki upravo dostojanstveno. tako i u nasi4 muslimana igra kredit u javnomu zivotu. ali ne izbrise onoga imena iIi znaka. Dok sa razgovaraju. ja harem nijl'sam jos euo. vidio aam neAto originalna i za· stranea vrlo zanimiva. dakle i u kahvama. a na po se "Svabo" te prisutne pozdravi. savjesno placa. Kada je ko svoj dug platio. Ako 0 koron. promjenc oni ~esto temu svoga razgovora i govore 0 camu drugomu. na~ini mjesto imena kakav znak. Jednoga dana pn6 . naime oni. koji je prvi put u bosanskti kahvu unisao. po njihovom mnijenju vaznom predmetu govore. pa ako u kahvu bane kaki stranae. koji 8vaki dan u neku kahvu zalaze. Da kahvedzija dotle ne zaboravi. Osobito u j~dnoj kahvi uN. razgovor je tisi iIi BaSvim prestane. gredama iIi na sisetu. obicno svi zasute. pogledaju jedan na drugoga. Kada je takav gost kafu ispio. bilo na gredi iIi na sisetu ime duzoika turskim. obicno 0 Jurjevu iIi pred Bajram. udarice 'prije 8vega u 9~i mnogi potezici krede na zidovima. izbrise kahvcdzija prstima iIi mokrom krpom one potezice. pa giadeci pri tome brade. potezici? Kao tito n nas.

kao da me u sobi i nema. u kojima j~ pokuestvo orijentalno i a la franca. a to je izvrsna kafu.stoca. da danas nema snjim razgovora..- 82- tovao sam iz B. llego i stolovi i stolice. Kako BU sve gostione bile jos zatvorene. uzrokom jc" sto ju nasi kahvedzije umiju lijepo isprziti. poteza i poteziea. pa gledam ato to oni rade. Gazda je naime sinoe otisao ranije na pocinak. Preprzita kafa ne sarno rla gubi jakost. svrnem u kahvu. a na vrbu sobe zasiljena kreda. a to je ono. platim i odem u gostionicu. a u kahvi je vatra. bilo je nesto prazna prostora. Ni u najelegantnijemu evropskom hotelu iIi kafani ne mozes do'biti tako dobre kafe. Kada sam u kahvu unisao. u prostijirn kahvama cistOCA je nuzgredna stvar. porazgovorim. Vani je bilo hladno. Kraj njega stajao je njegov momak i sve mu nesto kazuje. dovoljno je da malo' porunleni i stvar je gotova. pozdravim obojicu sa: "Dohro jntro!" Gazda me sa svoga sanduka sarno pngleda. U takovim je kahvama nHjveei red i ci. a on Rve ko preko zuba: "Ja!" iIi "Jok!" iIi TJA ja I" Videl-. pa ni mukajet. jer je ondje vee svijeea gorjela. Oui ne daju da k~fa' kod przenja sasvim pocrni. eudo kako se je nas vrijedni gazda mogao snaci u sumi onih imena. Svi zidovi u toj ~ahvi bili su vee puni potezica. a mjcsto njega ostao je u kahvi momak i sada mu kazuje. kao u zadnjoj bosanskoj kahvi.o rijetka iznimka u bosanskim kahvama. a ga~da biljezi te biljezi. U vecim rnjestima ima lijepo uregjenih kahvi. sto je 8vakak". iIi da se preprzi. mcoo .' tu su ne saDIO secije i minderi. a samo jos na sisetu. prava naslada i uzivanje za ozebla putnika. pita: "A Suljo?" Momak odgovara: "Pet"._ Sise u toj kahvi bilo je dosta visoko. Da je kafa u bosanskim kahvama tako dobra. Sjednem nq. za sto kafa u kafanama ne moze uiti tako teena. U ruci mu odulja soha. zoakova. minder. U sredini kahve stajao je Da nekakvom sanduku odebeo kahvedzija. U "odzaku" veselo plamsala. Pitaj ovo pitaj ono. nego i miris. kao u kahvama. Htjedoh da se s kahvedzijom malo. koliko je ko sinoe kahvi ispio. Kada je kahvedzija kafu isprzio. kolima u Slavoniju i dosao vee pred zoru ti N. ispijem kafu. Ali u' jednim i drugim kahvama jedno je zajednicko. "Huso?" "Tri" i tako redom. Gazda.

da je' kafa De sarno ugodno. Tim ne izgubi kafa ni jakosti. izdubIjeno mlado lipovo iIi visnjevo deblo. a na vecer jaca. da te ugIjenom podvori. vele. dogjes Ii mu u ahar. U finijim kHhvama dodaje kahvedzija kafu kao i kod Das na tabaku.ahvedzije· . ali za to i dvostruko pIaea. zelene iIi pIave· boje. FiI-· dzan kafe sa secerom vrijedi cetiri. a bez secera sarno dva heIera. · i za to je takogjer mnogo ugodnija. dogjes Ii mu na ducan. koji i onako· vjecno na zivcima trpi.igaretu u ruke.. iIi kako muslimani kazu. iIi njegovoga momka. crvene.. nije ni osjetio. Poznavao sam Jedl10ga hodzu u Livnu. mjericu tucane kafe. lijevaju je u fildzane. kaziprstom i velikim prstom... Je Ii sto kupio iIi prodao. palcem. ier cim si uzeo c. pa im ipak ne uzrujava zivaca.. dok ga u prah ne stuce.. a ostatak tuce i· opet. to.. casti te kafom. a kada BU je ispekli. ani kazu.. zimi grije. eto ti.usIuznoga l. da je sfo pio. ana. Za. Kada pijes ovako dobru kahvu. dvori te kafom.. iIi u izdub- * . Finiji. je Ii se ozenio iIi cini kakovo veselje. Ovako smrvIjenu kafu mece on u Iimene· · posude i dobro ih zatvori.. to jest dvostrqku. a pije je jednakom I I I i Ijeni ~ je u stupu. a osobito bijeli fildzani imaju ozgora zIatni obrub. peku.. U prostijim kahvama dodaj e kahvedzija musteriji kahvu take} da je fildzan ozdola primio sa tri prsta. - - 83- ka. u gjezvama i ibricima. bijeIe. koji mogu vrIo· mnogo kafe ispiti. morao hi llmrijeti iIi poluditi od t()lik~ mnozine kofeina i nikotina... a kraj kafe: metnuo je. koji je skoro svake noei za ramazana popio pedeset do· stotinu fiIdzana erne kafe i popusio isto toliko cigareta. nego samIjevena.. dok je sasvim ne smrvi. nego i vrio zdravo pice. jos se· Ili jedan nije potuzio na nervoznost. Kafa je vrlo omiIjeIo pice nasih muslimana. Casu hladne vode... Kafu kuhaju. Fildzani BU malene okrugle porculanske posude. Bosanskom muslimanu ne skodi kafa jer se je na njt1' vee od djetinstva priucio." . daje ti kafu. Ko zeli da pije vrio jaku kafu. covjeka ljeti rashlagjuje. a pri tome se je Iijevom rukom prsa dotaknuo.. ali za to ne trebas· sibica. u jutro osvjezava. euskijom. U BOSDi i Hetcegovini ima dosta muslimana. Sada je prosije na vrlo gusto sito. ni mirisa. pa ipak. drago ti je i zapaliti. trazi mElhsuziju. NaB moderni covjek.men i tuce je gvozdenom polugom. On jepoced piti kafu sa dvije tri godine.

-

84-

slasti svega svoga zivota. On ne pije alkoholnih pica, a ne muce ga ni velike brige za egzistenciju. Osim 'toga ne cuti on potreba za vratolomna djela. On zivi mirno i zadovoljno sa onim, sto rou je Bog dao. Pa cemu najka8nje, da se i muci za 8vjetske ispraznosti, kada mu je i onako sve unaprijed sugjeno? Za to nije ni cudo, da su rnu zivci kao od celika i da rou kafa i duhan naskoditi ne moze. On pije kafu od rane zore, eim je oei otvorio, pa do kasne veceri, dok nije na pocinak legao. Jpdva je zorom izasao iz dZamije iIi je kod kuee obavio svoju jutarnju molitvu, POS80 je u prvu kahvu da ondje pije fildZan kafe i popusi cigaretu duhana, a onda tek ide da obavi svoje 8vakidanje poslove. • U zimsko doba idu muslimani vrIo ranD spavati, a prema tonlU i .ranD ustaju, pa jer ne mogu kod kuee doeekati sabaha, idn neki vee oko cetiri sata posHje poia noei u kahve, gdje uz kafu i razgovor cekaju dok zora zarudi i dok mujezini sa munara sabah ne zau~e. I poslije rucka i poslije vecere idu i opet u kahve i ondjc uz razne drustvene igre, kafu i prijateljski razgovor provode vrij enle sve tio aksama iIi jacije. Trgovci i obrtnici ne mogu svake veceri, a jos manje po danu u kahve zalaziti, ali im za to dolaze prijatelji i znanci na dueane, pak si i oni razgovorom vrijeme prikraeuju. Da sada nas trgovnc. iIi obrtnik no mora svaki Cas koga u kahvu slati iIi kahvedziju dozivati,. spojio je kanafom svoju magazu sa kahvom, pa kad Z!lieli kafu, povuce kanafu, a u kahvi zazvoni zvonce. Kahvedzija pozna svacije zvoncc, pak nosi kafu onomu, cije je zvonce pozvonilo. 1(0 bi dosao u kakovu cisto muslimansku varosicu u Bosni~ . pa vidio one kanafe preko sokaka, cudom bi se zacudio, sto ce to likn telefoDska mreZa takim mjestancima. Osim kafe osobito Ijube duhan. I duhan pocinju pusiti vee u (ljetiostvu, a puse dok zive. Duhan pusi musko i zensko, staro i mlndo, bogatasi i siromasi. Sarno djcca u2"lednih i odlicnih roditelja nc ce pred "roditeljima i odlicnim ljudima zapaliti, jer se to lle pristoji za dobro uzgojenu djecu. Mladez i zene puse sarno cigarete, ozenjelli liudi cigarete, lule i cibu~e, a starci osim sv£;ga toga i nargile. Oni pak,. koji duhan ne puse, ti enfiju, burmut, potprduju. Mladeli se ne pristoji, da zalazi u drustva starijih i ozbiljnih ljucli, a osobito ne valja, da se mijesa u njihove razgovor~. Za to

-

8f> --

mladici idu rijetko kada u kahve, nego se sastaju ponajvise na merajama, bacaju se kamena s ramena iii se kako drukcije zabavljaju. U pri~ jasnja vremena mnogo su se vjezbali u bacanju koplja u neku stanovitll tacku, dzilitanje, ali je to danas vee sasvim prestalo. Kraj sastanaka u kahvama i na ducanima osobito Ijube tcferice, a teferice i mu~karci i !ene, ali 8vako za sebe. Muskarci tefence kad"a im se prohtije, a zene i djevojke obieno petkom. Teferici 8U zabave slicne donekle nasim majalesima. Sastane se naime po nekoliko znanaca i prijatelja, pak ponesu ibrike, gjezvice, fildzane, kafu i nel\Jto jeIa, pa odn kuda u zelen. Najvole se zabavIjati u 8nmama iIi u hladu granatih voeaka u eijoj basci, a n&jmilija su im mjesta kraj vrela, rijeka i potoka. lsto se tako zabavIjaju i zene i djevojke. Djevojke se opet osim toga sastaju jedne kod drugih, pa se na ljuljackama ljuIjaju i pjevaju lijepe mu.slimanske pjesme ne sarno sebi za zabsvu, nego da i momke drsskaju, jer znaju, ds ih oni iza taraba prisluskuju. Muslimanske su narodne pjesme i po sadrzaju i po napjevima Vl"lo lijepe i mnogo sliene turdkim pjesmama. Osobito eu krasoe t. zv. sevdalinke gdje draga tuguje za dragim iIi dragan za svojom dragom. K-od pjevanja modoliraju i tremoliraju tako, da im je pjevanje vrlo tesko DR kajde st&viti. OVOID zgodom ne ce biti zgorega ako progovorimo koju, kako se muslimani megjusobno pozdxavljaju. Pozdrav nasih muslimana vrlo je lijep. Kada se sastano dva prijatelja na ulici, ueine temena, to jest oni pozdravljaju jedan drugoga, dotaknuv se desnom rukom prsa, ustiju i eela.Tim hoce da. reknu: "PozdravIjam te od area, izricem ti to ustima i dajem ti Cast umom 8vojim." Ako je jutro, veli mlagji starijemu: "Selamun aleikum" "Bozija ti milost", a ovaj mu odgovara: "Aleikttmu selam" "I tebi neka je." Odmah za tim dodaje prvi: "Sabah hairola." "Dobro, iIi sretno ti jutro", a onaj mn odgovara: "Allah razosun". "Bog ti dao". Ako se sastanu.u podne, veIl" jedan drugomu: "Selamun aleikiim" i "AleikUmu selam", a odmahza tim: "Merhaba". "Zdravo". U veeer kaze mlagji starijemu: "Selamun aleikuni", a onaj m.u odgovara: "Aleikiimu selam". Iz& toga veli jedan: "Ahsam serifhajrosum" iIi krace: "Ahsam hajirola". "Dobra ti vecer", a .drugi: "Allah razosun- iIi "Allah emanet ola". lsto tako pozdravljaju muslimani i svoje suplemenike drugih vje:-

-

86-

Toispovijesti, a i oni muslimane samo sto 'musliman nikada ne ce inovjercu reei merhaba, niti trpi, da mu on to rekne, jer je to specijalno muslimanski pozdrav. Musliman lie skida fesa niti kada ulazi u dzamiju, niti u ciju privatnu kueu, a niti kada koga pozdravlja, sto vise, da koji musliman pozdravi drugoga skinuvsi pred njim fes, misiio bi onaj da mu se ruga, pak hi ga tesko uvrijedio. Kada musliman dogje u kahvu, na duean iIi u privatnu kueu ne pozdravlja on odrnah niti domacina niti gostiju, nego sjedne na minder iIi na seciju, a onda tek veli: "Selamun aleikum"ll a oni njemu: "AleikUmu selam". Iza toga rnu jedan po jedan kaze: "Merhaha Huso . s on njima redorn odgovara: "Merhaba Suljn .... "Merhaba !bro . Kada odlaze iz kuee iIi iz kahve, veli neki: "Odo ja", a neki do~ vale: "Ejvallah." "U dobri Cas", a svi rou odgov~raju: "Ejsahadile." ."Sretno poso." Kada ko polazi na daleki put, pozdravlja znance i prijatelje sa: "Ejvallah" iIi "Ejduvale", a oni rnu odgovaraJu: "Ejsahadile." Kada se je koji sputa vratio, pitaju ga: "Hos gjeldun ?" ."Dobro dosao", a on njima: "Allah razosun" iIi "Hos bulduk". "Bolje vas naso". Iza toga pitaju ga: "Zdravo?" - "lIirno?" iIi "Zdravo putovo?", a on njirna: "Zdravo, hvala Bogu. Kako ti?" itd. Ako je na sijelu, u kabvi iIi na dueanu megju muslimanima koji inovjerac, oni ee se uvijek najprije megjusobno ,,8. la tur~~" pozdraviti, a onda ee tek prihodnik "a Ia franca" pozdraviti inovjerca, bio on kako Inu drago odli~na i ugledna li~nost. To rnu vjera nalaze i toga se on strogo drzi. Za to ako kakav musliman dogje kao gost iIi prijat~lj u koju. krscansku kueu iIi u najuglednije krseansko drustvo; hili to domaei krscani ili "Svabe", pa je ondje sarno i jedan musliman bez razlike, da Ii je siroma iIi bogatas, ugledna iIi neugledna osoba, on ee llajprije njega sa "merhaba" pozdraviti, a onda tek ofitale. Isto tako ides Ii kada hilo to i sa najsiromasnijim muslimanom, pa bio on i tvoj sluga, pak te sretne kakav musliman, recirno tvoj intinlni prijateIj iIi drug, on ce ipak . Dajprije pozdraviti tvoga slugu, svoga istovjrrca, a onda tek tebe. Interesantno je ne sarno kod nasih musliInana, ncgo i kod svih Bosnjaka uopee, da ee te svaki, iza kako te je pozdravio, pa i na 8okaku, uvijek upitati: "Kako si ?~, iIi ~,Kako si gospodine!" Za to, kada te koji upita: ,,Kako si?" odgovori fiU: "Dobro hvala Bogu. Kako ti?" jer i oni tako jedni drugima odgovaraju.

---_._------,------

arabinke i samokresi. ne idu snjirn sasvim usporedo. nego i izvrsne male puske kao sto 8U kubure. a seizi iza njega odustrag: Sebi najde do deset momaka. Isto tako ustaju pred njim. ali od njega mlagji -ljudi. Za to n. nosili su njegovi Ijudi za njim ne sarno cibuk. Ako takav covjek jasi u svoj begluk megju kmetove iIi kuda drugud. 'Par dornacih malih . 'da je megju njima bilo uvijek izvrstnih tufekcija. mutesarife i druge vise . Isto tako. Radi toga bile 8U puske vrlo skupe. . Dobra puska i dobar konj miliji im je nego ista na svijetu. 'a gdjekada po dva i vise seiza. Carske namjesnike. kad on u kahvu ulazi iIi iz. neka vrst turskog oruznistva. kahve izlazi. Puskarstvo je prije okupacije bilo jedan od prvih zanata u Bosni i Hercegovini i za to si u skoro svakom vecem mjestu mogao naci dobrih puskara. Ovdje moram priznati i osobito naglasiti. On ide naprijed. 87Ako putem prolazi kakova casna starina. koji su pravili ne. Bosanski muslimani vrlo ljube konje i oruzje.ije ni cudo. peeanke. nego pred njim ustaju i stoje bez rijeci dok on kraj njib prolazi. Sto je gospodar bogatiji. Da ga sluze i hodaju snjime. zuje. Sve u srmi i u suhu zlatu. a oni rou suteci llzvrar~ju i sjedaju na svoja mjesta. kakav ugiedni aga iIi beg iIi kakav visi dostojanstvenik. svima temena cini. sarno stucove i sisane. Ako je on putem za~elio da: zapali.. Bve su puske. I rogjeni njegovi sinovi zaostaju za njim i govore sarno onda. Odijelo momcim' pokrojio. ne pozdravljaju ga kako se obicno pozdravlja. pase~ vezire.cinovnike pratili su kavazi. vezli i okivali Rrebrorn. i velike i male. da kod nasih muslimana mladost vrlo postuje starost. bilo da se prosece iIi po poslu. nego maIko iza njega zaostaju. . ako ih je sto upitao. Za turske vlade jasili su za ovakovim Ijudima u pristojnoj udaljenosti do zuba oboruzani momci. nego i nargilu. ako idu snjim i kakovi odli~ni. Kada ovakova starina putem prolazi. njegovi seizi.puskara. Dok on prolazi. oni bi rou prikucili cibuk i duhan zapalili. kajmakame. Mladic uvijek ustaje pred starcem i govori sarno onda. to su rou i momci ljepse odjeveni. Aka je kakav odliean covjek po gradu hodao.ako ga je sto upitao.. jase iza njega . uvijek je uz njega po' jedan. srmom i zlatorn.

Te: au puike bile mnogo bolje od bosanskih. Ko je htio. zv.- 88- puSaka vrijedio. Sve su puske punili sjeccnim olovom. da ~vr8to uz tijelo pristaju. Osim malih pusaka nosili su za bensilasima duge nozeve i razne sitnije 8tVari. koju 8U sprijeda nabijali. -Na 8vakOj pU8ci. kojima . olovnim kugljicama. Za nabijanje malih puSaka imali su arbije. Od dugih pUSaka bile su najpoznatije sisane i stocovi. 080bito 8U na glasu bile sarajevske AiAane.vatru naloze ili da pripale lulu -iIi cigaretn. Izvrsne male puAke pravio je Hasan Pecenkovic u selu Hotincu kod BibaCa. iz t. da njom kod ~abijanja zgruvaju zrnje i barut u pusci. narncio bi je iz Albanije. Sve su puske nabijali 8prijeda. a upotrebljavali su je. koja je takogjer hila izvezena srehrom. srmom i zlatom. koji su u ruci driali dok 8U puske nabijali. Osobito su zgodno hile udeAene gvozdene arbije jer 8U U njima bile utaknute male maaice. koja je 8 prednje strane bila. a imaju pet do §est koznih pregradaka. Kod takovih arbija bio je drZak arbije ujedno i drlak maaica. a oa DO se kresivo i peskire. obicno do dva pedlja. Bensilahe zapinju sponama nad desnim kukom tako. Arbije su gvozdeni iIi drveni stapici. slndzirom i odatle im ime. Gornji kraj arhije. koje 8U cesto trebali. Oganj na kremenu. kojima au zeru prihva cali. a male 8U zaticali za bensilahe iIi potpaaaje. koji je neko vrijeme bio na glasu kao prvi tufekdZija u BoSDi. gdje se puska potpraiuje. snnom i zlatom. zv. Skoro sve male puSke bile su na kremeD. da je plati. zute iIi crvene koze. a to je u ono doba bio velik novae. a nekada i dulje. Arnautluka. hila je gvozdena mpka. Cijevi na malim puskama bile su dosta duga~ke. Bensilasi su nacinjeni od crne. to jest ono mjesto. Jedlla arnautkinja vrijedila je petnaest do dvadeset dukata. da . n~sto dulji od pU8eanih ciievi. cetvero iIi sesterouglatom glavicom. bio je ohicno srmo~ izvezen. i t. I arnautkinje su bile izvezene srebrom. a zvali su ih arnautkinje. a deheli taman da U cijev pristanu. je pet do deset dukata. Velike puske nosili 8U na kajisima preko ramena. okoneavao je okruglom. koje au bile spojene malim lancieem. uucijev pricYrscena. da ima O8Obito dobru puiku" a mogao je. ali su imali i otraguSa. dakle onaj. sindlirlijama. Sindzirlije 8U dvije kugljice.

Vrlo oboruZaD Covjek mogao je da ponese cetiri silaha.. nosili su na lijevoj stran. Noieve 8U zaticali u dr-· vene korice. prema dnu ne~to nesto zavinute sablje.89 -si iza abdesta ruke otirali.. a iza njih jaAiIi su njihovi kavazi~ koji BU nosili njihovo oruzje. Bezi. kod hodanja iIi jasenja ne. pa kada hi naB eov]ek .-. poCam od siljka pa do preko polovice. U svakom silahu bilo je po deset fiseka. osobito kada su polazili u loy iIi Da dalji put.. I pale au bile izvezen~ srebrom. 8U Osim svega toga nosili su 0 desDom bedru uapraAnike ad roga. U napraAllicima bio je fini barut. sliean uhu i odade mu ime. Oni. Bi&lci su odulji. okrugli. koje su im preko ramena na kajisu niz bedro viajele. srmom iIi ziatom i za to vrlo skupe. Te 8U korice bile izvana. age i odlicniji gragjani nijesu po gradu nosili drugog oruzja osim jedne. Silasi 8U bili nacinjeni od tvrde kole iIi od srme iIi srebra. da kroz koine pregradke mogu zadjeti kubure i duge· noZeve. Odmah pokraj silaha bila je· eanta. potprdivali voljicu na ognju kremenjace. dakle ootrdeset fiseka. i da ~vrsto uz tijelo pristaju. vrlo ostri i siljati nozevi. tako zvane pale. onda su se jaee oboruzali. to' za' to. kojima 81) rezali meso i druga jela.. BjelouSke· BU vrlo dugi nozevi od najfinije mazije. smetaju. dug oko jedan pcdalj.. ·a osobito tako zvane bjelouike.. koji 8U hili nacinjeni od koze.i bensilaha odebeo kajis. Da im nOZevi. te im ga prema potrebi dodavali. dugacke.a oni od anne iIi srebra. a drfAk im je od bijele kosti. bili 8U eetverouglati. Bensilahe nijesu ozdola ispresivali. kojim au' punili. Nozeve dijele na bieake i bjelouske. Osim pusaka i nozeva nosili au odli~niji ljudi i visi einovnici. zadjeo noz za bensilah. koji su bili sa tri tanka' lanciea uz bensilah prikopMni. . a. . Kada su polazili u lov. a od polovice pa do balCaka okovane zutim limom. a nekada i u pozlacene limove. u kojima au drzali fiAeke.kajis bio dvostruk. pazio je da vrh korica zatakne megju ona dva kajiAa. pasali au uz benailahe silahe. Taj je . u kojoj su drZali krpA UDloeene u zejtin. iIi kako narod kaze. Silasi su posudice. opsivene crnom kozom. najviAe dvije male puske. na dalek put iIi u kmetiju. celika. Bogatiji i imucniji ljudi imali 8U korice okovane u 8rmali iIi srebrene. kojima su eistili siSaoe i stucove. koji su imali puske otragu§e. Oni.

eto je trehalo. a fijakera. koje je trebalo da se prenesu. nosili BU na golom tijelu cemere. nego j po selima. G<?spodar ie obicno isao sprijeda i vodio konja za 'uzdu iIi ular iIi je jasio Da prvom konju. Ako bi se nas musliman u takim kolima vozio. metnuo je na kola drvene obuceve 'I pokrio ih hasurarna iIi eilimima. Kako je neko vrijeme u Bosni i Hereegovini hilo moogo . u kojima su svoj novae. Bijeno. Danas je sasvim drukcije. ona su tek sa okupaeijom dosla u Bosnu i Heree~goviuu. a neki i po dva pretinea.sieova" nije prije okupaeije niko poznavao. putovali su nasi muslimani sve do llajnovijeg doba na konjirna.niei isli su pokraj konja iIi odostrag i gonili konje. a sapinjali BU ili nad . Sirotinja je isla pjeske. da se iz jednoga mjesta prenese na drugo. IDagareima i katurama prenosili Bve svoje -:stvari kao pokuestvo. najamniei jli pomoc. uzeli bi pc.. To se je zvalo karvan. nego BU ga u dukate mijenjali i svu gotovinu uza se u cemeru nosili. 'Cemere BU pravili od vrlo fine zute koze. Neki eemeri imali BU po jedan. prostro· hi obilno Bije'ua. drvo za ogrjev. haIjine. lsto tako prenosili su i trgovei svoju robu. vise Jt. ve·ziri i kajmakani vozili su se u fijakerima. da se u kola ne vidi. u rod iIi su vodili mladu itd.kamenje i uopce sve. ta su bila vrlo primitivna. Kako prije okupaeije nije hilo u ovim zemljama dobrih puteva. a sarno velika gospoda kao paBe. kakova 8U danas. Ni komadica zeljeza nije bilo na njirna. to je po robu islo obicno po vise trgovaea sa karvanima.nego su na konjima. nije prije bila. Novae su rijetko kada kod kuee ostavljali. Ako je koji musliman u takovim kolima vozio svoj harem. jastuke. U prija~nja vremena ne sarno da su nasi muslimani jasili na konjima kada.. koji su vrebali na trgovee i bogate putnike. su isli kuda po poslu.hajduka. U Posavini i u onim krajevima. a bili su do zuba obo- . . sjeo na sijeno i sjedio tako podviv noge kao na ·:cilimu iIi u najudobnijem minderu. Njegovi sluge. gdje je ravniea. BOZ6 mi prosti i previae.onja iIi magaraea te bi jednog3 privezali za drugoga. bilo je i prije kola.~-cuvali 90- Imucni ljudi.·desnim kultom sa dva gvozdaca. ali.. grede. Kola. danas vee irna dosta kola ne sarno -u gradovima. svoju obitelj. Tako zvanih . . Ako je bilo mnogo robe iIi predmeta.

- 91- ru~ni. pa ko je bio ja<\i. Ako su morali po vise dana putovati. Ovakovo putovanje bilo je vrlo sporo i za to su trgovci i drugi Ijudi morali <\esto po vise dana putovati dok su stigli kuda eu zeljeli iii dok su se kuci vratili. jeli su i kona<\ili u hanovima. hranili su konje. Ako bi sada hajduci navalili da im otmu robu i novac. . oni hi se branili. njegov je bio mejdan.

- 92- Hanovi su neka vrsta gostionica.. Osobito u prijasnja vremena nije kreveta ni trebalo jer su. ozdola su staje za konje.. Ato jedemasno i ukusno. nego su tu hasure prostrte po goloj zemlji iIi podu. da ih mozes napojiti. nastoji. Gdj~ je narod gusee naseljen pa ima. n muslimana naei ces ~amo ernu kafu. vina. U onim krajevima gdje ima dosta surne.. ' lato tako mogu putniei u hanovima j konaciti. za tim oko Livna i Grahova te po svoj Hereegovini. u~a to umoraD. lato tako ima u_ svakom hann (dovoljno sijena i zobi da mo~e8 konje nahraniti. jede on umjereno i ne pazi na broj jela. a u blizini je i bunar. a opee je poznato. grade hanove od drveta.je potrebno bilo sa sobom nosili. kruha. ima vee dosta hanova. u nas vrlo mnogo a ~sobito ondje. brzo bi uenuo. nego da je ono. a ozgora stanovi za putnike i handziju. najvile dvije Babe gdje putniei zajedni~ki konace. a gdje je. Hanova ima. NaAi muslimani kuhaju i peku vrlo dobra jela. koja priugotavljaju po uzoru grckom i turskom. Bas radi toga naei ces. ni kreveta za 8vakog gosta na po se kao u hotelima i boljim gostionicama. ni pokucstva. sto im. Kada je mualiman sam u svojoj kuei. prostro ga po haauri pa kako je bio zdrav a. U ·sobama za konacenje nema ni posteljine.· pa onda ne sarno. da ih bolje podvori. Opojnog piCa moZes dobiti sanio U onim hanovima gdje su krsCani handiije. da ima jela u izobilju: dvanaest do dvadeset i cetiri. nego su i vrlo tecna: §to . Hanove grade obicno na jedan boj. a osobito u predjelima gdje je hura jab" ima hanova ne . putniei sve.. i turska kuhinja prva u svijetu. Nema tu' soba. narod rijetko naseljen. naime iza okupaeije.. Ako ima goste. eatroja iIi vrelo. U novije doba. da je grcka. a nema. gdje je narod rjegje naseljen i gdje bura jace piri.sarno po selima i gradovima nego i u osami pokraj puteva i drumova da putniei ne stradaju. najvise hanova u KupreAkom i Suickom polju. a gdje nema suma. u kojima mo~e8 dobiti piva. u kojima mo~es dobiti dobru ernn kafu. Kada hi dakle DnA putnik u han doSao.. nego je tu jedna. viAe sela· i gradova. grade hanove po selima i gradovima. od kamena. rakije i drugog opojnog piCa. jaja iIi na ra!nju pecenog janjeeeg iIi ovnujskog mesa. skinuo bi s konja gunj iIi cehe sto ga je uvijek uza se nosio. gdje je bura jaka.

l .-..- 93- ~._' .::." . . f '1 .:. i ... . ":(.

- 94- .

vee kako je kada dan dug. nek je i biberli. u kojima se po-jede toliko na raznju pecenih janjaca i ovaca. na Kupreskom poljn i ispod Cincar planine. Najmilija su im jela peeeno i kuhano meso. koja se pravi ovako: Debelo tie meso izreze n&. koji prave od' ~ovediDe. police. a jos vise.. nego vunu i sir. a bogatiji u bakrenim iIi zeljeznim posudama. U kuhinji su rafe.hiljade ovaca. sto marna domaeiea kod kuhanja treba. lsto taka jedu siromasi iz zemljenih iIi drvenih. a sva ostala prstima. Corbata jela jedu obieno drvenim kasikama. kao sto bas u Bosni i Hercegovini. Ve~era je ~vijek nesto obilnija. pa ima malo zemalja u Evropi. Sto medeno. Megju delikatese spaqaju i papri.. udje se kafa przi i kuha. kao i u cijeloj Hercegovini su veliki pasnjaci" na kojima zivi na . lsto tako jedu oni vrlo rado piIav. moze bez zaprijeke iz kuee u mutvak i iz mutvaka u kueu. Muslimanl rueaju izmegju deset i jedanaest sati prije podue. kako siromaku. Osim paprike pune takp patlidzan ~ i miade tikve. nek je i primasno. nego rucak. a spojene su plotom i krovom sa kueom. a jednako je drago. Janjetinu i ovcevinu sijeku i prodaju pr~jesnu. Na' Vlasieu . To se jelo ~ zove. a na njima razno kuhinjsko sugje i drugo kojesta. koji jc i preko granica Bosne i Hercegovine· dobro poznat. to je oveije i janjece meso u ovim zemIjama vrIo tecno. a osobito ovec--' vina i janjetina. sitne komadice i pomijesa sa sit~o isjeckanim bijelim i crvenim' . Neki imaju kuhinje u kuci. janjetine iIi zivadi. oveevine. a veeerajn oko pet iIi sest sati poslije podne . doIma. Kako u Bosni. tako i najvecem hogatasu. U sredini je kuhinje iIi mutvaka otvoreno ognjiste ~d kamena. da zenska eeljad . Sto je masno. toga je u svakoj kuhinji po jedan kamin.: u Hercegovini.. Kuhinje izvan kuee zovu mu-· tvaci.ke napunjene sa sitno isjeckanim mesom i pirincem. a neki izvan kuee. ua Krugu kod Lijevna. a bogatasi iz bakrenih iIi porculanskih posuda. Teletine ne jedu nikada.a zove se odzak.kod Travnika. te daju ne sarno izvrsno meso. Vrio je~ uobr~" i jahnija. Sto je sIano. na raznju iIi u tevsiji peeenu. nek je i seeerli.- 95- Spremaj Meho gospodsku veeeru. ima vrlo mnogo paAujaka sa izvrsoom gorskom pa-som.~ Siromasniji muslimani kuhaju u zemljenim. Osim.

pobibere i u tijesto zaviju. tevsije postave na sadzake. Kruh pokriju saksijom. mladim misiracama. a na saksiju nagrnu zeru. kako se prave neke pite i kolaci. 8ti~ne se i bude slieno pacama iIi ~Iadetini . Ako pite i koIaee peku kod kuee. oveevinu iIi janjetinu. Pite.koja se puni jajima. -zv.- 96- Inkom. koja je sasvirn sliena slavoDskoj pokljuki. Kupus jedu dok je jos sladak iii ga kisele.kao i bazlamaca. Sada da progovorimo koju. Tako pripravIjeno jelo zove se kaIja. Kruh peku kao sto se· pece u seljaekim kucama u Hrvatskoj i Slavolliji. Kada je misirae . nno isjeckano govegje iIi ovcije meso. a pune je orasima iIi suhim sIjivama. dok se meso Basvim ne raskuha. njim pune pite i kuhaju u njemu gove·dinu. no najboIje je. !Sirnica je sto i sirnjRea. pe. obligatno jelo i na . ·Od knpusa prave corbu. a jedu je ponajvise onda. BraSDO se i secer dobro razmuti i pristavi K vatri.·gament papirom i pristavi k vatri. ako se poveze t. Jajarusa je pita. Ovdje moram napomenuti da nasi muslimani osobito ljube med. kada BU u ~uei odlicniji gosti. pospu je sa nesto meda iIi secera.pita gotova.kada se sasvim ohladi. U prvom je redu burek pita. koje nasi mU8lim~ni o8obito rado jedu. a zove se serbe. . Naloze naime 11a banku vatru. a kad se ispece. -zaliju je u tevsiji slatkim iIi kiselim kajmakom. a kada se je vatra dobro razgorjeIa. secera i kajmaka. ~upus sitno sasi_jeku. tronoSce i pokriju ih p~kom od zemije iIi sa-oom. dobro posoIe. pa se kuha. ·te ga jedu ne sarno u pitama i kolacima te na suvo. . metne se na hladno mjesto. Kada se je dobro skuhaIo. metnu ih u zemijene iIi bakrene tevsije. a na ODO mjesto metou kruh. raspretu zeru i lug. sofri nasih muslimana. Osim mesa i kupusa vrIo su im drage pite i kolaei. Misirac pite prave tako. Neki prave bakiavu u obliku ruzice. Lonae se dobro pokrije. Za tim se sve to dobro pobiberi i metne u zemljeni iIi zeljezni Ionac. PaIuza Be pravi od finoga braana i seeera. da tijesto pune sa fino izrezanim.Paluzu jedu sarno u bogatijim kucama na kraju rucka iIi vecere i . kao kod Bvih juznih ~IaveDa uopee. Bakiavu prave od finoga brasna. da tijeste na tanko razviju i u njega metnu. a -. pa to zovu gjul baklava. da se kruh iIi pita sto prije ispeee. uego ga mijesaju i sa vodom i tako piju. kolace i huh peku iIi kod kuee iIi u pekarama. Kupus je. Pitu od kupusa prave kao i u nas. Lutma se pravi . koju prave tako. To je pice vrlo zdravo.

Siromasi jedu umjesto paluze na koncu ru~ka iIi ve~ere slatko iIi kiselo mlijeko. zaliju ih medom iIi ih pospu ~ecerom. Kada su hurmice pe~ne. ako su kakove odIi~nije osobe u gostima. jaja i ~eCera. Arnautin. Hurmice pBObito rado jedu muslimanske zene i djevojke i nose ih jedna drugoj kada u babinama leze. Isto tako prave i gurabije.- 97- to sarno onda. NajskupIji 7 . Hurmice su kola~ici od kuruznoga braana.

slatki salep.- 98- i najbolji kolaci jesu gjunla~i. ne pretvori u kakav muslimanski "Kochbuch". zavrsujem. a lHid zerom. posuda. Osobito je . koju on zove tabla. a u drugoj mu je kotlic sa zerom. u kojoj se pusi gusti. da je to jelo dosta skupo.jaja i mute ih dva do tri sata. jaja i mlijeka. nego trazi i vrlo mnogo posla. koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu da halvom.. a djeca se kupc oko njega i placaju mu svoj obolus. Kada je halva gotova. pa se to dobro promiiesa. pa cu samo jos nesto reci 0 halvi. kadaif. jer su oni markantpa liea u bosanskim carsijama i sokacima. ali da se ovo pisanje . Na glavi nasega haIvedzije njise se velika okrugla daska. da ih nema. buzom.halva bijela kao snijeg. a tvrdu produciraju sarno Arnauti. punu reske buze. nesto bi manjkalo. a prave ih ovako: Uzmu dvadeset do trideset . To je jelo slieno i po abliku i po okusu nasim ustipcima. jer ne samo. a prave je od skroba. U jednoj ruci drzi on drvetJu posudu. Sada se u kakov~j posudi rastopi nesto masla. salepoD1. d. Osim ovoga prave nasi muslimani vrlo mnogo mesnih i drugih jela. Meku halvu prave i naSe muslimanke. a nu njoj je halva. pa Dlami djeeu poklicima: "Halve.a ih ko gleda. reci cerna i 0 njima koju. misIis. meeu priugotovljeno tijesto kasikom u vrijuee maslo i tu se ispece. pa do kasne vec~ri hoda on po gradskim sokacima. pita i kola~. uspu je u najfinije psenicno braallo. koje se dadu vrlo lako ureci. brasna meda iIi secera. pa premda nijesu Bosnjaci. jer je ona najmilije jelo i poslastica muslimanskoj djeci. kadaifom i pecenim bademima koji novcic zarade. 8:li je mnogo tecnije od ustipaka. To se sve mijesa u velikom kazanu. ponajvise u svecane dane i kada su kakovi odlicni gosti na rucku. metne je Arnautin sa drugim kolacicima i sekerlamama na glavu i nosi je po gradu. Kada zene prave pjenu za gjunlare ne vole. kao i u nasih kobasicara. sekerlami i kolacici. Interesantni su ti naSi haIvedzije iIi halvadzije. a i prije nego je sabah zaucio. dok se ne pretvore u gustu. Izmegju sedam i osam sati u jutro sigurno je prcd skolskim vratin1a jer su gjaci njegovc najbolje m~sterjje. Halva je dvostruka: tvrda i meka. I gjunlare jedu sarno u bogatijim kucama. da se jedva rezati moze. halve!". jer aka se dobra pjena ne nacini. jer i jaja spadaju megju one tvari. pa kada bude dobro vruce. Tvrda je . tvrdu pjenu. Kada je pjena gotova. misle da je onaj svojim ocima jaja urekao. Od rane zore. dok ne bude tvrdo.

kojf'gostc kafom dvore. Jelo nose u velikim plitkim zdjelama. da im ruke operu. lsto tako nose u lijevoj ruci legenj. Prije rucka iIi vecere svaki si opere ruke i usta. da se u njihovoj prisutnosti pjeva iIi galami Za . Novcic.jela piju. vodu iIi limunadu. od najstarijega na desnu stranu. a u desnoj 'ibrik. Ttttundzije "cibuk zapalise. Taj peSkir prostiru da mrvice ne padaju gostima po odijelu. ulazi u sobu kucni' hizmecar da iznese sofru. Sluge nose na lijevom ramenu peskir. Kada nasi muslimani naume da blaguju. Kada je domaeina 80fru "digao"'. Prvi se zovu kahvedzije. posjedaju oko sofre. da svima naokolo krila pokriva. a poslije jela gorku kafu i puse duhan. zalazi u kahve. Kada su u kuei gosti. a posebni. Prije jela ulaze u sabu sluge. koje cibuke dodaju. lavor. plahtu. pa kad je koji gost oprao usta i ruke. otare se onim peskirom. Dok jedn. a zove se sofra-mahrama. gdje se muskarci sastaju i prodaje svoju robu. jer u muslimana nije u obicaju. malo govore. Nasi muslimani vjeruju nairne. koje BU skoro tako 'velike. na dueane i na Bijela. a onda tek jedn. adrugi cibukdzije ili tutundzije: . sarno je onda na sofri mnogo vise j~Ia. da si za jela mogu njime ruke i usta otirati. koje su duge kao sto je i stol dug. da mrvice na zemlju ne padaju i sad istoro sjednu da blaguju. te polijevaju gostima ruke~ a iza toga metnu svakomu mali peskir od beza na lijevo rame. Sofra je okrugao. da Buteci ono Bozijeg dara potrose. i za to je sramota i grjehota. a odmah iza njega ulaze drugi sluge i idu opet od gosta do gosta. posude i kssike. kao i stol.. koji je tako dug. iIi na trima drvenim nozicama.99 - unosan mjesec ramaZ811. sofru na rukama drze dok oni jedu. a Iezi na dvjema daseicama. sve mu se lice od dragosti smijesi.. U ·begovskim i. posjedaju kao i obicno. jedva jednu stopu visok stol od prostoga drveta. a u bogatijim na cilimima. . Pod sofru prostru besofru. Osim toga metnu gostima u krilo peskir takogjer od beza. da jelo pred· gostima dugo na sofri lezi. da meleci. U siromasnim kucama sjede svi na goloj zemlji. "digne" domacina. . drugim odlicnijim kueama JOB BU posebni sIuge. Kahvedzije kahvu donesose. sofru. dimirlijama. Gim su rueali iIi vecerali. I . za novcieem pada onda u njegovu kesicu. angjeli. a najbolje je. Onda on hoda cijele noei po sokacima.

koji je sve bolesti lijecio ne skupim umjetnim medikamentima. koja mn se je iznevjerjIa. Ko ima 080I . Kada je hodza zapis napisao.zapis dogje na Iijevu stranu vise sreu. omazanu voskom. Ncki zamotaju zapis u krpicu. Musemmu metne hodza u malu suknenu kesicu. izdube hodza svrdlom u desllolD rogu maIn jamicu i . Osim toga prave oni razne "mehleme". a on mu lla komadicu papira napise noke stihove iz kur'ana iIi iz koga drugoga kitaba. poganceva i druge trave. u kojoj je zapis iIi se njom umije. onda metvica. ako ne 'daju mlijeka. kopriva. Ako komu oboli konjcc iIi govece. kojima uspjesDo lijece ne sarno rane. prvo BU im hladni oblozi. ako ih cesto hvata nesvjestica." Prema toj pjesmi pise momak zapise du kazni djevojku. Neke zapise nose u fesovima. Nasi muslimani rijetko ce kada u bolesti zovnuti lijecnika. GovediIna. premda ih vecina nije ni cula za toga glasovitog lijecnika. urnota ga u platnenu krpicu. koje je i pokojui Kneip toliko preporucivao. Ko treba zapis. pa je uvjeren. a protiv uroka nema boljega liJeka od zapisa. on ce i onda ~ovnuti hodzu. a osobito kravania. Zapise daju pisati osobito onda. oni ce se dati lijeciti od vracara iIi ce pisati zapise. a treci u vodn. a neke usiju u odijela. a bolesnik udise onda onaj miris i dim. ·da pise zapise. nego i razne unutrasnje bolesti. ani drze da su ure~eni. Kada je hodza zapis napisao. ani se peru najmanje pet puta na dan svjezom vodom iz vrela i potoka.- 100- Nasi su muslimani veliki kneipovci. I u narodnoj muslimanskoj pjesmi cesto se spominju zapisi. Osobitoje znaeajna pjesma: "Dude Bojagina i Sahimpasic Mujo. nego vodom i ljekovitim travama. da· ce ozdraviti.: metne ga u kruh i. oni se cesto kupaju i zivu priprosto i vrlo umjereno. ako trpe od glavoboIje iIi ako ih hvataju zigovi. Druge baca u vjetar. niti u Iijekove. Ta se krpica zove DluSemma. da mn . a bolesnik je ovjesi 0 vrat 'tako. slijez. a vrpcu omotaju govecetu oko rogova. ·dade zivotinji. a ako obolo. jer nemaju mnogo povjerenja niti u njega. Ako im kucni lijekovi ne pomognu. Iza nekoga vremena pije boIe~nik vodu. dok djevojka od boli ne umre i tako glavom plati nevjeru. u tu jamicu turi zapis. bokvica. koje irn prepiBUjC. ide hodzi iIi ga zovne u kueu. a trece u vodu. On pise tri zapisa: jedan saljc u vjetar. da ga izjede. krpicu privezll na vrpeu. dr~lgi u vatru. Neke zapise baca hodza u vatru.

Osim toga piau zapise kad djevojka . da mu zle oei ne ce naskoditi. I mo~ak daje pisati ·zapise ako ga draga ne voIi. koji su poznati. lato tako pisu zapise kad ko zeli. Te zapiae zovu "moei". pa se haji. da se sretno kuci vrati i t. Taj zapis metne obicno u crvenu krpicu. da se bolesti kurtarise. da BU im zapisi dobri i ~a bolesnicima kori!te. daje takogjer pisati zapis. a oBobito od onih. Ako Covjeku iIi zivotinji ne pomognu zapiai sto au ih pisali hodze. da sretno putuje. ne hi Ii joj se srce smeksalo i njemu privoljelo. d. lato tako daju si i krscani pisati zapiae od bodza. da rnn ga kogod ne urece.zeli da bade lijepa iIi da je dragi zavoli. krpicu priveze konjcetu iIi teletu oko vrata pa je sjeguran. tele iIi zdrijebe. da ima napretka u marvi i imetku.- 101- bito lijepa konja. dadu ih pisati krscanakim svecenicima. . koji misle. da svecenici umiju piaati bolje zapiae od hodza. U nas ima dosta mualimana.

v B. DB ICf\J I. .

a cetvcro musko.I. I najsiromasniji musliman iskreno se veseli porodu svakoga svoga djeteta. to jest. POr=\OD. "Davno bi je brutac posikao. a. · valja je dakle sasjeci. Lip je porod beze izrodio~ Troje zensko. Da pocmemo sa porodonl. sva sila narodnih obicaja. to su nasi muslimalli. ako ima doshl djec(': Beg Mustajbeg sretno se oieni. On je smatra voekom bez ploda.a svake godille ne ragja. ni mladih zetova.era.ko mu je brak blagoslovall. Ni nevista. jer je dijete zarojena oeu i lllateri u starosti i jer svako donosi sa sobom svoju nafaku. tim je vrijednija. Zenidba jc YCZ izmegju muza i zene da iza sebe ·ost~vc sto vise potomaka.. Zenidba je za nluslimana sarno onda sretna. Kao kod svih Jugoslavena uopce. Ali ako se iko zeni za to~ dn iza sebe ostavi sto vise potomaka. mnin je mrska. Djever govori svojoj nevjesti: "Vid' llevista te zute narance. sreen." je prije i vrlo Zeus. da zaminu stece. Nek' ne zeli ni sina. tako ima i u nasih muslimana na po se. ni se. uglednija i svomu muzu' milija. "On ga hrani. mu . koja ne ragja. aka draga bila. "Da narane. ruzicom bez cvijeta. Cim zena iroa vise djece.

pa veli: "Da vi zoate drage druge Dloje. "Dvore mene do dvije robinje. koju veoma ljubi. "Na tabaku rumcnu ruzicu. Kada mlada lena zatrudni. "Davno bi je bratac posikao. To ga ljuti i zalosti. granulo je sunce. a zel1inu djeveru. . "Nek Dli nije ni nje mlade. a ona nema djeteta. Vecje viSe godina proslo.- 106- "Vid' ncvista tog zutog Iimuna. nastaje u kuci velika veselje. neka vesela uzrujanost. "Da utiram to rumeno lice. da je posijecc: . "Da ruza svake godine ne cvate. "Vid' nevista rumene ruzi~e. "U mastrafi bijele gjulsije.1 ja odoh u nove Timare. Jednoga dana odlazi on u selo na begluk i zapovijeda svomu bratu. "Budi me od jorgovana granom: "Ustan duso.. "Svojim ce me curkom ogrnuti. khO oka maloga djeteta. Beg Ali beg ima prekrasnu zenu. "Kad ti nejmas od area evlada. kako je muz voli. Mlada se Mustajbegovica hvali Da sijelu svojim drugama. "Da limun svake godine ne ragja. "Kako Ii me Mustaj beze drzi?! "Kad ja spavam. "Kad ja nemam od srea evladM. "Kad ustanem ua Dleke duseke. "Ti je vodi mladu u haz baAcu. "Pa je ondi mladu ti posici. "Kad ti dogje mlada nevistica. "Druga drzi serbe medovinu. biser granom rnase.. iJJedna drzi kaIajli legena.0 Boga ti bratc Muhamede! . Ali joj jedna prigovara: "Zaludu ti fala i ~ imallje. "Davno bi ga bratac posikao. Oko buduce majke sve tetosi.

hairli evlad. Domacica veli svojim drugama: "Ta za 8to drugo i zivimo i veselimo se. kada je lena sretno 'rodila. vidi Be najbolje po tom. Kad to CllO diver Mubamede. A muz. kome je Bog tobe. dao. Trkom trci mIadoj nevistici.- 107 - . k~me ga Bog nije dao. gostbi. I rnuz i ukucani. Tako mi svih Bozijih citaba. Jadan je i na bajram u jntro. kad to cuje?! I on leti uz visoku' kuIll. Posipa je sa sitnim biserom. Koliko Je veselje na taj glas uastalo u sreu muzevom. a treea nadodaje:. sve je pazi i miluje. Pasinica cedo povijala. nego za evlad? djeeu. koje su se sastale na zijafeto. sto je poletio u odaju svoje zene "u cizmama i u kalcinama". Zaovica Mahmud pasinica. da k ~joj nikada u putnom odijelu ne dolazi. akO. Za 8to Ii teCemo i mucimo se nego opet za evlad? Sarno neka je bairIi i na pravom putu!" Pasa hanurna to potvrgjuje i dodaje: "Dakako seko. rodbina i komsije dolaze u ku~u. Bvaki i svaka. "Rodila je do dva sina mlada. ljubi i postuje. . utajinio. drugo Muhamede. gjellesanuhu. Posipa je zutim dukatima. "Zlatne ruke i zlatna percina. neka nam kaze i ovaj razgovor odlicnib zena. U ciZmama i u kaicinama. kod neke Almaz kadune.je rodila sina. Jedno ons. "Rodi mlada Mustaj begovica. 8tO je evlad! Ko ga nema i ne zna sto je veselje. zadoyoljstva. a osobito. ne treba mn drugog hairluka. jer je odlicniji musliman naspram svoje zene taka uctiv. Te on ode ljubi u odaju. Boze me ne pokaraj. Jos vece veselje nastaje. Tobe jarabi. Koliko je veselje da neko ima djece. valjanu djecu. Doletila mlada zaoviea. i daruju rodilju i dijete joj : "Daj mustuluk mladi gospodine. radosti.

Isto tako bice dijete lijepo. da izagje u svijet. kao da je rod ukopalo. ovisi 0 materi. Ali i dobar otac moze roditi dijete rgjavo. I{ada dijetc u materi ozivi. Kakovo ce biti dijete. bice to nemirnjakovic iii kakav veseljakovic i tesko ceka. ne ce se znati ui kruha najesti. kunstove. baca se dijete ponajvise na onoga. premda mu je milije. po dukat djevojee. u koga ona u taj cas pogleda. a ne 0 ocu. onakovo ce biti i dijete. vesela BU i djeca. u ononl casu pogleda u ·ogiedalo. ako ima. Ako trudna zena pomisli mijenom iIi ustapom na koga. imace ve. onOlllU ce dijete biti slieno. ali sto ce . naranee i tunjc. bice dijete ueeno. Ako mati dok nosi dijete. ali i veseljak moze roditi dijetc neveselo. i tome moze da bude dijete Halik. pa se tjese onom: "Po groB momce. da provodi marifete. Kada je zena trudna. a pijanica moze roditi dijete pobozno. Ako je dijete u materi mirno. Kakovo ce biti dijete po oblieju. Kada zena zatrudni. bice dijete veoma lijepo._ ---'_.tako je Bog odredio. bice dijetb sretllo i dugo ce zivjeti. Dijete je ponajvise slieno oeu iIi materi. 0 novorogjeneetu i 0 rodilji. kad se dijete prvi put u njoj makne. ni rakije. pa se jedva i mice. Osobit~ veselje zavlada u kuci ako jc prvo dijete musko. voli jesti turundze.. Onda je arctan i otae i majka. . jer BU one hairnije i od vece koristi i oeu i majei. ako se mati. bice mirno i zatvoreno. ne vesele mn se toliko. Kakav je otac iIi mati. pa joj lisica iIi zmija pregje preko puta." Sada da progovorimo koju 0 gatanju i vjerovanju 0 porodu. Ako zec pregje ispred trudne L. a ako i nehote pomisle na koga Iolu iIi pijanicu. kao sto je 011. selu djeeu. Ako je otac veseIjak. umjetnosti. Ako je prvo dijete zensko. bice dijete. Od vese]a oca. kako sam to iz usta naroda cuo. o porodn samom. koji joj je najmiliji. to jedilli Bog znade. iIi komu iz njihova roda. 'vise sinova. a pijanica ragja pijanicc. nujno. Kada zena dijete zaene i u tom Casu pomisH OIla iIi muz joj na koga pametna iIi ueena covjeka. koje nikad no ce piti piva.1 l ! - 108- Nas musliman ljubi jednako svu svoju djeeu. Majka opet voli sceri. Kada dijete u materi ozivi i kad se u njoj prvi put makne. pa se po njoj mnogo vrti. Jsto tako ne mora dijete biti ni po oblicju slieno oeu iIi materi.

podaj trudnoj zeni. pa ju mor~. nesta pod sakriveno pojede. ono ce i dijete najvoliti. bice dijete nesretno. Od te ploce iii potkovice neku. da ne pije iIi ne jede iz krnjata suda. sto zeli. te joj se prohtije. pa so za sto rukom prihvati. neka ne ide dalje. Trudna zena: neka pazi i na to. kad je trudna. da ~i joj sretno bilo. Ako je zec presao trudnoj zeni preko puta. I njezinom ce se djetetu svasta prikazivati i ono ce se od straha damlaisati. da hi jela haslama. kojc ragjaju mrtvu djecu. vukodlaka. jer koja se iz takovog auda najede iIi napije. kovac u po noei skuje obruc i tim obrucem neka sc ona opaso i to nosi. imaee joj dijete razrezane usnice. a kad se rodi. pa gonio tovar haslama. ali on ne dade nikako. Ako dakle sta jedes. da su joj ruke sasvim ciste. On joj teskom mukom dade jednu. Kada su jn rasporili. Isao nekakav covjek. jer co joj dijete biti slaha i zuto. mucila i u prevrtanju ispusti dusu. jedno metnulo haslamu u usta. Opazi ga trudna zena. Ima zena. jedna vrsta tresanja. Da dijete jos u utrobi materinoj ne umre. a drugo zinulo. Zena se patila. ako ona to zeli. jer koja bude jela brasnenim rukama. neka ona snimi plocu iIi potkovieu s krepaloga konja. biee joj dijete strasljivo. dok se dijete ne rodi. Sto zena voli jesti. kada se trefi zena slatke krvi. i dijete ce to uvijek voliti i uvijek ce toga zeljna biti. Onaj covjek otisao dalje i u gori vrat ulomio. sebicno i propalica 11e ce od njega biti hasue. u njoj dijete utuse. da joj dA saIno jos jednu. da IOU put ne presijece i odmah neka se kuci vrati. To bude onda. TrudnR zena ne srnije vidjeti ui mrtvaca. Ako ne bi trudna zcna nasla ono. vjestice i druge aveti taru i tako . Kad zena poji jednu~ opet zamoli. ukociti. ne valja pripovijedati sta strasna. toj ce dijete imati prhotine u glavi. neka pazi. Kada trudna zena jede. jer ee joj dijete biti sasijasto. jer je grijehota. jer ako se njoj kosa od straha najezi. nagju u njoj dvoje djcce. neka . Trudna zena zazeli svasta da jede. I{ada se trudna zena zatece u drustvu. niti prolaziti kuda mrtvaca nose. imar·e dijete na anom mjestu ern iIi crljenka~t mladez. pa sisa. I8to tako neka pazi. ne dati joj. heravih ociju.- 109 zene. Aka zena. nc ce smjeti sarno u noc izlaziti i uvijek ee se bojati prikaz:l i. da se kome ne naruga.

Kn<1a opazi. olanj. uredi. Ako zena nema djece. da takova majka iIi ko drugi llagje makar i malo vune od bravceta.. ijl~ ~l\Yrllh)ln. Ako se trefi.\ko il~ua tt~~O ragj~\" Il(\kn 'se rastrgnc tespih. IJog je volik.rakogn ollogn~ koji zua.jcHc:'ca prije tkati i'arsafe.----------- --~-~------ -. Koja moze. da more i vjestice ne utuse djeteta. kosuljice. 11(\ {'e koristiti. koje je vuk naklao. siromasuim komAijama. Iza toga lleka nldilja ispij~ . od toga neka sasije djetetu koiuljicu. poene OIl_a IUL dva.. Tu vunu llcka lijepo opere.~ nUlSOlll podbail8. rio jl~ k\\r. izvadi ekHcr.. 1~\ to '''aljtl skoynti i male masiee. da bude kao svila. Kada llnUl oruti~ da joj se primicc vrijeme rodiva.jer kad IDaSa zveei."a od tl'spiha biltl" p\l~lk djeteta.·rem(\utl obru~ . a onda ua garga~ama. Dzinoyi~ sejtani i vje~tiOt. Ko zakasni nema mu fajde i za to valja tim poi'. pelene i drulto... milostinju. Ako majci umiru djeca i ona ne moze da dijete othrani. lleka splete od Ilje uzicu poput pasit~a djetilljog i Ilrka tim dijete opase.lCIu iz tt' ll(\sulll'\.". oceslja i ogrebena. sprema vise. Ill' sUlijl' ni~tt\ niti IU\ rodilj u~ niti IlR dijete. ni njoj niko u ku~u ulazi. dn joj je rodivo blizo.. sprava za urcgjivanje vune.? . neka uzmc dovct krpica od devet udovica.'ta &11 to znndl'.. lk'jl' S~ \)(1 mUSt'. jastukbosre. Kada jo VUllU tako uredila. da takova tClla ode u Ilo'~i prcd dzamiju i da iz nosila.. Isto je t'lko dobro. i lDl'tUt' U 1l\\Sultu llapulljl~nu YOdOlll. ne izlazi nikud iz ku~t\) u. neb ih priAije djetetu na kapi(~u. P\l~lijl" nl'kll~ .110 savijc i m('tlle pod glavu djeteta.. Isto tako dobro je. pa ako se 8I"t:'tno sa djetetom n\stalle. Kada rodilja trt'ba tln izngje iz kUt"l' i U kt1l~U" iIi iz j(. lleka SYt'le OI1U1\ k\\llt't~ln.. tri n. jer ona mora da otpati za grijehe tl. I oua se 01('t11(' u kakovu pt. un kOlll Sll Ulu. moze joj dati od srca evlada.~na i h~zreti . brojalliea iIi ~islo.Illill i p\)k.\u Zl\ vrijcllll' dok Zl'lla ragjn~ ona IDucnije rodi i sto vise svijt. noka daie kroz dcvct mjescci sadaku.dne sobe U drugu iIi U Iuutvnk" kullinju" IH'ka st. millutu. tl'ze rngja. ~to (~e za dijctc trcbati.cti ~im se je dijete rodilo. Olltl. u kojima se nose mrtvllci. a koja ne molt'. Od toga ekscra neka ko usred fioei skuje nekoJiko halki i te halke neka llosi uza se dok ue rodi.. a kad rodi. Za vrijcme rodiva i kad jo Al'IU\ rotlila" ul\kl\ j~ uz nju iIi oorelll U Qnoj sobi Inah.")~"tlu n~\llulljt'\llU Yl'C. da ko dogje u kuc..lla. . a rado bi ih imala. te ih djot8t\l pri~ti lU\ knpi('u" tln nlU hale lll~ llaude.. jer ako propusti i sarno jcdllu dckiku.. pa ne co umrijeti."atilnin~\ rui'ic. kadl\ ona r~ja.

a zove te podbradac. da se dijete sretno rodi i da na zivotu ostane. tesko ce roditi. Osirn toga ima i u Kur'anu raznih poglavlja. stane mu glavu ravnati da bude ljepsa i pravilllija.rijeti. a ako se ne raspusti. Kako radi ebejka.zije. Ako se je zena Ra djetetom sretno rastala. Ali ne' sarno da oni nastoje da poljepsaju i dotjeraju glavu djetinju. Dok zena ragja. Najkasnje treba da svaka kuca irna mevludskog secera. Premda moramo da ovaj postupak iz zdravstvenib· razloga pozalimo i oS!ldimo. a kada ih skinu.Ako se je zilje hazreti ~"atjmille rucice u vO. lsto tako nije grijesno. nego sa dva obvoja. pa da se preko njega vode napije. . naime celo. treba je povijati i to ne jednirn. a daruje se tako.. da celo u djeteta ne bude odvise veliko. obrvice i bradu. a osobito prostiji svijet. nego i sve dijelove glave. koje valja prouciti. spremnina svako . da se pred zenom. te se veze na na vrh glave. sto krv nije mogla pravilno i uredno u glavu dotjecati i iz glave otjeeati. zatiljku. koji imaju nabore oko ociju. a zove se povezac.zlo. da se rodiIja i iz gusta sita vode napije. koJa hi vidjela I . a dobro je. ~rugi ide ispod brade. da lakse rodi. da joj se sve zilje ornota svilom. I taj se secer u vodi topi i daje zeni. prihvati ebejka dijete. dok ona ragja. ako je ko kraj nje. da moras siromasno dijete pozaliti. Jedan ide od cela te se veze na. odreze rou pupak.- 111 - pije rodilja vodu iz te posude. da mu je kG pojata. dobro je. Narod. Gelo rastiru ponajvise zejtinom. obuce i uz mater postav!. nos. velike kavgad. uSi. koji su nastali time. Te obvoje stegnu vise puta tako. navescu ipak kako i za sto oni to rade. Nasi muslimani ne vole visoka rela. opazices na djetinjoj glavici crvene obruceve. rugaju rnu se i vele. da dijete kad odraste ne bude imalo nabora oko ociju. treba hazreti Fatinlinu rucicu darovati. okupa ga. da kaze boli svoje ebejki i drugima. gustim rnlijekom' iIi slinom za to. Koje dijete· ima visoko celo. drzi da su ljudi. Da glava djetinja sto pravilnije raste.di raspustilo. oci. a moze u porodu i umrijeti. pak ce joj biti lakse. onako ce raditi i mlada majka. koja tesko ragja otvori Kur'an. usnice. Cim je ebejka dijete okupala i obukla. jer muz onda s njom muke dijeli. zlatnom iIi srebrenom zicom. Djcvojka. koja treba da pazi osobito na to. to ce ona zena sretno roditi i ne ce um. da kaze svome muzu muke svoje. Osim toga vrlo je dobro.. Kad zena rodi..

premda to nju dosta truda i novaca stoji. Ako ne zivi ni njezina ni njegova majka. Isto tako skupljaju megju prstima uanica djetinje. sto su ga prevarili i sto ce umrijeti. I njega valja stezati i dotjerivati. a tare ih sa dva prsta tako. pa hoce da vide novorogjence~ ali im ebejka. mora paziti. To radi za to. Zene. da ne ce umrijeti. vrlo BU znatiZeljne. da ne bude kano sedlo izbocita. ni ona blizu svoga roda. Narod Yoli. da koja zena odbije molbu rodilje da joj bude ebejka. a ako ona ne zna iIi ne ce da joj dogje za ebejku. da ne budu velike. to su narodu milije. da je nos u djeteta pejikli. pa mogu dijete ureei. Rijetko se kada dogodi. cvrkne i zaplace. Oci tare majka ponajvise kad djetctu sise daje. skladan i za to stiscu i stanjivaju djeci nosice jer sirokoga nosa niko ne vali. Kada dijete od njih senet primi. zovu koju zenu od njezina iIi muzeva roda. da dijete ne bude trbusasto i velika izjelica. pa nema ni on. pogje iz matere. onda tek zove koju drugu zenu. jer ima svakojakih ociju. Deka sarno pogleda u dije~e. Ako ebejka ne moze da znatizeljnim zenama. da mn ne bude predebeo i da ne dobije guse. Cim pane na jastuk iIi na zemlju. Oci mogu biti bahtli. dolaze joj komsinice i donose sto vruei kolaca iIi kajganu od jaja. a mogu biti bahsuz. da oci De budn Inutne i zmirave i da izagju zdrave. jer sto su oci ltrupnije.senet iz ruke istrgnuli. Ebejka je obicno mati rodilje iIi njezina nluZa. to rijetko kada dozvoljava. cvrkne i zaplace.- 112- velike nabore u momka. Ako se j ~ zeDa udala daleko u tugji Bvijet. dok mu meleei ne dadu senef. pa pomaze. Bradu potiskuju prema grIn. Ni sam Ijencina trbuh nema mira. da gledaju dijete. nesretnp. pismenu potvrdn. osobito ako su starije i odlicnijega roda zabrani. da djetetu prsa ojacaju i da se krijepe. vatu. Kad se dijete rodi. Djjete naime ne ce da izagje iz matere. moze ga odm~ i nehotiee ureci. ko zene. Stezu ih u povoje kao zlocince pa dijete izgleda kao mala mumija. Isto tako tarn i vrat djetiuji. Isto tako rade po nekim pravilima i sa djetinjim rucicama i nozicama. jer su mu meI~ci onaj. da . Ko je bahsuz ociju. jasne i krupne. ne bi se niposto za njega udala. zove ona svoju najbolju prijateljicu. sretne. Na prsa meeu djeci ham-pamuk. da De budu velike i klempaste. da prste vuce od nosa prema sljepoocicama. <Jim lena rodi. Usi stezu i glavi privijaju.

sto skoro svaka majka kada dijete uspavljiva pj~va: "San u besu. Kad je prolazio. Drugi rou se odazove i upita. pa da joj posalje dva.. urok mimo besu. pa ce se oprziti i umrijeti. da mu je zena govoriIa. sjeti se. peskiri. safun. laao rano u zorn neki trgovac u carsiju. a na kapicu. odmah ce reci: "Masalah!" da ga ne urece. reci ce je ebejka da sacuva dijetc. "Studen kamen pod glavu metali. Veliki je sevap iIi zaduibina kod Boga. 8 . Mlada majko. Iza nekoliko dana dolaze opet komsinice i prijateljice i nose babine. "jOB jeilan doci u komsiluk. nego od straha. neka ga pOVUCcl malo za nosie iIi neka ga se samo dotakne. To ona ne pjeva uvijek jer joj se pjevati hoec. ne moze preko onoga krue-a. uzmi kredu. kumaAi. nesan mimo beau." Kad to c. da otvori dueall. "Rok u beBu. te da ne ce imati kada rucka spremiti. svileni burundzuci. To su razni daroyi. "Dallas ee jedna zena pariti haljine. "U roci ti po gori hodiIi. groba: "Ja ehli ku~ur. "Dusmani ti pod nogama bili. prisije po jedan dukat. s lista vodu pili. pa ako se je koja zacudila. pa bio JOB tako velik. groblja. Ako se je dostinja zaboravila. nije pogibeljan ko ga sarno zna odbiti od djetinje besike. koja je rodila. vee je Ul'eCeno. pokraj dzamije i dzamijskog harema. pa nije te rijeci rekla. Na to megjutim dobra paze i dostinje. Rodbina povrh toga skroji djetetu haljinice. du. opisi njom svakoga jutra halku~ krug. koju mn je ebejka dala. "Kano gjogi cavli i potkove. sto zelie "Danas cc nam." To je mrtvac dozivaG mrtvaca. secer i drugo kojesta. jer nikakav urok. jer ako se je koja prevarila i zacudila. jcdan do dva arsina. "Travu pasli. prijateljice. ponajvise jelo i piee~ cevrme. Ali premda je urok vrlo skodljiv. naudi." kaze on.. fini bez. zacuje glas iz mezar~. vidi be po tom. ko~ulje. oko besike i ne boj se uroka. da ce danas pariti. da urok djetetu ne . "Tebi si~e nista ne udiIi. joj uroci i druge· aveti djetetu ne naskode.nje oni trgovac.113 se koja ne zacudi. Da bude JOB sjegurnija. pa mu ne ce nista biti." "Sto"?" rece drugi. Koliko se nase muslimanke boje uroka. odnijeti babinc zeni.

On pogje dalje. da je to bas njegova zena. "A za ~to nisi?" "Nisam imala kad. a osobito neka su joj prsti cisti. . jer ako drzi dijete pri sisi prstima.- 114- Bomuna iz earsije. Ako ebejki nije Inoguce~ da ejjelo to . ua kojima iOla i najmanje tijesta. da previse ne ljubi." re~e zen." Sad trgovac vidi. Kamen taj ne mora da bude velik. ne mogne on duruti." odgovori ona. a ako nije. bice Ijevoruko do svog vijeka. opet euje. Ako je urcccIlo. mora harem scdmc noe.c majka dijete zadojiti. jer ako ga zadoji lijevom. i sve joj grijehe oprostio. lsto tako treba mladu majku uputiti. vee pogje kuei. 0 kojoj su mrtvaci govorili." "Za sto?" upita drugi. neka si najprije dobro ruke opere. da Ii je dijete ureceno iIi nije. pa ju je nahranila. zivot. da ga prvi put zadoji desnom sisom. pn se sIueajno ustavio na ra8ljama debla iIi na gram kakovc vocke. ni ni muz joj djeteta.. koji je neko bacio. Kada je dakle toliki sevap nahraniti kuju kad se osteni. valja mu uroke skidati. Kad bi podne. ali pri tome neka mlada majka dobro pazi. meci mu 810bodno ustavljak. jer ce dijetc pozutjeti od roditeljskih poljubaca. koliki je tek sevap odnijeti zeni babine. jer se je ostenila. ali ako flane na\zemlju. upita zenu: "Jesi li parila ?'" "Jesam.i doeL Sedmc 0118. UstavIjak je svaki kamen. ali ga uhvati subha i strah. "Ostenila se kuja u one zene. Kada e. kada dijete rodi? Kada se je dijete rodilo. Kad progje pokraj dzamije i dzamijskog haretna. Ako si dakle nasao ustavljak. da to mrtvaci De govore 0 njegovoj zeni. "Pa jesi Ii rucala?" "NisaID. nego ce odmah slatko zaspati iIi ce se barem prinliriti. koje joj je obicno UllUCC. lza poroda ostanc ebejka do sedme noci kod novorogjellceta.~rijeme ostUllP kad rodilje. biee joj dijete kad odraste e~lavo.arsiju. a drugi sanl kuji daIa. Sada yalja prije svega znati. Onaj prvi rece: "Ja ehli kubur. Ima djecc koja placu i danju i noeu i nikako ih umiriti no mazes. metni ga djetetu pod glavu i dijete lIe ee vise ni kmeknuti. Kad dogje kuei. i kada ga je ebejka okupala~ valja mn dati sise." TJA gdje ti je somun?" "Eno jednoga u duseku. Za to joj je Bog produljio umnra." Sve to ~uje oni trgovac i ode kuci. vise He vrijedi. Ne ce nam ona zena doCi. kupi dva somuna i posalje ih zeni. kako se mrtvaci dozivaju. Kad je dosao u c.

jer svi znamo. da ce ozclraviti. bio to muskarac iIi zena. a mjeseca sabana. pa ih dade onomu. a unuku donese kat haljina u vrijednosti od 20 do 300 kruna. a ouda Bve metne u fes. a zensko Muharema. Ako to nije. Na svaki dio napisa po jedno ime. kada se je rodilo. Ako se dijete rodi mjeseca muharema.. Kada muslimani daju djetetu ime. Ako je dijete iza poroda slaho i krzljavo. koje mn vreko cela vise i tako je postao strizeni kum iIi kuma onoga' djeteta. pa da je i crni ciganin. Mjeseca safera zove se musko Safo. Mi cerno ovdje govoriti sarno 0 strizenom kumstvu. Narod vjeruje. pa ko prvi tuda udari. a poslije vecere nadiju djetetu ime. kao sto je to kod nas u vjeri i u obieaju. Papire u fesu dobro promijeSa. iIi aka je za umiranje. u mladu nedjeIju iIi u mIadi petak iz kuee. a zensko Safija. ZOVDU Muslimani pozn~ju trostruko kumstvo: suennetsko. da ce prije i lak~e umrijeti. dadu mu ime prema onomu danu iIi mjesecu. obicno hodzu. Ako se ukucani ne mogu da sloze. Sada sprema roditelji veliku veeeru i pozovu najblize rogjake. Onaj. kako ce se dijete zvati. ne dobiva ODO kuma. iznese ga ko iz one kuee zorom prije sunca. Veli se: "Iznilo je dite ime nn sebi. Bodza UZlne makaze i komadic papira. onako ce se dijete zvati i svi se moraju time zad·ovoIjiti.moze. pa ga razreze na cetrdeset iednakih dijelova. kada do sunnetenja dogjemo.kose. musIiman iIi krseanin. rijesiti ~oIi. da ce se dijete kada dobije kuma. d. ponio je makaze. koji drzi dijete na rukama. Onaj uzme makaze i odreze djetetu . i ne moze ni da unlre ni da ozdravi. Tuj oni veceraju. Koje je ime napisano na ooom papiricu. ako mu otac iIi majka nijesu dali imena." Ako se na primjer dijete rodi u mjesecu ramazanu. koji tuda prvi progje. . a zensko Ramiza.- 115- noci donese ona tevsiju fine pite i vrucu pogacu. to jest. da izvuce jedan papiric. Dijete dobije ponajvise ime svoga oca iIi matere iIi koga u najbIizoj svojti. vjencano i strizeno kumstvo. biee kum bolesnome djetetu. mjeseca mevIuda zensko Meva. Osim toga daja ona Bvakomu u onoj kuci kakav dar. a onda ga prikuci majci. * . sto je vjencano kumstvo. dok je jos bilo u utrobi materinoj. zove se musko Muho iii Muharem. zove se musko Ramo.' a 0 kumstvu kod sunnetenja govoricemo. musko Saban i t. vee kako koja.

nego i zdrava djeca dobivaju nekada strizenoga kuma iIi kumu. a i od sunnetskoga kumstva.. iIi kumu: kum<:'. pa mu prema dogovoru dijete iz kuee iznese." U kucama. vidi se i po tom. iIi kumo. pa rado uzimaju i muslirnane i krscanc za strizene kumov~. Iza toga umota mati onoga djeteta ostrizene kose u vosak. Strizeno kumstvo smatra sc u nekinl krajevima Bosne i Hercegovine veeim od vjencanoga. Kumi dade obicno svilenu maramu. daruje sada kuma iIi kumu darovima. da je kum iIi kuma onaj. dn se neko dogovori 8 druginl. koji dijete drzi. a ako je bogata. ako se dogodi. To se megjutim dogagja sarno kod zdrave djece.trizeni kum iIi kuma. koji prvi slucajno l~raj one kuee i bolesnoga djeteta progje. cijeli kat haljina. PosHje toga ispece kuma kolaea i salje ih svome kumcetu. ako ne direktno. sto se clanovi tih kuCa megjusobno ne mogu vjencati i sto se sm~­ traju rogjacima. a koja je zgodna i boscaluk. Onaj. a onaj mu prvi ispred kuee progje i tako postane f. dace rnu dvije d9 cctiri krune. ali danas ima dosta sluCajev~l. . u kojima se grede krece. earapice iIi kapicu. kad bole~ne djece kum je uvijek onaj.-. dok nije na~ vrsilo barem jednu godinu. kreci se i preko ko~ i preko onoga voska. I{oliko nasi muslimani cijene strizeno kumstvo. koji prvi naigje.' sto se strizenoga kumstva tic€'. a neki i po dukat. a ako je bogat. toliko moje dite sve vise pameti imalo. Strizena kuma daje djetetu cevrmu il~ fin dade kosuljicu. ali onda ne iznose djeteta. ata ga se je ko<:l njega u tom Casu slucajno naslo. pa ne sa.116 -Ali ne sarno bolesua.rno da ono dijete zove svoga kuma . ' U prijasnja vremena drz::\o se jc narod strogo na~ela. nego i svi ukucani onih kuea vele jedlli drugima: kume. ~to ih je mati spremila i na dijete metnula. da musliman bude'musliJnann strizcni kum~ ne kriju se njihove zene i zenska celjad onih kuc:l pred njima. kumo. da uzmu sebi muslimana ili muslimallku za strizenoga kuma iIi kumu. prilijepi ih na sobnu gredu i pri tome govori: "KolikQ ove kose budu na gredi stale. lsto takCi. a kumu svilenu kosulju. slobodoumniji od krscuna. Kum daje kumeetu 0110 sitnoga nOVell. Muslimani 8U. a ono iodirektno zabranjuju. docirn obc krscanske crkve svojim vjerllicima. gace iIi maraIDu.

da djetetu glavica pravilno raste. bilo u njoj dijete iIi ne bila. Iza toga. koji jak i zdrav insan" u rodu. a. Cetrdeseti dan iza poroda umota mlada majka dijete u pelene. a velike gospogje i po eetrdeset dana i cijelo to vrijeme ne salaze sa duseka. da BU mu i ruke i noge povijene. a sedmi dan.. .u od beza. jete. daje' mu gurabiju. bijele i plav~ ~oje. da bi dijete bilo jako i zdravo. Na dno besike metnu nesto sijena iIi slame. Kada je dijete u b(\siku povali o . pamuklieu. Osim toga neka pazi jos i na to. za to. Besike su kao kod svih Bosnjaka. a na kosuIjieu jecermu. njega i jaje. Ispod kucne strehe ni izIazi ni jedna. izvezena je Bvilom. sirotinja*). jer ako je besika otvorena~ ~mrijece joj dijete. dok nije proslo cetrdeset dana. kolae i jeeermu. a mece kraj. sveze mu bijeli tulbent. kao sto je 011. Kada je majka dijete obukla i povila. kao jaje. poglavja. obuce mn kosuljicu. da bude puno i okruglo. daruje ova i opet P *) \'idi sliku na slrani 22~ . Preko toga povije di. da djetetu dok jc 11 besiki'l ne mece pelena pod glavu. da bi mu sretno bilo.. kada je naime dobilo ime. ide Dajprije svojoj.- 117 Prvih sedam dana iza poroda lezi dijete uz majku. tako i kod nasih' muslimana vecim dijelom jednostavne i ~iske i nema bas velike razlike izmegju besike. jer ce fiU iz usta smrditi. a preko toga prostru obicno bijelu prostiraeu. povale ga u besiku. da se tako dijete ne urec·e..ana ceteresniea. srebrom i zlatom. da je besika. uvijek pokrivena. pa pokraj usiju i ispod brade. spomenu ukucani glasno Boga i uee nekoja sura. a preko cijele besike prostru p~mucnu prostiraeu. Siromasniji "pokrivaju besiku carsafom iIi kakovom lanenom iIi vunenom krpom. u kojoj se je odljulj. ebejki i nosi njoj i svakom njezinom ukucanu kakav dar.Ilada majka lezi obicno tJedam dana iza poroda. lsto tako umrijece dijete i ond-a. anteriju iIi koparaneic. Mlada majka neka otsele dobro pazi. ako bude praznu besiku ljulala. tako. Kada dij"ete povale u besiku. Ta je kapica sasivena od krpiea zelene. ·Dijete povaljuje u besiku. iz kur' ana. Bagatije leze cetrnaest. da lakse upane u oei. Iza ~oga pukriju 'dijete jorgancicem do ramena.ao kakav beg iIi bogatas i prosta fukara. Preko kapiee. crvene. ~aramir. 1. Sada ruCajn korl ebejke. Kada rodiIja od ebejke odilazi. Sasivena je od krpiea razne boje. tako zv. metne mn kapien na glavu.

dzanfera i rase. to jest jela. sabire pamet. '. a oni daju ~jetetu jaje. . ne daj Boze. djetescu. kako je tek malom maksumu." To mora uciniti u vecer. kolace i drugo kojesta. pa ce biti poslije pametno i uljudno. sarno ne od kukuruzova i neka pri tome re~ne: "Kako sesvijet hljeb~m hrani. Ako je dijete za vrijeme ceteresnice mirno i ne place puno. jer dok nauci govoriti. secera. daruje uku6ane. Ako puno place. kao da je. pa ce jesti kao vuk. niti moze zivjeti.- 118- svoga unuka. Ako mu to slueajllo De pomogne. bice mirno i ne ce mnogo govoriti'. da ga mati nakadi posijama od koga mu drago braAna. Iza toga ide mlada majka sa djetetom po rodbini i komsiluku i kuda dogje. Ako dijete ne ce da 'jede. pomo6i~ ozdraviti. dobro je. *) Kosirielca je glavna vratna tUa. a osim toga bice mu jaki kao u konja i ne ce ga boljeti dok budu probijali. prove. nego sarno place i vriati. upucuje ebejka mladl1 majku. . cim prvi suton na zemlju pane. ni gdje ga boli.Oko je najfiniji dio covjecijega tijela i za to je svaka bol laksa nego bol u oku. jer im zubi ne mogu da niknu. Ali ni sada mu ne valja dati riba niti ista ribava. jer ce mu se u oko utrunjiv~ti.mu brzo porasti zubici kao u zeciea i posut ce mu se poput . sto mu sarno saka dopane. namazi mu zlicicu (ovdje se razumijeva zeludac) bijelim Iukom. koja puno pate i umiru. kuma sa. da svaki dan u jutro i u vecer umlaci vodu na prohinu zrnju i da umiva tom vodom tjeme i kosiricicu*) djeteta pa ce . vijek ga progje. dobro je da ga mati opase vucijim crijevom. za tim saruna. za tim metni ta~ luk pod djetinju glavu. za tim je~erme. lijencina. pa je i nemirno bice ljut i velik govornik i nikomu ne ce u drustvu zapasti da od njega govori. a oni daruju nju i D_VOrogjence. na zivoj vatri. ali moze biti i velika delinja. Ako dijete za dugo ne progovori. u kojima ima ista od riba. Ima mnogo djece. Pa ako ie to odraslom covjeku tesko trpjeti. ne bi Ii mu lakse bilo. Da dijete sto prije zube dobije. koje ne zna kazati ni sto ga boli. Rodilja daie u rod iIi komsiluk jemenije. tako majka svoje dijete od sihira brani. pa ce dijete bozijim emerom. koparane i je~erme. nit' umrijeti. Ako je malo dijete bolezljivo.

da je pola svijeta od uroka poumrlo. jer u to vrijeme lijetaju po zraku vjestice. zna se. U uroka dva oka.- 119- Cim se dijete rodi. Za to. mora i vjestica. neka poene djetetu bajati i prije plaea. mogu zle oei ureei i nema stvari na dunjaluku. Sve sto je na zemlji. reci: "Masallah". nego i veliki ljudi. Za to kad vidis malo dijete. dolaze od ociju. Bajati se moze na vi§e nacina. Evo: "San Ali (iIi kako je vee djetetu ime) u glavu. da je ureceno. a ne ee ni da sise materine sasne. mnogo vrijedi jer ona moze mnogoga Bozijim emerom od uroka iIi strave kurtarisati. strave. niti ·jede. a najgore. puce ODO vodeno. sihira. jedno oko ognjeno. kao pjena po vodi kao zlato po gospodi. sto se rasplace. Od uroka umiru ne sarno djeca. kako rekosmo. pa dok ne odraste. Dijete se najlakse ureee. Cim je sto manje. Osobito je pogibeljno. mogu se razlizati. aveti i sablasti. pa bi mogo dijete rastrgnuti. treba da ga osobito cuvas od uroka. Zena. n:tati lijecila. sretne. niti spava. Ureeeno dijete place i vristi. drugo oko vodeno. a nije grijebota reci. Ako je dijete ureceno. Dok mati dijete lite. ·uroeica odrice. a to bi svaka mati trebala da zna. pa dijete gledaju i kada mati sa djetetom puno po komsiluku hoda. Sto urok·. uriee. TIi: . ruke. Uroci. a osobit(). kad silne zene dolaze u kueu. lakse se moze ureci. ali najIakse malo dijete. treba' mu odmah bajati. sve se u snu breca i preda. kojoj urok ne maze llauditi. a osobito ako je sevepli. a moze bogme i djevojku isprositi i momka ozeniti. pa hoce da crkne od plaea. Kada dijete ne ee da na vrijerrlc zaspe. iIi "Ne bilo ti ureeeno". popostaje maIko. pa zagasi ognjeno.. da ga ne ureces. San u besiku" urok pod beSiku. dok ga na jedan put sami vrisak stane. da mlada majka sa djetetom poslije akSama iz knee izlazi. a onda govori: "Mati rodila. cim Be mati ~a djetetom kuei vrati iIi kada se zene od nje raspu. Ako uroci nijesu veliki. zraene vile. urok plaCe na stranu. jer za tri dana ozivi urok u djetetu. svijetu. a ako malo i zaspi. Rashod'te se uroci kao list po gori." Koja lena ne zna sarna bajati. koja zna." To se tri puta izgovori i Bvaki put lizne tri puta' djetetu preko ociju. pa bi mogle lasno djetetu sto naskoditi. Ureceno dijete lize mati uz nos pa preko eela sve do kosa. neka zovne drugu. da bi uroka sa djeteta nastalo. ograma. koja zna dobro bajati i stravu salijevati. ako se je rasplakalo.

Onaj jedan ode u visoke visine. Gim ugledas svjetlo. od jedan ni jcdan. upali mati onoga djetet(~." Ako to ne pomogne. zu- . od osaro sedanl. ako ne znas. Od devet osam. od sest pet. prva u komsiluku svijecu. di koka ne kakoce. zovni hodzu. Ouaj ugljen umota sada u komadic papira i metne ga djetetu pod glavu.se prve veceri. Iza toga metne . u niske nizine." I to se' tri puta izgovori i pri tOln se tri puta pubne djetetu niz lice. IIi: "U mog Alije devet uroka." Postupak kao gore. di koza ne dreci.u i svaki put veli: "U ovu svicu huk. ko ga je urekao. di hore ne piva. da nacini zapis iIi da prouci iz knjiga. tri ziva ugljena i ugasi -ih yodom iz ustiju." Neki rade i ovako: Cim se smrkne. ko ti je dijete urekao. da lizne one vode. ni u gavrana roga. Nit' vuk sidi na prtini. od dva jedan. ni u tice mlika. Ako dijete i poslije trece veceri ne ozdravi. stane djetetu vise glave i makne besiku Ra onoga mje3ta.onome svjetlu. pa ce uroka nestati. koje je urcceno. sad tamo neka je. mesom se zalozio. nit' mesom zalozio.20- "Vuk sidi na prtini. neg' joj saljem moga sina (kceri) plac. 11i u dlaki supa. ako od onoga. od tri d va.- 1. radi ona to kroz tri veceri uzasepce. Iza toga povali dije1e na Iegja i metne ga na desno koljeno. niti dite saljem. gledaj na kojoj ces strani najprije svjetlo ugledati. ni na. uzmi dijete na ruke i mahni ga 'prema . Nit' ja idem. di ovea ne bleci. IIi: "Ni na moru mosta. od pet cetiri. makar i iz bunara. donese kogod u ustima iz vrela ili potoka. lako ces ga izlijeciti. Aliji uroka. da se urok ne povrati. di masa ne zveci.ria ono mjesto. nad kojim je bila djetjnj~ glava. nit' se je hatinom podbocio." Ako c1jetetu ne bude lak. u moje ditc muk. od sedam sest. batinom se podbocio. Isto tako kutarisat ces dijete od uroka i ovako: Gim se smrkne. di kuja ne laje. pa reei: "Mene vila na svadbu zove. svjeze vode. nit' iroa uroka na Aliji. ad cetiri tri. Ako znas.. na komu je bila. koji je dijetc ur~kao. Ovo treba da uradis osobito onda. ni u kamenu moz'ga. Za tim umo~i u onu vodu tri puta po tri prsta desne ruke'i svaki put ih turi djctetuu usta. Kraj djetinje ~lave stayi upaljenu svijec.

a ako je velika. bud~ slab. iza toga na zlicici i napokon na zili kucuvici. treba djetetu JOB tri puta stravu' saliti. cvrkne i dobije lik onoga. nije velika. Stravu znadu salijevati sarno rijetke zene. pa onda na more i morske dubine. 'ni vjestice. za tim na zatiljku megju plecima. . pa u nOCI lza sna drekne. a salijeva se ovako: Nena uzmc puscano zrno. Ako strava nije velika. od cega se je nijete uplasilo.Kada. dotle se ne mogu prikuciti ni more. najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi. koju turedjetetu u sisice~ te iz njega sisu krv i taka ga utuse. devet cubana. naz i kasiku. Isto tako sakuj maAice i prisi ih djetetu na kapicu. istes malo soli. salje ona stravu na devet mlina. je zena. odnese je u kuhinju. Kada dijete dobije stravu. napunjenu svjezom vodom~ koju je kogod ravno s vrela. ne treba vise strave salije-vati. potoka iIi. Ako je velika. JOB vise mogu djetetu nauditi mor~ i vjestice. a onda na desnoj nazi i lijevoj ruci. ni na gavranu biljega. Za to namazi djetetu sise bijelim Iukom. povali ga na legja i pokrije kakvom crvenom krpom. rastopljeno olovo kapne u vodu. valja mu 'stravu saliti i pri tome stravensku "bogomolju" prouciti. Kada se je zrno rastopilo. onda na tjemenu na vrh glave. jer dokle se cuje zveka mase i masica. zlicicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu. bunara donio. One imaju nekakvu kuku. ako je vee dugo na djetetu. pa onim zrnom dotakno dijete najprije na celu. Kada. U vodu metnula je vee prije nozice. metne nad vatru i rastopi u njoj ono zrno. koja zna stravu salijevati. Najposlije metni pod dijete u besiku otvoren noz i glavicu bijeloga luka." Sada uzme tavu. Ako strava. Tu sol baci u vodu pa ce uroka ko po vodi nestati. Ako se dijete uplasi. bude taj glas jak. devet planina i devet crnih stina. a osobito. a naj- . Ona zena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad djetinjonl glavom. ni na ditetu strave ni uroka.- 121namazi njom dijete po celu. dobilo je stravu. ni vjestice nauditi. pokrivac za konje od struujice. devet pt)lja. dijetc puseanim zrnom na svima tima mjestirna dotaknula i stravensku bogomolju proucila. pa mu ne ce ni more. unese mati bolesno dijete u kuhinju iIi mutvak. a pokri ga mutapom. ni na dlanu zlata. iIi ako se i u danu plasi. Iza toga veli ona: "Ni na morn mosta. koje je iz puske izletjelo.

more i vjestiee te straY&. da se to uciui u tri pazarna dana. Ograma moze naskoditi ne sarno maloj djeei. Da reknemo koju i 0 ogrami. za tim na necistu vodu i razoa vlazna mjesta. Noziee. Da se toga ocuvas. gdje je i pocela. olovo i ugljenje i sve to baei kudagod na raskrsce. a bogme i umrijeti. velec. pomahnitati. kuda najvise svijeta prolazi. pa bi mogo oboljeti.. jer more biti da je sihir. da je na gladno sree pije. uzme najprije noziee i reze njima vodu u posudiei u raskrsce. da se strava ne povrati. Kao sto su djeei skodljivi uroei. lza toga uzme onaj novae. lahko bi mogao ograjisati. to jest kacla na sto nagazi.a i t. isto je tako pogibeljna i ograma. da se strava po narodu rastepe. d. posudieu. neprestano uci stravensku "bogomolju". Sto je vode u posudiei ostalo. ne uzimaj nikakve stvari. a onda na lijevoj ruei i desnoj nozi. lza toga skine mati 8 djeteta onu crvenu krpu. da je sihir iIi da je ko njim stravu salijevao. Ograjisati moZe se na viAe stvari ali najviAe na nokte. ali mi je ona nena~ koja mi je ovo kazivala. pa mozes ograjisati. da ne bi vise mogla strave salijevati. nego i odraslirn ljudima. a onda ga vuce DR desnu stranu dok ne dogje do onoga mjesta. najprije na desnoj ruei i lijevoj nozi. orahovo drvo. Ograma. Pocinje na celu megju ocima. jer od toga strav& bjezi. onda na paucinu. lsto tako opere mn zilu kucavieu. uzme nena kakav novae. . je kada ko ograjiAe. Da noeu pregjes sarno preko koga od tih predmeta. ljupine od j~jet. noz i kasiku metne ona nena na vrata. lsto tako. Kada je ona nena stravu saliIa. kada se je vee 8vijet poceo razilaziti. Dok ona to radi. lata ova nena rekla mi je jos i ovo: "Ako gdje na raspucu nagjes novae. da nokte vuce rd zliciee prema trbuhu i Dogama.- 122 - bolje je. Kada je mati i trecega jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode. odunluk ili drvoeijep. ne htjede reci. ne uzimaj ga. a nena baei u vodu tri ziva ugljena. a onda po ocima. lako moze biti. lza toga umoci u onu vodu nokte desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima. ako je llagjes na raspucu. valja ti osobito paziti na red . pa ga vuce djetetu tri puta oko glave. a napokon zlicieu tako. spremi mati na sjegurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu. Vrlo sam zelio da saznam i zabiljezim i stravensku formulu. To isto ucini i s nozem i sa kaAikom.

a osobito kuda Doeu hodas. pak ih turi u kakav zid iIi ih baei u vatru iIi u vodu. jer mu pomoci nema. da ce oni.- 123- i cistocu u kuei i oko kuee. Kad odrezes nokte. jer hi mogao lasno ograjisati i ko pod orahom ograjise. da jn ne udaris dva puta uzamance. Ali ne sarno da moras paziti na erne macke . . ali ako ti cini stetu. jer ees sejtana razjariti. pazi da ne· zaspes. ako hladujes pod orahom. pa ne ces ograjisati. da joj ne reknes "pis!". Sasvim erna macka. Bogu 8~ moliti. pak ces ozdraviti. vikni joj "zue!" pak ti ne moze naskoditi. jer se u to doha sejtani najragje u macke sakrivaju.. Ako moraS macku noeu prihvatiti. a niposto desnom rukom. koji nose nokte ko orlove pandze. jer ces ograjisati. da ne stanes na lupinu od jajeta. a vele. lsto tako pazi dobro. Osim toga pazi osobito na to. po. Kada si to ucinio. puste meleei strijelu. jer je u njoj sigurno sejtan. pa se ne boj. pazi da se ne prevaris. prihvati je lijevom. i tako nastaje grom.ne vjeruj ni jednoj. zovni koga ueena hodzu.za to je najbolje. na kojoj ne ima ni najmanje hijelog iIi sivog biljega. osohito pak ne valja. takogjer je covjeku pogibeljna. pa je moras otjerati. zavij ih u komadie eageta. Orahovo drvece je najmilija sastajaliste sejtana." Ovdje moram napomenuti. Ako si ipak kojom nesrecom ograjisao. stanu se s~jtani meleeima rugati. da naAi muslimani ne trpe velikih nokata. . Ako vidis nocu 'crnu macku. <Jim oni pocnu ihadet ciniti. a vjetar meni kad mi zatrebaju. Da ih otjeraju. da ti iz knjiga prouci.. da pazis ito radis. ono je sejtanski medzlis. tjeraj macke iz sobe. pa da je i sejtan u njoj. Kada grmi. najbolje je da je pustis. jer se gjavo rado i u lupinu od jajeta sa~riva. Ogramu je vrIo tesko izlijeciti. jer su sve ko i sejtan lukave. reci: "Ja dajem vjetru nokte. da takovu Iupinu pred 8ohom nogama turas. Za to. lijeka. Kada naime grmi.mole se meleci Bogu. za nje i na strasnom sudu odgovarati. da ide kuda hoce i da joj nista ne reces. papira. neka ne trazi dermana. skupAtina. pa bi lasno u kucu udariti mogao.

a sarno nekoja djeca cipele. Na e"ornje tijelo oblace djetetu kosulju.II. sarno sto je odijelo za dijete i mladica uz tijelo. Kada sn ga ovako obukli. Za otomanske viade i ndok je holji vakat bio. Ti BU pojasi dugi tri do cetiri arsina." vezli su i Muska i zenska odijela srebrnom i zlatnom zicom. Na nogama nose jemenije iIi firale. a prave ih od vune iIi od pamuka. svilenim iIi polusvilenim gajtanima. a odIikuju se vrlo lijepim bojama. a za odrasla muskarca deset. te BU skoro uvijek crveno iIi zeleno obojeni~ Takav se pojas zove krmez. docim muzevi i . U proljece i jesen koparan i fermencic. da BU im odijela malo prostranija. dvadeset pa i trideset kruna.odijeva djeeak od dvije do pet godina. Bezi. Danas vezu srehrom i zlatom samo zenske haljine. ljeti jecermu i Iaki koparan.starci vole. a zimi koparan. dzemadan i zimski gunj. Muska odijela vezu pamucnim. gace i caksire. Djeca odlicnijih i hogatijih roditelja dohivaju pojase satkane od svilenih i poIusviIenih vlakanaca. Ti se pojasi zovn trabolozi. Kada bude muskorn djetetu dvije godine. age i neki imucniji trgovci nose zimi osim zimskoga . opasu ga pojasom. Traboloz za djecaka od dvije do pet godina vrijedi cetiri do sest. dobije fesic. DJETI)\JSTVO. a na kOBulju. onako se odijeva mladic. mn! i starac. a vrijedi 40 belera do jedne krune. Caksire su od cobe iIi atla~a iIi dimijaluka. Kako se .

iIi ako ne nose gaca. A njegove haljine kakve su?! Valjaju mu carskog Carigrada. izvezeni srebrom i zIatom.srebrnom i zlatnom zicom. koje kao i gace nad kukovima i na gleznjima vezu. kadife. U prijasnja vremena nosili BU i druga odijeIa. To su vrlo fini kozni pojasi. Fesiee kite cvijecem. svile i polusvile. koji su sasvijem i sprijeda i straga izvezeni zlatnom iIi t. ali je to danas vee sasvim prestalo. nalune. onako se odijevaju i djevojke. Siromasnija zenska djeca i djevojke nose na Dogama nannIe iIi kako ih one zovu. obla~e preko kosulje dimije. polusvile i svile. Zenski su pojasi nesto tanji i kraci. Bogatije i odlicnije rnuslimanke nose mjesto traboloza kolane. Sarno neki te neki begovi cuvaju i danas dolarne za uspomenu na stara "bolja vremena. Kako se odijevaju zenska djeca. Pod kosuljom nose gace. a vrijedile su i po koju stotinu dukata. koje im do glezanja sezu. koje im ispod kosulje vire. do~im ih bogatiie oko dzepova i na gleznjima izvezu ." Dolame su bile vrlo skupe. Imucnije Dose kozne iIi svilene cipele.rebrnom zicom. Dimije kroje od basme. jer su bile izvezene srebrom i zIatom. sarno sto se muskarci 'pa§u njima i dva i tri puta.- 126- gunja duge iIi kratke zimske kapute postavljene Iisi~ijim krznom. !{oparatre i jcleke prave od atlasa. Kao sto muska. Zenska djeca dobivaju fesic. a vrijedi sto do dvjesta kruna. tozluke i biogradske gunjeve. Takav se kaput zove se curak. a krajeve pusti da joj preko koljena vise. a imucnija sa zlatnom iIi svilenom kitom. siromasnija bez kite. Dimije su u siromasnije djece i djevojaka jednostavne i bez svakoga nakita. Bogatije muslimanke nose osim toga fermene. nego Ii muski. Na kosuIje oblace koparane i jeleke. tako se i zenska djeca i djevojke paSu svilenim iIi vunenim pojasevima. Dolarne su prestale danas i u turskoj carevini. Isto tako nose one i traboloze. dok . koji im sezu jedva do kukova. a na po se dolame. a nosi ih JOB jedino sultanova tjelesna straza. te su vrlo skupi. a kopce se kukama. Na tijelo im oblase kosuljice od beza. laIama~ biserom i dukatima. docim se zellska opase sarno jedanput. Jeleci su kraj rubova opsiveni zlatnim iIi srebrnim siritom u sirinn od jednoga do dva centimetra.

"lspod fesa ceterest dukata. Nase se muslimanke' rado kite. Opasa se pasom trabolozom. a kite i avoju zcnsku djeeu vee sa dvije iIi tri godine. sarno sto je nakit u zena i djevojaka mnogo skuplji. ali se je rijec u nekim krajevima. takogjer od srme iIi srcbra. U prijasnja vremena. a pod vrat struke od bisera i dukata. Struke na bogatoj muslimanskoj zeni iIi djevojci vrijede vise puta po vise stotina kruna. zenska djeea i djevojke dibu. nego u djece. Na rukama nose belenzuke. u narodu odrzaIa. naruk'Vice. Trideset j e zlatnih nabrojio. kada se njom hoee da oznaci. Na fesiee meeu im kakav evijet. I Da ruku zIatnc prstenove. slikovito nam opisuju narodne haremske pjesme: "Sumbul mavi u zelenoj travi. Danas to vise ne nose. Pet stotina diza nabrojio. lale pa i dukat. "Nij6 sumbul ni suvise mavi. a na po se oko Banjaluke. srebra iIi zIata. koje je hilo izvezeno srebrom i zlatom. . "Vee su rneni moje drftge mani "Di ja nosim finofes na glavi. Evo kako narodna pjesma opisuje odijevanje djevojke: Oblacila burundzuk kosuIju. Na kosuIju telli morsku dibu. Na grIu joj gjerdan izbrojio. nosila su odlicnij&. lsto tako kite se i zene i djevojke.- 127- se ne udadu. ali 0 tomu na drugome mjestu. jedva do pred neko osamdeset do sto godina. kako je neko osobito lijepo odjeven. Udate se zene odijevaju nesto drukcije. Pod ko~ulju pulli ciftijane. Na usi kopce mengjuse od snne. "A na celu dukat fundukliju. a na srmu objese dukate. Koliko nakita moze da na sebi nosi zena iIi djevojka. IIi: Kako ju je za malo gledao. svileno odijelo. I pod njima stotinu dukata. A na dibu vezen~ fermana.

a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci. . pojas trnboloz. Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacao je kamena s ramena.1 128- . ( l Diambas trgovflC konjima.. Na njemu se vide cakSire. jecerma 1 gunj postavljen krznom..

Koji cuva vrata i podvoljka. onda s jedne i s druge strane glave. da irn djeea dobiju Iijepu ernu kosu.- 129- IIi: Jedna glava. tomu ee se taj dan sigurno nesta neugodna dogoditi. pocnu ih cesljati. mazu ih petrolejem. U muslimana je obicaj. Jedan vrat. a donose je ponajvise hadzije iz Meke. cim je dijete ponesto ojacalo i kose rou porasle. muz umrijeti. a cetiri gjerdana. vrlo su skupa. Najprostije gragjansko odijelo stoji trideset do cetrdeset. Isto se tako ne valja ni u nedjeIju eesljati. i knom. da svojoj muskoj. jer ce zeni. nokte i dlanove. Vee u prvoj godini. mazu je rastokorn. Hoee Ii sada. pa BU i oni ervenkaste boje. a sarno nakit na fesu i usima vrijedi preko stotinu dukata.engjuse. ko se cesIja u utorak. da moze cesalj u ~je. Zenskom djetetu kniju kosu dok so ne uda. Maloj djeci pocnu kose plesti najprije nad celom. U ostale dane ne valja se cesljati. Odijela. a kad se uda. cija odijela sa nakitima stoje cetiri do sest hiIjada ~runa. kada se vraeaju sa Oabe. Zenskoj djeci pletu kose u pleteniee. Zenskoj djeei ne sarno da boje kosc1 nego im kniju. (la ih mogu uplesti. docim tina odijela' vrijede tri do cetiri stotine kruna. ali BU za to vrlo jaka i trajna. da dobiju crvenkastu boju. a jos vise zenskoj djeei bojadisu kose. a najkasnje odostraga. Jedne usi. Ima bogatih begovskih gospogja. Medine iIi iz Carigrada. Tako ~a primjer. cim su im toliko narasIc. iIi bojom. sto ih nose nasi muslimani. da bolje rastu. 6 I r· . A tri su joj od zuti dukata. sto ju takodjer don'ose iz Carigrada. sto je sami prave od sacikove i jasikovc kore. Prisle su joj struke priko pasa. boje je rastokom iIi jasikovom korom i za kratko vrijeme bude kosa vrIo lijepe erne ·boje. cetvero ogiavIje. Zen~ka odijela BU jos rnnogo skuplja radi nakita i vezenja srebrnom i zIatnom zieom. Kna dolazi u trgovinu kao zelenkast prasak. Muslimanska zena cesIja i sebe i svoju djeeu obicno u ponedjeIjak i cetvrtak. koja se u lledjelju ceslja. cetvere m. hdan joj je od drobna bisera. bojadisu. Kada su djeei kose toliko narasIe.

da bude sto opremniji kad u skolu pogje. a jos vece sica za IDejtef. radostan bio svojoj majei. obir. a od djeteta i gurabiju. *) Pravilno lnekjteh. da naime znaju glavne istine Bvoje vjere i da se znaju Bogu moliti. pletc i do sedamnaest pletenica.c ono u nlejtef i kad opazi. ali sto vise mjesto u kuci. Majka ga grli i ljubi i ljubeci ga tepa rou: "Dvanaes' majcini srea i dzigeriea. hatmu prouciti~ pa oa Majka veselje cini?" Dok to govori ljubi dijete. Berber. Dok je sincic jos sasvim mIad. Mu~koj djeci ceAljaju kose unatrag. Koja djevojka imn. fino ukaIufljen fesic. Te kose umotaju u krpu iIi Cage. dok ni ne misli u mejtef. salju ga u mejtef*). rou je sretni haho i nove firalice. Nekoji ne sisaju Muske djeee Bve do sedme iIi devete godine. Prije neg-o ce Inusko dijete u mejtef. Mekjtebi iIi mejtefi su vjerske osnovne skoIe. Djevoj~ice j . Kada su mu kosu odrezali. narucio. nego sarno sa strano i straga i prave ~etiri do jedanaest pletenica. da ga sto ljepse opreme i obuku. u kojima djeca uce toliko vjeronauke. Kad dijete vidi. Kad bude muAkom djetetu ~etiri godine. a nR glavu mu metnuo nov. da budu pravi muslimani i muslimanke. ali se obicno kaze meitef. osobito bujnu kosu. na dar. Kada djetetu bude cetiri do pet godina. kada ce u skolu. kada c. knjige. kad ce joj sincic nauke u mejtefu svrsiti i hatmu prouciti. da im niz ramena vise. koliko im j~ nuzno. kako sc oni brinu.130 i djevojke ne pletu kosa Dad celom. pa koliko je drama teska.no od plavc iIi sive cohee OSiffi toga smalajisao. kad ces ti. gros~ iIi kruna megju siromake. koji je dijete prvi put osisao. a Majka mu nacini finu kesicu za musaf~. dvanaes' majcini dusa i zenica. i zadiju ih Z3 kUClli rogalj iIi na koje drugo. vagnu je. osisaju ga prvi put i to uvijek u cetvrtak iIi n mladu nedjelju. dobije ono od oca ~vc nove haljine. dobije osim svoje obicne place posebnu nagradu. dize ga 11a rukama u vis i spusta u krilo od majcinc ljubavi i pomisli na onaj srctni cas. razdijeIe toIiko nov~iCa. Veliko je veselje inlati kcerku. pa sam i ja taj izraz zadrlno. mekane cipele od crvene iIi zute jarecc kozc. naraVIlO je~ da se i sarno veseli danu. slatki kolac. papir. da se roditeIji toliko vesele danu.

.majka ranee svoje. prime i tako ga do avlinskih vrata iznese. da joj jasin. narovano lice.' dici. na legja. izmiIa i iscesljala. Dok stara nena unuce na krke do avlinskih vrata nosi i dok mu hajr dovu poteze. majka ee ti kolac skuhati i meda ti u sahandziku. Da ee majka svoje dijetc rado blagosloviti. Na Oabu te nena opremalu. ako Bog da! I veliki alim posto. zaplace. ni on. sada ees B hajrom. a suze joj curkom cure niz sta-raeko. i sprema hodzi bajramluka. prati ju sva kucna celjad. Kada ga je tako do avlinskih vrata donijela. bude. neka ti je slagje uciti. Ona to radi za to. sluge za konje i goveda. sa srecom. dok pogjem u skolu?" . poglavje iz kur'ana. pa da od njega i zivi i mrtvi fajdu. Kada je nena dijete do avlinskih vrata * . svoje unuce. koje su se kod nje u to ime okupile i govore: "E da Bog da. zenska glavo.i da hajr dovu. ja muderis. Kada se je dijete probudilo i ustalo. komsinice i rodi~e.sto hodz:l bude govorio. poljubi u celo i u obraze. Da Bog da. da rou hairli bude. a prj tome i izljubiti. baka. da nauci. cestitaju joj. kako vee i jest staro celjade mekana srca. pa kad se vratis iz mejtefs. profesor. . ljubi . nego i seizi. da se. od dragosti na krke. doniti. pa sve pita: "A koliko eu noei. pa da se ne uskajete ni vi. visi ~uslirnanski svecenik. sto se "prid dusn mrtvima uci". Dok majka djetetu' hajr dovu daje.kada Ge prvi puta u ·mejtef poci. -vide i da njirne svak razi~ zadovoljan. uoci svakoga petka i ponedjeljka prouci. hajirli mi bio! U medresu mi iso. blagoslov.. ja muftija. kada ee dijete u mejtef. Kad oBvane jutro onoga dana. korist. pa kad ona umre. zamoli.!" Dok to govori. polazi ono u skolu. "jo§ pavati. dar. kurni sluge i sluskinje. draga neno. ali prjje valja da majku u ruku poljubi . razumije se sarno po sebi. ucenjak.- 131- Dijete ·kao dijete. a onda mu rekne po prilici ovu hajr dovu: "Bajde sine u sto dobrih casa. majka ga mije i ceslja koliko sarno moze ljepse. bakrenoj posu.mubareeleisu. prvi put u Inejtef. pa da bude. ne sarno domaci ukucani. zeli. da veliki alim. "dite ne stidi." Kada je majka dijete lijepo obukla. prijateljice. i da ce mu mejtef omiliti. skine ga. pa mu govori: "Ustani. dnso moja.. ako je ziva. da ce joj unuk bolje uciti i lakse pamtiti. izmoli. jer vjeruje. Ima kr~jeva u Bosni i Hercegovini~ gdje stara nena. hizmecari i hizrnecarice. izide.

-

132 -

I

donijela i kad rou je hajr dovu potegIa, uzme ga otac za ruku i odvede u dzamiju, da se Bogu pomole, a onda ce istom u mejtef. Kada je otac sa djetetom u mejtef dosao, najprije ce hodzu darivati. Neki dade pletu, stara cvancika, neki dvije~ a neki i vise, .kako vee ko moze. Kada dijete dogje u mejtef, dobije kaIfu, to jest monitora iIi boIje instruktora, koji ee ga poducavati i snjim, sto hodza kazuje, ponavIjati i ucvrscivati, a za to treba i kalfi DeSta bajramluka dati. To daje otac. Osim toga nosi dijete i od materine stralle hodzi gurabiju, jedna vrst kolaca, pa cevrmu, vrlo tanku, zlatom; srebrom iIi svilom izvezenu bijelu maramu, a neki dapace i boscaIuk, naime kosuIju; gaee i eevrmu, ne bi Ii hodza boIje oko djeteta dikatio, nastojao, jer· se naSi muslimani drze staroga llRceIa: "Ko boIje ,maze, taj brze vozi", a i stare su nene jos u onaj dobri zeman, vrijeme, kazale: "Ako hoces da dite nauci, treba otac da podupre 'kesom, a mati casom", duboka bakrena posuda, u kojoj se peku kolaci, dakle jalom, kolacima. Bogati ljudi daju hodzi osim svega toga i po dukat, a majka djetinja salje, mn svila, pa slatkarij~ i boscaluk od velika vrijednosti, jer je u njemu svilaca k08ulj~l, a gaee od sajaluka, ,vrIo finog domaceg platna. Ovakav nacin darivanja ne nalazimo megjutim sarno kod musli mana, nego i kod krscana, sarno sto oni ne daju uciteljima ono1iko darova kao rnuslimani. Do pred neko trideset, cetrdeset godina vladao je taj obicaj i u drugirn zemljama, a na po ~e u susjednoj nam Hrvatskoj i 81avoniji. Taj obieaj vIada ondje mjestimice jos i danas, a osobito u Slavoniji u onim krajevima, gdje je narod imucniji, i gdje zive sanli domaei seljaci, naime starosjedioci, ~dje jos nema doseljenih Ceh~l, Nijemaca, Madzara i Ijudi drugih narodnosti. U cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji rijetko hi kada, jos i za moga djetinstva, koji otac svoje llijete u skolu doveo, a da ne bi pri tome ucitelju "jabuku" iIi ~,milostu" donio. Te "jabuke" iIi "miloste" bile su nekada, a osobito ako je dijete bilo iz bogate zadruzne kuee, vrlo velike, te hi ucitelji u ime "jabuke" iIi "miloste" doblvali suha mesa, pilice, kokosi, purane, janjce, zito i drugo kojesta, a u vinorodnim predjelillla osim svega toga i po akov vina. Te "jabuke" iIi "miloste" davali su roditelji iz vise uzroka, a ponajvise za to~ "da sibe budu lakse" i da ucitelj - i preko

j I I

I
~

I

I I

-

133-

i

i

!

zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8. kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod k uce zatrebali. Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati. Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono, sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete, lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori: "MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki je narasao!" Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao, stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati, razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli: "Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli, razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi poslala, predaje mu dijete i njezin dar. Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vratiti. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu. Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka, zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore: "Blago majci, kad je i to doeekala I"

-

134-

<Jim je dijete doslo na avlinska vrata, grli ga Majka i ljubi i ljubeei ga vodi iIi nosi u kueu i vee putem kroz avliju i basamake, skaline, pita ga medenim kolacima, jer mu se je zihin, talenat, od velikog "ueenja" umorio, pa ee mu biti lakse kasnije uciti. Zensku djeeu salju u mejtefe obicno poeetkom mjeseca muharrema, muslimanska' nova godina. I zenskoj djeci tetose kao i muskoj prije polaska mejtefa i vesele 8e dano, kada ee u skolu krenuti. Ali je zensko i slabije i plasljivije od mnskoga i za tOo zove majka svoje rodiee, komsiniee i prijateljiee, da joj eereu priprave i osokole za mejtef. Vee nekoliko nedjeIja prije, nego ce eurieica u mejtef, dolazi u harem briznoj majei sad ova, sad ona komsiniea, rodica iIi prijatcljica, a petkom u veeer i njih vise zajedno, pa 0 cemu ce govoriti, ak() ne 0 eurieiei i mejtefu, sarno da je priviknu, osokole i razvesele, da vesela ode prvi put u mejtef, jer to mnogo vrijedi. Kad osvane dan, u koji ee mlada taliba, ueeniea, u skolu, skupe se i opet one kOIDsiniee, r('dice i prijateljice, koje su dijete za mejtef sokolile, da pomognu majei, da dijete sto ljepse obuee, umije i poceslja. Kada su ju tako obukle, izmile i pocesljaIe, ture joj pod pazuho elif-ba suharu, a onda se i same zaviju u svoje zavijace i krenu sve zajedno sa djevojeicom prema mejtefu. Kada je dijeteprekoraeilo kucni prag, uzme Majka za to vee priregjeni gjugum, oveea bakrena posuda, vode, lijeva vodu za djetetom i pri tome govori: "Kako lako voda iz grla gjuguma tekla, onako Iako, ceree, i ti svako ztije, svaki glas, iz usta hodzinih, primala i sve ti ko p() vodi islo." .
K~o svuda, tako ima i kod naAih muslimana dosta djeee, koja slabo uee, jer joj se zihin, talenat, tesko otvara. Kako nase muslimanke, a osobito starij~ zene, rado bajaju i u grab vraeaju, uroke i ograme skidaju i stravu salijevaju, isto tako nastoje one, da saznaju, za st~. djeca slabo uee i kako bi se tomu pomoci dalo. Evo eto one o tome kazu: "Ako imas dijete, koje slabo uei, daj mu svaki dan izjutra po nekoliko smokava, pak ce mu se otvoriti zihin za ezberleisavanje", pamtenje. lato tako dobro je davati djeei, da jedu sto vise lesnjaka dok idu u skolu, jer oni prouzrokuju ostroumnost. Ali ako je dijete i najostroumnije, ne daj mu nipoeto da jede mnogo orRha, jer ce od njih postati tupoglavo. Ako se djetetu teeko zihin

zadovoljni. sa secerom i crvene rozacije. U toj knjizi pise." Radi toga i polaze djeca vrlo marljivo mejtefe. Majke. Tako uradi dva. te ce i ono onako brzo govoriti. Pridodajte tome jos sedam dana obaju bajrama i to su im svi praznici. jer lastavica svojom pjesmom Boga hvali. ulij joj u kljun nekoliko kapi ~iste. Velikih ferija. Makar i primitivni mejtef i svoga hodzu. sto BU dzemati dosta maleni. prisilnoga polaska skole nema. korist. tri puta. niti ga je ikada hilo. mozda ce joj koristiti ! U mejtef ne mora niko ici. Najbolji je polazak zimi i n proljeee. vide i da na OVOID i na onom svijetu sojima hosmud. olaksavaju i uevrsCavaju pamtenje ako izjutra izjedes dvadeset i jedno zrno. da BVOju djecu. tamjan. Da nasi muslimani i bez obvezatna polaska skole. i radi Boga i radi ljudi u mejtefe salje. koje imate djeeu. Svaki ovakav dze~~t ima svoj. Odatle i dolazi. da se u narodu ~esto euje. d. kao eto su u osnovnim i drugim skolama nema. svoju djecu tako marljivo u mejtefe saljn. . koji se zove Talim ulmuteallim. pa BU' mejtefi obieno uvijak kao kosnice puni vecih i manjih ueenika i u~enica. za njihovo dobro. nego u osnovuim skolama.l 135 otvara. koju goje naspram Boga i svoga vjerozakona. jer se u tom mjesecn vrlo kasno na poeinaJt lijeze. da zna nesto kao lastavica i t. jer djeea u mejtefima u~e. a knee u njima ponajvise na okupu. Isto tako imaju djeca i u obiene dane manje pro~do. njihova velika ljubav. ProBto imaju sarno svakoga petka. pak ce dijete postati ostroumno i parnet ce rnn Be otvoriti. uzrokom je. jar onda moraju djeca roditeljima kod berbe kukuruza i drugog poljskog posla pomagati. za tim mjeseca ramazana kroz citavo prije podne." Marljiv polazak mejtefa potpomaze ito. upoznaju i obljube BVOj zakon i da tako steknu "'svital obraz na obadva svita. pokusaj jos i ovo: Gledaj da uhvatis kucnu lastavicu. pak zele da i ona. kako brzo lastavica cvrkuce. budu. pa onda odmah saspi onu vodu iz kljuna u usta onoga djeteta. da zivi i mrtvi od njih hajr. bistre vode. koje slabo u~i. knjiga. da gjunluk. pak ce i njemu Bog pomoci. kako smo vidjeli. i musku i zensku. a najslabiji u jesen. da se mogn ispavati. da neko umije knjigu kao lastavica. grozgjice. ali je naB musliman moralno obvezan. pokusajte i ovo. nesto losiji je ljeti. U Arapa opet ima jedan prekrasni kitab.. a onda i ljubav nasprama djece svoje. kojoj se zihin tesko otvara.

jer mejtefi nemaju obicno vise od jedne sobe. Na tima cilimima. d. Suruti salat iIi seraiti islam. jest nauka 0 Bogu. kose. U Bosni i Hercegovini naSao sam vise dzemata. Godine 1882. a sarno neki to neki cilimima. Zavirimo sada u koji od tih. Tedzvid je nauka. nego ujedno i bogomolje. iIi se jezikom udara 0 zube iIi nepee i t. Vee prve godine iza okupacije. earsafima iIi hasurama klanjaju . 0 abdestu. Sarno veci i bogatiji d~emati u kasabama i gradovima imaju vece i Ijepse mejtefe. ali ima i prizemnih gragjevina. ali ga nema. a prema njima i rijeci izgovaraju i naglasuju. k~ko se pojedina arapska slova. a to za to.. Tu stoje hodzina goveda i konji. Glavni je predmet u svakome mejtefu arapsko iIi tursko pismo. iIi tomu sliene stvari. narasao je taj broj na 620 mejtefa. to su ponajvise drvenjare na jedan boj. jer OV8kovi zavodi ne odgovaraju svojoj svrsi. U prvom boju. postu. u kome ne bi bilo mejtefa. a cesto i dosta tamna. a dolje je skola iIi bolje skolska soba. bilo je u ovim zemljama preko pet stotina mejtefa i tako je na devet stotina muslimanskih stanovnika otpao po jedan mejtef sa po priliei devedeset za skolu sposobne djeee. slaho iIi nikako okrecena. Osim kur'ana uee jos tedzvid i suruti salat iIi seraiti islam. da Ii dugo iIi kratko.136 koji u njemu djeeu u zakonu poduCava. iIi ako hodza toga nema. gdje su u ~stoj kuci uz skolsku sobu i druge prostorije. Mejtefi su kao i vecina muslimanskih seoskih kuCa obicno vrlo maleni. nego da mogu kur'an citati i barem donekle razumijevati. i drugo poljsko orugje. jer je kur'an pisan arapskim slovima i arap~kim jezikom. a rijeci i recenice kako treba izgovarati. ali takovih je i dana& dosta malo. plugovi. a danas ih ima tri ptita toliko. Ima i takovih mejtefa po selima. koje mora znati svaki musliman i muslimanka. a i ta je malena. da Ii na nos iii na grlo. da gjaci mogu kur'an pravilno citati. 0 molitvi. Svi BU mejtefi prostrti carsafima iIi hasurama. U takovim dzematima mejtefi su De sarno skole. nairne. osobito seoskih mejtefa i promotrimo ga poblize izvana i iZDutra. u kojima nije bilo dzamije. premda se naSa vlada za sibjan mekjtebe mnogo ne brine. dakle jos u doba nemira i ratne trzayice. zeeatu i drugim temelinim istinama muslimanske vjeroispovijesti. a nasi muslimani i ne teze za drugim. stanuje hodZa i njegova obitelj. kola.

a nema ni pestetn. da ne prljaju onih carsafa. obicno 108a duga secija. i na njoj stari izlizani minderi napunjeni slamom iIi vunOID. nego i hodzin stan. dok podviv noge na zemiji sjede. Mesti i cistiti moraju ih sva djeea po redu i to svake sedmice drugo.- 137- djeca sa hodzom ikindiju. Vee od starine uveden je po svoj Bosni i Hercegovini obieaj. a i to sarno onda. nego djeea sjede na goloj zemlji. jer ih za vjeronauku ne treba. da u zimsko doba lo. ako je zemlja suha i sRsvim cista. a nema cesto ni pokucstva. ostavljaju pred vratima obucu pa ulaze u skolu iIi bosonoga iIi u carapama. Pred svakim redom djece.ze skolske peci. U mejtefima nema skolskih podvornika. ni drugih ucila. i tako citaju. a sto drva preostane. . erne koze. kao sto je soba siroka. U skolskoj sobi nema ni slika" ni zemljovida. klanjati' na goloj zemlji. peru i ciste skolske sobe sarna. Gjaei sjede pred secijom u redovima na koljenima. hasura iIi cilima. jer nas . podmakne drugo i tako redom dok nastava traje. a bogatija i u mestvarna. neobojena drvena klupa bez llaslonja('~. pestetima. a moze ih i prodati. ne moraju sarna peci loziti~ nego ih moze ko drugi iz njihove kuee iIi za placu naloziti. osim u velikoj nuzdi. leze djeciji kitabi i druge stvari~ koje im kod nastave trebaju. na kojima sjadi hodza i odatle nadzire rad svojih ucenika. Tima pracama loze ne samo skolske 8Obe. Na tim klupama iIi kako ih nasi muslimani zovu. pa kada se je koji umorio sjedec nn jednom koIjenu. a iato tako i pod u skolskoj sobi oprati i sobu pomesti i pocistiti. kao i ona. to je hodzino. a peru ih skoro uvijek starije i jace djevojciee. Kada djeca ulaze u skolsku sobu. nego djeca mem. Skolske sube peru obicno svakoga mjeaecs po jedan put. Tu je na prednjoj strani pokraj zida drvena. a dugacka skoro tako. on ih moze za se upotrijebiti. koja au slaba i malena. s8svim mekanim donjim eipelama od zute iIi. koja je visoka da djeci. u kojima nema ni prostirki. pruzila se je prosta. a knjige drze u rukama. Ima i tako siromaAnih Inejtefa. do prsiju seze. da u zimsko doba svako dijete svakoga dana i prije i poslije podne ponese po jednu pracu u mejtef. a nekaka i druge vaktove. Djeca iz boljih i bogatijih kuea. Osim toga duzna su djeca.musliman ne smije.

cuje a i razumije samo svoga monitora i kako moze jedno da odvike drugoga uei i pamti ono. sto mu onaj govori. ne sarno. da sam se zaeudio. a to cesto i ponavljaju: "Evo ti hodza dite. ako je koje dijete soo nevaljana ncinilo. pa ako opazi. nego mjesto njega rade ponajvise stariji gjaci. pa kako ce uciti. monitori. Kalfa govori naprijed. duga obicno kao i skolska soba. dobacuju: "Bodza. Tjelesna je kazna ne sarno u mejtefima.-138 U mejtefima poduCavaju se eva djeca zajedno." To jest sibaj ga koliko ti drago. bij ga i sibaj ga. Oni vele. a on sarno sjedi na seciji i nadzire njihov rad. u kojima se djeca ne sibaju.. U mejtefima uee sva djeca glasno. da kada sam prvi put. tvoje meso. jer je zensko i slabije i njeznije od muskoga. drze da mejtefi. a osobito oei.. da dzemacani. jer dijete je dijete. mnogo 11e vrijede. Bodza se sa djecom u mejtefu bas mnogo ne muci. da iQla kakvu takvu satisfakciju. sjedi hodza bezbrizno na svojoj seciji iIi ispravlja pogrjesno izgovorene arapske. a gjak ponavlja onda. dohvati sibu. a eesto i vika u takovoj sobi i oko nje. ne boje te se dica!" a hodZa. ako ga ne nagonis na to? JOB i danas cuje se u narodn. U vecim mjestima. premda djecu vrlo ljnbe. obicno sasvirrl mekanicki ono. sarno mu kostiju ne lomi. Sada si predstavite kQliki je zamor. stupio u Inejtef i cno isprvice onaj sum. da je nemirno iIi da ne slusa svoga monitora. kako se djeca u onom zamoru mogu snaci. nego ih mole. sto mn se govori. a bilo je to u Maglaju na Bosni. da ga sjeti na rad i poslusnost. nego i u visim muslimanskim ueevnim zavodima dozvoljena i rnditelji. polaze muska dje(~a muske. da roditelji . pa onda za~or i viku. osobito u kahvama i na sijelima. Da ovak~ . a zenska zenske mejtefe. Moram priznati. Dok monitori i mlagji gjaci tako rade. turske iIi perzijske rijeci. lla iednoj. a moje kosti. da ju biju i sibaju. g<\je ima vise mejtefa. hodzi ko porugljivo. Tjelesna se je kazna tako u nasim sibjan mekjtebima udomacila. da koje dijete ne uei. a zenska na drugoj strani mejtefa. obicno pq dvoje. naime gjak i njegOY kalfa. a kraj njega pruzila se je siba. da ne spoeitavaju hodzama ako im djecu tuku. odgovara: "Beli ni ja dice!" Zensku djeeu ne sibaju toliko kao musku. pa i danas jos ne razumijem. sarno sto BU muAka. grjehota ga je dakle tuci.. iIi kako ih nasi muslimani zovu. pa udari njom ODO dijete. kalfe. kako svako slusa.

da vidi kako djeca uce i sto hodza radio Bodza treba sada. U nasih muslimana nema odregjenog vremena. uzrok je. i quhanom .ecu ga u falake. Uzgoj zenske djece prepustaju vise materama. lma i takovih mejtefa.. po njihuvom misljenju. vee koje je darovitije. pet iIi sest. ni kako ce hodza svoje gjake uciti. nego je sve to .- 139- strogo postupaju. koja svrse nauke u mejtefn za. jer svaki roditelj i iole odlicniji musliman iz onoga dzemata ima pravo. da u mejtef unigje kadgod hoce. nego ozbiljni i strogi otac. tri iIi cetiri. Da narod zahtijeva. koliko je to hodza prema krivici doticnoga odredio. noge mu u gleznjima svezu kajisem iIi konopcem 0 kakvu odeblju. tuda koza tije. da ee biti najbolje. s muskom djecom. neka zg. rade kalfe i dalje i tako nastava. za to vee odregjenu sohu iIi motku. Dok oni sjede. dok naime ne pronce kur'an i ne nauce nesto t~dzvida i 8uruti sa. Dijete povale na zemlju. mnogo ne trpi. a onda rou po golim tabanima udare toliko stapa. kasnje. lsto tako nema propisa. vrse muzevi nadzor i nad materama i nad kcerima i paze.· Prije nego ce musko dijete radi vecih pogrjeaaka sibati. sto ce i koliko ce u jednoj godini svrsiti. to jest glasno govoriti: "Amin! Amin!" dok koje dijete sibaju jer je sramota. da djetetu glava prema zemlji visi. Uzgoj dakle kroz spartanski. sohu podignu na ruke iIi na ramena tako. Za vrijeme nastave ~. koliko ce koje dijete mejtef polaziti. Za vr~jeme nastave moze svaki. da ona bolje rastu. da hodze sibaju djecu. a koje nije. da sad ovaj sad ollaj otac iIi dzemacanin unigje u mejtpf.e~to se dogagja. m. u kojima moraju sva djeca aminati. sto se za uzgoj muskoga djeteta kad malo ponaraste.. sto nasi muslimani vjeruju. Falake BU vrlo osjetljiva i po nasem svaeanju necovjecna kazna. a neka bogme jedva i za deset godina." jace raste. da oca koga djeteta iIi odlicnijeg dzemaeanina lijepo doceka i da ga kafom. ne brine vise njezna majka. ali za to ipak. a cuo sam u narodu i ovu vrlo znacajnu recenicu: "Kuda hodza bije. a moze i svoje goste duhanom i kafom pocastiti.lat. puse i razgovaraju. kafu piju. Tako dakle ima djece. da majke svoju djeeu odvise ne razmaze. pa neka one uzgajaju kcerke kako hoce i kako misle.poCa~ti. da se kod sibanja cuje plac djeteta. a osobito seoski hodzR i "cigar" zapaliti. Bvrsi skolu prije. uzrok je. da je siba u dzennetu nikla i kad se njom djeca tuku.

jer ako su knjige na pestetima iznad koljena manje dje~e. dobije kur'an.- . pisati uce tek u ruzdijama. Radi toga De . do 520. a po muslimanskorn. Prve cetiri sufare kur'ana stampane su. a eventualno i pisati. nego s desna na lijevo. 8vako u posebnoj knjizici. a svrsava sa 540. to jest prvo poglavlje iz kur'ana. Kada dijete dogje u mejtef.. U mejtefima dakle niti je nastava jedinstvena. sa prvom stranicom kur'ana. kako rekosmo. koja pocinje sa 580. a kada je naucilo dobro poznavati sva slova. Na pisanje mnogo se ne pazi. moram reei. kako smo vidjeli. ono 8U ispod koljena hodze. dobije kadsemia dzuz Bufaru. Odraslijim i zrelijim gjacima mogu dati kur'ane. dobije tebareke Bufaru. dobije ono. da nasi muslirnani biljeze strani~e svojih knjiga kao i mi. Kur'an je muslimanima tako Bveta knjiga. to jest alfabet arapskoga jezika. Da ovo 'razumijemo. Napokon dobije i vezariat sufaru od 640. Kao sto citaju. ali takovih je jos i danas dosta malo. da ga ne ce u ruke primiti. niti spored covjecjega koljena i za to BU danas mnogi. a kada je i tu proucio. niti ima staine naukovne osnove. pa Bve do 580. vecih gjaka i drugih odraslijih ljudi. nego samo odlomke iz kur'ana. da po njemu prasina i druga necist ne pada. Kada je koje dijete naucilo arapski citati. a osobito oni u gradovima. da se kur'an po djecijim rukama ne prlja i ne dere. a osobito inteligentniji i uvigjavniji muslimani protiv pesteta i z&htijevaju visoke klupe kao sto su u osnovnim i drupim zemaljbkim skolama. ali ne cijelu knjigu. nego sa posljednom stranicom i da citajn ne s lijeva na desno. prime cijeli kur' an da i njega prouci. Kur'an se naime mora drzati na povisem i sto ciscem mjestu. stranieom. jer oni vee znaju sto je kur'an i kako moraju na njega paziti. Najprije dobije ono ammedzuz sufaru. Osim toga ne smije on biti ispod.-140 prepusteno njegovoj sposobuosti i savjesnosti. koji u mejtef dolaze. dok nijesu abdesta uzeli. isto tako i pisu. stranice. Sada ono uci citati najprije arapska slova. stranice. poduCavaju djeeu u citanju i pisanju zajedno. Kada je koji gjak proucio ammedzuz sufaru. elif-ba Bufaru. Kada je i to proucio. Sarno neki te neki inteligentniji i uvigjavniji bodze. koja pocinje sa 560. ali ne pocinju citati sa pry-om. uce ua citanju rijeci i receniea. naime sa 600. a svrsava sa 560. Ammedzuz Bufara pocinje po nasem racunu sa zadnjom. . stranicom kur'ana. To je ucinjeno za to.

- 141- I t. Ko je u prijasnja vremena proueio bergiviju. to jest nauka. pa do Muhamed pejgambera.. u kojima sluze hodze. te sto sami u skoli vrlo malo rade i sto skoro say rad prepustaju svojim kalfama i monitorima. Za to i paze dzemacani vecih i bogatijih dzemata. Danas je naraVDO. koji je kur'an. Kraj toga ne smijemo zaboraviti. uci hatmu. njihove kitabe uopce. Osim toga sadrzano je tu i obredoslovje. Kada je koje dijete svrsilo nauke u sibjaD mekjtebu.. pocam od Adema. uzrokom je prije svega to. da iko. koji je svr~io prop~sane nauke u kojoj medresi. kako se pred narodom u dzamiji klanja. ali je glavno kad se kur'an prvi put prouci. kao 8tO su ilmi hal i bergivija uci. ali ako hoce. d. Te predmete mogu naravno uciti sarno u onim mejtefima. moli i t. pokojnici. moze sada fla i druge predmete. Gjak. niti znaju stogod 0 pedagogiji i metodiei. bio on ko mn drago. koja govori 0 glavnim pejgamberima. naime za sto se avdest uzima i Bogu moli. kako se abdest uzima. Da djeca tako tesko svrsavaju sasvim lake i elementarne nauke u sibjan mekjtebima. kako u svemu. Sarno vrlo marljiva i osobito darovita djeca mogu hatmu prouciti i prije tri iIi cetiri godine. a osim toga govori i 0 obredoslovju.. u kome su sadrzane glavne istine i dogme muslimanskog vjerozakona i koji je naucio obredoslovje. tako i u tomu sasvim drukcije. Bergivija je nauka 0 Bogu i Bozjim svojstvinlU. kako se posti i zeeat daje. ali se to rijetko dogagja. to je prosireni suruti salat i ilmi hal. za sto se zecat daje i tako dalje. nmi hal je nauka. da djeea ono sto ucc. niti dozvoljavaju. Adama. pa i njihova djeea u mejtefima na pestetima Bjede. kupaju i kopaju. Hatma se moze i vis~ puta uciti. polaze pred hodzom i sakupljenim narodorn ispit iIi kako nasi muslimani kazu. koji nij<'su ucili. da im djeeu sto bolje u zakonu pouee i ucvrste. kako se abdest uzima i Bogu moli. po rukama poteze. koji to i sami znaju. to jest. . sto u njima rade neuki a ponajvise takovi hodze. danas moze biti hodza sarno onaj. to jest kitab. a knr'an na po se. to jest Bbzijim poslanicima i ljubimcimn. mogao je jos do pred koju godinu i hodza postati. svrsio je nauke u mejtefu. tedzvid i suruti Balat proueio. kako se vjenca i t. jednom rijeei. kako se meiti. da za hodze izaberu ueene i sposobne ljude. pokojnike. I ne trpe oni. da koji inovjerae. kako se za rahmetle. d.

dvije d~broga duhana~ idu svojim kucama. a osirn toga c"asti njega i ostale crnom kafom. dolazi u mejtef osirn hodze i ucenika i otac onoga djeteta. Iza kako su djec~ dobila halve i SOInuna~ uei hodza dovu.iz one knee iIi iz rodbine i u \edu je u avIiju. to jest sva djeea svi oni. ulazi prvo u kneu. koja druga djevojka iz rodbinc iIi komsiluka. idu djeca kuci. a ODO. ~Iati iIi sestra onaga djcteta. a vee je eno dosao i somundZija i donio punu tahtu.tmu. Pred kucom docekaju hatmu muskarci . Kada su se taka malo porazgovorili. koji su kod hatme bili. koje je hatmu proucilo. Hodza sjedne na seciju pred djeeu a otae i ostali s jedne i s druge strane hodze i hatma zanocne. daje eausima vezene peskire iIi cevrmc. vrucih sornuna iIi simita. a . govaraju: "Amin! Amin!" Kada je hodza dovu proucia. jakim glasom od. a donekle turskom i perzijskorn jeziku. doticno u sclamluk. JOB dijete nije hatm~ ni proueiIo. koje je hatmu proucilo. popili koji fildzan kafe i popusili ciga· retu. pa nije ni eudo. koje ani sehi na ramena prikopce. ko. Pred grobjem stann. stariji i ugledniji ljudi naprijed. Aka je otac djeteta. Dok hodza uci. dobiju djeca na somun i vruce halve. Dijete. ako k~aj tako slahe iii bolje nikakove metode. pa ce ih poslije hatme dijeliti megju skolsku djecu. skroba i meda iIi seeera. i uvede ga u kuc. koje ce hatmu uciti~ njegovi rogjaci.a daruje otac hodzu novcern iIi mu daje kakav dar u naravi. odgovaraju oni: "Amin! Amin!" Kada su obisii sva grobja i na svakomu se Bogu pomolili. idu u redu.e je batmu proucilo. imucniji. kada ce dijete ueiti h8. Halva je vrIo slatko jelo od finog psenicnog brasna. idu njegovoj kuci.. djeca neprestano. koje je hatmu proucilo. To su djeeaci. Poslije tog.u. Sada idu tako ad jednoga harema~ grobja. U kuci ga doceka sestra iIi ako nema sestrc. knjige. a hodza uei "prid dusu mrtvima". IU onaj dan. kuci onaga djeteta. zahvalnu molitvu i dok on uci. do drugoga. kako su iz mejtefa posli. S jedne i s druge strane djece ide jedan iIi po dva causa. hadza. znanei i prijateIji. koje je hatmu prouciio. prihvati l1jegove musafe. dasku. Poslije toga idu muskarci u ahar. Svako dijete dobije po jedan somlin iIi simit. ne mogu da za tri iIi cetiri godine svrse tako teSku rabotu. dva. Bogati muslirnan vodi hatmu iz mejtefa kuci. a djeea sve dvoje po dvoje za njima odostrag.- 142' - uee u stranom i za djecu vrlo teskom arapskom. koji paze na os~aIu djecu.

li II e ).l. I. ' casti I\. " . osokojoj igje u la na- . I _.

cesto vrlo skupocijenih findzana. casti otac svoje prijatelje i ZDance u selamluku. Gim koja dostinja u harem unigje. Tako se one razgovaraju i eglcnisu Bve do kasne veceri. skinu sve svoje zavijace i gornja odijela i tako se rahatleoaisu. koju je majka pOZTala sve svoje rodice. ucenjaka. d. da majka i starije sestre. koji je donijela. a onda se stann razilaziti. mubarecleise. prazDoruka ne dolazi ni jedna. a za tim cr"u kafu u obicnim findZanima. dva dzabe. razumije se sarno po· sebi. sobi za muskarce. pa bio to i crni cigallin. pogoste svoje dostinje. . cast. Pridosle zene i odraslije djevojke posjedaju sada po minderlucima i secijama. osobito gurabija. 080bito ako je ugledniji i imucniji. nego. ako ih nas Dlali ncenjak ima. sretnoj majci obicno rijecima: "Allah mubarec ejle!" "Da Bog sretno ucini!" na sto majka odgovara: "Allah razijola!" "Da bude Bogu na slavu!" a onda se Bvakoj zahvali na dosluku. Sada je reda. cestita. i u njima sekerlama i VOM kao oraha. krusaka. One iznose ponajprije serbo u mastrafli. Na polasku vele domacici: "Dovale prijo!" "S Bogom prijo!" a domacica ih prati sve do avlinskih vrata i govori: "Ej sahadile!" "U dobri cas!" iIi po nasem: "Sretno!" Dok majka casti svoje dostinje i prijateljice u haremu. sunnetenja iii obrezovanja i vj encanja. neka vezene cevrice. idu pozvanici na zijafet. leSnjaka. dobice fihdzan. veselju. Djeca dobiju i opet halve i somuna i idu svojim kucama. Neka donese kolaca. lijepo obojenim casama. kOm8inic~ i prijateljice.~ene 143- i djevojke u harem. Ali 110 sarno da on casti svoje priiatelje i znance u svojoj kuci. Kahvedzija "spece" dosta kafe i ko mu toga dana dogje u kahvu. smokava i t. Kada su hanume i djevojke darovale dijete. posjetu. Starije i odlicnije zene dobiju kafu radi vece pocasti u fagfurijama. ali ponajvise 0 danasnjem' mubareku. vrsta velikih. tako zvanu dzabu u kojoj kahvi. prijateljstvu. a iza toga ce svaka maloga "alima". Dok tako jedu i piju. rezacija. pomilovati i dati mu dar. Sasvim siromasn~ donesu barem jednu iIi dvije jahuke. to obligatno muslimansko jelo kod skoro svih hatmi. ko zene. Na kraju iznese se halva. placa. Kada su djeea kuci otisla. pripovijedaju si zene. Da nu- . no. jabuka. i zijaretu. 0 svemu i svacemu. razonode. izvezene maramiee. koje je hatmu proucilo.Da ce sada sre~ni otac i majka i opet darivati hodzu i kaIfu.

Mekjtebi ibtidaije osniva i uzdrzava zcmaljsko vakufsko povjerenstvo. U llovije doba radi se 0 tome. ito u njima sluze mnogo vrsniji ucitelji. Posto zemaljsko vakufsko povjerenstvo mekjtebi ibtidaije uzdrzava i uei. l~oji inteligentniji musliman.. a ucitelje imenuje reis~dl-ulema iIi u njegovo ime i u Z:18tupstvu. naime oni. kakvi BU bili prije okupacije po cijeloj zemlji i kakvi su jos i danas U mnogiIn selima. nego BU U njima kiupe kao i u oBtalim ucevnim zavodima. predsjednik zemaljskog vakufskog povjerenstva. Oni BU najprije u kojoj medresi proucili isiamske nRuke. proviruje kahvedzija svaki Cas !{roz pendzer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga pOCastice sretni otac kroz osam dana svakoga. im3 ono pravo. U mekjtebi ibtidaijama nema vise pesteta. u kome su ibtidaije. k. ucitelji. ko mu dogje u magazu iIi Da cefenak.arijih kolega. te ih za sada nadziru ka<lije iIi njihovi zamjenici onoga kotara.od nastave drze pravila i zahtijeva moderne metode i pedagogije.im kasabam~ dapa~. Na taj korak skionuli su nasu vladu ugledniji. u dogovoru. novo ustrojenu islamsku uciteljsku skolu u Sarajevu i HtO imaju propisanu jedinstvenu naukovDu osnovu. i za to mogu mnogo uspjesnije djelovati od svojih st. i inteligentniji muslimani. koji BU svriili darulIDuallimin.. vecim su dijelom mladi naobrazeni Ijudi. Mekjtebi ibtidaije BU muslimanske vjerske osnovne skole. . Ovo je evo slika sibjan mekjteba. a sIiclle BU starima mejtefima sarno u toliko. a za pisanje imaju table kao i u oSllovnim skolama. sto ih je viada poslije okupacije otvorila. sa vakufskim povjerenHtvom u Sarajevu tako zvane mekjtebi ibtidaije. koji 111etodike ni po imenu poznavali nijesu. jar BU uvidjeli da BU im skole daleko zaostale za osnovnim i drugim ikolama. tclje placa.- 144 -- l:od zna. osnova godine 1894. da se za te skole imenuje nadzornik. kada i gdje se pije dzaba. svjesni svoje zadace i uciteljskoga poziva. Ucitelji.e i u gradovima. da mu mubarecleise. koji ce paziti. a onda u darul-mualliminu. koji su llamjesteni u mekjtebi ibtidaijama. da se muallimi. Videci zemaIjska viada. sto se i u njima pocinje uciti od elif-ba sufare. Od starih mejtefa razlikuju se u tome. nek. da ih nadzire. Skolske BU sobe ciste i svijetle. najnuznije iz pedagogije i metodike. da ovakovi zavodi ne odgovaraju 8VOjoj svrsi.

da je sve pri staromu ostalo. Iza toga klanja kum i berber. zatim ocevi znanci i prijatelji. U prkos tome osniva se svake godine Bve to vise mekjtebi ibtidaija.e u mejter. ali 0 tome drugi put. koji dijete snnneti. a neki. Kao sto ko<l Jevreja i nekih isto~nih naroda. rucaju iIi veceraju svi zajedno. Veliku veeinu djece osnnnete megjutim jos prije polaska skole. kada ce dijete sunnetiti. Kada BU dijete osunnetili. Neki sunDet~ djeeu priJe nego c. gdje uz vjeronauku. osobito stariji narastaj. koji ga kod sunnetenja drzi. ako se sarno i za jotu od staroga otstupi. kada su vee dovoljno poducena u glavnim naukama svoje vjere. Kada je dijete svrsilo mekjtehi ibtidaiju i proueilo hatmu. Kum uzme 10 . da je to nova institucija i da su nasi muslimani. Djeeu sunnete uvijek u petak u kuci onoga. kada su naime proucila hatmu. -uei svjetske predmete. premda ima i takovih Ijudi. to ce Iakse boli podnijeti. iIi u medresu. u vjerskom pogledu upravo okorjeli kODservativei. te su danas vee uvedeni De sarno po svim gradovima. poloze ga na duseke. Kada se dijete sunneti. medresama. nego i u mnogim kasabama. dva reeata. petu iIi sedmu godinu. Tome se megjutim' ne smijemo toliko ni euditi kad znamo. jer sto je dijete mlagje. darul-mualliminu i serijatskoj sudackoj skoli iIi nuvabu u SarajevuJ te 0 najnovijim skolama za muslimansku zeosku djeeD i djevojke. Prije nego ce dijete sunnetitj. dobiva kuma. dapaee i u nekim selima. koji misle da im vjeri prijeti opasnost.. da se upozna sa visim muslimanskim vjerskim naukama. da se obrezuju iIi kako oni kalu 8unnete. Ovom zgodom mogli bi reci koju 0 ruzdijama. dogje kum i donese djetetu novo erno odijelo. Osim kuma dolaze na sunnetenje svi bliznji i daIjnji rogjaei.-145 Rijetko je koja institueija U ovim zemljama megju DaAim muslimanima naisla na takove simpatije i na toliko odziva ·kao mekjtebi ibtidaije. iato je tako i u muslimana zakonom propisano. Djeeu sunnete od prve do desete godine. ali ponajvise kad 8U navrsila treeu. koji ce dijete sunnetiti. ide iIi u narodnu osnovnu skoIu. U dan. kojima ni to nije po cudi i koji hi voljeli.

da vidim. a za drugu finu cohu. a mogao je i koga drugoga najmiti. Iza njega. . a konji tree. ode k:u. inlao sam dovoljno zgode. Sluzeei ovo sedamnaest godina koje u Bosni. hilo je to godine 1889. utrka je pocela. ali zivahnim. ko ee prvi cilju stici. a kako i ne c. Na ureeeni znak potrcase konji. Svako je mogao jasiti sam _svoga konja. Svjetina je mabala rukama i maramama i bodrila jahace i konje vicuci: "Bolje Huso!" "Ne daj se Ibro!".mislis ujagmice prvu llagradu. a napokon je u gostionici priredio sjajnu veceru za Bve cinovnike i casnike. Kada muskarci iz kuee izagju. kada sam naime doSao u ubavi i vrlo romanticni Maglaj na Bosni. U isto vrijeme dok se muskarei sastaju u selamluku iIi aharu i 8unnete dijete. Bogatiji muslimani. ali l'as pred ciIjeol konj se zbuni. istina malenim. Sve je bilo uzrujano. dobar konjanik. mogao se je utrkivati. sto muslimani d9 sunnetenja drie i koliko ga cijene.e~ kada je Salih beg za prvu nagradu odredio konja. On je kroz pune dvije nedjelje castio redom Bve muslimane u Maglaju i okolici.- 146- kesu. da vidi. Iza toga priredio je originalnu narodnu utrku. dolaze svi gosti redom djetetu. Vee prve godine. Eno konjaniku. sta Ii i zakrcnu u stranu. i veliko i malo. i starn i ll1lado. I najsiromasniji musliman nastoji da u taj dan sabere oko sebe 8tO vise prijatelja. Say Maglaj i okolica. a na po se ugledni age j begovi pozivaju na sunnetenje pedeset. za tim Bve svoje kmetove. dobar konj. a koje u Hcrcegovini. Sunnetenje je u naAih muslimana najveca familijarna s. sve je hilo na Dogama.ma svome kum~etu i daruje ga novcem i haljinama. uplasi. Utrkivalo se je bez sedla i stremen8. sakupljaju se zene u haremu.vecanost i veselje. pa i one tu rucaju iIi ve~eraju.· Kada su muskarci svoj ~in obavili i iz ahara otisli. tjese ga i daruju novcem. stotinu i vise stotina Ijudi. koji je imao dobra konja. da se snjima proveseli. u koju jc metnuo nesto novca i dade je djet~tu. suunetio je daleko poznati Btarina~ danas vee rahmetli Salih beg Uzeirbegovie Bvoga sioa. Svjetine skupilo se "ko na gori lista". . Utrci prijavilo se je preko dvadeset konjanika sa izvrsnim. kao "ptice la:stavice". vrijedna oko dvjcsta kruna. sve je tesko ~ekalo. Pri tome je bilo i smijesnih i zalosnih prizora.brzim i ustrajnim bosanskim konjima. ostaju zene i dalje u haremu. koji BU u to doba bili u Maglaju.. Svaki musliman. da lla njegovom kooju umjesto njega jaAi.

ali ko mal'i za to. da ne moze vazduh iz nje izlaziti. Na otvorenom polju izvan gracia. " . drugi desno. svako hoce. eiganska' glasba. a za dabulhanom valjala Be Bvjetina~kO uzbibano more. sarno naprijed. . Neki BU padali B konja. jedan lijevo. Za njima iSla je dabulhana.. To je bilo prije podne. POBlije podne odriala Be je druga. konje i konjanike. To je evo ovako: Jareea Be koia iRkrenc. a na velikoj ravnoj poljani Bkupila Be i opet Bva Bila Bvijeta da vidi. vrlo originalna bosanska zabava. llapiri i dobro saSije. da je prvi. Konje i konjanike povedose u velikoj slavi kroz Maglaj. neda se opisati. Kolikim su odusevljenjem i urnebesom pOCastili pobjednike.- 147- a drugi ga pretece i odnese mu Bkoro Bjegurnu nagradu. . • . Konjanlk::vjeZba konja za trku. kako ce cigani na mijeh Bkakati.

- 148_ .

vidio si samo. Narod je vee dotle nacinio velik okrug oko mjesine. da pocnu skakati na mijeh. svi su I ~ . ali svi popadase. drugi na legja i za kratko vrijeme I I I ~ I I ( Cieanin. za tim se ispruzi. kao ugljen crnih ociju. da budu laksi i brZi. Svi su se poiasevima cvrsto utcgnuli. lza njega skoci drugi. Skoci prvi. pa treci i tako redom. Odmah iza toga bila je utrka pjesaka. zapliva u zraku i za Cas poljubi zemlju.149 -Kola Be namaie zejtinom i postavi na zemlju. a on odnese obeeanu nagradu. Na dani znak stanu jedan iza drugoga skakati. Deset blijedih ciganskih lica i dva puta toliko. Ko probije mijeh. a cigani skacuei. a svjetina se nije umorila smijuei se. jedan na trbuh. dok se jednomu sreea ne nasmijesi. jer koji prvi dogje cilju. a naA momak koliko je dug i sirok. kako se jedan koprca preko drugoga. docim je desetak petnaest hoBOnogih cigana eekalo na znak. mijeh se malo stisne.-. ali im ih odmah namjestise. pazilo je na znak. a svjetina se svija od smijeha. kada ce potreati. dobiva "peticu" u tvrdo. Dvojica iseasise ruke. Ta zabava trajala je puna dva sata. SaT na mijehu popusti. dobiva dvadeset kruna nagrade.

Ali ne sarno kod sunnetenja. u Bosni vrlo obljubljeni hrvatski pisac.aceviea. onaj pade. Brezovompolju i Gradacc\U. uego su i kod hatme i zenidbe utrke u obi<laju. Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu. a na po se u Gornjoj i Donjoj Tuzli. rnakar cia je zirna bila. Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&. Janji.- 150- bosonogi i gologlavi. Josip Eugen Tomic. kapotana Grada. Cigance igra. / r . a gomje im tijelo golo. rodnom mjestu junllcine Huseinbega. u svojem prekra:mom djclu "Zma. dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine "petieu". trecega je takmac rukom potisnuo. koga je pokojni. Gra<lanici. Utrke se obdrZavllju ponajvise u sjevero -iztocnoj Posavini. od Bosne" tako lijepo i vijerno opisao.

tim je i ljubav cisCa i plemenitija. koji bi na. a ne smije u kueu drage svoje. nikad Be ne zaboravlja. kada ga je IIjezni stiskaj dragine ruke. prvi poljubac? lIma Ii covjeka na zemlji. Ali ako je iko nesebiean. svojoj ljubljenoj djevojci. samo i ruku stisne.A)'JJE. ah to asikovanje! Jma Ii i~ta . . one rumene usne i one plave iIi erne oci. nego da vidi caricu srea svoga i da cuje milu rijec njezinu. to zaboraviti mogao? (jim je asikovanje idealnije i njeznije. njewn i idealan asikdzija. Dani.ASIKOV. niti se usngjuje. koje su mu u snu i na javi u sreu i pameti. kada nije imao drugih misIi ni zelja. ./ idealnijeg i ugodnijeg od asikovanja?! Doha kada je covjek kao mladic za po. a kamo Ii da ju privine na junacke grudi i da izljubi ono milo lice.III. A tek prvi zagrljaj. to je nM musliman. koji Mikuje nedjelje i mjesece. neizbrisivi su u sreu i pameti. da svome idealu.gl d Ijubljene djevojke zrtvovao dane i noci. slatki posmjeh s njezinih ustiju ucinio najsretllijim covjekom na zemlji. I .I ~~ I I )sikovanje.

ako ne djevojei. a ne smije oi na ona mjesta. djevojke se obicno ne kriju.1a razumije. iIi se na Ijuljackama ljuljaju iIi se kako dr1lkcije zabavljaju.' kuda mnogo svijeta. ali se je vee od starine uobieajilo. jer zene nemaju vise onih misli i zelja. brzim korakom prosla zenska prilika . -a ako ide 8VOjOj prijateljici iIi rodici. moci eel vidjeti. hoda. bez Burna. Djevojka ne smije vise u earmju. gdje je svijet slobodoumniji.I II . mora paziti. koja si je pokrila lice duvakom. Djevojka je osamljena. kako je ovdje iIi oridje. Sa djevojcicama ne moze . sto ih sarno one smiju znati. te osim djevojke. da hi koja' hodala gQIogInva iIi samo u fesieu kao krseanka iIi jevrejka. Za to progjes Ii kroz kojitihi muslimanski dio grada. drugarici svojoj. da reknemo koju 0 i djevojci. xii majka ne smije uvijek da zna. Bas za to ne moze djevojka biti bez djevojke. v~Ija joj ogrnuti feredzu kao i udatoj zeni. pa je skocila preko puta u kornsiluk iIi se zuri u rod iIi 'svojoj prijateljiei. Strogo po serijatu ne hi djevojka smjela u duvaku iz kuee izlaziti. sta se u njemu krije. s kojim bi mogla intimnije opciti. a ako kraj nje progje nepoznat muskarac. Zagonetno je to sree djevojacko. svoje prijateljice.-152 Prije nego progovorimo 0 a§ikovanj~.. da mole pod dnvakom u komsiluk iIi u rod iIi svojoj prijatelji~i. \ i. Sada ne smije ona vise sama iz kuee. kao megju djevojkama. Na glavi joj je' 'u~ijek _velika marama. koje se roje u srea i glavi djevojackoj. ako joj kuCa nije daleko. a ako ustreba i suze lItire. Kada se sastanu pripovijedaju si tajne. dugom' tankom bielom ma~om. jer komu ce se potuziti i komu tajne srca svoga otkriti. a prijat9ljstvo izmegju zene i djevojke ne moze biti tako srdacno i pouzdano. U Sarajevu. da ide 8ok~­ cima kuda najmanje svijeta prolazi.ta ona je djevqjka. a prijateljiei se otkriti mora. iIi pJevaju i igraju kolo. nema stvora na zemlji. ino~u • ~' . Oba kraja te marame mora ona rukom lieu pritegnuti. . treba da maramom lice Jace Zastre.to je djevojka. Kada djevojci bude ~etrnaest do petnaest godi~. bude djevojkom. k9ja je jedi. koja joj cesto sve do tala sez~. koja se snjom u radosti veseli i koja ju u zalosti zali i tjesi. ali za to ne ees nikada vidjeti. osohito inovjerac. Radi toga 8U djevojke cesto zajedno i jedna bez druge tako rekuc ni zivjeti n~ moze. Ako kuda ide.

153 r"· . i t.o. . . rJt:·· r.. l~2 Muslimanska slromasna devojka.. obicno sluSkinja u Sarajevu iii okolici.o·: i :.

Da djevojka bude lijepa. a ispod njega: . Gongje Meho s kOllja upanuo." *) Damask. Kako moze djevojka da bude lijepa. Ruse kose do Stambola' grada. Kasno me je iz loznice zvala. Sinu lice kano zarko sunce. ne przi ih sunce i ne bije zima. Iii : Lipote joj u svoj Bosni nema. kako to Bog i narav zapovijeda. pa je sada kuci vodi. Rano me je u loznicu 8lala. tanka i visoka. krasno opisuje i haremska narodna pjesma : Otkako je svijet postanuo. da mu dade "vihra sa planine. pa kako da. Rumenom me ruzom utirala. sto on kuci vodi. Prije vakta vecerati dala. Lipa struka do devet sandzaka. Majka me je serbetom pojila. Nit' je lipsa divojka odrasla. Iduci planinom moli Boga. Kakve 8U joj oci i obrve." ona'mora imati "ruke berberove" a "kose priko paBa. Vjetar joj skine pulli duvak 8 glave. jugovine sa Hercegovine". . da vidi. mora biti "bila i rumena. Nije lipsi cvijet procvatio. Bve svatove groznica pofata. Valjaju joj Sama*) i Misira. Prije vakta 'rucat bi mi dala.i •• J 1- r 154- Muslimanske su djevojke obicno vrlo lijepe jer ne morajn raditi t~zkih poslova. GOD die Meho iSpFOSio i vjellcao Herc~gAVku "divojku". a da je ni vidio nije. One obavljaju sarno kucne poslove. Nego sto je Fatima divojka. Bog rnu se smilova i dade mu "vihra sa planine. ·De budu' lijepe ?! Zivu trijezno i u~jereno. pa kako da De budu zdrave?! Djevojka se hvali za sto je lijepa : Plaho me je majka milovala. jugovine sa Hercegovine".

-"" ... ~'. . . .':. ~..

.

nastoje je one umjetnim na~inom pove~ti.nego da se snjom i porazgovori. lica "bila i rUlnena". koje poznaju momka i djevojku. kosa "priko pasa".anu djevojku ku6i vodio i Boga molio. koji je vjenc. za tim kod hatmi. da joj vjetar lice otkrije. da vidi.odjevenu u prekrasno. Djevojke dolazc uvijek u pratnji svojih rnatera iIi neozenjene brace.. zapjevaju. . _ Momei se sa djevojkama sastaju ponajvise kod komusanja. da se momak i djevojka mogu tesko upoznati. na fesicu. vrlo slikovito tursko odijelo izvezeno srebrom i zlatom. Dok se komusa.pak recite nije Ii Iijepa ? ! Zar je dakle ~udo. smije se --_. a lice mazu finim bjelilom i rumenilom. kita i dukati. zabavlja se mladez sarna. danas ne sarno da momak ima dovoljno sgo~e. krsni su i momei. a to nam najbolje dokazuje i narodna pjesma 0 gvndzetu Mehi. do pred neko pedeset do osamdeset godinA. da taj prelrrasni naravni. a onda sve usuti.na kukuruz. ~fomci posjedaju. da djevojku vidi. Danas je to sasvim drukcijc. da mu omiIi i da mu sree osvoji?! Jer se muslimanske djevojke kriju. a momci sami. mislio bi covjek. i da se zene po zelji iIi po zapovijrdi roditelja iIi posredovanjem starijih zena. djevojke su otkrivene.. da i djevojka zavoli takova majcina sina i da nastoji da bude sto ljepia. U prijasnja vrernena. a djevojke na zemlju kraj kukuruzu. Kakav imucniji gospodar pozove ve~erom momke i djevojke iz komsiluka iIi iz svoje mahale na komusanje. a da se prije ni vidjeli nijesu. visoka uzrasta. One se vrlo'. sali se. zdravu muslimansku ljepoticu. a sarno kad i kad prodre priduseni djevojucki hihot.- 155 - Koliko djevojkama ne dostaje naravne ljepote. Iza toga nastavlja se prvo. pak ces megju bosanskim muslimanima naci upravo krasnih Ijudi. Zamislite sad. tako je i bilo. sto nas momak nedjelje i mjesece asikuje i obija vrata i prozore svoga ideala. kao ugljen crnih o~iju i obrva. boje si kose i obrve. a na rukama belenzuci . sunnetenja i u svatovima. lijepo odijevaju. Je Ii dakle cudo. Za vrijeme komuknja BU matere onih djevojaka u haremu kod domaciee. ali zalijevani i umjetno uzgojeni cvijetak ubere i kuci ponese?! Ali ako BU djevojke lijepe. te da se i vjencaju. . sale i neduznoga bockanja na pretek. sto on kuri vodi. oko vrata struke od zlata i bisera. pa dok su one u kuci. Kada se djevojke malo ~slobode. Na glavi joj fesic. mladez kao mladez. Tu ima smijeha.a sebi mladu.

hatmi i u svatovima rucaju iIi veceraiu dje. biva neka B6 vidi. lllomei pod prozore iIi Da vrata svojim djevojkama. Dok kukuruz komusaju.ti mogu. . ali eto tako jc danas i tomu se pomoci ne da. Djevojke su se do~le obuklH u llajIjepsa odijela.o Ii da se Anjim u razgovor upusti. Ako je malo momaka i djevojaka. Ako je lijepo vrijeme. U razgovoru pazi dobro. znaju naei do~ta zgod~. a karp. u aharu. sarno da ih momei vidje.--:. izagju momei i djevojke u avliju. da megju mladez ne do]aze ozenj~ni. doticno u selamluku. idn poslije podne. stann momei sa svojim djevojkama asikovati. da i ani znaju . l1hvate se u kolo i igraju. da se i njoj momak svigja i da moze snjom dikovati. Asikuju obicno sarno petkom i blagdanom je narod podne otklanjao i iz dzamije izasao. ulaze u kueu i zabavljaju se i dalje. da sad ova. ~vaki se momak uhvati· do one djevojke. a momei se sale iIi se snjima razgovaraju. a druge prihvate. pa ga iskomusa. aim . ig.ra kolo. Ako ona kukuruz prihvati. oa momei i djevojke imaju dosta zgode."ojke u haremu sa zenama. I ovakove sastanke i igranke serijat ne dozvo~java. iIi se kako drukcije zabavlja. pa igraju dok se ne smrkne. Kod sunnetenja. a kad se smrkne.. da momka U oei pogleda. dok im to roditelji dozvole. sjednu djevojke na ljuljacke. pa ne ce da igraju kolo.'· Momak se ne ee u razgovoru nikada sasvim pribliziti djevojci. pa i zavole. ali si djevojke. Prema tomu dakle vidimo. pjevati. koja nlU je najmilija. Ijuljaju se i pjevaju. barR joj klipove kukuruza u krilo. a mladez se sastaje U posebnoj sobi. Ako je koji momak koju djevojku begenisao. pometale Bve svoje nakite na se i stoje iza demira iIi na vratima iIi u basci iza plota iIi ziviee bez zavijaca i cekaju ko ce putem proci. zna se. radi cega bi se djevojka pred drugima zastidjeti mogla.' pa se ni jedna ne ce kroz eijelu vecer usuditi. nego govori u daljini od tri do cetiri koraka. uaravno je. da domaeina dobro pazi. kao prave Evine kceri. Iza kako su se upoznali i zavoljeli.106 jedna zapocne. doticno u selamluku. zapjevaju momci drugu. da ne rekne sto nepristojna iIi takova. a muskarei u aharu. da se vide i upoznaju. zavolio. Poslije rucka iii vecere idn ozenjeni ljudi kuei. Muslimanskc su djcvojke vrlo stidljive i dobro· uzgojene. (jim BU djevojke jednu -pjesmu otpjevale. sad ona izagje iz harema.ljudi iii nepozv:ani momci i mulevi koje druge vjeroispovijesti. MMO su koja vrata u muslimaoskim dieloviloa grada.

ASlkovanje. . Momak pred pendZerom svoje dra(le.

' i porinu kanat od sokacnih vrata. ipak se ona nije htjela povratiti. Momak dogJe pod prozor. a ti pod sadaSnji plan. sto me ne begenises. a kad je momak zapita: "Tko te to zove?" . vee sarno tiho uzdisem." "Deder. kao na vatri patlidZan! Hem da je sree t~enica. "Ne vezi sevdaha. K.158 na kojima ne b~ petkom poslije podne barem po jedna djevojita hila. da se uklonim?" "Jel' se krijes. Ona vrisnu i pobjeze niz avliju. da ne hrupi .iIi: "Boji se nans. al' posluBaj mojeg haIa: otkad sam te upoznala. pred vrata iIi pred ogradu ljubljenoj djcvojci i asikovanje zapocne. robom sam ti postala. cuje kako ona udara uz 111uzike i pjeva: "Ne asikuj MUjo. ouda ce se u razgovoru pooeti. kao da si nanizata od bisera i od suhog zlata..dedo" itd. lle mogu ni jesti ni piti ni pravo misliti. kao bajagi. da ti vidim erne oei i· visoko tvoje celo Rjajno moje ogledalo. da ne ce biti zgorega. pogje dalje. a kad bijase podaleko odmaknuo od njene kuee. Da te smijem po pasu spopasti. odmah bi se zbola. .oja pije JOB. da pitu kuham" . kao da dusu izdisem". lijepo nam opisuje Fejzi beg Kulinovic. asikuje. kad si taka! Deder malo blize kroci. koji je dosao da. ako njegove rijeci doslovce navedem: "Golubice. u s~ceru popio." "Da ti nisam grana na putu?" "Ako sam. da je cekanje uzaludno. Ir. pa s' i stasa umiljata. Kad je vidio. a noz ledenica. pa si bejturana. jer j" upeklo sunce." Ako djevojka nije zadovoljna s momkom. da vidim. slatka rezaeijo! Medom bib te branio. "Lanjska bajramska! Slatka. "Jere od sevdaha "Goreg jada nema. "To je za me _velika hvala. Premda je· poslije opet vrata pritvorio. trgana. griskao bih te kao mis kajasti. jer si lijepa kita cvijeta. u meni izgori dzan.ako asikuju i sta pri tome' govore. u kasici stopio. za sto skrivas !iece? Tvoje lisce ljepse od ruzice?" "Skrivam lice. al' mi na te merak 'osta. koja nije jos nosita." Amam! amant pa po stari zeman. iIi ako ceka svog dragoga. odazivati.." "Probiro sam svasta dosta. il' se bojis da ne hrupi dragi? "Dragi doso .nema vis' ko doci! Ne begenises li~ a ' ti u bezistan pa proberi. oua ce: "Zove me nana. pa mislim.

1 / .

. ~::.---------_•.-: :'!£~ .

izgovoriti sa nenOID iIi dedom iIi kako drukcije. koje ne mogu da sebi qdaberu stalnoga momka. ce . nego aAikuju Bad s ovim sad S onim. limunove. niti ee mn na vrata izaei. partokole. kako im vee koji na asikovanje dogje. rezacije. nego ga~ ako prolazi pokraj njezine kuee. sarno da ne mora anjime R8ikovati. a bilo je vee i mrtvih glava. U drugim mjestima. Ima i takovih djevojaka. naraVDO je. Ako je on slucajno na vratima zatece. da mu daje darove. koja ce kraj dara i kakovu poruku donijeti.metou kavgu. Dok ne dogje pravi. Ako je takova djevojka Iijepa. ili ih salju po kakovom djetetu iIi· Btaroj neni. bilo bi rna uzalud. tri iii vise momaka. pa se i ana hita na njega jabukama: "Ne fali se faljeni Alaga. djevojka se ne ce pokazati. pa da i ona' njega voli. i sama na asikovanje zove. (jim djevojka s momkom dulje asiJ-ruje. te joj na asikovanje dolaziti. da ce se u nju po vise momaka zaljubiti. Ako je moroak lijep dogodi se. Darove daju jedan drugomu tili iz ruke u ruku.Tvoja ljuba na vrati bijase. "Bve se na me hita jabukama. ". jecerme. kako vidjesmo.- t59- Ovako aaikuje momak i djevojka u Sarajevu. "Ja uranih ranD u dzamiju. Kada momci vide. da se u njega i po koja udata zena zaljubi. rijetko joj drugi na aAikovanje doei.aSikuju isto tako. pa ne sarno. a osobito. narance. razne darove kao: smokve. nego za. Rijecima ga zovnuti ne moze i ne smije. Djevojke opet daju momcima kite cvijeea. sarno ato nije svuda ista ~gra rijecima. cevrme i jabuke. grozgjiee i drugo kojesta. gurabUe. Momci nose svojim djevojkama. tim je slobodnija. ona ee se. da je jedan momak "c:urn" zavolio i snjom aAikovati poceo. "Ponajvisn i najljepsu Humusa. a da i dogje. ako 8U snjima dulje vremena asikovali. ne ee ni jedan da uzmakne. nego se hita na njega cvijeeem i jabukama: Mehemeda majka karala: "Mehemede ziv ne bio u majke "Otkle tebi te tolike jabuke? »Sve mi majko nabaoole djevojke. Ako se se u isto vrijeme pred vratima iIi kucom takove djevojke sastanu po dva. pa se cesto potuku i iskrvare.

"Ne Mlji mi neznani jengija. "Vece strinu Omerbegovi~u. zelju iIi zapovijed svojih roditelja. odlicnih i uglednih roditelja ne aAikuju nikada. Djevoja~ki roditelji nastoje pri tome. dok je nije vjeneao i u halvat sveo. Pravilo je da begovski sinovi zene begovske. pa se vrlo vole ili ako su si vee i rijec zadali. da ga njezin rod ne prevari i da rnu drugu djevojku ne podmetoe. iIi koja nije iz begovske iIi aginske kuee. da joj za jengibulu poSalje Omerbegovicu. nego se zene i udaju ponajvise posredovanjem rodica i drngih zena iIi n8. da im. a aginski aginske sceri. pa da se drugim Z8. "Kamo t' kletva. ali u kneu ne smije. a momkov otac ne bi niposto d~zvolio. koja ju je tri puta vidjela. u dvoru te stegla? I momak ostavi nekada djevojku. da se djevojka iznevjeri svomu dragomu.- 160- Kada momak sa djevojkom dugo asikuje. harem ne javno. se kei uda u sto odlicniju kneu. te se smatraju kao svoji. "A 8ntra ti bijel cefin bio. da Ii im sin voli djevojku. dolazi joj on ne saroo petkom.. u putu te srila. Kod toga ne pitaju roditelji mnogo. nego i u druge dane na dikovanje. Djees.odabraIi. koju su oni . "U ruci ji sedefli tambura. da momak ne vidi djevojke. da mu sin ozeni kakovu sirotu ili djevojku niska roda. "Drag dragane beze Mustajbeze! "Kada pojdu kieeni svatovi. a ona porucuje momku. . dok niie djevojke vjencao. Po narodnoj pjesmi kune momak nevjernu djevojku: "Ab ~oga ti gizdava divojko. "Sad na tebi bijela kosulja.j . iIi da Ii ce djevojka ljubiti svog buduceg mum. "Ona me je tri puta vidjela. "A do sutra zelena travica. Radi toga irna jos i danas u begovskim i aginskim kueama mnogo slueajeva. "Kamo t' virf}. To nam dokazuje i narodna pjesma: Momkov otac zaprosio djevojku.asikuje. 8 Dogodi se. pa i ona njega kune: "Sad na tebi zelena dolarna.

Svit prominu Secer Salih-aga. "Jel' se zemlja u oci naaula? Iz mezara nisto progovara: "0 Boga mi moja mila majko. da momak ozeni djevojku. "Je Ii tebi erna zemlja teska. iIi ne dadu djevojci. "Sada jesi prid mojim pendzerom. "Teske au mi moje drage auze. draga. puce moje aree. Kad je bilo oko pola dana. "Nije m' se zemlja u oei nasula. a moje za tobom. "Tvoje za mnom. *) Danas ne nosi vee skoro n iko percina. Ako roditelji ne daju. U najvise sIueajeva Ijubav je izmegju momka i djevojke stains. "Niau meni simsir daske teske. "Jel' t' obicno u mubarec zemlji? "Jeau Ii ti simsir daske teske. da im sin azme ljubljenu djevojku i da je kuci. "Sutra do podne prid dzamijom bio. Teska li je djevojacka kletva ?! Koga je jauklija. koju je on zavolie. toga ce sjegurno i Bog kazniti: Od jada ga glava zabolila. "Nije meni erna zemlja teska. uklela.. tuguje ona za njim: "Ibro puee. Majka ide na grob svome sinu Seeer Salihagi. pa obicno ni roditelji ne brane. 11 :. Ali ne ~o da nevjerni momak trpi na ovome svijetu. lli: "Draga mi se u zmiju utvoriIa. "Jest obicno u mubarec zemlji.- 161- "A sutra ti ham pamuk metali. .. dovede. pa ga pita: "Drago dite Secer Salih-aga. nego nema ni u grohn mira. da pogje za ljubljena. momka. Na srdascu i umrti hoce. "Oci pije. u percin*) se krije.

Kada je hilo u vecer poslije vjenilanja. Roditelji au Muju silom o~enili.- 162- ill: Dok se s dullom rastanula. pa Ce ragje i Mornak sa percinom. umrijeti. ali Mujo umjesto da ide djevojci. uzme "sedefli" tamburu i pjeva: . da oni jedan hez drugoga ~ivjeti ne mogu. uvedosc mlado~enju u balvat. Po narodnoj pjesmi ljuhav je izmegju momka i djevojke tako velika. Soo puta dragog spomenula. silom mu i djcvojku doveli. sjedne na "sepetli sanduke". nego da se jedan drugomu iznevjeri.

"Da ja ljubim prebijelo lice. pogleda na sokak i opazi sprovod. Kad se prenu nek se poigraju. a sada svojoj zeni. dene~ Rekav§i to uze "Doze okovate" pa se ubije pred ocima dovea neljubljene zene: Pa s' udari nofem u srdasee. koje su joj pri ruei bile: Pa s' udari njima u srdasee. lza toga okrene se neljubljenoj djevojei. pa upita svoju strinu: "Koga to nose?"· Kad joj strina rece. ~a njima je sree izvadila. pa ce i ona za njega umrijeti. Ljubavniei i u zemlji uzdisu jedan za"dnIgim~ Za to treba momka ukopati kraj ljubljene djevojke. Hate HadZagina sjedi kod prozora. (~a je to Mujo Celebija. 1 djevojka Ijubi .1 tako mi ti sugjena hila.1 lipsa si i bilja od Hate.. "Da ja ljubi puhli duvak skidam. . • . veze sitan vezak i misli na svoga Muju. Metnuse im ervene jahuke. Metnuse im u bijele ruke. "Opet misii Hate Hadzagina. Kroz mezare ruke promolise. Ne§to ju u sren zazebe. "Ke en Hate ti mi ziva bila.- 163- "Sada misli Hate Hadzagina. uhvati ona noziee. "Ne eu Hate ti mi ziva bila . pa govori: "Lipa ti si gizc1ava divojko. "I tako mi ti sugjena bila. Na noin je sree izvadio Na kamzama bijele dzigere.. Ljubav nl smreu ne prestaje. "Mila mi je Hate HadZagina. da im barem u zemlji bude lak§e: Uporedo njiha ukopase. Sjedeci tako. "Ali nisi mome sren draga.dragoga.

- 164- Na grobovima onih. koji su od ljubavi umrli. da vidim~ kako cura pribjegne. u nevoIji nagje. Moj je prijatelj bio u bliznjem rodu s nekim begom Kulinovicem. obicno u gluho doba noci~ ode djevojka sa sudima na vreIo. kada ce joj dragi doci. drugova. cim smo stigli u Petrovac. koga ona voli i s kojim je dulje vremena. U stanoviti dan i odregjeni sat. koji je i sam u jednoj otmici sudjelovao. Evo sto nam on pripovijeda: "Prije dvije godine imao sam sreeu. a oDa se po njima spusti na zemlju. vidi. koju si vise ne bih zelio.. u avliju ·djevojke. Khda su drugoga jutra posle "dvi Zalosne majke". pa ona ne moze. i dogje u ureceni dan i sat. pripovijeda nam Fejzi beg u "Zborniku za narodni zivot i obicaje juznih Slavena". ako se. a na grobu Hate ruzica: Vise Muje zelena borika. nice cvijece i drvece. a 8 nama se uputi i jedan od mojih rogjaka. Ako roditelji pralle kceri. da mu budu pri ruci. pa je. Posao ja s jednim mojim prijateljem s poslom u Bosanski Petrovac na dernek. Djevojka otvori polagano prozor i dobaci momku najprije svoje ruho i nakite. Kod vrela doceka je dragi sa nek. Borika se oko ruze vija. majka Mujina i Hatina. u strahu i brizi. da iz kuee izagje. Ako je kuCa na boj. prisloni momak ljestve na prozor. Vise Hate rumena ruzica. Kako je pogibeljno ici u otmicu. bilo javno iIi tajno aaikovaIa. Dotla je i djevojka pribrala nesto svoga ruha i nakite i ceka u tmici. i odvede je svojoj kuci. iIi mu se obeeaIa. Kada je on dosao1 baca kamencice iIi zamlju na dragine prozore. Kano Mujo oko zive Hate. na grob svoje djecp . Ako na djevojku paze. pozove momak nekoliko pouzdanih drugova. odmah krenuo kuci toga bega skupa s . A ruza se oko bora vija.oIiko svojih jarana. vide da je nad grobom Muje nikla borika. Kano Hata oko zivog Muje. taj cuveni dernek petrovacki. da i on osejri. vasar. dogovori se snjim iIi usmeno iIi po kakovoj pouzdanoj zeni o otmici. a onda sama izagje. kao da ce vode zagrabiti. da pogje za momka.

preda. Ja uzmem mladu ispod ruk~ i povedem je preko avlije do sokacnije vrata.kasom. odmah se ukazR zavijena. a ja sam otisao u "bAbinu kueu". a kud strmo . dobro poznavao s begom. da je sve pospalo. . jer se je moj rogjak. kao ds me je spopala trostruka groznica. koji ce nas -iznenada napasti. Ja mu pocnem razlagati. Ja i miada stajasmo kao okamenjeni. drugi put od sluge. Kad smo presli preko avlije. treei put je nesto klapnulo i t. sto mu ~e te noei dogodilo asikujuci. pokorim se sili i dogjemo do begova dvora. a ona mi uteslimi. pa kad bib glavom platio!" Meni stadose oci od cuda.- 165- mojim rogjakom. pa u onoj sumracini cini mi se. da je glavom nebo podbo~ila. suljajuci se. Vidiv ja. . Ja stanem kao ukopan. kako je to prevee naglo i opasno. koja 8U vodila u harem. Sve mi je kapa rasia od straha. Cura je za vratima cekala. Konji bijahu upregnuti i mi se brze bolje popesmo na kola. da je Bve za badava. Avlija siroka kao polje. U kuei ne bijase svjetla. Jurili sma: kud je brdu. da' je kakav ljudski stvor. Ja sam joj zado vjeru. Jedne noei pomoli se moj rogjak sav u znoju i goloj vodi: "Ustaj ako Boga znas! Eno cure. a on' me zgrabi za ruku i p<?vuce za sohom. a on 'mu nesta izvadi i stisne u· ruku: "Idi. Svaki bi mi dan pripovijedao. u avliju. Inace je vladala mrtva tisina. iIi asci kaduna. Ja po obicaju staru darujem. hizmeCarica. a uz nju. d. Mi se tako 8uljasmo. u han. pa ih vodi preko avlije. da beg ima kcerku nR zahvalu. kad se na jedan put ukaza pred nama nekakva krupna' Ijudeskara i meni se uClni U onom strahu. kao da smo dosli na robiju. Ugjemo . da mu to nije prvina. eto ja zube tupim. skoci pred tu neman i rece: "Stojanet' dina mi ti pare valjati ne cet" Stojan ne rece nista. koji igjase za nama sa golim dugijem nozem u ruci. <Jim je moj rogjak zovnu. sto god ugledam. bar kako veli. Mi prijegjemo preko avlije. a moj rogjak. znak. djevojku i odmah se brze bolje povrati u kueu. ceka na vratima. mislim. Bit ee. Jednoc se prestrasio od njdzinog babe. Stojan obukao earape konjima na noge. ali on me ne htjede ni da cuje. sve ce dobro biti". mjesec bijase zaSo za oblak. a zub 0 zub udarao. da eu je nOMS izvesti. heze. dogjemo do jednih vratasca. probudi Sulju i pomozi mi izvesti konje iz podruma". pa je za hator nje postao musafirom njezinoga OCR.a na to rnu opet nesta kljuknu \l ruku: "Ne hoj ~e. a valjda je i znao.

- 166 - i ravan. dogodi se. ni OD. a osim toga je takav ~in kalnjiv po Aerijatu sa zatvorom do tri godine. kada je skora svaki momak. Ako ni to ne uspije. da njezina mati dogje sa djevojkom njegovoj materi u posjete. ni ona na oei. i za to se vise puta euje. da prehrani sebe i svoju zenu. ne usugjuje se on oteti djevojke. pa joj raspara dimije. koju je zavolio. jar bi to bila sramota De samo za nje .dini roditelji. iIi oboje iz kakove ugledne. a rogjak je tu predanio i docekao svatove. ali je onaj momak avojn 8vrhu polucio. iIi jer je niska roda. iIi uz pomoc koga druga. moraju dati. hoceA ne ce§. S poeetka se nekoliko dana Ijutili mlQ. ali napokon popuste. begovske ili aginske kuee. kao u prijasnja vremena. iIi sam. To doduse ne ce uciniti ni jedan posten momak. U tom slueaju vreba momak na djevojkn. djevojka je pod "mahanom" i roditelji mu je. da je ovaj iIi onaj momak oteo ovu iIi onu djevojku. tuda skokom. da je uvreba gdje na zgodnom mjestu. da im sin uzme djevojku. Ako je momak iIi djev~jka. Ja sam se jos isti dan vratio u Petrovac. Ako mu sada otac ne da njegovoga dijela. gleda da ju edje na sokaku uvreba. negdje pred zorn u Kljul5. Onda on jednostavno djevojku zaustavi i ne da joj da iz knee izagje. zgrabi u narul'Jij i kuci odnese. iIi jer je lola. pa se pomire snjima. nastoji on u sporazumu sa svojom materom. da se momak zaljubi u djevojku. jer se takova djevojka viSe udati ne mole. dozvole.Aest sahata od Petrovca. ali nijesu ni odvise rijetke." Otmice nijesn danas vise toliko u obieajn. da izagje iz oceve kuee i da pocne novo gospodarstvo. . koji su Cak iz VarcarVakufa isli pred njega i preksutri dan pjevajuci i puskarajuei dopratili ih do njihovoga dvora. Djevojeini se roditelji dugo ljute na svoga novoga zeta i na neposlusnu kcerku r te im ne smiju zadugo. sto je otisla bez njihovog izuna. jer ga ne voli. ali kasnije. pa ako mn se desi prilika. dok ne dogjosmo. makar i pro forma morao da ~grabi djevojkn. on jn.. niti ODa mnije. Ako tako ne ide. Ako momkovi roditelji ne dozvole. a ona ne ce ni da cuje 0 njemu. Ima slucajeva. kao sto to obieno biv&r 80 se izmirili. da k njemu prebjegne. jer je to u ocima muslimana najveea prostota. muei se kako zna. i inace losa glasa.

ali se ipak 'po koji put i taki 8lu~aj desi. Da djeca odli~nih roditelja i u takvim &tvarima slusaju 8voje roditelje. a djevojka polazi. hila komu drugomu. za tim ljubav i duzno poAtovanje naspram oca i majke. da ih otac ne razbastini. pa ga moze ostaviti -hilo dZamiji iIi vakufu. uzrokom je prije 8vega dobar kucni uzgoj.- 167- nego i za njihove roditelje. koju BU mu oni odabrali. te obzir na odli~ni rod. Momak odli~nih roditelja obi~no poslusa svoje roditelje i uzme za lenu onn djevojku. aka i ne draga srea za momka. a napokon i strab. . jer je on neograniceni gospodar svoga dobra. koga eu joj .odredili.

.

da ce za njega poci. ali je cula ata zla 0 njemu. ni udate sestre. da ga'je dosta nahvalila. ne smije djevojka u onu sobu. 1\ko se je momak s djevojkom sporazumio i ona mu obecala.ovaj se je momak zagledao u tvoju kcer i poslao me. a rijetko kada njezinomu oeu i ponese momkov amanet. hodniku ili u avliji pokaze. saIje on njezinim roditeIjima prosce. veli svatici. pa ga hvali. u kojoj je svatica.: sto joj ga je predao. pokaze ga djevojackoj majci iIi macesi.mije. da joj ne moze nista ~ "sigur" reci. Kada svatica dogje djevoja~koj majci. Dok je svatica u kuci. Ta se nena zove svatica. je postala". U nekim mjestima kao u Sarajevu. koliku sarno moze. a po sveeevom obicaju . ide u prosce obiello momkova mati iIi udata sestra. P~OSNJA. Kada misli. izvadi momkov amanet. da je zaprosim". iIi nagje kakvu nenu za placu. Svatica ide djevojackoj majci iIi macesi. da joj se u hajatu. Ako mati ne misli dati svoga djeteta za onoga momka. ta jako.IV. niti :. da njim daruje djevojku. istom. to jest prsten i novaca. saIje koju drugu zenu iz s'Voga roda. Ako momak nema ni luatere. jer se boji . a onda tek svrne govor na momka. Ako hi djevojacka Majka dala svoju kcer za momka. veli:' "Nemam ja kceri za udaje. poene razgovor 0 eemu drugomu. pejgamberun sunnetile po zapovijedi Bozijoj. pa govori: "Allahun emrile.

"Dado bratu svojega sokola. sluskinja iIi ko drugi iz kuee one djevojke i nosi momku i njegovoj svojti od curine strane boscaluke. "Babo dade. cestita) a on jn nadari novcem.- 170- t svoje dijete udati u onakovu kueu. ne ce je dati. dade majci momkov amanet i ostane u kuei. da su sve ono zii jezici nalagaIi. koliko ima celjadi u kuci onoga momka.. Akoje kafa slatka. bracu. "Majka dade. a nikada djevojka. Do. Drugi dan ide svatica opet u kueu one djevojke ~ ugovori 8 njezinim roditeljima dan vjencanja.ee mu glase donijeti. a kada je sve podmitio i za se predobio. sestre i rodbinu. da se mogu momak . braeu. kako vee koji moze. pa je za svakoga poslala po jedan boscaluk. Sada nastane najteza muka za Bvaticu. odgovara na prvo pitanje: "Rogato". iIi za onakova momka. da im se kci uda za onoga momka. jer zna. bratac je ne dade. C~m je svatica serbe ispila. Jedva se je ona na vrata pomolila. ernu kafu. bude eist kao Bunce i da majku uvjeri. ne htjede ga djevojka: "Evo danas devet godin dana "Kako gledam zlato u matere. da. Iza toga donesa domacica. Po narodnoj pjesmi ima momak vise puta mnogo posla i muke. a ako donese grrku kafu. pita je momak: "Je Ii rogato iIi susato?" IIi: "Je Ii musko iIi iensko?" Ako je svatica sretno svoj P0f:.i "eura" spremiti. Jedva je svatica iz momkove kuee izasla. bije fi dakle svatica gorku kafu. Osobito je interesantna pjesma 0 momku. Dok je svatica kod djevojacke majke. zadovoIjni. da ga oerne pre'd njom i djevojkom. a na drugo "Musko". ceka momak nestrpIjivo kakve. babo je ne dade. "Dado majki dibu i kadifu. Iza toga mu mubareeleise. dok joj serbe ne iznesu. sestre i rodbinu. ustane i zuri se momku. zna se~ da su roditelji razi. ako jos nijesu spremni. niti c& . dolazi onamo sluga. da bi joj Bve uzaIud bilo. "Zlato hoee. majka mi ga ne da. u tom poslu po drugi put u kueu doci. Ona mora da momka. .ao obavila. "Dado babi cohu nemirenu. ne govori vise 0 momku. da mu javi radosnu vijest. dok isprosi djevojku i dok za sebe predobije djevojcine roditelje. Dobije Ii slatku kafu. koji je redom mitio djevojcine roditelje.opere. Cura znade.

Dva tunusa biserom kicena. kada da rou dogje. u drugomu rnjestu. ne poznaju svatica. ako je djevojka. kojoj ce u prosce. Tek sada Rpremi se momkov otac iIi brat iIi ko drugi iz njegova roda i idu u prosce. "Rod je dade .mahsus selam. rekao je. A u drugom kutiju bisera I cetvere Ialeli pasmage.zIato me sad ne ceo D Bihac~. dan doceka djevojacki otac prosca iIi prosce. U odlicnih i bogatih Ijudi nakice je vrlo skupocijeno. a dva nekicena· I u dzepu stotinu dukata. Ako djevojacki otac ne misli dati svoje kceri za onoga momka. u~ede ih u ahar. sestra je ne ~ade. doticno u selamluk i pOCasti ib kafom. "Dado sestri ·zIatne belenzuke. U nakice broje nasi muslimani beIenzuke. cetiri kadife. "Dado rodu mestve i papuce. pismo. koje ce ponijeti buducoj nevjesti i krene "divojackom dvoru". Ako je' na knjigu. nego idu muskarci u prosce. dukate. iIi pismeno. da Ii bi i kad~ bi do~ao? Bezi i age piau skoro uvijek. gjerdane. poruci iIi pise. To nakice i darove zovu oni almagani: Od Moriea lip almagan dojde: Dvije dibe. "da se "ne trude". d. pita djevojackog oca iIi po kojoj pouzdanoj osobi. jer svaki clan one obitelji ponesto posaIje. momkova oca poslao drugu. Osim toga naznaci mn i dan.: 171 "Brat je dade. djeverova i drugih ukucana i rogjaka. U ureceni. Banjaluci i nekim drugim mjestima. Dva cnrcica i dva fermenciea. a rod mi je ne da. prstenje i t. U prosce ide iIi jedan sam iIi vise njih zajedno. za tim u skoro svima odlii'.Osim nakiea nosi glavni prosac i druge darove od strane momkove.---. Momkov otac uzme sada razno nakice i darove. da ce kcer dati za .njegova sina. Kada au ispili fildZaD. biser. Prije nego ce muskarac u prosce. "Sestra dade. Dva ki6ena. a ima ga i mnogo. . u kojoj ga u goste poziva i u kojoj rnu salje svoj . osobiti pozdrav. a osobito.riijiin begovskim i aginskim kueama po svoj Bosni i Her~ cegovini.

Iza toga se izgrle i izljube kao buduei prijatelji*. daruju gosti sluskinju. Malo za tim ugje i opet. a iza njega svima proscima redom.'. kako koji sjedi. Djevojcin otae veli: "Ja ti je dajem i sreem i duBom". paleem. Momkov otac masi se sada u dzepove i dade djevojci novae. Da pOSaljete u vodu iIi u goru. (iIi kako se zove). a 2ene im prijama. Sluskinja stane kod vrata. poniknutih ociju.- 172- dva dobre erne kafe i kada su se 0 ovom i ODom porazgovorili. obuce se djevojka u sto Ijepse haljine. ja sam razi". Evo. Praten. koja je bOBcaluke donijela. BtO joj ga je buduci 8vekar na prst nataknuo. . prihvati mu ona ruku. Kada je djevojka podijelila bOBCaluke. kaziprstom i velikim prstom. (iIi kako se zove). a napokon ostale darove. Kada je djevojka u sobu unisla. a djevojka uzima caSu po casu i dade ih gostima. Prvu Casu daje budueemu svekru. ako Bog da. ne snima ona do vjencanja. Kada je momkov otae ispio Berbe i dodao casu djev·ojei. Sluskinja stane kod vrata i drzi tabak sa serbetom obadvjema rukama. Iza toga poljubi ona opet momkova i svoga oca. za moga sina HuseinaC. obicno dukate. Dok oni sluskinju daruju. koliko ih ima. Dok se oni razgovaraju. rogjacima. me Iza toga ode otae u ahar. podviv ruke na prsima. metne na se Bve svoje nakiee i ulazi u ahar. a lijevu drzi na prsima. • U musllmana ne smatraju se momkov i djevojcin otae i kad im se djeea vjen6aju. a za njom nosi sluakinja na tabaku Berbe. doticno u selamIuk. prisi". ustane momkov' otae i veli: "Prijatelju dragi. doticno u selamluk. Sada ide djevojcin otae zeni u harem i veli: "Dao sam Fatimu Alibegovom Huseinu". Iza toga pozovu i djevojku u harem. da prosee Berbetom podvori. stoji djevojka kod vrata i dvori. daj mi tvoju cereu Fati~u. a otae joj veli: "Ja sam ti naBao srieu i dao sam te Alibegovom Huseinu". gdje ga prosci cekaju. bicemo prijatelji. koga joj sam na prst natakne. a za tim Bve ostale prosce u ruku i izlazi sa sluskinjom iz sobe. Djevojka obicno auti i veli: "Ja sam zadovoljna na vasu ric. Casu prima desnom rukom. Ona ide naprijed. a iza nje nosi sluskinja na desnoj ruci boscaluke. nego se nazivaju prijateljima. Iza toga dade joj momkov prsten. poljubi oea i majku u ruku. ona stoji uspravno. Pri tome veli: "Evo nevista. pa je poljubi. a dje-vojka uzima s njezine ruke boscaluk po boscaluk i daje ih budueemu svekru i drugim proscima.

Po narodnoj pjesmi obuce se gdjekada djevojka U odijelo ciganke iIi trgovkinje platnom. a rado bi.- 173- Te veceri veceraju svi kod djevojackog oca. izgrle se i izljube. Po narodnoj pjesmi oblaci se djevojka i u musko odijelo i ide u momkovu kueu. koji je snjom zaasikovao. za sv?ga sina vjeneaju. tesko ce se udati.vom izlikom u kueu djevojacku. Ako uhodica vidi. uzme pod pazuho trubu beza a u ruku arsin i ode u kueu momka. koja ima srastene obrve iIi je mrka pogleda. Ima vrlo mudrih i vjestih uhodica. jer narod drzi. a onda se oni spreme u prosce.pod plaeu. da je marljiva i poslusna ocu i majci. oni tu i konace. pohvali je i preporuci momku i njegovim roditeljima. da je u nekoj kuci djevojka na udaju. da je uhodica ne preporuci momku i njegovoj svojti. ~a kosulju pullali jecermu. Ako roditelji koga momka euju. Djevojka. ako je momak s njihovom kceri zaasikovao. da vide kakva je djevojka. da je djevojka lijepa i dobra. dosta je. soja. koje znadu s~bi u djevojackoj kuei povjerenje steei. Ali ne sarno. da je radi njezinoga mala iIi gospodskoga zumra. Mukademu otpustila rese. a ako su prosci iz daleka. da vidi. ako se proteze i zijeva. po kojoj Ajka na zenske haljine oblaci musko odijelo: Oblacila burundzuk kosuIju. a oni ga poblize ne poznaju. salju . a momak je nije vidio. Prekrasna je upravo pjesma 0 Crnici6a Ajki.toga uglave rok vjencanja. nego i djevojka i djevojacki roditelji salju uhodice u momkovu kueu. Sutra dan ide momkov otac sa svojim prijateljem u harem i daruje priju. da momkovi roditelji salju uhodice u djevojacke kuee. iIi j e zaprosio. pa ostanu ondje po citave dane i noei. a prosci krenu svojim kueama. kakovu stariju lenu pod . iIi je zaprosio. djevojacku majku. i nema nikakve "mahane".kak. Ta se zena zove uhodica. u koju se udaje. novcem. Ako djevojka dugo spava iIi se u jutro po dusecima valja i ljencari. Pod kosulju pulli ciftijane. niti je njegovi roditelji poznaju. Iza . da je nesretna i da nonosi nesreeu onoj kuei. . kakva je djevojka. Opasa se mukademom pasom.

zaiste od dizdara vode. Sjaje joj se lice kroz ensiju Kano misec c. kako ga pjesma opisuje. OpasHla pasa traboloza. "Moogo j' nalik Alti Atlagiea. Kada je . "Da to nije kakva uhodica. a on: ~ina. obuce se u odijelo carskog kapidzije i ode u dvore jajackog dizdara.1ka: "A moj sine jajacki dizdare. da se na svoje o~i uvjeri. A megju njih paIn pozlacenu. Na dolarnu zelena fermena. Jaja~ki dizdar poznat je u narodnoj pjesmi kao velika junaKada je to cula Alta Atlagica. Ona zadi dva para pusaka. doAla u njegove dvore.- 174- Pod njome se erna zemlja tr~se. Govori rnu ostarjela ma. Pa oblaci nJinjevis caksire Na caksire zelenu dolamu. Ode dizdar majci U odajn. Pa be8jedi ostarjeloj majci: "Muti majko serbe od secera. je Ii on u istinu takav jnnak. "Da napojim carskog kapidziju.d petnaest dana. . Oblacila kalpak zerhadiju. Po kalpaku od zlata ensiju. Sakupila sitne pleteniee.

Vinca pasa Fatimu divojku. ponajvise u nedjelju iIi u cetvrtllk. gdje su skoro sami muslimani. Vjencanje se obavi skoro uvijek . u mehkjemi. priceka se. vjencaju se vee iza nekoliko dana. SV ~TOVI. kako to mladenci i njihovi roditelji zele. iIi kako nasi muslimani kazu.u vecer. Mladenci . da se mladenci u mehkjemi vjeneaju.~·~za tim u LivllU. iIi u neko doba noei. Ako djevojka nije sp~emna. ali rijetko kada cekaju dulje od mjesec dana. jer treba vremena dok se sve priredi. iIi u momkovoj iIi djevojcinoj kuci. Banjaluci i Sarajevu. poznajem dobro . pa do vjeneanja. iz cijega je dzemata mladozenja. nije uvijek isti razmak u vremenu. ali to ee biti vrlo rijetko: I on ode u no. gdje se cine velike priprave za svatove i gdje pozivaju rogjake. a na po se djevojka. uredu. dok se spremi. nego kadijinom dozvo10m onaj hodza. Ja sam sluzio u Maglaju na Bosni. Od dana prosnje. U odlicnijim i bogatijim muslimanskim kucama. niti njegov veeil. uoci petka iIi ponedjeljka. i dok se uzvanici saberu. Bihacu. ne zure se sa Yjencanjem.v. U najvise slucajeva ne vjenca mladence niti kadija. zamjenikom.se mogu vjencati iIi pred k~dijom iIi njegovim vecilom.u mescemu. Narodna nam pjesma kale doduse. znance i prijatcJje iz bliza i daleka. KJN~NJE I Nle~J--I. Ako je spreman momak.

Kada je kadija ilmi haber prou~io i vidio. a njoj ostao znatan imetak. Rodbinstvo po ·mIijeku vece je od rodbinstva po krvi. moze se ona kadijinom dozvo10m udati za svoga striceviea. a hodza. da rou dade ilmi haber. Glamoc i Zupanjae. dakle djeca od dva brata. ode momkov otae iIi. pismo. Sa ilmi haberom ide momkov otae iIi brat kadiji.zivot i obieaje nase brace muslimanske vjeroispovijesti i premda sam 0 toj stvari sa vise uglednih i ucevnih muslimana govorio. aka BU djevojcini roditelji poumrli. Tesanj. kci Sulejmana Ibrahimpasiea iz dzemata Fetije. ni u svome zivotu. jer je narod uvjeren. pa premda se vrIo zanimam za .-. Ako nema zapreke. Sehadet nama glasi u hrV'atskom prijevodu po priliei ovako: "Djevojka Fatima. da nema zapreke vjeneanju. da takav muz i zena ne ce imati arece ni u porodu. iIi ako je jedno njezino. rodbinstvo po mlijeku i rodbinstv9 po krvi. Zenieu. iIi za novae othranila. stariji brat muhtaru i hodzi svoga dzemata. Vjencaje ih dakle sa vecilima i sahitima obiju stranaka sa mehri muadzelom iIi mehri muedzelom". ako i nijesu njezina djeca. Rogjaci po mlijeku ne mogu se nikada vjeneati. a drugo koje druge zene. udaje se za Huseina Hodzica iz dzemata Hotinca bez ikakve zapreke. dade hodzi pismenu dozvoIu. Da taj imetak ne propane i ne dogje u tugje ruke. da je dievojka punoljetna i da moroak i djevojka nijesu u rodu. . premda se wlo rijetko dogagja. dakle sestrici. Prije nego ce se mladenei vjeneati. kojim muhtar tvrdi. da se mladenei vjen&lju. Nasi muslimani poznaju dvostruko rodbiDstvo. da ko uzme svoju prvu rodieu. docim se ro~jaci po krvi mogu. Rogjaci su po mlijeku oni ljudi~ koje je jedna. to j~st obe su stranke zadovoljne i nijesu malodobne. napise hodZa ilmi haber i preda' ga momkovom 'oeu iIi starijem bratu iIi komu drugomu muskareu i~ njegove bliznje rodbine. da mladenee vjenca. pa ga je ona njoj za hator. --~ . Uzeti Be IDOgU i bratucedi iIi stricevici. Ta se dozvola zove nicah murasela iIi sehadet nama. moram priznati. uzeti. Zepce. za ljubav. U istom slueaju i iz istih uzroka mogu se uzeti i djeea dviju sestara. da se djevojka udaje dragovoljno i bez sile. Doboj. ali u sarno vrIo rijetkim sluCajevi~a. zena na Bvojim prsima othranila i svojim mlijekom ~adojila.176 -M"ostar. da 8e je k'o u mehkjemi pred kadijom iIi njegovim vecilom vjeneao. da nijesam cua ni za jedan sIucaj.

jer vjencati moZe sarno onaj hodza. Jerbo musliman mora da zenu formalno kupi. Kod bogatijih ljudi plati momak djevojci mnogo vise. naravno je. Ako momak djevojci prije vjeneanja plati ugovorenu svofl1. iz ~ijega je dlemata djevojka. ugovara sc uvijek prije vjencanja za to. pa i hiljadu dukata" vec kako je koja ku~a imucna. zenu pustiti. zove se to mehri muadzel. to jest 0 svoti. cl& joj je gospodar i da ga ona mora u svemu slusati. tri akce vrijede sarno jednu paru. Strogo po zakonu. kada k njoj u halvat ugje: "Roces Ii me zenska glavo cekati do toga i toga vakta. dvjesta iIi vise stotina hiljada akci. jer je akM vrlo malen novac. ne bi se momak smio vjen<'~ti. ako momak uzme djevojku uz mehri muedzel. dok nije isplatio ugovorenoga niCaha.iz koga ie momak. Za to prije TjenCanja ugovore 0 nicahu. ali se je uobieajiIo. Ako djevojka nije iz onoga dzemata. NiCah muraselu iIi Aehadet Damu odnese &ada momkov otac hodIi i na temelju nieab murasele iIi 5ehadet nama. 'udari o2dola 8VOj muhur kao kadija. Za to. sto je mehri muadzeI. pita je. ako je muz pusti jer musliman moze. zove se mehri muedl'el.000 akci iIi sesdeset turskih grosa. o nicahu.- 177- Kada je kadija niCah muraselu iIi Aehadet namn napisao. Siromasniji nagode se i vjeneaju obicno uz 12. vjen&ce on mladence. izdaje ilmi haber onaj boola. Sada da protumacimo. kada hoce i za sto hoce. a ako se vjen~a na :Ericek. bilo to po mehri muadzelu.-aselu iJi aehadet namu i daje onome hodli. iii ako nije iz istoga mjesta. iIi mehri muedieIu. pod ~iju upravu i nadzor spada djevoj~in hodfA. Na temelju toga izdaje djevoj~in kadija n~Cah mu. Po serijatu mora momak da kupi djevoiku. u ciji dlemat momak spada. Hodza predaj~ ilmi haber momkovom ocu iii stnrijemu bratu. a za tim pntisne iig kotarskog ureda kaoierijatskog suda. sto ciui po nasem DOVCU deset kruna. iIi ga postom iIi kako druk~ije poaalje kadiji. uz koju ce se djevojka momku prodati i za koju ce za njega poci. kako rekosDlo. Neki 'se vjencaju uz sto. da zena bude sjegurna. vremena?" Djevojka obicno pristane i tako postane njegova zena. a on ga iIi sam odllese. u cijem je dzematu momak. 12 . to iest na pricek. neki uz stotinu. da se vjencaju i bez gotovoga DOVeR. a sto mehri muedlel.

da je zena sasvim ovisna 0 volji svoga muza. rastao. . moze rnu otac i dalje idaru davati. te je od njega otisla. a ne zenino i za to. u tom 'slueaju mora joj on ostaviti njezinu sobu sa svim. Pa je BVOjOj Ijubi govorio: "Kupi ruho. ali joj on ve1i: "Ja ti aina ni jednog ne dadem. nego je mora tri puta kuei . a mora joj i cijeloga zivota idaru davati. :~ -Ako jn. to' jest on' je mora· kroz to vriJeme hraniti i odijevati. da mu! zamrzi na zenu. da -ga othrani. Ima slueajeva. pete godine idaru davati iIi ga k sebi uzeti. 8 kojom se je. da ga naime kod vjeneanja zastupa. "Jer ih dov'la ti nisi od babe.- 178 -- .dQ. pa bi se rado snjom rastao. prestaje mu biti zena i onda ne mora on ni njoj. koje si dovela. moze gal on zeni. idare davati. Sto vise. Kada je dijete navrsilo petu ·godinu. kako 8U to prije vjeneanja ugovorili. da rnu vecili. cim se rodi. onego joj mora kroz tri mjeseca i deBet dana idaru davati. ako ona na raspit ne pristane. . sto je u njoj. Ako se muz kasnje pokaje i zaZeli.· Ako zena zamrzi na svoga muia i ne ce da snjim vise !ivi. zastupnika. da je kuci pozove. koje si donila "Vodi robIje. mora joj platiti nicah. a moze ga se i odreei i onda prestaju Bve obveze naspram matere i djeteta.zovnuti. ali ne moze toga uciniti.) dade bar najmlagjega Bina. a tek ako mn se i n& treei poziv ne odazoye i kuci ne dogje. nije dosta. Dervis beg je niCah izbrojio.' titi nieah. da opet zivi sa svojom biv80m zenom. i djetetu .vjeneanja mora i momak i -djevojka imati svoga vecila. Radi toga De smijemo ipak misliti. nego se mora snjom ponovno vjen~ti. da jo. mora OD. "Ostavi 'mi -do tri sina moja. uzeti i kojoj drugoj-dati. pa ga umoli. ne moze se je on ipak odmah odreci. Ona ga moli. Kod svakoga. kada ona rodi. brata iIi rogjaka. kao da rnu nikada zena hila nije. . ako je iza njega trudna o~tala. Ako je lena iza rastave oBtala trudna. Momak izabere koga prijatelja.je dakle pustio bez njezine krivnje. Po serijatu dijete je muzevo. ni njezinom djetetu. Ali ne sarno -oa joj mora pIa-.

Osobito je trebalo biti na oprezu. Hercegovci vode djevojku. Svi svatovi hili su do zuba oboruzani. koji je moze vidjeti. koga je on za to umolio. veli im Suljo barjaktar: "Stante braco. rogjaka i drugih ~tarijih i odlicnijih ljudi. kada BU Bvatovi prolazili kroz SUIDe i planine i kroz "kIance jadikovce". je vecil uvijek koji blizi mom~ov rogjak. da je on onoga u istinu i u njihovoj prisutnosti povecilio. vjeneanja. rogjaci i prvi prijatelji. za tim sva njegova braes. Djevojcjil. pa Be i momak i djevojka stide Bvojih otaca. da 'su iz momkovih 'U:stij~ culi. IIi: Sto barjaka. "Idem prvi u goru zelenu. dok su otniice djevojaka bile 11& dnevnom redu i dok su po gorama i klancima "carevali vuci i hajduci". Da momak i djevojka nijesu kod vjeneanja. Prems narodnoj pjesmi ima obicno hiljadu svatova: Svate kupi baze Mustaj beze. jer cim su veei svatovi. sVjedoka. nego veeili u· ime njihovo i umjesto njih govore.p0Castiti mogu. Kada au obe stranke' nasle svoje vecile i sabite i kada su sve za vjen~nje spremile. Sa svatovima ide po djevojku momkov otac. Svatovi se sakupljaju skoro uvijek u momkovoj kuci i onds krenu velikim veseljem. jer kod vjeneanja nema nl momka ni djevojke. Djevojka mota takogjer da ima 8voga' vecila i Sahite. • . dobar kucni uzgoj i postivanje starosti. koji ce kod vjencanja potvrditi. u zelenn lugu. Od hiljadu vise ni jednog~. Od hiljadu manje ni jednoga. Momkova mati i sestre ostaju uvijek kod kuee. D prijasnja vremena. vee na dva. a kada su dosli pod planinu. docim momkov vecil moze biti avaki covjek. eto sam. zvali su u svatove JOB vise znanaca i prijatelja. uzrokom je. bukom i vikom po djevojku. hiljadu junaka. U svatove pozoyu obicno toliko ljudi. tim je veea cast mladencima i njihovim ~oditeljima. na tri ~je8ta naglasio.179 Svaki vecil mora ima~i PQ dva 8ahi~. gdje bi ih hajduci iIi takmaci lako zaskociti mogli. koliko ih sarno . stanu pozivati Bvatove. koji su kod. da budu spremni za svaki slueaj.

Kako ti ?" ---~ . ZakucaBe bubnji limenjaai. I djcv9jka jasi kada je ~vatovi povedu takim krajem. Ka4a svatovi krenu po mladu i kada jn vode momkovoj kuci. obla~i se kao i na bajram. bubnji udaraju. Narodna nam pjesma vrlo lijepo i slikovito opisuje svatovc: Ja kakvi su mostarski svatovi! Svi u srmi i u suhom zlatu.i kako se vee sva njczina djeea zovu. Zenske svatove ne ce nikada docekati dj~vojka iIi njezina mati nego djevojCina tetka. Isto tako idu kolima po djevojku i onda. U prijasnja vremena. doticno u selamIuk.- 180- "Da ja vidim ima l' ko u gori. u najljep8e odijelo. Muske svatove doceka mladin otac. idu muskar(~i u ahar. ali nije iz istoga dzemata iIi. a sjedi na konju kao sto i muskarci sjede. A junaci bolji od boljega. Zapucase puske kraj divojke. a zene i djevojke u harem. 8okaka. svirale 8viraju. Iza toga upitace jedna drugu za muza i za djecu po prilici ovako: "Kaka ti je Ibraga? Sto radi ono djf~cice? Kako Mejra? Juso? Hasan?" . "Da ne ginu kieeni 8vatovi. Zasvirase jasni davulbasi. Jos i danas jase svatovi u onim predjelima. Ko ide u svatove. Kada svatovi dogju djevoiackoj kuci. ako j~ ona iz istoga mjesta. Ako je djevojka u komsiluku. dok nije bilo zeljeznica. i krenu kolima po nju. a puske pucaju na Bve strane: Kad su svati otlen polazili. posjedaju svatovi u kola. Kad su se zenski svatovi sastali sa domacico~ i drugim zenskim ukueanima. pjevaju i potcikuju. Rvatovi su skoro uvijek jasili. a ana na svako pitanje odgovara: "Dobro hvala Bogu. pitaju se za zdravIje. dobrih cesta i puteva. iz koga je momak. taka zvanu sikli odaju. Zenske svatove uvedu obicno u najIjepsu. brat iIi koji drugi muskarac iz bIiznje rodbine. gdje su sarno pjesacki iIi konjski putevi. odu svatovi pod ve~er pjeske po nju i pjeske je momku dovedu. strina iIi koja druga rogjakinja. Ako je djevojka u drugomu gradu iii 8elu.

te jn upneivati. a za tim je podvori serbetom i crnom kafom. Kada napokon vidi. prva je i najvdnija osoba. Kada se je djevojka obukla. da sjede. ne ce upitati drugoga m zenu. a tek u jutro kreeu na put: Tuj su oni svate docekali. unigje opet u 8obu. gIasDo dovikujn: "MaSallah! MaAailah !".ce se u 8vatovima vladati. ako je liva. iznese serbe. sjed'te. oni kod mladinih roditelja rueaju i vcceraju.a iza njih sve ostale zene redom kako sjede. Dok se djevojka obla~i. stanu i opet traziti mladu. a kad je zene i djevojke onako odjevenu ugledajn.-- Muikarci se pozdravIjaju kao"i u 'kahvama iIi na sijelima. svaka ce joj reci: "Zdrava i ziva. iIi za odrasln. . ali Cim su avatovi drugu kafa ispili. .u djecll. a vee ate se nas osandisali".- 181 . sretna i bahtli hila. kahvu popile. piju serbe i kahvu. Djevojka poIjubi i opet jengn u ruku i ide u drogu sobn da obu~e haljine. djevojka je lijepo do~eka i u ruku poljubi. jengija iIi jengibula. ali ni jedan. jenga. Djevojka poljubi sada u ruku najprije o~evu. ona im zeoa donese kafu i nuka ih.iku. U 8vatovima. pa se 0 koj('~em razgovaraju. ito Ce raditi i kako . kafu. dizu se svi svatovi i kreeu s mladom momkovoj kuei. veli im: . sjede zene i djevojke u haremu.e uvrijedio. stanu iskati mladu govore6i: "Dajte nam ono nase". ako nije u najbIizem rodstvo. koja ce kroz cijelo vrijeme 8vatova biti uz mladu. Kada je jenga kafu popila. koje su 8 nlladom djevovale. eto je svate do~ekala i ito ih je kafom podvorila."Sjed'te. ako mlada i nije osobito lijepa. Kada su zene kafu i serbe ispile. preda djevojci robu. onda svoju majku i jengiju. koji su doili po djevo. g~ tilQ.Iza toga iznese ona <1rugu. To je zena. Kada je mlada kojn lenu u rUKu poljubila. 8to joj ih je momak na dar poslao. ito ju je momak za nju pokrojio. pa kao da Be ~ude njezinoj Ijepoti. Ako su svatovi iz daleka. zenBk. nijeste so jos ni odmorili. jer. da se dulje otezati no moze. Kada jenga u harem unigje. Berbe dijele uvijek one djevojke. Ona zena. I koliko god puta oni miadu zatraze." Ka'da su zene . a nekada i kona~e. Poklali im pet stotin volova. I svatovim' vecerati dali. a onda materinu ebejku. u kojoj su zenski 8vatovi. 18 istom ste dosli. bi. ustann sa mindera iIi seeija.

nanje'ili krnanje.i~ pet ~t~tin . dj~voj~in djever i nosi joj prsteD. One privedu mladu djeveru..bistre'vode. da. I . ali toga ce Bvetac 1tluhamed na strasDomu Budu rezil u{'initi. sto nije postivao oLi~ja. Djever je uvijek mom:' kov brat: bio' ozenjen iIi ne~ Kada je djever u sobu unisao. dok ga napOkOD na srednjem prstu ne ostavi. . nego ce 8vatovi na put krenuti. ne grijesi proti 8amoj vjeri. "Krat~i danei.. iIi kako ga neki zovu alduvak.iz vode i da 'ga njemu preda. Za tim uzme one tri ~evrme i ode megju muske Bvatove. Iza toga stane za mladu.za tim na kaziprst i opet ga skine i tako redom na sve prate desne ruke. u kojoj je voda. ostao ()d pejgambera !Iubanledu. primi . izvadi prsten.adoj. jc'rukama za ramena. Djever okrece djevojku prema SUllen za to.'~~~h~va .obi~aj. JedvR se je zora pomolila. pratilice. Iza toga izvadi iz dzepa prsten i baei ga u casu. a on joj ga natakne najprije na veliki p:rst. zau~ili. . a 'dugi krin.okrene je prema sunru i po. a djever opase inladu onim pojasom i pokrije 'duvakom preko glave.Sk~bali . ~asu ~evrmom i re. Djevojke se za tim odmaknu. ..ce ml. "Kasno nam je. to jest on ce ga pred Bogom pokarati. Za tim· pokrije . . u Bobu.uIazi u harem. dizu se Prije..' jer je to 'sunnet iIi .a on nadari noveem njezine drtige i pratiliee.f casu punu .' 8vileni pojas i duvak.i dj~voj~ica i· 'nosi u jednoj ruci tri '~evrme. koji au iza njega ostali. Mlada izvadi prsten i dade ga djeveru. p~ ga skine.pe secerom izmijesanim srebrenim' novcem. a u drugo. brijanje glave i rezanje nokata na rukama i ~ogama. pa rnn vele: "Evo ti amanet predajemo! Mlada poljubi djevera u ruku. a mujezi"ni sabah CauAi i' dovikuju 8vato~iii1a: "Hazurala kita i svatovi! . Od' pribile jari~e pseniee. ·dok je 'na zemlji zivio Isto je tako 'sve~ev sunnet i k. u kojoj je mlad~ i ostale djevojke. Bve se zene posakriju jedna drugoj iza 'legja" sarno se ne sakrije mlada i njezine. . Za djeverom ide kakav djeCa~ic" a moze biti . a daleko nam je. "Daleko 'su ~vori Mustajbega. !{Q toga no cini...aei.

I jelek je izvezen srmom. a mecu ih ~vijek na mezimae i' srednji prst desne ruke.. krellu svi 'na put: . metnula je na koparan fermeu. Na koparanu j~' jelek. eetverouglate kutijice od finoga srebra iIi srIne. a kopei se samo ~a siabinama sa dva puceta. nizova. te ga najvecim postovanjem 'susreee i. stakalca i druge tomu sliene nakite. 'Prije megjutim. . na po se seljacke djevojke. vracki i drugoga zla.. srebrnom iIi ziatnom. dukata. koji im eve do pojasa 'sezu. docim je tzornji dio' otvoren. kratak kaputic bez rukava.. To 8U malene. Si_ romaAne. izvezene. i sprijeda' i straga zIatnlm iIi srebrnim siritom. zlatne i srebrne vrpce. . a u njima su papirici. Ali najvecu paznju posvetila je mlada uresu svoje i inaoo' lijepe giave.OJ divere. na kojima su napisani stihovi i moli~ve iz kur'ana. stanu mladu zavijati. da je jos'jednom promotrimo i da vidimo. sest do deset prstenova. te . a na prstima prstenovi.. Kosu je splela u sest debelih pletenica. Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije. Na rukama au joj zlatni~. Na svilene. Koja djevojka nije obukia jeleka. sive. uplele su u koso' stan sitni novae. zlatne iIi srebrno vrpee. koji ~uva djevojaeke grudi. Taj poaa~ obavi ona brzo i kad je miadu zaviIa.. pa da joi budu i ljeple i deblje. ""A kamo Ii 8 tobom govoriti. Pleteniee je prebacila preko ramena. moj ziatni prstene! "Sramota je u te i gledati.s~ebrom i ·zlatom. 8~ali' iIi srebreni belenzuei.najboIje. . kakva je ~ 5vadbenom odi· jeIu. da euvaju djevojku od uroka. Neke dJe-vojke' imaju pe't. zicom." Cim j~ djever iz sobe izaAao. Na Dogama au joj fi~e' eipeiiee od erne koze' iIi je nosku sakriia u krasne p~pu~e od kildife. da reJtnemo koju 0 . Oko vrata 8U joj gjerdani od zlata 'i bisera. lijepa puceta.• - 183'- ·}{Iada vrio post"uje'svoga djevera. Zavija je uvijek koja zena iz njezina roda. Bogatije djevojke nose do sest diZa.Fermeni su od svile i kadife.nago-vara. nego su' je zaviIi i' nego je nJl put posIa. . obojila ih je i uplela u nje svilene. ~ izvczeni su ozgora do doIje. privezala je srebrne hSlrn·ajIije. da joj niz legja vise.·sto "Dam. potvrgjuje narodna pjesma: . zavija~ima. iz~ezene oko dZepova i na nogavicama ziatnim iIi srebrnim siritom.

pa je morala jaAiti na konju. usi i vrio malen dio n08&... Iza toga uzmu drugo. koji Be sprijeda kop~i. jar 00 je Qvaj ~ zaviti. To se platno zove ~ember. bijelo rutavo platno. samo sto ne nosi duvaka na glavi. koju su metali U onaj razmak izmegju jasmaka i ~embera. Danas je to skoro 88svim prestalo. vrlo. malu prozirnu. Prije nego mlada krene iz ocinskoga doma. veliko vrlu fino. a na njim& red.' 11a ju njim podbrade tako.' megju one Bvatove. no. da joj pokrije bradu. izvezene zlatom. dugo oko dva. . ali neprozirno bijelo platno. kako ce livjeti i kako ce se vIadati. nosila je JOB i peeu. da ugodi muzu i njegovoj svojti.put. braea i sestre po koju BUZU pustiti. glavu tal 0. Uzmu vrlo tanko. a drugi straga joA nile. Izmegju oombera i jalmaka ostane malen razmak ~ jednoga do dva prats. I duvak prikop~e na glavi. majku i starijn ozenjenu bracu u ruku. Dok ml~du zavijaju. rijetko otkanu oohu. lala i dukati. pa jedan dio sele sprijeda do pojasa. dug kaput od erne iIi zelene oohe. Preko legj~ ogrnuli 8~ joj ferediu. duge peskire. a na njemu umjetlli .i sada je sa "toi. Na feredlu metnnli su havIiju. Na glavi joj je finofeaic. Kada Be je djevojka ovako ob~kla i nakitila. koji su sa fenJerima po mladu dosli. duvak nose sarno djevojke. Evo kako je zavijaju. Da ce na rastanku i majka i kci. nesto dehlje i ~~4 bijelo platno. da sirina padne niz feredlu.-. tanko i prozirno platno.· Preko toga dolazi duvak iIi alduvak. opaie Be ienskim trabolozom iii kolanom. HavIiju pripnu balJijom na vrh glave tako. kad~ polaze na vjen<!anje. a duiina pokrije ramena i r~ke.. U prijdnja vremena. Pogledajte je JOB jedan. Dsta i polovicu. razumije se samo po sebi. Otae i majka svjetuju svoje dijete. na~k na havelok sa rukavima.• -184 Knj uiiju bogate begovske djevojke vise soluflllci. dva malib dukata. To se platno love jasmak. srebrom iIi svilom. metnu ga djevojci preko fesiea na. dijeli kogod od njezine rodbine ~evnne i jagluke. Isto ovako odijeva s~ i zavija i udata lena kada iz knee ide.-" " lottom g:o~V&. ~ . da joj dobro bude. ~elo. da mlada kroz njega gledati mole. poljubi oca. iIi naravni cvijetak. da pokrije giavu. kada "je djevojka isla iz jednoga mjesta u drugo. a iiroko do jedan metar.

. t.- 185- 1 i I oj J Bosanska muslimanka na ullci.

.tako.I .ponajvi~".d ~olima' 'drv'en~:~br'u~~.Q kola pokriv~n8. ljati i:.~et.. neki se oklt~ . 'Kola.:~vat.Odlicnije i bogatije djevojke voze se momkovoj ku6i u fija. . I ta S. kerima. a 8iro~~snije u kolima. iJc: -mlada 'va!Zi' U obicttDn kolima.~ kojima se mlad~ iIi koja druga ~usli~an'sk~~':'z'ena Vq~~.Miadenska kola pokri~. da su svatovi blizu. . da joj se put otvori.'i"svatuvi.calgidz..prostru COhll iIi 6ilipte.vatoyi B'a put kren.. to:'. ·rllbo.~~hi 8U bo~caluci.Bobam ruha.c~e'~~vatove. u ':~ojima se .--:..na s~iJeh nagoniti. ..ladencima i njih9voj.' m. sandl1ci~a' vozi djevojacko.~.' '. sa . . salama i -dosjetkama::zabav'. kakvog ~dlicnog be~.agu.pokriv~nf~~u". tepo~e.toj. a. koji :voze mladu.svata izaberu koju' yrio . me~nn .. . m~e' se 'lako . ostaje .poslati.i~:. t.ili ce iza nje d\)ei~ Djevoj~cka majka.bo8Caluk~ po '. . . . . Da Calgid~ij~ budusto' ~jesniji.~pust~ ~a" pr~zorj~a "zal.pa. ne vozl.je' veea cast... svinu.:.~_~OVri· s~' ml~den'~ka.' .')bijelim platnom.'vozi ~lada. Neki si ~aprave velike ~rkQve ~'.ove iIi zavjese.' . kadiju i t~ d.~.~an oni ljudi.:A~o. tap'ove . .' v . Ilsieijimrepom.uli.ili ca~si j. nego.~.si na glavu kozijerogove -iIi se kako drUk~ije sxnijesnixna u~ine..' .. " .bradu..ije pred nji~a trcati. ~.' ~~Q:. ne idri odvise daleko.. zna. . .':8vojim odijelom.: : -Pred sVfft~~inia-ja~i ili"8~ v~~i s-tari . koji .idu calgidzije.i-'kojekako+e sale I '.-' Iia ea~gidzija idn muski ~v~tOvi. takogJer au coho~: po~i~eni.ugle~~u os.' cohom i boBcalucim~..' .najprije" 'ozenjeni Ijri4i. u k9jima' je _~oli~a 'ml~da. da mlada dolazi i za koliko ce po prilici doci.' ne 'vidi. ··.ena au . .. (jdijevaju se u najra~li~"~ja odij~la.' molega ili pred Bohom -.·"Konji.'~~~toya idu kol~.' .' svojti. da"'su.po~nati.. k61~ sasvi~'·pokri.e . Kad narod oko momkove kuee opazi mustulukdzije.:' Stoje ~icniji stari svat. 'Fijakeri.~oraju.. . .·Z~::'staroga. ' . iIi.'-kola. Calgidzije. Ako ml:tda. - ~ .'. ~ ~a-. Ako ~ratovi idu u kolima iii j~u na konjima. . ne ide nikada 88. . u 'kojima '~e ~u.obu u oDom mjestu. .:·S1i' .. U istim kolima' 8a_mladom sjedi· sarno njezina' Jengija i "koji 'njezin blizi r?gjak~ Iz~.~cije'-'~. ...k od knee: Prije nego su 8. i za to se kupe . ot~li BU mustulukdzije" koji ce javiti momku i njegovoj svojti. ~cohom~ a n~~:. sprijeda.at'~or~l1.eohi i boA~Iuci~~. da "~e: u -kociJe. . 8vatoVima. .. . ~a tim muftij 11.onda mQmci~ a z~::njima 'mlada i 4rugi ze~ski.a na svakOn1u. 8pravl~ati. ' ~ starlin svatom _. 'je po jedan -.

nego se razigju po drugim Bobama i ne' u odajama.8 konja' iIi' kola i svojim bi-~je rukania. od t~ pog~~e.. stakne '. K~da nll~da.st~ yat. 'basamak~.uunic~~ . .. Mla~~' ~r~hvf\~~.""inlR:~a moze. motne na ~ zep1~ju. u kucq unio. ~biJu.· '. i pokornost prema "~."u harem '~vedu. Kada· ~ne' ugledaju mladu.su B mladoin qos]e kao i one.i' t~~o'. kuhinju .sada po ~piIuidic. iIi svekrva i zaova. S8. . ne 'va MladjI.e. "ria koj-u ~e oua 8je~ti.. Onda( se okrene i prolije. ·su je _Ila ' basa~cima docekaIe. ali ne u onu 8obu.halvat ~nigj(\.. banka. nego k~ 'drugi od njegov~ svojte.relomi psenicnu Rogacu. t~·. .~.niti .~l~da .! MasaIlah!" a jedna joj ·riati -glavom. 1Ilada stane iIi sj'edne na onaj . . Pfed haremOm doookaju je dyije .d~du. i krene sa jengijom' prema' ~okacn~ vratima. Ako je mnogo svatova.:pu. :'koje '.:.yj~rskoga· sadr~ajl)! .·dogje·"d. . muski fes.ist. kao voda ~pohog~"..~ .. . Sa sokacn.pazuho 'kU~'~R iIi koji musaf.. jer gdj~ se ime bozije . .o~u. . Iza t'qga . ru~u po j~da:n io/ik. Puni :ibricl i poga~a" "znaci 'blago~tanj~. da ga u ~kucu'""ll·nese."Biladoj ·n '-~':a~u.' QD 'hi.loj-· ~ddesno·. U isto vrijeme krenu i muski svatovi u ahar. sv~krya.tijeg~v otac.fes. u. Kada' su sva~ovi pred kue. Sve ~ene.k~~~":'da:. 'puta.~."acnim vratinia :d6celta je niti.' . u koju su mladu uveIi. Iza toga . 'Pri ·tome pogleda tri puta' 'pa kucnu badzu" i svaki.::' 'N~. 'k?je. :~..i' starijim' ~ IJudinJa.'momk6ve.zaove. ~uc..J .d-a'za njorn 'sriea.~··bez·zaprek~ ~':'avlij. doticno u sclamluk. iIi jetrva "'i.. Jl.· Qsim toga ··1Itetnu ·. kola.. jer je "mJ~~e~-ska'" pog8:~a vrI9 ". s~. lISpri~ ~~ na vrh ba~maka. ~dravo j~IQ::p~otiv r~znih polesti. "vodu "niz. su je ~ kuci do~ekaIe. da prvo dijetc bude muskarac. a I1)uBaf:pobqzDost.takogjer harem. '·· ': '. ilf q' ·in~t·v~. iIi na' stolicli. i gjuvegija. kako vec ko imazenske ~odbine. jbri~~ .":~ve<Ju sada 'Dajprij~ . ~v narod stane na drugu stranu gjuvegijine. da ih vide.mlada d.gjuvegija.t" veli . U prijasnJa vrem~~a' e~kao je na sva'tove. !tao -. Kada:.gj~ s' konja' iIi s~ arabe. .spolninje. prihvati goruen cjep~~jcu~ pa je t~i. koje. prostru .: kiljigu". Zenski svatovi idu.uved'l j~: o~e iste .'zene..u momkovu "sobu iIi h~lvat. -. ~Bi8minah~r rallmanir rahl~".ski­ DUO hi je . nemaj-u 6ejtani posla. pa ga ~Iasno Izjedll.prema . prisao djevoj~i..- 187- pozvanl 1 nepozvani.atem. klicu ~ .. hi Ii Bog dao. pun vope.B6gu.u ~tigli. tJ kuhinji g~~i" na~gnji.~.ogjedo.. pa nc mogu svi u ahar.Je .h' vrata krene ~lad~'ll :h."Ma~11ah.

- 188- Jlercegovatka musllmanka na ulicl. .

iste noei vj~ncatj. piruju po vise dana: Ozeni se mali Mehme~ aga. Po eilimima poredaju jastuke' i mindere .ju djevojku skoro uvijek joA iste veceri.se boje. Ako djevojku kniju kod njezine knee. a desnom desno koljeno. u halvatn.e dovedena i za to cerna 0 knijanju na ovomu mjestu govoriti. iIi kod svoje kuee iIi kod mladozenje. a ruke metne Da koljena tako. Siromasniji vjen&. Momak' Aalje uv:ijek neSto' v~. U najvise slocajeva koije se djevojka u momkovoj kuci jfJ8 iste noci.- 189- 6ilime po avliji iii gdjegod u hladu granatih voeaka u bai~i. siromasna djcvojka. Ako ne ce djevojku jos . a iza njih sIuskinja iIi cija siromasna djevojka. feredzu. SIuAkinja ili koja fukara. skine mladoj peeu. Djevojka pristupi stolen i sjedne na nj. Bogatasi. obojiti. Prijs oego ce dje'\Tojku vjen'cnti. Osim boje i upletnjakl:'o. Djevojka srkne . Iza toga sjedne ODa opet. pjevaju.. Sale iIi se" kako drukcije zabavljaju. da se 0 njihovim 8vatovima augo i ria .. Kada je djevojka na stolac sjela. a mlada je' daroje novcem. Taj nova~ 'dobice ona zena. dok se djevojka nije vjencala. jer 8vatovi traju obicno tako dugo. U knu metne joj kum i nesto Dovea. a jengija 'stane uza nju. da je Iijevom rukom pokrila lijevo. donese sada na tabakn dvije case pune serbcta i dada ih djevojci. i duvak. unigju u halvat . Pir ~inio za: petnaest dana.. sa momkovom zenskorn 8'Y'Ojtom u haremll. alduvak i cizme iIi cipele. koja bude knu zakuhavala. a neki pocekaju s~ vjenMnjem i po nekoliko dana. Kniti s~ mo~e djevojka. U halvatu je u cos~u stolac. a na stoleu obicDosvilen jastuk. koji imaju dosta imetka.jos iste veceri. nego provodi sve vrijeme do vjeneailja. aalje' mla~(\zenja mladinoj' kuci kafe. koliko ce' se te noci P9t~08iti. Djevojku kniju uvijek u mornkovoj sobi. ~iro~a8na zena. mora joj' kum iIi miadoZenja poslati knu. kojom ce se kniti. a rado hi. ne ide ona u halvat. kada j.Ato ce djevojci trebati. valja je okoiti iIi okrnati. 'nego . moze kose. pa se razgo~a­ raju.zenski 8vatovi. s~cera i ~erbet~.i tu· posjedaju.daleko govori. Neki vJencaju djevojku . da· si oniIn ostatkom koja stars.. kojiin ce se' pokriti. .

doticno u selamluk. o . Kumova zena smatra se ots~le kao drugs jengija. koju prije dohvati. Taj. sluskinji.nova~ . natakne prsten na svaki prst po tri puta i opet ga skine. uhvati je rukama za ramena i okrene je tri puta za Buncem. da ostatak daile' prvoj svekrvi. daruje sada onu sluskinju iIi djevojku. Ko hoee i·moze. u koju se je udala.- 190- kap dvije se. a drugi 8vatovi kako ko hoce i mo!e. njegova 8vojta i rodbina pije iz one' <'AAe. momkovoj 8VOjti. pa je novcem nadari. i ~ece ga Da tabak.vadi. Ooa djevojka. da ce joj se prije iIi kasnje kakva nesreea dogoditi~ ako toga prstena nestane. ako taj prsten izgubi. 1m t9ga _ pije i. iz koje je mlada pila. Ovo se serbe zove 'djevojacko serbe.jengija serbe.koliko ima u halvatu svatova i svaki pije iz one caSe. a iza nje svoj bliznJoj.pila. a iza nje svi svatovi redom. pice naJprije gjuvegija. Djevojka vrlo eijeni vjeneani prsten i cuva ga cijeloga Zivota. . Taj se prsten zove kumovski iIi vjeneani prsten. Qna cvrsto vjeruje. onom prstu do maloga prsta iii mezimca.-beta.Case pa i ona.e onoj djevoje~ ill. kojim ee ukuhanu knu promijesati. preda Casu djevojci. a o'na ode opet u halvat. dade svojoj zeni novae. obavio je 8voj posao i izlazi iz halvata. Gjuvegija. On joj primi desnu ruku. novae bic. ali iz'one druge. Prije nego ce iziei. Kum stane djevojci iza legja. dade joj i on prsten. jer je uvjerena. Iza serbeta iznese se kafa. odnese' \' ga sada gjuvegiji u ahar. I kafu dobije najprije mlada. i metne gao na tabak. da ee biti zlo po nju i po kueu. koja je kafu donjjela. koja je serbe mladoj u halvat unijela. On srkne t~o~jer :nekoliko kapi. uzme nova~. dok ga napokon ne 08tavi na prstenjaku. Prije knijanja unigje u halvat djevojcin kum i njegova' zena. a zove se kumovska iIi kinavska jenga.. . -k9ja je serbe donijela.. kao i djever prije. pa joj. iz koje je mlada . unigje onamo kojamladina rodica i donese u kakvoj posve novo kalaisanoj posudi knu i ruzicnu vodu. Iza toga unesu drngo serbe i toliko Msa. djevojka ce . Kada 8U svatovi ispili serbe i kafu. Kada je kum iz halvata iZ8sao.se kniti. Djevojo i jengija daruju i iza kafe ODU sluskinju iii siromaSnu djevojku. onds jengija. Kada je to ucinio. Kada je kum djevojci prsten na prst metnuo. u znak Ijubavi nasprama novoga clana obitelji.. koja je serbe donijela i koja ga megju svatove dijcIi. Iz one Mae.

od istoka prema zapadu. Kano sjajna zvizda na vedru nebu. a po njima prostre deset do dvadeset. Mlada sjedne sada na duseke. IDQVaC. a onda ustane.. Dijete Iezi kraj djevojke kratko vrijeme. unese kakav djecacie dva duseka u halvat i polozi ih na zemlju. a svekrva ih iIi spremi.jeee i dadu ih svekrvi. Kada je ak~ prosao. nego ih pritisDu uz eise. Ako BU djec& malena podigne ih kogod da mogu sise dokuciti i tako svijeeu utrnuti. 8tO Joj ga je muz daO. Sada utrn. a ouda lijevu ruku i Iijevu nogu. koje poslije knijanja djeci ostann.u svi.mijesati pred aksam i mijeSa je dok nije akSam proSao.. Knu poene kuma . i mijesa . crvenim lanenim platnom. koliko je vee koja djevojka ruha donijela. Savila se naAoj Bnahi oku duvaka. 'Kinavaka jenga oknije djevojci najprije desnu ruku do zgIavka i. V9du za 8uncem. Da aspura s ruku i nogu ne spane.' 191gjulsiju. kao sto se obicno trnu. drzi troje muske djece iz njezine rodbine s'Vako po jednu gorueu svijecu u desnoj ruci.. Duseke prostru uvijek u sredini halvata. Nek se sjaji nas brat megju drulinom Kano sjajna zvizda na vedru nebu. Savila se naAem bratu oko kalpaka.o.a kraj nje polegne koje musko dijet. Svijece ne trnu. Kada je ku. ~.ma' djevojku oknila.e iz njezina roda. sto' joj ga je. Dok mladu kniju. Dok kinavska jenga mladu knije. priveze je srebrDom iIi zlatnom licom na ruke i n~ noge. Nek Be sjaji naAa snRba megju drugama.njim knu i ruzienu.kinavskoj jengi. puhanjem. pjevaju djevojke i mlade nevjestice. docim mlada ostaje i daIje na duseku. Kada je kuma mladu oknila. metne joj u desnu ruku novac. i dade je kumi iIi '.. Svijeee su omotane u cevrme. koje BU kod knijanja. desnn nogu do gleznja. Njoj s jedne strane sjedne jenga. a u lijevu drugi novac. dokle au kinom ·obojene. Kina'V'~ka j~nga uzme .. Izvila se zlatna zica iz vedra neba. omota joj ruke i Doge. a s Iijeve kuma iIi kinavska jenga. da ga djev:ojci preda. . Sada povali kuma mladu na duseke. razne pjesme. iIi ih dade mladoj da te noei u halvatu gore. kao dar od Bvoje strane. muz dp. a nekada i do pedeset earsafa. strop.·. a najvise ovu: Izvila se zlatna zica iz vedra neba. To se platno zove aspura.

NaJa soabo. koja 8e u skoro 8VOj &sni i Hercesuvioi 8 malim varijacijama kod knijanja pjeva: Nda snaba. nek ti nije lao majke Ovdi tebi botju majku kalu. na kome ce s muzem apavati. Ako te probada.' Ovdi tebi boljeg habu kdu. koje au kod knijanja. rijetko koja mlada ne zapla~e. nek ti nije lao babe. • Mlada Iezi na dusecima po citav sat. Zaplakati ne ce sarno ona. reci: "I ja znadem. kada BU joj druge pjesmu otpjevale. NaJa soaho.- 192- Iza toga pjevaju vrlo ovo lijepu i njelnu pjesmicu. . da se i one kod kuee okniju. je to dobar lijek protiv probadanja ili sandzije. Da mi bolje ne kazu. Ovdi tebi boljeg bracu ka!u. da si svezu ruke u zglavcima. kojom SlA joj ruke i noge povezane bile. Sada unesu Iegenj i ibrik. Sto je kne preostalo. je l' ti lao brace? NaAa SDahO. je l' ti lao seke? NaAa snabo. ne bi ni ja ovdi bila". NaJa snaho. koja vrlo voli svoga dragoga i koja je sDjime dugo aAikovaIa. a onda lijevu ruku i Iijevu DOgU. koje ce.: ciste vode. je l' ti lao babe? Nag soaho. a ono 8 lijeve ruke i s lijeve Doge razdijele megju siromasne zene i djevojke. da mi bolje kazu. Ima i takovih djevojaka. a onda je kuma podigne i ODa sjedne. je l' ti lao majke? NaJa snaho. Naia snabo. je l' ti lao dvora? Nab snaho. Iza toga rastrga kinavska jenga one zlatne iIi srebrne. Dok kuma mladu knije i dok djeyojke i nevjeste pjevaju. nek ti nije lao seke. razdijele mcgju one zene i· djevojke. odvije platno i opere joj najprije desnu ruku i desnu nogu. . nek ti nije lao brace. a kum~ skine mIadoj zlatnu iIi arebrnu zi~u. nek ti Dije Z80 dvora. Platno a deane ruke i noge metnu u djevojcin jaatuk. Ovdi tebi bolje dvore kdu. Ovdi tebi OOlju seku kalu. konce na komadice i dade svakoj djevojci i zeni po jedan.

a kad oni izagjur djevojka sjedne opet na avoju stolieu. Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se.mehri muedzeIu".one iz halvata. izIaze. Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate. Prije megju.0 12. iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata. nego ee bodZa mladenee vjeDCati. kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa. a onu dvojieu za sahite. Kada oni u halvat dolaze. Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita. . Fater vjencati ?" Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori. gdje te probada. a ostaje samo djevojka i nje": zina prva jengija. a onda istom druge zene. pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?" Oni kaZu: "Jesmo". Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu.000 akci po. a kad oni u halvat unigju. ruke joj i Doge opraIa. pa ih upita: "Jeste Ii cuIi. boce Ii se vjeneati i boca Ii njega za veciIa. a ona mu tri puta iato odgovara. Kada ju je i po treei put to isto upitao. da je pita. kako sjede. Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?" Ona veli: "Budi". Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta.000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu. Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?" Ona veli: "Neka budu". pita ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?" Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12. iza nje jengije. tim. (ili kako su vec ugovoriIi). sto ona govori?" Oni odgovore: "Jesmo". da Be ne bi mislilo. haee u jasle pred konje iIi goveda.. a ona sve zene u ruku poIjubila. posaIje djevojcinoga veciia i dva sabita u halvat djevojei. odmab ce je vjeneati. djevojka ustane. i probadanja ce nestati. Kada su djevojku oknijali. Hodza se sada okrene sahitima.) I to vecil tri puta pita.- 193 - metni aspuru na on'o mjesto. Vodu. Kada je kinavska jenga mladu digIa. djevojka sjedi pod duvakom u budzaku. Kada BU to obavili. u ruku.. Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?" Djevojka veIi: . kao da je jedva docekala. veli ona: "Hocu". da se uda.

vjen~ah. *) Imami Azam iii Eazem rodio se j-e 81. ve badir olan sehadet lerile.1 ja je na isti naein gore nicah u~inih".--. kada su naime vecili rekli svoje i sahiti svoje. pa ih pita tri puta: "Hocete Ii vi biti Sahiti ovomu covjeku?" Oni rou tri puta odgovore: "Hocemo". . koje su za vjeneanje propisane."Ukabulih". To hodza tri puta pita. Momkov vecil veli: . ve kizun tarafundell vecaletum hasebile. Iza toga veli hodza: "Ben dahi vedzhi mesruh uzre nicM ejledum~. Allahun emrile. nastavi hrvatski: "Dade Ii ti Fatimu. sahiti i svi muski svatovi u onaj sobi neprestano: "Amin! Amin!" Time je i vjeneanje 8vrSeno. kao momkovi sahiti. kcer Sulejmana Ibrahimpasiea i sreem i dusom?" Vecil umjesto roomka i u njegovo ime veli: "Kabulim". Sada se hodza okrene onoj dvojici. svjedoei. ·Dok hodza s momkovim vecilom govori.000 akci po mehri muedzelu? (iIi muadzelu). ve imami Azamull*) kavlile. ----~ I . Kada je i to u redu. Dok hodza uei. pa govori: "Bismillahir rahmanir rahim. Kada je Bve gotovo. kcer Sulejmana Ibrahimpasica za Ruseina Hodziea?" Djevoj~in vecil veli: "Dadoh!" Iza toga pita hodza momkovog vecHa: "Kabulis Ii. stoje kraj njega dva covjeka. po hid~retu umro je 150.. a veciI mu tri puta isto odgovara. ve 01 ikisun husni rida-Ierile. isto pod hidZretu. te je znatno pripomagao znanstveno airenju islema. . 1 to hodza tri puta pita. Kada je gornje rijeci rekao turski.voljom s obadviju strsua i od djevojacke strane s tvojim punomoctvom i u prisucu sahita. jalinuz on ikibin akc es mehri muedzelile? To zna~i: Spomenuvsi ime Boga velikoga.194 Kada je ta formalnost obavljella. ve pejgamberun sunnetile. okrene se hodia curillom vecilu i ostalim muskim svatovima. dade Ii je za 12. po Bozijoj zapovijedi i po sve~evom obicaju i po kazivanju imama Azama i dobrom . govori hodza: "Sen dahi vedzhi Dlesruh uzre?" "Ukabuli Ii je ti na isti lla~in gore?" (kako je gore receno). a vecil rou tri puta isto odgovara. uzimas li~ ti Fatimu. govore vecili. Hodza pita vecila: "Primas Ii ti ta dva ('ovjeka za svoje sahite?~ Momkov veciI veli:' "Primam". uzme hodza kur'an u ruke i moli neke molitve. primih.

a on ga preda njegoyom oeu. erunu iIi sakom po legjima dohvate. ugje i momak. onda svoga i djevojcina oca iIi njegovoga zastupnika i napokoll Bve ozenjene muskarce. dokaz. sada vee muz u sobu i poljubi u ruku najprije hodzu. a ona ga dade nmYjesti. a ona ode u harem megju zenske svatove. To je ahd momkov vjeneani list. I{ada je hodza miadence vjencao i vjeneallu moI~tvu izmoIio. a kad je hodza poceo uciti iz kur'aoa. ako bi do razvjencanja (10810. J{ada dovedu mladozellju do vrata halvata. Pred vratima halvata. pa i on s onima ullutra aIDllla. da je on miadence vjencao. Kada je i to gotovo. Kada je hodza taj list Ilapisao i nluhurIeisao. ~doticno u selamluk. ostave ga i odu u ahar. nego e~ on u halvat. Gim je hodza moIitvu proucio. sina Muhameda Hodzica. otisao je vee je:' dan muskarac iz njegove rodbine. da ima. dade ga gjuvegijinom vecilu. Momka prllte do halvata svi prisutni muskarci iz njegove rodbiuc i cuvaju ga. koja ga cuva u svomu sanduku. stane on pred vrl1ta. Kada je' gjuvegija u sobu unisao. Prije megjutirn. nego mjesto njih i u ime njihovo govore njihovi vecili i sahite. koji ga je vjencao. On je u ruku poljubi. da ga. kada u halvat ide. iz dzemata Hotinca. a onda ide mladoj u odaju. Ta potvrda na niCahu-muraselli glasi u prijevodu po prilici ovako: "Vjencao sam Fatimu. iIi u pokrajnjoj sobi doceka gjuvegiju njegova majka. seer Sulejmana Ibrahimpasica iz dzemata Fetije.000 akci sa mehri muedzeIom".- 195- I Kako vidj~smo~ kod vjencanja nema ni momka· ni djevojke. ide gjuvegija u halvat djevojci.iIi sehadet-namu i napise pod kadijinu dozvolu potvrdu. • I * . za Huseina Bouziea. da gjuvegija dolazi. jer je dl'ugim momcima. vrijeme gdjegod blizu one sobe. koji su kod vjeneanja. Gjuvegijin otac uruci ga svojoj zeni. njegovim bivsim jaranima i drugovima drago. Jengija prigje odmah k vratima i stoji kraj njih dok gjuvegija ne unigje. (IIi kako su se nagodiIi). ali je momak eijelo to. a sada svojoj zeni. njezinom ~o­ ljom i s njezinim vecilom Mahom Sehovicem i sahitima Selimom AHeern i Muhamedom Hodzicem u 12. da ga kogod ne udari. da javi mIadoj i njezinoj jengiji. daruje jengiju. uzme u ruke nieah-murasellu..

ato mu treba. voj no. jetrve i djeverovi. Ako su momkovi i djevoj~ini roditeIji bogati. jela i odijela. a na vrh jeliea metnu top kadife. do-" . cetvrti usade u zemlju visok tanak jelic.jima. da mladu darivaju prijateljiee. ~oha iIi ono. Kada su ukueani mladu darivali.iIi sela utrke._-_-'.- 196- Kada je gjuvegija u halvat uniAao. drugi utrke pjesaka. poPU8C cigaretu dvije duhana i 8Vak ide 8VOjOj kuci. nakita. dvoji belenzuci. A od bega sorguc od bisera. treei daju da momci skacu Da mijeh. koji se pobjeditelju daje. pa si uzme onaj novae i bosl'Jlluk. nesto novC8. Dvi jetrve.~ . a najvise naravno njezin mladi . sto je na jelicu. da je konj. da je pokriven cohorn i da ima sve. onomu kadifa. Kada se oni obuku i iz halvata izagju. cohu iIi sta drugo. Veli se "daju mladi na prsten": Diverovi daju almagane. dvoji solufluci. Bvekar i svekrva. Drugi dan u jntro. Toga jutra dolaze i opet zene i djevojke i nose mladoj razne darove. namaiu ga katranom. komainice i rodice'l nego ju dariva i sva muzeva svojta. Jedni prirede obdulje. dvije kafe. Toga dana ostaju Bve one zene i djevojke. na kojem je sa svojom ienom spavao. utrke na koJ. prirede na meraji izvan grada . ulazi U 80bu jengija. da Jlospremi duseke. eaj iIi Aerbe. Dva divera. a lena mu boscaluk. I muski i zenski 8vatovi ispiju jos po jednu. Dvi zaove. Ali ne samo. Konja na obdnlju dsje momak. koje su kakav dar donijele kod mlade na ru~ku. kada je mladounja ustao. pod' fcdloln. dijeli jengija u nJezlDo ime 8vima u momkovoj kuci razoa veziva i odijela. dva zlatna prstena. I{o so prvi uspne na vrh. A od svekra dizija dukata. Od svekrve telli morska diba.. sto ih je mlada prije vjencanja sasila.. prestaju svatovi. koji Be sastoje ponajvise od DOVeR. da ga )1objcdnik moze odmah zajaAiti. izvezla i za rodbinu priredila. Utrke na konjirna opisao sam vee kod 8unnetenja~ a ovdje en nadodati jos sarno to. sto au joj ga mladenci ostavili kao nagradu za njezin trud oko mlade U 8vatovima. metne pod jastuk. a onda lojem.

Osobito bogati Ijudi daju sve ove utrke od jednoe. Bobadvjema jednako lijepo postupa. da onR. jer je u zenskoj naravi. Da svijet znade gdje se dzaba "pece". da kada je na svoju prvu zenu doveo drugu. prve zene. posve odjeljenu odaju. pa su onda po danu obicno zajedno sad u ovoj. Najprije trce konji. a najkasnje veru se momei i miadi ozenjeni ljucli Da jelie. podnose se i live u slozi. Ko prvi stigne. ana daje bosealuk i ko. i da priregjuju trke.la dogje u kueu. sad u onoj odaji. a ono u Ijubavi. sto ih je ona hilo od koga dobiIa. sto je u sobi jedne zene. a osobito. dn. za njima djeeaci. a. Zene. napokon i djeea. dobiva eevrmu. kada naime muz na prvu lenu dovede drugu. a mlagja da je rekia starijoj: "Ne ljuti se. Da ne dogje do svagja i do kuenih zagjeviea megju zenama. da muz. Osim toga daju utrke. koje se strogo drze zakona. Da se u takvim slucajevima. tako da se one jos i danas najljepse slazu.~ade svakoj . i njemu ee smarlaisati kafu pa bio on ko mu drago. ondoa momei. nego pIaeaju i tako zvallu "dzabu" u kojoj kahvi. ako moze. Ono.. ako su dobre i blage eudi. nego joj dadu posebnu. dobiee fildzan dzabe.. znance u kuei. Koje prvo stigne cilju. tako nam je Bvetae ~aredio". draga. Napokon trce i muska djeca.muburecleise. na duCan iIi u magazu pa im . Ali ne sarno da sretni roditeIji i mladenci caste prijatelje i . Iza toga daje mlada utrku za pjesake. . u kojima tree djeeaci od deset do dvanaest godilla. ohave se svatovi i vjenCanje kao i kod prve zene. da jednu pazi kao i drugu. pa bio to i erni eiganin. Jedan m~j dobri prijateIj uvjeravao me je. . da 8U se bne zagrlile.197 ticno njegov otac.. braeno nebo vise puta natmuri. ako igdje. Ako muz na prvu zenu dovodi drugu. za tim svi darovi. prvi eilju stigne. 8uparniee trpjeti ne moze. Kahvedzija "ispece" mnogo kafe i ko mu toga dana u kahvu dogje. Iza toga skacu na mijeh.' . proviruje kahvedzija svaki cas na pendZer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga ko im kroz osam daJ. te da gdjekada i zagrmi. Kako o~da. Najbolje je ipak. dobije peskir. mora muz o8obito na to paziti.. mislim da ne. f. niegov je. njezino je viasnistvo i niko joj toga uzeti ne smije. sarno sto drugu zellu ne uvode u sobu . treba tek kazivati.

valja mu darivati Bve sInge i sluskinje.. jer premda je mul neograni~en gospodar i glava obitelji i premda je po zakonu prva lena starija od druge. Neki mladozenja ostane u rodu dan. ukucani ih lijepo docekaju i njima u pocast pozovu sve 8voje rogjake na rueak iIi na veceru. daje mu osim toga i nesto DoveR. *) Muslimani se nikada ne Ijube. nego ee mladozenja kuci krenuti.. kuhariei. poljubi mladozenja punea i punicu u ruku.mu je rucak i ve~eru kubala.. a drugi ~jegovom drugu na koljeno. koja Be gdjekada samo rastavom izravnati moze.. koje su u onoj kuei.- 198- zeni posebnu kneu. ali joj oDda ne treba u oei halvata knijati ruku i nogu. daruju oni njega i onoga. a neki i po osam dana. koja . . Rogjaei daju mladozenji ponajvise po bosealuk. Ako je sa gjuvegijom doslo vise ljudi u rod. sestre.. a: desnicom metne jedan bosealuk gjuvegiji. Zet daje puneu po nekoliko arsina cohe.J . nego ako se braca. Ti se darovi zovu anteriluci.-. Cim je u sobu unisao. a onda na lije\·o rame. rogjaci i prijatelji poslije duljega vremena sastanu. punici top svile.. Prije.. ali najvise valja da dade ascinici iIi asci kaduni. On ne ide uikada sam. koji je snjim dosao. .. Kada je zet darivao punca. punieu i rogjake.aluk. prometne boscalnke s dcsne ruke u lijevu.. Ako je zet bogatiji od punea. treba da dariva punea. Kad oni dogju 0. nadari hizmeeara i oni se dizu na put. dobice svaki po jedan bose. punieu i sve rogjake od zenine strane. -_. . jer je vee kod prve udaje hila oknijata. zadovoIjila je dakle svecevom Bunnetu. da se one i ne vide i da nikada u doticaj ne dolaze. a drugima rogj!icima sto je za koga. koji je snjim dosao. Iza cetiri do pet nedjelja poslije vjencalJja treba da mladozenja ode u posjete svome pUDCU i puniei. rod. Isto su tako isti obicaji i obredi kod vjeneanja ako Be udovac zeni. onl se zagrle i grleci se metou jedRn drngomu glavu oajprije na desno. iIi sto drugo na dar. nego iIi sa Bvojim oeem iIi pozov~ koga rogjaka. Kada gosti sjednu.. unigje u sobu kueni hizmecar i nosi na desnoj ruei boscaluke. dva. Gjuvegija i onaj covjek. Prije negQ odu. uzimao on zeBU iIi djevojku. znade vise puta sree jedne iIi druge prekipjeti i eto razmirice. a oni ga zagrle*). Kada je mladozeuja darivao svoje rogjake. vjenca je kao i djevojku. da za sretnoga puta ispiju kafu. Ako momak vjenca udovicu.

JOB se nije euIo. sto s~ domacica ne krije pred starim hizmecarom iIi seizom. koliko ima u momkovoj kuci e. a osobito ga eijeni. dobiee i bosealuk. ko dobije kola~a i slatkisa. da se muslimanka ne krije jedino pred rogjacima i elanovimtt svoje obiteIji. jedne oa rueak a druge na veceru. pa se zabavlja u haremu ponajvi~e snjom i sa svojom kceri. valja da i puniea pohodi S~lOjU kcer i zeta. slatkisa i boscaluke. Na svaku kutiju metnula je po bosealuk jcr svaki onaJ. to je&t sve halji-ne. dok Be sve sa njezinom prijom ne pozdrave i ne upoznaju.prija u Cast svojoj priji sve zene iz svoje rodbine. nego naSi ljudi. a da sa 80born ne povedu: on hizmecara. ako ga je od oca iIi matere naslijedio.]anova i koliko ima rodiea u onomu mjestu. sto zeni trebaju od kosulje do zimskoga kaputa. Kolaee i slatkise sprema u drvene sanduke i nosi toliko sanduka. slugu iIi sluskinju. i smatraju je ne toliko za sluge. ako je u njegovoj kuci ostario i oblabio. te njegove roditelje i rodiee. Kada momkova punica dogje svojojpriji u kueu. koliko za stare i drage prijatelje i elanove svoje obiteIji.' a ona hizmecaricu. _ Ako je obitelj velika. koja ce joj darove nositi. traje g08cenje dvije do tri nedjelje i cijelo je to vrijeme prija u gostima kod svoje prije. a. zetu i kceri. Svojoj kceri ponese ona ne samo kolaca. Prvoga dana ostaje prija sarna kod svoje prije.siromasnu zenu. Svaka ona rot . nasi ona kolaca. podijeli njezina sluskinja iIi ona stara zella. sekerlama i kojekakovih sIutkisa. Punica noei te fioei kod svoje prije. Puniea" ne ide nikada u rod sarna. Da ee oni ovu ienn iIi· sluskinju lijepo nadariti. Kada puniea ide u rod. sto ih je punica donijela prijinim rodicama. a osim njih uzme i sluskinju ili kakvu . razumije se sarno po sebi. da bi odliean musliman ·protjerao staroga. Koliko muslimani eijene svoju sIuzinead. Slijedecih dana zove . nego povede sa sobom jednu iIi dvije prijateIjice. . vidi se najbolje pO tom.znamo. Staru s~uziocad eijene nasi muslimani mnogo vise. sto ju je sa sobom dovela. Mi ne mozemo sebi zamisliti' starijega muslimana ni njegove zene~ da bi oni isii u "rod iIi megju prijatelje. a slijedecega jntra raznosi ona zena darove. darove priji.- 199 ~ Kada je zet pohodio punea i punieu. prijatelju. nego i citav taknm haljina.

ali se vise ne darivaju. da ih kuci ponese i megju clanove svoje obitelji podijeli. ali najvise daje as~iniei. kada BU na ru~ku iii na veceri iIi kada jedni kod drugih konaee.se sa svojom rodicom upoznale.- 200- dica. dariva na polasku sluge i sluikinje. Za osmanlijskog vakta~ dOMO bi gost iIi golea na polasku u kuhinju i turio novae pod kakovu p08udu. a daju joj i raznih darova. . Kada ona kuci polazi. Kada su vee sve rodiee bile kod prije. i kada su . Bluzill~ad novcem nadariti. Rogjaci se i kasnje sastaju i pohagjaju. koja je hila pozvana na ru~ak iIi veceru. a druge na veceri. daruju ukueani DjU. danas ga daje iz ruke u ruku. sprema se ona !vojoj kuei. Tim su sYriili oficijelni posjeti. jedne na ru~ku. bili oni blizu iIi daleko. nego ce Bvaki put.

mora ona da osobito na to pazi. ODa ne radi teskih poslova niti u kuhinji.VI. OIla ne kuha. i u kojem se je vjeneala. niti u dvoristu. nosi ona ono odijelo. Da vidimo sada sta oila u kuei radi i kako se oDa naspram svoga muza i drugih ukucana viada? Prve oarnice iza vjeneanja. da u kuci bude svega. pa joj je svekrva ziva i ima viSe jetrvica. Mlada. da je uvijek cista. Kasnje ga skine i nosi sarno na bajram iIi kada u harem ulaze odliene dostinje i prijateljice. brine se mlada nevjesta prve godine sarno za svoju (5Obu. ima muza. pa treba da naBtoji. JVI U Z I Z E J'I. da joj valja vee iza nekoliko dana rukave zasukati i posia se prihvatiti. za se i za svoga muza. ne pere.A.ne posiove. Ali i iza toga. dok jos u kueu doIaze musafiri. sto joj ga je muz za vjen~allje pokrojio. ' Ako se je djevojka udala u siromasnu kueu. niti u staji. pa ima slugu i sluskinja. da je lijepo odjevena i Dakicena. Ako se je udala u bogatiju kueu. Ako se mlada uda u bogatu kueu. se udala. sije ·i obavlja druge zenske ruc. jer ako se i p:e smije vani pokazivati. . gosti i prijatelji. naravno je. a. muz joj vodi brigu. da je lijepa i da je on svaki dan Bve to vise ljubi. nego zapovijeda. Osim toga ona veze. niti ne pece. kao i za cijeloga svoga zivota. ~to za kueu treba.

da se zen$ki glas po kuci ori. i pusti da ide pr~d njom u odaju. obicno kod vrata. sretna je Olla u krugu Bvojih noyih ukueana i oni snjom. ako zelia da ugjes u kueu koga mUilimana. paso. da slusa i postuje sve 8voJe ukucane. da mu tim postovanje iskaze." Kraj tihe i blage cudi. Ona je _najmlagja i za to treba. p~ljubi ga u ruku. nego im kaze: "Brate moj. Ako je u kuci vise ozenjene brace. zrno biserovo. nego uvijek na zadnje mjesto na minderu.staDe svekrva mladu nevjesticu pozivati u kuhinju ili u mutvak.~ . a napokon svoga muza. ona ce je zamjeniti. muzevu bracu i njihove zene. da 8 vremenom bude dobra gospodarica i kucanica. Kolika njeznost i ljubav vlada u takovoj kuci izmegju mlade i njezinih ukucana. ali ne kraj nje iIi njega. moj ziatni prstene" itd. ona je upucuje.. vezir hanumo. a svoje jetrvicc. ona ee sjesti. ne ce kraj njega sjesti. <Jim gost iIi gOBea u sobu unigje. pa ako je ona blage i mirne cudi. Bvako pazi. d. Zena je. glavna je krijepost m~ade nevjeste poboznost i poslusno~t. Ako u kueu dogje kakav stranac iIi koji muskarac iz daljnje rodbine. onda svoje djeverove. Tek aka joj doticna gosca~ rogjak iii rodica po vise puta rekne. Djeverovi opet kazu njoj: "Sestro moja. a ne smiju ni pjevati ni glasno govoriti. ona sarno zapovijeda i nadgleda.---_ . iIi ga sa sokaka zovni. kako ce raditi i kucom upravijati.. a onda ide u pristojnoj udaljenosti iza gosce ili iza svoga rogjaka. zrnce amberovo i t. a kad ga je pod-voriIa. Kada u kuell unigje kakva odlicna hanuma iIi koji muskarae iz najblize rodbine. podvnri ga ona kafom. sto mlada ne zove Bvojih djeverova njihovim iinenima. jer je sramota. cajem iIi serbetom. Isto tako veli ona i jetrvama i zaovarna: "Sestro moja. da sjedne. ~ - 202- Miada jo nevjcsta Ijubimica svoga muza i njegove svojte. peku i kuhaju. jer kad svekrva ostari i oslabi. sec~r beze. pasa hanumo. vidi se i po tom. da joj pokaze. Za to. ne smiju mu se zene pokazati. ona ee je 8 vremenom naslijediti.. Iza godinu dana . nastarijega brata najstarija. koji ima u istoj ku¢i harem.. iIi mn po kakvom --_. izagje miada pred njega. veziru. kako se jela priugotavIjaju. udari 0 haIku n~ vratima. da joj ugodi i da je razveseli. u prvom redu 8vekra i svekrvu. nego stoji kod vrata i dvori. ne radi svekrva nikakva posla. seeerbegovice".

da se pred tobom guraju. a za tim je na celo prinesu. pa dogje Ii kogod oen . Kad unigjes u koju muslimansku kueu. a nikada se ne ee dogoditi. iIi da bi rado k njemu dosao.e. da je u toj kuci marljiva gospod~rica. da si ruke za . Ako je otac djeei dozvolio. nadari dakle i 'ti njegovu. kako smo se uvjeriti mogli. ka~ fom iIi duhanom. • Ali da se i opet vratimo nasoj nevjestici. odlaze. Ako harem nije u istoj kuci. o~ c~ tvoju djecu nadariti. iIi inovjerca Bosnjaka. poIjube te u ruku. pokazace ti rukom. da 8vakoga jutra. tim djeverovilD8 i j-etrvama~ a kada su oni abdest uzeli. zacudices se prije svega veI~koj cistoci. u kojoj je pod istim krovom i harem. ne dolazi nikada praznih ruku. da te u svoju svoju sobu uvede. izvoli gospodine.i ona se usute. lijepo ce ti odgovoriti. i ako te voH. Djeea dolaze pred tebe tiho i mirno. doticnJ selamluk. koji u toj kuci viada. da zelis snjim govoriti. a osobito ako nije u istoj avIiji. niti koga vidis niti cujes. da mu ljubav ljubavlju vratis. a osobito u onu.. pa kako dogju. obicni je poziv. Qna treba. Isto tako veli on ako te nudi jelom. vidis po svemu. Kada se uspnes na vrh basamaka. iIi ee te sa vrh basamaka ZOVIluti. gdje ima djec. niti vidis. u koju ees sohu uniei ili ide pred toborn. smiju iIi vicu. akSama i jaeije kod uzimanja abdesta. jer je muslimanima. kojim ·co te musliman u kueu pozvati. Ako si dobar prijatelj sa domacinom. I nas musliman. darivanje upravo u krv presio. gdje je i ahar. mozes gospodaru unici kad god hoces. da preda te izagju.- 203- djctetu iIi hizmecaru poruci. Znas. koliko je krasan kucni uzgoj u nasih muslimana. a da mu se prije ni ne najavis. krasnom miru i redu. da joj je cistoCa srdeu prirasIa. Jesi Ii ib sto upitao. kao sto su i dosla . prihvate te za desnieu. polijeva ruke 8vomu svekru i svekrvi. osim gospodara. dogje Ii u kueu koga "Svabe". Dotle se je njegova obiteIj u harem sklollila ~ on ce sada ili sam do tebe saei. iIi kakvom drugom stvareom. dodaje im peskire. d'ozvolice da sitna djeea preda te izagju. pa ces se i ovom zgodom uvjeriti. ali niti je cujes. Je Ii im otae rukom mahnuo. valja ti ih darivati novcem i igrackama. podneva.tiho i mirno. "Bujrum efendum". od tolikih zivis dusa t~ kuee. sva su s majkom u haremu. ikindije. Aka musliman ima djeee.

da u jutro prva ustane. Kad svekar iIi svekrva legne u svoje duseke. da slus21 i pazi sto joj se kaze i da sto manje govori. doticno u selamluku. Ona pazi. Kod nje je glavno pravilo. Je Ii joj svekar iIi svekrva. a mlagji postuju starije svoje! Kada mlada ~ena govori sa starijima od sebe. . ali tome nije tako. uzme ga njezin mladi vojno. ona ce prostrti svima peskir preko koljena. a ~ene i djeca za se. zajedni~ki bIaguju. treba da je smjerna i posiusna.. Dok stariji ukueani na minderima ili na secijama sjede i goYore. da muSkarci zive i jedu za se. koga ne moze u harem uvesti. a onda 8vima redom. kako ti hoces". da u jedaeu sobu unese sofru. ja. gdje Be ovako radi. ona' ce ih jorganom pokriti. a kad se svi obuku. ne smije ni mlada spavati. Sretna Ii kucna zivota. abdest uzmu i Bogu se pomole. goYore.li polovinu. avi UkUCaDi blaguju uvijek zajedno. a onda ee onaga. Sarno ako muz ima na ru~ku iIi na veceri koga prijatelja. da im protuslovi iIi da ~to nepristojna re~e. kao i kod abdesta. "Jal' godinu. treba da savjet i uputu mirno saslu8a. jer u "mlagjega pogovora nejma". najprije svekru i svekrvi. ona im dODosi kafu i svima je dodaje. Za to ~ svjetuje majka 8vOju keerku: "Kad te Fate. kao najmlagji iza nje. Kada 8U avi abdest uzeli. metnuce svakomu mali peSkir na desno rame. Kada ukueani sjednu ds u podne iIi u ve~er blaguju. otac iii majka iIi ko stariji stogod rekao. iii je na sto upucuje iIi podu~ava. "Nimuj. koji ju je 8vjetovao.. jede snjime u aharu. a inace ide uvijek u harem na rueak i veceru. Kada su vee avi za sofru sjeli. tanjure. eto ce kod rucka iIi kod vecere trebati. a onda tek ona. u ruku poljubiti i reei: "Ja hoeu. Dok stariji ukueani De legnu na pocinak. a kamo Ii. a onda tek sjedne i ona da blaguje. a miada onda reda po sofri sahane.- 204- otaru. Ona mora da pazi. ona stoji i dvori podviv ruke na prsima. Fato. a i pisu. duznost je kucDoga hizmeeara iIi hizmeearice. koji ne poznaju Bosne i obicaja DaAih muslimana. kdike i drugo. godinicu dana. a onda istom ide u svoju sobu i lijega na :pocinak. Ljuili. da se ne upIi~e u njihove razgovore. lipa sriea najde. gdje se svi zajednicki Bogu mole.~J .

Ovako se vlada mlada tako dugo. Isto tako saslusa ona. a t~k kada je vrata zatvorila i iz one sobe izaAla. kueni hizmeear iii hizmecarica. a kad dogje. ona ga ipak obucena ~eka dok ne dogje. Ali ne sarno da mlada tako radi. Isto je tako i kod rucka i kod vecere. ona ga slusa i radi voljko ono~ sto joj on zapovijeda. gospogja. ona ce ga i opet na basamacima do~ekati i u kueu uvesti. Ona je tako uzgojena. okrene se i ide obicnim korakom. ona ce mn svojom rukom. pa dugo kuci ne dogje. nego taj posao obavlja ko mIagji u kuci. uyeda ga u zajednicku loznicu. Prije ju je sve u kuei i u rodbini zvalo mlada iIi nevjestica. da mIagji starijemu legja okrece. da sve u redu nagje. Otsele ne lijeva ona vise vodu na ruke svojim ukueanima dok abdest uzimaju. Ako se je gdje zabavio. Kada on iz sobe izlazi. a sada joj kazu hanuma. Ona ga susrece sa najvecim postovanjem i ponasa se naspram njega kao naspram svoga gospodara. tako rade . pa tako radi i ona. mladiei i mladi Ijudi pred starijima. ako je hogatija . Kada je rodila prvo dijete. da joj ato kaze. vrIo hi ga uvrijedila i razalostila. odijelo ocistiti i sve na jedno mjesto postaviti. nego i postuju. dok ne rodi prvo dijete. nego ide unatraAke. To je vidjela od svoje majke. koliko siromasna. bogata iIi' siromasna. Rijetko se dogodi. nego saIDo svome muzu. a kad od njih odlazi. bila' ona mlada iIi stara. a kada se on kuei vrati. ona ga ceka i ne ce Ieci. ana ce ga ispratiti do vrh basamaka. da bogata zena ne slusa i ne postiva uvijek svoga nluza onoliko. Svaka muslimanska zena.i djeea pred svojim roditeljima. jer je sramota. dok on kuci ne dogje. ne okreee im legja. sto joj oni kazu.- 205 Je Ii je svekar iIi svekrva iIi stariji djever u sobu zovnuo. iIi mlada hanuma. kada se n jntro probudi. Ako muz ode u ve~er na sijelo. da se zeua usprotivi svome muzu. o8obito pazi i ljubi svoga mu~a. bila bogata iIi siromasna. Ona ne ce nikada leci prije. nego je on legao. dok ne dogje do vrata. Kada se on u veeer svuce. da se snjim porjecka iIi da ucini stogod proti njegovoj zeIji iIi voIji. Jednom rijeci: ona je gospogja i spada megju starije ljude. Ona moze sada na mindere sjesti i sjedeei sa starijima razgovarati. a osobito ne onda. Naravno je. ulazi ona tiho i mirno. iii ako nema mlagjega. ne broji se vise megju mladez i otsele je svi ne sarno ljube. Koja toga ne hi ucinila.

nego mu veIi._Itd. pa makar da je od njib Bog zna kako velik imetak naslijedilo. da udajom ne nagje sarno muza. Ako si musko.da mn je zena drugarica u svim njegovim tugama i radostima. koje je izgubilo roditelje. to i~to vrijedi i za lljegove roditeIje. a djeverovi i jetrYe bracu i sestrice i da ju svome sreu. to jest. sestre i rogjake. uei ga. a i vjera. a osobito ako se zabo· ravi. . ako zlo postupa sa Bvojom zenom. uciui.kakav beg. pa je tuce. Punac i puniea treba dakle. koliko na njezin dobar glas i poAtellje te da uzme djevojku iIi zenu. Ali ne sarno da muz mora Ijubiti svoju zenu i snjom lijepo i blsgo postupati. da je on "pasa" iIi tiran u svojoj knci. '. da mn valja zenu postovati i milovati. efendijo.:i- . on je obicllO vrIo njeZan i ozbiljan suprug. Velika je sramota i grjehota pred Bogom i pred ljudima po muza. Oni rnoraju osobito paziti lla onu mladu. pa bas za to. koja je JOB u djetinstvu izgubila oca i m~jku. bracu. udri na mnsko. iIi kako neki kazu. Njega 8U vec u djetinstvu naucili. bracu i sestrice.. ako su vrIo siromasni. ali mu ona odgovara: "Ne en bogme. I mnz Ijubi i postuje svoju zenu. aga iliefendija. koju mn je srce zavoljelo. Stara je rijee u narodu: "Lasno je zenu pretjcravati. da je gospodhr u kuei i da ga zena sluiati mora. "U SVOID. On zna. ago. hoce da pokaze. nego i blag otac svoje djece i njezan snprug avoje zene. koji na svaki nacin nastoji~ da svojoj zeni ugodi i da jn razveseli. da je ne sarno gospodar.aksira". Ako je muz .- 206- od' njega i ako mu je mnogo mala.. ako mnz ne gleda toliko na djevojcin imetak. 0 ne. Muz zove svoju zenu uvijek njezinim imenom. Kada au mladoz~nje u halvat. da joj nadomjeste oca i majku. neka te osekne". a i Olla njega. koja je ostala siroce. Ibris aga siromasno. na SVOID ne en da to sluziIn. U muslimana je siroee svako dijete. ko hi rekao. pa bi mn krivo ucinio. u gjerdek sveli~ veH joj on: "Razaplli mi kdpce u c. ali ljepusasto mOlnce. Ako zeli. heze. aga Ihris aga. taka ima i kod muslimalla vise arece i zadovoljstva u obiteljskom iivotu. koje je alfa i omega njegovoga zjvota. da joj sto kupi iIi za bator. Kao kod nas. ljubav. . imetka. nego oca i majku. jer je 0 tomu uvjeren. ne ce ga zeua nikada zovnuti njegovim imenom. kao svoje privinu i kao svojc paze i milujn. ozenilo bogatu djevojku. donijela.

da oni u slozi i ljubavi zive. kada joj on idare ne cini. ali je to u najvise slueajeva sarno onda. da muz napusti . koji uredno kuCi dolazi i koji opskrbljuje kueu svim sto je potrebno. nikada ne ce jedna drugoj reci: "Moj Huso. Vrlo je dobra strana nasih muslimana. ucini roi to beze. Boga se bojecu musIimansku obitelj. efendijo". to jest gospodar. Radi toga su vrlo rijetki slucajevi.zenu i djecu jer koliko ne bi zeni idare davao radi nje same. a ona ue moze da glad i golotinju dulje podnosi. ide u. najvise slucajeva 8vojim roditeljima iIi rogjacima. moj beg". gladna i zedlla. kahvama iIi u birtijama boravi i od kuee izostaje. Hasane . rnoj Ibrahim . kupi iIi 'proda. . . sto muz zenu sarnu u kuei ostRvlja. Kada se zene sastanu u drustvu. mora joj dakle muz zivei kupiti i vodu dobaviti. ucini mi to Huseine. moj efendija".0.. Ako zena ostavi muza.. sto joj idare u redn ne cini.. sebe i djecu.·. ode u sluzbu. koji dugo DOeU po sijelima. iz kojih nastaje nesloga i razmirice izmegju muza j zene. sto joj treba. da zena. da zena ostavi svoga muza. jer je to ~evap iii zaduzhina kod Boga. Muhanled efendija?" Sto vise i najs. koja zlo trpi. Sm~iibeg.romasnija zeoa veli pred drugima zenama 0 svomu muzu: "Moj aga. voli avoju ienu i po tome Be zna. . Zena ne moze da iz knee izlazi. da ga ne prezire i ne korL Ima i takovih slueajeva. nego: "Kupi mi. ali u najvise slueajeva uzrok je to.da opere njega. daje joj radi svijcta. koji neuredno kuci dolazi. Mut. Da Ii u kuei nasega muslimana vlada sretan obiteljski zivot. nego: "Moj beg.. brak im dakle nije sret~n. Razni su uzroci. u koju postenu. jer je on u istinu njezin aga i beg. a JOB vise. osta zena kraj svega svoga dobra.2J7 ne veli mu ona: "Kupi mi. Mm. a gdjekada s djecom i gladuje. a koja nema nikoga svoga. koja ju onda drzi i pazi kao svoje. koji zeni i djeci idare ne cini i ne trpe ga u svojoj sredini. moj aga. Zar je dakle ~udo. ago. muzu prigovori i da ga ukori? Rijec po rijec i svagja je got. mozes brzo vidjeti na njemu i po njemu samomu. ne voli svoje zene. gola i bosa. Ako jedna zella pita svoju prijate1iicu za njezina muza veli joj: "K'flko tvoj Ibraga. ako ih ima. da sto zaradi.ova. da oni mrze i preziru onoga. Ako dakle mui ne kupi i ne donese.

Otae dogje pa je tjesi.- 208 Koliko je vise puta plemeoita i velikodosoa bOS&DSka muslimanka. Onda ne moze ni muz. postenju i strahu Bozjemu malaksati. da ~en8 pati i da joj mui idare ne cini. pa se ne podnose. da ce joj se muz popraviti i da ce Be k njoj i njezinoj djeci povratiti. jetrve iIi zaove i ode kuci svojoj. nego trpi i trpeci se uzda. da se iIi sin sa zenom iseli iz kuee. a na po se. nego se uvu~e u avojn Bobieu i roni suze zalosDice nad zlom kobi. koji takova muZa poznaju. Otac je uda~ keer u MOBtar. koja ju prati. pa svekrvi u prk08 igra kolo. dogagja se i takovih slueajeva. Kolika moze da bude mrznja izmegju svekrve i nevjeste. "Dvi zaove. pivo. da se je udala za nevaljana covjeka. da je kuci vodi. tri u istoj kuci. "Kad ja imam prokletu svekrvu. ito je prema zeni i djeei ciniti mora. U dosta 8lu~jeva krive BU kucnim zadjevieama i zelle. Ako rodbina iIi komsiluk sazna.o u krijeposti. do dvi Ij~te guje. Ona ne ide u rod iIi u komsiluk. da kuci dogje. ako je bila tako nesretna. iIi da nevjesta oBtavi muza. sto joj ga je mul prouzrooio. da i ona i djeca nedjelje i mjeseee pate. a da za to niko ne zn&. a osobito ovaku sirotu potpomogne. mora je po mogucnosti podupirati. ne moze da slaze sa svojom svekrvom. kada je i nas' musliman sta. najbolje nam dokazuje narod1l8 pjes~a. Za to se dogagja. jetrvama iIi zaovama. Njezina svekrva i zaove je De trpe. ali mu ona veli: "Ne tis' mene. a 080bito ako BU dvije. vidi se najbolje po tom. jer je pravovjemi musliman dUZall da svaku. pa se dogodi. D8. iIi ako Be mlada. Osim toga moraju 8vi. a osobito otkako je poceo zalaziti u birtije i stao piti vino. da se popravi i da ~ini svoju duznost. da se izjada i potuli oa svoga mula. ali danas.stojati. ako ima djeee. svekrvu. D prijasnja vremena nije se dogagjaIo. da muz ne hi 8VOjOj zeni i djeei idare davao. ni rodbina. U to joj svekrva umre. Zena je radi svekrve pobjegla ad svoga muza i otisla u komsiluk. Ali ona . rakiju i druga opojDa pica. mili roditeIju. a muz salje po nju. Ona ne kuka ni oe nari~e. a ona poru~oje oeD. da u kuci mir ired uvedu. sto ona dugo trpi Bve zlo.

ali se i po njoj preljub smrcu kazni: "Pa uzima virnu ljubu svoju.Dva joj ceda ispod pasa pala. pa je moli: Koliko zla i nesrece mogu da ucine kucne zadjevice. Kad se . da je muslimanka rodila nezakon~to dijete.Ta tu hi kamen9vali. ide u hareme. koja ce joj svekrvu kupati. "Vee je kupaj ukrepinom. Ja ne znam' ni za jedan slueaj. Govorila Hasan pasinica: "Trni rake paBa gOtipodine. "Ne kupaj je mlakom vodom.njojzi ruke zapalile. lijepo nam dokazuju ovi stihovi: Zubom skrinu" Firdus kapetane.pasu. Na nju mece katranli haIjine. da hi muskarac sa zenom u divljem braku !ivio. a 080bito ako svekrva pred Rinum opanjka nevjestu. Sto moramo kod nasih muslimana osobito istaknuti i pohvaliti. "Da se kuci ne dovalja.Zubom skrinu. "Da se plotu ne privuce. veli kaburdzijama Iza toga ode hadzinici. zaIosn8 joj Majka.? udario. "Da mi dicu ne potuce.209 - umjesto da kuci ide. Zaista krasno! Narodna pjesma pripovijeda nam do~use () preljubu muslimanske zene. da kod njih preIjuha nema. . a sablja mu sinu. Izvede jn na mermer avliju. . jest to. Udar' ljuhu po svilenu . groblje. "Hadzinice majko moja. Jit kako je Iak. "Da se dusa ne potaja. niti ima sluoo. Upali je. "Ukrepinom bas kljucaIom. Pa upali paBa gospodine.jeva. . . "Ne kopajte blizu plota. grobarima: "Kaburdzije braco moja.

gori nevirkiujo jecln~ . kOjfl se po drugi put uda. ako muz nije za zivota iii na samrti izri~ito ZOlli 8VC iii neki dio svoga imanja ostavio. ostavi joj na samrti sve sV~lc imtlnje. Ilego da svu brigu posvete djeci svojoj. kako flU ga prije vjelleanja ugovorili i dnfove. DOBta 8U te puta poljubila.ijene. iIi se boji. gori llevirkinjo jcdlla I ti 8' mene dosta naruzila. gori llevirkinjo jcdna I ti s' mene dosta naruzila. u koju sc moze pouzdati. koje iInaju djecc. bilo od koga. ~oji dajc zeni. a osobito ju cijelli i po~tuje i tako rckuc ua rukama tlosi muzeva svojta.------: - 210 - Dosta su te puta zae:rl ilc. Da se udovic~. moja medna usta. pa im ualozi.~ojoj. Ako se ne mole u njtl potpuno pouzdati. stavi djeeu svoju. sto ih je ona. sarno nieah. pobrilluo se je i serijat. tu dvostruko c." !{I\da joj 8e usta znpalilu." Govorio paBa gospodine: "Gori. ali joj na dU8U. ·koliko jc oDa svoga pokojnoga llluza ljubila i koliko su joj njegova djeca draga. a iza njega ostane udovica sa djeeom. iIi ostaviti."Trni paso. ." Umre Ii muz. Ako je ta udovica jos mlada i co lijepa. 8ve jc ostalo djetinje. da' bi se poslije njegove smrti 1!10gJn udati~ ostavi sve osiln sto je njezino. Dosta 8U tc puta poglcduIe. djeci s. jer sad istom ~idi." Govorio paAa gospodillC: "Gori. jer je on g08podar svoga dohra i moze ga dati. -I ti 8' mene dosta naruzila. ili dok sc ne uda. oua Be rijetko kada po drugi put udati. dobila. idaru daju. po drugi put ne udaju. pa se za ljubav svoje djecc udati ne ee. Govoriia Hasan pasiniea: . erne o~i mojc. ~ Govorio paM gospodiue: "Gori. Ima Ii daklc-muz vuljanu zenu. komu hoce. Govorila Hasan pasillica: "Trni paio. da materi iIi do lljezine snlrti." Kad su joj 8e oe-i upalilc.

najprije iz bliza. Ona je svjetuje. pred~du ga sasvim majcinoj brizi i njegi. da bi nas musliman svojoj zeni.' kako ce djetesee primiti i~i na rukama okreDuti. da je iz postene kuee. ~ Dijete povijaju vr]o dugo. kao zenicu oka svoga i ne dao Bog i pomisliti. ali ako ima svekrvu. dozvolio. a' sto je glavno. Kada mlada majka rodi prvo dijete. 11e vole ipak dati djeteta drugoj ieni na branu'.a. ukuc. kakva je dojilja. jcr' se dijete "hita na mlijeko". zapascc ga komad. da ga ne ozlijedi. Karla je dijete toliko ojaealo. Kada clijete moze . dobiva svaki . dobije ono besiku. da dije.211 Sada da: rekneD10 koju 0 roditeljima i . da mlada majka 'u imucnijoj ku6i nerna s djetetom drugoga posla. kad dijete prohoda. da je -ta zena jaka i zdrava. drzi slqskinje ilihizmecarice. Siromasna zena. po jedan komadie.gosti pjeva i da oko njega tetosi. onakvo je i dijete". a povijaju ga tako. ergo. ~ili ga postave u stalak. bio clan obitelji iIi -sluzince. da to ucinE'. pa nema mlijeka. ali ako moraju. ako je zdrava i ima ·dosta mlijeka.te dade dojci. i da je dobre i blage cudi jer "kakva je majk. Sretna majka i8pe~e pitu i umijesi u nju nesto Dovea. da ga' ona othrani. I{ada jo pita peCena. ljulja. da dijete bude lijepo. * . a priuCavaju ga ovako: Postave ga uza zid. pa ko ima viSe sreee. Veliko je veselje u kuei. ouakvo ce biti i dojence. odaklc ne Inoze ~a p8:ne. a onda se . dolazi ona svaki dan k njoj. kako ee ga njegovati i sta Ce ~diti. pere i cisti 8voje dijete sarna. Djeeu ljube nasi muslimani nada sve i paze ih. umijesi viAe.pucuje mladu majku. te 0 oclnoiaju izmegju djece i roditelja.samo stajati.djeci. da moze sjediti. Prema tome vidimo. a avekrva ga kupa i povija i pri tome . a kad ojaea. Dlallje. Hizmeearica pazi na dijete. nego da rnn sise dade i da rnu od dr8. meeu ga na mjesta. da mu poviju i Doge i ruke i cijelo tijelo sve do vrata "da dijete bude jako i da dobije rayne noge i cvrdte kosti". koja je imucnija. majku iIi ebejku. eisti ga i redi.·sve vi~e' i vise odmieu od njega. . uee ga hodati. paze osobito na to. u kome je vise Bovca. pa ju u svemu upueuje: Tako to traje godinu dana.je bolesna. kojoj muz ne moze dati hizmecaric<:'. Ako je majka iz imuene kuee. ~ koja je siroDlasuija. iIi.. Ako je majka u porodu iIi iza poroda umrla. dok dijete malo ojaea. jako i zdravo. cucnu pred njega i marne ga k sebi.nin.

Nek' je rumen ko ruZa rumeull. Da se vidi kako k. da je pojedu. ali sto moze muslimanka svomu djetetu od dragosti reci. daje mu mati mnogo vode jer lnlijeko u djetetu gori. zlato moje. jer au i 8veei jeli jeemen kruh. cilim iIi kakvu drugu tkaninu. ' Kada ce mati prvi put nahraniti dijete tvrdom hranom. ne dobiva dijete prve godine osim maj~ine sise nikakve druge brane.. a kad" ga ljulja pjeva mn: "Nilli cedo da bi zivo hilo. Ide Ii ko putem. K~da. ona ga zove: "Oei moje. Ona mu veli Bve.-asnih uspavanki imaju nasi muslimaui: ll~lvescu i ove stihove: Majki d'jete u ruzi . babo moj. pokupe mrvice po cilimu i po 80fri i haee ih iIi u vatrn iIi i~ jzjedu iIi ih dadu pilicima za branu. Je~am muslimani vrlo eijene. pa je 'i to sunnet od sveca Muhameda. Kruh je najveei dar Boliji i za to je grijehota bacati mrvi~e kruha po zemlji. Osim toga dohro Je djctetu dati dosta vode i za to. a onda istom jeli su Ijudi krub od pseniee i drugoga zita. da brie progovori. koje drugo mjesto:r kuda ljudi ne prolaze i gdje ju ptiee. P& uagje mrviell iIi komadic kruba. on ee ga dignuti i izjesti.. "Zivo bilo i oeu i majei".- 212- Ako je mlada majka jaka i zdrava 1 lIDa dosta mlijeka. a kada au jeli.· Svaka majka ljubi svoje dijete i tepa mu od milinja i dra· gosti. dade lnll naiprije je~mene tarhane. muslimani jedu:r prostru pod sofro earsaf. Djeeu svoju ~esto opomi 1\ d.l paze na kruh i da g(l kod jola ne mrve. mivo rogjena. toga jos nijesam ~uo. roditelju moj. krusac. Ako je mrvica prljava. l)rvi nimet. on ce ju metnuti na travu iIi nn. postao je od jecma. Dijete je njoj sree i dUM. Ruziea ga na list ~o~eka~a~ B'jela vila u svilu povila. A pceli~ medom zadojila. :vidjeti mogu. po~ne dijete vee od sest mjeseci hraniti drugom hranom. I.se nasl~. d. Dok dijete aisa. Ako Jnati nema dosta mlijeka. pa neka ga rashlagjuje.Jastavica krilom pokrivalli.. sto mu ~mo zaljubljeno srC& materino reci moze. sunce moje secer moj i t. . da drugi po njima gaze.

eta rnu kaie. Kad hi drugi dan u podne. jer Dije na temelju kurbana zaklao.s paBa ode u jutro U odaju svoje iene. Dervis pasa gradi. da im rncka ne nose. Najst&riji i srednji brat prevare Dajmlagjega i reknu svojim zenama. ali ih moli: "Nad ocim' mi ostavite pendzer "Kuda mogu svog aina viditi. a kad je jelo dODijela. sto su odlucila. "A dojke mi kroz zid promolite.. dok jedHn od njih avoju zenu ne uzida. toliko Be puta ona aruAi. ali munare ne moze danacini. "Koji mi je drazi od ociju. reknu starije jetrve mIagjoj. da ce uzidati onn snahu. i koliko je puta dovrsi. sina agom i begum. "Kuda mogu sina zadojiti. dok koga od svoja Vi sma kurban ne ucini. Dervi. Osobito su krasoi i upravo potresni posljednji stihovi te pjesmc: U toj kuli br~co i sad te~e. Braca se dogovore. Nek' je hitar kano lastavica. pa mu to ime vise puta i ostane. je Ii aga iIi beg iIi je kakova fukara. moli on Boga.- 213- Nek' je bijel. Ona se De otima svojoj sudbini. sto je U8Dio i moli je. I sad tece materino mliko. Kada se je munara vee i sedmi put srusila. za sto se munara rusi. da mu u snu javi. erne oci glede Kad ce svoje ugledati dite. A iz zida. ko bijela vila. Nek' je radin ko pcela malena. lIlada ne sluteci zla. reknu joj braes. koga ce aina . nego da pOSaIju najmlagjn jetrvicu.veliku dZlimiju. SiromaAna lena zove svoga.Tri brata grade kuIu. U sou mu se javi "dobri" i rooe. upravo ne znas. te se i kasoje zove Ago i Bego. da odnese muzu i djeverovima rueal{. da ne ce dograditi munar~. JOB mu reCe ito. ali je sagraditi ne mogu. odnese jelo. DZamija je gotova. Kolika moze da bude Ijubav materina. koja im autra rueak donese. Iijepo nam dokazuje i narodna pjesma. da se munara rusi za to. "Nek mi SiDak ne' ostane gladan "Iza svoje milostive majke. Vavik ceka sina da posasDe. veli joj.

da maceha opanjka pred muzem svoga pastorka i da ota(~ neduznoga sina iIi kcerku pogubi. Zape njojzi vezeDa srdzada. da maceha onako nemilosrdno progoni BVOjU pastoread. ~li kada se je uvjerio. Pastorak je i kod muslimana pastorak. Od jada se ona rastrkala Po odaji na ~etiri strune. kao kod nas.Ja ih rodi milostiva majka. teslim dusu dade. Ondi 8U se klupe pogradile. ali ni maceha ne prolazi bolje. Pa cim pade.-------1 - 214: - najlakse pregorjeti. Ondi mu je voda izvirala. ali se rijetko dogagja. Tudi se je turbe namistilo. Namistilo bez insanski ruku. "Nikakvoga prigorit ne mogu. Narodna haremska pjesma spominje doduse na vise mjesta.grobu neduznoga. siroce. Odvede je u goru zelenu.Ja se kuncm velikomu Bogu. "Na mom srcu sva su tri jedllaka. da ga kurban u~ini: Kad to vidje pasinica mlada. Neka hoda od jel~ do jele. Kad to ~uie paSs. djeteta Bog eudesa ~ini: Di je njemu rusa glava pala. Ali majka kao majka. Di njegova krvca poskrapala. Kako jeknu sva kula pozveknu. Ijubi svu djecu jednako1 pa moli i zaklinje svoga muia: . Ostavi je u gori zelenoj. ~. Pade mlada na sikH odaju. vrlo se razljuti i pograbi najmlagjega sina za ruku. ~a .. Pa je njojzi oei izvadio. da mn je sin bio neduian: Uze ljubu za bijelu ruku..: . Otac je zbog potvore macehine posjekao aina. "Nemoj paBa obadva ti svita. D~ je njemu hilo tilo palo. . i nju stize zasluzena kazna.

-

215-

A gdje takova maceha pa.ne? "Tuda nice traTa cemerika". Ima i takovih maceha, koje priljube pastoreatl, kao svoju djecu, a neke vole pastorka vise, nego rogieno dijete. Takovih je istina luaIo, ali ih se ipaknagje. Ako Macchi i nije narav u sree usadila ljubav naspram pastorcadi, na~toji ona, da ih Ijubi, jer su pastorei djeea njezinoga mu~a, ona ih Ijubi i radi Bog~, jer je Bogu, a i tlobrim liudima drago, da se sa sirocetom lijepo postupa, jer ODO ~~nije krivo, sto je zivo". Svete pak knjige kazu: "Nomoj svoga lnilovati, a pastorka miluj". "Ranu u sreu namjesti, a sirotu ne uvrijedi, jer se do .Boga cuje njegov uzdisaj i vidi suza njegova". ~,Ko vrijegja sirotti, nije ni Bogu, ni svijetu drag." Kao sto roditelji ljube djecu, isto tako Ijube i djeea roditelje. Sin postuje oca i majku vise nego ikoga na svijetu i rijetko se dogodi, da sin oen odgovori iIi da radi protiv njegove zelje i volje. 0 kceri ne eu ni da govorim~ jer je njojzi majcin~ ze\ja zapovijed, a ocevn volja svetinja, u koju se dirati nc smije. Vee od djetinstva llfiUC.io je otae sina na slijepu poslusnost i pokornost, pa mn je to kao mladicu i kao muzu u sreD ostalo. Za to ne smijemo ipak misliti, da djeca slusaju roditelje, jer ~u ih kaznama i batinama u strah utjerali, nego ih ljube i 'poAtuju za to, jer su ih dobro uzgojili. Otae Ijuhi svoje dijete i te kako ga ljubi -- i glavu hi svoju usijao za njega, ali nije zena, da rou ljubav u slabost prelazi· i.da pusti djetetu, da radi, ste hoee. Otac je naspram svoje djece ozbiljan i u ozbiljnosti svojoj kOllsekveritan. ~to jo glavno, on ne radi i ne govori ni u kuei, ni izvan nje nista takova, cim hi dijete sablazniti mogao, on mu u svemu dobrim prinljerom prednjaci -i zahtijeva od njega, da i ono radi i govori ono i onako, kan sto on radi i govori. Ako ipak dijete sto nevaljana ucini, ne dize galame i ne psnje, nego ga mirno ali ozbiljno, kako se to ozbiljnoIDu covjeku dolikuje, opominje kori ins· dobro upucuje. Je Ii dakle cndo, da dijete, ovakova oca, u kome vidisvoj uzor, ne sarno ljubi, nego da ga Bve' to vise ,postuje, i da drhce od pomisli, da hi ga uvrijediti iIi' 'raz!alostiti moglo?! Praksa nas uci, da djees vise ljube i poituju roditelje, ako III ih strogo uzgojili, ne.go ako su -irn Bve na. volju prepustali i tako od njih lole i nevaljanee uzgojili. Dogagja se doduse, da odrastao sin ne slusa uvijek svoga oca, da mu se ne pokorava iIi .da mu se dapace i usprotivi ~ .ta u komu

-

216-

litu nema kukolja? - ali otac tomu ne ce popustiti, on Ce ga kazniti, da mu pokale, da znade biti ne samo dobar i blag otar, nego i strog g08podar. I Aerijat daje ocu pravo, da neposluina sina kazni. On ga mo~e iz kuCe istj~rati, a mole ga i razbaitiniti. Osobito je velik grijeh, ako 8e sin zaboravi, pa digne ruku na oca, a joA viAe na majku svoju. Narod veli: "Bolje je devet puta umrijeti, nego Ii mater udariti". Ali ne sarno da je to velik grijch u o~ima svijeta, koji hi takvo~ sina prezreo i iz svoje sredine izbacio, nego je joA veci grijeh pred Bogom. Bog Ce 8vakoga 9noga, ko majku iIi oca udari, kazniti vatrom dzehennemskom, jer "da sin svoju mater devet puta na legjima oa Cabu ponese, ne bi mogao Bogu dievaba*) dati ni za ono, Ato se je jednom u njoj okrenuo'~. Kazali smo, da mladost u Bosni vrio poltoje starost, ali kako nali muslimani poAtuju 8voje staroo, ima malo primjera i u svjetskoj istoriji. Ne vjerujem, da su i Spartanci za Lykurgovih vremena svoje sta~ce vile poAtivali, nego ih nasi muslimani postuju. Koliko ih postuju, vidi se najbolje po tom, Ato mladie i muz stoji pred starcem, dok Anjim govori, a govori sarno onoliko, koliko ga on pita. Prolazi Ii takav starina sokakom, sve se dize Da noge, da mu tim svoje postovanje iskde. . A da Ii je takav starac z8sluzio toliko postovanja ? Pogledajte ga sarno, p~ mi' odgovorite! PDgledajte ono njegovo dugo, obicno mriavo lice, ono lijepo, vee poneSto ugaslo oko, pa ouda onu dugu i kao soijeg bijelu bradu, pa ee teO se sjetiti na obli~ja drevnih ~ckih filozofa. Qnaj mir i ozbiljnost u njegovom ponaianju, kretnjama i govoru, pa onda ono njegovo starinsko odijelo; turban oko glave~ dug plaY binjis, kaput, koji mu preko koljena seze i koga i ljeti i zimi nosi, pokazuje yam konzervativca staroga kova. Moram priznati, da i meni, ka.o inovjercu imponuje takova oboba., a kako ne ce mladom muslimanu, koji u ovakovom starcu vidi vrhunae poboznosti, krijeposti i poltenja. . . Prema Covjeku, koga ovakav starac Foznaje j.. u koga ima povjerenja, vrlo je 8usretljiv i rado snjim govori. Ooda je on otvorena knjiga, iz koje mozes ~ii~ti,. 8tO .je u njoj zabiljezeoo i u kojoj mozes vidjeti svu duAu njegovu. Ako se dogodi, da ga kakav stran i nepoznat oovjek ili onaj, u koga nema povjerenja, svojim pit~njima *) Dtevab dati = Bogu z:\ s\"oje g.·ijehe odgo\'arati.

-

217-

napastuje, on je mrtva stijena,. i zivae kam~n, iz koga De mozes ni kapi vode iscijediti. Ako ga takav sto pita, on mu daje odgovore~ .iz kojih nista pozitivna saznati ne moze, a i ti su kratki, kao da mu zeli reei: Mani me se, covjee~ Bozji, im~m ja i drugogaposla". . Ako su vee odra~li, a na pose ozeujeni muskarci. ozbiljni, °muealjivi i ponosni, kakvi su tek starei?! Vidis Ii starca, gdje onako mirno i dostojallstveno ~~Bijom iIi sokakom prolazi iIi u kahvi iIi na sijelu sjedi, mislio hi, da je statua, koja apsolutno progovoriti ne moze. Kada se sastanu dva, tri iIi vise staraca, najragje govore 0 politiei, iIi se tuze na mladez i danasnji svijet, hvale lijepa stara vremena i uzdisu za danima, kada su mladi bili. Starae muesliman vrlo je posten i pobozan i za to se tuzi na mladez, sto je stala u vjeri malaksati i sto zanemaruje starioske obieaje. Poznato je, da su Bvi starei vise manje konzervativei, ali t8.kovih konzervativaca, kao sto au nasi muslimani, a o8obito. njihovi starei, ima malo "na zemlji. Oni nepopustaju ni jote od starinskih adeta, obieaja'l pa kad vide, sto se danas radi i govori, govore sa rezignacijom iIi sami u sebi, iIi jedan drugomu: "Boze! i dobro Dam je kaki smo." A da Ii imaju pravo, sto se tako tuze i uzdisu? Donekle imaju. Oni istina, kao i svi starei, gledaju vise manje crnim naoearima na mlagji narastaj, ali se mora na zalost priznati, da je muslimanska mladez U Dovije doba stala u vjeri malaksati, pa jer u vjeri malakse, naravno je, da De postuje vise ni roditelja, ni drugih starijih ljudi onako, ka~o hi morala i kako je to prije bivalo, i da radi dosta toga, sto raditi ne· bi smjela. U novije doba stali su neki muslimanski mladiei i mladi ljudi piti vino; pivo i rakiju, a stali su zala~iti i u birtije' i :u razne zloglasne knee. Na DaSem muslimann, kao da je nekQ prokletstvo ako poene piti alkoho\na piett. On ue sarno, da on(1a pije, nego pri tomu nista ne radi i tako iz dana u dan sve to dnbUe prepada, <1ok ne propane. Ima u narodu poslovica, koja kaze:. "ZeliA II Tur~inu zIo, moli Boga., da se propije - pa je gotov.". I zaist.a je tako. Za to ne mogu nasoj mladezi islamske vjeroispovijesti dovoljDo proporueiti, da se Iati ozbiljna posla i da si duh opJemenjuje, a da se kao vatre, cuva piea i birtija, jer je ujczina .b~duellost, 11a njoj ce dakle, biti krivnja, ako okalja posten i svjetao obraz svojih predaka.
0

-

218-

·Ovi mladi ljudi trebali bi da znaju i da dobro upamte ovu lijepn i vrlo pou~nu pcrsijsku pripovijetku: ~~Bio nekakav Bah, pa kao sah, imao prckrasnih palaca, a blaga - ni sam nije znao koliko. Jedne veceri, vee 8C je stao i mrak hvatati, sjedio je on lla divanbani jedne svoje palacc i zamislio se u teske misli. KiM je pljustila kao iz kabla, a po onom blatn i pljusku tapao nekakav covjek, pa pjeva sto rou grIo daje. Na njemu su gaco i zaprljan& kosulja, opasao se izderanim pajasorn, a preko glavc i golih ramena prebaci·o vreco, da g8, kako tako, stiti od pljuska i nevremena. Kada ga sah ugleda, vrlo se zacudi i rece sam n sebi: "Doista jc ~udllovato, da je ovaj siromasni ~avjek tako veseo i da po takvom uevremenu pjeva, a ja,. kralj njegov i kralj moene drzave, De mogu da se razveselim". . On zapovijedi svojim kavazima, da dovedu onoga Covjeka. I{ada su ga doveli, rece mu sah: "Kako ti mozes po tomn nevremenu pjevati, a ja, tvoj kralj i gospodar, nc mogu, da se razveselim? Fukara se nasmije, pa race: ,,Ja pijem, pij i ti, pa ces se raz· veseliti." Sahu se to svidi. On zapovijedi, da mn donesu pica, te stane piti. Ne hi za dugo, razveseii se sah, jer se je apio; i zapjeva s onim ravjekom. Kasno 1:1 noci nadari sah fukaru i Iegne na pocinak. Kad bi drugi dan u jutro, probudi se Bah "mahmuran"~ i osjet! tesku hal u ~lavi i nogama.Sad on zapovijedi, da' mu dovedu onoga rovjeka, i kada su ga doveli, reCe mu Bah: "Glava me boli". .,1 mene" - odgovori onaj. "Pa kako se ti Iij ecis ?" ,.,Ja opet pijem, pii i ti i ne ee te gl.ava boljeti." Bah posIuBa . i stade ,i Gpet piti. Ne bi dugo, a sah ozdravi i stade pjevati i veselo. potcikivati. . Treci dan pozove ~a~. i opet onu fukaru, pa mn rece: "Mene danas glava bo.li.". .," "A ti opet pij". - - odgovori onaj. "A dokle ce to tako trajati?" - rasrdi se sah. "Dotle - - dok. ucdotjeras, dokle sam i. ja dotjerao" - odgovori p~opalica i od'e svojin:' putem. Mislim, da ovome komentara ne treba. .!

. dijelio je milo. postivao je Boga i Bozije pejgambere i radio 8ve. a na umiranju. jer je nevolja stegla. ito mu kur'an zapovijeda. "Smrt je dobra". pa cega da Be plssi?! Jedan jc salDO strah. ima staraea. postio je ramazan. koji tesko cekaju da umru. molio Be je Bogu. "ona isprti Covjeka iz muka." A zar je cudo. a. a to je da ne ma~akie u vjeri i da ostane pravi "Tur~in". da ostanem u svom monu. i iman. vjero. stinju. koji InU dusu muci i uznemiruje. . vele oni. Za to i moli: "Ooze mi din.219 - Smrti se nasi.--. da se pravovjerni mnsliman smrti ne plaAi?! Zivio je say svoj vijek onako. oBobito stariji muslimani ne plaSe. molitvu. kako mu zakon nalde. da se tako rijese zemaljskih briga i 8vjetskib potreba. da znam za Boga i njegove pejgambere".

da joj se niko. covjek je sa rezignacijom ocekuje jer zna. ama bas niko oteti ne moze. ismijavaju oni zapadnjake. koji snuju velike snove. BaS za to. te mu reci:. cemu sav napor duha i tijela. Oni vele: ~. veli narod. Niko ne zna ni dana ni easa. Ali rijetko ko ocekuje smrt onako mirno i hl~dnokrvno. kada ce ga se hladna ruka smrti taknuti. sto mi sa je jos u Maglaju na Bosoi desio.kada ee i kako ce umrijeti. S JVlI=\T. ako ovdje pripovjedim slucaj. da im je 8ve vee unaprijed sugjeno. kad~ .cekuju. sto smrt svaki Cas o. da saznaju i tajne nebeske. je Bog. koji teze. 0 Sve 8tO zivi na O'voj zemlji." Premda je u dusi ljudskoj vee od uaravi usagjena borba za· opstanak i strah' pred smreu. eto ce ti sve to. kao sto ju . . Cemn dakle da se pIaAe smrti. koju im Salje Bog.Oovjece Bozji. . Ja sam pred jednim odli~Dijim muslimanom govorio 0 tecevinama danasnjega vijeka.pa i to~ gdje ce.VII. mora da umre. koji je jos prije njihova poroda odredio dan i Cas. sVQjoj -prem~drosti 8ve vee unaprijed odredio?! Mislim da one ce biti zgorega. ocekuju nasi muslimani. teze bi se umiralo. kada ce ih na drugi svijet pozvati?!. Oni vjeruju."Pogji sa mnom. Kada bi megju nama bio sarno i jedan Covjek~ koji ne bi umr'o. to je motika za kopala".. "Sto je besika zaljuljala. u. 0 0 .

da je Bog nad nama i da je 8ve oDako. ali skuro uvijek sarno za slueaj smrti. ako je hoIest teska i dugo traje. Kao sto je u nas U obieaju.svoju posIjednju volju~ moze' u onoj sobi hiti njegova zena i 'odrasla zellska djeea. a sarno nekad te nekad rekao bi: "Ako Bog da?" "Ako Bog da?" To mi se ~udno u~ini. u cizmama iIi . a osobito. On zovne u kueu kadiju i njegovog eatiba. putnici. vi Svabe . kako mjet u danaAnje doba orija§ki uapreduje i kako h! . da lleko n'a 38mrti ostavi od svoga imetka neki dio erkvi ~li u dobrotvorne svrhe. Dok sam govorio. na ovoj zemlji. mi cemo ono. Vrlo se rijetko dogodi. da. doti~noga bolesnika. Za to kada musliman oboli.~ovorio 222- sam mu. da smrt ne dolazi unapre~c. a. veli on obicno: "Ako umrem.Ali lle samo. pa se prije Bvega pobrine. Dok muz diktujc . da se valjano pripravi za put u drugi. to catib piae.vi 8ve: Mi cem"o ovo. nego da i ona ima 8voje glasonose. Kada piau oporuke. ti 8U U prvom redu bolesti.Ala ste cudni ljudi. ali pod zavitcima iIi zaTijacima. kako je Bog htio i da ce i bez Tas biti kako je on odredio. nege ill pisu i zdravi ljudi. da im kaze 8vOju posljednju volju. Kaku ces ti nesta uciniti. ako Bog" ne da?! Ali premda je naA musliman uvjeren.. -kao kada se na put iIi u komsiluk spremaju. tako je' obi~j' i u muslimallu. drzi OD. da moze sTaki cas umrijeti. Prije nego ce catib oporuku pisati. 011 je Iatio. moje ko sto je i bilo". pisar8. a kada je napisao Bve. drzi. oporuka. u pravu postojbinu svih ljudi. 'Sto bolesnik govori. pa mu rekoh: "A remn ti ·uvijek goTorii: "Ako Bog da?" On file nasmija. se . da smo sarno jold!ije. da bolesnici praTe oporuke. a ako ozdravim. i da odredi. sto ce biti s njegovim dobrom. pod jaSmakom iIi i'emberom. da bi ko za. da mu je smrt poslala svoga glasonosu. zivota ave svoje komu pokionio iIi na zenu. koje nas sjeeaju. da oporukolll ostavc lleku 8VOtu novaca dZamiji. pa mi reCe: . . sto mu je bolestllik u pero kazivao. u buduCllosti 118predovati. balji 8vijet. kada njega ne bude viSe megju 'zivucima. . udari kadija na onaj spis svoj mubar i to je sada po serijatu z:akonita vasijetnaIDa. 'ueka je kaKO odredim. a ne mislite. djeeu iIi na koga drugoga prepi8&O. nc trebaju svJedoka. dosta je kadijlt· i njegov Catib~ .cipelam"a:.

Ljudima. odrede. mu~karac. BRei ces i sablju dimiskiju.. ali mnogo rjegje nego muskarcima~ ag~.crven~m. Spomen stihove pisu i zenama. Onaj veci. coskovima i . a pokraj njib niAani 8 natpisima. Osim toga oclredice 8ko~o svaki musliman. mjesec i godina IIIifrti njegove. sirotiuji. U sredini je turbeta lijes~ a njemu na prednjoj strani kameni iIi drveni niSaD u obliku nisana na grobovirna muskaraca.. koji ee ga okupati. kamenitu ogradu oko groba. sudnjega dana. . gdje je ukopan. leii u zemlji a lijes je ozgora. koji je u ratu za s¥oju vjeru poginuo. Nisani na grobov!ma muskaraca isklesani su na vrhu u obliku Ijudske glave 8 fes0m i turbanom na glavi. jedan veCi nad glavom'. koji 8U takogjer u niSnll uklesani. a oa njemu uklesano je turskim slovima ime i prezime pok+ika. pokojnika. koliko ce se dati mujezinu iIi mujezinima. a prema vrhu idu polagano u silj.Da vrhu . a bogati velike niilme. pah i drugih . Po niAaoima mozes laka 'poznati. Iza. a drugi manji kod nogu. te dan. plavom iIi zelenom ~. da 80 za njega Bo2'u pomole. nadgroblle spomenike i za oklop. a na nisanima kapetana. "prid dusu mrtvima".pokriven obicno' zelenim suknom. U nekim turbetima. opremiti i ukopati. Turbeta su okrugle. Tijelo merhuma. ali ne majke. ljudi vojnickoga staleza. grobu. kqji ce sa munara pravovjernima javiti smrt njegovu. Sehit iIi pomilovanik jeRt svaki onaj musliman. Neki ostave nesto nove&. a ncki zapisu stogod i u druge dobrotverne svrhe. koji su sagradili diamiju. SU' po dva lijesa. Svaki musliman ima na mezaru. Sehita ima u Bosni i Ijercegovini vrlo nlllogo. a gdje zeoskinja.' dva niSana.- 223- po31ije njihove smrti u~e dove i pale mukavve. postavi Darod pokraj on~ dZamije turbe. koliko ce se dati za uisalle i basluke. svijece. ime njegova oea. di mu je misto". cetvero iIi Aesterouglate gragjcvine od kamena iii drveta~ velike po prilici kao kapelice na grobovima imucnih krsCana. da im se na grobu sagradi kamenito turbe. Isto tako gradi narod turbeta i drugim pravednim i Bogu ugodnim ljudi~a i iehitima. te je . ugledni bezi i a nckada i bogati trgovci. Neki 'piau musprcima spomen stihove. Zenski su IliBani pri zemlji nesto siri i deblji.~toga kaze' on. Siromasui Ijudi imaju malene. za tim hodzi ili hodZama. "da se znade do kijameta. OaoItito bogati ljudi. obojen je ~esto na . a ua po sa pase i veziri.

panu i izdahnu dulie. pripovijeda. mokar.'.. Narod im iz polltovanja i na vjeenu uspomenu sagradi turbe. ViII' glave joj vodiea proteee: _te.- 224- Kod Banjaluke. Ville Hanke turbe se sagradi. Sehitluei. Za to ostavljaju u turbetima vodu u ibriciml1 i peskire. upravo nad banjom.. uzdize se dOilta visoko brdo. Oni prihvate glave rukama i potree nz brdo. Narod vjeruje. da pravednici noeu ustaju iz svojih grObOVIl i da se Bogu mole. Neki turbe-' t. da se mogu oprati i poslije avdesta ruke otrti. pripovijed~ju sa~vim ozbilj no. te su po njima i brdo prozvali Sehitluei. a ono brdo prozva.J .lri. kako su se nad pravednima ljudima. iduci prema Jajcu. Na groblju vide se dva tllrbeta. s koga se otvara prekrasan pogled oa. Kada su dolili na vrh brda. kako je pod u turbetu bio vodom poliveiJ. grad i okolicu sve do Save. Bozijom naredbom turbeta sarna. Narodna pjesma. U tom turbetu poeivaju dva lIehita. a peikir" kojim si je "dobri" iza avdesta ruke trao. Evo lito narod pripovijeda 0 postanku toga turbeta: Na-podIlozju brda bila se velika bitka. .\I1fakovcuu Sarajevu. hamamima..' • . sagradila: . Na vrhu je toga brda staro drveno turbe. Neprijatelji pobijedille i otsjekok glave dvojici muslimana. da su vee ville puta vidjeli. euvari turbeta. j ·1 Muslimansko grobUe na Malom .

Te novee daju na faia. kada je koji UJnro. a ko ikako moze. pruzi preda se otvorene ruke i gledajuc u dlanove govori: "Allah rahmet ejlesun". Na svijeenjaeima. to jest. Te svijeee gore kroz tri mjeseca. gleda da osim toga barem u oci ramazana i bajrama upali po koju svijecieu. do deset. mujezine. a kaznice i njegove potomke i oduzeti im ono dobro. . a druge prezire. 15 . a nekada i u oei ponedjeljka. Evo. cijelo' vrijeme dok se narod u dzamiji Bogu moli. ne bi cinio dobro. fondove. sto ga je njihovom roditelju dao. nego mu je Bog dao. Za to ee Bog kazniti Bvakoga onaga. jer se ulozeni kapital nikada. Ko bi gradio turbe sarno za to. Neki kaZu poslije toga: "Boze ti daj dzenneta i u dzennetu devletluka".kaznice ga sjegurno na drugomu svijetu. upale se druge i tako uvijek. kako se rallmet predaje: Poslije obiene nl0litve ustane musliman. saban i ramazao. iz kojih ce se uzdrzavati dzamije. ni u koju drugu svrhu dirati ne smije. Kada te svijece izgore. ko se pred drugima svojim imetkom iii pamecu ponosi. Kada pravovjerni izmole svoje obiene molitve u dzalniji. sta covjek ima nije od njega. da gore "prid dusu" njihovih pokojnika barem u onaj dan. kroz redzep. plavi iIi zeleni papir. u kojima gore 8vijece.mu bilo cime pokaze. i od tih kamata placaju dzamijske podvornike. dobrotu. Ako ga ne kazni na ovoj zemlji. napisano je ime i prezime rahmetlije. a gdjekada i hodze. mevluda i u oei ~vakoga petka. je po muslimanskom zakonu veliki grijell. da se spomenu pokojnika. Neke su ivijece vrlo debele.225 A l1a lljojzi rumena ruzica. da ga se narod sjeti i da se za njega Bogu pomoli. a gdjekada i do petnaest oka. Nize no~u modra ljubicica. kamate. Kada je muslimall mrtvima rah~et predao. a teske pet. Mnogi bogatasi ostavljaju na samrti znatne svote kao vakufe. svijeee. a umotane su u erveni. dok tece dzamije i onoga dzemata. cije svijece u dzarniji gore. "Bog ti prostio svojom nlilosti". da je veei od njega. za tim u oei bajrama. a eventualno grade i nove dzamije i kupuju mukavve. Bve su svijeee ~d loja. treba da predadu rahmet mrtvima. jer. jer sve. da se i preko groba razlikuje od drugih ljudi. da se jedan covjek uzdize nad drugoga i hoee. Siromasni ljudi daju u dzamije male svije~ice od loja. da . popravljaju.

~to covjek mrtvima cesce rahmet predaje. kao i u dzamiji i prollci tri puta jedno sure iz kur'ana. tako zvani clhami serif iIi fatihu. da i njima rahmct preda. a neki sto. . jer je i ona vlasnica svoga dobra. treba da se okrene prcma mrtvima. kako hoce~ a moze ga oporucno ostaviti komu hoce. muftiju i sve softe iz medresc.i izIazi iz dzarnije. Kada IDUsliman izagjc iz dzamijc. tako zovu i bogati muslimani vise hodza.ko zcna ima svoga imetka. Siromaci se mole za rahmetloga. kako zna i hoce opremi i ukopa. lica. a ko je bogatiji. "Prosteno ti bilo" . kao i muz svoga. da mu iskat bude "kabul prid dU8U". jer je svaki musliman duzan. megju siromake podijeli. a kada se vrate sa sprovoda. kada prolazi kraj muslimallskoga groblja. grijesio bi proti Bogu. to jest. milostinja. da se i oni za nje kroz cetrdeset dana. kadiju. }(o voli svoju zenu. vise je hajra i njemu i rahmetlomu. Ko toga ne hi Cillio. dade im jednu iIi dvije krune. pa joA obicno 113doda: "Halal ti hila". da mrtvima rahmet predaje. Neki ostavi deset do dvadeset. Isto tako radi i govori on kada putuje. da je OD. moze i ona snjim raspolagati. 8to se je god preselio u onaj svit". . mogu primiti. ali ako im ko sto drage volje dade. krus~c od finoga psenicnoga brasna. Iza toga yeli 011: "Allah rahmet ejlesun rabum svoj viri muhamedovoj i svccevu ummetu. da mu Bog oprosti grijehe. a na po se ako llije postio koji ramazan iIi koji dan u ranlazanu. On opet rasiri ruke. jer tima rij'ecima to sure pocinje. Softe dobivaju obicno po dvadeset helera. daje simit. kada prolazi i kraj krscanskih grobova. a ima odakle. br~de i prsiju. Koja zena nema svoga imetka. To je iskat. pa dogje do kakova groblja. Svako dijete dobije ooda obicno cetiri do osam helera. prepusti na samrti muzu.--~ 226 prevuce dlanove prcko ccla.1. Osim dzamiji. Ali ne sarno da musliman predaje rahmet mrtvima. nego se mora sjetiti pokojnika. a ko je imucniji. narodu. Kao sto u nas bogati ljudi ZQvnu po dva. kroz tako zvanu mrtvacku ceteresnicu Bogu mole. Bodze ne dobivaju po zakonu place u novcu za opremanje i ukop mrtvaca. Kraj svake jc dzamije dzamijsko groblje iIi barem. ostavljaju imucniji ljudi nesto novca sirotinji. tri i vise svecenika u sprovod. priredice joj lijep i 4 . a neki zovne i skolsku djeeu iz jednoga iIi iz vise mcjtefa. kadu se narod sa sprovoda vrati. da se taj novac. dvjesta i visc stotina kruna iskata. dadu im jos po jedan somuD.

sto ce i koliko ce komu od njihovih nasljednika i rogjaka od njihova imovine pripasti.bolestnika govore: "La-il-Iahe-il-Iel-Iah". utjesi i razgovori. da bi I . da je sarno jedan Bog i da je Muhamed Boziji poslanik".svecu Mubamedu. puno poharci. a kad ne moze vise govoriti. komsije i drugi ljudi oko . uei kur'an jasin iza hodze ko drugi. illaee i on sa hodzama. da ona dogje.- 227- velik sprovod. kako je muz svoju zenu opremio. nego illacu. Dok covjek Iezi tesko bolestan na svojim dusecima. koji su -kraj njega. g. On ce dati sirotinji iskata. a izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. da on ozdravi. Ali ako on zazeli. zna se. ako ih ima. narodu: "Koja lipo zivi sa svojim drugom. da Bog dade. ako je njemu pozlilo. sto ga je sastavio pokojni Eichler. da je opreme. rogjak rogjaku. Isto tako. ponajvis~ otac. zazivaju Boga i donose salavat . ako rou umire si~. kad ona umre". da je ukopaju. da se za nju svijece pale i da joj se rahmet pred duau pridaje. njegova je zena sa odraslom zenskom djecom u haremu i ne smije u bolesnikovu sobn. Iza toga donose salavat svecu Muhamedu govoreci: . Ima rijec u . a onda komsije i prijatelji sve dotle. odregjeno je zakonom. da bolestnik u svomu zakonu umre. Ako bolestnik ne moze dugo umrijeti.. Ako umre koji muz iIi zena bez opornke. a pozvace hodzinice i hadzinice. 1884. neka procita "Gruntovnicki zakon za Bosnu i Hercegovinu od. "Ja svjedoeim. ani se ne mole. hodze i hadzije. da je jedan Bo~'. dok bolesnik ne umre iIi dok mu ne bude lakse Dok su strani muskarci kraj bolesnoga muza i dok se za njega Bogu mole. ve ala ali Muhammed". a nekada i Bofte. a ostavice i dzamiji. Hodze.Allahum me salli ala Muhammedin. moraju strani muakarci iz one sobe izaci. da moze zena i odrasle ke. pa se boje. brat bratu. i da u svomu zakonu pred Boga dogje. Dok boiesnik moze. hadzije. dolaze rou prijatelji. svome oeu iIi muz~. te hodze i hadzije. i mole se Bogu za njega. bivsi predsjednik odjela za pravosugje u Sarajevu. kako se to odlicnoj zeni pristoji. iIi ona hoce. rogjaci. "Svjedocim. koliko ju je ljubio. Koga bi to zanima10. statie jedan hodza uciti kur'an jasin i uei ga dok bolestnik ne umre." i "Erlauternde Bemerkungen zum Entwurfe eines Grundbuchsgesetzes". hadzijama i drugim ljudima.eri. ako je medresa u istome mjestu. Prema tomu. da ga podvori.

Ako je zena tesko oboIjela. a onda odlazi. kojoj je Bog dodao. da drugonlu mjesto ustupi. llego ce otici. kako rnu je. "IlIaci brate!" K9. Osirn njih dolazi k njoj njezina i rnuzeva muska i zellska rodbina. ko je Bogu drag.no veIi: "Halali brate!" a ovaj mu odgovara: "Raial ti bilo! Halali i ti meni". kada nloU se smrt priblizuje i da Ii tesko iIi lako umire. iIi rnu kakvo zio ucinio. da Boga spominje. Naravno je. a u sestre bila robinjica. da mu prime duAne Po- . vrlo dobra i pobozna. nego sarno onaj. ali sarno prvi komsije i rnuzevi znanei i dobri prijatelji. Oko bolesnoga bilo je puno svita. da se snjom halale. da se Bogu pomole. ali je robinjica nije imala. Oni prastaju sada jedan drugomu. da to ne moze svaki covjek vidjeti. Bolesnik obic. da moze poznati. <1on08e salavat svecu Muhamedu iIi uee kur'an jasin i druge molitve. ustaje na odlazak. opominju ga posjetnici.da je koji posjetnik Boga spomenuo i salavat svecu Muharnedu donio. pozdravi se s boiesnikom i upita ga. Iza kako su si halalili. Uz boiesnika je uvijek vise ljudi. ali strani rnuskarci ne smiju ni sada do nje. rogjaei. sude i muslimaui po lieu bolesnikovu. Oni su imali sestru. braca i prvi prijateIji ostaju kod lljega cijele dane i noci. "dusevna divicica". treba da se s bolesnikom haIaIi. dobricina i postelljakovic. Iza toga sjedne kraj njegovih dnseka i moli se Bogu. mogu. ispije prihodnik po fildzan erne kafe. izagju stranei iz sobe. J edan je bio hairsuz.Svako ima perdu U ocima. moze se znati. Njoj je Bog dopustio. da Ii ron je lice svjetlo iIi tamno. pa je vidila strahu Boziju i koga je Bog pnslao. da je tjesi i dvori. koje su za taj slucaj propisane. oprostiti. Prije. nevaljalac. a drugi hairli. Prema tornu. da je doticlli u Bo!ijoj miIosti ili nernilosti. . ako je koji koga uvrijedio. Ako bolesnik anti. Ljudi dolaze u boiesnikovu sobu jedan po jedan iIi vise njih zajedno.oprosti. a sestra rnu sa robinjom stajala kraj duseka. Kao u nas. Sarno kada joj se je prirnaknuo posljednji Cas. a ko nije i koji umire u pravoj viri Muhamedovoj. dolaze joj hodzinice i hadzinice. dok bolesniku ne bude lakse iIi dok ne i~pusti dusu. Razboli se onaj brat hairsuz. pa kako je koji u sobu unisao. govoreci. jer ljudi dolaze i odlaze.- 228- mogao za cas umrijeti. komu je to Bog dodao: "Bila dva brata kraljeviea. illacu. a njegovi roditelji. SDliju doci musknrci. da se zena s muzem a zenska djeca 8 ocern halaliti.

. prinesu mu ona dva diteta cvice. ni staro ni mlado .229 ~oli se strasan covjek. smrdi ko guba. Sav je narod plakao oko njegovih duseka. jer je vidila smrt njegovu. a dvoje svitle dicice stoja uz njega i drze tablu od suhoga zlata u rukama. eto ga je rahmetli za iskat odredio. preda njegov brat iIi najstariji sin hodz-i novae. to jest oni se Bogu mole za pokojnika i dok se mole dohaeuju preko mrtvoga jedan drugomu kesu 8 noveima. pa ga prikla. lapise ono. sjedne jedan s 11jeva. sarno je ona eura vesela hila. Do jedno cetrdeset dana razboli se hairli brat i umre. kada je cuo. Kad on uzdahne. da mirise. a za ovim sam se smijala. Oni 8U mislili. a na njoj dva erna bardaka."Za prvim sam morala plakati gledajuci strahotu. runjav. kojn sam vidila. da je on umro. sarno je robinjica plakala i veliki figan cinila. Kad on dogje. Kroz onn rupu turi mu ernu ruku u prsa i izvadi iz njega nesto crno. sve mora da je tiho i mirno. pa Sestra njegova metaIa je robinjieu na sve muke govoreci: si toliko plakala i drekala za onim bratom. On nosi ernu tablu. ne pometu. Ako ima vise hodza kod mrtvaea. cupav. Dogjose drugi ko i onaj. . Ako je samo jedan hodza. 8 lijeve strane. a on se smije. pa baei za v-rata.ko J>io je velik hairsuz. a drugi s desna duseka. za eto se je srnijala. Dok hodze" deversere i mole tako zvanu smrtnu molitvu za pokojnika. sjedne on s desne strane mrtvaca. jer sam vidila melece i svu lipotu Boziju".8ta Kada musliman umre.-. a nokti ko kantarske kuke. Za njim ne place ni otae ni majka. morali hi smrtnu molitvu iznova poceti i to toliko puta. uze iz jednoga bardaka ern noz. nego je plakala od straha. jer da se sarno i jedan pa i najmanje pomete. sto je drugi vidili nisu. Sav se narod obveselio. ne smiJe vise niko u onu sobu. da se hodze. na kojima mrtvi lezi i stanu iskat deverseriti. koje iskat deversere. Kada su je metnuli u kljucalu vodu. ali ona nije za njim zalila. koji mn je novae dao. . smije. koliko puta pogrije§e. da ona za njim place. niti iz sobe. gledajuci strahotu. pretvori se ona u bilu golubieu i rece gospodariei: . zubi mu erni i ostri ko ekseri. a za ovim se smijes?!" Ali robinjica ne htjede reci. sto ih je za iskat odredio. pa odnesose. a onaj. On je bio say svita].

Ako je covjek poslije 15. da Bog oprosti pokojniku akoje u svojoj bolesti iIi za zivota zanemario koji vakat klanjati.. da se mrtvi moze covjeku u snu prikazati. godine ra~una djetinia. Bog ee mu teze oprostiti i za to treba dati softama i sirotinji iskata. koji su dakle u milosti Bozijoj preminuli.. AI' na vrata "dobri u nlazio. a zensko do 12.l 230- fl. nego tek onda.. pamet. Da se "dobri" mogu (!ovjeku u snu javiti. koje narod zove "dobri". na kome 8U dueeei bili. godine zanemari~ koji vakat klanjati. Pa da iAcb od dragog Allaha. sagrijesio bi proti Bogu. Neki ne deversere iskat nad mrtvim. da se oni za njega mole.. Kad je paAa klanjo iBtiharu. Bog lakse oprasta jer se do 15. a dulje od jedan i po sata. Ono. Ako je bolestnik u bolesti odredio. koja ga ceka. kada se sa sprovoda vrate. Ljudima se mogu ukazati sarno dobri dusi. doticllO 12. tim je odmah zaspo. eto covjek nije klanjao u djetinjstvu i to muekarae do svoje 15. eto ga je pokojnik za iakat odredio aoftama.. a moze rnn dokazati i kakovu Breeu iIi nesreeu. dokazuje nam i narodna pjesma: Pasa jesti nijet ucinio.. ~. <Jim je lego. ide jedna polovica onoga Dovea. 'i ---~ . koliki je iskat. eto Bog od covjeka trazi. Da on klanja namaz istiharu. .~ . .. da mu eto javi iIi da ga umoli. Isto tako· moze mrtvi javiti. da se za njega Bogu moli. ne bi Ii rou Bog po svojoj milosti grijehe oprostio. doticno do 12. na kome je mrtvae lezRo. Ako aofta idn kom~ n sprovod. Da usnije. deversere hodze duIje iIi kraee7 ali nikada krace od po. a drugi s desne strane pokojnikovih duseka iIi onoga mjesta. Prema tomu.. Muslimani vjeruju. Svm musliman dUZan je da klanja pet vakata na dan i ko toga ne hi ueinio. Dervis pUll imenom je vikno. Dobri dnsi jean oni ljudi. u(!e eIbami serif i kur'an jasin. pa si dobacuju iskat iz ruke u ruku preko onoga mjesta. koji su u dzennetu. da rou i aofte u sprovod dogju. Oni sjednu ondajedan s lijeve. Ato je sevep tomu. a druga siromasima. godine. Pa on lego na svoju srdzadu. Sto s' njegova obara dzamija.

Jedne noei javi joj se u snu "dobri" i rece joj. Ona u prvi mah nije tomu vjerovala. On mi je ovo pripovijedao: "Imao· sam tetku udovieu. a Bog je istina". Kada su hodze iskat izdeverserali i smrtnu molitvu proucili. pa se moze sa sokaka iIi iz komsiluka u avIiju vidjeti. Zakon ne nalaze IDuslimanu niti da vjeruje u sne. nego . pa vele: "San je klapnja. da se sa sokaka iIi iz komsiluka mrtvac vidjeti ne mole. ali je nije mogla dovrsiti. 8amo treba znati. umotaju mrtvo tijelo pokojnikovo u carsaf. nego covjek moze i sam usniti. stupom. a zao joj je bilo staru kucu rusiti. jer joj je ponestalo para. Mujezin sa 'munare uci: "Iza dzae edzeluhum la jestehirune saaten vela jestakdimun. osobito prosti narod. gdjegod otvorena. niti rnu to izricno zabranjuje. gdje joj je "dobri" rekao i nagje pun cup dukata i orlonda nase blagostanje".- 231 - Imaosam u Banjaluei vrlodobrog prijatelja. "NoCas sam ti ~udan san usnila.nare oglasio javljajuei smrt merhuma. Ko ne moze eijele avlije zastrti. stare knee. da se dobri mogu Bozjim emeroID. Innogo do sanja drzi. "Kad kome smrtni Cas kuene. mila rnoja majko. Ona je poslije smrti svoga muza stala graditi kueu. pa ee naci para.. Da. Ako je avlija. prostre kogod na plotove iIi na rsspuklille u zidovima cilime. i carSafe. covjeku u snu nkazati. U to se je enD i mujezin sa rnu. ne produljuje se ni za jednu minutu. Njezina majka vjeruje u sne. koji do sanja mnogo ne drze. pa joj veli: "Kceri moja. Ali ne sarno. sto koji san znaci. stane kopati. "U snu sam se majko zacudila.0 Boga mi. neka kopa pod lijevim direko~. Kei veli materi: . sto ga ceka. ogradi jedan dio kraj kuee i zastre ga cilimima i carSafima. razumije se sarno po sebi. na kojem je umr'o i u earSafu ga iznesu u avliju i poloze na tabut. dopustelljem. mindaril fena ila daril beka".jednog mladog bega. to dobru ne sluti. "Mogla bi mi mlada ti umrti". Kada je to isto druge i trece noei usnila. nosila. Ima dosta ljudi. koji je nikao iz dosta poznate i ugledne begovske porodice.

polije cijelo tijelo mlakom vodom. Iza kako je hodza uzeo abdest sebi i mrtvomu. Neki se sakupljaju pred pokojnikovom kucom. da mu pomognu. Boziji odabranik i nebi. Aku bolestnik nije dugo bolovao. a na cefin polozi mrtvaca. a ako je dugo bolovao. nego hodzinske zene. zuri se ku6i pokojnikovoj. a neki dade. da mu tijelo bude sasvim eisto. dugo i siroko. a onda uzme hodza abdest mrtvomu i pri tomu moli mjesto njega i u ime njegovo molitve. kada ide Bogu svomu?! Ako umre zena iIi djevojka. kako se ne ce prati. uzme safuna. da pregje 8 vremenitoga svijeta u vje~ni~. habib. safuna i pere pet do Best puta. prostre ua druga llosila. zna. Cefin je veliko bijelo platno. koje su kod uzimanja abdesta propisane.4 Kada je hodza mrtvaca ~isto' oprao. Ko je bogatiji plati dva mujezina i onda oni zajedno sa munare uee sallo. da mogu mrtvo tijelo sasvim umotati. da mu posljednju pOCast iakaze. kada ide eovjeku. "Slava ti Boziji poslani~e! Slava ti Boziji odabrani~e! Slava ti Boziji sve~e!" Ove rijeei namijenjene BU svecu Muhamedu jer je. uzmu abdest. na tenesir. koji su kraj njega. da se i sa drugih munara oglasi smrt pokojnikova. kao tri do eetiri carsafa u jedno saSivena. a onda ga pokrije carsafom do slabina. i eekaju. a neki u avliji. svuce ga do gola. da Ii je ogradita cijela avlija iIi sarno neki dio. da ga naime do groba isprati i ponese. da je neko umr'o i svaki ce uzdahnuti : "Allah rahmet eilesun ! "Pokoj mu dusi!". S6 232- mora umrijeti u isri ~a8't koji mu je odregjen. pa mu veli: . polozi ga na tabut. Boliji poslanik. safuna i pere obicno tri pu~ uzasepce. pa mu je tijelo vrlo zaprljano. Boziji 8vetac. Prije. hodza ga polijeva. polijeva ga. a onda opere. jer ako se eovjek pere. gdje draga kune nevjernog dragoga. nego ce hodza pokojnika okupati. a ko moze. hodzinic('~ . Cefin se spominje u narodnoj pjesmi Secer Salih aga. nosila. prema tornu. 1m toga nastavlja: "Esselamu alejke ja resulalJah! E88elamu ja habiballah! Esselamu alejke ja nebijallah". on reaul.-- -----. eist cefin. ne peru je hodze. dok hodze mrtvoga okupaju i opreme. Hodza i oni. dobro ga nasafuna. dim koji pravovjerni musliman zacuje pijev mujezina.

Kada je hodza poskropio pokojnika abu zemzetom. U abu zemze metne uvijek nesto eafurije. u kojoj. mnogo su sliena nasim llosilima. Ako je covjek umr'o prije podne. kopaju ga poslije podne. "A sutra ti ham pamuk metali. ako je u opce ima. Ham pamuk spominje se takogjer u narodnoj pjesmi: "U ruci ti sedefli tambura. zemlje dotice. zena iIi djevojka. U nekim rnjestima u Bosni i Hercegovini nacinjen je sprijeda na nosilima ~ kratak erno obojen drven stupac i po tomu stupcu mozes znati. du Ii je pokojnik bio ozenjen. da mrtvaca mogu u isto vrijeme cetiri covjeka nositi. za tim na koljena i megju sve nozne prste Iijeve i desne noge~ dakle na sve dijelov~ tijela. Kada je hodza mrtvaca na cefin polozio. okadi ga udom (vrsta mirisavog drveta sa Oahe) i ohuce ga u bijelu novu koBulju bez rukava. a ako je zena iIi djevojka. kojima se covjek. Sarno u jednom slucaju. na celo i nos. Na dnu nosila su daske i 11a te daske poloze pokojnib jclr muslimani ne prave lijesova. koliko je za ukop potrebno. nego sarno muski fes. dok dobri ljudi ne sakupe toliko nov~a. Ham pamuk mece hodza mrtvacu na dlanQve obiju ruku. koja mu skoro do glezanja seze. Sada otvore vrata na avliji iIi razgrnu zastore. ne ima ni fesa. Ako je umr'o ozenjen covjek. da ga vjetar ne otkrije i da &e golo tijelo ne vidi. a ljudi podignu nosila i ponesu mrtvaca na groblje. ne meeu na stupce ahmedije. Iza toga umota ga u cefin. Nosila imaju po cetiri rueice tako. a cefin sveze nad glavom i nogama pokojnikovima. umotaju stnpac na nosilima ozgora ahmedijom iIi turbanom.efin bio. ako je bio momak. kopaju ga u jutro. ·smije se sa ukopom pri~ekati. NosiIa. "A Butra ti bio e. I f· . da nije ostavio bas nikakva imetka i ako ga njegova BVOjta. jer je u muslimana u zakonu i obicaju. koju hadzije takogjer sa Cabe donose. mece na njega ham pamuk iIi kako bi mi rekli "vatu". u kojima mrtvaee na grobIje nose.- 233- "Sad na tebi bijela k08uIja. Iza toga poskropi pokojnika abu zemzetom. ne moze opremiti i ukopati. kad klanja. momak. jedna vrsta vrIo mirisave smole. da Bvoje mrtvace sto prije ukopaju. a ako je umr'o po noci. je razmocena cafurija. ako je naime pokojnik bio tako siromaSan.

i radosnim i Zalosnim zgodama. Nasi muslimaniosobito ljube komsije. Kao kod poroda. kod vjeneanja. kvari rahmetlomu mertebe. pa govori: "erne oci. opremaju i kade. dijete. kod Boga. Dok mrtvaca peru. a k njima dolaze komsinice hQdziniee.) Bog naredio: Govorile hodze i badzije: "Mue'. Mrtva usta govorit ne mogu. da vice. sunnetenja i os. koliko sarno mogu. A privrce kano lastavica. ali uije lijepo ni dostojno. Ako je kojoj zeni umro muz.- 234- Imucniji muslimani rado daju novae za ukop. htjela iIi nehtjela. u bolesti. zadulbina. tako ce se i u tlvima drugim. da Covjek pusti suzu za pokojnikom. "Medna usta. i narice za njim i za to nastoje i zene. jer ce im oni pm u nevolji pomoci. komsije prvi naci. Oni su u haremu. Lijepo je. brat iii sestra. da dobro ne live. da ljudi umiru. kuks. kod Boga. ne smije tu biti ni njegova zena. jer je to sevap. jer je tak. Za to se komsije u Bosni vrlo paze i rijetko Be dogagja. ni djeca.~------- .mraze". zasluge. I majka place uad mrtvom kceri. govorite tl majkom. Za to ko place i narice.roda cekajueil et . ne placi Ismihan kaduno". I narodna uam pjesma kaze. tjese ju i opominju da ne place. Mrtve oci gledati ne mogu. Komi!lija dakle vise vrijedi. . dolaze k njoj drfige i prijateljiee. "Bile ruke zagrIite majku. jer "nema vecega zla odkomsinske Z8. samrti. pa ih tjese i razgovaraju samo da ue placu. rogjakinje i prijateljiee. gledajte u majku. hadziniee. jer: "Dok rod dogje. -=~~-~-----~-~-. Ali je zensko srce vrln mekano. covjek bi poginuo . nego prvi rogjak ako je daleko. pa ce Cesto. kako draga place za dragim: Ona kuka kano kukavica. da De naricu. Mrtve ruke grliti ne mogu. zaplakati. Muslimanima je zabranjeno plakati i uaricati za svojim milim i dragima jer je volja Bozija. jer placem skode i sebi i mrtvomu kod Boga.

-

235-

Muzu ne ide u sprovod ni zena ni zenska djeca, nego sarno braca, "rogjaci i odrasli sinovi. Muz ide skoro uvijek zeni u sprovod, a neki, komu sree dopusti, ponese je nekoliko ko.-acaja.. Kada su mrtvaca opremili, metnn njego.vi ukueani na njega, kako vee Ito moze, kosulju, peskir iIi cevrrnu, a neki i bosealuk. Ko je bogat, metne osim toga veliku plavu iIi zelenu cohu, kao dar onomu hodzi, koji ce pokojnika ukopati. Ako je vise bodza, metnu na mrtvaea toliko cevrmi, peskira i bosealuka, koliko je hodza, da svakomu po jedan dopane. Prije nego ce mrtvaca iz avlije ponijeti, stane hodza kraj n~­ sila, a sakupIjeni narod iza hodze. Hodza i sav narod snjim isprnzi dlanove, dotakne se palcima resica na usima n znak, da sn mu dok moli, usi za Bve Bvjetske stvari glnhe i govori: "Allahu ekber!" Hodza to rekne prvi glasno, a say narod iza njega tiho, da se ni sapat ne cuje. Odmah iza toga spuste ruke i svezn ih na prsima, to jest svaki metne lijevu ruku na prsa, a desnom pribvati lijevu i stoja tSlko prignuvsi glave zemiji. Stojeci tako pronce u sebi tri kratke dove. Iza toga razvezu ruke, rasire dlanove, a ruke svinu u laktima i gledajuc u dlanove mole u sebi fatihu iIi elhami serif. Kada je hodla i say narod fatihu iIi elhami serif proucio, dignu otvorene dlanove prema celu i prevuku ih preko Iiea, brade .j prsiju u znak, da su molitvu svrsili. Kada su fatihu iIi elbami serif proucili, pristupe cetiri covjeka koji su nosilima najblizji, prihvate nosila za rucice, podignu merburna na ramena i ponesu ga prema groblju. Prvi idu oni, koji nose mrtvaca, a kraj njib i iza lljih ostali narod. Dok mejita nose, redom se mijenjaju, jer je vrlo korisno mrtvaca makar i malo do njegova kabnra, groba, ponijeti. Za svaki korak, eto covjek mrtvaca do groba ponese, dobiva on cetrdeset sevapa. U prijasnja vremena, dok 8U momci nosili percine, visio je mladicu percin niz tenesir, nosila, pa se je po tomu moglo znati, da nose neozenjenog Covjeka. Danas, kada vee tako malo momaka percine nosi, odrele hodla percin prije, nego ce mrtvaca okupati. To nije doduse zakonom propisano, ali ih rezn, jer narod vjeruje, da se zmije i dru~a g~~~~ .u percin krije i da pokojniku oci ispija: . "Draga se u zmiju utvorila,· "Oci pije, u percin se krije".

-

236-

Pred 8vakim grobljem lezi oveci kamen, isklesan U obliku pacetvorine, dug po prilici kao i covjek. Taj se kamen zove dzenaze kamen. Kada Ijudi donesu merhuma do dzenaze ka,mena, poloze ga sa n08ilima tako, da je lieern okrenut prema Meki. Hodza stane i opet kraj nosila i pokojnika i okrenuvsi se prema Meki, po~ne klanjati dzenaze-namaz. Sav narod Btoji u redovima iza bodze, pa i on 811jime zajedno moli. Prije nego Ce hodia dzenaze namaz poceti, veli i opet glasno: "AIIahu ekber", a say narod iz& njega tiho: "Allahu ekber!" u znak da namaz po~inje. Say narod moli sada (da ne navodim arapskoga originala) ovo: "Boze nas, mi Ti se klanjamo i slavirno Te, vjerujemo i svjedo~imo, da osim Tebe drngog Boga nema". Kada su tu dovu prou~ili, veli hod!a opet: "Allahu ekber", 1I znak, da pocinje nova dova, a to je salavat 8vecu Muhamedu. Kada su salavat svecu Muhamedu poslali, veli hodza i opet: "AIIahu ekber" i nova dova pocinje. Ta dova glasi: "Boze nas, oprosti grijebe Bvim zivim; mu~ku i zensku i onima, koji se nijesu ovdje nasIi, a oprosti i ovomu mejitu Bve njegove grijehe i obveseli ga 8vojom milosti". Iza toga predadu selam. Hodza i Say narod snjim pogleda najprije desDo i govori: "Esselamu aIejkiirn verabmetulab. - Bozija milost neka je svima mrtvima". Na to pogledaju lijevo i opet isto govore. Sve to rade i govore tiho i mirno i bez najmaujega stropota, da se upravo ~uditi moras. Sada prevuku otvorene dlanove preko ~eIa, lies, brade i prsiju i tim je dzenaze namaz dovrsen. Iza toga pritegnu jos jednom ruke u laktima i gIedajuc u dlanove pronce fatihu i elhami serif, a ollda se hodza okrene narodu i veli: "Ovaj je covjek (zena)biodobar?" Say narod veli "dobar" bio on za zivOt8~ kakav mu drago. Narod veli "dobar", jer je sevap kod Boga govoriti 0 mrtvima dobro. Bog ljubi one ljude, koji 0 pokojnieima dobro govore, koji ih do kabura prate, koji im dovu "prid dusu uce" i koji im od srea praAtaju. Ko zasuti pokojnikova zla djela, tome ce Bog i njegova zasutiti,· a ko mrtvima ne oprosti i ko ne zasuti njegovih zlih djela, tome ne ce ni Bog zasutiti njegovih, nego ce ih na strasnomu sudu svemu svijetu otkriti. Fatiha iIi elhami serif jedina je molitva, kod koje muslimani ne klanjaju, nego je stojec uce, ali i kod fatihe stoje u redovima kao kada klanjaju.

-

237-

Iza kako je narod merhumu halalio rekavsi javno, da je dobar, pristupe cetiri covjeka nosilima i ponesu mrtvaca do njegova kabura, groba. Grob je obicno dubok covjeku do pasa. Za sto bas do pasa - toga mi niko nije znao reeL Dva muskarca, koja su pokojniku najbliza, dakle sinovi, braea, !tricevici itd. sigju u kabur, a druga dvojica prime mrtvaca; jedan jednom rukom ispod pleca, a dr~gom preko prsa, a drugi ispod koljena i predadu ga u ruke onoj dvojiei u kaburu. Ona dvojica prihvate mrtvaca, spuste ga u kabur i poloze tal{o, da gleda lieem prema Meki. Iza toga razvezu rou cefin vise glave i nogu i redaju nad njim daske pocam od glave prema nogalJ!.a tako, da svaka daska jednim krajem bude na dnu groba, a drllgim da se prisloni iznad pokojnika, da zemIja na njega ne pada. Ako umre zena iIi djevojka, metnu je u tabut tako, da je, kada je budu u kabur spustali, ne moraju primiti za tijelo nego za tabut, jer kao sto muskarae ne smije primiti tugje zene i djevojke dok je ziva, isto se je tako ne smije taknuti ni kada je mrtva. .. I{ada su mrtvaca pokrili daskama, uzmu lopate, da ga zakopaju. Svaki baei po nekoliko lopata zemlje u grob, jer je i to sevap ..,,:,..> kod Boga. Prema tomu je dakle krivo misljenje nekih ljudi, da muslimani kopaju plitke grobove i da svoje mrtvace na sjedec zakapaju. Kada su mrtvaca zakopali, prouci hJdza i Rav narod snjim i opet fatihu iIi elhami serif. Iza toga odlazi narod kuci, a hodza ostane na talkinu. <Jim se svijet odmakne jedno 40 koraka od kabura, dolaze pokojniku suvald~ije iIi kako ih neki zovu 8urudzije, da ga suval ucine, to jest da ga pitaju, sto je na zemIji radio. Kada suvaldzije dolaze, pokojnik ozivi, ali ne zivotom, kojim je zivio na zemlji, nego je kao u nekom polusnu, ali ipak svjestan, da ce odgovarati za djela, sto ih je za zivota ucinio. Suvaldzije su dva Bozija meleca; jedan je Munkir, a drugi Nekir. Kada oni dogju, stave rahmetlomu prije svega ova pitanja: Ko ti je Bog? On veli: Bog mi je Allah. Sta ti je kibla? Kibla mi je Meka. Ko ti je pejgamber? Pcjgambel mi je Muhamed.

-

238-

Iza toga stavljaju 8uvaIdzije na rahmetloga, pokojnika i drnga pitanja, ali ato ga pitaju to ne zna niko, nego sarno onaj, koga oni pitaju. Dok suvaIdzije rahmetloga suval cine, Btoji hodza na talkinu kod njegova kabura i glasno rnu dovikuje, sto·.ce na prva tri pitanja odgovoriti. Ako je pokojnik bio pravi "Turcin", to jest, ako je bio dobar musliman i ako se je tacno drzao svoga zakona i po njemu zivio, on ce Bozijim emerom na sva pitanja dobro i lako odgovoriti, a ako je na sva vitanja dobro odgovorio, uzece suvaldzije dnsu njegovu, i odnijece je u dzennet. Iza kako sn BuvaIdzije odnijeli dnsu pravednikovu u dzennet, rasirl se njegov kabur, da mn tijelo u zemlji ne trpi, jer tjelesa pravednika ne ce do kijameta i strasnoga suda i8t~nuti. Ako pokojnik nije hio pravi "Turcin" i nije umro u milosti Bozijoj i pravoj vjeri Muhamedovoj, ne moze suvaldzijama odgovoriti kako treba, a oni onda prime dusu njegovu i haee je u dzehennem; u onaj kat, koji je prema svojim grijesima zasluzio. Kada su 8uvaldziie dusn nevaljana covjeka u dzehennem baeili, stisne se zemIja oko njegova tijela tako, da ga sasvim zdrobi i da mu "kost mimo kost proganja'''. Osim hodze moze i ko drugi na talkinu ostati, a osobito pokojnikov otae,. brat iIi ko drugi iz najbIize rodbine. Prema narodnoj pjesmi umrla je mlada sultanija. Kada su je u kabur ukopali, Ile doziva ona hodze, koji je na talkinu ostao, nego Bvoga oca, pa mn veli: "Ah moj habo, eare gospodine, ,~Eto meni teski suvaldzija, "Sad ce mene suval uciniti. Kada suvaIdzije dolaze, cuje se jeka, zemlja se trese, a mrtvi drhce od straha i brige, da Ii ce na Bva pit~D.ja valjano odgovoriti. Radi toga dovikuje hodza, koji je na talkinu ostao: "Korkma, korkma". "Ne boj se, ne boj se", da ga obodri i osokoli. To nam .8vjedoci i narodna pjesma: Stade jeka, erne zemije zveka, Dogjose joj mloge suvaldzije.

nego sarno neko vrijeme prema tomu. trpe velike muke.. prema tornu. u cetvrtom bije mraz.239 - Ali ne Ramo da narodna pjesma oplsuJe dolazak suvaldzija. da eovjek sarno klanja i da u citab gleda. sto "im ljudi na ovoj zemlji.Od sirote glavu okrenula. vrIo se je uplasila. Kada je mlada sultanija opazila suvaldzije. otpada na sve pokojnike zajedno. ali nije dosta. utjesljivo je po nje. pada u dublji kat dzehennema i trpi vece muke. nego JOB vise sebi~ jer polovica onoga sevapa.~ "A Bog nas je tebi opremio. grijesnici. Sto je ko bio veci grijesnik. Sultaniju u vatru bacis~. pa im stano po savjetu svoga oca. Dzehennemska vrata otvorise. u drugomu zegju. "U mahalu malo vatre dala. "Da mi tebe suval neinirno. ne ostaju do vijeka u dzehennemu. a drugu polovicn dobiva onaj. govoriti. sto 8U na ovoj zemlji sagrijesili. sto se molitvama dobiva. ncgo treba da. u trecemu ih przi vatra. sto oni po nauci 8voga zakona. za sto ce suvaldzije pokojnika suval ueiniti. Dobro je po nje ito. koliko je ko 8vojim grijesima z&sluzio. prernda niko ne moze znati. Ali premda je diehennem strasan i premda dzehennemlije. U jednomu katu trpe grijesnici glad. . koji rahmet "prid dusu mrtvima pridaje". Za to joj kaiu suvaldzije: :. to jest. isto se tako dijeli i diehennem. i dobra djela ~ini. Molitvama za pokojnike ne koriste ljudi samo mrtvima. "Ja sam danas pet vakat' klanjala "I pet puta u citab gledala. koji je na talkinu ostao. To nam svjedoee i svete . To je istina dobro. da se Bogu moli. ~. "A Boga yam mloge suvaldzije. "Od komsinske 80fre pobignula. svojim molitvama mogu kod Boga mnogo pomoei i radi toga nalaze vjera muslimanima. Kao sto se dzennet dijeli na vise katova. da mrtvima rahmet pridaju i da im "prid dusu" dove nee. "Sto s' sirote male napadala. nego nam kaze sto ce oni po prilici pokojnika pitati. "A mevluda ti nisi davala.

dogjite na moj kabur. dogju uceniei na njegov kabur i stanu ga dozivati. proucio elhami serif i poklonio ga mrtvima. . ali im on odgovori: "Djeeo moja. Tako su oni dolazili kroz punih trideset i devet dana. da se znade.. pa ell vam protumaciti. kad su mene tikopali. Sarno poloviea dopala je nama svima.... "Nije meni erna zemIja teska.. da ih prollci i talebi protumaci. Jednoga dana dogju mu ucenici na ll&uk i uIDole ga. Taj se je sevap raspisivao kroz ovo cetrdeset dana megju sve mrtve ovoga svijeta. "Nisu meni simsir daske teske. da dovrsi citab.. "Je l' se zemlja u oci nasuIa?" A on joj iz groba odgovara : "A Boga mi moja mila majko.. Ona mu veli: "Drago dite. Uceniei ga upitaju. I narodna pjesma lijepo nam opisuje kako majka govori sa pokojnim sinom. da je vrlo korisDo moliti se za po·kojnike. koliko sevapa komu pripada. da izmegju pokojnika i ljudi na ovoj zemlji ima neka veza i da se mrtvi mogu zivima javiti i snjima govoriti. "Jest obicno u mubarec zemIji.Je Ii tebi erna zemlja teska. Kada su i cetrdeseti dan u jutro dosli. "Je l' t' obicno u mubarec zemlji. jer je onoga dana. sarno mu je pri kraju ostalo nekoliko listova. ja sam ostario i oslabio. za sto im se nije do sada javio. Dr:ugoga dana u jutro.. kraj ovoga harema prosao neki covjek. da· im sto dokazu iIi da ih za sto umole. a narod ga ukopa. a on im rece: "Nijesam mogao. Doskora (~U umrijeti i za to ne mogu citaba douciti.. . zacuju iz kabura glas svoga uciteIja. nego ito.. Ali kada ja umrem. sto jos u citabu stoji Jos istoga dana umre bodza. ucenika. On je sa 8vojim ucenieima proucio skoro say citab. al im se hodza nije javio. ali odgovora nema pa nema." Iz ovoga vidimo ne sarno. . Secer Salih aga. koji im stade citab dovrsivati. a druga je 08tala njemu samomu. "Je su Ii ti simsir daske teske..- 240- knjige: Bio neki vrlo star hodla i imao cetrdeset talebe..

r I - 241- . Borika se oko ruze vije. "Teske su mi moje drage suze. A ruZa se oko bora vije. Tude njiha dvoje ukopali. I j . da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece i drvece i da se jedno oko drugog vije: Vise Muje zelena borika. Vise Hate rumena ruzica. Za to i preporuea.. jedno kraj drugoga ukopaju. da im barem u zemlji lakse bude: Naporedo mezar iskopali. ako zbog Uubavi umru. da dvojc zaljubljenih. Metnuse im u bijele ruke. I:. Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara. nego sto vjera dopusta. pa makar si i sami zivot uzeli. pa nam pripovijeda. Kano Hata oko zivog Muje.Nije mi se zemlja u oei nasula. Ali narodna pjesma ide i dalje. Kano Mujo oko zive Hate. .

sto se prije uopce nije deSavalo. Kad se prenu nek se poigraju. Prema haremskoj pjesmi djevojka se obicno ubija makazama. i sto narod vjeruje. sam sebi zivot oduzeo.- 242- Metnuse im crvene jahuke. . osohito zaljuhljenih momaka i djevojaka. da ce Bog dzehenuemlijama s vremenom sve grijehe oprostiti i primiti u d!ennet sve. ako je bio pri svijesti. a momak nozem: I on uze no~e okovaie. da hi koji musliman. To je tim zacudnije. J2i kako se lako udario. Na nozu je srce izvadio. sto narodua haremska pjesma vise puta spominje samouhistva _.*) *) Zacudo je. sarno ne samoubice. Na kamzama bijele dzigere. Pa s' udari njima u srdasce.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful