Poduzetnik

mjesenik za poduzetnike i menadere

ISSN 1846-3541

Broj 75 Godina VII Travanj 2013. Cijena 17 kn

Poduzetnika pria Ivan Dolovi, Novska Intervju Veleposlanik Kine u Hrvatskoj, Nj. E. Shen Zhifei Dan planeta Zemlje Mobilizirajmo Zemlju

Tema broja - Zeleno gospodarstvo

Zdravo ivljenje - motivacija za uvanje prirode

PODUZETNIKA PRIA ABC KVALITETE STUDENTSKO PODUZETNITVO BITI PODUZETNIK Mala kola poduzetnitva

Poduzetnik | travanj 2013.

Misao
Manjina je ponekad u pravu, veina uvijek grijei. (Bernard Shaw)
nakladnik Novi Poduzetnik d.o.o. 31300 Beli Manastir, Valpovaka b.b. Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, redakcija@poduzetnik.com.hr www.poduzetnik.com.hr glavni urednik Vladimir Mihajlovi vladimir.mihajlovic@poduzetnik.com.hr direktori Nenad N. Bach Vladimir Mihajlovi stalni suradnici: Josip Martinovi, Marija Birti, Dubravka Martinovi, Mirjana Glava Olga tajdohar Paen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Vlasta Balkovi, Goran Mili, Maja Mikulec, Marizela Mikulec Magyar, Sanja Horvat marketing i prodaja 031/ 284-853 marketing@poduzetnik.com.hr grafiko oblikovanje i priprema Grafiki studio Gilih tisak Media Print Tiskara Hrasti d.o.o. Zagreb, Murati 16 osniva magazina, 2007.g. Tihomir Jelavi asopis izlazi sredinom mjeseca Jedinina cijena iznosi 17 kn Godinja pretplata (12 brojeva) iznosi 159 kn (PDV ukljuen) Polugodinja pretplata (6 brojeva) iznosi 99,00 kn (PDV ukljuen) asopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310, Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011. Za lanke, crtee i oblikovanja objavljena u ovom asopisu sva su prava pridrana. Nedoputena je objava, prerada, reproduciranje, umnoavanje, imitiranje i na drugi nain prenoenje bez suglasnosti nakladnika. Naslovnica: Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir

UVODNIK

I, to emo sada?
opciji, ostaje nejasno to bi realno trebalo uiniti u Hrvatskoj? Recimo, doe neka Vlada koja ima znanje, potenje, ideju i sposobnost ostvariti zamiljeno. Treba li naglasak biti na tednji? Ako za primjer uzmemo Grku, panjolsku, Portugal, mjere tednje su drastino unesreile tamonje narode, gurnule ih u depresiju i socijalni konflikt koji e ostaviti trajne posljedice. Rijeeno, praktino, nije nita. Pogledamo li Bugare, koje su uzimali kao primjer nove tedljive nacije u EU, iji je budetski minus bio manji i od njemakoga(!), njihov skromni ivot s 380 eura prosjene plae uruio se nakon poskupljenja struje od nevelikih 13 posto! Dakle, tedi, primaj najmanje plae u EU (osim Rumunjske), i opet e propasti. Sjetimo se Maarske. Koliko su nam docirali o uspjehu modela te postkomunistike zemlje koja je prva irom otvorila vrata stranim investitorima, privatizirala dravne mastodonte, liberalizirala gospodarstvo? I gdje je jadna Maarska dospjela? Koliko god Viktor Urban bio inventivan i patriot, dani su mu odbrojeni. Maarskoj, ini se, spasa nema. Dakle, ne vrijedi ni tedjeti, ne vrijedi ni izmiljati povlastice za investitore. to onda initi? Moda pretvoriti cijelu zemlju u veliku banku koja e uvati depozite bogatih ljudi iz arenih drava. Zato ne, jedino bankarski sektor danas ima zajameni profit, a Hrvatska je svojim ljepotama privlana bogatunima koji e rado kod nas provesti pokoji vikend, pokoje ljeto, dok broje novac koji su poloili u nae banke. E, ali vraga, dogodio se Cipar kako bi posvjedoio da ni uz goleme depozite u bankama nema zajamene stabilnosti. Na Cipru je deponirano vie od 60 milijardi dolara, sto tisua po stanovniku(!), ali je grki dio otoka ipak pred bankrotom. Usporedbe radi, kada bi se depozit po stanovniku Cipra preraunao na Hrvatsku, to bi znailo dolazak 400 milijardi dolara u nae banke. Ali, to bi tek bila ironija. Toliko novca, a nijedan problem rijeen. Vjerovali ili ne, ja imam paletu prijedloga koji bi zaustavili ovaj slobodan pad i preokrenuli ga u lagani uspon s tendencijom ubrzanja. Ali, kako se danas svatko tko bi se usudio razmiljati izvan okvira tednje, privlaenja investicija, privatizacije i prodaje dravnih resursa - unaprijed proglaava psihijatrijskim sluajem, suzdrat u se. Zasad.

Pie: Goran Mili, Direktor vijesti i programa, Al Jazeera Balkans

vo Hrvatske bez ijedne ozbiljnije barijere pred vratima EU. Sve smo uvjete ispunili, primamo estitke unaprijed, veselimo se novom drutvu. Premda dobro znamo da nam pravosue i dalje teka, da su nam gospodarske statistike loije nego ikada, da je investicijska klima nikakva i da svi ti problem nee nestati s naim lanstvom u EU. I da je, naalost, jedina poznata ideja Vlade za ouvanje likvidnosti - uzimanje novih zajmova. Jer, eto, novac je ovih dana relativno jeftin, Amerika je u usponu, natiskali su nove dolare koje im valja plasirati po svijetu. Ali, razmiljamo li nestranaki, ne dajui prednost nijednoj politikoj

IZ SADRAJA
Poduzetnika pria - Ivan Dolovi - Novska Samo nebo mi je granica...................................................................4 Tema broja - Zeleno gospodarstvo Marko Brni, S.T.P. d.o.o. - Zagreb Glavni preduvjet razvoja zelene ekonomije je smanjenje privatnih interesa i podizanje vanosti zatite okolia .....................................8 Darko Muevi, Robert Bosch d.o.o. - Zagreb Ener. ovisnost predstavlja jedan od najvrih okova dananjice ....10 Mladen Novakovi, Tehnokom, d.o.o. - Zagreb Inenjerski pristup se zaista pokazao dugorono bolji ....................12 Prilog - Zeleni krediti Eko krediti dostupni irom Hrvatske ...............................................16 Odrivi razvoj - Vaa pitanja Jesu li kore agruma tetne za kompost? .........................................17 Dogaanja - Tribina Gorana Milia - Rokovci Biti najbolji ili dobar u tri posla ......................................................19 Intervju - Nj. E. g. Shen Zhifei - Veleposlanik Kine u Hrvatskoj Pronali smo put razvoja kroz socijalizam s kineskim karakteristikama ............................................................................20 Najavljujemo - Veleposlanik Kine u Osijeku Kako poslovati s Kinom? .................................................................23 Najavljujemo - Goran Mili u Ivani Gradu Mladi i poduzetnitvo .....................................................................23 Odrivi razvoj - Opskrba toplinskom i elektrinom energijom Mikrokogeneracijska postrojenja ....................................................24 Dogaanja - Tribina Gorana Milia - Novska Hrvatska je zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti .........................26 Predstavljamo vam - OB - Grad Beli Manastir Naa budunost je u naim rukama ................................................28 Predstavljamo vam - V - Grad Ludbreg Grad razvijenog poduzetnitva, novih tehnologija i ugodna ivota .30 Predstavljamo vam - VP - Opina Zdenci Opina koja je uvijek na usluzi svojim stanovnicima .......................33 Predstavljamo vam - VP - Opina ainci Opina koja prepoznaje potrebe i elje svojih stanovnika ...............36 Prilog - Dan planeta Zemlje Primat d.o.o. - Osijek Smanjiti nastali otpad te ga ponovo koristiti ..................................40 Baranjski vodovod d.o.o. - Beli Manastir Unaprijediti sustav koji je u funkciji zatite okolia i prirode ...........42 KP vorkovac, d.o.o. - Dalj Mobilizirajmo Zemlju .....................................................................44 Dogaanja - Obiljeen Svjetski dan voda Nauili smo da trebamo uvati nae vode .......................................41 Dogaanja - Meunarodni sajam Slavin 2013. Vratio se jedan iznimno vaan turistiki proizvod u grad ................45 Vinski kutak - Vina Belje Graevina - vinska sorta ogromnog potencijala ..............................46 Preporuka - inZagreb Hoteli su za spavanje, stanovi su za ivljenje ..................................47 Dogaanja - City Colosseum Najvei i najmoderniji trgovaki i zabavni centar srednje Slavonije .48 Dogaanja - Bundek 2013. Slavonci u srcu Zagreba ..................................................................48 Dogaanja - 20. Osjeki proljetni sajam Sajam je dokazao svoj neupitni poloaj.......................................... 49

Poduzetnik | travanj 2013.

poduzetnika pria

Samo nebo mi je granica

K
ada smo proli mjesec u Novsku organizirali tribinu poznatog novinara Gorana Milia upoznao sam jednog posebnog ovjeka, Ivana Dolovia iz Novske. Meu poklonima koje je primio Goran bili su i proizvodi OPG-a Ivana Dolovia, neobini lavandini proizvodi, vreice jedinstvenog mirisa. Ivanu je posebno bilo drago, kao i nama iz asopisa Poduzetnik, kada je Goran Mili pitao iji su ovi lavandini proizvodi, mirisne vreice su privukle i njegovu pozornost. Goran je vie puta traio da se Ivan popne na binu kako bi ga upoznao. Upoznali su se, a mi smo se vrlo brzo s Ivanom dogovorili da emo napraviti ovu priu koju darujemo itateljima naeg asopisa. Ba kao to je on nama darovao lavandine mirisne vreice sa znakom Poduzetnika. Vjerujte Ivan Dolovi, u polju lavande, u mjestu Kozarice kod Novske

IVAN DOLOVI, NOVSKA

*Nakon 4 godine ulaganja i rada polako vraam ono to sam uloio u posao *Lavanda je od davnina koritena u razne svrhe, medicinske, kozmetike

elio sam neto stvoriti sam svojim rukama

Ivan Dolovi roen je u Novskoj 1981. godine i do 3. razreda osnovne kole ivio je u mjestu Jazavica kod Novske. A onda je poeo rat pa smo morali mijenjati mjesta stanovanja, bili smo u Kutini, Novskoj, Zagorju pa smo se vratili u Ilovu i opet u Novsku. U Novskoj sam zavrio osnovnu i srednju kolu za automehaniara. Poloio sam sve kategorije za vozaa, radio sam u jednoj firmi kao voza, a zatim sam jedno vrijeme radio kao zatitar u osiguranju i pratnji novca.Kada sam se prije sedam godina oenio svi poslovi na kojima sam do tada radio nisu se pokazali kao dobri jer sam esto bio odsutan od kue. elio sam neto raditi tako da sam mogu stvarati svojim rukama kao i moja obitelj, od pradjeda, djeda i naravno oca koji su prije rata na veliko radili u poljoprivredi, uzgajali kukuruz, penicu,mrkvu i eernu repu, a ja sam ve kao dijete uvijek bio s njima po traktorima i na njivama,tako da vjerujem da mi je to ostalo usaeno. Kada sam se oenio i osnovao svoju obitelj, u dogovoru sa suprugom Mielom elio sam stvoriti neto svojim rukama i tako smo krenuli u posao s lavandom. Imam dvoje djece, kerku Mariju koja ima 7 godina i sina Mihaela koji ima 4 godine. Zanima li vau djecu ovaj posao - pitam ga. Sin je vie oko traktora, to ga zanima, a kerka esto radi u proizvodnji gdje vee vreice. Njima je sve to sada igra, naravno da mi je elja da se posao obiteljski nastavi i dalje.
nam, za Ivana i njegove proizvode e se jo daleko uti.

