P. 1
PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

PODUZETNIK TRAVANJ 2013 NAJAVA

|Views: 163|Likes:
Published by Časopis Poduzetnik
Poštovani,
Pred Vama je novi broj magazina Poduzetnik, travanj 13 2013. U ovom broju čeka Vas obilje različitih i zanimljivih članaka, edukativnih i korisnih tekstova, razgovora, priča, promišljanja, novih inicijativa, fotoreportaža, ali i posebna iznenađenja (Tribina kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj – Osijek i Tribina Gorana Milića u Ivanić Gradu)…
Pročitajte sadržaj magazina i odaberite ono što Vas zanima.
Iz ovog broja izdvajamo:Tema broja: ZELENO GOSPODARSTVO,Poduzetnička priča: Ivan Došlović - Novska,Intervju: Kineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei,Naš kolumnista: Goran Milić, Prilog: Zeleni krediti,Prilog: Dan planeta Zemlja,Najavljujemo: Tribine kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj – Osijek i Gorana Milića u Ivanić Gradu
Poštovani,
Pred Vama je novi broj magazina Poduzetnik, travanj 13 2013. U ovom broju čeka Vas obilje različitih i zanimljivih članaka, edukativnih i korisnih tekstova, razgovora, priča, promišljanja, novih inicijativa, fotoreportaža, ali i posebna iznenađenja (Tribina kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj – Osijek i Tribina Gorana Milića u Ivanić Gradu)…
Pročitajte sadržaj magazina i odaberite ono što Vas zanima.
Iz ovog broja izdvajamo:Tema broja: ZELENO GOSPODARSTVO,Poduzetnička priča: Ivan Došlović - Novska,Intervju: Kineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei,Naš kolumnista: Goran Milić, Prilog: Zeleni krediti,Prilog: Dan planeta Zemlja,Najavljujemo: Tribine kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj – Osijek i Gorana Milića u Ivanić Gradu

More info:

Published by: Časopis Poduzetnik on Apr 12, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/12/2013

pdf

text

original

Poduzetnik

mjesečnik za poduzetnike i menadžere

ISSN 1846-3541

Broj 75 · Godina VII Travanj 2013. Cijena 17 kn



Poduzetnička priča Ivan Došlović, Novska Intervju Veleposlanik Kine u Hrvatskoj, Nj. E. Shen Zhifei Dan planeta Zemlje Mobilizirajmo Zemlju

Tema broja - Zeleno gospodarstvo

Zdravo življenje - motivacija za čuvanje prirode
PODUZETNIČKA PRIČA • ABC KVALITETE • STUDENTSKO PODUZETNIŠTVO • BITI PODUZETNIK • Mala škola poduzetništva

2

Poduzetnik | travanj 2013.

Misao
Manjina je ponekad u pravu, većina uvijek griješi. (Bernard Shaw)
nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b. Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlović vladimir.mihajlovic@poduzetnik.com.hr direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlović stalni suradnici: Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana Glavaš Olga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balković, Goran Milić, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat marketing i prodaja 031/ 284-853 marketing@poduzetnik.com.hr grafičko oblikovanje i priprema Grafički studio Gilih tisak Media Print Tiskara Hrastić d.o.o. Zagreb, Murati 16 osnivač magazina, 2007.g. Tihomir Jelavić Časopis izlazi sredinom mjeseca Jedinična cijena iznosi 17 kn Godišnja pretplata (12 brojeva) iznosi 159 kn (PDV uključen) Polugodišnja pretplata (6 brojeva) iznosi 99,00 kn (PDV uključen) Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika. Naslovnica: Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir

UVODNIK

I, što ćemo sada?
opciji, ostaje nejasno što bi realno trebalo učiniti u Hrvatskoj? Recimo, dođe neka Vlada koja ima znanje, poštenje, ideju i sposobnost ostvariti zamišljeno. Treba li naglasak biti na štednji? Ako za primjer uzmemo Grčku, Španjolsku, Portugal, mjere štednje su drastično unesrećile tamošnje narode, gurnule ih u depresiju i socijalni konflikt koji će ostaviti trajne posljedice. Riješeno, praktično, nije ništa. Pogledamo li Bugare, koje su uzimali kao primjer nove štedljive nacije u EU, čiji je budžetski minus bio manji i od njemačkoga(!), njihov skromni život s 380 eura prosječne plaće urušio se nakon poskupljenja struje od nevelikih 13 posto! Dakle, štedi, primaj najmanje plaće u EU (osim Rumunjske), i opet ćeš propasti. Sjetimo se Mađarske. Koliko su nam docirali o uspjehu modela te postkomunističke zemlje koja je prva širom otvorila vrata stranim investitorima, privatizirala državne mastodonte, liberalizirala gospodarstvo? I gdje je jadna Mađarska dospjela? Koliko god Viktor Urban bio inventivan i patriot, dani su mu odbrojeni. Mađarskoj, čini se, spasa nema. Dakle, ne vrijedi ni štedjeti, ne vrijedi ni izmišljati povlastice za investitore. Što onda činiti? Možda pretvoriti cijelu zemlju u veliku banku koja će čuvati depozite bogatih ljudi iz “šarenih” država. Zašto ne, jedino bankarski sektor danas ima zajamčeni profit, a Hrvatska je svojim ljepotama privlačna bogatunima koji će rado kod nas provesti pokoji vikend, pokoje ljeto, dok broje novac koji su položili u naše banke. E, ali vraga, dogodio se Cipar kako bi posvjedočio da ni uz goleme depozite u bankama nema zajamčene stabilnosti. Na Cipru je deponirano više od 60 milijardi dolara, sto tisuća po stanovniku(!), ali je grčki dio otoka ipak pred bankrotom. Usporedbe radi, kada bi se depozit po stanovniku Cipra preračunao na Hrvatsku, to bi značilo dolazak 400 milijardi dolara u naše banke. Ali, to bi tek bila ironija. Toliko novca, a nijedan problem riješen. Vjerovali ili ne, ja imam paletu prijedloga koji bi zaustavili ovaj slobodan pad i preokrenuli ga u lagani uspon s tendencijom ubrzanja. Ali, kako se danas svatko tko bi se usudio razmišljati izvan okvira štednje, privlačenja investicija, privatizacije i prodaje državnih resursa - unaprijed proglašava psihijatrijskim slučajem, suzdržat ću se. Zasad.

E

Piše: Goran Milić, Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans

vo Hrvatske bez ijedne ozbiljnije barijere pred vratima EU. Sve smo uvjete ispunili, primamo čestitke unaprijed, veselimo se novom društvu. Premda dobro znamo da nam pravosuđe i dalje šteka, da su nam gospodarske statistike lošije nego ikada, da je investicijska klima nikakva i da svi ti problem neće nestati s našim članstvom u EU. I da je, nažalost, jedina poznata ideja Vlade za očuvanje likvidnosti - uzimanje novih zajmova. Jer, eto, novac je ovih dana relativno jeftin, Amerika je u usponu, natiskali su nove dolare koje im valja plasirati po svijetu. Ali, razmišljamo li nestranački, ne dajući prednost nijednoj političkoj

IZ SADRŽAJA
Poduzetnička priča - Ivan Došlović - Novska Samo nebo mi je granica...................................................................4 Tema broja - Zeleno gospodarstvo Marko Brnčić, S.T.P. d.o.o. - Zagreb Glavni preduvjet razvoja zelene ekonomije je smanjenje privatnih interesa i podizanje važnosti zaštite okoliša .....................................8 Darko Mužević, Robert Bosch d.o.o. - Zagreb Ener. ovisnost predstavlja jedan od najčvršćih okova današnjice ....10 Mladen Novaković, Tehnokom, d.o.o. - Zagreb Inženjerski pristup se zaista pokazao dugoročno bolji ....................12 Prilog - Zeleni krediti Eko krediti dostupni širom Hrvatske ...............................................16 Održivi razvoj - Vaša pitanja Jesu li kore agruma štetne za kompost? .........................................17 Događanja - Tribina Gorana Milića - Rokovci Biti najbolji ili dobar u tri posla ......................................................19 Intervju - Nj. E. g. Shen Zhifei - Veleposlanik Kine u Hrvatskoj Pronašli smo put razvoja kroz socijalizam s kineskim karakteristikama ............................................................................20 Najavljujemo - Veleposlanik Kine u Osijeku Kako poslovati s Kinom? .................................................................23 Najavljujemo - Goran Milić u Ivanić Gradu Mladi i poduzetništvo .....................................................................23 Održivi razvoj - Opskrba toplinskom i električnom energijom Mikrokogeneracijska postrojenja ....................................................24 Događanja - Tribina Gorana Milića - Novska Hrvatska je zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti .........................26 Predstavljamo vam - OBŽ - Grad Beli Manastir Naša budućnost je u našim rukama ................................................28 Predstavljamo vam - VŽ - Grad Ludbreg Grad razvijenog poduzetništva, novih tehnologija i ugodna života .30 Predstavljamo vam - VPŽ - Općina Zdenci Općina koja je uvijek na usluzi svojim stanovnicima .......................33 Predstavljamo vam - VPŽ - Općina Čačinci Općina koja prepoznaje potrebe i želje svojih stanovnika ...............36 Prilog - Dan planeta Zemlje Primat d.o.o. - Osijek Smanjiti nastali otpad te ga ponovo koristiti ..................................40 Baranjski vodovod d.o.o. - Beli Manastir Unaprijediti sustav koji je u funkciji zaštite okoliša i prirode ...........42 KP Čvorkovac, d.o.o. - Dalj Mobilizirajmo Zemlju .....................................................................44 Događanja - Obilježen Svjetski dan voda Naučili smo da trebamo čuvati naše vode .......................................41 Događanja - Međunarodni sajam Slavin 2013. Vratio se jedan iznimno važan turistički proizvod u grad ................45 Vinski kutak - Vina Belje Graševina - vinska sorta ogromnog potencijala ..............................46 Preporuka - inZagreb Hoteli su za spavanje, stanovi su za življenje ..................................47 Događanja - City Colosseum Najveći i najmoderniji trgovački i zabavni centar srednje Slavonije .48 Događanja - Bundek 2013. Slavonci u srcu Zagreba ..................................................................48 Događanja - 20. Osječki proljetni sajam Sajam je dokazao svoj neupitni položaj.......................................... 49

Poduzetnik | travanj 2013.

3

poduzetnička priča

Samo nebo mi je granica
K
ada smo prošli mjesec u Novsku organizirali tribinu poznatog novinara Gorana Milića upoznao sam jednog posebnog čovjeka, Ivana Došlovića iz Novske. Među poklonima koje je primio Goran bili su i proizvodi OPG-a Ivana Došlovića, neobični lavandini proizvodi, vrećice jedinstvenog mirisa. Ivanu je posebno bilo drago, kao i nama iz časopisa Poduzetnik, kada je Goran Milić pitao čiji su ovi lavandini proizvodi, mirisne vrećice su privukle i njegovu pozornost. Goran je više puta tražio da se Ivan popne na binu kako bi ga upoznao. Upoznali su se, a mi smo se vrlo brzo s Ivanom dogovorili da ćemo napraviti ovu priču koju darujemo čitateljima našeg časopisa. Baš kao što je on nama darovao lavandine mirisne vrećice sa znakom Poduzetnika. Vjerujte Ivan Došlović, u polju lavande, u mjestu Kozarice kod Novske

IVAN DOŠLOVIĆ, NOVSKA

*Nakon 4 godine ulaganja i rada polako vraćam ono što sam uložio u posao *Lavanda je od davnina korištena u razne svrhe, medicinske, kozmetičke…

Želio sam nešto stvoriti sam svojim rukama
Ivan Došlović rođen je u Novskoj 1981. godine i do 3. razreda osnovne škole živio je u mjestu Jazavica kod Novske. «A onda je počeo rat pa smo morali mijenjati mjesta stanovanja, bili smo u Kutini, Novskoj, Zagorju pa smo se vratili u Ilovu i opet u Novsku. U Novskoj sam završio osnovnu i srednju školu za automehaničara. Položio sam sve kategorije za vozača, radio sam u jednoj firmi kao vozač, a zatim sam jedno vrijeme radio kao zaštitar u osiguranju i pratnji novca.Kada sam se prije sedam godina oženio svi poslovi na kojima sam do tada radio nisu se pokazali kao dobri jer sam često bio odsutan od kuće. Želio sam nešto raditi tako da sam mogu stvarati svojim rukama kao i moja obitelj, od pradjeda, djeda i naravno oca koji su prije rata na veliko radili u poljoprivredi, uzgajali kukuruz, pšenicu,mrkvu i šećernu repu, a ja sam već kao dijete uvijek bio s njima po traktorima i na njivama,tako da vjerujem da mi je to ostalo usađeno. Kada sam se oženio i osnovao svoju obitelj, u dogovoru sa suprugom Mišelom želio sam stvoriti nešto svojim rukama i tako smo krenuli u posao s lavandom. Imam dvoje djece, kćerku Mariju koja ima 7 godina i sina Mihaela koji ima 4 godine». Zanima li vašu djecu ovaj posao - pitam ga. «Sin je više oko traktora, to ga zanima, a kćerka često radi u proizvodnji gdje veže vrećice. Njima je sve to sada igra, naravno da mi je želja da se posao obiteljski nastavi i dalje».
nam, za Ivana i njegove proizvode će se još daleko čuti.

Mirisni nasadi lavande
OPG Ivan Došlović iz Novske poznat je proizvođač ekološki proizvedene lavande. Ivan mi kaže: «Lavanda proizvedena na našim poljima poznata je diljem Hrvatske i sve je prepoznatljivija u EU. U našoj ponudi nalaze se mirisne vrećice, jastučići, privjesci za ključeve, mirisni privjesci za automobile, eterična ulja, hidrolat lavande te sapun od lavande koji proizvode poduzetnici u Zagrebu. Samostalno radim i tisak logotipa po želji kupca i to je ono što se kod mene pokazalo uspješnim. OPG je obiteljski posao u koji je uključena cijela obitelj, naravno da mi najviše pomaže supruga. Kada sam kretao u ovaj posao bilo je to nekako usput, prodat ću cvijet lavande, za ulje ili za sušenje, ali kako

Kontakt: OPG Ivan Došlović Zagrebačka 106 44330 Novska Telefon: 044/608 522 Mobitel: 091/546 60 34 e-mail: ivan@doslovic-lavanda.com ivan_doslovic@hotmail.com www.doslovic-lavanda.com
sam sve dublje ulazio u ovaj posao vidio sam da nemam računicu nekome dati sirovinu koju će netko preraditi u neki proizvod i uzeti novce. Moja ideja i računica je bila da sve moram raditi sam da bih zaradio. Sve je ozbiljnije krenulo kada sam donio odluku da sve radim sam, da to stavim na ozbiljnu razinu i da ne ovisim o nikome. Cijela priča oko lavande je krenula 2008. godine kada smo posadili plantažu lavande na 1,22 hektara. Cijela moja obitelj je oduvijek radila na zemlji i bavila se poljoprivredom. Htio sam se i ja baviti zemljom, ali sam želio nešto novo, drugačije od ostalih.

4

Poduzetnik | travanj 2013.

tema broja - zeleno gospodarstvo MARKO BRNČIĆ, S.T.P., D.O.O. - ZAGREB

Glavni preduvjet za razvoj zelene ekono privatnih interesa i podizanje važnosti
*Što god radili, bitno je da ste prvi i da ste u poslu kojeg radite najbolji, ali da taj epitet ne dolazi iz vaših usta *Zaštita okoliša nije šansa za oporavak hrvatskog gospodarstva, ona je imperativ
arko Brnčić, direktor tvrtke S.T.P. d.o.o. iz Zagreba vrlo rado se odazvao našoj molbi da sudjeluje u temi broja: Zeleno gospodarstvo. Kako i kada je krenuo u posao gospodarenja otpadom i zaštitom okoliša? „Paralelno sa studijem stomatologije počinjem raditi za tvrtku S.T.P. d.o.o. u kojoj sam danas na mjestu direktora. Tvrtka se bavi zaštitom okoliša, distribucijom i servisiranjem komunalne opreme brendiranih europskih proizvođača od kojih mogu istaknuti: Avermann, SSI Schäfer, MOLOK, Grünig, H&G, Martini Alfredo, AP medical, Hammel i dr. Također surađujemo i s velikim brojem domaćih tvrtki koje proizvode komunalnu opremu sukladno potrebama naših kupaca. Bavimo se izradama planova gospodarenja otpadom i postavljamo standarde koje slijede mnogi iz razloga što primjenjujemo višedesetljetni

M

know-how naših inozemnih partnera. Privatna ste hrvatska tvrtka osnovana 1992. g. Možete li ukratko predstaviti tvrtku? Točno, tvrtka S.T.P. d.o.o. je osnovana 1992. godine i od tada postavlja visoke standarde proizvoda i usluga. Prvi preskontejner na tržištu RH je predstavljen 1997. g. Bio je potpuna nepoznanica i ljudi su bili prilično skeptični kao i prema svakoj novini, no danas je on okosnica suvremenog gospodarenja otpadom bez koje nema održivog razvoja. Nezamislivo je danas vidjeti šoping centar ili reciklažno dvorište bez tih uređaja. Izradili smo i plan gospodarenja otpadom na otoku Mljetu, koji je početkom novog milenija postao jedan od rijetkih otoka koji je sav svoj otpad zbrinjavao na kopnu i prije nego je to regulirano zakonom. Primjer Mljeta slijedili su i drugi otoci.

Zeleni otok u sklopu kojega su montirane klupice Plastične posude za otpad s kotačima načinjene od HDPE-a s petogodišnjim jamstvom, označile su prekretnicu u privremenom skladištenju otpada. Za razliku od ostalih posuda SSI Schäfer uz antibakterijske posude nudi trajnost koju rijetki danas mogu pružiti, pa su postale prepoznatljiv simbol najmodernijih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj. 2012. godine od Ministarstva zaštite okoliša smo primili nagradu Eko oskar upravo za njih. 2005. godine u sklopu EMAT-a na Zagrebačkom velesajmu predstavljamo i prve polupodzemne kontejnere koje je osmislila finska tvrtka MOLOK. Danas ljudi prepoznaju sve benefite koje ovakvi sustavi nude, pa polako uzimaju sve veći tržišni udio, jer korisnicima donose i do 85% veću efikasnost od dosadašnjih sustava u primjeni (kanti za smeće i kontejnera). Ljudi ih vole jer su tihi, čisti, lijepi, uredni, nude velik kapacitet na malome prostoru i ono najvažnije ne smrde! U suradnji s domaćom tvrtkom Marinetek NCP iz Šibenika proizveli smo i prvi plutajući zeleni polupodvodni otok pred kojim je sjajna budućnost. Ako sam dobro zaključio već ste se od starta odlučili za područje zaštite okoliša. Zašto? Nije li to u to

KONTAKT: S.T.P. d.o.o. Lučki odvojak 1, 10250 Zagreb 098/384 699, 01/653 00 40 e-mail: stp@stp-croatia.com www.stp-croatia.com
doba bio rizik jer je sve to ipak bilo nepoznanica. Što je presudilo da se okrenete zaštiti okoliša, danas bi kazali održivom razvoju? Je li danas lakše poslovati u sektoru zelenog gospodarstva? Što god radili, bitno je da ste prvi. Bitno je da vas kopiraju i da žele biti poput vas. Naravno bitno je da ste u poslu kojeg radite najbolji, ali da taj epitet ne dolazi iz vaših usta. U zaštiti okoliša i poslu s otpadom konkurencija je bila mala, pa je to uz dobre partnere bilo relativno lako ostvariti. Danas je konkurencija veća, u posao se uplela i politika, kao i podobnost, pa je stvar bitno složenija, no dobar je proizvod, uvijek dobar proizvod i ljudi ga prepoznaju. Vrijeme je ključan faktor, no ono radi za nas. Prošle ste godine nagrađeni priznanjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode „Eko oskarom“ (srebrna povelja) za uvođenje na hrvatsko tržište napredne tehnologije za privremeno skladištenje bio komponente otpada. Je li zaštita okoliša šansa za oporavak hrvatskog gospodarstva i u kojoj mjeri? Ono što mi u Hrvatskoj danas ima-

Adriatic Bot Show 2012. : ponton, MOLOK kontejneri, Marko Brnčić direktor S.T.P. d.o.o. i Željko Brnčić - prokurist S.T.P. d.o.o. (slijeva)

8

Poduzetnik | travanj 2013.

tema broja - zeleno gospodarstvo DARKO MUŽEVIĆ, ROBERT BOSCH D.O.O. - ZAGREB

Energetska ovisnost predstavlja jed
*Bosch odavno ulaže znatne resurse u razvoj energetski učinkovitih tehnologija, u vlastite aktivnosti koje doprinose uštedi energije i očuvanju okoliša *Diljem svijeta nudimo „tehnologiju za život“

B

osch Hrvatska je regionalna grana Bosch Grupe. Trgovačko društvo Robert Bosch d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu osnovano je 1993. godine. O problemima dugo-

ropske unije, čije pravno naslijeđe već uvelike preuzima, i zemalja nekadašnje regionalne pripadnosti, s kojima ima povijesno iskustvo poslovanja. Iskustvo i znanje su, naravno, sasvim

logično usko povezani - iskustvom se povećava znanje. Međutim, ono što je bino istaknuti jest da znanje u današnjem poslovnom svijetu ne predstavlja samo skup podataka, nego i meto-

