t

I
I

!

ZIVOT I OBICf\JI

fl\USLlfI\AftA
1I

. BOjNI
I'lAPISAO

I HE.~CE.GOUINI

RNTuN HRNGI.

DR\JGO ZI'lATI'lO POVECAt<lO I ISPRAVLJEI'lO IZDf\I'lJE.

CIJENR· 4 KRlINE.

SARAJEVO
IlIlKLIIDII
DII~I~LII

II. KIIJONII.

·1907.

IY
'1

iJ

ZIVOT I OBICf\JI

u

BOSI'II I flEI={GEOOVll'I1.
NAPISAO

'I

RNTUN HRNGI.

DRUGO ZNATNO POVECANO I ISPRAVLJENO IZDANJE.

5I\ftRJEUO.
~AKLADA

DAt4IELA A. KAJONA.
1906.

predgovor II. i2;danju.
Prvo izdanje moga djela Zivot i obicaji muslimana u Bosni i Hercegovini vee je odavna raspacano. Jer mi neprestano stlzu nove narudzbe, priredio sam drugo, znatno poveeano i ispravljeno izdanje. Pri tome sam nastojao, da udov oljim i pravednim zahtjevima kritike. Tako n. pro rado priznajem, da je naslov' djela nesto preopsiran prema njegovom sadrzaju i da bi bolje bilo, kada bi glasio: Iz zivota i obieaja muslimana u Bosni i Hercegovini, jer nijesam opisao, niti sam u jednoj knjizi opisati mogao sve obicaje nasih muslimana. Nakladu drugoga izdanja povjerio sam vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona u Sarajevu. Kod sastavljanja ovoga djela bila mi je na urou jedino ta zelja,. da braeu preko Save, Dinare i Biokova upoznam s nasim muslimanima i njihovim obicajima. Ovo je upoznavanje tim nuznije, sto u nasim knjizevnim proizvodirna, pa i u dnevnoj stampi, jos uvijek. izbijaju znakovi nepoznavanja u tom podrucju. Sarno onda, ako se budemo poznavali, rnoei cerno. utrti puteve nasem megjusobnom pouzdanju i prijateljskom susretanju, a to je ono, za cim sam uvijek tezio. Ako dakle ova radnja doprinese i najmanje tome, da se upoznamo i da se megjusobno postujemo, bieu sretan i nikada ne cu. pozaliti truda, sto sam ga ulozio pisuei ovo djelo. Sto sam napisao, napisao sam na temelju vlastitih opazanja, a· donekle, osobito kod sibjan mekjteba i ruzdija, posluzio sam se nekim stvanma st.ampanim vee u "Skolskom Vjesniku", a dobro BU mi dosli i neki izvaci iz "Behara". OvQ~ sam ucinio za·to, da radnja. bude potpunija i jasnija, a prema tome citalackoj publici milija.

Na koncu hvala ravnateljstvu zemaljskog muzeja u Sarajevu, koje mi je uzajmilo vi§e kliseja, a hvala i vrijednoj i poduzetnoj knjizari Daniela A. Kajona, koja nije zalila ni truda ni t~oska, da ovu knjigu sto ljepse opremi i tako je u svijet posalje. Sa raj e v 0, pocetkom mjeseca oktobra 1906.

Pisac.

Hvala prijazllom do-· ceku tamosnjih vrlo uglednih begova Uzeirbegovica. sunnetenja i vjencanja domacicama pomaze i jela kuha . sto ga izdaje jugoslavenska akademija u Zagrebu. opisao sam Oahu Bejtullah prems. trgovacke a i sirotinjske knee. da barem u gIavnim crtama opiaem njihov zivot i obicaje i da tu knjigu posve-tim njima i mojim zemljacima u Hrvatskoj. Ja. koja kod hatmi. sve sam ih boIje upoznavao. pa Bihac i Banjaluku. sto sam kroz ovo de-set godina iIi sam cuo i vidio. Iz Maglaja premjesten u Livno. kao da sam medju njima nikao. muslimana.~'-_. Kada sam pred deset godina dosao kao uciteIj u ubavi MagIaj na Bosni. a kod asikovanja i prosnje posluzio sam se donekle sa radnjom mladoga bega Kulilloviea. Megju onima. jednako posteni i karakterni. koji do onda. iIi sto su mi stare nene i druge vjerodostojne osobe pripovijedale.i jednu staru katolikinju. izdanju. Jedino govoreci 0 hadzijama i njihovom putovanju u Meku.· opisu Edhema-Rize. pisao sam sarno ono. te sam tamosnje musli-mane radi njihovog trijeznog zivota i radi njihove iskrenosti i postenja zavoIio. kuja vraca i uroke skida. koja zalazi u begovske. da su nasi muslimani svnda jednaki. koja . moram osobito istaknuti staru muslimanku Baranovicu u Bihaeu. koji su mi za ovu radnju najvis~ gragje dali. nasao sam.--. imao sam otseIe. stampanom u "Zborniku za narodni zivot i obieaje juznih Slavena". da megju njima zivim i da obucavam njihovu omladinu. Druzeei se snj~a­ i zalazeei u kuee njihove.' Predgovor I. ni vidio nijesam. doaao sam u novi meni nepoznati svijet. tako rekuc. aginske. Pisuci ovu radnju. ja sam se za kratko vrijeme na taj novi svijet priucio.

Od Djih sam saznao potankosti za djetiDstvo.. njegovih rodica. . Budi njemu i Ali6u jskrena hvala.. pisac.. pak 6e i propasti. ako se ovako slucajno ne otkrije. Muhamed Hodzi6 i Selim Alic. pak im ovim.._----. Hvala i~ i od Boga p1a:6a! UBi hac u. asikovanje.laniti ne mogu. Muhamed Hodzi6 dao mi je osim toga podatke za porod. kao siroce bez oca i majke dosla u jednu od prvih ._. . koje znadu vrlo lijepih haremskih pjesama. ako Bog da.begovskih ku6a u Banjaluci kao sluzavka i ondje svoj vijek provela.. nieah i smrt.-.. Bog sami znade. . dali su mi najvise uputa moji dobri prijatelji. da imaju rodice. koji BU tako sretni. koliko narodnoga blaga lezi u bosanskim haremima. Osim njih mnogo su mi J?-a ruku isli moji bivsi ucenici u trgovackoj skoli u Banjaluci.~- je sa osam godina. izrazujem svoju iskrenu zahvalu. mjeseca studenoga 1899. koje sam samo po njima sakupiti mogao i koje eu.. kako je to CUO od svoje majke hodzinice u Posavini i drugih zena. cija imena iz stanovitih uzroka ovdje objelo. Sto se vjerske strane ov~ radnje tice. ali se barem JOB do danas do njega doei ne moze.. sto skorije u Bvijet 'izdati. hodze u Bihacu i B3:njaluci.

... -.-::. ZIVOT.- .- fl·..~..

a znaci pouzdanje u Boga. Bezi. "Govori. Poslijepada slavnoga nekada kraljevstva bosanskoga godille 1-l63. pravo znaIi. "Turske mi vire". niti jos danas znad-e sto je. a svoju vjeru tur· skom vjerom. sa Turcima. Tako n.nl*). kojom se nas musliman zaklinje. . koje BU narodll. Te doseljenike i njihove nasljednike zove narod' Turk. ako si Tur~in?" "Pomozi. ponajvise kao cinovnici. nau~ili su ani jezik i obicaje ove zemlje i malo po malo izgubili svoj prvobitni i dobili nov.nas u Bosni i Hcrcegovini vrlo malo. Osim ovih muslimana ima u: ·Bosni i II crcegovini potomaka pravih Osmanlija. ako_ si Turcin!".usama. koji BU se iza pada kraljevstva bosanskoga. te su mu i dallas najvjernije pristasc. uglednije age i uceniji Ijudi govorili BU da su Bosnjaci i d~ govore hrvatski. aka ko koga za savjet pita iIi sto mali. odrekose se mnogi Bosnjaci vjere svojih otaca i prigrlisc vjeru Muhamcdovu. pod osmanlijsko gospodstvo. ali masa n~roda niti je znala. ako si Turcin ?". i za to se rado nazivaju Turcima. pbirna je zakletva. pre nij~su oni Bve do najnovijeg doba. Pravih Turkusa' ima da. 'za razliku od domaeega bosanskoga muslimana. koji su im je donijeli. W' *) Islam je arapska rijec. Zenec naime kroz ceti~i stotine godina domace seeri. . Ako se je sto vazna dogodilo. veli: "Sta en. Isla. pita jedall drugoga: "Staje. cisto slavenski tip.osti. ako si Turcin!" Domovinska je cud u nasih muslimana i danas slabo razvijenR jer kod njih prevlagjuje vjerska strana.f Wuslimani Bosne i Hercegovine starinom su Slaveni. obrtnici iIi trgovci u ov~m zemljama nastanilt. Vjeru svoju usko spajaju B onima. do okupacije.

Crna oka kano u hajduka. bo. a on poleti nom Zicom. premda i to malo pomalo prestaje. koja kaze: "Isprllzita strjelica vise se ne vraea. stoljubiv i susretljiv kao i svi Slliveni uopee. On je ponosan. Tanka stass. u kojoj se je rodio i uzgojio. kao i zemlja.lovae opazi kakovu ptieu. on je njeZaTl muz i izvrstan otae svoje obitelji.- 10- Bosanski musliman vecinom je visoka uzrasta. idu snjima u loy. Jeli stekao iskre. • . Neprijatelja mrzi i tesko oprasta nanesenu mu uvredu.elo: Ja kakav je Suljo barjaktare. na koga se smije i moze pouzdati. a go. a na glavi mu je crvena kapica. bistar P9gled i visoko (I. PoSten je i pouzdan. vjeran mu je do posljednjega daha. Izvrstne sokolove za lov hvataju u Ozren planini. Lovom sa sokolovima bave se jos jedino plemicke obitelji Uzeirbegoviea u Maglaju na Bo~ni i Sirbegoviea i Smailbegovica u Tesnju. Bosanski je musliman umjeren u jelu i picu." Nasi su muslimani veliki prijatelji lova i junackih igara. mu kapu s glave.na prijatelja. a ponos mu najbolje odaje junacki hod. Kad Slaro bosansko begovskv odljelo. A pleea mu sira od arsinll. u kojoj se je sve do danas odriao lov sa 80kolovima. Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi. le svilom. pa bda su ih izvjezbali. skine galo lzvezeno srmali.Ou se drii arapske posloviee. Soko sjedi loveu na ruei. rumlma obraza. sirokih pleciju ijakih misiea. zlatnom i srebr.

Osim . Vee iza nekoliko nedjelja ide 011 ~njirn u loy i ne ce da ga ostavi. uhvuti je i donese svome gospodaru. a nekada . Zacudo je kako brzo soko upozna svoga gosp'odara. trcke i ~ljuke. Osim manjihptica hvata soko prepelice.-11- strJelovitom brzinom za njorn. udariee i na mnogo veeu pticu od scbc.

...12 '. ~.. lrl" .. :. ' t-. .. . { .. .. '!' .' f· ~-.

Prijatelj zove prijatelja. nego ima i oko sokolovo. da mn je to dragi Bog za njegovo dobro vee unaprijed odrcdio. i u skranjoj potrebi. . da se tako u bescijen docepaju njegova dobra. kao sto ju ljubi bosanski mrrsIiman. koji onako iskreno. On silno ljubi onu grudu. svojoj slobodici. onako odano i sa uvjerenjem ljube' svoju vjeru. koliko povredom njegove vjere i vjerskih osjecaja. koju su mu pregji namrli i za to ne prodaje sv6je ocevine. a svoga dragoga sa 8okolom. on ce dati i zivot svoj za svetinje svoje. koji su prostodusna ~ovjeka nagovotili da seli. nego i u ~bicnom govoru. On zivi i umire za BVOjU vjeru i nicim ga ne mozes toliko uvrijediti. Iz kljuna mu listak knjigu hiti. a junak junaka svojim sokolom. kopcima. isporegjuje hrabrosti sokola." U narodnoj piesmi 8oko je uz IastaVleu listonosa. On to cini sarno u velikoj nuzdi.Bvijctu dogagja. pa ako ustreba. pak veli: . jer on u sebi sadrzav~ sva svojstv. sto mn dr'ago. Hoce Ii nas musliman da oznaci brzinu. bilo to dobro iIi zIo. od Boga sugjeno. koja treba da rijese valjana junaka. Djevojka prispodablja sebe sa prepelicom. psobito manje vrste ptica i sa akffiadzama. sto Be u . velikoga Allaha. ne sarno u narodnoj pjesmi. Hrabrost se junaka cesto. neprijatelja ovoga elementa. koji zaljuhljenima listove donosi: Beg Mustaj-beg ikindiju klanja. 9n to ravnodusno podnosi. veli on: "Brz je kao soko. Pripelica jeste za sokola. on ce za vjeru zrtvovuti say svoj imetak. mu soko na ramena sjeda. On je znak srcanosti i hrabrosti. Bosanski suo muslimani agrikultaran narod. I otac i majka vele sinu svomu: "Sokolicu moj. Siv." Junak je ne sarno hrabar kao soko.a. On se uzda u dragoga Boga. Malo ima naroda u svijetu. pa dogodilo se. Da su ipak neki prodali i da jo~ i danas prodaju svoja dobra i sele u Aziju~ uzrok je ponajvise spekulacija bezdusnih ljudi. Za Rizvana ovaka divojka. . jer zna.- 13- sa sokolovima love nekj. on ce ravnodusno podnijeti sve boli ovoga svijeta. Soko je muslimanu vrlo draga ptica. On je odan vjeri i tvrdo vjeruje. NaB musliman uziva u svojoj kucici. da je sve.

MusJiman mrzi i prezire onoga. Neki od mlagjih putnika porjecka se sa kondukterom i opsujc mu Boga. govori malo. Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar. koji ga huli. koji su se u inteligenciju ubrajali. koji psuje i ne moze da pojmi. sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna. U istim kolima sjedilo je vise ljudi. kako Bog gromom ne zgromi onoga. Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama.- 14- Bosanski je musliman vrlo ponosan. da je stvqren da zapovijcda. Prema tomu on se i vlada. da bi i najprostiji musliman opsovao Boga iIi sveca. a o3tali da ga slusaju. ali sam rijetko kad (i to tek u najnovije doba) euo. jer je uvjeren. a kad govori pazi. a megju njima i jedan musliman iz Balljaluke. pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran. . dn ne rekne. Ceir. a nas mu Jlmsliman mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa.

a da pri tome nista." Isto tako upitas Ii ga. odgovorice rou: "Tako mi je bilo po ceifu. I kao sfo Francuzi imaju svoj esprit. Ceif opet u sirem smislu jest -ono. Kada idu . -gIedaju uvijek preda se. da se je smirilo ne same t~jelo. Ako covjek nesta ucini. oznaeuje . Muslimani vise euvstvuju. To je tako zvani ceif. niti ne osjeCaju." Elem nesta sliena onoj talijanskoj: "Dolce far niente". Ceif je "kada se uzneses u neko bezbrizno carstvo. ozbiljni. ama bas nista ne misle. pa je Ii ti sto obeeao. sto osim nasih muslimana valjada ni jedan narod na svijetu ne poznaje. pa ga ko upit~. Ima Ii .dobru cigaretu dane prosjediti iIi eitava poslije podneva u hladu granate kruske.-15 nsta. nego i duh njegov. da se je covjek smirio. a ti ga psujes. kako ih vjetrovi po horizontu gonJaju. koje ne taru brige za egzistenciju. da gledaa nebo i da ga slavis. kako voda teee. makar mu to i tesko bilo. a da s nikim ni rijeci progovorili nijesu. Neki od njih mogu u tima mislima citave sate prosjediti na obali rij~ke i gledati. ptica i oblaeke. svi se tiho i ozbiljno razgovaraju. Ali kolike Ii razlike izmegju ceifa i esprita?! I dok se pod espritom razumijeva nesto spretna. ni da kavu pijes iIi grizes cigar duhana. nego Ii nmuju i za to su. ne znajuci za cas ni da dises. To je sramota!" Zaista velika sramota. za sto nesto nije ueinio. Laz mrzi nada Bve. pa kako su se mirno sa~tali. neopredijeljenu misao. A tek moral? Bosauski je musliman vrlo karakteran. da su konzervativci i da kao takovi mrze sve novot~rije. Bas radi toga su se toIlko opirali svojim suIta~ima i bas radi toga su skoro sve reforme turskoe:a carstva u Bosni i Hercegovini na najveci otpor nailazile.em. ne zastaju i ne ogledavaju see Oni su i u -kahvi i na sijelima vrIo mirni i gdje se _ sastaju. sIjive' iIi jabuke posmatrati let. zamisljeni i kao zadubljeni u neku daleku.pa rriirna Rosna. nema buke ni vike. naravno je. tako imaju nasi muslimani svoj ceif.put. jer je to eovjeka nedostojno. poletnoga. onako se mirno i rastaju. osobito stariji i imucniji. odrzace obeeanje. da sto ukrade. reci ce ti: "Nije mi bilo po ceifu" . sto bismo mi rekli: "hoce mi se" iIi "drago mi je".Dam ceif. za sto je to ueinio. Isto tako mogu oni uz lulu duhana iIi . Ceif je nesto posebnoga. a i siromasak ce se rijetko zaboraviti. a rijee fiU je sveta. Jer' BU cVrsti u k~rakteru.

16 inteligentnijega muslimana. Pa kako je u nas temeljna brojna jedinica kruna. a duzine arsinima.. Na oku ide ravno cetiri stotine dukata." Dva helera imaju pet. ' sto se oni svi jos ni danas ne sluie metrickoni mjerom. dok nije krunska vrijednost uvedena.i obieaje. sijeno i drugo kojesta na pare. po tovara iIi strana. starim nazivima.zolote i vizline.Ugarskoj monarhiji uveden. a psenice cetrdeset para. za tim na cvancike iIi plete. sultana M~hmuda II. a tako zvane dvosekserke iIi dvogroske. Arsin ima '75 centimetara. stoparicama. . dug je dakle kao srednji ljudski korak. talirc. a u Hercegovini dvadcset helera. kO?lu . a talir ima cetiri krune. a neke su jos i do danas. Oni. i koji je tako skupo platio svoju Ijubav za .vee kako kada. Oni prodaju JOB i danas zito. na celu bosanskih nezadovoljnib digao protiv svoga padisa~a. Cetiri helera zovu se jednim imenem marijas. Bosanski muslimani i muslimanke vrse svoje vjerske dUZIlOSti najvecom tacnosti. a godine 1878. I za novae sluzili su se oni Bve do najnovijega vremena. a cetiri u Hercegovini. nije poznato ime i djela glasovitoga pobornika za bosan~ku slobodu. ponosnoga plemica i junaka "Zmaja od Bosne". a u Hercegovini trideset beIera.pedeset. Oka kukuruza na primjer.. Gros vrijedi u Bosni sesnaest. Oka ima jedan kilogram i 28 dekagrama iIi tacnije 1283 grama. jer su imale stotinu para. docim jaje vrijedi deset do dvadeset para .' osobito megju se.kapetana Gradaceviea. marij~se. vrijedi trideset i dvije. u Austro. para u Bosni. Stare cetvorke zvali su dvajesticama iIi patakunima. tako je u njih gros. pare i akce. za -toliko i toliko stotina iIi hiljada grosa. ViZlin vrijedi u Bosni dvadeset i cetiri. Veli se: "kupio je iIi prodao je ovo iIi ono. Oni jos i danas racunaju na grose. Husein . sto ih je od svojih pregji naslijedio! Konzervativnoj cudi nasih muslimana ima se pripisati ito. mjere jos i danas tekucine i tezine okama. Cvancika ima sesdeset i sest iIi sesdeset i osam helera. zadrzali. da oruzanom rukom obrani stari red. pak je prema tomu svaki dukat tezak _po jedan dram. koji se je godinc 1832. sa okupacijom u Bosnu i Herccgovinu unesen. jaja. Nas musliman ide pet puta na dan u svoju bo- . a sva~a litra ima po stotinu drama. a i krseanina u o-yim zemljama. Oka se dijeli na cetiri litre. a. Stotina oka zove se· tovar. premda je dekadicki sistem jos godine 1873.

a onda ee na pocinak. zabranje. eim je zora zarudjela. okrene se prema Meki i zaboraviv na sve svjetovne stvari. sabah. iIi eilim. kada idu da cuju 5. Ako je na putu iIi ne moze da klanja u dzamiji. makar ga I1eznalice i objesni stvorov'i radi toga i ismjehivali... seeri i sitnija djeca u kueama. a oIlda stane pred mihrab: oltar. Do njega stane -drugi: pa tre(-i i cetvrti... klanja 011 gdje ga stiglle doba za klanjanje. propovijcd. dotaknuo :fie je palcimn resiea nil usima u znak..llla: osim u neke dane.' no polazenje dzamija. ne obazire se ni na lijevo. da je otsele gluh i slijep Zll svo svjetake stvari. Dok muskarci mole u dzamijama: klanjaju njihove zene. vaz. U po dana klanja on podne. klanja jaciju. jer je zena. Kad sunce zagje.. a na po se za ramazana. klanja akSam. vee se moli dragomu Allahu.adu. dok ne ispune prvi red pred mihra2 . On to cini i u tugjoj zemlji. eim je koji musliman ll~llmljn u kasabl iii yarost u dzamiju uniSao. u dva sata poslije zapada aunea. On prostre svoju serM. dZamiju. ni na desno. zove ga pijev mujezina na jutarnju molitvu. da se ondje pomoli i pokloni Bogu svomu. koji uvijek uza se nosi.- 17- gomolju. Dva sata prije zapada sunea ide opet u dZamiju i klanja ikindiju.

zapocne razgovor.' vilu. u uHun 110t. kojC pred vjcrnicima klanja. koliko je vee vjernika u dzamiji. svi se sagnu. da sc Bogu pomole.- 18 -- bom. Bogatiji i odlicniji muslimani. Dzamijski hodza. Za tim . onda kleknu i kleceei dotaknu se celom cilima. stariji jemenije iIi postole. u jlcinrliju osam. stanc sada pred vjernike i dova. izlaze vjernici iz dZamijc isto tako mirno kao sto BU i unisli. 'itayu to vrij.dakle. U dzamiji vlada sveti mir i najveca tisina. : t puta. pa treei i cetvrti. te sustanja haljina. mestvama. pojedinih' Dtamija \I se!lI uzdaha i puckanja Ijudskih zglobova llista cuti ne mozes. Iza njih poreda se drugi red. niti se ogledava.eme tnku je u {hnmiji tiho i mirno. ostavljaju gornje 1111(' • -: i . Na rijec hodze iIi koga drugoga. da jedan drugome kod klanjanja ne smeta. nose dvostrukc cipele. koru. a na po se age i begovi. a u jaciju tri- .. Jedan je red od drugoga tako udaljen. Kada ce . da sim pij va hoc1zina ko~ mihraba i mujczillova na mah. Prije i za vrijeme molitve niko ne govori. imam iIi muftija. molitva. zapocne. niko se ne smijc. koji su prostrti na podu dzamije. u pllUI1l' d'set. Kada se molitva svrsila. Tek kada su se od dzamije poncsto uda~ ljili i rahmet "prid" dusu mrtvima proucili. U dzamiju ide musliman iii bosonog iIi u earapama iIi u mekailim cipelama.ustanu i opet se sagnu i to u sabah cetiri. a mlagji kalose..

vidi se SadrV'an iii vodovod za uzimanje avdesta. dok nijesu svoje moIitve svrsili. to jest on si prema propisima svoje vjere pere obraz. Pred d~mijom DvoriSte i ulnz u Begovu dZamiju u Sarajevu. oni se ne ce okretati iIi mu sto reci. pri ruci vode. koja ljeti ne presuse. Ako musIiman nema. -Radi toga. a ako je ne moze lIaci. su i dzamije sagradjene ponajvise pokraj vreIa. U moIitvi su tako sabrani.- 19- cipele pred vratima. iIi • . da imaju uvijek dovoIjno vode za uzimanje abdesta. Prije nego ce se nas musliman Bo~u pomoliti. usta. vrat. a u mekanima ulaze u dzamiju. mora je potraziti. da cist dogje pred svoga Boga. vodovodima. dovode vodu sedrvanima. rijeka i potoka. dotakne se rukom zemlje. uzima on abdest iIi avdest. Doge i ruke. da ih niSta rastresti ne moze. iIi ako nema vreIa. pa dok oni klanjaju da dogje u dzamiju i koji inovjerae u eipelama. cesto iz velike daIjine iz vrela. sto je strogo za· branjeno.

koje su propisane. pred narodom klanja. kor. tu istOlll uvigjas svoju nistetnost pred Velicallstvom Bozijim. stane pred mihrab i klanja podne kao i u ostale dane. uei hodzakod mimbera svakoga petka u podne hudbu i klanja dzumaj.to je mihrab. {)sim petka uee hudbu i klanjaju' ~znmaj sarno prvi dan velikoga i prvi dan kurbanskog bajrama. za :sultana. a inaee nema u njima" oi slika. j. gdje hodza. kao da se pere i pri tom moli molitve. muftija iIi ko dr~gi. ~imbera nema svaka dzamija n~go sarno -one.. Na suprotnoj strani mihraba je mabfil. U dzamijama. a vrijedi u nuzdi kao i mokri abdest. gdje hodza drzi narodu vaz. koje nemaju berata za hudbu i dzumaj. Sve dzamije pokazuju pravcem na istok.. u one dZamije. dozvolu. dosta visok izdubak . naime sabah. koji je prema Meki okrenut ima uzak. Osim hudbe i dzumaja mogu i u manjim dzamijama ueiti t. od sultana. neke su od kamena. Na mene ne . molitve.aka je u pustinji. a neke i .od drveta. . augusta i za lla8ega uzvisenoga vladara. uske i okrugle munare iIi minareti. kada uzima mokri abdest. To je tako zvani tejemmum. To jc . U glavnom zidu. tako su i bosanske dzamije po vecim gradovima sagragjene po uzaru velieanstvene Aja Sofije u Carigradu. Pa bas ta jednostavnost u dzamijama. U svim su dzamijama po zidovima lijepo ispisani stihovi iz kur'ana. koje imaju berat. a s desne strane mimber. gdje svakoga petka mole za halifu. na kome mujezin odgovara hodzi kod klanjanja. Na te munare uspinju se mujezini i pozivaju narod na molitvu. u kojima se uc~ hudba i klanja dzumaj. pobugjuje u dusi covjeejoj neki strah. imam. klanjati sve vaktove. S lijeve strane "mihraba je kjurs iIi curs. Kao u cijelom muslimanskom svijetu. a isto tako i na bajram. nema ni mimbera. koji pripadaju manjim dzematima idu u petak u podue. aksam i jaciju.- 20- . ·do iznad lakata. podne. trgovistima i manjim gradovima dzamije 8U IJlalene. Na dzamijama su visoke. a 18. pa eini rukama znak preko lica i ruku. ni drugih nakita. ikindiju. Kada je proucio hudbu i klanjao dzumaj.suvi. sve su ·okrenute prema Meki. pijeska. i onda onaj tihi Dlir za vrijeme molitve. sagjc s mimbera. Po selima. jer je petak prvi i onajodlieniji dan u sedmici. Dzamije 8U izvana i iznutra vrlo jednostavlle. propovjed~onica.evo say unutrasnji uamjestaj i ukras dzamija. vrhovnu duhovnu glavu svih muslimana. Osim dove. nego vjernici. propovijed.

m sebi odgovara i doI~zi do zakljucka. sto je ta grana tekstilne industrijc jos i danas vrlo razvijena U onim zemljama.da je tti grana tekstilne industrije presla od Osmanlija. da je tkanje cilim~ pd svoj priliei preslo sa istoka. veli isti pisac. Malo po malo razvila se je industrija cHima u cijeloj zemJji. Uvidiv bosanska vlada. A z~ sto? Za to. smijemo i okrecemo.ci Bozijoj. ima mnogo sposobnosti i dara za industriju ciIima i da oi se tom granom tckstilne industrije moglo stvoriti novo vrelo narodne privredc. "Slldimo i po tom". industrija je cHima vrlo lleznatna. . koji se 11. a od polovice hasurama. u ku. pa i siromasnih muslimana naci lijepih i velikih 6ilima i bas ti eilimi ugodno se dojimlju stranea. pa bi ~ovjek. da joj je sijelo ' u Bosni~ a ne 11a istoku. Ali ne sarno <1a BU dzamije cilimima prostrte. da nas narod u ovim zemljama.e. mi. nego ces i u privatnim kuCama nasih. pa i u Bosni.. Cijela je dzamija prostrta cilimima i serdzadama.put u Bosnu?" On sa. kao kucni obrt.kojima BU zapovijedali Osmanlije: U onim zemljama. tku se po uzoru istih istocnih tkanina. salimo. "Zanimljivo je pitanje". vidi se i po tom. kada klanja. jer ces na istoku naci u svakoj kuci. tako rado razgovaramo.21 Inoze nista tako djelovati. Da je industrija cilima sa istoka presla u Bosnn. u· kojima nijesu Osmanlije vladali. U toj radionici ro. a siroIDdne obicno do poloviee cilimima. iIi je ona usIa putem tugje kulture. jer svaki musliman iIi muslimanka. "da su cilimi presli sa islamom u Bosnu. Inanskll kueu iIi bogomolju.. . koji prvi put ulazi u musli.nego JOB vise u inozemstvu. mislio. crkvi. a njezini proizvodi ne sarno da BU stekli lijep glas u zemlji.kanja cilima u Bosnu? Je Ii se ona razvila iz primitivnih pocetaka tekRtilne vjestin. otvorila je zemaljsku radionieu cilima u Sarajevu. sa islamom u Bosnu. valja da prostre pustekiju iIi sel"dZadu i da se na njoj Bog-u moli.di dnevno do dvije stotine vjestih radilica. sirotinja za nje ni nc. . koje i u Bosni nalazimo. koju nalazimo \1 ~vih Slavena. pa i u skranje fukare cilime. I{oja si je prokrcila . kao taj mir za vrijeme molitve. docim na zapadu imaju eilime Hamo bogatasi. koji ne bi znao. veli neki pisac "odakle jedosla umjetnost t. Cilimi sto se i danas tku u IJosni.zna. Tu tek opazam koliko srno lui krscani u poboznosti za nluslitnallima zao~tuli. ni8tn me ne moze tako na pobosnost po~ ticati.

22 .

dobrocinitelja.Kad to cuje majstor basa Rade." Svi neimari nikom ponikose i niko ga. Ferhadiju sagradio je bosanski pasa Fcrhad '. koji su t~j ukopani.pasa. Beeu i Bruselju. Narodna priea lijepo popunjuje pjesmu pa veli: Kada je dzamija bila gotova. Pavao" pane u Pavlovcu. dok je priea nikla u bistroj glavi nasega muslimana. ima ne sarno priea.. .da bi. izvoze i u inozem. Ivan ~ Ivanjskoj. U tim turbetima mol~ softa j hodze svakoga petka za one. Mati njegova. Kad hi treeega dana u zoru. su ta mjesta po njima dobila svoja 'imena. lato taka. sahat kula. sleti Rade sa niunare. svi · cerna poginuti. zatvori Radu i njegove neimare na munaru i rece im. Radu.- 23- .: a osobito "na izlozbama u Budimpesti. FraDcusku i Englezku. da Ii bi mu mogao jos ljepsu dzamiju llamjestiti. mausoleji. . Simun 'U Simieu.' leti preko V rbasa i doleti do sela Rebrovca. " .i pogibe sam ·Auersperg. . Kako nas narod ima vrlo bujnu fantaziju. To su grobnice. a njegov sin Engelsberg dopade ropstv~".'i. Kad to cuje Ferhad pasa~ vrlo se razljuti. potukao austrijsku ·vojsku pod vodstvom generala Auersperga. pitao je Ferhad paBa neimara. Tu pane. Rade mu odgovori. nego i pjesma. U veeim mjc"stima i~a kraj: glavne" dzamije .To je visQk. gdje su svojom · lijepom izradom i ~olidnorn gragjom na glasu. a na njemu sat. plati veliku otkupninu i s tOln otkupninom sagradi ·Ferhad pasa dzamiju. . . Iz te nevolje ipasi ih sam Rade. ne znade svjetovati. 0 sagragjenju Ferhadije u Banjaluci · na primjer. stvorio je price 0 postanku skoro svih sela i gradova. kada hi mu bolje platio. :Narodna pjesma ·osniva se vise Da istini. pre. a na po se u Njernacku.stvo. da ce ih za tri dana pogubitL . da spasi sina. koji obieno a la turca pokazuje dobe dana i Doci. na istoriji. koja se po njemu prozva Ferhadija. iza kako je' kod Budackoga godine 1592. majstor 'basu. rece svojim drugovima: "Sto cerna sada braco? Ako se ne spasimo. slomi si rebro i odatle selu hne Rebrovac. ima on price i 0 postanku veeih i ljepsih dzamija. a Dragoje u Dragom blatu i tako. onih liair-sahibija. koji su dzamije sagradili. Na munari naime ostalo je JOB ne~o lipove gragje i on nacini od nje krila sebi °i svojim drugovima. eetv'ero~ uglat toranj. Cilime izra· djene u bosansko-hercegovackoj radionici cilima. a na po se u Sarajevu. B~njaluci i Mo'starn su zidana turbeta. U toj bit~. Kraj vecih dza:mija.

~.._~T.~ . je stvorio eovjeka od zemlje i odahnno mu flf~mrlu duiu. On rece: "Kako Ce Be t-u J~j.ji j~ jl:darl i jedifJm-eo. koji "rima JjudAke duAe~ kad oovjek UDlre. Osiro Ijudi sn-orio je Bog m"/~(.{Jvjek ima dva meleCa. Onaj Da desnom rdDlenu piSe ojegova d/. jer je Tjn'a i (:. Zenu je stvorio od mtdeva rebra i za to mora lena biti p'ndutna i podlozna svome moin.. .eb~ glavar frun(2 i mj~~~. Hatidzu su meleci ~uvali. dB mu time oda Rvoje najvece po~tovanje. Prvi Jjudi zvali .g:a dijela .Jiman Tjf'raje D jedD'~? Bop.. (Jo je smo sve svete knjige ~ neba na zemlju i da'.tZije zadranjeno slikati ~Iike i pnviri kip)Te od data. k!. jedan mn sjedi os de:.rim'. mek-l~ angje~ a oajveei so megju njima Di. Drugi je melee llika~ koji BoZijom voljom dajf~ kj~.... samo to De htjede u~initi poglavica meleea. Kada je Bog stvorif' prve ljnde. Pa je baca niz visoku kolu.. JDiIt~nlaD i mi:. zapovjedio je melecima.i~ apIivaIa fJ8 mi~Jjenje. cia vidi je Ii kriva iii nije: Uze Tidio za bijelu rnku.Ja J... Iblis.. oi rukeo. jedlno k&da spornene ime najve6ep. kako je otac nevino optuZenu seer tri puta niz ku!u bae~o.. jf' .nom! a drug) na ]jjevom rameoo.brs 1 a onaj na lijevom. Svi 8U meleci Boga posluSali i ljudima se poklonili.. da im se poklone i da ih priznaju za sebi ravna Bolija Htvorenja. lIum. ~od ce *) Kada n8~ musUman SpOJDene iDle hilo kOia pejgambena..-ji Pl\~uje­ 4Ij"ja Ijudi~ t~ ib J~Dje iIi kazoi.na njima. Botijelljublmca 1 poslanlku Muhamed pejgambera.rim zemljama_ lIa. Ne slomila ni noge.ij~).. biiy TeIik. lIeleei ~nvaju oovjeka i braille ga od 8Vakoga zla.. uvijek nadodatl: Alejhl selam. Treei je Izra~ koji daje vjetrove" a i'etTrti Azrai).~u je maslimal.. Ali DC sarno da DaS musliman vjeruje u dobre. re~i ce: Alejhi selatu veselam. ih pejgamberima..:..Jvl". &. M'~"ra. drvf~a iii kamen~ da Be narod ~eoYa od id(alopok].. 8vaki (~. Xa.~~a oarr~ D (.ili m~i:ma:.p~•. IJe Adem pejg-amber alejhi selam·J Adam i hazrf~j Ilavv8.O najg. Narodna haremska pjesma pripovijecLl. Ali 8vaki put doeekali su je njezini meleci IUl svoje ruke i II iHta joj 8C nijc dogodilo... BtJl...)ostYil. njegova zIa djela. ncgo i u zle duhovc iIi iej tane. k. :?-l- i '-' Tjeri ha.-g: je stYoriQ n~: i zemlj~ ~J'f~f~~ mjf~ i zvijezde i iR"'e~ ~""i..d. Eva.

koliko sarno moze. komu je Bog po melecu Dzebrailu poslao knjigu zakona. Vjeru dao je Bog Ijudima po svojim pejgambcrima. Poslije njega ne ce biti pejgambera do kijameta. a najveci su Adem pejgamber "a. Nije t~ bio rat. evan-" gjelje. strasnoga suda. s. i u rajn tlzivati sve slasti. ko pogine u boju za svetinje svoje. kornu je melee Dzebrail snio deset zapovijedi Bozijih iIi suhufa: Drugi je Ibrahim pejgarnbcr a. do okupacije.- 25- svjetlo pokloniti zemlji!?" Radi toga proklec. Iza ovih dolaze Musa pejgamber R. uvjerice se. Osim toga obe<:aje vjera dzennet. s najvecim llvjerenjem odani svojoj -vjeri.. a ako nije. da jc u Bozijim rukama. djavoli. neprestani potujni vjerski rat i mrznja izmegju krscana i muslimans. da i krscani u Bosni i Hereegovini prigrle islam. s.. Ta su djeca sejtani.. da je tome bio islam kriv. ako mu je sugjeno poginuti. tevrat. Mojsija. da je islam netoletantan. kada ee i kako ce umrijeti. u svemu dakle stotinu suhufa. a najkasnje dosao je najveci pejgamber Muhamed alejhi selatu veselam.. Poslije lljega dosao je Davud pejgamber a. koje je Bog pravovjernima obecao.a i dodao mu mnogo djece. jer je uvjeren. David. Tako je dakle po Iblisu i njegovoj djeci Bve zlo d08Io na ovaj svijet. trideset. Ona ga uei ito. da rou jc vee unaprijeg sugjeno. gdje ce. da se odreknu vjere svojih otaca. dabio je knjigu indZil. jb Bog Ibli:. lsa pejgaJ!lber a. Iskreno. s. onomu. i dn ce. postenje i imanje. Svaki je musliman duzan da siri svoju vjeru lnegju inovjereima. da islam trazi od svojih prietasa ljubav i snosljivost naspram . koji dolaze na zemlju i }lagovaraju ljude Da zlo. kao sto BU ratovi na bojnom polju. Mi smo istina naueni da vjerujemo. Abraham. U svemu ilna sto dvadeset i eetiri hiljade pejgambera. s.. Mi ipak ne smijemo misliti. koji je takogjer primio deset suhufa. trajao je u ovim zemijama sve do najnovijega doba. da ce iznijeti glavu i iz kise nepri jateljskih taneta. nego su se einila nasilja i bezakonja s jedne i s druge strane. Muhamed je pravi posianik i ljubimac Boziji.Sit pejganlber R. s. pa jer ovi nijesu htjeli. i dobio knjigu zebur. s. koji je dabio knjigu kur'an. nastojali su nasi mualimani. i za to ide on vesela srea u boj i bori se zamjerlloln hrabrosti. nikada nijesi bio sjeguran za zivot. raj. . ali ko bolje prouei zakone te vjeroispovjesti. Isus Krist. on je donio pravu vjeru i zakon od Boga na ovaj svijet.

Sam Bog zapovjeda muslimanima po svom najvecem poslaniku Muhamed pejgamberu. islam u istinu tako tolerantan. nego mudroscu~ lijepim savjetima i blagom polemikom.26sljedbenika drugih vieroispovijesti. da im ···reorganizuju mejtefe. vijesti. De ognjem i ma~em.sebi tolerantan naspram drugih vjeroispo. Krseani su ~':opet. . Sve je to . . te cisto vjerske muslimanske ueevne zavode. .gIavnog lijecnika. ali ako je. vise mu'slimansko svecenstvo. da svijet zove u vjeru i na pravi put ne sHorn. zar bi to dozvoljavao?! . Osim toga sagradio je on u SVOID glavno:r:n gradu . koji:je '''bio ne sarno valjan vladar. vise jevrejskih hramova i krseallskih (orkvi. .ne sarno da je u turskom carstvu. '1 zbilja. Sto vi~f+r inla dosta slucajcva. da u njima poducavaju u. da su lnuslimani uzinlali krscane. eim je sjeo na prestolje Ebu Dzafer Mansuri. koji Sil i u drzavi i na dvoru zauzimali vrlo vazan polozaj. Najslavniji bagdadski kalif Harum Erresid imao je krscanina za svoga . Da je dakle isla~ netolerantan. . uki°nuo je te zna~ove. koji Stl u svome prevelikom . a nijesu se Ztl to morali odrec.rcvllovanju za Syoju vjeru iIi zhog licne koristi silu upotrebljavali . i bas radi te nauke. da se razlikuju od muslimana. nego i u Bosni bilo vise pasa. ne pitajuc. kako to neki ~apadnjaci uce.i syoje istovjernike na rnrznju protiv krsCalla poticali. ali tome nije bio kr~v islam. Bagdadski kalif Mutevekil Aallah Abbasovic ~~aveo je bio u svojoj drzavi za nemuslimane posebne znakove u odijeiu.: odakle tolika progonstva krseana '\e u ovim . nego i vrIo dobar muslimanski teolog. knjige .i svoja.'Ali pogjimo dalje. nego i istorija.zemljama prije Qkupac(je?! Istina.-. te im davali. Ovaj postupak bio je protiv: ~~rijatskih . nego su bili krivi pojedinci. Da je "islam sam po . ustanova i za to ga je odbacila i osudila ne sarno ulema. uee nas ne sarno mnogi kitabi. muslimallima vracali silo za ognjilo i tako se je danomice sirio jaz i rnrznja izmegju jednih i drugih. Serijat zapovjeda muslimanima. da Ii je 'doticni musliman iIi ne. socijalnim n~ukama. kako znamo. nego i inteligentniji muslimani svjetovnjaci. i toga je biIo.lijepo. vezira i drugih vecih cinovnika krscanske i jevrejske vjeroispovijesti. a sudio je po serijatu svima jednako. reci ce moguce kogod. yjere.vjerskog rtldrzaja. da budu prema" svakom covjeku bez razlike snosljivi i uetivi.

.Unutraanjost Begove cltamlje.

a on iz Livna u Prolog. sIuzio saln kao upravitelj u narodnoj osnovnoj . upustismo se snjinl U ·razgo~or.vee pokojni starina.sultana. dok su opet kod . pravi je ono c.sve imaju za glavni prineip one uzvisene rijeci nasega Sp~sitelja: "Ljubite se megju sobom!" i "Sto ne hi rado. ti jcdini cuvari katolieizma u ovim zemljama. fra Angjeo Zvizdovie od sultana !tlahmuda II. nije se U ovim zernljama sve do najnovijeg vremena nlogao uvesti potpun red i mil".ovik.to 6urie zlatnu misu. Taj slobodni list r. a· tek oko? <?ko je sarno govorilo~ kakav je to bio jUllak u mladosti svojoj. da co priko vode. pa premda je bura pirila.- 27- Takovih pojava nalazimo megjutim i megju salnim krscanima.fa obrane sehe i svoje stado od pojedinih napadaja.: danas . Kad rou rekoslllo. slobodni list.. Te godine sluzio je casni i daleko poznati. Vee prve godine iza pada bosanskoga kraljevstva 1463. Pratar zajasi s konjem u riku. krsan. te ~u rijetko silu silom uzvracali. te da su sk. . izvadim ja kuburu iza pasa . Poslijo podne isao sam s jednim prijateljcIll kuei Putem sretnemo nek~ga uglednoga agu. ne cini ni ti drugima! " Ka~olike suX~~si muslimani rijetko kada prog9ni1i.a sad ovdjn i4ad ondje. a kad je hio na srid rike. fra A~. Oni su znali lijepilll rijeeima . gdje smo bili. bas prava hcrcegovae.da tebi drugi cine. reci ~e nam nasmijav se: "Pozn~ ja njega. nego su se. i sami hvatali kubure i i handzara. a to za to. te je hilo omanjih e. Ali ne sarno da su nasi franjevei hili posredniei iznlegju nlU-slimana i katolika. . a jos kao starae bio je ravan kao jela. Godinc 1890. pasa i vezira znali isposlovati mnoge povlastice i polaksiee za katolike. euprije onda nije jos bilo. jcr kraj svih nastojanja turskih oblasti i odlicnih aga i begova.ka korjenika. Brei ~u mu sezali do ramella. iz Prologa u Livno. : Za to su si opet najvise zasluga stekli nasi franjevci.oro sve sporov:e znali lijepim nucinom izravnati.uva se jos i dallas u arhivu fojnickoga ~amostana. Isao ja za turske vlade. Bio je to covjek golem. tc 2lnamo daje jedna vjerska sljedba upravo bijesno zatirala drugu premdn . ako je trebalo.skoli u LivIlU.svoje vjernike odvraeati od nasilja i krvolostva. po kome katoliei smiju ispovijedati svoju ~jeru. Dogjosmo do Sturbe. -j~molio je gvardijan fojnicki. j~su oni bili mirni.arkanja i OSObllih zadjevic.

hiljadu godina niz brdo i hiljadu godina u ravnici. ne smiju oni ipak ni za koga. uci. doci ce poslije smrti u dzennet. Dzennet je ogromna prekrasna basea puna svakojaka voca. da ni jedan ne ce do vijcka ostati u dzehennemu. Prata~ ode prema Prologu.2B -pa poviknenl: ~Sjasi pope!". dok ne okaje svoje grijehe. a ja llatiram kOllja ua vodu. Sto je ko pravedniji na ovoj zemlji. a ja: "Uzjasi pope!" Tako ga pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. smilovatj.. Bio nakle neko i najveci grjesnik. a koji su sagrijesili. ne panu u dzehennem. da ce Bog 11a drugome svijetu dobre nagraditi. dok napokon. Beli. nego je i blag i milosrdan. da je u dzehennemu. koji se je prije smrti za svoja zla djela pokajao. z~mu. a zle kazniti. ako si Iazi iIi klevetom svomu bliznjemu naskodio. a onda ode. kragja. jer ce uskrsnuti s tijelom i duBom. Vrlo je utjesljivo po muslimane sto ih vjera. Ko se iz tih rijeka vode napije. a on naperio kuburu u me. doci ce u d~ehellnem. a na po se veliku vrucinu. ama mi je zao JOB i danas.ise manjih rijeka. raj. a preko njega te~e jedna velika i v. On sjasi.. Premda nasi muslimani dobro znadu. te ce svakom onom muslimanu i muslimanki. doci ce u visi kat dzenneta. psovanje i klevetanje. ne smije se reci. Pravednici preci ce tu cupriju vrlo la-ko i za Cas. Cuprija je tanja od dlakc. ou ce se spasiti kada pretrpi zasluzenu kaznu. cujem. pakao. da nije prije smrti tobe dOBRo. Kad covjek umre. Najveci je grijeh laz. mora preci preko sirat-cuprije. di pratar vice: "Sjasi Turcine!" Okrenem se ja. grijehe mu oprostiti i u dzennet ga primiti. glad i zegj. koji je tobe dOBao. Kuee Btl u dzennetu od suhoga zIata i srebra. to ce mu se ispuniti. reci. a grjesnici tesko. Pravednici uzivaee u raju dusevno i tjelesno. Dzennet se dijeli u sedam katova. Ali ni za onoga." Muslimani. U dze· hennemu trpe oni svakojake muke. jer Bog ne sarno da je pravedan. pa sto god si covjek zazeIi. Tako je i on mene pet puta sjahivo i pet puta uzjahivo. nego sarno dotle. di se kuckin sine ni ne ogleda za mnom. Kad sanl bio u srid vode. a osobito.. sto me je sjahivo i uzjahivo. taj ne ce nikada ozedniti.. a ostrija od Aablje. nije Dli zao. Ta je cuprija duga hiljadu godinc IjudRkoga hoda uz brdo. koji zive po propisima svoje vjere. da je 81m . prije iIi kasnje. za koga bi se po njegovim zlim djelima moglo misliti.

pa posto ramazan pada svake godille deset dana prije. oni su ipak tvoji robovi. 3 -. ni piti. kurban-bajram i mevlud. Osim toga ne smiju oni jesti i neka jela kao krmetinu. dobitka. 8udiCe milosrdni Bog!" a Isa pejgamber a. Ako inl ooprostis. Kur'an je mnslimansko sveto pismo. ljeti. a traje uvijek trideset dana. da novae ua kamate pozajmljuje. Kako naAi muslimani imaju mjesecnu godinu sa 360 dana. Ko hotice prokrsi sarno jedan put post. spuzeve i t. a najveci su ramazallbajram. pa do kasne veceri. d.~ (. od izlaska sunca. musli'mana najveci simbol i pejgamber ljubavi. 11 ~lijede. Bve vjerske nauke muslimanske vjeroispovijesti sadrzane su u kur'an. Isto tako zabranjuje mn piti alkoholno i svako pice. koje je Bog po melecu Dzebrailu predao M. s. a siromasniji kravljim i ovcijim lojem. koja rou nijesu inace zakonom zabranjena. Bve ostale knjige vjerskoga sadrwja zovu se kitabi. veli i za velike grjesnike: "Boze. veli: "ani. Post se smije prekrsiti sarno u teskoj bol~sti. te moze u svako doba jesti sva jela i piti sva pica. sva~i slijedeci ramazan pocinje deset dana prije.29 - dzehellnemU.. koje mn moze. a onima. naravno je. Prema tomu moze ramazam biti u -proljecu. koliko jc ubolesti zanemario.uhamed pejgamberu. neka ne posti. Ramazan je mjesec posta i lllolitve. ni pusiti.· Isto tako oprostcn' jc od posta i onaj. da ne smiju za svoju robn ~ise od deset proeellata eistoga cara. uzimati. ali ako Bog da'de. Ti si uvijek Bog milosrdni i blagi~" Vjera zabranjuje muslimanu. u koji je prije trideset i sest godina pao. pa bolestnik ozdravi. nogo i u isti dan. Za to odlicniji zacinjaju jela maslom. da ce za trideset i sest godina pasti ne sarno u isto doba godine. jer mn vi~e ne vrijedi. ne~~ sto je prosl~ godine bio. nego sto je prosli bio. Ramazan ne pada uvijek u isti dan i u isto doba godine. jer Ibrahim pcjgamb~r a. Musliman osim ramazana nema posta. cijeli ramazau ne smiju pravovjerni od rane zore. s. ako im Ti dosudis kaznu.u. mora poslije rsn13zana onoliko napostiti.. . niti sta jesti. Kroz. jeseni i zimi.a trgoveima. koji je i kod. koji krse i ne slusaju moiih zapovijedi. rna i u najmanjoj kolicini smesti i pomutiti pamet. O Muslimani imaju i nekoliko blagdana. koji me moji su. . a naredio ga je saril Muhamed pejgamber za pokoru ljudskih grijeha. to jest od mlagjaka do mlagjaka.

ako sarno moze. kur'ana. duzan je da podtipire sirotinju u svako doba. iIi ne daje onoIjko. OVOID zapovijedi nastojao je Muhamed pejgamber. Jedne lloci izgorje mn magaza. izobilja. ako hoee. veli mu. da ne ce biti s gorega. da se mora omrsiti. poveeanje. nije mu post sahi. i magfireta. da im je naredio. jer se onome. onda ih pouci dalje. s kojim sam se dobro pazio i vrlo rado razgovarao.. sto ga je te godine prodao. poslao svoga ucenika Muaza ibni. ako ovdje navedem slueaj. a osim toga i onaj. a cetrdesetom ajetu. da nagj. blagoslova. molite se. . a moze dati. koji daje zeeat grijesi oprastaju. Svaki muslirnan. U drugoj suri. a poslije ovoga zivota. da muslimani i muslimanke daju zeeat. a osim toga pobrinuo 8e ie za egsisteneiju IJudi nespo~obnih za rad. U ramazanu duzan je on. Sam Bog zapovijeda. B. koju mora svaki imucniji musliman i muslimanka savjesno ispunjavati. Bio' je to neki Salih efr. s. sto ga je te godine zasIuzio i cctrdesctu oku zita. Ko daje zeeat kako to Bog zapovijeda. da megju sirotinju podijel." Prema ovorne vidimo.: "Pozovi ih u vjeru da priznaju. Ako poslusaju. Dzebela u Jemen. imace vee na ovoj zemlji) bericeta. poglavlju. Zecat je arapska rijec. da je davanje zecata iza IIJolitve prva i najglavnija zapovijed Bozija. da daju zeeat od imanja. ducan. primice zasluzenu plaeu na drugome svijetu. samohranih zena i uboge sirocadi. koliko hi mogao dati. a osobito za ramazana. Ja sam ga ZaIio.- 30- koji mora po svijetu putovati. -Ko ne daje zecata. v. redku. a poslije ovoga zivota. i malo se je sto spasiti dal~. i dajite zecat!" Kada je Muhanled pejgamber a. Mislim. Imao sam znanca j dobra prijatelja. da nauca vjeru. cetrdeseti gros od svega novea. To se zove zeeat. ne vrijedi kod Boga i toga co te godine sjegurno neko zlo snaci. koji je postec tako oslabio. to jest. Pristanu Ii na to~ onda ih pouci dalje. stoji napisano: nI{lanjajte namaz. sto sam' ga u Banjaluci dozivio. da mu bude dobro n& zemlji. Osim toga znaci i ciscenje. iIi koji je u ratu za svoju vjeru i domovil1u. koje se uzima od bogataSa i dijeli siromasima. da je jedan Bog i da sam ja ~ziji poslanik. da umanji razliku izmegju odvise bogatih i odvise siromasnih ljudi. da je Bog pro}>isao na dan pet vakata.e rajsko naselje u dzennetu. a znaci rastenje.

klanjao iIi milostinju dijelio. pa ne mogu. Gim se opazi i najtanji srp mladoga mjeseca. koliko ga mora dati. istovarila je drva pred kucom na sokaku. Osobito me je ugodno iznenadio jedan slucaj u Bihacu. Ko moze da zaposti prije toga vremena. sto mu vjera zapovijeda. . da mole za pokojnike. krscanka sa sestero nejake ~jece. "Ramazanski 8U dalli mubarekj dani. iz ruke. U te dane treba da se pravi musliman iIi muslimanka uzvisi nad svakdanji i obicni BVOj zivot i da se . da rou otsele valja bolje procijenjivati svoj imetak. Vrijeme je bilo hladno. a De hi . da dade onoliko zceata. uze joj sjekiru . pa dok zivi. iii nc bi tacna svrsio sve. da nijesam dao dosta zecata. veea mu je zaduzbina iIi sevab u Boga. uzela sje~iru. da ga ovdje ne istaknem. gdje jedino cistoca u vlastitoj dusi i u 8vim posiovinla vladati mora.smijeseci se rekne: "Ko zna cerou je to dobro? Mognce.\ zan. jer ko bi postio. ali i velikoga veselja. iscijepa drva.dovine do one sfere. treba da se insan*) osobito pObOZDO Bogu moli. Neka udova. knpila je pred Bozic tovar drva. da slusa vazove iIi propovijedi. duzni BU muslimani da cine i druga djela milosrgja: da obilaze bolesnike. blagdani. sebi drva ne sijece.doknadio je on brzo. ali je stekao cvr8to uvjerenje. i da sto savjesnije vrsi 8voje vjerske ' duznosti." Svojom marljivoseu n9. da. nastao je rama. da dijeli sadakku. Post spada megju ~lavne zapovijedi iIi farsove muslimanske vjeroispovijesti i za to mora postiti svaki musliman i Dluslimanka i to muskarac pocam od petnaeste. koji ni . . kako se ona sirota muci. da iscijepa drya i da ugrijc sebe i ono nejako djece. te da tjese i potpomazu udove i sirote.- 31- ali mi on. je dobro djelo ucinio i da ce ga dragi Allah za to nagraditi. sto je poZarom izgubio. Za vrijeme posta. a zenskinja od devete iIi desete godine. pa knd vidje. a oko nje nrjaka sirocad drhce i od zime zubima cvokoce. ne bi mn post . ubaci u kueu i ode ne cekajuc. pa je bolje da trpim ovdje. Ramazanski dani treba da su dani dobror *) losan je svaki covjek bez razlike dobe j -spola. da mu se sirota zahvali jer je bio uvjeren. Osim zeCata. da ga Bog i opet ne pokara. Slucajno je onuda prolazio neki odlucniji musliman. vtijedio. pa kako nije imala avl~je. a ona onako slabo odjevena. milostinju. nego na drugome svijetu. mjesec posta i moIitve.

sto znaci. okuise: :. u po deset gjunaha dolazi. moj svjedo~i glas. Allahu akber. da se pokaju za svoje grijehe i zle llavike i da sarno dobra djela cine. U kur'allu su ralnazanski dani oznaceni kao najljepsi i llajuzviseniji od svib dana u godini." Hadisi serifi su knjige vjerskoga sadrzaja.los slobodDije preveo: "Allah visnji Bog je. u svom "Mujezinu" per po~ticanl licentiam . pohitite Da veseljc. je jedan Bog i da osim njega drngoga nema. Svemoguci ce mu tobe ukabuliti i od grijeha ga bcz suhbe. skromno3ti i dove. On pjeva iIi kako muslimani ka~u. ko se pokaje za svoje grijehc. pa. sto u slobodnom prij~­ vodu znaci: "Bog je najveci! Bog je llajveci! Ja 8vjedocim i vjerujem. zagruvaju topovi. koji se ovogu mjeseca iskreno pokaje i odluci. bili oni.felah.- 32- cinstva u svakonl pogledu. Pohitite na molitvu. Ja svjedo~im.a u hadisi serifima. koje je Muhamed pejgamber a. po deset sevaba pise. dani potpomaganja svoga blizojega moralnim i materijalnim sredstvima. Onolnu grjesniku. Hajje alessclah. Bog je najveci. oprastanje grijeha i svih krivica.. kako veliki. Ko ove dane skruseno tobe ucini. drugoga Boga nema" iIi kako je to nd Preradovie. Bog zna. pa bio taj i neprijatelj doticnoga. oprostiti.). da je Muhamed Boziji poslaDik. a od. Eshedu enne-Muhammeder-resul-ullab.llahu ekber! Allahu ekber! E§hedu enle-illahe-il-lcllah. Te je mubarekj dane svernoguci Bog muslilnanima naznacio. s. Hadisi je serifima dokazano. koje je sam Bog naredio~ .". U ve~er kada Be je mlagjak pokazao. da ne ce vise grijesiti~ Bog ce sve grijehe..i du najvisi l~ug' ll . sjegurno. hajje allel. AIIabu ekber. v.mab iza njib oglasio se je cno i mujezin sa mUllaTC i javlja pravovjernim!.je najveci. da se za svako dobro djelo po deset grijeha opraAta. Boe. prve i najvazllije iza kur'ana. da je post nastao. koje je ko kome ucinio~ A sad~ da vidimo kako se slavi. "Da do njega Boga nenla vrhu llas~ "Glas vam moj svjedor. la ilahe-illel-Iah. da se uz ramazani serif za jedan sevab. svojim viernicima ostavio. Ramazalli je serif daklc ne sarno mjesec molitve. skrusenja i pokajanja. nego i mjcscc darelljivosti. dani pokajanja. jer su u kur'anu zapovijedi. 010litve. oprostiti. da. dobro djelo. z8.

Ovako okuise on ne sarno u obi~De dane. jedan je ull8kMBe gla'Yll 0 rame drugoga i pazljivo prate' 8vaki kret. podne. iIi limunadu. izvjesuje redom kandilje i za ~as 8va je munara u svjetlosti. idu jedni svojim kueama." U tako rasvjetljenoj dzamiji klanjaju muskarci akMm. "Hod'te D.da je pogled u taninoj noei na ovako ras~jet­ ljenu dZamiju vrlo ugodbn i da te mnogo sjee. On se najprije okrene na istok. drugi u earAiju na dueane svojim prijateljima. U ne~im kahvama sviraju muzikaAi uz gusle i tambure. Svi Aute. a oko njqa sa})rao Be je oveci broj znatileljnih sluAalaea. zidovi su u plamenu. do~im se zene kod kuee Bogu mole. mica i fild~na. ikindiju.a blagoslov.~-:.~ine naAih muslimana. a onda se okrece na deano na Bve ~etiri strane svijeta i kod svakoga okreta opetuje istu dovu. a narod brli u knell Boziju. te pri tome piju kafu. postavili kandilj do kandilja ~ioi ti se. da Be Bogu pomoli i da dZamiju daruje svijeeama. a u jednoj 8jeo je' eno Btarac. u kojima alavi slavna -djela i jana~ke . kafu.-F""¥--- r - 33- "Mubameda ima za proroka 8VOg. nego i u petak i na druge blagdane. sto lampiona. Kada su akSam klanjali. povukli su po zidovima lice. Dok on Da munari u~i. ali obicno ne na novae. a na po se domina. u ~ijem je d!ematu. tim veea ~8t onima.Jl na i'Arobno rasvjetljeoe halifske dvorove u "Tisue i jednoj Doei. "Allah visnji Bog je. 8vaku rijoo start'a pjevaCa. noc se je pretvorila u dan. Ato svijeea. Tn oni Bjede i razgovaraju. hanQvima. Ovako okuise mujezin na svih pet vakata. <Jim je dlamija ljepse rasvjetljena. nego za ~j. U skoro svima muslimanskim kucama. turAiju i limunadn. sto lampi i kandilja. Dotle au eno i dlamiju rasvijetlili. koje ee ju kroz cij~li mjesec rasvjetlji vati. jedin vrhu Das. akSam ~ jaciju. Za to nije ni ~udo. Da pak bude Ato veea svjetlost u dlamiji. 8 . puse duhao i igraju r~ne drustvene igre. ali najvise ih ide u kahve. Za to i gori u velikim i bogatiJn dZamijama u gradovima kroz eijele noei po viAe stotina. naime u sabah. dueanima. prema Meki i okuiAe. . molitvu. sijed kao ovca sa bugarijom u rucl i re~itira pjevajue ugodnim baritoll-~lasom muslimanske juna~ke pjesme. hodite nR spas. a neki se i kartaju. i kahv~ gore skoro Bve do zore svijece.

tu sviraju sarno tri iIi bolje. Vjeru tih umjetnosti izricno ne zabrtllljuje.. a ona dvojica sviraju unisono u sitne zurme. Glazba je. da je to glazba. dva covjekaj jedan udara u talaJ:llbas~ desnorn rukom stapieem po jednoj. da je -. ) I . 0 ne. znak. U d. a zivee u pjrsmi i veselju.- 34- Dok se ovi tako zabavljaju u kuhvarna. kao u svih muslimanu· uopee. Kad zllu(·i jaeija. zubavljaju se i dnlje sve do '(~VU sata po. 18to 8U tako slabi kipari i slikari. slHho nupredovala. a dobri ukueani darovaee ih za to na bajrarn lloveem i pcilkirirna. krenuli su vee 1 eiganski rnuzikasi od kuee do kuee. a kada su se Bogu pomolili.po se. tako i u nasih rnuslirnana na . da se BoglI pomoli. izlazi narod iz knh"i i ide u dzamiju. kao druge glazbe.Jijc pob nori. da narod uz slikarstvo i kiparstvo. ne hi u vjeri srnalaksao. a lijevorn tallkom sipcieom po drugoj slrani. ~ll1slimnnski narodlli !lifn'He u sci II. Nernojte rnisliti. ali ih i ne preporuea. bojeei sc. premda su oni od naravi vrlo rnuzikalni i premda su im narodne pjesme vrlo lijepe i rnelodiozne. sviralc.ra mta puknc top.

ko moze. da bude gotov. naime do bajrama. naueio. Za sat i po. A jutro? Kolike Ii razllke! Sve je tiho i mirno. a t:lmo negdje u daljini. svuda oko tebe Bum. nigdje ne vidis ziva stvora i kada ne hi znao gdje si. Za to. Bve radionice . pa si i one prikracuju vrijeme salom i razgovorom iIi pjevaju i igraju razne zeuska drnAtvene igre. ide u setnju iIi se kako drukeije zabavi. . da si u kakovoj izumrloj varosi. ne hi ni valjalo. mislis. pa premda je to dosta neugodna glazba. ustaju da ru~ju. a kada su klanj ali. sve kahve. a nekada i banje. idn sada svojim kucama. idu njiJ:1ove zene jedna drugoj. ljudi uBtaju sa svojih duseka i obavljaju svagdanje poslove. da bude sve cisto i spremno dok im mulevi kuci stignu.- 35- doba za rueanje. lako vee kada zora svice. ud~ri j drugi top. ako jc hafi'z*) po dvanaest listi na pamet. idu i opct u dzamiju. . Bve 8p:lVa slatkim snom. jedu i piju. a onda softe za °. kako ce zivjeti i sto ce raditi. dva prije podue. da je ovdje na 8vomc mjestu. U podne idu u dzarniju i klanjaju podne. tri i vise njih zajcdno sa fenjerima u rukama od knee do knee. Muslimanski dijelovi grada sveeaDo su rasvijetljelli. *) lIafi-z je hodZa. Dok se muskarci zabavljaju u kahvama iIi kod prijatelja ns sijelima i dueanima. kao murJ skarci. iz kahva dopire Bvirka i pjevanje. Najprije uei hodza. u ako nije. a i q\l'uki onaj musliman.. Oni. Cio kur'an Bastoji se od 360 listova. metle i kuhaee. Sada se ostavlja jelo piCe i puAenje i sve ide na po~inak. mislio bi. a koji kod kuee spavaju. vreva i razgovor. Oue se ne mogu tako dugo zabavljati. otvaraju se ducani. uee hodze j aofte kur'an. ako lele da Bogu ugode. eim bude pola noei. koji su u kahvanl& iIi na sijelima kod svojih prijatelja. slaho se enju zvuci ciganskoga bubnja i pistanje sitllih davulbasn. idu one po dvije. Tek na sabat. puse.sve je zatvoreno. dok se prvi top> oglasi. ~oji je kur'an na pamet 3* . svrAe cio kur'an. kad je lle bi bilo. u kojoj ih upucuje. do~iin siromasniji rade SVOjA poslove sve do ikindije. svi dUCalli. Osvrnimo se sada JOB jednoc na proslu noc. jer iln valja rueak Rpremati. U ikindiju . Poslije vaza. nekada prije. i ne hi euo lajanja pasa. one prate jedna drug a onda se hvatajn svoga zezla. u~i iz kur'ana. eini ti se. a posHje toga kazuje im ho& vaz iIi propovijed. Hodzc i Bofte nee 8vaki dan ramazana po dvanaest listova i tako iza trideset dana.

grle se i opct si' cestitaju. a onda ga spremaju do slijedecega bajrama. Tako to traje punih trideset dana. Kada 8U jeIi. Kurban bajram . Kod kuce veceraju.. nego se svak z~ri u earsiiu. Kao veliki bajram. mujeziui pozivaju Sa munara narod na jutarnju molitvu. Poslije akSama zadnjega dana ramazana.zapucaju topovi. u zavadi. za bajram. svako ide iz . a zove Be mUkabelfa. . I najsiromaAniji musliman na'stoji sada. a poslijfj toga jedu. Toga dana puste su kahve. jer ga mnogi nose sarno n& baj.To se odijelo zove bajrams~o odijelo. sabah.. ne idu vise muskarci na sijela niti u kahve. iii rnu koje zlo neinio.idu us. a kada. hilo u kojoj zemlji muslimanskoga svijeta. pukne opet top. ako ikako moze.dzamije kuei. jer ce 8utra prijatelji i z:oanci dolaziti da cestitaju. a nastao veliki iIi ramazanski bajram.gotova. da si za taj dan pribavi' novo odijelo. koji si ne moze nabaviti Dovoga odijeIa. Kada 8U musl. gleda cia mu' je harem staro okrpano. pijacu. da kupi sto ce trehati za sutraAnji blagdan. To ucenje ili citanje kur'ana traje jedan do dva sata. najveei muslimanski praznik. mora B6 sada snjim izmiriti. a post prestaje.- 36- njim. I Kada sunce zagje.daju mjesec..' idu jedni drugi$& ad kuee do kuee. dogju. dok ~e i opet mlagjak na nebu ne pokaze. zabavljaju sa kao i ju~e. cisto i u redu. i c'estitaju si megjusobno rije~~ma: "Baj-ram mubarekj olsun". Veliki iIi r~zanski ~ajram slavi . Kupuju ponajvise meso.. a ako ga je uvrijedio. . groblja. isto je tako velik bJagdan i mali bajram iIi kurban bajram. . "Zelim ti sretan bajram. Vee rano u zorn .. Ako je ko 8 kim. naran~e i drugo juzno voce.tarci obaviLi svoju jutarnju molity~. Mir i Iju~v mQ~a da.ram. a poslije vecere lijezu na P9cinak. lete brzojavke s kraja na kraj. da se Bogu pomoli. limunove. neka rnn oprosti. Gim ugle. Pravovjerni muslimani idu u _dzamtje. to jest iza sezdeset i dcvet dana posIijc velikog bajrama. da mogu antra zorom u dzamiju. se tri dana. koji dolazi iza dva mjeseca i devet dana. vlada u svemu muslimanskom svijetu. javljajuci radosnu vijest. da je post prestao. ~afu. kada oni. pa da bude kafa i limunada . dZamije se i dueaui rasvijetle. izlaze iz' dzamije. su 'aksam klanjali. daruju sirotinju. Siromasak." I~ toga . a narod se zuri u n'ovim 8ve(!anim haljinama.

o = .'0 ~ .