Mirisni nasadi lavande

OPG Ivan Dolovi iz Novske poznat je proizvoa ekoloki proizvedene lavande. Ivan mi kae: Lavanda proizvedena na naim poljima poznata je diljem Hrvatske i sve je prepoznatljivija u EU. U naoj ponudi nalaze se mirisne vreice, jastuii, privjesci za kljueve, mirisni privjesci za automobile, eterina ulja, hidrolat lavande te sapun od lavande koji proizvode poduzetnici u Zagrebu. Samostalno radim i tisak logotipa po elji kupca i to je ono to se kod mene pokazalo uspjenim. OPG je obiteljski posao u koji je ukljuena cijela obitelj, naravno da mi najvie pomae supruga. Kada sam kretao u ovaj posao bilo je to nekako usput, prodat u cvijet lavande, za ulje ili za suenje, ali kako

Kontakt: OPG Ivan Dolovi Zagrebaka 106 44330 Novska Telefon: 044/608 522 Mobitel: 091/546 60 34 e-mail: ivan@doslovic-lavanda.com ivan_doslovic@hotmail.com www.doslovic-lavanda.com
sam sve dublje ulazio u ovaj posao vidio sam da nemam raunicu nekome dati sirovinu koju e netko preraditi u neki proizvod i uzeti novce. Moja ideja i raunica je bila da sve moram raditi sam da bih zaradio. Sve je ozbiljnije krenulo kada sam donio odluku da sve radim sam, da to stavim na ozbiljnu razinu i da ne ovisim o nikome. Cijela pria oko lavande je krenula 2008. godine kada smo posadili plantau lavande na 1,22 hektara. Cijela moja obitelj je oduvijek radila na zemlji i bavila se poljoprivredom. Htio sam se i ja baviti zemljom, ali sam elio neto novo, drugaije od ostalih.

Poduzetnik | travanj 2013.

tema broja - zeleno gospodarstvo MARKO BRNI, S.T.P., D.O.O. - ZAGREB

Glavni preduvjet za razvoj zelene ekono privatnih interesa i podizanje vanosti

*to god radili, bitno je da ste prvi i da ste u poslu kojeg radite najbolji, ali da taj epitet ne dolazi iz vaih usta *Zatita okolia nije ansa za oporavak hrvatskog gospodarstva, ona je imperativ
arko Brni, direktor tvrtke S.T.P. d.o.o. iz Zagreba vrlo rado se odazvao naoj molbi da sudjeluje u temi broja: Zeleno gospodarstvo. Kako i kada je krenuo u posao gospodarenja otpadom i zatitom okolia? Paralelno sa studijem stomatologije poinjem raditi za tvrtku S.T.P. d.o.o. u kojoj sam danas na mjestu direktora. Tvrtka se bavi zatitom okolia, distribucijom i servisiranjem komunalne opreme brendiranih europskih proizvoaa od kojih mogu istaknuti: Avermann, SSI Schfer, MOLOK, Grnig, H&G, Martini Alfredo, AP medical, Hammel i dr. Takoer suraujemo i s velikim brojem domaih tvrtki koje proizvode komunalnu opremu sukladno potrebama naih kupaca. Bavimo se izradama planova gospodarenja otpadom i postavljamo standarde koje slijede mnogi iz razloga to primjenjujemo viedesetljetni

know-how naih inozemnih partnera. Privatna ste hrvatska tvrtka osnovana 1992. g. Moete li ukratko predstaviti tvrtku? Tono, tvrtka S.T.P. d.o.o. je osnovana 1992. godine i od tada postavlja visoke standarde proizvoda i usluga. Prvi preskontejner na tritu RH je predstavljen 1997. g. Bio je potpuna nepoznanica i ljudi su bili prilino skeptini kao i prema svakoj novini, no danas je on okosnica suvremenog gospodarenja otpadom bez koje nema odrivog razvoja. Nezamislivo je danas vidjeti oping centar ili reciklano dvorite bez tih ureaja. Izradili smo i plan gospodarenja otpadom na otoku Mljetu, koji je poetkom novog milenija postao jedan od rijetkih otoka koji je sav svoj otpad zbrinjavao na kopnu i prije nego je to regulirano zakonom. Primjer Mljeta slijedili su i drugi otoci.

Zeleni otok u sklopu kojega su montirane klupice Plastine posude za otpad s kotaima nainjene od HDPE-a s petogodinjim jamstvom, oznaile su prekretnicu u privremenom skladitenju otpada. Za razliku od ostalih posuda SSI Schfer uz antibakterijske posude nudi trajnost koju rijetki danas mogu pruiti, pa su postale prepoznatljiv simbol najmodernijih komunalnih poduzea u Hrvatskoj. 2012. godine od Ministarstva zatite okolia smo primili nagradu Eko oskar upravo za njih. 2005. godine u sklopu EMAT-a na Zagrebakom velesajmu predstavljamo i prve polupodzemne kontejnere koje je osmislila finska tvrtka MOLOK. Danas ljudi prepoznaju sve benefite koje ovakvi sustavi nude, pa polako uzimaju sve vei trini udio, jer korisnicima donose i do 85% veu efikasnost od dosadanjih sustava u primjeni (kanti za smee i kontejnera). Ljudi ih vole jer su tihi, isti, lijepi, uredni, nude velik kapacitet na malome prostoru i ono najvanije ne smrde! U suradnji s domaom tvrtkom Marinetek NCP iz ibenika proizveli smo i prvi plutajui zeleni polupodvodni otok pred kojim je sjajna budunost. Ako sam dobro zakljuio ve ste se od starta odluili za podruje zatite okolia. Zato? Nije li to u to

KONTAKT: S.T.P. d.o.o. Luki odvojak 1, 10250 Zagreb 098/384 699, 01/653 00 40 e-mail: stp@stp-croatia.com www.stp-croatia.com
doba bio rizik jer je sve to ipak bilo nepoznanica. to je presudilo da se okrenete zatiti okolia, danas bi kazali odrivom razvoju? Je li danas lake poslovati u sektoru zelenog gospodarstva? to god radili, bitno je da ste prvi. Bitno je da vas kopiraju i da ele biti poput vas. Naravno bitno je da ste u poslu kojeg radite najbolji, ali da taj epitet ne dolazi iz vaih usta. U zatiti okolia i poslu s otpadom konkurencija je bila mala, pa je to uz dobre partnere bilo relativno lako ostvariti. Danas je konkurencija vea, u posao se uplela i politika, kao i podobnost, pa je stvar bitno sloenija, no dobar je proizvod, uvijek dobar proizvod i ljudi ga prepoznaju. Vrijeme je kljuan faktor, no ono radi za nas. Prole ste godine nagraeni priznanjem Ministarstva zatite okolia i prirode Eko oskarom (srebrna povelja) za uvoenje na hrvatsko trite napredne tehnologije za privremeno skladitenje bio komponente otpada. Je li zatita okolia ansa za oporavak hrvatskog gospodarstva i u kojoj mjeri? Ono to mi u Hrvatskoj danas ima-

Adriatic Bot Show 2012. : ponton, MOLOK kontejneri, Marko Brni direktor S.T.P. d.o.o. i eljko Brni - prokurist S.T.P. d.o.o. (slijeva)

Poduzetnik | travanj 2013.

tema broja - zeleno gospodarstvo DARKO MUEVI, ROBERT BOSCH D.O.O. - ZAGREB

Energetska ovisnost predstavlja jed

*Bosch odavno ulae znatne resurse u razvoj energetski uinkovitih tehnologija, u vlastite aktivnosti koje doprinose utedi energije i ouvanju okolia *Diljem svijeta nudimo tehnologiju za ivot

osch Hrvatska je regionalna grana Bosch Grupe. Trgovako drutvo Robert Bosch d.o.o. sa sjeditem u Zagrebu osnovano je 1993. godine. O problemima dugo-

ropske unije, ije pravno naslijee ve uvelike preuzima, i zemalja nekadanje regionalne pripadnosti, s kojima ima povijesno iskustvo poslovanja. Iskustvo i znanje su, naravno, sasvim

logino usko povezani - iskustvom se poveava znanje. Meutim, ono to je bino istaknuti jest da znanje u dananjem poslovnom svijetu ne predstavlja samo skup podataka, nego i meto-

Potrebe za energijom i potrebe za ouvanjem okolia u oiglednom su sukobu

rone odrivosti, razvoju tehnologija energetske uinkovitosti, ouvanju okolia razgovarali smo s Darkom Mueviem, voditeljem Bosch odjela Toplinske tehnike za Adria regiju. Kada ste doli u Hrvatsku to je presudilo da se ukljuite u nae relativno malo trite? Iza tvrtke je tradicija, znanje i iskustvo koliki je znaaj iskustva, a posebno znanja? Tvrtke usmjerene dugoronoj odrivosti uvijek promatraju svijet oko sebe kroz njegove potencijale, uvijek nastoje definirati perspektivu. Hrvatsko trite, kao uostalom i sva ostala europska trita u nekom trenutku, razvijalo se u smjeru regionalizacije. U tom smislu predstavlja izvrsnu poveznicu ve formirane zajednice, Eu-

O Bosch grupi
Grupa Bosch vodei je globalni dobavlja tehnologije i usluga, aktivan na podruju automobilske tehnologije, energetske i graditeljske tehnologije, industrijskih tehnologija i robe iroke potronje. Prema preliminarnim brojkama u 2012. g. vie od 306.000 zaposlenika ostvarilo je promet od 52,3 milijarde eura. Grupa Bosch sastoji se od tvrtke Robert Bosch GmbH i vie od 350 podrunica i regionalnih kompanija u oko 60 zemalja. Ako ubrojimo i njegove prodajne i servisne partnere, tada Bosch ima svoje predstavnike u oko 150 zemalja. Ova svjetska mrea za razvoj, proizvodnju i prodaju temelj je za daljnji rast. Bosch je u 2012. godini potroio oko 4,5 milijarde eura na istraivanje i razvoj te je prijavio preko 4700 patenata diljem svijeta. Proizvodi i usluge grupe Bosch oblikovani su da fasciniraju i unapreuju kvalitetu ivota nudei inovativna i korisna rjeenja. Na taj nain Bosch diljem svijeta nudi tehnologiju za ivot.Tvrtku je 1886. g. u Stuttgartu osnovao Robert Bosch (1861.-1942.) kao Radionicu za preciznu mehaniku i elektrini inenjering". Posebna struktura vlasnitva tvrtke Robert Bosch GmbH jami poduzetniku slobodu i omoguuje tvrtki dugorono planiranje i poduzimanje znaajnih poetnih investicija sa ciljem osiguranja budunosti tvrtke. Ukupno 92% udjela u drutvu Robert Bosch GmbH u vlasnitvu je dobrotvorne fondacije Robert Bosch Stiftung GmbH. Veinu prava glasa ima industrijski trust Robert Bosch Industrietreuhand KG. Funkcije poduzetnog vlasnitva izvrava trust. Ostatak poslovnih udjela u vlasnitvu je obitelji Bosch i drutva Robert Bosch GmbH.

KONTAKT: Robert Bosch d.o.o. Corporate Communications (C/CCR-KN) p.p. 139, 10040 Zagreb Hrvatska (Croatia) Telefon:+385 1 295 80 47 Fax: +385 1 295 80 80 www.bosch.hr
du smislene analize i primjene relevantnih podataka. ivimo u vrijeme kada je nepregledna koliina informacija svima na raspolaganju, ali tek uinkovit sustav njihove obrade i koritenja ini razliku. Tada iskustvo postaje uenje, i doprinosi nadogradnji i irenju korisnog znanja. Energetska uinkovitost je nuna, a mnogobrojni su naini za postizanje ovog cilja. Jesmo li svjesni da je prolo vrijeme razbacivanja energijom bilo koje vrste? Kako Robert Bosch d.o.o. doprinosi ovom cilju? ovjek najee postaje svjestan negativnih promjena tek u njihovom razmjerno visokom stupnju. ovjeanstvo, naalost, jo kasnije. Bosch ve odavno ulae znatne resurse u razvoj energetski uinkovitih tehnologija, u vlastite aktivnosti koje doprinose utedi energije i ouvanju okolia, te u predstavljanje nunosti ouvanja

10

Poduzetnik | travanj 2013.

tema broja - zeleno gospodarstvo

Inenjerski pristup se zaista pokazao dugorono bolji

MLADEN NOVAKOVI, TEHNOKOM D.O.O. - ZAGREB

*Osigurati suvremena i cjelovita energetska rjeenja za poveanje energetske uinkovitosti i utedu pitke vode *Zadaa svih nas je uvati bogatstvo vode, racionalno ga koristiti i ivjeti u skladu s naelima ouvanja prirode

laden Novakovi, roen 1955. g. u Sv. Ivanu Zelini, osnovnu kolu, gimnaziju i Fakultet strojarstva zavrava u Zagrebu, diplomirao na usmjerenju termotehnika postrojenja 1980. godine. Od 1981. g. zaposlen u Jugoturbini u Karlovcu, u Tvornici parnih turbina u projektno - konstrukcijskom uredu, a od 1984. g. u Interkomerc - Predstavnitvo Zagreb. Do 1990. godine radi u Interkomercu na komercijalnim poslovima zastupstva inozemnih tvrtki, polae dravni struni ispit iz vanjske trgovine. 1990. g. osniva Tehnokom d.o.o. za nove tehnologije, trgovinu i inenjering gdje do danas radi na mjestu direktora. Aktivno se slui engleskim i njemakim jezikom, oenjen je i otac dvoje djece. Hobi: tenis, skijanje, vinogradarstvo, hortikultura, putovanja. Dodatni interes: humanitarni rad - Rotary klub Zagreb Centar, predsjednik kluba 2005./2006., te suosniva i predsjednik udruge International Tennis Fellowship of Rotarians. Tvrtka Tehnokom je osnovana 1990. g. i bavi se novim tehnologijama, inenjeringom i trgovinom. Moete li ukratko predstaviti tvrtku? Tvrtka poinje s radom 01. veljae 1990. g., u poetku se bavi prodajom opreme za energetska postrojenja, plinske i vodoopskrbne sustave, sklapa ugovore o zastupanju vodeih svjetskih proizvoaa opreme u to vrijeme - GESTRA, FUSION, VALOR, HAWLE, a s vremenom se profili-

Mladen Novakovi, direktor Tehnokom d.o.o., Zagreb ra u specijalistiku inenjering tvrtku koja svojim klijentima nudi kvalitetnu opremu i najnovija tehnoloka rjeenja iz podruja energetike i procesne

KONTAKT: Tehnokom d.o.o. I Resnik 36, 10040 Zagreb tel. +385 1 4686 222, fax. +385 1 4635 637 e-mail: info@tehnokom.hr www.tehnokom.hr
tehnike, te vodoopskrbe i odvodnje i postaje jedna od vodeih konzultantskih kua u Hrvatskoj.

Prepreke brem razvoju projekata baziranih na OIE

Istaknuli bismo neke od prepreka brem razvoju OIE u Hrvatskoj: - Nedostatak financijskih sredstava - Banke u stranom vlasnitvu (nemaju interes poticati razvoj OIE s povoljnim uvjetima financiranja u Hrvatskoj jer to ine njihove matine kue u Austriji, Italiji i Njemakoj i podravaju domicilne kompanije) - Zakonsku regulativu treba doraditi i za male subjekte OIE koji razvijaju projekte bioelektrana na biomasu i bioplin, u smislu pojednostavljenja administrativne procedure ishoenja potrebnih suglasnosti i dozvola kao to je to provedeno u podruju sunevih elektrana - Svijest ljudi o potrebi racionalnog koritenja energije i tehnika kultura nisu na dovoljno visokoj razini, pa treba nastaviti napore u educiranju stanovnitva i poslovnih subjekata - Uvozna komponenta postrojenja vrlo je visoka (potreban vei udio domae proizvodnje) - Teko je dobiti dugogodinji ugovor o opskrbi gorivom (npr. za opskrbu umskom biomasom).

12

Poduzetnik | travanj 2013.

prilog - zeleni krediti U ERSTE BANCI EKO KREDITI DO KRAJA TRAVNJA BEZ NAKNADE

Eko krediti dostupni irom Hr

rste banka je koncept Eko kreditiranja koji pokriva najire namjene ekoloki osvijetenog segmenta klijenata, u svoju ponudu za graane uvela jo sredinom 2010. godine. Sredinom lipnja prole godine uvedene su neke promjene pa od tada ponuda graanima sadrava EKO kredite za sljedee namjene: kupnja stambenog prostora s visokom energetskom efikasnou; izgradnja i dogradnja te rekonstrukcija visokoenergetskih kua; kupnja i ugradnja opreme za koritenje obnovljivih izvora energije, zahvati na nekretnini koji utjeu na smanjenje potronje energije, izvedba toplinske izolacije stambenih objekata; refinanciranje trokova potrebnih dozvola, rjeenja, suglasnosti i dokumentacije sukladno propisima koji ureuju podruje energetike. Ukoliko je namjena stambenog kredita kupnja stambenog prostora s visokom energetskom efikasnou, klijenti mogu podii stambeni EKO kredit koji ima smanjenu kamatnu stopu za 0,2% u odnosu na redovnu ponudu. Do kraja travnja ove godine traje akcija stambenih kredita u Erste banci koji se odobravaju bez naplate naknade za obradu, a to se odnosi i na Stambene EKO kredite. Stambeni EKO krediti postoje u nekoliko modela: bez hipoteke, uz hipoteku ili sa ostatkom vrijednosti uz hipoteku. Spomenuti krediti odobravaju se uz valutnu klauzulu u eurima, a isplauju se po srednjem teaju Erste banke. Mjesene otplate se plaaju u kunama po srednjem teaju Erste banke za euro, na dan uplate. Osim Eko kredita iz ponude graanima, Erste banka i u poslovanju s pravnim osobama kontinuirano prati takvu vrstu projekata, a posebno bismo izdvojili investicijske projekte iz podruja obnovljivih izvora energije i reciklae otpada. Sukladno razvoju trita i projekata obnovljivih izvora energije, Erste banka je unutar Sektora gospodarstva osnovala posebnu slubu - Slubu specijaliziranog financiranja. Unutar Slube djeluje tim zaposlenika kojima je primaran fokus na financiranju obnovljivih izvora energije (projekti pravnih osoba) te u suradnji sa strunjacima iz Erste grupacije koji posjeduju velika iskustva u ovakvim projektima, odobravaju takozvane EKO kredite. Uz podrku kolega iz meunarodne Erste Grupe, ije zemlje imaju daleko razvijenije trite obnovljivih izvora energije, Erste banka prati trend razvoja ovog trita u Hrvatskoj te klijentima nudi mogunost financiranja obnovljivih izvora energije.

Stambeni EKO krediti bez hipoteke

Iznos kredita: Rok povrata: do 25.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti do 10 godina

*visina 12 mjesenog (12M) EURIBOR-a na dan 1.3.2013. iznosi 0,560. Visina 12M EURIBOR-a utvruje se sukladno ugovoru o kreditu jednom godinje i to na nain da se uzima visina objavljena na stranici REUTERS-a dva radna dana prije poetka svakog kamatnog razdoblja. **p.p.- postotni poen ***Efektivna kamatna stopa, iznos anuiteta i ukupan iznos koji klijent treba platiti izraunati su uz navedeni uvjete, iznos kredita 25.000,00 eura, rok otplate 120 mjeseca, na dan 1.3.2013. Efektivna kamatna stopa moe varirati ovisno o odabranoj kombinaciji instrumenata osiguranja.

Potrebni instrumenti osiguranja

16

Poduzetnik | travanj 2013.

18

Poduzetnik | travanj 2013.

intervju VELEPOSLANIK NR KINE U HRVATSKOJ NJ. E. G. SHEN ZHIFEI

Pronali smo put razvoja kroz socija

*U Kini ivi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda *Kina ima znaajnu ulogu u povijesti ovjeanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije

Kineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei ugostio je nau suradnicu Sanju Horvat

ineski Veleposlanik u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei ugostio me u prostorijama Veleposlanstva u elitnom dijelu Zagreba. U ugodnoj atmosferi uz tradicionalni kineski aj razgovor je zapoeo predstavljanjem dosadanjeg rada i karijere Veleposlanika, koji se na samom poetku zahvalio na mom dolasku. Po zavretku fakulteta radio sam u veleposlanstvima nekih afrikih drava ispred ministarstva

vanjskih poslova NR Kine. Karijeru sam nastavio radom u drutvenom sektoru gdje sam se bavio unaprjeenjem ljudskih prava, organizirajui brojne aktivnosti i meunarodne protokole u podruju ljudskih prava. Dvadeset godina kasnije vratio sam se u Ministarstvo vanjskih poslova, a posljednjih 30 g. bavim se poslovima meunarodne razmjene. Ovo je moja prva veleposlanika dunost, koju ve gotovo pune tri go-

dine obavljam sa zadovoljstvom i uitkom.

Predstavite Kinu
Kina je velika istona zemlja s vie od 5000 g. starom povijeu. Najmnogoljudnija smo drava na svijetu s brojem stanovnika od 1,3 milijarde, a povrinom zauzimamo tree mjesto sa 9,6 mil. km2. U Kini ivi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda. Kina ima znaajnu ulogu u povije-

sti ovjeanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije. Od 18. do poetka 20. stoljea snaga Kine je padala te je bila izloena zapadnoj agresiji. U tom smo periodu s drutvenog i kulturnog aspekta kasnili za svjetskim razvojem. Godine 1911. zavrila je era Carske Kine, a zamijenio ga je republiki sustav, nakon ega je uslijedio period unutarnjih ratova. Japan je vrio agresiju na Kinu do kraja II. svjetskog rata kada

20

Poduzetnik | travanj 2013.

magazin poduzetnik vas poziva na otvorenu javnu tribinu

Kako poslovati s Kinom?

aista nam je drago da emo u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Poslijediplomski studij PODUZETNITVO MC "Osijek danas", organizirati javnu tribinu kineskog Veleposlanika u Hrvatskoj Nj. E. Shen Zhifei. Kina je velika istona zemlja s vie od

VELEPOSLANIK NR KINE U HRVATSKOJ NJ. E. G. SHEN ZHIFEI U OSIJEKU

Ne propustite doi na tribinu u Osijeku - 19. travnja 2013.

Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji ele razgovarati s kineskim veleposlanikom u Hrvatskoj NJ. E. G. SHEN ZHIFEI da posjete Ekonomski fakultet u Osijeku, Gajev trg 7, dana 19. travnja (petak) 2013. godine u 12,00 sati. Posjetitelji tribine moi e razgovarati o slijedeem: - Poduzetnika klima u Kini, - Mogunosti gospodarske suradnje RH i NR Kine, - Podruja interesa gospodarske suradnje i ulaganja Kine u Hrvatsku, - Procjene ekonomskog rasta Kine i njen utjecaj na gospodarstvo svijeta - Pripremite i Vaa pitanja!

Hvala sponzorima
Posebno se elimo zahvaliti naim sponzorima koji su omoguili da nas posjeti kineski veleposlanik. Sponzori tribine su: Grad B. Manastir, Grad-Export d.o.o. - Vinkovci, Eurojankovi d.o.o. - Oprisavci, Belje d.d. - Darda, Karolina d.o.o. - Osijek, MC "Osijek danas".

5000 g. starom povijeu. Najmnogoljudnija drava na svijetu ima 1,3 milijarde stanovnika, a povrinom zauzimamo tree mjesto sa 9,6 milijuna km2. U Kini ivi 56 naroda, od kojih su najbrojniji pripadnici Han naroda. Kina ima znaajnu ulogu u povijesti ovjeanstva obzirom na brojne doprinose u kulturi i razvoju civilizacije. Do 2020. Kina e biti ravnopravna s amerikim gospodarstvom, a moda e ga i premaiti. U vrijeme globa-

lizacije kinesko i svjetsko gospodarstvo nemogue je promatrati odvojeno. Procjenjuje se da e do 2020. razvoj Kine dostii e novu razinu, kao i rast kineskog gospodarstva, pa e Kina time doprinijeti razvoju svjetske ekonomije. Do tada e Kina zasigurno zauzeti mjesto najveeg svjetskog potroaa, a ne samo izvoznika.

OTVORENA JAVNA TRIBINA

KAKO POSLOVATI S KINOM? 19. TRAVANJ 2013. G. (PETAK) EKONOMSKI FAKULTET OSIJEK, GAJEV TRG 7 POETAK: 12,00 SATI ULAZ SLOBODAN

Mladi i poduzetnitvo

GORAN MILI - KULTNI NOVINAR, UREDNIK I VODITELJ

Ne propustite doi na tribinu u Ivani-Grad - 26. travnja 2013.

Redakcija magazina Poduzetnik poziva sve koji ele razgovarati s poznatim i osebujnim hrvatskim putopiscem i novinarom da posjete kino, u sklopu Pukog otvorenog uilita Grada, Moslavaka 11., 26. travnja (petak) 2013. godine u 17,30 sati. Doite i uivajte u zanimljivim odgovorima poznatog novinara na sljedea pitanja: - Kako biti mlad i poduzetan? - Osigurava li diploma uspjeh, zato da, zato ne? - Kako postati poeljan poslodavcu? - Koje e karakteristike biti presudne za mlade kada uemo u EU? - to nam EU moe ponuditi i oekujete li da e mladi to i iskoristiti? - to nas oekuje nakon ulaska u EU, kako da budemo konkurentni? - Kakva je usporedba naih mladih s mladima iz europskih zemalja? - Koje osobine moramo promijeniti da bismo uspjeli? - Pripremite i Vaa pitanja!
canju dobrobiti mladih. Puko otvoreno uilite Ivani-Grada djeluje od 1959. godine. Zadaa zaposlenika te ustanove je otvoriti mogunosti promjenama za izgradnju suvremene ustanove za uenje i obrazovanje, kreativan rad te kulturno umjetniku praksu. U okviru Pukog otvorenog uilita djeluje Centar za kulturu i obrazovanje, kola stranih jezika te Knjinica i itaonica.

suradnji sa Savjetom mladih Ivani-Grada, Ivani-Gradom i Pukim otvorenim uilitem Grada organiziramo tribinu "Mladi i poduzetnitvo" koju e voditi Goran Mili. Pozivamo uenike, studente, poduzetnike i sve zainteresirane da dou i upotpune vlastito iskustvo priama Milia. Nabrojati to je sve Mili radio u svom ivotu nemogua je misija, puno je vanije posluati to nam eli prenijeti iz svog bogatog ivotnog i poslovnog iskustva. Jednostavan,

Hvala sponzorima
Posebno se elimo zahvaliti naim sponzorima koji su omoguili da nas posjeti Goran Mili. Sponzori tribine su: Hotel Sport - Ivani Grad; Ivani Grad; Puko otvoreno uilite Grada
komunikativan i profesionalan to je Goran Mili. Savjet mladih Grada je savjetodavno tijelo Ivani-Grada koje je osnovano s ciljem aktivnog ukljuivanja mladih u javni ivot grada. Savjet mladih Ivani-Grada djeluje od studenog prole godine. Broji devet lanova koji neprestano rade na promi-

OTVORENA JAVNA TRIBINA

MLADI I PODUZETNITVO 26. TRAVANJ 2013. G. (PETAK) PUKO OTVORENO UILITE KINO, MOSLAVAKA 11 POETAK: 17,30 SATI ULAZ SLOBODAN Poduzetnik | travanj 2013.

23

odrivi razvoj DECENTRALIZIRANI SUSTAVI ZA OPSKRBU TOPLINSKOM I ELEKTRINOM ENERGIJOM

Mikrokogeneracijska postrojenja
*Kogeneracija se definira kao pretvorba kemijske energije goriva u korisnu toplinsku, mehaniku i elektrinu energiju u istovremenom procesu *Mikrokogeneracijski sustavi su optimalan nain snabdijevanja potroaa toplinskom i elektrinom energijom
iskoristivosti, ekolokoj i ekonomskoj opravdanosti njihove uporabe. Vaillantov mikrokogeneracijski sustav eco POWER - Centar OIE Zagreb

nergija je temeljni resurs za tehniki i ekonomski razvoj modernog drutva i kao takva je ukljuena u sve aspekte drutvenog ivota. Racionalno gospodarenje energijom jedna je od kljunih pretpostavki odrivog razvoja koje prije svega ukljuuje maksimalno iskoritenje primarnih energenata u svim energetskim procesima. Kogeneracijska (kombinirana ) postrojenja manjih i veih snaga nameu se kao kvalitetna rjeenja u maksimalnom iskoritenju primarnih energenata i kao takva postaju sve ei nain zadovoljenja energetskih potreba u kuanstvima, industrijskom i uslunom sektoru. Prednost koju prua mikrokogeneracijsko postrojenje manifestira se u visokom stupnju

Mali i mikrokogeneracijski sustavi

Kogeneracija se definira kao pretvorba kemijske energije goriva u korisnu toplinsku, mehaniku i elektrinu energiju u istovremenom procesu. U samom procesu otpadna toplinska energija u procesu izgaranja (motor, turbina ) nuno se koristi u nekom tehnolokom procesu, procesima grijanja, pripreme potrone tople vode i rashladnim sustavima (trigeneracija). Prednosti kogeneracijskih sustava pred klasinim sustavima s odvojenom opskrbom elektrinom (termoelektrane) i toplinskom energijom (toplovodni kotlovi) je u stupnju iskori-

Primjena kogeneracijskih postrojenja u Republici Hrvatskoj

Hrvatska ima vrlo slabo razvijeno trite elektrinom energijom. To se posebno odnosi na trite elektrine energije gdje jo uvijek postoji monopol Hrvatske elektroprivrede s naznakama poetka liberalizacije trita (povlateni proizvoai elektrine energije iz vjetrenih elektrana, FN sustava i kogeneracija). Danas u Hrvatskoj gotovo da i nema mikrokogeneracijskih postrojenja zbog nepovoljnih ili nedovoljno definiranih pravila, procedura, tarifnog sustava, promjenjivost cijene goriva, investicijskog rizika i nedostatka subvencija, koje se smatraju glavnim preprekama instalacija novih kogeneracija. Bez obzira na veliki trini potencijal za primjenu malih kombiniranih postrojenja, rezultati su izostali zbog samih injenica koje ukazuju na trenutnu neisplativost ulaganja u ovakva i slina postrojenja. Mala kogeneracijska postrojenja relativno su nova i neuobiajena tehnologija na naem tritu, a stanje trita energijom nije poticajno za njihovu znaajniju primjenu. Ukljuivanjem Hrvatske u svjetske energetske trendove (ulazak u EU) i sve veu potronju elektrine energije, za realno je oekivati da se mikrokogeneracijska postrojenja prihvate kao osnova budueg visoko efikasnog energetskog sustava.