Potrebe za energijom i potrebe za očuvanjem okoliša u očiglednom su sukobu
ročne održivosti, razvoju tehnologija energetske učinkovitosti, očuvanju okoliša… razgovarali smo s Darkom Muževićem, voditeljem Bosch odjela Toplinske tehnike za Adria regiju. Kada ste došli u Hrvatsku što je presudilo da se uključite u naše relativno malo tržište? Iza tvrtke je tradicija, znanje i iskustvo… koliki je značaj iskustva, a posebno znanja? Tvrtke usmjerene dugoročnoj održivosti uvijek promatraju svijet oko sebe kroz njegove potencijale, uvijek nastoje definirati perspektivu. Hrvatsko tržište, kao uostalom i sva ostala europska tržišta u nekom trenutku, razvijalo se u smjeru regionalizacije. U tom smislu predstavlja izvrsnu poveznicu već formirane zajednice, Eu-

O Bosch grupi
Grupa Bosch vodeći je globalni dobavljač tehnologije i usluga, aktivan na području automobilske tehnologije, energetske i graditeljske tehnologije, industrijskih tehnologija i robe široke potrošnje. Prema preliminarnim brojkama u 2012. g. više od 306.000 zaposlenika ostvarilo je promet od 52,3 milijarde eura. Grupa Bosch sastoji se od tvrtke Robert Bosch GmbH i više od 350 podružnica i regionalnih kompanija u oko 60 zemalja. Ako ubrojimo i njegove prodajne i servisne partnere, tada Bosch ima svoje predstavnike u oko 150 zemalja. Ova svjetska mreža za razvoj, proizvodnju i prodaju temelj je za daljnji rast. Bosch je u 2012. godini potrošio oko 4,5 milijarde eura na istraživanje i razvoj te je prijavio preko 4700 patenata diljem svijeta. Proizvodi i usluge grupe Bosch oblikovani su da fasciniraju i unapređuju kvalitetu života nudeći inovativna i korisna rješenja. Na taj način Bosch diljem svijeta nudi „tehnologiju za život“.Tvrtku je 1886. g. u Stuttgartu osnovao Robert Bosch (1861.-1942.) kao „Radionicu za preciznu mehaniku i električni inženjering". Posebna struktura vlasništva tvrtke Robert Bosch GmbH jamči poduzetničku slobodu i omogućuje tvrtki dugoročno planiranje i poduzimanje značajnih početnih investicija sa ciljem osiguranja budućnosti tvrtke. Ukupno 92% udjela u društvu Robert Bosch GmbH u vlasništvu je dobrotvorne fondacije Robert Bosch Stiftung GmbH. Većinu prava glasa ima industrijski trust Robert Bosch Industrietreuhand KG. Funkcije poduzetnog vlasništva izvršava trust. Ostatak poslovnih udjela u vlasništvu je obitelji Bosch i društva Robert Bosch GmbH.

KONTAKT: Robert Bosch d.o.o. Corporate Communications (C/CCR-KN) p.p. 139, 10040 Zagreb Hrvatska (Croatia) Telefon:+385 1 295 80 47 Fax: +385 1 295 80 80 www.bosch.hr
du smislene analize i primjene relevantnih podataka. Živimo u vrijeme kada je nepregledna količina informacija svima na raspolaganju, ali tek učinkovit sustav njihove obrade i korištenja čini razliku. Tada iskustvo postaje učenje, i doprinosi nadogradnji i širenju korisnog znanja. Energetska učinkovitost je nužna, a mnogobrojni su načini za postizanje ovog cilja. Jesmo li svjesni da je prošlo vrijeme razbacivanja energijom bilo koje vrste? Kako Robert Bosch d.o.o. doprinosi ovom cilju? Čovjek najčešće postaje svjestan negativnih promjena tek u njihovom razmjerno visokom stupnju. Čovječanstvo, nažalost, još kasnije. Bosch već odavno ulaže znatne resurse u razvoj energetski učinkovitih tehnologija, u vlastite aktivnosti koje doprinose uštedi energije i očuvanju okoliša, te u predstavljanje nužnosti očuvanja

10

Poduzetnik | travanj 2013.

tema broja - zeleno gospodarstvo

Inženjerski pristup se zaista pokazao dugoročno bolji
MLADEN NOVAKOVIĆ, TEHNOKOM D.O.O. - ZAGREB

*Osigurati suvremena i cjelovita energetska rješenja za povećanje energetske učinkovitosti i uštedu pitke vode *Zadaća svih nas je čuvati bogatstvo vode, racionalno ga koristiti i živjeti u skladu s načelima očuvanja prirode

M

laden Novaković, rođen 1955. g. u Sv. Ivanu Zelini, osnovnu školu, gimnaziju i Fakultet strojarstva završava u Zagrebu, diplomirao na usmjerenju termotehnička postrojenja 1980. godine. Od 1981. g. zaposlen u Jugoturbini u Karlovcu, u Tvornici parnih turbina u projektno - konstrukcijskom uredu, a od 1984. g. u Interkomerc - Predstavništvo Zagreb. Do 1990. godine radi u Interkomercu na komercijalnim poslovima zastupstva inozemnih tvrtki, polaže državni stručni ispit iz vanjske trgovine. 1990. g. osniva Tehnokom d.o.o. za nove tehnologije, trgovinu i inženjering gdje do danas radi na mjestu direktora. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom, oženjen je i otac dvoje djece. Hobi: tenis, skijanje, vinogradarstvo, hortikultura, putovanja. Dodatni interes: humanitarni rad - Rotary klub Zagreb Centar, predsjednik kluba 2005./2006., te suosnivač i predsjednik udruge International Tennis Fellowship of Rotarians. Tvrtka Tehnokom je osnovana 1990. g. i bavi se novim tehnologijama, inženjeringom i trgovinom. Možete li ukratko predstaviti tvrtku? Tvrtka počinje s radom 01. veljače 1990. g., u početku se bavi prodajom opreme za energetska postrojenja, plinske i vodoopskrbne sustave, sklapa ugovore o zastupanju vodećih svjetskih proizvođača opreme u to vrijeme - GESTRA, FUSION, VALOR, HAWLE, a s vremenom se profili-

Mladen Novaković, direktor Tehnokom d.o.o., Zagreb ra u specijalističku inženjering tvrtku koja svojim klijentima nudi kvalitetnu opremu i najnovija tehnološka rješenja iz područja energetike i procesne

KONTAKT: Tehnokom d.o.o. I Resnik 36, 10040 Zagreb tel. +385 1 4686 222, fax. +385 1 4635 637 e-mail: info@tehnokom.hr www.tehnokom.hr
tehnike, te vodoopskrbe i odvodnje i postaje jedna od vodećih konzultantskih kuća u Hrvatskoj.

Prepreke bržem razvoju projekata baziranih na OIE
Istaknuli bismo neke od prepreka bržem razvoju OIE u Hrvatskoj: - Nedostatak financijskih sredstava - Banke u stranom vlasništvu (nemaju interes poticati razvoj OIE s povoljnim uvjetima financiranja u Hrvatskoj jer to čine njihove matične kuće u Austriji, Italiji i Njemačkoj i podržavaju domicilne kompanije) - Zakonsku regulativu treba doraditi i za male subjekte OIE koji razvijaju projekte bioelektrana na biomasu i bioplin, u smislu pojednostavljenja administrativne procedure ishođenja potrebnih suglasnosti i dozvola kao što je to provedeno u području sunčevih elektrana - Svijest ljudi o potrebi racionalnog korištenja energije i tehnička kultura nisu na dovoljno visokoj razini, pa treba nastaviti napore u educiranju stanovništva i poslovnih subjekata - Uvozna komponenta postrojenja vrlo je visoka (potreban veći udio domaće proizvodnje) - Teško je dobiti dugogodišnji ugovor o opskrbi gorivom (npr. za opskrbu šumskom biomasom).

12

Poduzetnik | travanj 2013.

prilog - zeleni krediti U ERSTE BANCI EKO KREDITI DO KRAJA TRAVNJA BEZ NAKNADE

E

Eko krediti dostupni širom Hr

rste banka je koncept „Eko kreditiranja“ koji pokriva najšire namjene ekološki osviještenog segmenta klijenata, u svoju ponudu za građane uvela još sredinom 2010. godine. Sredinom lipnja prošle godine uvedene su neke promjene pa od tada ponuda građanima sadržava EKO kredite za sljedeće namjene: kupnja stambenog prostora s visokom energetskom efikasnošću; izgradnja i dogradnja te rekonstrukcija visokoenergetskih kuća; kupnja i ugradnja opreme za korištenje obnovljivih izvora energije, zahvati na nekretnini koji utječu na smanjenje potrošnje energije, izvedba toplinske izolacije stambenih objekata; refinanciranje troškova potrebnih dozvola, rješenja, suglasnosti i dokumentacije sukladno propisima koji uređuju područje energetike. Ukoliko je namjena stambenog kredita kupnja stambenog prostora s visokom energetskom efikasnošću, klijenti mogu podići stambeni EKO kredit koji ima smanjenu kamatnu stopu za 0,2% u odnosu na redovnu ponudu. Do kraja travnja ove godine traje akcija stambenih kredita u Erste banci koji se odobravaju bez naplate naknade za obradu, a to se odnosi i na Stambene EKO kredite. Stambeni EKO krediti postoje u nekoliko modela: bez hipoteke, uz hipoteku ili sa ostatkom vrijednosti uz hipoteku. Spomenuti krediti odobravaju se uz valutnu klauzulu u eurima, a isplaćuju se po srednjem tečaju Erste banke. Mjesečne otplate se plaćaju u kunama po srednjem tečaju Erste banke za euro, na dan uplate. Osim Eko kredita iz ponude građanima, Erste banka i u poslovanju s pravnim osobama kontinuirano prati takvu vrstu projekata, a posebno bismo izdvojili investicijske projekte iz područja obnovljivih izvora energije i reciklaže otpada. Sukladno razvoju tržišta i projekata obnovljivih izvora energije, Erste banka je unutar Sektora gospodarstva osnovala posebnu službu - Službu specijaliziranog financiranja. Unutar Službe djeluje tim zaposlenika kojima je primaran fokus na financiranju obnovljivih izvora energije (projekti pravnih osoba) te u suradnji sa stručnjacima iz Erste grupacije koji posjeduju velika iskustva u ovakvim projektima, odobravaju takozvane EKO kredite. Uz podršku kolega iz međunarodne Erste Grupe, čije zemlje imaju daleko razvijenije tržište obnovljivih izvora energije, Erste banka prati trend razvoja ovog tržišta u Hrvatskoj te klijentima nudi mogućnost financiranja obnovljivih izvora energije.

Stambeni EKO krediti bez hipoteke
Iznos kredita: Rok povrata: do 25.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti do 10 godina

*visina 12 mjesečnog (12M) EURIBOR-a na dan 1.3.2013. iznosi 0,560. Visina 12M EURIBOR-a utvrđuje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godišnje i to na način da se uzima visina objavljena na stranici REUTERS-a dva radna dana prije početka svakog kamatnog razdoblja. **p.p.- postotni poen ***Efektivna kamatna stopa, iznos anuiteta i ukupan iznos koji klijent treba platiti izračunati su uz navedeni uvjete, iznos kredita 25.000,00 eura, rok otplate 120 mjeseca, na dan 1.3.2013. Efektivna kamatna stopa može varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja.

Potrebni instrumenti osiguranja

16

Poduzetnik | travanj 2013.

18

Poduzetnik | travanj 2013.

intervju VELEPOSLANIK NR KINE U HRVATSKOJ NJ. E. G. SHEN ZHIFEI

Pronašli smo put razvoja kroz socija

*U Kini živi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda *Kina ima značajnu ulogu u povijesti čovječanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije

Kineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei ugostio je našu suradnicu Sanju Horvat

K

ineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei ugostio me u prostorijama Veleposlanstva u elitnom dijelu Zagreba. U ugodnoj atmosferi uz tradicionalni kineski čaj razgovor je započeo predstavljanjem dosadašnjeg rada i karijere Veleposlanika, koji se na samom početku zahvalio na mom dolasku. «Po završetku fakulteta radio sam u veleposlanstvima nekih afričkih država ispred ministarstva

vanjskih poslova NR Kine. Karijeru sam nastavio radom u društvenom sektoru gdje sam se bavio unaprjeđenjem ljudskih prava, organizirajući brojne aktivnosti i međunarodne protokole u području ljudskih prava. Dvadeset godina kasnije vratio sam se u Ministarstvo vanjskih poslova, a posljednjih 30 g. bavim se poslovima međunarodne razmjene. Ovo je moja prva veleposlanička dužnost, koju već gotovo pune tri go-

dine obavljam sa zadovoljstvom i užitkom».

Predstavite Kinu
Kina je velika istočna zemlja s više od 5000 g. starom poviješću. Najmnogoljudnija smo država na svijetu s brojem stanovnika od 1,3 milijarde, a površinom zauzimamo treće mjesto sa 9,6 mil. km2. U Kini živi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda. Kina ima značajnu ulogu u povije-

sti čovječanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije. Od 18. do početka 20. stoljeća snaga Kine je padala te je bila izložena zapadnoj agresiji. U tom smo periodu s društvenog i kulturnog aspekta kasnili za svjetskim razvojem. Godine 1911. završila je era Carske Kine, a zamijenio ga je republički sustav, nakon čega je uslijedio period unutarnjih ratova. Japan je vršio agresiju na Kinu do kraja II. svjetskog rata kada

20

Poduzetnik | travanj 2013.

magazin poduzetnik vas poziva na otvorenu javnu tribinu

Kako poslovati s Kinom?
aista nam je drago da ćemo u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Poslijediplomski studij PODUZETNIŠTVO MC "Osijek danas", organizirati javnu tribinu kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei. Kina je velika istočna zemlja s više od

VELEPOSLANIK NR KINE U HRVATSKOJ NJ. E. G. SHEN ZHIFEI U OSIJEKU

Z

Ne propustite doći na tribinu u Osijeku - 19. travnja 2013.
Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji žele razgovarati s kineskim veleposlanikom u Hrvatskoj NJ. E. G. SHEN ZHIFEI da posjete Ekonomski fakultet u Osijeku, Gajev trg 7, dana 19. travnja (petak) 2013. godine u 12,00 sati. Posjetitelji tribine moći će razgovarati o slijedećem: - Poduzetnička klima u Kini, - Mogućnosti gospodarske suradnje RH i NR Kine, - Područja interesa gospodarske suradnje i ulaganja Kine u Hrvatsku, - Procjene ekonomskog rasta Kine i njen utjecaj na gospodarstvo svijeta - Pripremite i Vaša pitanja!

Hvala sponzorima
Posebno se želimo zahvaliti našim sponzorima koji su omogućili da nas posjeti kineski veleposlanik. Sponzori tribine su: • Grad B. Manastir, Grad-Export d.o.o. - Vinkovci, Eurojanković d.o.o. - Oprisavci, Belje d.d. - Darda, Karolina d.o.o. - Osijek, MC "Osijek danas".

5000 g. starom poviješću. Najmnogoljudnija država na svijetu ima 1,3 milijarde stanovnika, a površinom zauzimamo treće mjesto sa 9,6 milijuna km2. U Kini živi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda. Kina ima značajnu ulogu u povijesti čovječanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije. Do 2020. Kina će biti ravnopravna s američkim gospodarstvom, a možda će ga i premašiti. U vrijeme globa-

lizacije kinesko i svjetsko gospodarstvo nemoguće je promatrati odvojeno. Procjenjuje se da će do 2020. razvoj Kine dostići će novu razinu, kao i rast kineskog gospodarstva, pa će Kina time doprinijeti razvoju svjetske ekonomije. Do tada će Kina zasigurno zauzeti mjesto najvećeg svjetskog potrošača, a ne samo izvoznika.

OTVORENA JAVNA TRIBINA
KAKO POSLOVATI S KINOM? 19. TRAVANJ 2013. G. (PETAK) EKONOMSKI FAKULTET OSIJEK, GAJEV TRG 7 POČETAK: 12,00 SATI ULAZ SLOBODAN

Mladi i poduzetništvo

GORAN MILIĆ - KULTNI NOVINAR, UREDNIK I VODITELJ

U

Ne propustite doći na tribinu u Ivanić-Grad - 26. travnja 2013.
Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji žele razgovarati s poznatim i osebujnim hrvatskim putopiscem i novinarom da posjete kino, u sklopu Pučkog otvorenog učilišta Grada, Moslavačka 11., 26. travnja (petak) 2013. godine u 17,30 sati. Dođite i uživajte u zanimljivim odgovorima poznatog novinara na sljedeća pitanja: - Kako biti mlad i poduzetan? - Osigurava li diploma uspjeh, zašto da, zašto ne? - Kako postati poželjan poslodavcu? - Koje će karakteristike biti presudne za mlade kada uđemo u EU? - Što nam EU može ponuditi i očekujete li da će mladi to i iskoristiti? - Što nas očekuje nakon ulaska u EU, kako da budemo konkurentni? - Kakva je usporedba naših mladih s mladima iz europskih zemalja? - Koje osobine moramo promijeniti da bismo uspjeli? - Pripremite i Vaša pitanja!
canju dobrobiti mladih. Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grada djeluje od 1959. godine. Zadaća zaposlenika te ustanove je otvoriti mogućnosti promjenama za izgradnju suvremene ustanove za učenje i obrazovanje, kreativan rad te kulturno umjetničku praksu. U okviru Pučkog otvorenog učilišta djeluje Centar za kulturu i obrazovanje, Škola stranih jezika te Knjižnica i čitaonica.

suradnji sa Savjetom mladih Ivanić-Grada, Ivanić-Gradom i Pučkim otvorenim učilištem Grada organiziramo tribinu "Mladi i poduzetništvo" koju će voditi Goran Milić. Pozivamo učenike, studente, poduzetnike i sve zainteresirane da dođu i upotpune vlastito iskustvo pričama Milića. Nabrojati što je sve Milić radio u svom životu nemoguća je misija, puno je važnije poslušati što nam želi prenijeti iz svog bogatog životnog i poslovnog iskustva. Jednostavan,

Hvala sponzorima
Posebno se želimo zahvaliti našim sponzorima koji su omogućili da nas posjeti Goran Milić. Sponzori tribine su: • Hotel Sport - Ivanić Grad; Ivanić Grad; Pučko otvoreno učilište Grada
komunikativan i profesionalan… to je Goran Milić. Savjet mladih Grada je savjetodavno tijelo Ivanić-Grada koje je osnovano s ciljem aktivnog uključivanja mladih u javni život grada. Savjet mladih Ivanić-Grada djeluje od studenog prošle godine. Broji devet članova koji neprestano rade na promi-

OTVORENA JAVNA TRIBINA
MLADI I PODUZETNIŠTVO 26. TRAVANJ 2013. G. (PETAK) PUČKO OTVORENO UČILIŠTE KINO, MOSLAVAČKA 11 POČETAK: 17,30 SATI ULAZ SLOBODAN Poduzetnik | travanj 2013.

23

održivi razvoj DECENTRALIZIRANI SUSTAVI ZA OPSKRBU TOPLINSKOM I ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Mikrokogeneracijska postrojenja
*Kogeneracija se definira kao pretvorba kemijske energije goriva u korisnu toplinsku, mehaničku i električnu energiju u istovremenom procesu *Mikrokogeneracijski sustavi su optimalan način snabdijevanja potrošača toplinskom i električnom energijom
iskoristivosti, ekološkoj i ekonomskoj opravdanosti njihove uporabe. Vaillantov mikrokogeneracijski sustav eco POWER - Centar OIE Zagreb

E

nergija je temeljni resurs za tehnički i ekonomski razvoj modernog društva i kao takva je uključena u sve aspekte društvenog života. Racionalno gospodarenje energijom jedna je od ključnih pretpostavki održivog razvoja koje prije svega uključuje maksimalno iskorištenje primarnih energenata u svim energetskim procesima. Kogeneracijska (kombinirana ) postrojenja manjih i većih snaga nameću se kao kvalitetna rješenja u maksimalnom iskorištenju primarnih energenata i kao takva postaju sve češći način zadovoljenja energetskih potreba u kućanstvima, industrijskom i uslužnom sektoru. Prednost koju pruža mikrokogeneracijsko postrojenje manifestira se u visokom stupnju

Mali i mikrokogeneracijski sustavi
Kogeneracija se definira kao pretvorba kemijske energije goriva u korisnu toplinsku, mehaničku i električnu energiju u istovremenom procesu. U samom procesu otpadna toplinska energija u procesu izgaranja (motor, turbina ) nužno se koristi u nekom tehnološkom procesu, procesima grijanja, pripreme potrošne tople vode i rashladnim sustavima (trigeneracija). Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasičnim sustavima s odvojenom opskrbom električnom (termoelektrane) i toplinskom energijom (toplovodni kotlovi) je u stupnju iskori-

Primjena kogeneracijskih postrojenja u Republici Hrvatskoj
Hrvatska ima vrlo slabo razvijeno tržište električnom energijom. To se posebno odnosi na tržište električne energije gdje još uvijek postoji monopol Hrvatske elektroprivrede s naznakama početka liberalizacije tržišta (povlašteni proizvođači električne energije iz vjetrenih elektrana, FN sustava i kogeneracija). Danas u Hrvatskoj gotovo da i nema mikrokogeneracijskih postrojenja zbog nepovoljnih ili nedovoljno definiranih pravila, procedura, tarifnog sustava, promjenjivost cijene goriva, investicijskog rizika i nedostatka subvencija, koje se smatraju glavnim preprekama instalacija novih kogeneracija. Bez obzira na veliki tržišni potencijal za primjenu malih kombiniranih postrojenja, rezultati su izostali zbog samih činjenica koje ukazuju na trenutnu neisplativost ulaganja u ovakva i slična postrojenja. Mala kogeneracijska postrojenja relativno su nova i neuobičajena tehnologija na našem tržištu, a stanje tržišta energijom nije poticajno za njihovu značajniju primjenu. Uključivanjem Hrvatske u svjetske energetske trendove (ulazak u EU) i sve veću potrošnju električne energije, za realno je očekivati da se mikrokogeneracijska postrojenja prihvate kao osnova budućeg visoko efikasnog energetskog sustava.

KONTAKT: Gojko Šimunović, dipl.ing.stroj. Ured za obnovljive izvore energije Vaillant, d.o.o., Planinska 11 10000 Zagreb Teelefon:+385 1 6064 399 Fax:+385 1 6188 669 gojko.simunovic@vaillant.hr www.vaillant.hr
štenja primarnog energenta koji je veći i preko 30%. Mali i mikrokogeneracijski sustavi (do 50 kW e) primarno su namijenjeni za opskrbu potrošača toplinskom i električnom energijom koja se generira u kombiniranom radnom ciklusu generatora električne energije i motora s unutrašnjim izgaranjem. Najveću primjenu za pretvorbu kemijske energije goriva u mehanički rad za pokretanje električnog

generatora imaju motori sa unutrašnjim izgaranjem (Otto motor) zbog jednostavnosti konstrukcije, niske cijene, pouzdanosti i niskih troškova održavanja. Najzastupljenije gorivo koje se koristi u mikogeneracijskim postrojenjima je zemni plin iz razloga dostupnosti i jednostavnosti transporta ovog energenta sustavom plinske mreže. Kontrola nad energetskim resursima i trgovina energijom smatrana je strateškom djelatnošću da bi se prepustila zakonima slobodnog tržišta. Liberalizacija tržišta te deregulacija cijena električne energije posljednjih godina otvorile su veliku mogućnost za širu primjenu kogeneracijskih distribu-

24

Poduzetnik | travanj 2013.

događanja

Hrvatska je zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti

TRIBINA GORANA MILIĆA U NOVSKOJ

S

avjet mladih Grada Novske u suradnji s magazinom „Poduzetnik“ 15.ožujka organizirao je javnu tribinu „Mladi i poduzetništvo“ koja je održana u Gradskom kinu Novska, a gost predavač bio je dugogodišnji voditelj i urednik na Hrvatskoj televiziji, te današnji direktor Al Jazera Balkans, Goran Milić. Tribinu su posjetili brojni mladi, učenici, studenti i oni koji traže posao, te obrtnici i poduzetnici koji su mogli saznati odgovore na mnoga pitanja kao što su: Kome odgovara globalizacija, a za koga je loša? Kome smo slični kome različiti? Ljudske vrijednosti iznad materijalnih. Uz pomoć moderatorice tribine Irene Dal Molin Iličić, gotovo puna dva sata Goran Milić ispričao je brojne zanimljive priče iz osobnog iskustva i saznanja vješto us-

poređujući prošlost i sadašnjost. Pričao je o stanju u svijetu i u samoj Hrvatskoj, s posebnim naglaskom što Hrvatima znači ulazak u EU. Pobliže je objasnio sve zadaće koje je Hrvatska morala učiniti prije ulaska u EU te navodio dobre i loše strane EU. Nezaobilazne su bile priče i saznanja s njegovih putovanja kroz koje je mladima poručio da je Hrvatska zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti te da obiluje mnogim prirodnim i kulturnim bogatstvima koje treba čuvati i promicati. Razbio je predrasude male zemlje i pokazao njene prednosti. Mladima je poručio da se u životu trebaju iskazati na mnoge načine, kroz rad i predanost, ali i samu zainteresiranost za ono čime se žele baviti. Rekao je da završetkom fakultetskog obrazovanja odmah odlaze na tržište rada na ko-

jem moraju konkurirati da bi postigli zamišljeno. „Poslodavcima nije dovoljna diploma, poznavanje stranog jezika i informatička pismenost“ istaknuo je Milić te poručio da uvijek mogu tražiti posao i mogućnosti izvan Hrvatske, naveo je prednost EU kao i bolju gospodarsku razvijenost. Kao neke od loših strana EU naveo je da gubimo jedan dio suvereniteta i kunu kao prepoznatljivu valutu Hrvatske države. Tribina je također bila namijenjena i poduzetnicima koji su mogli saznati svoje mogućnosti, kako poboljšati kakvoću rada i kako se probiti na veće tržište te proizvoditi originalni i autohtoni proizvod prepoznatljiv na svjetskom tržištu. Kako povući sredstva iz različitih fondova od strane Vlade, ali i EU? Bodrio ih je da u ovom vremenu globalne eko-

nomske krize ne odustaju od svojih zamisli, te da pokušaju opstati svojom originalnošću i kvalitetom. Poručio im je da prate svjetske trendove kako u poslu tako i u promidžbi, te da će ih tako još bolje prepoznati na tržištu. Na kraju tribine Milić je odgovorio i na nekoliko pitanja znatiželjnika iz publike. U znak zahvale i sjećanja na boravak u Novskoj, organizatori su mu darovali košaru punu izvornih novljanskih proizvoda od nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (proizvode od meda, lana, lavande, stakla, kulena, sira, rakije i vina) te knjigu „Novska u Domovinskom ratu“ autora Davora Marjana. Prije početka tribine, Gorana Milića je dočekala organizatorica i predsjednica novljanskog Savjeta mladih Marija Kušmiš i predsjednik novljanske Udruge mla-

Gotovo dva sata Goran Milić pričao je brojne zanimljive priče iz osobnog iskustva Na kraju tribine organizatori su mu darovali košaru punu izvornih novljanskih proizvoda, a magazin Poduzetnik jednu lijepu umjetničku sliku

Tribinu su posjetili brojni mladi, učenici, studenti te obrtnici i poduzetnici Ravnateljica knjižnice Darija Jež i gradonačelnik Antun Vidaković proveli su poznatog gosta kroz Gradsku knjižnicu i čitaonicu „Ante Jagar“

26

Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam

Naša budućnost je u našim rukama
*Naše će područje zasigurno dobiti mjesto koje zaslužuje u gospodarskom, turističkom i kulturnom smislu *Rijetko koja jedinica lokalne samouprave, kao Grad B. Manastir, pruža poticajne i benefitne mjere svojim investitorima

OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA: GRAD BELI MANASTIR

Ivan Doboš, gradonačelnik i dogradonačelnik Predrag Stojanović (sdesna) fondovima. Mi imamo jednu instituciju, Poduzetnički centar koji ima jednu zaposlenu osobu čiji je većinski vlasnik Grad, a koji se u ovim kriznim vremenima trebao davno preorijentirati na natječaje EU. Naravno da to jedna osoba ne može sama raditi, ali Gradsko vijeće je moglo prihvatiti moju inicijativu za jačanjem kapaciteta Poduzetničkog centra. Ovaj moj prijedlog je odbačen, a mladih, sposobnih i educiranih osoba na području grada ima. Neke od njih smo educirali kroz volonterstvo i poseban program od strane Regionalne razvojne agencije i udruge Slap. Uspjeli smo završiti prvu fazu rekonstrukcije našeg trga za koju su navodno bili potpisani ugovori o financira-

B

eli Manastir je smješten na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Banske kose Istočnohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj (15 km od graničnog prijelaza Duboševica), na nadmorskoj visini od 101 m. Beli Manastir (mađ. Pélmonostor, srp. Бели Манастир, narodski i zastarjelo Monoštor ili Pelmonoštor), naselje u Baranji u istoimenom gradu Osječko-baranjske županije, Hrvatska, najveće i najznačajnije naselje te kulturno i privredno središte Baranje. Zaštitnik grada je Sveti Martin. U sastavu grada nalaze se 4 naselja: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.

KONTAKT: Grad Beli Manastir Kralja Tomislava 53 31300 Beli Manastir Telefon: 031/710 200 e-mail: gradonacelnik@belimanastir.hr www.beli-manastir.hr
nju, a na kraju je sve to koštalo gradski proračun 10,5 milijuna kuna. Uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u potpunosti smo energetski obnovili naš dječji vrtić. U nekoliko ulica grada obnovili smo javnu rasvjetu. Rekonstruirali spoj ulica Kralja Petra Svačića i Hrvatskih branitelja i spoj ulica Kralja Tomislava i Školske i završili infrastrukturu u Ulici Antuna Mihanovića. Sredstvima Hrvatskih voda i Grada izgrađena je odvodnja u ulicama: V. Desnice, Lj. Gaja, Savskoj, Dravskoj, M. Pejića, dijelu J. Antala, dijelu Osječke i u Poslovnoj zoni Zapad. Uz financijsku pomoć MRRFEU u potpunosti smo rekonstruirali ulicu Petefi Šandora. Prošle godine za Dan Grada završena je izgradnja spomenika hrvatskim braniteljima „Sveto hrvatsko tlo na 12 stupova“, svečano otvorena re-

Ivan Doboš, gradonačelnik Grada
Ivan Doboš, rođen 1953. g. u Kneževu, Baranja, po struci je diplomirani inženjer strojarstva i iza sebe ima oko 35 godina radnog iskustva. Sami počeci u struci vezani su uz Kneževo u tadašnjoj beljskoj tvornici opreme i strojeva TOS.u njoj je radio 11 godina i pekao zanat od konstruktorske table, preko tehnologije, do mjesta tehničkog direktora. Posebno se sjeća velikih poslova koje je TOS radio za Rusiju i zapošljavao preko tisuću ljudi. Potječe iz poduzetničke obitelji, otac mu se u poduzetničke vode otisnuo koncem 1950. g kada je u Kneževu otvorio mali buffet. Danas je Ivan Doboš uspješan gradonačelnik B. Manastira. „Na prvim neposrednim izborima 2009. g. pobijedio sam kao nestranački kandidat uz potporu koalicije SDP-a i HDSSB-a. Pobjeda je bila tijesna i na kraju je tu pobjedu morao potvrditi i Ustavni sud. HDSSB je nakon godinu dana napustio koaliciju tako da sam dvije trećine mandata bio na vlasti uz potporu SDP-a. Kohabitacija u Gradskom vijeću zahtijevala je određene ustupke, pregovaranja i dogovaranja koja ponekad znaju biti mukotrpna“

Što je sve do sada urađeno?
Gradonačelnik nam kaže: Pored onoga što je do sada urađeno za daljnji uspješan razvoj Grada nužno je potrebno realizirati jedan projekt, a to je formiranje Odjela europskih integracija u gradskoj upravi čiji će isključivi zadatak biti praćenje, kreiranje i apliciranje projekata prema EU

28

Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam VARAŽDINSKA ŽUPANIJA: GRAD LUDBREG

Grad razvijenog poduzetništva, no
*Ludbreg je centar svijeta, grad čudesa i legendi *Unatoč smanjenim prihodima, izostanku kapitalnih potpora te gospodarskoj krizi možemo biti zadovoljni s onim što je napravljeno u proteklom četverogodišnjem razdoblju
Pogled na Ludbreg iz zraka

L

udbreg je grad ugodna života u kojem žive sretni i zadovoljni ljudi s razvijenim poduzetništvom u području novih tehnologija, vjerskog i tradicionalnog turizma, proizvodnji cvijeća i zdrave hrane. (Vizija Grada Ludbrega iz Programa ukupnog razvoja). Ludbreg je centar svijeta, grad čudesa i legendi.

Povijest Ludbrega
Za Ludbreg se može reći da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Taj mali podravski gradić razvio se na raskrižju putova koji su vodili od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a sva je trgovina morala prijeći preko prijelaza na rijeci Bednji. Upravo zbog važnosti tih putova, a njegove su smjernice zacrtane još u prvom milenijumu prije nove ere, u ovaj kraj su doselili Rimljani između 6. i 9. godine nove ere i podigli monumentalnu građevinu IOVIU. Ludbreg je euharistijsko svetište jedinstveno u Hrvata, a među rijetkima u kršćanskom svijetu koje je utemeljeno pismenim ukazom samog Svetog Oca. Bulom pape Leona X, izdanom 14. travnja 1513. g., priznata je i potvrđena čudesna pojava Svete Kr-

vi Isusove u kapeli tadašnje srednjevjekovne ludbreške tvrđave (Castrum Ludbreg). Čudo se zbilo davne 1411. godine kad je svećenik, služeći misu u kapeli, posumnjao u riječi pretvorbe kruha i vina u pravo tijelo i pravu krv Isusovu. On je, kaže se u papinskoj buli, "zapanjen ovim čudom neko vrijeme skrivao stvar, ali je napokon - jer Bog nije htio, kao što se moglo i vjerovati, da tako slavno čudo i potvrda katoličke vjere protiv onih koji u nju

sumnjaju ostanu duže skriveni - kada je pao na samrtnu postelju, otvoreno ispovjedio sve kako se dogodilo, a navedeni kalež s onom tekućinom koja je imala boju naravne i vidljive krvi izložio, odnosno predao da se odloži i zauvijek čuva u župnoj crkvi Sv. Trojstva u Ludbregu". Hrvatski sabor zavjetovao se 1739. godine u Ludbregu podići kapelu u čast štovanja Presvete Krvi Kristove koje je nazvano „najvećim blagom hr-

KONTAKT: Grad Ludbreg Trg Svetog Trojstva 14 42230 Ludbreg Telefon: 042/810-622 www.ludbreg.hr
vatskog kraljevstva“. Kapela je izgrađena tek 1993. godine, u doba konačnog osamostaljivanja hrvatskog naroda i stvaranja demokratske hrvatske države.

O Gradu
Grad Ludbreg smješten je u istočnom dijelu Varaždinske županije. Na svom južnom i istočnom dijelu graniči s Koprivničko-križevačkom županijom, na sjeveru s općinom Sveti Đurđ, sa istočne strane s općinama Mali Bukovec i Veliki Bukovec, a sa zapadne strane s općinom Martijanec. Područje grada Ludbrega obuhvaća prostor površine 68,26 km² što iznosi 5,1% ukupne površine Varaždinske županije. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika na području grada Ludbrega iznosi 8.478 stanovnika, odnosno 5% ukupnog stanovništva Varaždinske županije te 1% stanovništva Republike Hrvatske. Grad Ludbreg administrativno se dijeli na 12 naselja: Apatija, Bolfan, Čukovec, Globočec Ludbreški, Hrastov-

Ludbreg - centar svijeta
Još su Rimljani na mjestu današnjeg Ludbrega, uočivši dobar geografski položaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad sa cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovačko i prometno središte i na čijim je temeljima izgrađen i današnji Ludbreg. Iz tog vremena datira i legenda koja kaže da su upravo na ovom mjestu bili zamišljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole. Tu je legendu potvrdio dr. Erasmus Weddigen, Švicarac, čest gost Restauratorskog centra i zaljubljenik u Ludbreg, i to slučajnim poigravanjem šestarom i zemljopisnom kartom. On je naime, uzevši za ishodište Ludbreg, opisivao po karti krugove i uočio da se stvarno na toj zamišljenoj liniji nalaze veći gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. Najbliži dokaz ove legende su i nama najbliži gradovi: Varaždin, Koprivnica, Čakovec i Varaždinske Toplice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km. Zbog toga se Ludbreg naziva Centar svijeta.

30

Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam

Općina koja je uvijek na usluzi svojim stanovnicima
pćina Zdenci nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, prema zadnjem popisu broji 1885 stanovnika što je pad u odnosu na popis iz 2001. g. Općina je utemeljena 15. travnja 1993. g., a prostire se na površini od 84,7 km2, od čega je oko 80% obradivih površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju. Cijelo je područje tipično nizinsko. Stanovništvo se pretežno bavi poljoprivrednim djelatnostima, ratarstvom, stočarstvom, uzgojem povrća

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA: OPĆINA ZDENCI

O

i voća te uzgojem industrijskog bilja i vinogradarstvom. Općinu Zdenci čini devet naselja: Zdenci kao sjedište općine, Bankovci, Duga Međa, Grudnjak, Kutovi, Obradovci, Slavonske Bare, Zokov Gaj i Donje Predrijevo. Na prvi pogled posjetitelj bi kazao da su Zdenci jedna od uobičajenih općina, ali nakon našeg razgovora s načelnikom slika je potpuno drukčija. Zdenci su zaista Općina sa svim sadržajima koje ima malo općina i može se nositi uz bok s mnogim manjim gradovima.

Mato Barukčić, načelnik općine Zdenci

Načelnik veteran!
Tajna uspjeha mojih suradnika i mene leži u činjenici da nikada nismo govorili da smo „na vlasti“ nego da radimo posao koji je za dobrobit za sve nas. Profesionalac sam od 2010. g., a prije toga sam bio volonter, vjerojatno s najnižim dodatkom u Hrvatskoj, svega 1.800,00 kuna, to je bio izračun koliko košta mobitel i korištenje automobila. Niti tada, niti danas nisam napisao putni nalog ili nekakvu dnevnicu. Uspješno odraditi za dobrobit svih može se samo ako se doista vide određeni rezultati. U tom smo pravcu napravili jedan veliki iskorak: napravili smo Općinu koja služi njenim stanovnicima, a ne zaposlenicima. To ću potkrijepiti i brojčanima pokazateljima. Kada smo 2001. g. preuzeli Općinu onda je struktura općinskog proračuna bila 65% za financiranje hladnog pogona Općine. Ono što je preostalo, gotovo ništa, služilo je za zadovoljenje potreba u kulturi, sportu, rad Udruga civilnog društva, a ono što je najvažnije za kapitalne objekte nije ostalo ništa. Danas naš proračun izgleda drukčije: preko 60% se troši za kapitalne projekte i održavanje onog što smo izgradili, a 6-8% se troši za hladni pogon. U Općini je troje zaposlenih, uključujući mene, i zaista se radi. Ponekad susjedi u šali znaju kazati da smo zaboravili ugasiti svjetlo, a ja im kažem neka pozvone ili pokucaju pa će im netko otvoriti vrata. Upravo takvim pristupom i radom smo uspjeli realizirati niz projekata koje su naši mještani prepoznali. U jednoj maloj Općini poput naše koja ima proračun 3,5 do 4 milijuna kuna (u današnje vrijeme 3 do 3,5 milijuna kuna) toliko toga uraditi izgleda nemoguće. Međutim, gdje god se ukazala prilika da dođemo do izvora sredstava mi smo to i uradili. Nismo išli samo u podizanje komunalnog standarda i razvoj Općine, a da smo zaboravili kulturu i ostale potrebe ljudi. Imamo i niz socijalnih programa: skrb za starije i nemoćne, skrb za ljude slabijeg imovnog stanja, briga za samce, pomoć u kući, popravci i radovi na objektima osoba u potrebi…

Mato Barukčić, načelnik općine, rođen je 1952. g. u selu Dragalovci, Općina Doboj (BiH). Aktivni je sudionik Domovinskog rata i nositelj Spomenice 1991. g., a za zasluge u Domovinskom ratu pohvaljen je Pohvalnicom Ministra obrane 1993. g. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je Ordenom reda hrvatskog pletera. Osnovnu školu završio je u Dragalovcima i Zdencima, a srednju školu u Orahovici. Od 1970 g. do 1993. g. bio je zaposlen u PP Orahovici te Papuk d.o.o. Orahovica, a po povratku iz Domovinskog rata osniva privatnu tvrtku. Jedan je od rijetkih koji se može pohvaliti da obnaša treći mandat i da će se opet, s velikim izgledima na pobjedu, kandidirati na novim lokalnim izborima.

KONTAKT: Općina Zdenci Braće Radića 5, 31513 Zdenci Tel: 033/ 646 000, 400 926 Fax: 033/ 646 000 e-mail: opcina-zdenci@vt.t-com.hr www.opcina-zdenci.hr
nje programa pronatalitetne politike. Broj djece, kao i svugdje, opada. Unatoč padu broja stanovnika od zadnjeg popisa do danas starosna dob na području Općine Zdenci odudara od prosjeka županije, možemo reći da je naše stanovništvo srednje dobi. Općina zaista provodi mjere pronatalitetne politike koje su jedinstvene u našem kraju. Nabrojat ću neke od njih: - Darivanje novorođenčadi od 1.000 4.000 kuna, a 4. djetetu i svakom narednom Općina kumuje sa iznosom od 7.000 kuna, - Besplatan dječji vrtić za djecu na području cijele Općine, - Imamo specifičan projekt u cilju za-

Pronatalitetna politika
Načelnik nam kaže: „Općina smo u kojoj je natalitet u padu i zato smo dosta energije usmjerili na provođe-

Poduzetnik | travanj 2013.

33

predstavljamo vam VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA: OPĆINA ČAČINCI

Općina koja prepoznaje potre
*Cilj je da naši građani žive sigurno, zbrinuto i ugodno *Očekujemo da će nakon ulaska Hrvatske u EU bolje funkcionirati financiranje iz strukturnih fondova
pćina Čačinci nalazi se u jugoistočnom dijelu Virovitičko - podravske županije i s površinom od 147,5 km2, što predstavlja 7,17% površine, jedna je od većih općina u županiji. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. g. općina Čačinci imala je 2.802 stanovnika, raspoređenih u 12 naselja (Brezovljani Vojlovički, Bukvik, Čačinci, Humljani, Krajna, Krasković, Paušinci, Prekoračani, Pušina, Rajino Polje, Slatinski Drenovac i Vojlovica). Ime Čačinci hrvatskog je podrijetla, a nastala je od riječi čačak (blatna gruda), čačkovit, jer je selo nastalo na čačkovitom tlu i prve kuće građene su od tog materijala. Općinsko središte Čačinci svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geološkim sastavom tla, klimatskim i hidrološkim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima posebno značenje u županiji. Iako je površinom veća općina, brojem stanovnika nije. Gustoća naseljenosti iznosi 23 st./ km2, a pojedina naselja imaju mali broj stanovnika što je posljedica ratnih razaranja tih naselja. Načelnik Općine, Mirko Mališ, rođen je 1975. g. u Našicama. Oženjen je i otac jednog djeteta, a cijeli Mirko Mališ, načelnik Općine Čačinci

O

život proveo je u Čačincima. Završio je srednju elektrotehničku školu i višu poljoprivrednu na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. 1998. g. dobiva posao u PP Orahovica na mjestu poslovođe, a tijekom sezone radio je kao upravi-

telj na sušenju i otpremi lješnjaka. Načelnikom Općine postaje 2005. g., a na izravnim izborima 2009. g., izabran je po drugi puta za načelnika i to već u prvom krugu velikom većinom glasova. Ovoga puta želi osvojiti i treći mandat.

KONTAKT: Općina Čačinci Trg kardinala Franje Kuharića 2 33514 Čačinci Telefon: 033/684 212 Fax: 033/400 337 e-mail. opcina.cacinci@vt.t-com.hr www.cacinci.hr

Otvaranje novih radnih mjesta
Načelnik Općine nam kaže: «Ako gledamo broj stanovnika u odnosu na 2001. g., prema popisu iz 2011. g. njihov se broj smanjio za 500. Razlog tome je značajno manji broj rođenih od broja umrlih, pa tako na 50 umrlih dolazi oko 30 rođenih. Preko 20% stanovnika starije je od 65 godina i taj je trend posebno bio uočljiv u vremenu između dva popisa stanovništva. Toj statistici doprinose i starije obitelji, povratnici u naselja koja su imala stanovništvo većinski srpske nacionalnosti. Djece i mladih do 19 godina ima oko 800. Određenim mjerama Općina nastoji potaknuti rađanje većeg broja djece pa tako za svako novorođeno dijete roditelji dobivaju 1.000 kuna, a uz pomoć ministarstava mlade obi-

Otvoreni smo za sve one koji žele ulagati, stvarati i raditi
Općina Čačinci danas broji 2802 stanovnika čiji su preci na ovo područje stizali iz Hrvatskog Zagorja, Dalmacije, Like, Mađarske, Češke, Austrije, Njemačke… u potrazi za lakšim načinom življenja pa se stoga danas isprepliću obilježja slavonskog sela, nagovještaj grada i suvremene industrije koja je najznačajnije obilježje pronašla u obradi i iskorištavanju drveta te proizvodnji i preradi voća i povrća. Od samog formiranja, 1993. g., u općini Čačinci osim želja postoje i konkretni planovi kojima nadoknađujemo godine zaostajanja. Neke smo već i odradili na zadovoljstvo svih naših mještana, a općina Čačinci je otvorena za sve one koji žele ulagati, stvarati i raditi ili je samo nakratko posjetiti. Bogato naslijeđe, kako u kulturi, vjeri, načinu življenja i tradiciji običaja, temelj je na kojem općina Čačinci gradi svoju prepoznatljivost i posebnost. Cilj je, prije svega, da naši građani žive sigurno, zbrinuto i ugodno. Vođeni time, i u ova krizna vremena pokrenuti su i pokreću se projekti kojima se teži što prije ostvariti svoj cilj.

36

Poduzetnik | travanj 2013.

događanja

‘Naučili smo da trebamo čuvati naše vode’ K
omunalno poduzeće Čvorkovac iz Dalja, 22. ožujka u rodnoj kući M. Milankovića, svečano je obilježilo Svjetski dan voda. "Ovo je naš mali jubilej jer petu godinu zaredom obilježavamo ovaj značajan datum. Posvetili smo ga djeci i našoj želji da zaštitimo blago koje imamo na području naše općine", kazala je direktorica Čvorkovca Anđelka Tomašević ističući da erdutska općina leži na dvije rijeke, Dunavu i Dravi te da mogu biti ponosni na pitku vodu koju mnoge sredine nemaju. Djeca su kroz svoje likovne radove pokazala da su dovoljno osviještena o potrebi čuvanja pitke vode i okoliša. Na natječaju "Raspolaganje pitkim vodama" sudjelovali su mališani iz dječjeg vrtića "Mali princ" u Dalju i Bijelom Brdu te mlađi osnovci iz Dalja i Bijelog Brda dok su osmaši i daljski srednjoškolci koji su sudjelovali u Eko-kvizu pokazali odlično znanje. Prema uspjehu koji su učenici pokazali na kvizu, a oni mlađi u likovnom izražavanju, podijeljene su i novča-

U DALJU OBILJEŽEN SVJETSKI DAN VODA

ne nagrade iz fonda od ukupno 4000 kuna. "Naučili smo da trebamo čuvati naše vode i da ne smijemo bacati smeće u vodu. Ona je piće za svako živo biće. Učili smo da štedimo vodu što više možemo", kazali su najmlađi osnovci. Vodu smo dobili od prirode i nemamo je pravo uskratiti budućim generacijama. V.M.

Grupa učenika: Osnovna škola Dalj, 8 b razred; Osnovna škola Dalj, 8 a razred; Osnovna škola Bijelo Brdo (slijeva)

Djevojčica Olivera iz vrtića Mali princ Bijelo Brdo i Anđelka Tomašević

Poduzetnik | travanj 2013.

41

dan planeta zemlje

Unaprijediti sustav u funkciji zaštite okoliša
ovodom Dana planeta Zemlje, koji se obilježava gotovo u svim zemljama svijeta svake godine 22. travnja, možemo govoriti o raznim momentima negativnog utjecaja čovjeka na sam planet globalno, ali i o brojnim radnjama u neposrednoj okolini. Razvojem društvene svijesti i spoznajom da brojnim nerazumnim i neodgovornim ponašanjem čovjek praktično uništava vlastito stanište Zemlju, pokreću se brojne aktivnosti kojima se nastoji ukazati na takvo nerazumno ponašanje. Jedna od takvih aktivnosti je i akcija Svjetskog fonda za zaštitu okoliša WWF - koja ima obilježje odašiljanja poruke o trošenju velikih količina energije, održana na dan 23. ožujka, gašenjem svjetla na jedan sat, ove godine održana u 154 grada svijeta pa i u desetak hrvatskih gradova. Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir jedan je od poslovnih subjekata koji intenzivno razvija i unapređuje sustav koji je u neposrednoj funkciji zaštite okoliša i prirode. Razvojem svoje osnovne djelatnosti vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Baranjski vodovod svojim brojnim aktivnostima kontinuirano djeluje u pravcu stvaranja uvjeta za eliminaciju različitih štetnih djelovanja na okoliš i na jedan nov, transparentan, prihvatljiv način, konkretnim operativnim akcijama i razvojem kulture djelovanja, zbližavanjem čovjeka i okoliša, pobuđivanjem svijesti

BARANJSKI VODOVOD D.O.O., BELI MANASTIR

P

o potrebi promjene ponašanja prema okolišu, stvara tu neophodnu interakciju čovjeka i prirode.

Uspješan sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Baranjski vodovod uspješno razvija sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području sjeverne Baranje - šest jedinica lokalne samouprave (Beli Manastir, Draž, Popovac, Kneževi Vinogradi, Čeminac i Petlovac) s 28.000 stanovnika. Sustav čine: - 40 km kolektora s priključcima, - 2 uređaja za pročišćavanja otpadnih voda - Biološki, - Sustav "Cjelovita odvodnja - Mobilni priključak". Tvrtka razvoj temelji na načelu da se u svakodnevnim aktivnostima na području razvoja i iznalaženja odgovarajućih inovativnih rješenja moraju sagledavati: 1. Objektivne okolnosti i posebnosti koje su vezane za neposrednu sredinu - neposredno stanje na pojedinim lokacijama - stupanj razvijenosti, zatečena stanja; 2. Preuzete obveze RH - usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 91/271 EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Sagledavajući sadašnje stanje vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda i s tim vezano zaštite voda, RH će teško ostvariti obveze na području zaštite i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda do preuzetog roka (2023. godi-

Vodovodna policija osigurava potrošačima brojne korisne informacije - usmeno i pisanim obavijestima

ne). Upravo ova činjenica nas obvezuje na poduzimanje efikasnijih aktivnosti u poboljšanju i razvoju ovih sustava.

"Vodovodna POLICIJA"
Baranjski vodovod je ustrojio službu nadzora i neposrednog kontakta s potrošačima. Službenici za obavljanje službe opremljeni su svečanim odorama i odgovarajućom opremom i, s obzirom da se radi o javnoj zadaći: upravljanje sustavom proizvodnje vode, nadzorom na zdravstvenoj ispravnosti vode, korištenje sustava, sustavu odvodnje i pročišćavanju otpadnih voda, neposrednim zapažanjem ponašanja potrošača i ostalih sudionika koji su skloni ugrožavanju okoliša i prirode kao i devastaciji javne imovine, predstavljaju direktan, živi kontakt tvrtke sa stvarnim stanjem na terenu. Vodovodna policija osigurava potrošačima brojne korisne informacije - usmeno i pi-

sanim obavijestima, a s druge strane, sakupljeni podaci se dostavljaju tijelima tvrtke i upravi radi odgovarajućih konkretnih i pravodobnih postupanja.

«Cassa sconto bodovi»
Predstavlja inovativni model nagrađivanja potrošača snižavanjem cijene koštanja usluge javne vodoopskrbe.

Modeli zdravog življenja
Dva modela koja je razvio Baranjski vodovod u svojoj misiji zdravog življenja osnova su svim daljnjim aktivnostima: «Voda prirodno blago» - ističući značaj vode kao prirodnog resursa, promovirati isti, educirati potrošače o prirodnim kvalitetama i neposrednom značenju za zdravo življenje kao i obvezu čuvanja istog, «Cjelovita odvodnja - Mobilni priključak» - jedinstven model razvijen u Baranjskom vodovodu kao učinkovit, intrigantni model u sustavu odvodnje, učinkovit sustav zaštite okoliša i prirode, čime je osiguran najviši standard kontrole otpadnih voda s pročišćavanjem, što je izravni doprinos u očuvanju prirodnog resursa - vode, za ljudske potrebe.

Modeli potpore
Baranjski vodovod je uspješno pokrenuo nekoliko razvojnih modela koji čine skup potpore unapređenja zaštite okoliša i prirode: 1. "Vodovodna POLICIJA" 2. «Cassa sconto bodovi» 3. Cjelovita odvodnja - mobilni priključak 4. Popust PET 5. «Priključak svima BESPLATNO»

42

Poduzetnik | travanj 2013.

vinski kutak

Graševina - vinska sorta ogromnog potencijala
raševina je najznačajnija vinska sorta kontinentalne Hrvatske, a uvjerljivo vodi u prodajnim rezultatima svih hrvatskih vinskih sorti zajedno. Na prostoru od Plešivice preko Zagorja i Međimurja pa sve do Podunavlja u vinogradima dominira upravo graševina. S obzirom na široku rasprostranjenost ove autohtone sorte moguće su značajne razlike u sastavu graševine po vinogorjima no zajednička prepoznatljivost svih graševina je ugodna aroma, zelenkastožuta boja i svježina. Specifičnost graševine je i izuzetna kakvoća u svim kategorijama predikatnih vina. Od vina za gemište, graševina u zadnjih nekoliko godina prerasta u moderno vino spremno za svjetsko tržište. U ovoj pravoj renesansi graševine najvažnije mjesto zauzima berba 2011. u kojoj primat u kvaliteti drže Vina Belje. Berba graševine 2011. u Vinima Belje dala je novu mladost ovoj najpoznatijoj hrvatskoj vinskoj sorti koju najvišim ocjenama nagrađuju kako domaći tako i svjetski stručnjaci. Najveća priznanja graševini stižu s ovogodišnjeg ocjenjivanja MUNDUS VINI u Njemačkoj. Ovo naj-

VINA BELJE

G

Banovo brdo, sunset veće svjetsko ocjenjivanje vina pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) koje je održano u Neustadtu okupilo je najbolje vinare iz čak 42 zemlje svijeta. Zlatne medalje Mundus Vini za dvije graševine Vina Belje potvrdile su snagu graševine kao svjetske vinske sorte s ogromnim potencijalom na izvoznim tržištima. Najveće svjetsko ocjenjivanje ove je godine brojilo 180 stručnih ocjenjivača koji su dva tjedna kušali više od 6.000 uzoraka vina od kojih su izabrali najbolja svjetska vina ovjenčana zlatnim medaljama. Vrhunska graševina Vina Belje i graševina Goldberg Vina Belje, obje iz berbe 2011., svojim su zlatnim medaljama potvrdile da su Vina Belje prvo ime za graševinu u Hrvatskoj. Kvaliteta beljske graševine vezana je uz specifičnost terroira hrvatskog Podunavlja i posebnu brigu o vinogradima. Padine Banovog brda okrenute prema jugu idealne su lokacije upravo za vinograde graševine o kojima se brinu iskusni vinogradari koji lozu čuvaju tijekom cijele godine jer u Belju vjerujemo da vina nastaju u vinogradu. Berba graševine je isključivo ručna, a proizvodnja vina se odvija u suvremenoj vinariji smještenoj u srcu vinograda. Upravo moderna tehnologija donijela je novi zamah u proizvodnji beljske graševine, a zbog svježine i izraženih karakteri-

GRAŠEVINA vrhunska, berba 2011.
0,75L Suho bijelo vino Vrhunsko vino s kontroliranim podrijetlom Vinogorje Baranja Sorta: 100% Graševina Berba: treća dekada rujna, prva dekada listopada 2011. godina. Berba je obavljena u dva navrata sa izborom grozdova. Potencijal dozrijevanja: uživati odmah ili čuvati, vino će se nastaviti razvijati u boci do min. 5 godina. Opis vina: Zelenkaste je boje sa žućkastim odsjajem. U dubokom i profinjenom okusu dominira zelena jabuka. Svježe, elegantno, dobro strukturirano vino s laganom gorčinom na kraju, te dugo traje u ustima. U vrlo je dobroj kondiciji. Snažno, potentno i bogato vino za znalce. Preporuka: Uživati na 10-12°C, poslužuje se dobro ohlađena uz jela od tjestenine, bijelo meso peradi, bijelu ribu te suhomesnate delicije.

stika sorte berba 2011. predstavlja novu mladost graševine Vina Belje. Glavni enolog Vina Belje Marijan Knežević istaknuo je kako ove svjetske nagrade najavljuju preporod graševine kao vinske sorte u Hrvatskoj i otvaraju vrata za grandiozni izlazak graševine na svjetsku scenu koju trebaju iskoristiti svi vinari kojima je graševina uzdanica. LJ.V.

46

Poduzetnik | travanj 2013.

događanja

Najveći i najmoderniji trgovački i zabavni centar srednje Slavonije
vaj suvremeni trgovačko-zabavni centar s podzemnom garažom i tri nadzemne etaže ukupne neto površine od 23.176 četvornih metara koncipiran je kao mjesto zabave, druženja i kupnje za sve generacije. Svojim bogatim i raznolikim sadržajima ovaj prvi suvremeni regionalni trgovački centar stvorit će novi stil života regije. Prestižni i popularni brendovi čija ponuda je doskora izostajala u ovom kraju, poput C&A, H&M i Deichmann, donose novu kulturu shoppinga. CineStar vraća kino-predstave ne samo Slavonskome Brodu već i ci-

CITY COLOSSEUM - SLAVONSKI BROD

O

jeloj regiji, pa se i od njega očekuje privlačenje brojnih posjetitelja iz drugih gradova. Velika dječja igraonica ponuditi će potpuno drugačiji sadržaj zabave za djecu, a najveće Plodine u regiji omogućiti nabavku namirnica i kućanskih potrepština i najizbirljivijim kupcima. Jednostavno, City Colosseum omogućit će ne samo bogatu ponudu najrazličitijih roba i usluga, druženje i zabavu građanima Slavonskog Broda već i onima iz cijele regije te mnogobrojnim putnicima svih generacija koji će sada imati više razloga za zadržavanje u ovom gradu. M. G.

ve se godine, od 22.-24. ožujka, na prostoru jezera Bundek u Zagrebu održala 12. sajamska priredba «PROIZVODI HRVATSKOG SELA». Prema broju izlagača i prema ostvarenim rezultatima «Proizvodi hrvatskog sela» su najznačajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Te-

Slavonci u srcu Zagreba O
meljni ciljevi ove priredbe ostali su isti: promocija i prodaja proizvoda hrvatskog sela te opskrba potrošača s proizvodima do kojih teže dolaze. Naravno, nije se zaboravilo na kulturu i tradiciju hrvatskog sela. Na već tradicionalnom sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" okupiOPG Berava - Delić iz Babine Grede i braniteljska zadruga Tikvica iz Županje ponudili su slavonske suhomesnate delicije

12. SAJAM PROIZVODA HRVATSKOG SELA - BUNDEK 2013.

lo se oko 350 izlagača iz svih krajeva Hrvatske i gotovo 20 tisuća posjetitelja. Za posjetitelje slavonski su izlagači, sa svojim proizvodima, posebno bili zanimljivi. Uz tradicijske rukotvorine, najviše pažnje privukle su domaće gastronomske delicije. Ponuda je uistinu bila raznovr-

sna: Slavonski domaći kulen, čvarci, slanina, dalmatinski pršut, Paški sir, Lički Šripavac, maslinovo i bućino ulje, proizvodi od lavande i ostalog ljekovitog i aromatičnog bilja, med i proizvodi od meda, vino od kupina, ekološki proizvodi,… Marizela Magyar PG Andrija Kovačić, iz Račinovca, ponudio je sve svoje ekološke proizvode (žitarice, džemove i marmelade, sokove… )

48

Poduzetnik | travanj 2013.

događanja

Sajam je svojom ponudom i interesom posjetitelja dokazao svoj neupitni položaj U
Osijeku se od 08. - 10. ožujka 2013., održala zanimljiva i raznovrsna sajamska priredba, jubilarni 20. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM. Na sajmu je sudjelovalo oko 200-tinjak izlagača iz Hrvatske, BiH i Srbije. Pokrovitelji sajma bili su: Ministarstvo poljoprivrede, Osječko-baranjska županija, Grad Osijek, HGK ŽK Osijek, Petrokemija d.d. Kutina, Croatia osiguranje d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank. Procjenjuje se da je sajam posjetilo oko 20000 posjetitelja. 20. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM svojom ponudom i interesom posjetitelja dokazuje svoj neupitni položaj na kalendaru značajnih poljoprivrednih sajmova. Da je sajam mjesto susreta ponude i potražnje, neizostavan alat u tržišnoj komunikaciji, vidjelo se po brojnim kontaktima, razgovorima i sklopljenim poslovima upravo na 20. OSJEČKOM PROLJETNOM SAJMU. Prednost organiziranog nastupa i predstavljanja gospodarstvenika iskoristili su gospodarstvenici predvođeni HGK Županijskim komorama: Osijek, Virovitica, Vukovar, Bjelovar, te Kantonalnom privrednom komorom Tuzla, BIH, kao i Međimurskom županijom s Međimurskom udrugom za integriranu proizvodnju voća, te Općinama Erdut, Semelj-

ODRŽAN 20. OSJEČKI PROLJETNI SAJAM

ci i Miholjačkim poduzetničkim centrom. V.M.

Zapažen je bio štand Borova d.d.

Duge kolone vozila i neprekidne kolone pješaka slijevale su se na sajamski prostor Pampas

Hemco d.o.o. iz Đakova izložio je zaštitnu odjeću i opremu

Poljoprivredna mehanizacija izložena najvećim dijelom na otvorenom prostoru plijenila je poglede i mamila poljoprivrednike

Osobit interes vladao je za sjemensku robu, strojeve i alate za proljetnu sjetvu

Poduzetnik | travanj 2013.

49

U O R G A N I Z AC I J I

A K A D E M i JA
i mjesečnika

Poslovni savjetnik

poduzetnike

EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA ZA

male

OD
50
Poduzetnik | travanj 2013.

Zagreb, 23.5.2013. (četvrtak) HOTEL ANTUNOVIĆ, dvorana Tomislav od 8.30 do 17 sati

1 DO 5

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->