8to vise i za ono. iIi da ju psi i druge zivotinje lizu. nego i za. da se ne mora kiniti ni ona. kad je Ibrahim pejgamber. svoje zene i za . v. da moze. koga je zaklao. da na.po toj krvi gazi. naeiDe u zemlji male jame. da obilazi sveta mjesta? Zapovijeda IUU Bam pejgamber Muham~d a. s. ni njegove sluge. da ga zrtvuje umjesto sina. jos bi se i danas ljudi Bogu zrtvovali. da u nje krv curi. Abraham. za8titnik. kolje 8vaki odli~niji musliman pretila ovna iIi kurbana.. Zivio i svoju vjeru naneao. kao da ga kolje. kretali BU hadzije iz Bosne i Hercegovine pet. dakle i iz Bosne i Hercegovine u Meku i ondje koljn kurb~ne. a onda ga ko drugi u ime njegovo zakolje. Iz zahvalnosti dakle i u spomen toga dogogjaja. u M~ki . a sve ostalo meso podijeli siromasnim komsi-' jama i drugoj sirotinji. koji veli: "Ko ·posjeti moj grob. v. dok nije bilo dobrih puteva.. mora za 8voga zivota otici na Cabu*). naime . na Bozijn zapovijed htio da zrtvuje svoga sina Ismaila. do smrti opskrbiti sebe i svoju obitelj. ako BU htjeli. tome sam dUZan biti sefaa~ija. jer je grjehota.) Caba ja iii Kaaba arapska rije6. a neki i kasnje. Svaki musliman. da se . kao da me je posjetiu za moga zivota. Bogatasi kolju kurbane De sarno za sebe. to jest on mora hodoCastiti u Medinu i Meku i pohoditi Bveta mjesta gdje je njegov pejgamber a.. jer toga dana dolaze hadzija iz svih zemalja muslimanskoga svijeta. koji je stekao iIi naslijedio toliko imetka. Narod se i opet obuce u sveeane haljine i ide zorom u dzamiju. parobroda ni zeIjeznica. klanja dva reeata. koje je tek ozivjelo u utrobi materinoj. s. Kada BU klanjali sabah. premda neki odu prije." Hadzije iz Bosne i Hercegovine polaze na put obi~no cetvrtoga dana ramazanskog bajrama. vrijeme. A ko zapovijeda muslimanu. da kolju kurbane. To je ime glavne d!amije. sest i vise mjeseci prije bajrama 11a put. I da se Bog nije Rmilovao Ibrahim pejgamberu.37 - slavi se n spomen. uzme noz u ruke i prevuce ga ovnu ispod vrata. Ko ne moze da sam kolje. Kucni starjesina zadrzi za sebe i za svoju obitelj sarno fitraznji but i desni bubreg od svakoga kurbana. Prije nego ce kurbane klati. lsaka. U prijasnja vremena. Prvi dan kurban bajrama osobito je vazan za to. Ko me posjeti nakon moje smrti.8vako dijete. idu kucni starjesine svojim kuCama. pa da mn nije poslao ovna.

koje cijelog svog vijev. znance i prijatelje na rueak. Iza· toga pozove on svu svoju akrebu. sto je docekao dan. koja su doduse svim obskrbljena. Eto boreci se s takim mislima. jer }to zna. oporuku. anlin. koje je tako prepunjeno slasti svetih ideala. a drugi lale hadzije. hodze. hezi. a djeca im glasDo odgovaraju: "Amin. kada da krene ODom stazom i ODom mjestu. utjesio hi ih." : Iz kuee idu hadlije u dZamiju. sto i oni ne mogu U p08veeenu zemlju. pa neka se znade.oa_ sijetnamu. ali vjerom zadahnuta povorka. Put u Meku bice dakako jos mnogo laglji i kraci. daleki put. ako ondje umre. Prije nego ce hadzije krenuti 11a put. ali gube svog dragog hahn -. age i drugi odlicnjac. darovao znatnu svotu novacs. pa say sretan i ushieen uz h: '}iiDU dovu. njega nestane. jer mu Bog moze u onom kraju dU8U uzeti.prijatelja. izlaze hadzije iz dzamije i krecu na teski. rodbinu. za koju su se 8vojski zauzeli mnogi turski prvaci i za koju je sultan Ab'dul Hamid I. pogje on. Hodze nee pred djecom nekoja sura. zazareno lice. molitvu. hoce Ii ih ikada vise vidjeti i njihova milu rijee • . jer rijetke RU snage~ ~oje to mogu podnijeti. ktidija. ako je U ODom mjestu." Tulna je to. "Tezak je to dan i domacinu i putniku i njegovoj kucnoj celjadi. jedva ih sve pomiluje jcdnim suznim pogledom i jedva promuca: "Halalite djeco!" a u taj cas grkne u avliji mnozina grla: "Allahu ekber! Allahu ekber!" "Bog je najveci!" Kola zvrknu. Cas ga obuzme odusevljenje i cuvstvo. da se snjima prije odlaska jos jednom porazgovori i oprosti. Suze u o~ima i iskrenu tugu opaias na lieu njihovib rogjaka. ODa ne znaju nista drugo. poglavlja iz kur'ana. znanaca i . a da svoju djecicu od pusta ushieenja ni zagrliti ne moze. nacini skoro svaki . ali djeca su to.udari u pla~. a u kuci Bve -. a say narod klanja zajednieku dovu za sretno putovallje novim hadzijama. Damask.a Dosase u grudima. nego da im habo nekud daleko . Cas opet sjeti se svoje nevine djecice.mozda za uvijek! Ah kad hi im sarno mogao preliti i malo 8voga cuvstva. i Meka zeljeznicom.~ I - 38- na prvi dan kurban bajrama. stignu u }Ieku. Hadzije idu naprijed. a kraj Djib muftija.daleko odlazi. kad se spoji Sam. a najposlije djeca iz Bvih mejtefa. prosipa biserne suze' niz . Okrijepljeni i ojacnni zajednickonl dovom.i. iza njih ostali narod. jedni lale. sto ce komu iza njega ostati.mozda gotove sirote .

a cesto i do gralliee njihove domovine. Boze. Odavde idu obicno svi u Trst. A nasi hadzije stupaju ravno i ponosno. da pristupim tudi! Neka mi to bude stit. a ako nije. Kakovo CllvstVO osjeca hadzija. da suo u Bozijim rnkama i da ih. mutna aka. prati ih narod do zeljezniee. poruka. sto im je od Boga sugjeno mimoici nc mo~e.. lijepo nam opisuje jedan arapski putopisac. dobri prijatelji. baec megju skolsku djccu nesto sitnoga novea i za ~~S dva nestalle ih u daljini. mauzolej.Kod Port Saida zaplove u Sueski kanal i domalo stignu u Bahri ahmer~ Crvel10 more. i u kojoj su toliko radosti i . da i ja budem dostojan pejgamberova . ne ee Ii im vruci Samum vjetar raznijeti UD10rllO kosti na sve strane . a ouda se ukrcaju u poseban parobrod i zaplove preko sinjeg mora. prati ih do izvall rodnoga mjesta. da ga Arapi ulove. jer zaostane Ii koji. To je luka. a bogme i ubiju. hoce Ii se olli ikada Yrati1i u zemlju otaea svojih. koja tuda viada. izlazi pred njih siromasna Arapcad. znanci i rogjaci prate ·ih i dalje. jer su si svjcstni. dodju hadzije u Jambok. Cijelim putem. sveca Muhameda. udijeli mi sreeu. silazio! D~pusti mi. Ko Zlla. dobra i zla prozivjeli.0 Boze! To je harem Tvoga sveca. Ko zna. U onaj rlHn. Boze. milostinju. 'kuda hadzije prolaze. Insno je. 11 koji krenu hadzije iz Sarajeva. Tezak je to put radi silne Yfucine. Ako je u rnjestu zeljeznica. to je sveto mjesto. koji ce me saC'. kad nakon toli llaporna puta ugleda u daljini :T. krecu hadzije i iz drugih rnjesta u Bosni i Hercego7ini i sastajn se u Bosanskom Brodu. Vozeei so tri dana kroz Crveno more. D10lcei sadaku. al veseic duse. Radi silne danje omare. koju povecava ugrijani pijesak. u ovu krasnu Bospu ponosnu i krsnu. ko zna.- 39- cuti. da se priprave za put lla devama u Medinu. gdje je Tvoj vahj. mirnu i ozbiljna liea. oplijene. sjede nase hadzije za najvisc vrucil1e pod eadorima. koji veIi: "Kad ugledah zidine grada Medine. u kojoj Stl se rodili i uzgojili.. u kojoj je turbe. ne co Ii na moru ili u vrucoj arapskoj pustinji postati plijenom nenadane slllrti. Prije nego ce hadzije u zeljeznieu. Hereegovinu.zalosti.idinc grada Medine. ono. Ovdje moraju lladzije biti na okupu ioprezu. Braea. Ovdje se hadzije iskrcaju i ostanu tri do cetiri dana. nesto me i nehotice potrese. l\'Iedine.ni za grob im se ne ce znati. pa zaustih: .uvati od svih zala. kako se tome casu i pristoji. a putuju sanlO u vecer i po noei.

vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao klicuci: "Boze spasi mi narod!" Kad hadzije dogju u Mediou. ljube zemlju. klanjaju zahvainu molitvu. a onda se obuku u nova odijela. namah se raznim jagovima. da su mogli zivi i zdravi prispjeti. idu najprije u banju.haram iIi mesdzide Grob Hazl'aU Havve u DZidi. nebij. mirisnim tekucinama. groba Bozijt'g poslanika. a onda kod rev z aim uta h her e. krecu u Meku u znak hidzreta iIi putovanja sveea Muha- . sto im je Bog tu milost ukazao. kuda je pejgambcr IlJdao i nauCao.- 40- sefaata! To je mjesto. Kada su se okupali i obukli. Kada su hadzije proucile zahvainu <lovu na grobu sveea Muhameda. gdje je u borbi za nju. gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao. da dostojno pristupe grobu svecevu. da se operu. idu u mesdzidel. pejgamberovu dZamiju. kupatilo.

t pustinjoID u Meku. U Meki je najsvetiji hram svih muslimana . Taj harem. i koji se brinu da hadzije dobiju Bve. po Is. pak u Dzidi pohode grob Hasreti H&. sjaAe a deva i pjesice idn u taj 8veti grad.Cabe obave BVOjU prvu dulDost. a drugi novi natrag u Jambok.U sredini tog harema llalazi "se Caba Bejtullah.Cabe dozvoljen je sarno muslimanima. a putuju ponajvise Doeu radi silne vrncine. Posjet . krecu na devama u Meku. da ih prime 11 priregjene konake. ponajvise u hanove i cekaju. Do zida je poredano iznutra u tri reda pet stotina mramornih stupova. a za tim idu sedam" puta od Merve do Safe i od Safe do Merve na uspomenu. dok svane prvi dan kurball -bajrama. a cuva i karvan od ar~pskih napadaja. dugaCak je cetiri stotine. vraeaju se hadzije u svoje konake. ogragjen zidom dvadeset arsina visokim 'ua sve ~etiri strane. Kubeta BU ava' ispisana i ukraAena raznim bojama. Put iz Dzide u Meku traje dva dana. Posto su se hadzije u Dzidi odmorile. kako je Hadzera. Bosanske had!ije putuju skoro uvijek novim putem. koja nosi velike poklone od sultana. koji ih vode po Meki. Star"im putem. krecu u skupovima prem~ Mebdzidel haranlu. Kada su se hadzije u hanovima odmorili.Meke i Bejtullah . koji BU po sest arsina siroki. iIi mahnef. Kada su to ucinili.L svih drugih vjeroispovijesti strogo zabranjen.) Dva su puta iz. a sirok tri stotine' i sezdeset arsina. Delili BU ljndi.'.vi- . jedan stari pustarom.vve. a iz Dzide ope. koji traje deset dana hoda kroz pjes~anu pustinju. tnda prolazi i carska vojska. koji hadzije razmjestaju po konaeima. od zidova haremskih vodi sedam puteva. te svaka tri nose po jedno turbe tako. provodici. Bejtullah obilaze sedam puta. trazeei po pustinji vodu za svoga sina Ismaila.' te ima devetnaest vrata i sedam munara. Pred njih izl~ze iz grada delili. a odavde parobrodom u Dzidu. Kada hadzije dogju pred Meku. docim je pripadniciQlf.' Ovi su megjusobno spojeni lukovima.Caba. Medine u Meku.. da svega ima oko stotinu pedeset turbeta. da kod Bejtullaha . Evo kako nam Oahu opisuju Edhem-Riza: "U sredini varosi Mece na uzvisitu mjestu jest Mesdzidel haram.- 41- mOOa iz Medine u Mek~ (622. to jest harem. 8to im ustreba . putuje mnogo vise hadzijR. Ona je .c1akle kalauzi. Eve. do koje. zcna Ibrahim pejgambera hodaIa.

Stari zastor ostajc cuvarima harema lla poklon. Cabu sagradio je Ibrahim pejgamber. tc je po njemu ovo eose dobilo svoje ime. jcdnog skupoejenog drveta. a srebreni se pas skali i od njeg se Bkuju prstenovi.. k~jom cc pokojnika. 0(1 samskog do jemenskog tridcsct i jedan. nazvan Hadzrrul-Esved. te su nacinjena od sadza. od ovog d? samskog dvadeset i dva. kao nasljednik Muhallledov nB. Hose. daje svake godine sultan. u. cija jc rodbina i svojta tako siromasna. pripane stari sejhovima. koja dijeli Uejtullah oJ Mcsdzidel-haram:l. odaklc se pocimlje tavaf ciniti. kada prate hadzije na Cabu. otvara prekrC:\san pogled na Bejtullah-Cabu. V cliki svileni cilim. da ne moze kupiti cohe. a od jelnenskog do Hacl.se. Od Hadzerul-Esveda do coseta irakskog ilnadc trideset i dva arsiua. zcrul-Esveda dvadeset arsina.- 42 ~ soka dvadeset i osam arsina. Put. Posto hadzija pristupi tu~ poljubi taj kamen~ te ouda ide Iltl deeltu s1ranu i obigje Cabu do sedanl puta. \ Vrata Bejtullaha nalaze se na sjevero . pa ga njegovi vojnici. U istocno je cose uzidan znalneuit crni kamen. kada sve Bvjetiljke gore. Visoka BU sest arsina i tri i po sirokn. Ostali je prostor posut pijeskom.. Ona je i prije islama sluiila Arapima kao bram. to jest obilazit. koji se u Misiru izragjuje od erne Bvilc.e svjetiljkc.koji Bejtullah-Cabu sa sviju strana z:\stre.istocnoj strani izmegju Hadzerul-Esveda i coseh\ irakskog. pokriti. a izrezana zlatom i srebrom.uvaju i nadgledaju Bejtullah-Cabu.i Cabu. Taj je kanlen dignut od ~'tla. ~a tima eilimima hadzije klanjaju iIi ih poklone svojinl dZamijama kao vakuf. a od tala odignuta cetiri arsina. kojinl hadiije obilaze okoBejtullaha pokaldrmljcll jc crninl mramorom. Caba sa svake godine prekrije novim zastorom. osobito u vecer. te su u njoj drzali razne kipove. podrug arsin. Po sredilli toga zastora izvezeno' je srebrom jedno sure iz kur'ana. koji ~. koji se razno~e kao llajdragocjenija uspomena po svim krajevi~a. Ovo ie ujcdno mjcsto. Megju stupicilna ograde vi:. te je sirok devet arsina. dar. koje pase Cabu naokolo. I kad . a cetiri joj se co~eta zovu: HadzerulEsved na istOCDOj.. a oni ga u komade razrezu i hadzijama prodavaju. pa ti . da se njilna pokrivaju mrtvuci. Irak na sjcvcrnoj. Oko Bejtullaha-Cabe jc pozlacena ograda. a jl:lmCllsko cose na juznoj strani. . Kada vojnici donesu llovi cilim. salnsko na zapadnoj.

Gdje deva stane. to je to vrelo dobilo ime ~:! Abu zemzem. ~to da ucini? ~og IDa rooe da Ha~eru i -:~l njezino dijete popne na devu. Kada je l:Ia. a jos nije imao dJetcta. Poslije postane ona k'blom -. neka ide kuda boce. zem!" "Stani stnni!" Posto se voda zove arapski abu. napij se te vode i nasitiCeA se. ali nije mogla vode naci.Ona je tako sedam puta isla od Merve k Safi i od Safe k Mervi. komu nagjenuse ime Ismail. krene ona iz Sarna. Ibrahim pejgamber iSao je za Hadierom. znakom. njezinu robinjicu. stane zegjati i gladovati. ne hi Ii gdje vode nasla.. ako si zedna. Kada je i s~dmi put . pa povi(!e: "Zem.dZera sa djetetom pojclakruh i popila vodu. Poslije nekoga vremena ne mogne se Saril slagati sa Hadzerom.nimi Hadzeru i silla joj sa deve. I Odmah za tim za(!uje Hadzera glas iz have. da joj voda dijetc ne ugusi. opazi da je djetctu ispod noge iz pijeska vrelo provrelo. kocijaAi. pa sve kIju~." Evo sto na~ po prilici svete knjige kazu 0 postanju i sagragjenju Cabe: Ibrahim pejgamber imao jc za ~enu Sarn.> pusti devu.rinaest godinit progju tuda neke kirajdzije. a drugi Safil. napij se i napojices se. Hadzera je tr~la Cas prema l\Iervi. gdje je danas Meka. a robinjica zancse i rodi sina. ona i nadalje osta kao najsvetije rnjesto njihovo. Nakon t. Cas prema Safi. i vrati se svojoj kuci.a. koji joj uovikiv8se: "Ako si gladna. ~ade joj ono kruha i vode. deva Bozijinl emerom. s robom na . ako si bolesll!!. ondje da ih akiue i ostavi.43 - Arapi kasilje primise islam. stanc. da se svaki musliman kada klanja okrene prema Cabi. kcer Nahoyu. vazduha.a· Ibrahim pejgamber . Zdvojna mati tra!ila je vodu~ ali je nije mogla naci. napij se i ozdravi6eA!" K6d toga vreia ostane Hadzera punih' trina~st godina. Ne daleko toga mjesta bila su dva gradiea: jedan se je zvao Merva. Vee mu je bilo sto i pet godina. Damask. a ono stalo od zegji umirati. koju joj je neki kralj poklonio. kraj djeteta prolazila. Kad su d081i u jednu pustinju. da mu u snu javi. Jednoga dana rece mu Sara. pre~a mjestu. da devu kuci dovede.to jest bude naregjeno. Kada je Ibrahim pejgambcr popeo HadZeru i aina joj na devu. a dijete jojpocnc od gladi i zegji plak:ati. da ozeni Hadzeru. da im dade neito kruha i vode i da ~. a Ibrahim pejgamber umoli Bog£!. gdje je Ibrahim pejgamber zivio. Ne progje dugo. Ona se uplasi.

pa joj rooe sto je usnio. koji paze na Meku i cuvaju Oabu i crui kamen Hadzerul. ali ne mogne djetinjega vrata prerezati. a kad ga je. Taj se kamen vidi jos i danas. Voda iz toga vrela vrio je dobra. Abu zemze iIi Zemzem kujija pokrivena je dana~ ~ubetom. da trazi svoga jedinca. Oni se napiju te vode i avi se napoje i n~site.rni kamen Had~eruI-Esved. iz dzenneta i donese crnoga ov:na zlatnih rogov~ koga Ibrahim pejgamber umjesto sina Bogu zrtvova. Had~eru i sina joj Ismaila." .' oni gaO kirajdzije i njihovi potomci nasele. gdje j~ bila Hadzera sa sinom svojim. a muslimani vjeruju. dovrsio. a oui ju ollda kuci nose i dijele svojim rogjacima. Dvadeset i cetiri koraka od Zemzem kujije je glasoviti ('. Kad je ona cula.-44devama. U to ce reci jedan od njih: "Ko trazi vodu u pustinji. " On uze noz da sina zakolje. u kome mu Bog zapovijeda. da je imaju. nego neka je trazi u havi.. kao ions. da reknem. Oni BU trazili vodu. Kada smo g~vorili 0 stigragjenju Meke i 0 postanju Abu zemzeta. kako je Hadzera traziia vodu' za se i za svoga sina. U spomen. sedam puta oko Meke. iIi po nasem racunu 50·25 metara. Sada on udari nolem o kamen. a sejhovi. neb je ne trazi po zemlji. da ima cudotvornu moe. 'Oni pogju onamo i nadju vrelo.olub kruzi. a bilo jEi i mnogo bolesnih megju njima. da ga Bogu zrtvuje.pejgamber utemeljiteIj Meke. Oko Abu zemzeta stane sada Ibrahim pejgamber graditi grad. evo ti sina i ti ga kurban ucini. rece mu: "Ako je takova zapoviied od Boga. sjedne na devu i pogje. a u raspuklinu turaju hadzije ruke na uspomenu toga dogodjaja. idu hadzije. Kada je Bog stvorio /. kOIDsijama i znancima. . nalijevaju vodu iz Abu zemzeta u Iimene posude i prodaju je hadzijama. kada do umiranja dogje. sto joj inuz govori. U to sagje melee Dzebrail. a bolesnici ozdrave. koji je uz Oahu Bejtullah najveca 8vetinja Bvih muslimana. dogje do onoga mjesta. Kada je to isto i trece noci usnio. a duboka je sezdeset i sedam arsina. Tako je dakle Ibrahim . Oni au bili vrlo zedni i gladni.o koj~ i 0 HadZeruI-Esvedu. Putujuci tako. dile Be. na kome mu je sin klecao i rasijece ga ozgora ·do dolje. kako nad jednim mjestom g. da svoga sina Ismaila kurbRn ucini.Esved." Svi ~d pogledaju prema nebu i opaze. Gabrijel. ali je nijesu mogli naci. U isto vrijeme usnije ~brahim pejgamber san.

"Kad se skupi toliko hiljada hadzija u Meki. Taj se dan zove: "Jevmi arefe. stoga i pokrije 'svjetina toga mezbeba. jer. Svaki hadzija. prima na se ljudske grijehe i sto ga se' . a isto tako oi opreke.: . Dosavsi u Arefat obnoe' po hladovini. nema ni he. kako dogje do Hadzerul-Esveda. ito nasi muslimani 'kod molitve ruke . jer ni jedan muslimanski ·mezheb ne -izmjenjuje karaktera islama. krene'sav onaj svijet dva dana'prije Bajrama u Arefat. Ulazak na Dzebeli-Rahmet dozvoljen je sarno Safi mezhOOn. U islamu nemo. dotakne ga se dlanovima 'a onda ih prevuce preko lica i ruku do lakata. Muslimanski mezhebi razlikuju se megju Bohom. pismo. kada se hadzije sa Cabe vrate. uzidao ga je u gradski zid tako. otpadnistv&.nije ostala ziva duAa. schizme. Nigdje ciniti se .- 45- . to je on eve tamniji i crniji. po prilici jedan cetvorni kilometar. Ali megju tima mezhebima nema ni izdaleka onoliko razlike. kao sto to opaZaIDo kod'raznih kr§eanskih vjeroispovijesti. iznio je Boziji melee iz dlenneta Hadzerul-Esved na zemlju i metnuo ga na ono mjesto. da se muslimani dijele na cetiri mezheba iIi sekte. nego u dlanove. Radi toga. i to dooekle. kako se obicno ljubi. Da ovo razumijerno. da rou grijesi na kamenu ostanu. velika.' Adem pejgambera. a zvao Be je Almaz.. svima je islamskim mezhebima kur'an sv. 'ljudi vise dotieu." U had! kao duznost ne ubraja se dakle sarno posjet Medine i Meee. Razlika je D. koji ide oko Meke. moram reci. kao kad abdest uzima. osvanu oni tu uoci bajrama i ostanu cio dan. 8vi se bezuvjetno dr!e zapovijedi kur'ana. jer su Be oni doticali Hadzerul-Esveda. Kada je Ibrahini pejgamb~r gradio Meku.r reze. vee je najglavniji ovaj 'dan na Arefatn. a to za to. a. Ali vratimo se k nasim hadzijama. mjesto ud«ljeno tri do cetiri sata na istok od Meke. da je jedna polovica ~ila UDUtar. koja se prostire podnozjem Dzebeli Rahmeta. pre izmegju naAih musliIDana. sarno po obredima. To je poljana. ne ljube ih vjernici u ruku. vee je 8ve doslo na ovo polje i pritislo ga. Taj je kamen bio u pocetk'u bjelji od mlijeka i svjetliji od sunea. Eazem mezhebu i imami &ii mezheba sarno u tome. : . a druga izvan gradskoga bedema. gdje je danas Meka. Hadzerul-Esved je danomice crniji i tamniji. te ga. raskola. koji spadaju imami Azam iii kako neki kaln.

. a puske nikad i He prestaju. Tu dakle hadzije osvanu na bajram u jutru. godin~ izradi. Sad se krene sva svjetina prema Meki u mjesto Muzdelifu. Gore imam neprestano u~i. Kad . ogromni skup svijeta. koji za to vrijeme uei. pa se krene dalje pG noei i osvane u Mini. pa ti od pusta nekog ushicenja suza udari. d. Sto Re za. 'djec~~.vlja snjima i ~ slavlju ih 'prilti "kucl\m ujihovima.. -knu. samo Ato svaki dan odlaze u Meeu. to se tu izloii. pucaju topovi. misak. kada ce ih ugledati. daruju ~ene. pale se rakete. kojc se ovdje dobiti nc· mogn.46 drie prCB sobom tako. . Hina ima do tri stotine dobrih kamenitih kuca. Tu se hadzije zadrze sva tri dana bajrama. dociin ih oni iz ~i Bafi mezheba niza se spustaju. a ostala 8vjetin& pritisne polje svojim eadorjem. U IlJOJ osim ova tri dana bajrama niko ne stoji. . a donose itn ponajvise lijepa turska odijcla. u dusi se ragja ueko tuvstvo. a stotina hiljada grla u jedan mah slozi: "Lebbejke!· -AIlahume lebbejk!" Cijelom se poljanom razlijezu ovi pobozni usklici. da tavaf cine Oabu i odlnab se opet vraeaju u Minu. ali se za to za ova tri dana pretvori u najz~vahniji grad. One kuee uzmu· hadzije pod kiriju. jer cijela okolica snese sve rucne radnje. ve~ivo i t. sree ti se umeksa. Drugi i treci dan hadzije su duzue tavaf oko Cabe a trecim danom u veeer svrsavaju njihove duznosti.rug' sahat. razna platna.d~ije dolaze. . od koje do Mece ostane jednn do pod. kurbane kolju i dove uce.. Tu stoje od podue do ieindije. sastaju se njihovi jednovjorlli~i u dpmovini u dzamijama· i uee dove za sretan povratak svojih badzija"a onda te§ko cekaju dan i Ca8." Dok llase hadzije tako kroz sva tri dana kurbanskog bajrama sveta mjesta obilaze. Ta tri dana udara muzika. Kada su had~ije kuci dosIe. ljubi se i pozdra. Velieanstven je to i rijedak prizor. ·zna~ce i rogjake. Onaj namaz. Tako to traje do zapada suncanog. kadno se topovima objavi svrsetak. amber i 'druge stvari. dade se znak. koji se obicno na bajram klanja hadzije nijesu duzne. lijepoj varosici. pa kad je potrebno u stanoviti cas. Ovdje 'se klanja aksam i jacija z~jedno. doeeka ih skoro say ~uslimanski svijet iz njihovog rodnog mjesta. Velicanstveno je poglcdati taj silni. Cijela se varosica pr~tvori u najkieeniji istoeni pazar. da gledaju u otvorenc dlanoY<:. te odmah koljn kurbane. l. Na vrhu Dzebeli-Rahmeta stoji jedan imam. vrhovni sveeenik.ha. obicno bajrakom.

To se turbe i ona lipa jos i danas vide odmah iza grads na desnoj strani drum~l~ koji vodi iz 'Banjaluke u Jajce. da ce na Oabu. makar da i nijesu hili un ~~. Jedne godine naumi on. Kada je molitvu svrsio. Blizu njegove kuee rasla je velika lipa. cestita i postena. Za to bi se covjeku. . tu je abdest uzimao i Bogu se molio. kada C. ode kuci'l ali zaboravi maramu na onoj lipi. a na drvetu marama. pusti bradu. koji strogo zive po 'zd{onu Bozijenl. koji je naunlio ua Oabu.Ato se lahkoumnoj mladezi raao oprasta. Kada se je kuci vratio. iIi se inace I:\ijesu strogo drzali zakona Bozijih. da ljudima pokaze. koji je pustio bradu mDogw toga za zlo uzelo. za tim stariji i· ugledlliji muslimani. Hadzija je najuglednija osoba . da ce se popraviti i da . Svaki onaj musliman. Koltlfo nasi muslimani drzc do brade. pak je Bog vee vise puta cudesa eillio. koji nose bradu.t uzimao i Bogu se ~olio. On se tOIDU zacudi. U predvecerje onoga dana. prozva hadzijinom lipom. Kada je hadzija umro. uego su oni i Bogu dragi. ciste vode. jer je to jos Adem pejgamber naredio.. kako rou je ovaj hadzija omilio. da mu do . Kada ovakav Covjek odluci. a onu lipu. . U Banjaluci zivio je prije neko stotinu godina neki vrlo pobozni covjek. ozhiljna. znao je.adzo iIi hadiifa. BtO sve starije i uglednije muslimane. Bradu' moze pustiti kadgod 'hoce~ ali u najvise slueajeva puAta' je na jedno cctrnaest <lana prije velikog iIi prije kurban'skog bajrama. da pokaze. sRvrseni muslim. On je sad malo napara i ostavi je gdje je i bila. pogje da uzme abdest.'co u buduce zivjeti kao pravi.u dzematu. kako fin je ovaj iIi onaj hadzija omilio.".' Ali 'ne sarno da bradu Dose hadzije. ali i njegova marama naparana. kQji BU prije pili kakovo OPOjllO pice. pod kojom je abde. ali nad onim vrelom drvo. ltao i njegova. zovu h. 0 a je svaki dan dolazio na to vreIo. sagradi mu narod turbe. . a ono njegova pa njegova. ode na vreIo. .o na put. a ispod te lipe teklo je vrelo bistre. Drugi dan krene on bez marame u Meku i kada je onamo doMo. da je to Bog eudo ueinio. Kada je to Darod vidio.- 47 Karod u Bosni i Hercegovilli vrlo postuje svojc hadzije. Brada odaje covjeia plemenita. kao i ona U Meki. vidi se i po tom. pustio je bradu. Ali ne sarno da narod svoje hadzije postuje i da ih sa pocitanjem susreee. uzme abdest i pomoli se Bogu. skin'e maramu. nego je pustaju i oni.

rebinl evela. a znaei rogjenje. Uoei mevluda upale se kandilji na m~Q. vjernici glasno odgovaraju: Amin! Amin! Kada narod izagje jz dZamije. ramazana i ohaju bajrama i pale se sve vrijeme dok mevlud traje. crvenkaste iIi zelenkaste boje i idu od jednoga vjernika. a onda ih ~sti kafom. da je stekao ruzd u vjeri. Neki ga pije iz maStrafe. One noci. unuk Abdul Muttalibov. uopce ako zive ~ivot krjepostan i Bogu ugodan. Kada 80 mevlud u dlamijama uei. . evel. On potje~e od plemenitog roda" Korejseviea. . Mjesec. te im daju.Muhameda. zvao ee je. a rodio se je u Meki. cestita pokajniku ne sarno bajram. da piju ovo Aerbe. u kome . ali Ce . ako je imncniji. CaSama. u ponedjeljak 12. limunadom i ~erbptom. . Mevlud iIi bolje mevludi ~erif je arapska rijec. kak~ rekosmo. da je postao zrio iIi savrlen muslim. kako vee na koga reda dogie. da je Muhamed Njegov Ijubimac i najveci pejgamber. rogjake i prijatelje kuci svojoj. ako je u dIamiji. Ako se ovakav covjek otsele uvijek strogo drli zakona Bo!ijih i sveca . !Ievludi serif siavi se na uspomenu one noei. Na prvi dan bajrama iza' kako je narod 8abah u dzamiji otklanjao.. a praunuk Ha8imov. da pokale ~vt­ jetn. nego i bradu govoreei: "Bajram mubarekj olsuD!" a onda: "Mubarekj brada!" a on im odgovara: "Allah razi olsnn!" Iza toga pozove on. Sva ta ~udesa u·cinio je :aog za to.ar:ama kao i u. donos~ ljudi. naime do roejendana Muharned pejgambera. obii!no plave. gdje mn berber prema propisima vjere obreze bradu i brkove. do drugoga. pa i inovjerca. ~to znaci. Od onda pa do konca zove Ie mevlud. se 16 Muharned pejgamber rodio. Bve svoje znance. Muhamed pejgamber bio je ~in Abdulahov. kada s~ je Muhamed pejgamber rodio.1 - 48- bajrama malo poraste. da ee s pravoga puta saei. a to je naravno velika. ie da donosi na svijet cistu nauku Njegovu. vikne on pred sakupljenim narodom: "HodZa prou~i mi dovu na bradu!" HodZa ce svakom rado "bradnu dovu" prouciti i dok hod!a uei. kada se je Muhamed pejgamber rodio. a neki iz ibrika. dogodilo se jc vise eudesa. rebiul. Cast za njega i pred Bogom i pred ljudima. palt se ne treba bojati. veli Be. koji mevlu41 daju~ ierbe u ibrieima i maAtrafama. ali to ime nosi on danas sarno kroz prvih jedanaest dana.

To cine iz dva uzroka. a onda skrope jednogn za drugim mirisnom vodom od ruzica i drugih mirisnih bilina. kako je mati Muhamed pejgambera. Da. ali ako ne mogu nam dovoljno znanja kod'.. To oni cine na uspomenu. imaju vrlo."Uci od onoga. da traze nauku i znanja naj"": prije kod muslimana.-. nego njihov smjestaj. Berbe piju vjernici na uspomenu. Kada vjernici ispiju serbe. Najvcci Boziji poslanik' i milosnik Muha~ed pejgambe~. karanfilom i udgacom. pa pije preko one marame. kako BU meleci. koji vjeruju u jednoga Bogs. a na po se za Arapima. koji no hi trazio nauke. grijcsio bi tesko i naspram Boga i na~pram dobrih ljudi. a no na vjeru. uzmi je Makar i iz usta: visebozaca. Nauka je fars. to jest obli:gatna dUZDost za svakoga muslimana i muslimanku i onaj. a isto tako i nasi. metnuti svoju vrlo tanku maramu od beza na grljak od ibrika ili na casu. Svi muslimani uopee. kadili i skropili majku Muhamed pejgambera kada gao je rodila. a na drugomu: "Trazi nauku pa makar i u °Kini. slicnim tisovini sto ga hadzije donose sa Cabe. nekim drvom.49 skoro svak prije nego ce piti. a drugo jet Un' je to Mnhamed pejgamber preporucio.ime kod onih. a znanje tebi.. prvo." Arapi. Z~ to i kaze imami Ali: "Nauka nije samo za Inuslimana. Iza muslimana valja im dakako nauku· potraziti najprije kod ehli kitaba. veli na jednomu mjestu: "Znanje je filrs za svakoga muslimana i mu'slimanku". bio on koje mu. drago vjere i narodnosti. mnogo prekrasnih poslovica i mudrih recenica. a na FO ." Vjera zapovijeda muslimanima." TIi: "Kada se skim druzis. nogo da drugima koriRti. a isto tako i 0 naucir Jednao njihova poslovica veli: "Trazi nauku od besike do motike". zatrazila i ispila casu serbeta. jer ih vjera sili i potice na dusevni rad. gledaj mu na pamet. lijepih misli 0 8vemu eto je ljudima korisno. kada ga je rodila. radi cistoee i zdravlja. u kojima ima. njihov maleni broj. angjeli." Nasi muslima'ni u Bosni i ~He~cegovini zaostali su islina u znanju za svojim istovjercima. muslimana. odani su nauci. tamjanom. jer njegova vjera njemu. neka ga potrazc kod koga drugoga. koji ti znanje daje" jer: "Znanje jednog~ covjeka nije sarno za njega. a onda tek kod naobrazeBih viscbozRca. a druga: . ti najinteligentniji i najprosvjetJjeniii muslimani. dolaze oni isti iIi drugi ljudi i kade · ih gjuniakom. ali tome nijesu krivi oni.

.- 50- l\Iuslimanski imucniji gragjanin.

Elemenat dakIe. nije. ~to -mu je te godin~ urodilo. koji je u tako kratkom vrcmenu mirnoga razvitka toliko toga ua. Zakonom od 14. tu spavaju znanja i umijenja. i da od kmetova uberu hak. Kad dozrije zito i drugi jesenski usjevi. sto su sve do najnovijeg doba. po hidzri iIi hidzretu. Na tima zemljama zivu seljaei.a on i zemaljski porez. subaSa obicno dcsetinu in natura i to mu je placa . bili pod . zanatlije i seIjake. vocu iIi * .za njegov trud. Takav komad 'zemlje. Da ee se oni Bve to ljepse razvijati. Osim toga plae. Neki bogati age i begovi imaju u jcdnom komadu toliko zemalja. pnskom i handzarom. trgovee. nije. sto mu je na begovskoj iIi aginskoj zemIji urodilo. a istorija nas uei. ima svoj dio zemlje~ koji se zove kmetovsko seliste. Svaki kmet. bilo to u sijenu. sve do okupacije. kuiturnom polju ucinio. i koji s~ razumiju u narodno gospodarstvo. koji znad~ citati i pisati. zitu. citluk ili cifI uk. da pobiIjeze sve. on je sl~bodan. pak onda mnoge age. iIi u njima drze svoje subase. vecinl su dijelom posjednici.. naimc ctac obitelji. niti moze biti za kulturu nesposoban. Bezi. a hrvatskoj knjizevnosti dali vise vrsnih pripovjedaea i pjesnika. Od ubrane trccine dobiva. zovc se begluk. da na I 1jima moze zivjeti i po koja stotina kmetova. ali mu mora davati trecinu od svega. Kmetovi su vecim dijelom krscani. Subase su obicno nesto inteligentniji muslimani. premda ima dosta kmetova i muslimana. niti moze biti indolentan. Oni su popravili svoje skolstvo i osnovali gjacko potporno drustvo "Gajret". to jest desetinu od · svega. duzni su oni. njihovi kmetovi. sto je na begovskoj iIi aginskoj zemlji urodilo. Oni BU uredili Bvoje vakufe i oSllovali nekoliko novina. ti stari bosanski vlastodrsci i plemi6i. Na beglueima grade bezi i ag~ Ijetuikovce. safera 1276. U tima 'cardacima zivu oni po nekoliko mjeseci Ijeti i u jescn iIi ih predadu zakupnicima. zakonom propisanu trecinu. Muslimani u Bosni i Hereegovini dijele se na begove. Obicno u sredini cifluka zadrzao je gospodar sebi jedan komad 2emlje. zdrav i dusevno jos sasvinl svjez elemenat i za to ce lijepo napredovati. age. koji on sam obragjuje iIi ga daje komu u najam. tako zvanc cardake.- 51 se to. da gdje Davor svoje krvavo kolo vodi. a imaju vece iIi manje komplcksc zemalja. dokazuju nam i danasnji uspjesi. Nasi su muslimani od naravi jak. kmet je od svoga age iIi bega sasvim neovisan.

ne moze ga beg iIi aga protjerati sa svoga zemljiMa. ako to beg iIi aga dozToIi i . ali plaea ddavi brojacinu od sitne stoke. On prestaje biti kmetom i postaje svoj gospoclllr.52 - povreu. lsto tako ne moze ni kmet bez osobitoga uzroka i dozvole oblasti ostaviti svoga agu iIi bega i prijeei komu drugomu. U tom Rlueaju prelazi zemlja s age iIi bega na kmeta. njega vrijede ista pravila i obvezc. kojo su vrijedile za njegova oca. Tek u. konja. Kmctsko seliste prelazi ou otca nn sinn. ni desetine. koji ju je kupio. a ne moze mu niti zapovjediti. moze se otkupiti. eventualno i kmet u Posa\'ini. NaSi musIimani stanuju vecinom u drvenim ku~ama. Musllmanski 'seljak: aga. koliko ce i sto ce koje godine na kojoj parceli posijati iIi posaditi. od koza i ovaca. pa i zu. ovaea i druge domaee zivotinje ne plaea on ni treeine. Od goveda. Dok kmet daje svomu agi iIi begu propisanu treeinu i :z. Ako jo kmet stekao neSto novca.emaljski porez.akC' se snjim 0 otkupnoj cijeni sporazumi. novije doba stali su i oni sve to vise graditi kuee od kamena iIi od .

a sarno neki te neki imao j~ zidanu kueu.- 53- opekl1. Perde i dasciee su ohojite zutom iIi ervenom hojom. a hile su znakom velikoga hlagostanja i hogatstva. stanuje nas musliman zimi. a gore i sire i dulje nego u prizemlju. kakovidimo. drveta. Skoro sve muslimanske kuee po gradovima. a u gornjem ljeti. Kuee su DliSih muslimana skoro uvijek cetverouglate zgrade. a na po se muslimanske kuee ozdola nesto manje. u kojima se je poredao prozor do prozora. Tim vise zraka i svjetla naci ces u gornjem boju. U donjem boju. cvr~ce }Z t --$ I" /4. a jos manje svjetla jer· ima malo prozora. a zidovi od cerpica CRiegelwand). a. Za turske uprave u ovim zemljama. kada se uzpnes tima basamaeima u prvi hoj . i solidnije gragjen. Sto 'ti obicno u oei upada. a ima i . koji je. jer tu ima prozora u izobilju. te su izvana i iznutra hijelo okrecite i vrlo ciste. Iz prizemlja vode u prvi hoj obicno uski strmi basamaci. U donjem je hoju malo zraka. ~ I "1'"• Muslimanski seljak: aga. ~aj basamaka je drvena perda. a i po selima su na jedan hoj. koja lezi na lijepo izrezuekanim ~cicama.takovih kuea. Donji jc hoj u mnogo kuca od kamcna. stanovali su skoro svi u drvenjarama. docim je gornji skoro uvijek od. Starinske su hosa'Ilske. Te kuee zvao je narod kulama. eventual no i kmet u srednjoj' Bosni.

vice) ..0 ~ Kahva 1 muslimanske kucice na Bendbasi nad Miljackom u Sarajevu. (Da se vidi I kako naSi muslimani umiju da izaberu zgodna mjesta za svoje stanove i zab.

iIi kako lleki kaill ahar~ a gdje mu stoji obitelj. smjestio je nas musliman mcgju tarabe i kuruzanu. gdje nem~ Huma. po gorskim obroncitna i d'rugim zgod" nim mjestima.om visok plot iIi tarabe. U Bvakom BU zidu predsoblja po jedna vrata. pctero i sesterouglato predsoblje.iIi kamenim stupovima. U onim krajevima. knee su pokrivene daskom. u kojoj . da onn nije fukarska. imaju po dvije kuee za stanovanje.55 muslimanske kuee jest to. da au im kuee na drumu i da se redaju jcdna do druge. otvor kroz koji se dim pusta. odakle se pruza Iijep vidil~ na sve Btranc. tri. l~oja vode u po=. To je ne sarno lijepo i prakticno. a sarno u vrlo rijctkim kucama naci ces i to od novijeg doba stednjake (Sparherd. harem iIi' haramluk. gdje ima snme. ncgo u onim kueama. neka se biva vidi. Kako nasi muslimani vrlo ljube" prirodn. Imueni ljudi. da se odnikale u avliju vidjeti no moze. zove Be selamluk. Odlicniji i bogatiji begovi. nc pazc muogo. a osobito ugledniji bczi i age. Kuruzane leze skoro uvijek na jakim drvenim . loze i danas na banku.) U selima. koji su cesto Vi8i od same knee. Pokrivclle su daskoln iIi crijepom. pa i odlicniji muslimani. na po se u IIerccgovini. obicno strmi krovovi. upravo llUZ110•. sagradili Sll oko kuee visoke zidove. Ko je bogatiji ima dvije. pak onda mnoge agc~ a i nekoji trgovci. Te kurnzane ne sarno da nadomjestaju plotove. a U onima. a u drugoj stoji fin obitelj. Na krovu je svake drvene ku. Obicno pod' pendzerima harema i to na sokacnoj strani. KuCa u kojoj stannje on sAm. a opletene pletcrom iIi BU zbitc od dasaka. da se u avliju' ne vidi. 8to skoro U Hvakoj ve(~oj i ljepsoj ltuci dogjes naiprije u cetvero. llego 8ll i neka vrst reklame. U jednoj kuci stanuje gospodar sam i docika u njoj svoje znance i prijatelje. osobito u Krajini i Posavini naei ees pred skoro svakom imucnijom muslimanskom kuc.ebnu odaju. Siromasniji musliman prima gosta i prijatelja u istoj kuci. Ka kueama koee se visoki. istim krovom sa ku{~nim starjesinoDl. kao sto je to 11 modernim zapadno evropskim gradovilna~ nego oni grade kuee ponajvise uz rijeke i potokc. gdje obitelj stoji pod. kasabama pa i u nekim gradovima. kamcnim ploeaDla. a u novije doba i opekama. nego bogataska kuca. jer nasi. pa i vise kuruzana.cc kucna badza.

Ozdola zidana. . ozgora dn'ena.Muslimanska kuca u selu.

ali u po~ebnoj. a ponajvise od t~nja.- 57- mu je i obitelj. mcda i secera. Hi~mecar ima na ramenu iIi na tabaku peskir. hilo to cinovniei iIi gragjani.iste arapske krvi. kako bi ih bolje docekao i gdje bi im ljepse mjesto DaSao. ali za to ziva i vatrena pogleda. koji uteku. To balkone zove Ilarod div~nhane iIi kamerije. ustrajni i brzi.a i vrlo mu je drago. ~luga nosi slatko od gObta" d8~'g8st&: i svaki·· uzme nesto slatkoga~ metne ga u usta. Musliman ljuhi . ako rr1U dogju ugledniji i odlicniji ljudi. Onda on ne zna. pase i drugi Casniei. Danas ima u Bosni i Hercegovini do osamdeset hatova ciste arapske krvi. oko oplemenjivanja bosanskih konja.gost. nego je visoka zemaljska vlada za Bosnn i Hercegovinu odrcdila i llagrade za najljepsuzdrijebad. na selamluku. goste rodom podvorio.Konja ljubi musliman vise nego ikoju domacu zivotinju.macih konja i odredila nagrade onima. Stl mn dolje. Slatko . nosi isti iIi koji .lnecu obicno u plavu iIi crvenu stakIcnu p08udu.vi. pa ne sarno da se godiroice u Bosnn dovodi sve to vise hatova ciste arapske krvi. Slatko je llcka vrst kompota od ruziea i jabuka. slatko.. "a pokraj slatkoga iIi u slatkom je zlatna iIi srebrna kasika." Fa kako da i ne ljube svojih konja. istina maleni. te su oni obicno u proljecu i ljeti vrlo mila obitavalista nasih muslimana. u "podrumn" konji i goveda. dv. aim su gosti sjeli na mindorc i sa domae. ulazi u sohu hizmeear.illom se za 7. .kap. osobito mu je 'Inilo. docim. kao i nluslimana. Da n Bosni i Hercegovini nalazimo dosta u istinu vrlo lijepih kanja. doticno ahuru i na haremu su veci iIi manji balkolli obicno izgledom u haseu. i nosi na tabaku.Na skoro svakoj muslimullskoj kuci.dravlje upitali. Osim slatkoga su lla tabaku i case pune hladne vode. ako ga sto vise znanaca i prijatelja. kueni sluga. kojinl si gosti iza Nlatkoga otiru rukc i uata. tasse. za to vee odregjenoj odaji. koliko uziva. n. U nekim aharima stanuje gospodar u prVODl boju. kada se baei "na sapi debela gjogina. uzrokom je oplemenjivanje domace pasmine sa hatovima c. Poslije okupacije radilo se je jos i vi~e . Kada je ovako sve.jje:' vode. On jednako rado i iskreno docika inovjerca. koje su jos za otomanske vlade u ove zemlje dovodili sultanovi valije. .di mn se na lieu. a osobito ua velike blagdane posjeeuje. a uvela je i trke do. . a iza toga pije.' kada su im konji vrlo lijepi. ..

sa segrtima posaliti. UstancR Ii Zlml ranD ~ jutro i krenes kroz bosansku earsiju. dagarc j dosta duboke posude od bakra iIi zemlje. Da bude u kuci sto ljepsi miri~~ metnu nn zeru nesto caben trave (udal. on ce zapaliti nargilu~ popusiti dva. Ja ne znanl.asti on goste i duhanom. dasku iIi sto takova i mase njoDl nad cumuronl. iZllesu mangalu na sokak iIi u avliju. U mangalu metllu do polovice pepela. On metne duhan u papiric.anom po jednu dagaru punu do vrha cumurom. ili sikterusa. upali sibicu i svojom mn rukom pripali. na po se. uzme masicalna zern iz mungale i dodaje redom svima gostima da zapale. ali ja sam u tonI uzivao neku nasladu i za to sam svakog& jutra ranD ustajao. c. a ouda ce tebi dati.. Iza toga ustane sam kucedolnacina.nctl iIi magazll. tri dima. da se sto prije razgori. kojima griju svoje stanove. I(ada je ovako dao svakomu po jednu cigaretu. da podvori goste cigaretaIna. Ako je zimno doba. kako sjede. da i ti zadimis. koja vrlo ugodno mirise. koju narod u sali zove kandzija. Na krnju dolazi crna kafa. zamota ga ali ne zaslini. da ga on SAID dogotovi i zaslilli. a u nuzdi bogme i ruke ngrijati. ustaju gosti i prastaju se sa ku~ c~domacinoln. pa kada so jc eumur dobro razgorio i u zeru pretvorio. ugljen. koji pusi nargilu~ pa ako si rou osobito mio i dobro dosao gost. a prljavi segrt uzeo je konlad debela papira. da se odlazi i drugim posjetnicima mjesto ustupi. da se mogu megju dagarama prosetati. Da im ugljik ne naskodi. Caben travu donose hadzije iz Cabo i odatle joj ime. lijevom rnkonl prsa. unesu je u k. Osobito ugledlla gosta i vrlo dobra prijatelja. iIi rogjaka. dueane i radionice. nego ga dade gostu. ako je dosao iz daleka iIi ako ga nije dugo vidio. U znal~ postovanja naspram svojih gostova i prijatelja.oro svakim due. opazices pred sk. l\'Iangale Stl. a desnom dodaje cigarete. kako ni za sto. jer je sad doba. dotakne se 01).I . posadice . iIi l{ako ih neki zovu. Iza druge kafe.- 58- drugi hizmecar ua tabaku serbc iIi limunadu i opet dvori goste rcdorn. Ako dOgjC8 u kneu kakovom starom uglednonl begu iIi agi. a ozgora eumur. Osim sa gotovima eigaretanla. a za veeu sjegurnost metnn u zeru ve}ik (~avao iIi konlad eistog zeljeza iIi koje druge kovine.

- 59- .

- 60- domacina na svoje mjesto i sam ee ga ne sarno duhanom. nego samo'secije. &. tako se i u muslimanskoj kuei opaza ne sarno Iijep red i cistoca. ostavija on pred vratima cipele iIi papuce i ulazi bosonog iIi· u earapama u sobu. neka vrst niskih dosta sirokih klupa od drveta. koja iz vode raste. Sirotinja nama mindera. koji su uza zidove prislonjeni. prostrte su eilimima. pee. taka. Bogatasi prostiru na mindere svilu i kadifu. Jastuci su obicno od iste gragje i iste boje. Kada musliman ulazi u kueu. Neki bogatasi imaju vrlo velike i fine eilime. niti u selamlucima nemaju muslirnani ni izdaleka onoliko pokuestva. Sve sobe riasih. Svojim ga je eurkom ogrnuo. a onda ju onako dimecu podaje svojoj gosci iIi prijateljici. U svakoj mu~limanskoj kuci ko~i se. Seeerii mu kahvu dodavao. koji BU po mjeri u jednom komadu otkani. koji se inace zovu ponjave i koje ~u sami nacinili od starih krpa i konaca. da svaki pokriva cijelu sobu. 0 tom pjeva i narodna pjesma: Lipo ga je pasa docekao. ali vrlo dobra bosanska furona. U kucama odlicnika su na seci. ako joj je' gosCa vrio draga. sarno sto ee domaeica. Neki pune mindere i milaVOID. a siromasniji meeu pokrivace od basme iIi cohe. obi~no za vratima visoka. koliko ga to kod nas u skoro svakoj ~dlicnoj kuci nalazimo. cigaretu sarna zapaI~ti i nekoliko dimova popusiti. u kojoj muslirnan doceka svoje goste i prijatelje. Kao ~vuda.jama fini jastuci. vrlo finom travom. ima on secije. koje su poredane i pricvrseene uza zidove. Zene caste isto tako svoje prijateljice. koje BU hasurama pokrivene. u selarnluku. koje su i minderi. vidio sam i takovih. Na seeijama su dugacka i kao seeija siroka siljteta. nego jednostavnost i prakticnost. tkaninorn sli~nom cilirnu. U sobi. ispunjene vunom iIi kostrijeti. a kod odlicnika i u tako zvanoj sikli odaji. Velika sirotinja prostire svoje sobice hasurama. Makat je U odlicnika cesto izvezen srebrom i ziatorn. koja je obi~no zutom iIi . Niti u haremima. nego i jelom i· picem podvoriti. Na ~voje ga misto posadio. pre~rita makatom. slicnom donekle saau. pa i siromasnih muslimana. iIi cilimirna. Mjesto matraca imaju neki na secijama mindere. bilo u svoju ili u tugju. u8ka. da ne zaprlja cilima.

d.- 61 - crvenom bojom obojena. premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati. Muslimanska kuca u varoSicl iii kasabl. Cabu. Svjetskih slika. U spavacim sohama nasih muslimana nema kreveta. Meku. ormaric u zidu. a i danas naci ces ih samo u kueama aga i begova. da im ne smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine.vremena poznavali. Prije nego Ce na 'pocinak.postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi kupaonica za umivanje i obredrio pranje. Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo. Kada BU u jntro sa dusekll ustali. duhan. a u nekima su slike. zv. a osobito kipova nemaju. Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete zemlje. . u kome dde stvari: koje im svaki Cas trebaju. Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene stihove iz Kur'ana. kao sto su lule. Stolova i stolica nijesu naSi muslimani Bve do najnovijega . trgovaca i nekih effendija. Obicno kraj hamama naci Ces i dolaf. Krllj nje vial se t. metnu duseke u mnsandere. koje nam prikazuju Hadzerul-Esved. nego oni spavaju na jastucima i dusecima. jer ana covjeka na taStinu pobugjuje. jer im to vjera zabranjuje. kula. Case i t.

" - 62- koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. I (\ .. nego im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu. Zenska odijela i " 11'.- rJ) (. . jer je velika sramota. da zenska odijela i rubine na zidu kao muska vise. I rubine slazu i spremaju u sanduke. Oni nemaju ni ormara.

SiromaSniji musliman lijeva sebi vodu na ruke sam iIi mu lijeva zena iIi koje dijete. a. pa dok gospodar pere ruke i lica. uzme peskir slugi s ramena i tare ruke. a osobito su lijcpe oue pjesme. u polju iIi gdje drugdje. pa sastanu Ii se dvojica. da ih noge ne zabole. uopce vrlo u obicaju. trojica iIi vise njih na ulici. slienu luvoiru. koji u jednoj rud drzi ibrik. umivanje i uzimanje abdesta. I u uarodnoj pjesmi spominju se vise puta hamami. pa kada se je gospodar umio.- 63 Kada nas musliman u jutro ustane. gdje nema mindera ni secija. u kojima se opisuje kako se djevojka kupa i oblaci: . U ibricima dde oni vodu za pice. umiva se iz ibrika. Ostalo razni istoctlJacki luksuriozni predmeti. Sluga ima na ramenu peskir. pa se tako po sahat. Bogatiji ima slugu. plitku posudu od bakra iIi cina. eucnu oni. Dok se perc euci on i Lijevo ozgor ibrik s le~enjom. a u drugoj legenj. dva i vise razgovaraju. . sluga mil. nego i u svih Bosnjaka. koja se takogjer zovu hamami. Pranje i kupanje je kod muslimana zakonom propisano i za to ces u skoro svima vecim mjestima Bosne i Hercegovine uaci javna kupalista. ddi mu sluga legenj pod rukama da voda po podu ne teee. Ibrici su posude iz bakra iIi mjedi sa pouzim grlom. Cucanje je ne sarno u muslimana.

Nagizda se sto god moze bolje. Uze ibrik i raki safuna. Koliko zena postuje muza. Boga sugjello dok na ovuj zemlji zivi. komu se dragb volje i bez prigovora pokorava zena i djeca. vidi se po tom. krv od krvi njegove. put od puti nJegove. da Sll druzieom svoga zivota dijeli dobro i zlo.liubi obiteljski zivot. kao o~i u glavi. Ona ode u vruee hamame. . pa je Ii stekao toliko imetka.- 64- Kad to ~ula ajkuna divojka. Kao sto ljubi djeeu. Muz je otac i glava obitelji. Musliman vrlo . jos manje beg. ali ne toIiko radi nje same. premda on niti je aga. jer je ona mati njcgove djeee. da moze uzddllvati sebe i obitelj: on si savija domaee gnijezdo. a. sto mu je od Muslimanska radioniea. vee vise puta skrajnja tlirotinja. jar su ona njegovi naHljedniei. u kujoj se izragjuju razlli melalurgicni predmett.. Umivala bilo lice svoje. Svoju djeeu ljubi musliman vrlo njezno i pazi ih. koliko za. sto ga vd dragosti j iz postovanja zove aga iii beg. to. to jest gospodar. iato tako ljubi i zenu.

jer im to zakon nalaze. to jest svotu novaca. na kojima Btl gvozdene resetke. I narodna pjesma spominje puscenice na vise mjesta. moze odmah drugu vjencati. Sarno u iznimnim slueajevima. mora joj platiti nieah. n ske kuee i avlije ogradite visokim zidom iIi tarabama. ali joj onda mu! ne mora dati nicaha. koju je muz ostavio. kako su to jos prije vjencanja ugovorili. da ih koji muskarac. dok ne progje iddet t. da ne govorim o trecoj i cetvrtoj. uzima on rijetko kada vise od jedne. lato tako moze i zena ostaviti svoga muza. Ako je uzeo drueu zenu. uzima sedefli tamburu i pjeva svojoj dragoj: "Sada misli Hata Hadzagina "Da ja ljubirn prebijelo lice. zove se puscenica. ako mu prva zena nema djeteta iIi ako ragja samu zensku djecu. Osobito zene moraju dobro paziti. 'sto joj gar je on prije vjencanja kupio. Broji njojzi gospodsk~ niCahe. ali za to valja da ima vazna uzroka. jali udovicom. j.- 65- Malo ces gdje naei onako njezan obiteljski zivot. pa i cetiri zene. Momka ozenili. nego je moze i pustiti. mora je po zakonu isporediti sa prvom i dati joj sva prava kao i prvoj. u ha- I . Muslimanske se zene i djevojke kriju. Kad muz pusti zenu. sobu za mladozenje. prozori pako. ti mi ziva bila "I tako mi ti sugjena hila "Jal' divojkom. Ka divanhanama. tri. a na prozorima harema su guste drvene iIi gvozdene resetke. ona mu mora vratiti i ODO ruha. neIjubljcl10j djevojci. kao kod bosanskih nIUslimana. uzima on drugu zenu. Broji njojzi stotinu dukata. demiri. ali se njegova bivsa zena ne moze udati. sto vise. Zena. ako im nije u rodu. zovu se demiri. Drvene resetkc zovu se musepci. Udovica S~ moze po drugi put udati tek iza cetiri mjeseca i deset dana poslije smrti prvoga· covjeka. iIi dcmirli pendzeri. Premda nas musliman moze da ozeni dvije. Bas radi toga BU skoro sve mUBlim~. ne vidi. a on rnjesto da ide u halvat. "Jar ako ee tri put puscenicom. Ako muz pusti zenu. Ali ne sarno da musliman moze sebi na prvu zenu dovesti drugn. a gvozdene. cetiri mjeseca i deset dana otkako su se razvjeneali. "Nc eu Hate. a osobito.

Djevojke se' ne moraju toliko kritj kao zene. Sarno kod vrlo siromasuih muslimana nema . ali ne smiju niposto u earsiju. Za sto se ne kriju one u dolini Rarne. Za to on~ mogu' i na vodu ici. Ima mnogo ljudi kod nas. pak za to. sto ih obavljaju i nase zene. koja kaze: "Nauka je muka. dUZ8ll je 'muz. da ih osobito koji inovjerae ne vidi. kad tako misle i pisu neki inace dobri putopis(·i. ona ne samo da kuha. u Krajini mislim da se ne kriju za to. halke na vratima.ne kuee. da ga uku6ani cuju i u kuell uvedu. zna se da ga nema kod knee. zeni ne desi prilika. a njih da niko opaziti ne moze. koji misle da bosanska muslimanka niAta ne radi. iIi ee te barem po imenu zovnuti. sije i veze. udarice stapom ° tarabe iIi vrata. pere i kueu redi. dok nije udario stapoin iIi rukom 0 tarabe iIi vrata. To udaranje 0 haIku iIi 0 tarabe. da joj iii on sam iIi njegova druzina sve u kueu prinese. a nije ni cudo. upravo im je u krv preslo. a drugo. a ··r . ako nije vreln daleko. pa i one moraju kao i muZevi im i u kuci i u polju raditi. ali tih je vrlo malo. gdje zivu sami muslimani i katolici i u sjevero-zapadnom dijelu Krajine. ali i one moraju paziti. da je koji nepoznat muskarac vidi. ske zene i djevojke sa sela ne kriju. ali za to ipak ne ee strani muskarac u kueu uni6i prije. ~ko ti kakav musliman zeli u kuell doei. da mogu zene i djevojke vidjeti sto se vani dogadja." . Na vratima je skoro svake bolje muslimanske knee gvozdena halka i na tu haIku udara onaj. Ona obavlja Bve poslove. jer su na granici. Ima nekih krajeva u Bosni i Hercegovini gdje se musliman. nego je i dobra i stedna kueanica. u Turskoj Hrvatskoj. da ga ukuCani ~ujn. Ako fin se ovaj ne odazove. koji zeli u kueu. Ne kriju se jedino u dolini rijeke Rame.- 66- remima takogjer su demiri iIi musepci. a oduka tri sta muka. prede. a onaj onda odlazi. nego tka. koji su ove zemlje doduse proputovali. mislim u Hrvatskoj. a i po cijeloj Austro-Ugarskoj monarkiji. ali i ovdje se obistinjuje ona narodna. da to nije" od potrebe. . iIi dok nije po imenu zovnuo kucnoga domaeinu iIi koga drugoga muskarca iz o. niti mi to znade ko kazati. a ona da onda dalje radi. da ga gdje drug~je potrazi. sto ih ima dosta siromasnih. pak su njihova veziva. ali nijesu nasih rouslimana i njihovih obii'Alja prou~ili. Bosanska muslimanka ne sarno da je vrlo marljiva. ne 'znam.. da sto kupe iIi prodaju. Da se. premda dobro znade.

.Ku~a Imu~nljeg rnuslimanll Iz vana.

prate sluskinje. krate sebi vrijeme razgovoronl. ako ih posjeti koja odlicnija kri5canka. Odlicnije zovu hanuma. One idu . pak . pak onda odu zajedno kojojgod na sijelo. lle znaju. one ce ju i u svoja odijela obuci i metnuec na. svojom goscom rado hvale svoje muzeve. da ee i ona njezinoj stogod na peskes. Ako idn kuda u vecer. pristaju. one ce joj svaki put na odlazku reci: "Ma dogji mi gospoja!" Muslimansku zenu rijetko ees kada vidjeti samu na sokaku. Po tima cipelama iIi papucama zna i muz. Dzemat je skup kuca i Ijudi oko jedne * . Muslimanskoj obicnoj zeni kazu bula. pak se vrlo vesele. Dolazila takova zena k njima jos tako cesto. tri dogovore. One im pokazuju svoja odijela i l1akite i eglenisu 0 svemu i svacemu. kada iIi kaduna. a osobito su sretne. Onda ce joj one sve po volji uciniti. pred vratima harema gornje cipele iIi papuce. da je tudja zena kod lljegove u posjetima i za to nikada ne ulazi svojoj' zeni.. ~ osobito ona protkana svilom. oso~ito supruga koga cinovnika. dok joj nije gosCa otisla.jer ne mogu k njoj. ostaYlja. ako im takova zena pohvali i miluje djecu~ jer BU im djeca najmilije blago na zemlji. a osobito im je milo. nju sve svoje nakite. Kao prave matere~ vrlo su sretne. Hi se izvezu u zatvorenom fijakeru iIi ih. da je takovoj zeni drago njihovo drustvo. Bez fenjera i pratnje ne smije muslimanska zena i djevQjka u vecer iIi u noci iz kuee izaci. ako je odakle dosao. Radi svojih zena i sceri zivu muslimani. eigaretama i ernom kahvom. njihova djeea. . Kada im takova zena u knell dogje. ako vide. pozivaju je k sebi i svaki put se razvesele. srebronl iIi zlatnom zieonl. dati. odijeljeno od drugih vjeroispovijesti.. ako joj njihova odijela i nakiti Jijepo "ujisu".- 67- .vrlo rado jedna drugoj na sijeIa.. vrlo lijepa i ukusna. tacnije dzemaatinla. J{ada koja zena dogje u posjete svojoj prijateljici. a nekada i. kad im ona dogje. koliko im je sarno l11oguce. kako bi je ljepse docekale i bolje podvorile. J{ada su na sarno sa. sigurna je. Je Ii koja zena darovala njezinu djecu. Bogatije i odlicnije. vee ih se dvije. a njeka upravo umjetnicki izvedena..: njezininl drustvom. nose fenjere iIi one. a dijele se po dzematinla. koje ne ce da hodaju sa drugim zenama. vole ju bas od srea i teze upravo za. Kada nemaju posla. a starije i odlicnije hanume. Koju krseanku zavole. iIi ko iz 'njihove pratnje. dar.

Svi vakufi u zemIji reprezentiraju danas sto u gotovom noveu. muslimanska osnovna skola. Mnogi bogati. Muhtar pazi na red i mir u dzematu. dakle vakufu. Ta so jc dal~lc svota pod . zito i drva za ogrjev. Hodzama daju stan u naravi pod kojim je ujedno mekjteb iIi mejtef. Ugovor sklapaju obicno 0 Jurjevu. za tim bogatih aga i begova. pripada say njegov imetak dzaIniji. Poslije godine dana mogll dzemacani izabrati istoga hodzu i istoga muhtara. kueama i kmctskim sclistin'la vrijcdnost od preko deset nlilijuna kruna." Ko inla ncvaljallu i neposlusnu djecu. knee i kmetove. te da se tacno vrse Bve naredbe i zapovijedi pretpostavljenih ohlasti. koji pred narodom u dzamiji klanja i djeeu mu u vjeri poducava. iIi ako im ko sta drage voIje dade. Vakufi su hairi iIi zaduzbine careva. a osim toga daje im Bvaka kuca toga dzemata po jednu krunu godisnje. Muhtari dobivaju placu obicno u naravi. koje grade i uzdrzavaju ljudi istOgLl dzemata. drva i zito. koji BU sagradili dzamije i za njihovo uzdrzavanje ostavili znatne fondove. a ~ogu i koga drugoga mjesto njega uzeti. muslimanski svecenik.- 68- dzamije. a vrijedi od Jurjeva do Jurjeva. sto u zcmljistima. da je kazni. Svaki muhtar ima svoj muhur iIi stampilj. Ferhadije u Banjojluci i Karagjoz begove dzamije u Mostaru. ako je ko umro bez djecc i drugih zakonitih uasljednika. a dzemacani rou dajll stan. Hodzu i muhtara placaju dzemacani prema ugovoru. Najbogatiji vakufi jesn vakufi careve i Husref begove dzamije u Sarajevu. kojim "muhurleise" pozivnice i druge sluzbene spise. Osim hodze ima 'svaki dzemat i svoga muhtara. Za to nije cudo. a daju im i gotova novca. a pobozni ljudi ostavljaju takogjer znatnije svote za uzdrzavanje dzamija. 08im toga dobiju oni jos nesto novca za zapise i nicahe iIi vjencanje.ajevima opet dobiva hodza svoju placu od vakufa. U svakom je dzematu po jedna iIi vise dzamija. dobivaju hodze toga dzemata svoju plaeu iz vakufske bIagajne. moze po serijatskom zakonu say svoj imetak ostaviti dzamiji. Ako BU dzema(~aui vrlo -siromasni. Hodzu i muktara placaju u naravi. U nekim sIu~. koji traje godinu dana. pasa i vezira. za tim novac. Isto tako. Svaki dzemat ima svoga hodzu. Dzamiji mogu ostaviti ne sarno gotov novac. da im se poslije smrti "prid dusn hatma uci. da su mnogi vakufi po Bosni i Hercegovini vrlo bogati a neki da i velikim nepokretnim imetkom raspolazu. nego i zemIjista.

d. Kadije su i danas namjesteni kod kotarskih ureda. da ih ondje pregledaju i ispitaju. Ako vakllf ima zemalja. Vakufskim novcem uzdrzavaju. a ucgdje i hodze. grade i popravljaju dzamije. Osim toga grade ani vakufske k. koji su sve do okupaeije bili snci u vjerskim i gragjanskim raspravama. Dalje apelacije nije bilo. isao je na fetvu muftiji. koje narod izmegju sebe bira. Osim toga claju ani novae i u dobrotvorne svrhe. Kulen-Vakuf. Po vakufima dobila su mnoga mjesta u ovim zemljama svoja imena kao. iznajmIjuje ih na neko vrijeme. koje se sastoji od samih-Inuslimana. musliInanskom vjerskom zakoniku svemu narodu. jer se vakufske zemlje i dobra ne ~miju prodati. pa. Vrhovni nadzor nad svima vakufima. onako jc ostalo. Na koneu svake godine duzni BU kadija i mutevelija da vakufske raCllne predaju poreznonlu uredu. upravo podvostrucila.kako je muftija presudio. Varcar-Vakuf zvao se je prije Varcarevo.ostavillskim raspravama i t. Gotov novae daju na fais. Varcar-Vakuf. placaju mujezine i dzamijske podvornike. Vakufskim dobrom upravlja mutevelija i dva medzlisa iIi zastupnika. i muslimanima i krscanima. oni podupiru sirotinju i daju Htipendije siromusninl ucenicima sredlljih i visih zavoda. Nad hodzama su kadije. Doljnji-Vakuf i mnogi drugi. Oni nadgIedaju mekj- . Gornji-Vakuf. ali otkako je ondje neki Kolar aga sagradio dzamij~ i osnovao vakuf. ali sude sarno u vjerskim stvarima i raspravama·.~vojih istovjernika. a Kulen. kako se vee· skim nagode. Oni vjencaju i razvjencavaju. Skender-Valtuf dobio je svoje ime ad Skender-bega. d. te ih onda iznajmIjuju.uce. Muteveliju i medzlise nadzire kadija. niti sta nova narucivati. Skender-Vakuf. Nad svima je vakufima vakufsko povjerenstvo u Sarajevu. a sudili BU po ~erijatu.Vakuf od begova I{ulenoviea i t. Muftije su duhovni starjesine svaki u Bvome okruzju te im je drizDost da nadziru muslimanske vjerske zavode.69 budnim okom vis. kao i nad vakufskim povjercnstvom vrsi zemaljska vIada za Bosuu i Hercegovinu kroz svoje posebne organc. pak se bez znanja kadijina ne smije u dzalniji niti sto popravIjati. a Btanuje i ureduje u vakufskoj kuei u Franje Josipa ulici. dobilo je' to mjesto i~e Varcar-Vakuf. kamate. uz ~est do dvanaest procenat3. sud~ u . zem. Ko ne bi bio zadovoljan sa presudom kadije. vIade U ovo dvadeset i osam godina iZ:l okupacije.

70 3 iii' l< ~ .

koje su sve do peta vrlo siroke. a razlik~ju se od njm samo po tomu. Vjer:. ali neozenjen hodza. a moraju da budu ozenjeni. obicno plave boje. sto oni nose ahmedije od vrlo fine i tanke znckaste svile. dzube. kadiie i muftije. a isto tako i medrese. sluSatelje medresa. kadija ili muftija ne bi u svome narodu mogao steci ugleda i povjerenja. jer dok svjetovnjaei muslimani nose caksire. profesori. nose njihovi duhovniei salvare. Preko. iato Be tako odijevaju i hadzije. a ne narod. Nad muftijama i kadijama je reis-el-ulema. Svi muslimanski duhovnici nose bradu.. muslimanske bogoslovije. koje se u listovima kopcama kopce. za tim mujezine i sohte. koje vrlo cesto mijenjaju. U svakom okruzju ima po jedan muftija. koje im skoro do zemlje seze. ramena prebaeili su dug ern kaput.-71tebi-iptidaije i ruzdije. dakle sest u zemlji. a oko fesova imaju kao snijeg bijele saruke ili ahmedije. niti hi ga narod u svojojsredini rado gledao. koja je zlatnom i brebrnom zieom izvezena. Dervls. lako ceS kao i naSe svecenike i po odijelu megju ostalim narodom raspoznati. . vrhovna duhovna glava svih muslimana u Bosni i Hereegovini. Kao hodze i drugi duhovniei. u kojima su ujedno i muderisi. Te ahmedije kupuju oni u Meki iIi u Carigradu. Hodze. Muftije i kadije plaea zemlja. erne caksire od cohe iIi polusvile. toga doduse izricno ne zahtijeva.

za tim nakite. sto nam 0 tome profesor Franic pise: "Dervisi klanjaju s pocetka lijepo i skladno. zlatnom i srebrenom zicom. Od-. skacu i hukcu. basmu. Stara je to'i davna tekija. koji imaju BVOjU tekiju. Ti dervisi ne sarno da tacno i vrl0 savjesno vrse sve svoje vjerske duznosti. satove. pa kako ce vrijeme provesti ako ne trgovinom. kojima sva roba u ducanu ne vrijedi desetak do dvadeset kruna. mah kraj Sinan tekije je dosta lijepa. Oni fiU daju toliko trecine. nego i inovjerci. Oni kupuju razne sirovine i izvoze ih ponajvise u monarhiju. da moze zivotariti. vrte se i ljuljaju sve jace i jace. bijela dzamija sa vitom munarom. a ima nekoliko kuCa kmetova. nego i kaju svoje grijehe dok ne iznemognu i dok im S8 ne zanesvijesti. zlatnu i srebrnu robu. zasagjeno cvijecem i 10zom. koji rade na malo i veliko te trguju sa Carigradom. ali inla i pravih trgovaca. Rijekom. da bar nesto zaradi. Posto nijesam bio u Sinan tekiji. Kada dervisi kaju svoje grijehe. Za to ima u Bosni i Hercegovini dosta trgovaca muslimana. u kome se kopaju dervisi toga samostana. jer nema stalna zanimanja. atlas. istocne tkanine. a odande opet uvoze kolonijalnu robu i razne fabrikate i prodaju ih megju narod. gotova odijela i o~ucu. mogu u tekiju i u dzamiju doci ne sarno muslimani. dok ih ne spopane bezsvjestica i nernoc. Iz Carigrada dobivaju ponajvise fine bezove protkane zutom svilom.gradio je znamenit vojskovogja i namjesnik bosaoski Sinan paSa' pak je ona po njemu i ime dobila. Okolo tekije i dzamije je veliko dvoriste. kao u svakoj drugoj dzamiji. samostan. Kleknu. biser. jer kazao ko sto mu drago. Tu je i groblje." NaSi muslimani vrlo rado trguju. ali svako mora da plati ulazninu. kadifu. dotaknu te celom zemlje. Trstom. bez rada se zivjeti ne moze. mole i grjehe kaju. a osobito fino izvezene zenske papuee. Mnogi je trgovac sarno za to. . ture prste u usi. a kraj nje uzdiglo se veliko i bogato turbe. mauzolej. kako dervisi hukcu. kolane~ mergjane. dapace i njihove zene. u kome pocivaju smrtni ostanci utemeljitelja dzamije. niti sam vidio. za tim pocnn Bve brze i brze klanjati i uhvate se u kolo. na vrhuncu brijezuljka Logavine ulice u Sarajevu. da reknemo koju i 0 derviSima. navescu. dok im ne udari pjena na usta. Tu tekiju 88. pak se previjaju desno' i lijevo. Zagrebom.se. ~inan pa.- 72- Kada smo vee govorili 0 duhovllom stalezu nasih muslimana. Becorn i Budimpestom.

II'~ .73 \ ~. ! .

plati . vee sto . kojim je robu dohvacao. jantar. iIi se napokon razgovara sa komsijom na Iijevo iIi desno iIi sa onim na. nas bi mu trgovac rekao koliko trazi.. Ako sIueajno nema koga ~r­ tikIa na dUCan~.74 mirogJlJe. on ce ju lijepo i mirno podvoriti. rekao hi kupcu: nDokuei!" i pokazao mu rukom gdje je roba. Sve ostale artikIe narucuju iz monarhije. Bosanski musIima. Bio je to covjek u godinama. mlrlSne tekueine. sto ju je trazio. Na glavi mu hijela ahmedija. ZnatizeIjan primaknem se dueanu.pa mirna Bosna. da vidim sta se tu prodaje. pa trazi u koga drugoga. aim bi koji vojnik iIi drugi kupac sto zatrazio.Premda je robe dosta bilo i premda je Iezala u dosta velikom neredu. tamjan i i posude od bakra i mjedi. U vecer. on hi mu odmah dodao. ugledne vanjstine. upravo sam se divio onoj Iakoei. z~ao je on dobro gdje je sto. Kada hi kupac dohvatio sto je trebao i za cijenu upitao.n vrIb je originalan trgovac. pa pazaruju. pa sad ako ces kupiti. pa pusi na cihlibsr. Dogje Ii mu na ducan kakva musterija. Ako nije mogao da koju stvar onako sjedee dohva~i. varosicu nedaleko hrvatske granice i tu Bam prvi put upoznao i do~ekle proucio bosanskog -trgovca. a osobito fino ruzicno ulje. drug-oj strani sokaka. kupi. On je proracunao svojih deset procenata. U dueaDu se je sjedeci naslonio. a ako ne ces. je zatrazio. ne ispricava se i ne nastoji da te obsjeni.skupilo se vise vojnika i nesto drugog svijeta. ostavi. On sjedi citav dan od rane zore do kasne veceri na svome ducanu. sto ih po za-: konu moze i smije zasluziti. ali pri tom ne vice. kada je aksam zaucio.. jec' ce rijetko kada u cijeni popustiti. policama. pa uci iz kur'ana iIi 0 cemu razmislja. Godine 1879. muslimana. Ako je sada muste- I I ~ I I . dosao Bam kao gjak uN. ne hvata kupca za jaku i ne cjenka se. u koga ima sto zelis. VrIo fin'e cilime dobivaju vecinom iz ~mlrne i Perzije. Usred cefenka sjcdio je trgovac podviv noge na cilimu.. a onda tek kuci svojoj. zatvara on svoj ducan i ide u dzamiju. a druga je hila . Oko njega lebla je robs nazemlji. a neki bogme cita i novine iIi je sjeo podviv Doge pa pusi iz svoje Iulice iIi se naslagjuje crnom kavorn i dimom mirisne cigarete. ne hvali Bvoje robe. dakle odmah prve godine iza okupacije. da ce ga sutra iIi prekosutra imati~ nego ce te drage volje uputiti na koga drugoga. Oko jednog ducana ~ bio je to nesto bolji cefenak .na rafama.

cefcnku. nozara. kao rnaloobrtom prerilda. a u njima je nanizan· duean do duCaDa. da sarno i heIer na cijeni odbije. krojaca. a u svakom sjedi po jedan trgovac iIi obrtnik. zIatara. koji se je prema sokaku izbacio da stiti kupca od kise i zla vremena.. a zovu se carsije. Bosanski rnuslimani pozllati su kao dobri kozari te taj zanat u nekim mjestima kao u Visokom. Ducani BU se poredaIi obicno u jednom sokaku redom jedan do drugoga. carsija je obicno sarno onaj centar. ali pravn .e ni pomisliti. kako" rekosmo. te se prikvam:. u kome se svi ti sokaci i sokacici sastaju.\Trati!" i rukorn pokazao da metne robu gdje je i bila. da sto kupi. opancara. sedlara. iii proda. Svi dUCani~ bez razIike da. samardzija. nanuldzija. obicnc u sredini grada. iIi se je ulljima kakav majstor smjestio.streha. drugi rade svoje zanate. U nekim dncanima ima robe velike vrijednosti. a u posebnoj ducan iIi radionicu. Sokaci.Ii u njima prodaju gotovu robu. have se nasi muslimani i zanatima.inl mjestima sastoje se od vise vecih i manjih sokaka i sokacica. Od zanatlija ima :najvise kundurdzija. iIi na d. obicno su nesto siri nego drugi. u kojima su se poredali trgovci i obrtnici. Svi ti sokaci i sokacici zajedno zovu se carsija. zanata ne cijene ni izdaleka onoIiko. saraca. a i u Banjaluci ina. -a dr~gi se spusta llU drYCllC stupice zabite u zemlji prell dueaIlom.6s. kao poIjodjeIstvo i trgovinu. Carsije u vee. jok!" iIi . dvadeset krnna. Na svakom ducann su sa 80kacne 'strane po dva kanata.- 75- rija htjeIa. veliko tjeraju.. pekara i berbera. da se vidi. odgovorio bi trgovac kao preko zuba: .. visok drveni krov. da bi prijateij iIi boIji kupac dosaa na eefenak n3semu trgovc. sva ne vrijedi desetak.'a oveca kamena. Nad svakim je ducanom . sjedne na donji cefenak. a da ga on ne bi kafom i duhanom ponudio. Nije mogur. postolara. a u nekima. terzija. nego je gazda ducan iznajmio da bnde megju svijetom. pa dok jedni prodaju robu. . vrlo BU jednostavni i skoro uvijel~ od drveta nacinjeni.u. Ako trgovcu dogje prijateIj iIi mnsterija na duean. kujundzija.uz krov. Skoro svaki muslimanski trgovac i obrtnik ima u posebnoj kuci svoj stan.. pak se onda lla njemu prodaje roba. Kraj trgovine. kako rekosmo.. Danas je naraVDO i u tome sasvirn drukcije. da se i on necim zanima. popusi "cigar" duhana i popije cruu' kafu. jcdan se dize u vis.

1 .I .

prevuce drvenu prijevornicu. obicno Bugari. da se biva vidi. trebaA Ii stogod. idi u carsiju. ama vruc!" Na kasapnicama. a na po se u Sarajevu. voCa i povrea. kupusa. a njima kao u prkos dere se jaki Arnautin svojim krupnim. kokice. ama vruce. i u pekarama vise oguljeni janjci i ovnovi. Premda je to vrIo primitivan zatvor. ispeku. ledenoo!".77 Kada ce trgovac svoj cefenak zatvoriti. mozes u cariiji dobiti i drugo kojesta.~cc. da ta usi bole: "Hcee kitiri. kako su masni i debeli . pak ju zamandali i zakljuca. kestenja. sijeku mesari na raznju pecenu janjetinu i ovcevinu i vicu iza svega glasa: "Vruce. da ko ciji ducan pokrade.-." Odmah kraj njih sjeli BU i somundzije sa vrucim somunima i bijelim simitom. Na kiupama. halvee!". U "Hajte junaei. nestade. mesarama. naime gdje se gornji i donji sastaje. peceni kukuruz. crepuljama. . paprike. u drugima sokacima sve je tiho i mirno i tesko ces sto dobiti. otkvaci gornji kapak ~d krova i pusti ga da na baglamama visi. izjeli vas knrjaci. drva. hrapavim glasom: "Halve. jaja. gura se megju svjetinom i blijedo OdrpUllO ·momce. Pred duCanima nacinili sn bascovani. Prema tomn su earsije stjecista svega trgovackoga iivota bosanskih gradova i kasaba i za to. voCa i povrca. rijetko se dogadja. a vika zaglusnija. Sada on izagje iz duCaoa i podigne donji kapak a preko sredine. Banjojluci i DoInjoj Tuzli graditi moderne ducane i tako stari malo po malo sa carsija iscezavaju. koje prodaje kitir. karpuza~ lubenica. sve se pusi!" Ncki ce se i posaliti pa dovikuje: "Hajte vruea. citava brda od pipunaea. Mostaru. sve tri jalove bile. zivadi. sijena. U manjim mjestima ima obicno po jedna. heee kitircce!" Jeftina je to roba . U "Tri majke sisala. Pazarnim danom osobito je zivahno u bosanskoj carsiji. a u vecima ima ih vise. Osim trgovacke robe i raznih rukotvorina. krompira. a da nesimetrija bude potpuna. U novij6 doba stali su po vecim bosanskim Carsijama. dinja.te ce prijesne na okc pa i litre ·prodavati. debela ko ruka.. pak je zatalljio. jedni cekaju~ da ih u velikim zcmljanim tepsijama. zita. pak i oni dovikuju: "Vruc. a u nuzdi i po zemlji prostrtoj slamom iIi zelenom bujadi. a nekada i dvije CarSije. a drugi su narezani. luka. U "Prodade. sto ti za zivot treba kao: priiesna i pecena mesa. Prodavaci limunade i serbeta glasno vi~u: "Ledeno.

zapadu. ne~o male eagjave sobice. a prozori prljavi i maleni. da je iIi cijela zgrada nad vodom iIi da jedan dio pociva na obali. iIi su ih namjestili na kakovom povisem mjestu Iii brijezuIjku odakle se otvara krasan pogled na Bve strane. Uza zidove srnjestili su secije. Iznutra nabijena je berbernira zutorn zemIjorn a u nekima je i vrlo primiti. koji iz vode vire. ne trebaju se oni toliko brinuti za svoju egzistenciju kao krsCani i za to imaju dGvoljno vremena za sijela i razgovore. koji rade umjesto njih. pa mozes u njoj ne sarno popiti kahvu. "Majstor" je poredao nekoliko debelih dasaka . Nijesu to kafane. iIi je duean iznajmio koji kahvedzija. pa brije i pece kahvu. van pod od dasaka. a na jastuke su prostrli plavu iIi crvenu cohu. kada bi rekao. Takove kahve zovu se i berbernice. milavom iIi sijenom. nego se mozes osiiati i obrijati. da je koro svaka deseta. Kahve rado grade uz vodu iIi nad vodom tako. sum. Berbernice su malene drvene kucice obicno u carsiji. Krov je na takovoj berbernici vecinom nizak. Zavirimo i u tu kahvu iIi ako ces berbernicu. Kahvi ima u Bosni i Hercegovini vrlo mnogo. Takav duean iIi berbernicu uzeo je pod kiriju. To je mjesto koga odIicnijeg age iIi bega.ra. pak ju promotrimo °izvana i iznut. kaki berberin. A inace? - U 8vima vasarima ovoga svijeta. kao ito su nB. siljte. najam. na koje BU metnuli jastuke ispunjene vunom. Sarno u jednom kutu secije je njesto Ijepsi i visi jastuk. a u njima enG sjedi kod ognjista kahvedzija i "pece" kahvu. jer ih i oni tako zovu. zovfiUO je k sebi berberina i tako oni zajedno rade i pazare. Kako nasi muslimani imaju svoje kmetove. U mnogoj prostijoj bosanskoj kahvi smjestio se je i berberin. Vrata su joj rasklimana i niska. a sarno finije i cilimirna. koji svaki dan u kahvu kao u svoju dolazi.I 1 - 78guranje. stupovima. iIi same za sebe iIi pod jednim krovom sa drugim duCanima. jer nas muslimllD rado snatri. vreva i vika kao pet flldzana za novcic. Oiela kahva prostrta je hasurarna. pa da rnu bude Iakse plaeati kiriju. a takova su miesta za to najzgodnija. a najmilija su im sastajalista ducani muslimanskih trgovaca i kafane iIi boIje kahve. i ne bi mnogo pogrijesio. vrlo maleni. a drugi da lezi na jakim direcima. Unutrasnjost bosanske kahve vrIo je jednostavna. dvadeseta rnuslimanska kuca kahva. a obicno se je izbocio daleko na sokak.

ponajvise novinama 1 CIJeDlClma. Na polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i . pribio ih 0 grede i pod je gotov. U nekim berbernicama su okreciti zidovi. mozes lako vidjeti. koje su UnulraSnjosl kahve. cesto oblijepljene raznim papirima. Ali kada se daske rasuse. a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira.- 79- jednu do druge. sto se pod njima krije. a 11 nekima su gole daske.

obicno je vrlo mirno. U svima kahvama. od rune zore do kasne veceri vatra. Preko Bvake berbernice skoro od zida do zida pruzila se je soha. posjetniei se mirno sastaju. Jesi Ii dosao u kahvu kome starijem kahvedziji. kante. koji. Kako je koji na minder sjeo. u kojoj se grije voda. a kraj boca enG Iimenih kutijica. koji se drzi starih adeta. narucis kafu i cekas dok se osuais. a ti uzivas onako umotan u bijelo iIi sareno. on tebe zaista ne ce. obicno pala gaane lame. da savije "cigar" duhana. u kojima Be grije voda za kafu kad se pece. pak sjednes gdje \hoces. pomaknuce joj onaj kotlic taman nad glavu. on ne ce ni prici k tebi. obicaja. a na njoj visi na Ianeu iIi uzetu kotlic a malom pipicom. pojaea trklja iIi sto takova. punih stucane kafe i secera . ne ce te on nikada upitati sto zelis. kafa je gotova. pusi i razgovaraj sto ti drago. Pokraj kante poredani su ibrici razlicite velicine. a mlagji se opet masio za "kutiju". a' stranci i manje odlicni" Ijudi sjednu gdje ko mjesto uhvati. govore 0 svemu i svaeemu.svasta pomalo. Stalni. stucane kafe. nego sjedi gdje ti drago. u kojoj gori Ijeti i zimi. a kraj vatre naci ~es uvijek ovecu poBudu. musterija zahtijeva. uspe berber iIi kahvedzija kasiku dvije toza. sjedne na minder. aka ga ti ne zovnes iIi ne nagovoris. a onda e. otvorice onaj pipac i za cas curi ti topli mlaz vode niz glavu. imaju svoja stalna mjesta na siljtetu. u onaj ibrik. i ako je muateriji s voljom. a kamo Ii te upitati sto zelis. tiho razgovaraju i mirno rastaju. Kad voda po drugi put zavrije. Kad berberin svrsi svoj posao. Poslije ti berberin obrise kosu. ali Basvijem cisto platno ili bez. izvadio je duhankesu. da na'puni lulu iIi cibuk. a do njih koce se boce sa Iimunadom iIi gjuIsijom. pod malim vodopadom. Dok piju kafu i puse duhan. Originalan je zivot u tima kahvama. zapalis cigaretu. neki se naslonio legjima 0 duvar. U Bvakoj berbernici udarice ti u oci najprije velika zemIjana bosanska furuna sa petnjacima. Zazeli Ii sada koja musterija caskom kafu. Kako koji musliman u kahvu unigje. osobito odlicniji gosti.80 gjezvice. a onda ides poljepsan i pomIagjen kuci. bas kao u slavonskoj seljackoj kuci. neki se laktom podbocio'o jastuk iIi se 0 pendzer odupro. . gdje se nasi muslimani sastaju.e tek kafu naruciti.

koliko je on ihrika iIi fildZana kafe ispio. kao da Be pogiedom pitaju: Ko je ovo? Odakle je i po kakvom je posiu dOMo? Svakomu strancu. "rabos" ostaje i dalje. vidio aam neAto originalna i za· stranea vrlo zanimiva. pogledaju jedan na drugoga. jer se rijetko kada dogQdi. dakle i u kahvama. Ako 0 koron. obi~no siljatu bradu u znak. razgovor je tisi iIi BaSvim prestane. udarice 'prije 8vega u 9~i mnogi potezici krede na zidovima. naime oni. Dok se oni tako razgovaraju. ali ne izbrise onoga imena iIi znaka. Odakle su i cemu su ti. koji je prvi put u bosanskti kahvu unisao. Osobito u j~dnoj kahvi uN. bio to krseanin iIi muslim. bilo na gredi iIi na sisetu ime duzoika turskim. a neki upravo dostojanstveno. savjesno placa.- 81- ali najragje i najvise 0 politiei. da stalns musterija ostavi 8voga kahvedziju i da pregje komu drugomu. gredama iIi na sisetu. rijetko kada placaju kahvu odmah. drze se vrlo ozhiIj no. Jednoga dana pn6 . Sto je ko kod kahvedzije zaduzio. Dok takav oovjek megju njima sjedi. nego tek poslije nekoga vremen8:. koliko je koji ad n. Stalni gosti. koji 8vaki dan u neku kahvu zalaze. Kada je takav gost kafu ispio. Kada je ko svoj dug platio. kad je sto vazna kazao.iegovih gostiju kafi ispio. pa u kahvu unigje kakav stranac iIi nepoznat ~ovjek. koga samo' on i njegova musterija razumije. iIi ako to ne. ja harem nijl'sam jos euo. vrlo znatnu ulogu. na~ini mjesto imena kakav znak. a na po se "Svabo" te prisutne pozdravi. pa ako u kahvu bane kaki stranae. tako i u nasi4 muslimana igra kredit u javnomu zivotu. povuce kahvedzija pokraj njegovog imena iIi onoga znaka toliko potezica. a sarno ce mu kC'ji taj i to preko srea odzdraviti. pogiaditi svoju dugu.. palt ce sarno neki te neki. potezici? Kao tito n nas. obicno 0 Jurjevu iIi pred Bajram. varoSici nedaleko Save. po njihovom mnijenju vaznom predmetu govore. stropu. kao da Bog zna 0 kako vaznoj temi raspravljaju. promjenc oni ~esto temu svoga razgovora i govore 0 camu drugomu. da je istinu govorio. Da kahvedzija dotle ne zaboravi. da je ikada koji kahvedzija tuiio avoju musteriju ~to rou nije kahve platila. pa giadeci pri tome brade. izbrise kahvcdzija prstima iIi mokrom krpom one potezice. obicno svi zasute. slovima. Dok sa razgovaraju. napise hilo na-duvaru.

Kraj njega stajao je njegov momak i sve mu nesto kazuje. kao u zadnjoj bosanskoj kahvi. a on Rve ko preko zuba: "Ja!" iIi "Jok!" iIi TJA ja I" Videl-. Pitaj ovo pitaj ono. a na vrbu sobe zasiljena kreda. pa ni mukajet. pozdravim obojicu sa: "Dohro jntro!" Gazda me sa svoga sanduka sarno pngleda. pita: "A Suljo?" Momak odgovara: "Pet". Oui ne daju da k~fa' kod przenja sasvim pocrni. Ni u najelegantnijemu evropskom hotelu iIi kafani ne mozes do'biti tako dobre kafe. kao da me u sobi i nema. iIi da se preprzi. u prostijirn kahvama cistOCA je nuzgredna stvar. Gazda. a mjcsto njega ostao je u kahvi momak i sada mu kazuje. mcoo . Kako BU sve gostione bile jos zatvorene.o rijetka iznimka u bosanskim kahvama. llego i stolovi i stolice. dovoljno je da malo' porunleni i stvar je gotova. ispijem kafu. koliko je ko sinoe kahvi ispio. Kada sam u kahvu unisao. zoakova.stoca. Preprzita kafa ne sarno rla gubi jakost. a samo jos na sisetu. a to je ono. za sto kafa u kafanama ne moze uiti tako teena. u kojima j~ pokuestvo orijentalno i a la franca.' tu su ne saDIO secije i minderi. pa gledam ato to oni rade. a ga~da biljezi te biljezi. Gazda je naime sinoe otisao ranije na pocinak. a to je izvrsna kafu. kolima u Slavoniju i dosao vee pred zoru ti N. eudo kako se je nas vrijedni gazda mogao snaci u sumi onih imena.- 82- tovao sam iz B. U "odzaku" veselo plamsala. porazgovorim. jer je ondje vee svijeea gorjela. nego i miris. prava naslada i uzivanje za ozebla putnika. da danas nema snjim razgovora. U vecim rnjestima ima lijepo uregjenih kahvi. platim i odem u gostionicu. "Huso?" "Tri" i tako redom._ Sise u toj kahvi bilo je dosta visoko. sto je 8vakak". Vani je bilo hladno. svrnem u kahvu. U sredini kahve stajao je Da nekakvom sanduku odebeo kahvedzija. uzrokom jc" sto ju nasi kahvedzije umiju lijepo isprziti. a u kahvi je vatra. minder. U ruci mu odulja soha. kao u kahvama. Sjednem nq. Ali u' jednim i drugim kahvama jedno je zajednicko. Da je kafa u bosanskim kahvama tako dobra. Svi zidovi u toj ~ahvi bili su vee puni potezica.. bilo je nesto prazna prostora. Htjedoh da se s kahvedzijom malo. Kada je kahvedzija kafu isprzio. poteza i poteziea. U takovim je kahvama nHjveei red i ci.

to jest dvostrqku. koji mogu vrIo· mnogo kafe ispiti.. dogjes Ii mu u ahar.. koji i onako· vjecno na zivcima trpi. Finiji. Je Ii sto kupio iIi prodao.. dok ga u prah ne stuce. a osobito bijeli fildzani imaju ozgora zIatni obrub.ahvedzije· . zimi grije. a kraj kafe: metnuo je.. je Ii se ozenio iIi cini kakovo veselje. da je' kafa De sarno ugodno. On jepoced piti kafu sa dvije tri godine. euskijom. Bosanskom muslimanu ne skodi kafa jer se je na njt1' vee od djetinstva priucio. · i za to je takogjer mnogo ugodnija. nije ni osjetio. Kada pijes ovako dobru kahvu. a na vecer jaca. dvori te kafom. Poznavao sam Jedl10ga hodzu u Livnu. mjericu tucane kafe. - - 83- ka. ali za to ne trebas· sibica.. bijeIe. nego samIjevena..usIuznoga l. a pri tome se je Iijevom rukom prsa dotaknuo. lijevaju je u fildzane. trazi mElhsuziju. NaB moderni covjek..igaretu u ruke.. jos se· Ili jedan nije potuzio na nervoznost. iIi kako muslimani kazu. Za. da te ugIjenom podvori. u gjezvama i ibricima. eto ti. ani kazu. palcem.men i tuce je gvozdenom polugom. a pije je jednakom I I I i Ijeni ~ je u stupu. Ko zeli da pije vrio jaku kafu. ana. pa ipak. U BOSDi i Hetcegovini ima dosta muslimana. U prostijim kahvama dodaj e kahvedzija musteriji kahvu take} da je fildzan ozdola primio sa tri prsta.. u jutro osvjezava. Ovako smrvIjenu kafu mece on u Iimene· · posude i dobro ih zatvori. a bez secera sarno dva heIera. Kafa je vrlo omiIjeIo pice nasih muslimana. Casu hladne vode. daje ti kafu.. Fildzani BU malene okrugle porculanske posude." .. crvene. peku. iIi njegovoga momka.. zelene iIi pIave· boje. morao hi llmrijeti iIi poluditi od t()lik~ mnozine kofeina i nikotina. Tim ne izgubi kafa ni jakosti. casti te kafom. Kafu kuhaju. dok je sasvim ne smrvi. ali za to i dvostruko pIaea. U finijim kHhvama dodaje kahvedzija kafu kao i kod Das na tabaku. iIi u izdub- * .. pa im ipak ne uzrujava zivaca. a ostatak tuce i· opet. a kada BU je ispekli. ier cim si uzeo c. FiI-· dzan kafe sa secerom vrijedi cetiri. covjeka ljeti rashlagjuje. to. da je sfo pio. nego i vrio zdravo pice. drago ti je i zapaliti. Sada je prosije na vrlo gusto sito. izdubIjeno mlado lipovo iIi visnjevo deblo. koji je skoro svake noei za ramazana popio pedeset do· stotinu fiIdzana erne kafe i popusio isto toliko cigareta. dogjes Ii mu na ducan. kaziprstom i velikim prstom... vele. ni mirisa...

-

84-

slasti svega svoga zivota. On ne pije alkoholnih pica, a ne muce ga ni velike brige za egzistenciju. Osim 'toga ne cuti on potreba za vratolomna djela. On zivi mirno i zadovoljno sa onim, sto rou je Bog dao. Pa cemu najka8nje, da se i muci za 8vjetske ispraznosti, kada mu je i onako sve unaprijed sugjeno? Za to nije ni cudo, da su rnu zivci kao od celika i da rou kafa i duhan naskoditi ne moze. On pije kafu od rane zore, eim je oei otvorio, pa do kasne veceri, dok nije na pocinak legao. Jpdva je zorom izasao iz dZamije iIi je kod kuee obavio svoju jutarnju molitvu, POS80 je u prvu kahvu da ondje pije fildZan kafe i popusi cigaretu duhana, a onda tek ide da obavi svoje 8vakidanje poslove. • U zimsko doba idu muslimani vrIo ranD spavati, a prema tonlU i .ranD ustaju, pa jer ne mogu kod kuee doeekati sabaha, idn neki vee oko cetiri sata posHje poia noei u kahve, gdje uz kafu i razgovor cekaju dok zora zarudi i dok mujezini sa munara sabah ne zau~e. I poslije rucka i poslije vecere idu i opet u kahve i ondjc uz razne drustvene igre, kafu i prijateljski razgovor provode vrij enle sve tio aksama iIi jacije. Trgovci i obrtnici ne mogu svake veceri, a jos manje po danu u kahve zalaziti, ali im za to dolaze prijatelji i znanci na dueane, pak si i oni razgovorom vrijeme prikraeuju. Da sada nas trgovnc. iIi obrtnik no mora svaki Cas koga u kahvu slati iIi kahvedziju dozivati,. spojio je kanafom svoju magazu sa kahvom, pa kad Z!lieli kafu, povuce kanafu, a u kahvi zazvoni zvonce. Kahvedzija pozna svacije zvoncc, pak nosi kafu onomu, cije je zvonce pozvonilo. 1(0 bi dosao u kakovu cisto muslimansku varosicu u Bosni~ . pa vidio one kanafe preko sokaka, cudom bi se zacudio, sto ce to likn telefoDska mreZa takim mjestancima. Osim kafe osobito Ijube duhan. I duhan pocinju pusiti vee u (ljetiostvu, a puse dok zive. Duhan pusi musko i zensko, staro i mlndo, bogatasi i siromasi. Sarno djcca u2"lednih i odlicnih roditelja nc ce pred "roditeljima i odlicnim ljudima zapaliti, jer se to lle pristoji za dobro uzgojenu djecu. Mladez i zene puse sarno cigarete, ozenjelli liudi cigarete, lule i cibu~e, a starci osim sv£;ga toga i nargile. Oni pak,. koji duhan ne puse, ti enfiju, burmut, potprduju. Mladeli se ne pristoji, da zalazi u drustva starijih i ozbiljnih ljucli, a osobito ne valja, da se mijesa u njihove razgovor~. Za to

-

8f> --

mladici idu rijetko kada u kahve, nego se sastaju ponajvise na merajama, bacaju se kamena s ramena iii se kako drukcije zabavljaju. U pri~ jasnja vremena mnogo su se vjezbali u bacanju koplja u neku stanovitll tacku, dzilitanje, ali je to danas vee sasvim prestalo. Kraj sastanaka u kahvama i na ducanima osobito Ijube tcferice, a teferice i mu~karci i !ene, ali 8vako za sebe. Muskarci tefence kad"a im se prohtije, a zene i djevojke obieno petkom. Teferici 8U zabave slicne donekle nasim majalesima. Sastane se naime po nekoliko znanaca i prijatelja, pak ponesu ibrike, gjezvice, fildzane, kafu i nel\Jto jeIa, pa odn kuda u zelen. Najvole se zabavIjati u 8nmama iIi u hladu granatih voeaka u eijoj basci, a n&jmilija su im mjesta kraj vrela, rijeka i potoka. lsto se tako zabavIjaju i zene i djevojke. Djevojke se opet osim toga sastaju jedne kod drugih, pa se na ljuljackama ljuIjaju i pjevaju lijepe mu.slimanske pjesme ne sarno sebi za zabsvu, nego da i momke drsskaju, jer znaju, ds ih oni iza taraba prisluskuju. Muslimanske su narodne pjesme i po sadrzaju i po napjevima Vl"lo lijepe i mnogo sliene turdkim pjesmama. Osobito eu krasoe t. zv. sevdalinke gdje draga tuguje za dragim iIi dragan za svojom dragom. K-od pjevanja modoliraju i tremoliraju tako, da im je pjevanje vrlo tesko DR kajde st&viti. OVOID zgodom ne ce biti zgorega ako progovorimo koju, kako se muslimani megjusobno pozdxavljaju. Pozdrav nasih muslimana vrlo je lijep. Kada se sastano dva prijatelja na ulici, ueine temena, to jest oni pozdravljaju jedan drugoga, dotaknuv se desnom rukom prsa, ustiju i eela.Tim hoce da. reknu: "PozdravIjam te od area, izricem ti to ustima i dajem ti Cast umom 8vojim." Ako je jutro, veli mlagji starijemu: "Selamun aleikum" "Bozija ti milost", a ovaj mu odgovara: "Aleikttmu selam" "I tebi neka je." Odmah za tim dodaje prvi: "Sabah hairola." "Dobro, iIi sretno ti jutro", a onaj mn odgovara: "Allah razosun". "Bog ti dao". Ako se sastanu.u podne, veIl" jedan drugomu: "Selamun aleikiim" i "AleikUmu selam", a odmahza tim: "Merhaba". "Zdravo". U veeer kaze mlagji starijemu: "Selamun aleikuni", a onaj m.u odgovara: "Aleikiimu selam". Iz& toga veli jedan: "Ahsam serifhajrosum" iIi krace: "Ahsam hajirola". "Dobra ti vecer", a .drugi: "Allah razosun- iIi "Allah emanet ola". lsto tako pozdravljaju muslimani i svoje suplemenike drugih vje:-

-

86-

Toispovijesti, a i oni muslimane samo sto 'musliman nikada ne ce inovjercu reei merhaba, niti trpi, da mu on to rekne, jer je to specijalno muslimanski pozdrav. Musliman lie skida fesa niti kada ulazi u dzamiju, niti u ciju privatnu kueu, a niti kada koga pozdravlja, sto vise, da koji musliman pozdravi drugoga skinuvsi pred njim fes, misiio bi onaj da mu se ruga, pak hi ga tesko uvrijedio. Kada musliman dogje u kahvu, na duean iIi u privatnu kueu ne pozdravlja on odrnah niti domacina niti gostiju, nego sjedne na minder iIi na seciju, a onda tek veli: "Selamun aleikum"ll a oni njemu: "AleikUmu selam". Iza toga rnu jedan po jedan kaze: "Merhaha Huso . s on njima redorn odgovara: "Merhaba Suljn .... "Merhaba !bro . Kada odlaze iz kuee iIi iz kahve, veli neki: "Odo ja", a neki do~ vale: "Ejvallah." "U dobri Cas", a svi rou odgov~raju: "Ejsahadile." ."Sretno poso." Kada ko polazi na daleki put, pozdravlja znance i prijatelje sa: "Ejvallah" iIi "Ejduvale", a oni rnu odgovaraJu: "Ejsahadile." Kada se je koji sputa vratio, pitaju ga: "Hos gjeldun ?" ."Dobro dosao", a on njima: "Allah razosun" iIi "Hos bulduk". "Bolje vas naso". Iza toga pitaju ga: "Zdravo?" - "lIirno?" iIi "Zdravo putovo?", a on njirna: "Zdravo, hvala Bogu. Kako ti?" itd. Ako je na sijelu, u kabvi iIi na dueanu megju muslimanima koji inovjerac, oni ee se uvijek najprije megjusobno ,,8. la tur~~" pozdraviti, a onda ee tek prihodnik "a Ia franca" pozdraviti inovjerca, bio on kako Inu drago odli~na i ugledna li~nost. To rnu vjera nalaze i toga se on strogo drzi. Za to ako kakav musliman dogje kao gost iIi prijat~lj u koju. krscansku kueu iIi u najuglednije krseansko drustvo; hili to domaei krscani ili "Svabe", pa je ondje sarno i jedan musliman bez razlike, da Ii je siroma iIi bogatas, ugledna iIi neugledna osoba, on ee llajprije njega sa "merhaba" pozdraviti, a onda tek ofitale. Isto tako ides Ii kada hilo to i sa najsiromasnijim muslimanom, pa bio on i tvoj sluga, pak te sretne kakav musliman, recirno tvoj intinlni prijateIj iIi drug, on ce ipak . Dajprije pozdraviti tvoga slugu, svoga istovjrrca, a onda tek tebe. Interesantno je ne sarno kod nasih musliInana, ncgo i kod svih Bosnjaka uopee, da ee te svaki, iza kako te je pozdravio, pa i na 8okaku, uvijek upitati: "Kako si ?~, iIi ~,Kako si gospodine!" Za to, kada te koji upita: ,,Kako si?" odgovori fiU: "Dobro hvala Bogu. Kako ti?" jer i oni tako jedni drugima odgovaraju.

---_._------,------

kad on u kahvu ulazi iIi iz.ako ga je sto upitao. srmom i zlatorn. I rogjeni njegovi sinovi zaostaju za njim i govore sarno onda. . Ako takav covjek jasi u svoj begluk megju kmetove iIi kuda drugud. kajmakame. Bosanski muslimani vrlo ljube konje i oruzje. nego i izvrsne male puske kao sto 8U kubure. Za to n.ije ni cudo.puskara. Ovdje moram priznati i osobito naglasiti. jase iza njega . Dok on prolazi. 'a gdjekada po dva i vise seiza. a seizi iza njega odustrag: Sebi najde do deset momaka. ne idu snjirn sasvim usporedo. kahve izlazi. Za turske vlade jasili su za ovakovim Ijudima u pristojnoj udaljenosti do zuba oboruzani momci. arabinke i samokresi. vezli i okivali Rrebrorn. . mutesarife i druge vise . Dobra puska i dobar konj miliji im je nego ista na svijetu. ako ih je sto upitao. 87Ako putem prolazi kakova casna starina. On ide naprijed. Isto tako ustaju pred njim. uvijek je uz njega po' jedan. ako idu snjim i kakovi odli~ni. i velike i male. Radi toga bile 8U puske vrlo skupe. koji su pravili ne. to su rou i momci ljepse odjeveni. peeanke. sarno stucove i sisane.cinovnike pratili su kavazi. bilo da se prosece iIi po poslu. Kada ovakova starina putem prolazi. 'da je megju njima bilo uvijek izvrstnih tufekcija. neka vrst turskog oruznistva. nego i nargilu. oni bi rou prikucili cibuk i duhan zapalili. Isto tako. Puskarstvo je prije okupacije bilo jedan od prvih zanata u Bosni i Hercegovini i za to si u skoro svakom vecem mjestu mogao naci dobrih puskara. njegovi seizi. kakav ugiedni aga iIi beg iIi kakav visi dostojanstvenik. da kod nasih muslimana mladost vrlo postuje starost. Sve u srmi i u suhu zlatu. ne pozdravljaju ga kako se obicno pozdravlja. a oni rou suteci llzvrar~ju i sjedaju na svoja mjesta. 'Par dornacih malih . Sto je gospodar bogatiji. zuje. Carske namjesnike... Bve su puske. nego maIko iza njega zaostaju. Odijelo momcim' pokrojio. pase~ vezire. Aka je kakav odliean covjek po gradu hodao. Da ga sluze i hodaju snjime. nosili su njegovi Ijudi za njim ne sarno cibuk. Mladic uvijek ustaje pred starcem i govori sarno onda. ali od njega mlagji -ljudi. nego pred njim ustaju i stoje bez rijeci dok on kraj njib prolazi. Ako je on putem za~elio da: zapali. svima temena cini.

080bito 8U na glasu bile sarajevske AiAane. Kod takovih arbija bio je drZak arbije ujedno i drlak maaica. hila je gvozdena mpka. a oa DO se kresivo i peskire. cetvero iIi sesterouglatom glavicom. Cijevi na malim puskama bile su dosta duga~ke. slndzirom i odatle im ime. da njom kod ~abijanja zgruvaju zrnje i barut u pusci. a zvali su ih arnautkinje. zute iIi crvene koze. Gornji kraj arhije. ali su imali i otraguSa. koja je takogjer hila izvezena srehrom. da je plati. uucijev pricYrscena. koja je 8 prednje strane bila. Velike puske nosili 8U na kajisima preko ramena. Arnautluka. koji su u ruci driali dok 8U puske nabijali. sindlirlijama. Sve su puske punili sjeccnim olovom. Sindzirlije 8U dvije kugljice. a male 8U zaticali za bensilahe iIi potpaaaje. Osobito su zgodno hile udeAene gvozdene arbije jer 8U U njima bile utaknute male maaice.- 88- puSaka vrijedio. okoneavao je okruglom. Te: au puike bile mnogo bolje od bosanskih. a imaju pet do §est koznih pregradaka. Arbije su gvozdeni iIi drveni stapici. Osim malih pusaka nosili su za bensilasima duge nozeve i razne sitnije 8tVari. kojima . Skoro sve male puSke bile su na kremeD. snnom i zlatom.vatru naloze ili da pripale lulu -iIi cigaretn. koju 8U sprijeda nabijali. da . Sve su puske nabijali 8prijeda. a to je u ono doba bio velik novae. n~sto dulji od pU8eanih ciievi. je pet do deset dukata. gdje se puska potpraiuje. a deheli taman da U cijev pristanu. Izvrsne male puAke pravio je Hasan Pecenkovic u selu Hotincu kod BibaCa. a nekada i dulje. Oganj na kremenu. Za nabijanje malih puSaka imali su arbije. da ~vr8to uz tijelo pristaju. koje au bile spojene malim lancieem. a upotrebljavali su je. obicno do dva pedlja. I arnautkinje su bile izvezene srebrom. da ima O8Obito dobru puiku" a mogao je. Od dugih pUSaka bile su najpoznatije sisane i stocovi. bio je ohicno srmo~ izvezen. Jedlla arnautkinja vrijedila je petnaest do dvadeset dukata. Bensilasi su nacinjeni od crne. zv. to jest ono mjesto. srmom i zlatom. i t. Ko je htio. Bensilahe zapinju sponama nad desnim kukom tako. narncio bi je iz Albanije. -Na 8vakOj pU8ci. dakle onaj. koji je neko vrijeme bio na glasu kao prvi tufekdZija u BoSDi. iz t. kojima au zeru prihva cali. koje 8U cesto trebali. olovnim kugljicama. zv.

-. najviAe dvije male puske. a drfAk im je od bijele kosti. srmom iIi ziatom i za to vrlo skupe. potprdivali voljicu na ognju kremenjace. zadjeo noz za bensilah. na dalek put iIi u kmetiju. Bezi. te im ga prema potrebi dodavali. Bi&lci su odulji. Taj je . Oni. Kada su polazili u lov. vrlo ostri i siljati nozevi. smetaju.. opsivene crnom kozom. Vrlo oboruZaD Covjek mogao je da ponese cetiri silaha. Silasi su posudice. pazio je da vrh korica zatakne megju ona dva kajiAa. koji su imali puske otragu§e.. BjelouSke· BU vrlo dugi nozevi od najfinije mazije..i bensilaha odebeo kajis. I pale au bile izvezen~ srebrom. iIi kako narod kaze. koji su bili sa tri tanka' lanciea uz bensilah prikopMni. ·a osobito tako zvane bjelouike. koje su im preko ramena na kajisu niz bedro viajele. dug oko jedan pcdalj. pasali au uz benailahe silahe. U svakom silahu bilo je po deset fiseka. Silasi 8U bili nacinjeni od tvrde kole iIi od srme iIi srebra. koji 8U hili nacinjeni od koze. sliean uhu i odade mu ime. 8U Osim svega toga nosili su 0 desDom bedru uapraAnike ad roga. Osim pusaka i nozeva nosili au odli~niji ljudi i visi einovnici. Bensilahe nijesu ozdola ispresivali. da kroz koine pregradke mogu zadjeti kubure i duge· noZeve. Bogatiji i imucniji ljudi imali 8U korice okovane u 8rmali iIi srebrene... Noieve 8U zaticali u dr-· vene korice. pa kada hi naB eov]ek . kod hodanja iIi jasenja ne. poCam od siljka pa do preko polovice. kojim au' punili.kajis bio dvostruk. U napraAllicima bio je fini barut.. prema dnu ne~to nesto zavinute sablje. age i odlicniji gragjani nijesu po gradu nosili drugog oruzja osim jedne. onda su se jaee oboruzali.89 -si iza abdesta ruke otirali. Odmah pokraj silaha bila je· eanta. . nosili su na lijevoj stran. . tako zvane pale. a iza njih jaAiIi su njihovi kavazi~ koji BU nosili njihovo oruzje. Nozeve dijele na bieake i bjelouske.a oni od anne iIi srebra. celika. Oni. a nekada i u pozlacene limove. u kojima au drzali fiAeke. a od polovice pa do balCaka okovane zutim limom. dakle ootrdeset fiseka. i da ~vrsto uz tijelo pristaju. to' za' to. a. dugacke. okrugli. kojima 81) rezali meso i druga jela. Da im nOZevi. bili 8U eetverouglati. kojima su eistili siSaoe i stucove. u kojoj su drZali krpA UDloeene u zejtin. Te 8U korice bile izvana. osobito kada su polazili u loy iIi Da dalji put.

prostro· hi obilno Bije'ua. U prija~nja vremena ne sarno da su nasi muslimani jasili na konjima kada. ali. metnuo je na kola drvene obuceve 'I pokrio ih hasurarna iIi eilimima. Kako prije okupaeije nije hilo u ovim zemljama dobrih puteva. Neki eemeri imali BU po jedan. . 'Cemere BU pravili od vrlo fine zute koze. u rod iIi su vodili mladu itd. Sirotinja je isla pjeske. nego j po selima. Ako bi se nas musliman u takim kolima vozio. Ako je bilo mnogo robe iIi predmeta. . jastuke.onja iIi magaraea te bi jednog3 privezali za drugoga. nije prije bila. a fijakera. Bijeno. su isli kuda po poslu. G<?spodar ie obicno isao sprijeda i vodio konja za 'uzdu iIi ular iIi je jasio Da prvom konju. Kola. uzeli bi pc. svoju obitelj.kamenje i uopce sve. kakova 8U danas.. putovali su nasi muslimani sve do llajnovijeg doba na konjirna. drvo za ogrjev.nego su na konjima. gdje je ravniea. grede.sieova" nije prije okupaeije niko poznavao. Njegovi sluge. ona su tek sa okupaeijom dosla u Bosnu i Heree~goviuu. ta su bila vrlo primitivna. Danas je sasvim drukcije. danas vee irna dosta kola ne sarno -u gradovima.hajduka. a sapinjali BU ili nad .~-cuvali 90- Imucni ljudi.niei isli su pokraj konja iIi odostrag i gonili konje. BOZ6 mi prosti i previae. haIjine. IDagareima i katurama prenosili Bve svoje -:stvari kao pokuestvo. ve·ziri i kajmakani vozili su se u fijakerima. da se u kola ne vidi. To se je zvalo karvan. a sarno velika gospoda kao paBe. to je po robu islo obicno po vise trgovaea sa karvanima. koje je trebalo da se prenesu.. najamniei jli pomoc.. nosili BU na golom tijelu cemere. Ni komadica zeljeza nije bilo na njirna. a neki i po dva pretinea. Novae su rijetko kada kod kuee ostavljali. vise Jt. koji su vrebali na trgovee i bogate putnike. nego BU ga u dukate mijenjali i svu gotovinu uza se u cemeru nosili. Kako je neko vrijeme u Bosni i Hereegovini hilo moogo . eto je trehalo. Ako je koji musliman u takovim kolima vozio svoj harem. sjeo na sijeno i sjedio tako podviv noge kao na ·:cilimu iIi u najudobnijem minderu. Tako zvanih .·desnim kultom sa dva gvozdaca. lsto tako prenosili su i trgovei svoju robu. U Posavini i u onim krajevima. bilo je i prije kola. a bili su do zuba obo- . da se iz jednoga mjesta prenese na drugo. u kojima su svoj novae.

Ovakovo putovanje bilo je vrlo sporo i za to su trgovci i drugi Ijudi morali <\esto po vise dana putovati dok su stigli kuda eu zeljeli iii dok su se kuci vratili. .- 91- ru~ni. pa ko je bio ja<\i. njegov je bio mejdan. jeli su i kona<\ili u hanovima. Ako su morali po vise dana putovati. oni hi se branili. hranili su konje. Ako bi sada hajduci navalili da im otmu robu i novac.

. za tim oko Livna i Grahova te po svoj Hereegovini. a osobito u predjelima gdje je hura jab" ima hanova ne . narod rijetko naseljen.- 92- Hanovi su neka vrsta gostionica. da ih bolje podvori. Opojnog piCa moZes dobiti sanio U onim hanovima gdje su krsCani handiije. a nema. i turska kuhinja prva u svijetu. U ·sobama za konacenje nema ni posteljine. Kada hi dakle DnA putnik u han doSao. viAe sela· i gradova. ozdola su staje za konje.. ni pokucstva. Bas radi toga naei ces. Nema tu' soba.. nego da je ono. U novije doba. u kojima mo~es dobiti dobru ernn kafu. a u blizini je i bunar. Hanove grade obicno na jedan boj. ' lato tako mogu putniei u hanovima j konaciti. u kojima mo~e8 dobiti piva. da ih mozes napojiti. prostro ga po haauri pa kako je bio zdrav a. od kamena. grade hanove po selima i gradovima. U onim krajevima gdje ima dosta surne. gdje je bura jaka. jede on umjereno i ne pazi na broj jela. Osobito u prijasnja vremena nije kreveta ni trebalo jer su. ima vee dosta hanova. vina. Gdj~ je narod gusee naseljen pa ima. nego je tu jedna. n muslimana naei ces ~amo ernu kafu. sto im. kruha. grade hanove od drveta.. rakije i drugog opojnog piCa. Kada je mualiman sam u svojoj kuei. jaja iIi na ra!nju pecenog janjeeeg iIi ovnujskog mesa. da ima jela u izobilju: dvanaest do dvadeset i cetiri. a gdje je. Ako ima goste. koja priugotavljaju po uzoru grckom i turskom. NaAi muslimani kuhaju i peku vrlo dobra jela. da je grcka.je potrebno bilo sa sobom nosili. lato tako ima u_ svakom hann (dovoljno sijena i zobi da mo~e8 konje nahraniti. brzo bi uenuo. gdje je narod rjegje naseljen i gdje bura jace piri. eatroja iIi vrelo. najvise hanova u KupreAkom i Suickom polju. nastoji... nego su i vrlo tecna: §to . nego su tu hasure prostrte po goloj zemlji iIi podu. Ato jedemasno i ukusno.· pa onda ne sarno. najvile dvije Babe gdje putniei zajedni~ki konace. ni kreveta za 8vakog gosta na po se kao u hotelima i boljim gostionicama.sarno po selima i gradovima nego i u osami pokraj puteva i drumova da putniei ne stradaju. putniei sve. naime iza okupaeije. u nas vrlo mnogo a ~sobito ondje. u~a to umoraD. a opee je poznato. Hanova ima. skinuo bi s konja gunj iIi cehe sto ga je uvijek uza se nosio. a ozgora stanovi za putnike i handziju. a gdje nema suma.

-..- 93- ~.::.. f '1 ." ..l . ":(. ._' . .:. i .

- 94- .

janjetine iIi zivadi.. ua Krugu kod Lijevna. nego rucak. Teletine ne jedu nikada. doIma. To se jelo ~ zove. u kojima se po-jede toliko na raznju pecenih janjaca i ovaca. Neki imaju kuhinje u kuci. nek je i biberli. Osim paprike pune takp patlidzan ~ i miade tikve. nek je i seeerli. ima vrlo mnogo paAujaka sa izvrsoom gorskom pa-som. a veeerajn oko pet iIi sest sati poslije podne . koja se pravi ovako: Debelo tie meso izreze n&. a bogatasi iz bakrenih iIi porculanskih posuda. Najmilija su im jela peeeno i kuhano meso..~ Siromasniji muslimani kuhaju u zemljenim. Na' Vlasieu . a sva ostala prstima. Janjetinu i ovcevinu sijeku i prodaju pr~jesnu. koji prave od' ~ovediDe. a neki izvan kuee. na raznju iIi u tevsiji peeenu. kao i u cijeloj Hercegovini su veliki pasnjaci" na kojima zivi na . tako i najvecem hogatasu. Kuhinje izvan kuee zovu mu-· tvaci.kod Travnika. police. a jos vise.- 95- Spremaj Meho gospodsku veeeru. na Kupreskom poljn i ispod Cincar planine. Ve~era je ~vijek nesto obilnija. U sredini je kuhinje iIi mutvaka otvoreno ognjiste ~d kamena. sto marna domaeiea kod kuhanja treba. toga je u svakoj kuhinji po jedan kamin. a spojene su plotom i krovom sa kueom. te daju ne sarno izvrsno meso. a bogatiji u bakrenim iIi zeljeznim posudama.vee kako je kada dan dug.: u Hercegovini.a zove se odzak. Sto je masno. a osobito ovec--' vina i janjetina.. Muslimanl rueaju izmegju deset i jedanaest sati prije podue. da zenska eeljad .ke napunjene sa sitno isjeckanim mesom i pirincem. pa ima malo zemalja u Evropi. oveevine. Sto je sIano. sitne komadice i pomijesa sa sit~o isjeckanim bijelim i crvenim' . moze bez zaprijeke iz kuee u mutvak i iz mutvaka u kueu. Sto medeno. lsto taka jedu siromasi iz zemljenih iIi drvenih. koji jc i preko granica Bosne i Hercegovine· dobro poznat. lsto tako jedu oni vrlo rado piIav. Vrio je~ uobr~" i jahnija.hiljade ovaca. Megju delikatese spaqaju i papri. nego vunu i sir. kao sto bas u Bosni i Hercegovini. a jednako je drago. kako siromaku. to je oveije i janjece meso u ovim zemIjama vrIo tecno. U kuhinji su rafe. Corbata jela jedu obieno drvenim kasikama. nek je i primasno. Osim. udje se kafa przi i kuha. a na njima razno kuhinjsko sugje i drugo kojesta. Kako u Bosni.