KONTAKT: Gojko imunovi, dipl.ing.stroj. Ured za obnovljive izvore energije Vaillant, d.o.o., Planinska 11 10000 Zagreb Teelefon:+385 1 6064 399 Fax:+385 1 6188 669 gojko.simunovic@vaillant.hr www.vaillant.hr
tenja primarnog energenta koji je vei i preko 30%. Mali i mikrokogeneracijski sustavi (do 50 kW e) primarno su namijenjeni za opskrbu potroaa toplinskom i elektrinom energijom koja se generira u kombiniranom radnom ciklusu generatora elektrine energije i motora s unutranjim izgaranjem. Najveu primjenu za pretvorbu kemijske energije goriva u mehaniki rad za pokretanje elektrinog

generatora imaju motori sa unutranjim izgaranjem (Otto motor) zbog jednostavnosti konstrukcije, niske cijene, pouzdanosti i niskih trokova odravanja. Najzastupljenije gorivo koje se koristi u mikogeneracijskim postrojenjima je zemni plin iz razloga dostupnosti i jednostavnosti transporta ovog energenta sustavom plinske mree. Kontrola nad energetskim resursima i trgovina energijom smatrana je stratekom djelatnou da bi se prepustila zakonima slobodnog trita. Liberalizacija trita te deregulacija cijena elektrine energije posljednjih godina otvorile su veliku mogunost za iru primjenu kogeneracijskih distribu-

24

Poduzetnik | travanj 2013.

dogaanja

Hrvatska je zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti

TRIBINA GORANA MILIA U NOVSKOJ

avjet mladih Grada Novske u suradnji s magazinom Poduzetnik 15.oujka organizirao je javnu tribinu Mladi i poduzetnitvo koja je odrana u Gradskom kinu Novska, a gost predava bio je dugogodinji voditelj i urednik na Hrvatskoj televiziji, te dananji direktor Al Jazera Balkans, Goran Mili. Tribinu su posjetili brojni mladi, uenici, studenti i oni koji trae posao, te obrtnici i poduzetnici koji su mogli saznati odgovore na mnoga pitanja kao to su: Kome odgovara globalizacija, a za koga je loa? Kome smo slini kome razliiti? Ljudske vrijednosti iznad materijalnih. Uz pomo moderatorice tribine Irene Dal Molin Ilii, gotovo puna dva sata Goran Mili ispriao je brojne zanimljive prie iz osobnog iskustva i saznanja vjeto us-

poreujui prolost i sadanjost. Priao je o stanju u svijetu i u samoj Hrvatskoj, s posebnim naglaskom to Hrvatima znai ulazak u EU. Poblie je objasnio sve zadae koje je Hrvatska morala uiniti prije ulaska u EU te navodio dobre i loe strane EU. Nezaobilazne su bile prie i saznanja s njegovih putovanja kroz koje je mladima poruio da je Hrvatska zemlja u kojoj se vrijedi roditi i odrasti te da obiluje mnogim prirodnim i kulturnim bogatstvima koje treba uvati i promicati. Razbio je predrasude male zemlje i pokazao njene prednosti. Mladima je poruio da se u ivotu trebaju iskazati na mnoge naine, kroz rad i predanost, ali i samu zainteresiranost za ono ime se ele baviti. Rekao je da zavretkom fakultetskog obrazovanja odmah odlaze na trite rada na ko-

jem moraju konkurirati da bi postigli zamiljeno. Poslodavcima nije dovoljna diploma, poznavanje stranog jezika i informatika pismenost istaknuo je Mili te poruio da uvijek mogu traiti posao i mogunosti izvan Hrvatske, naveo je prednost EU kao i bolju gospodarsku razvijenost. Kao neke od loih strana EU naveo je da gubimo jedan dio suvereniteta i kunu kao prepoznatljivu valutu Hrvatske drave. Tribina je takoer bila namijenjena i poduzetnicima koji su mogli saznati svoje mogunosti, kako poboljati kakvou rada i kako se probiti na vee trite te proizvoditi originalni i autohtoni proizvod prepoznatljiv na svjetskom tritu. Kako povui sredstva iz razliitih fondova od strane Vlade, ali i EU? Bodrio ih je da u ovom vremenu globalne eko-

nomske krize ne odustaju od svojih zamisli, te da pokuaju opstati svojom originalnou i kvalitetom. Poruio im je da prate svjetske trendove kako u poslu tako i u promidbi, te da e ih tako jo bolje prepoznati na tritu. Na kraju tribine Mili je odgovorio i na nekoliko pitanja znatieljnika iz publike. U znak zahvale i sjeanja na boravak u Novskoj, organizatori su mu darovali koaru punu izvornih novljanskih proizvoda od nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (proizvode od meda, lana, lavande, stakla, kulena, sira, rakije i vina) te knjigu Novska u Domovinskom ratu autora Davora Marjana. Prije poetka tribine, Gorana Milia je doekala organizatorica i predsjednica novljanskog Savjeta mladih Marija Kumi i predsjednik novljanske Udruge mla-

Gotovo dva sata Goran Mili priao je brojne zanimljive prie iz osobnog iskustva Na kraju tribine organizatori su mu darovali koaru punu izvornih novljanskih proizvoda, a magazin Poduzetnik jednu lijepu umjetniku sliku

Tribinu su posjetili brojni mladi, uenici, studenti te obrtnici i poduzetnici Ravnateljica knjinice Darija Je i gradonaelnik Antun Vidakovi proveli su poznatog gosta kroz Gradsku knjinicu i itaonicu Ante Jagar

26

Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam

Naa budunost je u naim rukama

*Nae e podruje zasigurno dobiti mjesto koje zasluuje u gospodarskom, turistikom i kulturnom smislu *Rijetko koja jedinica lokalne samouprave, kao Grad B. Manastir, prua poticajne i benefitne mjere svojim investitorima

OSJEKO - BARANJSKA UPANIJA: GRAD BELI MANASTIR

Ivan Dobo, gradonaelnik i dogradonaelnik Predrag Stojanovi (sdesna) fondovima. Mi imamo jednu instituciju, Poduzetniki centar koji ima jednu zaposlenu osobu iji je veinski vlasnik Grad, a koji se u ovim kriznim vremenima trebao davno preorijentirati na natjeaje EU. Naravno da to jedna osoba ne moe sama raditi, ali Gradsko vijee je moglo prihvatiti moju inicijativu za jaanjem kapaciteta Poduzetnikog centra. Ovaj moj prijedlog je odbaen, a mladih, sposobnih i educiranih osoba na podruju grada ima. Neke od njih smo educirali kroz volonterstvo i poseban program od strane Regionalne razvojne agencije i udruge Slap. Uspjeli smo zavriti prvu fazu rekonstrukcije naeg trga za koju su navodno bili potpisani ugovori o financira-

eli Manastir je smjeten na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Banske kose Istonohrvatske ravnice, 32 km sjeverno od grada Osijeka, 26 km juno od grada Mohaa u Maarskoj (15 km od graninog prijelaza Duboevica), na nadmorskoj visini od 101 m. Beli Manastir (ma. Plmonostor, srp. , narodski i zastarjelo Monotor ili Pelmonotor), naselje u Baranji u istoimenom gradu Osjeko-baranjske upanije, Hrvatska, najvee i najznaajnije naselje te kulturno i privredno sredite Baranje. Zatitnik grada je Sveti Martin. U sastavu grada nalaze se 4 naselja: Beli Manastir, Branjin Vrh, eerana i umarina.

KONTAKT: Grad Beli Manastir Kralja Tomislava 53 31300 Beli Manastir Telefon: 031/710 200 e-mail: gradonacelnik@belimanastir.hr www.beli-manastir.hr
nju, a na kraju je sve to kotalo gradski proraun 10,5 milijuna kuna. Uz pomo Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost u potpunosti smo energetski obnovili na djeji vrti. U nekoliko ulica grada obnovili smo javnu rasvjetu. Rekonstruirali spoj ulica Kralja Petra Svaia i Hrvatskih branitelja i spoj ulica Kralja Tomislava i kolske i zavrili infrastrukturu u Ulici Antuna Mihanovia. Sredstvima Hrvatskih voda i Grada izgraena je odvodnja u ulicama: V. Desnice, Lj. Gaja, Savskoj, Dravskoj, M. Pejia, dijelu J. Antala, dijelu Osjeke i u Poslovnoj zoni Zapad. Uz financijsku pomo MRRFEU u potpunosti smo rekonstruirali ulicu Petefi andora. Prole godine za Dan Grada zavrena je izgradnja spomenika hrvatskim braniteljima Sveto hrvatsko tlo na 12 stupova, sveano otvorena re-

Ivan Dobo, gradonaelnik Grada

Ivan Dobo, roen 1953. g. u Kneevu, Baranja, po struci je diplomirani inenjer strojarstva i iza sebe ima oko 35 godina radnog iskustva. Sami poeci u struci vezani su uz Kneevo u tadanjoj beljskoj tvornici opreme i strojeva TOS.u njoj je radio 11 godina i pekao zanat od konstruktorske table, preko tehnologije, do mjesta tehnikog direktora. Posebno se sjea velikih poslova koje je TOS radio za Rusiju i zapoljavao preko tisuu ljudi. Potjee iz poduzetnike obitelji, otac mu se u poduzetnike vode otisnuo koncem 1950. g kada je u Kneevu otvorio mali buffet. Danas je Ivan Dobo uspjean gradonaelnik B. Manastira. Na prvim neposrednim izborima 2009. g. pobijedio sam kao nestranaki kandidat uz potporu koalicije SDP-a i HDSSB-a. Pobjeda je bila tijesna i na kraju je tu pobjedu morao potvrditi i Ustavni sud. HDSSB je nakon godinu dana napustio koaliciju tako da sam dvije treine mandata bio na vlasti uz potporu SDP-a. Kohabitacija u Gradskom vijeu zahtijevala je odreene ustupke, pregovaranja i dogovaranja koja ponekad znaju biti mukotrpna

to je sve do sada uraeno?

Gradonaelnik nam kae: Pored onoga to je do sada uraeno za daljnji uspjean razvoj Grada nuno je potrebno realizirati jedan projekt, a to je formiranje Odjela europskih integracija u gradskoj upravi iji e iskljuivi zadatak biti praenje, kreiranje i apliciranje projekata prema EU

28

Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam VARADINSKA UPANIJA: GRAD LUDBREG

Grad razvijenog poduzetnitva, no

*Ludbreg je centar svijeta, grad udesa i legendi *Unato smanjenim prihodima, izostanku kapitalnih potpora te gospodarskoj krizi moemo biti zadovoljni s onim to je napravljeno u proteklom etverogodinjem razdoblju
Pogled na Ludbreg iz zraka

udbreg je grad ugodna ivota u kojem ive sretni i zadovoljni ljudi s razvijenim poduzetnitvom u podruju novih tehnologija, vjerskog i tradicionalnog turizma, proizvodnji cvijea i zdrave hrane. (Vizija Grada Ludbrega iz Programa ukupnog razvoja). Ludbreg je centar svijeta, grad udesa i legendi.

Povijest Ludbrega
Za Ludbreg se moe rei da je jedno od najstarijih naselja u Hrvatskoj. Taj mali podravski gradi razvio se na raskriju putova koji su vodili od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, a sva je trgovina morala prijei preko prijelaza na rijeci Bednji. Upravo zbog vanosti tih putova, a njegove su smjernice zacrtane jo u prvom milenijumu prije nove ere, u ovaj kraj su doselili Rimljani izmeu 6. i 9. godine nove ere i podigli monumentalnu graevinu IOVIU. Ludbreg je euharistijsko svetite jedinstveno u Hrvata, a meu rijetkima u kranskom svijetu koje je utemeljeno pismenim ukazom samog Svetog Oca. Bulom pape Leona X, izdanom 14. travnja 1513. g., priznata je i potvrena udesna pojava Svete Kr-

vi Isusove u kapeli tadanje srednjevjekovne ludbreke tvrave (Castrum Ludbreg). udo se zbilo davne 1411. godine kad je sveenik, sluei misu u kapeli, posumnjao u rijei pretvorbe kruha i vina u pravo tijelo i pravu krv Isusovu. On je, kae se u papinskoj buli, "zapanjen ovim udom neko vrijeme skrivao stvar, ali je napokon - jer Bog nije htio, kao to se moglo i vjerovati, da tako slavno udo i potvrda katolike vjere protiv onih koji u nju

sumnjaju ostanu due skriveni - kada je pao na samrtnu postelju, otvoreno ispovjedio sve kako se dogodilo, a navedeni kale s onom tekuinom koja je imala boju naravne i vidljive krvi izloio, odnosno predao da se odloi i zauvijek uva u upnoj crkvi Sv. Trojstva u Ludbregu". Hrvatski sabor zavjetovao se 1739. godine u Ludbregu podii kapelu u ast tovanja Presvete Krvi Kristove koje je nazvano najveim blagom hr-

KONTAKT: Grad Ludbreg Trg Svetog Trojstva 14 42230 Ludbreg Telefon: 042/810-622 www.ludbreg.hr
vatskog kraljevstva. Kapela je izgraena tek 1993. godine, u doba konanog osamostaljivanja hrvatskog naroda i stvaranja demokratske hrvatske drave.

O Gradu
Grad Ludbreg smjeten je u istonom dijelu Varadinske upanije. Na svom junom i istonom dijelu granii s Koprivniko-krievakom upanijom, na sjeveru s opinom Sveti ur, sa istone strane s opinama Mali Bukovec i Veliki Bukovec, a sa zapadne strane s opinom Martijanec. Podruje grada Ludbrega obuhvaa prostor povrine 68,26 km to iznosi 5,1% ukupne povrine Varadinske upanije. Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, broj stanovnika na podruju grada Ludbrega iznosi 8.478 stanovnika, odnosno 5% ukupnog stanovnitva Varadinske upanije te 1% stanovnitva Republike Hrvatske. Grad Ludbreg administrativno se dijeli na 12 naselja: Apatija, Bolfan, ukovec, Globoec Ludbreki, Hrastov-

Ludbreg - centar svijeta

Jo su Rimljani na mjestu dananjeg Ludbrega, uoivi dobar geografski poloaj mjesta, izgradili Castrum Ioviu, grad sa cjelokupnom infrastrukturom, kanalizacijom, forumom, termama, koji je postao trgovako i prometno sredite i na ijim je temeljima izgraen i dananji Ludbreg. Iz tog vremena datira i legenda koja kae da su upravo na ovom mjestu bili zamiljeni krugovi zemaljski, a na njihovim obodima velike metropole. Tu je legendu potvrdio dr. Erasmus Weddigen, vicarac, est gost Restauratorskog centra i zaljubljenik u Ludbreg, i to sluajnim poigravanjem estarom i zemljopisnom kartom. On je naime, uzevi za ishodite Ludbreg, opisivao po karti krugove i uoio da se stvarno na toj zamiljenoj liniji nalaze vei gradovi, ne samo u Hrvatskoj, nego i ire. Najblii dokaz ove legende su i nama najblii gradovi: Varadin, Koprivnica, akovec i Varadinske Toplice, koji su od Ludbrega udaljeni oko 20 km. Zbog toga se Ludbreg naziva Centar svijeta.

30

Poduzetnik | travanj 2013.

predstavljamo vam

Opina koja je uvijek na usluzi svojim stanovnicima

pina Zdenci nalazi se na krajnjem jugoistonom dijelu Virovitiko-podravske upanije, prema zadnjem popisu broji 1885 stanovnika to je pad u odnosu na popis iz 2001. g. Opina je utemeljena 15. travnja 1993. g., a prostire se na povrini od 84,7 km2, od ega je oko 80% obradivih povrina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju. Cijelo je podruje tipino nizinsko. Stanovnitvo se preteno bavi poljoprivrednim djelatnostima, ratarstvom, stoarstvom, uzgojem povra

VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA: OPINA ZDENCI

i voa te uzgojem industrijskog bilja i vinogradarstvom. Opinu Zdenci ini devet naselja: Zdenci kao sjedite opine, Bankovci, Duga Mea, Grudnjak, Kutovi, Obradovci, Slavonske Bare, Zokov Gaj i Donje Predrijevo. Na prvi pogled posjetitelj bi kazao da su Zdenci jedna od uobiajenih opina, ali nakon naeg razgovora s naelnikom slika je potpuno drukija. Zdenci su zaista Opina sa svim sadrajima koje ima malo opina i moe se nositi uz bok s mnogim manjim gradovima.

Mato Baruki, naelnik opine Zdenci

Naelnik veteran!
Tajna uspjeha mojih suradnika i mene lei u injenici da nikada nismo govorili da smo na vlasti nego da radimo posao koji je za dobrobit za sve nas. Profesionalac sam od 2010. g., a prije toga sam bio volonter, vjerojatno s najniim dodatkom u Hrvatskoj, svega 1.800,00 kuna, to je bio izraun koliko kota mobitel i koritenje automobila. Niti tada, niti danas nisam napisao putni nalog ili nekakvu dnevnicu. Uspjeno odraditi za dobrobit svih moe se samo ako se doista vide odreeni rezultati. U tom smo pravcu napravili jedan veliki iskorak: napravili smo Opinu koja slui njenim stanovnicima, a ne zaposlenicima. To u potkrijepiti i brojanima pokazateljima. Kada smo 2001. g. preuzeli Opinu onda je struktura opinskog prorauna bila 65% za financiranje hladnog pogona Opine. Ono to je preostalo, gotovo nita, sluilo je za zadovoljenje potreba u kulturi, sportu, rad Udruga civilnog drutva, a ono to je najvanije za kapitalne objekte nije ostalo nita. Danas na proraun izgleda drukije: preko 60% se troi za kapitalne projekte i odravanje onog to smo izgradili, a 6-8% se troi za hladni pogon. U Opini je troje zaposlenih, ukljuujui mene, i zaista se radi. Ponekad susjedi u ali znaju kazati da smo zaboravili ugasiti svjetlo, a ja im kaem neka pozvone ili pokucaju pa e im netko otvoriti vrata. Upravo takvim pristupom i radom smo uspjeli realizirati niz projekata koje su nai mjetani prepoznali. U jednoj maloj Opini poput nae koja ima proraun 3,5 do 4 milijuna kuna (u dananje vrijeme 3 do 3,5 milijuna kuna) toliko toga uraditi izgleda nemogue. Meutim, gdje god se ukazala prilika da doemo do izvora sredstava mi smo to i uradili. Nismo ili samo u podizanje komunalnog standarda i razvoj Opine, a da smo zaboravili kulturu i ostale potrebe ljudi. Imamo i niz socijalnih programa: skrb za starije i nemone, skrb za ljude slabijeg imovnog stanja, briga za samce, pomo u kui, popravci i radovi na objektima osoba u potrebi

Mato Baruki, naelnik opine, roen je 1952. g. u selu Dragalovci, Opina Doboj (BiH). Aktivni je sudionik Domovinskog rata i nositelj Spomenice 1991. g., a za zasluge u Domovinskom ratu pohvaljen je Pohvalnicom Ministra obrane 1993. g. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je Ordenom reda hrvatskog pletera. Osnovnu kolu zavrio je u Dragalovcima i Zdencima, a srednju kolu u Orahovici. Od 1970 g. do 1993. g. bio je zaposlen u PP Orahovici te Papuk d.o.o. Orahovica, a po povratku iz Domovinskog rata osniva privatnu tvrtku. Jedan je od rijetkih koji se moe pohvaliti da obnaa trei mandat i da e se opet, s velikim izgledima na pobjedu, kandidirati na novim lokalnim izborima.

KONTAKT: Opina Zdenci Brae Radia 5, 31513 Zdenci Tel: 033/ 646 000, 400 926 Fax: 033/ 646 000 e-mail: opcina-zdenci@vt.t-com.hr www.opcina-zdenci.hr
nje programa pronatalitetne politike. Broj djece, kao i svugdje, opada. Unato padu broja stanovnika od zadnjeg popisa do danas starosna dob na podruju Opine Zdenci odudara od prosjeka upanije, moemo rei da je nae stanovnitvo srednje dobi. Opina zaista provodi mjere pronatalitetne politike koje su jedinstvene u naem kraju. Nabrojat u neke od njih: - Darivanje novoroenadi od 1.000 4.000 kuna, a 4. djetetu i svakom narednom Opina kumuje sa iznosom od 7.000 kuna, - Besplatan djeji vrti za djecu na podruju cijele Opine, - Imamo specifian projekt u cilju za-

Pronatalitetna politika
Naelnik nam kae: Opina smo u kojoj je natalitet u padu i zato smo dosta energije usmjerili na provoe-

Poduzetnik | travanj 2013.

33

predstavljamo vam VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA: OPINA AINCI

Opina koja prepoznaje potre

*Cilj je da nai graani ive sigurno, zbrinuto i ugodno *Oekujemo da e nakon ulaska Hrvatske u EU bolje funkcionirati financiranje iz strukturnih fondova
pina ainci nalazi se u jugoistonom dijelu Virovitiko - podravske upanije i s povrinom od 147,5 km2, to predstavlja 7,17% povrine, jedna je od veih opina u upaniji. Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2011. g. opina ainci imala je 2.802 stanovnika, rasporeenih u 12 naselja (Brezovljani Vojloviki, Bukvik, ainci, Humljani, Krajna, Kraskovi, Pauinci, Prekoraani, Puina, Rajino Polje, Slatinski Drenovac i Vojlovica). Ime ainci hrvatskog je podrijetla, a nastala je od rijei aak (blatna gruda), akovit, jer je selo nastalo na akovitom tlu i prve kue graene su od tog materijala. Opinsko sredite ainci svojim prirodnim vrijednostima, reljefom, geolokim sastavom tla, klimatskim i hidrolokim karakteristikama, vegetacijskim pokrovom i faunom, ima posebno znaenje u upaniji. Iako je povrinom vea opina, brojem stanovnika nije. Gustoa naseljenosti iznosi 23 st./ km2, a pojedina naselja imaju mali broj stanovnika to je posljedica ratnih razaranja tih naselja. Naelnik Opine, Mirko Mali, roen je 1975. g. u Naicama. Oenjen je i otac jednog djeteta, a cijeli Mirko Mali, naelnik Opine ainci

ivot proveo je u aincima. Zavrio je srednju elektrotehniku kolu i viu poljoprivrednu na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. 1998. g. dobiva posao u PP Orahovica na mjestu poslovoe, a tijekom sezone radio je kao upravi-

telj na suenju i otpremi ljenjaka. Naelnikom Opine postaje 2005. g., a na izravnim izborima 2009. g., izabran je po drugi puta za naelnika i to ve u prvom krugu velikom veinom glasova. Ovoga puta eli osvojiti i trei mandat.

KONTAKT: Opina ainci Trg kardinala Franje Kuharia 2 33514 ainci Telefon: 033/684 212 Fax: 033/400 337 e-mail. opcina.cacinci@vt.t-com.hr www.cacinci.hr

Otvaranje novih radnih mjesta

Naelnik Opine nam kae: Ako gledamo broj stanovnika u odnosu na 2001. g., prema popisu iz 2011. g. njihov se broj smanjio za 500. Razlog tome je znaajno manji broj roenih od broja umrlih, pa tako na 50 umrlih dolazi oko 30 roenih. Preko 20% stanovnika starije je od 65 godina i taj je trend posebno bio uoljiv u vremenu izmeu dva popisa stanovnitva. Toj statistici doprinose i starije obitelji, povratnici u naselja koja su imala stanovnitvo veinski srpske nacionalnosti. Djece i mladih do 19 godina ima oko 800. Odreenim mjerama Opina nastoji potaknuti raanje veeg broja djece pa tako za svako novoroeno dijete roditelji dobivaju 1.000 kuna, a uz pomo ministarstava mlade obi-

Otvoreni smo za sve one koji ele ulagati, stvarati i raditi

Opina ainci danas broji 2802 stanovnika iji su preci na ovo podruje stizali iz Hrvatskog Zagorja, Dalmacije, Like, Maarske, eke, Austrije, Njemake u potrazi za lakim nainom ivljenja pa se stoga danas isprepliu obiljeja slavonskog sela, nagovjetaj grada i suvremene industrije koja je najznaajnije obiljeje pronala u obradi i iskoritavanju drveta te proizvodnji i preradi voa i povra. Od samog formiranja, 1993. g., u opini ainci osim elja postoje i konkretni planovi kojima nadoknaujemo godine zaostajanja. Neke smo ve i odradili na zadovoljstvo svih naih mjetana, a opina ainci je otvorena za sve one koji ele ulagati, stvarati i raditi ili je samo nakratko posjetiti. Bogato naslijee, kako u kulturi, vjeri, nainu ivljenja i tradiciji obiaja, temelj je na kojem opina ainci gradi svoju prepoznatljivost i posebnost. Cilj je, prije svega, da nai graani ive sigurno, zbrinuto i ugodno. Voeni time, i u ova krizna vremena pokrenuti su i pokreu se projekti kojima se tei to prije ostvariti svoj cilj.

36

Poduzetnik | travanj 2013.

dogaanja

Nauili smo da trebamo uvati nae vode K

omunalno poduzee vorkovac iz Dalja, 22. oujka u rodnoj kui M. Milankovia, sveano je obiljeilo Svjetski dan voda. "Ovo je na mali jubilej jer petu godinu zaredom obiljeavamo ovaj znaajan datum. Posvetili smo ga djeci i naoj elji da zatitimo blago koje imamo na podruju nae opine", kazala je direktorica vorkovca Anelka Tomaevi istiui da erdutska opina lei na dvije rijeke, Dunavu i Dravi te da mogu biti ponosni na pitku vodu koju mnoge sredine nemaju. Djeca su kroz svoje likovne radove pokazala da su dovoljno osvijetena o potrebi uvanja pitke vode i okolia. Na natjeaju "Raspolaganje pitkim vodama" sudjelovali su maliani iz djejeg vrtia "Mali princ" u Dalju i Bijelom Brdu te mlai osnovci iz Dalja i Bijelog Brda dok su osmai i daljski srednjokolci koji su sudjelovali u Eko-kvizu pokazali odlino znanje. Prema uspjehu koji su uenici pokazali na kvizu, a oni mlai u likovnom izraavanju, podijeljene su i nova-

U DALJU OBILJEEN SVJETSKI DAN VODA

ne nagrade iz fonda od ukupno 4000 kuna. "Nauili smo da trebamo uvati nae vode i da ne smijemo bacati smee u vodu. Ona je pie za svako ivo bie. Uili smo da tedimo vodu to vie moemo", kazali su najmlai osnovci. Vodu smo dobili od prirode i nemamo je pravo uskratiti buduim generacijama. V.M.

Grupa uenika: Osnovna kola Dalj, 8 b razred; Osnovna kola Dalj, 8 a razred; Osnovna kola Bijelo Brdo (slijeva)

Djevojica Olivera iz vrtia Mali princ Bijelo Brdo i Anelka Tomaevi

Poduzetnik | travanj 2013.

41

dan planeta zemlje

Unaprijediti sustav u funkciji zatite okolia

ovodom Dana planeta Zemlje, koji se obiljeava gotovo u svim zemljama svijeta svake godine 22. travnja, moemo govoriti o raznim momentima negativnog utjecaja ovjeka na sam planet globalno, ali i o brojnim radnjama u neposrednoj okolini. Razvojem drutvene svijesti i spoznajom da brojnim nerazumnim i neodgovornim ponaanjem ovjek praktino unitava vlastito stanite Zemlju, pokreu se brojne aktivnosti kojima se nastoji ukazati na takvo nerazumno ponaanje. Jedna od takvih aktivnosti je i akcija Svjetskog fonda za zatitu okolia WWF - koja ima obiljeje odailjanja poruke o troenju velikih koliina energije, odrana na dan 23. oujka, gaenjem svjetla na jedan sat, ove godine odrana u 154 grada svijeta pa i u desetak hrvatskih gradova. Baranjski vodovod d.o.o. Beli Manastir jedan je od poslovnih subjekata koji intenzivno razvija i unapreuje sustav koji je u neposrednoj funkciji zatite okolia i prirode. Razvojem svoje osnovne djelatnosti vodoopskrbe te odvodnje i proiavanja otpadnih voda, Baranjski vodovod svojim brojnim aktivnostima kontinuirano djeluje u pravcu stvaranja uvjeta za eliminaciju razliitih tetnih djelovanja na okoli i na jedan nov, transparentan, prihvatljiv nain, konkretnim operativnim akcijama i razvojem kulture djelovanja, zbliavanjem ovjeka i okolia, pobuivanjem svijesti

BARANJSKI VODOVOD D.O.O., BELI MANASTIR

o potrebi promjene ponaanja prema okoliu, stvara tu neophodnu interakciju ovjeka i prirode.

Uspjean sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda

Baranjski vodovod uspjeno razvija sustav odvodnje i proiavanja otpadnih voda na podruju sjeverne Baranje - est jedinica lokalne samouprave (Beli Manastir, Dra, Popovac, Kneevi Vinogradi, eminac i Petlovac) s 28.000 stanovnika. Sustav ine: - 40 km kolektora s prikljucima, - 2 ureaja za proiavanja otpadnih voda - Bioloki, - Sustav "Cjelovita odvodnja - Mobilni prikljuak". Tvrtka razvoj temelji na naelu da se u svakodnevnim aktivnostima na podruju razvoja i iznalaenja odgovarajuih inovativnih rjeenja moraju sagledavati: 1. Objektivne okolnosti i posebnosti koje su vezane za neposrednu sredinu - neposredno stanje na pojedinim lokacijama - stupanj razvijenosti, zateena stanja; 2. Preuzete obveze RH - usklaivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 91/271 EEZ o proiavanju komunalnih otpadnih voda. Sagledavajui sadanje stanje vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda i s tim vezano zatite voda, RH e teko ostvariti obveze na podruju zatite i proiavanja komunalnih otpadnih voda do preuzetog roka (2023. godi-

Vodovodna policija osigurava potroaima brojne korisne informacije - usmeno i pisanim obavijestima

ne). Upravo ova injenica nas obvezuje na poduzimanje efikasnijih aktivnosti u poboljanju i razvoju ovih sustava.

"Vodovodna POLICIJA"
Baranjski vodovod je ustrojio slubu nadzora i neposrednog kontakta s potroaima. Slubenici za obavljanje slube opremljeni su sveanim odorama i odgovarajuom opremom i, s obzirom da se radi o javnoj zadai: upravljanje sustavom proizvodnje vode, nadzorom na zdravstvenoj ispravnosti vode, koritenje sustava, sustavu odvodnje i proiavanju otpadnih voda, neposrednim zapaanjem ponaanja potroaa i ostalih sudionika koji su skloni ugroavanju okolia i prirode kao i devastaciji javne imovine, predstavljaju direktan, ivi kontakt tvrtke sa stvarnim stanjem na terenu. Vodovodna policija osigurava potroaima brojne korisne informacije - usmeno i pi-

sanim obavijestima, a s druge strane, sakupljeni podaci se dostavljaju tijelima tvrtke i upravi radi odgovarajuih konkretnih i pravodobnih postupanja.

Cassa sconto bodovi

Predstavlja inovativni model nagraivanja potroaa sniavanjem cijene kotanja usluge javne vodoopskrbe.

Modeli zdravog ivljenja

Dva modela koja je razvio Baranjski vodovod u svojoj misiji zdravog ivljenja osnova su svim daljnjim aktivnostima: Voda prirodno blago - istiui znaaj vode kao prirodnog resursa, promovirati isti, educirati potroae o prirodnim kvalitetama i neposrednom znaenju za zdravo ivljenje kao i obvezu uvanja istog, Cjelovita odvodnja - Mobilni prikljuak - jedinstven model razvijen u Baranjskom vodovodu kao uinkovit, intrigantni model u sustavu odvodnje, uinkovit sustav zatite okolia i prirode, ime je osiguran najvii standard kontrole otpadnih voda s proiavanjem, to je izravni doprinos u ouvanju prirodnog resursa - vode, za ljudske potrebe.

Modeli potpore
Baranjski vodovod je uspjeno pokrenuo nekoliko razvojnih modela koji ine skup potpore unapreenja zatite okolia i prirode: 1. "Vodovodna POLICIJA" 2. Cassa sconto bodovi 3. Cjelovita odvodnja - mobilni prikljuak 4. Popust PET 5. Prikljuak svima BESPLATNO

42

Poduzetnik | travanj 2013.

vinski kutak

Graevina - vinska sorta ogromnog potencijala

raevina je najznaajnija vinska sorta kontinentalne Hrvatske, a uvjerljivo vodi u prodajnim rezultatima svih hrvatskih vinskih sorti zajedno. Na prostoru od Pleivice preko Zagorja i Meimurja pa sve do Podunavlja u vinogradima dominira upravo graevina. S obzirom na iroku rasprostranjenost ove autohtone sorte mogue su znaajne razlike u sastavu graevine po vinogorjima no zajednika prepoznatljivost svih graevina je ugodna aroma, zelenkastouta boja i svjeina. Specifinost graevine je i izuzetna kakvoa u svim kategorijama predikatnih vina. Od vina za gemite, graevina u zadnjih nekoliko godina prerasta u moderno vino spremno za svjetsko trite. U ovoj pravoj renesansi graevine najvanije mjesto zauzima berba 2011. u kojoj primat u kvaliteti dre Vina Belje. Berba graevine 2011. u Vinima Belje dala je novu mladost ovoj najpoznatijoj hrvatskoj vinskoj sorti koju najviim ocjenama nagrauju kako domai tako i svjetski strunjaci. Najvea priznanja graevini stiu s ovogodinjeg ocjenjivanja MUNDUS VINI u Njemakoj. Ovo naj-

VINA BELJE

Banovo brdo, sunset vee svjetsko ocjenjivanje vina pod pokroviteljstvom Meunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) koje je odrano u Neustadtu okupilo je najbolje vinare iz ak 42 zemlje svijeta. Zlatne medalje Mundus Vini za dvije graevine Vina Belje potvrdile su snagu graevine kao svjetske vinske sorte s ogromnim potencijalom na izvoznim tritima. Najvee svjetsko ocjenjivanje ove je godine brojilo 180 strunih ocjenjivaa koji su dva tjedna kuali vie od 6.000 uzoraka vina od kojih su izabrali najbolja svjetska vina ovjenana zlatnim medaljama. Vrhunska graevina Vina Belje i graevina Goldberg Vina Belje, obje iz berbe 2011., svojim su zlatnim medaljama potvrdile da su Vina Belje prvo ime za graevinu u Hrvatskoj. Kvaliteta beljske graevine vezana je uz specifinost terroira hrvatskog Podunavlja i posebnu brigu o vinogradima. Padine Banovog brda okrenute prema jugu idealne su lokacije upravo za vinograde graevine o kojima se brinu iskusni vinogradari koji lozu uvaju tijekom cijele godine jer u Belju vjerujemo da vina nastaju u vinogradu. Berba graevine je iskljuivo runa, a proizvodnja vina se odvija u suvremenoj vinariji smjetenoj u srcu vinograda. Upravo moderna tehnologija donijela je novi zamah u proizvodnji beljske graevine, a zbog svjeine i izraenih karakteri-

GRAEVINA vrhunska, berba 2011.

0,75L Suho bijelo vino Vrhunsko vino s kontroliranim podrijetlom Vinogorje Baranja Sorta: 100% Graevina Berba: trea dekada rujna, prva dekada listopada 2011. godina. Berba je obavljena u dva navrata sa izborom grozdova. Potencijal dozrijevanja: uivati odmah ili uvati, vino e se nastaviti razvijati u boci do min. 5 godina. Opis vina: Zelenkaste je boje sa ukastim odsjajem. U dubokom i profinjenom okusu dominira zelena jabuka. Svjee, elegantno, dobro strukturirano vino s laganom gorinom na kraju, te dugo traje u ustima. U vrlo je dobroj kondiciji. Snano, potentno i bogato vino za znalce. Preporuka: Uivati na 10-12C, posluuje se dobro ohlaena uz jela od tjestenine, bijelo meso peradi, bijelu ribu te suhomesnate delicije.

stika sorte berba 2011. predstavlja novu mladost graevine Vina Belje. Glavni enolog Vina Belje Marijan Kneevi istaknuo je kako ove svjetske nagrade najavljuju preporod graevine kao vinske sorte u Hrvatskoj i otvaraju vrata za grandiozni izlazak graevine na svjetsku scenu koju trebaju iskoristiti svi vinari kojima je graevina uzdanica. LJ.V.

46

Poduzetnik | travanj 2013.

dogaanja

Najvei i najmoderniji trgovaki i zabavni centar srednje Slavonije

vaj suvremeni trgovako-zabavni centar s podzemnom garaom i tri nadzemne etae ukupne neto povrine od 23.176 etvornih metara koncipiran je kao mjesto zabave, druenja i kupnje za sve generacije. Svojim bogatim i raznolikim sadrajima ovaj prvi suvremeni regionalni trgovaki centar stvorit e novi stil ivota regije. Prestini i popularni brendovi ija ponuda je doskora izostajala u ovom kraju, poput C&A, H&M i Deichmann, donose novu kulturu shoppinga. CineStar vraa kino-predstave ne samo Slavonskome Brodu ve i ci-

CITY COLOSSEUM - SLAVONSKI BROD

jeloj regiji, pa se i od njega oekuje privlaenje brojnih posjetitelja iz drugih gradova. Velika djeja igraonica ponuditi e potpuno drugaiji sadraj zabave za djecu, a najvee Plodine u regiji omoguiti nabavku namirnica i kuanskih potreptina i najizbirljivijim kupcima. Jednostavno, City Colosseum omoguit e ne samo bogatu ponudu najrazliitijih roba i usluga, druenje i zabavu graanima Slavonskog Broda ve i onima iz cijele regije te mnogobrojnim putnicima svih generacija koji e sada imati vie razloga za zadravanje u ovom gradu. M. G.

ve se godine, od 22.-24. oujka, na prostoru jezera Bundek u Zagrebu odrala 12. sajamska priredba PROIZVODI HRVATSKOG SELA. Prema broju izlagaa i prema ostvarenim rezultatima Proizvodi hrvatskog sela su najznaajniji seljaki sajam u Hrvatskoj. Te-

Slavonci u srcu Zagreba O

meljni ciljevi ove priredbe ostali su isti: promocija i prodaja proizvoda hrvatskog sela te opskrba potroaa s proizvodima do kojih tee dolaze. Naravno, nije se zaboravilo na kulturu i tradiciju hrvatskog sela. Na ve tradicionalnom sajmu "Proizvodi hrvatskog sela" okupiOPG Berava - Deli iz Babine Grede i braniteljska zadruga Tikvica iz upanje ponudili su slavonske suhomesnate delicije

12. SAJAM PROIZVODA HRVATSKOG SELA - BUNDEK 2013.

lo se oko 350 izlagaa iz svih krajeva Hrvatske i gotovo 20 tisua posjetitelja. Za posjetitelje slavonski su izlagai, sa svojim proizvodima, posebno bili zanimljivi. Uz tradicijske rukotvorine, najvie panje privukle su domae gastronomske delicije. Ponuda je uistinu bila raznovr-

sna: Slavonski domai kulen, varci, slanina, dalmatinski prut, Paki sir, Liki ripavac, maslinovo i buino ulje, proizvodi od lavande i ostalog ljekovitog i aromatinog bilja, med i proizvodi od meda, vino od kupina, ekoloki proizvodi, Marizela Magyar PG Andrija Kovai, iz Rainovca, ponudio je sve svoje ekoloke proizvode (itarice, demove i marmelade, sokove )

48

Poduzetnik | travanj 2013.

dogaanja

Sajam je svojom ponudom i interesom posjetitelja dokazao svoj neupitni poloaj U

Osijeku se od 08. - 10. oujka 2013., odrala zanimljiva i raznovrsna sajamska priredba, jubilarni 20. OSJEKI PROLJETNI SAJAM. Na sajmu je sudjelovalo oko 200-tinjak izlagaa iz Hrvatske, BiH i Srbije. Pokrovitelji sajma bili su: Ministarstvo poljoprivrede, Osjeko-baranjska upanija, Grad Osijek, HGK K Osijek, Petrokemija d.d. Kutina, Croatia osiguranje d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank. Procjenjuje se da je sajam posjetilo oko 20000 posjetitelja. 20. OSJEKI PROLJETNI SAJAM svojom ponudom i interesom posjetitelja dokazuje svoj neupitni poloaj na kalendaru znaajnih poljoprivrednih sajmova. Da je sajam mjesto susreta ponude i potranje, neizostavan alat u trinoj komunikaciji, vidjelo se po brojnim kontaktima, razgovorima i sklopljenim poslovima upravo na 20. OSJEKOM PROLJETNOM SAJMU. Prednost organiziranog nastupa i predstavljanja gospodarstvenika iskoristili su gospodarstvenici predvoeni HGK upanijskim komorama: Osijek, Virovitica, Vukovar, Bjelovar, te Kantonalnom privrednom komorom Tuzla, BIH, kao i Meimurskom upanijom s Meimurskom udrugom za integriranu proizvodnju voa, te Opinama Erdut, Semelj-

ODRAN 20. OSJEKI PROLJETNI SAJAM

ci i Miholjakim poduzetnikim centrom. V.M.

Zapaen je bio tand Borova d.d.

Duge kolone vozila i neprekidne kolone pjeaka slijevale su se na sajamski prostor Pampas

Hemco d.o.o. iz akova izloio je zatitnu odjeu i opremu

Poljoprivredna mehanizacija izloena najveim dijelom na otvorenom prostoru plijenila je poglede i mamila poljoprivrednike

Osobit interes vladao je za sjemensku robu, strojeve i alate za proljetnu sjetvu

Poduzetnik | travanj 2013.

49

U O R G A N I Z AC I J I

A K A D E M i JA
i mjesenika

Poslovni savjetnik

poduzetnike

EDUKATIVNA POSLOVNA KONFERENCIJA ZA

male

OD
50
Poduzetnik | travanj 2013.

Zagreb, 23.5.2013. (etvrtak) HOTEL ANTUNOVI, dvorana Tomislav od 8.30 do 17 sati

1 DO 5