-zv. da tijeste na tanko razviju i u njega metnu. BraSDO se i secer dobro razmuti i pristavi K vatri. raspretu zeru i lug.pita gotova. tevsije postave na sadzake. Lonae se dobro pokrije. !Sirnica je sto i sirnjRea.·gament papirom i pristavi k vatri. a kad se ispece. nno isjeckano govegje iIi ovcije meso. Bakiavu prave od finoga brasna. Misirac pite prave tako. -zaliju je u tevsiji slatkim iIi kiselim kajmakom. Kruh pokriju saksijom. pa se kuha. a na saksiju nagrnu zeru. PaIuza Be pravi od finoga braana i seeera. Neki prave bakiavu u obliku ruzice. Tako pripravIjeno jelo zove se kaIja. pospu je sa nesto meda iIi secera. sofri nasih muslimana.Paluzu jedu sarno u bogatijim kucama na kraju rucka iIi vecere i . Ako pite i koIaee peku kod kuee. Osim mesa i kupusa vrIo su im drage pite i kolaei. a na ODO mjesto metou kruh. no najboIje je. Lutma se pravi . secera i kajmaka. ·Od knpusa prave corbu. a -. da se kruh iIi pita sto prije ispeee. Jajarusa je pita.kada se sasvim ohladi. Ovdje moram napomenuti da nasi muslimani osobito ljube med. ·te ga jedu ne sarno u pitama i kolacima te na suvo. tronoSce i pokriju ih p~kom od zemije iIi sa-oom. Naloze naime 11a banku vatru. dok se meso Basvim ne raskuha. obligatno jelo i na . pobibere i u tijesto zaviju. koju prave tako.- 96- Inkom. metnu ih u zemijene iIi bakrene tevsije. njim pune pite i kuhaju u njemu gove·dinu. kada BU u ~uei odlicniji gosti. oveevinu iIi janjetinu. ~upus sitno sasi_jeku. To je pice vrlo zdravo. kolace i huh peku iIi kod kuee iIi u pekarama. Pitu od kupusa prave kao i u nas. mladim misiracama. Sada da progovorimo koju. Kada se je dobro skuhaIo. koje nasi mU8lim~ni o8obito rado jedu. a zove se serbe. dobro posoIe. metne se na hladno mjesto. ako se poveze t. da tijesto pune sa fino izrezanim. uego ga mijesaju i sa vodom i tako piju. a kada se je vatra dobro razgorjeIa.koja se puni jajima. Kupus je. koja je sasvirn sliena slavoDskoj pokljuki. Kada je misirae . a jedu je ponajvise onda.kao i bazlamaca. Pite. . 8ti~ne se i bude slieno pacama iIi ~Iadetini . U prvom je redu burek pita. pa to zovu gjul baklava. pe. Kruh peku kao sto se· pece u seljaekim kucama u Hrvatskoj i Slavolliji. a pune je orasima iIi suhim sIjivama. . kao kod Bvih juznih ~IaveDa uopee. Kupus jedu dok je jos sladak iii ga kisele. Za tim se sve to dobro pobiberi i metne u zemljeni iIi zeljezni Ionac. kako se prave neke pite i kolaci.

- 97- to sarno onda. jaja i ~eCera. Kada su hurmice pe~ne. Arnautin. ako su kakove odIi~nije osobe u gostima. zaliju ih medom iIi ih pospu ~ecerom. NajskupIji 7 . Isto tako prave i gurabije. Siromasi jedu umjesto paluze na koncu ru~ka iIi ve~ere slatko iIi kiselo mlijeko. Hurmice su kola~ici od kuruznoga braana. Hurmice pBObito rado jedu muslimanske zene i djevojke i nose ih jedna drugoj kada u babinama leze.

nesto bi manjkalo. a prave ih ovako: Uzmu dvadeset do trideset . dok se ne pretvore u gustu. buzom. koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu da halvom. a i prije nego je sabah zaucio.. Sada se u kakov~j posudi rastopi nesto masla. 8:li je mnogo tecnije od ustipaka. pa Dlami djeeu poklicima: "Halve. sekerlami i kolacici. a lHid zerom. dok ne bude tvrdo. jer je ona najmilije jelo i poslastica muslimanskoj djeci. pa kada bude dobro vruce. Kada je halva gotova. a tvrdu produciraju sarno Arnauti. I gjunlare jedu sarno u bogatijim kucama. Interesantni su ti naSi haIvedzije iIi halvadzije. a nu njoj je halva. salepoD1. kadaifom i pecenim bademima koji novcic zarade.a ih ko gleda. jaja i mlijeka. a prave je od skroba. misle da je onaj svojim ocima jaja urekao. koju on zove tabla. U jednoj ruci drzi on drvetJu posudu. To je jelo slieno i po abliku i po okusu nasim ustipcima. da je to jelo dosta skupo. Na glavi nasega haIvedzije njise se velika okrugla daska. Izmegju sedam i osam sati u jutro sigurno je prcd skolskim vratin1a jer su gjaci njegovc najbolje m~sterjje.jaja i mute ih dva do tri sata. uspu je u najfinije psenicno braallo. Meku halvu prave i naSe muslimanke. Od rane zore. To se sve mijesa u velikom kazanu. d. kadaif. jer su oni markantpa liea u bosanskim carsijama i sokacima. pa se to dobro promiiesa. punu reske buze. Tvrda je . da se jedva rezati moze. Kada je pjena gotova. misIis. zavrsujem. ne pretvori u kakav muslimanski "Kochbuch". posuda. slatki salep. a djeca se kupc oko njega i placaju mu svoj obolus. Halva je dvostruka: tvrda i meka.- 98- i najbolji kolaci jesu gjunla~i. brasna meda iIi secera. pita i kola~. koje se dadu vrlo lako ureci. pa do kasne vec~ri hoda on po gradskim sokacima. pa premda nijesu Bosnjaci. Kada zene prave pjenu za gjunlare ne vole. a u drugoj mu je kotlic sa zerom. meeu priugotovljeno tijesto kasikom u vrijuee maslo i tu se ispece. ponajvise u svecane dane i kada su kakovi odlicni gosti na rucku. da ih nema. metne je Arnautin sa drugim kolacicima i sekerlamama na glavu i nosi je po gradu. jer aka se dobra pjena ne nacini.halva bijela kao snijeg. halve!". tvrdu pjenu. Osobito je . jer i jaja spadaju megju one tvari. u kojoj se pusi gusti. ali da se ovo pisanje . jer ne samo. nego trazi i vrlo mnogo posla. reci cerna i 0 njima koju. pa cu samo jos nesto reci 0 halvi. kao i u nasih kobasicara. Osim ovoga prave nasi muslimani vrlo mnogo mesnih i drugih jela.

Prvi se zovu kahvedzije. sofru. ulazi u sobu kucni' hizmecar da iznese sofru. za novcieem pada onda u njegovu kesicu. jedva jednu stopu visok stol od prostoga drveta. gdje se muskarci sastaju i prodaje svoju robu. angjeli. da jelo pred· gostima dugo na sofri lezi. a onda tek jedn. Nasi muslimani vjeruju nairne. drugim odlicnijim kueama JOB BU posebni sIuge. a Iezi na dvjema daseicama. otare se onim peskirom. plahtu. od najstarijega na desnu stranu. sve mu se lice od dragosti smijesi. da si za jela mogu njime ruke i usta otirati. Kahvedzije kahvu donesose. Kada je domaeina 80fru "digao"'. iIi na trima drvenim nozicama. Taj peSkir prostiru da mrvice ne padaju gostima po odijelu. a odmah iza njega ulaze drugi sluge i idu opet od gosta do gosta. Onda on hoda cijele noei po sokacima. pa kad je koji gost oprao usta i ruke. jer u muslimana nije u obicaju. . a u bogatijim na cilimima. Gim su rueali iIi vecerali. a najbolje je. a posebni. koje BU skoro tako 'velike. "digne" domacina. Prije jela ulaze u sabu sluge. zalazi u kahve. lavor. Pod sofru prostru besofru. kojf'gostc kafom dvore. koji je tako dug. da im ruke operu. kao i stol. Sofra je okrugao. Dok jedn. dimirlijama. Novcic. na dueane i na Bijela. Kada su u kuei gosti. i za to je sramota i grjehota. koje su duge kao sto je i stol dug. da svima naokolo krila pokriva. Ttttundzije "cibuk zapalise.99 - unosan mjesec ramaZ811. a u desnoj 'ibrik. a poslije jela gorku kafu i puse duhan. posjedaju oko sofre. adrugi cibukdzije ili tutundzije: . lsto tako nose u lijevoj ruci legenj. da Buteci ono Bozijeg dara potrose. vodu iIi limunadu. posude i kssike. koje cibuke dodaju. da se u njihovoj prisutnosti pjeva iIi galami Za . da meleci. Kada nasi muslimani naume da blaguju. Sluge nose na lijevom ramenu peskir. Prije rucka iIi vecere svaki si opere ruke i usta. posjedaju kao i obicno. .. a zove se sofra-mahrama. U ·begovskim i. te polijevaju gostima ruke~ a iza toga metnu svakomu mali peskir od beza na lijevo rame. U siromasnim kucama sjede svi na goloj zemlji. sofru na rukama drze dok oni jedu. Jelo nose u velikim plitkim zdjelama.. I . Osim toga metnu gostima u krilo peskir takogjer od beza.jela piju. da mrvice na zemlju ne padaju i sad istoro sjednu da blaguju. sarno je onda na sofri mnogo vise j~Ia. malo govore.

koji je sve bolesti lijecio ne skupim umjetnim medikamentima. slijez. Ako im kucni lijekovi ne pomognu. Ncki zamotaju zapis u krpicu. nego vodom i ljekovitim travama. prvo BU im hladni oblozi. kopriva. poganceva i druge trave. omazanu voskom. nego i razne unutrasnje bolesti. a protiv uroka nema boljega liJeka od zapisa. izdube hodza svrdlom u desllolD rogu maIn jamicu i . ·dade zivotinji. Ta se krpica zove DluSemma. ako ne 'daju mlijeka. Neke zapise baca hodza u vatru. Zapise daju pisati osobito onda.: metne ga u kruh i. a bolesnik je ovjesi 0 vrat 'tako. a bolesnik udise onda onaj miris i dim. pa je uvjeren. on ce i onda ~ovnuti hodzu. a ako obolo. oni se cesto kupaju i zivu priprosto i vrlo umjereno. onda metvica. koje je i pokojui Kneip toliko preporucivao. dr~lgi u vatru. oni ce se dati lijeciti od vracara iIi ce pisati zapise. ·da pise zapise. u tu jamicu turi zapis. urnota ga u platnenu krpicu. koja mn se je iznevjerjIa. Ko ima 080I . a trece u vodu. krpicu privezll na vrpeu. Neke zapise nose u fesovima. da mn . Ako komu oboli konjcc iIi govece. Osobitoje znaeajna pjesma: "Dude Bojagina i Sahimpasic Mujo. u kojoj je zapis iIi se njom umije. a on mu lla komadicu papira napise noke stihove iz kur'ana iIi iz koga drugoga kitaba. Musemmu metne hodza u malu suknenu kesicu. dok djevojka od boli ne umre i tako glavom plati nevjeru. ani drze da su ure~eni. Ko treba zapis. niti u Iijekove. Iza nekoga vremena pije boIe~nik vodu. da· ce ozdraviti. Nasi muslimani rijetko ce kada u bolesti zovnuti lijecnika. ako trpe od glavoboIje iIi ako ih hvataju zigovi. Kada je hodza zapis napisao. a osobito kravania. Osim toga prave oni razne "mehleme". I u narodnoj muslimanskoj pjesmi cesto se spominju zapisi. a neke usiju u odijela. bokvica. a treci u vodn. On pise tri zapisa: jedan saljc u vjetar.- 100- Nasi su muslimani veliki kneipovci.zapis dogje na Iijevu stranu vise sreu. Druge baca u vjetar. da ga izjede. Kada je hodza zapis napisao. jer nemaju mnogo povjerenja niti u njega. GovediIna. kojima uspjesDo lijece ne sarno rane. koje irn prepiBUjC. a vrpcu omotaju govecetu oko rogova. premda ih vecina nije ni cula za toga glasovitog lijecnika. ako ih cesto hvata nesvjestica. ide hodzi iIi ga zovne u kueu." Prema toj pjesmi pise momak zapise du kazni djevojku. ani se peru najmanje pet puta na dan svjezom vodom iz vrela i potoka.

da sretno putuje. d. Osim toga piau zapise kad djevojka . da ima napretka u marvi i imetku. a oBobito od onih. Te zapiae zovu "moei".zeli da bade lijepa iIi da je dragi zavoli. tele iIi zdrijebe. pa se haji. Taj zapis metne obicno u crvenu krpicu.- 101- bito lijepa konja. da svecenici umiju piaati bolje zapiae od hodza. krpicu priveze konjcetu iIi teletu oko vrata pa je sjeguran. I mo~ak daje pisati ·zapise ako ga draga ne voIi. U nas ima dosta mualimana. lato tako daju si i krscani pisati zapiae od bodza. dadu ih pisati krscanakim svecenicima. da rnn ga kogod ne urece. Ako Covjeku iIi zivotinji ne pomognu zapiai sto au ih pisali hodze. . da se bolesti kurtarise. ne hi Ii joj se srce smeksalo i njemu privoljelo. koji su poznati. daje takogjer pisati zapis. koji misle. da se sretno kuci vrati i t. da mu zle oei ne ce naskoditi. lato tako pisu zapise kad ko zeli. da BU im zapisi dobri i ~a bolesnicima kori!te.

.v B. DB ICf\J I.

POr=\OD. uglednija i svomu muzu' milija.a svake godille ne ragja. tim je vrijednija. Da pocmemo sa porodonl. "On ga hrani. ako ima doshl djec(': Beg Mustajbeg sretno se oieni. Kao kod svih Jugoslavena uopce. Zenidba je za nluslimana sarno onda sretna. Lip je porod beze izrodio~ Troje zensko. Ni nevista. I najsiromasniji musliman iskreno se veseli porodu svakoga svoga djeteta.I. mu . Djever govori svojoj nevjesti: "Vid' llevista te zute narance. tako ima i u nasih muslimana na po se." je prije i vrlo Zeus.. a. ni mladih zetova. "Da narane. aka draga bila. mnin je mrska. Zenidba jc YCZ izmegju muza i zene da iza sebe ·ost~vc sto vise potomaka. Nek' ne zeli ni sina. "Davno bi je brutac posikao. sreen. jer je dijete zarojena oeu i lllateri u starosti i jer svako donosi sa sobom svoju nafaku. a cetvcro musko. koja ne ragja. Ali ako se iko zeni za to~ dn iza sebe ostavi sto vise potomaka. to jest.ko mu je brak blagoslovall. da zaminu stece. to su nasi muslimalli. Cim zena iroa vise djece. · valja je dakle sasjeci. sva sila narodnih obicaja. ni se.era. ruzicom bez cvijeta. On je smatra voekom bez ploda.

"Kad ti dogje mlada nevistica. neka vesela uzrujanost. Oko buduce majke sve tetosi.. pa veli: "Da vi zoate drage druge Dloje. "Ti je vodi mladu u haz baAcu. kako je muz voli.1 ja odoh u nove Timare. . "Davno bi je bratac posikao. biser granom rnase. "Kako Ii me Mustaj beze drzi?! "Kad ja spavam. Kada mlada lena zatrudni. "Na tabaku rumcnu ruzicu. "Druga drzi serbe medovinu. Ali joj jedna prigovara: "Zaludu ti fala i ~ imallje. "Kad ti nejmas od area evlada. "Da ruza svake godine ne cvate. a zel1inu djeveru. "Dvore mene do dvije robinje. da je posijecc: . Vecje viSe godina proslo. "Davno bi ga bratac posikao. "Nek Dli nije ni nje mlade.- 106- "Vid' ncvista tog zutog Iimuna. Jednoga dana odlazi on u selo na begluk i zapovijeda svomu bratu. "Svojim ce me curkom ogrnuti. nastaje u kuci velika veselje. "Pa je ondi mladu ti posici. "Da limun svake godine ne ragja. granulo je sunce.0 Boga ti bratc Muhamede! . "Budi me od jorgovana granom: "Ustan duso.. khO oka maloga djeteta. "Kad ustanem ua Dleke duseke. "Vid' nevista rumene ruzi~e. iJJedna drzi kaIajli legena. "U mastrafi bijele gjulsije. koju veoma ljubi. Mlada se Mustajbegovica hvali Da sijelu svojim drugama. To ga ljuti i zalosti. "Da utiram to rumeno lice. a ona nema djeteta. "Kad ja nemam od srea evladM. Beg Ali beg ima prekrasnu zenu.

Tobe jarabi. utajinio. Pasinica cedo povijala. zadoyoljstva. Za 8to Ii teCemo i mucimo se nego opet za evlad? Sarno neka je bairIi i na pravom putu!" Pasa hanurna to potvrgjuje i dodaje: "Dakako seko. "Rodila je do dva sina mlada. Posipa je sa sitnim biserom. jer je odlicniji musliman naspram svoje zene taka uctiv. Te on ode ljubi u odaju. nego za evlad? djeeu. gjellesanuhu. vidi Be najbolje po tom. ne treba mn drugog hairluka. Jadan je i na bajram u jntro. Zaovica Mahmud pasinica. kod neke Almaz kadune. da k ~joj nikada u putnom odijelu ne dolazi. gostbi. "Rodi mlada Mustaj begovica. kada je lena sretno 'rodila. a osobito.je rodila sina. kad to cuje?! I on leti uz visoku' kuIll. Jedno ons.- 107 - . koje su se sastale na zijafeto. Kad to CllO diver Mubamede. Bvaki i svaka. ljubi i postuje. Koliko Je veselje na taj glas uastalo u sreu muzevom. 8tO je evlad! Ko ga nema i ne zna sto je veselje. k~me ga Bog nije dao. Koliko je veselje da neko ima djece. "Zlatne ruke i zlatna percina. akO. Domacica veli svojim drugama: "Ta za 8to drugo i zivimo i veselimo se. Tako mi svih Bozijih citaba. . Jos vece veselje nastaje. valjanu djecu. Doletila mlada zaoviea. I rnuz i ukucani. i daruju rodilju i dijete joj : "Daj mustuluk mladi gospodine. drugo Muhamede. a treea nadodaje:. neka nam kaze i ovaj razgovor odlicnib zena. Posipa je zutim dukatima. sve je pazi i miluje. A muz. sto je poletio u odaju svoje zene "u cizmama i u kalcinama". dao. Boze me ne pokaraj. radosti. rodbina i komsije dolaze u ku~u. kome je Bog tobe. hairli evlad. Trkom trci mIadoj nevistici. U ciZmama i u kaicinama.

Dijete je ponajvise slieno oeu iIi materi._ ---'_. Kada je zena trudna. ali i veseljak moze roditi dijetc neveselo. bice to nemirnjakovic iii kakav veseljakovic i tesko ceka. koje nikad no ce piti piva. a pijanica moze roditi dijete pobozno. selu djeeu. imace ve. premda mu je milije. pa se jedva i mice. I{ada dijetc u materi ozivi. pa se tjese onom: "Po groB momce. Kada zena zatrudni. Ako mati dok nosi dijete. nujno. a ako i nehote pomisle na koga Iolu iIi pijanicu. vesela BU i djeca. Ako je dijete u materi mirno. Jsto tako ne mora dijete biti ni po oblicju slieno oeu iIi materi. Ako je prvo dijete zensko. ne ce se znati ui kruha najesti. o porodn samom. bice dijete veoma lijepo. Kakovo ce biti dijete po oblieju. jer BU one hairnije i od vece koristi i oeu i majei. 0 novorogjeneetu i 0 rodilji. . Od vese]a oca.. bice dijetb sretllo i dugo ce zivjeti. u koga ona u taj cas pogleda. kako sam to iz usta naroda cuo. Isto tako bice dijete lijepo.tako je Bog odredio. kao da je rod ukopalo. pa joj lisica iIi zmija pregje preko puta. 'vise sinova. ako se mati. onakovo ce biti i dijete. bice dijete. onOlllU ce dijete biti slieno. to jedilli Bog znade. Kada zena dijete zaene i u tom Casu pomisH OIla iIi muz joj na koga pametna iIi ueena covjeka.1 l ! - 108- Nas musliman ljubi jednako svu svoju djeeu. Ali i dobar otac moze roditi dijete rgjavo. kunstove. Ako trudna zena pomisli mijenom iIi ustapom na koga. ali sto ce . umjetnosti. ne vesele mn se toliko." Sada da progovorimo koju 0 gatanju i vjerovanju 0 porodu. Kada dijete u materi ozivi i kad se u njoj prvi put makne. da provodi marifete. da izagje u svijet. pa se po njoj mnogo vrti. Osobit~ veselje zavlada u kuci ako jc prvo dijete musko. Ako zec pregje ispred trudne L. baca se dijete ponajvise na onoga. Ako je otac veseIjak. iIi komu iz njihova roda. ako ima. koji joj je najmiliji. Onda je arctan i otae i majka. a pijanica ragja pijanicc. Kakav je otac iIi mati. kad se dijete prvi put u njoj makne. kao sto je 011. ovisi 0 materi. u ononl casu pogleda u ·ogiedalo. Kakovo ce biti dijete. bice mirno i zatvoreno. Majka opet voli sceri. voli jesti turundze. a ne 0 ocu. po dukat djevojee. i tome moze da bude dijete Halik. ni rakije. bice dijete ueeno. naranee i tunjc.

jedna vrsta tresanja. pa sisa. mucila i u prevrtanju ispusti dusu. jer co joj dijete biti slaha i zuto. Opazi ga trudna zena. Aka zena. dok se dijete ne rodi. da hi jela haslama. jer je grijehota. vjestice i druge aveti taru i tako . nesta pod sakriveno pojede. Ako dakle sta jedes. Ima zena. Sto zena voli jesti. ako ona to zeli. heravih ociju.- 109 zene. Isao nekakav covjek. Kad zena poji jednu~ opet zamoli. TrudnR zena ne srnije vidjeti ui mrtvaca. toj ce dijete imati prhotine u glavi. Onaj covjek otisao dalje i u gori vrat ulomio. Kada trudna zena jede. ne valja pripovijedati sta strasna. kovac u po noei skuje obruc i tim obrucem neka sc ona opaso i to nosi. neka ne ide dalje. a kad se rodi. Trudna zena zazeli svasta da jede. ukociti. nagju u njoj dvoje djcce. pa gonio tovar haslama. To bude onda. ono ce i dijete najvoliti. Kada su jn rasporili. kojc ragjaju mrtvu djecu. jer ako se njoj kosa od straha najezi. ne dati joj. jer ee joj dijete biti sasijasto. biee joj dijete strasljivo. Trudna zena: neka pazi i na to. I{ada se trudna zena zatece u drustvu. neka ona snimi plocu iIi potkovieu s krepaloga konja. a drugo zinulo. da ~i joj sretno bilo. I8to tako neka pazi. pa so za sto rukom prihvati. Od te ploce iii potkovice neku. niti prolaziti kuda mrtvaca nose. Ako je zec presao trudnoj zeni preko puta. da su joj ruke sasvim ciste. nc ce smjeti sarno u noc izlaziti i uvijek ee se bojati prikaz:l i. Zena se patila. ali on ne dade nikako. bice dijete nesretno. pa ju mor~. kada se trefi zena slatke krvi. vukodlaka. da se kome ne naruga. da IOU put ne presijece i odmah neka se kuci vrati. sebicno i propalica 11e ce od njega biti hasue. imaee joj dijete razrezane usnice. On joj teskom mukom dade jednu. Ako ne bi trudna zcna nasla ono. i dijete ce to uvijek voliti i uvijek ce toga zeljna biti. neka pazi. da ne pije iIi ne jede iz krnjata suda. jer koja se iz takovog auda najede iIi napije. I njezinom ce se djetetu svasta prikazivati i ono ce se od straha damlaisati. u njoj dijete utuse. kad je trudna. podaj trudnoj zeni. imar·e dijete na anom mjestu ern iIi crljenka~t mladez. neka . Da dijete jos u utrobi materinoj ne umre. jer koja bude jela brasnenim rukama. jedno metnulo haslamu u usta. da joj dA saIno jos jednu. te joj se prohtije. sto zeli.

~ nUlSOlll podbail8. Kn<1a opazi. lleka splete od Ilje uzicu poput pasit~a djetilljog i Ilrka tim dijete opase.lla. i lDl'tUt' U 1l\\Sultu llapulljl~nu YOdOlll. pa ako se 8I"t:'tno sa djetetom n\stalle.110 savijc i m('tlle pod glavu djeteta. uredi. 1~\ to '''aljtl skoynti i male masiee. u kojima se nose mrtvllci. rio jl~ k\\r. Ako zena nema djece. Koja moze. neka uzmc dovct krpica od devet udovica. ni njoj niko u ku~u ulazi.'ta &11 to znndl'..rakogn ollogn~ koji zua.".jer kad IDaSa zveei..Illill i p\)k. a koja ne molt'. poene OIl_a IUL dva. neb ih priAije djetetu na kapi(~u.lCIu iz tt' ll(\sulll'\. siromasuim komAijama. 11(\ {'e koristiti. pa ne co umrijeti.dne sobe U drugu iIi U Iuutvnk" kullinju" IH'ka st. Isto tako dobro je.. a kad rodi. Isto je t'lko dobro.")~"tlu n~\llulljt'\llU Yl'C. koje je vuk naklao.\ko il~ua tt~~O ragj~\" Il(\kn 'se rastrgnc tespih. Kada jo VUllU tako uredila. tri n. Dzinoyi~ sejtani i vje~tiOt. moze joj dati od srca evlada.----------- --~-~------ -. da ko dogje u kuc. Ako majci umiru djeca i ona ne moze da dijete othrani. od toga neka sasije djetetu koiuljicu. ne izlazi nikud iz ku~t\) u. a onda ua garga~ama. Kada llnUl oruti~ da joj se primicc vrijeme rodiva.jcHc:'ca prije tkati i'arsafe.... Tu vunu llcka lijepo opere.. Ko zakasni nema mu fajde i za to valja tim poi'. da takova majka iIi ko drugi llagje makar i malo vune od bravceta. Olltl.~na i h~zreti . Za vrijcme rodiva i kad jo Al'IU\ rotlila" ul\kl\ j~ uz nju iIi oorelll U Qnoj sobi Inah.·rem(\utl obru~ ... sprema vise. noka daie kroz dcvct mjescci sadaku.. millutu."atilnin~\ rui'ic. I oua se 01('t11(' u kakovu pt. ijl~ ~l\Yrllh)ln. milostinju. da bude kao svila. IJog je volik. un kOlll Sll Ulu.? . P\l~lijl" nl'kll~ .cti ~im se je dijete rodilo. oceslja i ogrebena. dn joj je rodivo blizo. Od toga ekscra neka ko usred fioei skuje nekoJiko halki i te halke neka llosi uza se dok ue rodi. . lleka SYt'le OI1U1\ k\\llt't~ln. lk'jl' S~ \)(1 mUSt'. Ako se trefi.. izvadi ekHcr. jer ona mora da otpati za grijehe tl. ~to (~e za dijctc trcbati. jer ako propusti i sarno jcdllu dckiku. tl'ze rngja. jastukbosre. Kada rodilja trt'ba tln izngje iz kUt"l' i U kt1l~U" iIi iz j(. te ih djot8t\l pri~ti lU\ knpi('u" tln nlU hale lll~ llaude."a od tl'spiha biltl" p\l~lk djeteta.\u Zl\ vrijcllll' dok Zl'lla ragjn~ ona IDucnije rodi i sto vise svijt. olanj. da takova tClla ode u Ilo'~i prcd dzamiju i da iz nosila.. pelene i drulto. kosuljice. sprava za urcgjivanje vune. brojalliea iIi ~islo. a rado bi ih imala.. da more i vjestice ne utuse djeteta. kadl\ ona r~ja. Ill' sUlijl' ni~tt\ niti IU\ rodilj u~ niti IlR dijete.. Iza toga lleka nldilja ispij~ .

ako je ko kraj nje. okupa ga. dobro je.- 111 - pije rodilja vodu iz te posude.. Osim toga vrlo je dobro. koji su nastali time. lsto tako nije grijesno. da mu je kG pojata. da se pred zenom. da joj se sve zilje ornota svilom. te se veze na na vrh glave. Nasi muslimani ne vole visoka rela.zlo. naime celo. Te obvoje stegnu vise puta tako. stane mu glavu ravnati da bude ljepsa i pravilllija. nego i sve dijelove glave. koJa hi vidjela I . a kada ih skinu. koje valja prouciti.di raspustilo. Da glava djetinja sto pravilnije raste. ~rugi ide ispod brade. spremnina svako . da kaze svome muzu muke svoje. obuce i uz mater postav!. navescu ipak kako i za sto oni to rade. Jedan ide od cela te se veze na. . a dobro je. rugaju rnu se i vele. Dok zena ragja. a zove se povezac. Ali ne' sarno da oni nastoje da poljepsaju i dotjeraju glavu djetinju. nego sa dva obvoja. koja tesko ragja otvori Kur'an.Ako se je zilje hazreti ~"atjmille rucice u vO. opazices na djetinjoj glavici crvene obruceve. a daruje se tako. treba hazreti Fatinlinu rucicu darovati. Djcvojka. onako ce raditi i mlada majka. obrvice i bradu.. Gelo rastiru ponajvise zejtinom. zlatnom iIi srebrenom zicom. to ce ona zena sretno roditi i ne ce um. Koje dijete· ima visoko celo. zatiljku. Cim je ebejka dijete okupala i obukla. prihvati ebejka dijete. dok ona ragja. da dijete kad odraste ne bude imalo nabora oko ociju. da se dijete sretno rodi i da na zivotu ostane.. I taj se secer u vodi topi i daje zeni. Narod. Premda moramo da ovaj postupak iz zdravstvenib· razloga pozalimo i oS!ldimo. a osobito prostiji svijet. velike kavgad. uSi. oci. Kad zena rodi. Osirn toga ima i u Kur'anu raznih poglavlja. da kaze boli svoje ebejki i drugima. koja treba da pazi osobito na to. sto krv nije mogla pravilno i uredno u glavu dotjecati i iz glave otjeeati. a moze u porodu i umrijeti. tesko ce roditi. a zove te podbradac. pa da se preko njega vode napije. da lakse rodi.zije. koji imaju nabore oko ociju. da se rodiIja i iz gusta sita vode napije. nos. pak ce joj biti lakse. drzi da su ljudi. a ako se ne raspusti. Najkasnje treba da svaka kuca irna mevludskog secera. usnice. gustim rnlijekom' iIi slinom za to.rijeti. treba je povijati i to ne jednirn. odreze rou pupak. jer muz onda s njom muke dijeli. Kako radi ebejka. da celo u djeteta ne bude odvise veliko. da moras siromasno dijete pozaliti. Ako se je zena Ra djetetom sretno rastala.

to su narodu milije. nesretnp. da ne bude kano sedlo izbocita. da gledaju dijete. da djetetu prsa ojacaju i da se krijepe. Ni sam Ijencina trbuh nema mira. Djjete naime ne ce da izagje iz matere. dolaze joj komsinice i donose sto vruei kolaca iIi kajganu od jaja. cvrkne i zaplace. a mogu biti bahsuz. Isto tako tarn i vrat djetiuji. Stezu ih u povoje kao zlocince pa dijete izgleda kao mala mumija. ne bi se niposto za njega udala. Ebejka je obicno mati rodilje iIi njezina nluZa. da dijete ne bude trbusasto i velika izjelica.senet iz ruke istrgnuli. dok mu meleei ne dadu senef. To radi za to. Bradu potiskuju prema grIn. Ko je bahsuz ociju. Kada dijete od njih senet primi. jer su mu meI~ci onaj. cvrkne i zaplace. da mn ne bude predebeo i da ne dobije guse. zovu koju zenu od njezina iIi muzeva roda. osobito ako su starije i odlicnijega roda zabrani. da De budu velike i klempaste. Usi stezu i glavi privijaju. mora paziti. Isto tako rade po nekim pravilima i sa djetinjim rucicama i nozicama. jer ima svakojakih ociju. Isto tako skupljaju megju prstima uanica djetinje. to rijetko kada dozvoljava. Cim pane na jastuk iIi na zemlju. da je nos u djeteta pejikli. da koja zena odbije molbu rodilje da joj bude ebejka. Ako ebejka ne moze da znatizeljnim zenama. Narod Yoli. jasne i krupne. Deka sarno pogleda u dije~e. Zene. a tare ih sa dva prsta tako. onda tek zove koju drugu zenu. pogje iz matere. vrlo BU znatiZeljne. da . ko zene. zove ona svoju najbolju prijateljicu. sretne. da oci De budn Inutne i zmirave i da izagju zdrave. Ako ne zivi ni njezina ni njegova majka. moze ga odm~ i nehotiee ureci. Oci mogu biti bahtli. pa pomaze. pa mogu dijete ureei. skladan i za to stiscu i stanjivaju djeci nosice jer sirokoga nosa niko ne vali. Oci tare majka ponajvise kad djetctu sise daje. Kad se dijete rodi. pismenu potvrdn. da ne budu velike. <Jim lena rodi. pa nema ni on. vatu. jer sto su oci ltrupnije. a ako ona ne zna iIi ne ce da joj dogje za ebejku. pa hoce da vide novorogjence~ ali im ebejka. sto su ga prevarili i sto ce umrijeti. Rijetko se kada dogodi. ni ona blizu svoga roda. Na prsa meeu djeci ham-pamuk. Ako se j ~ zeDa udala daleko u tugji Bvijet. da ne ce umrijeti.- 112- velike nabore u momka. da prste vuce od nosa prema sljepoocicama. I njega valja stezati i dotjerivati. premda to nju dosta truda i novaca stoji.

odnijeti babinc zeni. To su razni daroyi. da ce danas pariti. "Dusmani ti pod nogama bili.. naudi. jer nikakav urok. prijateljice. sjeti se. Veliki je sevap iIi zaduibina kod Boga. odmah ce reci: "Masalah!" da ga ne urece.nje oni trgovac. urok mimo besu. sto zelie "Danas cc nam. sto skoro svaka majka kada dijete uspavljiva pj~va: "San u besu. neka ga pOVUCcl malo za nosie iIi neka ga se samo dotakne. du. zacuje glas iz mezar~. reci ce je ebejka da sacuva dijetc. jer ako se je koja prevarila i zacudila. pa da joj posalje dva.113 se koja ne zacudi. da urok djetetu ne . nego od straha. oko besike i ne boj se uroka. ponajvise jelo i piee~ cevrme. joj uroci i druge· aveti djetetu ne naskode. kumaAi. uzmi kredu. ne moze preko onoga krue-a. To ona ne pjeva uvijek jer joj se pjevati hoec. "jOB jeilan doci u komsiluk. Drugi rou se odazove i upita. svileni burundzuci. te da ne ce imati kada rucka spremiti. "Studen kamen pod glavu metali. pokraj dzamije i dzamijskog harema. pa nije te rijeci rekla. Na to megjutim dobra paze i dostinje. pa ce se oprziti i umrijeti. "Dallas ee jedna zena pariti haljine. ko~ulje. vidi be po tom. peskiri. koju mn je ebejka dala. safun. Da bude JOB sjegurnija. "Travu pasli. pa bio JOB tako velik." Kad to c." "Sto"?" rece drugi. a na kapicu. da mu je zena govoriIa. groblja. 8 . jcdan do dva arsina. pa mu ne ce nista biti. "U roci ti po gori hodiIi. "Tebi si~e nista ne udiIi. prisije po jedan dukat. groba: "Ja ehli ku~ur. "Kano gjogi cavli i potkove. da otvori dueall. nesan mimo beau. Ali premda je urok vrlo skodljiv. Koliko se nase muslimanke boje uroka. Kad je prolazio. fini bez. koja je rodila.. laao rano u zorn neki trgovac u carsiju. Iza nekoliko dana dolaze opet komsinice i prijateljice i nose babine. Rodbina povrh toga skroji djetetu haljinice. secer i drugo kojesta. "Rok u beBu. Ako se je dostinja zaboravila." kaze on. s lista vodu pili." To je mrtvac dozivaG mrtvaca. Mlada majko. opisi njom svakoga jutra halku~ krug. pa ako se je koja zacudila. nije pogibeljan ko ga sarno zna odbiti od djetinje besike. vee je Ul'eCeno.

Kad je dosao u c. mora harem scdmc noe. jer ako drzi dijete pri sisi prstima. biee joj dijete kad odraste e~lavo." Sad trgovac vidi. ali ako flane na\zemlju. neka si najprije dobro ruke opere.~rijeme ostUllP kad rodilje. jer ako ga zadoji lijevom. koji je neko bacio." "Za sto?" upita drugi. pn se sIueajno ustavio na ra8ljama debla iIi na gram kakovc vocke. Ne ce nam ona zena doCi. UstavIjak je svaki kamen. Za to joj je Bog produljio umnra. kupi dva somuna i posalje ih zeni. Onaj prvi rece: "Ja ehli kubur. da ga prvi put zadoji desnom sisom. On pogje dalje. a osobito neka su joj prsti cisti. Ako si dakle nasao ustavljak. vise He vrijedi." Sve to ~uje oni trgovac i ode kuci. meci mu 810bodno ustavljak. jer se je ostenila. opet euje. Ima djecc koja placu i danju i noeu i nikako ih umiriti no mazes. koje joj je obicno UllUCC." re~e zen. a ako nije. Ako je urcccIlo. lza poroda ostanc ebejka do sedme noci kod novorogjellceta. da to mrtvaci De govore 0 njegovoj zeni. kako se mrtvaci dozivaju. da previse ne ljubi." TJA gdje ti je somun?" "Eno jednoga u duseku." odgovori ona. 0 kojoj su mrtvaci govorili. ali pri tome neka mlada majka dobro pazi.. Sada yalja prije svega znati.i doeL Sedmc 0118. "Pa jesi Ii rucala?" "NisaID. ni ni muz joj djeteta. vee pogje kuei.arsiju. kada dijete rodi? Kada se je dijete rodilo. koliki je tek sevap odnijeti zeni babine. pa ju je nahranila. jer ce dijetc pozutjeti od roditeljskih poljubaca. . ne mogne on duruti. i sve joj grijehe oprostio. da Ii je dijete ureceno iIi nije. Kad bi podne. bice Ijevoruko do svog vijeka. ali ga uhvati subha i strah. nego ce odmah slatko zaspati iIi ce se barem prinliriti. da je to bas njegova zena. Kad progje pokraj dzamije i dzamijskog haretna. Kada e. "A za ~to nisi?" "Nisam imala kad. Kamen taj ne mora da bude velik. valja mu uroke skidati. upita zenu: "Jesi li parila ?'" "Jesam. metni ga djetetu pod glavu i dijete lIe ee vise ni kmeknuti. a drugi sanl kuji daIa. Kad dogje kuei. zivot. lsto tako treba mladu majku uputiti.c majka dijete zadojiti.- 114- Bomuna iz earsije. ua kojima iOla i najmanje tijesta. "Ostenila se kuja u one zene. Ako ebejki nije Inoguce~ da ejjelo to . i kada ga je ebejka okupala~ valja mn dati sise. Kada je dakle toliki sevap nahraniti kuju kad se osteni.

koje mn vreko cela vise i tako je postao strizeni kum iIi kuma onoga' djeteta.- 115- noci donese ona tevsiju fine pite i vrucu pogacu. d. da izvuce jedan papiric. Ako se ukucani ne mogu da sloze. kada se je rodilo. dok je jos bilo u utrobi materinoj. rijesiti ~oIi. . Veli se: "Iznilo je dite ime nn sebi. Mi cerno ovdje govoriti sarno 0 strizenom kumstvu.kose. kada do sunnetenja dogjemo.moze. i ne moze ni da unlre ni da ozdravi. Osim toga daja ona Bvakomu u onoj kuci kakav dar. a zensko Safija. ako mu otac iIi majka nijesu dali imena. Ako to nije. da ce prije i lak~e umrijeti. ZOVDU Muslimani pozn~ju trostruko kumstvo: suennetsko. kao sto je to kod nas u vjeri i u obieaju. koji tuda prvi progje. koji drzi dijete na rukama. da ce ozclraviti. sto je vjencano kumstvo. Ako je dijete iza poroda slaho i krzljavo. zove se musko Muho iii Muharem. iIi aka je za umiranje. mjeseca mevIuda zensko Meva. a ouda Bve metne u fes. iznese ga ko iz one kuee zorom prije sunca. vee kako koja. Narod vjeruje. a unuku donese kat haljina u vrijednosti od 20 do 300 kruna. Sada sprema roditelji veliku veeeru i pozovu najblize rogjake. Onaj uzme makaze i odreze djetetu . onako ce se dijete zvati i svi se moraju time zad·ovoIjiti. Papire u fesu dobro promijeSa. pa ih dade onomu." Ako se na primjer dijete rodi u mjesecu ramazanu. zove se musko Ramo. Onaj. Koje je ime napisano na ooom papiricu. Dijete dobije ponajvise ime svoga oca iIi matere iIi koga u najbIizoj svojti. ne dobiva ODO kuma. ponio je makaze. bio to muskarac iIi zena. a zensko Muharema. obicno hodzu. Bodza UZlne makaze i komadic papira. a zensko Ramiza. musko Saban i t. Kada muslimani daju djetetu ime. da ce se dijete kada dobije kuma. Ako se dijete rodi mjeseca muharema. * . a mjeseca sabana. pa ko prvi tuda udari.. vjencano i strizeno kumstvo. dadu mu ime prema onomu danu iIi mjesecu. musIiman iIi krseanin. Mjeseca safera zove se musko Safo. a onda ga prikuci majci. to jest. jer svi znamo. kako ce se dijete zvati. Na svaki dio napisa po jedno ime.' a 0 kumstvu kod sunnetenja govoricemo. pa ga razreze na cetrdeset iednakih dijelova. u mladu nedjeIju iIi u mIadi petak iz kuee. biee kum bolesnome djetetu. a poslije vecere nadiju djetetu ime. Tuj oni veceraju. pa da je i crni ciganin.

sto se clanovi tih kuCa megjusobno ne mogu vjencati i sto se sm~­ traju rogjacima. da je kum iIi kuma onaj. slobodoumniji od krscuna. vidi se i po tom. ako ne direktno. . a neki i po dukat. Kumi dade obicno svilenu maramu." U kucama. dok nije na~ vrsilo barem jednu godinu. Muslimani 8U.' sto se strizenoga kumstva tic€'. ali onda ne iznose djeteta. a i od sunnetskoga kumstva. lsto takCi. Strizena kuma daje djetetu cevrmu il~ fin dade kosuljicu. Kum daje kumeetu 0110 sitnoga nOVell. cijeli kat haljina. earapice iIi kapicu. a ako je bogata. PosHje toga ispece kuma kolaea i salje ih svome kumcetu. kreci se i preko ko~ i preko onoga voska. kad bole~ne djece kum je uvijek onaj. koji dijete drzi. da musliman bude'musliJnann strizcni kum~ ne kriju se njihove zene i zenska celjad onih kuc:l pred njima. kumo. docirn obc krscanske crkve svojim vjerllicima. gace iIi maraIDu. pa rado uzimaju i muslirnane i krscanc za strizene kumov~.. pa ne sa. ata ga se je ko<:l njega u tom Casu slucajno naslo.trizeni kum iIi kuma. nego i svi ukucani onih kuea vele jedlli drugima: kume. I{oliko nasi muslimani cijene strizeno kumstvo. daruje sada kuma iIi kumu darovima. ako se dogodi. a ono iodirektno zabranjuju. Strizeno kumstvo smatra sc u nekinl krajevima Bosne i Hercegovine veeim od vjencanoga.rno da ono dijete zove svoga kuma . a koja je zgodna i boscaluk. a ako je bogat. nego i zdrava djeca dobivaju nekada strizenoga kuma iIi kumu. koji prvi slucajno l~raj one kuee i bolesnoga djeteta progje. Iza toga umota mati onoga djeteta ostrizene kose u vosak.-. pa mu prema dogovoru dijete iz kuee iznese. u kojima se grede krece. koji prvi naigje. To se megjutim dogagja sarno kod zdrave djece. toliko moje dite sve vise pameti imalo. ali danas ima dosta sluCajev~l. da uzmu sebi muslimana ili muslimallku za strizenoga kuma iIi kumu. ~to ih je mati spremila i na dijete metnula. iIi kumu: kum<:'. a onaj mu prvi ispred kuee progje i tako postane f. a kumu svilenu kosulju. ' U prijasnja vremena drz::\o se jc narod strogo na~ela. dn se neko dogovori 8 druginl. prilijepi ih na sobnu gredu i pri tome govori: "KolikQ ove kose budu na gredi stale. iIi kumo.116 -Ali ne sarno bolesua. dace rnu dvije d9 cctiri krune. Onaj.

a velike gospogje i po eetrdeset dana i cijelo to vrijeme ne salaze sa duseka. poglavja. iz kur' ana. Siromasniji "pokrivaju besiku carsafom iIi kakovom lanenom iIi vunenom krpom. lsto tako umrijece dijete i ond-a. a mece kraj. crvene. a sedmi dan. daje' mu gurabiju. Cetrdeseti dan iza poroda umota mlada majka dijete u pelene. Na dno besike metnu nesto sijena iIi slame. jete. jer ako je besika otvorena~ ~mrijece joj dijete.. Preko toga povije di. a. Kada je dijete u b(\siku povali o . koji jak i zdrav insan" u rodu.Ilada majka lezi obicno tJedam dana iza poroda. Iza toga. izvezena je Bvilom. da djetetu glavica pravilno raste. pamuklieu. pa pokraj usiju i ispod brade. u kojoj se je odljulj. da bi mu sretno bilo. tako i kod nasih' muslimana vecim dijelom jednostavne i ~iske i nema bas velike razlike izmegju besike. Kada dij"ete povale u besiku. 1. Preko kapiee. da bi dijete bilo jako i zdravo.u od beza. Mlada majka neka otsele dobro pazi. dok nije proslo cetrdeset dana. bilo u njoj dijete iIi ne bila. da je besika. Sada ruCajn korl ebejke. Sasivena je od krpiea razne boje.. obuce mn kosuljicu.- 117 Prvih sedam dana iza poroda lezi dijete uz majku.ana ceteresniea. uvijek pokrivena. da BU mu i ruke i noge povijene. Ispod kucne strehe ni izIazi ni jedna. povale ga u besiku. a preko toga prostru obicno bijelu prostiraeu. kao jaje.. kolae i jeeermu. anteriju iIi koparaneic. ~aramir. a preko cijele besike prostru p~mucnu prostiraeu. srebrom i zlatom. a na kosuIjieu jecermu. Kada rodiIja od ebejke odilazi. kada je naime dobilo ime. Bagatije leze cetrnaest. jer ce fiU iz usta smrditi. ide Dajprije svojoj. Ta je kapica sasivena od krpiea zelene. spomenu ukucani glasno Boga i uee nekoja sura. Kada je majka dijete obukla i povila. Besike su kao kod svih Bosnjaka. tako zv. da djetetu dok jc 11 besiki'l ne mece pelena pod glavu. Iza ~oga pukriju 'dijete jorgancicem do ramena. sveze mu bijeli tulbent. da lakse upane u oei. da bude puno i okruglo. sirotinja*). njega i jaje. ebejki i nosi njoj i svakom njezinom ukucanu kakav dar. . Osim toga neka pazi jos i na to. za to. daruje ova i opet P *) \'idi sliku na slrani 22~ . bijele i plav~ ~oje. ako bude praznu besiku ljulala. tako. kao sto je 011. da se tako dijete ne urec·e.ao kakav beg iIi bogatas i prosta fukara. metne mn kapien na glavu. ·Dijete povaljuje u besiku.

Pa ako ie to odraslom covjeku tesko trpjeti. za tim metni ta~ luk pod djetinju glavu. sarno ne od kukuruzova i neka pri tome re~ne: "Kako sesvijet hljeb~m hrani. prove. ali moze biti i velika delinja. Ako je malo dijete bolezljivo.- 118- svoga unuka. sabire pamet. jer ce mu se u oko utrunjiv~ti. a oni daju ~jetetu jaje. lijencina. sto mu sarno saka dopane. Ima mnogo djece. kako je tek malom maksumu." To mora uciniti u vecer. ni gdje ga boli. daruje uku6ane. nit' umrijeti. vijek ga progje. niti moze zivjeti. da svaki dan u jutro i u vecer umlaci vodu na prohinu zrnju i da umiva tom vodom tjeme i kosiricicu*) djeteta pa ce . pomo6i~ ozdraviti.Oko je najfiniji dio covjecijega tijela i za to je svaka bol laksa nego bol u oku. ne bi Ii mu lakse bilo. . Ako dijete za dugo ne progovori. u kojima ima ista od riba. koje ne zna kazati ni sto ga boli. kolace i drugo kojesta. Ako je dijete za vrijeme ceteresnice mirno i ne place puno. cim prvi suton na zemlju pane. pa ce biti poslije pametno i uljudno. upucuje ebejka mladl1 majku. Ali ni sada mu ne valja dati riba niti ista ribava. secera. a oni daruju nju i D_VOrogjence. za tim je~erme. a osim toga bice mu jaki kao u konja i ne ce ga boljeti dok budu probijali. Ako puno place. Rodilja daie u rod iIi komsiluk jemenije.mu brzo porasti zubici kao u zeciea i posut ce mu se poput . kao da je. jer dok nauci govoriti. Ako dijete ne ce da 'jede. dobro je. *) Kosirielca je glavna vratna tUa. namazi mu zlicicu (ovdje se razumijeva zeludac) bijelim Iukom. Iza toga ide mlada majka sa djetetom po rodbini i komsiluku i kuda dogje. . koja puno pate i umiru. pa ce jesti kao vuk. '. tako majka svoje dijete od sihira brani. pa je i nemirno bice ljut i velik govornik i nikomu ne ce u drustvu zapasti da od njega govori. pa ce dijete bozijim emerom. nego sarno place i vriati. kuma sa. Ako mu to slueajllo De pomogne. Da dijete sto prije zube dobije. za tim saruna. to jest jela. ne daj Boze. na zivoj vatri. dzanfera i rase. da ga mati nakadi posijama od koga mu drago braAna. bice mirno i ne ce mnogo govoriti'. djetescu. jer im zubi ne mogu da niknu. dobro je da ga mati opase vucijim crijevom. koparane i je~erme.

pa dok ne odraste..- 119- Cim se dijete rodi. pa dijete gledaju i kada mati sa djetetom puno po komsiluku hoda. Ako je dijete ureceno. Bajati se moze na vi§e nacina. a ne ee ni da sise materine sasne. Dok mati dijete lite. Cim je sto manje. mora i vjestica. Ako uroci nijesu veliki." Koja lena ne zna sarna bajati. koja zna dobro bajati i stravu salijevati. kojoj urok ne maze llauditi. pa zagasi ognjeno. Rashod'te se uroci kao list po gori. dolaze od ociju. iIi "Ne bilo ti ureeeno". kako rekosmo. Za to. svijetu. a ako malo i zaspi. uriee. Sve sto je na zemlji. sretne. a najgore. pa bi mogle lasno djetetu sto naskoditi. Ureceno dijete lize mati uz nos pa preko eela sve do kosa. a to bi svaka mati trebala da zna. pa bi mogo dijete rastrgnuti. jer u to vrijeme lijetaju po zraku vjestice. ruke. jedno oko ognjeno. a nije grijebota reci. ako se je rasplakalo. Evo: "San Ali (iIi kako je vee djetetu ime) u glavu. kad silne zene dolaze u kueu. Uroci. urok plaCe na stranu. sto se rasplace. niti ·jede. strave. dok ga na jedan put sami vrisak stane. ali najIakse malo dijete. Dijete se najlakse ureee. Zena." To se tri puta izgovori i Bvaki put lizne tri puta' djetetu preko ociju. Za to kad vidis malo dijete. mnogo vrijedi jer ona moze mnogoga Bozijim emerom od uroka iIi strave kurtarisati. treba da ga osobito cuvas od uroka. a moze bogme i djevojku isprositi i momka ozeniti. puce ODO vodeno. Sto urok·. da je pola svijeta od uroka poumrlo. aveti i sablasti. mogu se razlizati. zraene vile. kao pjena po vodi kao zlato po gospodi. mogu zle oei ureei i nema stvari na dunjaluku. Kada dijete ne ee da na vrijerrlc zaspe. a onda govori: "Mati rodila. cim Be mati ~a djetetom kuei vrati iIi kada se zene od nje raspu. pa hoce da crkne od plaea. Osobito je pogibeljno. reci: "Masallah". niti spava. neka zovne drugu. treba' mu odmah bajati. popostaje maIko. Ureeeno dijete place i vristi. sihira. Od uroka umiru ne sarno djeca. da je ureceno. drugo oko vodeno. n:tati lijecila. jer za tri dana ozivi urok u djetetu. da bi uroka sa djeteta nastalo. TIi: . ograma. sve se u snu breca i preda. zna se. a osobito ako je sevepli. ·uroeica odrice. nego i veliki ljudi. da mlada majka sa djetetom poslije akSama iz knee izlazi. koja zna. U uroka dva oka. neka poene djetetu bajati i prije plaea. lakse se moze ureci. San u besiku" urok pod beSiku. a osobit(). da ga ne ureces.

nad kojim je bila djetjnj~ glava. 11i u dlaki supa. od sest pet. pa ce uroka nestati. nit' mesom zalozio.u i svaki put veli: "U ovu svicu huk. nit' se je hatinom podbocio. ni na. nit' iroa uroka na Aliji. ko ti je dijete urekao. Aliji uroka. neg' joj saljem moga sina (kceri) plac. ako od onoga." Postupak kao gore. IIi: "Ni na moru mosta. Za tim umo~i u onu vodu tri puta po tri prsta desne ruke'i svaki put ih turi djctetuu usta.- 1. Isto tako kutarisat ces dijete od uroka i ovako: Gim se smrkne. zovni hodzu.20- "Vuk sidi na prtini. Ovo treba da uradis osobito onda. lako ces ga izlijeciti. Ako znas." Ako to ne pomogne. di koka ne kakoce. di hore ne piva.. makar i iz bunara. da se urok ne povrati. zu- ." Neki rade i ovako: Cim se smrkne. upali mati onoga djetet(~. Iza toga metne . ko ga je urekao. Kraj djetinje ~lave stayi upaljenu svijec. svjeze vode. niti dite saljem. tri ziva ugljena i ugasi -ih yodom iz ustiju. radi ona to kroz tri veceri uzasepce. gledaj na kojoj ces strani najprije svjetlo ugledati. batinom se podbocio. pa reei: "Mene vila na svadbu zove. IIi: "U mog Alije devet uroka. uzmi dijete na ruke i mahni ga 'prema . di kuja ne laje. koje je urcceno. di koza ne dreci. Ouaj ugljen umota sada u komadic papira i metne ga djetetu pod glavu. od osaro sedanl. Ako dijete i poslije trece veceri ne ozdravi. da nacini zapis iIi da prouci iz knjiga." Ako c1jetetu ne bude lak. od pet cetiri." I to se' tri puta izgovori i pri tOln se tri puta pubne djetetu niz lice. Onaj jedan ode u visoke visine. mesom se zalozio. ad cetiri tri. donese kogod u ustima iz vrela ili potoka.se prve veceri. da lizne one vode. sad tamo neka je. stane djetetu vise glave i makne besiku Ra onoga mje3ta. prva u komsiluku svijecu. Iza toga povali dije1e na Iegja i metne ga na desno koljeno. koji je dijetc ur~kao.onome svjetlu. od sedam sest. Nit' vuk sidi na prtini. ni u kamenu moz'ga. di masa ne zveci.ria ono mjesto. Nit' ja idem. od tri d va. u niske nizine. u moje ditc muk. di ovea ne bleci. od dva jedan. Gim ugledas svjetlo. ako ne znas. od jedan ni jcdan. na komu je bila. ni u gavrana roga. ni u tice mlika. Od devet osam.

- 121namazi njom dijete po celu. koja zna stravu salijevati. Ona zena uzme sada tavu sa rastopljenim olovom i lijeva nad djetinjonl glavom. koje je iz puske izletjelo. ni na ditetu strave ni uroka. iza toga na zlicici i napokon na zili kucuvici. ni na gavranu biljega. Iza toga veli ona: "Ni na morn mosta. iIi ako se i u danu plasi. JOB vise mogu djetetu nauditi mor~ i vjestice. zlicicom i nad nogama olovnu rastopinu u posudu. Ako se dijete uplasi. napunjenu svjezom vodom~ koju je kogod ravno s vrela. devet planina i devet crnih stina. je zena. One imaju nekakvu kuku. za tim na zatiljku megju plecima. a naj- . jer dokle se cuje zveka mase i masica. unese mati bolesno dijete u kuhinju iIi mutvak. a osobito." Sada uzme tavu. cvrkne i dobije lik onoga. Kada dijete dobije stravu. potoka iIi. nije velika. naz i kasiku. ni vjestice nauditi. rastopljeno olovo kapne u vodu.Kada. najprije na desnoj ruci i lijevoj nozi. a ako je velika. pa onda na more i morske dubine. istes malo soli. ni na dlanu zlata. a salijeva se ovako: Nena uzmc puscano zrno. metne nad vatru i rastopi u njoj ono zrno. valja mu 'stravu saliti i pri tome stravensku "bogomolju" prouciti. Stravu znadu salijevati sarno rijetke zene. pa mu ne ce ni more. Kada se je zrno rastopilo. Isto tako sakuj maAice i prisi ih djetetu na kapicu. bunara donio. Ako strava nije velika. a pokri ga mutapom. onda na tjemenu na vrh glave. Ako strava. pokrivac za konje od struujice. ne treba vise strave salije-vati. a onda na desnoj nazi i lijevoj ruci. salje ona stravu na devet mlina. bud~ slab. ako je vee dugo na djetetu. Ako je velika. povali ga na legja i pokrije kakvom crvenom krpom. Najposlije metni pod dijete u besiku otvoren noz i glavicu bijeloga luka. bude taj glas jak. treba djetetu JOB tri puta stravu' saliti. Za to namazi djetetu sise bijelim Iukom. odnese je u kuhinju. U vodu metnula je vee prije nozice. koju turedjetetu u sisice~ te iz njega sisu krv i taka ga utuse. pa u nOCI lza sna drekne. dijetc puseanim zrnom na svima tima mjestirna dotaknula i stravensku bogomolju proucila. Kada. od cega se je nijete uplasilo. 'ni vjestice. devet pt)lja. devet cubana. dotle se ne mogu prikuciti ni more. . Tu sol baci u vodu pa ce uroka ko po vodi nestati. pa onim zrnom dotakno dijete najprije na celu. dobilo je stravu.

da se strava ne povrati. valja ti osobito paziti na red . a bogme i umrijeti. lsto tako. lza toga skine mati 8 djeteta onu crvenu krpu. lsto tako opere mn zilu kucavieu. ako je llagjes na raspucu. Ograjisati moZe se na viAe stvari ali najviAe na nokte. isto je tako pogibeljna i ograma. lza toga umoci u onu vodu nokte desne ruke i umije njima dijete najprije po obrazima. Da reknemo koju i 0 ogrami. ljupine od j~jet. da je na gladno sree pije. lako moze biti. uzme najprije noziee i reze njima vodu u posudiei u raskrsce. Sto je vode u posudiei ostalo. neprestano uci stravensku "bogomolju". Ograma moze naskoditi ne sarno maloj djeei. Kada je ona nena stravu saliIa. pa mozes ograjisati. a onda na lijevoj ruei i desnoj nozi. Da se toga ocuvas. za tim na necistu vodu i razoa vlazna mjesta. d. gdje je i pocela. da ne bi vise mogla strave salijevati. Kao sto su djeei skodljivi uroei..a i t. pa ga vuce djetetu tri puta oko glave. najprije na desnoj ruei i lijevoj nozi. . ne uzimaj ga. Vrlo sam zelio da saznam i zabiljezim i stravensku formulu. je kada ko ograjiAe. a nena baei u vodu tri ziva ugljena. da je sihir iIi da je ko njim stravu salijevao. da se to uciui u tri pazarna dana. posudieu. jer more biti da je sihir. lata ova nena rekla mi je jos i ovo: "Ako gdje na raspucu nagjes novae. ne uzimaj nikakve stvari. Dok ona to radi. da se strava po narodu rastepe. olovo i ugljenje i sve to baei kudagod na raskrsce. nego i odraslirn ljudima. a napokon zlicieu tako. To isto ucini i s nozem i sa kaAikom. uzme nena kakav novae. kada se je vee 8vijet poceo razilaziti. orahovo drvo. Kada je mati i trecega jutra dala djetetu da ispije i ostatak one vode. Pocinje na celu megju ocima. onda na paucinu. Ograma.- 122 - bolje je. a onda ga vuce DR desnu stranu dok ne dogje do onoga mjesta. ali mi je ona nena~ koja mi je ovo kazivala. da nokte vuce rd zliciee prema trbuhu i Dogama. pa bi mogo oboljeti. jer od toga strav& bjezi. ne htjede reci. spremi mati na sjegurno mjesto i daje je kroz tri jutra djetetu. lahko bi mogao ograjisati. velec. more i vjestiee te straY&. pomahnitati. lza toga uzme onaj novae. noz i kasiku metne ona nena na vrata. to jest kacla na sto nagazi. kuda najvise svijeta prolazi. a onda po ocima. odunluk ili drvoeijep. Noziee. Da noeu pregjes sarno preko koga od tih predmeta.

da ide kuda hoce i da joj nista ne reces. zavij ih u komadie eageta.. Kada naime grmi. Ali ne sarno da moras paziti na erne macke . Kada grmi. pazi da ne· zaspes. vikni joj "zue!" pak ti ne moze naskoditi. jer mu pomoci nema. da ne stanes na lupinu od jajeta. stanu se s~jtani meleeima rugati. zovni koga ueena hodzu. . Kada si to ucinio. jer ces ograjisati. skupAtina. pak ih turi u kakav zid iIi ih baei u vatru iIi u vodu. a niposto desnom rukom. a vele. Ako si ipak kojom nesrecom ograjisao. na kojoj ne ima ni najmanje hijelog iIi sivog biljega. Ako moraS macku noeu prihvatiti. koji nose nokte ko orlove pandze. ono je sejtanski medzlis. pa bi lasno u kucu udariti mogao. jer je u njoj sigurno sejtan. po. Kad odrezes nokte. pa ne ces ograjisati. da ce oni..mole se meleci Bogu. da takovu Iupinu pred 8ohom nogama turas. puste meleei strijelu. a osobito kuda Doeu hodas.ne vjeruj ni jednoj. osohito pak ne valja. Ako vidis nocu 'crnu macku. pak ces ozdraviti. najbolje je da je pustis. lsto tako pazi dobro. jer ees sejtana razjariti. lijeka. jer se gjavo rado i u lupinu od jajeta sa~riva. jer se u to doha sejtani najragje u macke sakrivaju. pa je moras otjerati. Orahovo drvece je najmilija sastajaliste sejtana. da ti iz knjiga prouci. tjeraj macke iz sobe. Da ih otjeraju. Ogramu je vrIo tesko izlijeciti. a vjetar meni kad mi zatrebaju. i tako nastaje grom. reci: "Ja dajem vjetru nokte. jer hi mogao lasno ograjisati i ko pod orahom ograjise. Sasvim erna macka. da joj ne reknes "pis!". za nje i na strasnom sudu odgovarati.- 123- i cistocu u kuei i oko kuee." Ovdje moram napomenuti.za to je najbolje. Bogu 8~ moliti. takogjer je covjeku pogibeljna. Za to. jer su sve ko i sejtan lukave. ali ako ti cini stetu. Osim toga pazi osobito na to. da jn ne udaris dva puta uzamance. neka ne trazi dermana. da pazis ito radis. . prihvati je lijevom. pazi da se ne prevaris. papira. ako hladujes pod orahom. da naAi muslimani ne trpe velikih nokata. pa se ne boj. <Jim oni pocnu ihadet ciniti. pa da je i sejtan u njoj.

Caksire su od cobe iIi atla~a iIi dimijaluka. Danas vezu srehrom i zlatom samo zenske haljine.starci vole. svilenim iIi polusvilenim gajtanima. a na kOBulju. docim muzevi i .II. mn! i starac. Ti BU pojasi dugi tri do cetiri arsina. DJETI)\JSTVO. gace i caksire. Kako se . a zimi koparan. onako se odijeva mladic. sarno sto je odijelo za dijete i mladica uz tijelo. a sarno nekoja djeca cipele. Bezi. opasu ga pojasom. a za odrasla muskarca deset. age i neki imucniji trgovci nose zimi osim zimskoga . Za otomanske viade i ndok je holji vakat bio. Muska odijela vezu pamucnim. dzemadan i zimski gunj. Traboloz za djecaka od dvije do pet godina vrijedi cetiri do sest. dvadeset pa i trideset kruna. Kada sn ga ovako obukli. a vrijedi 40 belera do jedne krune. Kada bude muskorn djetetu dvije godine. Ti se pojasi zovn trabolozi. ljeti jecermu i Iaki koparan. dobije fesic. a prave ih od vune iIi od pamuka. U proljece i jesen koparan i fermencic. te BU skoro uvijek crveno iIi zeleno obojeni~ Takav se pojas zove krmez. Na nogama nose jemenije iIi firale. a odIikuju se vrlo lijepim bojama." vezli su i Muska i zenska odijela srebrnom i zlatnom zicom.odijeva djeeak od dvije do pet godina. Djeca odlicnijih i hogatijih roditelja dohivaju pojase satkane od svilenih i poIusviIenih vlakanaca. da BU im odijela malo prostranija. Na e"ornje tijelo oblace djetetu kosulju.

To su vrlo fini kozni pojasi. a vrijedi sto do dvjesta kruna. U prijasnja vremena nosili BU i druga odijeIa. Kako se odijevaju zenska djeca. tozluke i biogradske gunjeve. iIi ako ne nose gaca. koje im ispod kosulje vire.rebrnom zicom. Dimije su u siromasnije djece i djevojaka jednostavne i bez svakoga nakita. Zenska djeca dobivaju fesic. a kopce se kukama. Dimije kroje od basme. do~im ih bogatiie oko dzepova i na gleznjima izvezu . a krajeve pusti da joj preko koljena vise. Dolarne su prestale danas i u turskoj carevini. polusvile i svile.- 126- gunja duge iIi kratke zimske kapute postavljene Iisi~ijim krznom. onako se odijevaju i djevojke. koje im do glezanja sezu. Isto tako nose one i traboloze. koje kao i gace nad kukovima i na gleznjima vezu. sarno sto se muskarci 'pa§u njima i dva i tri puta.srebrnom i zlatnom zicom." Dolame su bile vrlo skupe. a imucnija sa zlatnom iIi svilenom kitom. siromasnija bez kite. Zenski su pojasi nesto tanji i kraci. docim se zellska opase sarno jedanput. dok . izvezeni srebrom i zIatom. Sarno neki te neki begovi cuvaju i danas dolarne za uspomenu na stara "bolja vremena. nego Ii muski. kadife. a nosi ih JOB jedino sultanova tjelesna straza. Jeleci su kraj rubova opsiveni zlatnim iIi srebrnim siritom u sirinn od jednoga do dva centimetra. Imucnije Dose kozne iIi svilene cipele. koji im sezu jedva do kukova. a na po se dolame. A njegove haljine kakve su?! Valjaju mu carskog Carigrada. a vrijedile su i po koju stotinu dukata. Bogatije i odlicnije rnuslimanke nose mjesto traboloza kolane. Siromasnija zenska djeca i djevojke nose na Dogama nannIe iIi kako ih one zovu. Fesiee kite cvijecem. svile i polusvile. tako se i zenska djeca i djevojke paSu svilenim iIi vunenim pojasevima. koji su sasvijem i sprijeda i straga izvezeni zlatnom iIi t. te su vrlo skupi. Pod kosuljom nose gace. ali je to danas vee sasvim prestalo. nalune. jer su bile izvezene srebrom i zIatom. Na kosuIje oblace koparane i jeleke. Kao sto muska. obla~e preko kosulje dimije. Bogatije muslimanke nose osim toga fermene. laIama~ biserom i dukatima. Na tijelo im oblase kosuljice od beza. !{oparatre i jcleke prave od atlasa. Takav se kaput zove se curak.

- 127- se ne udadu. Koliko nakita moze da na sebi nosi zena iIi djevojka. a na srmu objese dukate. srebra iIi zIata. U prijasnja vremena. Na grIu joj gjerdan izbrojio. Pod ko~ulju pulli ciftijane. Na fesiee meeu im kakav evijet. svileno odijelo. Na usi kopce mengjuse od snne. Opasa se pasom trabolozom. kako je neko osobito lijepo odjeven. "A na celu dukat fundukliju. a na po se oko Banjaluke. u narodu odrzaIa. a kite i avoju zcnsku djeeu vee sa dvije iIi tri godine. lale pa i dukat. Na rukama nose belenzuke. I pod njima stotinu dukata. nego u djece. naruk'Vice. ali 0 tomu na drugome mjestu. sarno sto je nakit u zena i djevojaka mnogo skuplji. A na dibu vezen~ fermana. Na kosuIju telli morsku dibu. I Da ruku zIatnc prstenove. a pod vrat struke od bisera i dukata. takogjer od srme iIi srcbra. zenska djeea i djevojke dibu. Trideset j e zlatnih nabrojio. Evo kako narodna pjesma opisuje odijevanje djevojke: Oblacila burundzuk kosuIju. "lspod fesa ceterest dukata. ali se je rijec u nekim krajevima. IIi: Kako ju je za malo gledao. Pet stotina diza nabrojio. lsto tako kite se i zene i djevojke. Danas to vise ne nose. . "Nij6 sumbul ni suvise mavi. nosila su odlicnij&. Nase se muslimanke' rado kite. jedva do pred neko osamdeset do sto godina. koje je hilo izvezeno srebrom i zlatom. Udate se zene odijevaju nesto drukcije. "Vee su rneni moje drftge mani "Di ja nosim finofes na glavi. slikovito nam opisuju narodne haremske pjesme: "Sumbul mavi u zelenoj travi. kada se njom hoee da oznaci. Struke na bogatoj muslimanskoj zeni iIi djevojci vrijede vise puta po vise stotina kruna.

. pojas trnboloz. a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci.1 128- . Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacao je kamena s ramena.. Na njemu se vide cakSire. . jecerma 1 gunj postavljen krznom. ( l Diambas trgovflC konjima.

Prisle su joj struke priko pasa. sto ih nose nasi muslimani. a jos vise zenskoj djeei bojadisu kose. tomu ee se taj dan sigurno nesta neugodna dogoditi. Hoee Ii sada. Vee u prvoj godini. pa BU i oni ervenkaste boje. 6 I r· . ali BU za to vrlo jaka i trajna. sto ju takodjer don'ose iz Carigrada. a kad se uda. kada se vraeaju sa Oabe.- 129- IIi: Jedna glava. bojadisu. cetvero ogiavIje. Ima bogatih begovskih gospogja. Jedan vrat. A tri su joj od zuti dukata. Najprostije gragjansko odijelo stoji trideset do cetrdeset. (la ih mogu uplesti. i knom. Kada su djeei kose toliko narasIe. cetvere m.engjuse. U muslimana je obicaj. nokte i dlanove. Zenskoj djeci pletu kose u pleteniee. hdan joj je od drobna bisera. docim tina odijela' vrijede tri do cetiri stotine kruna. pocnu ih cesljati. da dobiju crvenkastu boju. Odijela. a donose je ponajvise hadzije iz Meke. Maloj djeci pocnu kose plesti najprije nad celom. a sarno nakit na fesu i usima vrijedi preko stotinu dukata. ko se cesIja u utorak. mazu ih petrolejem. koja se u lledjelju ceslja. Kna dolazi u trgovinu kao zelenkast prasak. onda s jedne i s druge strane glave. muz umrijeti. Zen~ka odijela BU jos rnnogo skuplja radi nakita i vezenja srebrnom i zIatnom zieom. iIi bojom. cim je dijete ponesto ojacalo i kose rou porasle. sto je sami prave od sacikove i jasikovc kore. a cetiri gjerdana. Zenskoj djeei ne sarno da boje kosc1 nego im kniju. Koji cuva vrata i podvoljka. boje je rastokom iIi jasikovom korom i za kratko vrijeme bude kosa vrIo lijepe erne ·boje. Isto se tako ne valja ni u nedjeIju eesljati. a najkasnje odostraga. da irn djeea dobiju Iijepu ernu kosu. mazu je rastokorn. Zenskom djetetu kniju kosu dok so ne uda. U ostale dane ne valja se cesljati. cija odijela sa nakitima stoje cetiri do sest hiIjada ~runa. jer ce zeni. Muslimanska zena cesIja i sebe i svoju djeeu obicno u ponedjeIjak i cetvrtak. da bolje rastu. da svojoj muskoj. da moze cesalj u ~je. Medine iIi iz Carigrada. vrlo su skupa. Tako ~a primjer. cim su im toliko narasIc. Jedne usi.

a nR glavu mu metnuo nov. Mu~koj djeci ceAljaju kose unatrag. obir. nego sarno sa strano i straga i prave ~etiri do jedanaest pletenica. pa koliko je drama teska. kad ces ti. Dok je sincic jos sasvim mIad. dize ga 11a rukama u vis i spusta u krilo od majcinc ljubavi i pomisli na onaj srctni cas. a Majka mu nacini finu kesicu za musaf~. rou je sretni haho i nove firalice. Kada su mu kosu odrezali. kada c. naraVIlO je~ da se i sarno veseli danu. ali se obicno kaze meitef. da bude sto opremniji kad u skolu pogje. i zadiju ih Z3 kUClli rogalj iIi na koje drugo.c ono u nlejtef i kad opazi. mekane cipele od crvene iIi zute jarecc kozc. narucio. pa sam i ja taj izraz zadrlno. hatmu prouciti~ pa oa Majka veselje cini?" Dok to govori ljubi dijete. radostan bio svojoj majei. knjige. da budu pravi muslimani i muslimanke. vagnu je. Kad dijete vidi. Majka ga grli i ljubi i ljubeci ga tepa rou: "Dvanaes' majcini srea i dzigeriea. *) Pravilno lnekjteh. Djevoj~ice j . koliko im j~ nuzno. salju ga u mejtef*). Te kose umotaju u krpu iIi Cage. Kada djetetu bude cetiri do pet godina. razdijeIe toIiko nov~iCa. koji je dijete prvi put osisao. pletc i do sedamnaest pletenica. kada ce u skolu. Prije neg-o ce Inusko dijete u mejtef.130 i djevojke ne pletu kosa Dad celom. Nekoji ne sisaju Muske djeee Bve do sedme iIi devete godine. Veliko je veselje inlati kcerku. Mekjtebi iIi mejtefi su vjerske osnovne skoIe. kako sc oni brinu. da naime znaju glavne istine Bvoje vjere i da se znaju Bogu moliti. slatki kolac. papir. osobito bujnu kosu. Kad bude muAkom djetetu ~etiri godine. gros~ iIi kruna megju siromake. dvanaes' majcini dusa i zenica. ali sto vise mjesto u kuci.no od plavc iIi sive cohee OSiffi toga smalajisao. u kojima djeca uce toliko vjeronauke. Berber. dobije osim svoje obicne place posebnu nagradu. Koja djevojka imn. kad ce joj sincic nauke u mejtefu svrsiti i hatmu prouciti. da im niz ramena vise. dok ni ne misli u mejtef. fino ukaIufljen fesic. osisaju ga prvi put i to uvijek u cetvrtak iIi n mladu nedjelju. a jos vece sica za IDejtef. da ga sto ljepse opreme i obuku. na dar. dobije ono od oca ~vc nove haljine. da se roditeIji toliko vesele danu. a od djeteta i gurabiju.

da joj jasin. cestitaju joj. profesor. Dok majka djetetu' hajr dovu daje.!" Dok to govori. Dok stara nena unuce na krke do avlinskih vrata nosi i dok mu hajr dovu poteze. izmiIa i iscesljala. Kada se je dijete probudilo i ustalo. visi ~uslirnanski svecenik.. da ce joj unuk bolje uciti i lakse pamtiti. poglavje iz kur'ana.kada Ge prvi puta u ·mejtef poci. doniti. dnso moja. hajirli mi bio! U medresu mi iso. ljubi . majka ga mije i ceslja koliko sarno moze ljepse. sa srecom. zaplace. Kada je nena dijete do avlinskih vrata * . od dragosti na krke. ne sarno domaci ukucani. . koje su se kod nje u to ime okupile i govore: "E da Bog da. izmoli. pa da bude. "jo§ pavati. i sprema hodzi bajramluka. sto se "prid dusn mrtvima uci". draga neno. majka ee ti kolac skuhati i meda ti u sahandziku. zenska glavo. Da ee majka svoje dijetc rado blagosloviti. skine ga. pa sve pita: "A koliko eu noei. zamoli.. prati ju sva kucna celjad. poljubi u celo i u obraze. ni on. pa mu govori: "Ustani. prvi put u Inejtef. Kad oBvane jutro onoga dana. narovano lice. ali prjje valja da majku u ruku poljubi . na legja.sto hodz:l bude govorio. prijateljice. prime i tako ga do avlinskih vrata iznese.i da hajr dovu. Na Oabu te nena opremalu. da rou hairli bude. Da Bog da. ja muderis. bakrenoj posu. ja muftija. a suze joj curkom cure niz sta-raeko. ako Bog da! I veliki alim posto. a prj tome i izljubiti. kada ee dijete u mejtef.majka ranee svoje. blagoslov. pa kad ona umre. sluge za konje i goveda. da veliki alim. Kada ga je tako do avlinskih vrata donijela. nego i seizi. kurni sluge i sluskinje. a onda mu rekne po prilici ovu hajr dovu: "Bajde sine u sto dobrih casa. pa da od njega i zivi i mrtvi fajdu. Ona to radi za to.. pa da se ne uskajete ni vi. izide." Kada je majka dijete lijepo obukla. dar. zeli. Ima kr~jeva u Bosni i Hercegovini~ gdje stara nena. jer vjeruje. bude. kako vee i jest staro celjade mekana srca. ako je ziva. polazi ono u skolu. hizmecari i hizrnecarice. uoci svakoga petka i ponedjeljka prouci. -vide i da njirne svak razi~ zadovoljan. da nauci. sada ees B hajrom. ucenjak. da se. komsinice i rodi~e.mubareeleisu. baka. i da ce mu mejtef omiliti. neka ti je slagje uciti. "dite ne stidi.- 131- Dijete ·kao dijete. korist. razumije se sarno po sebi. dok pogjem u skolu?" . pa kad se vratis iz mejtefs. svoje unuce.' dici.

-

132 -

I

donijela i kad rou je hajr dovu potegIa, uzme ga otac za ruku i odvede u dzamiju, da se Bogu pomole, a onda ce istom u mejtef. Kada je otac sa djetetom u mejtef dosao, najprije ce hodzu darivati. Neki dade pletu, stara cvancika, neki dvije~ a neki i vise, .kako vee ko moze. Kada dijete dogje u mejtef, dobije kaIfu, to jest monitora iIi boIje instruktora, koji ee ga poducavati i snjim, sto hodza kazuje, ponavIjati i ucvrscivati, a za to treba i kalfi DeSta bajramluka dati. To daje otac. Osim toga nosi dijete i od materine stralle hodzi gurabiju, jedna vrst kolaca, pa cevrmu, vrlo tanku, zlatom; srebrom iIi svilom izvezenu bijelu maramu, a neki dapace i boscaIuk, naime kosuIju; gaee i eevrmu, ne bi Ii hodza boIje oko djeteta dikatio, nastojao, jer· se naSi muslimani drze staroga llRceIa: "Ko boIje ,maze, taj brze vozi", a i stare su nene jos u onaj dobri zeman, vrijeme, kazale: "Ako hoces da dite nauci, treba otac da podupre 'kesom, a mati casom", duboka bakrena posuda, u kojoj se peku kolaci, dakle jalom, kolacima. Bogati ljudi daju hodzi osim svega toga i po dukat, a majka djetinja salje, mn svila, pa slatkarij~ i boscaluk od velika vrijednosti, jer je u njemu svilaca k08ulj~l, a gaee od sajaluka, ,vrIo finog domaceg platna. Ovakav nacin darivanja ne nalazimo megjutim sarno kod musli mana, nego i kod krscana, sarno sto oni ne daju uciteljima ono1iko darova kao rnuslimani. Do pred neko trideset, cetrdeset godina vladao je taj obicaj i u drugirn zemljama, a na po ~e u susjednoj nam Hrvatskoj i 81avoniji. Taj obieaj vIada ondje mjestimice jos i danas, a osobito u Slavoniji u onim krajevima, gdje je narod imucniji, i gdje zive sanli domaei seljaci, naime starosjedioci, ~dje jos nema doseljenih Ceh~l, Nijemaca, Madzara i Ijudi drugih narodnosti. U cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji rijetko hi kada, jos i za moga djetinstva, koji otac svoje llijete u skolu doveo, a da ne bi pri tome ucitelju "jabuku" iIi ~,milostu" donio. Te "jabuke" iIi "miloste" bile su nekada, a osobito ako je dijete bilo iz bogate zadruzne kuee, vrlo velike, te hi ucitelji u ime "jabuke" iIi "miloste" doblvali suha mesa, pilice, kokosi, purane, janjce, zito i drugo kojesta, a u vinorodnim predjelillla osim svega toga i po akov vina. Te "jabuke" iIi "miloste" davali su roditelji iz vise uzroka, a ponajvise za to~ "da sibe budu lakse" i da ucitelj - i preko

j I I

I
~

I

I I

-

133-

i

i

!

zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8. kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod k uce zatrebali. Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati. Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono, sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete, lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori: "MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki je narasao!" Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao, stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati, razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli: "Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli, razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi poslala, predaje mu dijete i njezin dar. Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vratiti. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu. Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka, zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore: "Blago majci, kad je i to doeekala I"

-

134-

<Jim je dijete doslo na avlinska vrata, grli ga Majka i ljubi i ljubeei ga vodi iIi nosi u kueu i vee putem kroz avliju i basamake, skaline, pita ga medenim kolacima, jer mu se je zihin, talenat, od velikog "ueenja" umorio, pa ee mu biti lakse kasnije uciti. Zensku djeeu salju u mejtefe obicno poeetkom mjeseca muharrema, muslimanska' nova godina. I zenskoj djeci tetose kao i muskoj prije polaska mejtefa i vesele 8e dano, kada ee u skolu krenuti. Ali je zensko i slabije i plasljivije od mnskoga i za tOo zove majka svoje rodiee, komsiniee i prijateljiee, da joj eereu priprave i osokole za mejtef. Vee nekoliko nedjeIja prije, nego ce eurieica u mejtef, dolazi u harem briznoj majei sad ova, sad ona komsiniea, rodica iIi prijatcljica, a petkom u veeer i njih vise zajedno, pa 0 cemu ce govoriti, ak() ne 0 eurieiei i mejtefu, sarno da je priviknu, osokole i razvesele, da vesela ode prvi put u mejtef, jer to mnogo vrijedi. Kad osvane dan, u koji ee mlada taliba, ueeniea, u skolu, skupe se i opet one kOIDsiniee, r('dice i prijateljice, koje su dijete za mejtef sokolile, da pomognu majei, da dijete sto ljepse obuee, umije i poceslja. Kada su ju tako obukle, izmile i pocesljaIe, ture joj pod pazuho elif-ba suharu, a onda se i same zaviju u svoje zavijace i krenu sve zajedno sa djevojeicom prema mejtefu. Kada je dijeteprekoraeilo kucni prag, uzme Majka za to vee priregjeni gjugum, oveea bakrena posuda, vode, lijeva vodu za djetetom i pri tome govori: "Kako lako voda iz grla gjuguma tekla, onako Iako, ceree, i ti svako ztije, svaki glas, iz usta hodzinih, primala i sve ti ko p() vodi islo." .
K~o svuda, tako ima i kod naAih muslimana dosta djeee, koja slabo uee, jer joj se zihin, talenat, tesko otvara. Kako nase muslimanke, a osobito starij~ zene, rado bajaju i u grab vraeaju, uroke i ograme skidaju i stravu salijevaju, isto tako nastoje one, da saznaju, za st~. djeca slabo uee i kako bi se tomu pomoci dalo. Evo eto one o tome kazu: "Ako imas dijete, koje slabo uei, daj mu svaki dan izjutra po nekoliko smokava, pak ce mu se otvoriti zihin za ezberleisavanje", pamtenje. lato tako dobro je davati djeei, da jedu sto vise lesnjaka dok idu u skolu, jer oni prouzrokuju ostroumnost. Ali ako je dijete i najostroumnije, ne daj mu nipoeto da jede mnogo orRha, jer ce od njih postati tupoglavo. Ako se djetetu teeko zihin

da BVOju djecu. Da nasi muslimani i bez obvezatna polaska skole. nesto losiji je ljeti. ali je naB musliman moralno obvezan. tamjan. Svaki ovakav dze~~t ima svoj. koje imate djeeu. . koji se zove Talim ulmuteallim. sto BU dzemati dosta maleni. Velikih ferija. Majke. pokusajte i ovo. Pridodajte tome jos sedam dana obaju bajrama i to su im svi praznici. kako brzo lastavica cvrkuce. da zivi i mrtvi od njih hajr. koje slabo u~i. uzrokom je. niti ga je ikada hilo. Tako uradi dva. koju goje naspram Boga i svoga vjerozakona. prisilnoga polaska skole nema. za njihovo dobro. nego u osnovuim skolama. pak zele da i ona. jer lastavica svojom pjesmom Boga hvali. ProBto imaju sarno svakoga petka. pokusaj jos i ovo: Gledaj da uhvatis kucnu lastavicu. a onda i ljubav nasprama djece svoje. jer se u tom mjesecn vrlo kasno na poeinaJt lijeze. jer djeea u mejtefima u~e. pa onda odmah saspi onu vodu iz kljuna u usta onoga djeteta. da zna nesto kao lastavica i t. d." Marljiv polazak mejtefa potpomaze ito. kako smo vidjeli. i radi Boga i radi ljudi u mejtefe salje. kojoj se zihin tesko otvara. kao eto su u osnovnim i drugim skolama nema. da se u narodu ~esto euje. budu. te ce i ono onako brzo govoriti. zadovoljni. sa secerom i crvene rozacije. da se mogn ispavati. njihova velika ljubav.l 135 otvara. da neko umije knjigu kao lastavica. bistre vode. svoju djecu tako marljivo u mejtefe saljn. olaksavaju i uevrsCavaju pamtenje ako izjutra izjedes dvadeset i jedno zrno. a knee u njima ponajvise na okupu. korist. U Arapa opet ima jedan prekrasni kitab. mozda ce joj koristiti ! U mejtef ne mora niko ici. Makar i primitivni mejtef i svoga hodzu. za tim mjeseca ramazana kroz citavo prije podne. vide i da na OVOID i na onom svijetu sojima hosmud. upoznaju i obljube BVOj zakon i da tako steknu "'svital obraz na obadva svita. Odatle i dolazi. Isto tako imaju djeca i u obiene dane manje pro~do. pak ce dijete postati ostroumno i parnet ce rnn Be otvoriti. tri puta. U toj knjizi pise. i musku i zensku. pa BU' mejtefi obieno uvijak kao kosnice puni vecih i manjih ueenika i u~enica. knjiga. da gjunluk. ulij joj u kljun nekoliko kapi ~iste. grozgjice." Radi toga i polaze djeca vrlo marljivo mejtefe.. pak ce i njemu Bog pomoci. a najslabiji u jesen. Najbolji je polazak zimi i n proljeee. jar onda moraju djeca roditeljima kod berbe kukuruza i drugog poljskog posla pomagati.

Zavirimo sada u koji od tih. Svi BU mejtefi prostrti carsafima iIi hasurama. a rijeci i recenice kako treba izgovarati. jest nauka 0 Bogu. a dolje je skola iIi bolje skolska soba. a danas ih ima tri ptita toliko. Tu stoje hodzina goveda i konji. gdje su u ~stoj kuci uz skolsku sobu i druge prostorije. jer OV8kovi zavodi ne odgovaraju svojoj svrsi. nego ujedno i bogomolje. jer mejtefi nemaju obicno vise od jedne sobe. a i ta je malena. U Bosni i Hercegovini naSao sam vise dzemata. a nasi muslimani i ne teze za drugim. koje mora znati svaki musliman i muslimanka. a sarno neki to neki cilimima. slaho iIi nikako okrecena. da Ii dugo iIi kratko. premda se naSa vlada za sibjan mekjtebe mnogo ne brine. iIi tomu sliene stvari. ali takovih je i dana& dosta malo.136 koji u njemu djeeu u zakonu poduCava. d. Godine 1882. kola. osobito seoskih mejtefa i promotrimo ga poblize izvana i iZDutra. k~ko se pojedina arapska slova. jer je kur'an pisan arapskim slovima i arap~kim jezikom. Na tima cilimima. dakle jos u doba nemira i ratne trzayice. i drugo poljsko orugje.. narasao je taj broj na 620 mejtefa. a cesto i dosta tamna. nego da mogu kur'an citati i barem donekle razumijevati. iIi ako hodza toga nema. ali ima i prizemnih gragjevina. Sarno veci i bogatiji d~emati u kasabama i gradovima imaju vece i Ijepse mejtefe. zeeatu i drugim temelinim istinama muslimanske vjeroispovijesti. Glavni je predmet u svakome mejtefu arapsko iIi tursko pismo. nairne. 0 abdestu. Vee prve godine iza okupacije. U prvom boju. bilo je u ovim zemljama preko pet stotina mejtefa i tako je na devet stotina muslimanskih stanovnika otpao po jedan mejtef sa po priliei devedeset za skolu sposobne djeee. da Ii na nos iii na grlo. Ima i takovih mejtefa po selima. Suruti salat iIi seraiti islam. 0 molitvi. ali ga nema. Osim kur'ana uee jos tedzvid i suruti salat iIi seraiti islam. a prema njima i rijeci izgovaraju i naglasuju. kose. earsafima iIi hasurama klanjaju . U takovim dzematima mejtefi su De sarno skole. stanuje hodZa i njegova obitelj. u kojima nije bilo dzamije. Tedzvid je nauka. postu. to su ponajvise drvenjare na jedan boj. Mejtefi su kao i vecina muslimanskih seoskih kuCa obicno vrlo maleni. a to za to. iIi se jezikom udara 0 zube iIi nepee i t. plugovi. da gjaci mogu kur'an pravilno citati. u kome ne bi bilo mejtefa.

klanjati' na goloj zemlji. Pred svakim redom djece. a iato tako i pod u skolskoj sobi oprati i sobu pomesti i pocistiti. i tako citaju.- 137- djeca sa hodzom ikindiju. i na njoj stari izlizani minderi napunjeni slamom iIi vunOID. ne moraju sarna peci loziti~ nego ih moze ko drugi iz njihove kuee iIi za placu naloziti. Tima pracama loze ne samo skolske 8Obe. do prsiju seze. on ih moze za se upotrijebiti. a i to sarno onda. Kada djeca ulaze u skolsku sobu. Tu je na prednjoj strani pokraj zida drvena. u kojima nema ni prostirki. Gjaei sjede pred secijom u redovima na koljenima. osim u velikoj nuzdi. Ima i tako siromaAnih Inejtefa. s8svim mekanim donjim eipelama od zute iIi. neobojena drvena klupa bez llaslonja('~. obicno 108a duga secija. a moze ih i prodati. pruzila se je prosta. a nekaka i druge vaktove. leze djeciji kitabi i druge stvari~ koje im kod nastave trebaju. peru i ciste skolske sobe sarna. ostavljaju pred vratima obucu pa ulaze u skolu iIi bosonoga iIi u carapama. U mejtefima nema skolskih podvornika. ako je zemlja suha i sRsvim cista. pa kada se je koji umorio sjedec nn jednom koIjenu. podmakne drugo i tako redom dok nastava traje. a nema cesto ni pokucstva. . nego i hodzin stan. erne koze. Skolske sube peru obicno svakoga mjeaecs po jedan put. na kojima sjadi hodza i odatle nadzire rad svojih ucenika. Mesti i cistiti moraju ih sva djeea po redu i to svake sedmice drugo. nego djeca mem. koja au slaba i malena. jer ih za vjeronauku ne treba. a knjige drze u rukama. kao sto je soba siroka. Vee od starine uveden je po svoj Bosni i Hercegovini obieaj. dok podviv noge na zemiji sjede. pestetima. nego djeea sjede na goloj zemlji. kao i ona. a peru ih skoro uvijek starije i jace djevojciee.ze skolske peci. hasura iIi cilima. a sto drva preostane. da ne prljaju onih carsafa. ni drugih ucila. koja je visoka da djeci. da u zimsko doba svako dijete svakoga dana i prije i poslije podne ponese po jednu pracu u mejtef.musliman ne smije. to je hodzino. a bogatija i u mestvarna. da u zimsko doba lo. U skolskoj sobi nema ni slika" ni zemljovida. jer nas . a dugacka skoro tako. Na tim klupama iIi kako ih nasi muslimani zovu. Djeca iz boljih i bogatijih kuea. a nema ni pestetn. Osim toga duzna su djeca.

. Da ovak~ . a zenska zenske mejtefe. bij ga i sibaj ga. u kojima se djeca ne sibaju. Kalfa govori naprijed. dohvati sibu. a osobito oei. da sam se zaeudio. ako je koje dijete soo nevaljana ncinilo. a bilo je to u Maglaju na Bosni." To jest sibaj ga koliko ti drago. sarno mu kostiju ne lomi. kako se djeca u onom zamoru mogu snaci. sto mu onaj govori. nego mjesto njega rade ponajvise stariji gjaci. polaze muska dje(~a muske. da ga sjeti na rad i poslusnost. pa ako opazi. monitori. Oni vele. pa udari njom ODO dijete. odgovara: "Beli ni ja dice!" Zensku djeeu ne sibaju toliko kao musku. Tjelesna je kazna ne sarno u mejtefima. da dzemacani. U mejtefima uee sva djeca glasno. ne sarno.. jer je zensko i slabije i njeznije od muskoga. sarno sto BU muAka. sto mn se govori. Tjelesna se je kazna tako u nasim sibjan mekjtebima udomacila. Moram priznati.-138 U mejtefima poduCavaju se eva djeca zajedno. grjehota ga je dakle tuci. Bodza se sa djecom u mejtefu bas mnogo ne muci. turske iIi perzijske rijeci. mnogo 11e vrijede. da ne spoeitavaju hodzama ako im djecu tuku. da kada sam prvi put. jer dijete je dijete. da ju biju i sibaju. nego ih mole. da je nemirno iIi da ne slusa svoga monitora. U vecim mjestima. obicno pq dvoje. ne boje te se dica!" a hodZa. a gjak ponavlja onda. Sada si predstavite kQliki je zamor. a zenska na drugoj strani mejtefa. kalfe. da koje dijete ne uei. g<\je ima vise mejtefa. naime gjak i njegOY kalfa. obicno sasvirrl mekanicki ono. hodzi ko porugljivo. a kraj njega pruzila se je siba. kako svako slusa. nego i u visim muslimanskim ueevnim zavodima dozvoljena i rnditelji. sjedi hodza bezbrizno na svojoj seciji iIi ispravlja pogrjesno izgovorene arapske. cuje a i razumije samo svoga monitora i kako moze jedno da odvike drugoga uei i pamti ono. lla iednoj. pa kako ce uciti. stupio u Inejtef i cno isprvice onaj sum. osobito u kahvama i na sijelima. a eesto i vika u takovoj sobi i oko nje. da roditelji . tvoje meso. dobacuju: "Bodza. pa onda za~or i viku. ako ga ne nagonis na to? JOB i danas cuje se u narodn. drze da mejtefi. a on sarno sjedi na seciji i nadzire njihov rad. a moje kosti. pa i danas jos ne razumijem. a to cesto i ponavljaju: "Evo ti hodza dite. Dok monitori i mlagji gjaci tako rade.. duga obicno kao i skolska soba. da iQla kakvu takvu satisfakciju. premda djecu vrlo ljnbe. iIi kako ih nasi muslimani zovu.

puse i razgovaraju. ni kako ce hodza svoje gjake uciti.· Prije nego ce musko dijete radi vecih pogrjeaaka sibati. dok naime ne pronce kur'an i ne nauce nesto t~dzvida i 8uruti sa." jace raste. Dok oni sjede. u kojima moraju sva djeca aminati.. koliko ce koje dijete mejtef polaziti. Falake BU vrlo osjetljiva i po nasem svaeanju necovjecna kazna. da oca koga djeteta iIi odlicnijeg dzemaeanina lijepo doceka i da ga kafom. Tako dakle ima djece.e~to se dogagja. mnogo ne trpi. i quhanom . Za vrijeme nastave ~. Bvrsi skolu prije. a onda rou po golim tabanima udare toliko stapa. sto nasi muslimani vjeruju. U nasih muslimana nema odregjenog vremena. za to vee odregjenu sohu iIi motku. a moze i svoje goste duhanom i kafom pocastiti. po njihuvom misljenju. Uzgoj zenske djece prepustaju vise materama. noge mu u gleznjima svezu kajisem iIi konopcem 0 kakvu odeblju. Za vr~jeme nastave moze svaki. tuda koza tije. sto se za uzgoj muskoga djeteta kad malo ponaraste. da hodze sibaju djecu. pet iIi sest. nego ozbiljni i strogi otac. s muskom djecom. vrse muzevi nadzor i nad materama i nad kcerima i paze. ali za to ipak. nego je sve to .ecu ga u falake. ne brine vise njezna majka. lsto tako nema propisa. da djetetu glava prema zemlji visi. sohu podignu na ruke iIi na ramena tako. a koje nije. vee koje je darovitije. jer svaki roditelj i iole odlicniji musliman iz onoga dzemata ima pravo. rade kalfe i dalje i tako nastava. m. lma i takovih mejtefa. koliko je to hodza prema krivici doticnoga odredio. a osobito seoski hodzR i "cigar" zapaliti. Da narod zahtijeva. a cuo sam u narodu i ovu vrlo znacajnu recenicu: "Kuda hodza bije. da u mejtef unigje kadgod hoce.lat. da ee biti najbolje. a neka bogme jedva i za deset godina. da majke svoju djeeu odvise ne razmaze. da ona bolje rastu. uzrok je. da sad ovaj sad ollaj otac iIi dzemacanin unigje u mejtpf. Uzgoj dakle kroz spartanski. kasnje. kafu piju. koja svrse nauke u mejtefn za. neka zg. da se kod sibanja cuje plac djeteta.- 139- strogo postupaju. sto ce i koliko ce u jednoj godini svrsiti.. da vidi kako djeca uce i sto hodza radio Bodza treba sada. uzrok je. to jest glasno govoriti: "Amin! Amin!" dok koje dijete sibaju jer je sramota. Dijete povale na zemlju. pa neka one uzgajaju kcerke kako hoce i kako misle. da je siba u dzennetu nikla i kad se njom djeca tuku.poCa~ti. tri iIi cetiri.

nego s desna na lijevo. a eventualno i pisati. ali ne pocinju citati sa pry-om.- . prime cijeli kur' an da i njega prouci. Napokon dobije i vezariat sufaru od 640. pisati uce tek u ruzdijama. Osim toga ne smije on biti ispod. Prve cetiri sufare kur'ana stampane su. elif-ba Bufaru. kako rekosmo. niti ima staine naukovne osnove. 8vako u posebnoj knjizici. a po muslimanskorn. koji u mejtef dolaze. Kada je i to proucio. Kur'an je muslimanima tako Bveta knjiga. uce ua citanju rijeci i receniea. da po njemu prasina i druga necist ne pada. a svrsava sa 540. naime sa 600. dobije kur'an. To je ucinjeno za to. a kada je i tu proucio. to jest alfabet arapskoga jezika. stranieom. a kada je naucilo dobro poznavati sva slova. Ammedzuz Bufara pocinje po nasem racunu sa zadnjom. poduCavaju djeeu u citanju i pisanju zajedno. stranicom kur'ana. vecih gjaka i drugih odraslijih ljudi. Kur'an se naime mora drzati na povisem i sto ciscem mjestu. Da ovo 'razumijemo. kako smo vidjeli. a osobito oni u gradovima. jer oni vee znaju sto je kur'an i kako moraju na njega paziti. a svrsava sa 560. Kao sto citaju.. dobije tebareke Bufaru. koja pocinje sa 560. moram reei. ali ne cijelu knjigu. dobije kadsemia dzuz Bufaru.-140 prepusteno njegovoj sposobuosti i savjesnosti. stranice. Odraslijim i zrelijim gjacima mogu dati kur'ane. Najprije dobije ono ammedzuz sufaru. ali takovih je jos i danas dosta malo. dobije ono. nego sa posljednom stranicom i da citajn ne s lijeva na desno. do 520. to jest prvo poglavlje iz kur'ana. Kada je koji gjak proucio ammedzuz sufaru. sa prvom stranicom kur'ana. da ga ne ce u ruke primiti. dok nijesu abdesta uzeli. U mejtefima dakle niti je nastava jedinstvena. Na pisanje mnogo se ne pazi. nego samo odlomke iz kur'ana. niti spored covjecjega koljena i za to BU danas mnogi. ono 8U ispod koljena hodze. Sarno neki te neki inteligentniji i uvigjavniji bodze. jer ako su knjige na pestetima iznad koljena manje dje~e. Radi toga De . stranice. da se kur'an po djecijim rukama ne prlja i ne dere. pa Bve do 580. Kada dijete dogje u mejtef. Sada ono uci citati najprije arapska slova. koja pocinje sa 580. a osobito inteligentniji i uvigjavniji muslimani protiv pesteta i z&htijevaju visoke klupe kao sto su u osnovnim i drupim zemaljbkim skolama. isto tako i pisu. . da nasi muslirnani biljeze strani~e svojih knjiga kao i mi. Kada je koje dijete naucilo arapski citati.

- 141- I t. Ko je u prijasnja vremena proueio bergiviju. ali se to rijetko dogagja. Bergivija je nauka 0 Bogu i Bozjim svojstvinlU. polaze pred hodzom i sakupljenim narodorn ispit iIi kako nasi muslimani kazu. Hatma se moze i vis~ puta uciti. danas moze biti hodza sarno onaj. u kome su sadrzane glavne istine i dogme muslimanskog vjerozakona i koji je naucio obredoslovje. koji je kur'an. kako se abdest uzima. nmi hal je nauka. naime za sto se avdest uzima i Bogu moli. pa i njihova djeea u mejtefima na pestetima Bjede. pa do Muhamed pejgambera. kako se abdest uzima i Bogu moli. u kojima sluze hodze. pokojnici. a knr'an na po se. d. da iko. koji to i sami znaju. Da djeca tako tesko svrsavaju sasvim lake i elementarne nauke u sibjan mekjtebima. kako se posti i zeeat daje. tedzvid i suruti Balat proueio. kupaju i kopaju. to je prosireni suruti salat i ilmi hal. . Danas je naraVDO. Gjak. moli i t. mogao je jos do pred koju godinu i hodza postati. jednom rijeei. Za to i paze dzemacani vecih i bogatijih dzemata. za sto se zecat daje i tako dalje. tako i u tomu sasvim drukcije. to jest Bbzijim poslanicima i ljubimcimn.. te sto sami u skoli vrlo malo rade i sto skoro say rad prepustaju svojim kalfama i monitorima. d. I ne trpe oni. kako se meiti. po rukama poteze. svrsio je nauke u mejtefu. niti znaju stogod 0 pedagogiji i metodiei. Adama. koji nij<'su ucili. kako u svemu. niti dozvoljavaju. ali ako hoce. to jest nauka. da za hodze izaberu ueene i sposobne ljude. Kraj toga ne smijemo zaboraviti. sto u njima rade neuki a ponajvise takovi hodze. to jest kitab. Kada je koje dijete svrsilo nauke u sibjaD mekjtebu. kako se pred narodom u dzamiji klanja. da djeea ono sto ucc. da koji inovjerae. pokojnike. to jest. Osim toga sadrzano je tu i obredoslovje. kako se vjenca i t. bio on ko mn drago. uzrokom je prije svega to. Te predmete mogu naravno uciti sarno u onim mejtefima. moze sada fla i druge predmete. da im djeeu sto bolje u zakonu pouee i ucvrste. pocam od Adema. koja govori 0 glavnim pejgamberima. Sarno vrlo marljiva i osobito darovita djeca mogu hatmu prouciti i prije tri iIi cetiri godine. a osim toga govori i 0 obredoslovju.. kao 8tO su ilmi hal i bergivija uci.. njihove kitabe uopce. kako se za rahmetle. koji je svr~io prop~sane nauke u kojoj medresi. ali je glavno kad se kur'an prvi put prouci. uci hatmu.

pa nije ni eudo.e je batmu proucilo. hadza. a djeea sve dvoje po dvoje za njima odostrag. popili koji fildzan kafe i popusili ciga· retu.- 142' - uee u stranom i za djecu vrlo teskom arapskom. znanei i prijateIji. Svako dijete dobije po jedan somlin iIi simit. ne mogu da za tri iIi cetiri godine svrse tako teSku rabotu. vrucih sornuna iIi simita. skroba i meda iIi seeera. ako k~aj tako slahe iii bolje nikakove metode. daje eausima vezene peskire iIi cevrmc. a hodza uei "prid dusu mrtvima". kako su iz mejtefa posli. To su djeeaci.u. koja druga djevojka iz rodbinc iIi komsiluka. imucniji. dolazi u mejtef osirn hodze i ucenika i otac onoga djeteta. Dok hodza uci. prihvati l1jegove musafe. kuci onaga djeteta. Pred grobjem stann. i uvede ga u kuc. Aka je otac djeteta. koji su kod hatme bili. Sada idu tako ad jednoga harema~ grobja. Pred kucom docekaju hatmu muskarci . koje je hatmu proucilo. koje je hatmu proucilo. dvije d~broga duhana~ idu svojim kucama. idu djeca kuci. Dijete.iz one knee iIi iz rodbine i u \edu je u avIiju. dva. JOB dijete nije hatm~ ni proueiIo. Halva je vrIo slatko jelo od finog psenicnog brasna. koje je hatmu prouciio. djeca neprestano. dasku. Poslije tog. U kuci ga doceka sestra iIi ako nema sestrc. ~Iati iIi sestra onaga djcteta. a vee je eno dosao i somundZija i donio punu tahtu. koje ani sehi na ramena prikopce.tmu. kada ce dijete ueiti h8. S jedne i s druge strane djece ide jedan iIi po dva causa. to jest sva djeea svi oni. ko. a donekle turskom i perzijskorn jeziku. stariji i ugledniji ljudi naprijed. koji paze na os~aIu djecu.a daruje otac hodzu novcern iIi mu daje kakav dar u naravi. knjige. a . koje je hatmu proucilo. ulazi prvo u kneu. Kada su se taka malo porazgovorili. idu njegovoj kuci. odgovaraju oni: "Amin! Amin!" Kada su obisii sva grobja i na svakomu se Bogu pomolili. a osirn toga c"asti njega i ostale crnom kafom. IU onaj dan. dobiju djeca na somun i vruce halve. koje ce hatmu uciti~ njegovi rogjaci. doticno u sclamluk. pa ce ih poslije hatme dijeliti megju skolsku djecu. do drugoga. a ODO. Hodza sjedne na seciju pred djeeu a otae i ostali s jedne i s druge strane hodze i hatma zanocne. govaraju: "Amin! Amin!" Kada je hodza dovu proucia. idu u redu. zahvalnu molitvu i dok on uci. Poslije toga idu muskarci u ahar. Iza kako su djec~ dobila halve i SOInuna~ uei hodza dovu. Bogati muslirnan vodi hatmu iz mejtefa kuci. jakim glasom od..

" . I _. ' casti I\. osokojoj igje u la na- . I.li II e ).l.

dva dzabe. smokava i t. Kada su djeea kuci otisla. idu pozvanici na zijafet. pomilovati i dati mu dar. veselju. Kada su hanume i djevojke darovale dijete. izvezene maramiee. rezacija. Na kraju iznese se halva. cast. a za tim cr"u kafu u obicnim findZanima. nego. Djeca dobiju i opet halve i somuna i idu svojim kucama. Tako se one razgovaraju i eglcnisu Bve do kasne veceri. skinu sve svoje zavijace i gornja odijela i tako se rahatleoaisu. osobito gurabija. cestita. a onda se stann razilaziti. i zijaretu. dobice fihdzan. d. prazDoruka ne dolazi ni jedna. 080bito ako je ugledniji i imucniji. neka vezene cevrice. Da nu- . cesto vrlo skupocijenih findzana. sretnoj majci obicno rijecima: "Allah mubarec ejle!" "Da Bog sretno ucini!" na sto majka odgovara: "Allah razijola!" "Da bude Bogu na slavu!" a onda se Bvakoj zahvali na dosluku. ko zene. koju je majka pOZTala sve svoje rodice. Neka donese kolaca. jabuka. no. pa bio to i crni cigallin. Pridosle zene i odraslije djevojke posjedaju sada po minderlucima i secijama. posjetu. Sada je reda. mubarecleise. razonode. tako zvanu dzabu u kojoj kahvi. da majka i starije sestre.~ene 143- i djevojke u harem. One iznose ponajprije serbo u mastrafli. Starije i odlicnije zene dobiju kafu radi vece pocasti u fagfurijama. sobi za muskarce. razumije se sarno po· sebi. Gim koja dostinja u harem unigje. kOm8inic~ i prijateljice.Da ce sada sre~ni otac i majka i opet darivati hodzu i kaIfu. sunnetenja iii obrezovanja i vj encanja. vrsta velikih. Na polasku vele domacici: "Dovale prijo!" "S Bogom prijo!" a domacica ih prati sve do avlinskih vrata i govori: "Ej sahadile!" "U dobri cas!" iIi po nasem: "Sretno!" Dok majka casti svoje dostinje i prijateljice u haremu. Sasvim siromasn~ donesu barem jednu iIi dvije jahuke. 0 svemu i svacemu. lijepo obojenim casama. Dok tako jedu i piju. placa. i u njima sekerlama i VOM kao oraha. . krusaka. koji je donijela. leSnjaka. Kahvedzija "spece" dosta kafe i ko mu toga dana dogje u kahvu. Ali 110 sarno da on casti svoje priiatelje i znance u svojoj kuci. ali ponajvise 0 danasnjem' mubareku. a iza toga ce svaka maloga "alima". to obligatno muslimansko jelo kod skoro svih hatmi. casti otac svoje prijatelje i ZDance u selamluku. koje je hatmu proucilo. ako ih nas Dlali ncenjak ima. ucenjaka. pripovijedaju si zene. pogoste svoje dostinje. prijateljstvu.

im3 ono pravo. U llovije doba radi se 0 tome. predsjednik zemaljskog vakufskog povjerenstva. Ucitelji. U mekjtebi ibtidaijama nema vise pesteta.arijih kolega. koji BU svriili darulIDuallimin. sa vakufskim povjerenHtvom u Sarajevu tako zvane mekjtebi ibtidaije. koji 111etodike ni po imenu poznavali nijesu. a onda u darul-mualliminu. osnova godine 1894. i za to mogu mnogo uspjesnije djelovati od svojih st. i inteligentniji muslimani.. da ih nadzire. u dogovoru. k. da se muallimi. naime oni. sto ih je viada poslije okupacije otvorila. nek.e i u gradovima. kada i gdje se pije dzaba. l~oji inteligentniji musliman. Videci zemaIjska viada. da mu mubarecleise. ko mu dogje u magazu iIi Da cefenak. Mekjtebi ibtidaije BU muslimanske vjerske osnovne skole. tclje placa. nego BU U njima kiupe kao i u oBtalim ucevnim zavodima. te ih za sada nadziru ka<lije iIi njihovi zamjenici onoga kotara. koji ce paziti. Posto zemaljsko vakufsko povjerenstvo mekjtebi ibtidaije uzdrzava i uei. sto se i u njima pocinje uciti od elif-ba sufare. Ovo je evo slika sibjan mekjteba. jar BU uvidjeli da BU im skole daleko zaostale za osnovnim i drugim ikolama. vecim su dijelom mladi naobrazeni Ijudi.. najnuznije iz pedagogije i metodike. proviruje kahvedzija svaki Cas !{roz pendzer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga pOCastice sretni otac kroz osam dana svakoga. koji su llamjesteni u mekjtebi ibtidaijama. a za pisanje imaju table kao i u oSllovnim skolama.- 144 -- l:od zna. Na taj korak skionuli su nasu vladu ugledniji. Oni BU najprije u kojoj medresi proucili isiamske nRuke. Mekjtebi ibtidaije osniva i uzdrzava zcmaljsko vakufsko povjerenstvo.im kasabam~ dapa~. ito u njima sluze mnogo vrsniji ucitelji. . kakvi BU bili prije okupacije po cijeloj zemlji i kakvi su jos i danas U mnogiIn selima. a sIiclle BU starima mejtefima sarno u toliko. novo ustrojenu islamsku uciteljsku skolu u Sarajevu i HtO imaju propisanu jedinstvenu naukovDu osnovu. da se za te skole imenuje nadzornik. svjesni svoje zadace i uciteljskoga poziva. Skolske BU sobe ciste i svijetle. Od starih mejtefa razlikuju se u tome. u kome su ibtidaije. a ucitelje imenuje reis~dl-ulema iIi u njegovo ime i u Z:18tupstvu.od nastave drze pravila i zahtijeva moderne metode i pedagogije. ucitelji. da ovakovi zavodi ne odgovaraju 8VOjoj svrsi.

Ovom zgodom mogli bi reci koju 0 ruzdijama. medresama.e u mejter. dobiva kuma. da se obrezuju iIi kako oni kalu 8unnete. Iza toga klanja kum i berber. Tome se megjutim' ne smijemo toliko ni euditi kad znamo. iato je tako i u muslimana zakonom propisano. nego i u mnogim kasabama. da je to nova institucija i da su nasi muslimani. Prije nego ce dijete sunnetitj. Osim kuma dolaze na sunnetenje svi bliznji i daIjnji rogjaei. Kada BU dijete osunnetili. Kada je dijete svrsilo mekjtehi ibtidaiju i proueilo hatmu.-145 Rijetko je koja institueija U ovim zemljama megju DaAim muslimanima naisla na takove simpatije i na toliko odziva ·kao mekjtebi ibtidaije. premda ima i takovih Ijudi. Kao sto ko<l Jevreja i nekih isto~nih naroda. petu iIi sedmu godinu. ako se sarno i za jotu od staroga otstupi. -uei svjetske predmete. koji dijete snnneti. dapaee i u nekim selima. ali ponajvise kad 8U navrsila treeu. koji ga kod sunnetenja drzi. jer sto je dijete mlagje. Neki sunDet~ djeeu priJe nego c. U prkos tome osniva se svake godine Bve to vise mekjtebi ibtidaija. zatim ocevi znanci i prijatelji. a neki. te su danas vee uvedeni De sarno po svim gradovima. u vjerskom pogledu upravo okorjeli kODservativei. to ce Iakse boli podnijeti. koji misle da im vjeri prijeti opasnost. Kada se dijete sunneti. Djeeu sunnete uvijek u petak u kuci onoga. dva reeata. iIi u medresu. darul-mualliminu i serijatskoj sudackoj skoli iIi nuvabu u SarajevuJ te 0 najnovijim skolama za muslimansku zeosku djeeD i djevojke. Veliku veeinu djece osnnnete megjutim jos prije polaska skole. ide iIi u narodnu osnovnu skoIu. osobito stariji narastaj. dogje kum i donese djetetu novo erno odijelo. Kum uzme 10 . poloze ga na duseke. koji ce dijete sunnetiti. kojima ni to nije po cudi i koji hi voljeli. rucaju iIi veceraju svi zajedno. gdje uz vjeronauku. da je sve pri staromu ostalo. U dan. kada su vee dovoljno poducena u glavnim naukama svoje vjere. Djeeu sunnete od prve do desete godine. kada su naime proucila hatmu. kada ce dijete sunnetiti.. ali 0 tome drugi put. da se upozna sa visim muslimanskim vjerskim naukama.

u koju jc metnuo nesto novca i dade je djet~tu.- 146- kesu. Utrkivalo se je bez sedla i stremen8. koji BU u to doba bili u Maglaju. ali zivahnim. Pri tome je bilo i smijesnih i zalosnih prizora. I najsiromasniji musliman nastoji da u taj dan sabere oko sebe 8tO vise prijatelja. Kada muskarci iz kuee izagju. On je kroz pune dvije nedjelje castio redom Bve muslimane u Maglaju i okolici. a napokon je u gostionici priredio sjajnu veceru za Bve cinovnike i casnike. dolaze svi gosti redom djetetu.· Kada su muskarci svoj ~in obavili i iz ahara otisli. da vidi. koji je imao dobra konja. hilo je to godine 1889. . . Svako je mogao jasiti sam _svoga konja. Bogatiji muslimani. Svaki musliman. dobar konj. ode k:u. Na ureeeni znak potrcase konji. za tim Bve svoje kmetove. sve je hilo na Dogama. a na po se ugledni age j begovi pozivaju na sunnetenje pedeset. utrka je pocela.ma svome kum~etu i daruje ga novcem i haljinama. pa i one tu rucaju iIi ve~eraju. a kako i ne c. U isto vrijeme dok se muskarei sastaju u selamluku iIi aharu i 8unnete dijete. istina malenim. da lla njegovom kooju umjesto njega jaAi. a mogao je i koga drugoga najmiti. inlao sam dovoljno zgode.. uplasi. suunetio je daleko poznati Btarina~ danas vee rahmetli Salih beg Uzeirbegovie Bvoga sioa. Iza toga priredio je originalnu narodnu utrku. Svjetine skupilo se "ko na gori lista". i starn i ll1lado. kao "ptice la:stavice".e~ kada je Salih beg za prvu nagradu odredio konja. Eno konjaniku. kada sam naime doSao u ubavi i vrlo romanticni Maglaj na Bosni. Say Maglaj i okolica. da vidim. sve je tesko ~ekalo. Utrci prijavilo se je preko dvadeset konjanika sa izvrsnim. sta Ii i zakrcnu u stranu. vrijedna oko dvjcsta kruna. a konji tree. stotinu i vise stotina Ijudi. mogao se je utrkivati. Vee prve godine. da se snjima proveseli. Sunnetenje je u naAih muslimana najveca familijarna s. tjese ga i daruju novcem. Iza njega.mislis ujagmice prvu llagradu. ostaju zene i dalje u haremu. a za drugu finu cohu. dobar konjanik. a koje u Hcrcegovini. sakupljaju se zene u haremu. Sluzeei ovo sedamnaest godina koje u Bosni. ko ee prvi cilju stici. ali l'as pred ciIjeol konj se zbuni. sto muslimani d9 sunnetenja drie i koliko ga cijene.vecanost i veselje. i veliko i malo. Svjetina je mabala rukama i maramama i bodrila jahace i konje vicuci: "Bolje Huso!" "Ne daj se Ibro!". Sve je bilo uzrujano.brzim i ustrajnim bosanskim konjima.

konje i konjanike. sarno naprijed. ali ko mal'i za to. eiganska' glasba. Kolikim su odusevljenjem i urnebesom pOCastili pobjednike. drugi desno. Konjanlk::vjeZba konja za trku. Neki BU padali B konja. neda se opisati. a na velikoj ravnoj poljani Bkupila Be i opet Bva Bila Bvijeta da vidi. Za njima iSla je dabulhana. Na otvorenom polju izvan gracia. llapiri i dobro saSije. da je prvi. kako ce cigani na mijeh Bkakati. vrlo originalna bosanska zabava. svako hoce. • . Konje i konjanike povedose u velikoj slavi kroz Maglaj. . a za dabulhanom valjala Be Bvjetina~kO uzbibano more. To je evo ovako: Jareea Be koia iRkrenc.- 147- a drugi ga pretece i odnese mu Bkoro Bjegurnu nagradu. .. jedan lijevo. da ne moze vazduh iz nje izlaziti. To je bilo prije podne. POBlije podne odriala Be je druga. " .

- 148_ .

a cigani skacuei. da pocnu skakati na mijeh. Odmah iza toga bila je utrka pjesaka. Narod je vee dotle nacinio velik okrug oko mjesine. da budu laksi i brZi. vidio si samo.149 -Kola Be namaie zejtinom i postavi na zemlju. dok se jednomu sreea ne nasmijesi. kada ce potreati.-. ali svi popadase. Svi su se poiasevima cvrsto utcgnuli. Na dani znak stanu jedan iza drugoga skakati. Ta zabava trajala je puna dva sata. a on odnese obeeanu nagradu. drugi na legja i za kratko vrijeme I I I ~ I I ( Cieanin. dobiva dvadeset kruna nagrade. mijeh se malo stisne. SaT na mijehu popusti. docim je desetak petnaest hoBOnogih cigana eekalo na znak. jer koji prvi dogje cilju. ali im ih odmah namjestise. jedan na trbuh. lza njega skoci drugi. Ko probije mijeh. Deset blijedih ciganskih lica i dva puta toliko. kao ugljen crnih ociju. za tim se ispruzi. kako se jedan koprca preko drugoga. a svjetina se nije umorila smijuei se. dobiva "peticu" u tvrdo. pazilo je na znak. pa treci i tako redom. zapliva u zraku i za Cas poljubi zemlju. a naA momak koliko je dug i sirok. Skoci prvi. svi su I ~ . Dvojica iseasise ruke. a svjetina se svija od smijeha.

Janji. u svojem prekra:mom djclu "Zma. Cigance igra. Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu. Gra<lanici.- 150- bosonogi i gologlavi. Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&. rnakar cia je zirna bila. Ali ne sarno kod sunnetenja. trecega je takmac rukom potisnuo. Brezovompolju i Gradacc\U. Josip Eugen Tomic. a gomje im tijelo golo. uego su i kod hatme i zenidbe utrke u obi<laju.aceviea. Utrke se obdrZavllju ponajvise u sjevero -iztocnoj Posavini. od Bosne" tako lijepo i vijerno opisao. u Bosni vrlo obljubljeni hrvatski pisac. dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine "petieu". a na po se u Gornjoj i Donjoj Tuzli. kapotana Grada. rodnom mjestu junllcine Huseinbega. onaj pade. / r . koga je pokojni.

da svome idealu. one rumene usne i one plave iIi erne oci.gl d Ijubljene djevojke zrtvovao dane i noci./ idealnijeg i ugodnijeg od asikovanja?! Doha kada je covjek kao mladic za po. slatki posmjeh s njezinih ustiju ucinio najsretllijim covjekom na zemlji. koje su mu u snu i na javi u sreu i pameti. . a ne smije u kueu drage svoje. neizbrisivi su u sreu i pameti. svojoj ljubljenoj djevojci. tim je i ljubav cisCa i plemenitija. kada nije imao drugih misIi ni zelja. samo i ruku stisne.ASIKOV. nikad Be ne zaboravlja. niti se usngjuje. . to je nM musliman. I . kada ga je IIjezni stiskaj dragine ruke. prvi poljubac? lIma Ii covjeka na zemlji. Ali ako je iko nesebiean. nego da vidi caricu srea svoga i da cuje milu rijec njezinu. ah to asikovanje! Jma Ii i~ta . A tek prvi zagrljaj.A)'JJE. njewn i idealan asikdzija. a kamo Ii da ju privine na junacke grudi i da izljubi ono milo lice. to zaboraviti mogao? (jim je asikovanje idealnije i njeznije. Dani.III. koji Mikuje nedjelje i mjesece. koji bi na.I ~~ I I )sikovanje.

a prijateljiei se otkriti mora. svoje prijateljice. Kada se sastanu pripovijedaju si tajne. da reknemo koju 0 i djevojci. a prijat9ljstvo izmegju zene i djevojke ne moze biti tako srdacno i pouzdano. koja se snjom u radosti veseli i koja ju u zalosti zali i tjesi. jer zene nemaju vise onih misli i zelja. v~Ija joj ogrnuti feredzu kao i udatoj zeni.ta ona je djevqjka. kako je ovdje iIi oridje. Zagonetno je to sree djevojacko. bude djevojkom.' kuda mnogo svijeta. treba da maramom lice Jace Zastre.I II . ali za to ne ees nikada vidjeti.1a razumije. Djevojka ne smije vise u earmju. koje se roje u srea i glavi djevojackoj. Radi toga 8U djevojke cesto zajedno i jedna bez druge tako rekuc ni zivjeti n~ moze. djevojke se obicno ne kriju. nema stvora na zemlji. a ako ustreba i suze lItire. gdje je svijet slobodoumniji. Djevojka je osamljena. sta se u njemu krije. ako joj kuCa nije daleko. Bas za to ne moze djevojka biti bez djevojke. brzim korakom prosla zenska prilika .-152 Prije nego progovorimo 0 a§ikovanj~. osohito inovjerac. moci eel vidjeti. ino~u • ~' . koja joj cesto sve do tala sez~. da mole pod dnvakom u komsiluk iIi u rod iIi svojoj prijatelji~i. koja si je pokrila lice duvakom.to je djevojka. Na glavi joj je' 'u~ijek _velika marama. Kada djevojci bude ~etrnaest do petnaest godi~. da hi koja' hodala gQIogInva iIi samo u fesieu kao krseanka iIi jevrejka. jer komu ce se potuziti i komu tajne srca svoga otkriti. pa je skocila preko puta u kornsiluk iIi se zuri u rod iIi 'svojoj prijateljiei.. iIi pJevaju i igraju kolo. a ako kraj nje progje nepoznat muskarac. s kojim bi mogla intimnije opciti. Sa djevojcicama ne moze . te osim djevojke. dugom' tankom bielom ma~om. ako ne djevojei. \ i. Za to progjes Ii kroz kojitihi muslimanski dio grada. a ne smije oi na ona mjesta. k9ja je jedi. -a ako ide 8VOjOj prijateljici iIi rodici. U Sarajevu. da ide 8ok~­ cima kuda najmanje svijeta prolazi. drugarici svojoj. Oba kraja te marame mora ona rukom lieu pritegnuti. mora paziti. . ali se je vee od starine uobieajilo. iIi se na Ijuljackama ljuljaju iIi se kako dr1lkcije zabavljaju. bez Burna. Sada ne smije ona vise sama iz kuee. xii majka ne smije uvijek da zna. kao megju djevojkama. sto ih sarno one smiju znati. Strogo po serijatu ne hi djevojka smjela u duvaku iz kuee izlaziti. hoda. Ako kuda ide.

rJt:·· r. .153 r"· .o. l~2 Muslimanska slromasna devojka.. i t.. obicno sluSkinja u Sarajevu iii okolici.o·: i :. .

pa kako da. ne przi ih sunce i ne bije zima. Kakve 8U joj oci i obrve. Bog rnu se smilova i dade mu "vihra sa planine. Iii : Lipote joj u svoj Bosni nema." ona'mora imati "ruke berberove" a "kose priko paBa. kako to Bog i narav zapovijeda. a ispod njega: .i •• J 1- r 154- Muslimanske su djevojke obicno vrlo lijepe jer ne morajn raditi t~zkih poslova. da vidi. Gongje Meho s kOllja upanuo. GOD die Meho iSpFOSio i vjellcao Herc~gAVku "divojku". Valjaju joj Sama*) i Misira. Majka me je serbetom pojila. Prije vakta 'rucat bi mi dala. Kasno me je iz loznice zvala. Rano me je u loznicu 8lala. Ruse kose do Stambola' grada. Prije vakta vecerati dala. Nit' je lipsa divojka odrasla. a da je ni vidio nije. Nije lipsi cvijet procvatio. One obavljaju sarno kucne poslove. Iduci planinom moli Boga. tanka i visoka." *) Damask. Lipa struka do devet sandzaka. jugovine sa Hercegovine". Rumenom me ruzom utirala. Da djevojka bude lijepa. . ·De budu' lijepe ?! Zivu trijezno i u~jereno. Kako moze djevojka da bude lijepa. Vjetar joj skine pulli duvak 8 glave. mora biti "bila i rumena. da mu dade "vihra sa planine. Bve svatove groznica pofata. Sinu lice kano zarko sunce. pa kako da De budu zdrave?! Djevojka se hvali za sto je lijepa : Plaho me je majka milovala. jugovine sa Hercegovine". sto on kuci vodi. krasno opisuje i haremska narodna pjesma : Otkako je svijet postanuo. Nego sto je Fatima divojka. pa je sada kuci vodi.

-"" . . ~. ~'. ..':... .

.

mladez kao mladez. tako je i bilo. zapjevaju.na kukuruz. Kada se djevojke malo ~slobode. sunnetenja i u svatovima. Dok se komusa.a sebi mladu. . i da se zene po zelji iIi po zapovijrdi roditelja iIi posredovanjem starijih zena. a djevojke na zemlju kraj kukuruzu. koji je vjenc. te da se i vjencaju. boje si kose i obrve. do pred neko pedeset do osamdeset godinA. Na glavi joj fesic.. Je Ii dakle cudo. a onda sve usuti. Za vrijeme komuknja BU matere onih djevojaka u haremu kod domaciee. sto on kuri vodi. da taj prelrrasni naravni. _ Momei se sa djevojkama sastaju ponajvise kod komusanja.nego da se snjom i porazgovori. oko vrata struke od zlata i bisera. mislio bi covjek. vrlo slikovito tursko odijelo izvezeno srebrom i zlatom.. a lice mazu finim bjelilom i rumenilom. Iza toga nastavlja se prvo. sali se. a momci sami. da mu omiIi i da mu sree osvoji?! Jer se muslimanske djevojke kriju. lijepo odijevaju. nastoje je one umjetnim na~inom pove~ti. koje poznaju momka i djevojku. kita i dukati. smije se --_. za tim kod hatmi. Zamislite sad. Tu ima smijeha. krsni su i momei. U prijasnja vrernena. Danas je to sasvim drukcijc.odjevenu u prekrasno. sto nas momak nedjelje i mjesece asikuje i obija vrata i prozore svoga ideala. danas ne sarno da momak ima dovoljno sgo~e. na fesicu. . pak ces megju bosanskim muslimanima naci upravo krasnih Ijudi. One se vrlo'. da i djevojka zavoli takova majcina sina i da nastoji da bude sto ljepia. Kakav imucniji gospodar pozove ve~erom momke i djevojke iz komsiluka iIi iz svoje mahale na komusanje. ~fomci posjedaju. pa dok su one u kuci. ali zalijevani i umjetno uzgojeni cvijetak ubere i kuci ponese?! Ali ako BU djevojke lijepe.anu djevojku ku6i vodio i Boga molio. da vidi. lica "bila i rUlnena". da djevojku vidi. zdravu muslimansku ljepoticu. a to nam najbolje dokazuje i narodna pjesma 0 gvndzetu Mehi. da joj vjetar lice otkrije.pak recite nije Ii Iijepa ? ! Zar je dakle ~udo. kosa "priko pasa". djevojke su otkrivene. Djevojke dolazc uvijek u pratnji svojih rnatera iIi neozenjene brace. visoka uzrasta. kao ugljen crnih o~iju i obrva. a sarno kad i kad prodre priduseni djevojucki hihot. a na rukama belenzuci .- 155 - Koliko djevojkama ne dostaje naravne ljepote. a da se prije ni vidjeli nijesu. da se momak i djevojka mogu tesko upoznati. sale i neduznoga bockanja na pretek. zabavlja se mladez sarna.

kao prave Evine kceri. Kod sunnetenja.106 jedna zapocne. Iza kako su se upoznali i zavoljeli. . znaju naei do~ta zgod~. a muskarei u aharu.o Ii da se Anjim u razgovor upusti.ra kolo. Ako je koji momak koju djevojku begenisao. Ako ona kukuruz prihvati. da se vide i upoznaju. I ovakove sastanke i igranke serijat ne dozvo~java. lllomei pod prozore iIi Da vrata svojim djevojkama. biva neka B6 vidi.' pa se ni jedna ne ce kroz eijelu vecer usuditi. Djevojke su se do~le obuklH u llajIjepsa odijela. da megju mladez ne do]aze ozenj~ni. da momka U oei pogleda. a kad se smrkne. pometale Bve svoje nakite na se i stoje iza demira iIi na vratima iIi u basci iza plota iIi ziviee bez zavijaca i cekaju ko ce putem proci. aim . zapjevaju momci drugu. da sad ova. da se i njoj momak svigja i da moze snjom dikovati. doticno u selamluku. da ne rekne sto nepristojna iIi takova. sad ona izagje iz harema. iIi se kako drukcije zabavlja. a mladez se sastaje U posebnoj sobi. sjednu djevojke na ljuljacke. dok im to roditelji dozvole. doticno u selamluku. da domaeina dobro pazi. ali si djevojke.--:. U razgovoru pazi dobro.ti mogu. MMO su koja vrata u muslimaoskim dieloviloa grada. zavolio. pa ne ce da igraju kolo. nego govori u daljini od tri do cetiri koraka. zna se. Ako je lijepo vrijeme. uaravno je. Asikuju obicno sarno petkom i blagdanom je narod podne otklanjao i iz dzamije izasao. Muslimanskc su djcvojke vrlo stidljive i dobro· uzgojene. barR joj klipove kukuruza u krilo. Ijuljaju se i pjevaju. idn poslije podne.'· Momak se ne ee u razgovoru nikada sasvim pribliziti djevojci. Ako je malo momaka i djevojaka. (jim BU djevojke jednu -pjesmu otpjevale.. koja nlU je najmilija. Dok kukuruz komusaju. ulaze u kueu i zabavljaju se i dalje. u aharu.ljudi iii nepozv:ani momci i mulevi koje druge vjeroispovijesti. hatmi i u svatovima rucaju iIi veceraiu dje. da i ani znaju . a momei se sale iIi se snjima razgovaraju. pa i zavole. stann momei sa svojim djevojkama asikovati. sarno da ih momei vidje. ali eto tako jc danas i tomu se pomoci ne da. a druge prihvate. radi cega bi se djevojka pred drugima zastidjeti mogla. pa ga iskomusa. Prema tomu dakle vidimo. Poslije rucka iii vecere idn ozenjeni ljudi kuei. pjevati. l1hvate se u kolo i igraju. ig. izagju momei i djevojke u avliju. ~vaki se momak uhvati· do one djevojke. pa igraju dok se ne smrkne."ojke u haremu sa zenama. a karp. oa momei i djevojke imaju dosta zgode.

Momak pred pendZerom svoje dra(le.ASlkovanje. .

jer j" upeklo sunce. pa si bejturana. slatka rezaeijo! Medom bib te branio. ouda ce se u razgovoru pooeti." "Deder. asikuje. il' se bojis da ne hrupi dragi? "Dragi doso .. koji je dosao da. jer si lijepa kita cvijeta. odmah bi se zbola. u s~ceru popio. da pitu kuham" . pa mislim." "Probiro sam svasta dosta. al' mi na te merak 'osta. Ona vrisnu i pobjeze niz avliju. lle mogu ni jesti ni piti ni pravo misliti. a ti pod sadaSnji plan. Da te smijem po pasu spopasti. lijepo nam opisuje Fejzi beg Kulinovic." "Da ti nisam grana na putu?" "Ako sam. trgana. "To je za me _velika hvala. da je cekanje uzaludno. Kad je vidio. a noz ledenica. ako njegove rijeci doslovce navedem: "Golubice.. a kad je momak zapita: "Tko te to zove?" . a kad bijase podaleko odmaknuo od njene kuee.oja pije JOB. kad si taka! Deder malo blize kroci. Ir. da se uklonim?" "Jel' se krijes. u kasici stopio. ipak se ona nije htjela povratiti." Ako djevojka nije zadovoljna s momkom.158 na kojima ne b~ petkom poslije podne barem po jedna djevojita hila. sto me ne begenises.iIi: "Boji se nans. pred vrata iIi pred ogradu ljubljenoj djcvojci i asikovanje zapocne. da ne ce biti zgorega.nema vis' ko doci! Ne begenises li~ a ' ti u bezistan pa proberi. pa s' i stasa umiljata. "Lanjska bajramska! Slatka. oua ce: "Zove me nana. K.ako asikuju i sta pri tome' govore. kao na vatri patlidZan! Hem da je sree t~enica. odazivati. pogje dalje. cuje kako ona udara uz 111uzike i pjeva: "Ne asikuj MUjo.dedo" itd. robom sam ti postala." Amam! amant pa po stari zeman. al' posluBaj mojeg haIa: otkad sam te upoznala. kao da dusu izdisem". Premda je· poslije opet vrata pritvorio. u meni izgori dzan. da vidim.' i porinu kanat od sokacnih vrata. da ne hrupi . kao bajagi. za sto skrivas !iece? Tvoje lisce ljepse od ruzice?" "Skrivam lice. kao da si nanizata od bisera i od suhog zlata. iIi ako ceka svog dragoga. koja nije jos nosita. "Ne vezi sevdaha. vee sarno tiho uzdisem. da ti vidim erne oei i· visoko tvoje celo Rjajno moje ogledalo. . "Jere od sevdaha "Goreg jada nema. Momak dogJe pod prozor. griskao bih te kao mis kajasti.

1 / .

-: :'!£~ . ~::..---------_•.

da ce se u nju po vise momaka zaljubiti. pa se cesto potuku i iskrvare. sarno ato nije svuda ista ~gra rijecima. da mu daje darove. rezacije. Ako je moroak lijep dogodi se. bilo bi rna uzalud. pa se i ana hita na njega jabukama: "Ne fali se faljeni Alaga. limunove. Ako je takova djevojka Iijepa. a da i dogje. te joj na asikovanje dolaziti. narance. sarno da ne mora anjime R8ikovati. pa da i ona' njega voli. tri iii vise momaka. Darove daju jedan drugomu tili iz ruke u ruku. razne darove kao: smokve. gurabUe. ne ee ni jedan da uzmakne. nego se hita na njega cvijeeem i jabukama: Mehemeda majka karala: "Mehemede ziv ne bio u majke "Otkle tebi te tolike jabuke? »Sve mi majko nabaoole djevojke. partokole. niti ee mn na vrata izaei. koje ne mogu da sebi qdaberu stalnoga momka. "Bve se na me hita jabukama. Kada momci vide. djevojka se ne ce pokazati. kako im vee koji na asikovanje dogje. "Ponajvisn i najljepsu Humusa. ako 8U snjima dulje vremena asikovali. Dok ne dogje pravi. Rijecima ga zovnuti ne moze i ne smije. Ako se se u isto vrijeme pred vratima iIi kucom takove djevojke sastanu po dva. jecerme. tim je slobodnija. Djevojke opet daju momcima kite cvijeea. kako vidjesmo. ce . rijetko joj drugi na aAikovanje doei. a bilo je vee i mrtvih glava. a osobito. pa ne sarno. ili ih salju po kakovom djetetu iIi· Btaroj neni. koja ce kraj dara i kakovu poruku donijeti.- t59- Ovako aaikuje momak i djevojka u Sarajevu.metou kavgu. nego aAikuju Bad s ovim sad S onim. U drugim mjestima. nego za. da je jedan momak "c:urn" zavolio i snjom aAikovati poceo. izgovoriti sa nenOID iIi dedom iIi kako drukcije. Momci nose svojim djevojkama. Ako je on slucajno na vratima zatece. (jim djevojka s momkom dulje asiJ-ruje. ona ee se. nego ga~ ako prolazi pokraj njezine kuee. naraVDO je.aSikuju isto tako.Tvoja ljuba na vrati bijase. i sama na asikovanje zove. Ima i takovih djevojaka. da se u njega i po koja udata zena zaljubi. "Ja uranih ranD u dzamiju. ". cevrme i jabuke. grozgjiee i drugo kojesta.

koja ju je tri puta vidjela. "Sad na tebi bijela kosulja. dolazi joj on ne saroo petkom. "Kamo t' virf}. dok niie djevojke vjencao. "Kamo t' kletva. a aginski aginske sceri.asikuje. te se smatraju kao svoji. koju su oni . "Ona me je tri puta vidjela. "A do sutra zelena travica. Djees. "Drag dragane beze Mustajbeze! "Kada pojdu kieeni svatovi. u putu te srila. pa i ona njega kune: "Sad na tebi zelena dolarna.. nego i u druge dane na dikovanje. "U ruci ji sedefli tambura. da joj za jengibulu poSalje Omerbegovicu. 8 Dogodi se. a ona porucuje momku. da im. dok je nije vjeneao i u halvat sveo. "Ne Mlji mi neznani jengija. odlicnih i uglednih roditelja ne aAikuju nikada.- 160- Kada momak sa djevojkom dugo asikuje. da se djevojka iznevjeri svomu dragomu. u dvoru te stegla? I momak ostavi nekada djevojku. pa da se drugim Z8. harem ne javno. zelju iIi zapovijed svojih roditelja.j . ali u kneu ne smije. da Ii im sin voli djevojku. iIi da Ii ce djevojka ljubiti svog buduceg mum. "A 8ntra ti bijel cefin bio. Radi toga irna jos i danas u begovskim i aginskim kueama mnogo slueajeva. se kei uda u sto odlicniju kneu. pa se vrlo vole ili ako su si vee i rijec zadali. Pravilo je da begovski sinovi zene begovske. Kod toga ne pitaju roditelji mnogo. To nam dokazuje i narodna pjesma: Momkov otac zaprosio djevojku. . iIi koja nije iz begovske iIi aginske kuee.odabraIi. da momak ne vidi djevojke. Djevoja~ki roditelji nastoje pri tome. da ga njezin rod ne prevari i da rnu drugu djevojku ne podmetoe. "Vece strinu Omerbegovi~u. a momkov otac ne bi niposto d~zvolio. nego se zene i udaju ponajvise posredovanjem rodica i drngih zena iIi n8. da mu sin ozeni kakovu sirotu ili djevojku niska roda. Po narodnoj pjesmi kune momak nevjernu djevojku: "Ab ~oga ti gizdava divojko.

"Teske au mi moje drage auze.. da pogje za ljubljena. dovede.. tuguje ona za njim: "Ibro puee. da momak ozeni djevojku. puce moje aree. draga. lli: "Draga mi se u zmiju utvoriIa. pa obicno ni roditelji ne brane. Majka ide na grob svome sinu Seeer Salihagi.- 161- "A sutra ti ham pamuk metali. *) Danas ne nosi vee skoro n iko percina. Ako roditelji ne daju. "Tvoje za mnom. momka. Ali ne ~o da nevjerni momak trpi na ovome svijetu. U najvise sIueajeva Ijubav je izmegju momka i djevojke stains. toga ce sjegurno i Bog kazniti: Od jada ga glava zabolila. Kad je bilo oko pola dana. u percin*) se krije. koju je on zavolie. "Jel' se zemlja u oci naaula? Iz mezara nisto progovara: "0 Boga mi moja mila majko. Svit prominu Secer Salih-aga. Teska li je djevojacka kletva ?! Koga je jauklija. "Jel' t' obicno u mubarec zemlji? "Jeau Ii ti simsir daske teske. "Sada jesi prid mojim pendzerom. "Niau meni simsir daske teske. "Oci pije. "Sutra do podne prid dzamijom bio. nego nema ni u grohn mira. "Jest obicno u mubarec zemlji. uklela. . Na srdascu i umrti hoce. a moje za tobom. "Nije meni erna zemlja teska. "Nije m' se zemlja u oei nasula. iIi ne dadu djevojci. da im sin azme ljubljenu djevojku i da je kuci. "Je Ii tebi erna zemlja teska. pa ga pita: "Drago dite Secer Salih-aga. 11 :.

Roditelji au Muju silom o~enili. uvedosc mlado~enju u balvat. da oni jedan hez drugoga ~ivjeti ne mogu. sjedne na "sepetli sanduke". pa Ce ragje i Mornak sa percinom. Soo puta dragog spomenula. silom mu i djcvojku doveli. nego da se jedan drugomu iznevjeri. Po narodnoj pjesmi ljuhav je izmegju momka i djevojke tako velika.- 162- ill: Dok se s dullom rastanula. uzme "sedefli" tamburu i pjeva: . umrijeti. ali Mujo umjesto da ide djevojci. Kada je hilo u vecer poslije vjenilanja.

Metnuse im ervene jahuke. "Da ja ljubim prebijelo lice. dene~ Rekav§i to uze "Doze okovate" pa se ubije pred ocima dovea neljubljene zene: Pa s' udari nofem u srdasee. Ljubav nl smreu ne prestaje. koje su joj pri ruei bile: Pa s' udari njima u srdasee. (~a je to Mujo Celebija. Ne§to ju u sren zazebe. Kroz mezare ruke promolise. "Ke en Hate ti mi ziva bila. 1 djevojka Ijubi . lza toga okrene se neljubljenoj djevojei. ~a njima je sree izvadila. "Ne eu Hate ti mi ziva bila . veze sitan vezak i misli na svoga Muju. da im barem u zemlji bude lak§e: Uporedo njiha ukopase. . pogleda na sokak i opazi sprovod. Sjedeci tako. "Mila mi je Hate HadZagina.1 lipsa si i bilja od Hate. Kad se prenu nek se poigraju. Ljubavniei i u zemlji uzdisu jedan za"dnIgim~ Za to treba momka ukopati kraj ljubljene djevojke. pa upita svoju strinu: "Koga to nose?"· Kad joj strina rece. a sada svojoj zeni. pa govori: "Lipa ti si gizc1ava divojko. • . Na noin je sree izvadio Na kamzama bijele dzigere. uhvati ona noziee.dragoga.1 tako mi ti sugjena hila. Hate HadZagina sjedi kod prozora. Metnuse im u bijele ruke. pa ce i ona za njega umrijeti. "I tako mi ti sugjena bila.. "Opet misii Hate Hadzagina. "Ali nisi mome sren draga..- 163- "Sada misli Hate Hadzagina. "Da ja ljubi puhli duvak skidam.

dogovori se snjim iIi usmeno iIi po kakovoj pouzdanoj zeni o otmici. u nevoIji nagje. bilo javno iIi tajno aaikovaIa. da mu budu pri ruci. obicno u gluho doba noci~ ode djevojka sa sudima na vreIo.- 164- Na grobovima onih. koju si vise ne bih zelio. Posao ja s jednim mojim prijateljem s poslom u Bosanski Petrovac na dernek. iIi mu se obeeaIa. U stanoviti dan i odregjeni sat. odmah krenuo kuci toga bega skupa s . Kada je on dosao1 baca kamencice iIi zamlju na dragine prozore. cim smo stigli u Petrovac. nice cvijece i drvece. a na grobu Hate ruzica: Vise Muje zelena borika. i odvede je svojoj kuci. da iz kuee izagje. da pogje za momka. Ako je kuCa na boj. a oDa se po njima spusti na zemlju. a onda sama izagje. drugova.oIiko svojih jarana. vidi. Kano Hata oko zivog Muje. da vidim~ kako cura pribjegne. A ruza se oko bora vija.. Dotla je i djevojka pribrala nesto svoga ruha i nakite i ceka u tmici. ako se. Vise Hate rumena ruzica. na grob svoje djecp . kao da ce vode zagrabiti. prisloni momak ljestve na prozor. u strahu i brizi. koga ona voli i s kojim je dulje vremena. kada ce joj dragi doci. u avliju ·djevojke. Borika se oko ruze vija. vasar. Djevojka otvori polagano prozor i dobaci momku najprije svoje ruho i nakite. pa je. majka Mujina i Hatina. da i on osejri. Kano Mujo oko zive Hate. i dogje u ureceni dan i sat. a 8 nama se uputi i jedan od mojih rogjaka. taj cuveni dernek petrovacki. pozove momak nekoliko pouzdanih drugova. Moj je prijatelj bio u bliznjem rodu s nekim begom Kulinovicem. Evo sto nam on pripovijeda: "Prije dvije godine imao sam sreeu. pripovijeda nam Fejzi beg u "Zborniku za narodni zivot i obicaje juznih Slavena". koji je i sam u jednoj otmici sudjelovao. Ako na djevojku paze. vide da je nad grobom Muje nikla borika. pa ona ne moze. Kako je pogibeljno ici u otmicu. koji su od ljubavi umrli. Ako roditelji pralle kceri. Khda su drugoga jutra posle "dvi Zalosne majke". Kod vrela doceka je dragi sa nek.

pa kad bib glavom platio!" Meni stadose oci od cuda. U kuei ne bijase svjetla. bar kako veli. Mi prijegjemo preko avlije. Jednoc se prestrasio od njdzinog babe. Jedne noei pomoli se moj rogjak sav u znoju i goloj vodi: "Ustaj ako Boga znas! Eno cure. da je glavom nebo podbo~ila.- 165- mojim rogjakom. iIi asci kaduna. a ja sam otisao u "bAbinu kueu". a on' me zgrabi za ruku i p<?vuce za sohom. eto ja zube tupim. a uz nju. pokorim se sili i dogjemo do begova dvora. a kud strmo .a na to rnu opet nesta kljuknu \l ruku: "Ne hoj ~e. sto mu ~e te noei dogodilo asikujuci. . Ja mu pocnem razlagati. sve ce dobro biti". Ja uzmem mladu ispod ruk~ i povedem je preko avlije do sokacnije vrata. drugi put od sluge. d. dobro poznavao s begom. hizmeCarica. Konji bijahu upregnuti i mi se brze bolje popesmo na kola. djevojku i odmah se brze bolje povrati u kueu. pa ih vodi preko avlije. da mu to nije prvina. Ja stanem kao ukopan. Ugjemo . Stojan obukao earape konjima na noge. Ja po obicaju staru darujem. kad se na jedan put ukaza pred nama nekakva krupna' Ijudeskara i meni se uClni U onom strahu. znak. dogjemo do jednih vratasca. kao da smo dosli na robiju. koji ce nas -iznenada napasti. pa u onoj sumracini cini mi se. a zub 0 zub udarao. Ja i miada stajasmo kao okamenjeni. Bit ee. skoci pred tu neman i rece: "Stojanet' dina mi ti pare valjati ne cet" Stojan ne rece nista. jer se je moj rogjak. koji igjase za nama sa golim dugijem nozem u ruci. Inace je vladala mrtva tisina. Vidiv ja.kasom. a on 'mu nesta izvadi i stisne u· ruku: "Idi. kako je to prevee naglo i opasno. kao ds me je spopala trostruka groznica. ali on me ne htjede ni da cuje. da je Bve za badava. Avlija siroka kao polje. a moj rogjak. suljajuci se. a ona mi uteslimi. <Jim je moj rogjak zovnu. probudi Sulju i pomozi mi izvesti konje iz podruma". treei put je nesto klapnulo i t. mjesec bijase zaSo za oblak. a valjda je i znao. . u avliju. da eu je nOMS izvesti. mislim. Mi se tako 8uljasmo. da' je kakav ljudski stvor. Ja sam joj zado vjeru. heze. pa je za hator nje postao musafirom njezinoga OCR. da beg ima kcerku nR zahvalu. Kad smo presli preko avlije. ceka na vratima. Jurili sma: kud je brdu. Cura je za vratima cekala. odmah se ukazR zavijena. u han. sto god ugledam. preda. Sve mi je kapa rasia od straha. da je sve pospalo. koja 8U vodila u harem. Svaki bi mi dan pripovijedao.

. kao sto to obieno biv&r 80 se izmirili. moraju dati. muei se kako zna. da je uvreba gdje na zgodnom mjestu. ali napokon popuste. da izagje iz oceve kuee i da pocne novo gospodarstvo. sto je otisla bez njihovog izuna. niti ODa mnije." Otmice nijesn danas vise toliko u obieajn. iIi uz pomoc koga druga. nastoji on u sporazumu sa svojom materom. Ako je momak iIi djev~jka. koji su Cak iz VarcarVakufa isli pred njega i preksutri dan pjevajuci i puskarajuei dopratili ih do njihovoga dvora. Ako ni to ne uspije. da k njemu prebjegne. iIi oboje iz kakove ugledne. djevojka je pod "mahanom" i roditelji mu je. begovske ili aginske kuee. ni ona na oei. Ima slucajeva. S poeetka se nekoliko dana Ijutili mlQ. U tom slueaju vreba momak na djevojkn. Djevojeini se roditelji dugo ljute na svoga novoga zeta i na neposlusnu kcerku r te im ne smiju zadugo. ali nijesu ni odvise rijetke. da je ovaj iIi onaj momak oteo ovu iIi onu djevojku. koju je zavolio. da se momak zaljubi u djevojku. makar i pro forma morao da ~grabi djevojkn. kada je skora svaki momak. pa se pomire snjima. jer ga ne voli. Onda on jednostavno djevojku zaustavi i ne da joj da iz knee izagje. dok ne dogjosmo. i za to se vise puta euje. pa ako mn se desi prilika. iIi jer je lola. ne usugjuje se on oteti djevojke. pa joj raspara dimije. zgrabi u narul'Jij i kuci odnese. jer se takova djevojka viSe udati ne mole. i inace losa glasa. da im sin uzme djevojku. dozvole. da prehrani sebe i svoju zenu. a rogjak je tu predanio i docekao svatove. on jn. tuda skokom. Ako momkovi roditelji ne dozvole. da njezina mati dogje sa djevojkom njegovoj materi u posjete. jar bi to bila sramota De samo za nje . gleda da ju edje na sokaku uvreba. negdje pred zorn u Kljul5. jer je to u ocima muslimana najveea prostota.- 166 - i ravan. ni OD. Ako mu sada otac ne da njegovoga dijela. hoceA ne ce§. ali kasnije. Ako tako ne ide. dogodi se.Aest sahata od Petrovca. a ona ne ce ni da cuje 0 njemu. iIi jer je niska roda. . iIi sam. Ja sam se jos isti dan vratio u Petrovac. To doduse ne ce uciniti ni jedan posten momak. kao u prijasnja vremena. ali je onaj momak avojn 8vrhu polucio.dini roditelji. a osim toga je takav ~in kalnjiv po Aerijatu sa zatvorom do tri godine.

za tim ljubav i duzno poAtovanje naspram oca i majke. ali se ipak 'po koji put i taki 8lu~aj desi. koju BU mu oni odabrali.- 167- nego i za njihove roditelje. uzrokom je prije 8vega dobar kucni uzgoj. koga eu joj . Da djeca odli~nih roditelja i u takvim &tvarima slusaju 8voje roditelje. . aka i ne draga srea za momka. a napokon i strab. da ih otac ne razbastini. a djevojka polazi. te obzir na odli~ni rod. hila komu drugomu. Momak odli~nih roditelja obi~no poslusa svoje roditelje i uzme za lenu onn djevojku. jer je on neograniceni gospodar svoga dobra.odredili. pa ga moze ostaviti -hilo dZamiji iIi vakufu.

.

ide u prosce obiello momkova mati iIi udata sestra. da njim daruje djevojku. Svatica ide djevojackoj majci iIi macesi. hodniku ili u avliji pokaze. da joj se u hajatu. U nekim mjestima kao u Sarajevu.ovaj se je momak zagledao u tvoju kcer i poslao me. ta jako. pa govori: "Allahun emrile. to jest prsten i novaca. Kada misli.mije. Kada svatica dogje djevoja~koj majci. a rijetko kada njezinomu oeu i ponese momkov amanet. ali je cula ata zla 0 njemu. veli:' "Nemam ja kceri za udaje.: sto joj ga je predao. da je zaprosim". izvadi momkov amanet. Ako mati ne misli dati svoga djeteta za onoga momka. ni udate sestre. pokaze ga djevojackoj majci iIi macesi. Ta se nena zove svatica. poene razgovor 0 eemu drugomu. veli svatici. pa ga hvali. niti :. 1\ko se je momak s djevojkom sporazumio i ona mu obecala. P~OSNJA. Ako momak nema ni luatere. u kojoj je svatica. saIje on njezinim roditeIjima prosce. da ga'je dosta nahvalila. Dok je svatica u kuci. ne smije djevojka u onu sobu. iIi nagje kakvu nenu za placu. da ce za njega poci. Ako hi djevojacka Majka dala svoju kcer za momka.IV. koliku sarno moze. istom. je postala". jer se boji . pejgamberun sunnetile po zapovijedi Bozijoj. saIje koju drugu zenu iz s'Voga roda. a onda tek svrne govor na momka. da joj ne moze nista ~ "sigur" reci. a po sveeevom obicaju .

da im se kci uda za onoga momka. . bije fi dakle svatica gorku kafu. pa je za svakoga poslala po jedan boscaluk. sestre i rodbinu. Sada nastane najteza muka za Bvaticu. ne htjede ga djevojka: "Evo danas devet godin dana "Kako gledam zlato u matere. ernu kafu. zadovoIjni. dade majci momkov amanet i ostane u kuei. niti c& . zna se~ da su roditelji razi. koji je redom mitio djevojcine roditelje.- 170- t svoje dijete udati u onakovu kueu. Dobije Ii slatku kafu. a na drugo "Musko". Drugi dan ide svatica opet u kueu one djevojke ~ ugovori 8 njezinim roditeljima dan vjencanja. Akoje kafa slatka.. dok joj serbe ne iznesu. ne govori vise 0 momku. braeu. kako vee koji moze. odgovara na prvo pitanje: "Rogato". a kada je sve podmitio i za se predobio. dolazi onamo sluga. babo je ne dade. Osobito je interesantna pjesma 0 momku. Ona mora da momka. "Zlato hoee. Do. "Dado babi cohu nemirenu. "Majka dade. "Babo dade. Po narodnoj pjesmi ima momak vise puta mnogo posla i muke. ako jos nijesu spremni. "Dado bratu svojega sokola. bude eist kao Bunce i da majku uvjeri. Iza toga mu mubareeleise. jer zna. u tom poslu po drugi put u kueu doci. "Dado majki dibu i kadifu. da bi joj Bve uzaIud bilo. da se mogu momak . a ako donese grrku kafu. dok isprosi djevojku i dok za sebe predobije djevojcine roditelje. iIi za onakova momka. bracu. sluskinja iIi ko drugi iz kuee one djevojke i nosi momku i njegovoj svojti od curine strane boscaluke. Cura znade. cestita) a on jn nadari novcem. da su sve ono zii jezici nalagaIi. sestre i rodbinu. pita je momak: "Je Ii rogato iIi susato?" IIi: "Je Ii musko iIi iensko?" Ako je svatica sretno svoj P0f:. Jedva se je ona na vrata pomolila. Jedva je svatica iz momkove kuee izasla.ee mu glase donijeti.i "eura" spremiti. a nikada djevojka. da. Dok je svatica kod djevojacke majke.opere. da mu javi radosnu vijest. C~m je svatica serbe ispila. Iza toga donesa domacica. majka mi ga ne da. koliko ima celjadi u kuci onoga momka.ao obavila. da ga oerne pre'd njom i djevojkom. ne ce je dati. bratac je ne dade. ceka momak nestrpIjivo kakve. ustane i zuri se momku.

U ureceni. "Rod je dade . poruci iIi pise. U odlicnih i bogatih Ijudi nakice je vrlo skupocijeno. jer svaki clan one obitelji ponesto posaIje. "Dado rodu mestve i papuce.riijiin begovskim i aginskim kueama po svoj Bosni i Her~ cegovini. a rod mi je ne da. U nakice broje nasi muslimani beIenzuke.Osim nakiea nosi glavni prosac i druge darove od strane momkove. koje ce ponijeti buducoj nevjesti i krene "divojackom dvoru". djeverova i drugih ukucana i rogjaka. Kada au ispili fildZaD. ako je djevojka. sestra je ne ~ade. nego idu muskarci u prosce. rekao je. "Sestra dade. a osobito. Dva tunusa biserom kicena. "da se "ne trude". da ce kcer dati za . cetiri kadife. Prije nego ce muskarac u prosce. kojoj ce u prosce. d. gjerdane. Dva cnrcica i dva fermenciea. dan doceka djevojacki otac prosca iIi prosce. u drugomu rnjestu.zIato me sad ne ceo D Bihac~. iIi pismeno. prstenje i t. za tim u skoro svima odlii'. kada da rou dogje. A u drugom kutiju bisera I cetvere Ialeli pasmage. Tek sada Rpremi se momkov otac iIi brat iIi ko drugi iz njegova roda i idu u prosce. U prosce ide iIi jedan sam iIi vise njih zajedno. pita djevojackog oca iIi po kojoj pouzdanoj osobi. . Osim toga naznaci mn i dan. biser.---. pismo. To nakice i darove zovu oni almagani: Od Moriea lip almagan dojde: Dvije dibe.mahsus selam.njegova sina. doticno u selamluk i pOCasti ib kafom. a ima ga i mnogo.: 171 "Brat je dade. Momkov otac uzme sada razno nakice i darove. da Ii bi i kad~ bi do~ao? Bezi i age piau skoro uvijek. osobiti pozdrav. Ako djevojacki otac ne misli dati svoje kceri za onoga momka. u kojoj ga u goste poziva i u kojoj rnu salje svoj . a dva nekicena· I u dzepu stotinu dukata. Banjaluci i nekim drugim mjestima. Dva ki6ena. Ako je' na knjigu. "Dado sestri ·zIatne belenzuke. u~ede ih u ahar. dukate. ne poznaju svatica. momkova oca poslao drugu.

a dje-vojka uzima s njezine ruke boscaluk po boscaluk i daje ih budueemu svekru i drugim proscima. pa je poljubi. ustane momkov' otae i veli: "Prijatelju dragi. Sluskinja stane kod vrata i drzi tabak sa serbetom obadvjema rukama. ona stoji uspravno. Iza toga pozovu i djevojku u harem. prisi". da prosee Berbetom podvori. Malo za tim ugje i opet. Dok se oni razgovaraju. stoji djevojka kod vrata i dvori. obuce se djevojka u sto Ijepse haljine. BtO joj ga je buduci 8vekar na prst nataknuo. Praten. nego se nazivaju prijateljima.'. ako Bog da. a djevojka uzima caSu po casu i dade ih gostima. kaziprstom i velikim prstom. a iza nje nosi sluskinja na desnoj ruci boscaluke. Pri tome veli: "Evo nevista. daruju gosti sluskinju. a iza njega svima proscima redom. • U musllmana ne smatraju se momkov i djevojcin otae i kad im se djeea vjen6aju. koja je bOBcaluke donijela. prihvati mu ona ruku. koga joj sam na prst natakne.- 172- dva dobre erne kafe i kada su se 0 ovom i ODom porazgovorili. Momkov otac masi se sada u dzepove i dade djevojci novae. Iza toga poljubi ona opet momkova i svoga oca. Dok oni sluskinju daruju. doticno u selamluk. poniknutih ociju. rogjacima. Evo. koliko ih ima. kako koji sjedi. ja sam razi". a napokon ostale darove. Sada ide djevojcin otae zeni u harem i veli: "Dao sam Fatimu Alibegovom Huseinu". a lijevu drzi na prsima. poljubi oea i majku u ruku. Kada je djevojka u sobu unisla. Prvu Casu daje budueemu svekru. a 2ene im prijama. . podviv ruke na prsima. Da pOSaljete u vodu iIi u goru. Iza toga dade joj momkov prsten. me Iza toga ode otae u ahar. a za njom nosi sluakinja na tabaku Berbe. (iIi kako se zove). bicemo prijatelji. Kada je djevojka podijelila bOBCaluke. paleem. Casu prima desnom rukom. Ona ide naprijed. gdje ga prosci cekaju. doticno u selamIuk. (iIi kako se zove). a otae joj veli: "Ja sam ti naBao srieu i dao sam te Alibegovom Huseinu". za moga sina HuseinaC. Iza toga se izgrle i izljube kao buduei prijatelji*. a za tim Bve ostale prosce u ruku i izlazi sa sluskinjom iz sobe. Djevojka obicno auti i veli: "Ja sam zadovoljna na vasu ric. obicno dukate. Kada je momkov otae ispio Berbe i dodao casu djev·ojei. Djevojcin otae veli: "Ja ti je dajem i sreem i duBom". Sluskinja stane kod vrata. metne na se Bve svoje nakiee i ulazi u ahar. ne snima ona do vjencanja. daj mi tvoju cereu Fati~u.

Po narodnoj pjesmi oblaci se djevojka i u musko odijelo i ide u momkovu kueu. Ako uhodica vidi. pa ostanu ondje po citave dane i noei. a ako su prosci iz daleka. u koju se udaje. koji je snjom zaasikovao. novcem.toga uglave rok vjencanja. da vide kakva je djevojka. Sutra dan ide momkov otac sa svojim prijateljem u harem i daruje priju. iIi j e zaprosio. da je uhodica ne preporuci momku i njegovoj svojti. a momak je nije vidio. koje znadu s~bi u djevojackoj kuei povjerenje steei. Prekrasna je upravo pjesma 0 Crnici6a Ajki. Ali ne sarno. Mukademu otpustila rese. dosta je. da je djevojka lijepa i dobra. izgrle se i izljube. soja. salju . Po narodnoj pjesmi obuce se gdjekada djevojka U odijelo ciganke iIi trgovkinje platnom. Opasa se mukademom pasom. jer narod drzi. da vidi. ~a kosulju pullali jecermu. Ako djevojka dugo spava iIi se u jutro po dusecima valja i ljencari. . koja ima srastene obrve iIi je mrka pogleda. Ima vrlo mudrih i vjestih uhodica. Djevojka. da je u nekoj kuci djevojka na udaju. da je marljiva i poslusna ocu i majci. Ta se zena zove uhodica. niti je njegovi roditelji poznaju. tesko ce se udati.pod plaeu. za sv?ga sina vjeneaju. a prosci krenu svojim kueama. a onda se oni spreme u prosce. uzme pod pazuho trubu beza a u ruku arsin i ode u kueu momka. a rado bi.- 173- Te veceri veceraju svi kod djevojackog oca. i nema nikakve "mahane". oni tu i konace.kak. kakovu stariju lenu pod . Pod kosulju pulli ciftijane. da momkovi roditelji salju uhodice u djevojacke kuee. pohvali je i preporuci momku i njegovim roditeljima. nego i djevojka i djevojacki roditelji salju uhodice u momkovu kueu. da je radi njezinoga mala iIi gospodskoga zumra. ako se proteze i zijeva.vom izlikom u kueu djevojacku. da je nesretna i da nonosi nesreeu onoj kuei. djevojacku majku. Iza . po kojoj Ajka na zenske haljine oblaci musko odijelo: Oblacila burundzuk kosuIju. iIi je zaprosio. Ako roditelji koga momka euju. kakva je djevojka. a oni ga poblize ne poznaju. ako je momak s njihovom kceri zaasikovao.

zaiste od dizdara vode. . da se na svoje o~i uvjeri. Po kalpaku od zlata ensiju. Pa oblaci nJinjevis caksire Na caksire zelenu dolamu. Na dolarnu zelena fermena. obuce se u odijelo carskog kapidzije i ode u dvore jajackog dizdara. je Ii on u istinu takav jnnak. "Da to nije kakva uhodica. a on: ~ina. Jaja~ki dizdar poznat je u narodnoj pjesmi kao velika junaKada je to cula Alta Atlagica.1ka: "A moj sine jajacki dizdare. Sjaje joj se lice kroz ensiju Kano misec c. Sakupila sitne pleteniee.- 174- Pod njome se erna zemlja tr~se. "Da napojim carskog kapidziju. Ona zadi dva para pusaka.d petnaest dana. Pa be8jedi ostarjeloj majci: "Muti majko serbe od secera. OpasHla pasa traboloza. Kada je . kako ga pjesma opisuje. "Moogo j' nalik Alti Atlagiea. doAla u njegove dvore. A megju njih paIn pozlacenu. Ode dizdar majci U odajn. Govori rnu ostarjela ma. Oblacila kalpak zerhadiju.

i dok se uzvanici saberu. ponajvise u nedjelju iIi u cetvrtllk. pa do vjeneanja. iIi u momkovoj iIi djevojcinoj kuci. SV ~TOVI.se mogu vjencati iIi pred k~dijom iIi njegovim vecilom. u mehkjemi. Banjaluci i Sarajevu. vjencaju se vee iza nekoliko dana. da se mladenci u mehkjemi vjeneaju. U najvise slucajeva ne vjenca mladence niti kadija. nije uvijek isti razmak u vremenu. a na po se djevojka.u mescemu. dok se spremi. ali to ee biti vrlo rijetko: I on ode u no. priceka se. Ja sam sluzio u Maglaju na Bosni. gdje se cine velike priprave za svatove i gdje pozivaju rogjake. poznajem dobro . Ako je spreman momak. Mladenci . Narodna nam pjesma kale doduse. kako to mladenci i njihovi roditelji zele. znance i prijatcJje iz bliza i daleka. Od dana prosnje. iz cijega je dzemata mladozenja. Bihacu. uoci petka iIi ponedjeljka. niti njegov veeil. iIi kako nasi muslimani kazu. iIi u neko doba noei. zamjenikom. gdje su skoro sami muslimani.~·~za tim u LivllU. ne zure se sa Yjencanjem. uredu. jer treba vremena dok se sve priredi. Vjencanje se obavi skoro uvijek . ali rijetko kada cekaju dulje od mjesec dana.u vecer. nego kadijinom dozvo10m onaj hodza. Ako djevojka nije sp~emna. KJN~NJE I Nle~J--I.v. U odlicnijim i bogatijim muslimanskim kucama. Vinca pasa Fatimu divojku.

stariji brat muhtaru i hodzi svoga dzemata.-. ako i nijesu njezina djeca. da se mladenei vjen&lju.zivot i obieaje nase brace muslimanske vjeroispovijesti i premda sam 0 toj stvari sa vise uglednih i ucevnih muslimana govorio. ni u svome zivotu. udaje se za Huseina Hodzica iz dzemata Hotinca bez ikakve zapreke. da 8e je k'o u mehkjemi pred kadijom iIi njegovim vecilom vjeneao. da ko uzme svoju prvu rodieu. Zepce. Ako nema zapreke. iIi ako je jedno njezino. a njoj ostao znatan imetak. jer je narod uvjeren. da rou dade ilmi haber. Sehadet nama glasi u hrV'atskom prijevodu po priliei ovako: "Djevojka Fatima. moze se ona kadijinom dozvo10m udati za svoga striceviea. pa ga je ona njoj za hator. Prije nego ce se mladenei vjeneati. iIi za novae othranila. zena na Bvojim prsima othranila i svojim mlijekom ~adojila. a drugo koje druge zene. dakle sestrici. da nijesam cua ni za jedan sIucaj. Kada je kadija ilmi haber prou~io i vidio. Ta se dozvola zove nicah murasela iIi sehadet nama. Rogjaci su po mlijeku oni ljudi~ koje je jedna. da nema zapreke vjeneanju. a hodza. Rogjaci po mlijeku ne mogu se nikada vjeneati. da je dievojka punoljetna i da moroak i djevojka nijesu u rodu. Nasi muslimani poznaju dvostruko rodbiDstvo. Doboj. Sa ilmi haberom ide momkov otae iIi brat kadiji. moram priznati. to j~st obe su stranke zadovoljne i nijesu malodobne. dade hodzi pismenu dozvoIu. kojim muhtar tvrdi.176 -M"ostar. aka BU djevojcini roditelji poumrli. --~ . pismo. za ljubav. Rodbinstvo po ·mIijeku vece je od rodbinstva po krvi. Zenieu. docim se ro~jaci po krvi mogu. Vjencaje ih dakle sa vecilima i sahitima obiju stranaka sa mehri muadzelom iIi mehri muedzelom". dakle djeca od dva brata. napise hodZa ilmi haber i preda' ga momkovom 'oeu iIi starijem bratu iIi komu drugomu muskareu i~ njegove bliznje rodbine. da mladenee vjenca. U istom slueaju i iz istih uzroka mogu se uzeti i djeea dviju sestara. Uzeti Be IDOgU i bratucedi iIi stricevici. ali u sarno vrIo rijetkim sluCajevi~a. da se djevojka udaje dragovoljno i bez sile. . uzeti. da takav muz i zena ne ce imati arece ni u porodu. rodbinstvo po mlijeku i rodbinstv9 po krvi. Glamoc i Zupanjae. pa premda se vrIo zanimam za . Tesanj. kci Sulejmana Ibrahimpasiea iz dzemata Fetije. premda se wlo rijetko dogagja. ode momkov otae iIi. Da taj imetak ne propane i ne dogje u tugje ruke.

uz koju ce se djevojka momku prodati i za koju ce za njega poci.-aselu iJi aehadet namu i daje onome hodli. Na temelju toga izdaje djevoj~in kadija n~Cah mu. Kod bogatijih ljudi plati momak djevojci mnogo vise. 'udari o2dola 8VOj muhur kao kadija. dvjesta iIi vise stotina hiljada akci. zove se to mehri muadzel. ali se je uobieajiIo. iIi ga postom iIi kako druk~ije poaalje kadiji. bilo to po mehri muadzelu. sto ciui po nasem DOVCU deset kruna. pod ~iju upravu i nadzor spada djevoj~in hodfA. Po serijatu mora momak da kupi djevoiku.iz koga ie momak. zove se mehri muedl'el. jer vjencati moZe sarno onaj hodza. a ako se vjen~a na :Ericek. Jerbo musliman mora da zenu formalno kupi. iii ako nije iz istoga mjesta. iIi mehri muedieIu.- 177- Kada je kadija niCah muraselu iIi Aehadet namn napisao. naravno je. Sada da protumacimo. izdaje ilmi haber onaj boola. to iest na pricek. zenu pustiti. o nicahu. a sto mehri muedlel. vjen&ce on mladence. pita je. u cijem je dzematu momak. to jest 0 svoti. iz ~ijega je dlemata djevojka. Za to. Neki 'se vjencaju uz sto. Siromasniji nagode se i vjeneaju obicno uz 12. kako rekosDlo. pa i hiljadu dukata" vec kako je koja ku~a imucna. Za to prije TjenCanja ugovore 0 nicahu. Hodza predaj~ ilmi haber momkovom ocu iii stnrijemu bratu. cl& joj je gospodar i da ga ona mora u svemu slusati. dok nije isplatio ugovorenoga niCaha. da se vjencaju i bez gotovoga DOVeR. neki uz stotinu. jer je akM vrlo malen novac. kada k njoj u halvat ugje: "Roces Ii me zenska glavo cekati do toga i toga vakta. u ciji dlemat momak spada. Strogo po zakonu. kada hoce i za sto hoce. a on ga iIi sam odllese. ako je muz pusti jer musliman moze. Ako djevojka nije iz onoga dzemata.000 akci iIi sesdeset turskih grosa. tri akce vrijede sarno jednu paru. ugovara sc uvijek prije vjencanja za to. NiCah muraselu iIi Aehadet Damu odnese &ada momkov otac hodIi i na temelju nieab murasele iIi 5ehadet nama. vremena?" Djevojka obicno pristane i tako postane njegova zena. da zena bude sjegurna. 12 . Ako momak djevojci prije vjeneanja plati ugovorenu svofl1. ako momak uzme djevojku uz mehri muedzel. sto je mehri muadzeI. ne bi se momak smio vjen<'~ti. a za tim pntisne iig kotarskog ureda kaoierijatskog suda.

ako je iza njega trudna o~tala.' titi nieah. a tek ako mn se i n& treei poziv ne odazoye i kuci ne dogje. ako ona na raspit ne pristane. Ako se muz kasnje pokaje i zaZeli. Sto vise. . Momak izabere koga prijatelja. Ako je lena iza rastave oBtala trudna. ali ne moze toga uciniti. ni njezinom djetetu. Ali ne sarno -oa joj mora pIa-. koje si donila "Vodi robIje. da mu! zamrzi na zenu. pa ga umoli. da opet zivi sa svojom biv80m zenom. da jo. Po serijatu dijete je muzevo. onego joj mora kroz tri mjeseca i deBet dana idaru davati. da rnu vecili. Kada je dijete navrsilo petu ·godinu.je dakle pustio bez njezine krivnje. Kod svakoga. :~ -Ako jn. nego se mora snjom ponovno vjen~ti.dQ. brata iIi rogjaka. prestaje mu biti zena i onda ne mora on ni njoj. Ima slueajeva. moze gal on zeni. ne moze se je on ipak odmah odreci. sto je u njoj. koje si dovela. kako 8U to prije vjeneanja ugovorili. uzeti i kojoj drugoj-dati. "Ostavi 'mi -do tri sina moja. to' jest on' je mora· kroz to vriJeme hraniti i odijevati. Ona ga moli. pete godine idaru davati iIi ga k sebi uzeti. . kada ona rodi. . da je zena sasvim ovisna 0 volji svoga muza. a ne zenino i za to. da je kuci pozove. nije dosta.) dade bar najmlagjega Bina.· Ako zena zamrzi na svoga muia i ne ce da snjim vise !ivi. 8 kojom se je. moze rnu otac i dalje idaru davati. Radi toga De smijemo ipak misliti. da ga naime kod vjeneanja zastupa. kao da rnu nikada zena hila nije. Pa je BVOjOj Ijubi govorio: "Kupi ruho.- 178 -- . idare davati. a moze ga se i odreei i onda prestaju Bve obveze naspram matere i djeteta. Dervis beg je niCah izbrojio. pa bi se rado snjom rastao. mora OD. u tom 'slueaju mora joj on ostaviti njezinu sobu sa svim. zastupnika. "Jer ih dov'la ti nisi od babe. da -ga othrani. cim se rodi.zovnuti. mora joj platiti nicah. a mora joj i cijeloga zivota idaru davati. te je od njega otisla. rastao. nego je mora tri puta kuei . i djetetu .vjeneanja mora i momak i -djevojka imati svoga vecila. ali joj on ve1i: "Ja ti aina ni jednog ne dadem.

docim momkov vecil moze biti avaki covjek. Djevojcjil. koliko ih sarno . vjeneanja. Prems narodnoj pjesmi ima obicno hiljadu svatova: Svate kupi baze Mustaj beze. Momkova mati i sestre ostaju uvijek kod kuee. dobar kucni uzgoj i postivanje starosti. Djevojka mota takogjer da ima 8voga' vecila i Sahite. "Idem prvi u goru zelenu. za tim sva njegova braes. zvali su u svatove JOB vise znanaca i prijatelja. Kada au obe stranke' nasle svoje vecile i sabite i kada su sve za vjen~nje spremile. U svatove pozoyu obicno toliko ljudi. rogjaci i prvi prijatelji. koji ce kod vjencanja potvrditi. u zelenn lugu.179 Svaki vecil mora ima~i PQ dva 8ahi~. koji su kod. uzrokom je. jer cim su veei svatovi. stanu pozivati Bvatove. Od hiljadu vise ni jednog~. • . Svatovi se sakupljaju skoro uvijek u momkovoj kuci i onds krenu velikim veseljem. hiljadu junaka. veli im Suljo barjaktar: "Stante braco. na tri ~je8ta naglasio. kada BU Bvatovi prolazili kroz SUIDe i planine i kroz "kIance jadikovce". eto sam. da je on onoga u istinu i u njihovoj prisutnosti povecilio. bukom i vikom po djevojku. IIi: Sto barjaka. Da momak i djevojka nijesu kod vjeneanja. tim je veea cast mladencima i njihovim ~oditeljima. koga je on za to umolio. Osobito je trebalo biti na oprezu. Od hiljadu manje ni jednoga. pa Be i momak i djevojka stide Bvojih otaca.p0Castiti mogu. a kada su dosli pod planinu. sVjedoka. vee na dva. nego veeili u· ime njihovo i umjesto njih govore. Sa svatovima ide po djevojku momkov otac. koji je moze vidjeti. Svi svatovi hili su do zuba oboruzani. Hercegovci vode djevojku. rogjaka i drugih ~tarijih i odlicnijih ljudi. je vecil uvijek koji blizi mom~ov rogjak. dok su otniice djevojaka bile 11& dnevnom redu i dok su po gorama i klancima "carevali vuci i hajduci". jer kod vjeneanja nema nl momka ni djevojke. da budu spremni za svaki slueaj. D prijasnja vremena. da 'su iz momkovih 'U:stij~ culi. gdje bi ih hajduci iIi takmaci lako zaskociti mogli.

Zenske svatove ne ce nikada docekati dj~vojka iIi njezina mati nego djevojCina tetka. dobrih cesta i puteva. bubnji udaraju. "Da ne ginu kieeni 8vatovi. ZakucaBe bubnji limenjaai.- 180- "Da ja vidim ima l' ko u gori. pitaju se za zdravIje. Zasvirase jasni davulbasi. svirale 8viraju. Isto tako idu kolima po djevojku i onda. taka zvanu sikli odaju. Kako ti ?" ---~ . Rvatovi su skoro uvijek jasili. a zene i djevojke u harem. Ako je djevojka u drugomu gradu iii 8elu.i kako se vee sva njczina djeea zovu. ali nije iz istoga dzemata iIi. brat iIi koji drugi muskarac iz bIiznje rodbine. dok nije bilo zeljeznica. Muske svatove doceka mladin otac. a sjedi na konju kao sto i muskarci sjede. iz koga je momak. Kad su se zenski svatovi sastali sa domacico~ i drugim zenskim ukueanima. idu muskar(~i u ahar. Narodna nam pjesma vrlo lijepo i slikovito opisuje svatovc: Ja kakvi su mostarski svatovi! Svi u srmi i u suhom zlatu. ako j~ ona iz istoga mjesta. doticno u selamIuk. u najljep8e odijelo. a ana na svako pitanje odgovara: "Dobro hvala Bogu. Iza toga upitace jedna drugu za muza i za djecu po prilici ovako: "Kaka ti je Ibraga? Sto radi ono djf~cice? Kako Mejra? Juso? Hasan?" . Zapucase puske kraj divojke. Jos i danas jase svatovi u onim predjelima. Zenske svatove uvedu obicno u najIjepsu. A junaci bolji od boljega. a puske pucaju na Bve strane: Kad su svati otlen polazili. Ako je djevojka u komsiluku. odu svatovi pod ve~er pjeske po nju i pjeske je momku dovedu. Ka4a svatovi krenu po mladu i kada jn vode momkovoj kuci. posjedaju svatovi u kola. gdje su sarno pjesacki iIi konjski putevi. U prijasnja vremena. strina iIi koja druga rogjakinja. pjevaju i potcikuju. 8okaka. I djcv9jka jasi kada je ~vatovi povedu takim krajem. obla~i se kao i na bajram. Kada svatovi dogju djevoiackoj kuci. i krenu kolima po nju. Ko ide u svatove.

zenBk. bi. ako nije u najbIizem rodstvo. . Kada napokon vidi.u djecll. Poklali im pet stotin volova. U 8vatovima. eto je svate do~ekala i ito ih je kafom podvorila. koji su doili po djevo. . Kada su zene kafu i serbe ispile. a za tim je podvori serbetom i crnom kafom. nijeste so jos ni odmorili. svaka ce joj reci: "Zdrava i ziva. Kada je jenga kafu popila. ako je liva.a iza njih sve ostale zene redom kako sjede. da sjede. I koliko god puta oni miadu zatraze. preda djevojci robu. I svatovim' vecerati dali." Ka'da su zene . sjede zene i djevojke u haremu. a tek u jutro kreeu na put: Tuj su oni svate docekali. iznese serbe.Iza toga iznese ona <1rugu. u kojoj su zenski 8vatovi. pa kao da Be ~ude njezinoj Ijepoti. jenga. kafu. iIi za odrasln. 8to joj ih je momak na dar poslao. jengija iIi jengibula. sretna i bahtli hila. Ako su svatovi iz daleka. ito Ce raditi i kako . jer. unigje opet u 8obu. veli im: . ako mlada i nije osobito lijepa. pa se 0 koj('~em razgovaraju. 18 istom ste dosli. Djevojka poljubi sada u ruku najprije o~evu. ustann sa mindera iIi seeija. To je zena. Ona zena. stanu iskati mladu govore6i: "Dajte nam ono nase". piju serbe i kahvu. Kada jenga u harem unigje.-- Muikarci se pozdravIjaju kao"i u 'kahvama iIi na sijelima. Djevojka poIjubi i opet jengn u ruku i ide u drogu sobn da obu~e haljine. koja ce kroz cijelo vrijeme 8vatova biti uz mladu. a onda materinu ebejku.iku. oni kod mladinih roditelja rueaju i vcceraju. ito ju je momak za nju pokrojio. koje su 8 nlladom djevovale. gIasDo dovikujn: "MaSallah! MaAailah !". kahvu popile.e uvrijedio. a kad je zene i djevojke onako odjevenu ugledajn.- 181 . Kada je mlada kojn lenu u rUKu poljubila. Kada se je djevojka obukla. onda svoju majku i jengiju. Berbe dijele uvijek one djevojke. te jn upneivati. sjed'te. stanu i opet traziti mladu. prva je i najvdnija osoba. g~ tilQ. ali ni jedan. ne ce upitati drugoga m zenu. Dok se djevojka obla~i. a nekada i kona~e. djevojka je lijepo do~eka i u ruku poljubi."Sjed'te. ali Cim su avatovi drugu kafa ispili. ona im zeoa donese kafu i nuka ih. a vee ate se nas osandisali". dizu se svi svatovi i kreeu s mladom momkovoj kuei.ce se u 8vatovima vladati. da se dulje otezati no moze.

Djevojke se za tim odmaknu.ce ml. brijanje glave i rezanje nokata na rukama i ~ogama.. sto nije postivao oLi~ja.'~~~h~va . ostao ()d pejgambera !Iubanledu. ~asu ~evrmom i re. iIi kako ga neki zovu alduvak. pratilice.pe secerom izmijesanim srebrenim' novcem. p~ ga skine. . ..za tim na kaziprst i opet ga skine i tako redom na sve prate desne ruke. !{Q toga no cini. . zau~ili. to jest on ce ga pred Bogom pokarati. a on joj ga natakne najprije na veliki p:rst.aei. izvadi prsten. nego ce 8vatovi na put krenuti.i dj~voj~ica i· 'nosi u jednoj ruci tri '~evrme. Iza toga izvadi iz dzepa prsten i baei ga u casu.okrene je prema sunru i po. koji au iza njega ostali.. One privedu mladu djeveru. Djever je uvijek mom:' kov brat: bio' ozenjen iIi ne~ Kada je djever u sobu unisao. Bve se zene posakriju jedna drugoj iza 'legja" sarno se ne sakrije mlada i njezine.uIazi u harem.Sk~bali ..adoj. ali toga ce Bvetac 1tluhamed na strasDomu Budu rezil u{'initi. dizu se Prije. u kojoj je mlad~ i ostale djevojke. dok ga napOkOD na srednjem prstu ne ostavi.' 8vileni pojas i duvak. a daleko nam je. Djever okrece djevojku prema SUllen za to. Za tim· pokrije . primi . .bistre'vode. jc'rukama za ramena. pa rnn vele: "Evo ti amanet predajemo! Mlada poljubi djevera u ruku. Za tim uzme one tri ~evrme i ode megju muske Bvatove. JedvR se je zora pomolila.. da. Za djeverom ide kakav djeCa~ic" a moze biti . Od' pribile jari~e pseniee.' jer je to 'sunnet iIi .a on nadari noveem njezine drtige i pratiliee. u Bobu. ne grijesi proti 8amoj vjeri.. dj~voj~in djever i nosi joj prsteD.obi~aj.f casu punu . Mlada izvadi prsten i dade ga djeveru. a mujezi"ni sabah CauAi i' dovikuju 8vato~iii1a: "Hazurala kita i svatovi! . a u drugo. "Daleko 'su ~vori Mustajbega. u kojoj je voda.iz vode i da 'ga njemu preda. "Kasno nam je.i~ pet ~t~tin . ·dok je 'na zemlji zivio Isto je tako 'sve~ev sunnet i k.nanje'ili krnanje. I . a djever opase inladu onim pojasom i pokrije 'duvakom preko glave. . a 'dugi krin. Iza toga stane za mladu. "Krat~i danei.

Koja djevojka nije obukia jeleka. da euvaju djevojku od uroka. Bogatije djevojke nose do sest diZa. . nego su' je zaviIi i' nego je nJl put posIa. . i sprijeda' i straga zIatnlm iIi srebrnim siritom. a mecu ih ~vijek na mezimae i' srednji prst desne ruke. zlatne iIi srebrno vrpee. a u njima su papirici. zavija~ima.·sto "Dam. te ga najvecim postovanjem 'susreee i. stakalca i druge tomu sliene nakite. Neke dJe-vojke' imaju pe't.. Si_ romaAne. docim je tzornji dio' otvoren. I jelek je izvezen srmom. ""A kamo Ii 8 tobom govoriti.. Na rukama au joj zlatni~. uplele su u koso' stan sitni novae.. te .OJ divere. Zavija je uvijek koja zena iz njezina roda. 'Prije megjutim. obojila ih je i uplela u nje svilene. eetverouglate kutijice od finoga srebra iIi srIne. da je jos'jednom promotrimo i da vidimo. . na po se seljacke djevojke." Cim j~ djever iz sobe izaAao. metnula je na koparan fermeu. da reJtnemo koju 0 . Pleteniee je prebacila preko ramena.najboIje. sive. a na prstima prstenovi. 8~ali' iIi srebreni belenzuei. Na koparanu j~' jelek. dukata. krellu svi 'na put: .nago-vara. srebrnom iIi ziatnom. Na svilene. iz~ezene oko dZepova i na nogavicama ziatnim iIi srebrnim siritom. sest do deset prstenova.• - 183'- ·}{Iada vrio post"uje'svoga djevera. ~ izvczeni su ozgora do doIje.s~ebrom i ·zlatom. zicom. Donje tijelo pokrile su joj svilene dimije.Fermeni su od svile i kadife. lijepa puceta.. Taj poaa~ obavi ona brzo i kad je miadu zaviIa. Na Dogama au joj fi~e' eipeiiee od erne koze' iIi je nosku sakriia u krasne p~pu~e od kildife. izvezene. kratak kaputic bez rukava. vracki i drugoga zla. potvrgjuje narodna pjesma: . na kojima su napisani stihovi i moli~ve iz kur'ana. pa da joi budu i ljeple i deblje. . koji im eve do pojasa 'sezu. moj ziatni prstene! "Sramota je u te i gledati. a kopei se samo ~a siabinama sa dva puceta. stanu mladu zavijati. Kosu je splela u sest debelih pletenica. To 8U malene. Oko vrata 8U joj gjerdani od zlata 'i bisera. zlatne i srebrne vrpce.. Ali najvecu paznju posvetila je mlada uresu svoje i inaoo' lijepe giave. da joj niz legja vise. nizova. privezala je srebrne hSlrn·ajIije. koji ~uva djevojaeke grudi. kakva je ~ 5vadbenom odi· jeIu.

rijetko otkanu oohu. majku i starijn ozenjenu bracu u ruku. poljubi oca. da pokrije giavu. Isto ovako odijeva s~ i zavija i udata lena kada iz knee ide. da ugodi muzu i njegovoj svojti. To se platno zove ~ember. razumije se samo po sebi. HavIiju pripnu balJijom na vrh glave tako.• -184 Knj uiiju bogate begovske djevojke vise soluflllci..-. a duiina pokrije ramena i r~ke. koju su metali U onaj razmak izmegju jasmaka i ~embera. Uzmu vrlo tanko.. dva malib dukata. braea i sestre po koju BUZU pustiti. a drugi straga joA nile. Evo kako je zavijaju. a na njemu umjetlli . srebrom iIi svilom.' megju one Bvatove. pa jedan dio sele sprijeda do pojasa. Danas je to skoro 88svim prestalo. duvak nose sarno djevojke. usi i vrio malen dio n08&. da sirina padne niz feredlu. koji Be sprijeda kop~i. na~k na havelok sa rukavima. Na glavi joj je finofeaic. lala i dukati. opaie Be ienskim trabolozom iii kolanom.' 11a ju njim podbrade tako. no. kad~ polaze na vjen<!anje. kada "je djevojka isla iz jednoga mjesta u drugo. koji su sa fenJerima po mladu dosli. da joj dobro bude. dug kaput od erne iIi zelene oohe. Pogledajte je JOB jedan.-" " lottom g:o~V&. glavu tal 0. ~elo. Preko legj~ ogrnuli 8~ joj ferediu.put. bijelo rutavo platno. izvezene zlatom. dijeli kogod od njezine rodbine ~evnne i jagluke. . ali neprozirno bijelo platno. nosila je JOB i peeu. kako ce livjeti i kako ce se vIadati. tanko i prozirno platno.· Preko toga dolazi duvak iIi alduvak. U prijdnja vremena.. dugo oko dva. Prije nego mlada krene iz ocinskoga doma. a na njim& red. samo sto ne nosi duvaka na glavi. pa je morala jaAiti na konju. I duvak prikop~e na glavi. Iza toga uzmu drugo. duge peskire. nesto dehlje i ~~4 bijelo platno. metnu ga djevojci preko fesiea na. To se platno love jasmak. a iiroko do jedan metar. Da ce na rastanku i majka i kci. vrlo. Na feredlu metnnli su havIiju. ~ . veliko vrlu fino. da joj pokrije bradu. iIi naravni cvijetak. Otae i majka svjetuju svoje dijete. Dok ml~du zavijaju. da mlada kroz njega gledati mole. jar 00 je Qvaj ~ zaviti. Kada Be je djevojka ovako ob~kla i nakitila. malu prozirnu. Dsta i polovicu. Izmegju oombera i jalmaka ostane malen razmak ~ jednoga do dva prats.i sada je sa "toi.

. t.- 185- 1 i I oj J Bosanska muslimanka na ullci.

Ilsieijimrepom.ili ce iza nje d\)ei~ Djevoj~cka majka. tap'ove .~et.. zna.k od knee: Prije nego su 8. .' . sprijeda.I ..' svojti.~.'. ·rllbo.bo8Caluk~ po '..Q kola pokriv~n8. t.najprije" 'ozenjeni Ijri4i. da "~e: u -kociJe.i~:. svinu. da su svatovi blizu.. .. ne vozl.'~~~toya idu kol~.' . sa .' ~~Q:. koji .. me~nn . Calgidzije...' ne 'vidi.c~e'~~vatove.:' Stoje ~icniji stari svat.bradu. I ta S.:A~o.'i"svatuvi.' cohom i boBcalucim~. u ':~ojima se . . 'Kola. ' .si na glavu kozijerogove -iIi se kako drUk~ije sxnijesnixna u~ine.je' veea cast. 8pravl~ati. nego. a. m~e' se 'lako . .~an oni ljudi. ne ide nikada 88. 'je po jedan -.~~hi 8U bo~caluci.e ..~. koji :voze mladu. kadiju i t~ d.po~nati.ili ca~si j.vatoyi B'a put kren..' .Miadenska kola pokri~.na s~iJeh nagoniti.. ~ ~a-.~oraju.agu.' .:~vat.i-'kojekako+e sale I '.~_~OVri· s~' ml~den'~ka.obu u oDom mjestu.'-kola.')bijelim platnom. sandl1ci~a' vozi djevojacko. . ...at'~or~l1. ljati i:. ostaje . ~cohom~ a n~~:.prostru COhll iIi 6ilipte.d ~olima' 'drv'en~:~br'u~~. .toj. Kad narod oko momkove kuee opazi mustulukdzije. to:'.poslati. ··. a 8iro~~snije u kolima. Ako ml:tda.pa.:·S1i' . iJc: -mlada 'va!Zi' U obicttDn kolima.onda mQmci~ a z~::njima 'mlada i 4rugi ze~ski. . u 'kojima '~e ~u. neki se oklt~ .. . ne idri odvise daleko.svata izaberu koju' yrio .ove iIi zavjese. u k9jima' je _~oli~a 'ml~da. Ako ~ratovi idu u kolima iii j~u na konjima.:. . - ~ .~cije'-'~.pokriv~nf~~u".: : -Pred sVfft~~inia-ja~i ili"8~ v~~i s-tari . iIi. .' v . k61~ sasvi~'·pokri. 'Fijakeri. ~a tim muftij 11.' molega ili pred Bohom -..ladencima i njih9voj.Bobam ruha.ponajvi~"..~.ije pred nji~a trcati. .':8vojim odijelom.. U istim kolima' 8a_mladom sjedi· sarno njezina' Jengija i "koji 'njezin blizi r?gjak~ Iz~.' m. da mlada dolazi i za koliko ce po prilici doci..~ kojima se mlad~ iIi koja druga ~usli~an'sk~~':'z'ena Vq~~. ot~li BU mustulukdzije" koji ce javiti momku i njegovoj svojti. . .ena au . " . da"'su. takogJer au coho~: po~i~eni.~pust~ ~a" pr~zorj~a "zal. . .eohi i boA~Iuci~~. i za to se kupe .·Z~::'staroga. da joj se put otvori. ' ~ starlin svatom _.idu calgidzije. kerima.. salama i -dosjetkama::zabav'. kakvog ~dlicnog be~. tepo~e.ugle~~u os.uli..a na svakOn1u.'vozi ~lada.' . . . ~. 8vatoVima..Odlicnije i bogatije djevojke voze se momkovoj ku6i u fija. .' '. . Neki si ~aprave velike ~rkQve ~'.·"Konji. . (jdijevaju se u najra~li~"~ja odij~la.-' Iia ea~gidzija idn muski ~v~tOvi. Da Calgid~ij~ budusto' ~jesniji. .calgidz.tako.--:.

"Biladoj ·n '-~':a~u. U prijasnJa vrem~~a' e~kao je na sva'tove. pa nc mogu svi u ahar. 1Ilada stane iIi sj'edne na onaj .'momk6ve. stakne '. sv~krya. ilf q' ·in~t·v~. 'basamak~.B6gu.. koje. od t~ pog~~e. 'puta. . !tao -.J . . "ria koj-u ~e oua 8je~ti..niti . . ~uc.' ."acnim vratinia :d6celta je niti.ski­ DUO hi je . jbri~~ . Onda( se okrene i prolije. s~. K~da nll~da. kako vec ko imazenske ~odbine. "vodu "niz. kola. .· '. kao voda ~pohog~".o~u.. 'k?je.relomi psenicnu Rogacu. .: kiljigu". -. Sve ~ene. ·su je _Ila ' basa~cima docekaIe. su je ~ kuci do~ekaIe.loj-· ~ddesno·.halvat ~nigj(\. nego k~ 'drugi od njegov~ svojte. iIi svekrva i zaova. prihvati goruen cjep~~jcu~ pa je t~i. Zenski svatovi idu.e.h' vrata krene ~lad~'ll :h. ~Bi8minah~r rallmanir rahl~".u ~tigli. Jl.~. hi Ii Bog dao.i' starijim' ~ IJudinJa..gjuvegija.""inlR:~a moze..zaove. . banka. jer je "mJ~~e~-ska'" pog8:~a vrI9 ". u koju su mladu uveIi.t" veli . . motne na ~ zep1~ju.- 187- pozvanl 1 nepozvani. tJ kuhinji g~~i" na~gnji.k~~~":'da:. Kada:.su B mladoin qos]e kao i one. kuhinju .mlada d. prisao djevoj~i. ne 'va MladjI. '·· ': '.fes. ~v narod stane na drugu stranu gjuvegijine. Puni :ibricl i poga~a" "znaci 'blago~tanj~.Je . t~·.atem.~l~da . ali ne u onu 8obu... Ako je mnogo svatova.spolninje. Iza t'qga .:pu.":~ve<Ju sada 'Dajprij~ . da ga u ~kucu'""ll·nese. lISpri~ ~~ na vrh ba~maka.ogjedo.takogjer harem. i pokornost prema "~.~··bez·zaprek~ ~':'avlij.gj~ s' konja' iIi s~ arabe.sada po ~piIuidic. pun vope. prostru . .:. jer gdj~ se ime bozije . pa ga ~Iasno Izjedll.tijeg~v otac.pazuho 'kU~'~R iIi koji musaf.yj~rskoga· sadr~ajl)! . Pfed haremOm doookaju je dyije .u momkovu "sobu iIi h~lvat. Sa sokacn. klicu ~ .. u.d-a'za njorn 'sriea. U isto vrijeme krenu i muski svatovi u ahar. nemaj-u 6ejtani posla.d~du. Mla~~' ~r~hvf\~~. Kada' su sva~ovi pred kue.·dogje·"d.i' t~~o'. iIi jetrva "'i. 'Pri ·tome pogleda tri puta' 'pa kucnu badzu" i svaki. Kada· ~ne' ugledaju mladu.uved'l j~: o~e iste . i krene sa jengijom' prema' ~okacn~ vratima.::' 'N~. doticno u sclamluk.ist."Ma~11ah."u harem '~vedu. nego se razigju po drugim Bobama i ne' u odajama...8 konja' iIi' kola i svojim bi-~je rukania.. :'koje '. S8. ru~u po j~da:n io/ik...st~ yat. i gjuvegija. u kucq unio.· Qsim toga ··1Itetnu ·.~.prema .! MasaIlah!" a jedna joj ·riati -glavom.' QD 'hi. :~.'zene. da ih vide.~.. a I1)uBaf:pobqzDost. iIi na' stolicli. . muski fes.. ~biJu. ~dravo j~IQ::p~otiv r~znih polesti. da prvo dijetc bude muskarac.uunic~~ .~ . Iza toga .

- 188- Jlercegovatka musllmanka na ulicl. .

piruju po vise dana: Ozeni se mali Mehme~ aga.se boje.. kada j. iIi kod svoje kuee iIi kod mladozenje. koji imaju dosta imetka. Kniti s~ mo~e djevojka.jos iste veceri. Djevojka pristupi stolen i sjedne na nj. Ako djevojku kniju kod njezine knee. . a rado hi. pjevaju. Sale iIi se" kako drukcije zabavljaju.ju djevojku skoro uvijek joA iste veceri. pa se razgo~a­ raju. siromasna djcvojka. a iza njih sIuskinja iIi cija siromasna djevojka.i tu· posjedaju. a neki pocekaju s~ vjenMnjem i po nekoliko dana. U halvatu je u cos~u stolac. a jengija 'stane uza nju. alduvak i cizme iIi cipele. Bogatasi. unigju u halvat . Ako ne ce djevojku jos . Iza toga sjedne ODa opet. mora joj' kum iIi miadoZenja poslati knu. Taj nova~ 'dobice ona zena. obojiti. nego provodi sve vrijeme do vjeneailja. Neki vJencaju djevojku . Pir ~inio za: petnaest dana.zenski 8vatovi. U knu metne joj kum i nesto Dovea. U najvise slocajeva koije se djevojka u momkovoj kuci jfJ8 iste noci. ne ide ona u halvat. Siromasniji vjen&. s~cera i ~erbet~.- 189- 6ilime po avliji iii gdjegod u hladu granatih voeaka u bai~i. moze kose. koja bude knu zakuhavala. Kada je djevojka na stolac sjela. kojiin ce se' pokriti. SIuAkinja ili koja fukara. aalje' mla~(\zenja mladinoj' kuci kafe. donese sada na tabakn dvije case pune serbcta i dada ih djevojci. sa momkovom zenskorn 8'Y'Ojtom u haremll. da· si oniIn ostatkom koja stars. a ruke metne Da koljena tako. a na stoleu obicDosvilen jastuk. kojom ce se kniti.iste noei vj~ncatj.daleko govori. valja je okoiti iIi okrnati. Osim boje i upletnjakl:'o. koliko ce' se te noci P9t~08iti... i duvak. 'nego . Djevojku kniju uvijek u mornkovoj sobi. da je Iijevom rukom pokrila lijevo.. a mlada je' daroje novcem. Po eilimima poredaju jastuke' i mindere . dok se djevojka nije vjencala.e dovedena i za to cerna 0 knijanju na ovomu mjestu govoriti. ~iro~a8na zena. feredzu.Ato ce djevojci trebati. Djevojka srkne . a desnom desno koljeno. u halvatn. da se 0 njihovim 8vatovima augo i ria . Momak' Aalje uv:ijek neSto' v~. skine mladoj peeu. Prijs oego ce dje'\Tojku vjen'cnti. jer 8vatovi traju obicno tako dugo.

ako taj prsten izgubi. da ostatak daile' prvoj svekrvi. dok ga napokon ne 08tavi na prstenjaku. ali iz'one druge. a iza nje svi svatovi redom. preda Casu djevojci. djevojka ce .. daruje sada onu sluskinju iIi djevojku. Iza serbeta iznese se kafa. a iza nje svoj bliznJoj. On srkne t~o~jer :nekoliko kapi. Ko hoee i·moze. iz koje je mlada .. doticno u selamluk. momkovoj 8VOjti.pila. Gjuvegija. pice naJprije gjuvegija. kao i djever prije. Prije nego ce iziei. odnese' \' ga sada gjuvegiji u ahar.. Kumova zena smatra se ots~le kao drugs jengija. onom prstu do maloga prsta iii mezimca. Taj. dade svojoj zeni novae. obavio je 8voj posao i izlazi iz halvata. -k9ja je serbe donijela. iz koje je mlada pila. Djevojka vrlo eijeni vjeneani prsten i cuva ga cijeloga Zivota. Iz one Mae. natakne prsten na svaki prst po tri puta i opet ga skine. . Ovo se serbe zove 'djevojacko serbe. . Prije knijanja unigje u halvat djevojcin kum i njegova' zena.e onoj djevoje~ ill. a zove se kumovska iIi kinavska jenga. novae bic.- 190- kap dvije se. 1m t9ga _ pije i. pa joj. Kada je kum djevojci prsten na prst metnuo. Kada je kum iz halvata iZ8sao. Kum stane djevojci iza legja. koja je kafu donjjela. On joj primi desnu ruku. Djevojo i jengija daruju i iza kafe ODU sluskinju iii siromaSnu djevojku. Qna cvrsto vjeruje. u koju se je udala.nova~ .-beta.koliko ima u halvatu svatova i svaki pije iz one caSe. Iza toga unesu drngo serbe i toliko Msa. koja je serbe donijela i koja ga megju svatove dijcIi. i metne gao na tabak. Ooa djevojka. koja je serbe mladoj u halvat unijela. unigje onamo kojamladina rodica i donese u kakvoj posve novo kalaisanoj posudi knu i ruzicnu vodu.se kniti. o . I kafu dobije najprije mlada. pa je novcem nadari. uzme nova~. i ~ece ga Da tabak. Kada 8U svatovi ispili serbe i kafu.jengija serbe. da ee biti zlo po nju i po kueu. onds jengija. jer je uvjerena. koju prije dohvati.vadi. u znak Ijubavi nasprama novoga clana obitelji. Taj se prsten zove kumovski iIi vjeneani prsten. Kada je to ucinio. dade joj i on prsten. uhvati je rukama za ramena i okrene je tri puta za Buncem. kojim ee ukuhanu knu promijesati. njegova 8vojta i rodbina pije iz one' <'AAe. a drugi 8vatovi kako ko hoce i mo!e. da ce joj se prije iIi kasnje kakva nesreea dogoditi~ ako toga prstena nestane. sluskinji. a o'na ode opet u halvat.Case pa i ona.

Knu poene kuma . ~.. strop. .. Sada utrn. Dok kinavska jenga mladu knije. Dok mladu kniju. Kano sjajna zvizda na vedru nebu. a ouda lijevu ruku i Iijevu nogu. drzi troje muske djece iz njezine rodbine s'Vako po jednu gorueu svijecu u desnoj ruci. Mlada sjedne sada na duseke. Kina'V'~ka j~nga uzme .·. a onda ustane. Kada je kuma mladu oknila. a u lijevu drugi novac.' 191gjulsiju.ma' djevojku oknila. desnn nogu do gleznja. Sada povali kuma mladu na duseke. a najvise ovu: Izvila se zlatna zica iz vedra neba. a svekrva ih iIi spremi. Nek Be sjaji naAa snRba megju drugama. kao sto se obicno trnu. da ga djev:ojci preda. pjevaju djevojke i mlade nevjestice. docim mlada ostaje i daIje na duseku. omota joj ruke i Doge.. V9du za 8uncem. koje poslije knijanja djeci ostann. IDQVaC. Izvila se zlatna zica iz vedra neba. Savila se naAoj Bnahi oku duvaka.. muz dp. priveze je srebrDom iIi zlatnom licom na ruke i n~ noge. puhanjem. koje BU kod knijanja. a nekada i do pedeset earsafa.e iz njezina roda.kinavskoj jengi.njim knu i ruzienu. a s Iijeve kuma iIi kinavska jenga. Svijeee su omotane u cevrme.a kraj nje polegne koje musko dijet. Kada je ku.o. Savila se naAem bratu oko kalpaka. Nek se sjaji nas brat megju drulinom Kano sjajna zvizda na vedru nebu. To se platno zove aspura. Da aspura s ruku i nogu ne spane. crvenim lanenim platnom. kao dar od Bvoje strane. koliko je vee koja djevojka ruha donijela. i dade je kumi iIi '. od istoka prema zapadu. Kada je ak~ prosao. Dijete Iezi kraj djevojke kratko vrijeme. nego ih pritisDu uz eise.jeee i dadu ih svekrvi. Njoj s jedne strane sjedne jenga. unese kakav djecacie dva duseka u halvat i polozi ih na zemlju..mijesati pred aksam i mijeSa je dok nije akSam proSao. metne joj u desnu ruku novac. Duseke prostru uvijek u sredini halvata. 'Kinavaka jenga oknije djevojci najprije desnu ruku do zgIavka i. iIi ih dade mladoj da te noei u halvatu gore.u svi. razne pjesme. Svijece ne trnu. dokle au kinom ·obojene. 8tO Joj ga je muz daO. a po njima prostre deset do dvadeset. i mijesa . Ako BU djec& malena podigne ih kogod da mogu sise dokuciti i tako svijeeu utrnuti. sto' joj ga je.

nek ti nije lao brace. da si svezu ruke u zglavcima. a onda je kuma podigne i ODa sjedne. Naia snabo. koje ce. je l' ti lao dvora? Nab snaho. nek ti Dije Z80 dvora. Da mi bolje ne kazu. odvije platno i opere joj najprije desnu ruku i desnu nogu. nek ti nije lao babe. Iza toga rastrga kinavska jenga one zlatne iIi srebrne.' Ovdi tebi boljeg habu kdu. koja vrlo voli svoga dragoga i koja je sDjime dugo aAikovaIa. NaJa snaho. Ako te probada.- 192- Iza toga pjevaju vrlo ovo lijepu i njelnu pjesmicu. Dok kuma mladu knije i dok djeyojke i nevjeste pjevaju. je l' ti lao seke? NaAa snabo. Ovdi tebi boljeg bracu ka!u. Platno a deane ruke i noge metnu u djevojcin jaatuk. . kada BU joj druge pjesmu otpjevale. . na kome ce s muzem apavati.: ciste vode. Sto je kne preostalo. a kum~ skine mIadoj zlatnu iIi arebrnu zi~u. konce na komadice i dade svakoj djevojci i zeni po jedan. NaJa soaho. je l' ti lao babe? Nag soaho. razdijele mcgju one zene i· djevojke. Zaplakati ne ce sarno ona. reci: "I ja znadem. kojom SlA joj ruke i noge povezane bile. nek ti nije lao seke. ne bi ni ja ovdi bila". a ono 8 lijeve ruke i s lijeve Doge razdijele megju siromasne zene i djevojke. Ovdi tebi bolje dvore kdu. da mi bolje kazu. Ima i takovih djevojaka. je to dobar lijek protiv probadanja ili sandzije. Ovdi tebi OOlju seku kalu. • Mlada Iezi na dusecima po citav sat. da se i one kod kuee okniju. je l' ti lao majke? NaJa snaho. nek ti nije lao majke Ovdi tebi botju majku kalu. Sada unesu Iegenj i ibrik. NaJa soabo. rijetko koja mlada ne zapla~e. koja 8e u skoro 8VOj &sni i Hercesuvioi 8 malim varijacijama kod knijanja pjeva: Nda snaba. je l' ti lao brace? NaAa SDahO. a onda lijevu ruku i Iijevu DOgU. koje au kod knijanja.

Kada je kinavska jenga mladu digIa. pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?" Oni kaZu: "Jesmo". Hodza se sada okrene sahitima.000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu. . boce Ii se vjeneati i boca Ii njega za veciIa. Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?" Djevojka veIi: . djevojka sjedi pod duvakom u budzaku. tim. a ona sve zene u ruku poIjubila. gdje te probada. Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu.one iz halvata. Prije megju.. da se uda. Vodu. a kad oni izagjur djevojka sjedne opet na avoju stolieu. Kada BU to obavili. (ili kako su vec ugovoriIi). a onda istom druge zene. a ona mu tri puta iato odgovara. veli ona: "Hocu". Kada ju je i po treei put to isto upitao. Kada oni u halvat dolaze. Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate.. i probadanja ce nestati. Fater vjencati ?" Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori. Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se. pita ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?" Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12. posaIje djevojcinoga veciia i dva sabita u halvat djevojei. iza nje jengije.) I to vecil tri puta pita. izIaze.000 akci po. da je pita.mehri muedzeIu". a ostaje samo djevojka i nje": zina prva jengija.0 12. kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa.- 193 - metni aspuru na on'o mjesto. Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?" Ona veli: "Budi". nego ee bodZa mladenee vjeDCati. haee u jasle pred konje iIi goveda. odmab ce je vjeneati. Kada su djevojku oknijali. kao da je jedva docekala. a kad oni u halvat unigju. kako sjede. sto ona govori?" Oni odgovore: "Jesmo". Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita. iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata. da Be ne bi mislilo. a onu dvojieu za sahite. u ruku. djevojka ustane. ruke joj i Doge opraIa. pa ih upita: "Jeste Ii cuIi. Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?" Ona veli: "Neka budu". Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta.

*) Imami Azam iii Eazem rodio se j-e 81. govori hodza: "Sen dahi vedzhi Dlesruh uzre?" "Ukabuli Ii je ti na isti lla~in gore?" (kako je gore receno). te je znatno pripomagao znanstveno airenju islema.1 ja je na isti naein gore nicah u~inih". jalinuz on ikibin akc es mehri muedzelile? To zna~i: Spomenuvsi ime Boga velikoga. kada su naime vecili rekli svoje i sahiti svoje. Kada je gornje rijeci rekao turski. kcer Sulejmana Ibrahimpasiea i sreem i dusom?" Vecil umjesto roomka i u njegovo ime veli: "Kabulim". a vecil rou tri puta isto odgovara. stoje kraj njega dva covjeka. koje su za vjeneanje propisane. dade Ii je za 12. a veciI mu tri puta isto odgovara. Kada je i to u redu. Sada se hodza okrene onoj dvojici. Dok hodza uei. nastavi hrvatski: "Dade Ii ti Fatimu. Hodza pita vecila: "Primas Ii ti ta dva ('ovjeka za svoje sahite?~ Momkov veciI veli:' "Primam". . po hid~retu umro je 150. po Bozijoj zapovijedi i po sve~evom obicaju i po kazivanju imama Azama i dobrom ."Ukabulih". Allahun emrile. ve imami Azamull*) kavlile. . pa ih pita tri puta: "Hocete Ii vi biti Sahiti ovomu covjeku?" Oni rou tri puta odgovore: "Hocemo". okrene se hodia curillom vecilu i ostalim muskim svatovima. pa govori: "Bismillahir rahmanir rahim. ----~ I . ve pejgamberun sunnetile. ve badir olan sehadet lerile.--. kao momkovi sahiti. To hodza tri puta pita. kcer Sulejmana Ibrahimpasica za Ruseina Hodziea?" Djevoj~in vecil veli: "Dadoh!" Iza toga pita hodza momkovog vecHa: "Kabulis Ii. 1 to hodza tri puta pita. isto pod hidZretu. Kada je Bve gotovo. uzme hodza kur'an u ruke i moli neke molitve.. Momkov vecil veli: .000 akci po mehri muedzelu? (iIi muadzelu).voljom s obadviju strsua i od djevojacke strane s tvojim punomoctvom i u prisucu sahita. ve kizun tarafundell vecaletum hasebile. sahiti i svi muski svatovi u onaj sobi neprestano: "Amin! Amin!" Time je i vjeneanje 8vrSeno. uzimas li~ ti Fatimu. Iza toga veli hodza: "Ben dahi vedzhi mesruh uzre nicM ejledum~. vjen~ah. svjedoei. primih. govore vecili. ·Dok hodza s momkovim vecilom govori. ve 01 ikisun husni rida-Ierile.194 Kada je ta formalnost obavljella.

Pred vratima halvata. iIi u pokrajnjoj sobi doceka gjuvegiju njegova majka. za Huseina Bouziea. ide gjuvegija u halvat djevojci. njezinom ~o­ ljom i s njezinim vecilom Mahom Sehovicem i sahitima Selimom AHeern i Muhamedom Hodzicem u 12. da javi mIadoj i njezinoj jengiji. vrijeme gdjegod blizu one sobe. njegovim bivsim jaranima i drugovima drago. • I * . stane on pred vrl1ta. sada vee muz u sobu i poljubi u ruku najprije hodzu. da ga kogod ne udari. dokaz.iIi sehadet-namu i napise pod kadijinu dozvolu potvrdu. ugje i momak. Kada je hodza taj list Ilapisao i nluhurIeisao.000 akci sa mehri muedzeIom". onda svoga i djevojcina oca iIi njegovoga zastupnika i napokoll Bve ozenjene muskarce. Ta potvrda na niCahu-muraselli glasi u prijevodu po prilici ovako: "Vjencao sam Fatimu. a sada svojoj zeni. nego e~ on u halvat. On je u ruku poljubi. I{ada je hodza miadence vjencao i vjeneallu moI~tvu izmoIio. dade ga gjuvegijinom vecilu. da je on miadence vjencao. koja ga cuva u svomu sanduku. da ga. pa i on s onima ullutra aIDllla. da gjuvegija dolazi. ako bi do razvjencanja (10810. otisao je vee je:' dan muskarac iz njegove rodbine. a kad je hodza poceo uciti iz kur'aoa. koji su kod vjeneanja. koji ga je vjencao.. J{ada dovedu mladozellju do vrata halvata. ali je momak eijelo to. a on ga preda njegoyom oeu. erunu iIi sakom po legjima dohvate. Prije megjutirn. uzme u ruke nieah-murasellu. sina Muhameda Hodzica. seer Sulejmana Ibrahimpasica iz dzemata Fetije. Jengija prigje odmah k vratima i stoji kraj njih dok gjuvegija ne unigje. (IIi kako su se nagodiIi). ~doticno u selamluk. Momka prllte do halvata svi prisutni muskarci iz njegove rodbiuc i cuvaju ga. nego mjesto njih i u ime njihovo govore njihovi vecili i sahite. Kada je' gjuvegija u sobu unisao. ostave ga i odu u ahar. da ima.- 195- I Kako vidj~smo~ kod vjencanja nema ni momka· ni djevojke. kada u halvat ide. jer je dl'ugim momcima. Kada je i to gotovo. To je ahd momkov vjeneani list. a ona ga dade nmYjesti. iz dzemata Hotinca. daruje jengiju. a ona ode u harem megju zenske svatove. a onda ide mladoj u odaju. Gim je hodza moIitvu proucio. Gjuvegijin otac uruci ga svojoj zeni.

nesto novC8.jima. ulazi U 80bu jengija. dvije kafe. Konja na obdnlju dsje momak. onomu kadifa. Dvi zaove. cetvrti usade u zemlju visok tanak jelic. Kada se oni obuku i iz halvata izagju. da je pokriven cohorn i da ima sve. metne pod jastuk. dijeli jengija u nJezlDo ime 8vima u momkovoj kuci razoa veziva i odijela. Ali ne samo.. namaiu ga katranom. nakita. Utrke na konjirna opisao sam vee kod 8unnetenja~ a ovdje en nadodati jos sarno to. dva zlatna prstena. I{o so prvi uspne na vrh. pod' fcdloln. prirede na meraji izvan grada . da Jlospremi duseke. a najvise naravno njezin mladi . Dvi jetrve. ato mu treba._-_-'. da mladu darivaju prijateljiee. voj no. Veli se "daju mladi na prsten": Diverovi daju almagane. a lena mu boscaluk. dvoji belenzuci. drugi utrke pjesaka. Toga dana ostaju Bve one zene i djevojke. A od svekra dizija dukata. komainice i rodice'l nego ju dariva i sva muzeva svojta. sto ih je mlada prije vjencanja sasila. dvoji solufluci. Ako su momkovi i djevoj~ini roditeIji bogati. prestaju svatovi. Jedni prirede obdulje. koji Be sastoje ponajvise od DOVeR. Bvekar i svekrva. a onda lojem.. I muski i zenski 8vatovi ispiju jos po jednu. sto je na jelicu. na kojem je sa svojom ienom spavao. da je konj. izvezla i za rodbinu priredila. Od svekrve telli morska diba. utrke na koJ. poPU8C cigaretu dvije duhana i 8Vak ide 8VOjOj kuci. eaj iIi Aerbe. Kada su ukueani mladu darivali. do-" .- 196- Kada je gjuvegija u halvat uniAao. koje su kakav dar donijele kod mlade na ru~ku. Drugi dan u jntro. ~oha iIi ono. A od bega sorguc od bisera. da ga )1objcdnik moze odmah zajaAiti. pa si uzme onaj novae i bosl'Jlluk. cohu iIi sta drugo. sto au joj ga mladenci ostavili kao nagradu za njezin trud oko mlade U 8vatovima. Toga jutra dolaze i opet zene i djevojke i nose mladoj razne darove. jela i odijela. Dva divera. a na vrh jeliea metnu top kadife. treei daju da momci skacu Da mijeh. jetrve i djeverovi.~ . kada je mladounja ustao.iIi sela utrke. koji se pobjeditelju daje.

u kojima tree djeeaci od deset do dvanaest godilla. i da priregjuju trke.. braeno nebo vise puta natmuri. za tim svi darovi. napokon i djeea.. Kako o~da. Da se u takvim slucajevima. Iza toga skacu na mijeh. draga. da 8U se bne zagrlile.la dogje u kueu. . sarno sto drugu zellu ne uvode u sobu .' . da jednu pazi kao i drugu.. tako nam je Bvetae ~aredio". pa su onda po danu obicno zajedno sad u ovoj. a najkasnje veru se momei i miadi ozenjeni ljucli Da jelie.~ade svakoj .197 ticno njegov otac. znance u kuei. Ko prvi stigne. da muz. Najbolje je ipak. dobije peskir. Napokon trce i muska djeca. Zene. tako da se one jos i danas najljepse slazu. treba tek kazivati. .. da onR. jer je u zenskoj naravi. dn. sto ih je ona hilo od koga dobiIa. te da gdjekada i zagrmi.muburecleise. ako su dobre i blage eudi. sto je u sobi jedne zene. Ali ne sarno da sretni roditeIji i mladenci caste prijatelje i . Jedan m~j dobri prijateIj uvjeravao me je. posve odjeljenu odaju. da kada je na svoju prvu zenu doveo drugu. ako igdje. Da ne dogje do svagja i do kuenih zagjeviea megju zenama. kada naime muz na prvu lenu dovede drugu. prve zene. ohave se svatovi i vjenCanje kao i kod prve zene. Osobito bogati Ijudi daju sve ove utrke od jednoe. Kahvedzija "ispece" mnogo kafe i ko mu toga dana u kahvu dogje. njezino je viasnistvo i niko joj toga uzeti ne smije. koje se strogo drze zakona. prvi eilju stigne. ana daje bosealuk i ko. dobiva eevrmu. 8uparniee trpjeti ne moze. ako moze. a osobito. Ako muz na prvu zenu dovodi drugu. Iza toga daje mlada utrku za pjesake. a ono u Ijubavi. nego joj dadu posebnu. a mlagja da je rekia starijoj: "Ne ljuti se. za njima djeeaci. podnose se i live u slozi. pa bio to i erni eiganin. f. nego pIaeaju i tako zvallu "dzabu" u kojoj kahvi. Osim toga daju utrke. Koje prvo stigne cilju. mislim da ne. Bobadvjema jednako lijepo postupa. i njemu ee smarlaisati kafu pa bio on ko mu drago. ondoa momei. sad u onoj odaji. Ono. mora muz o8obito na to paziti. na duCan iIi u magazu pa im . Najprije trce konji. dobiee fildzan dzabe. niegov je. proviruje kahvedzija svaki cas na pendZer svoje kahve i vice sto mu grio daje: "Dzaba! Dzabaaa!" Osim toga ko im kroz osam daJ. Da svijet znade gdje se dzaba "pece". a.

daje mu osim toga i nesto DoveR. a oni ga zagrle*).. a drugima rogj!icima sto je za koga.-. koji je snjim dosao.. valja mu darivati Bve sInge i sluskinje.. dobice svaki po jedan bose. Ako je sa gjuvegijom doslo vise ljudi u rod. a onda na lije\·o rame. nego iIi sa Bvojim oeem iIi pozov~ koga rogjaka. Gjuvegija i onaj covjek.. jer je vee kod prve udaje hila oknijata. Kada gosti sjednu. Neki mladozenja ostane u rodu dan. poljubi mladozenja punea i punicu u ruku. ukucani ih lijepo docekaju i njima u pocast pozovu sve 8voje rogjake na rueak iIi na veceru. nego ako se braca. punici top svile.aluk. da za sretnoga puta ispiju kafu. jer premda je mul neograni~en gospodar i glava obitelji i premda je po zakonu prva lena starija od druge.. Isto su tako isti obicaji i obredi kod vjeneanja ako Be udovac zeni.- 198- zeni posebnu kneu. punieu i sve rogjake od zenine strane.J .. Cim je u sobu unisao. Kad oni dogju 0. -_. nadari hizmeeara i oni se dizu na put. vjenca je kao i djevojku. nego ee mladozenja kuci krenuti. rogjaci i prijatelji poslije duljega vremena sastanu. ali najvise valja da dade ascinici iIi asci kaduni. znade vise puta sree jedne iIi druge prekipjeti i eto razmirice. kuhariei. koje su u onoj kuei. unigje u sobu kueni hizmecar i nosi na desnoj ruei boscaluke. punieu i rogjake. On ne ide uikada sam. Iza cetiri do pet nedjelja poslije vjencalJja treba da mladozenja ode u posjete svome pUDCU i puniei. zadovoIjila je dakle svecevom Bunnetu. da se one i ne vide i da nikada u doticaj ne dolaze. Kada je mladozeuja darivao svoje rogjake. Ako je zet bogatiji od punea. iIi sto drugo na dar. . rod. Prije negQ odu. Ako momak vjenca udovicu. daruju oni njega i onoga. Kada je zet darivao punca. ali joj oDda ne treba u oei halvata knijati ruku i nogu. uzimao on zeBU iIi djevojku. Ti se darovi zovu anteriluci. Zet daje puneu po nekoliko arsina cohe. treba da dariva punea. sestre. Prije. *) Muslimani se nikada ne Ijube. koja . .. dva. a: desnicom metne jedan bosealuk gjuvegiji.mu je rucak i ve~eru kubala... prometne boscalnke s dcsne ruke u lijevu. Rogjaei daju mladozenji ponajvise po bosealuk. . koji je snjim dosao.. a drugi ~jegovom drugu na koljeno. onl se zagrle i grleci se metou jedRn drngomu glavu oajprije na desno. koja Be gdjekada samo rastavom izravnati moze. a neki i po osam dana.

. nego i citav taknm haljina. vidi se najbolje pO tom. Mi ne mozemo sebi zamisliti' starijega muslimana ni njegove zene~ da bi oni isii u "rod iIi megju prijatelje. Svojoj kceri ponese ona ne samo kolaca. Da ee oni ovu ienn iIi· sluskinju lijepo nadariti. ako je u njegovoj kuci ostario i oblabio. Punica noei te fioei kod svoje prije. da bi odliean musliman ·protjerao staroga. JOB se nije euIo. valja da i puniea pohodi S~lOjU kcer i zeta. razumije se sarno po sebi.]anova i koliko ima rodiea u onomu mjestu. da se muslimanka ne krije jedino pred rogjacima i elanovimtt svoje obiteIji. Svaka ona rot . _ Ako je obitelj velika. traje g08cenje dvije do tri nedjelje i cijelo je to vrijeme prija u gostima kod svoje prije. Kada momkova punica dogje svojojpriji u kueu. ko dobije kola~a i slatkisa. prijatelju. sto ih je punica donijela prijinim rodicama. a.' a ona hizmecaricu. a osobito ga eijeni. koliko ima u momkovoj kuci e. Kolaee i slatkise sprema u drvene sanduke i nosi toliko sanduka. nego povede sa sobom jednu iIi dvije prijateIjice. dobiee i bosealuk. sto ju je sa sobom dovela. ako ga je od oca iIi matere naslijedio. Staru s~uziocad eijene nasi muslimani mnogo vise. podijeli njezina sluskinja iIi ona stara zella. slugu iIi sluskinju. koliko za stare i drage prijatelje i elanove svoje obiteIji. slatkisa i boscaluke. sekerlama i kojekakovih sIutkisa. nasi ona kolaca. zetu i kceri.znamo. Kada puniea ide u rod. a slijedecega jntra raznosi ona zena darove. dok Be sve sa njezinom prijom ne pozdrave i ne upoznaju. sto s~ domacica ne krije pred starim hizmecarom iIi seizom.prija u Cast svojoj priji sve zene iz svoje rodbine.siromasnu zenu. Prvoga dana ostaje prija sarna kod svoje prije. i smatraju je ne toliko za sluge. sto zeni trebaju od kosulje do zimskoga kaputa. a osim njih uzme i sluskinju ili kakvu . jedne oa rueak a druge na veceru. Na svaku kutiju metnula je po bosealuk jcr svaki onaJ. darove priji. Puniea" ne ide nikada u rod sarna.- 199 ~ Kada je zet pohodio punea i punieu. nego naSi ljudi. Slijedecih dana zove . pa se zabavlja u haremu ponajvi~e snjom i sa svojom kceri. te njegove roditelje i rodiee. Koliko muslimani eijene svoju sIuzinead. to je&t sve halji-ne. a da sa 80born ne povedu: on hizmecara. koja ce joj darove nositi.

danas ga daje iz ruke u ruku. ali se vise ne darivaju. jedne na ru~ku. Bluzill~ad novcem nadariti. koja je hila pozvana na ru~ak iIi veceru. da ih kuci ponese i megju clanove svoje obitelji podijeli. nego ce Bvaki put. kada BU na ru~ku iii na veceri iIi kada jedni kod drugih konaee. bili oni blizu iIi daleko. Kada ona kuci polazi.se sa svojom rodicom upoznale. i kada su . Za osmanlijskog vakta~ dOMO bi gost iIi golea na polasku u kuhinju i turio novae pod kakovu p08udu. Rogjaci se i kasnje sastaju i pohagjaju. dariva na polasku sluge i sluikinje.- 200- dica. sprema se ona !vojoj kuei. ali najvise daje as~iniei. Tim su sYriili oficijelni posjeti. a daju joj i raznih darova. a druge na veceri. Kada su vee sve rodiee bile kod prije. daruju ukueani DjU. .

jer ako se i p:e smije vani pokazivati. da je lijepo odjevena i Dakicena. mora ona da osobito na to pazi. gosti i prijatelji. a. Mlada. ODa ne radi teskih poslova niti u kuhinji. OIla ne kuha. niti u dvoristu. se udala. . Da vidimo sada sta oila u kuei radi i kako se oDa naspram svoga muza i drugih ukucana viada? Prve oarnice iza vjeneanja. muz joj vodi brigu.VI. da joj valja vee iza nekoliko dana rukave zasukati i posia se prihvatiti. Kasnje ga skine i nosi sarno na bajram iIi kada u harem ulaze odliene dostinje i prijateljice. pa treba da naBtoji. da je lijepa i da je on svaki dan Bve to vise ljubi. pa ima slugu i sluskinja. pa joj je svekrva ziva i ima viSe jetrvica. brine se mlada nevjesta prve godine sarno za svoju (5Obu. JVI U Z I Z E J'I. dok jos u kueu doIaze musafiri. Ako se mlada uda u bogatu kueu. niti u staji. ne pere.A. ~to za kueu treba. ' Ako se je djevojka udala u siromasnu kueu. i u kojem se je vjeneala. ima muza. nego zapovijeda. kao i za cijeloga svoga zivota. Ali i iza toga. naravno je. sto joj ga je muz za vjen~allje pokrojio. niti ne pece. nosi ona ono odijelo.ne posiove. Osim toga ona veze. sije ·i obavlja druge zenske ruc. da u kuci bude svega. da je uvijek cista. za se i za svoga muza. Ako se je udala u bogatiju kueu.

veziru. Bvako pazi. da joj ugodi i da je razveseli. ne ce kraj njega sjesti. izagje miada pred njega. ne smiju mu se zene pokazati. udari 0 haIku n~ vratima.. vezir hanumo. nastarijega brata najstarija. i pusti da ide pr~d njom u odaju. ali ne kraj nje iIi njega. koji ima u istoj ku¢i harem. peku i kuhaju.. Tek aka joj doticna gosca~ rogjak iii rodica po vise puta rekne.~ . Iza godinu dana . nego uvijek na zadnje mjesto na minderu. Djeverovi opet kazu njoj: "Sestro moja. a kad ga je pod-voriIa. kako se jela priugotavIjaju. pa ako je ona blage i mirne cudi. kako ce raditi i kucom upravijati. nego im kaze: "Brate moj. seeerbegovice". pasa hanumo. Ako u kueu dogje kakav stranac iIi koji muskarac iz daljnje rodbine. vidi se i po tom.---_ . onda svoje djeverove. ona sarno zapovijeda i nadgleda. Kolika njeznost i ljubav vlada u takovoj kuci izmegju mlade i njezinih ukucana. sretna je Olla u krugu Bvojih noyih ukueana i oni snjom. Isto tako veli ona i jetrvama i zaovarna: "Sestro moja. ona ee je 8 vremenom naslijediti. obicno kod vrata. Ona je _najmlagja i za to treba. da 8 vremenom bude dobra gospodarica i kucanica. Zena je. moj ziatni prstene" itd." Kraj tihe i blage cudi. d. cajem iIi serbetom. ona ce je zamjeniti. da joj pokaze. p~ljubi ga u ruku. iIi mn po kakvom --_. nego stoji kod vrata i dvori. a ne smiju ni pjevati ni glasno govoriti. Za to. ~ - 202- Miada jo nevjcsta Ijubimica svoga muza i njegove svojte. jer kad svekrva ostari i oslabi. jer je sramota. da sjedne. a napokon svoga muza.. <Jim gost iIi gOBea u sobu unigje. a onda ide u pristojnoj udaljenosti iza gosce ili iza svoga rogjaka. ne radi svekrva nikakva posla. ako zelia da ugjes u kueu koga mUilimana. ona je upucuje. da mu tim postovanje iskaze. a svoje jetrvicc. sto mlada ne zove Bvojih djeverova njihovim iinenima. sec~r beze. Ako je u kuci vise ozenjene brace. paso. zrnce amberovo i t. podvnri ga ona kafom. muzevu bracu i njihove zene. iIi ga sa sokaka zovni. da slusa i postuje sve 8voJe ukucane. glavna je krijepost m~ade nevjeste poboznost i poslusno~t.. ona ee sjesti. Kada u kuell unigje kakva odlicna hanuma iIi koji muskarae iz najblize rodbine. zrno biserovo. da se zen$ki glas po kuci ori.staDe svekrva mladu nevjesticu pozivati u kuhinju ili u mutvak. u prvom redu 8vekra i svekrvu.

od tolikih zivis dusa t~ kuee. ali niti je cujes. ka~ fom iIi duhanom.. doticnJ selamluk. polijeva ruke 8vomu svekru i svekrvi. vidis po svemu. da je u toj kuci marljiva gospod~rica. u kojoj je pod istim krovom i harem. gdje ima djec. i ako te voH. Je Ii im otae rukom mahnuo. mozes gospodaru unici kad god hoces. pa ces se i ovom zgodom uvjeriti. ikindije. ne dolazi nikada praznih ruku. nadari dakle i 'ti njegovu. podneva. odlaze. tim djeverovilD8 i j-etrvama~ a kada su oni abdest uzeli. da te u svoju svoju sobu uvede. osim gospodara. a osobito ako nije u istoj avIiji.tiho i mirno.i ona se usute. pokazace ti rukom. valja ti ih darivati novcem i igrackama. kako smo se uvjeriti mogli. kao sto su i dosla . Aka musliman ima djeee. pa kako dogju. iIi da bi rado k njemu dosao. da zelis snjim govoriti. a nikada se ne ee dogoditi. koliko je krasan kucni uzgoj u nasih muslimana. poIjube te u ruku.- 203- djctetu iIi hizmecaru poruci. a za tim je na celo prinesu. "Bujrum efendum". krasnom miru i redu. koji u toj kuci viada. lijepo ce ti odgovoriti. pa dogje Ii kogod oen . da se pred tobom guraju. Kad unigjes u koju muslimansku kueu. d'ozvolice da sitna djeea preda te izagju. a da mu se prije ni ne najavis. prihvate te za desnieu. u koju ees sohu uniei ili ide pred toborn. gdje je i ahar. iIi ee te sa vrh basamaka ZOVIluti.e. a osobito u onu. niti vidis. niti koga vidis niti cujes. Jesi Ii ib sto upitao. kojim ·co te musliman u kueu pozvati. iIi inovjerca Bosnjaka. da joj je cistoCa srdeu prirasIa. Isto tako veli on ako te nudi jelom. dodaje im peskire. da 8vakoga jutra. Kada se uspnes na vrh basamaka. dogje Ii u kueu koga "Svabe". obicni je poziv. iIi kakvom drugom stvareom. Qna treba. akSama i jaeije kod uzimanja abdesta. Dotle se je njegova obiteIj u harem sklollila ~ on ce sada ili sam do tebe saei. o~ c~ tvoju djecu nadariti. Djeea dolaze pred tebe tiho i mirno. izvoli gospodine. Znas. • Ali da se i opet vratimo nasoj nevjestici. Ako je otac djeei dozvolio. darivanje upravo u krv presio. I nas musliman. zacudices se prije svega veI~koj cistoci. da si ruke za . sva su s majkom u haremu. smiju iIi vicu. jer je muslimanima. Ako si dobar prijatelj sa domacinom. da preda te izagju. da mu ljubav ljubavlju vratis. Ako harem nije u istoj kuci.

li polovinu. da im protuslovi iIi da ~to nepristojna re~e. treba da savjet i uputu mirno saslu8a. a onda tek sjedne i ona da blaguje. avi UkUCaDi blaguju uvijek zajedno. "Nimuj. da u jedaeu sobu unese sofru. ne smije ni mlada spavati.- 204- otaru.. jer u "mlagjega pogovora nejma". a onda tek ona. ja. kako ti hoces". ona im dODosi kafu i svima je dodaje. da slus21 i pazi sto joj se kaze i da sto manje govori. da muSkarci zive i jedu za se. a onda ee onaga. a kamo Ii. Ona mora da pazi. abdest uzmu i Bogu se pomole. Kod nje je glavno pravilo. uzme ga njezin mladi vojno. a miada onda reda po sofri sahane. Je Ii joj svekar iIi svekrva. ona stoji i dvori podviv ruke na prsima. kdike i drugo. ona' ce ih jorganom pokriti. goYore. Kada su vee avi za sofru sjeli. Kada 8U avi abdest uzeli. gdje se svi zajednicki Bogu mole. kao i kod abdesta. "Jal' godinu. gdje Be ovako radi. Kad svekar iIi svekrva legne u svoje duseke. u ruku poljubiti i reei: "Ja hoeu. Za to ~ svjetuje majka 8vOju keerku: "Kad te Fate. a inace ide uvijek u harem na rueak i veceru. iii je na sto upucuje iIi podu~ava. eto ce kod rucka iIi kod vecere trebati. koji ne poznaju Bosne i obicaja DaAih muslimana. kao najmlagji iza nje. a kad se svi obuku. zajedni~ki bIaguju. jede snjime u aharu. Ljuili. a onda istom ide u svoju sobu i lijega na :pocinak. tanjure. da se ne upIi~e u njihove razgovore. Fato. da u jutro prva ustane. najprije svekru i svekrvi. a ~ene i djeca za se. Dok stariji ukueani na minderima ili na secijama sjede i goYore. lipa sriea najde. doticno u selamluku. metnuce svakomu mali peSkir na desno rame. a mlagji postuju starije svoje! Kada mlada ~ena govori sa starijima od sebe. duznost je kucDoga hizmeeara iIi hizmeearice. treba da je smjerna i posiusna. Ona pazi. koga ne moze u harem uvesti. ona ce prostrti svima peskir preko koljena.~J .. Sretna Ii kucna zivota. koji ju je 8vjetovao. Sarno ako muz ima na ru~ku iIi na veceri koga prijatelja. godinicu dana. ali tome nije tako. . Dok stariji ukueani De legnu na pocinak. Kada ukueani sjednu ds u podne iIi u ve~er blaguju. a i pisu. a onda 8vima redom. otac iii majka iIi ko stariji stogod rekao.

mladiei i mladi Ijudi pred starijima. da joj ato kaze. ulazi ona tiho i mirno. da se zeua usprotivi svome muzu. ne okreee im legja. a osobito ne onda. odijelo ocistiti i sve na jedno mjesto postaviti. a kad dogje. ana ce ga ispratiti do vrh basamaka. Naravno je. sto joj oni kazu. Rijetko se dogodi. jer je sramota. dok on kuci ne dogje. kueni hizmeear iii hizmecarica. vrIo hi ga uvrijedila i razalostila. da se snjim porjecka iIi da ucini stogod proti njegovoj zeIji iIi voIji. Prije ju je sve u kuei i u rodbini zvalo mlada iIi nevjestica. bogata iIi' siromasna. nego je on legao. ona ce mn svojom rukom. Ovako se vlada mlada tako dugo. pa dugo kuci ne dogje. ona ga ceka i ne ce Ieci. ako je hogatija . a kada se on kuei vrati. da sve u redu nagje. nego i postuju.i djeea pred svojim roditeljima. a sada joj kazu hanuma. tako rade . ona ce ga i opet na basamacima do~ekati i u kueu uvesti. ona ga slusa i radi voljko ono~ sto joj on zapovijeda. uyeda ga u zajednicku loznicu. Isto je tako i kod rucka i kod vecere. To je vidjela od svoje majke. okrene se i ide obicnim korakom. kada se n jntro probudi. a kad od njih odlazi. da bogata zena ne slusa i ne postiva uvijek svoga nluza onoliko. Kada on iz sobe izlazi. Kada je rodila prvo dijete. dok ne dogje do vrata. ne broji se vise megju mladez i otsele je svi ne sarno ljube. Ali ne sarno da mlada tako radi. o8obito pazi i ljubi svoga mu~a. Ona ne ce nikada leci prije. da mIagji starijemu legja okrece. Ako muz ode u ve~er na sijelo. nego ide unatraAke. koliko siromasna. iIi mlada hanuma. ona ga ipak obucena ~eka dok ne dogje. iii ako nema mlagjega. Ona ga susrece sa najvecim postovanjem i ponasa se naspram njega kao naspram svoga gospodara. Otsele ne lijeva ona vise vodu na ruke svojim ukueanima dok abdest uzimaju. bila' ona mlada iIi stara. Jednom rijeci: ona je gospogja i spada megju starije ljude. nego taj posao obavlja ko mIagji u kuci. dok ne rodi prvo dijete. Koja toga ne hi ucinila. Ona moze sada na mindere sjesti i sjedeei sa starijima razgovarati. Ona je tako uzgojena. Svaka muslimanska zena.- 205 Je Ii je svekar iIi svekrva iIi stariji djever u sobu zovnuo. a t~k kada je vrata zatvorila i iz one sobe izaAla. pa tako radi i ona. gospogja. Ako se je gdje zabavio. nego saIDo svome muzu. Kada se on u veeer svuce. bila bogata iIi siromasna. Isto tako saslusa ona.

kao svoje privinu i kao svojc paze i milujn. on je obicllO vrIo njeZan i ozbiljan suprug. da udajom ne nagje sarno muza. bracu. koju mn je srce zavoljelo. pa bas za to. imetka. da je on "pasa" iIi tiran u svojoj knci. . koja je ostala siroce. ozenilo bogatu djevojku. na SVOID ne en da to sluziIn. Muz zove svoju zenu uvijek njezinim imenom. Ali ne sarno da muz mora Ijubiti svoju zenu i snjom lijepo i blsgo postupati. a osobito ako se zabo· ravi. ljubav. iIi kako neki kazu. Njega 8U vec u djetinstvu naucili. Kada au mladoz~nje u halvat. . Kao kod nas. uei ga. ko hi rekao. nego mu veIi. '. Velika je sramota i grjehota pred Bogom i pred ljudima po muza. da mn valja zenu postovati i milovati. Ako je muz . jer je 0 tomu uvjeren. nego oca i majku. bracu i sestrice. udri na mnsko. aga Ihris aga.kakav beg. a i Olla njega. koliko na njezin dobar glas i poAtellje te da uzme djevojku iIi zenu.- 206- od' njega i ako mu je mnogo mala. Stara je rijee u narodu: "Lasno je zenu pretjcravati. ago. da je gospodhr u kuei i da ga zena sluiati mora. Punac i puniea treba dakle. pa je tuce. uciui. koji na svaki nacin nastoji~ da svojoj zeni ugodi i da jn razveseli. Ako zeli. Ibris aga siromasno. ako zlo postupa sa Bvojom zenom. heze. pa makar da je od njib Bog zna kako velik imetak naslijedilo. to jest. hoce da pokaze. 0 ne. efendijo.:i- . neka te osekne". U muslimana je siroee svako dijete. ne ce ga zeua nikada zovnuti njegovim imenom. On zna. ali mu ona odgovara: "Ne en bogme.. nego i blag otac svoje djece i njezan snprug avoje zene. Ako si musko. "U SVOID. taka ima i kod muslimalla vise arece i zadovoljstva u obiteljskom iivotu. a i vjera. donijela. aga iliefendija. pa bi mn krivo ucinio. ako mnz ne gleda toliko na djevojcin imetak. u gjerdek sveli~ veH joj on: "Razaplli mi kdpce u c._Itd. I mnz Ijubi i postuje svoju zenu. a djeverovi i jetrYe bracu i sestrice i da ju svome sreu. ali ljepusasto mOlnce. koja je JOB u djetinstvu izgubila oca i m~jku.aksira".. sestre i rogjake. koje je alfa i omega njegovoga zjvota. Oni rnoraju osobito paziti lla onu mladu. da joj sto kupi iIi za bator. da je ne sarno gospodar. to i~to vrijedi i za lljegove roditeIje. ako su vrIo siromasni.da mn je zena drugarica u svim njegovim tugama i radostima. da joj nadomjeste oca i majku. koje je izgubilo roditelje.

koja zlo trpi. da zena ostavi svoga muza. kupi iIi 'proda.zenu i djecu jer koliko ne bi zeni idare davao radi nje same. Boga se bojecu musIimansku obitelj. a JOB vise. najvise slucajeva 8vojim roditeljima iIi rogjacima. koja ju onda drzi i pazi kao svoje. ago. ode u sluzbu. jer je to ~evap iii zaduzhina kod Boga. to jest gospodar. da muz napusti . ucini mi to Huseine. . Mm. da ga ne prezire i ne korL Ima i takovih slueajeva. a ona ue moze da glad i golotinju dulje podnosi. nikada ne ce jedna drugoj reci: "Moj Huso. nego: "Kupi mi. ali u najvise slueajeva uzrok je to. voli avoju ienu i po tome Be zna. sto joj treba. Zena ne moze da iz knee izlazi.da opere njega. gladna i zedlla. muzu prigovori i da ga ukori? Rijec po rijec i svagja je got.. mora joj dakle muz zivei kupiti i vodu dobaviti. . ali je to u najvise slueajeva sarno onda. koji neuredno kuci dolazi. efendijo". rnoj Ibrahim . daje joj radi svijcta. a gdjekada s djecom i gladuje. .. a koja nema nikoga svoga.. gola i bosa. u koju postenu. kada joj on idare ne cini. da oni mrze i preziru onoga. ako ih ima.romasnija zeoa veli pred drugima zenama 0 svomu muzu: "Moj aga. da zena.. Mut. sto muz zenu sarnu u kuei ostRvlja. iz kojih nastaje nesloga i razmirice izmegju muza j zene. Vrlo je dobra strana nasih muslimana. nego: "Moj beg.2J7 ne veli mu ona: "Kupi mi. moj aga. Ako dakle mui ne kupi i ne donese. Radi toga su vrlo rijetki slucajevi. jer je on u istinu njezin aga i beg. Hasane . ide u. osta zena kraj svega svoga dobra. moj beg". sebe i djecu. ucini roi to beze. Kada se zene sastanu u drustvu. moj efendija". koji dugo DOeU po sijelima. koji zeni i djeci idare ne cini i ne trpe ga u svojoj sredini. mozes brzo vidjeti na njemu i po njemu samomu. da sto zaradi. Ako zena ostavi muza. Zar je dakle ~udo. brak im dakle nije sret~n. koji uredno kuCi dolazi i koji opskrbljuje kueu svim sto je potrebno. Da Ii u kuei nasega muslimana vlada sretan obiteljski zivot. Sm~iibeg. Ako jedna zella pita svoju prijate1iicu za njezina muza veli joj: "K'flko tvoj Ibraga. Muhanled efendija?" Sto vise i najs.ova. sto joj idare u redn ne cini.·. da oni u slozi i ljubavi zive. Razni su uzroci.0. ne voli svoje zene. kahvama iIi u birtijama boravi i od kuee izostaje.

da kuci dogje. ako ima djeee. nego se uvu~e u avojn Bobieu i roni suze zalosDice nad zlom kobi. dogagja se i takovih slueajeva. Otac je uda~ keer u MOBtar. a 080bito ako BU dvije. kada je i nas' musliman sta. da i ona i djeca nedjelje i mjeseee pate. pivo. mora je po mogucnosti podupirati. Njezina svekrva i zaove je De trpe. sto joj ga je mul prouzrooio. sto ona dugo trpi Bve zlo. a osobito otkako je poceo zalaziti u birtije i stao piti vino. jetrvama iIi zaovama. Otae dogje pa je tjesi. tri u istoj kuci. ali danas. koji takova muZa poznaju. D prijasnja vremena nije se dogagjaIo. koja ju prati. najbolje nam dokazuje narod1l8 pjes~a. Onda ne moze ni muz. postenju i strahu Bozjemu malaksati. U dosta 8lu~jeva krive BU kucnim zadjevieama i zelle. pa se ne podnose. da se popravi i da ~ini svoju duznost. a muz salje po nju. a na po se. da se iIi sin sa zenom iseli iz kuee. ako je bila tako nesretna. svekrvu. da se je udala za nevaljana covjeka. Osim toga moraju 8vi. rakiju i druga opojDa pica.stojati. Ona ne kuka ni oe nari~e. Ali ona . ali mu ona veli: "Ne tis' mene. da muz ne hi 8VOjOj zeni i djeei idare davao. nego trpi i trpeci se uzda. "Dvi zaove. do dvi Ij~te guje. Zena je radi svekrve pobjegla ad svoga muza i otisla u komsiluk. da se izjada i potuli oa svoga mula. mili roditeIju. pa svekrvi u prk08 igra kolo. D8. da ~en8 pati i da joj mui idare ne cini. da ce joj se muz popraviti i da ce Be k njoj i njezinoj djeci povratiti.- 208 Koliko je vise puta plemeoita i velikodosoa bOS&DSka muslimanka. iIi da nevjesta oBtavi muza. a osobito ovaku sirotu potpomogne. vidi se najbolje po tom. Ona ne ide u rod iIi u komsiluk. a ona poru~oje oeD. ne moze da slaze sa svojom svekrvom. "Kad ja imam prokletu svekrvu. jetrve iIi zaove i ode kuci svojoj. a da za to niko ne zn&. ni rodbina. ito je prema zeni i djeei ciniti mora. da je kuci vodi. U to joj svekrva umre.o u krijeposti. jer je pravovjemi musliman dUZall da svaku. da u kuci mir ired uvedu. pa se dogodi. Kolika moze da bude mrznja izmegju svekrve i nevjeste. Za to se dogagja. iIi ako Be mlada. Ako rodbina iIi komsiluk sazna.

grobarima: "Kaburdzije braco moja. pa je moli: Koliko zla i nesrece mogu da ucine kucne zadjevice. da kod njih preIjuha nema. Pa upali paBa gospodine. "Ne kopajte blizu plota. Izvede jn na mermer avliju. da je muslimanka rodila nezakon~to dijete. ide u hareme. Upali je. "Ne kupaj je mlakom vodom.Ta tu hi kamen9vali.Dva joj ceda ispod pasa pala.pasu. koja ce joj svekrvu kupati. ali se i po njoj preljub smrcu kazni: "Pa uzima virnu ljubu svoju. a sablja mu sinu. a 080bito ako svekrva pred Rinum opanjka nevjestu. niti ima sluoo. Jit kako je Iak. zaIosn8 joj Majka. groblje. Udar' ljuhu po svilenu .Zubom skrinu. "Da mi dicu ne potuce.209 - umjesto da kuci ide. . da hi muskarac sa zenom u divljem braku !ivio. Zaista krasno! Narodna pjesma pripovijeda nam do~use () preljubu muslimanske zene. "Da se dusa ne potaja.? udario. lijepo nam dokazuju ovi stihovi: Zubom skrinu" Firdus kapetane. . Kad se . "Da se plotu ne privuce. Govorila Hasan pasinica: "Trni rake paBa gOtipodine. Na nju mece katranli haIjine.njojzi ruke zapalile. "Da se kuci ne dovalja. jest to. Ja ne znam' ni za jedan slueaj. "Hadzinice majko moja. .jeva. "Ukrepinom bas kljucaIom. Sto moramo kod nasih muslimana osobito istaknuti i pohvaliti. . veli kaburdzijama Iza toga ode hadzinici. "Vee je kupaj ukrepinom.

da materi iIi do lljezine snlrti. sto ih je ona. ~ Govorio paM gospodiue: "Gori.ijene. Dosta 8U tc puta poglcduIe. pobrilluo se je i serijat. DOBta 8U te puta poljubila. dobila. ali joj na dU8U. ostavi joj na samrti sve sV~lc imtlnje. ·koliko jc oDa svoga pokojnoga llluza ljubila i koliko su joj njegova djeca draga. a iza njega ostane udovica sa djeeom." Govorio paBa gospodine: "Gori. kOjfl se po drugi put uda. pa im ualozi."Trni paso. gori nevirkiujo jecln~ . Da se udovic~." Kad su joj 8e oe-i upalilc.~ojoj.------: - 210 - Dosta su te puta zae:rl ilc. iIi se boji. -I ti 8' mene dosta naruzila. Ako se ne mole u njtl potpuno pouzdati. Ilego da svu brigu posvete djeci svojoj. oua Be rijetko kada po drugi put udati. jer sad istom ~idi. Govorila Hasan pasillica: "Trni paio. 8ve jc ostalo djetinje. kako flU ga prije vjelleanja ugovorili i dnfove. a osobito ju cijelli i po~tuje i tako rckuc ua rukama tlosi muzeva svojta. ili dok sc ne uda." !{I\da joj 8e usta znpalilu. djeci s." Govorio paAa gospodillC: "Gori. jer je on g08podar svoga dohra i moze ga dati. Govoriia Hasan pasiniea: . po drugi put ne udaju. koje iInaju djecc. komu hoce. da' bi se poslije njegove smrti 1!10gJn udati~ ostavi sve osiln sto je njezino. tu dvostruko c. Ako je ta udovica jos mlada i co lijepa. stavi djeeu svoju." Umre Ii muz. gori llevirkinjo jcdna I ti s' mene dosta naruzila. erne o~i mojc. gori llevirkinjo jcdlla I ti 8' mene dosta naruzila. iIi ostaviti. ako muz nije za zivota iii na samrti izri~ito ZOlli 8VC iii neki dio svoga imanja ostavio. idaru daju. ~oji dajc zeni. Ima Ii daklc-muz vuljanu zenu. . sarno nieah. moja medna usta. u koju sc moze pouzdati. pa se za ljubav svoje djecc udati ne ee. bilo od koga.

a' sto je glavno. dobije ono besiku.je bolesna. ergo. u kome je vise Bovca. kakva je dojilja. a onda se . ouakvo ce biti i dojence. Karla je dijete toliko ojaealo. i da je dobre i blage cudi jer "kakva je majk. kojoj muz ne moze dati hizmecaric<:'. pa ju u svemu upueuje: Tako to traje godinu dana. po jedan komadie. ukuc. a avekrva ga kupa i povija i pri tome . Djeeu ljube nasi muslimani nada sve i paze ih.. ljulja. a povijaju ga tako. ako je zdrava i ima ·dosta mlijeka. kako ee ga njegovati i sta Ce ~diti. da je iz postene kuee. Ona je svjetuje. jcr' se dijete "hita na mlijeko". dolazi ona svaki dan k njoj. ~ili ga postave u stalak. uee ga hodati. odaklc ne Inoze ~a p8:ne. I{ada jo pita peCena. Sretna majka i8pe~e pitu i umijesi u nju nesto Dovea.gosti pjeva i da oko njega tetosi. kad dijete prohoda. da ga ne ozlijedi. da dijete bude lijepo.·sve vi~e' i vise odmieu od njega. najprije iz bliza. iIi. da mu poviju i Doge i ruke i cijelo tijelo sve do vrata "da dijete bude jako i da dobije rayne noge i cvrdte kosti". Siromasna zena. Veliko je veselje u kuei. drzi slqskinje ilihizmecarice. da to ucinE'. dok dijete malo ojaea. da bi nas musliman svojoj zeni.a. nego da rnn sise dade i da rnu od dr8. Kada mlada majka rodi prvo dijete. zapascc ga komad. umijesi viAe. koja je imucnija. . ali ako moraju. da je -ta zena jaka i zdrava. Hizmeearica pazi na dijete.nin.' kako ce djetesee primiti i~i na rukama okreDuti.djeci. meeu ga na mjesta. kao zenicu oka svoga i ne dao Bog i pomisliti. pere i cisti 8voje dijete sarna. Ako je majka iz imuene kuee.samo stajati. bio clan obitelji iIi -sluzince. majku iIi ebejku.pucuje mladu majku. pa nema mlijeka. a priuCavaju ga ovako: Postave ga uza zid.te dade dojci. cucnu pred njega i marne ga k sebi. a kad ojaea. onakvo je i dijete".211 Sada da: rekneD10 koju 0 roditeljima i . ali ako ima svekrvu. da ga' ona othrani. ~ koja je siroDlasuija. jako i zdravo. Prema tome vidimo. * . da mlada majka 'u imucnijoj ku6i nerna s djetetom drugoga posla. dozvolio. Dlallje. pred~du ga sasvim majcinoj brizi i njegi. 11e vole ipak dati djeteta drugoj ieni na branu'. da dije. ~ Dijete povijaju vr]o dugo. te 0 oclnoiaju izmegju djece i roditelja. pa ko ima viSe sreee. Ako je majka u porodu iIi iza poroda umrla. eisti ga i redi. dobiva svaki . paze osobito na to. da moze sjediti. Kada clijete moze .

- 212- Ako je mlada majka jaka i zdrava 1 lIDa dosta mlijeka. a kada au jeli. P& uagje mrviell iIi komadic kruba. po~ne dijete vee od sest mjeseci hraniti drugom hranom. dade lnll naiprije je~mene tarhane. pa je 'i to sunnet od sveca Muhameda. d. on ee ga dignuti i izjesti. Nek' je rumen ko ruZa rumeull. I. postao je od jecma. K~da. l)rvi nimet.-asnih uspavanki imaju nasi muslimaui: ll~lvescu i ove stihove: Majki d'jete u ruzi . zlato moje. ali sto moze muslimanka svomu djetetu od dragosti reci. da brie progovori.Jastavica krilom pokrivalli. Djeeu svoju ~esto opomi 1\ d. a onda istom jeli su Ijudi krub od pseniee i drugoga zita. da drugi po njima gaze. Ako Jnati nema dosta mlijeka. "Zivo bilo i oeu i majei". ona ga zove: "Oei moje. Dijete je njoj sree i dUM. Ide Ii ko putem. Ruziea ga na list ~o~eka~a~ B'jela vila u svilu povila.se nasl~. koje drugo mjesto:r kuda ljudi ne prolaze i gdje ju ptiee. Da se vidi kako k.· Svaka majka ljubi svoje dijete i tepa mu od milinja i dra· gosti. ne dobiva dijete prve godine osim maj~ine sise nikakve druge brane. mivo rogjena. on ce ju metnuti na travu iIi nn... A pceli~ medom zadojila. Ako je mrvica prljava.. Ona mu veli Bve.l paze na kruh i da g(l kod jola ne mrve. . roditelju moj. sto mu ~mo zaljubljeno srC& materino reci moze. ' Kada ce mati prvi put nahraniti dijete tvrdom hranom. Je~am muslimani vrlo eijene. :vidjeti mogu. toga jos nijesam ~uo. pokupe mrvice po cilimu i po 80fri i haee ih iIi u vatrn iIi i~ jzjedu iIi ih dadu pilicima za branu. babo moj. muslimani jedu:r prostru pod sofro earsaf. da je pojedu. sunce moje secer moj i t. a kad" ga ljulja pjeva mn: "Nilli cedo da bi zivo hilo. Dok dijete aisa. Osim toga dohro Je djctetu dati dosta vode i za to. cilim iIi kakvu drugu tkaninu. daje mu mati mnogo vode jer lnlijeko u djetetu gori. pa neka ga rashlagjuje. jer au i 8veei jeli jeemen kruh. Kruh je najveei dar Boliji i za to je grijehota bacati mrvi~e kruha po zemlji. krusac.

A iz zida. da im rncka ne nose. ali je sagraditi ne mogu. pa mu to ime vise puta i ostane. Kada se je munara vee i sedmi put srusila. "Nek mi SiDak ne' ostane gladan "Iza svoje milostive majke. lIlada ne sluteci zla. U sou mu se javi "dobri" i rooe. Iijepo nam dokazuje i narodna pjesma. i koliko je puta dovrsi. reknu joj braes. moli on Boga.s paBa ode u jutro U odaju svoje iene. da se munara rusi za to. DZamija je gotova. nego da pOSaIju najmlagjn jetrvicu.veliku dZlimiju. reknu starije jetrve mIagjoj. I sad tece materino mliko. da mu u snu javi. da ce uzidati onn snahu. upravo ne znas. sto su odlucila. ali munare ne moze danacini.. odnese jelo. sto je U8Dio i moli je. Dervis pasa gradi. jer Dije na temelju kurbana zaklao. da odnese muzu i djeverovima rueal{. toliko Be puta ona aruAi. Kad hi drugi dan u podne. Osobito su krasoi i upravo potresni posljednji stihovi te pjesmc: U toj kuli br~co i sad te~e. eta rnu kaie. koga ce aina . dok jedHn od njih avoju zenu ne uzida.Tri brata grade kuIu. Nek' je hitar kano lastavica. "Koji mi je drazi od ociju. ko bijela vila. Nek' je radin ko pcela malena. veli joj. JOB mu reCe ito. dok koga od svoja Vi sma kurban ne ucini. Vavik ceka sina da posasDe.- 213- Nek' je bijel. Ona se De otima svojoj sudbini. koja im autra rueak donese. "A dojke mi kroz zid promolite. Najst&riji i srednji brat prevare Dajmlagjega i reknu svojim zenama. ali ih moli: "Nad ocim' mi ostavite pendzer "Kuda mogu svog aina viditi. te se i kasoje zove Ago i Bego. da ne ce dograditi munar~. a kad je jelo dODijela. Kolika moze da bude Ijubav materina. SiromaAna lena zove svoga. je Ii aga iIi beg iIi je kakova fukara. sina agom i begum. "Kuda mogu sina zadojiti. Braca se dogovore. Dervi. erne oci glede Kad ce svoje ugledati dite. za sto se munara rusi.

Kako jeknu sva kula pozveknu.Ja se kuncm velikomu Bogu. ~li kada se je uvjerio. Ondi mu je voda izvirala. D~ je njemu hilo tilo palo. .Ja ih rodi milostiva majka. "Nemoj paBa obadva ti svita. da maceha onako nemilosrdno progoni BVOjU pastoread. Pastorak je i kod muslimana pastorak. ~. ali se rijetko dogagja. kao kod nas.. Otac je zbog potvore macehine posjekao aina. "Na mom srcu sva su tri jedllaka.grobu neduznoga.: . djeteta Bog eudesa ~ini: Di je njemu rusa glava pala. vrlo se razljuti i pograbi najmlagjega sina za ruku. Zape njojzi vezeDa srdzada. Pa cim pade. siroce. i nju stize zasluzena kazna. da maceha opanjka pred muzem svoga pastorka i da ota(~ neduznoga sina iIi kcerku pogubi. Odvede je u goru zelenu. Tudi se je turbe namistilo. Pa je njojzi oei izvadio. Kad to ~uie paSs. ali ni maceha ne prolazi bolje. Od jada se ona rastrkala Po odaji na ~etiri strune. Namistilo bez insanski ruku. Ondi 8U se klupe pogradile. Narodna haremska pjesma spominje doduse na vise mjesta. Ostavi je u gori zelenoj. ~a .. "Nikakvoga prigorit ne mogu. teslim dusu dade. Neka hoda od jel~ do jele.-------1 - 214: - najlakse pregorjeti. Pade mlada na sikH odaju. da mn je sin bio neduian: Uze ljubu za bijelu ruku. Ijubi svu djecu jednako1 pa moli i zaklinje svoga muia: . Ali majka kao majka. da ga kurban u~ini: Kad to vidje pasinica mlada. Di njegova krvca poskrapala.

-

215-

A gdje takova maceha pa.ne? "Tuda nice traTa cemerika". Ima i takovih maceha, koje priljube pastoreatl, kao svoju djecu, a neke vole pastorka vise, nego rogieno dijete. Takovih je istina luaIo, ali ih se ipaknagje. Ako Macchi i nije narav u sree usadila ljubav naspram pastorcadi, na~toji ona, da ih Ijubi, jer su pastorei djeea njezinoga mu~a, ona ih Ijubi i radi Bog~, jer je Bogu, a i tlobrim liudima drago, da se sa sirocetom lijepo postupa, jer ODO ~~nije krivo, sto je zivo". Svete pak knjige kazu: "Nomoj svoga lnilovati, a pastorka miluj". "Ranu u sreu namjesti, a sirotu ne uvrijedi, jer se do .Boga cuje njegov uzdisaj i vidi suza njegova". ~,Ko vrijegja sirotti, nije ni Bogu, ni svijetu drag." Kao sto roditelji ljube djecu, isto tako Ijube i djeea roditelje. Sin postuje oca i majku vise nego ikoga na svijetu i rijetko se dogodi, da sin oen odgovori iIi da radi protiv njegove zelje i volje. 0 kceri ne eu ni da govorim~ jer je njojzi majcin~ ze\ja zapovijed, a ocevn volja svetinja, u koju se dirati nc smije. Vee od djetinstva llfiUC.io je otae sina na slijepu poslusnost i pokornost, pa mn je to kao mladicu i kao muzu u sreD ostalo. Za to ne smijemo ipak misliti, da djeca slusaju roditelje, jer ~u ih kaznama i batinama u strah utjerali, nego ih ljube i 'poAtuju za to, jer su ih dobro uzgojili. Otae Ijuhi svoje dijete i te kako ga ljubi -- i glavu hi svoju usijao za njega, ali nije zena, da rou ljubav u slabost prelazi· i.da pusti djetetu, da radi, ste hoee. Otac je naspram svoje djece ozbiljan i u ozbiljnosti svojoj kOllsekveritan. ~to jo glavno, on ne radi i ne govori ni u kuei, ni izvan nje nista takova, cim hi dijete sablazniti mogao, on mu u svemu dobrim prinljerom prednjaci -i zahtijeva od njega, da i ono radi i govori ono i onako, kan sto on radi i govori. Ako ipak dijete sto nevaljana ucini, ne dize galame i ne psnje, nego ga mirno ali ozbiljno, kako se to ozbiljnoIDu covjeku dolikuje, opominje kori ins· dobro upucuje. Je Ii dakle cndo, da dijete, ovakova oca, u kome vidisvoj uzor, ne sarno ljubi, nego da ga Bve' to vise ,postuje, i da drhce od pomisli, da hi ga uvrijediti iIi' 'raz!alostiti moglo?! Praksa nas uci, da djees vise ljube i poituju roditelje, ako III ih strogo uzgojili, ne.go ako su -irn Bve na. volju prepustali i tako od njih lole i nevaljanee uzgojili. Dogagja se doduse, da odrastao sin ne slusa uvijek svoga oca, da mu se ne pokorava iIi .da mu se dapace i usprotivi ~ .ta u komu

-

216-

litu nema kukolja? - ali otac tomu ne ce popustiti, on Ce ga kazniti, da mu pokale, da znade biti ne samo dobar i blag otar, nego i strog g08podar. I Aerijat daje ocu pravo, da neposluina sina kazni. On ga mo~e iz kuCe istj~rati, a mole ga i razbaitiniti. Osobito je velik grijeh, ako 8e sin zaboravi, pa digne ruku na oca, a joA viAe na majku svoju. Narod veli: "Bolje je devet puta umrijeti, nego Ii mater udariti". Ali ne sarno da je to velik grijch u o~ima svijeta, koji hi takvo~ sina prezreo i iz svoje sredine izbacio, nego je joA veci grijeh pred Bogom. Bog Ce 8vakoga 9noga, ko majku iIi oca udari, kazniti vatrom dzehennemskom, jer "da sin svoju mater devet puta na legjima oa Cabu ponese, ne bi mogao Bogu dievaba*) dati ni za ono, Ato se je jednom u njoj okrenuo'~. Kazali smo, da mladost u Bosni vrio poltoje starost, ali kako nali muslimani poAtuju 8voje staroo, ima malo primjera i u svjetskoj istoriji. Ne vjerujem, da su i Spartanci za Lykurgovih vremena svoje sta~ce vile poAtivali, nego ih nasi muslimani postuju. Koliko ih postuju, vidi se najbolje po tom, Ato mladie i muz stoji pred starcem, dok Anjim govori, a govori sarno onoliko, koliko ga on pita. Prolazi Ii takav starina sokakom, sve se dize Da noge, da mu tim svoje postovanje iskde. . A da Ii je takav starac z8sluzio toliko postovanja ? Pogledajte ga sarno, p~ mi' odgovorite! PDgledajte ono njegovo dugo, obicno mriavo lice, ono lijepo, vee poneSto ugaslo oko, pa ouda onu dugu i kao soijeg bijelu bradu, pa ee teO se sjetiti na obli~ja drevnih ~ckih filozofa. Qnaj mir i ozbiljnost u njegovom ponaianju, kretnjama i govoru, pa onda ono njegovo starinsko odijelo; turban oko glave~ dug plaY binjis, kaput, koji mu preko koljena seze i koga i ljeti i zimi nosi, pokazuje yam konzervativca staroga kova. Moram priznati, da i meni, ka.o inovjercu imponuje takova oboba., a kako ne ce mladom muslimanu, koji u ovakovom starcu vidi vrhunae poboznosti, krijeposti i poltenja. . . Prema Covjeku, koga ovakav starac Foznaje j.. u koga ima povjerenja, vrlo je 8usretljiv i rado snjim govori. Ooda je on otvorena knjiga, iz koje mozes ~ii~ti,. 8tO .je u njoj zabiljezeoo i u kojoj mozes vidjeti svu duAu njegovu. Ako se dogodi, da ga kakav stran i nepoznat oovjek ili onaj, u koga nema povjerenja, svojim pit~njima *) Dtevab dati = Bogu z:\ s\"oje g.·ijehe odgo\'arati.

-

217-

napastuje, on je mrtva stijena,. i zivae kam~n, iz koga De mozes ni kapi vode iscijediti. Ako ga takav sto pita, on mu daje odgovore~ .iz kojih nista pozitivna saznati ne moze, a i ti su kratki, kao da mu zeli reei: Mani me se, covjee~ Bozji, im~m ja i drugogaposla". . Ako su vee odra~li, a na pose ozeujeni muskarci. ozbiljni, °muealjivi i ponosni, kakvi su tek starei?! Vidis Ii starca, gdje onako mirno i dostojallstveno ~~Bijom iIi sokakom prolazi iIi u kahvi iIi na sijelu sjedi, mislio hi, da je statua, koja apsolutno progovoriti ne moze. Kada se sastanu dva, tri iIi vise staraca, najragje govore 0 politiei, iIi se tuze na mladez i danasnji svijet, hvale lijepa stara vremena i uzdisu za danima, kada su mladi bili. Starae muesliman vrlo je posten i pobozan i za to se tuzi na mladez, sto je stala u vjeri malaksati i sto zanemaruje starioske obieaje. Poznato je, da su Bvi starei vise manje konzervativei, ali t8.kovih konzervativaca, kao sto au nasi muslimani, a o8obito. njihovi starei, ima malo "na zemlji. Oni nepopustaju ni jote od starinskih adeta, obieaja'l pa kad vide, sto se danas radi i govori, govore sa rezignacijom iIi sami u sebi, iIi jedan drugomu: "Boze! i dobro Dam je kaki smo." A da Ii imaju pravo, sto se tako tuze i uzdisu? Donekle imaju. Oni istina, kao i svi starei, gledaju vise manje crnim naoearima na mlagji narastaj, ali se mora na zalost priznati, da je muslimanska mladez U Dovije doba stala u vjeri malaksati, pa jer u vjeri malakse, naravno je, da De postuje vise ni roditelja, ni drugih starijih ljudi onako, ka~o hi morala i kako je to prije bivalo, i da radi dosta toga, sto raditi ne· bi smjela. U novije doba stali su neki muslimanski mladiei i mladi ljudi piti vino; pivo i rakiju, a stali su zala~iti i u birtije' i :u razne zloglasne knee. Na DaSem muslimann, kao da je nekQ prokletstvo ako poene piti alkoho\na piett. On ue sarno, da on(1a pije, nego pri tomu nista ne radi i tako iz dana u dan sve to dnbUe prepada, <1ok ne propane. Ima u narodu poslovica, koja kaze:. "ZeliA II Tur~inu zIo, moli Boga., da se propije - pa je gotov.". I zaist.a je tako. Za to ne mogu nasoj mladezi islamske vjeroispovijesti dovoljDo proporueiti, da se Iati ozbiljna posla i da si duh opJemenjuje, a da se kao vatre, cuva piea i birtija, jer je ujczina .b~duellost, 11a njoj ce dakle, biti krivnja, ako okalja posten i svjetao obraz svojih predaka.
0

-

218-

·Ovi mladi ljudi trebali bi da znaju i da dobro upamte ovu lijepn i vrlo pou~nu pcrsijsku pripovijetku: ~~Bio nekakav Bah, pa kao sah, imao prckrasnih palaca, a blaga - ni sam nije znao koliko. Jedne veceri, vee 8C je stao i mrak hvatati, sjedio je on lla divanbani jedne svoje palacc i zamislio se u teske misli. KiM je pljustila kao iz kabla, a po onom blatn i pljusku tapao nekakav covjek, pa pjeva sto rou grIo daje. Na njemu su gaco i zaprljan& kosulja, opasao se izderanim pajasorn, a preko glavc i golih ramena prebaci·o vreco, da g8, kako tako, stiti od pljuska i nevremena. Kada ga sah ugleda, vrlo se zacudi i rece sam n sebi: "Doista jc ~udllovato, da je ovaj siromasni ~avjek tako veseo i da po takvom uevremenu pjeva, a ja,. kralj njegov i kralj moene drzave, De mogu da se razveselim". . On zapovijedi svojim kavazima, da dovedu onoga Covjeka. I{ada su ga doveli, rece mu sah: "Kako ti mozes po tomn nevremenu pjevati, a ja, tvoj kralj i gospodar, nc mogu, da se razveselim? Fukara se nasmije, pa race: ,,Ja pijem, pij i ti, pa ces se raz· veseliti." Sahu se to svidi. On zapovijedi, da mn donesu pica, te stane piti. Ne hi za dugo, razveseii se sah, jer se je apio; i zapjeva s onim ravjekom. Kasno 1:1 noci nadari sah fukaru i Iegne na pocinak. Kad bi drugi dan u jutro, probudi se Bah "mahmuran"~ i osjet! tesku hal u ~lavi i nogama.Sad on zapovijedi, da' mu dovedu onoga rovjeka, i kada su ga doveli, reCe mu Bah: "Glava me boli". .,1 mene" - odgovori onaj. "Pa kako se ti Iij ecis ?" ,.,Ja opet pijem, pii i ti i ne ee te gl.ava boljeti." Bah posIuBa . i stade ,i Gpet piti. Ne bi dugo, a sah ozdravi i stade pjevati i veselo. potcikivati. . Treci dan pozove ~a~. i opet onu fukaru, pa mn rece: "Mene danas glava bo.li.". .," "A ti opet pij". - - odgovori onaj. "A dokle ce to tako trajati?" - rasrdi se sah. "Dotle - - dok. ucdotjeras, dokle sam i. ja dotjerao" - odgovori p~opalica i od'e svojin:' putem. Mislim, da ovome komentara ne treba. .!

postivao je Boga i Bozije pejgambere i radio 8ve. da znam za Boga i njegove pejgambere".219 - Smrti se nasi. "Smrt je dobra". i iman. molio Be je Bogu. vele oni. a na umiranju. koji tesko cekaju da umru. molitvu. kako mu zakon nalde. "ona isprti Covjeka iz muka. oBobito stariji muslimani ne plaSe. da ostanem u svom monu. pa cega da Be plssi?! Jedan jc salDO strah. ito mu kur'an zapovijeda. postio je ramazan. a. da se pravovjerni mnsliman smrti ne plaAi?! Zivio je say svoj vijek onako. koji InU dusu muci i uznemiruje. ima staraea." A zar je cudo. . dijelio je milo. Za to i moli: "Ooze mi din. stinju. da se tako rijese zemaljskih briga i 8vjetskib potreba..--. jer je nevolja stegla. a to je da ne ma~akie u vjeri i da ostane pravi "Tur~in". vjero.

0 Sve 8tO zivi na O'voj zemlji. Kada bi megju nama bio sarno i jedan Covjek~ koji ne bi umr'o. teze bi se umiralo. sto smrt svaki Cas o.. da joj se niko. "Sto je besika zaljuljala. 0 0 .VII. te mu reci:. Cemn dakle da se pIaAe smrti. u. . BaS za to. Oni vjeruju. . eto ce ti sve to. veli narod. koji teze. kao sto ju . je Bog. kad~ . da saznaju i tajne nebeske. Niko ne zna ni dana ni easa. Oni vele: ~. sVQjoj -prem~drosti 8ve vee unaprijed odredio?! Mislim da one ce biti zgorega. Ali rijetko ko ocekuje smrt onako mirno i hl~dnokrvno. ama bas niko oteti ne moze. da im je 8ve vee unaprijed sugjeno. covjek je sa rezignacijom ocekuje jer zna.Oovjece Bozji. mora da umre. koji je jos prije njihova poroda odredio dan i Cas. to je motika za kopala". sto mi sa je jos u Maglaju na Bosoi desio." Premda je u dusi ljudskoj vee od uaravi usagjena borba za· opstanak i strah' pred smreu. koju im Salje Bog.pa i to~ gdje ce. Ja sam pred jednim odli~Dijim muslimanom govorio 0 tecevinama danasnjega vijeka. koji snuju velike snove. S JVlI=\T. cemu sav napor duha i tijela.kada ee i kako ce umrijeti."Pogji sa mnom. kada ce ih na drugi svijet pozvati?!. ismijavaju oni zapadnjake. ako ovdje pripovjedim slucaj. kada ce ga se hladna ruka smrti taknuti. ocekuju nasi muslimani.cekuju.

da mu je smrt poslala svoga glasonosu. balji 8vijet. da moze sTaki cas umrijeti. u cizmama iIi . pa mi reCe: . . i da odredi. a kada je napisao Bve. u pravu postojbinu svih ljudi. 'Sto bolesnik govori. ako je hoIest teska i dugo traje. da smrt ne dolazi unapre~c. 'ueka je kaKO odredim. pa se prije Bvega pobrine. -kao kada se na put iIi u komsiluk spremaju. drzi. pod jaSmakom iIi i'emberom. Dok sam govorio. kada njega ne bude viSe megju 'zivucima. 011 je Iatio. mi cemo ono. a sarno nekad te nekad rekao bi: "Ako Bog da?" "Ako Bog da?" To mi se ~udno u~ini. sto ce biti s njegovim dobrom. veli on obicno: "Ako umrem.svoju posIjednju volju~ moze' u onoj sobi hiti njegova zena i 'odrasla zellska djeea. nege ill pisu i zdravi ljudi. a osobito. da bolesnici praTe oporuke. Kaku ces ti nesta uciniti. kako mjet u danaAnje doba orija§ki uapreduje i kako h! . da. Prije nego ce catib oporuku pisati. Za to kada musliman oboli. tako je' obi~j' i u muslimallu.~ovorio 222- sam mu. ako Bog" ne da?! Ali premda je naA musliman uvjeren. se . pisar8.. ti 8U U prvom redu bolesti. ali skuro uvijek sarno za slueaj smrti. moje ko sto je i bilo". Kada piau oporuke. kako je Bog htio i da ce i bez Tas biti kako je on odredio.Ala ste cudni ljudi. doti~noga bolesnika. . da smo sarno jold!ije. da bi ko za. Kao sto je u nas U obieaju. da se valjano pripravi za put u drugi. zivota ave svoje komu pokionio iIi na zenu. a ne mislite. Vrlo se rijetko dogodi. koje nas sjeeaju. da oporukolll ostavc lleku 8VOtu novaca dZamiji.Ali lle samo. dosta je kadijlt· i njegov Catib~ . da lleko n'a 38mrti ostavi od svoga imetka neki dio erkvi ~li u dobrotvorne svrhe. Dok muz diktujc . da im kaze 8vOju posljednju volju. a ako ozdravim. pa mu rekoh: "A remn ti ·uvijek goTorii: "Ako Bog da?" On file nasmija. da je Bog nad nama i da je 8ve oDako. sto mu je bolestllik u pero kazivao.vi 8ve: Mi cem"o ovo. putnici. nego da i ona ima 8voje glasonose. udari kadija na onaj spis svoj mubar i to je sada po serijatu z:akonita vasijetnaIDa.cipelam"a:. vi Svabe . a. nc trebaju svJedoka. drzi OD. u buduCllosti 118predovati. na ovoj zemlji. oporuka. djeeu iIi na koga drugoga prepi8&O. ali pod zavitcima iIi zaTijacima. On zovne u kueu kadiju i njegovog eatiba. to catib piae.

koji 8U takogjer u niSnll uklesani. da im se na grobu sagradi kamenito turbe. koji je u ratu za s¥oju vjeru poginuo. U sredini je turbeta lijes~ a njemu na prednjoj strani kameni iIi drveni niSaD u obliku nisana na grobovirna muskaraca. Neki ostave nesto nove&. leii u zemlji a lijes je ozgora. svijece. Nisani na grobov!ma muskaraca isklesani su na vrhu u obliku Ijudske glave 8 fes0m i turbanom na glavi.pokriven obicno' zelenim suknom. a ua po sa pase i veziri. Svaki musliman ima na mezaru. opremiti i ukopati. a bogati velike niilme.Da vrhu . plavom iIi zelenom ~. gdje je ukopan. a pokraj njib niAani 8 natpisima. te dan. mu~karac.crven~m. OaoItito bogati ljudi. postavi Darod pokraj on~ dZamije turbe. Neki 'piau musprcima spomen stihove. Sehita ima u Bosni i Ijercegovini vrlo nlllogo. te je .. Spomen stihove pisu i zenama. da 80 za njega Bo2'u pomole. koji su sagradili diamiju. coskovima i . kqji ce sa munara pravovjernima javiti smrt njegovu. grobu. Sehit iIi pomilovanik jeRt svaki onaj musliman. ime njegova oea. pokojnika. a drugi manji kod nogu. ugledni bezi i a nckada i bogati trgovci. nadgroblle spomenike i za oklop. Isto tako gradi narod turbeta i drugim pravednim i Bogu ugodnim ljudi~a i iehitima. koliko ce se dati mujezinu iIi mujezinima. kamenitu ogradu oko groba. a oa njemu uklesano je turskim slovima ime i prezime pok+ika. za tim hodzi ili hodZama. obojen je ~esto na . sudnjega dana. U nekim turbetima. ali mnogo rjegje nego muskarcima~ ag~. cetvero iIi Aesterouglate gragjcvine od kamena iii drveta~ velike po prilici kao kapelice na grobovima imucnih krsCana. Iza. a na nisanima kapetana. sirotiuji. Onaj veci. Siromasui Ijudi imaju malene. Tijelo merhuma. pah i drugih . . koliko ce se dati za uisalle i basluke. SU' po dva lijesa. ljudi vojnickoga staleza. BRei ces i sablju dimiskiju. Po niAaoima mozes laka 'poznati. Ljudima. mjesec i godina IIIifrti njegove. odrede.. a prema vrhu idu polagano u silj.- 223- po31ije njihove smrti u~e dove i pale mukavve. "da se znade do kijameta. koji ee ga okupati. ali ne majke. "prid dusu mrtvima". Osim toga oclredice 8ko~o svaki musliman. a ncki zapisu stogod i u druge dobrotverne svrhe. Turbeta su okrugle. jedan veCi nad glavom'.~toga kaze' on. di mu je misto". Zenski su IliBani pri zemlji nesto siri i deblji.' dva niSana. a gdje zeoskinja.

upravo nad banjom. sagradila: . a ono brdo prozva. pripovijed~ju sa~vim ozbilj no. j ·1 Muslimansko grobUe na Malom . pripovijeda. Neprijatelji pobijedille i otsjekok glave dvojici muslimana. ViII' glave joj vodiea proteee: _te. panu i izdahnu dulie. te su po njima i brdo prozvali Sehitluei. da se mogu oprati i poslije avdesta ruke otrti. kako je pod u turbetu bio vodom poliveiJ. Kada su dolili na vrh brda. euvari turbeta.J .' • . Ville Hanke turbe se sagradi. grad i okolicu sve do Save. da su vee ville puta vidjeli. Sehitluei. Na vrhu je toga brda staro drveno turbe.\I1fakovcuu Sarajevu. U tom turbetu poeivaju dva lIehita.- 224- Kod Banjaluke. uzdize se dOilta visoko brdo. Bozijom naredbom turbeta sarna. Oni prihvate glave rukama i potree nz brdo.lri. hamamima. Neki turbe-' t. da pravednici noeu ustaju iz svojih grObOVIl i da se Bogu mole.'. Narodna pjesma. Narod im iz polltovanja i na vjeenu uspomenu sagradi turbe. iduci prema Jajcu.. s koga se otvara prekrasan pogled oa.. a peikir" kojim si je "dobri" iza avdesta ruke trao. Evo lito narod pripovijeda 0 postanku toga turbeta: Na-podIlozju brda bila se velika bitka. mokar. Na groblju vide se dva tllrbeta. Za to ostavljaju u turbetima vodu u ibriciml1 i peskire. Narod vjeruje. . kako su se nad pravednima ljudima..

da gore "prid dusu" njihovih pokojnika barem u onaj dan. kako se rallmet predaje: Poslije obiene nl0litve ustane musliman.225 A l1a lljojzi rumena ruzica. gleda da osim toga barem u oci ramazana i bajrama upali po koju svijecieu. dok tece dzamije i onoga dzemata. a teske pet. a druge prezire. popravljaju. cije svijece u dzarniji gore. a umotane su u erveni. fondove. jer se ulozeni kapital nikada. da se jedan covjek uzdize nad drugoga i hoee. Ko bi gradio turbe sarno za to. plavi iIi zeleni papir. a gdjekada i do petnaest oka. Na svijeenjaeima. jer sve. i od tih kamata placaju dzamijske podvornike. Te novee daju na faia. dobrotu. da . da se i preko groba razlikuje od drugih ljudi. u kojima gore 8vijece. 15 . Kada te svijece izgore. ne bi cinio dobro. iz kojih ce se uzdrzavati dzamije. ni u koju drugu svrhu dirati ne smije. je po muslimanskom zakonu veliki grijell. Bve su svijeee ~d loja. napisano je ime i prezime rahmetlije. jer. a nekada i u oei ponedjeljka. Neke su ivijece vrlo debele. upale se druge i tako uvijek. kroz redzep. Ako ga ne kazni na ovoj zemlji. do deset. da ga se narod sjeti i da se za njega Bogu pomoli. Te svijeee gore kroz tri mjeseca. a kaznice i njegove potomke i oduzeti im ono dobro. cijelo' vrijeme dok se narod u dzamiji Bogu moli. da je veei od njega. to jest. za tim u oei bajrama. mevluda i u oei ~vakoga petka. ko se pred drugima svojim imetkom iii pamecu ponosi. pruzi preda se otvorene ruke i gledajuc u dlanove govori: "Allah rahmet ejlesun". Kada pravovjerni izmole svoje obiene molitve u dzalniji. sto ga je njihovom roditelju dao. nego mu je Bog dao. svijeee. sta covjek ima nije od njega. mujezine.mu bilo cime pokaze. saban i ramazao.kaznice ga sjegurno na drugomu svijetu. Za to ee Bog kazniti Bvakoga onaga. Evo. Kada je muslimall mrtvima rah~et predao. Siromasni ljudi daju u dzamije male svije~ice od loja. da se spomenu pokojnika. "Bog ti prostio svojom nlilosti". Mnogi bogatasi ostavljaju na samrti znatne svote kao vakufe. a eventualno grade i nove dzamije i kupuju mukavve. kamate. treba da predadu rahmet mrtvima. Nize no~u modra ljubicica. kada je koji UJnro. . a gdjekada i hodze. a ko ikako moze. Neki kaZu poslije toga: "Boze ti daj dzenneta i u dzennetu devletluka".

a na po se ako llije postio koji ramazan iIi koji dan u ranlazanu. da je OD. lica. da i njima rahmct preda. dade im jednu iIi dvije krune. kadu se narod sa sprovoda vrati. da se taj novac. tako zvani clhami serif iIi fatihu. pa joA obicno 113doda: "Halal ti hila". ali ako im ko sto drage volje dade. grijesio bi proti Bogu. }(o voli svoju zenu. megju siromake podijeli. dvjesta i visc stotina kruna iskata. tako zovu i bogati muslimani vise hodza. . tri i vise svecenika u sprovod. kada prolazi i kraj krscanskih grobova. kako zna i hoce opremi i ukopa.--~ 226 prevuce dlanove prcko ccla. a neki sto. ~to covjek mrtvima cesce rahmet predaje. Osim dzamiji. nego se mora sjetiti pokojnika. Koja zena nema svoga imetka. Kraj svake jc dzamije dzamijsko groblje iIi barem.1. a ko je imucniji. . moze i ona snjim raspolagati. da mu Bog oprosti grijehe.i izIazi iz dzarnije. milostinja. krus~c od finoga psenicnoga brasna. a ima odakle. kao i u dzamiji i prollci tri puta jedno sure iz kur'ana. Softe dobivaju obicno po dvadeset helera. Iza toga yeli 011: "Allah rahmet ejlesun rabum svoj viri muhamedovoj i svccevu ummetu. jer je svaki musliman duzan. Ko toga ne hi Cillio. Kada IDUsliman izagjc iz dzamijc. ostavljaju imucniji ljudi nesto novca sirotinji. To je iskat. 8to se je god preselio u onaj svit". a kada se vrate sa sprovoda.ko zcna ima svoga imetka. Ali ne sarno da musliman predaje rahmet mrtvima. jer tima rij'ecima to sure pocinje. On opet rasiri ruke. jer je i ona vlasnica svoga dobra. treba da se okrene prcma mrtvima. Kao sto u nas bogati ljudi ZQvnu po dva. Neki ostavi deset do dvadeset. kao i muz svoga. Bodze ne dobivaju po zakonu place u novcu za opremanje i ukop mrtvaca. a neki zovne i skolsku djeeu iz jednoga iIi iz vise mcjtefa. priredice joj lijep i 4 . mogu primiti. to jest. Isto tako radi i govori on kada putuje. prepusti na samrti muzu. a ko je bogatiji. Svako dijete dobije ooda obicno cetiri do osam helera. daje simit. "Prosteno ti bilo" . da mu iskat bude "kabul prid dU8U". dadu im jos po jedan somuD. kada prolazi kraj muslimallskoga groblja. kadiju. da mrtvima rahmet predaje. da se i oni za nje kroz cetrdeset dana. narodu. kako hoce~ a moze ga oporucno ostaviti komu hoce. Siromaci se mole za rahmetloga. br~de i prsiju. pa dogje do kakova groblja. kroz tako zvanu mrtvacku ceteresnicu Bogu mole. muftiju i sve softe iz medresc. vise je hajra i njemu i rahmetlomu.

statie jedan hodza uciti kur'an jasin i uei ga dok bolestnik ne umre.Allahum me salli ala Muhammedin. kako se to odlicnoj zeni pristoji. zna se. a kad ne moze vise govoriti. Hodze. da ga podvori. ve ala ali Muhammed". rogjaci. da se za nju svijece pale i da joj se rahmet pred duau pridaje." i "Erlauternde Bemerkungen zum Entwurfe eines Grundbuchsgesetzes". Koga bi to zanima10. dolaze rou prijatelji. a nekada i Bofte. sto ga je sastavio pokojni Eichler. brat bratu. odregjeno je zakonom.- 227- velik sprovod. uei kur'an jasin iza hodze ko drugi. i da u svomu zakonu pred Boga dogje. ako rou umire si~. da je opreme. On ce dati sirotinji iskata. Ako umre koji muz iIi zena bez opornke. dok bolesnik ne umre iIi dok mu ne bude lakse Dok su strani muskarci kraj bolesnoga muza i dok se za njega Bogu mole. sto ce i koliko ce komu od njihovih nasljednika i rogjaka od njihova imovine pripasti. Isto tako. Dok covjek Iezi tesko bolestan na svojim dusecima. da bi I . komsije i drugi ljudi oko . Iza toga donose salavat svecu Muhamedu govoreci: . a ostavice i dzamiji. moraju strani muakarci iz one sobe izaci. Ali ako on zazeli. da Bog dade. i mole se Bogu za njega. Ima rijec u . Dok boiesnik moze. da ona dogje. hadzijama i drugim ljudima. ponajvis~ otac. da bolestnik u svomu zakonu umre. 1884. ako ih ima. koliko ju je ljubio. hadzije. g. bivsi predsjednik odjela za pravosugje u Sarajevu. da moze zena i odrasle ke. narodu: "Koja lipo zivi sa svojim drugom. utjesi i razgovori. da je jedan Bo~'. Prema tomu. ako je njemu pozlilo. iIi ona hoce. te hodze i hadzije.bolestnika govore: "La-il-Iahe-il-Iel-Iah". "Ja svjedoeim. njegova je zena sa odraslom zenskom djecom u haremu i ne smije u bolesnikovu sobn. neka procita "Gruntovnicki zakon za Bosnu i Hercegovinu od. zazivaju Boga i donose salavat . hodze i hadzije. ani se ne mole. pa se boje. illaee i on sa hodzama.svecu Mubamedu.eri. rogjak rogjaku. a onda komsije i prijatelji sve dotle. da on ozdravi. puno poharci. Ako bolestnik ne moze dugo umrijeti. "Svjedocim. a pozvace hodzinice i hadzinice. nego illacu.. kad ona umre". ako je medresa u istome mjestu. da je sarno jedan Bog i da je Muhamed Boziji poslanik". koji su -kraj njega. da je ukopaju. svome oeu iIi muz~. a izdala zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu. kako je muz svoju zenu opremio.

koje su za taj slucaj propisane. pozdravi se s boiesnikom i upita ga. da moze poznati. "IlIaci brate!" K9. pa kako je koji u sobu unisao. Ljudi dolaze u boiesnikovu sobu jedan po jedan iIi vise njih zajedno. Sarno kada joj se je prirnaknuo posljednji Cas. a drugi hairli. a njegovi roditelji. illacu. da je tjesi i dvori. Bolesnik obic. Ako bolesnik anti. Iza toga sjedne kraj njegovih dnseka i moli se Bogu. komu je to Bog dodao: "Bila dva brata kraljeviea. Iza kako su si halalili. kada nloU se smrt priblizuje i da Ii tesko iIi lako umire. nevaljalac. ispije prihodnik po fildzan erne kafe. treba da se s bolesnikom haIaIi. da se zena s muzem a zenska djeca 8 ocern halaliti. kojoj je Bog dodao. ali strani rnuskarci ne smiju ni sada do nje. da je doticlli u Bo!ijoj miIosti ili nernilosti. da Ii ron je lice svjetlo iIi tamno. sude i muslimaui po lieu bolesnikovu. Naravno je. a u sestre bila robinjica. ustaje na odlazak. J edan je bio hairsuz. <1on08e salavat svecu Muhamedu iIi uee kur'an jasin i druge molitve. ako je koji koga uvrijedio. moze se znati. da to ne moze svaki covjek vidjeti. Osirn njih dolazi k njoj njezina i rnuzeva muska i zellska rodbina.- 228- mogao za cas umrijeti. kako rnu je. Prije. Uz boiesnika je uvijek vise ljudi. da drugonlu mjesto ustupi. rogjaei. jer ljudi dolaze i odlaze.da je koji posjetnik Boga spomenuo i salavat svecu Muharnedu donio. oprostiti. nego sarno onaj. Oni su imali sestru. dobricina i postelljakovic.oprosti. Prema tornu. dok bolesniku ne bude lakse iIi dok ne i~pusti dusu. iIi rnu kakvo zio ucinio. pa je vidila strahu Boziju i koga je Bog pnslao. Oko bolesnoga bilo je puno svita. ali sarno prvi komsije i rnuzevi znanei i dobri prijatelji.Svako ima perdu U ocima. SDliju doci musknrci.no veIi: "Halali brate!" a ovaj mu odgovara: "Raial ti bilo! Halali i ti meni". da se Bogu pomole. vrlo dobra i pobozna. da mu prime duAne Po- . Razboli se onaj brat hairsuz. . a ko nije i koji umire u pravoj viri Muhamedovoj. "dusevna divicica". Kao u nas. opominju ga posjetnici. a sestra rnu sa robinjom stajala kraj duseka. Oni prastaju sada jedan drugomu. ko je Bogu drag. braca i prvi prijateIji ostaju kod lljega cijele dane i noci. llego ce otici. da se snjom halale. da Boga spominje. Ako je zena tesko oboIjela. ali je robinjica nije imala. mogu. Njoj je Bog dopustio. govoreci. dolaze joj hodzinice i hadzinice. izagju stranei iz sobe. a onda odlazi.

ne smiJe vise niko u onu sobu. Dok hodze" deversere i mole tako zvanu smrtnu molitvu za pokojnika. smrdi ko guba. . Za njim ne place ni otae ni majka. Kada su je metnuli u kljucalu vodu. a za ovim sam se smijala. a nokti ko kantarske kuke. On nosi ernu tablu. On je bio say svita]. koliko puta pogrije§e. uze iz jednoga bardaka ern noz. koje iskat deversere. preda njegov brat iIi najstariji sin hodz-i novae.ko J>io je velik hairsuz."Za prvim sam morala plakati gledajuci strahotu. Sav se narod obveselio. za eto se je srnijala. a za ovim se smijes?!" Ali robinjica ne htjede reci. sve mora da je tiho i mirno. ne pometu. gledajuci strahotu. morali hi smrtnu molitvu iznova poceti i to toliko puta. runjav. Kad on uzdahne. . a onaj. a na njoj dva erna bardaka. sarno je ona eura vesela hila. Kad on dogje. ali ona nije za njim zalila. a dvoje svitle dicice stoja uz njega i drze tablu od suhoga zlata u rukama. da ona za njim place. kojn sam vidila. pa Sestra njegova metaIa je robinjieu na sve muke govoreci: si toliko plakala i drekala za onim bratom. Do jedno cetrdeset dana razboli se hairli brat i umre. jer da se sarno i jedan pa i najmanje pomete. da se hodze. na kojima mrtvi lezi i stanu iskat deverseriti. jer je vidila smrt njegovu. Ako ima vise hodza kod mrtvaea. nego je plakala od straha. pretvori se ona u bilu golubieu i rece gospodariei: . sto je drugi vidili nisu. da mirise. Dogjose drugi ko i onaj. pa baei za v-rata. to jest oni se Bogu mole za pokojnika i dok se mole dohaeuju preko mrtvoga jedan drugomu kesu 8 noveima. Ako je samo jedan hodza. pa ga prikla. sjedne jedan s 11jeva. kada je cuo.. sjedne on s desne strane mrtvaca. a drugi s desna duseka. sto ih je za iskat odredio. ni staro ni mlado . cupav. Sav je narod plakao oko njegovih duseka. zubi mu erni i ostri ko ekseri. smije. eto ga je rahmetli za iskat odredio. niti iz sobe.8ta Kada musliman umre. Kroz onn rupu turi mu ernu ruku u prsa i izvadi iz njega nesto crno. prinesu mu ona dva diteta cvice.229 ~oli se strasan covjek. jer sam vidila melece i svu lipotu Boziju". a on se smije. pa odnesose. lapise ono. Oni 8U mislili. 8 lijeve strane. da je on umro.-. koji mn je novae dao. sarno je robinjica plakala i veliki figan cinila.

a moze rnn dokazati i kakovu Breeu iIi nesreeu. deversere hodze duIje iIi kraee7 ali nikada krace od po. koliki je iskat.. koja ga ceka. Sto s' njegova obara dzamija. Bog ee mu teze oprostiti i za to treba dati softama i sirotinji iskata. da Bog oprosti pokojniku akoje u svojoj bolesti iIi za zivota zanemario koji vakat klanjati. Ako je bolestnik u bolesti odredio. 'i ---~ . AI' na vrata "dobri u nlazio.l 230- fl. Neki ne deversere iskat nad mrtvim. Kad je paAa klanjo iBtiharu. . dokazuje nam i narodna pjesma: Pasa jesti nijet ucinio. Pa on lego na svoju srdzadu. nego tek onda. a druga siromasima. eto ga je pokojnik za iakat odredio aoftama. Prema tomu. da se mrtvi moze covjeku u snu prikazati. tim je odmah zaspo. eto covjek nije klanjao u djetinjstvu i to muekarae do svoje 15. da mu eto javi iIi da ga umoli. pamet. kada se sa sprovoda vrate.. Isto tako· moze mrtvi javiti. Dervis pUll imenom je vikno. na kome 8U dueeei bili. ne bi Ii rou Bog po svojoj milosti grijehe oprostio. . Da usnije.. Svm musliman dUZan je da klanja pet vakata na dan i ko toga ne hi ueinio. Ako aofta idn kom~ n sprovod. koje narod zove "dobri". eto Bog od covjeka trazi. pa si dobacuju iskat iz ruke u ruku preko onoga mjesta. ide jedna polovica onoga Dovea. godine zanemari~ koji vakat klanjati. na kome je mrtvae lezRo. Oni sjednu ondajedan s lijeve. Da on klanja namaz istiharu. godine ra~una djetinia.. doticno do 12. Da se "dobri" mogu (!ovjeku u snu javiti. godine. koji su u dzennetu. Ato je sevep tomu.. doticllO 12. koji su dakle u milosti Bozijoj preminuli. Ako je covjek poslije 15. Dobri dnsi jean oni ljudi. da rou i aofte u sprovod dogju.~ .. a dulje od jedan i po sata. Bog lakse oprasta jer se do 15. sagrijesio bi proti Bogu. u(!e eIbami serif i kur'an jasin. Ono. Muslimani vjeruju. da se za njega Bogu moli. a zensko do 12.. <Jim je lego. Pa da iAcb od dragog Allaha. Ljudima se mogu ukazati sarno dobri dusi. da se oni za njega mole. a drugi s desne strane pokojnikovih duseka iIi onoga mjesta. ~..

On mi je ovo pripovijedao: "Imao· sam tetku udovieu. U to se je enD i mujezin sa rnu. koji je nikao iz dosta poznate i ugledne begovske porodice. razumije se sarno po sebi. mindaril fena ila daril beka".nare oglasio javljajuei smrt merhuma. umotaju mrtvo tijelo pokojnikovo u carsaf. "U snu sam se majko zacudila. pa ee naci para. to dobru ne sluti. Ona je poslije smrti svoga muza stala graditi kueu. 8amo treba znati. gdje joj je "dobri" rekao i nagje pun cup dukata i orlonda nase blagostanje".. nego covjek moze i sam usniti.- 231 - Imaosam u Banjaluei vrlodobrog prijatelja. gdjegod otvorena. stare knee. sto ga ceka. dopustelljem. covjeku u snu nkazati. Mujezin sa 'munare uci: "Iza dzae edzeluhum la jestehirune saaten vela jestakdimun. niti rnu to izricno zabranjuje. "Mogla bi mi mlada ti umrti". ali je nije mogla dovrsiti. jer joj je ponestalo para. a zao joj je bilo staru kucu rusiti. da se dobri mogu Bozjim emeroID. mila rnoja majko. pa vele: "San je klapnja. Zakon ne nalaze IDuslimanu niti da vjeruje u sne. sto koji san znaci. na kojem je umr'o i u earSafu ga iznesu u avliju i poloze na tabut. Kada je to isto druge i trece noei usnila. i carSafe. Jedne noei javi joj se u snu "dobri" i rece joj. pa joj veli: "Kceri moja. stupom. ogradi jedan dio kraj kuee i zastre ga cilimima i carSafima. a Bog je istina". Innogo do sanja drzi. Ona u prvi mah nije tomu vjerovala. Ako je avlija. Kada su hodze iskat izdeverserali i smrtnu molitvu proucili. nego . da se sa sokaka iIi iz komsiluka mrtvac vidjeti ne mole. stane kopati. pa se moze sa sokaka iIi iz komsiluka u avIiju vidjeti. Da. Kei veli materi: . nosila. Ko ne moze eijele avlije zastrti. koji do sanja mnogo ne drze. Ima dosta ljudi. Ali ne sarno. neka kopa pod lijevim direko~. "NoCas sam ti ~udan san usnila. prostre kogod na plotove iIi na rsspuklille u zidovima cilime. osobito prosti narod.0 Boga mi. Njezina majka vjeruje u sne. "Kad kome smrtni Cas kuene. ne produljuje se ni za jednu minutu.jednog mladog bega.

da Ii je ogradita cijela avlija iIi sarno neki dio. S6 232- mora umrijeti u isri ~a8't koji mu je odregjen. eist cefin. i eekaju. a ako je dugo bolovao. a na cefin polozi mrtvaca. a onda uzme hodza abdest mrtvomu i pri tomu moli mjesto njega i u ime njegovo molitve. Hodza i oni. da je neko umr'o i svaki ce uzdahnuti : "Allah rahmet eilesun ! "Pokoj mu dusi!". Boliji poslanik. on reaul. da pregje 8 vremenitoga svijeta u vje~ni~. 1m toga nastavlja: "Esselamu alejke ja resulalJah! E88elamu ja habiballah! Esselamu alejke ja nebijallah".-- -----. ne peru je hodze. pa mu veli: . koji su kraj njega. Neki se sakupljaju pred pokojnikovom kucom. da ga naime do groba isprati i ponese. nego hodzinske zene. hodzinic('~ . "Slava ti Boziji poslani~e! Slava ti Boziji odabrani~e! Slava ti Boziji sve~e!" Ove rijeei namijenjene BU svecu Muhamedu jer je. dim koji pravovjerni musliman zacuje pijev mujezina. uzmu abdest. koje su kod uzimanja abdesta propisane. Boziji 8vetac. da mu tijelo bude sasvim eisto. na tenesir. safuna i pere pet do Best puta. da se i sa drugih munara oglasi smrt pokojnikova. kada ide eovjeku. Cefin se spominje u narodnoj pjesmi Secer Salih aga. dobro ga nasafuna. kada ide Bogu svomu?! Ako umre zena iIi djevojka. zna. svuce ga do gola. kao tri do eetiri carsafa u jedno saSivena. Boziji odabranik i nebi. da mu pomognu. Prije. Iza kako je hodza uzeo abdest sebi i mrtvomu. jer ako se eovjek pere. dugo i siroko. pa mu je tijelo vrlo zaprljano. safuna i pere obicno tri pu~ uzasepce. a neki dade. uzme safuna.4 Kada je hodza mrtvaca ~isto' oprao. nego ce hodza pokojnika okupati. Cefin je veliko bijelo platno. a onda opere. da mogu mrtvo tijelo sasvim umotati. a neki u avliji. prostre ua druga llosila. a ko moze. prema tornu. dok hodze mrtvoga okupaju i opreme. zuri se ku6i pokojnikovoj. gdje draga kune nevjernog dragoga. Ko je bogatiji plati dva mujezina i onda oni zajedno sa munare uee sallo. polozi ga na tabut. habib. polijeva ga. kako se ne ce prati. a onda ga pokrije carsafom do slabina. Aku bolestnik nije dugo bolovao. nosila. hodza ga polijeva. polije cijelo tijelo mlakom vodom. da mu posljednju pOCast iakaze.

koju hadzije takogjer sa Cabe donose. da ga vjetar ne otkrije i da &e golo tijelo ne vidi. Ako je covjek umr'o prije podne. U nekim rnjestima u Bosni i Hercegovini nacinjen je sprijeda na nosilima ~ kratak erno obojen drven stupac i po tomu stupcu mozes znati. kopaju ga u jutro. I f· . u kojoj. a ako je umr'o po noci. a ako je zena iIi djevojka. okadi ga udom (vrsta mirisavog drveta sa Oahe) i ohuce ga u bijelu novu koBulju bez rukava. kopaju ga poslije podne. koja mu skoro do glezanja seze. Sada otvore vrata na avliji iIi razgrnu zastore. mnogo su sliena nasim llosilima. dok dobri ljudi ne sakupe toliko nov~a. ne meeu na stupce ahmedije.- 233- "Sad na tebi bijela k08uIja. Ham pamuk mece hodza mrtvacu na dlanQve obiju ruku. da nije ostavio bas nikakva imetka i ako ga njegova BVOjta.efin bio. "A Butra ti bio e. kojima se covjek. a cefin sveze nad glavom i nogama pokojnikovima. momak. ne moze opremiti i ukopati. Na dnu nosila su daske i 11a te daske poloze pokojnib jclr muslimani ne prave lijesova. zemlje dotice. zena iIi djevojka. ako je naime pokojnik bio tako siromaSan. koliko je za ukop potrebno. Nosila imaju po cetiri rueice tako. Iza toga poskropi pokojnika abu zemzetom. jer je u muslimana u zakonu i obicaju. mece na njega ham pamuk iIi kako bi mi rekli "vatu". Kada je hodza mrtvaca na cefin polozio. "A sutra ti ham pamuk metali. ne ima ni fesa. ako je u opce ima. Iza toga umota ga u cefin. ako je bio momak. NosiIa. za tim na koljena i megju sve nozne prste Iijeve i desne noge~ dakle na sve dijelov~ tijela. nego sarno muski fes. U abu zemze metne uvijek nesto eafurije. ·smije se sa ukopom pri~ekati. u kojima mrtvaee na grobIje nose. Ham pamuk spominje se takogjer u narodnoj pjesmi: "U ruci ti sedefli tambura. je razmocena cafurija. a ljudi podignu nosila i ponesu mrtvaca na groblje. Kada je hodza poskropio pokojnika abu zemzetom. umotaju stnpac na nosilima ozgora ahmedijom iIi turbanom. da Bvoje mrtvace sto prije ukopaju. kad klanja. Sarno u jednom slucaju. jedna vrsta vrIo mirisave smole. Ako je umr'o ozenjen covjek. da mrtvaca mogu u isto vrijeme cetiri covjeka nositi. du Ii je pokojnik bio ozenjen. na celo i nos.

kod vjeneanja. i narice za njim i za to nastoje i zene. sunnetenja i os. jer je to sevap. i radosnim i Zalosnim zgodama.) Bog naredio: Govorile hodze i badzije: "Mue'. da vice. da ljudi umiru. zaplakati. jer ce im oni pm u nevolji pomoci. -=~~-~-----~-~-. Nasi muslimaniosobito ljube komsije. Za to se komsije u Bosni vrlo paze i rijetko Be dogagja. Kao kod poroda. zasluge. gledajte u majku. . hadziniee. samrti. rogjakinje i prijateljiee. kod Boga. covjek bi poginuo .mraze". "Medna usta. pa ih tjese i razgovaraju samo da ue placu. Lijepo je. ali uije lijepo ni dostojno. da De naricu. komsije prvi naci. opremaju i kade. kuks. I narodna uam pjesma kaze. Mrtve oci gledati ne mogu.~------- . dijete. pa govori: "erne oci.roda cekajueil et . u bolesti. "Bile ruke zagrIite majku. jer je tak. ni djeca. Mrtva usta govorit ne mogu. Oni su u haremu. kvari rahmetlomu mertebe. htjela iIi nehtjela. brat iii sestra. tjese ju i opominju da ne place. dolaze k njoj drfige i prijateljiee. jer "nema vecega zla odkomsinske Z8. da Covjek pusti suzu za pokojnikom. koliko sarno mogu. jer: "Dok rod dogje. Ali je zensko srce vrln mekano. nego prvi rogjak ako je daleko. Ako je kojoj zeni umro muz. I majka place uad mrtvom kceri. da dobro ne live. a k njima dolaze komsinice hQdziniee. ne smije tu biti ni njegova zena.- 234- Imucniji muslimani rado daju novae za ukop. kako draga place za dragim: Ona kuka kano kukavica. Za to ko place i narice. Dok mrtvaca peru. A privrce kano lastavica. Mrtve ruke grliti ne mogu. Komi!lija dakle vise vrijedi. govorite tl majkom. jer placem skode i sebi i mrtvomu kod Boga. kod Boga. Muslimanima je zabranjeno plakati i uaricati za svojim milim i dragima jer je volja Bozija. tako ce se i u tlvima drugim. zadulbina. pa ce Cesto. ne placi Ismihan kaduno".

-

235-

Muzu ne ide u sprovod ni zena ni zenska djeca, nego sarno braca, "rogjaci i odrasli sinovi. Muz ide skoro uvijek zeni u sprovod, a neki, komu sree dopusti, ponese je nekoliko ko.-acaja.. Kada su mrtvaca opremili, metnn njego.vi ukueani na njega, kako vee Ito moze, kosulju, peskir iIi cevrrnu, a neki i bosealuk. Ko je bogat, metne osim toga veliku plavu iIi zelenu cohu, kao dar onomu hodzi, koji ce pokojnika ukopati. Ako je vise bodza, metnu na mrtvaea toliko cevrmi, peskira i bosealuka, koliko je hodza, da svakomu po jedan dopane. Prije nego ce mrtvaca iz avlije ponijeti, stane hodza kraj n~­ sila, a sakupIjeni narod iza hodze. Hodza i sav narod snjim isprnzi dlanove, dotakne se palcima resica na usima n znak, da sn mu dok moli, usi za Bve Bvjetske stvari glnhe i govori: "Allahu ekber!" Hodza to rekne prvi glasno, a say narod iza njega tiho, da se ni sapat ne cuje. Odmah iza toga spuste ruke i svezn ih na prsima, to jest svaki metne lijevu ruku na prsa, a desnom pribvati lijevu i stoja tSlko prignuvsi glave zemiji. Stojeci tako pronce u sebi tri kratke dove. Iza toga razvezu ruke, rasire dlanove, a ruke svinu u laktima i gledajuc u dlanove mole u sebi fatihu iIi elhami serif. Kada je hodla i say narod fatihu iIi elhami serif proucio, dignu otvorene dlanove prema celu i prevuku ih preko Iiea, brade .j prsiju u znak, da su molitvu svrsili. Kada su fatihu iIi elbami serif proucili, pristupe cetiri covjeka koji su nosilima najblizji, prihvate nosila za rucice, podignu merburna na ramena i ponesu ga prema groblju. Prvi idu oni, koji nose mrtvaca, a kraj njib i iza lljih ostali narod. Dok mejita nose, redom se mijenjaju, jer je vrlo korisno mrtvaca makar i malo do njegova kabnra, groba, ponijeti. Za svaki korak, eto covjek mrtvaca do groba ponese, dobiva on cetrdeset sevapa. U prijasnja vremena, dok 8U momci nosili percine, visio je mladicu percin niz tenesir, nosila, pa se je po tomu moglo znati, da nose neozenjenog Covjeka. Danas, kada vee tako malo momaka percine nosi, odrele hodla percin prije, nego ce mrtvaca okupati. To nije doduse zakonom propisano, ali ih rezn, jer narod vjeruje, da se zmije i dru~a g~~~~ .u percin krije i da pokojniku oci ispija: . "Draga se u zmiju utvorila,· "Oci pije, u percin se krije".

-

236-

Pred 8vakim grobljem lezi oveci kamen, isklesan U obliku pacetvorine, dug po prilici kao i covjek. Taj se kamen zove dzenaze kamen. Kada Ijudi donesu merhuma do dzenaze ka,mena, poloze ga sa n08ilima tako, da je lieern okrenut prema Meki. Hodza stane i opet kraj nosila i pokojnika i okrenuvsi se prema Meki, po~ne klanjati dzenaze-namaz. Sav narod Btoji u redovima iza bodze, pa i on 811jime zajedno moli. Prije nego Ce hodia dzenaze namaz poceti, veli i opet glasno: "AIIahu ekber", a say narod iz& njega tiho: "Allahu ekber!" u znak da namaz po~inje. Say narod moli sada (da ne navodim arapskoga originala) ovo: "Boze nas, mi Ti se klanjamo i slavirno Te, vjerujemo i svjedo~imo, da osim Tebe drngog Boga nema". Kada su tu dovu prou~ili, veli hod!a opet: "Allahu ekber", 1I znak, da pocinje nova dova, a to je salavat 8vecu Muhamedu. Kada su salavat svecu Muhamedu poslali, veli hodza i opet: "AIIahu ekber" i nova dova pocinje. Ta dova glasi: "Boze nas, oprosti grijebe Bvim zivim; mu~ku i zensku i onima, koji se nijesu ovdje nasIi, a oprosti i ovomu mejitu Bve njegove grijehe i obveseli ga 8vojom milosti". Iza toga predadu selam. Hodza i Say narod snjim pogleda najprije desDo i govori: "Esselamu aIejkiirn verabmetulab. - Bozija milost neka je svima mrtvima". Na to pogledaju lijevo i opet isto govore. Sve to rade i govore tiho i mirno i bez najmaujega stropota, da se upravo ~uditi moras. Sada prevuku otvorene dlanove preko ~eIa, lies, brade i prsiju i tim je dzenaze namaz dovrsen. Iza toga pritegnu jos jednom ruke u laktima i gIedajuc u dlanove pronce fatihu i elhami serif, a ollda se hodza okrene narodu i veli: "Ovaj je covjek (zena)biodobar?" Say narod veli "dobar" bio on za zivOt8~ kakav mu drago. Narod veli "dobar", jer je sevap kod Boga govoriti 0 mrtvima dobro. Bog ljubi one ljude, koji 0 pokojnieima dobro govore, koji ih do kabura prate, koji im dovu "prid dusu uce" i koji im od srea praAtaju. Ko zasuti pokojnikova zla djela, tome ce Bog i njegova zasutiti,· a ko mrtvima ne oprosti i ko ne zasuti njegovih zlih djela, tome ne ce ni Bog zasutiti njegovih, nego ce ih na strasnomu sudu svemu svijetu otkriti. Fatiha iIi elhami serif jedina je molitva, kod koje muslimani ne klanjaju, nego je stojec uce, ali i kod fatihe stoje u redovima kao kada klanjaju.

-

237-

Iza kako je narod merhumu halalio rekavsi javno, da je dobar, pristupe cetiri covjeka nosilima i ponesu mrtvaca do njegova kabura, groba. Grob je obicno dubok covjeku do pasa. Za sto bas do pasa - toga mi niko nije znao reeL Dva muskarca, koja su pokojniku najbliza, dakle sinovi, braea, !tricevici itd. sigju u kabur, a druga dvojica prime mrtvaca; jedan jednom rukom ispod pleca, a dr~gom preko prsa, a drugi ispod koljena i predadu ga u ruke onoj dvojiei u kaburu. Ona dvojica prihvate mrtvaca, spuste ga u kabur i poloze tal{o, da gleda lieem prema Meki. Iza toga razvezu rou cefin vise glave i nogu i redaju nad njim daske pocam od glave prema nogalJ!.a tako, da svaka daska jednim krajem bude na dnu groba, a drllgim da se prisloni iznad pokojnika, da zemIja na njega ne pada. Ako umre zena iIi djevojka, metnu je u tabut tako, da je, kada je budu u kabur spustali, ne moraju primiti za tijelo nego za tabut, jer kao sto muskarae ne smije primiti tugje zene i djevojke dok je ziva, isto se je tako ne smije taknuti ni kada je mrtva. .. I{ada su mrtvaca pokrili daskama, uzmu lopate, da ga zakopaju. Svaki baei po nekoliko lopata zemlje u grob, jer je i to sevap ..,,:,..> kod Boga. Prema tomu je dakle krivo misljenje nekih ljudi, da muslimani kopaju plitke grobove i da svoje mrtvace na sjedec zakapaju. Kada su mrtvaca zakopali, prouci hJdza i Rav narod snjim i opet fatihu iIi elhami serif. Iza toga odlazi narod kuci, a hodza ostane na talkinu. <Jim se svijet odmakne jedno 40 koraka od kabura, dolaze pokojniku suvald~ije iIi kako ih neki zovu 8urudzije, da ga suval ucine, to jest da ga pitaju, sto je na zemIji radio. Kada suvaldzije dolaze, pokojnik ozivi, ali ne zivotom, kojim je zivio na zemlji, nego je kao u nekom polusnu, ali ipak svjestan, da ce odgovarati za djela, sto ih je za zivota ucinio. Suvaldzije su dva Bozija meleca; jedan je Munkir, a drugi Nekir. Kada oni dogju, stave rahmetlomu prije svega ova pitanja: Ko ti je Bog? On veli: Bog mi je Allah. Sta ti je kibla? Kibla mi je Meka. Ko ti je pejgamber? Pcjgambel mi je Muhamed.

-

238-

Iza toga stavljaju 8uvaIdzije na rahmetloga, pokojnika i drnga pitanja, ali ato ga pitaju to ne zna niko, nego sarno onaj, koga oni pitaju. Dok suvaIdzije rahmetloga suval cine, Btoji hodza na talkinu kod njegova kabura i glasno rnu dovikuje, sto·.ce na prva tri pitanja odgovoriti. Ako je pokojnik bio pravi "Turcin", to jest, ako je bio dobar musliman i ako se je tacno drzao svoga zakona i po njemu zivio, on ce Bozijim emerom na sva pitanja dobro i lako odgovoriti, a ako je na sva vitanja dobro odgovorio, uzece suvaldzije dnsu njegovu, i odnijece je u dzennet. Iza kako sn BuvaIdzije odnijeli dnsu pravednikovu u dzennet, rasirl se njegov kabur, da mn tijelo u zemlji ne trpi, jer tjelesa pravednika ne ce do kijameta i strasnoga suda i8t~nuti. Ako pokojnik nije hio pravi "Turcin" i nije umro u milosti Bozijoj i pravoj vjeri Muhamedovoj, ne moze suvaldzijama odgovoriti kako treba, a oni onda prime dusu njegovu i haee je u dzehennem; u onaj kat, koji je prema svojim grijesima zasluzio. Kada su 8uvaldziie dusn nevaljana covjeka u dzehennem baeili, stisne se zemIja oko njegova tijela tako, da ga sasvim zdrobi i da mu "kost mimo kost proganja'''. Osim hodze moze i ko drugi na talkinu ostati, a osobito pokojnikov otae,. brat iIi ko drugi iz najbIize rodbine. Prema narodnoj pjesmi umrla je mlada sultanija. Kada su je u kabur ukopali, Ile doziva ona hodze, koji je na talkinu ostao, nego Bvoga oca, pa mn veli: "Ah moj habo, eare gospodine, ,~Eto meni teski suvaldzija, "Sad ce mene suval uciniti. Kada suvaIdzije dolaze, cuje se jeka, zemlja se trese, a mrtvi drhce od straha i brige, da Ii ce na Bva pit~D.ja valjano odgovoriti. Radi toga dovikuje hodza, koji je na talkinu ostao: "Korkma, korkma". "Ne boj se, ne boj se", da ga obodri i osokoli. To nam .8vjedoci i narodna pjesma: Stade jeka, erne zemije zveka, Dogjose joj mloge suvaldzije.

isto se tako dijeli i diehennem. ncgo treba da. "Sto s' sirote male napadala. Dzehennemska vrata otvorise. u cetvrtom bije mraz. koliko je ko 8vojim grijesima z&sluzio. ~. U jednomu katu trpe grijesnici glad. u drugomu zegju.~ "A Bog nas je tebi opremio. i dobra djela ~ini. "U mahalu malo vatre dala. To je istina dobro. Kao sto se dzennet dijeli na vise katova. prema tornu. . Kada je mlada sultanija opazila suvaldzije. nego sarno neko vrijeme prema tomu. koji rahmet "prid dusu mrtvima pridaje". sto "im ljudi na ovoj zemlji. za sto ce suvaldzije pokojnika suval ueiniti. "Od komsinske 80fre pobignula. nego nam kaze sto ce oni po prilici pokojnika pitati. Za to joj kaiu suvaldzije: :. To nam svjedoee i svete . da mrtvima rahmet pridaju i da im "prid dusu" dove nee. da eovjek sarno klanja i da u citab gleda. "A Boga yam mloge suvaldzije. trpe velike muke. pa im stano po savjetu svoga oca. Dobro je po nje ito. Molitvama za pokojnike ne koriste ljudi samo mrtvima. u trecemu ih przi vatra. "Da mi tebe suval neinirno. a drugu polovicn dobiva onaj. grijesnici. ne ostaju do vijeka u dzehennemu.239 - Ali ne Ramo da narodna pjesma oplsuJe dolazak suvaldzija. otpada na sve pokojnike zajedno. "A mevluda ti nisi davala. prernda niko ne moze znati. Ali premda je diehennem strasan i premda dzehennemlije. sto oni po nauci 8voga zakona. to jest. Sto je ko bio veci grijesnik. vrIo se je uplasila. sto 8U na ovoj zemlji sagrijesili.. "Ja sam danas pet vakat' klanjala "I pet puta u citab gledala. da se Bogu moli. govoriti. utjesljivo je po nje. sto se molitvama dobiva. koji je na talkinu ostao. nego JOB vise sebi~ jer polovica onoga sevapa. Sultaniju u vatru bacis~. ali nije dosta. pada u dublji kat dzehennema i trpi vece muke. svojim molitvama mogu kod Boga mnogo pomoei i radi toga nalaze vjera muslimanima.Od sirote glavu okrenula.

za sto im se nije do sada javio. Tako su oni dolazili kroz punih trideset i devet dana." Iz ovoga vidimo ne sarno. "Je l' se zemlja u oci nasuIa?" A on joj iz groba odgovara : "A Boga mi moja mila majko... jer je onoga dana. kraj ovoga harema prosao neki covjek. . dogjite na moj kabur.. sarno mu je pri kraju ostalo nekoliko listova. al im se hodza nije javio. koliko sevapa komu pripada. zacuju iz kabura glas svoga uciteIja. . I narodna pjesma lijepo nam opisuje kako majka govori sa pokojnim sinom. da dovrsi citab. . ali im on odgovori: "Djeeo moja. Jednoga dana dogju mu ucenici na ll&uk i uIDole ga. pa ell vam protumaciti.. da ih prollci i talebi protumaci. "Nisu meni simsir daske teske. ali odgovora nema pa nema. Ali kada ja umrem. da se znade. proucio elhami serif i poklonio ga mrtvima. Doskora (~U umrijeti i za to ne mogu citaba douciti. ucenika. a narod ga ukopa... koji im stade citab dovrsivati. Taj se je sevap raspisivao kroz ovo cetrdeset dana megju sve mrtve ovoga svijeta. a on im rece: "Nijesam mogao. Uceniei ga upitaju.. nego ito. Ona mu veli: "Drago dite. da izmegju pokojnika i ljudi na ovoj zemlji ima neka veza i da se mrtvi mogu zivima javiti i snjima govoriti.- 240- knjige: Bio neki vrlo star hodla i imao cetrdeset talebe.Je Ii tebi erna zemlja teska. "Jest obicno u mubarec zemIji.. kad su mene tikopali. ja sam ostario i oslabio. "Nije meni erna zemIja teska.. dogju uceniei na njegov kabur i stanu ga dozivati.. Dr:ugoga dana u jutro. a druga je 08tala njemu samomu.. "Je su Ii ti simsir daske teske. sto jos u citabu stoji Jos istoga dana umre bodza. "Je l' t' obicno u mubarec zemlji.. da je vrlo korisDo moliti se za po·kojnike. Sarno poloviea dopala je nama svima. da· im sto dokazu iIi da ih za sto umole. On je sa 8vojim ucenieima proucio skoro say citab. Secer Salih aga. Kada su i cetrdeseti dan u jutro dosli.

Tude njiha dvoje ukopali. I:. A ruZa se oko bora vije. I j . da dvojc zaljubljenih. pa makar si i sami zivot uzeli. ako zbog Uubavi umru..Nije mi se zemlja u oei nasula. "Teske su mi moje drage suze. Metnuse im u bijele ruke. Vise Hate rumena ruzica. Borika se oko ruze vije. Kano Mujo oko zive Hate. jedno kraj drugoga ukopaju. Ali narodna pjesma ide i dalje. da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece i drvece i da se jedno oko drugog vije: Vise Muje zelena borika. nego sto vjera dopusta. da im barem u zemlji lakse bude: Naporedo mezar iskopali. pa nam pripovijeda. Kano Hata oko zivog Muje.r I - 241- . . Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara. Za to i preporuea.

Kad se prenu nek se poigraju. osohito zaljuhljenih momaka i djevojaka. sto se prije uopce nije deSavalo. J2i kako se lako udario. da hi koji musliman.*) *) Zacudo je. Na nozu je srce izvadio. a momak nozem: I on uze no~e okovaie. i sto narod vjeruje. sarno ne samoubice. da ce Bog dzehenuemlijama s vremenom sve grijehe oprostiti i primiti u d!ennet sve. Na kamzama bijele dzigere. sto narodua haremska pjesma vise puta spominje samouhistva _. Prema haremskoj pjesmi djevojka se obicno ubija makazama. . Pa s' udari njima u srdasce.- 242- Metnuse im crvene jahuke. sam sebi zivot oduzeo. ako je bio pri svijesti. To je tim zacudnije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful