PREDGOVOR
U bližoj i daljoj prošlosti je bilo nekoliko slučajeva koji su na svoj način upozorili javnost na s teć ke i njihovu osebujIlost, ali je Izložba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, koj<l je održana 1950. godine u Parizu, stvarno uspjela da istakne pravu vrijednost stećaka i da za njih ozbiljno zainteresuje strane i naše s tručne i obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa i organizovanih aktivnosti oko zaštite, evidenci je, istraživanja i proučavanja fonda ove vrste naših spomenika ku/ture, čiji su rezultati sasvim očevidni. Prošlo je vrijeme kada su stećci uništavani, zbog toga što se najčešće na njih gledalo kao na stara groblja koja samo smetaju, i li koja predstavljaju jeftin građevinsk i materijal. Sada i širi krugovi naših građana nastoje da se stećci što bolje očuvaju i koriste za savremene potrebe. U međuvremenu je obavljena sistematska evidencija svih s t ećaka u Jugoslaviji, čiji je glavni rezultat publikacija u kojoj je dat kataloško-topografski pregled čitavog fonda . Paralelno s tim radilo se na prikupljanju, sistematizaciji i objavljivanju naučn e građe najvažnijih regiona i lokaliteta stećaka, o če mu vec imamo seriju od deset tomova posebnih izdanja i nekoliko desetaka st ručnih radova koji su objavljeni u Našim starinama, Glasn iku Zemalj skog muzeja u Sarajevu i drugim časopisima, kao i seriju od četiri toma natpisa s tećaka. Ti i drugi rezultati su, s jedne strane, zahtijevali još neka dopunska istraživanja, a sa druge, sistematizaciju čitave naučne g rađe, njeno proučavanje i odgovor barem na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je utvrditi teritorij, brOjno stanje, pripadnost, vremensku pojavu i trajanje s tećaka, trebalo je stvoriti listu oblika steća ka, ob jasniti natpise, sistematizirati i prikazati reljefne motive s tećaka i pokušati protumačit i ·njihovo porijeklo, stilske osobine i značenje. Trebalo je, pored ostaloga, egzaktno utvrditi odnos stećaka i bosanskih heretika, steća ka i Vlaha, itd. Uka zala se potreba pisan ja monografske studije koja bi što kompleksnije obuhvatila fen omen i problem stećaka. Tako je došlo do ovoga poduhvata, na čemu sam kontinuirano radio od 1971. godine. Najprije sam pristupio dopunskim terenskim istraživanjima i kompletiranju naučne građe, a potom studiju te građe po temama - oblici, natpisi, ukrasi i dr., uz konsultavanje stručne literature. Ukazala se potreba prikupljanja i razmatranja komparativnih materijala, kako u

7

našoj zemlji tako i u inostranstvu. U vezi s tim, išao sam na kraća studijska putovanja u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku. Bio sam u prilici da idem i na kraća studijska putovanja u italiju, Francusku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Sovjetsku Armeniju. Većinu ovih studijskih putovanja omogućila mi je Republička komisija za kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, a onda Zajednica za kulturu BiH i Zavod za lIaučno-tehničku i kulturno-prosvjetnu saradnju sa inostranstvom BiH. U toku ovoga rada nastojao sam da ne ispustim iz vida ništa od onoga što je do sada napisano o stećcima. Moram priznati da su mi stručni radovi Cire Truhelke, Alojza Benca, Dimitrija Serge jevs kog, Marka Vega, Mirjane Corović-Ljubinković, Anđele Horvat, Cvite Fis kovića, Nevenke Božanić-Bezić, Pavla Anđelića, Mariane Wenzel, Đure Baslera, Zdravka Kajmakovića i Radomira Stanića, kao direktnih terenskih istraživača stećaka, mnogo pomogli. Razumljivo, ja sam se dosta oslanjao na rezultate koje su u svojim studijama nekih pitanja s tećaka postigli Svetozar Radojčić, laroslav Sida k, Alojz Benac, Marko Vego, Marian W enzel, Cvito Fis ko vić, Pavao Anđelić, Ljubomir Karama/1!, Vojislav Đurić, Mirjana Corović-Ljubinković, Miroslav Raukar i Đuro Basler. Posebno dragocjenu pomoć su mi predstavljala mišljenja do kojih su došli laroslav Sida k, Svetozar Radojčić, Cvito Fisković i Alojz Benac. U posljednjoj fazi rada osjetio sam potrebu da se konsuItujem s nekim našim stručnjacima koji poznaju ovu problematiku, ili su joj bliski. U tome smislu sam o pitanju srednjovjekovne Crkve bosanske imao vrlo korisne kontakte sa prof. dr laroslavom Sidakom, o pitanjima natpisa s t ećaka sa mr Tomislavom Raukarom, a o pitanjima reljefnih motiva sa dr Mirjanom Corović-Ljubinković, prof. Radomirom Stallićem, dr Pavom Anđelićem, prof. Đurom Baslerom i dr Slobodanom Zeče vi­ ćem, kojima i ovom prilikom zahvaljujem na pomoći. Koncepcija i naslov knjige bili su predmet o kojem sam du že razmišljao. Brižljivijim upoznavanjem i studiranjem dosadašnjih istraživanja i prouča"'anja stećaka mogao sam uočiti važnije aktivnosti i glavne rezultate tih istraživanja i proučavanja koje sam, nakon kri t ič kog preuzimanja, udnd.ujući ih sa vlastitim rezuIllItima, izlo žIO u prva dva poglavlja knjige. Važnim pitanjima utvrđivanja teritorija rasprostiranja, brojnog stanja i kronologije s tećaka posvetio sam posebnu pažnju u svome studiju, što se vidi iz trećeg poglavlja. Težište č itavog poduhvata je na glavnim umjetničkim svojstvima st ećaka - oblicima, natpisima i ukrasima, uključujući majstore i njihov postupak, čemu je u studiju posvećeno najviše vremena, a u kltjizi dato najviše prostora u IV poglavlju. Već duže vremena znatan broj naučnih radnika i ostalih zainteresovanih građana, naročito u inostranstvu, s tećke smatraju isključ i vo bogumilskim nadgrobnim s pomenicima i svu um jetnost s t ećaka na;češće nazivaju bogumilska m umjetnošću. Kako takvo naučno neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha, bilo ;e nužno da se odnos st ećaka i bosanskih hel-etika postavi i objasni što je moguće tačnije. To pitanje i nedavno iskrsla teza o pripadnosti većine st ećaka Vlasima predmet su posebnog poglavlja. Duboki korijeni umjetnosti s tećaka i njena golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima, krs tačama i drugim vrstama vremenski bliskih i nešto kasnijih nadgrobnika, zbog čega je bilo potrebno i to pitanje proučiti i prikazati.

8

Tome je posvećeno jedno poglavlje. Na kraju sam pokušao da u nekoj vrsti rezimiranog zaključnog uopštaval1ja u kratkim potezima predstavim stećke i njihovu umjetnost u cjelini. Bilješke se nalaze poslije svakog poglavlja. Na kraju sam dao bibliografiju, koja je obuhvatila sve vaZIlIle radove iz ove oblasti koji su publicirani do da>1as, a potom i regis tar ličnih im ena i važnijih geografskih imena, naselja i imena ostalih va žnijih pojmova koji se u tekst u spomin ju. Knjigu prate nužni ilustrativni prilozi - topografska karta lokaliteta s tećaka, tabele crteža i fatosa oblika i važnijih reljefnih mo tiva, kao i pojedinačni crteži i foto si koji se odnose na v"aŽl1ije reljefne motive i l1atpise stećaka, ili na njihove paralele. Kartu je izradio Nikola Badal1ković,

crteži su i moji.

izvu čeni

po n10ji1n skicama, a fOlosi su Ranka

Rosića

Htio bih da se ovom prilikom zahvalim svima koji su mi u ovome
poduhvatu ponzogli,
naročito

uvaženiln pomenutin1

st ručnjaci ma

na

njihovim savjetima, kao i uvaženim recenzentima - akademiku dr Đur­ đu B oš koviću i dr Pavi Anđeliću, zatim lek toru i tehl1ičkoj redakciji kl1jige. Posebl1u zahvalnost dugujem Republičkoj komisiji za izdaval1je edicije "Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine" i n jel10j redakciji, kao i Izdavač kom preduzeću " V eselin Masleša" u Sarajevu, koji su prihvatili i realizavali ovo izdanje, a prije toga omog ućili obavljanje svih neophodnih prethodl1ih i pripremnih radova vezanih za ovo izdanje. la ko sam nastojao da, koliko je 10 bilo moguće l1a ovome stepenu istraživanja i proučavanja s t eća ka i njihove umjetl1osti, uobličim, sistematiziram i al1aliziram prikupljenu l1aučnu građu, a pOlOm u jedno j naučnoj sil1tezi odgovo rim barem na l1ajva žnija pitanja iz ove oblasti, ne mislim da u mome radu nema raznovrsnih praznina, nedostataka i manjkavosti, možda na ročito nedo rečenos ti i nepotpunosti. Smatram da na neka pitanja objektivno nije moguće u ovom e m omentu ni odgovoriti. Neka pitanja ostaju otvorena za dalja proučavanja. Nadam se da će ova knjiga biti shvaćena kao napor i l1astojanje jednog čovjeka koji je bio u priliCi i imao sreću da uoči, upozna, zavoli i, koliko je to njemu bilo moguće, prouč i i prikaže s t ećk e kao osebujan umjetnički izraz našeg tla, te da će biti podstrek i podloga mlađim s tručnjacima da proučavanja nastave i jednom uspiju da u potpunosti odgovore na sva postavljena pitanja.
Sarajevo, oktobra 1979. godine. Autor

9

I

PROU ČA VANJE STEĆAKA
SmMram da je makar i kratak prikaz svih važnijih akcija koje se odnose na pronalaženje i proučavanje stećaka pomoć čitaocima da bolje upomaju ovu svojevrsnu oblast našeg kulturnog nasljeđa. To je, osim toga, najbolji put za upoznavanje, sumiranje, analizu i ocjenu rezultata tih proučavanja. Ovdje će biti riječi najprije o najstarijem vremenskom razdoblju proučavanja od XVI v., kada 'se stećci prvi put spominju, do 1875. god ., zatim o razdoblju austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom , onda o vremenu između dva svjetska rata, te o najnovijem razdoblju od 1945. god. do danas.

NAJSTARIJI PERIOD PROUCAVANJA STECAKA Najraniji podaci o stećcima potječu j.z prve polovine XVI v. Poslan stvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bosne. U sastavu pos lanstva , kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt K;uripešić, koji je na tome putovanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj pomati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kup1pešić je opisao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost.! Slučaj je htio da dvije godine poslije toga istim putem naiđe novo poslans.tvo cara Ferdinanda I za Ca'r igrad, koje se taikođer zaustavilo u Lađevinama. U opisu toga putovanja nepoznati autor spominje iste ste6ke.' Do pojave slijedećih podataika o stećcima prošlo je više od dva stoljeća . Sedamdesetih godina XVIII v. kroz neke dalmatinske krajeve proputovao je .talijanski prirodoslovac i mineralog opat Alberto Forns i u svom poznatom putopisu ostavio nekoliko bilježaka o stećcima iz

11

okoline Makarske i Sinja, posebno o velikoj nekropoli blizu vrela Cetine.J Dosta interesa za stećke pokazao je i poljski is traživač Aleksandar Sapieha, ,koji je prvih godina XIX v. proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Njegovu pažnju su najviše zaokupljali ukrasi stećaka u Cism, LovreOu i Radimlji. Oni su ga najviše podsjećali na stare egipatske i partske spomenike' Bečloi geolog i ljekar Ami Boue (Fracuz po rođenju) proputovao je evropski dio Turske, pa je u svom djelu La Turquie d'Europe, iz 1840. god., ostavio nekoliko opisa stećaka iz Bosne ,i Hercegovine, posebno iz okoline Gacka, Mostara i Kiselja.ka.5 Više podataka o stećcima ostavio nam je engleski egiptolog I. Gardner Wilkinson, koji je u petoj deceniji XIX v. proputovao dijelom Dalmacije i Crne Gore. Njegovi podaci se odnose na oblike i ukrase čitavog niza nekropola od vrela Cerine do Capljine, Metkovića i dalje.' Valentino Lago se također zanimao za " te<lke iz okoline Imotskog. Kopao je i grobove ispod njih. Pripisao ih je Slavenima '" U sedmom deceniju XIX v. Bosnom i Hercegovinom je dosta putovao i za njihovu prošlost se interesovao pruski konzul u Sarajevu Otto Blau, koji je u svom putopisu, objavljenom 1877. god., ostaVlio kraće podatke o nekoliko nekropola, posebno onih oko Stoca i Donjeg Vakufa' Engleski istori čar i putopisac Arrhur J. Evar:s je 1875. god. proputovao kroz Bosnu i Hercegovinu i o tome napisao svoj veliki putopis, u kojem je opisao stećke iz nekoliko mjesta (Tešnja, Travnika i Sarajeva). Za njega su ti spomenici bili misterioZJno nadgrobno kamenje.Kao austrijski generalštabni oficir, Bosnu i Hercegovinu i dijelove Sandžaka i Crne Gore, između 1871 i 1873 god., proputovao je Heinrich Stemeck, i tom prilikom se dosta zadržao na stećcima, koji su mu bili zanimljivi i po svojim oblicima i po ukrasima. Primijetio je da se mnogo n ekropola nalazi u zabi'mim ikrajevima. Smatrao je da stećci potječu iz preistorije. On je prva upozorio na postojanje stećaka u granicama današnje Crne Gore. 1O Najstariji podaci domaćih istraživača potječu iz XVIIIv. Dalmatinski istoričar fra Gašpar Vinjalić je u jednom svom pismu iz 1746. god. ostavio podatke o stećoima u Biskupiji kod Knina." U Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrija Kačić-Miošić je 1759. god. naveo podatke koji govore da se na više mjesta u primorju nalaze stećci na ikojima su uklesani reljefi štitova sa mjesecom i zvijezdom}' Slijed eći podaci potječu pedesetak godina poslije toga. Ivan Katalinić u svojoj Istoriji Dalmacije, na italijanskom jeziku, kratko piše i o stećcima u LovrečulJ Malo kasnije kraće podatke o nekoliko lokaliteta stećaka Imotske kra jine i Makarskog primorja objavio je splitski arheolog I van Carrara." Najstariji podaci o stećcima u Srbiji potječu od S. Obradovića. On je naveo nekoliko lokaliteta iz Podrinja tl Srbiji i iz okoline Užica!5 Gotovo istodobno se javio fra Mantin Nedić sa podacima o s teć­ cima iz Bosne, pretežno iz okoline Travnika, posvećujući glavnu pažnju njihovim natpisima."

12

I fra Sime Milinović opisuje neke s teć ke Imotske i Cetinske krajine. zadržavaj ući se najviše na ukrasima i na narodnoj predaji.17 I fra Petar Peko Kadč ić nam je ostavio neke podatke i fotografije o stećcima iz okoline Makarske." Opširnije podatke o stećaima u Hercegovini. neku vrstu topografije s tećaka. objavio je franjevački provincijal i pisac fra Pe tar Bakula. Obuhvatio je oko 130 nekropola." I bosanski franjevac istoričar Anto Knežević je u svojim putopisnim bilješkama pružio "iše podataka o 'stećcima o.koline Travnika.'" Nekoliko nekropola stećaka. uglavnom oko Stoca i Konjica . obraćaj ući pažnju na natpise. opisao je sarajevski srpsko-pravoslavni mitropoli t Sava Kosanovi ć. 21 O natpisima stećaka Podrinja u Srbijli pisao je Miloš Milojević. Njegovim nastojanjem je iz toga I kraja preneseno nekoliko stećaka u Beograd.l l I nešto kraćih podataika o stećcima istoga kraja. prvenstveno o njihovim natpisima. ostavili , s u Milan Đ. M; lićevi ć 23 i Ljubomir Kovačević,24

* **
Ka,ko se vidi. u tome najstarijem periodu stećci su bili uglavnom il, sporedni predmet istraživača , pretežno putopisaca i istoriamatera. Ne može se govoriti ni o ka'kvim organizovanim pristupima. Relativno veća pažnja posvećena je dalmatinskim, a potom i hercegovačkim spomenicima jer su franjeVCi nastojah da svojim prilozima prikažu prošlost tih krajeva. Nešto intenzivniji rad oko sakuplj anja podataka nastao je pokretanjem Kukuljevi ćevog Arkiva. Većinu tada saJkuplj enih i objavljenih podataka treba uzeti sa rezervom, zbog toga što 'll njima ima mnogo neta čnos ti, naročito kada se govori o natpisima stećaka. Inače, izražena mišljenja o porijeklu ovih spomenuka, njihovoj pripadnosti i brojnom stanju naučno su nepotkrijepijena, maglovita, a ponekad sasvim fantastična. Zasluga je, ipak, ovih ljudi što su skrenuli pažnju našoj i stranoj kulturnoj javnosti o postojanj u ovih osebujnih spomenika, o njihovom teškom tehni čkom stanju i o potrebi da se organizovano proučavaju.
slučajni čara -

RAZDOBLJE AUSTROUGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI U peI1iodu vladanja Austro-Ugarske Monarhije stećcima je posvenešto više pažnje nego u prethodnom periodu, naročito od 1888. god., kada je osnovan Zemalj ski muzej u Sarajevu. Broj stranih istraživača se naglo povećao. Taiko se austrijski vojni ljekar dr Felix Luschan interesovao za ste6ke sjeveroistočne Bosne. posebno za O'lle oko Tuzle. Uočio je njihove originalne oblike" ukrase i upozorio na slabo interesovanje za njihovo proučavanje . On je otvarao i neke grobove ispod stećaka, pa je, prema nalazu mađal'skog novca iz XIV v., i stećke datirao oko toga vremena." Dosta vremena je bosanskohercegovačkim starinama ,p osvetio bečki arheolog dr Moritz Hoemes. On je, zapravo. proučavao spomenike rimćeno

13

skog doba, ali su njegovu paznJu ol<upirali li stećci. Interesovao se za sva s vojstva Istećruka, ali se najviše zadržao na reljefnim predstavama, prvenstv~no na scenama lova i tumira, jer je shvatio da je ti njima pri>kazan život ondašnjih bosanskih feu da laca. Služeći se već dotle objavljenim podacima ~popisom P. Brukule), Hoernes je uspio da vidi mnogo nekropola (oko 100) ne samo u Hercegovini nego i u drugim krajevima. Za njega ovi spomenici nemaju ništa kršćanskog, niti religijskog uopšte. O samoj umjetničkoj vrij ednosti stećaka nije imao lijepih riječi, zbog čega je izazvao prigovore nekih domaćih naučnih radn'ka (F. Radić). Osim opisa, donio je više crteža te nešto fotosa reljefnih motiva, ali nedovoljno tačno. U mnogim simbolima steća.ka vidio je heraldička obilježja. Otvarao je i grobove, ali nije našao nik~kvih priloga . Po svojoj vrijednosU-/ je izdvojio steć~k iz Donje 1882. i 1885. god. kroz Bosnu i Hercegovinu je u nek01ilko navrata proputovao i mađarski istoričar Ivan Asb6th. U svom putopisu je opisao više nekropola u raznim 'krajevima Bosne i Hercegovine.27 On se najviše interesovao za ukrase stećaka, ali je pri.kupljao ; podatke o nazivu, pripadnosti, rasprostranjenosti i drugim svojstvima stećaka. Rekao je da ih ima ako 150.000 primjerruka. Za razliku od Hoernesa, on se dosta povoljno izražavao o umjetnosti i :kultuni stare Bosne. Stećke je nazvao bogumilskim spomenicima. Upuštao ·se i u čitanje natpisa, uglavnom bez uspjeha. Austrijski rudarski inžinjer A. G6tting je opisao stećke nekropole u Kopošiću, nedaleko od Visokog, gdje se nalam i slećak sa natpisom kneza B8Jtića. On je tam prilikom prekopao i grob ovoga velikaša.2B Nekoliko nekropola iz Podrinja i okoline Užica u Srbi}i opisao je Nijemac F. Kanitz,2. a nekoliko u Dalmaciji Talijan A. J. Fosco, pripisujući ih Feničanuma . 30 Od ostalih stranih naučnih radnika koji su se za vrijeme austrougarske vladavine zadržavali na stećcima treba navesti bečkog i s toričara Konstantina J;rečeka, koji je pisao o natpisu u Veličani ma kod Trebinja.3! Znatan je i broj domaćih naučnih radni,ka koji su se u tome razdoblju interesovali za steć"ke: Među najstarije istraživače toga perioda spada dubrovački profesor Luko Zore, koji je u Slovnicu iz 1880--1884. god. objavio nekoliko članaka o raznim natpisima stećaka, a u posebnoj radnji se zadržao na opisu poznatog stećka u Brotnjicama kod Dubrovn;ka i raspravljao o nekim reljefnim motivima, najviše o sceni kola na tome ,i na drugim stećcima.'2 Približno u isto doba se svojim prilozima u tek pokrenutom Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva u Zagrebu pojavljuje zagrebački arheolog Sime Ljubić. On je u broju iz 1880. god. apelovao na sve rodoljube uz Bosne 1 Hercegovine da dostavljaju podatke o natpisima, ukrasima i svim drugim karakteri,s tikama stećaJka. Međutim, odziv je bio neznatan.33 Osim pomenutih, tih godina se javlja Vid Vuletić-Vukasović, 'korčulanski i dubrovački nastavnik, koji oko jedan i po decenij istražuje stećke, ponajviše njihove natpise. Njegovi članci ·su publicirani u nekoliko tadašnjih časopisa, pretežno u Viestniku. On je obišao mnogo nekropola, a pr~kupljao je i pismene podatike od poznani:ka sa terena.
Zgošće. 26 Između

14

Imao je namjeru da popIse sve nekropole i izradi kartu njihovog rasprostiranja, ali to nije uspio da uradi . J edan od njegovih priloga se odnosi na opis nekropole u Radimljl i kod Stoca.34 Iz tih godina ISu i rezultati istraživanja s plitskog popa Petra Kaera. On se najprije javio manjom radnjom na italijanskom jeziku o stećcima kod Imotskog, a nešto -kasnije radnj om na francus.kom jeziku, u kojoj je oprisao stećke nekih nekropola oko u šća Neretve.35 Prikazao je dotadašnje prou čavanje i na osnovu toga pokušao da i sam nešto općenito kaže o osnovnim svojstvima stećaka. Zbog svoje površnosti ta je radnja izazvala dosta ozbiljnu kritiku nekih savremenih
istraživača.

15

Nakon toga su uslijedilo još neki manji doprinosi koji su se o dnosili na stećke Dalmatins'kog primorja i njegovog zaleđa . Ta ko je pop Petar Stanić pisao O stećcima u dolini Cetine,36 a Luiđi Marun o nekropoli kod vrela Cetine." Intenzivniji i organizovaniji rad na istraživanju stećaka počinje sa osnivanjem Muzejskog društva Bosne i He rcegovi ne 1884. god. , odnosno sa osnivanjem Zemalj skog muzeja u Sarajevu 1888. god. i pokretanjem njegovog Glasnika 1889. god. Uz Vida Vuletića-Vukasovića i Petra Kaera, koji nas tavljaju ranije započeti rad, sada se javljaju mnogi istraživači koj; se uglavnom okupljaju oko Glasnika Zemaljskog muzeja. Tako, Kosta Hormann , uz svoju glavnu orijentaciju na natpise, posvećuje pažnju oj ostalim svojstvima stećaka nekih nekropola. 38 U jed. nom članku je opisao stećke iz okoline Stoca, a na XI arheološkom kongresu 1899. god. u Kijevu podnio je referat O stećcima, sa statisbič­ kim podacima, kartom rasprostiranja i mnoštvom fotografija, koji je izazvao veliko interesovanje kod prisutnih stručnjaka. 3 ' Jevrem Stanković piše o stećcima okol;ne Tes lića.40 V. Stakić i Đ . Markovi ć pružaju kra će podatke o stećcima iz okoline Maglaja." Đorđe Stratimirović je dao dobar i dokumentovan prikaz nekropole u Donj oj Zgošći kod Kaknja ." Vaclav Radimsky je pisao o vpsti kamena za klesanje steća:ka,41 a u rukopisu, nazvanom Arheološki leksikon, on je, u z osnovne podatke o arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini , naveo i osnovne podat1ke o vrlo mnogo neikropola s1ećaika." Nikola Barišić nam je pružio kraće podatke o stećcima okoline Posušja" i okoline Ljubuškog.46 Franjo Fiala, arheolog Zemalj skog muzeja u Sarajevu, uz radove o preistonijskim arheološkim lokalitetima, objavio je i podatke o dva zanimljiva stećka iz okoline Rogatice.47 Najobimniji i najkvalitetniji doprinos proučavanju s tećaka u ovom austrougarskom periodu dao je Ciro :rruhelka, koj i je istovremeno najVIiše učinio za stvaranje i prosperitet Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Iako se bavio preistorij skom oj kršćanskom arheologijom, istoriografijom i još n ekim muzejskim disciplinama, ovaj neumorni naučni radnik je mnogo vremena posvetio stećcima . Putovao je po terenu, opisivao, sam crtao, fotografisao i u gips odlijevao natpise i ukrase stećaka, te napisao više manjih i većih radova o stećcima, -ll kojima je obradio ne samo oblike, ukrase i natpise nego se baVlio i piJta:njima njihovog rasprosti-

ranja, kronologije i pripadnosti. Kompleksnija radnja mu je objavljena 1891. god. Njegov glavni interes i najveći doprinos se odnosi na natpise s teća ka" (Istraživačima natpisa s tećaka u ovom vremenskom razdoblju posvećen je dio teksta na drugom mjestu ove knjige.) U pomenutom razdoblju je bilo i akcija popisa s tećaka u Bosni i Hercegovini, o kojima nemamo sasvim pou"danih podataka, ali koje zbog njihove važnosti treba ovdje r egistrovati. Po naredbi Ze maljske vlade Bosne i Hercegow ne, kotarski uredi su 1887. i 1888. god., angažujući žandarme, cestare i šumare, sakupili podatke o s tećcima. Rečeno je da taj popis nije sasvim tačan, ali da pruža približnu sliku 'njihovog brojnog stanja i rasprostiranja" C. Truhe lka se u svojim radovima slllŽ!io i sk ljučivo podacima toga popisa i na njima zasnivao svoja gledišta. Tim popisom je ustanovljeno da lI!k.upan broj s tećaka na teritoriji Bosne i Hercegovine iznosi 27.067. (To je mnogo manje od ukupnog broj a koji je ustanovljen sistematskim popisom 1969. god.) Deset godina kasnije, tj. 1897. i 1898. god . obavljen je drugi popis stećaka. Po mnogim okolnostima se može zak ljučiti da je i to bila akcija Zemaljske vlade, opet putem kotarskih poglavarstava. U tu svrhu su korišteni žandarmi, lugari, lonezovi - muhtari , uči telji i sveštenici, koji su, prema naročito sastavljenom formularu "Pi,tanje za sabiranj e his tori č kcrtopografskog gradiva", pri· k upili podatke o gromilama, grobljima, starim gradovima, džamijama, tekijama, starim cestama, starim mostovima i starim cnkvama i manastirima.;o Dio trh odgovora ustupljen je Zema lj skom muzeju. Na osnovu rezultata toga popisa K. Hi:irmann, dVOI'Ski savjetnik i direktor Zemalj skog muzeja, napisao je svoj referat za XI arheološki .kongres u Kijevu 1899. god.Sl Po tome popisu ukupan broj stećaka je <iznosio 59.500, što je približno broju koji 's mo mi nedavno utvrdili, pa se može reći da je taj popis, za razliku od prvoga, bio bolje organizovan i izveden. Odmah poslije 1900. god. nastaje stagnacija u proučavanju stećaka, koja traje nepuna dva decenija, sve do 1918. god .

• ••
Općenito se može reći da je razdoblje austrougarske uprave u Bosni .j Hercegovini karakteristi č no po tome što se u poslovima oko istraživanja i proučavanja stećaka angažovao relativno veliki broj ljudi i što su ti poslovi obavlj ani pažljivije i nešto "iše dokumentovano nego ranije. Međutim, većina tih aktivnosti je bila stvar naklonosti i lične inicijative pojedinaca koji su se time bavili uz svoje druge primarne poslove. U ,tome pogledu nešto drugačije stoji sa akcijama Zemaljske vlade koje se odnose na popisivanje spomenika kultlllre u Bosni ·i Hercegovini putem kotarskih poglavarstava, koje su sigurno imale i vojno-politički karakter. Rezultati angažovanja C. Truhelke, kustosa, a kasnije direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu, svakako su najvredniji dopninos u ovoj oblasti proučavanja. Citavo ovo razdoblje je karakteristi čno i po tome što se stećcima pristupalo prilično jednostrano, jer je pažnja isključivo posvećivana natpisima, dok su ostala svojstva stećaka bila zanemarena. Uz sve navedeno, to je razdoblje u kojem su stećci, kako u našim krajevima tako i u nnostranstvu, predstavlj eni kao bogumilski spomenki.

16

STECCI

IZMEĐU

DVA RA,TA

U doba s tare Jugoslavije, ta č nije u razdoblju između 1918. i 1945. god., stećcima se posvećivalo malo pažnj e. I s traživači stećaka su uglavnom bili vezani za poslove Zemaljskog muzeja, a njihovi radovi su objavljivani u Glasniku toga muzeja. Tako je dr Mihovil Mandić objavio u Glasniku Zemaljskog muze ja dva ma nja priloga koji se odnose na stećke u okolini Travnika.;2 Njema6ki naučni radnik Georg W.ilke piše o nekim reljefima stećaka kao simbo ličnim predstavama. 53 Milenko Filipović opisuje jedan neobičan stećak iz okoline Olova.S4 Pero Slij e pčević pruža više podata'ka o stećcima okoli ne Gackas; Milan Karanović je opisao jedan n eo bi ča n stećak oz okoHne Skender-Vakufa,56 zatim jedan u okolini Tesli ća. 57 Vladislav Skarić najprije saopštava hipotezu o porijeklu stećaka oblika sarkofaga,SS a onda opisuje stećak gosta Milutina u Humskom kod Foče. 59 Dimitrije Sergejevski u svojim putn'im bilješkama posvećenim klas ičnoj arheologiji pruža i podatke o stećcima na Glamočkom polju,'" a potom opisuje neke stećke u okolini Kladnja .6' Petar Bogunović opisuje stećke u Vrućici kod Teslića.62 Đoko Mazalić se najprije zad ržava na nekim primjercima stećaka u okolini Sarajeva," a potom u okolini Roga tice M Ciro Truhelka je najprije napisao Vodič za srednjovjekovnu zbirku Zemaljskog muze ja, u ikojem je dosta prostora posvetio stećcima i dotadašnjim rezu ltatima njihovog istraživanja ,·; za~im je objavio rezultate istraživanja ostataka mauzoleja tepč ije Batala. 66 U krug saradni'ka Zemalj skog muzeja s pada i Vejsil Curčić, koji se, uz druge muzejske poslove, dosta bavio i s tećci ma. On je Zemaljskom muzeju predao svoj obiman rukopis, sa mnogo fotograf.ija. koji predstavlj a pokušaj ana lize i uopš tavanja svi h dotadašnjih rezultata istraživanja s tećaka· 7 Nekolicina istraživača stećaka objav ili su i poneki svoj rad u drugim časopi s ima, kao M. Filipović,68 Vladislav Skarić," Mihovil Mandić , 70 M. Karanović,7' V. Curčić 71 i C. Truhelka. 73 Bilo je :i nekoliko drugih i straž i vača s teća ka čiji su prilozi objavljeni u raznim časopisima. Tako je Slade Silov i ć pisao o stećcima iz okoline Trogira," Nikola Zvonimir Bj elovuč i ć o stećcima iz okoliine Stona,75 Jaroslav Sidak o stećcima u vezi sa problemom bogumilstva u Bosni i Hercegovini,7. te Ivan Renđeo , .k oji je o stećcima pisao u tiva maha."
* **

17

U vrijeme stare Jugoslavije stećd su i dalje bili uglavnom predmet interesovanja pojedinih nau čnih radnika. Neloi organizovan i sis tematsk i rad nije postojao. Nije bilo nikakvitakcija za zaštitu ove vrste spomenika. Interesovanje inostranih nau čnih radnika za njih je gotovo sasvim opalo. Iako je bilo izvjesnih inicijativa , u ·tome periodu nije došlo ni do donošenja zakonskih propisa o zaštiti lmlturnog nasljeđa, niti do osn ivanja ustanova, odnosno službe u tu svrhu, zbog čega su i stećci, kao i svi ostali spomenici kulture, ostali po stran i.
li čnog

NAJNOVIJI PERIOD

PROUČAVANJA

STECAKA

Pravi odnos prema stećcima nastao je tek poslij e oslobođe nja zemlje 1945. god. Stećci s u shvaćeni kao značajan d io kulturnog naslj eđa -koji zaslužuje društvenu brigu oko čuvanja i prou čavanja. Zbog toga su " razumljiva nas tojanja ,koja -su u tome cilju I preduzimana. Neposredno poslij e Izložbe s rednjovjekovne umje tnosti jugoslavenskih naroda, održane u Parizu 1950. god., gdje s u, uz freske, i s tećc i pobudili veliko interesovanje kod svjetske naučne i kuhurne javnosti, došlo je 1950. i 1952. god. do dviju konfenmcija u Saraj evu, na kojima su predstavniai Saveznog instituta za zaštirtu spomenika kultu re iz Beograda, Ministarstva za nauku i ,kulturu BiH, Zemalj skog muzeja iz Sarajeva, Zavoda (la zaštitu spomen iika I kulture BiH , Zemaljskog odbor a sindikata prosvjetnih radnika BiH, Istorij skog društva BiH, Udružen ja li:kovn; h umj etnika BiH, Instituta za follklor BiH, Muzeja grada Sarajeva i još nekih ustanova, kons tatovali veliku n au čnu vrijednost s tećaka i potrebu da se organizovano proučavaju. Na osnovu prijedloga Ministarstva za nauku i ,k ulturu BiH, na I lwnfere ncij ama je 'p ostignut dogovor o dugoročnom programu r ada i način u njegovog 'izvođenja. Program se 's astojao od četiri osnovne radne etape : anketno prikupljanj e opštih podataika o stećcima, provjeravanje i dopun javan je t ih podataka, sistematsko naučno (ekipno) obrađivanje va"nijih lokali teta i regiona, te pubhkovanje rezultata prikupljene naučn e građe . Za svaku osnovnu radnu etapu su date sugestij e i smj ernice, ukaza'no je na pr ioritetne poslove, na potrebe osiguranja stručnog k a dra i materi jalnih uslova za rad na terenu, date su preporuke da monografska iZldanja nose b rojeve is te serije, bez obzira na autora i i zd avača, zatim da se formiraju pI1ikladm organi za praćenje i usmjeravanj e akcij a, itd. Glavnih poslova su se prihvatili Zemalj ski muzej u Sarajevu i Zavod za zaštitu spomeni,ka kulture BiH.78 Odmah poslij e tih dogovora pristupil o se poslovima sa dosta elana. Stvoreni su konkretniji programi, o!kupljerui stručnj aci , osigurana po· četna finansijska sredstva i otpočeli poslovi. U svojoj suš tini program djela tnosti se sveo na evidentiranj e stećak a i poslove koji s u za to vezani, te na ekmpn o prou čavanj e pojedinih lokaliteta i regiona i publiciranje stručnih radova o tome. Evo osnovnih podataka o toku i rew ltati m a tih glavn ih poslova : Akciju evidentiranja stećaka organizovao je i obavio Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH. Prva etapa se odnosila na pri'kuplj anje opštih i najosnovnijih podataka o stećcima putem uč i telja i đaka osnovnih š'kola, prvenstveno osnovnih skola na selima. Sastavljen je formular po kojemu će 'se popunjavati podaci o lokalitetima. Poslov[ su otpočeli 1951. god., te i s lij edeće su bili in te nzivni, a onda su još dvije godine dovršavani tamo gdj e su ranij e bili izostali ili slabo organizo,vani. U sjediš tima opština su formirani centri koji su poslove usmj eraval i i k oordinirali, a onda prikuplj aLi, sređivali i d ostavljali prikuplj ene materijale.'9 Iako nestručni i sa mn ogo raznovrsnih grešaka, p odaci ovoga opšteg popisa su bili višestruko korisni . Prij e svega, oni su posluž>i<li kao indi'kator i orijentacija za planiranj e daljih akcija - provjeravanj a i dopunjavanja podataka, planiranja poslova e kipnog proučavrunja, itd.

18

Ta potreba je naročito bila izražena zadnjih godina. a onda su spomenici opisani. Radimsky. Beograda. Tada je već bila sazrela i ideja o izdanju kataloga svih lokaliteta stećaika. Cetinja i Sarajeva. te fotografisani ili nacrtan. U toku slijedećih 15 .so . obavljen je pregled svake nekropole. bez obzira na izmijenjene administra~ivne granice njihovog teritorija i da je naučno opravdano mišljenje da se svi stećci obrade po jedinstvenoj određenoj koncepciji. U toku višegodišnjeg rada na sakupljanju građe za stvaranje evidencije i dokumentacije osjećala se potreba upotpunjavanja te evidencije sa podacima o stećcima koji se nalaze na područjima susjednih republika. obrađivano je jedno po jedno opštinsko područje. Za obradu stećaka na područjima Srbije. Pri tome su se redovno služili podacima opšteg popisa. Hrvatske i Crne Gore postavljala su se brojna pitanja koja je trebalo riješiti zajednički sa nadležnim organima i ustanovama tih . te eventualnim obližnjim arheološkim lokalitetima.19 Druga etapa se sastojala 'u provjeravanju priimpljenih podataka. Željeli ·smo da barem za značajnije regione prikupimo što sigurnije i potpunije podatke. zatim su pregledani i pobrojani sami s tećci . Za važnije nekropole napravljena je skica rasporeda stećaka. i to po osnovnim oblicima. utvrđena im je orijentacija d raspored.r epublika. spomenicima. turističke i druge svrhe. odnosno koja bi omogućila plaruiranje mjera zaštite i svih drugih akcija oko proučavanja i korištenja stećaka u savremene obrazovne. uz pomoć nadležnih opMinskih or-gana. u nekoliko slučajeva i podacima studenata. Plan rada za područje određene opštine obično je utvrđivan u opštinskom centru. Bili smo načisto s tim da srednjovjekovni stećci predstavljaju naučnu i umjetničku cjelinu.godina pregledani su svi lokaliteti teritorije Bosne i Hercegovine. Pribilježeni su i podaci o tehni6kom stanju nekropole. Arheološkog instituta u Beogradu i nadležnih republičkih zavoda za zaštitu spomen~ka kulture iz Zagreba. Zbog svega 'toga je došlo do nekoliko sastanaika predstavnika Jugoslavenskog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. rezultati angažovanja studenata nisu bili kao što smo očekivali i u većini sluča­ jeva su bili nedovoljno pou~dani. Na takav način teren je iz godine u godinu postepeno svladan. Međutim . Zbog toga 's mo se u daljem radu na provjeravanju i komple~iranju podaJtaka oslanjali na vlastite kadrovske snage Zavoda za zaštitu spomeniIka kulture BiH. Metodski postupaik rada na terenu sastojao se u tome što su zabilježeni podaci o lokalitetu. U većini slučajeva ekipe je predvodio autor ovih redova. pa je u tu svrhu bilo nužno svu građu prikupiti na jedno mjesto. Naš krajnji cilj je bio da se pm Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH stvori 'Solidna evidencija svih stećaika u BiH. koja bi omogućila valoriziranje nekropola po vrijednosti. U tome je učestvovalo 25 studenata iz Sarajeva i Beograda. sa topognwskim kartama d statističkim podacima. koji su putem kraćeg kursa na katedri Istorije umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu i sem'nara u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu pripremljeni za taj posao. kada su se terenski poslovi u Bosni i Hercegovini približavali kraju. ukoliko ih je bilo. a dobro su poslužili i podaCi pQpisa arheoloških spomenika koje je još za vrijeme austrougarske vlas~i sačinio V. njihovi važniji ukrasi i natpisi. Poslovi su tekli kontinuirano.

" Vršeći rekognosciranje ·terena u o kolini Priboj a. koja je bila predviđena za potapanje Jabl aničkim jezerom. ali više u područjima drugi h republika. Vego je p redvod iO jednu e ki pu koja je obrađiva la s tećke u okolini Lj. te napisao i pub\li. pod rukovodstvom dr A. Ta ko su u organizaciji toga Zavoda. Tako su ub rzo pod r ukovods tvom A. kakav je s lučaj bio u sjevernoj Dalmaciji.ubuškog. i 1954. Benca. prikupio. Svi ti n ovopro n ađeni podaci moraju se dodati onim već objavljenim u knj'izi Stećci. uglavnom manje nekropole ili pojedinačn i primj erc i steća ka oko Posušja. god . sredio sve podatke. Pri boja i Prij epolja. god . koja je trajala gotovo dva decenija. Sibenika i Za dra.ni Raške. Paralelno sa poslovima evi dentiranja s teća k a te kla je " druga ugovorena akcija. i 1950. najveća pažnj a je posvećena Da lmaciji." Treba priznati da ova akcija. M eđu novopronađenim s tećc im a ima i primjeraka sa Ulkrasima. našli su neko liko novih lokalite ta s tećaka ili su svojim podacima upotpunili d osadašn je podatke o s tećci m a toga kraja. Beš l agić u tri maha pregledao terene oko Trogira. Isto tako su ekipe Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH . proučavanju s tećaka u dolini Ne retve. pristupile 1953 . M. a jedna ekipa Muzeja grada Sarajeva. zatim pod rukovods tvom D.kovao tri radnje koje se odnose na s tećke tih p odručja. Razu mljivo. J oš 1949. i pored pažljivog i savjesnog obavlj anja poslova terenskih istraživača. Novog Pazara. pod istim stru čnim 20 . ogleda se u pubLikaciji Sr ećci. prikupila svu građu o nekropol. Benca obrađen i s tećci u okolini Olova i u okolini Lištice. pronašao nekoliko ·do sada neevident irani h lo ka liteta sa stećcima'3 I Radomir Stani ć je pronašao i obj avio nekoliko do sada nepozna bi h nekropola stećaka u o kol. kataloš ko-topografski pregled.Jedan od glavnih rezultata sistematske akcij e ev identiranja s tećaka. gdje su već bili s tvoreni kadrovski i drugi uslovi za to . S6 Me todsk i pos tupak i is kus tvo koje je pos tign uto u tome poslu umnogome je pomoglo i olakšalo osta le radove koji su nakon toga slij edili . stru čnjaci Na rodnog muzeja iz Užica. Prvih godina u njoj su se najvi še angažovali s truč nj ac i Zemaljskog m uzeja iz Sarajeva." Prona đ" ne su i još neke . Kl a dnja. gd je sarad nj a terenskih istraživača. To se ponegdj e dogodilo i u Bosn i i Hercegovini. koja se kao izdanje Biblioteke "Kulturno nas l j eđe BiH" pojavila 1971. Gradačca. morali osloniti na nedovolj no stru čne saradnike. pa i sa natpisima. pod rUrkovodstvom Ljubice Mladenović. Paza ri ća. zbog izuzetnih o kolnosti. Ta ko je S. nije stoprocentno obuhvatila sve 1 0kaMtete s tećaka. god. kataloško-topog rafski pregled. koja se odnosi la na proučavanje važnijih loka liteta stećaka . U to ku naredrni h godina p oslovi ekipne obra de su prešli sasvim u Zavod za zaš titu spomenika kulture BiH. Sergejevs kog s tećci oko Bratu nca. jedna je e kipa. te u okolin i Plužina u Crnoj Gori. gdje sm o se.i u Radim lji kod Stoca. na koje s mo računali nij e do kraja i p recizno izvedena." U među­ vremenu je i dr Pavao Anđelić. Foče. Zbog toga s mo nastojali da se što prije popune te praznine u evidenciji. Miliajlo Zotov i ć i Javopka Bučić. te steća k a u okolini Kup resa. TesLića i Ha džića u Bosni i Hercegovin i. preduze la je poslove koji su se odnosili na s teć k e okoline Sarajeva. a pogotovo gdje je saradnj a sasvim izostala . proučavajući s tarine u okolin i Konjica. zbog čega će b rojno stanje i teritorij rasp rostiranj a ovi h spomeni ka biti nešto izmijenjen u odnosu na stanj e prij e 10 godina.

Osim toga. god. Jugoslavenska akadem ija znanosti i umj etnosti iz Zagreba izdala je monografiju Stećci na Blidinju S. opisu svih primjeraKa. Vijest ima muzea- . Prilozima za povijest umjetnosti u Dalmaciji u Splitu . Sergejevskog. Historijskom zborniku u Zagrebu. Sergejevskog. 90 Izdavač i ovih monografija bili su: Zemalj ski muzej u Sarajevu. objavljeni su i drugi radovi koji su se najviše odnosili na stećke Bosne i Hercegovine.Starinaru SAN u Beogradu. koji je počeo da <izlazi 1953. Benca. Ovaj časopis je do danas objavio :matan broj takvih radova. Milenko F. Ljubuški M. Cesto su prikupljani i podaci o obližnjim arheološkim lokal. Olovo i Siroki Brijeg A. T". Vegas. Metodski postupak u radu navedenih ekipa sastojao se u crtanju plana rasporeda spomenika. Glasniku Etnografskog muze ja u Beogradu. Beš lag ića.ilipović i Zdravko Kajmaković. komparativni materijali . krajevi centralne i is točne Bosne_ Bilo je i drugih ekipa Zavoda za zaštitu spomenika . Obično s u se proučavali i istorij ski izvori i literatura koja se odnosila na s teć ke odnosnog 'kraja.k oj e su dolazile u obzir." Ludmer D. Trebinja.92 Pored monografija.ite tima. U tome pogledu je od dosta velikog 2:načaja bilo pokretanj e godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH Naše starine. Akcij e ovrukve vrste su se obavlj a le i u drugim republikama. Zborniku Svetozara Radojčića u Beogradu. kao što su Đoko Mazali ć. Neki radovi su objavljeni u drugim bosanskohercegovačkim časopisima .kulture BiH. Clancima i građi za kulturnu istoriju is točne Bosne u Tuzli i dr. izvan te edicije. Drago Vidović . Brazdi. odnosno natpisa. Save:mi institut za zaštitu s pomenika !kulture u Beogradu i Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u Saraj evu. Kalinovik. Godišnjaku i storijskog društva BiH. Radovima Akademije nauka i umjetnost i BiH.·' a Nauč­ no društvo Crne Gore brošuru . zatim u fotosnimanju ili crtanju oblika s tećaka i ukrasa. posebno opisu ukrasa i natpisa. relativno najviše S. ali i drugih saradnika. Beš lag ića. a nešto kasnij e i oko Bileće i Ljubinja. a Drago Vidović oko Zvornika. izdato 9 monografija . Crnoj Gori Hrvatskoj bio je isti ili vrlo sli ča n onome u Bosn i i Hercegovi·ni. I metodski postupa k ekipa koj e su ra dile u Srbiji. Više radova je objavljeno u časopisima drugih republika . te nek. najprije obuhvaćeni krajevi oko Duvna. Popovo i Stećci centralne Bosne S.ko su Zdravko Kajma!kovi ć i dr Sma il Tihić rukovodili poslo.skraćenu monografiju Srednjovjekovna nekropola kod Petrove crkve u Nikšiću D. Zborniku za zašt itu spomenika kulture u Beogradu. Analima Istorijs kog instituta JAZU u Dubrovniku. Književnim novinama u Beogradu. Radovima NtUlčnog društva BiH. kao i druge okolnosti . i to : R adimlja. god. kao posebnih knjiga. Starohrvats koj prosvjeti u Zagrebu. Bešlagića . do 1967."ima oko Gacka. Odjeku. Nevesinja d Kalinovika. Enciklopediji likovnih umjetnosti i Enciklopediji Jugoslavije u Zagrebu. Truko je u u stanovlj enoj ed iciji "Srednjovjekovn i nadgrobni spomenici BiH" u vremenu od 1950.Glasniku Zemaljs kog muzeja u Sarajevu.svezaka. Izrazu.21 rukovodstvom. Samo ponekad se pristupalo istraživanju p onekog groba ispod s tećka. Poslovi tih ekipnih istraživanja i proučavanj a redovno su rezultirali pisanj em i izdavanj em monografija ili manjih i već ih r adova. Nakon toga se pristupalo sređivanju svih prikupljenih materijala i uzrad i rukopisa za publiciran je monografija. i Kupres." .

Radojčić. V." O bosanskim stećcima dr Ljube Karamana. Đurić i S. M. Istorijskom časopisu u Beogradu. Umjetnosti. A. J . kao što su Archaelogia iugoslavica u Beogradu . C. M. U tim časopisima se pojavio čitav niz imena. Filipovi ć i S. kao što su Simbolika srednjovjekovnih nadgrobna. V.·. Na sakupljanju i objavljivanju bibliografskih podatai k a dosta s u učinili: D.Who Made Them and Why Marian Wen".ko Maza!ić. Benac. Solovjev. Z. I sami terenski obrađivači steća.laca i konzervatora u Zagrebu. O. J. objavljenih po preporukama sarajevo skih savjetovanja 1950.no objašnjena. N. Krleža. Benac. Vego. Bešlagić . Kajmaković i dL NekoJi. D. u Srbiji . određivanja kronologije stećaka. Horvat. Ćorović·Ljubinković. M. Vidović. Sv. Vego.97 Ukrasni lnotivi na slećcin1a Bosnian and Herezegovinian Tombstones . autori pubHciranih radova. odnosi se na novoprona· đenu građu koja je po istom ili sličnom pr-incipu i sistemu stručno i kritički izložena i dokumentova. kako oni koj. god. Beš lagić). Stanić. J . Božanić·Be2lić. a u Crnoj Gori S. etnograf· skog ili nekog drugog karaktera. Ju go· slaviji. A. Do. kao što su: A.ka. upuštali su se u studije porijekla i zn ače nja pojedinih reljefnih motiva. su posebne knjige tako i oni koji su prilozi u časopisima. u "Isto· riji naroda Jugoslavije") i Reljefi bosansko-hercegovačkih stećaka Sv. S. p. Sp. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Bešlagić. Arlibus Asiae u Anconi. Hsković." Simbolične predstave na stećcima i Predstave kola na stećcima . spomenika u Bosni i Hercegovini i Bogumilska umjetnost dr A. Sergejevski. R Pavlo"ić L Renđeo i dr. zatim u stra· nim časopisima. D.). Luč ić. Može se reći da su o stećcima u Hrvatskoj najviše pi sali A. 22 . Fisković. Horvat i C. Motiv arkada i stolova na stećcima i Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima Petra Petrovića. Bihalji-Merin. D.M. Radojčić. esejističkog i propagandnog karaktera (dr M." Umjetnost u Istoriji Crne Gore Vojislava Đurića" i Oblici stećaka Sefi ka Bešlagića. n}ihove pripadnosti i sL Pojavili su se i tllkvi radovi . a neki su upotpunjeni u drugim korisnim podacima istorij skog. M. L Renđeo. A. Drage Vidovića. . kao što su: Cahiers d'Etudes Cathares u Arqueu u Francuskoj.ti radova su monografskog i kataloškog . Publikovana građa je pobuđivala interes za studijske sintetske radove. Bešlagić. Sidak.k araktera.koje možemo nazvati čistim studijama. Durić . D. Većina njih. Letopisu Matice srpske i nekim drugim. A. Anđe· lić. Bešlagić. Sergejevski. S. naročito većih monografija. Među objavljenim radovima lima onih koji su programskog karaktera (M. a dosta su brojni i članci naučno­ ·popularnog. Radoj čića. Benac. Mislim da su ovdje nabrojani svi važ!lliji radovi koji su o stećcima objavljeni poslije 1945. Većina je rezultat ~k ipnih obrađivanja pojedinih lokaliteta ili područja. god. Journal of Warburg and Courtauld Institutes u Londonu.ko radova je objavljeno u jugoslavenskim časopisima na stran. i 1952.93: Umjetnost (dio poglavlja Kultura u Bosni XII do XV v. Chaliet.l. Basler. U najvećoj mjeri . itd. Filipović. Siidost·Forschungen u Munchenu. S tari· nar u Beogradu.l'" U dobroj mjeri u studije spadaju i neki drugi radovi. Wenzel. . R. neki su dijelom i studije. Solovjeva.m jezicima.

nazvanoj bosančica. predstavljaju višes truko zanimljivu i značajnu karakteristiku s tećaka .'Ol Plastika bogom ila dr O. i 1952. n ij e bila planirana. Benca. Os im toga. To je sve upozoravalo n a potrebu h'tne i specijalne akcije evidentiranja i prou čavanja svih natpi sa. mnogi su natpi si oštećeni ili su u takvom stanju da im prijebi opasnos t od potpunog uniš tenja. god .ko revidiranj a č itanja već poznatih tako SI. 1. jedna od nekoliko naj značajnijih skupina stećaka.'o! Bogumilski mrwnorovi dr Miroslava Krleže.. Nekropola Radimlja kod Stoca.lIo EVIDENCIJA NATPISA STECAKA Potrebno je da se na ovome mjestu prikaže još j edna važna etapno izvedena akcija koj a na sarajevskim savjetovanjima 1950. Bihalji-Merina. Vega. Ti epitafi su davno privukli pažnju brojnih i s traživača . dr Franca Steleta. ka. a čija je potreba is krsla ubrzo po odmicanju osta lih akcija."16 Patarenstva u Hercego vini u svjetlu arheološk ih spomenika M. te da postoji veli·loi broj natpi sa koji još nisu evidentirani.'07 I "krst jani" di Bosnia alla luce dei lol'O monument i di pietra dr Maje Mil e tić.k oji su o njima napisali mnogo radova.'''' zatim Miuelalt erIiche bildende Kumt in Jugoslawien .. Ustanovljeno je. Kako j e poznato.'OS Neki ik onografski Inolivi na st ećcima dr Zdravka Kajmakovl ća 109 i L'OYI1Wne ntation d'un vase il mesw 'e du Musee eluny et les " stećei" bosniaques dr Dim če Koca.103 radnja na istu lemu dr A. međutim . ni proči tani . 23 .'05 Prilog prou čavanj u sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u našim krajevima u srednjem vijeku dr Vlad imira Corovića . ovi natpis i u staroj bosanskoj ćirili c i. Radi se o natpi si ma s teća ka.kao š to su: Prilog datovanju hercegovačk ih stećaka dr Bogumila Hrabaka. da većina tih objavlj enih radova nema potrebnu nau čnu vrijednost.

Vega 1957. čitanja i tumačenja do sada neotkl1ivenih. god. god. a gdj e god je to bilo potrebno. a potom pripremio Zbomil: srednjovj ekovnih nat pisa BiH.). i 1970.i pronalaženja. Vego je prou č io .u poglavlju o natpisima s tećaka . ali na čije se potpune r ezultate m oralo još dugo čekati. koji /lU pokazal. pristupilo se i pravljenju gipsanih odljeva. koja po svom programu obuhvata i natpise . Crne Gore i H rvatske. (Zbo rnik je obuhvatio i ostale 6iril s ke a onda i glagolj ske kao i latinske natpise. ~otog ra fi s al1i i prooitani . Dio s kupin e s t ećaka LI vrtu Zema ljskog m uzej a (u prednj em planu je kame na stolica). Ova situacija se najsnažnije odrazila u shvatanju stručnj aka Zemaljskog muzeja u Sarajevu. i spremnost da se na tim poslovima angažuju. Tako je u organizaciji toga Muzeja formirana ekipa koja je pod stručnim rukovodstvom M. koji je. Sl. Ovdj e bi se još moglo reći da je š teta š to je ta važna akcija bila ograni čena samo na le rjtoriju BliH.'" Neš to opširnij e je ova akcija prikazana na drugom mj es tu ove knjige . počela sa terenskim radovjma i za nepunu deceniju ih u spješno okonča l a. Natpisi Sll pronac1eni. Sa rajevu LI . bez obzira na poslove vezane za opštu sistematsku evidenciju svih stećaka koja je već bila u toku. Prikuplj ene materijal e M. 2. u 4 toma š tampan između 1962 . te što u Zbornik nisu ušli i epitafi stećaka sa teritorija Srbij e. kao izdanj e Zemaljskog muzeja.

. Iako je dosadašnje ekipno proučavanj e važnijih lokaliteta i kraj eva obuhvatilo velike terene i rezul bi ralo publiciranj em 10 monografija kao posebnih knjiga i više manjih i većih radova u raznim s tru čn im časo· pisima. imala je teškoća 'kadrovske i finansijske prirode i nije obuhvatila baš sve . za što će se angažovati brojni raznovrs ni stručnjaoi. To traži dopunu publiciranih materijala. i to k ako tekstualno tako i u grafičkim pri kazima i statistici. uostalom. moramo predviđati i istraživanja grobova ispod s tećaka. došlo je kao zaštitna mjera zato što je č itav lokalitet bio oštećen i ugrožen eksploatacijom pijeska. Ne govorim o procesu daljeg proučavanja stećaka. kataloško-topografski pregled. Cajniča i Goražda.. Višegrada. zbog čega ta dokumentacija još nije osposobljena za javno služenje.koj e je pružilo neoče­ kivano bogate i dragocjene podatke (o tome će biti riječi nešto kasnije). Tako je za proteklih 10 god ina prikupljeno dosta novog materijala o novopronađenim s'tećcima.i pregledi itd . a č itavi krajevi još nris u obrađeni po koncep ciji koja je u svoje vrijeme usvojena.ići na neku vrstu dodatka knjizi Stećci. i to prvens·tveno kada su oni već bili ugroženi. to je. treba priznati da je u tim poslovima. kao što su. . o temama koje prosto naviru. I kompleks no istraživanje nekropole u Grbore2lima kod Livna. ipak su neki vrl o značajn i i karaktenis ti čni lokaliteti i region i stećaka za naučnu i kulturnu javnost ostali sve do sada nepoznati. Na torne se mora još raditi. U dosadašnjim proučavanjima stećaka mi smo zanemarili jedan važan aspekt . tekstualni podaci nis u povezani sa fotonegativima i fotosima. o pravim studijama koje l og ič n o slijede.istraživanje samih grobova . Ni centralna dokumentacija u Saraj evu nije još sasvim kompletna: naknadno prikuplj eni podaci nisu u klj učeni.OSVRT NA NAJNOVIJI PERIOD PROUCAVANJA STE CAKA Iako su u proučavanju stećaka u razdoblju od o s lob ođenja zemlje do danas postignuti zna čajni rezultati. Tako bi smo došli do još dviju monografija. stalan proces. nisu sačinjeni topog rafsko-statističk. npr. čime bi sav teritorij uglavnom bio obuhvaćen. pa ne ·bi trebalo mnogo vremena da se pripremi za monografska .izdanja. zatim slećc i šire okoline Bil eće. Za neke krajeve ist očne Bosne i okoline Bileće građa je već prikupljena. onda oni u Banjanima (u Crnoj Gori).krajeve i lokalitete stećaka. 25 . kao i zbog nedovoljnog snalaženja. bilo raznih nedostataka. Velika akcij a evidentiranja s teća ka tekla je duže nego što smo predvidjeli. stećci dosta prostranog područja istočne Bosne oko Rogatice. Moralo bi se . najviše zbog nedostatka st ručnjaka i finansijskih sredstava . Da bi naša proučavanja stećaka bila kompleksn·ija. Pretraživanju grobova se pristupalo samo u rijetkim s lu čajevima . Nužno je bilo da se sa eVlidentiranjem nastavi . Zbog toga smo ostali bez podataka o arhitekturi grobova i o načini ma i običajima sahranjivanja u doba stećaka.

Peko Kadčić. " M. 120) I ~ I Carrara. Mitt elaltcrliehe Grabdenk11lale in der Herzegowina. Dil1arisel1 e Wanderun gen. Obzor od 18 i 20 X. 1834. Vla stela liumska na natpisu II Ve liča nima. Ka ni tz. Viagg io in Dalmazia l. Paris 1840. k. Podroz do Krajo\V Slavians kich odbywana w 1802 i 1803 roku przes X. As b6 th. Isti. Isti. Luschan. Evans. Wien 1882.694. lt A. Povijest Hrvata u vrij em e narodnih vladara. b r. 92.II . Altbosniscli e Graber. Curipeschilz. 167-200. W a r sz~ \Va 1811 (Sapieha Fi. La Turque d' Europe. 21 I. Zagreb 1852. Ka či~· Mi oš i ć. • A. Budapest 1887. Mitte ilungen der K. Zagreb 1879. Veber di Graber in der Herzegowi na zw ischen der Orten Cista und Lowrica. Zagreb 1859. der Hcrzegowina und Nord. M a tk uv i ć. Starine X. Zagreb 1942. Zagreb 188 1. II l.4 Lj. Si š i ć. Storia della Dalmazia . 19-25. Milin o vić. Ba kula. A. Mitteilun· gen der Antropologischen Ge se ll sch a[~ in Wien XIX. Opisal1ie okružija u ž ič kog. Vol. Central-Conunission zu r EyforscJwng und Erl1Qlttung der Ku nst und l1istorishen Denkmale V III . 34 i 35) II Vidi: F. Kn eževina Srbija. Sl erneck . 322. Kne žev i ć. Trotlgh Bosnia and t fI e Herzegov.ler im K onigreieh Serbien. Ka ta l i ni ć. Mitteilungen der Antropo\ogischen Geselsha ft in Wien XIII. Glasnik srpskog u će nog dru štva XII (XXIX). br. Kuripp. .ta on foot London 1876. Wien 1889) 6 L Gardner Wilkinson. Le neeropoli Fenieie in Dalmazia. Memoria sul1a Dalm azia l . • O. London 1848. I. J. P. Starine bosanske. Spalati 1867 (drugo izdanje 1873. Bd. 1889. B uga rsku i Rumeliju 1530. S erbien. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. " S. Blau. Fosco. J I K. Rad JAZU 56. 1889. A.. 8 i 9. Lago. 29 F. Berlin 1877. Srbiju. 526. 38-39. I . Glasnik Društva srbske slovesnosti X. Zagreb 1953. . 169-177. 24-25) z P. Venezia 1774 . 1879) 26 M . . Jahrgang. Isti . Listovi o Bosni. Vidovd an.. Rendeu. (Die Europa ische Tjjrkei. Aeltere und neuere Grabma. J A. 260. Sre· dovje čni nadgrohni spom enici. Nekoliko srpskih natpisa i bilježaka. Cul tur und Landschaftsbilder a us Bosnien und der Herzegovina. IX 1879 (Sta· rinski grobovi .irs t Alek sa nde r. Zagreb 1878. Sh ematismus topographieo-his toricus eustodiae provincialis in Hercegovina p ro anno 1867. br. 1883. 55-56.II. Sebenico 1890. Reisebiider und Studien.II. 393. Beograd 1870. 95.IV.. 279. Lam berg und Niclas }urischit z durch Bosttien. 333-348. Venezia 1869-1 87l. IS S. Bu/ga ržen nach Konstantinopei 1530. Deutsche Zeitung od 14. Jlinerariwn der Bo[schaflre ise des Joseph v. Zagreb 1870. 11 F. Alte Graber in Bosnien und de r Herzego\Vina. Mil ojević. 327. " S. Veber dem Grabstein des bosnisellen Fursten Ba tić. Glasnik Zemaljskog muzej a 1892. Lei pzig 1849) 1 V. 10 H. Mitteilun· gen der Anthropologisclten Gesellscllaft in Wien XVJl. Comuni cationen und da s Rei sen in Bosnien. 15~189 i LXIX. 9 (p rema l. 26 . II M. Forti s. I. 243-259. Arkiv V. l t P.. Đ . II M. Sarajevo 1950. S OW !. Beograd 1876.) lO A. Geografisehe Verhaltnisse. . Kosanović. Wien 1888.JJI.. Razgovo r ugodni naroda slovinskoga. Beograd 1871 .Montenegro. Mitte ilungen der Anthropologi· sehen Gese ll sc h ~ ft in Wien. (Dal· mati en und MOJ1lenegro I. Dalmatia and Mont enegro l-Il. J . 1863. Go tting. Bosanski prijatelj IV.fl . Jireče k.JO A. H oernes. Zagreb 1925. Bosznia es Herezegoviua I.. Vienac. 274--278) .š i ć. Bosnien und die Herzegovina. Beograd 1858.NAPOMENE l B. (Izdanje na našem jeziku: B. Arkiv IV. Wien 1877 (Dio o stećcima "Staro nadg rob no kamenj e u Bosni i Hercegovini" preveden na naš jezik i objavljen u Vi eneu 1 '878. Obradović. 142-162. lt A. Mili ćevi ć . Wien 1888. Putopis kroz Bosnu. Nedi ć. Putovanje po Balkallskom poluot oku XV I v. Bd IT. II . Insbruck 1910. . Zagreb 1857. 1887. Kovačević. 321 i VII. 169---\177. Arkiv za povjesnicu jugoslavensku . Sapieha. 1872. 126.

Veber B edeillmg einiger SY11lbole an den Bogumi1endenkmi:ilern. Staki ć. Sredovječni stećei Bosne i Hercegovine. Đ. 8. 57--63. Starohrvat· ska prosvjeta I (1895).144.. Starohrvatsko groblje s crkvom sv. JJ . Sa ra jevo 189 1. Wissen scha ftliche Milt eilllngen aus Bosnien Lmd der H erzegowine II . 122-141. 25-30. 4\ V. 49 I sti. Sarajevo 1886. Zagreb 1880.. u V. Radim s ky. Ljubit. knj. sv. 8. I88!>-8 I . 45(). Hormann. Marun . 90-92. sv. Grob i l'ladgrobni spomenik gos ta Milutina na Hunzskom tl Foča nsko m srezu.T/akufa. knj. II (1896) i IV (1898). lo! V. sv. Sta ro groblje po Gac ku. Vidoviću. Glasnik Zemaljskog muzeja V. Vuletić-Vukasović. god. Viestnik. Filipović . Jz istorije zaš tite spom enika kulture II Bosni i H ercegovi ni do os lob ođe nja 194. 224--231 i II (1896) . u Zavodu za zaštitu spome nika kulture BiH u Sarajevu. Naše starine III . br. Glasnik Zemaljskog muzeja. Bulletin de la Societe d'Anthropologic de Lyon 1887 ( Slična radnja je objavljena i II Starohrvats koj prosvjeti I (1895). Zagreb 189 1. J9 I st i. tom II . II . družtva V.. Glasnik Zemalj skog muzeja. 69-78. Il . » G. JJ P. 22. 83-94. Di alcuni massi se palcrali nel disIrello d'/ maski. Zagreb 1883. Isti. Sarajevo 189 1. Bosans ki grobovi. T urbe kod Tra vn ika. 41 Đ . Bibliografski podaci o stećcima. Wien 1894.9-12. K. Sl i jepčević. 1895. Mandi ć. Gla snik Zemalj skog muzeja IV. 39.. 183-188 . š kol. knj.. rukopis na njemačkom jeziku. Sa ra· jeva 1928. .iii. Gla snik Zt!maljskog muzeja. 411 I sti. ~ I. Sarajevo 1924. ! l M. II S. Sarajevo 1889. . Starine tl Baki ćima kod Olova. " P. Bosa ns ka vi la II. arkeoiog. II . II K. 56 M. . 74 (prema D. 319-320. Fiala. III . Sarajevo 1956. Sarajevo 1942. Sarajevo 1928. Stanković . skva 1902. Zbornik zaštite spo menika kulture. 158). Dubrovnik 1881 . O mramoru vojvode Mom č ila. 403-473). 55-56. 27. 50 D. Ska rić. Srednjovjekovni spome nici Bosne i fJ ercegovit1e. Sarajevo 1940. Program C. st I sti.27-38. H P. Truhelka. Spalato 1879. Beograd 1953. Karano v i ć. Bulletina di archeoiogia e s tor ia Dalmata II . 59 . Sarajevo 1934. I . Glasn ik Zemalj sk og muzeja III. sol M. Starine u okolini maglajs koj. Zore. sv. Trudy. 25. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. PoslIšje.. sv. 3-20 i Slovinac IV. JedQll slovenski uzor bosans kih mramorova. sv. 165-172. 36. Glasni.. 135-1 40. Tafro. 69-75. Wilke. 35-44. 275-277. sv. 'I C. Die AlrertJ. II . Arheološki leks ikon.mer von Ošanić bei Stolac. Jedan za nimljiv mramor kod Skender. n L.. VI. Glasnik Zemaljskog muzeja. velikog gimnazija II Dubrovniku . Starobosanski I11ramorovi. Glasnik Zemaljskog muzeja. 51 Vidi nap. Bari š i ć. Sredovječni spomenici u vrlič koj okolici. 267-268. Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegov ine I . Pierres sepuicraies Dalmaces. Mo. Vies tnik hrvat. Gla snik Zema lj s kog muzeja. B osanska vila I. Sa· rajeva 1893. 368-387 (ista rad nj a je objavlj ena i u Wisse nscha ft liche Mittei lun· gen III. 551\---560. 141 . Cečava s okolicom. Sarajevo 1928.. Glasni k Zemaljskog muzeja XLVI . za hi storiju i e tnografiju. 630-631.ike s dječjim kos turom iz Cukli kod Guče Gore. Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo 1924.1. 79-82. II . Kacr. Sarajevo 1928. Stratimirović . Wien 1894. Tihal jina i njezin e znamenitosti. Glasnik Zemaljskog muzeja III .. Sarajevo 1892. II.457. 47 F. 45 N. Stan ić. Viestnik Hrvat skog arkeologilkog družtva II . I s ti. !7 I s ti . Glasnik Zemaljskog mu ze ja I . Isti.24 i 41-44. Spasa LI Cetini. Sarajevo 1887. IV. M ark ović.k Zemaljskog muzeja.27 II L. 1881 . Sarajevo 1928. Miuelalterliche Crabsrein e. Wisse nschaftli che Mitteilungen . Sarkofag od mul.

Osvrt na srednjo vječne kulturne spoln.enike Bosne. M R. Sarajevo 1939. Isti. 300 i 304. Beog rad 1930. Sidak. januar-juni.u. Ne koliko natpisa na s t ećcima u okolini N. Sarajevo 1952 . 11 S. Glasn ik Zemaljskog muzeja XXVII. Glasnik Zemaljskog muzeja Ll. Radimlja. Srpski etnografski zbornik XLVI.ubuški. 37-181. Simpozium "Seoski dani S. B eš l ag i ć . St eće i u okolini Sibenika. 1925. u D. 7-14. 193-225. B ogunović. 356-358. Isti. 3-4. OI Isti. 167. Problem "Bosanske crk ve" u našoj historiogra fiji. Narodno jedinstvo-kalendar Drinske banovine III. Sarajevo 1941.. Isti . 111 M . Siroki Brijeg. 57-88. ~ S. lS M. Rezultati preliminarnih arheoloških istraživa nja na teritoriji opštine Priboj. 173-249. Truhdka. 105 i dalje. Vuk osavljevića" . %-100. 31-94. Pazara. Silovi ć. Sarajevo 1969. Mazalić. n. Sarajevo 1962. . Sanička župa i Bosanska Krajina. • Isti. St ećci tl okolini Trogira. " Isti. Kako su naši bogumilsk i pređi sjekli i prevozili nadgrobne spo m enike. 61 V. Be š la g ić.110 D. u štamp i. Zagreb 1942. 141. Historijski spom enici Konjica i okoline. 155 i 157. V ezirski grad T ravnik. 177. . B eš lagić . 689-jj93.175. Sjenice i Raške. kataloška-topog rafski pregled. St ećci u okolini Trogira. 170. II S. Zagreb 1959. Z otov i ć . Isti . Sarajevo 1932. Zadar 1974.34. Glasnik Zemaljskog muzeja LIV. Sarajevo 1953. Srednjovjekovna groblja Ll Scuparima i Rastiku. Olovo. Radovi Centra JAZU sV. L. Visočka nalii. J. Sarajevo 1954. Sa rajevo 1942. Srpski e tnog rafski zbornik XLIII . Curč i ć .182. Simbolika ft apa na s tećcima. Stećei u "edn.em Poliml. S tećci ili mramorovi. Stećei na Blidin. Sarajevo 1937.a. " A. 21. Isti . 28 . Sarajevo 1933. 221-252. I. Beograd 1923. Sarajevo 1934. II Isti. Bj elovu č ić. d. Borač. Srpski etnografski zbo rnik XXIII. Zagreb 1975. IV. JJ Vidi na p. Sarajevo 191 4.. tJ P. 16-17 . 33-34. Skari ć. Zagreb 1931. " Is ti. Beograd 1951. Vego. Fil i povi ć. Stećci i neki njima slični nadgrobnici u okolini Zadra. An ali Historij skog instituta JAZU II Dubrovniku. 617-jj96. Sarajevo 1915. Srpski etnografski zbornik XLVI . Nadgrobni spomenici tl narodnoj medicini tl Bosni i Hercegovini. Sergejevski. 61 M. Sredovje čna groblja (nekropole). Naše starine I . Isti . 64 Isti. 75 N. Sarajevo 1950. Isti . d . 65 C. 111-128. Sarajevo i njegova okolica. 7. ]l V. 196-779. I sti . Konjic 1975. d . Z. Sarajevo 1954. Isti. n . 149-154. Benac. Man dić. Putn e bilješ ke iz Glamoča. Curč i ć . br. Zagreb 1937. S. Glasnik Zemaljskog muzeja XLII. Napreda k (časo pi s) . Bogumi/ski grobovi i bo s an č ica. n P. Karanovi ć . br. H rvatski planinar. Se rgejevski. Isti. Rad JAZU knj. Glasnik Zemalj skog muzeja XLV. 71 L Re nđeo. Ludmer. 179-200. Buli će v zbornik. Isti . ~ J . bosanski dvor srednjeg vijeka... Kalinovik.. n. Sarajevo 1971. januar-jun i. Zagreb Split. Sarajevo 1933. St eće i. Isti . St ećci centralne Bosne. 17 Isti . Grobnica bosanskog ( e pč ije Batala . Stari nadgrobni spomenici u selu Vrućici. Sarajevo 197 1. Beograd 1930. Isti . Isti. Bućić. Sarajevo 1930. sv. Anđe li ć. 365-373. knj . Užički zborn ik 4. 11 M. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. Stani ć. Beograd 1922. Hrvatski planinar 1943.145. Užice 1975. Vogošća i Bioča u Bosni. Sarajevo 1952. sv. 61 i dalj e. 298. sv. M. Novi nalasci na Glam očkom polju. 31 i dalje. 35-39. Naše starine XII. Sarajevo 1967. 15-36. rukopis II Biblioteci Zema ljskog muzeja u Sarajevu. Popo vo. br. 66 Isti. 17-33. Sarajevo 1966.. Proučavanje i zaštita s r ećaka. Sarajevo 1941. 49. Poluostrvo Rat (Pelješac). Starine po okolini Sara jeva. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. 259/1 16. II. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI.u. 282. Stećei. 11-12. za historiju i e tnografiju. 69 Vl. Napredak ( časopis). Prijepolje 1976. 61 Đ. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. kataloško-topogra fski pregled. Kupres.

Književne novine I . 101 B. Ista. Artibus Asiae XV. Vidovi ć.. Ancona 1952. Neki ikonog rafski motivi na s te ćc ima. Prilog proučavanjtl saizranjivanja . l-IS. 1-2. Koco. Steć ci . 11 0 D. IC' F. 468-475. Sarajevo 1954. Ukrasni motivi Ila s t ećci ma . 91 M. Starinar. i Her· cegovini. Malivi na bos an s ko. Sergejevski. Zagreb 1954. Isti. O bosans kim srednjovjekovnim s t ećc ima.Z Ju goslavien . 102. Karaman. Hrabak. s. Ul1ljell1ost. Sante Re/iels out side the Vj e frenica Cave at Zavala. Mil e t i ć. Benac.147.143. COJ'ov i ć. . Bogumils ki mramorovi. Godišnjak Istorijskog dru štva BiH VIII. (Arheologija). Patarenstvo u Hercegovini u sv jetlu arheoloških s ponl e ~lika . !19 V. Stećci. Plaslika bogwllila. VI 1954. Sarajevo 1953. Glasnik Zemalj skog muzeja XVIII. Sarajevo 1972. III se rija . Bihalji. 111 M. 100 S. !CI D. Ste1e. Celinje 1952. Beograd 1962.h e rce govač kim s t ećc ima. Zenica 1973. Beograd 1962. grob/lilz s pomenika u 80S'1. 15-31. 7-15. N. 1011 V. 275-278.325-328. Miinchen 1962. Pe tro v i ć. 173-213. Glasnjk Zemaljs kog muzeja IX. s. 89. XVII-XXXV. 10: M. 195-201. 171-182.Merin.. Vego.. Beograd 1958. Sarajevo 1954. podizanja nadgrobni" s pomel'lika u l1ašim krajevima tl Sredl1jem vijeku. sv. 11)1 A. Novi Sad 1961. Ukrasni molivi na s tećcima. Slarohrva tska prosvjel a. Glasnik Zemalj skog muzeja VIII. Mittelalterliche bildende KtmSl . 1952. Wien. Wenzel. Naše sta rine II.. (Arheologija). jj 29 . 297-306. L'ornamentation d'un vase bo mes ure du Musee C}uny et les "s tećci" bosniaques. N. Who Made Them and Wh y Siidost Fo rschungen XXI . Sarajevo 1956. Đuri ć. . Solovjev.IV. l O} O. Novi Sad 1955. 119. s.91 D. Naše starine I H. (Arheologija). Predstave kola Ha s t ećci ma i njihovo z na če nje. N.VIII . 5--67 . Bosniall and Herzegovinian Tomb ston es. Radovi XLIII Akademije nauka i umjetnosti BiH (Odjeljenj e drUŠlvenih nauka. Sarajevo 1956. Zbornik Mat ice srps ke X.107. Lctopis Matice srps ke.. Vego Zbo rnik sredn jovjekovn ih natpisa Bosne i Hercegovine I. Radovi Muzeja g rada Zenice III . januar. Srednjovj ekovna nekropola kod Petrove crkve II NikšićH. Istorija Crne Gore II / 2. 107 M. Kajmako v i ć. Roma 1957. XII. N. lahrbuch der Osterreichischen Byzantinischen Gesellschaft ll. 195.. 3. Beog rad 3. N. Sarajevo 1965. rinar VII . Simbolika sredllje vekovl1U. '1 P. Sv. " Lj . s. MOlivarkada i s IOlova na s l ećcima. 109 Z. Is ta . 127. Simboličn e predsta ve na stećc ima . br. I "krst jani" di Bosuia alla luce dei lora monwnenti di pieIra. str. knj . 21. Sta. B eš l agić . Prilog datovanju h e rcegovački h s t ećaka. Sarajevo 1965. Sarajevo 1962-1970. A. Radoj č i ć. Isti . Titograd 1970. Reljefi bosanskih i h e rcego vačkih s t ećaka. Krl eža. 15). . 1111 M. 83-94. Beograd 1961 . 195-215. god. Plastika bogomiia.206. Oblici stećaka. s.136. Sarajevo 1963.

osjeća kod C. smatra da u stećke spadaju i spomenici slabije obrade i amorfni. Neki su se. Truhelka'). Kolebljivi i neodlučni bili su naročito tkada se radilo o pločama slabije obrade. da u jednom takvom pokušaj u naučne sinteze dođem do što tačnije slike stanja sadašnjeg ukupnog naučnog saznanja o ovoj osobitoj vrsti našeg kulturnog nasljeđa . Truhelke.II NEKI REZVLT ATI PROVČA VANJA STEĆAKA U prethodnom poglavlju je prikazan proces proučavanja stećaka od prvih početatka do najnovijih dana. POJAM I NAZIV STECKA U dosadašnjoj literaturi pojam stećka nije jasno i do kraja definiran. Bilo je naučnih radnika koji nadgrobnike u obliku krs tača nisu smatrali s tećc ima (C. Većina i s traživača. Htio bih da tome dodam ii neka najnovija. a potom da jednim tkritičkim analitičko-sintetičkim postupkom i odnosom na sve to dođem do najbitnijih odgovora na barem nflka glavna . pa i izvan Jugoslavije. pločama i 31 . Takvo gledište se. a ne ki su ih uzimali u obzir kada se nalazio nad jednim grobom zajedno sa nadgrobni'kom u obliku sanduka (A.' Neki su istraživači i muslimanske nišane ubrojali u stećke (P. Iako to izričito ne kažu. neki autori pod stećcima podrazumijevaju samo lijepo obrađene i ukrašene sanduke i sljemenjake. Donedavno se na taj pojam nejednako gledalo. Ako rezultate tih proučavanja analiziramo. Neki i s traž ivači u stećke nisu ubrajali amforne ili samo ovlaš klesane nadgrobnike. pogotovo oni iz novijeg vremena. iako 's u 'se oni nalazili na isti m nekropolama gdje su bili i lijepo klesani stećci u obliku sanduka i sljemenjaka. ako se nalaze zajedno sa sanducima. Benac). tj. opet. kolebali da li ta'kve nadgrobnike uvrstiti u s tećke ili ne. kao i oni u obliku krstače . i osnovna pitanja. izdvojiće se osnovni pogledi u odnosu na 'I1eka pitanja kompleksnog problema stećaka. Kaer)3. jer takvih ploča ima i izvan Bosne i Hercegovine. npr.. još neobjavljena vlastita saznanja i mišljenja.

Iako se ne radi o stećcima u pravom smi slu riječi. bez obzira š to se stećc i nalaze u Hrvatskom primorju. a tako se naziva i jedan lokalitet stećaka u okolini Sinja" Za uspravno postavlj eni nadgrobni!!< u Srbjji često kažu u sađenik. navedimo još dva zanim ljiva naziva. a i naučni radnici ih nejednako nazivaju. može se općenito i dos ta uprošćeno reći da su stećci kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje stare Bosanske dr žave. Za ove spomenike u narodu se čuju raz ličiti nazivi . tj. Prema tome. a na Pelj ešcu "ploče. konkretnije o H rvatima izvan Bosne .' a u okolini Kumanova. Za povelik i povisok stećak u okolini Kupresa čuo sam naziv steljac. narod stećke čes to naziva mađarska groblja. na pojam s teć ka nema utj ecaja to da li je nadgrobnik ukrašen i li ne. posebno u Semberij'i i u Mačvi. i da li ima natpis ili ga nema. (Uz navedena. kao i u Srbiji . kao i Dalmaoiju sa zal eđem. pri svemu to me se misli samo na nadgrobnike od kamena. a za či tave ne kropole grčk a. za stare nadgrobnike u 32 . ali dosta rijetko. čuju se." U natpisima stećaka vjše puta se za spomen ik kaže biljeg {b ilig} i kam (plural kami}. U Bosni se često čuju i nazivi n'lrQ1110r ti lnramorje. zatim u istočnim krajevima Hercegovi ne. ali se na te naz ive nailazi i u nekim drugim kraj evi ma Bosne i Hercegovine. Skobalj). Najčešći narodni naziv za s teća k je g rčk i grob ili grč ki spomenik. Treba reći da ima naučnih radnika koji smatraju da su stećci isk ljućivo vezani za hrvatski narod i za hrva tsko teritorijalno podru čje (D.) Oko Užica se stećci još nazivaju kamenovi. i ovi nazivi: kaurska. u jednom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubimo iz vida i 'lo š to oni pripadaju kršćanima. Pojava s tećaka u krajevima nekadašn je H rvatske države prvenstveno je posljedica naselj avanja bo sa nskohercegova čkog življ a i prenošenja običaja klesanja i postavlj a nja stećaka u tim krajevima. Mandić' i A. u Makedoniji. bez obzira š to je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslavenska područja . rimačka {rimska} i či!LI1 ska ili židovska groblja. u DalmaCiji i u njihovom zaleđu. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim krajevima Bosne . radi o narodima s redn jovjekovne Bosne. Ovdje se. bez obzira da li se on i ili neki njihovi dijelovi u vremenskom periodu s tećaka mogu nac ionalno tre tirati kao H rvati ili kao Srbi. kao i u dobrom dijelu Dalmacije i njenog za leđa naj češće se upotrebljava naziv mašel i mašeta. Naravno. kamenovi i g rčki grobovi. bez obzira o kojoj vrsti se kamena radi. ako su na istim lokalitetima i ako potj eču iz istog s rednjovjekovnog doba. groblja. U zapadnim krajevima Hercegovine. U sjeveroistočnoj Bosni i u Srbiji. međutim. u nekim zapadnim krajevima Bos ne. Stoga je nau čno opravdano da se s t ećci smatraj u bosan s kohercegovačkom pojavom. odnosno mašet i. onda u Srbiji i u Crnoj Gori.sljemenjacima. a ne o narodima srednjovjekovne Hrvatske drlave. U nekim centraln im i istočnim krajevima Srbije naišao sam na naziv obrok za stare nadgrobnike u obliku krstača i stela . Druga je stvar š to se u izboru relj efni h motiva i u samoj klesarskoj obradi s tećaka u tim kraj evima osjeća utj ecaj h rvatskoprimorske klesarske tradicije. Osim toga. Po mome mišljenju. podrazumijevajući tu i kršćanske hereti ke.' podrazumijevajući pod tim Bosnu i Hercegov inu.

. zbog čes t ih migracija.Curčićevo objašnjenje ID Zi' veliki kamen se na talijanskom jeziku kaže masse!lo. koj a je neprestano trajala sedam godi na . p03tojan. Tako je sedam godina 33 . Nau čni radnici su ". i to o onom tvrđem . npr. Ipak se u nekim krajelAima čuju razne priče. mramorje i mašeli. Nisam nigdj e čuo da narod kaže bogumils k i spol1lenik' Naj češći j najrasproslranjen iji narodni nazivi su. a možda i otuda što je u narodu za sve što je staro i vremenski tako da leko da se o lome već i svako predanje jzgubilo (dalj e i od samog turskog vremena). u smislu n ečega postojanog. Palavestra i M. pa se opet vrati u svoj pećinski stan. pogotovo kada se raw o obrazovanjjim ljudima. sa velikim snijegom. p riča koj a je vezana za naziv grćka groblja. I ta je princeza svakog pro lj eća izlazila iz pećine. g rčko groblje.ijem i lj epšem kamenu koji se u na rodu naziva m ermerom. Danas se ne samo u nauci nego i u narodu. Truhelke. PRICE . biljezi (Cu rčić). Pošto se ovaj naziv najviše čuj e u zapadnim krajevima. Mi sli m da prvi na2llv dolazi otuda što se dugo vremena u jstočnim k raj evima p ravoslavna cnkva nazival a g rčko m i što su u toj crkvi neko vrij eme viši cpkveni dostojans tvenici zaista bili Grci.mramor vjerovatno je došao otuda što se za spomenik na grčko m jeziku kaže inarmaros. Petrić zabilježili su s ličnu prj ču. ne možemo mnogo doznati o stećc ima za to što se. Po m išl jenju C. Cesta je. gdj e je talijanski jezik imao utjecaja. po nalogu svoga cara.ila žes wka zima. n ego na ne ke Luterane. te ona i danas kao zmaj čuva to blago u peć ini i s amo lj eti izlazi na plandova nj e na pl an inu Osječe­ nicu . pogo tovo u novije vrij eme.k ao s lojećak . naziv maše I je p os tao od iskvarene turske riječi m ešhed. a možda i stoga što se radi o kamenu. Ta priča se obično veže za određenu planinu i za određenu pe6inu.. tj. J edna varijanta ove pri če kaže da careva kći nije poslušala Oca zato što nij e htj ela da ostavi blago.1I Jedna druga varijanta govoni da su Bosanci istjerali Grke i zagospodarili zemljom. na Drin i. korišten naziv slećak . posebno onih na selu. sjeveroistočno od RogaUce. U muslimanskim selima Žepe. V. što znači spome nik juna ka koji je poginuo u borbi za vjeru ' Ja mi slim da ima više osnova jedno drugač ij e .iše puta upotreblj ava li nazive mrantori ili mramorja (M. meći I. Truhelka). ponekad je korišten i naziv usađeni k (M. Otišli su "sve po površnici". Drugi naziv . vjerovatno je ta li janskog porijekla . Solovjev).obliku iznutra izdubljenih kamenih sanduka i slj emenjaka čuo sam naziv preklopi. Jewno cara nij e p oslušala jedna pri nceza. a po tome na turskom n'lenne" na latinsokom lnen'loria. ali je naj češće . VJEROVANJA I OBICAJ! VEZA NI ZA STECKE Od širokih narodnih sloj eva. U toj priči se da lje veli da Grci ni su više mogli izdržati zimu. Kaže se da ·su nekada u ovim krajevima živjeli Grci i da ih je zades. najviše upo treblj ava naziv s l eća k. starobos{lI1ski spomenici (C. Krleža. koji su živjeli u planinama i bili "neke druge vjere". naziva grčki m . Krleža). ne odnosi na Grke. pa ju je car prokleo. n ekuda odsel'ili. Corović-Ljubinković) . bogumilski spomenici (M. veLikog i visokog . narodno predanje gotovo sasvim jzgub ilo . zbog čega su se. međutim . koja je zauvijek ostala da živi u nekoj peći ni . A. ipak. koja se. Pojavi se.

to j' islina bila. Više puta sam čuo da se n eka nekropola sa stećci ma zove svatovs ka groblje.pa otuda njihovi grobovi j spomenici." U Zepi se priča da su Luterani klesali i postavljali ta'ko velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrij eme bilo životinj a koje su "Braćo 34 . zavlada la je straš na glad . To su njihovi grobovi.trajala zima sa snij egom. a drugom je prela vunu.ku je otišao Mujo.prela vunu. U više bosanskih sela sa muslimanskim življ em kaže se da su pnije njih tu živjeli . iznenada je nasta la nezapamćena snježna o luja i užasna hladn oća. kažu da su jedni svatovi bili 'kršćanski . d onio do Ljub ovi ća. ipak. " U selima dko Kupresa se priča da su se svatovi smrzli . nego da su ih pohili. a drugi muslimanski. i"'među ostaloga. bogatiji Luterani su uspj eli da izbjegnu u druge :zemlje "usred lj e ta po snijegu". beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlij e Muje i nije mu izašao na megdan. A~i . Ivo.. Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te pri če koja se odnosi na Svatovsko groblje na Morinama ·kod Nevesinja. kada su sva tovi bili na Morinama. koji se potom pretvorio u sukob. Po djevoj. U tome s U 'kobu su svi izginul. pa zbog toga ovo ili ono "svatovska groblj e". voli i Mostarlija Mujo.. opet. Ponegdje se priča da je bila . I danaske lo se groblje znade. Kaže se da je na jednome "mramoru" bilo ovako napisano : "Znaš li. čul a 's e priča o divovima koji su igrali .) Neki pričaju da Luterane nisu htj eli primiti u nekoj drugoj državi da . " Negdje se kaže da su svatovi bili kršćanski. oka tlaka. nije davno bilo.kuga j da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima.kraćenoj verziji obično ovako glasi: "Susreli se svatovi i pobili se. negdj e da su m uslimanski . pa su otuda nastali ovi kamenovi . ikoju je konj. Ova priča se obi čno odnosi na slučaj kada se dvij e nekropole n a đu n ab~izu . oka zlata.izginuli. . . dok je sirotinja poumirala od gladi. osim mlade. Mujo je u međuvremenu odlu č i o da mla du . m "ne pogane naroda". Svi su . dovede Ljubovi ću . zb og neke stare m ržn je ili zbog mlade. koji pozove bega Ljubovića na megdan . tako da su se svi svatovi smrzli." (Tla'k je jelo koje se u vrijeme teške gla di priprema od brašna s vodom . Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo pri ču o djevojci koja je bila toliko jaka d a je u jednoj ruci nosila Slećak . Pošto ga je maj ka zaklela. Gdje j' ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi ." U ne kim selima oko Prnjavora. tuču i pravi r atn i okršaj. kaže :13 moja. Umihanu bega Ceng ića iz Zagorja (okolina Kalinovika) za prosio beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja. U nekim 's am selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koj a u . u centralnoj Bosni. Negdje.kršćani) i da su stećci njihovi spomenici. a li sa 'konj em i slugom bega Ljubovi ća . ipak.stećci ./kauri" (inovjerCi .i. međutim . Umihanu. ili da je pod pazuhom nosila s tećak i opet ./kamena s ramena". O ovome postoji i narodna pjesma u kojoj se. Redovno se priča da je došlo do s usreta dvaju svatova j da je nastao neki spor izm eđu njih.

16 U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo. opisujući ste6ke u Makarskom primorju. Fra Petar Peko Kadčić."rovile i jele mrtvace". Spomenik je polovinom XIX v. nekoliko puta provedu konja kada ovome "stane mokraća" i kažu da to pomaže. kćeri kneza Jurića iz Graca . sa dva konjanika i jednom djevojkom ." U još nekim selima. navodi narodnu predaju o ste6ku u Drveniku. Oko jednog drugog stećka. vjerovanje da su stećci ljekoviti. da se tu radi o predstavi Dragutina Miletrića iz Vrgorca i Dragimira Kostanića iz Drvenika. te .15 I u mnogim drugim krajevima postoje pnce o životrinjama koje su provaljivale u rake i jele mrtvace. u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine brla zdTava i debela . nazivan "Kostanićev grob". Sljemenjak koji seljani kr eče Nevesinja. neki seljani vjeruju da obilaženj e stećka pomaže da konj ili goveče promokri. u okolini Zenice. Dragutin i Dragomir su kao zaljubljenici u djevo}ku 'izašli na megdan . 3. kao npr. U Rastičevu kod Kupresa. Mrtav je pao Kostani ć . Kifinom Selu kod II 35 . pa je i ona od žalosti odmah potom umrla. SI. takođe u tome kraju. 'koga je djevojka više voljela. pa da su stećci postavljani da se od njih zaštite mrtvaci. nekada sigurno jače uzraženo. u zapadnoj Bosni.

pa 10 č ine kada ovlada s uša ." U vjše slučajeva sa m ustanovio da mještani pone ki steća k. vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode." Bilo je još nekih narodnih običaja u kojima su stećei igrali određenu ulogu. obradovaćeš se" i "ako me ne prevališ. Kada su momci prevalili s tećak. U mnogim krajevima se vjeruje da s u . zbog čega se onda on naroč ito ističe i izdaleka vidi.irota djevojka obavi. vjerujući da će im to pomoći. ispri čao s ličn u pošalicu vezanu za stećke. V. jer da se od toga može razboljeti j umrij eti. sam sam ga vuko . ukazao se natpis koji je ovako glasio: "Sam sam ga sjeko. osobito noću . iz Sekovića kod Vlasenice. krečeći s tećak više puta u toku godine. zvan i Starac-kamen. i opet mi žena drugog tražila . stećcima mnogo veće jači od nas".U nekim bosanskim selima donedavno su stećke strugali i dub ili radi uzimanja kamene prašine. obradovaćeš se". zbog čega ispod njih ponekad uoći Blagovijesti izbij a plamen. obično onaj koji se po položaju ili dJimenzijama i s tiče. vjerovanje da će .kosti pokopanih ljudi pod nego naše kosti. Isto tako se vjeruje da s druge strane. Vjeruju da se ispod nekih s tećaka nalazi "blago" (zlatni novac i nakit). s donje strane stećka piše: " Puče li ti u repu?". je r su "stari narodi bili veći i Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu. prota S av ić izmišlja pri ču o stećku i njegovom natpisu s donje strane. U tu svrhu je mnogo korišten veliki s teća k u Vitezu. ihi da će ih ob i ć i suša. tj. Osim toga.krečenje stećka otkloniti vremenske nepogode preds tavlja j oš uvije k ostatak neprosvijećenosti i sujevjerja. .20 U nekim krajevima vjeruju da će "naleti ti oluja" ako se s t eć ak pomi če . Za posao koji ta s. Neki su tu kamenu prašin u oblagali na oboljele oči u uvjerenj u da će im to pomoći u njihovoj nevolji. Konzistorija je odbila . ali se mora priznati da je naći n pomaganja si romašnoj djevojci. Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokojni prota Savo Savić. U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove. Neka žena tražila rastavu braka . Svakako. Ne želeći da dolijeva ulj e na vatru. da se ne povrijedi njen ponos i osjetljivost . seljani djevojku daruju naj češće odjevn'im predmeti ma. ali da to gotovo niko ne zna da pročita . zati m da se u nekim ku ćama "prikazivalo" zbog toga što su u njihovim te meljima bili uzidan i s teće i . da bi to bio spas od nevremena. ' 8 Katolikinje-nerotklinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju "Grčko groblje" u Donjim Kori ćan ima." Nakon toga je stvar o raspravi legla. Prof. Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog steć ka obično angažuje djevojka koja je saromašna i bez roditelja. To č ine u uvj eren ju da će s prij ečiti štete od grada. postoji vjerovanje da se u nj ima poručuje: "Ako me prevališ." Sto se ti če natpisa na stećcima. Curčić nam je ostavio bilješ ku o tome da je neki doma- 36 . ako ih to zadesi. sam sam ga okreta.." ali se to vjše uzima kao poša lica . a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca. sam sam ga prevrta. povremeno kreče. 'koju su žene nerorkinje mutile u vodi i to pile. na nekropolama se može "ogra isati". ili da im ljetina neće pre trpjeti š tete od velikih kiša. vrlo dobro smišljen.

da joj postavi jedan položen i na :njemu jeda n uspravan kamen. polazila od dža mij e glavnog naselja. gdj e je bila oskudica kamena. sa što manj e žilica i pukotina. koje je bilo od utj ecaja pri ugovaranju braka. n U Žepi su s~ nedavno održavale dove za kišu na taj način što je povorka naroda. Ta ko su neki stećc i k lesani od serpentina. Njemu je njegov dj ed pričao da su nekada u njegovom selu i u selima ovih krajeva. pi tali da li bi mladoženja mogao mladu "pokarnenovati" . tj.krečnjaka . Tu se prire đuju teferi či i vrše muslimanski vjerski obredi (mevludi i dove) . zaseoku Bj e l oj evi ća. tj. da joj podigne spomen ik ako bi o na prij e njega umrla. i uz nju muslimansko groblje. na mjestu koj e se zove Trzan. a u dobroj mj eri je " podesan za obradu. nalazi jedna od ne koliko n ajveć ih i na jvrednijih ne kropola uopšte. Dosta stećak a je rpravljeno od mekanog kamena . Krečnjak je. od jedne vrste ć in 37 . a negdje muslimani.iz okoline Trnova u 's rednj em v ije ku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je pokamel1uje. U nelclm krajevima nije bilo uopšte . dosta pos tojan u odnosu na utj ecaj atmosferilija. morao lJonekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktnosti i tv rdoće.28 KAMENOLOMISTECAKA Kao materijal za izra du s tećaka n ajčešće je ko rišten krečnjački kamen." S. Negdje su se u tu svrhu o kupl jali kršćani . sa hodžom na čelu . ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja. ali sam našao i takvih koji su bili od najtvrđeg kamena. Sve ovo govori da je pos tavljanje stećka. bilo izvjesno mjerilo ekonomskog stanja mladoženj e. iz Bj e l ojevi ća kod Stoca. Tako su se. Toponim trza n je znak arhaičnog slavenskog kulta sunca. Pod tim imenom se sma tra čis t prostor <li bLizini naselja . prilikom prošnje djevoj ke. a da su na to prosci znali da odgovore da može "i kamen po kamenu". sedre ili neke dr uge vrste kamena .. u s lučajevima opas nosti od nevremena stanovnici obližnj ih sela o kuplj a li i obavljali zaj edničke mo li tve." Sličnu p ri ču sam čuo od starog i pametnog Milutina Nadaždina. što je sasvim razumljivo. pa su s tećc i kl esani od kamena ka'kav se tamo našao. pogo tovo ta kvog koji je na postolju. ali se u nekim krajevima. odnosno da je pokamel1uje. Neka od tih mjes ta nose ime igrište ili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselj a." Postoj ao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim p ri likama okuplj ao na nekropoli i u nj enoj neposrednoj blizi ni . U Vičić ima k od Kotor-Varoši. a da se u Boljunima. tj . zbog toga što je te vrste kamena bilo najviše u našim krajevima. u Bosni. škrilj evca. os im toga. Mark o v ić je u okolini Kupresa čuo priču o pogađanju pri likom p rosidbe djevojke u sla ro doba o tome da li mladoženja prima obavezu da ml adu kamenu je. U vezi sa krajem iz kojeg potj eče ova Nadaždinova pri ča . tražen je što kompaktl)iji i tvrđi kamen. a u nekim krajevima se to i danas čini. 1'0stoji ne kropola sa 80 s tećak a. od >tzv. obuhvatala nekoliko mjesta sa s tećcima i nišanima i završala na planini Bukoviku. između ostaloga. milj evine ili muljike. konglomerata. potrebno je reć i da okolina S toca posjeduje veliki broj izvanredno lijepo klesanih i ukrašenih s teća ka. da joj podigne s tećak. Na ravno. npr. interesujuć i se za mladoženju . dj evoj č ini roditelji. Zbog toga se neka od tih mj es ta i danas nazivaju imenom mo!itvišta.

4.lO Stećci od konglomerata i drugih vrsta kamena slabijeg kvaliteta ni su bili podesni za primjerke luks uznih nadgrobnika. u Hercegovini .podesni za klesarsku obradu. niti vući uzbrdo. što je sasvim razumljivo.granijta. Ni oni primjerci od granita nisu . a ponekad s u . Osim toga. II sasvim blizu nekropo le . Hi po neravnom i ispres ijecanom zem lj ištu . zbog čega uglavnom nisu ni korišteni u tu svrhu. Počesto je baš pos tojanje kamenoloma u nekome kraju bilo od presudnog utjecaja da se tu odabere mjesto gdje će se zasnovati groblje sa s tećcima . Cesto se kamenolom na lazi sasvim blizu nekropole sa s tećcima. ili je danas zatrpan i zaras tao šumom.i sasvi m nes tajali. zbog toga š to je kamen u zemlji . Ponekad je to mjesto kamenoloma danas teško uočljivo. jer veliko i teš ko kamen je nije bilo moguće dopremati jzdaleka. Kamenolom Gornj im Barama na Treskavici planini bio je stećaka. U takvim SI. zbog čega su redovno ne samo bez ukrasa nego su uopšte vrlo malo klesani. ili se uopšte ne zapaža. is pod nj ene površ ine. onih sa ukrasima i natpisima . tzv. jablani ta.i u blizini ~a mih nekropola. takvi spomenici su se brže kvarili . kao š to su stećci kod Jablanice i Rame. Majda ni kamena za klesanje stećaka redovno su bil.

Faktično. kao i odgovarajući alat. pogotovo kada se rad'ilo o spomenicima manjih dimenzija. .koja. taslak je početna faza izrade nekog predmeta. Ponekad kamenolom nije bio kameno brdo ili isturena kamena gromada.kod Stoca.kao i mi danas. naravno.i bolju tvrdoću. ondašnji ljudi su bili . Razgovarajućd o tome. ekrazit i druga.l' Nakon tasIačenja slijedi posijecanje kamenog bloka da bi se on potpuno odvojio od gromade. U te rupe je ulijevana voda . . da su kamenolomi situirani JIešto podalje od nekropola. čekići. za odva janje smjena upotreblja· vani su u našim krajevima još u rimsko doba. što se.samo pniučeni mještani.k ada se voda mrzne. Prirodne . primijetio sam da mnogi današnji selj ani žive u uvjerenju da su naši srednjovjekovni preci bili mnogo krupniji i snažniji od nas i da su imali "divovsku" snagu. Prema Skaljićevo:n Rječniku turcizama.su se bavili posebni majstori. a posebno sredstva koja se danas u sličnim poslovima upotrebljavaj u .takvim nalazio ispod površine zemlje. ·a li se tada gledalo da teren za prevlačenje ~amen ih blokova i stećaka bude što ravniji i bez uspona. neminovno povećava svoj volumen i tako stvara pukotinu u kamenu. Time . nego se ponekad i dosta duboko.3I Ta faza klesarskog posla doskora 's e u našim krajew ma nazivala tasIačenje ili zasijecanje taslaka. a tasIačenje je grubo klesanje. Dlijetima i r klinovima je napravljen niz rupa.kakvim sredstvima su se pri tome služili . Za to je treDalo imati vješte. TRANSPORT STECAKA Mnogi ljudi su me pitali 'kako je hilo moguće tako veliko kamenje dopremiti od kamenoloma do nekropole.dinamit. ali su za neke poslove. njima to činilo samo na prvi pogled. Sigurno je bilo poznato kaljenje gvozdenih klinova i dlijeta u vodi da bi ovi dobil. sa gvozdenim oblogama.k ao i ruskih ljudi. r kaikvu su to snagu imali ondašnji ljudi i . pa je u .pukotine i žilice kamena su olakšavale samo odvajanje bloka. odvažne i snažne ljude. Među njima je bilo visok ih . Tada nije bio poznat barut. I s lučajevJma bilo osobito te~ko tasI ačenje. Takvi klinovi. JO Niz rupa stvorenih na taj način vidio sam u . Bilo je i iznimnih slučajeva. baš kao što ih i danas ima. dlijeta i poluge.i sličnim prilikama ljudi su izmislili nevjerovatne pruče o porijeklu kamena odnosnih steća ka. Sam proces usijecanja nije bio nimalo jednostavan. 39 . Najčešće je ovaj posao obavlj an zimi. kada se smrzne. Neki sagovornici su me uvjeravali da s u nailazili na otvorene stare grobove u kojima su kosturi redovno bili ta. bili vični i neki drugi. Odvajanje kamenog blOlka od žive stijene narod zove usijeca nje. po kojoj se blok dalje odvaja op ostale kamene mase u kamenolomu. Za od· vajanje bloka upotreblj avani su razni gvozdeni i drveni klinova. Da bi se isklesao jedan stećak. posijecanje i vađenje ka menog bloka.k o veLiki da je potkoljenica bila dugačka kao potkoljenica i bedrenjača današnjeg odraslog čovjeka zajedno.kamenolomu kod nekropole s tećaka u blizini sela Bitunje . trebalo je najprije iz kamenoloma izvaditi blok nešto većih dimenzija od spomenika koju je zamišlj en.

oblica i .i. Od hrastovih stabala otesana su dva plaza i spojena poprečnim gredama. Kada je kamen navalj en na saon ice. Mještani su mi pri čali da je dovezen ča k iz Male Cvrsnice." 40 . pažljivo i polako teret prevuka0 33 Po snij egu su saonice bolje I klizile. odgovarale su obli. Ta priča je transponirana oj u pjesmu i glasi otprilike ovako: 35 "Stećak vukla Marta na svog brata Marka. onima koji su bili bogati i imaH vlast. na nekropoli kod sela Lipe našao sam jedan veliki sljemenjak. uz pom oć ljudi koj i su sa s trane pridržavali. pa se za njihove potrebe stvo rila i velika radna snaga. lj a 'kao robova. Vuklo sto volova. onda možemo samo zamisliti koNko je snage trebalo da se oni pokrenu i transport iraju .kome se još uvjjek s u sreću s lučajevi prodaje bosans·kohercegovačkog živ. Takvi spomenici su pripadaM najuglednijim ljudima. u stanovlj en je kamenolom u kojem su sj ečeni stećci.drveni h i željeznih poluga. odnosno grubo klesani s tećak. či tave te naprave. prednji krajevi plazova su bili ta-ko otesani da su izgledali kao da su nešto povijeni prema gore. prema mnogim podacima i okolnostima. Nekada je prevlačenje stećka predstavljalo pravu mobu čitavog sela. preko č itavog polja Svinjače. prevučen na drvenim plazovima. 34 Lokalitet se zove Plazaljke. Prilikom proučavanja steća!k a na Duvanj skom polju. Potom se. ili su svojim prednjim završnim dij elovima bili sasvim spojeni. Najveći spomenici su zahMjevali više pari kon ja i jarmova volova i veliki broj ljudi. onda ni je čudo ako je neko od neslobodnjaka bio i žrtva pri takvom poduh va tu.l a jedna vrsta saonica. u zapadnoj Hercegovini. Kada imamo na umu da je to doba u . ali njima su se služili i u svako doba godine. Razuml jivo. u opštini S'i nj. Pri tome je u čes tvovao dovoljan broj vještih i snažnih ljudi. ili kakav je stećak Pavla Ra denovi ća na Pavl ovcu 'kod Sarajeva. Najčešće je kameni blok. gdje se nalazila najbroj n ija nekropola stećaka. možemo sa dosta vjerovatnoće pretpostaviti ka. pa i po kamenju. sa oko 25 tona težine. i zgledalo. onaj iz Vlađevima kod Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). tako da je razmak plazova u pred nj em dijelu bio sužen.. greda. pristupilo se uprezanju potrebn og broja parova konja ili volova. npr. saonicama. odnosno plazaljkama. izda se sto ovnova. Kada imamo na umu da su se stećci klesali i u ta!ko velikim dimenzijama kakav je. koje se u nekim krajevima nazivaju "smuk". te oskudnoj literaturi . nije se uvijek upotrebljavala jednaka zaprežna i ljudska snaga .o samome transportu stećaka n emamo pisanih dokumenata. sa udaljenosti od preko 10 km. miseca veljače. sa pre ko 30 tona težine.ku i veličini kamenog bloka. vjerovatno po tome što su se stećc i prevlačili na plazovima.ko je to . a li. Kamen je natovaren na saonice uz pomoć greda. vukući po zemlj. koja je oo. koji se svojim dimenzijama II ukrasima veoma isticao od ostalih. Dimenzi je s tabala. Nedaleko od vrela Cetine. priko polja Svinjače. bez obzira da li je ne ko u čes tvovao dobrovoljno ili prisilno. a ponekad kao i s toč na zaprega vukli. Osim toga.

jedna god ina ili neš to više. u He rcegovini. Avionsk i sn imak nek ropole u okoli ni Ka li novika. . ili se če k a l o da od sa hra ne prote kne neko vrij eme. na koj ima je blo k gura n. a ne tako vel. G VOZ I10 . V1idio sam "s t rževu" oblicu ispod j~dn og velikog s teć ka na samoj nekropoli .Kada se radilo o veoma teškom ili nespre tn om s tećku. i to svoj om dužinom po nj enoj dužini. neda le ko od Stoca. ka ko se 10 . primj enjiva n je jeda n drugi način transporta. POSTAVLJANJE STECAKA Za sam o pos tavljanj e s teća k a i za njihovo ra spoređi vanje na nekropolama važi la su izvjes na pravila. U tu svrhu ni su upotrebljava ni pl azovi . U nekoliko s lu čajeva sam našao s teć ke koji su os tali na pola puta i is pod njih takve obl. nego h ras tove il i "s trževe" obLice va lj ci. t reba reć i da je s tećak uvij e k pos tavljan tačno izna d ra ke .ice. Prije svega.ikoj udalj enos ti. U Hodovu . ta kođe r u okolini Stoca.i da nas Oi ni . a li to nije dovolj an razlog da b i se SI. J eda n ta kav s l u čaj sam zab ilježio kod sela Lokve. ljudi ih nisu mogli i zvući . Bilo je s lu čaj eva da je s teća k isklesan j oš za živo ta onoga kome je na mij enj en. 5. Vj erovatn ij e je da se to oba vlja lo na kon jedne ili nekoliko godina od sahrane. Ka ko se bl ok po mi če na pr ij ed . pa da se spo menik onda postavi. Jedin o ne zna mo da li je s t eća k s tavlj a n neposredno ili ub rzo iza sahra ne umrloga. Zbog (eži ne ka mena. oblice se pos te peno os l obođaju i ponovno podm eću .

ili su oni nešto izdvojeni od ostalih stećaka iste nekropole. Tako su neke nekropole. po pravcu sjever-jug. stalan položaj. Broćanac. polagan u raku u l ežećem položaju. odnosno neke skupi ne stećaka onijentirane po pravcu sjeverozapad-jugoistok. tako da mu je glava bila na zapadnoj. pri čemu se najviše gledalo na mjesto izlaska sunca. Vjerovatno će dalja istraživanja samih raka doprinijeti da se ovakva iZlllimna onjentacija lakše objasrri. a zimi ka jugu to se i u orijentaciji steć~ka na mnogo mjesta prhnjećuje manji ili već i otklon od osnovnog pravca zapad-istok. Pokojnik je uvij ek. bez obzira na pol i uzrast. Kako je 'sunce u razno doba godine izlazilo drugačije ljeti se mjesto izlaska pomicalo ka sjeveru .moglo zaključiti da je neposredno poslije sahrane i postavljen. na l eđa. odnosno sa manjim otklonom od toga pravca. 6. Više se to odnosi na malen broj stećaka na pojedinim nekropolama koji su tako postavljeni. Karakteristična brežuljkasta lokacija nekropole okolini Nikš i ća. Dok orijentaciju ogromnog broja nekropola i stećaka po pravcu zapad-istok objašnjavamo sunčevom putanjom. I rake i stećci iznad njih su svojom dužinom u najvećem broju orijentirani po pravcu zapad-istok. Postoji i jedan manji procenat stećaka koji su postavljeni okomito na uobičajeni osnovni pravac. Osim toga. tj. a noge na istočnoj strani. II široj 42 . a glava na sjevernoj strani. za sada ne znamo razloge postavljanja malog broja stećaka po pravcu sjever-jug. teško je pretpostaviti da je zemljiš te nad svježim grobom bilo ravno i prikladno za postavljanje teškog kamena u nj egov uravnotežen . Pomišljam na mogućnost pretpostavke o pripadnosti Sl. Vrlo je malen broj č itaVIih nekropola koje imaju takvu orijentaciju. Glavna orijentacija je bila prividna sunčeva putanja. Priličan broj stećaka takve orijentacije nalazi se na periferiji nekropola. U talkvim slučajevima su noge bile [Ja južnoj.

43 takvih spomenika grobov. Mi slim da su prvobitno iznad njih pos tojali d r veni nadgrobni spomenici. Prvi i glavni s teća k. odnosno gdje su s ituirani viši i b olje ukrašeni. I spod jedne takve oznake našao sam grob sa skele tom. npr. Na više mjesta stećci su postavlj eni na ilirske tumuluse. Ni takvi grobovi nisu dovoljno is traženi . također možemo prah ti vremenski tok ne kropole. dak su os ta li . Drugo osnovno obi lježje ras poreda stećaka sastoji se u tome š to su oni pos tavljeni jedan do drugoga.ili nekoliko prvih stećaka. ili iz m eđu sami h steća ka. pa se ni za njih ne može ništa sigurno tvrdi ti. onda su njihovi nizovi po pravcu sjever-jug. 36 Pouzdane argumente za a tribuira nj e ove vrl>te grobova imaćemo kada se oni istraže u većem broju.ežu ljka. kao i to što se takvi grobovi i njihove nadzemne oznake nalaze između samih s teća ka . ope t. U tim s lučaj evi ma se u . Po mnogim okolnos tima izgleda da se radi takođe r o srednjovj ekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega s u i s tećci. ako su stećci orijen tirani po pra vcu zapad-istok . I po tome gdj e su situiranri n. Na nekJim većim nekropolama se primj ećuju nešto izdvoj ene grupe spomenika. Pravac tih nizova-redova je okomit na pravac orijentacije. a li njih ima manje od on ih prvih .ima u ko jima su sahranjeni ljudi koi'i ni su u rodbinskim odnosima sa pokojnicima koji imaju stećke uobičaj e n e orijentacije. koji nisu imali moguć­ nosti da sebi osiguraju stećke. Kada je. upu ćuje na zak ljuča k da se radi o grobovima jez istog vremenskog perioda iz kojeg s u i s tećc i. čes to su primijećeni ovalno poredani i u zemlju zabijen i komadi manj ih neobrađenih kamenova koji su zatvarali približno površinu iznad jedne rake. onda se nekropola morala širiti po kosina ma hUffilke ili br. Na nekim nekropolama s tećci nemaju takve redove.. Ta okolnost. Uz steć ke nekih nekropola.ima. znač il o r aslojavanje bratstava i velikih p orod i čnih zajednica. U vezi sa osnovnom ka rakte ris ti'kom većine nekropola s tećaka. ob ično je postavlj en po ustalj enom običaju. koji su vremenom sasvim nestali. Vjer ova tno je to jedna vrsta na dzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi . paralelno po svojim dužinama. odnos no neki dije lovi nekropola nisu postavlj eni u redove. humč i ca iLi zarava nak brežuljka nakon dužeg vremenskog perioda postao pre kriven grobov ima i stećc ima . Na mnogim nekropolama sa velikim brojem stećaka uočava se tok razvoja. Dalji proces razvoja feudalnog društva oč ituj e se u potpunom izdvajanj u pojedinih porodica iz zaj edničkih groba lj a. š to upućuj e na pretpostavku o počecima izdvajanja pojedinih porodica. nešto druga čiju pojavu. pa je prešla i u njihova podnožja. zbog kosog a okruglastog zemljišta. slabij e obrađeni i manje ukrašeni s tećci . .postavljani po pravcu za pad-i stok i da su u nizov ima (u redovima). na kraju navodi m još jednu zanimljivu. Ustanovljen je i izvj estan broj grobova bez ikavih nadzem nih oznaka na isti m nekropolama gdj e su i s teće i. da su spomenici . tj. kako u odnosu na ra ku tako i na skelet.iski. na "baštini " i na "plemenitom". u stvaranju brojnih manjih grobalja na vlastitoj zemlji . a . morali biti postavljeni kružno i koncentrično .to bi . tj. po bokov. Rezultati toga istraživanja bili su isti kao i kod zna tnog broja is traživanja grobova ispod stećaka.

zdravstvenog stanja. Saznanja o arhite kturi grobnica bila bi nam višes truko dragocjena. oruđe i sl. PRAVLJENJE GROBNICA T SAHRANJIVANJE UMRLIH Do sada se vrio malo pris tupalo is traživa nju grobova is pod stećaka. Stručn a ispitivanja skele ta pružila bi važne e lemente za proučavanje konstitucije tadašnjih ljudi .i upo trebljavani kao pribor. više ' s lučajeva ugrožavanj a steća ka i grobova uslj ed velikih građevin sk. Dosadašnj e akcije se odnose na nekoliko istraŽJivanja poj e din ačn ih Jrobova prilikom evi dentiranj a i li obrade nekih većih nekropola stećaka . nedos tatak s truč nog kadra i finansijskih sredstava. 44 . bilo je .kao li n a č i n nj ihove zanatske i umj etničke obrade. kao i izvj esno sus tezanje od odvajanja p os toj eć ih stručni h snaga i inače s kromnih fi nan si jskih sreds tava zbog pretpos lavlj anja da se u tim grobovim a n eće nać i prilozi. ili da će oni biti beznačajni. ali rezuitalii toga poduhvata još nisu publicirani. Ako je ponegdje neki primjerak . a saznanj a o potrebi i vrijednosti lih poduhvata veća. Neko dru gač ij e pos tavljanje stećaka nis mo us tanovili. zaš ti tna i uglavnom manjeg obima. koja je potrebno proširiti. Sire. poslovi. hidrocentral a i dr. . itd. ta dosadašnja istraživanja ipak pružaju vrijedne rezultate i omogućuju ne samo parcijalne hipo teze i zaključke nego i izvjesna uopštavanj a. pa se može očekivati da će se ubrzo pristupiti sis temats'kim istraživanjima. iako bi ta!kvi poduhvati pruži li mnogo podataka za upoznavanj e obi čaja pri izra di grobnica i sah ranjivanj u umrlih . a posebno bi to pomoglo sigurnij em rješavanju pitanj a kronologije i pripadnosti stećaka .h radova oko izgradnj e ces ta. pa se pris lupil o s istematskom istraživanju čitave nekropole (Grborezi kod Livna) . provj eri ti i dopunili. že l jezničkih pruga. a u vezi s tim. nađe n sa nekom dru gač ij om orijentacijom. dužine života. rasta . nakit. . Međutim . mogli bismo upoznati m a terij a le od kojih su ti predmeti pravlje ni .a nekropola is tražena. Iako su bila sporadi čna. s puno razloga sam zak l juč io da se on ne nalazi na svom p rvobitnom položaju. što je od osobitog značaja. njihovih tj eles nih osobina . a u jednom slučaju je bila ugrožena veća s kupina stećaka i grobova. da bi se izbjeglo nezgodno ukopavanje po kosini terena i da bi se izbjeglo nestab ilno postavljanj e s teća ka na mj es ta sa kojih lako mogu da s kliznu . zbog čega je i t. naporni dugotrajn. opš tih uzroka s mrtnos ti . sistematsko ispitiva nje grobova doprinijelo bi upoznavanju ondaš njih životnih uslova i društvenih odnosa uo pšte. š to je sasvim razumlji vo. Na taj način b ismo i s tećke potpunije upoznali i proučili. Bio je još jedan s lučaj ugrožavanja jedne č itave veće nekropole usljed stvaranja akumulacionog bazena za hid roelektranu (Panik u dolini Trebišnjice) . Danas su uslovi za ta kve poslove povolj niji . zbog čega je uslijedilo ispitivanje grobova . itd . Eve ntualni nalazi pniloga lI Z s kelete pomogli bi nam u prouča van ju n ač in a odijevan ja i koriš tenja raznih predmeta koji su u ondaš njim prilikama nabavljani .izvjesnom s mislu ods tupa lo od pravila. .

imale su ovalan ili pravo ugao n oblik u svom tlocrtu . bilo izdubljeno. ili pliće. nasuta na to mjesto). na razli čitoj dubini. bez ikakve upotrebe kamena ili drveta. 7. onda je takva grob" ica bi la u ohliku trostrane l ežeće prizme. Koji put je mrtvac bio pokriven daskom ili p l očom (komadima ploča ). Dječje grobne rake su bi le najpli će. . - Grobna raka II č istoj zemlji II Grborezima kod Livna 45 Ustanovljene su i rake u kojima su mrtvaci sah ranjivani u drvenim kovčezima. Ako su dvije uzd užne ploče postavljene nakoso." Sl. U Žepi je u s tanovljen takav grob u čistoj zemlji u kojemu je mrtvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra .i neobrađenog kamena da stećak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao. iznad nasipa više puta su nađe!1 i komadi debljih kamenih ploča. Redovno je mrtvac polagan na tvrdo prirodno zemljano dno rake. pa i bez njih. ili komad. ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka drvenim čav lim a.. a nekada četvorostranu prizmu u -kojoj je ležao pokojnik. na sljeme. iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zem lja vraćena. al i je nekada bib i dublje. Na više mjesta 's u nađe ne rake sa upotrebom kamena. dimenzije su im bile nešto veće od dimenzija umrlog čovje ka .ARHITEKTURA GROBOVA Rake su nekada bile u čistoj zem lji. Pokojnik jc ob lagan i prekrivan pločama. Nalaženi su željezni čav li kojima su da ske prikivane. ili su postavljani na daske. a trouglaste šupljine sa s trane glave i nogu zatvorene manjim pločama. Nekada s u te ploče formirale trostran u.okrivani daskama.rov bio s li čan drvenom svodu. Dno rake je naj češće bi lo oko 80--120 cm niže od površine z~ mlje. zatim oblagani i !. zbog ćega je taj poJ.

Kameni sarkofag-grobnica Travnika. - (oš teće n) u S ta roj Biloj kod . 9. pločama u Grborezima ko::1 Sl. 8. - Grobna raka obložena kamenim Li vna.SI.

sa malim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tečnosti. zak l jučeno je da ti sarkofazi potječu iz vremenskog perioda stećaka . U tim nasipima je često bilo i sitnijeg kamenja. Poklopci su iznutra bili izdubljeni. Po prilozima koj" su bi li uz neke od tih skeleta. - Dio drvenog 47 sarkofaga-korita II okolini Kalinovika ( o š t ećen )." Saraj eva i Foče. u obliku čovječjeg tijela. Pretpostavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio stećak. sa kružn im izrezom i jastučićem za glavu . Obično je u jednoj raci nađen skelet.Nađen e su i rake u kojima su mrtvaci položeni u d . Sarkofazi su se sastajal i od dva dijela. Ovakvi sarkofazi su nađeni u okolini Travnika i Zenice. kao sljeme. a izrađeni su od mekog kamena (od mulji'ke)." Sl. koja je još bolj e poslužila u tu svrhu. Ponekad je mjesto kamena stavlj ana jedna relativno velika i debela ploča. Gotovo redovno su ploče ih oveći neobrađeni kamenovi stavljani nepos redno ispod površ ine zemlje . kao svod. . U nekim krajevima Bosne su nađe ni u zemlji kameni sarkofazi sa skeletima. 10.-ven im ko vče­ zima. ali o tome nemamo sa svim sigurnih podata ka.i s tavlj an zem lj ani nas ip (materijal iskopa) nego se to č inilo i u svim drugim s lučajevima. Njihovi donji dijelovi su izdubljeni kao korito. Ne samo da je iznad rake u či s toj zemlj. š irim dijelom kod ramena i užim kod nogu. a izvana su bili na dvije vode. a onda obloženi i prekriveni kamenim pločama. ra di pridržavanja steć ka.38 a onda i u okolini Jajca.

Šao sa. Skeleti su bili na goloj zemlji. Dvije od njih su imale obli k če tve ros trane a dvije tros trane položene prizme (na slj eme) . 48 . Rezu lta ti s u frapantni . Dna r aka s u bila 120. kao i ostale okolnosti govorili su o istom vremenskom periodu. o turnu lusi ma i grobovima u njima koji su savremeni s tećc ima. u čvrš ćeni pločama i komadima neobrađenog kamenja'3 Na istom lokalitetu su istražena i 3 zemljana tumulusa . Bilo bi opravd ano pre tpostaviti da će dalja <is traživanj a tumu lu sa pokazati da s u . grobne rake u tumulusima su bile is te kao i one ispod steća ka. u kojima je vršeno ukopavanje umrlih . U rakama je nađen po jedan skele t. a onda je donji veći d io izdublj en za ležište mrtvaca. u arheološkoj nauci se do sada mislilo i tvrdilo da ovakvi tumulusi pripadaju preistol'iji.kraja dobil o naziv po pravlj enju takvih sanduka . Uz neke s kele te sa m nasao pniloge. J edan od njih je imao promjer 6 m. grobni prilozi.n u grobovima ne kropola u okolin i Kalinovika. tim prije što s u se i stećci i tumulusi nalazili na istom 1 0kaI. upotreblj avan. Kako znade mo.ni željeznim čavHma. odnosno 150 cm duboko ispod površine zemlje" Kako vidimo. Iznad raka je bio zemlj ani nasip . i pored toga š to su imali svoja postolja . Najprij e su is tražena 4 groba is pod s teća ka u obli ku lij epo obrađenih i ukrašenih slj emenjaka. u Bos ni) bio običaj pravlje nj a ovakvih san duka. okov". Dubina dna raka se kre ta la od 120 do 150 c m ispod površine zemlje. br. a tri su bil a u drvenim sanducima . odnosno koji se m ogu datirati u kasni srednji vijek.po pravcu zapad-istok.Sli č ne sarkofage. a druga dva su bila manja. uz dj e lomi č nu pomoć arheologa Ze· malj s kog muzeja u Sarajevu dr Irme Cremošni k. 10). Jedan s kelet je bio pos tavljen dire ktno na zemlju . da kle. Mislim da su iznad njih ne kada bili stećci. ali je jedan bio obložen drvenim daskama. kao i s t ećai istoga lokalite ta. a u Bosrui i Hercegovini ilirs kom pe riodu . U jednome od njih su nađeni prilozi. Skelet i s u bili u drvenim kovčezim a . Orijentacija je bila ista . Stećc i su.dno joj je bilo 245 cm is pod površ ine zemlj e. Možda je i selo Kori ća ni iz toga . obavio 1953 . samo ne od kamena nego od drveta. Za ove sarkofage. U svakoj raci je b io po jedan skelet. s ti m š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj s trani.i te tu . Radi se. koji su po dužini pre reza ni. Orij entacija grobni ca i skele ta je bila po pravcu zapad-istok. Rake su bile kamenim pločama ogra· đene . ali je jedna od nj ih bila na neobi čno velikoj dubini . Sanduk je formiran približno u obliku čovječj eg tij ela" U vezi s tim napominjem da je donedavno u Irnijan ima i okolnim selima (obronci Vla š i ć planine. Dna tih raka su bila o ko 200 cm duboko od vrha tumulusa i oko 150 cm od površine zemlj e. s tim š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj strani.korita?'" Dragocjene podatke o a rhitekturi grobnica dalo je istraživanje u Os trošcll 'kod Konjica. Os trožac na Neretvi je prva iznimka u tome pogledu . U većem tumulusu su bila dva groba ograđena kamenim pločama na slj eme. koj e sam. a gornj i za poklopac (sl. Pripadal i su per iodu stećaka.kao nadgrobni spomenici upotrebljavani i u srednjem vijeku. og rađene i pokrivene debelim p l očama . godi ne.i s u hra s tovi il i lipov i trupci. okovanim željeznim čavli ma. Iznad ra ka je bio sloj nasute zemlj e. U manjim tumulu& ima je na đen p o jedan s kelet. iln. koji bi se mogli zvati i sanducima. Rake su bile u obliku četverostrane l ežeće prizme . I način sahranjivanja.

Treći tip raka je najbrojniji. na manjoj dubini. Nekada su se ra'ke dodirivale. Dubina raka varirala je između 60 i 150 cm. a upadno najmanje je bilo drugog tipa (10%). zaključeno 49 Poseban tip rake je kamenom ozidana četverostrana prizmatična šupljina ~komora). Jedna je raka bila relativno duboko.ka. jer se. je da su na današnjim površinama bez stećaka morale postojati drvene nadzemne oznake." Kako je u Grborezima bilo mnogo V1iše grobova nego stećaka. god'S Radilo se o nekropoli sa 86 steća'ka. Rake Grboreza su svoj. U nekoliko slučajeva bočne ploče su bile nakošene tako da su se na sredini spajale.Najviše podataka o arhitekturi grobova pružilo je istraživanje u Grborezima . a nekada različitom tipu. a druga 'se nalazila iznad ove. iLi je daskama ograđen. Nađeno je ukupno 265 raka i u njima 355 skeleta. mlađeg groba. što znači da su neke grobnice bile zajedničke.46 Iz više elemenata zaključeno je da su proste jame u zemlji vremenski najstarije.u Turbetu kod Travnika" i u Donjoj Zgošći kod Kaknja'9 U grobnici u Turbetu je sahranjen Batalo. zauzimao je 52% od ukupnog broja raka ove nekropole. Više puta je umjesto daskom pokojnik ograđen neobrađenim ili samo ovlaš pri tesanim kamenovima ili pločama. a relativno je najmlađi treći. koji su prosječno i nešto slabije klesani. bez ukrasa i natpisa. Prvi tip su proste jame u zemlji. Neki grobovi su sadržavali po dva ili više skeleta. stvaranjem gornjeg. starija. bez upotrebe drveta iH 'kamena. i inače. i 1956. poslije njih je nastao dru~i tip. iza toga je po broju zastupljen prvi (38%). U Bosni su. sa pločom . One su pripadale najstarijem tipu. Ustanovljena su tri tipa raka. U nekim rakama Grboreza nađena su po dva ili po više skeleta. i raka je izgledala kao krov kuće na dvJje vode. ali ih je najviše bilo sa dubinom od 80 do 100 cm ispod površine zemlje.im dužinama bile orijentirane po pravcu zapad-istok i bile su u nizovima-redovima okomite na pravcu orijentacije.između 1954. tepčija . iako se to ne može uzeti kruto.koja ju je prekrivala. Na ovoj nekropoli je u nekoliko slučajeva bilo grobova u dvije etaže. Iznimku čini 6 raka koje su bile postavljene po pravcu sjever-jug. u koje je polagan pokojnik i zagrtan zemljom.kve rake vrlo rijetko pravljene i da su pripadale samo istaknutim feudalcima. ustanovljena takva dva slučaja . Izgleda da su ta. porodične. jer je bilo slučajeva paralelne upotrebe. najčešće ovalnog ob\i. ali se uvijek pazilo da se ona donja. nizovi ne bi mogli dosljedno slijediti i održati u toku sahranjivanja. te sa stećkom na površini zemlje. Tu je ranije bilo više stećaka. koje sam zajedno sa arheologom Zemaljskog muzeja u Sarajevu Đurom Baslerom obavio . Drugi tip je ista takva jama. ne poremeti. ali je u nju pokojnik polagan na dasci. uglavnom u obliku sanduka. Koji put je mrtvac u ovakvoj raci sahranjen u drvenom kovčegu. a ponekad je stavljen u drveni kovčeg.kod Livna. Treći tip je mka u kojoj je mrtvac ograđen pritesanim kamenim pločama sa svih strana i prekriven sa dvije do tri ploče koje su ponešto prelazile ivice rake. Nekada su obadvije mke pripadale istom. između ostalih. ali su neki vremenom uništeni.

ss 50 .SI Mislim da se uz navedene osnovne tipove grobnica ispod stećaka može navesti još i mauzolej . istina . tim prije ~ko imaju još i ukrase . ali je svakako neko od tadašnjih uglednih ljudi. a u Donjoj Zgošći se ne zna pokojnik. ili nekom iz njegovog najbližeg roda. čija je nadgrobna ploča sa natpisom nađena u Malom Mošunju kod Travnika. Grobnica i stećak su bili ograđeni i zaštićeni dosta visokim zidom. bio je stećak u ob]. Ispod te ploče bila je tekstilna zavjesa. Pretpostavljam da je mauzolej imao i gospodar donj e Lašve . Petar Bakula navodi da su u Hercegovini pojedine grobnice solidno ozidane i prema površini zemlje luČlno završene. U jednom zidu grobnice bila je uglavljena manja ploča sa uklesanim epitafom ćirilicom. Uz kostur su nađeni ostaci brokata. jer je raku od steć'ka dijelio nekad veći. koji je smješten u zidanu raku dužine 205 i širine 105 cm . Slične rake (ozidane komore) nedav· no sam našao na tri nekropole u okolini Sibenika .57 ili nedavno otkrivena ruševina crkve Hercega Stjepana u Sćepan-Polju. gdje je nađen veli'ki stećak u obli-ku sljemenjaka koji vjerovatno pripada Hercegu Stjepanu. Iznad toga. pričvršćena gvozdenim čavlima . 55 Neka vrsta mauzoleja su i zadužbinske crkve sa grobovima i steć­ cima ktitora. čija je nadgrobna ploča sa natpisom i scenom lova na vepra nađena u Gračanici 'kod Visokog. ali o nj'ima nemamo sigurnih podataka. Dotle smo stećcima nazivali nadgrobni'ke koji su bili na površini zemlje. ispod utvrđenog grada Sokola na Pivi. Raka je bila pokrivena pločom."i i stećci kneza Vlaća Bijelića i vojvode Vukosava Vlaćevića . Takva je.S6 zatim crkva u Petrovićima .u Srimi. a prekrivene su neposredno s tećcima u obliku ploča.. Ustanovljeno je nekoliko takvih crkava.na dvoru kralja Dabiše. zatim Jelene Grube i kralja Ostoje. koji se smatra hlkovno najvrednijim primjerkom stećaka uopšte.koji je.rkvih i sličnih mauzoleja.knez Vuk. bez zemljanog sloj a. sasvim rijetka.ku sljemenjaka. mislim da spadaju u stećke. pa sam se pitao da li možemo smatrati s tećcima i ovakve nadgrobnike. U zidovima grobnice iznad sarkofaga bile su il<onzole koje su držale unutrašnju pokrovnu ploču .kao i drugi stećci. Rogoznici i Ivinju. a onda je nad samom grobnicom postavljena velika i široka ploča.. ali značajna pojava. Smatram da je bilo još nekoliko t. koji je s jedne strane imao ulaz. ali ne neposredno nad ralkom." Pokojni·k je sahranjen u kameni sarkofag od muljike. a na ovoj opet veli:kli stećak . 50 Komore su bile izidane sve do površine zemlje." kao i feuda lac Radovan Pribilović iz Ričice kod Kaknja. gdje su sahranjeni vojvoda Cvjetko Banjanin i· knez Grbač Cvjet. Takav spomenik je imao tepčija Batalo. nekad manj-i sloj zemlje. npr. a iznad groba mu je bio poznati vrlo ukrašen veliki sljemenjak. jer su uz skelet nađeni komadići brokata. ali da su speoifični za neke primorske krajeve.ković Banjanin. Pošto se oni vremenski ne mogu odvajati od stećaka na istim nekropolama. u kojoj se nalaze grobo. i to isključivo u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori. u okolini Nikšića. a vjerovatno i neki drugi feudalci. najstariji sin tepčije Batala (?). crkva u Vlahovićima kod Ljubinja.SJ zatim da su mauzolej e mogli imati ti veliki :kaznac Nespina. gdje je nađena njegova nadgrobna ploča sa natpisom.

U 120 slučajeva ruke su bile prekrštene na grudima ili na trbuhu. našao skelet mlađe žene koji je bio u takvom istom položaj u . dok su kos ti drugog ili drugih skeleta bile pažljivo složene u hrpu. pa i više ukopa. bilo da je lijeva ili desna šaka stavljena odozgor. vjerovatno porodičnih grobnica . nego .63 Rać Galčić. il i s·keleta bez glave (masakriranja ili deIkapitiranj a). Jedinstven je slučaj jedne žene u Grborezima koja nije bila položena na leđa ." u istraženom grobu ispod slj emenjaka u Ljuborn'išlju (Žepa). Približno ista ili s lična situacija je bila i kod istražendh grobova izvan Grboreza. dakle. U dva s lučaja u Grborezima su noge bile nešto iskrivljene i skupljene. iako je to bila najčešća pojava. u Bosni. osim lobanja. 8. u okolini Trebinj a. istražujući jedan grob ispod s tećka. u okolini Rogatice. Prema tome. U Grborezima je na đen vrlo zanimljiv i jedinstven skelet žene koja je jednom rukom zagrlila dijete š to znači da su majka i dij ete istodobno umrli i zajedno sahranjeni·' U Grborezima je bilo više raka u kojdma smo našli po dva skeleta. a druga prebačena na grudi ili trbuh. Takvih pojava je bilo i izvan Grboreza .60 Za takvo odveć slobodno rezonovanj e ni sam našao povoda ni :potvrde u Literaturi koja mi je bila dostupna. Bilo je.) Od izvjesne važnosti je i položaj ruku sahranj enih. Sasvim opružene mke u z tij elo našli smo u 51 slučaju. U 39 s lu čaj eva bila je jedna ruka opružena. U svakoj od takvih raka sa dva ili više s keleta jedan skelet je bio II uobičaj enom normalnom položaju. Deset primjeraka od ovih imalo je jednu r uku nešto uzdignutu prema vratu ili glaVIi. sa glavom na zapadnoj.trbuh. Razmi š ljajući o tome.kostur sredovječnog muškarca sa 51 . sah ranjen je sa prekrštenim rukama. pretpostavio sam da je žena mogla biti sahranj ena u priVlidno mrtvom stanju i da je kasnije oŽJivjela i prevrnula se u grobu.p a se misli da se radi o ljudima 'koji su za života imali bolesne i krive noge . bio je . Od ukupno 355 nađenih skeleta u Grborezima položaj ruku je ustanovljen u 218 primjeraka. čiji se grob i s tećak sa natpisom nalaze u Veli čanima (Popovo polje ). a nije ustanovlj en ni neki slučaj osakaćenog skeleta. i zaj e dni čkih. koje su bile odvojene i stavljene uz lobanju onoga skeleta koji je zauzimao nonnalan položaj.SAHRANJIV ANJE Rekao sam već da smo u Grborezima i drugim mjestima istraživanja grobova ustanovili da su mrtvaci redovno polagani u opruženom položaju.kako se to običavalo u preistoriji _ Nije bilo ni polaganja na kuk. a nogama na i s točnoj strani. nauznak.potrbuške..i za dva. a bilo je i nekoliko takvih u kojima su na đena po tri ili po če tiri skeleta.62 (Sl. 59 % slučaj eva se odnosi na prekrštene ruke. nego na . . i to redovno u rakama sa kamenim okvirima i kamenim pokrovom. Znači d a rake nisu služile samo za jedan ukop. Kod ostalih se to nij e moglo sdgurno utvrditi zbog trošnosti nađenih kostiju.9 U vezi s bim napominj em da sam na nekropoli steća ka u Oborcima kod Donj eg Vakufa. da bi se moglo zaključiti da je mrtvac sahranj en u sjedećem položaju. Nije nađen nij edan skelet u s kvrče nom stanju . ili da je sahranjena živa i na taj način kažnjena za neko djelo kojim se ogriješila o moralne norme tadašnjeg društva. .koj i je bio u normalnom položaju. ll Z noge 'iIU uz mke onoga .

nedaleko od Konjica. mi ga.komadići brokata/O kod Kupresa su nađen i fragmenti kerantičkog posuđa. zlata. naušnice sa grozdolikim privj esci ma. To su naušnice. npr. Općenito je vladalo mišlj enje da j e u na§im krajevima u razdoblju stećaka taj običaj bio sasvim i ščezao. a bilo je i novčića . u selu Biskupu kod Konjica. !kopče. š to neminovno govori o bogatim ljudima. U Humskom . Biskupu. i taj mali broj nalaza je dragocjen. Ta ko su. žene Radiča Sankovića. Bugojna. ipak. One su nađene u 27 grobova. dijadema. nalazimo u l. br. i to u 57 raznovrsnih primjeraka od zla ta. protiv kojega se . Tipološki su one podijeljene u obične karičice . zaponi za pojaseve. koji s u mogli da nabave taj luksuzni artikl iz inostranstva.81 Ipak.kod Zenice. Nađeno je 146 predmeta od metala.. npr. 78 Prilozi koji su nađeni u Grborezi ma u godn o su nas iznenadili svojim brojem. za sada izgleda da je najviše rađen u radionicama Splita. itd. dugo održao . Moglo bi se pretpostaviti 52 . pa ni od odjeće. U 73 rake (28%) bili su prilozi. Među tri m. Najv. nađeni su dijelovi brokatne h aljine. Trojagodne poz l aćene bile su naj onti· ljeniji ženski nakit u Grborezima.kršćanstvo energično borilo.. Doboja. bronze i želj eza . Veličanima.15 u Vrućici kod Teslića nađeni su zlatni i srebrni prstenovi i . Zaista. Među tri m. evo. npr.66 U više ispitanih grobova n ađeni su ostaci tekstila. u z skelet gosta Milutina. u Po povu. pa ča k i u Srbiji.še je bilo predmeta od srebra. zatim rame vrpce i dio kape s kraja XIV v.ka. u grobu Goisave. prstenovi i 'igla. Već ' sam naveo da su u nekim grobovima nađen i ostaci brokata. Zanat· ska obrada je u tehnika ma lij evanj a. Os tavljanje priloga uz pokoj nike je paganski ob i čaj.. iskucavanja. Tupbetu. S naušnice.1' Turbe tu kod Travnika. 80 Stariji hrvats ki arheolozi su tvrdili da je taj dalmatinsko·hrvatski nakit specifi čan za period od IX do X v.. srebra i pozlaćenog srebra. a nađen je i dalje ako Capljine. Sibenika i drugih dalmatin!>lcih gradova . granulacij e i fili grana visoke umjetničke vrijednosti. u Humskom...70 Bis kupu kod Konjica. nađeni ostaci srebrnog i zlatnog brokata koji potječu iz XIV i XV v. dugmad. 11) i na kolutaste naušnice. a li se on. Donjoj Zgošći i u još nekim mjesti ma tekstil nije bio ob i čan . u veći ni s lučaj eva ispitanih pojed inač­ nih grobova ispod s tećaka nije se našlo ništa od priloga. u Lici.1' a u grob ovima kod Ostrošca. na dvojagodne sa kruškolikim privjeskom (sl. ja dranski h otoka i rijeke Zrmanje. u jednom grobu uVeličanima." a u gr obu ispod sljemenj aka u Os trošcu kod Konjica.79 Našli s mo takva 34 primjer. zatim na trojagodne naušnice.:ivanjskom polju. ogrlice. ruke odraslog muškarca su bile ispružene.77 u Biloj kod Travnika nađeni su č ipka na kapica i novčići. u Grborezima.1 1 Donjoj Zgoš6i kod Kaknj a.13 kao i u još nekim mjestima. nego srebrni i zla tni brokat. raznovrsnošću i kvalitetom izrade. keramike i dr ugih materijala. Najvredniji i najbrojnij i arheološki materdjal su naušnice.'7 Tekstil je nađen." Humskom 'k od Foče!9 Veličani ma kod Trebinja. bilo je metalnih dugmadi . po čemu se može zaključiti da je postojao običaj sahranjivanj a umrlih u odjeći. za tim u Puhovcu .prekrštenim rukama. Od istih materijala i iste zana tske obrade na đene su naušnice u š iroj okolini Splita u još veće m broju nego u Grborezima. vezan za doba hrvatske države Trpimirovića i da j e ograničen na područje i zmeđu mas iva Dinare. nađena j e staklena čaša bolje izrade.

- Dijelovi metalne pojas ne kod kop če j z Liv n ~.ica sa kruš kolikim privjes kom od srebra sa nekropole II Grborezima kod Livna. jednog groba II Grborez ima 53 .4 3 1 o Sl. 12. poz l aćenog Par l rojagodni h nau š n. II. Sl.

tamnosive boje. metalnih dugmadi. a potječu najviše iz XIII i XIV v. žem plemstvu. nožića. U 14 grobova smo našli fragmente tekstila. idu li korak s običajima svoga vremena. Kasnije su radili u svojim radionicama . Znatan broj ovih novčića je nađen u us·tima pokojnika. metalnih ogrlica (torkveza) i ogrlica od metalnih bobaka i bobaIka od staklene paste. Uz skelete Grboreza. Stavljanje novčića u usta. pozlaćenih dijadema. ugledaj ući se na feudalce i susjede bliže moru. vrpce. car Dušan je bio prisiljen da zakonskim propisom zabrani rad zlatara na selu i da zavede vrlo stroge kazne za krivce. odnosno sa Italijom ' 5 U drugim krajevima Bosne i Huma. slavenskoj gradišnoj keramici '8 Među ostalim malobrojnim predmetima bilo je prstenja od tankog srebrnog lima. Zanimljivo je da u Grborezima nije nađen nijedan bosanski novčić.6 Tekstila je sigunno bilo više. Akvileji. ali su to bili uglavnom dubrovački dinari. jednostavnisu. na nogama ili na drugim mjestima . okrugli i pravougaoni. Ima razloga za pretpostavku da je ovdje vladao običaj pokopavanja u haljinama. što znači da su i ovi slojevi imali uslova i smisla da." Naušnice Grboreza tipološki pripadaju dalmatinsko-hrvatskom kulturnom krugu. zbog čega se. po mome mišljenju. pretežno kod lobanj a. biće to važan argumenat da je zanatska obrada tekstila u XIV i XV v. Vjerovalo se da će odlazak na drugi svijet pokojniku biiti olakšan ako se poputbina plati. Ostavljanje novčića u grobovima zadržalo se čak do naših dana u našim krajevima.j unosili dosta vlastitog umijeća u svoje proizvode. One su bile od pijeska i gline. bez ukrasa i signature. ali i u najstarijem kršćanskom. tzv. odnosno u Hercegovini. ali su one rađene u mnogo originalnih varjjanti. a to znači da se trgovalo sa Dalmacijom. Cini se da nekropola u Grborezima pripada n." 54 . Ali. Oni 'Su od želj eza ibronze. jer je zlatara bilo i na selima. ponekad su nađeni novčići li grobov-ima. Takav nakit je ranije pripisivan višim društvenim ·sloj evima. kostura pijevaca i dr. mogu smatrati bosanskim. Cipkaste ženske kape nađene su i izvan Grboreza (oko Travnika) ' 7 Ako se utvrdi da su one domaći rad.'2 U Srbiji je u to doba bilo još više zlatara. Zbog toga što su seoski zlatari krivotvoriLi zlatan novac. najviše kovani u Veneciji. 84 U 13 grobova je nađeno 15 komada zapona za pojasove.da je otuda unesen u Bosnu. U Mrškima kod Vlasenice postoji stećak sa natpisom koji nam kaže da je tu sahranjen zlatar Divac. Brojan i umjetni6kli rađen nakit u Grborezima upućuje na misao o ekonomskom prosperitetu i smislu za umjetnost. proste izrade. Gotovo svi su srebrni pikoli. pa i imućnijim seljanima. To su ženske kapice. bio je običaj u antičkom periodu. nađeno je 6 zemlj anih posuda. Pripadaju tzv . i u Bosni u XIV i XV v. Nađeni su uz glave. bio je prilično razvijen zlatarski obrt. sukno i sitni fragmenti brokata. bez ukrasa. Padovi i Tridentu. dok su ostali bili na raznim mjestima uz skelete. u Bosrui bila na visini onih u Dalmaciji. ali se on brzo kvario i pretvarao u prah. U 21 grobu bilo je 30 komada novčića. obolusa. a onda u Veroni. Vjerovatno su Bosanci učili zanat ili se usavršavali u dalmatinskim radionicama. ili u drugim susjednim državnim teritorijama. Pretpostavljam da jo u Livnu bila jedna bolja zlatarska radionica. Brokat se uvozio i mogao ga je nabaviti samo imućniji čovjek. Ta okolnost upućuje na zaključak da je u zapadnim krajevima Bosne i Huma cirkulirao sjeverotalijanski novac.

a i u zemljanim loncima je ostavljano nešto od tečne hrane. ugljevlja. 55 ." Na vodoravnim stranama neklih stećaka ustanovljene su o kruglaste jame.ke samih stećaka. kao i zbog toga š to bi i predstave kola na s tećcima mogle da se odnose na ta tužna kola. Ponekad je hrana stavljama uz pokojnika u samu raku. brava i živadi koje su nađene pomi ješane sa zemljom naba če nom na rake.92 Na nekim stećcima smo našli i pravougaona udubljenj a. ponekad većih dimenzija. vidi se i po kostima goveda. o ceremonijalu na samome groblju i o drugim običajima vezanim za sahranjivanj e nemamo ni najosnovnijih podataka i o tome možemo samo da nagađamo i zaključujemo po nekim analogijama. Ipak. Misao o tužnom kolu dolazi zbog toga š to je iz Ii.terature poznato da se u srednjem vijeku jedno vrijeme protiv toga običaja borila i rimokatolička crkva. Funkcija ov"h udubljenja na s tećcima još nije proučena. kao i neke karakteristi. ne ki nalazi u rakama i u zemlji iznad njih . vino i dr. za ulj e. jer je bilo nužno da se počaste učes ni c i u sprovodu i sahrani. Možda je uz kolo bila potrebna i vatra. od kojih su ne ke ne samo hj epo izrađe ne nego su još i tordiranim vjenčićem oivičene.'" Opravdano se pretpostavlja da se na samome groblju igralo posmrtno kolo. Čini se SI. prenošenju na groblje. Tako je u više raka i slojevima zemlje iznad njih nađeno komadića nagorenog drveta . ponekad plećka od živi nčeta. iz čega se vidi da su na samome groblju lože ne vatre. koje se zovu "kamenice" iH "vodenice". 13. "Kamenica" na jed nom stećku iz Panika kod Bil eće. Pošto su ona s lična jamama koje seljani dubu u kamenu za svoje razne domaće potrebe (za hvatanje kišnice ili nalijevanje vode za živinu. Da su se na groblju pravile gozbe u čast i pomen umrloga.).o NEKIM GROBNIM OBIČAJIMA O opremanju mrtvaca. to smo i jame na s tećcima nazvali istim imenOIn . pa su u nekim grobovima nađene kosti pijetla i kokoši. A vatre su bile potrebne da se nešto od jela skuha ili ispeče. daju nam povoda i materijala da pretpos tavimo izvjesne običaje.

nadomještala nedostatak izvorske. prihvataju te kosti. obično n~kon 3 godine od sahrane. vladati prijateljstvo " Izgleda da je na teritoriji stećaika postojao jedan osobito zanimljiv običaj koji je do sada ostao malo poznat i uglavnom neprou čen. poput stećaka. kao neke vrste garanci je da će ubuduće i z među njih. počev od nogu. Rekli su mi da se u njima miješala krv zavađenih plemena i brats tava. PERITE IPRISTUPAJTE .t vaca obavljala je porodica umrl oga. i to obrnutim redom. gdje sveštenik najprije očita nekoJi. Nakon pranja kosti se stavlj aju u platnenu vrećicu. i to subotom poslije podne. pozivaju bližnji da operu njegove . nakon čega članovi porodice'. "idi se po tome što se i oni. izvade se . Neposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja našao sam u natpisu stećka vlastelina Miroslava Ra §kovića u Pošćenju kod Savnika. umjesto mržnje. član ova porodice. Vrećica sa kostima se potom odnese u crkvu i stavi ispod propovjedaonice. ostali učesnici. obavi ponovna sahrana. a prisutne žene.. otkopavanje mr. U vezi s ovim napominjem da je zapažena tendencija zasnivanja nekropola sa stećcima u neposrednoj blizini izvora vode. a onda se. očita malu molitvu.9J Nije poznat razlog osiguranja vode uz nekropolu. )'5 Običaj je najprije zabilj ežen u Makedonii-i. Koliko nam je poznato taj običaj je bio najrasprostranjeniji u Makedoniji. Obi čno 3 ili 7 godina poslije sahrane grob se otvori. u sjevernim krajevima Slovenije. kojoj sveštenik. u kojem se. što se služilo prilikom gozbe kod samoga pogreba. 56 . dolazilo je do miješanja njihove 'krvi u "kamenici" na s t ećku.u Austriji. Da su bunari'.. a u drugom vinom. kada su se zbog krvne osvete ili iz drugih razloga zavađena bratstva izmirila. ali da je voda bila potrebna.im cvijećem i stavi posljednja. u prisustvu sveštenika. slično dačama koje se sve do danas obavljaju na pravoslavnim grobljima. Muškarci otkopavaju grob.i u vodi i vinu operu kosti. svrstani u povorku.. pripisuju Grcima ("Grčki bunar"). riječne ili bunarske vode. npr. gdje nije bilo izvorske vode ili rječice. ili u blizini rječica. potom pažljivo vade kosti. krenu na groblje. počev od lobanje naniže.da su ova udubljenja na stećcima bila potrebna u vezi sa nekim običa­ jima na groblju. prijatelja i poštovalaca. Radi se o takozvanom dvostrukom ili ponovnom sahran jivanju.ko molitvi i na kraju jedan od učesni·ka spusti vrećicu sa kostima u raku. Grčkoj i Rumuniji. U okolini Trebinja i Bileće čuo sam od nekih mještana zanimljivo objašnjenje za pojavu okruglastih manjih . U okolini Debra . Najvjerovatnije je da su upotrebljavana za ostavljanje hrane ili pića. Pokojnikova lobanja se okiti bosiljkom i drug. zatim u staroj i istočnoj Srbiji. Znači. baš kao da se radi o pravoj sahrani.:kamenica" na stećcima. to je sasvim izvjesno. poslije večernje službe. Sutradan se obavi opijelo. odnosno tendencija izgradnje bunara i li čatrnja (cisterni) na samoj nekropoli ili uz nju. čatrnje stvarani u isto vrijeme kada i nekropole.kosti (BRATIJE.na Braču. Možda je voda u velikim pravougaonim udubljenjima. naričući. u nekim vlaškim selima sjevero i stočne Srbije.i u nekim drugim krajevima naše zemlj e . zatim ih u je dnom malom :koritu operu čistom vodom. pored ostaloga. a onda . u Crnoj Gori. pa i preko granica naše zemlje . slično 'kamenim koritima.

ustanovljena u Makedoniji iJj u istočnoj Srbiji.9s Prilikom istraživanja grobova u Bosn. nakon čega i ostali muškarci pristupe zasipanju i zatvaranju rake. npr. Boš-ković mi je rekao da se ponovno sahranjivanje obavljalo. Naroč ito je to evidentno u Grborezima. odnosno da postoji mnogo sličnosti . Đ. onda ispod Bogo rodi č ine uko ne). da li je. Iz nekih drugih zabilježaka vidi se da je negdje grob otvaran nakon 7 godina od sahrane.Zatim sveštenik polije kosti uljem. Običaj se smatra dobrim djelom. 57 .. Sav taj posao prate odgovarajuće molitve. Bilo je i drugih grobnih običaja. ponegdje je vladao običaj pranja kostiju starog ukopa i ostavljanja tih kostiju na hrpi uz novi ukop. k akvi su." U opisu toga običaja u okolini Debra navedena je i mogućnost da se prilikom otvaranja groba naiđe na tijelo koje se još nije raspalo. da se još uvijek obavlja u Hilandaru. što se objašnjava vjerovanjem da je pokojnik za života počinio mnogo grijehova. . i izrazom poštovanja prema umriome. Postoje i još neke varijante ovoga običaja . a ·a ko je to bila žena. da su obično kosti ranijeg ukopa brižlj'ivo sa kupljene i složene u jedan kraj rake. tom prilikom vršeno i pranje kostiju. u nekim s lučajevima se kosti nisu vraćale u grob. utvrdio je da se u Sloveniji grobo. uglavnom radi pokopavanja novog smrtnika u staru grobnicu. Ako se radilo o otvaranju grobnice radi novog ukopa. zbog čega ne možemo takve slučajeve sigurno tretirati običajima dvostrukog ili ponovnog sahranjivanja. zatim da su kosili u crkvi ostajale po nekoliko sedmica (ako se radilo o muškarcu."i otvaraju sedam. o kojima za sada znademo sasvim malo..99 Nije poznato kako je to otkopavanje raka i sahranjivanje novih pokojnika obavljano u Bosn i " Hercegovini. Razmatrajući razloge " pobude ovoga običaja. a da je lobanja stavlj ana naporedo sa glavom novog pokojnika.t ek kada se tijelo potpuno raspadne.koskarnicu"). devet ili dvanaest godina poslij e sahrane.došao sam do uvjerenja da se radi o ostacima starog slavenskog paganskog običaja. a smatra se kao pomoć da okaje i očis ti grijehe. npr.9' Dr M.")() Prof. ali mislim da je vrlo vjerovatno. zatim da se običaj odnosi na u glednije ljude sa ciljem da se takvim pokojnicima još jedanput izrazi ljubav i poštovanje. kos ti su stavljane ispod Hristove ikone. Obi čno se peru kosti loba nje.Ji manas tirsku kosturnicu (.i i Hercegovini na više mj esta su nađena po dva ili po više skeleta u ra'kama.. a onda se sa ostalim kostima (sve se obavlja na samome groblju) zavežu u bijelo i č is to platno i stave pokraj novog ukopa. zasnovanog na vjerovanju da duša pokoj ruka može slobodno da ide na drugi svijet . nego u opštu seosku . a onda motikom sa sve četiri strane obori malo zemlje u raku. koji je jedini od naših domać ih naučnih radnika ovaj običaj sistemat&ki ispitivao. barem sa s lučajevima ustanovljenim u Sloveniji. Matičetov.. itd. Pri tome su mnoge okolnosti govorile da se uglavnom radilo o ukopima u razno vrijeme. gdje smo u nekim rakama našli i po 5 ukopa .

lO V. Vlaška teza o bosanskohercegovačkim stećc ima. l! V. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu VII. Prinos poznavanju porijekla i načina prijevoza stećaka. Kalinovik. Petrić. Kalinovik. Mandić. II A. II S. Truhelka. 103. Petrovi ć. Glasnik Zemalj s kog muzeja u ::'. 24 V. 150. Be š lagić . 175--206. N . Prou čavanje i zašt ita stećaka. 257-270 . isto tamo. i 27. Sarajevo 1962. II V. Truhelka. Starinar XII. N. A. Curčić. Staninar VII-VIII. Zagreb 1931. Porijeklo stanovništva (u Imijanima). n Isti. Petrić. 16 Isti. Zagreb 1960. Starohrvatska prosvjeta I. s. sv. Turcizmi lt srpskohrvatskom jeziku. Zagreb 1895. 10 V. Zagreb 1954.227. 175. Arkiv VII . l. Naša starina VI. Curčić. (Etnologija). Stećci centralne Bosnel Sarajevo 1967. br. sl. Sarajevo 1891 . Bešlagić. Sarajevo 1954. II S. 139-145. Naše starine I. Kako su naši bogomilski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob· ne spomenike. I I Isti. M S. Bešlagić . T. Sarajevo 1964. Križ na Ciovu 1970. Beš la g ić. n. Sarajevo 1950. na istom mjestu. 168. Kaer. 120. BeŠlagić. lS S. Radovi XXIV Naučnog društva BiH. Kup'es. . 35-39. Katić. Sarajevo 1967. If S. 177. 34 S. 29 S. 601---602. Prilozi Instituta za istoriju XI-XII. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uZepi. 369. . Naše starine XIII. O s t ećc ima. Stećci centralne Bosne.1rajevu III (knj . . Sarajevo 1953. br. 35--39. Misli se da taj naziv znači biljeg. sv. 26. 1 Spomenik sa nazivom obrok vidio sam kod manastira Temske..384-385. Hrvatska revija XVI. na istom mjestu. 202.. 109. Rije tka vrsta nadgrobnih 5pome nika u kumanovskom kraju. Bešlagi ć. 114-115. 100-102. Beograd 195&-1957. Benac. Beograd 1%1. 41 Isti. Naše starine IX. J. IS V. n. I S. Stećci centralne Bosne. Zagreb 1863. 39.! Zahvaljujem prof. Naše starine I. na istom mjestu. SL ećc i u dolini Neretve. 3-4. Sarajevo 1965. ne spomenike. n. 168. 39 S. • C. Petrić. Sarajevo 1952. l1 V.. Sv.NAPOMENE I C. Marković. Beograd 1955. br. 111-119. Sarajevo 1972. Napredak IX. Starobosanski mramorovi. Palavestra M. 3. Sarajevo 1975/1976. 11-12. Be š lagi ć. Sarajevo 1962. Naše starine II. IlO. Skobalj. Radimlja. 19 M. Sarajevo 1953.. 54-55. Be š lagi ć. Stari grad Jeleč u Podrinju. N. 96. 19. Stećci Du vanjskog polja. Poviesl Qkru žja makarskoga. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XIX. Kađčić Peko. " S. (určić. Starohrvatska prosvjeta. RukoVis o s t ećcima u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. I I S. 25 S. znak. Sarajevo 1934. Kako su naši bogomi/ski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob. Cremošnik. 92. Nevesinjski stećci. Sarajevo 1954. u Muslimanske junačke pjesme. Bešlagić. Istorijski časopis V. Petrić. 569-576. Stećci u Bitunjoj. 3-4. u S. 6 L.obraćeno mj esto. S arheologom kroz Travnik. IV). u J. XII 1940. d. Skaljić. Petri ć. 16 P. Palaves tra M. Stećci u Imotskoj Krajini. s. II I.. 176.. 3 P. Jugos lavenski list 25. 239-243. Be š') ag i ć .237-246. . d. Petrić. Curčić. Napredak IX. Gunjača. A. 16. Boljuni. Sarajevo 1934. Kadiću na ovom obavještenju i odobrenju da ga mogu objaviti. 40 Isti. Palavestra M. Prou čavanje i zaš tita stećaka. D. i s točno od Niša. 15.. S. sl. 28. 132. II V. l j V. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVII. Sarajevo 1962. Obredne gom ile. III serija. ograničeno . Beograd 1956. Sarajevo 1967. d. Be š la gi ć. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. Palavestra M. Sta znači kamenovati .. 58 . Sarajevo 1964. Palavestra _ M. 370. Paris 1968.

Cremošnik. 103-104. 248-249. 258-265. Ivović. 6 1 S.59 ~l S. . . Bešlagić i Đ . XIII. n. 56 Isti. Be š l agić. 12 l. n. 105. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu . d . 93 . S1 J. d. Basle r. d. S. 365-374. 157-1 66 i Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu XII (Arh. 25. 76 P. Truhelka. T. X. Sarajevo 1967. Basler. 28 i 64. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXVIII. Sarajevo 1967. Beograd 1972. ćorović-Ljub inko v i ć. Sarajevo 1952. Sarajevo 1915. s9 S. 75-76. 93. Bešlagić. g. Crkva pod srednjovekovnim gradom Sokolom. Be š l agić. . so Lj . Truhelka... Naše starine II. I skopa vanje Crkvine u Z gošć i 1948. Bešlagić. Iz usorskog kraja i okoline. Starinar XXIII. 411-416. 4a Ć. . lS I s ti. Sl C. Zagreb 1956.. III serija. Sarajevo 1964. T. 16 i 63. n. Glasnik Zemaljskog muzeja VII. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu V. Sarajevo 1966. Beograd 1951 . 6S V. Be š lagi ć i Đ. n. Be š la g i ć.54. 111-119. 121-122. Beš l agić i Đ.79. 46 Isto tamo. 95-96. Be š la gić Steće.. 443. 69 V. ss Isti. 197. Sarajevo 1971. 98-99. n. naročito str. Stećci tl dolini Neretve. I skopavanje Crkvine u Zgošći 1948. St ećc i u okolini Vlasenice. B eš la gi ć . 11 M. 111-119. d. Popovo. Truhelka. II M. Sarajevo 1950. Nadgrobn i s pomenici po rod ice San kovića u selu Biskupu kod Konjica. ~ S. 81 S. d. Grobnica tep čij e Balala. Kovačev i ć. 10 S. 8b-88. Stećci u dolini Neretve.4 11--416.IV. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu V. " S. " S. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (sveska za is toriju i etnografij u). tJ I sti.. sl. 110 S. 6. Sarajevo 1966. B ogu novi ć. Sarajevo 1954. 11 S.. Sarajevo 1966. Sarajevo 1964. B eš lag ić i Đ. ~ S. d. Beš lag ić. 131. I storijski zapisi X. Cetinje 1957. s.. Be š la gić. • J Isto tamo. Ka raman . st Isti. Palavestra M. 67-79. n. centralne Bosne. 144-148. Shemalis n1U5 . ~1 S. 1'9 S. Sarajevo 1937. d. Basler. 31-32. Popovo.. 6l Isti. Sarajevo 1964.. d. Starohrvatska prosvjela. Petrić . Sarajevo 1892. St ećci centralne Bosne. Grborezi. n. Sarajevo 1965.. Naše s tarine II. St eće i tl okolini Sibenika. Sarajevo 1964. Bakula. SI M. Bešlagić. S. Starinar Il. B ešlagić i Đ.. Basler. . Sarajevo 1954. 18 1. N. Grborezi. na istom mjestu. Saraj evo 1967. Cremoš nik. 64. 49 I. knj. S. Sl P. S. Starinar XVIII. 93. n. N. IV. n. 110. N.). N . Sarajevo 1950. T ri natpisa u selu Pe trović ima. 206-211. Grobnica t epči j e Batala. Slećci. Ljubinje. Popovo. Metalni nakit belobrdskog tipa. sl. Be š la gić. Glas nik Zemalj s kog muzeja u Sarajevu X . g. d. Basler. Kupres.365-374. 66 S. 110. Ste ćc i u dolini Neretve. Zagreb 1975. 67. Be š l agić. Sarajevo 19. 7l C. Starobosanski natpisi iz Vlasenice. s. Basler. 194. iBasler. Grob i grobni spomenik gosta Milutina . Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. 210. . d. Naše starine X .93. Vego . naročito 74. s. Dragičevi ć i V. Sarajevo 1915. 210. Sarajevo 1955 (Arheologija). M S. s.. " Spalati 1867. II T. 4< Isto tamo . Naše starine II. Stećci centralne Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sa· rajevu XXVII. Sarajevo 1934. Vidi i plan nekropole prilog 3. Godišnjak zaštite spomenika Hrvatske I. B eš lagić. . Cremošnik. Skari ć. sv. S. 44--48.. Grborezi. 3. Beš lagić i Đ. kataloška-topografski pregled. 5.. Sarajevo 1957. 20. 223. 127-139.. n. Dva kronološka pitanja sta rohrvatske arheologije. Beš l agić i Đ. Vuletić Vukasović.. 175.

N. B eš l agić i Đ. Beograd 1902.. 85-86. 63. Mati četov .." S. 78 . 195-196. običaji i verovanja iz Debra i okoline. ft S. Slove nski etnograf VIII.. • S. M . 198.) " Isti. Srpsk e narodne umotvorevine.. B eš l agić. Dubrovnik 1962. " I<ti . 8b-88. Ka/il1ovik. n. 91-92 . . sl. 97. Bas le r. n. 231-254. 209. • Isti.. s. " Isti. 45. 203-207. 14.. d. d . Anali Hi storij skog inst ituta u Dubrov· niku VIII-IX. 17 Vidi napomenu br. t9 Isti . B e š l agić. (U X v. Sarajevo 1 1962. XXIX. M Isti. Sarajevo 1974. fl S. s. Ljubljana 1953-1954. Beog rad 196 1.5--J176. n. 100 S. s. n. Glasnik Lemalj skog muzeja u Sarajevu. Bra tstvo (Društva sv. d. Livno je pripadalo Hrvatskoj driavi. Boljuni. t j Is ti. 72-78. Basler.211. Basler. Save) IX i X. d. Stećci Ll Brot njicama. H M. d. Kupres. . Um ila in v prI zavila lobanja pri Slovenci/l. 17. Vel jić. (E tnologija). to Is ti .. 60 . Isti. 46 i 96.. Sarajevo 1974. d. n. B eš l agi ć. Be š la g i ć i Đ. n. Beš l agi ć i Đ.. Slovenski etnograf VI-VII. Ljubljana 1955.. Sara jevo 1954. Starilwr XIl. d. 437-439. 90--9 1. O običa ju "dvostrukog sahranjivanja" kod naših naroda. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. 93. 96-97. N.dvostrukog sah ran jivanja" kod naš ih naroda. n.. XXIX (Etnologija). N. n. O običa ju . " S. K prekopavanju mrliče v pri S/o van ih. 193-212 .. d.

Srbiji i sjevernoj Albaniji. kada sam. pokušao da utvrdim i obrazložim teritorij tih spomenika.3 Osamdesetih godina prošlog vijeka P. Matković je jedan oel najstarijih naučnih radnika koj.i se osvrnuo na ovo pitanje. Kaer je lansirao svoju tezu o stećcima kao opšteslavenskoj osobitosti. obavijesti o tome kako sa stećcima stoji u Bugarskoj. pa sam raspravu o tome odvojio u zasebno poglavlje. gdje su im granice? Ovim pitanjem se zapravo do sada ni/ko nije bavio i u stručnoj literaturi nemamo priloga koji bi se na to odnosio. a da će se naći i u svim drugim slavenskim zemljama. Dr P. ako su specifični samo za našu zemlju.' Jednom je ·i C. na osnovu rezultata dugogodišnjeg sistematskog popisa stećaka. Truhelka naveo da stećaka ima i u Albaniji. kako su oni raspoređeni i dokle se sve prostiru. Prvi prilog o tome uslijedio je prije desetak godina. kao odličan poznavalac bugarske istorije. tvrdeći da ih ima i u Bugarskoj i Moravskoj. To je i razumljivo zato što do prije nekoliko godina nisu bibi popisani svi stećci. Dalmaciji. TERITORIJ STECAKA 61 Sasvim je razumljivo što se mnogi pitaju da li stećaka ima i u nekim drugim zemljama osim Jugoslavije i.III TERITORIJ.' Kako smo u međuvremenu došli do novih podataka i saznanja. Pišući o Kuripešićevom putopisu. to je danas moguće o tome govoriti još sigurnije i dokumentovanije. a kada ga je Jireček obavijestio da tamo nema nadgrobnih . brojno stanje i vremenski period postojanja stećaka. on je tvrdio da stećaka ima "u izobilju" u Bosni i Hercegovini. Bilo je samo pretpostavki i nagađanja .' Kaer se obratio Jirečeku s molbom da ga on. BROJNO STANJE l VRIJEME STEĆAKA čajni: U proučavanju kompleksnog problema stećaka osobito su znanjihova teritorijalna rasprostranjenost.

stoga.' Pošto se s tećci čes to vežu za bogumilski pokret. a u dostupnoj mi literaturi ni sam našao podatke o postojanju stećaka . bogumi l.spomenika sličnih onima u Hercegovi ni. za koju nema poda taka da bi mogla biti s tarija od Sl. našao jednu ma lisors ku ne kropolu sa ka men im na dgrobnici ma u obliku stela. i pored nas tojanja. odakle su. SIern eck tvrdio da ih tamo nema. mogu navesti podatak da je još H. Jedino sam u Vuksan Lekić u. Filipovi ć tvrdio da stećaka ima ne sa mo u ba lkanskim nego li u ostalim evropskim zemljama. Nije tako davno bilo kada je naš ugledni e tnolog dr M.i Albanij e.' Iako je Albanija nama blizu. Slo se ti če stećaka . Kaer je bio veoma razočaran. nije bilo mo gu će da se lamo otputuje i na terenu utvrdi pravo stanje. .i došli u Bosnu i u Hum . zvani "baba" II Arheološkom muzeju II Gdanjsku. 14. selu neda leko od crnogorske varošice Tuzi i a lbanske drlavne granice.Kameni nad· grobni spomenici. trebalo biti u Makedoniji i Bugarskoj. . pretpos tavlj a lo se da bi ih. pa čak i u zemljama drugi h kontine nata . navodno. sa mnogo re ljefa.

pa mogu obaVlijestiti da ni tamo nisam našao stećke. ali su to usamljene pojave. ili u nekom drugom svjetskom muzeju u Evropi ili Aziji. Bosanski . vidio sam nekoliko nepravilnih. možemo tvrditi da u toj našoj republici nema stećaka . ali njihova tamošnja groblja još ne poznajemo. uvjeravali su me da takvih spomen ika tamo nikada nije bilo. ali iz obavještenja i poznate mi stručne literature. s kojima sam razgovarao. koje nazivaju "baba". Predi storij ski menhiri samo donekle podsjećaju na naše stećke u obliku stubova . niti po čemu drugom nemaju međus obne veze. nema osnova ni za pretpostav.šupljih.. Oni samo donekle podsjećaju na neke naše primjerke u spravnih stećaka. vidi poneki spomenik s ličan našim stećcima u obliku sljemenjaka.. akroterije. Bosanska Gradiška. sa poklopcima na kojiima su tzv. razgovora sa njihovim stručnjacima i konsultovanja odgovarajuće literature. gore zaobljenih stela koje n eš to pod sj ećaju na naše u spravne stećke. malo pritesanih uspravnih kamenova. U Rumunjskoj nisam još bio. Bosanski Samac. bilo je i u antičkom periodu i u srednjem vijeku. U nehm evropskim zemljama. na kojima su u nekoliko poteza sasvim jednostavno preds tavljene glave ljudi ili čitave ljudske figure. postoje srednjovjekovne i novij e kamene nadgrobne pl oče koje su sli č ne našim s tećcima oblika ploča. teritorij stećaka se svodi na današnji teritorij Bosne i Hercegovine i na današnja susjedna područja Srbije. obično u crkvama i uz njih. Na osnovu kraćeg boravka u Makedoniji. spomenike u obliku sljemenjaka koji su iznutra bili šuplji. i bez ukrasa . ne bi trebalo da nas to 1znenađuje.' Malisor1 preteženo nastanjUjU susjedne krajeve Albanij e. jer takvih nadgrobnika . Rekli su mi da su sa područja Dona i Dnjepra i da ih tamo s li čno nazivaju "babuš ka".63 XVII v. i . stavljeni iznad grobova. Dr M. iz X do XII v. Crne Gore i Hrvatske. Nazvao 1h je divljal1Skim kovče­ zima' U okolirui Kumanova ja sam također us tanovio takve spomenike koje je narod zvao preklo pima. Uz ruševine jednog manastira u Clonmacnois. Neki od njih su imali ukrase slične ukrasima stećaka. Doznao sam da su to vrlo rijetki na dgrobni spomenici sa područja s tare Pru ske. vjerovatno zbog toga što su samo preklopljeni. u Irskoj. ali sam pretpostavjo da ni su star. U Is torij skom muzeju u Moskvi vidio sam kamene nadgrobnike slične onima u Gdanj sku. osim na uskom podru čju uz Savu i Unu koje sačinjavaju opštine Orašje. Ovih nekoliko podataka govore da u naveden im balkanskim i drugim zemljama nema stećaka. ali ne srednjovj ekovne. sa mnogo tanjih. U Arheološkom muzeju grada Gdanjska.i ji od XVIII i XVII v' Kako vidimo. tj. Nešto sli čno stećcima tamo smO ipak našli. aLi oni ni vremensk. U dvo rištu Aja Sofije u Carigradu vidio sam jedan s tari nadgrobn1 spomenik u obliku debelog i širokog sanduka. u Polj skoj. Kraće vrijeme sam putovao ·kroz Mađarsku. Ako se u Britanskom nacionalnom muzeju u Londonu. a stavljani su iznad grobova. ali su one redovno "rio tanke . Filipovi ć je u okolini Divlja pronašao stare. Nisam utvrdio otkada potječu.k u da bi tamo moglo bi ti stećaka. Bosanska Dub1ca. nalazi se groblje iz VIII v. Možda je još negdje viđeno nešto slično tome. a bugarski stru čnjaci. Bugarsku sam proputovao i nisam našao s tećke . Na teritorijli današnj e Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci.

U primorsmm krajevima Hrvatske ima relativno dosta stećaka. da je nekada bilo stećaka i u Plavu I7 Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske.i na Pelješcu. Glina. a u najnovije vrijeme i daleko na sjeveru .oko Kraljeva (Corbi6i i Bzovik) i Prištine (Bostane)I3 U najnovije vrijeme je nađeno nekoliko primjeraka stećaka čak u okolini Pirota. Otočac. al. susjednim ovim graničnim. Ter. Ljiga. Kostajruici i Novskoj. U starijim podacima su zabilježeni i stećci u okolini Zepča (Mitrovići) .oko Bogatića. gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma. I na svim područjima graničnih opština Srbije ustanovili smo postojanje steća!ka . državne granice nisu jedini faktor đ<ojim možemo objaš- 64 ." Granična opšninska područja Crne Gore također imaju stećke okolina Pljevalja. Benkovca i Zadra. Daruvar i Slavonska Požega. Arilja. Nove Varoši. Ivanjdce. Cajetine i pruboja. Ali. a sada znademo da se oni protežu sve do Starigrada pod Velebitom. posjeduju ove spomenike: Gračac. ustanovljeno je postojanje stećaka. Za:blja!ka i Savnika.koj mjeru poklapala sa teritorijom nekadašnje samostalne Bosanske države. nego . a još rjeđa u sjeverozapadnim graničnim opštinskim područjima. Kosjerića. Sjenice i Novog Pazara. također u vrlo ograničenom broju.ij republike Bosne i Hercegovine posjedovao ove spomenike (iako ih danas nema na sedam opštinsmh graničnih područja). čim ih ima i na nekim područjQma prekosavskih i prekounskih opština.Novi i Velika Kladuša. Valjeva. I u nekim drugim opštinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije također postoje stećoi oko Osečine. Tako su stećci rasprostranjeni ne samo u okolini Dubrovnika i u Makarskom primorju i njegovom zaleđu. Dvoru. Ogulin.'o Na svim područjima graničnih opština Hrvatske. te područja opština Celinac. i to ne samo na područjima graničnih opština prema Bosni i Hercegovini nego i mnogo dalje. odnosno Hercegovine.tl zanim u okolini Imotskog. Lajkovea. Prijepolja. Donedavno smo mislili da se krajnji zapadni lokaliteti sa stećcima nalaze u okolini Trogira. Knina. a i inače je poznato da su donedavno postojali stećci u okolini Gračanice (u Brijesnici i Stjepan-Polju). Najdalja opštinska područja na kojima su evidentirani stećci pripadaju već centralnoj Srbiji i Kosovu . istina u vrlo malom broju lokaliteta i primjeraka. . Vrginmostu.itorija stećaka se u veli. Sibenika. l5 Izvan ovoga teritorija nađeni su ste6ci prilično daleko na jugu .u samome Cetinju. Moglo bi se reći da je či tav teritor." Na otocima. Plužina j Nikšića . i u okolini Trogira.inca. Uvjeren sam da ih je prvobitno bilo i u okolini Donjeg Cel. Sinja i Splita. Malog Zvornika. Pakrac. I još neke opštine kont·inentalnog dijela Hrvatske. Slunju. Titovog Užica. nisu ustanovljeni stećci. evidennirani su stećci oko Bijelog Polja. osim na krajnjem južnom dijelu Paga. aH su oni veoma rijetka pojava u sjevernim. kao i na pomenutim područjima graničnih opština. Gračanica 1 Zepee koje nisu granične. Vojniću. Bajine Bašte. Iz literature. I u nekim drugim opštinskim područjima.koje danas pripadaju teritoriji republike Hrvatske. zapadnu Spbiju i neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog Sandžaka.i neprovjerenih.l6 Ima podataka. a onda . Loznice.u okolini Ivangrada (Azana). Ljubovije. osim u Donjem Lapcu.

Od napuštenih '. Tako je poznata snažna provala u okolinu SUbeni·ka i Zadra 1466. kraljice Jelene Grube i kralja Ostoje.kralja Dabiše.28 Na jugu je već odavno Stonsko pr·imorje pripadalo Humu. U tome pogledu je važan period vladanja bribirskih knezova Subića kao hrvatsko-dalmatinskih .tanovništva i trajnijeg prisustva većih skupina bosanskog življa u ovim . god .2o zatim provale 1481. god. i 1432." Bilo je migracija na sve strane iz ekonomskih . nesigurnost i znatna pomjeranja bosan skohercegovačkog i dalmatinskog stanovništva. Makarsko primorj e. opustjelih sela Turci su stvorili svoje veleposjede. preseljenje 18 bosanskih porodica 1390.iše iseljavalo u Imotsku krajinu. kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza. god. koju je dabrobosanski mitropolit Gavrilo posvetio 1574. miješanja s. Poljica. god. pa su .neke napuštene rimokatoličke crkve privremeno pretvarane u pravoslavne.Hrvatimića na zapadnoj strani . To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima. a bilo je i podizanja novih pravoslavnih crkava. i 1537. uključujući grad Omiš.i morskih gradova i Bosne. koje je bilo potrebno . I' Turski napadi su biLi češći i jači poslije pada Bosne 1463. zijamete i timare i naselili bosan skohercegovač ko stanovništvo." a najteže posljedice su . 26 Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine. kao i u novoosvojene krajeve preko Save i Une. god . uključuju ći gradove Split.kako za obradu zemlje tako i za služenj e u turskoj vojsci. i 1499." Sve te provale i haranja prouzrokovali 'Su napuštanja domova i imanja domaćeg stanovništva i njihovo preseljavanj e u mjesta na samoj obali mora i na obližnJim otocima.. a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe. a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor. i bosanskih banova u XIII v. u Ravne Kotare i u Bukovicu. U takvim prilikama se najv.. Među doseljenim porodicama je bilo i pravoslavnih. god. prema Jadranu.65 njavati rasprostranjenost stećaka. kao što je ona u Bribiru. Ali. Trogir i Sibenik. što je izazvalo strah. Običaj izrade i postavljanja stećaka prenosio se i izvan državnih granka naseljavanjem bosanskohercegovačkog življa iz raznih razloga i u razno vrijeme. odnosno za vrijeme oblasnog gospodara velikog vojvode Sandalja Hranića-Kosače na istočnoj i oblasnog gospodara velikog vojvode i hercega Spljetskog Hrvoja Vukčića . u predjele oko današnjeg Primoštena l8 Mnogo prije zauzimanja Bosne Turci su u nekoliko navrata provalj. kada bosanske čete pomažu Subiće u . H var i Korčulu. 1415. vali ne samo u Bosnu i Hercegovinu nego i dalje." U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca.izazvane zauzimanjem Skradina i Klisa 1522... te otoke B rač . pa čak i na otoke.njihovim sukobima sa Nelipićima 25 i kada se stalno naseljavaju u ovim krajevima. kao npr. otvaranja rudnika. To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne u svakom pogledu. Granice Bosanske države nisu se mnogo mijenjale ni za vnijeme Tvrtkovih nasljednika . god." kovanja prvog bosanskog srebrnog novca. Poznato je. Bilo je migriranja na zapad kao i na jug i sjever kada je prijetila opasnost od najezde Turaka tokom čitavog XV v. još j prije toga je bilo raznovrsnih veza i približavanja Bosne i Dalmatinske Hrvatske. kada dolaZIi do jačanja trgovačk ih veza između pr. npr.kraj evima.." Poznato je da je mnogo Vlaha došlo s Turcima u sjeverne krajeve Bosne. u okolinu Trogira iSUbenika.

na XI Arheološkom kongresu u Kijevu 1899.31 a J. a onda i političkih. obavljenog 1887. Bez obzira što su neke stećke u nim prekograničnim krajevima mogli da klešu i domaći majstori. došlo je do iseljavanja bosanskih porodica u Paštroviće i u okolinu Cetinja. nailazili smo na različita tvrđenja. god. odnosno što je mogla manje iLi više utjecati domaća tradicija na umje tnost stećaka u tim krajevima . koja se završila 1969. Skarić. a vrlo mnogo trgovačkih i zanatskih. Na osnovu toga je ustanovio da u Srbi}i . crkve. Završetkom te akcije. uč itelje.612 lokaliteta sa ukupno 58. Asb6th da ih ima do 150. ja sam već 1971. Za vrijeme Sandalja." Ć.i popisa stećaka. a u Hrvatskoj oko 150 nekropola i nalazišta." Međutim. obavila još jedan popis stećaka. osim grobalja i stare gradove. Hormann.000 primjeraka. god. knezove.500.koji objašnjavaju pojavu stećaka izvan granica Bosanske države. koji su nazivani Vlas'i ma. Ja Tada je navedeno da u Bosni i Hercegovini postoji 2. zatim je bilo ženidbenih veza. sveštenike i druge državne službenike).496 nekropola sa vjerovatno pr. a vjerovatno i nešto pruje njega. god . U tu svrhu je bio ustrojen poseban formular koji se popunjavao i dostavljao Zemaljskoj vladi.. mostove. 36 U stručnoj literaturi je i poslije toga popisa bilo različitih cifara za ukupan broj s tećaka. Taj popis je izgleda bio bolje organizovan i obuhvatio je više vrsta starina. džamije. saopštio glavne podatke o tome brojnom stanju. u Crnoj Gori.stećci su u svojoj biti originalna bosanskohercegovačka kulturno-umjetnička pojava srednjeg vijeka. Izračunao je da bi u svemu moglo biti 1. u Crnoj Gori 18. Na osnovu toga je ustanovio da u Bosni i Hercegovini ima 1. Truhelka je na osnovu austrougarskog popisa. god . da Srbija ima 101 nekropolu sa ukupno 1.p ecijalne 'k arte tražeći podatke o 10kaMtetima i eventualnom brojnom stanju stećaka u raznim krajevima Bosne i Hercegovine. opet putem kotarskJih predstojništava (a ovi su za te poslove angažovati žandarme. direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. l u literaturi posLije 1945. I Renđeo je pregledao svu literaturu i sve austrougars.547 primjeraka stećaka. M.ima 27 nekropola. Hoernes je govorio da ih u Bos ni i Hercegovini ima 100.000 i više." Istim podacima se služio .ke s.875 stećaka. putem kotarskih predstojništava.253 spomenika. Svakako to ima veze sa stećcima na Cetinju i u krajevima oko njega. god. što je poneki ranije odomaćeni ukras mogao da se pojavi i na stećcima.300 nekropola. Podatke o tome popisu je iznio dr K.J<) Sve su to razlom . Pregledao je i literaturu koja se odnosi na ostala područja stećaka. a da 66 . i 1898. austrougarska Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je 1897. itd. operi sao sa ukupnom cifrom od 27. lugare. 37 Trebalo je da pristupimo našoj dugogodišnjoj akcij.razloga.100 mjesta sa oko 1. cestare.ibližnim brojem od 33.067 primjeraka.j V.533 stećka. da je na teritoriji Hrvatske evidentirano ukupno 188 lokaliteta sa 3." nm popisom je dobijen ukupan broj stećaka od 59. BROJNO STANJE STEĆAKA Donedavno se o brojnom stanju stećaka vrlo različito mislilo i tvrdilo. i 1888. god. da bismo došli do pravog brojnog stanja.

zbog čega se ukupan broj spomenika tih lokaliteta sada nešto promijeniO.194 stećka. brojno stanje se povećava za 174 lokaliteta sa ukupno 2. Povećanje u Srbiji iznosi 20 lokaliteta sa ukupno 392 spomenika. Od.1 412 4447 Srbija 121 957 424 215 253 6 2267 Crna Gora 107 521 2147 97 26 8 250 3049 Svega: 3162 16591 42564 6078 2832 336 955 69356 I . Bji rezultati donose prilične promjene u ukupnom broju stećaka Hrvatske. Kada se to sve sabere proizlazi da u svemu u Jugos lavliji postoji 2. o čemu će više govora bitri kasnije. Osim toga. a za Bosnu . iM je otkriven poneki primjerak na već poznatim lokalitetima .08 % u odnosu na ranije brojno stanje. j to kako u Bosni i Hercegovini tako . današnje brojno stanje II Jugoslaviji iznosi 3. za Hrvatsku na str.046 primjeraka stećaka. npr. ukrasa j natpisa stećaka . Hercegovinu na str. najvećeg utjecaja je naknadno evidentiranje područja sjeverne Dalmacije.izmijenilo. zbog čega nisu mogle biti unesene u statističke tabele i topografske . 96.988 lokalite ta sa 66. Neke promjene u tome pogledu su uslijedile još u fazi završavanja rukopisa. ihl za 4 % . ili za 8% . ili za 1.karte. i u Srbiji" Crnoj Gori.Crna Gora ima 87 nekropola sa ukupno 2. kataloško-topografski pregled. ili za 21 %. Među tim. Razumljivo.803 stećka. a posredno i rutave Jugoslavije. nego su samo naznačene u dodatnim tekstovima . pa je potrebno da se konstatuje današnje brojno stanje. brojno stanje stećaka se u proteklih deset godina une kohlko . 225 i 302. U odnosu na čitavu zemljU. 428 pomenute knjige Stećci.356 primjeraka stećaka. te promjene se odražavaju i u brojnom stanju oblika.878 primjeraka s tećaka . Evo tablice u kojoj je po republikama i po osnovnim oblicima navedeno sadašnje brojno stanje stećaka: Rc. dok to povećanje u Hrvatskoj iznosi 59 lokaliteta sa ukupno 1. u međuvremenu je pronađen poneki sasvim novi lokalitet.mbli ka I loka liteta Broj I Ploča I Sanduka I Sljemenjaka I Stubova I - Krstafu I I Amorinih I Ukupno Bosna i Hercegovina 2687 12884 37955 5606 2550 305 293 59593 Hrvatska 247 2229 2038 160 3 17 .162 lokali teta sa ukupno 69. relativno. u Crnoj Gori 20 lokaliteta sa Ukupno 246 stećaka. ili 37 %. Prema tome. za Srbiju na str. proizlazi da se brojno stanje stećaka u Bosni i Hercegovini povećava za 75 nekropola (lokaliteta) sa ukupno 1.478 stećaka." Kada sve to uzmemo u obzir.

oko Fojnice.Bijeljina ima malo stećaka. tamo stećci rijetka pojava. Zbog toga stećaJ<a nema. a u tome pogledu se svojim brojem naročito . Ka!knja i Zenice našli relativno manju gustoću s tećaka ima svoj razlog. ili su bili poprišta ratruh sukoba. svakako je utjecala i okolnost da su oblasni gospodari Kosače i Pavlovići. Ja sam prvobitno pretpostavio da je on mogao iznositi oko 20 % ukupnog broja. Veliki dijelovi sjeverne Bosne su dugo vremena bili pod dominacijom Ugarske. Na relativno veliki broj s tećaka u Hercegovini i u istočnoj Bosni. Sasa i drugih. a u Srbiji opština Prijepolje (523). Kreševa. u Crnoj Gori opština Nikšić (949). zbog čega su . Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena." Hercegovina je zemlja kamena d klesara. pružali zaštitu progonjenim sljedbenicima srednjovjekovne Crkve bosanske. mostove i ceste. Slika gustoće stećaka prema površini podru čja izgleda ovako: Najprostranija bosanskohercegovačka opština je Mostar sa 1300 km' površine na 'k ojoj je evidentirano 1208 stećaka.·l u Kruševljanima kod Nevesinja su u gra đeni u zidove pravoslavne crkve.ima.ukupnog broja stećaka moramo imati na umu da je tokom vremena na razne načine nestao izvjestan broj tih spomenika. Analizom 'brojčanih podataka dolazimo do zanimljivih konstatacija: U Bosni i Hercegovini najveći broj stećaJ<a imaju hercegovačka opštinska područja. Bjelašnice i Veleža.ka je teritorija Bosne i Hercegovine. što znači da je običaj klesanja i postavljanja steća ka bio manje pI'imjenjivatn. što znači da na 100 km' u prosjeku otpadajU 93 stećka. Neki planinski i teško pristupačni krajevi nisu ni u srednjem vtijeku bili podesni ne samo za stalno nego ni za privremeno stanovanje.ma više razloga. koje imaju svaka preko 3000 primjeraka. Visokog. npr. aLi sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći. Na području najmanj e opštine Breza dolazi 240 stećaka na 100 'km'. '0 nekim uništavanjima postoje i podaci. pa je sasvim razumljivo što je tamo najveća gustoća ovih ·spomenika. posebno u istočnoj Hercegovini i jugo· istočnoj BosIlIi. Ali . Među bosanskim opštinama se ističe Rogatica sa 2628 stećaka. zatim da je bilo znatno većeg uništavanja nego u drugim krajev." a u Segetu kod Trogira su ugrađeni u ogradu groblja.OO Tako su stećci u Puškovcu kod Koraja preklesani u nišane. nadgrobnih spomenika. u Gučoj Gori kod Travnika su mnogi primjerci ugrađeIlli urimokatoličku CI'kvu i samostan. pa je razumljivo da sjeverno od linije Jajce Tuzla . gdje su nastajale gradske urbane sredine. Sjeverozapadni 'krajevi su sve do kraja XIV v. mostova <i drugih objekata. zatim cesta." Takvih i sličnih uništavanja je sigurno bilo u svim krajevima. u nekim predjelima Prenja. Kako vidimo..i stiču opštine Nevesinje i Konjic. U Hrvatskoj najviše stećaka dma opština Sinj (1313)." u Rogatiei su stećci poslužili kao građevinski materij a l za kuće. aLi je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada. I okolnost da smo u nekim krajevima centralne Bosne . za što . njohov raspored nije ravnomjeran. osobito Herceg Stjepan. bili u sastavu Ugarsk~Hrvatske države. možda iznosi i čak 40 %. Broj nestalih s tećaka nije malen. U Citluku na 100 km' dolaze 342 spomePri činjenicu utvrđivanju 68 . glavno i najveće podru čj e rasprostiranja s teća. Cvrsnice. crkava. To su rudarski i trgovački centru u kojima je bilo dosta stranih ljudi Dubrovčana.

Na 100 -km' podru čja opštine Pljevlja. Tako bi.nika.2 stanovnika. nalaze se 54 stećka. u Crnoj Gori. Mogli bismo izračunati i gustoću s tećaka prema današnjem broju s tanovnika. a u Nevesinju na svakih 5. gdj e je gu stoća najveća. između Treskavice i Vran planine. npr. ali takva upoređenja nisu dovoljno ubjedljiva. a u Nevesinju. . 15. l s teća. na području opštine Banja Luka l s lećak dolazio na 154 s tanovni'ka. što je najveća gu stoća . Na . S l. U opštini Plužine. Sl. - Dio naj veće bo sans koh e rcegovačke II nekropole stećaka Krekovima kod Nevesinja.Dugo Polje (Blidinje) . zbog toga što svi krajevi nisu imali jednake uslove za život.ledna od velikih nekropola stećaka II Bosni i Hercegovini . 420 spomenika na površ inu od 100 km' .taj način mogli bismo izračun ati i gustoću drugih opštinskih područja. 16. Prosj ečno u Bosni i Hercegovini na 100 km' otpada 115 primjeraka. u Bijeljini tek na 6068 stanovn ika dolazi 1 s teća k. .. a u Nikšiću na 57 stanovn:ika.k dolazi na 15. II Konjicu na 13. u Crnoj Gori.

sa krupnim ili okupljenim naseljima. Ova konstatacija se više odnosi na staniju literaturu. Katalinić je upotrijebio isti neodređeni vremenski termin "v.. Najbrojnija nekropola u Hrvatskoj nalazi se kod vrela Cetine i ima oko 700 stećaka (prema nekim starijim podacima imala je oko 900 primjeraka). čine one koje imaju manje od 50 stećaka. Ja sam na tu činjenicu već ukazao kao na značajan faktor koji govori o sasvim odmaklom dobu raslojavanja starih rodovskih i plemenskih zajednica. Svega 4 od njih imaju preko 300 stećaka. U Crnoj God postoje dvcije nekropole sa preko 200 primjeraka (Žugić Bara kod Žabljaka sa 300 i Pižuri kod Pljevalja sa 230 primjeraka). umnožili su se sitni feudalci. Evans je stećke stavio u preistoriju i nazvao ·ih . Klašnik kod Višegrada sa 359 i Bjelosavljev. U Bosni d Hercegovini je samo oko 10% ukupnog broja stećaka raspoređeno na nekropole u kojima ima preko 50 primjeraka.7. sa zajedničkim dobrima J sa zajedničkim.'1 H. pa bismo dobHi vrlo razLičite rezultate.i u organizaciji grobalja.rlo stari" . Milavići kod Stoca sa 352. ali i u novijoj to važno pitanje nije precizno i do kraja riješeno. a u Srbiji nema nekropole sa preko 200 primjeraka stećaka.50 A. To je vrijeme kada se napuštaju stara zajednička groblja i stvaraju nova. da pripadaju vremenu kojem i ilirski tumulusi -'2 Iako nije bio sasvim jasan. Svih ostalih 90% bosanskohercegovačkih stećaka nalaze se na nekropolama u kojima ima manje od 50 primjeraka. Ogromnu većinu nekropola. manja. P. Crnoj Gori 29. pa se sada teži što većem osamos taljivanju .Zanimljivi su i podaci o prosječnom broju spomenika po nekropolama. A. Naravno.kurioznim prehistorijskim druidskim spomeIllicima". što je vrlo izrazit pokazatelj. stvorena su manja naselja. Vrlo je . ili se na nekim još postojećim velikim izdvajaju manje porodične s·kupine. što se odražava . J. Blau je dozvol. Sapieha je rekao da su stećci "vrio stari spomenici" tlmji su ga najviše podsj ećali na scene na starim egipatskih ipartskim spomenicima 47 I.53 A. u Hrvatskoj 18. Srbiji 18. te bismo prosjeke mogli izračunavati i po opštinama." VREMENSKI PERIOD STECAKA O vremenu postanka.4 8 A. često vrlo pogrešna mišljenja.~lično stanje d na područjima izvan današnjih granica Bosne i Hercegovine. Boue je zabilježio mišljenje nekih domaćih ljudi da su stećci rimski spomenici. a među ovima je najviše onih 'koje imaju ispod 10 pnimjeraka. Fosco je rekao da su to spomenici Feničana koji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji. Vrlo je indikativan odnos samih nekropola i njihovih spomenika. a u tome okviru većina njih ima po manje od 10 primjeraka. kako se če sto nalaze na ilirskim gomilama ili u njihovoj neposrednoj blizini. Kaer je stećke stavio u preistoriju. dakle. trajanja i nestanka stećaka do sada su ispoljena vrlo različita. Sterneck je smatrao da stećci pripadaju predrimskom vremenu a. Umnožila su se bratstva i izdiferencirale poroddce. i to: Krekovi kod Nevesinja sa 452.io mogućnos t 70 . što je ujedno danas najveća nekropola u Jugoslaviji. U Bosni i Hercegovini svaka nekropola u prosjeku ima 22 stećka. a sam je mislio da potječu iz prvih vremena širenja kršćanstva u ovim krajevJma 49 A. komunalnim grobljima . dok u či tavoj Jugoslaviji taj prosjek iznosi 22 stećka .i6i kod Sokoca sa 344 stećka.

Takvo stanovište je najprije izrazio G. da pripadaju Abrigenima. pa i u XII v. slabije obrađene. Za A. god." V. dz 1231.. opširnije se govori u poglavlju o natpisima. zatim u vrijeme prelaza Slavena jz paganstva u kršćanstvo. kao i po nekim drugim svojstvima.od XIII do XV V. stećke datirao u XIV v. Lago dh je pripisao Slavenima. V. Wilkinson rekavši da stećei potječu jz predturs kog perioda. došao sam do saznanja da u osnovne oblike moramo uračunati d tanke.kim spomenicima. I S.i m osnovano. stećaka je bilo i u XIII v. ali dok su još bili pagani. u narednom poglavlju kn}ige.j to često zajedno sa pomenutim pločama bez natpisa. što bi. U raspravi o oblicima stećaka. kao prototip naših stećaka u obldku ploča. Kako se takve ploče vrlo rano javljaju kao nadgrobnici ne samo u našim nego i u drugim evropskim zemljama. Otuda u novijoj literaturi sigurnije datiranje. kako to neki misle.69 odnosno ako se .. zbog toga što nemaju rimskih natpisa. Luschan . a sigurno je da oni egzistiraju i u prvoj polovini XVI v. iako nemaju natpisa. uračunamo u najstarij e primjerke.SS Hoernes je stećke nazvao staroslavenskim spomenicima. nego da su slavenski. (O datiranju natpisa stećaka i posredno samih stećaka.. polumjeseci i krstovi. i jeka" .66 Nij e to davno bilo kada je naš etnolog dr S. to bi bila osnova da i dobar broj takvih stećaka." a kasnije ih je. ploče koje su često bez ukrasa.71 da potječu iz istočno-gotskog perioda. kao što je onaj sa natpisom iz Vidoštaka kod Stoca. .to prvenstveno rozete.6' smatrao starim bosanskim s pomen icima. Pošto se vrlo rano javljaju i amorfni stećci (slični pločama i sanducima). odnosno da su to "spomenici Hrvata i djelomično Srba . Lago je izjavio da stećci ne mogu biti rimsloi.) . Fosca sam već rekao da ih je pripisao Feniča­ nima. onda ima razloga tvrdnji da ovi spomenici počinju još u drugoj polovini XII v. sa dosta . odnosno da su svoje pravili po uzoru na rimske · s I A. a kasnije o starim bosans. Po nekim natpisima. po mome mišljenju.. Vuletić-Vukasović je najprije misilo da su stećci iz predgrČ'kog i predrjmskog vremena. kao i sasvim čudno­ vata mišljenja.najprije ih je stavio u slavenski paganski period.56 V. Tomić stećke stavio u IV j V v. Približno istom zaključku možemo doći i drugim putem. g. a ako ih imaju. ali je za njihovo postojanje uzeo nešto šire razdoblje . onda su . Truhelka63 i F. Evans je najprije mislio da se radi o preistonijskim. 55 Nekoliko stadjih naučnih radnika stećke su odredili slavenskim peruodom. a potom je tvrdio da su to Hrvati upotrijebili rimske spomenike. Ljubić se prili čno dvoumio . Jireček je uzgred napomenuo da će "mnogo kamenja bez natpisa poticati iz tamnih vremena ranog srednjeg v. bilo sasv.ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak .59 K. prema nalazu novčića u grobowma.) Većina novijih i savremenih naučnih radnika uglavnom se slažu sa datiranje m u širim potezima. 68 Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrobne ploče trebinjskog župana Grda (1151-1177.kao i C. u XIII. Luschan je.. J.60 a F. To je rezonovanj e na balJi natpisa. J. to bismo i izvjestan broj ovakvih oblika. Ima mnogo argumenata kojima se dokazuje postojanje stećaka u XIV i XV v. Luschan ih je nazvao starim bosanskim spomenicima·1 Izražena su i vrlo kolebljiva. Nije sasvim izvjesno 'k ada se najranije javljaju ovi spomenici. " 57 F.i pisao ih Hunima·' Otkrivanjem natpisa na stećcima i njihovim čitanjem došlo se do putokaza za rješavanje pitanja kronologije stećaka. i pr.

što se odrazilo . a li se ono ipa k nastavlj a i egzistira gotovo sve do kraja vijeka. postepeno nes taje ova vrsta umjetnosti a krajem toga vije ka sasvim zamire. da njihova prva faza traj e i kroz XIII v. To je doba cvjetanja u umje tnosti stećaka. god. u ob lasti stećaka. To je. a li ono š to j e već rečeno za ploče bez natpisa . zatim da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV v.. Od poče tka XVI v. U vezi s tim on j e rekao kako mu se č ini da se ti naj stariji s teće i nalaze u Dalmaciji i da j m je tu kolijevka.. sve do kraja XV V... Mandi ć" i A. s tim što cvjetanje zahvata drugu polov. da ne kažemo potpuno prazan . 72 . vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini relativna stagnacija u kulturi i umj etnos ti. Renđeo izrazio mišlj enj e da stećaka ima i stariji h od XIII v. U XVI v. može se tvrditi da stećci poč inju negdje u drugoj polovini XII v. Sto se ti če natpisa s teća ka kao pouzdanih argumenata za određivanje kronolog ij e s teća ka .72 ali su oni o tiš li u krajnost .razloga. To sve upućuje na mogu ćnos t prve pojave stećaka u XIII. mogli uvrstiti u naše najstarije stećke.i a morfne ob li ke dobrjm dijelom vrijedi baš za taj vijek. i pored toga što su politi č ke pniHke bile nestabilne ·i š to su j oš uvijek u nekim oblastima trajali sukobi s Turcima. Skobalj.'· Slično nj emu mi slili su i D. Napominjem da je i 1. Mis lim da je većina stećaka nas tala u razdoblju od polovine XIV v. 'iako za to Zil sada nemamo sasvim sigurne argumente . pa i u umj etnosti .ipi s ujući s te6ke i s ključ ivo Hrvatima . pr. je vrlo oskudan u tome pogledu . i nu XIV i prvu pol ovinu XV v. pa i u XII v. XlIII v. tada nastaje uspon u svakom pogledu. Dosta intenzivno su se s tećei klesali i pos tavljali i dalj e. i to još sa p oče tkom iz vremena pagansIva. Naredni vijek je nešto sasvim drugo. j to prvens tveno kao rezultat snažnog ekonomskog r azvoja i uspona Bosne. sve je manje klesanja i ukrašavanja stećaka. i in ače.. do pada Bosne pod Tunke 1463. Na osnovu raspoloŽlivih podataka.

Godi šnj ak za š tite spomenika kultu re Hrvatske l. Glas nik Etnog rafskog muzeja u Beogradu XIX. P ri š tina 1970. Sarajevo 1891. 59. X . B eš l agi ć . na zaravank u iznad jezera. Povies t hrvatskih ze m a lj a Bosne i H ercegovine I . Zag reb 1881. M.630. Vrana i njezini gos podari u doba turske vladavine. 169 i dalje. sv. 11 Is t i. 344.. Beš l agić. Ka č i ć­ -Mio š i ć. Katu ni Crne Gore.. O s t ećcima. Sarajevo 1942. St ećci i neki njima s lič ni nadgrobni spomenici u okolini Zadra. Zagreb 1897. Skarić. Zagreb 1878. Rad JAZU 56. 6 H . Novi Sad 1901 . II E. Glasn ik Zemaljs kog muzeja II Sarajevu III. Staro nadgrobno kmn enje II BOS P1 i i Hercegovini. Bosanski pašaluk. Neki najnoviji rezultati is traživanja s tećaka. 179-200. d. • P.180. Truhelka. Rijetka vrs ta nadgrobl1ih s pomenika tt kumanovskom kraju. Radovi Muzeja grada Zen ice IH. Tra lji ć. Sarajevo 193 1. n. Dini ć. 394. Zagreb 1975. II J. Bosnien und die Herzegowina. sv. M(ilaš) . g. Stošić. Stari malisorski nadgrobni s pomenici Ll Vuksan L ekićLI. Ć irk ov i ć. 348-349. Matković. l' Stećke je pronašao R. d. 356-358. 175. I' S. l S. Beog rad 1959.. lj Ć . H adžijahi ću na ovome podatku. Glumac. D. 19 S. d. 51ećci. Pravosla vna Dalmacija. 217. II . "čitavo bogomilsko grob lj e s t eća ka u obli ku sarkofaga". Bosans ka feudalna država od X li do XV veka. Sarajevo 1971. 9 S. Sarajevo 1959. Ernološk i pregled 1. Zag reb 1946. Zenica 1973. II I s ti. PLllo vanja po Balkans kom po/uoslrvu XVI vijeka. 263 i 267-276. 41-45. • I st i..) )o J.266. 5 M.279-286. s tr. B e š l agić. almanah-kalendar Dr inske banovine za 1932. Beograd 1964. II Vj. Kaer. Razgovor u godni naroda slovinskoga.369. kata!oško·topog ra!ski pregled. Di v/ionski kovčez i. Glasnik muzeja Kosova X. J Ć. Stećei tl okolini Sibellika. :M VI. Bribirski knezovi. Be š l agić . Zadar 197 1. Sarajevo 197 1. Starinar XIX. Sarajevo 1929. knj. Truhelk a. 18. 41-45. SraroboswlSki I1lramorovi..1 \3 . O jednom natpisu iz Azane X III-XIV veka. • M. 142. Istorija naroda Jugoslav ij e I. 18. Dini ć. Radov i Ins tituta JAZU u Zadru sv. 257-270. \09. I.95.. Narodno jedinstvo. 34 i 35. Steće. Drniš šesnaestoga i sedamnaestoga s tolj eća. Zbornik Filozofs kog fakulteta. 35 1-352. n. 57-89. I s ti. Beograd 1956. Sabanovi ć . Vie nac . na s tr. A. Zadar 1972. sv. koje je kasnije uniš teno radi izgradnje nogometnog igraJišta. n . Beograd 1968. Wien XIII. 363. 27. vidio 193 1. . 73 . Istorija srednjovekovne bosans ke države. 193-208. l P. II I s ti.347. I sti. 1883. Sibeni k 1941. n. 167-170. sv. 10 I s ti . " S.NAPOMENE l S.. 527. d . St ećci. M Is ti. 214-216 i dalje (vidi kartu Bosn e II poče tk u XV v. kataloška-topografski preg/ed. Zadar 197 1. II I sto tamo. kataloška-topografski pregled. pjes ma 95. As b6th. " K. Vrana i njezini gospoda ri . 16 S. Sr edovječni stećci Bosne i Hercegovine. 228. Zah valjuj em dr M. Zag reb 1975. Hocrncs. St ećc i u oko/hli Sibenika. Wi en 1888. Bogumi/ski grobovi i bosa nč ica. I s ti . Zagreb 1895. 19. 31 M.l . Sarajevo 197 1. H adž ijahi ć u da je u Plavu. Godi šnjak zaš tite spomen ika kulture Hrva tske I.80. Beog rad 1969. Zadar 1974. l ' M. Alte Graber in BosIlien und der Herzegovina. Fi li pov i ć.386. " Is ti. Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellsch aft. Korkut (pokoj ni) pričao je dr M. 53()'-536. B ož i ć . Sterneck. 21. Radov i Inst itu ta JAZU II Zadru. 17 Kus tos Muzeja grada S a rajeva D. 245-249. Glasnik Zema ljskog muzeja XLI. 263. B eš l agi ć. Ljub in_ković j podat ke o torne mi ustupio. d. Starohrvatska prosvjeta I . Kl aić. F ilipov i ć. 41--45. 549-551 i 566-567. . 524. Sela Sibenskog kotara. g. Rado vi Ins titut a JAZU u Zadru. s tr. n. b r. lj M. na čemu sc s rda č n o zahvalj uj em. Radovi Centra JAZU u Zadru.. H. 1. Beograd (?) . 179. 41-45.

d. Tom II. Beograd 1949. u S. Boue. [ storija Srba l . Banjani. Trudy Xl Arheološkog kongresa u Kijevu 1899. Skobalj. br. Paris 1968. Renđeo. n. d.) <t9 A. VIII. Renđeo. . Evans.. na istom mjestu . Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH II. " I. Sv. Luschan. n. Zagreb 1953 . 40--45 (Izdato kao rukopis Bibliografija i građa za umj e tnost i srodne struke VIII. Lago. Vienac. br. Blau. Wien 1881. 128. 69 Isti. g. Beograd 1922. na is tom mjestu. Venezia 1870. n .. LIX. " F. Kaer. n. Tafro. Starobosanski mramorovi. Bd II. Luschan. n.D.) • S. JO A. 11 D. 170-175. Berlin 1877.. Mandić. n. (prevod na našem jeziku : Obzor 1879. d. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. Sarajevo 1891. Podro? do Krajow Slavianskich w 1802 i 1803 roku przes X. ~ P. 53.) ~ K. I l. 229-232 . br. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH III. Leipzig 1849. 61 F. Zagreb 1953. s6 G.. Knežević. 12. J6 K. Memoria suIla Dalmazia. Wien 1872. d. d. t) C. 58. lS Os lobođenja 74 . Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft X. " A. 4l l. 40 I. e rcegovač kim s tećcima. Vego. knj. Sarajevo 1956. 26 i ViesLnik 1885. Sarajevo 1971. Tomić. 94 (prema I. 307. Warszawa 1811 (Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellschaft. Glasnik Zemaljskog muzeja III. l. tt A. l. Lyon 1886. 90 i Viestnik 1887. 165-172. na istom mjestu. I-IV. eJ. Hoemes. II. ~ A. Vukasović.e Graber. Sl ećei. Le necropoli Fenicie in Dalmazia. str. 108-111. Bešlagić. 237-246. Renđeu . Moskva 1902. knj . Vlaška teza o bo san s koh. Bauera. Ober altbosnisch. SI F. Sterneck. Ljubić . 123. 382-384.. J3 A. d. Naše starine III. 120. Renđeo. La Turque d'Europe.. Lago. januar. Storia della Dalmazia I. 241. Evans. V. '7 A. Bosanski prijatelj IV. na istom mjestu. lli i 170-175. V. Rendeu. Renđeo.. 205. Obredne gomile. Asb6th. Zagreb 1870. Pierres sepu[cra[es dalmat es. ~ A. 41-48. Sebenico 1890. Hrvatska revija XVI. f l A. n . 43-44 . Zara 1834. lT I. • Isti. 23. Throug Bosnia and tile Herzegovina. Truhelka. Zagreb 1878. Viestnik 1881. Renđeo. 207. Altertilmer der Herzego vina. Wien 1881. . 46-48. 274--278). 51 A. Dalmatien und Monten egro ll. 61 S. n. Vie stnik 1882.... 25. kalaloško·topografski pregl ed. 1 (prema 1. Srpski etnografski zbornik. Be š lagić. Wilkinsom. Naselja poreklo stanovništva. Sapieha. Jire ček . Luschan. Sredovječni nadgrobni spomenici s tećci. Hormann. istorije zaštit e spomenika kulture Bosne i Hercegovine do 1945. 31.) " M. d. 239-243.. Križ na Ciovu 1970. " S. ~ I. )9 Vidi napomenu br. Srednjov jekovni spomenici Bosne i Hercegovine. Fosco. Paris 1840.. London 1876. 226. 52 H. d. 8. na istom mjestu. J. 127.u redakciji dr A. Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini. 46. Katalini ć. d. " M. 176. n.

kamen s pločom. ova svojstva s tećaka su malo proučavana. Neka nastojanja -li tome pogledu bila su uzgredna. Tim svojim formalno-oblikovnim svojstvima OVd spomenici najviše privlače pažnju širokih krugova kulturnih građana i brojnih struč nj aka. Stratimirovđć 1891. sve iz jednog komada. i pored atraktivnosti u značaja. tj. s obzirom na okolnos t da sve kraj eve i sve vrste ob]. nemaju trajnije vrijednosti. i zasnovana je na d otle sakupljenim materijalima. makovi uspravni i spomenici. a pogotovo studije o oblicima s tećaka. potrebno je tu studUju dopuniti i još bolje objasniti . kako zbog ograniče­ nosti područja istraživanja tako i zbog nedovoljne i nesigurne argumentacije. Prva studija je iz 1972. Po tome se svojstvu razlikuju od drugih grobalj a. pa i novih saznanja.IV o l neobičnim UMJETNOSTI STEĆAKA OBLICI STECAKA 75 Najizrazitija likovna svojstva stećaka su njihovi oblici . ili su se odnosila na vrlo ograničena geografs·ka područja stećaka . obradio oblike stećaka . tj.' Kako je u međuvremenu došlo do pronalaženja nekih novih mater ijala. kamen (pravougli paralelopiped sa širinom koja je veća od polovine duune).jka ovih spomenika donedavno ni smo ni poznavali. stepenac. Od starijih istraživača stećaka prvi je Đ. Prijedlog njegove biste oblika ima 4 osnovne kategorije: ploče (do 40 cm debljine). nadme tn utom (iz jednog ili iz dva komada). to ih čini originalnim. Cinjenica je da postoji više ob lika stećaka. Ploče je podijelio na duge i široke_ Kamenje uma 5 svojih vrsta: kamenica (pravougli paralelopiped u ležećem položaju čija je širina manja od polovine dužine ili jednaka polovini dužine). a njihova brojnost i ramovrsnost uočljiva je tek kada se upoznaju i imaju u vidu svi krajevi teritorije stećaka . položene na zemlju većom . a i p r·ilagoditi je za sadašnju svrhu. god . što je donekle i razumljivo. Može se reći da donedavno nismo imali posebne stručne radnje. god. kamenje (stećci preko 40 cm debljine). kamen u formi kusaste piramide pravouglog presjeka. kamen na ploč i s jednim posrednim stepenom s jedne strane. Bilo je i prokušaja sistematizacije oblika koji. Međut-im. i strmenac.

Splitski arheolog Petar Kaer je na osnovu poznavanja nekih dalmatinskih s teća k a stvorio svoju lis tu obLika koja se svodi na tri osnovne skupine: jednostavni oblici. stela. a os im toga je nedoslj edna i nepotpuna. Kanitz. Curčić. koja je u jednom pogledu nepotpuna u odnosu na tekst.šesterci ukrašeni i visok i ukrašeni pašesterei. Važni rezultati nj egovih istraživanja su ostali u rukopisu. a ispušta iz vida one koji su viši od 30 c m. pa. njegova podjela je nedovoljno jasna. Postoje tri vrste znakova uspravnih : stupac. da s tećci zapravo imaju samo oblike t-umbe. sarkofag ili sljemenjak i dvostruki spomenik. 3 Kaerova podjela nije jasna. pa je s tvorio li stu sa tni osnovna oblika: slećci u obliku ploča. jednostavni pašes terci. a za tumbe i sarkofage da su postali po ugledanju na rimske nadgrobne spomenike. s tećke koje naj češće zovemo sanducima .io tabelu sa 32 crteža. us itnjena je i ponešto zamršena. V. Zbog neprakti čnosti nis u j e u svojili kasniji obrađivač i steća·ka. Za krstove je rekao da imaju malo veze sa stećci m a.ka nisu prihvatiH kas niji i s traž ivač i stećaka.S a pred kraj života 1942. stećak ravni i stećak ravni koji je pos tao od sarkofaga. za ploče da se nalaze svuda po svijetu. twnba .ploče. ali je očito da pod prvom vrstom autor podrazumij eva najniže steć ke . J to: ploča. dvostruki oblici i ostali oblici. Prva s·kupina se dij eli na 4 podvrs te: prosI i. Među­ tim. god. Truhelka iV. Kaerovu !-i stu obli.' Općenito se može reći da je Stratimirov. Curčić j e jedan od najboljih poznavalaca bosanskohercegovač­ kih stećaka.' 76 . ·i krst.6 Prva tri oblika prve podjele on je smatrao s tarijim. bez obzira š to neke oblike nije obuhvatio. pod drugom .i ć dosta brižljivo s tvorio svoju podj elu oblika.osnovicom . Uz svoju tekstualnu podjelu Kaer j e prilož.i još iz 1891.' Nemamo pobli že objašnjenje ovakve podjele. a li se može reći da je u osnovi na juspjelija . Mađarski arheolog i ilus trator Felix Kanitz se najv. Prva vrsta u ovoj katego riji uma s vojih S podvrsta. a u drugom pogledu pruža vi še vrsta oblika nego što se u tekstu navocli. Nov iji jstraž i vači su se njome dosta koristili i usvajali j e.F. Druga skupina ima 2 podvrs te: sandu ci i sljemenjaci. a pod trećom . salld u k-ploča. dakle. Si stematizacija je sasvim uproš tena i obuhvata samo osnovne ležeće oblike. stećke je svr stao u tri osnovna oblika: ploča. Njegova p odjela ima pet osnovnih oblika: ploča. sanduk. god. Proizlazi.iše bavjo s teć­ cima u Srbiji. vertikalno usađe na duguljas ta ploča . n erazrađena i nij e dovoljno obuhvatna . Još trojica od s ta nijih istraživača s tećaka bavila su se ob licima s teća ka . četverobridi prizrnat. Truhelk ina podjela j e uproštena. sarkofag. s lj emenjake ili savkofage. a ostala dva vremenski mlađim spomenicima. Treća skupina ima također 2 podvrs te : stubovi i krstače. sarkofaga i stupca (pod tumborn on podrazumijeva oblik koji se danas naj češće naziva sandukom). slećak u obliku sarkofaga ili tumbe i slupac. U jednoj svojoj radnj. C. Pod prostim oblicima on s hvaća amorfne s tećke u o bliku ploče do 30 cm visine. C. stećci kao kocke i stećci poput sarkofaga. nišan i krst. Truhelka j e s is tema tizovao oblike steća ka u S kategorija. Spomenike je podij elio na 4 vrste: slećak na sljeme.

Benčeva konačna podjela izgleda ovako: 1 2 3 4 5 6 Ploča sa podnožjem Sanduk Sanduk sa podnožjem Visoki sanduk Visoki sanduk sa podnožjem Ploča 7 8 9 10 11 12 - Sarkofag Sarkofag sa podnožjem Dvostruki sapkofag sa podnožjem Krst Krst u zajednici sa pločom Krst u zajednici sa sandukom stećci 77 Nedostaci ove podjele sastoje se u tome što njome nisu obuhvaćeni u obliku stubova i amorfni spomenici. Kako vidimo.kod s tećaka oko Olova. Visoki sanduk ima visinu preko 100 cm. u Hercegovini. kao tuđi. ali je od nje u ža i jednostavnija. na osnovu toga da ]. u Bosni. Ova lista oblika je slična Truhelkinoj. više kao varijantu jednog od prethodna dva spomenika. Njegova sistematizacija je u osnovi bliska Truhelkinoj. Napustio je naziv tumba. a li je uvrštena kombinacija ploče sa krslom lO S obzirom na sve to. Inače. zbog toga što mu je takav stećak sličan kući sa krovom na sljeme.j spomenik ima postolje ili ne. kao kod Radimlje. a za sanduk je uzeo visinu od 40 do 100 cm. CurčiĆ nije obuhvatio neobrađene stećke. a onda što su ploči sa podnožjem . niti stubove i krstove. iako u izvjesnom pogledu preopširna. ova sistematizacija se može uzeti kao. Benac je napravio listu kao i prethodnu. Kao i Curčić. on je naziv tumba zamijenio nazivom sanduk. Krst sa sandukom nazvao je dvostrukim spomenikom.On nije posebno istakao ploču kao osnovni oblik. sanduka sa podnožjem i visokih sanduka sa podnožjem. pa je prvi od istraživača stećaka počeo upotrebljavati naziv sanduk.' Među stećcima Sirokog Brij ega (9 nekropola sa 157 spomenika ) nije bilo ploča sa podnožjem. s tom razlikom što je umjesto krsta ovdje unesen dvostruki sarkofag s podnožjem. Na kraju je dodao i oblik dvostrukog spomenika. zbog toga što su mu "spomenici u obliku duguljastih kocki" sličili domaćim sanducima ili kovčezima. Benac je proučavao stećke nekropole Radimlje kod Stoca. stvarajući svoje podjele i liste. Evo kraćih obavješ tenja o tome: Dr A. ima devet osnovnih oblika: ploča. iH kao njihovu kombinaciju. ali sam shvatio kao da se taj oblik podrazumijeva.i dvostrukom sarkofagu sa podnožjem. visoki sanduk sa podno žjem. ploča sa podno žjem. on je predložio i domaći naziv šlj emenjak. god. Na osnovu s tećaka iz okoline Olova (7 nekropola sa 263 spomenika). relativno. visoki sanduk. kao . pa sam ga naveo. sanduk. Od istraživača s tećaka poslije 1945. kojoi su rijetka pojava.' Autor je općenito ploče smatrao do visine od 40 cm. naj a dekvatnija i najkompletnija. njih desetak su se zadržali na pitanju oblika. niti dvoslrukih sarkofaga sa podnožjem. sarkofag sa podnožjem i krst. Njegova podjela oblika. sa povećanim brojem oblika. Uz upotrebljavani naziv sarkofag. data mjesta glavnih osnovnih oblika. a onda i stećke nekropola u okolini Lištice (Sirokog Brijega). . na osnovu 133 stećka Radimlje. sanduk sa podnožjem. zatim nekropola oko Olova. sarkofag.

Sistematski je obradio stećke u okolini Ljubuš·kog. Njegovi prela zn i oblici su nam ostali nedovoljno objašnjeni. U l ežeće oblike svrstao je ploče. Vego se bavi proučavanjem s teća ka općenito. sanduke i sarkofage. Se rgejevskog izgleda ovako : 1L ežeć i oblici II . uglavnom na osnovu obj avljenih materijala. Amorfno kamenje je izdvojio kao posebnu vrstu.Sarkofag Po svojoj podjeli ovaj autor je nešto bliži Bencu nego Sergejevskom zato što je unio oblik pod br. tumbu. njegova podjela ne sadrži krstove. Inače.stela i cipus i dodao im još obelisk. lista ob lika D. Dobro je što je i slabije obrađene stećke svrstao u navedene glavne kategorije. sarkofag.ij ebio je antičke termine . u Hrvatskoj (30 nekropola sa oko 500 spomenlka) . ostavlo rukopis u kojemu je stećke podijelio na pet osnovnih oblika: ploču. zato što toga oblika nije bilo u području koj e je obrađivao. ali ga najviše interesuju natpisi. Kod Sergejevskog nema oblika krsta. Vego nije uzeo u obur ni amorfne spomenike. Pri tome je naveo tri osnovna obHka: ploču.kategori je .na ležeće i stojeće oblike i naveo da postoje i prelazni oblici. Pod tim nazivima podrazumijevao je uspravne prizme "približno četvrtastog presjeka" koje se završavaju ravno ili kao piramida. Gimnazijski profesor Ivan Renđeo se pored svoje struke interesovao i za stećke." Prema tome.Sanduk 3 . izm eđu Bratunca i Vlasenice. sanduk i sarkofag. o čemu je.D." 78 . Sergejevski je uveo dvije nove kategori je . njegova podjela bi trebalo da ima i oblik sarkofaga sa podnožjem.Ploča 2 . iako mi kod takvih stećaka lako prepoznajemo i razlikujemo ploču.Sanduk s podnožjem 4 .ležeće i s tojeće stećke. Za s tojeće oblike upotr. stupac j križ. pa je razumljivo što je ova lista u odnosu na dosadašnje u tome pogledu proširena. ali samo kao varijantu stupca" Dr Lovre Katić je obradio stećke Imotske krajine. I grubo obrađene stećke je on također svrstao u te dvije glavne kategorije. M. zat im slabo ili sasvim neobrađenih. 3. sanduk i stubac.Amorfno kamenje 12 3 - Ploča Sanduk Sarkofag 2 3 - Stela Ci pus Obe lisk U Ludmeru ima najviše stećaka uspravnih oblika. u Hercegovini i na osnovu toga napravio listu oblika koja je jednostavna i dosta uska: II obrađenih 1 . jako 'izm eđu cipusa i obeliska stećaka gotovo da nema razl:iJ<e. u p rvoj kategoriji on je usvojio oblike i termine svojih prethodnika. Međutim. I sto ta ko. On je uzeo u obzir još i stelu. što je sasvim opravdano. Sergejevsk.i je na osnovu proučavanj a s tećaka sa područja Ludmera. Amorfno kamenje mu je posebna ka tegorija. Kako vidimo. u istočnoj Bosni (7 nekropola sa 297 spomenika). zbog toga što takvih obUka ima na području oko Ljubuškog. U trećoj kategoriji smo dobil i nove oblike i nazive. osnovne oblike podijelio na dvije glavne .Prelazni oblici III - Stoj eć i oblici IV .

2l Pri rasporedu stećaka centralne Bosne (330 nekropola sa 4758 primjeraka) korištena je ista podjela. visoki sanduk." Stećke okoline Kalinovika. krst. stub).sa podnožjem i bez nj ega . u zapadnoj Bosni." Steće i Popova polja u Hercegovini (88 lokaliteta sa 1559 primjeraka). samo što su sljemenjaci svrstani u dvije vrste .'" I Ante Skobalj ima svoju podjelu oblika . koji je ili plo ča ili stubIS Dr Angela Horvat je evidentirala i obradila ste6ke u Slavoniji. U prvu je ubrojao ove osnovne oblike: amorfni. zidani slećak . moja podjela.prizma.ploča. slupac i kri ž. Petrovi ć se također zadržao na pitanju oblika. sanduk. ploča anlropoidna. sarkofag. Baniji. kao i uspravni. u Bosni. obilježeni stećak . sanduk. izgleda ovako: . samo su stubovi nazvani uspravnim spomenicima. zbog toga što su takvi oblici tamo nađen i. samo što su izosta vljeni visoki sanduci i što nije bilo amorfnih spomenika. Svoju drugu ·k ategoriju je nazvao stubovima i u nju je svrstao ove osnovne oblike: amorfni."b 79 Ja sam stećke . OS'im toga. krslaču i amorfni s lećak. opseg (okvir. da bi se razlikovao oblik stećka od reljefnog motiva stećka koji se susreće na raznim oblicima stećaka. niska prizma. 1B Za s tećke Blidinja. obelisk (stup) i kameni kriŽ. visoka prizma s kosim siranama. sljemenjak s odijeljenim podnožjem. Svrstala ih je u šest osnovnih oblika: ploču.Dr Mirjana Corović-Ljubinković je proučavala stećke u zapadnoj Srbiji. prizma s odijeljenim podno žjem. ukrašeni slećak .ploča. sljemenjak s kosim st ranama. visoka prizma s ravnim stranama. sljemenjak. piše i o stećci ma i svrstava ih u pet osnovnih oblika: ploču. samo što je dodat oblik stuba.i što su postojale dvije vrste sljemenjaka. u zapadnoj Bosni (5 nekropola sa 244 spomenika). dvostruki sljemenjak. bez obzira što je u početku naveden i oblik visokog sanduka . (44 nekropole sa 1170 primjeraka) podijelio sam kao i one kod Kupresa. On je stećke shvatio kao jednu fazu razvoja hrvatskog groba uopšte. a . kućom naziva sljemenjake." Petar Ž . svrstani su isto ta. prizmaličan.k riž mu je spomenik "sa unakrsnim stranicama".ploča. rebrenjak). podjela je bila ista kao i za stećke Kupresa. Evo tih oblika: grubi s lećak . kod kojeg je visina "nešto manja ili veća od širine". (17 nekropola sa 1055 primjeraka) rasporedio u šest slijedećih oblika: ploču. kuću. Dominik Mandić u svom djelu "Etni čka povijest Bosne i Hercegovine"." Prema tome. sanduk. tumba i sljeme njak (sa ili bez postolja i streha). s/ ub. ploča obična. sanduk. slub i krslaču 1 6 Dr O. obrađeni slećak . đipa. prizma s monolilnim podnožjem.iz okoline Kupresa. umjesto krst. Tada je upotrijebljen termin krstača. Njegova ploča mora imati visinu manju od polovine širine.k o.preklopniea. krst i amorfni spomenik. sljemenjak s monolitnim podnožjem. stupcem smatra uspravno postavljeni stećak čija je visina "barem dva puta veća od širine i deblj ine". svi su stećci podijeljeni u dvije veće skupine . sanduk mu je položeni stećak.u ležeće i u s toj eće. sljemenjak. Lici i Krbavi i svrstala ih u če tiri osnovna oblika: ploču. On je najprije stećke svrstao u dvij e osnovne kategorije .ležeće i stojeće. kao piramida i antropoidni (kapičar. koje je izdato u Rimu.

nego i onih 'p llbliciranih. ali su one postavljene neposredno . ali se mora dozvoliti i mogućnost da su neke amorfne ploče viđene kao poluobrađene. Već u . tako reći do sada sasvJm nepoznatih. prikupio i sredio. zatim da mnogi krajevi imaju dosta zajedničkih osobina. PLOCE Prvi osnovni oblik ležećih s tećaka je ploča . Iskrsavala su piotanja porijekla nekih oblika i potrebe njihovog razmatranja i objašnjenja.. on iznosi 16591 primjerak. pa i varijetete. npr. da se običaj izrade izvjesnih oblika prenosio migracijom sta novništva. s obzirom na to da ih nalazimo i izvan teritorije stećaka. To nije baš tačno zbog toga što je u amorfne obLi'k e uvršten izvjestan broj ploča.iznad rake i više puta imaju uklesan epHaf. kao i materijala koje sam dodatnom evidencijom poslije 1969. ili uopšte nisu klesane. motika i sL)." s tećaka 80 . koja bi bUla kompleksna i adekvatna pravom stanju na terenu. Davidovtica). da se II nek im osjeća u tjecaj "li d i· rektno djelovanje klesara iz određenog kraja. u Polirniju. Sve j e govorilo o potrebi utvrđivanja i objašnjenja nove sistematizacije dblika stećaka. trebalo tretirati kao stećke. u Srbiji (Pribojska Banja.l 2 3 - Ploča Sanduk Sljemenjak 4 5 6 - Stub Knstača Amorfni spomenik U toku daljeg obrađivanja s tećaka u Bosni i Hercegovini. Veoma je velik broj u obliku ploča . i to ne samo sakupljenih velikom akcijom evidentiranja na č itavom jugoslavenskom teritoriju steća ka . što je 24 % od ukupnog broja stećaka uopšte. Mislim da je sasvim opravdano ako sve s tećke najprije podijelimo na dvije glavne s·k upine -ležeće i stojeće. među kojima ima dosta onih koji su već ranije i drugi i stmž iva či primijetili i konstatovali. ali i mnogo novih.. pregledom svih materijala. pa i putovanja na neke od tih terena. i to kako u našoj zemlji tako i u nekim drugam evropskim zemljama? Treba priznati da su takve tanje ploče nađene u podovima crkava ili uz same crkve i na područjima stećaka ili u njihovoj blizini. Iedno se odnosilo na to da li bi tanke ploče. god.istični za pojedina podmčja. Studij je zahtijevao i upoznavanj e komparatrivnih materijala iz naše zemlje i Jnostranstva. itd. ja sam pristupio proučavanju oblika stećaka. a katkada i poneki relj efni motiv. Crnoj Gori i jednom dij elu Dalmacije. prvenstveno manjih dimenzija i bez ukrasa. zbog čega su uvrštene u ploče. 'Uočio sam sve vrste oblika. Evo mojih zapažanja i mišljenja o poj edinim oblicima stećaka.samome početku proučavanja ove vrste oblika iskrsla su neka pitanja koja je trebalo najprije riješiti. kao što su š tit. posebno na području sjeverne Dalmacij e. kako glavne i osnovne tako i njahove varijante. Pokazalo se da su neki oblici karakter. krst ili simboli staleža (škare. Takvih slučajeva ima. nego su na grobove postavljene onakve 'k akve su odvaljene i usj eče ne u k a menolomima. a pogotovo one koje su ovlaš klesane.

grobovi ispod njih su is te arhitekture. do uvjerenj a da je to prevelika visina za ploče . To sve govori . npr. a š iroke od ISO do 200 cm . A takvih ploča je bilo na više mjes ta. Pravilno i dobro klesana ploča redovno je u ob liku če tveros trane prizme. I mnoge druge kara kteristike ovih ploča su zaj edničke i ostalim stećcima . Svrs tavanj e i određi vanje ploča p o širini i dužini. a široke 70 do 100 c m.s tim pravilima. u okolini Sarajeva. koj e ponekad dos t·ižu dužinu i 300 cm.. Kako sam već naprij ed naveo. zb og čega su mogle poslužiti kao prototip našim pločama . ponekad sa reljefnim m otivima 'ka kve nalazimo ·i na d rugim oblicima. velikoj ili maloj plOČi. Ta kve ploče nisu izni mna poj ava. posebno u is točnim kraj evima Hercegovine. U dalj em radu i s tudiju došao sam. Pos toj e i vrlo velhl<e ploče. i visina manja od polovine š.29 U Uboskom kod Ljubinja evildentirao sam ploču koja je jedna od naj već ih . t" ko da ih od rake odvaja čitav zemljani sloj.'5 U istočnim kraj evima su bili epHafi pisani ćirilicom na narodnom jeziku. Blidinje) . a m ožda je i najveća. a pokDjnic i su sahranjivani po istim običajima i u is tom vremenskom razdoblju. Uz pravougli paralelopiped kao naj češći oblik. odnosno visinu ploča. Ima ove dimenzij e: 310 X 285 X 40 cm . u izvjesnim s lu čaj evima je bio presudan i odnos širine i dužine prema visini. ploče o kojima se ovdje govDri nalaze se zajedno sa ostalim oblioima stećaka . i r·i ne) vrlo je nesigurno.3I Ja sam i h našao na više mj esta. pa sam se onda toga i pridrža vao. Ustanovlj ene su. za š to se zalažu Stratimirovi ć i Ma ndi ć (duga i široka ploča . i u okolini Lišt ice. da takve ploče imaju sva svojstva s teća ka . Najčešće su du gačke od I SO do 200 cm. nego 'n a površinu zemlj e. u iste redove. zbog čega u horizontalnDj prDjekciji s li či elipsi. Stratimirović .ni su postavlj ene dire ktno na raku. npr. a širinu 200 cm. Takav kriterij s u zauzeli i Benac. a može bit i i pro izvoljno. zapravo u obliku pravouglog paral elopipeda.. Kaer i Truhelka su smatrali da svi pravougli paralelopipedi do 40 cm visine spada ju u ploče.za visinu do 30 cm .su bile dugačke od 240 do 280 cm. Međutim . već prema tome da ]j se radi o s rednjoj. nego su najčešće linterpolirane izme đu njih. ako su oni po svojim ostalim dimenzij ama bili upadno veli ki. bez obzira šIo se takve i slične ploče nalaze uz crkve koje su ponekad vremenski neš to s tarije od s tećaka . a u zapadnim obično latinicom na latinskom ili talijans kom jezi·ku. za koj e možemo reći da r edovno pripadaju sahranj enoj djeci." Ser gejevski 27 i Vego .J2 Još više je bilo primj eraka pl oča koj e se samo s jedne uže strane polukružno završavaju (Kupres. zbog čega sam u ploče uvrš tavao i Dne stećke ko ji su umali i nešto veću visinu od 30 cm. Razumljivo. U Popovu polju sam našao više ploča koj e . Znač i da su one na ne kropolama stećaka redovna.33 . Drugo pitanje se odnosilo na debljinu .BJ u sjeverozapadnoj Bosni (Bihać)" i u Dalmaciji (Zadar). postoji i prili čn o veliki broj dru gačijih oblika . na istim srednjovjekovnim nekropolama . raspoređene s u i orij entirane po . m eđ utim.30 Nađene su i vrlo male ploče . Na Kaerovoj tabeli vidimo ploču koja je sa obadvij e čeo ne s trane polukružna. zbog čega sam se od lučio za nešto korigiran kriterij . Dužine i širine su im različite. a ne nekakva iznimna pojava. kod Kiseljaka. Vrlo je indikativan pokazatelj da ovakve ploče nisu izolirane od ostalih stećaka." I ja sam za s tećk e Kupresa primijenio takav kriterij.

aLi zbog utonulosti u zem lju nije sasvim sigurno da se u Žepi radi o pločama. VIII A. a sa druge dvostrano zatesane (Gornji Studenci kod Ljubuš kog). sl. na dvije vode34 (Bratunac. a druga na sljeme f) teona strana trostrana oblikovana g) teone strane trostrana oblikovane h ) Baza II obliku ravnokrakog trapeza 2 . Tako kombinovane plo če nisu baš r. 1 i 2.38 Na mnogo mj esta smo našli i ploče nepravilnog oblika. POstoji i ploča koja zajedno sa usađenom krstačo m kod uzglavne uže strane sačinjava jedan n adgrobni spomenik. najvjerovatnije za muža i ženu. Kako izgleda. Ovome svemu bih dodao još dva obli ka koja se vrlo rijetko ili sasvim iznimno javljaju. za b rata i sestru. Neke ploče su bile s jedne uže strane polukružne. Pale.40 ja sam ga našao oko Sibenika.37 Ustanovljeno je na više mjes ta postojanje ploča. redovno većih dimenzija.jetk a poj ava.Ustanovljen je i ne mali broj ploča koje su s jedne ili s obadvij e čeone strane dvostrano za tesane. Rogatica.Pravougli paraleiopiped Podvrste I-PLOCA a) b) c) d) e) Ceona strana lu čno oblikovana Ceone strane l učno oblikovane Ceona strana na sljeme teone strane na sljeme Jedna čeona strana lu čno oblikovana. Kalinovi·k). Ikoje su s jedne ili s obadvije u že strane trostrano zatesane.35 Nađene su i ploče . moja lista ploča izgleda ovako : Osnovni oblik Vrsta 1 .uzduž bile razdij elj ene na dvije polovine. Kupres) . Struj ići.Dvojna 3 . odnosno ploča na plOČi.36 Ustanovio sam i nekoliko primjeraka koji su u horizontalnoj projekciji bili ravnokraki trapezi (Blidinj e. koje uopšte nisu bile obrađene. ili ·koje su samo ovlaš oklesane. Specifi čn i oblici su uvršteni u posebnu tabelu. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika ste· ćaka . tako da su u horizontalnoj projekciji bile šestorougaonici il i osmerougaonici (Nevesinje. Kiseljak). ). ali u manjem broju. Lopoč ·i dr. Kalinovik.Kombinovana sa krs tačom 4Neobrađena Prilaže se tabela ploča . pa sam ih n azvao dvojnim ili dvostrukim pločama. najviše jh ima u Popovu polju (Ve ličani. čije su vodoravne strane jednom urezanom li nijom ili plasti čnom vrpcom sredinom .4' a nađen je i u Žepi. Relativno.Tab. 82 . Takav oblik je Benac ustanovio u Radimlji. l. tako da izgledaj u kao poklopac nekog kovčega . Kiseljak. To su ploče či ji su vodoravni bridovi nešto malo koso zatesani." Uzevši sve ovo u obzir.T. Mislim da su to nadgrobnici za dva uko pa. klesana od jednog komada kamena. Takav specifi čan oblik sam našao u okolini Siben ika 39 Drugi oblik koji je isto tako vrlo rij etko zastupljen jest ploča sa stopom. ovakav oblik je karakterističan za bosanske nekropole.

JI. 1 H 2 3 Tabela I - Vrste i podvrste s t ećaka u obliku ploča.L-_ _ _. 83 .

zgledaju kao četverostrane prikraćene piramide koje su postavljene normalnije od onih prvih . To je naj če šće korišten oblik u klesanju stećaka. U Hrvatskoj nema amorfnih ploča. prije svega zato što nije naša riječ. prema unutra. unutra. Ta ukošenost je često neznatna. ali i daleko iznad sljemenjaka i ostalih oblika_ U odnosu na ostale 'obliJ<e. tj . javlja se ukupno 42564 puta i zauzima 61 % svih stećaka. ali pažlj.koje također nije moguće lako. Postoje i sanduci sa obratno skošenim vertika lnim stranama . a. pa su se te vertikalne pravougaone strane transformirale u ravn()krake trapeze. dok u Crnoj Gori stoji daleko iza sanduka. broj ploča u Srbiji i Hrvatskoj je upadno veliki i zauzima vodeće mjesto. nego neka vrsta četverostranih (izduženih) prikraćenih piramida postavljenih obrnuto.ivom posmatra ču ona ne izmiče iz vida. Mislim da se razvio iz ploče. SANDUCI Drugi osnovni oblik ležećih stećaka je sanduk . s napo· menom da su u ovaj broj uvršteni i sanduci sa postoljima. Ra spoređeni su po svim krajevima Bosne i Hercegovine. bilo je vrlo teško razlikovati prave stećke od onih koji potječu iz XVII i XVIII v. č ija je v. a potom u zapadnoj Bosni. najviše ih ima u Hercegovini. a onda i zbog toga što nije sasvim adekvatna. ali najviše u Hercegovini. pa bismo ih mogli nazvati obi čnim sanducima. Prema najnovij'. no najmanje u zapadnoj Bosni.isina veća od 30 cm. monolitan kamen . . Sanduk je najčešće I klesan kao četverostrana 'prizma. Nalazimo ih u svim područj. na 84 . ili tum ba. tako da . na svoje manje baze. zauzimajući svega 17% ukupnog broja stećaka u toj republici .m statis ti čkim podacima. gdje dostižu visinu i preko 200 om. što je oko 3 puta manje nego sanduka. naročito u Srbiji.ji i u centralnoj i zapadnoj Bosni . jer je sanduk šupalj a i zatvara se poklopcem.. gdje su vertikalne strane nešto nagnute prema gore. a blisko je jugoslavenskom procentu (24 % ). Ona je uglavnom svojstvo običnih sanduka. Vrlo veliki broj sanduka-pravouglih paralelopipeda klesan je tako da su im j čeone i bočne strane skošene prema dolje.• . a pogotovo ne sasvim sigurno odvojiti od on·ih što su ·kasn:i je datirani .ima stećaka. kao i ploča. Inače najviše ima sanduka visine od 30 do 80 cm i to na svim područjima. Ako mu je visina ·iznad 80 cm. U Bos ni i Hercegovini p l oče zauzimaju 21 % ukupnog broja stećaka te republi ke. ali ima znatan broj tankih i manjih dimenzija. Tako klesani sanduci zapravo nisu više pravougli paralelop ipedi . Slabije obrađenih i amorfnih ploča najviše je u Srb. Op ćenito se može reći da su stećci u obliku ploča klesani u velikom broju. relativno. Dosta je velik broj takvih sanduka. ali iza sanduka kojih ima gotovo tri puta više. Najmanje "ih ima u ist očnoj Bosni. kako su ga zvali neki starij i istraživači stećaka. astećak sanduk je homogen. Ima mnogo svojih vrsta i podvrsta. Nisam i h našao u sjevernoj Dalmaciji. upravo kao pravougli paralelopiped. U nekim slu čajevima. može se smatr ati visok im sandukom. Taj naziv nije najsretn ij e odabran. za razliku od onih visokih.

Prače . bačvasto oblikovan (Kupres . a č itava če tveros tran a prizma postala šesterostrana (Rogatica. Takve sanduke sam našao u Ljubunčiću kod Livna i kod vrela Cetine. zatim o ni koji su s jedne čeone strane bačva sto ili dvostrano zatesani. Među njima nisu nađe ni primjeroi sa stepenikom. Nije bilo ni skošenja vertikalnih strana prema gore. Živinice) . tako da su čeone strane posta le šesterougaonici. Ovima s u s lič ni rjjetki s lučaj evi oblikovanja čeoni h strana u vidu luč nih ispusta. Ustanovljen je izvjestan broj običnih sandu ka č iji su gornji bočni bridovi koso istesani i pre tvoreni u dugač ke uske pravo ugaonike. (Kaer je na svojoj tabeli također prikazao takav oblik.dvojne sanduke čije su polovine bile na različ i t im v.43 Sli čno ovima. U dva-tri s lu čaja je taj stepenik na čeonoj strani bio polukružan. postoje i sanduci koji s jedne.inovika i kod Obrovca. U znatno manjem broju su u stanovlj en i srunduci kod kojih s u svi bridovi gornje vodoravne strane bili istesan i. koji se upotrebljava ju u ku ćan s tvu (okolina Sokoca. s li čno polukružnim apsidama crkava. skošen i. kod Ka \. unutra. jer im se pravougaona baza pretvorila u ravnokraki trapez. kao npr. pa n i oni h č iji su sv.85 svoje veće baze. ali p o čitavoj širi ni (Le dići kod Trnova. tj . neki s u bili s obadvije strane dvos trano zatesa ni (okoli i na Sjen ice). ko d kojih su čeone strane 'kvadrati. ali ne često. ) Neki primj erci su bil. takvi primjerci su rjeđa pojava . Višegrada i Donj eg Vakufa). nego polukružni ." Nađen je izvjestan broj nižih sanduka k oji su bili neš to uŽli s jedne čeo ne strane. a nije bilo ni sanduka u obliku šesterostranih prizmi . zb og čega su s lični korjtima za česme (okolina Sarajeva. kakve je ·i Kaer donio na . a ponekad i sa obadvije čeone stra ne. Nalazimo ih u raznim područjima . u Hrvatskoj. u obliku kavadera.i s jedne strane dvostrano zatesani. Vrlo rijetki su primj erci sanduka koji su s jedne čeone strane trostrano zatesa ni (Žegar kod Obrovca}. na dvij e vode. Sokoca i Foče) . a sa druge zaob ljeni (okolina Ljubui"lkog). pa su uveliko podsjećali na d rvene sanduke (škrinje) sa poklopci ma. kao ni oni kao korita . Nerijetko smo našli . Ali. Najobičnija su oni čija je gornja vodoravna strana pomoću urezane linij e . tj . i na sanduke koji su sa jedne čeo ne strane imali neku vrstu stepeni ka. nisu ravni (vertikalni). U odnosu na uobičajene sanduke. lučno o blikovani (Blidinje). eviden tirao sa m II oko lini Rogatice i sanduke sa stepenikom na jednoj bočnoj strani. Kao i ploče. tako da oni nisu prave prizme. Kao i kod ploča. Sam poklopac je u takvim s lu čajev ima poprjmio oblik vrlo niske a izdužene p rikraćene piramide. u okolini Kupresa i Duvna. postoje i sanduci koji su nadgrobnici za dvije osobe. a sa druge također dvos trano zatesan. npr. s li č n o pločama . dvojni ili dvostruki sanduci. Ustanovljen je manji broj niži h sanduka koji su bili u obliku pravilne četveros trane prizme. Zani mljivi su obi čn i sanduoi koji na gornjoj stran i (vodoravnoj ) ima ju pravougaona udubljenja manjih i većih dimenzija. Napominjem da visoki sanduci nemaju toliko varijanata kao obični. a neki su s jedne stran e bHi dvos trano zatesani. pa sam ih nazvao sanducima sa stepenikom na čeo n oj strani.j gornji bridovi stesani . tj .i\i vrpce razdijeljena na dvij e polovine. Blidinje}. u Bosni} . oni su nam izgledali vrlo dugački. tj. i to u nemalom broju. Naila"io sam. Višegrada i Pala) .isinama (oko Rogatice. a ne pravougaonici." Jedinstven je primjerak sanduka koji je sa jedne čeone strane bio dvostrano zatesan prema dužim strana ma.

Uz sve ove vrste i podvrste oblika sanduka javlj aj u se i još neke.da ove cifre obuhvataju i sanduke sa postoljima. a odozgo je uzak i ravan pravougaonik. tj. Ovdje još spada i amorfan oblik sanduka. Ponekad se uočava da ti dijelovi nisu jednako široki. U nešto manj em broju javljaju se sanduci udruženi sa krstačama koji. To je dosta nizak sanduk u obliku šesterostrane prizme koja leži na bazi pravougaonog obhlka . koji nalazimo u više područja. naročito u centralnoj i istočnoj Bosni. Njegova obadva dijela se prema vani postepeno šire i na drugom kraju završavaj" polukružno . pa izgleda kao da ploča ima svoj postament u obliku ploče. a če tvrti je s jedne čeone strane stesan koso prema dužini. Jedan je klesan tako da na vodoravnoj strani ima doda tak u obliku tanke ploče. b očne stranice joj nisu vertikalne. 86 . Jedna vrsta tih dvojnih sanduka imala je dosta plitak niži dio. * ** Kako je već istaknuto. U Bosni i Hercegovini oni zauzimaju oko 64% ukupnog broja stećaka. Sličan ovome je sanduk sa dvije tanke ploče. sačinjavaju jedan nadgrobni spomen ik (Radimlja). drugi je sanduk ko ji u h orjzontalnoj projekcij. Cetvrti sam evidentirao u okolini Novog Pazara. sanduci su najbrojniji oblik stećaka uopšte. nego kose. Mnogo manji broj primjeraka je imao različite dužine svojih polovina. širine . kao dva komada. pa su ih i uvrštavali u ploče. ali u vrlo malom broju ili samo kao osamljerui primjerci. jedna je bila kraća (visine su ostale iste). Najčešće horizontalne dimenzije sanduka su slične onima kod ploča: dužine od 150 do 200 cm. Možda bi se mogli zvati sa11ducima Ila stepeIlice? Treći izniman oblik je varijanta dvojnog sanduka. treći je sanduk koji je s jedne čeone strane trostrano zatesan. u Hrvatskoj su zastupljeni sa oko 45 %. dok u Srbiji stoje oza ploča . što izgleda kao da ploča ima svoje postolje u obliku sanduka (Prijeklade u okolitlli Foče) . zatim ima još dvije bočne stranice kose. o kojima će malo kasnije biti r. Našao sam ga u okolini Pljevalja.svojoj tabe li . I ovdje napominjem . a sa druge koso prema širini spomenika. ij eči. u Crnoj Gori još više . Takve oblike s u našli i Pa lavestra i Perić u Žepi .i s liči crkvici sa polukružnim apsidama na čeonim stranama. Rogatice i Višegrada).oko 70%. iako klesani odvojeno .46 Obadva ta oblika su klesana u jednom komadu kamena. nekad s jednog a nekad s obadva kraja (oko Sarajeva. Javljaju se još četiri iznimna oblika. a to obadvoje svoj postament u obliku sanduka (Gornji Studenci kod Ljubuškog). Izvjestan broj je imao i nejednake dužine i nejednake visine svoj<ih polovina.sa oko 19% ukupnog broja stećaka. Takva čet-iri iznimna i specifična primjerka sam već naveo: prvi je sanduk na polukružni s[epenik. Vjerovatno je stvarni broj sanduka nešto veći zbog toga što su neki u zemlju utonuli primjerci na popisivače djelovali više kao ploče. Nazvao sam ih kombillovallim sa krstačom ili salldukom sa krstačom. tako da je to zapravo bila ko mbinacija sanduka i ploče. zbog toga što sistematska evidencija za mnoga područja te dvije vrste osnovnih oblika nije odvojeno iskazivala.

Sanduci i s točne Bosne su dosta dobro klesani.T.Dvojni Samo sa srednjicom a) Nejednake visine b) Nejednake dužine e) Nejednake visine i dužine d) Sanduk-pl oča '4 . Specifični oblici se nalaze na posebnoj tabeli. ali često tako da te skošene vertikalne strane nisu sasvim ravne nego su pomalo. što je znak vještih klesara.od 70 do 100 cm. sanduci predstavljaju najkarakterističniji i najadekvatniji formalno-oblikovni izraz stećaka. dok im visine naj češće iznose od 40 do 80 cm. Osim toga. a druga na sljeme j) Baza II obliku ravnokrakog trapeza k) Kao korito l) Gornji dio prikraćena piramida l-SANDUK 2-Kvader 3 .ka sanduka . zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika s tećaka . a vrlo visoke u i s točnim ·kraj evima Hercegovine.Sesterostrana prizma . sl. ali pravilno. odnosno izvijene. a naro6ito svojim velikim bmj em. Može se reći da svojim oblikom.Neobrađen 87 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta sanduka .Sanduk sa k.k ao i amorfnih sanduka.6 . 3-10. u istočnoj Bosni ima najviše dvojnih sanduka svih varijanti. među njima je veliki broj skošenih.r s tačom 5 . Tako bi lista vrsta i podvrsta osnovnog obli. udublj ene.T. VIII A. Najljepše obrađeni sanduci su u Hercegovini. I sanduka ima velikih kao i m alih.zgledala ovako: Isnovni oblik Vrste 1 . . Centralna i zapadna Bosna su karakteri s tične po relativno velikom broju slabije obrađenih . II.Pravougli paralelopiped Podvrste a) b) e) d) e) Vertikalne strane iskošene prema dolj e Vertikalne strane iskošene prema gore Stepenik na čeonoj strani Stepenik na bočnoj strani teona strana na svod f) Ceone strane na svod g} teona strana na sljeme h) Ceone strane na sljeme j) Jedna čeDna strana na luk. Velike sanduke naj češće nalazimo u istočnim krajevima Bosne. relativno su nešto duži.

J /j Tabela II Vrste i podvrste stećaka II . _ _ _-------' obliku sanduka. fP w.II {l @ (j) {l fl () Q () (}) e tl II J K {JJ L 2 {} ll} @ rP. .QJ 88 1.

Stratimirević. Prema tome. Neki primjerci su toliko visoki (uzimajući u obzir i visinu postolja) da ne djeluju kao leželi.so U vezi sa visokim sanducima uopšte. Većina ga smatra vrstom sanduka. Može se reći da su i najomiljeniji. a težina 24192 kg:" Isto tako. Više puta to postolje zaista nije isklesano od istog komada kamena. pa i sa tri postolja.48 Iz naprijed navedenog narodnog običaja pri prošnji djevojke (da li mladoženja može mladu kamenovati.jko da samo po sebi djeluje kao spomenik. nadgrobnik nije homogen kamen. bez postolja) .64 m j. Na žalost. umjesto sanduk sa postoljem. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68 cm. Odmah treba reći da postoje i sanduci sa dva. koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića. Druga je stvar što naša postojeća evidencija nije uspjela da ih i zasebno iskaže. dok su ih u tako vel.ikom broju pravili i postavljali.ima imaju gotovo iste prosječne dimenzije. Ako uračunamo visinu postolja koje iznosi 30 cm. Istraživači stećaka nisu jedinstveni u pogledu tretmana ovog oblika. Najviše . Benac i Vego ga smatraju zasebnim osnovnim oblikom. zbog čega izgleda 'kao da je postavljen na drugi stećak u obliku ploče ili sanduka. proizlazi da je visina toga sanduka 's a postoljem 250 cm. Neki primjerci postolja su ukrašeni reljefima. koli:ko i sanduka bez postolja. Razumljivo.kao sanduk. ovi spomenici su naročito upadni i djeluju vrlo impozantno. s tom razlikom što mu je donji dio proširen na sve strane. što je i razumljivo. njihov broj je malen. 89 Mnoga svojstva ov. kako za naručioce tako i za klesare. Nekada je ono malo usječeno (sa ležištem) da sanduk na njemu bude stabilniji. Među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima spada onaj sa natpisom iz Vlađevina kod Rogatice (sada u Sarajevu). U odnosu na bazu spomenika. a n eki imaju čak i nabpise (Hodovo.omenike bilo mnogo teže klesa ti i postavljati. Za takve slučajeve precizniji bi bio naziv sanduk na postolju. nego je sastavljen od dva zasebno . širok 130. nego 'kao uspravno postavljeni stećci. U Uboskom kod Ljubinja jedan takav spomenik ima ove dimenzije: 180 x88x 220 cm. Postolje je redovno obrađeno isto tako pažljivo kao i sam sanduk. 20 ili više cm. napominjem da je izraženo mišljenje kako oni predstavljaju prelazne . Rekao sam već da su sanduci najbrojniji oblici stećaka uopšte.takvih primjera'ka sam našao 'll istočnoj Hercegovini . a visok 142 cm. volumen spomenika iznosi 8. ima ih uobičajenih visina (do 80 cm. Klesan je kao ·i prethodni osnovni obLik . Mislim da se može navesti nekoliko razloga koji opravdavaju njegovo mjesto samostalnog osnovnog oblika stećaka. Zbog svega toga smatram da se sandu'k sa postoljem može tretirati kao samostalan osnovni oblik. Moj utisak je da ih ·ima isto toliko. On je dugačak 295. ali i mnogo viših. postolje je uvijek veće i izlazi na sve strane po 10. Među njima su sanduci sa postoljima zastupljeni u velikom broju. ako ne i više. a mogu biti veli·ki ili i mali .klesana komada.SANDUCI SA POSTOLJIMA Treći ležeći osnovni oblik stećaka je sanduk sa postoljem. I sanduci sa postolj.i h spomenika su slična onim prethodnog oblika.47 Opli6ići). Više puta je ono tako ve]. odnosno postaviti kamen po kamenu?) očito je da narod takav spomenik drugačije vrednuje od sanduka bez postolja. jer je takve sp. a mogao ih je poručiti samo imućan čovjek.

Određujući faktor za takav kriterij bila j e. 17. Ostale varijante ovoga oblika.ije prihvatljivo. Našli smo i primjerke koji su s j edne čeone ili .< jedne bočne sIrane imali s tepenik (Rogatiea.u~--~~-.~r-~--~-n-----. na dvije vode. Takvi oblici su najviše zastuplj eni u istočnoj Bosni. niti če tverougaonik uopšte.~. nego peterougaonik (u gornjem dij elu je stvo ren zaba t) . Sljemenjak se odozgo !le završava ravnom plohom. Mnogi sanduci sa postoljima imaju vertikalne s tranice skošene prema donjoj bazi. nego kao krov kuće . da je neš to 90 .i ljen s jedne čeone s trane. prema unutra .. a izgled čitavog stećka je postao sasvim dru gač iji.. - Vrlo visoki sanduci sa postoljima Nikši ć a. š to n. Blidinje). Našli smo i nekoliko primj eraka kod kojih su vertikalne strane bile skošene prema gore-unutra. a kod više takvih primj eraka je to skošenje neš to udubljeno. Kupres. if ' Sl. vis·ina sanduka. zbog čega su oni bi li slični prikraćenoj piramidi (Pljevlja). dakle. zbog čega mu čeDna strana više nije pravougaonik. analogno varijantama sanduka bez postolja . izvijeno. II Velimiju kod oblike ka s lj emenjacima.da je zaobljen ili zaš.r-~~-----~~--~~~·~~-_ .

bočne se pretvorile u ravnokrake trapeze. da je pravougaono izdubljen na vodoravnoj strani.suzen prema jednoj čeonoj strani. nego kosa. sl. Kod izvj esnog broja dvojnih primjeraka su nejednake dužine tih dijelova.nisam ustanovio. različite. Ponekad su bočne ivice gornje baze sanduka p o prili čno koso stesane . Uz ovdje navedene vrste i podvrste. Konstatovao sam da postoje i sanduci sa postoljima koji su u obliku kvadera (ne računajući postolja) . 11. itd. dakle. Tako postoje sanduci sa postoljem kod kojih je vodoravna strana običnom urezan o m linijom ili plastičnom vrpco m podijeljena na dvije polovine po dužini. odnosno vrpcu nazivam srednj icom.ine njihovih dijelova nejednake. A ima i primjeraka dvojnih sanduka sa postoljima kod kojih su i visine i duž. odnosno niža od druge. Tu liniju. a čitav sanduk (ne računajući postolje) p os tao šesterostrana prizma. čeon e strane se tran sformirale u nepravilne šesterougaonike.Dvojni Samo sa s rednj icom a) Nej edn ake visine b ) Nejednake dužine c) Nejedna ke vis ine i dužine 1. Donji Vakuf). zbog čega ni ostale strane nisu uobičajene . VIII A. postoji još jedan jedinstven primjerak sanduka sa postolj em koji je klesan tako da mu gornja pravougaona površina nije ravna. nejednake. Sokolac. Ponekad su ivice gornj e vodoravne strane sanduka koso stesane. Izniman i specifičan s lu čaj ovoga oblika prikazan je na T. Tako je ovaj spomen ik s jedne Čeo ne stra ne bio znatno viši nego s druge. čije su podvrste slične podvrstama dvojnih sanduka bez postolja.Kvader 3. pa je sli čio starim jevrej skim nadgrobnicima (Kreševo) S l Lista vrsta i podvrsta ovoga osnovnog oblika izgleda ovako: I snovni oblik Vrste 1 . Kod nekih dvojnih primjeraka je jedna polovina viša. a čeoni pravougaonici su postali razli čite veli č ine.Ses teros trana prizma 91 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblika sanduka sa postoljima T. tako da se ona transformirala u tri pravougaonika (j ednog srednjeg ši reg i dva postrana uža i . III . sa izgledom poklopca sanduka.k osa). I sanduke sa postoljima nalazimo kao dvojne.Pravougli parale iopiped :1) b) c) d) e) f) Pod vrs te S a dva pos tolja Ve rtikalne s trane iskošene p rema dolj e Ve rti ka lne strane is koše ne pre ma gore Ste penik na čeo n oj s trani Stepenik na boč noj strani Gornj i dio pr i k ra će na piramida ll-SANDUK SA PO- STOLJEM 2 . . zbog čega se gornji dio sanduka pre tvorio u nisku prikraće nu piramidu. . a čeone površine su postale nepravilni šesterougaonici (Višegrad. visine su im.

92 .l u/lJ(}f!) A B e iiia/}) F Tabela III - Vrste i podvrste stećaka u ob li ku sanduka sa postoljima.

Njihov broj. a imaju relativno dosta i natpisa. Napominjem da ta cifra obuhvata .isti njegovih specifičnih o blika. "na sljeme" ili "na dvije vode". zbog toga što je s ličan antičko m sarkofagu. Hercegovina je . a centralna Bosna sa sljemenjacima ispod 80 cm visine. Naj izrazitiji dio ovoga oblika je nj egov krov koji naj češće izgleda kao dvostrešni krov kuće. zbog toga što i h je bilo naj teže klesati i što su ih mogli poručiva ti samo najimućniji ljudi. Prema najnovijim podacima. kakvi su r ije tka poj ava u drugim podru čjima . cen tralnoj i zapadnoj Bosni. Našli smo i sljemenjake čija je visina iznosila manje od 40 cm. zbog čega se smatraju i najvrednijim. posebno one više i sa postoljima. kako to narod kaže. a one iznad 80 om visokim sljemenjacima. zbog toga što se oni odnose i na ovaj i na prethodni osnovni blik. slj emenjaka nema tako mnogo kao sanduka i ploča. SUEMENJACI Slj edeć i ležeći osnovni o blik stećaka je sljemenj a k. kao i po dvojn im pr'imj ercima. ranije čes to nazivan sarkofag. u manjem bro ju se javlja u. tako da je spomenik dobio oblik peterostrane prizme. i to više u njenim is točnim krajevima. a u Srbiji i sjevernoj Dalmaciji je vrlo rijetka pojava. Na k raju treba reći da nisam našao sanduke sa postoljima ko mbinavane sa krs tača m a. Na žalost. pa bi najpravilnije bilo da ta. Oni su i najčešće ukrašavani reljefima. za to što sistema tska evidencij a nije mogla posebno iskazati njih. Uz sanduke. te u okolini Nikš i ća (Banjani).i osnovni oblik slj emenj aka sa postoljem. one čija je visina između 40 i 80 cm . smatramo ih uobi čajenim . što u o dnosu na ukupan broj steća.kteri s tična po primjercima koji su prema dnu skošeni i izvijeni. ovaj oblik dj eluj e vrlo impozantno. Među njima ima vrlo vehkih i vrlo malih s teća ka. Ovaj obli k steća ka je najv iše klesan u Hercegovi ni.poznata sa visokim. nije malen. a posebno slj emenjake sa postolj ima (kako se dogodilo i pri popisu sanduka ). ipak. ima ih u svemu 6078 primj eraka. A:ko su ispod 80 cm visine. "na lastavicu". Tim o blicima se stećci najbolje prezentiraj u.• •• Neke karakteris ti čne podatke ovoga osnovnog oblika dao sam naprijed. odnosno u dvos trešni krov. U okolini Pljevalja sam našao više primjeraka dosta uskih i po dimenzijama manjih stećaka ove vrste. zatim u širem području istočne Bosne. a čeo ne pravougaone stra ne u peterougaonike (dodat im je zaba t) . zbog čega ta kve vrste nisu zastupljene u listi ovoga osnovnog oblika. Dimenzije su im s lične dimenzij ama sanduka. I stočna Bosna je kara. Sljemenjaci i sanduci zapravo i jesu oblici čij a nam slika najprije izađe pred oči kada pomislimo na s teć ke.kve nazivamo niskim. To je četverostran a prizma (pravougli paralelopiped) čija se gornja vodoravna strana pretvorila u dva koso naslonjena pravougaonika. 93 Redovno su to lij epo klesani spomenici. a ni a morfne sanduke sa postoljima. a niti u I.ka iznos i nepunih 9% .

s2 Iste takve sljemenjake je pronašao Z. 94 . "bog čega je krov sličio bačvastom svodu. imali ·s u četiri . ss Neki su krovovi klesani tako da su bili ulegnuti po svojoj širini. konkavne. zbog čega su kose zabatne ivice postale dva spojena konkavna luka. a iznad 80 cm visokim sljemenjacima. Sokoca iRogatice ). Krovne plohe tih sljemenjakaobično su bile vrlo blago nakošene. sužen. postala čisti luk (Lipovice kod Tuzle. npr. negdje su krovovi vrlo niski . Novo Selo kod Kupresa).vica krova. Visina krovnih ploha je različita. siju hrbata krova. krovne plohe prelaze vertikalne bočne stranice spomenika.strmi. S7 Naprotiv." a i ja sam nedavno takve evidentirao u okolini Kra ljeva. i to dvije po dužini u obliku trapeza. konveksan. Ponekad se taj prelom.krovne plohe. zbog čega su se čeone strane pretvorile u šesterougaonike. U najnovije vrij em" našao sam na području sjeverne Dalmacije j takve sljemenjake čija je visina bila veoma malena. a bilo je i zaista trostranih ·krovova (okolina Foče. a više puta i čeone stranice. pogotovo ako se ona mjeri do donjih vodo· ravnih ivica krova. Vlasenice. odnosno sastav lukova sasvim izgubio. ali ima skošenja i čeonih s trana.srednjim.i ma razloga da takve sljemenjake smatramo jednom varijantom i da ih zovemo pločast im sljemen jacima.56 Nađen je i izvjestan broj sljemenjaka čiji su se krovovi znatno razlikovali od do sada opisanjh. Našao sam i talm niske krovove da su im se kosine jedva primjećivale.k lesanje traži posebn u klesarsku vještinu i takvi s teće i su i ljepši i vredniji . Mislim da je to imalo dvojaku funkCiju . posebno dvo· slivnih. ta<ko da su se kose zabatne ivice čeoni h strana pretvorile u prelomljeni luk.k iše i snijega i da stvori utisak prave kuće (okolina Prozora. nego blago povijen po dužini. takvo .krovo va. tako da je . U dosta slučajeva krov sljemenjaka nije ravan. Obično su bočne strane skošene. a čitav spomenik u šesterostranu prizmu. Takvi sljemenjaci su osobina mnogih područja. zbog čega su s tvarale nadstrešnice. ali se najviše tako klesalo u istoč n oj Bosni. a bilo je i sasvim ravnih krovova. Kajmaković ou Predjelu kod Foče .blago na-košeni. ali takv. tako da su ti sljemenjaci uveliko pod sjećali na ploče. Neki istraživači stećaka su smatrali da je ta konkavnost poslj edice nebrižljivog klesanja i da znači slab umjetnički kvalitet stećka. Više puta su te strane i udubljene. gledana sa čeone strane. a dvije po širini u obliku trouglova. konkavni." Ima krovova koji su nešto izbočeni po svojoj širini. Bilo je i slučajeva gdje je hrbat krova prikazan uskim pravougaonikom.h primjeraka ima i oko Kupresa. tako da je krov u tim slučajevima imao tri dugačke krovne plohe. Travnika. ulegnu~e. Takvi krovovi su privilegija istočne Bosne i Crne Gore. izbočen. koja je stvarala impre. u Srbiji. Zna tan broj sljemenjaka je prema donjoj bazi i prema unutra skošen. u Hočev Iju kod Breze. sa debljam vrpcom kroz sredinu.da zaštiti kvarenje spomenika od . Mislim da . i to je izrazitije nego kod sanduka. a negdje vrlo visoki . Gornjeg Vakufa i Imotska krajina). Kod priličnog broja naprijed navedenih . Rijetku varijantu predstavljaju slj emenjaci sa krovom koji se sastoji od četiri uzdužno postavljene plohe (kod Vlasenice) .

ko d a im je jedan dio [liži od drugoga. a ne pos toje 95 I ovaj oblik ima svoj e iznim ke.i . SI. Nisu nađeni s lj emenjaci kombinovani sa n i amorfni slj emenjaci. - Dvojni s lj emenjak II Kamenici kod llij aša. Specij a lan je s lučaj krova kod Kalinovika koji j e prikazan s tepen i často . klesana u jednom komadu kamena. sus reću se i u Podrinju u Srbij-i. ss Karakteris ti čn i su za i stočnu Bosnu. a koji put i u drugi m krajevima.i i krać i . a ne obrat no (okolina Vi šegrada. a ima i takvih ko d kojilh j e taj drugi dio i niž. Obično su to dva jednak o velika sljemenjaka sa uobi čajenim dvos livnim krovovima. U tim s lučajevima j e sanduk obično nešto niž. zatim da je kraći od prvoga .59 Naravno. Nađeno je nekoliko primj eraka s lje menj a ka kod kojih .Postoje i dvojni s lj emenjaci. Ponekad su ti dvojni slj emenjaci klesani ta. krs ta ča ma. krovne plohe su imale po tri stepenice. 18. š to stvara utisak da je on p ridodat slj eme· njaku. na primjer oko Prozora. i dvojni s lj emenj aci su više puta sa is košen im ili sa ul egnutim vertika lnim stranama. Rogatice i Sokocal. Nije tako rijetka ni pojava dvojnog sljemenjaka koji je kombinovan od s lj emenj aka i sanduka. kao što s u prim jerci u okolini Sokoca i Plj evalj a .

12-15. I s točnobosans'ki su čes to skošeni i ulegnuti. a os im toga ovi bosanski su redovno niži .T. Bosna posjeduje mnogo manji broj ovih oblika.ads trešnicama j) Vertikalne strane iskošene prema dOlje k) Vertikalne strane iskošene prema dolj e i udubljene Krov na tri vode po dužini IV-SLJEMENJAK 1 . U poređenju sa Hercegovinom. U odnosu na ukupan broj stećaka. a drugi put izbočen (Kupres). Srbija ima najveći broj slj emenja'k a . ustanovljeni su uski i relativno maleni sljemenjaci. Za njih je odabiran najkva1itetnij-i kamen da bi što duže trajali . jer tamo nalazimo i visdke slj emenj ake. Osim toga. Kod nekoliko takvih primjeraka dv·oslivni krov je bio isklesan po širini. Prema izloženome.Sesterostrana prizma 3 . kod koj eg su trouglaste krovne plohe nešto povijen e."" Takvi sp omenici su neuobiča­ jeno kratki (Kupres).Sedmerostrana prizma 4.9. Najv iše .Peterostrana prizma a) 2 . * ** Svi slj emenjaci su uglavnom lij epo klesani. i to tako da je jedanput bio ulegnut (Plj evlj a). Specifičan je sl u čaj slj emenjaka na četiri vode u Vrućici kod Teslića. Usta vrsta ·i podvrsta slj emenjaka je ovakva: Osnovni oblik Vrs te Pod vrste Najobi č ni ji ob lik krov na dvije vode b) Krov povijen po dužin i c) Krov povijen po š irini d) Lu č no zasvođe n krov e) Krov udublj en po širini f) Imi tacija s lj emena g) Pločasl i sljemenjak h ) Krov na če tiri vode i) Krov sa n. kakvih gotovo da nema u drugim po dru čjima (Ilrijaš). Iznimni i specifični slučaj evi ovoga oblika p rikazani su na T. IV. osobito u okolini Plj evalj a.5 %.Dvojni Krov na četiri vode po dužini a) b) c) d) Nejednake visine Nejednake dužine Nejednake visine i dužine Sljemenjak-sanduk PrJlaže se tabela vrsta i podvrs ta oblika sljemenj aka . U tome pogledu se 's točna Bosna nešto izdvaja. U sjevernijim krajevima Crne Gore. na tome području se nalazi znatan broj dugačkih a uskih s ljemenjaka. Bosna i 96 . VIn A sl. su korišteni za reljefne ukrase i natpise. a naj češće su na nekropolama zauzi ma li istaknutij a j centralna mj es ta.su SInne bile veće o d njihovih dužina. tako da formiraju polukupolu sa kuglom na svom vrhu.

1 • • e D E 2 3 e Tabela IV - Vrste podvrste stećaka II obliku sij emenjaka. 97 .

Na odvojenom postolju je obično izdubljena pli ća pravougaona površina veLi č in e donje baze spomen ika. zbog čega se često kleše u velikim dimenzijama sanduka. Sljemenjak sa dva postolja II Sudi ć ima kod Ilij aša. SLJEMENJACI SA POSTOLJIMA Peti osnovni oblik l ežećih s tećaka jes te sljemenjak sa pos toljem. ono Jma i svoje druge funkcije: ono je važan dio spomenika. Sljemenjak sa pos tolje m ima svoj e zasebno i samosta lno mjesto u sis tematizaciji oblika iz s li č nih razloga kao i sanduk sa pos toljem. dok os tala dva republička područj a stoje daleko is pod toga . O porijeklu ovoga oblika je više puta pisano. Na i s traživače i obične posmatrače stećaka oblik sljemenjaka je naj snažnije djelovao i redovno podsj ećao na kuću. Iako je pos tolje klesano prve ns tveno da osigura stabilnost spomenika . Njegovo postolje (podnožje.9%.Hrvatska ima 3.Hercegovina ima isti prosjek kao i čitava zem lja . da bi ovaj s tabilnije stajao. stopa) ne kada je klesano od posebnog komada kamena.6% . 19. a Crna Gora 3% . ponekad se čak i ukrašava. 98 . a osim toga ono zajedno sa ostalim dijelom dosta doprinos i viziji SI. a nekada je homogeno sa glavnim dijelom spomenika.

više Kasindola. a pri vrhu 147. Ako mu izračunamo volumen i to pomnožirno sa specifičnom težinom kamena. koji se pripisuje oblasnom gospodaru Pavlu Radenoviću. visina 124 (do sljemena 157) cm. Njegovo postolje je dugačko 300. u okolini Sarajeva. Njegove dimenzije su ove: dužina 250 (pri vrhu 264)." Najveći pnimjerak se nalazi na Pavlovcu. širina 156 (pri vrhu 167). šir.kuće. a visoko 40 cm . Među najveće i najpažljivije klesane spada poznati primjerak iz Donje Zgošće kod Kaknja (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). gdje je prvo obično homogeno sa spomenikom. Volumen mu iznosi 11. izla"i da je težak oko 14000 kg. Dimenzije samog spomenika iznose: duŽJina 265. visina 146. Dimenzije p"dnožja su: 300X219x85 cm . Foče i Sokoca)63 Izuzetna je pojava sljemenjaka sa Sl. II Velikom . 20.ina 139 pri dnu.istaknutija mjesta nekropola . Dva visoka sljemenjaka na postoljima Ograđeniku kod Citluka.k ao i prethodni osnovni oblik. a do sljemena 169 cm. široko 200. u relativno velikim dimenzijama i relativno velikom broju i postavljan na naj. Javlja se u gotovo svim vrstama i podvrstama . a drugo zaseban komad (okolina Konjica. a težina 31920 kg 61 Ovaj osnovni oblik izaziva najdublji i najsnažnij-i utisak na sve vrste posmatrača i obično se smatra da je to upravo oblik koji stećke najbolje prezentira. klesan je pažljivo. Ovome obliku su poklanjali paznJu i poruclOci i sami klesari.40 ml. Nije tako rijetka pojava sljemenjaka sa dva postolja. crkve-mauzoleja.

što znači da se spomenik u prvom s lu čaj u pretvorio u šesterougaonu. I ovaj osnovni oblik.krovne plohe na sve četiri strane. a u drugome u Sl. II Lađevini kod sedmerougaonu prizmu. a ponekad su one i 100 . Kod mnogobrojnih spomenika sa dvosllvnim krovovima krovne plohe su prelazile vertikalne stranice spomenika i tako činile nadstrešnice. Sljemenjaci sa postoljima su najčešće sa dvoslivnim krovom. često je klesan tako da su mu vertikalne stranice skošene prema dolje-unutra. neposredno postolje homogeno sa spomenikom. Postoje i krovovi sa tri uzdužne pravougaone plohe (obično je srednja uska i ravna. pa i sa četiri takve uzdužne plohe. a drugo i treće čine zaseban komad kamena.mali četveroslivne krovove . pogrbljen.tri postolja (Sudići kod Ilijaša). a n e kada je sasvim lučno-valj-kasto zasvođen. a druge dvije šire i kose). prethodni. Ponekad su krovne plohe blago kose. pa se hrbat krova dočarava jednom plastičnom vrpcom.64 gdje je. nekada se on povija po svojoj širini. - Kombinovani sijemenjak·sanduk sa pustoij em Rogatice. Rjeđi su sl u čajevi krovova ulegnutih po svojim širinama. a ima i slu čaj eva gdje su sasvim ravne. ZabilježiH smo i sljemenjake sa postoljima koji su . 21. prvo. kao . Ne kada je takav krov povijen po svojoj dužini.

Najviše sljemenjaka sa postoljima nalazi se u HercegovI ini .SesteroSlrana pri zma k) Vertikalne strane skošene prema dalje-unutra i udubljene Krov na tri vode po dužini 3 . tako i oni kod kojih su ti dijelovi nejednaki po duž-ini. Zanimljiv je osamljeni primjerak dvojnog sljemenjaka sa postoljem na podru čj u srpskog Podrinja. * ** 101 Glavni statist·ički podaci su navedeni naprijed. posebno onih viših. 16-17. Zadnja podvrsta ovlih dvojnih jeste kombinacija sljemenjaka i sanduka. niti je bilo amorfnih sljemenjaka sa postoljima." Nije konstatovan nijedan sl učaj kombinovanja slj emenjaka sa krstačom. V. VIII A i B . Iznimni i specifični slučajevi (s ljemenjak sa tri postolja i dvojni kombinovan od sljemenjaka i sanduka neje dnakih visina i nejednakih postolja) prikazani su na T.Dvojni a) Nejednake visine b) Nejednake dužine c) Sljemenjak-sanduk Prilaže se tabela vrsta i podvrsta slj emenjaka sa postoljima T. i to kako oni kod kojih obadva dijela imaju jednake dimenzije.konkavno izdublj ene. i ovdje postoje takozvani dvojn i ili dvostruki sljemenjaci sa postoljima. Jedino nisam našao dvojne slj emenjake kod kojih bi ti dijelovi bili nejednaki i po dužini i po širini.) Vertikalne strane skošene prema dolje-unutra 2 . sl. ima i vrlo dugačk>ih a uskih . osim toga. Skošeni i ulegnuti prema dolje-unutra najviše su karakteristika istočne Bosne. kod prethodnog oblika. Evo kako izgleda lista vrsta j podvrsta ovoga oblika: Osnovni oblik Vrste Podvrste a) Najob i čni ji oblik .krov na dvije vode b) Dva postolja c) Krov povijen po dužini ct) Krov povijen po š irini e) Lučno zasvođen krov f) V-SUEMENJAK SA POSTO- 1 . gdje.Peterostrana prizma UEM Krov udubljen po širini g) Imitacija s lj emena h ) Krov na čet iri vode il Krov na dvije vode sa nadstrešnicama j.Sedmerostrana prizma Krov na četiri vode po dužini 4. Konačno. ili po širini. zbog toga što obuhvataju i ovaj i prethodni oblik zajedno. ·kombinovanog od višeg slj emenjaka i nižeg sanduka na toj način što je i postolje slj emenjaka bilo više od postolja sanduka .

@ . e@ ~ 2 tU@&@.~ 102 Vrste i podvrste s t eća k a u obliku slj emenjaka sa postoljima.~~ Tabela V - . @@@~ 3 . ..

usaditi u zemlju. Da bi takvi spomenici čvrsto stajali. još više nego prethodni. da su neki gore širi. odnosno bačvasto izbočenje u srednjem dijelu završne površine.primjeraka. Svi ovi spOmeniCI u dobroj mjeri "zgledaju kao najstariJi muslimanski nadgrobni\ spomenici bez turbana. zbog čega je u Srbiji i došlo do upotrebe naziva usađenik. a pogotovo da se mnogi primjerci ne završavaju ravno. a u velikoj mjeri podsjećaju na antičke stele. STUBOVI UspravnU stećci najčešće se javljaju u obliku pravouglih paralelopi· peda koji su postavljeni na jednu svoju manju pravougaonu bazu. momju se dijelom ukopati. a čitav spomenik kvaderu. zatim se mogu završavati na dvije. pa se još i piramidalno završavaju. Znatan broj ploča se od dna prema gornjoj bazi postepeno širi. a na krovnim plohama šindra. Postoje i takve kod kojih je gornji za· vršetak na tri vode. Neki od takvih su znatno visoki. kao i zbog praktičnosti. svi stvaraju ut·isak stubova. što nalazimo u i s točnoj Bosni. neki primjerci imaju lučno udubljenje u tome dijelu. paralelan " simetričan donj. Izvjestan broj takvih stubova ima lučno. tako da šire vertikalne strane postaju ravnokraki trapezi. zbog čega ih nekada nazivamo obeliscima. zbog čega najviše sliče oblicima ploča i sanduka. ili uži. I takve ploče mogu imati ravan završetak. ipak. k rovovima najviše ima u sjevernima krajevima Crne Gore. Stub u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) ima više svojih podvrsta. Sljedeći čest oblik je ploča ·koja se završava kao krov na dvije vode. stvara viziju kuće. Hj na tri vode. zatim zbog njihove malobrojnosti. ovaj oblik. Najčešće ·i ma ravan pravougaonik kao gornju bazu.poput uspravljenih sljemenjaka. te da postoje i druge varijante. Zbog svojih postolja. samo u uspravnom položaju. po čemu ih neki i nazivaju stelama. a u dosta slučajeva i jesu pravi stubovi. Zbog navedenih razloga. lučno . ili ako su na vertikalnim stranama naznačene drvene oblice. I primjeraka sa četveroslivnim . mogu imati 103 . I dvojni sljemenjaci sa postoljima prvenstveno su karakteristika istočne Bosne. Ima ploča koje se završavaju lučno zaobljeno. Primjera ka sa krovom povijenim po dužini hrbata najviše ima u zapadnoj Bosni. Kako ima sluča­ jeva da su ov·i spomenici klesani . kakve primjerke nalazimo u Hercegovini. a neki dva lučna udubljenja . tj. svrstao sam ih u jedan osnovni oblik i nazvao ih samo - stubovi.oj bazi. Izvjestan broj malih a vrlo uskih je nađen u okolini Pljevalja.ulegnuća . pogotovo ako su na 'bočnim stranama isklesane arkade sa stubovima i lukovima. nego na sljeme. na tri vode. stubu. Počesto se baza tih nadgrobnika približava kvadratu . ulegnuto i drugačije.

Takvi s lu čajevi su imali manje visine od uobičajenih (oko lina Ka les ij e). koji nisu čisti kvade ri nego se prema gore vrlo postepeno sužavaju " završavaju kvadratom manjih dimenz ij a od donj e baze. Isto tako. a u gornjem opet če tvero strana prav·ilna pnizma 69 Jed instven je i s tub iz Baki ća kod Olova . s pecifjčne slučaj eve. sa baza ma u obliku kvadrata i tada su obi čno duži. na luk . zaLim na dvoslivne . a potom završen piramidom. Ustanovlj eno j e i vIse podvrsta stubova koji su klesani ili samo u jednom primjerku.lučno zasvođene završetke. Ustanovlj en je manj. Vrlo su rijecki i slučaj evi širenja kvad era prema gornjoj bazi.68 Nađe n j e . koji je u donj em dij elu četverostra na .ije. Postoje i gore š ire ploče sa dvoslivnim zav~šetkom kod koj-ih se sredinom jedne ili obadviju š irih strana protežu p l astične vrpce. a li u malom broju. U nekim s lu čaj ev. odnosno na tri vode. a potom zavr šava pirami dom sa kuglo m na svom vrhu . moja lista oblika stubova izgleda ovako: 104 . pa i kod njih završetak može biti ravan. u obli ku slj em enjaka bez postolj a postavljenih na jednu njihovu čeon u stranu (okolina Živinica i Bra tunca).'" Druga važna vrsta stubova je oblik us pravnog sanduka. Bratunac). a onda imati i lu čno i zboče nje .67 Treba još navesti da smo evidentirali pri li čan broj amorfnih il'i samo ovlaš klesanih u spravno postavljenih spomen ika koji su bili naJsli čniji s tubovima. Jed instveno je oblikovan i stub iz Donj e Z gošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu) . sa kuglama ili polukuglama na svojim vrhovima (Rogatica) . tj. Drugi s lu čaj se odnos i na dvoslivni krov ko ji je krać i od uobičajenog (Bra tunac).'o Nj egova visi na iznad površine zemlj e iznosi 400 cm.ili lu č no udub· ljenje u 'Svom središnjem dij elu.iši nego ostali st ubovi.i broj stubo va u obliku peterostrane priz me. na dv. Uspravni sanduci su nekada klesani kao kvaderi.ima se takvi stubovi završavaju kao če tvero. koje na taj način vizuelno potenciraju visllnu spomenika.i jedan pr-imjerak s tuba koji je pri gornjem završetku površine na sve strane proširen. koja ponekad ima kuglu na svom vrhu (Sokolac). te sa lučnim izbočenjima ili sa lu čn im udublj enjima. Takav je s lučaj p l oče na dvij e vode sa strehama nad užim vertikaln im stranama (Kladanj . gdj e vidimo kvader koji se prema gore sužava. U Popovu polju j e nađen osamljen s lučaj stuba u obliku valj'ka sa završe tkom u obliku kvadera. Ima ·i stubova. u srednjem osmerostrana.71 Prema izloženome. Nađeni su i takvi stubovi kod ko jih su završeai kupolas tog izgleda. sanduci su počesto gore širi nego dolje. sa lučnim bačva stim izbočenj em i sa luč nim bačvas tim udublj enjem . a širina pei zemlF 90 cm. troslivne. odnosno v. I kod ove vrste nailazimo na ravne završetke. ili u sa mo 2-3 primjerka. imao je neku vrstu piramidaIne kape (okolina Srebrenice). trana piramida. onda na lu čno zasvo đene. zbog čega sam ih uvrstio u iznimne.

Osnovni oblik

Vrste
l - Pl oča

Pod vrste a ) Ravan završetak b ) Za vrše tak na dvij e vode c) Završe tak na tri vode d) Lu č no zasvođen e) Sa lu č nim izboče nj e m f) Sa lu č nim udubJjenj e m g) Sa dva lu č na udub ljenja h) Pre ma gore šira (a do f) sa i ) Prema gore š ira rebrom a) b) e) d) e) Ravan završe tak Za vrše tak na dvij e vode Završetak na tri vode
Lu č no zasvođen

VI-STUB

(pra vougli paralelopiped)

plasti č nim

2 - Sanduk (pra vougli paraielopipcd)

Sa lu čn im i zboče nj em f) Sa lu č nim udubljenj e m g) Sa dva lu č na udubljenja h) Zrema gore širi (a do f) Ravan završetak Piramidalan zav ršetak Pi ra midalan završeta k sa kuglom Kupolast završe tak sa kuglom Prema go re tanji , sa ravnim završe tkom f ) Prema go re deblji

3 - Kvadcr

.a) b) cl d) e)

5-

4 - Slje menjak eob rade n (ploča i sa nduk)

a ) Ravan završetak

čajevi

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta stubova su prikazni na T. VIII B, s l. 18-23.

T. Vl.

Specifi čni

s lu-

* **
S obzirom na najnovije podatke prikuplj ene na teren u , ukupan broj stećaka u obliku s tubova iznos i 2832 primjerka , ili 4% ukupnog broja stećaka. Po prJJ.ici , tolik i procenat ov ih spomenika je zastup lj en i u Bos ni i H ercegovini, dok se u Srbiji znatno penje - II % , a veoma s manjuje u Crnoj Gori - 0,85 %, a pogotovo u Hrvatskaj - 0,07 % . U Hercegovini i u zapadnim kraj evima Bosne stubovi su rij etka pojava, nema ih mnogo ni u centra lnoj Bosni, dok istočna Bosna obiluje njima, ali, pored lij epo obrađenih, ovdje ima mnogo primj eraka koji su amorfni ili veoma slabo obrađeni. Najveća raznovrsnost obli ka s tubova u očlj iva j e u okolin i Bratunca, Srebrenice ,i Kladnja. I Srbija ima relativno dosta spomenika ove vrste, a li je i tamo mnogo slabo obrađen ih. Kako se vidi, stubovi i po brojnos ti i po obrad i mnogo zaostaju iza svih napr.ijed navedenih osnovnih oblika stećaka, pa izgleda da taj oblik nije bio tako rado poručivan, niti klesan . Takva se pretpostavka još više odnosi na primorske i uopšte južne krajeve, zbog toga što su ovi oblici u tim krajevima iznimna pojava. Malobrojnost ovih spomenika posljedica je i njihovog relativno kratkog trajanja .

105

1

A

e

o

E

F

- \1.. O ., "O., "
G
~C

tl m,~, , ~. ,~ .lU.OJ, OJ.. " \:1 ru. LO, O
o
3 A 8

e

o

4

A

5

Tabela VI - Vrs te i podvrste

s teća k a

u obliku stubova.

106

KRSTACE Drugi osnovni oblik uspravnih stećaka jekrstača. Većina ovih spomenika je pažljivo klesana , ali je dosta veliki broj rustičan . Kao i kod stubova, visina im je relativno najveća dimenzija. Ostali .dijelova su usklađe ni prema t oj osobini. Neke krstače su vrlo visoke, mnoge od njih dostižu oko 3 m, a u Davidovićima kod Bileće se nalazi -krstača čija visina i:onad površine zemlje iznosi 370 cm." Mnogi od ovih spomenika klesani su tako da su im gornja tri kraka (gornja uspravni i obadva poprečna) jednakih dimenzija. Prema oblikovanju završetka tih krakova dobijamo podvrste krstače jednakih krakova . Tako se neki 'k rakovi proširuju prema svoj-im završecima. Kod nekih primjeraka se gornja tri kraka završavaju dvostrano zatesano (na dvije vode), a kod drugih su, opet, ti završeci trostrarn . Ima i takvih primjeraka čiji se krakovi završavaju kao piramide, kao i takvih č iji su završeci prikraćene piramide. Nekoliko primjeraka ima krakove koji se zaobljeno (bačvasto) završavaju. Pri izradi ovi h vrsta spomenika veoma mnogo se vodilo računa o izgledu gornjeg uspravnog kraka, pa je i to 'Bilo od utjecaja kada sam stvarao listu ovoga oblika. U dosta krstača je gornji uspravni krak duži od njenih poprečnih krakova i obično se ravno završava. Kod, relativno, mnogo takvih primjeraka gornji uspravni krak je postepeno proširen prema svome kraju. Postoje i krstače kod kojih je taj duži uspravni krak dvostrano zatesan, a ima i takvih čiji su završeci trostrano zatesani (Stolac, Lištica, Popovo polje, Pljevlja).73 Kod nekih primjeraka se gornji uspravni krak završava kao piramida, a ima i primjeraka sa završetkom u obliku pr-ikraćene piramide. Ustanovljen je i izvjestan broj krstača 'kod kojih je prelaz od uspravnog ka poprečnim krakovima stepeničast (na stepenik), npr. u Drežnici kod Mostara. Nađeni su pri mjerci kod kojih je gornji uspravni krak peterostrano zatesan, koji je, frontalno gledajući, bio kao šesterougaonik, bez naznačene dvije ivice (Glamoč, Lištica). Neki. pnimjerci ove vrste krstača su imali gornje uspravne krakove lučno zaobljene, a prema njima su i poprečni tako klesani (Mostar, Gacko, Bileća)." Kod nekih je taj gornj-i lučno oblikovani krak bio razvučen , vodoravno a21dužen (Uš tica) .75 U više slučajeva je gornji uspravni krak bio sasvim okrugao, kao glava čovjeka (kao krug, gledajući ga frontalno). Takve pr.jmjerke smo evidentirali u okolini Travnika ; Glamo ča.'· Vrlo sli čna podvrsta je imala isto tako formiran gornji uspravni krak, samo na vratu, što je još više podsjećalo na figuru čovjeka (Popovo polje) ." Jedna druga podvrsta je imala poprečne krakove nešt.o oborene, baš kao da predstavljaju ramena čovjeka (Gacko, Bileća, Ljuhinje) .'8
uvećanim

i 07

U okolini Travnika i Zenice postoj e posebni oblici krstača, sa zaobljenim gornjim uspravnim ·k rakovima. Ponekad se ti krakovi postepeno pretvaraju u krug (gledajući frontalno), ali češće su pravi puni .krugova. Gotovo svi takvi primjerci nemaju uobičajenih poprečnih krakova, nego su umjesto njih isklesani relativno maleni ,;imetrični bradavičas ti ispusti. Nekada je predstavljen samo jedan par, nekada dva, a ima i slučajeva I s a tri para. Takvo obHkovanje gornjih krakova, u vidu velikih glava i simetričnih parova ispusta, kao

SI. 22. -

Krstača

Simiovoj kod

Bileće.

u

nadomj es taka poprečnih krakova, ove travničko-zeničke ·krstače nemaju svojih analogija na području stećaka, te predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. 79 Postoje još dvije vrste k lesanih krs tača koje nisu malobrojne. Jednu vrstu predstavljaju spomenici koji su komb inovani od krs tače i ploče. a drugu 6ini kombinacija krstače i sanduka. Nije ustanovljena kombinacija sa sljemenjakom. Svim navedenim oblicima moramo dodati i nekoliko specijalnih. Jedinstven je s lučaj prelaza poprečllJi h krakova u gornji uspravni pomoću kosih stepenika (Glamoč). Jedan primjerak krstače u Popovu polju imao je gornji krak kao orijentalni luk (gledajući frontalno) 80 U okolini Travnika je nađena jedna krs tača sa ogromnom višelučno zasvedenom glavom (sa više bačva stih ispusta), ali bez bradavica ispod te glave."

108

SL 23. }<rst ača

Ne razvijena sa jednim

parom bradavi častih ispusta II o ko lini Novog Travnika.

109

Pos toje još tri zanimljive podvr s te. Jedna krs tača je u ska ploča koja j e pri vrhu urezana i zaobljena, da bi taj dio izgledao kao glava čovjeka . Ona nema poprečnih krakova, niti bradavi čas tih . spusta umjesto njih. Mislim da je to prelazni oblik od uspravno pos tavljene ploče ka krsta6i (IIijaš).82 Drugi slučaj je povelika široka krstača sa pravilnim popreč­ nim krakovima, ali bez gornj eg us pravnog kraka. Ta tro kraka krstača je evidentirana u okolini Pluži na, u Crnoj Gori. Treći slučaj je u blizini Pljevalja, također u Crnoj Gori. Na poš irokaj, dolj e užoj ploči is klesan je samo onizak gornji u spravni krak. Za razliku od prethodnog s lučaja, ovdje nedos taju poprečni krakovi . Sva tri ova slučaja, zajedno sa onim travni čko-ze ni č kim, pred stavljaju prelazne oblike, odnosno još nerazvijene krs tače.

SI. 24. krsta ča

Trokraka u Rudinici kod Plužina.

Evo liste vrsta i podvrsta

krstača:

Osnovni oblik

Vrste
l - Jednako oblikovani gornji krakovi

Podvrste

VII- KRSTACA

a) b) c) d) e)

Prošireni krakovi Dvos trešni završeci krakova Tros trešni završeci krakova Piramidalni završeci krakova P rikraćeno-piramida i ni završeci
kova

kra-

f) Zaobljeni završeci krakova

2-

Dru gač ij e oblikovan gornji krak

a) b) e) d)

Izdužen izaravnjen Jzdužen, proširen izaravnjen Na dvije vode Na tri vode

e) Izduže n, sa piramidainim završetkom f) Izdu že n, sa prikraćeno-piramidalnim završetkom g) Stepenik između gornjeg i popre č nih krakova h) Lučno zasveden i) Gornji krak peterostran j) Vodoravno izdužen i lučno zasveden k) Oblikovan kao glava l) Oblikovan kao glava na vratu lj) Gornji krak kao glava, poprečni opuš teni

3 - Nerazvijena

a) Sa jednim parom bradavi čast ih ispusta b) Sa dva para bradavičastih ispusta c) Sa tri para bradavičastih ispusta

~

- Kombinovana sa
pločom

5 - Kombinovana sa sand ukom

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblici su dati na T. VIII B, sL 24 - 29,

,krstača

-

T, VII -

Specifični

• ••
Prema najnovijim statističkim podacima, u Jugoslaviji krs tača ima 336, ili 0,5% ukupnog broja stećaika, Iz toga se vidi kako je ovaj oblik bio vrlo slabo zastupljen . Alko i krstače i s tubove uzmemo zajedno onda ih ukupno ima 3168 primjeraka, ili jedva 4,6 % ukupnog broja stećaka. Očito je da u ukupnom fondu stećaka uspravno stojeći oblici zauzimaju minimalan, da ne kažem beznačajan broj, odnosno da su ležeći oblici najviše odgovarali ondašnjim potrebama i u slovima, NadgrobniCi u obliku krstača kleš u se i postavljaju i nakon prestanka upotrebe stećruka, zbog čega je vrlo teško razlučiti krstače iz perioda stećaka i ove vremenski kasnije. U više slučajeva ja sam krstače ubrajao u stećke prema njihovim ukrasima, a ponekad i prema impresiji. Moguće je da neke evidentirane krstače pripadaju XVII ili XVIII v" odnosno moguće je da je brojno wanje krstača-s tećaka još manje nego ŠIo je ovdje navedeno, Jedan od najvažnijih razloga kojim se može objašnjavati takva situacija svakako je činjenica da su uspravni steće i nastali pred kraj njihovog vremenskog perioda pa je, prema tome, njihov vijek bio mnogo kraći od vijeka ostalih oblika. Ovaj oblik je, relativno, najbolj e zastupljen u Bosni i Hercegovini - 0,5 %, iza toga je Hrvatska - 0,38%, a potom Srbi ja - 0,27 %, te Crna Gora sa 0,26 %. Na teritoriji Bosne i Hercegovine ovi spomenici nisu ravnomjerno raspoređeni. Relativno, najviše ih je u hercegovačkom području oko Bileće, Gacka i Nevesinja, u Bosni ih je malo, uglavnom oko Travnika i Zenice, i to u specifičnim oblioima,

JJ1

e

D

E

F

2

B

e

D

E

F

G

H

,lJ, ll. li
rtl
3

O

B

e
4

Tabe la VII -

Vrste i podvrste steća ka

II

obliku krstača.

112

ll} /J til
u

.L - - - V 12

Tabe la VIII -

A -

Sp ec ifi č n e

vrste osnovnih oblika

s t ećaka .

113

20

21

23

25

(

t
26
27

28

Tabela VIII -

B-

Spec ifič ne

vrste osnovnih oblika

s tećaka.

114

AMORFNI STEceI
Istraživači stećaka različito su se odnosili prema amorfnim spomenicima, većinom ih nisu uvrštavali u stećke. Od starijih naučnih radn.ka P. Kaer je uzeo u obzir amorfne nadgrobnike u obUku ,ploče do 30 cm visine, a ispustio je one više. Od savremenih naučnih radnika D. Sergejevski je uzeo li obzir grubo obrađene stećke, 'kako položene tako i uspravne. I M. Ljlihinković je evidentirala amorfne stećke u -obUku ploča i u obliku sanduka.

Ja sam naprijed naveo da su na mnogo mjesta zajedno sa drugim bili pločama slični nadgrobnici, ali neobrađeni, ili 's amo ovlaš pritesani. Isto tako sam naveo da su na mnogo mjesta nađeni amorfni ili samo ovlaš pritesani nadgrobnici koji su najviše sličili sanducima ili stubovima. Činjenica je da takvih nadgrobnika, zajedno sa stećcima raznovrsnih oblika, ima u svim krajevima. Ipak smo najviše amorfnih ploča našli u Srbiji, amorfnih sanduka u centralnoj i istočnoj Bosni, a amorfnih stubova u Srbiji i istočnoj Bosni.
stećcima

Kako se po svemu vidi, ja sam zauzeo stanovište da i amorfne nadgrobnrke treba smatrati stećcima, pa sam ih uvrstio i u tabelarne preglede. Smatram, međutim, da izraženo brojno stanje nije baš sasvim tačno, zbog toga što je izvjestan broj onih pritesanih, a vrlo sli-čnih pločama, 'koje su evidentičari uvrstili u ploče, a izvjestan broj sličnih sanducima uvrstili u stec3ke obUka sanduka, ali i zbog toga što je u nekim slučajevima bilo teško odlučiti se da li neke amorfne nadgrobnike uvrstiti uopšte u vremenski period stećaka, ili ih tretirati kao spomenike XVII v. ili još 'kasnijeg vremena. Posebno je bilo teško i nesigurno razlučiti amorfne stećke od sličn,h novijih nadgrobnika u Srbiji i istočnoj Bosni, gdje je takvih spomenika bilo najviše. Amorfni spomenici se javljaju zajedno sa najstarijim pločama, postavljaju se i dalje, kada se intenzivno 'klešu sanduci i sljemenjaci, aH izgleda u manjem broju, a ima ih, i ,to ne u malome broju, II zadnjem vremenskom razdoblju stećaka. Amorfni oblici se, dakle, javljaju ·kTOZ čitav vremenski period stećaka. Ali, I kada mislimo na najstarije razdoblje stećaka, na XIII, pa eventualno i na drugu polovinu XII v. onda treba imati na umu 's amo amorfne na:dgrobnike u obliku ploča i sanduka, a kada mislimo na XVI v. onda prvenstveno imamo na umu amorfne stubove. Na nekim nekropolama se jasno zapaža proces postavljanja raznovrsnih stećaka. Taiko, npr., u Hodovu kod Stoca, na nekropoli od 120 ·stećaka, vidimo kal k o su najprije postavljeni amorfni primjerci u obliku ploča i sanduka, a najkasn,je - na periferiji nekropole bolje obrađeni i ukrašeni stećci.'3 Slična je situacija i na nekropoli od 90 stećaka li odatle nedalekom selu Stjepan-Krstu, gdje se stariji stećci - odreda amorfni i slabo obrađeni primjerci slični pločama, sanducima - nalaze na platou brijega (tu je i crkva kasnije podignuta), a ostali stećci - lijepo obrađeni i ukrašeni primjerci - raspoređeni su po blagim kosinama ili u pOd.rlOžju toga brijega, odakle se nastavljaju noviji i savremeni spomenici."

115

MAUZOLEJ!

Mislim da ima razloga da se uz sve naprij ed navedene osnovne obli'ke stećaka i njihove varijan1e doda još i mauzolej kao poseban vid nadgrobnih spomenika koji je korišten u srednjovjekovnoj Bosni. U odlomku o arhitekturi grobova bilo je već govora o mauzoleju tepčije Batala u Turbetu .kod Travnika, u podnožju brda na kojem se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada Toričana. On se saS1ojao od kamenog sallkofaga u kojem je pokojnik sahranjen, koji je položen u zidanu raku, pokrivenu pločom, na kojoj je bio stećak u obliku sljemenjaka. U jednom zidu . rake bila je ugrađena manja ploča sa ćirilskim natpisom koji govori o Batalu. Sve je bilo ograđeno visokim zidom , sa jednim ulazom. Nije poznato da li je postojao kakav pokrov? Pretpostavlja se da. je Batalo stolovao u Tori čan u . Ovaj Batalov nadgrobni spomenik u Iitera1Uri je nazvan mauzolejem.85 Vrlo slična ploča, sa natpisom koji se odnosi na kneza Vuka, nađena je u Malom Mošunju, južno od Travnika. Pretpostavlja se da je taj Vuk najstariji sin tep č ij e Batala.86 Po .toj ploči se može pretpostaviti da je i Vuk imao svoj mauzolej, izrađen po ugledu na očev. Po svemu sudeći i ista·knuti bosanski feudalci Radovan Pribilović, iz Rič ica kod Kaknja 87 i veliki kamac Nespina, iz Gračanice kod Visokog,ss imali su također svoje mauzoleje. Njihovi epitafi nisu na krupnim nadgrobnicima, na sanducima ili sljemenjacima, nego na osamljenim pločama koje su, po svoj prilici, bile ukomponovane u mauzoleje. Iznad ldkaliteta gdje je u zemlji nađena Ne!;pinina ploča , izdiže se brdo na kojem su ostaci utvrđenog s rednjovjekovnog grada, zvanog Cajangrada, u koj em je mogao & tolovati Nespina. Ispod grada mu je mogao biti mauzolej, kao i Batalov mauzolej . Ima razloga za pretpostavku da je i u Donjoj Zgošći postojao mauzolej. Pored ostaloga, na to upu ćuj e nalaz ozidane rake, ostataka zidova crkve i luksuznih grobnih priloga.89 Neke feudalne porodice su podizale crkve da bi se u njima sahranHi njihovi najugledniji članovi, pa bi se takve crkve mogle smatrati jednom vrstom mauzoleja. Ta!kva se zadužbinska crkva nalazi u Vlahovićima kod Ljubinja u kojoj su evidentirani grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - kneza Vlaća Bijeli ća i njegovog sina vojvode Vukosava Vlaćevića90 ; takva je i crkva u Petrovićima, u okolini Nikšića, gdje su grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - vojvode Cvjetka Banjanina i sina mu kneza Grbača Cvjetkovića-Banjanina. 9 1 Vrlo je vjerovatno da je i crkva u Biskupu kod Konjica bila mauzolejna crkva feudalne porodice Sankovića '" Tu su ot'k riveni temelji crkve i u njima grob i stećak sa natpisom Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Isto tako je vjerovatno da je mauzolej oblasnog gospodara Sandalja Hranića-Kosače bio u Sćepan-Polju, na ušću Tare i Pive, u Crnoj Gori. Tu su nađeni ostaci crkve, sa grobom i stećkom u obliku lijepo obrađenog sanduka, koji se pripisuje Sandalju '" Na mnogim mjestima sa s tećcima su nađeni ostaci temelja nekadašnjih cnkava (Bitunja i Drvenice u okolini Ljubinja;' Zavala u oknlini Trebinja;S Bojići kod Kalinovika itd.) ," na još više mjesta su nađene čitave crkvene zgrade, podignute na starim temeljima, i to kako pravoslavne (Pi šče, u okolini Plužina, u Crnoj Gori;7 Veličani , Dubljani ,

116

Ugledniji i imuć niji ljudi su imali lj epše obrađene i po dimenzijama veće ploče. kao i drugim reljefnim motivima. U crkvi sv. Postepeno je nastajalo i ukrašavanje . Time se. sina kralja Uroša. Za sada nemamo dovoljno sigurnih podataka o postojanju mauzolej a u kojima su stećci bili jedan od elemenata arhitektonske sepulkralne kompozicije."19 Sigurno je da iz toga doba potječu i ploče-s tećci koje nemaju natpisa. Naj starije ploče koje svrstavamo u s tećke. kao i brojni fragmenti ploča iz Sopoćana. živjelo je u teškim i nesređenim političkim i ekonomskim prilikama. Grebaštica. sve do danas. onda vidimo kako s tećci imaju veza sa crkvama. od kojih jedan sa imenom protovestijara Tome. . u okolini Sibenika. a 10 znači i !Ila klesanje nadgrobnih spomenika. nadgrobnici u obliku ploča. Najvjerovatnije je da su naj stariji s tećci u obliku ploča nastali ugledanjem na raniji običaj klesanja i postavljanja ploča u crkvama i oko njih u našim i drugim zemljama. pa i amorfnim pločama. bilo da su cr·kve podizane prije. ili u vidu nekoliko komada ovalno poredanih malih neobrađenih kamenova. ali i ovo malo govori da je taj vid nadgrobnih spomenika.lo.). ukrasa i natpisa ste- .lO> Lisičići kod Benkovca.99 Slato u o'kolini Nevesinja. postavljani su već od XI v. Siromašniji ljudi su se zadovoljavali i poluobrađenim.lOO Panik i Mir uše u okolini Bileće i dr. pa nije isključeno da su neke od njih mogle biti grobne crkve. los Sve su to ploče iz XII-XIII v. potječu iz XII i XIII v. pa i dalje. može objašnjavati izvjesno siromaštvo oblika.IO! tako i ri mokatoli čke (Brotnjice u okolini Dubrovnika. a drugi sa reljefnom predstavom štita. Možda je u to ranije vrijeme . što se moralo odraziti i na kulturu. Ta·ko su u Starom Baru nađene ploče iz XI-XIII v. Stanovništvo Bosne i Huma u XIII v.u XII i XIII v. zvijezdama i suncem. sa natpisima "u stilu tadašnj e zapadne Evrope". bez obzira na religijsku pripadnos t. a u Davidovici kod Brodareva ploče Dimitrija Vratka i sina velikog župana Vratislava. možda su te oznake bile u vidu manjih neobrađenih kamenova.l06 itd.bio običaj da se nadgrobni znakovi prave od drveta. Začul a i dr. mislim. a onda i krstovima. Nikole u Gracu je nađena ploča jeromonaha igumana Joanvkija. I u našim krajevima. naročito u crkvama i oko njih. izvor Cetine kod Sinja. Pokrovnik.I07 Među starije sačuvane nadgrobne ploče s područja stare Srbij e spadaju one igumana Dionisija i Stefana.najprije polumjesecima. istodobno ili nešto kasnij e od postavljanja stećaka .lOs I vinj . što znači da je tu nekada bil a crkva. neka vrsta mauzoleja. kao i u drugim evropskim zemlj ama. u okoli·ni Trebinja.. Prhovo i dr. Lug. pretežno u situaciji da se grčevito brani od ugarskih zavojevača. što se nije moglo trajno održati. ZaplanIk. Dra čevo.l02 Tu čepi kod Makarske. postojao u srednjovjekovnoj Bosni. Ako tome dodam još i okolnost da se mnogi lokaliteti stećaka zovu crkvine. makar i u vrlo ograničenom broju. prema natpisima na njima (okolina Trebinja).' Obalj u okolini Kalinovika. Birani..). o POSTANKU OSNOVNIH OBLIKA STECAKA Ploče 117 Nadgrobni spomenioi u obliku ploča klesani su i postavljani umno· gim zemljama kroz či tav srednji vijek.Zakovo. Srima.

d rukle. iako ne u tako velikom broju. Istovremeno su znak i rezultat s ređenih i stabilnijih društvenih odnosa. kako ćemo vidjeti. doduše.ćaka u odnosu na stanje u XIV i XV VIlO Iako za takvo rezonovanje nemamo sigurnijih dokaza. ako se uzme u obzir i izvjesna retardacija.s voga osnova... smanj ujući se broj čano . paralelno sa drugim oblicima. Ploče se i d alje k lešu. pri razma!tranju ovih veza i utjecaja moramo imati pred očima i mogućnos t obj ašnjenja čisto slavenskog porijekla sanduka. najprije postale i da s u najduže trajale. Pošto se rad i o blizini primorja. ali za mnoge se može tvrditi da pripadaju siromašnij im slojevima. oni postaju sve veći . '" I po predstavi slijepih arkada na izvjesnom broju visokih sanduka. m Skarićeva hipo teza O slavenskom porij eklu odnosi se. što se m ože objašnjavati još lakše . Taj umj etnički utjecaj nije n i u vremenskom pogledu u neskladu. Mislim. odnosno o u gledanj u na primorsku romaničku kuću sa ravnim krovom i sa trijemom.ka da šilj asti. Međutim.kao svoje nadgrobne spomenike. prvenstveno u Hercegovini. može protegnuti i na ob lik sanduka. vidljiva je težnj a vlasnika i majstora za stvara nj em vizije kuće . Zbog toga se u većem broju pojavljuju tek u XIV v. Š1:o u ondašnjim uslovima nij e bila nikakva iznimna poj ava. kao osnovni oblik s tećaka. viši. O č i to je da su naj ugledniji i najimuć­ niji težili za monumentalnošću u izrad i svoje vječne kuće. na što nas je Vl. Majstori stećaka su bez te š koća mogli da se nadahnjuj u klaustrom franjevačkog samostana u Dubrovniku. one se održavaju do samoga kraja perioda s·tećaka. Mislim da pretpostavka o postanku sanduka po ugledanju na romaničku kuću ima . O tome će više rij eči biti nešto kasnije.. On je u litera turi našao podatke o tome da su Slaveni u svojoj staroj zakarpatskoj p ostojbini pravili drvene ikućice kao svoje nadgrobn e spomenike. Da se ovako klesan nadgrobnik smatrao n ekom vrstom vj ečne kuće. Skari ć još 1928. Napominjem da su na nekim p rimjercima sanduka lukovi ar. ukrašen iji i sa epitafima. ili n ekim drugim dubrovačkim spomenikom. sa postoljima. a li se ona. pa je zaključio da su taj običaj seobom prenijeli i u naše krajeve.'12 Otuda i predstave stubova i rOman ičkih lukova izna d njih. vidi se i po natpisu iz Carevca kod Glamoča. i u opšte u južnijim krajevima. Mnoge od tih pl oča sada dobivaju savršen iju formu i više ukrasa. a ne sanduka i sljemenjaka. Postepeno. da bi i p oslije toga živj ele prilagođene nOvim uslovima . mislim da se može reći da je i pojava većeg broj a ploča . upozorio. Postepeno. u kome se kaže: SE KUCA MILUTINA MAROEVICA I NJEGOVE ŽENE VLADISLAVE . Sanduci Stećci u obliku sanduka su u izvjesnoj mj eri viši stadij razvoja i transformacije stećaka u obliku pl oča.'" zatim da smo običaj izgradnje n adgrobnih drvenih kućica u vidu o tvorenih sanduka nedavno 118 . da 'Su ploče. na oblik sljemenjaka. razumljiva su ou literaturi izražena mišljenja nekih istraživača o mogu ćem utj ecaju s te strane. god.vremenski bližim utj ecaj ima go tičke umjetnosti u našem primorju. kao nadgrobnih spomenika XIII v. jedan od simptoma pomenutog n esređenog i slabog ekonomskog stanja . a na ovome mjestu želim samo da saopštim da su u zapadnoj Srbiji do 'prije 100 godina pravili takve kućice . go tički . a ne romanički.

ima i u još nekim selima toga dijela Podrinja. Na sarkofazima u Splitu nalaze se reljefni motivi kosih krstova sa krakovima u vidu ljiljana. U Splitu se nalaze sarkofazi arhiepiskopa Ivana Ravenjanina i priora Petra. kakve imamo i na s tećcima . na sarkofagu sv. zatim simbolima zanimanja pokojnika.) našla priličan broj drvenih nadgrobnika u ob li·ku otvorenih sanduka.tanci koja iznosi gotovo deset vijekova. Simu na su brojni reljefni motivi ljiljana. Truhelka."8 p oslije njega J . Kajmaković takve spomeni·ke vidio u Strpcima kod Pr iboja. poznate preistorij ske urne u obliku kuće u s jevernoj Njemačkoj. 110 Vojvođan s ki konzervator i naučn i radni'k Petar Momirović je pričao Zorislavi Marković da je ta. npr. zbog čega su neki n aučni radnici smatrali da su i nastali po ugledanju na njih. l " Spomenuo sam ove reprezentativne primjerke najviše zbog toga što oni ne samo po oblicima nego i po svojim reljefima. iz XI v. isti kao i na stećcima. kakvu pojavu. te ležeća figura sveca. U ovome pogledu su važni i nalazi sarajevskog etnologa Zorislave Marković . m Mislim da su bosanskohercegovačkim " kovačima" mnogo bliži bili srednj ovjekovni 'kršćans ki sarkofazi ikoje s u mogli vidjeti i u pravoslavnim i u rimokatolič kim crkvama u našoj. sastoji se od dva dijela i sam predstavlja raku. inače kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića.ustanovili u pravoslavnim selima okoline Priboja. ll7 Mislim da hipoteza o slavenskom porijeklu ovoga. grančicama i listovima sa cvjetovima. zatim kasnoantički i s tarokršćans ki grobovi od opeka u obliku kuće.bili su ukrašeni urezanim. rozete u krugu.. Mokronoge i dr. Na formiranje mišljenja nekih od njih od znatnog utjecaja je bilo to što se na mnogim sljemenjacima nalaze isklesane arkade. a malo kasn ij e i C. Postoji nekoliko okolnosti koje ne idu u prilog takvom mišlj enju.I19. a slj emenjak je m onolitan i kao spomenik postavlj a se iznad rake. Antički sarkofag je šupalj . Sljemenjaci Stećci u obliku slj emenj aka u velikoj mjeri pod sjećaju na rimske i starokršćanske sarkofage. navodno. Ona je u nekim pravoslavnim selima iz okoline Rudog (Prebidoli. koji je napravljen po želji hrvatsko-ugarske kraljice J elisavete. pa i skulpturama imaju dosta veze sa s tećci ma.. Zatim treba reći da su nizovi arkada na an tičkim sarkofazima rijetka pojava. a koji kao ustaljeni oblici počinju već od IX v. mogao bi se navesti i malen broj antičkih sarkofaga zatečenih na ter itoriji stećaka u kasnom srednjem vijeku. . l15 I ja sam ih našao ne samo u Strpeima nego i u drugim obližnjim selima. iz 1380.kao i u susjednim zemljama. itd.m u Zadru je sarkofag sv. Neki primjerci tih "grobnica" . najčešće motivima krsta u krugu. rombovima. Simuna. Najprije je M. Italiji i na Kreti. Jedna je u velikoj vremenskoj d is. kao 119 . Hoernes izrazio takvo mišlj enj e. Asb6th.kve nadgrobnike vid io i u okolini Bajine Bašte i da ih. a pogotovo narednog obli'ka stećaka ima dosta osnova.kako ih zovu u tome kraju . m Osim toga.l20 kao i još neki drugi . god. a ponekad portretima pokoj nika. To je druga negativna okolnost. jer 's u. anti čki sarkofazi nisu ni prvi niti jedini spomenici na koje bismo se u ovoj raspravi mogli p ozivati. za koje smatra da potječu iz XIX i XX v. Tako je Z. ponekad obojenim.. onda grčki antički sarkofazi. Uostalom.

. ustanovili da su im krovne plohe klesane tako da predstavljaju krovove 120 . god. da bi s tvarali viziju primorske kuće . iz XIII v.utjecaj Zapada. a uz crkvu još jedan sarkofag koji je napravljen po nalogu cara Stefana Uroša .133 Skarić je na osnovu slike ruskog nadgrobnog spomenika iz 1634.ko primjeraka stećaka.'" Prema navodima S.l27 sarkofag Stefana Dečan skog i dva nepoznatih pokojnika u Deča nima. u kojima se ti stećci nazivaju "kuća" i "vični dom". oko Olova. Marije u Svaču.. s kraja XIII V. Već sam. gdje su bili me rmerni sarkofazi kralja Uroša I i arhiepiskopa Joanikija. kralja Tvrtka II i kralja Tomaša na Bobovcu. zakljuČio da su ne samo kod nas nego i u drugim zemljama pravljeni nadgrobni spomenici u obUku kuće .. Povodom toga je rusko-polj ski a rheolog Chodakowsky-Czarniesky."6 zatim sarkofag sv. bio je kameni sarkofag sv. Vremenski daleki anti čki sarkofazi su mogli biti samo od posrednog utjecaja. a to je vjerovatno i bila krajnja temja pokopanih li čnos ti . iz XIII v. ovi u Bosni nemaju arkada. I29 Osim toga. sarkofag ktitora Davida u crkvi Davidovici kod Brodareva. u svom prevodu Sapiehe. a iz naprijed navedenih podataka vidje li smo da su drvene kućice u obliku sanduka sve do naših dana postavljane u okolini Rudog i Priboj a. na nekim freskama srpskih crkava. u Dečanima. koji su zbog toga 'poprimili izgled crkvice . Sapieha istakao s tećke građene u obliku kuće. predstavljene su apkade. Simuna. nego imaju elemente tadašnje bosanske drvene kuće.. Konačno. sa stubovima i lukovima. Svi ovi i slični primjeri idu u prilog mišljenju da su srednjovjekovni kršćanski sarkofazi mogli stvarno i neposredno utjecati na klesanje stećaka u obIrku sljemenjaka."6 Od značaja je Činjeni ca da su u nekim crkvama moravske škole ustanovljeni drveni sarkofazi. i na samome bosanskom teritoriju SU postojali sarkofazi. u Crnoj Gori . ustanovljen je mermerni n adgrobnik u obliku izdužene prikra ćen e piramide za koji je rečeno da pripada nepoznatom raškom episkopu iz XIII-XIV V.. Spomenimo samo Sopoćane. u crkvama Pećke patrijaršije nalazi se nekoliko sarkofaga. vidimo da su takve drvene ku ć ice postavlj ane u Srbiji. npr. l30 Na više primj eraka kršćans kih sarkofaga. Ali. Kladnja i Kalesije. š to nalazimo i na sljemenjacima. iz XIII v. m Za razliku od hercegovačkih i primorskih sljemenjaka. s kraja XIII v. naveo da je Vladislav Skarić izrazio mišljenje da su Slaveni donijeli običaj pravljenja drvenih kućica nad grobovima. Tako smo na više primjeraka sljemenjaka. Petra u Bijelom Polju . u crkvi sv. pi š ući o porijeklu sanduka. onda sarkofag Jelene Anžujske u Gracu.'J\ On je tada mislio na kućice u obliku sljemenjaka. I na n ekim od ovih srpskih sapkofaga se nalaze relj efi koji su vrlo slični reljefima na steć­ cima. Obradovi ća. kao npr. u krajevima oko Užica. nizovi ljiljana na Jefimijinom sarkofagu . nalazimo i na nekoJi. nalazimo slike sarkofaga (u sceni Hri stova vaskrsenja i na još nekoliko mjesta). npr. Hadžij ahi ć .l28 itd. To mišljenj e je nedavno novim podacima potkrijepio dr M. 'k ao npr.135 do prije oko stotinu godina. Ahilija u Arilju . Ahilija. U tome su ga podržavali nalazi natpisa na stećcima u Carevcu kod Glamoča i Starom Selu kod Donjeg Vakufa. m Bosanski majstori 'stećaka su mogli naći u zore i u č itavom nizu srpskih crkava.mauzoleja. pri razmatranju ovoga pitanja moramo uzeti u obzir i slavensku komponentu. dodao da se u južnoj Rusiji i danas pokojni'k stavlja u lij es u obliku ku će koji se zove "Domovina". Prema podacima od prije 120 godina. na onome sv . np r. A u crkvi sv. 1l2 Još je A. u Ljubostinji se nalazi Jefimijin sarkofag.

kuća od drvenih daščica. one u Irskoj.). kao i još dugo poslije njega. Sve ovo nesumnjivo govori o tome da hipoteza o slavenskom porijeklu sljemenjaka ima svoje opravdanje.141 Zauzimajući srpske i makedonske oblasti. "brvnare". nađeni u susjednim oblastima. kao iznimke. Ni antičke stele. nišani. tzv. kao viši stadij sanduka. našli smo i više primjeraka čije su vevtikalne strane 'klesane tako da se na njima vide vertikalne."na klis"138 Osim toga. a u nekim slučajevima i horizontalne. ipak se čini da je naš sljemenjak prvenstveno produkt razvoja stećaka na ovome tlu. postavljali nišane nad grobovima svojih umrlih. i to izvan teritorija stare Bosne. kako za poginule i umrIe Turke tako i za domaće Musli- 121 . To mišljenje sam već izrazio i obrazložio. ·kao i okolnost što staroslavenske drvene nadgrobnike od pojave sljemenjaka dijeli dosta veliki vremenski hijatus. da se taj oblik. došao sam do uvjerenja da 's u muslimanski nadgrobni spomenici. I3> A drvene oblice i daščani pokrov su dva bi. U periodu stećaka.k rajište. zbog vehke vremenske distance. ne znače mnogo. Nije isključeno da su prije kamenih stećaka u obliku sljemenjaka pravljeni drveni sljemenjaci. ili spomenik despota Stefana u Markovcu kod Mladenovca. čekajući na svoje egzaktnije objašnjenje. Bosna je u srednjem vijeku obilovala drvetom. Za uglednike su se ti spomenici klesali u Carigradu i odatle dopremali u Skopsko . upravo tu pojavio i razvio. Turci su već krajem XIV v. u Srbiji. još i prije pada Bosne 1463. Možda će se jednoga dana moći navesti još neki argumenti u prilog njoj. drvene oblice. Iako izgleda da obadvije hipoteze. kao što je spomenik Altomana. tzv. l40 Razmišljajući o mogućim uzorima. tj. Odmah po dola ~ku Turaka u neke naše istočnije krajeve Bosne. kako ona o srednjovjekovnom kršćanskom porijeklu tako i ova o s'tarom slavenskom. Stubovi Za stećke u obliku stubova je teško naći uzore u kršćanskim spomenicima naših krajeva.VIII v. a da je još nešto 'k asnije drveni materijal zamijenjen kamenim kao trajnijim. Stele nekih drugih evropskih zemalja.. zbog čega se ne samo u Hercegovrni nego i u Bosni osjećala tendencija građenja "vječne kuće" u viziji crkve.klesali i postavljali. oca vojvode Nikole Altomanovića (danas u Zavičajnom muzeju u Kraljevu). ne bi mogle doći li obzir ne samo zbog toga što je to veli-ka geografska udaljenost nego i zbog toga što su vremenski daleko (VII. Pojedinačni primjerci. kao npr. od šindre . tražeći rješenja pitanja postanka stećaka-stubova. pa je razumljivo što su ne samo seoske kuće nego i svi drugi arhitektonski objekti pravljeni od drveta. a i neznatnog broja sačuvanih u našim krajevima. ali 's u se klesali i u samome Skoplju. ne bi došle u obzir kao uzori. poznat pod imenom "Despotov kamen". a po vremenu nisu ispred naših stubova. I pored svega navedenoga.tna faktora tipične seoske bosanske kuće. bili glaV'lli razlog i neposredan povod pojavi naših stubova. smatram da pitanje postanka slj emenjaka još uvijek ostaje otvoreno. u Bosni su i crkve građene od drveta. god . imaju svojih opravdanja. takvi nišani su se . Takvoj pretpostavci ide na ruku i okolnost što se pomenuti kršćans ki sarkofazi nalaze u relativno malom broju.

sa <turbanom ili sa nekom drugom kapom. samo pet datirao u XV v. Vego je od tridesetak krstača.ploče.. Hercegovini. zbog turske prisutnosti. po mome mišljenju. Za najuglednije pokojnike uvozili su se skopaljski ("ušćup s ki") mermerni nišani.. a da su u zapadnoj Bosni. klešu i postavljaju uspravno. Formirajući i ukrašavajući svoje nadgrobne spomenike. Krstače Krstače su vrlo tipičan kršćanski nadgrobnik. Zbog duboko ukorijenjene tradicije stećaka. Najznačajnija je.koliko ih ukupno ima sa natpisima. mislim da su se u grobovima pod krstačama pokopavali isključivo ortodoksni kršćani.l " Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prenijeli na Balkan.k i nišani. uz ležeće obl>ke . Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prihvatili od Turaka-Seldžu'ka. stubovi. jasno govori gdje se taj utjecaj. obelisci i prelazni oblici ka nišanima. Seldžučki Turci su mnogo toga baštinili od Armenaca i Perzijanaca. međutim. 122 .sada počinju da se postavljaju stele.. . I pored toga što je većina bosanskohercegovačkog življa slijedila bosansku crkvu. činjenica da se u to vrijeme sami stećci. a onda i natpisa nišana u staroj bosanskoj ćirilici. kao da su se dosadašnji ležeći stećci sada počeli dizati i uspravlja:ti. Tako. najprije i najsnažnije odrazio. posebno kada se tiče reljefnog repertoara. kao i običan i siromašniji turski i domaći muslimanski svijet u Makedoniji postavljao je rustične stele bez ikakvih ukrasa i natpisa. Naravno. ne 's amo da se klešu ni'š ani i postavljaju na muslimanske grobove nego se takvi isti oblici postavljaju i na neke kršćanske grobove. Razumljivo.mane. Paralelno su postavljani i nišani koji su svojim oblikom stvarali viziju ljudske glave. Već u XV v. . iLi su na drugi način prilagođeni za novi položaj. Crnoj Gori i Hrvatskoj vrlo rijetka ili gotovo sasvim iznimna pojava. Tako. To se sasvim dobro uočava · k od nišana XV i XVI v. kao nadgrobnici domaćih 'kršćana i sljedbenika Crkve bosanske. Po natpisima na krstačama. U tim uspravni m oblicima prepoznajemo gotovo 's ve vrste i podvrste ploča i sanduka. za koju se kaže da je propovijedala umjereno heretičko učenje. sanduke i sljemenjake . u Bosni i Hercegovini 's u muslimanski nišani dosta primili od umjetnosti stećaka. ti uspravno stojeći su sada postali nešto manjih dimenzija. Čak se sada i oblici sljemenjaka nalaze u uspravnom položaju.kraj svoje egzistencije približilo učenju službene crkve. Utjecaj islamske nadgrobne umjetnosti osjetio se vrlo brzo i na stećcima. Za takvo relativno kasno datiranje govori i to što je ova vrsta oblika redovno situirana na periferiji nekropola. (M. Prosto. s tubovi počinju da se postavljaju najranije oko polovine XV v. Nema sigurnih podataka kada su krstače nastale. Či­ njenica da su stubovi najviše zastupljeni u Srbiji i istočnoj Bosni . 'k oje se pred . te okolnos ti nam pomažu i uslovljavaju dat iranje uspravnih stećaka. neki su sada imali produžen donji dio za usađivanje u zemljU. ali njihova glavnina pripada kraju toga i prvoj polovini XVI v. a pogotovo šta su njihovi uzori. Običan svijet u Anadoliji i drugim krajevima azijske Turske. da ih malo ima u centralnoj Bosni. kao i "rio ukrašeni carigrads. nijedna od njih ne bi se sa sigurnošću mogla staviti prije ! k raja XV v. kakav je običaj ostao sve do naših dana (Tetovo).

drugačij e spomenike. stoga. Nestali su "bogumili".pogriješiti ako ustvrdimo da im početak pada pred sam kraj razdoblja egzistencije 'stećaka.Illa jednoj s'lrani su bili muslimani. s e ovakav proces formiranja krstača odvijao i u drugim našim područjima. npr. sugerirali i viziju ljudske figure. u Arme niji . bilo je teško napustiti i njih će. iza toga se pojavljuju krstače sa vrlo malim. Nemamo sigurnih podataka. Stećke.'49 ·da bi se konačno došlo do pravih krstača (gr6ki ili latinski krst). Dračevu. U prilog takvom mišljenju ide činjenica što se krstače nalaze ne samo na periferiji nekropola nego često uz same crkvene . koji bi svojim izgledom više odgovarali njihovom vjerskom opredjeljenju. npr.l4' nećemo . prema ugledanju na nišane. U južnoj Francuskoj su se u XIII i XIV v. koji je. Poznato je da su se kamenim krstovima obilježavala mjesta važnijih događaja ."o slično situaciji sa stubovima. predstava Kristove muke i samoga Krista. za koje neki misle da su pripadali katarima. oni u dobrom broju postavljali uspravno. u odnosu na stećke ostalih oblika na istim nekropolama. nameće nam se neminovno p ovezivanje krstača sa muslimanskim nišanima. kakav je. u vrijeme dolaska i ustaljivanja Turaka izmijenila se ·struktura bosanskohercegovačkog stanovništva po vjerskoj pripadnos ti. ili nešto kasnije. Po prilici . u H ercegovini . najvjerovatnije u drugu polovinu XV v. slučaj sa nadgrobnikom "kneza Stjepana" (stub sa tek naznačenom glavom) u okolini Sarajeva. kao stari zajednički narodni običaj.123 nijednu prije toga. ili se opredijelilti za neke nove. naročito u staroj Srbiji i Sandžaku. onda su uslijedile rus tične krstače u istočnoj Hercegovini (zaobljena ili okruglasta glava.l46 ili kakvi su travničko-zenički "hrišćanski nišani"l47 (velika okrugla glava i stidljiva pojava poprečnih 'kra!kova) . Muslimani uvode svoje nadgrobne spomenike . na području Popovog polja. Mislim da su krstače-stećci postavljane prvenstveno na grobove sveštenih lica. npr. u arhitekturi i arhitektonskoj plastici. uVeličanima. U takvoj situaciji či ni mi se sasvim logičnim da je pred njihove oči iskrsavalo naj'lipičnije i najsimboličnije obilježje kršćanstva . Uspravni spomenici bi kršćanima najbolje odgovarali u novonastalom vremenu (vremenu nišana). a na drugoj kršćani (rimokatolici i pravos lavni). predstava lica) . ubrzo . a stvorile se dvije vjerske formacije .krst. pa makar se. kratkim poprečnim krakovima. ali kako bi trebalo da oni izgledaju. pojavili i brojni nadgrobnici u formi polukrstača. osim toga. došlo i do pojave krs tača kao nadgrobnih spomenika i u drugim zemljama. na sarkofazima crkvenih velikodostoJnika i sl. ali je vjerovatno u to doba. Ako tako stvar posltavimo.u crkvenim obredima. Strujićima .nišane.p oslije pojave stubova. Naime. oborena ramena . krstače redovno nalaze na periferiji tih nekropola. U bosanskohercegovačkim u slovima najprije su se pojavili prelazni oblici od stubova ka krstačama.l48 ili u Kotezima kod Ljubinja. pa je i to bio jedan od elemenata dileme.' 45 Vjerovatno je to bio glavni razlog pojavi izvjesnog broja krstača kao nadgrobnih spomenika istaknutih crkvenih dos tojanstven ika II nekim zemljama. posebno mjesta mučenja i pogibije istaknutih ličnosti vezanih za period primanja kršćanstva. a pred kršćane se postavlja dilema: ili nastaviti sa klesanjem i postavljanjem stećaka. kakav primjerak postoji u Nekuku kod Stoca.).'" Po tome što se. još dosta dugo praviti. prije 'Svega. unekolit. Žakovu i Papratnici. a onda i višestruko znamenje . a sve ostale u XVI-XVII V. odnosno kako da se njima istakne kršćansko obilježje? Nišani sa turbanom su.

nastavljaju svoj život. bili i od izvjesnog utjecaja pri kreiranju nekih svojstava krstača (antropomorfnost i dr. 124 .stećke može reći da su uglavnom pojava XVI v.zgrade. a neposredan povod što je u Bosni i Hercegovini došlo do pojave . kako u našim ta ko i u drugim zemljama. osim toga. za sada nije moguće reći ništa sigurno. u Popovu polju. što neki natpisi direktno spominju pokopane .). U austrijskim i njemačkim zemljama su već u XVI v. stećaka u obliku krsta leži u muslimanskim nišanima.s veštenike. sve do naših dana. tako da i to posredno omogućuje pripisivanje krstača prvenstveno sveštenim Iieima. mislim da se većina odnosi na pravoslavne sveštenike. one kao i ostali osnovni obliei postoje do kraja života stećaka. koji su. i što se na nekim krstaČama nalaze relj efni motivi koji atribuiraju sveš tenike. ali s u ubrzo prevladale krstače od metala . kakav je slučaj. Smatram da se za krstače . u Hercegovini. klesane kamene krstače. ali i kasnije. npr. U vezi s ovim napominjem da je ukupan broj krstača sasvim malen (336). Ako bi trebalo da se konkretnije odlučim za vjeru tih ljudi.'lO Na izbor krsta kao obbka nadgrobnika. prilagođavajući se novim uslovima. Da li je postojao još neki faktor koji je bio od neposrednog utjecaja na krstače. svakako je bitno utjecao simbolizam ovoga najizrazitijeg opštekršćanskog znaka.

Beograd 1959-1960. Sarajevo 1954. Plan X. Corović-Ljubinković. Zagreb 1896. 5 C. 131-169. Ludmer. Godišnjak zaš tite spomenika kulture Hrvat· ske l . Zagreb 1959. Zagreb 1959. Be š lagić. III serija. Sarajevo 1891 (knj. Sarajevo 1950. lt Isti. B eš lagić. Saopštenja I X. Zagrel> 1954. 193. Radimlja.26-34. • D. XIX. Ljubinje. 57-89. 16 Đ. Sarajevo 1967. pjan na str. sv. JJ Isti. B ešlagić. Mandić . Sarajevo 1966. II M. Sredovječni nadgrobni spomenici-stećci. Sarajevo 1954. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke VIII. Be š l agić. Zagreb 1975. Slećci na Blidinju. 7. S. Be š lagić. d. Kupres. Sleće i centralne Bosne. Sarajevo 1954. )6 125 . 7-16. Popovo. N. Isti. centralne Bosne. Arheološki spomenici i nalazišta u Srbij i I. St ećci okoline Sibenika. l' M. Truhelka. II S. Stećci tl I motskoj Krajini. 157-162.ll. Plan J. Siroki Brijeg. Sako ta. Beograd 1951. Curči ć. sJ. Vego. Is ti. 26 i 85. Renđeo. 17 O. Stećci i neki njima s li čn i nadgrobni spomenici u okolini Zadra. 15). O s tećcima. Srednjovjekovni bilzaćki latinski spomeuici XVI v. Kupres. Beograd 1971. Nekropole i grobni belezi. Plan I X. Truhelka. Ljubuški. Horvat. JS M. 116. Sergejevski. Starohrvatska prosvjeta I. 10 Isti. Sergejevski. Be š lagić. Plan IX. 1889. Katić. JI S. Popovo. Zadar 1974. I f Isti. Zagreb 1953 (izdato kao rukopis). Wien. Zagreb 1895. Pierres S ' pIIlcrales Dalmates. Popovo. S. Kupres. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Kalino vik. na istom mjestu. 218--223 i II. • Isti. II D. rukopis II Zemalj skom muzeju II Sarajevu. Scarobosanski mramorovi. O stećcima na području Hrvat ske.. Sarajevo 1952. n. Historij ski zbornik IV. Sarajevo 1962. 157. Lyon. 21 . Sv. knj. 1887. 173-213. Stećci centralne Bosne. Sarajevo 1965. n. sv. Sarajevo 1954. II S. II Isti. Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH XLIII. Križ na Ciovu 1970. 33. na istom mjestu. Skobalj. Olovo. Altere und l1 eue r e Grabdenkmalfonnen im Konigreich Serbie. P. . Bd. Naše starine X. Kaer.. 16 A.164. sl. Petrović. II Isti. Sarajevo 1954. Ist i. Benac. Split 1963. Slećei na Blidinju. Stratimirović. Ista. 368--387. d .II. T. II J. B eš l agić. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu III. Sredovječna groblja. n. Prilozi poznavanju manastira Ban je kod Priboja. Rim 1967. Obredlze gomile. ~ A. Siroki Brijeg. (Arheologija). 122-141. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji IS. 11 C. Sarajevo 1966. Sarajevo 1972 (Odjeljenj e društvenih nauka. Sarajevo 1967. 18--24 i 91-99. Sarajevo 1952. D. Sarajevo 1976. IV.223-225. n. Oblici stećaka. Sarajevo 1954. Ljtlbuški. Prilog rasprostiranja s t ećaka u Liki i Baniji. • A. . 255-272. sl. Etnička povijest Bosne i Hercegovine.• Plan II. Vego. Z. 24. xl Isti. Kaer. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i H ercegovine I f Sarajevo 1942. I sti. lJ M. 86-87. 2s S. 19-46. l' L. 39. l Đ. Zagreb 195 1.NAPOMENE I S. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft. lO Isti. 27-34. Sarajevo 1962. Vego. Sarajevo 1966. II). Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu IX. 1 V. Sarajevo 1962. d. Radovi Centra JAZU u Zadru. t F. Kanitz. Steće. 169-197 i 231-26 1. JI A. Be š lagić . 211 S. IS M. Srednjovječni stećci Bosne i Hercegovine. Stratimirović. Benac. JJ Isti. n. Kalinovik. 3.. • Isti. Sarajevo 1891 (knj. Beograd 1953 i 1956. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. P. Stećci centralne Bosne. 131. Kalinovik. Plan IX. lT P. Sarajevo 1952. Starohrvatska prosvje ta. s. d. IV). Sarajevo 1967.630. Iz naše prošlosti l .

15-16. Kaj makov i ću na podacima. II Isti. sl. 21>-2B. 122-141. 50. n. B eš la gić.. 7t Đ. • Isti. Ist i. Sergejevski. Sarajevo 1960.260. d. 419-432. Benac. T. SI S. " Đ. Sarajevo 1950. krs tač e sa Gata čkog polja..srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 97-IIB. tt Hodovu. Stećc i centralne Bos He. St ećci cent ralne Bosne. n. Bešlagić. Sarajevo 1957. 88. Radovi Naučnog društva BiH XXIV.163. Sarajevo 1954. St ećci centralne Bosne. 76 S.~ A. d. sl.. sl. n. XLVIII. Anali His torij skog instituta JAZU II Dubrovniku XII. 9. 'l V. " l. St ećei i neki njima slični nadgrobni spomen ici Ll okolini Zadra. d . Sarajevo 1954. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV-V. sl. 32. St ećci cent ralne Bosne. Be š lagić. Sarajevo 1967. 77. Petri ć. u P. Kupres. sl. 1"/ Isti . II. d. 14 i 15 a. B eš la g i ć . 1.. St ećci kataloš ka-topografs ki pregled. d. l J Isti. Sarajevo 1%7. •. Isti. Slećei tl Opl ičićima. Anđelić. n. 133-135 i 160--161. s. na istom mjestu . Beograd 1951. 16. 180-181. 5. e V. 162. 2B. l. XLVIII. Sarajevo 1950. 1966. Stećci centralne Bosne. 117. Ljubušk i. d . XLVIII. 1>-7. 46-49. 63--67. " Isti. sl. Naše starine IV. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici II tepi. 161. Sl S. Trnovo . B7.. Vego. n. sl.. B. Sarajevo 1950. Beograd 1954. sl. Starinar XXIII. Palaves tra . n. " Isti. Isti. Z. T. Sarajevo 1971. sl. Sarajevo 1964. Stećei Hodova. Naše starine XI. lO. Stećei centralne Bosne. sl. Radovi Centra JAZU u Zadru.M. 2. 71 Z.. Stećci i nek i njima s ličn i nadgrobni s pomenici u okolini Zadra. Be š la g i ć . Naše starine VII . 136. ~ Isti.. N. Stari krs tovi lt Dretn. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu XX. Beš la gić . XVI.. sv.44 i 88. VIII. Isti. Palavestra-M. " D. S. Sarajevo 1967. Olovo. " S. n. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. 153. d. •• S. Zagreb 1959. Benac. Ma za1i ć. T. 126 . Stratimirović. Popovo. Hrišćan s ki nišani lt okolin i Tra vnika. Sarajevo 1956. St ećci na Blidinju. 49-50. Zagreb 1975. 4. Stećc i lt Oplič ić ima. n. sl. Zadar 1974. s. SB i 59. B eš l a g ić. Stećci u okolini Sibenika. 51 Isti. sl. Sarajevo 1954. sl. n. Stećci. 21 . T. M aza li ć. Naše slarine VII . Srednjovekovni nadgrobni spomenici lt Podrinju. 217. Dubrovnik 1970. 112 a. St ećc i u okolini Vlasenice. Sarajevo 1966. Sarajevo 1952. ~ S. Radovi Centra JAZU u Zadru. Kaj m akovi ć . 61 Đ. 4. . Popovo. 14 i dr. Ludmer. Sarajevo 19OB. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. 7... 21 . Be š l agić. sl. Be š l agić. Benac. S. Be š l agić. Beograd 1972. sl. Sarajevo 1967. ~ A. Kupres. 13 i 14. 162. Sarajevo 1967. 49-50. 4l S. 49 C. 231-241. Radimlja. Histo rijs ki s pomenici Konjica i okolin e. d. 14 Isti. sl. Na tpisi. • S. n. Steće. sl. tT S. I I A. &L Đ. Sarajevo 1971. St ećc i centralne Bosne. sl. Sarajevo 1967. 12 Isti .. u V. I!Q Isti. T. Konjic 1975. n.. sl. Ma zali ć . 145-165. Sarajevo 1964. Crtice iz s rednjeg vijeka. B eš l a g i ć.. d. Iv a no v ić. d . 3B(}-3B I. Petrić. s. d. u Isti. 193. sl. Kupres. 24 a 24 g. sl. Sarajevo 1967. 145-153. Kajrn aković . Siroki Brijeg. d. Sarajevo 1965. Zadar 1974. Kra ći članci i rasprave. Renđeo . 103. 74. Dubrovnik 1970. Sarajevo 1952. sv. d. Naše starine X. 16 i 17. sl. . Ljubinje.ci. " Isti . Naše starine IX. kataloška-t opografski pregl ed. Sarajevo. Sarajevo 1960. Be š l agić. Isti . sv. Sarajevo 1967. Isti. ~ M. . B. 17. 33. Truhclka. n. sl. S. n. SJ Zahvaljujem Z. 160. Anali Historijskog in stituta JAZU II Dubrovniku XII. 4. sl. 21.. • S. Beš l ag i ć. M. S. N.. " Isti. 12. sl. 66 . Be š l ag i ć. Naše starine III .

370. Beš lagić. • N C. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL. Kam eni nadgrobni s pom enici. Jireček . n . 19-20. • S. ka ta loš ko-topografski pregled. d. (Arheologija). St ećci. 344. na istom mjestu. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV. sv. Arheološ ko is kopavanje Ll Zavali. Crkva sv. m S. II' J. Sarajevo 1955 (Arheologija). Hoernes. C. Nad grobni s pomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica. Radimlja. Krajinovi ć . Naše starine IX. 127. 3. N. 95-96 . Sarajevo 1971 . 368-369. n. u Isti. Truhelka. P. 111-112. 370. Be šlagić. Materijal još nije public iran. 128 i 129. t4 S. 234-236. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu. m VI. n. Periodi II ktllltlrn oj historiji Bosne i Hercegovine u s rednjem vijeku. u Stečak je nedavno otkrio prof. 179-199. Anđelić. Ste će i Ll Pivi. M. d. sv.66-70. 153. K. Wien 1888. V. Isti. S. fl Isti. Stećci centralne Bosne. Evans. Zahvaljujem Z. Sarajevo 1965. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VIII. s. n. Beš l agić. (Arheologija). Glasnik Zemaljskog muzej a XXV. Zbornik s rednjovj ekovnih natpisa BiH IV. . III M . I VQvić. S. Popovo. Sarajevo 1962. . i nadgrobne plo če u Makarskom primorju. Be š l ag i ć . n. 87-89. Bos'l. Tri revidirana l1atpisa iz okoline Travnika. Truhelka. 106 . 1011 Isti. Steće. Starobosanski mramorovi.98. Vego. Nevesinjski s t ećei. d . 192-193. Istorija Srba I. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. 192-199. Cetinje 1975.. n. Sarajevo 1959. 21. Asb6th. 112. Sarajevo 1953. Stećei u Birunjoj. Beograd 1975/ 76. Starinar XVII. A11liquarian R esearshes I-II. I storij ski zapisi X . Naše starine XIII. n. Sarajevo 1966. Pe ristil II Zagreb 1957. Bd. Beš l agi ć . III serija. 97. Godi šnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Sarajevo 1966. 144-148 i 160-161. S. Ljubinje. Sarajevo 1967. 16 J. 147-148. s. Sarajevo 1959. Sarajevo 1962. X. Stećci tl Brotnjieama. lOJ Isti. Starine Crne Gore V.. 141-144. ul A. Anali His torijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX.. n Isti . sv.en und die Herzegovina. 207-208. Sarajevo 1965. 109. Starohrvatska prosvjeta. 97. Sitzungberichte der Wiener Akademie der Wissenschaften. i neki njima s lični 'lad grobni spomenici tl okolini Zadra. 157-166 i XII (1957). Sarajevo 1928. 103-104. Radovi Centra JAZU u Zadru. Mazalić. Sarajevo 1950.63.111. Stećci II Imotskoj Krajini. " S . Sara jevo 1971. Naše starine X. 49-50 . Steće. s.139. S.. Cetinje 1957. fl M. Tri natpisa II selu Petrović ima. br.. Sarajevo 1964. Tihi ć j Đ . Beš l agić. 10.84.29. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. Opisanie okružija už ičkog. Zagreb 1975.319. Benac. 75-76.70-71. Sarajevo 1943. 90 Isti. 101 Isti . I M N. L jubinje. Be š la g i ć . br. Anđe li ć. no P.8. Kalinovik. Stećci. KaliIlOvik. 111 M. d . Vego. Đurić . N. 258-265. 101 Ista. Vego. 98-99. Vego. 1001 L.. n. Maksim o vi ć . Kati ć. Sarajevo 1972.317. Dubrovnik 1962. kataloško-topografski pregled. 1('19 M. Zbornik srednjovjekovnih nalpisa BiH Ill. 111 Ista. 11 6 Z.. Kajmakovi ć u na podacima. XIII. Sarajevo 1970. Markovi ć. " S. lIS Zahvaljujem Z. Beograd 1967. lOS S. A. II. Sarajevo 1891 . Beograd 1858. N. Basler. 168-169. Obrad ović. 9. d. d. d. Zagreb 1954. Božanić-Bez i ć.. 239-242. s. Drvene grobnice u okolini Rudog. knj. br. Skari ć. d. Be š lagi ć. 99 Isti. Jedan slovenski uzor bosanskih mramorova. 261. Gla snik Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ill.. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LV. Zadar 1974. 1 t1 J. N. Petra tl Zavali. Naše stari ne VI. • Isti. Kajmakoviću na podatku. Kon zervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin današnji izgled. 66---{. 123. u okolini Sibenika. 86-87. Beš l agić. Popovo. UIO Isti.127 15 Đ. n. Wien 1881. Naše starine X. S. d. 93-95. Alterthumer der Herzegovina. 91 J. str. St eće .

. Karl Azzola. 178. 13. 21. Truhelka.. Gabri čević.2. Obradović.. Starinar IX-X (1958-1959). III Chodakowsky-Czarnizes ky. n. 142 Isti. sl. Ljubinković. 237. 14. B. g. ln Đ: Mazalić. 261. 1. n. Nišani XV i XVI v. Beograd 1958. Be š lagi Ć .. Popovo. god. 1. 145-165. III Lj . I" Isti. 101 Isti. Sarajevo 1967. Ma terijali IV . d. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. Naše starine XIV-XV. Sarajevo 1894.Sedmi kongres arheologa Jugoslavije u Herceg Novom 1966. Zlato i s rebro Zadra i Nina. Glasnik Društva s rbske slovesnosti. Maksimović. Ha S. sl. LU M . Obradović. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. X. d. Beograd 1959. Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove pala če. L" Isti. Sarajevo 1973. Sarajevo 1891 . Armenski Ila čk ari i naši s t ećc i. !lS S. d. Beog rad 1967. n. Hadžijahić. 782. W S. Beš la gić. Sarajevo 1966. Mak s imovi ć . Hrišćansk i nišan i u okolini Travnika. Bešla g i ć. n. Beograd 1951. 287-296.52 a. 9--60. ll' Isti. sv. Popovo. Split 1960. Sarajevo 1966.. Radovi Mu· zeja grada Zenice III. '" M. . na istom mjestu. Natpisi i krstače sa Gatačkog polja. 81-98. Zagreb 1972 . 1820. · Isti. Zenica 1973. 48-53. knj.centralna Srbija. Renđeu. 1)6 C. S. 121 J. Zeitschrift des Vereins fur hessische Geschichte und Landeskunde . 21). Olovo. n. n. 87-101. K. 103-104. Staroboswlski pismeni spomenici. Saopšten ja VIII.. Naše starine IV. Beograd 1969. Stećci. Anđeli ć. 18 a i 18 b. d. IH M. III B. 26. Sarajevo 1964. III Vl. 14-18. 16---17. 30). 14-15.. d. Krleža i saradnici. kataloš ko-topografski pregled. Sarajevo 1971 . Hums ko eparhijsko vlastelinstvo H crkvi svetoga Petra u Bijelom PoljLI. Hormann. 155-174. Maksimović. 29 i 57. sl. Stećci na Nekuku kod Stoca. II / 77 i 99. (prema 1. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. '" S. n. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI. Starohrvatska prosvjeta. i F. n. Cetinje 1952. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve tl Nikšiću. 197!. d. Be š la g i ć. d . Zagreb 1954. A. uo P. 3. . Z.121 D. Vego. Tafel 1-117. u Bosni i H ercegovini. 98. Sarajevo 1972. sl. ll1 J. 23. 22. III serija. 9. Djela Slobodnog društ va rus ke lit erature. Zbornik srednjovjekovnih natpisa" BiH 1/41. 128 .. Iskopavanja na crkvi svetoga Petra u Bijelom Polju. n. d.. 1. 1:16 Vidi napomenu br. O bosanskim s rednjovjekovnim s tećcima. Opisanie okružija užičkog. I ~ J. 2!. Beograd 1858. 129 R. Prilog Skar ićevoj hipotezi o porijeklu s t ećaka. L16 J. Sarajevo 1957. 13.Band 82.. Skarić.334. Karaman.. IX. 16. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XXI. Sarajevo 1978. Beograd 1956.Grabsteine in Hessen. Sergejevski. Naše starine XII I. Mak s imović. d . 6 na str. Lj . Sarajevo 1981. Karaman. sv. sl. L21 J. 65-83. Kajmakovi ć. Mittelalterliche Scheibenkreuz. S. 116. . Benac. Nevesinjski s t ećc i. Stećci cent ralne Bosne. 97-122. sl. Isti.0 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji II . III / 147 i IV 1315. Starobosans ki natpis iz XV v. Naše starine IX. 107. Vjesnik za arheologiju i hi storiju dalmatinsku LXII.

500 primjeraka' M.2 stećaka. M. ozbiljnije.' Može se pretpostaviti da je ovaj naučni radnik. Is. l C. BROJNO STANJE 129 Malo je istraživača stećaka koji su pokušali da nešto određeno kažu o broju s teća ka koji na svojim plohama imaju reljefe. i svog ličnog uvida na terenu Bosne i Hercegovine. što je. jedan od najstarijih i straživača. jer nije bilo laJko. naveo da 900 uk rašenih stećak a. proizlazi da ukrašenih ima 900 primjeraka. Krleža je. kako je to mislio C. Istraživač i stećaka su se najduže zadržavali na raznovrsnim relj efnim motivima. Truhelka spada među starije. pa su njihovi podaci mnogo obje ktivniji i uvj erljiviji. rekavš i samo da . god.000. Truhelka je bio mnogo manj e konkretan. Neke njihove pogreške su prouzrokovane vrlo plitkom plastičnošću reljefa . ali je izrazio i misao da ukrašenih može biti najviše do 1.opisivali ih.000 ukrašenih spomenika. ali vrlo aktivne istraživače stećaka. fotografisali i to publicirali. znači da ukrašenih ima 6. još u austrougarskom vremens kom periodu bio najbolje obaviješten o ovoj vrsti spomenika. imali su više vremena i više s u se udubljiva li. vidjeti i fotografisati pojedine motive. RELJEFI STECAKA Reljefi predstavljaju najizrazitije i najvrednije umjetničko svojstvo Upravo su zbog reljefa stećci privlačili veliku pažnju mnogih naučnih radnika i drugih po s matrača. crtali. Kako je tada operisao sa ukupnim brojem od oko 27. . Wenzel je navela da je svojom knjigom "Ukrasni motivi na stećcima" obuhvatila više od 3. on je rekao da se među trideset stećaka jedva jedan nalazi sa ukras ima. Kako misli da ukupan broj iznosi 60. a nekada ni moguće uopšte. lednom drugom prilikom C. što znači oko 3. po nje- . proračunao da oko 30% stećaka u obliku sljemenjaka imaju reljefe. 3 1. Vjerovatno je mnoge od njih to pitanj e zanimalo. Solovjeva broj ukrašenih s tećaka vjerovatno dostiže 10% ukupnog broja.000 primje raka" M. imali su uglavnom površna i pogreš na viđenja . uglavnom odgovara stvarnom stanj u. zatim njihovim oštećenjima. u svako doba dana. ili za kratko vrijeme. na osnovu publiciranih materijala. Hoernes. god. Neki pogrešni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog mišljenja o izgledu i značenju izvjesn ih motiva. ali je bilo teško i nezahvalno upuštati se u njegovo rješavanje U uslovima kada s tećc i još nisu bili evidentirani.. naročito stariji i s traživači.5 Po mišlj enj u A. Renđeo je.Iij ep niz s tećaka" posjeduju ukrase.3%. Mnogi od njih. U jednoj svojoj studiji iz 189 1.traživači novijeg vremenskog razdoblja su tim poslovima pristupali bez predubjeđenja. Truhelka. rekao je da na svakih stotinu stećaka dolazi jedan sa ukrasom ili sa natpisom. na osnovu publiciranih materijala prije 1945 . a onda i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem. kada se repertoar reljefnih motiva samo fragmentarno poznavao.000 primjeraka stećaka.

do danas pronađen izvjestan broj do sada neevidentiranih stećaka. Miletić. ali samo kao dekoraciju. ukrašeni spomenici zauzimaju 8. U Hrvatskoj je bilo 446. koliko ih je ustanovljeno u Jugoslaviji.7%. god. Kako se vidi. misli da ukupan broj ukrašen ih s tećaka iznosi oko 4..5 % ukupnog broja s tećaka. što znači da danas u svemu imamo 6. Ona. po njihovom značenju. sada postoji 680 primjeraka. Po toj naučno zasnovanoj statistici. kako po republičkim teritorijama tako i po osnovnim oblicima tih spomenika. U Srbiji je bilo 167.679 s tećaka sa ukrasima. Truhelka je najprije sve reljefne motive podije lio na tri osnovne kategorije : arhitektonske dekorativne. da je veoma raznolik i da postoje "beskraj ne varijante pojedinih motiva. Ipa k je bilo nekoliko pokušaja stvaranja liste mot iva u jednom grubljem i opštijem smislu. ornamenta/n e i figura/ne motive. Solovjev u tome pogledu izdvaja. do danas nismo imali studije koja bi bila posvećena ovoj problema'tici. C. na teritoriji Jugoslavije je do 1969. pronađeno je 40. Prije deset godina broj ukrašenih primjeraka je iznosio 8. a sada je on sa mo nešto izmijenj en i iznosi 8. ni'ti su saopštavali svoje prognoze. kao i sistematiziranja motiva jednog ograničenog podru čja. u među vremenu je novopronađenih 52. U prvu kategoriju je svrstao "kolonade". prognoze navedenih i straživača steća ka o brojnom stanju ukrašenih primjeraka daleko su od stvarnog stanja. Prema tome. u međuvreme nu je pronađeno novih 349.1O Sada sam u prilici da pružim najnovije podatke o brojnom stanju stećaka koji i maju reljefe: U Bosn i i Hercegovini je prije deset godina bilo 4. U Crnoj Gori je bilo 480. barem tri četvntine ukupno ukrašenih. osim u jednom s l učaju. za koj e je kazao da na stećke prenose građevinske oblike.586 ukrašenih.000 primjeraka. a među njima i izvj estan broj onih sa ukrasi ma. Jedino se A. od ukupno 66. te da motive svrstaju i podijele po njihovoj funkciji na spomenicima.s istematskom evidencijom stećaka.. REPERTOAR I KLASIFIKACIJA REUEFNIH MOTIVA Vrlo je malen broj i s traživača stećaka koji su se bavili repertoarom i klasifikacijom reljefnih motiva. Jedino bi se mogla navesti još N .nom mišljenju . i još više.' Treba reći da je u međuvremen u od 1969· god. dakle. beskrajne kombinacije raznovrsnih ukrasa . ustanovljeno 5.5 % ili 5..028 primjeraka steća'ka sa ukrasima . koji su pokušali da utvrde barem osnovne motive i njihove glavne varijante. objavio brojno ·stanje ukrašenih primjeraka. zbog toga što se njegova procjena ne razlikuj e mnogo od sadašnjeg utvrđenog stanja. koja je završena 1969. god. Zbog toga. ja sam izraču nao i 1971. Među ornamente 130 . tako da ih sada ima ukupno 4. koja općenito smatra da je fond reljefnih motiva stećaka vrlo bogat. sada postoji 190 primjeraka. pronađeno je 23.' Ostali istraživači se nisu bavili ovim pitanjem. "8 Na osnovu podataka pr'kupljenih . ili po nekom drugom kriteriju mu. po likovnim st ilskim osobinama.478 stećaka.638 primj era ka . god. pronađeno je 234. sada postoji 520 primjeraka.679 primjeraka.

lO N." D. zz 131 J edan sasvim objektivan kritički osvrt na naprijed n aveden e klasifikacij e reljefnih motiva otežan je raznovrsnim okolnostima. U prvu grupu je ubrojao zavojitu liniju . krst. i 2 . koji spadaj u u k a tegoriju ornamenata. . cvje tove.je najprije ubrojao cvijet koj i je strogo geometrijski shvaćen. svjetovn e i neulralne. Renđeo je motive podijelio po njihovom mjestu nalaza na spomenicima u dvije grupe: 1 . smatrao heraidi č kim motivima . Solovjev je predložio podjelu reljefnih motiva "prema unutrašnj em zna čenju" na tri osnovne vrs te: s imbolič n e.ka dijele n a dekorativne i figuralne. a potom vije i grane. a prije svega time što su nazivi i pojmovi nekih motiva ne samo proizvoljni i neuj edn ačeni nego i nedovoljno objašnjeni. Korošec sve motive okoline Travnika smatra o rnamentima. On je štit sa mačem . zatim pleteno uže koj e obično dijeli površine. zatim što i sami autori neka- . nego samo realne predstave iz života ondaš njih ljudill Oko 24 godine kasnije C. granči cama i si. niti simbole smrti. biljni motivi. i 5 . 2 . Po njegovom mišlj enju . usamljeni likovi i figuralne scene. ruka s ma· če m i dr." S. p ostoji i :m.mačeve i šti tove sa grbovnim oznakama. predstave biljnog i život injskog svijeta. B eš l agić je sve motive također podijelio na tr i glavne grupe: onwmente. Mile ti ć je sve r eljefne motive grubo svrs tala u šest grupa: geometrijski orna m ent i.!9 A. ali tu uvrštava i motiv grane sa spiralnim zavoj ima.figuraini ornament i. s imbolič ki znakovi. životinjs ki motivi. koje naziva mješovitim motivima . Tada ih je svrstao u tri kategorije: dekorativne.Motive rubova vodoravnih strana sanduka i ploča i gorn jih dijelova vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. ostale ukrasne znakove i figuralne predstave. arhitektonski motivi i figura lne scene. Simbo li čk u grupu orname nata svodi na rozetu ili jabuku i na polumjesec.ornamenlalni i likovi bliski simbolima. Pod vij om ili zavojnicom smatrao je spiralu. arhitektonski m ot ivi. Tu je ubrojao i povijenu lozicu sa trolistovima.. Benac je u jednoj prilici sve reljefne motive podije lio na tri glavne grupe: geo m etrijs ke motive. U drugoj njegovoj grupi se nalaze polumj esec.kolo ." Drugom prilikom je ona sve motive svrstala ovako: ornamentalne trake geo m et rijskog i vegetabi/nog porijekla . ukrasne znakove i figuraln e predslave. pleteno uže i dr. zvijezdu i jabuku na štitu. U prvu grupu ubraja same oblike spomenika (sa isturenim krovom i bez njega) . kao i lj iljan. roze ta. simbolični makovi.ornamenti u uskom smislu .". simboličnu i figu rainu grupu. lov i turnir" Nakon 30 godina ovaj je autor još jedanput pisao o reljefnim motivima. kao i polumjesec. s piralu. Tada je u figura lne mot ive ubrojao i pokušaje portretiranja umrlih. l.IS P.religiomi sil1lboli. u čemu nije vid io nikakve alegorije.. 3 . koj e dijeli na tri grupe: arhitekton sku.tan broj motiva zajedničkog karaktera.društ veno-socijalni amblemi. Sergejevski je reljefne motive Ludmera podijelio na pe t grupa: 1 . U figuraln e motive ubrojao je kako pojedinačne ljudske i životinjske predstave tako i čitave scene. he raldičke i figuralne motive.Ukrase u s redištu ploha." Iz njegovog nešto kasnij eg pisanja prOizlazi mišlj enje da se reljefni motivi s teća. Truhelka je u os novne reljefne mo tive svrstao : vijuge. 4 ." A. lisnate vijuge i razne h era ldi č ke mo tive . heraldič ki m otivi.

bordure od kosih paralelica. pa im je posvetila t ri duža terenska istraživanja. ia ko je uopštena. kao i arhiva nekih naših ustanova. iz pos toj eće litera ture i ustupljenih podata ka izvjesnog broja naših domaćih istraživača. s imbolične motive tako strogo odvajati od svjetovnih. To su brojni rubni ukrasi. u kojima ima vrlo lucidnih zapažanja. što je zaist a nepr ihvatljivo. svrstava u ornamente. koji ponekad služe i za podjelu prostora: Jordirano uže. Miletić može se reći da je dosta razložna. Sve reljefne motive ona je svrstala u 18 kategorija. M. npr. krst i neke d r uge motive uvrstio u ukrase.da nisu bili dosljedni u svojim klasifikacijama.000 stećaka . jer zašto.23 Podjela D. odnosno u čiste ukrase. a pogotovo da oblik sljemenjaka sa isturenim ili neis turenim kro vn im plohama smatra dekorativnim omarnentom. Ovu Amerikanku su stećci veoma zainteresovali. Ovdje se radi o obi čnim i drugim vrpcama. Bordure. kakav je npr. Sasvim je ekscentričan kriterij I. Iako zanimljiva. Wenzel. koj e imaj u svrhu da podijele i ograniče plohe stećaka. uglavnom bez pretenzija da se daju konačna rješenja. klasifikacija A. Renđea o podjeli motiva po njihovom mj estu na s tećcima. a moglo b i se reći i nedovoljno logična. A. 132 . Z. Wenzel je prikupila. bordure sastavljene od krugova i polukrugova. nacrtala i sredila reljefe sa vi še od 3. Benac je sklon svrstavanju n eobično velikog broja motiva u dekoracij e.. Stoga mu je P. talasasta linija sa trolistovima. ovaj i straž iva č neke či ste simbole. palmetama ili s li čni m dodacima. Truhelku se može reći da nije bio dosljedan u stvaranju osnovnih kategorija motiva. s napomenom da figuralne predstave nije trebalo da smatra ornamentima. jer je. vodenicu.. kao i figuralne pred stave.. Na 1erenu. Već po samom tako obimnom naučnom materijalu (bez obzira što su joj neki motivi netačni. i pored toga što u njoj nek i motivi mogu da imaju mješoviti karakter. njena vrijedna studija je sasvim drugač ija od drugih pokušaja te vrste. naročito oni koji su preuzeti iz starije literature i arhiva nekih u stanova). Geometrijski malivi. 'te rijetke mrežaste bordure. npr. Od svih ovdje navedenih pokušaja s i·s tematizacije reljefnih motiva stećaka u velikoj mjeri se izdvaja i razlikuj e sistematizacij a M. jedanput ustanovljenu kategoriju arhitektonskih motiva kasnije izostavio. ili okviri drugih ukrasa. ilustrovanim tabelama crteža. Korošeca da sve vrste motiva s teća k a okoline Travnika smatra ornamentim a. Za C. nerazrađena i nedovoljno objašnjena. nije mog u će prihvatiti . križ. Sergejevskog je zanimljiva i dobrim dije lom op ra vdana. npr. sa manjim uvodnim tekstovima. kao što su uvijeno ili tordirano uže." Evo nj enih kategorija motiva . a uveo novu kategorij u heraldi čkih motiva. izgleda nedovoljno jasna. Osim toga. ozbiljno prigovorio što je. kao i po trudu uloženom u p roučavanje motiva. kada i među njima može biti simbo la? Za klasifikaciju N. Glavni rezultat toga njenog poduhvata je velika publikacija koja se upravo odnosi na repertoar i klasifikaciju reljefnih motiva. a napose što se pristupi i kriteriji raznih autora m eđu sobom jako razlikuju. p olumj esec. a imao je više nedosljednosti i u svrstavanju poj edinih motiva. Mišljen je P. spiralnim zavojima. cikcak-vrpce i vrpce od kosih paralelica (autor ih ne nabraja i ne imenuje). Solovjeva. cikcak-linija. r ozetu.

koja najčešće nazivamo "kamenicom" i kružnim vijencem. ali 1a oruđa nisu konkretizirana. a vrlo rijetko grozd visi o pravoj lozi. U jednoj varijanti druge grupe st"blo se u svom donjem dijelu pretvara II dvije "noge". Oružje i oruđe. Obično su predstavljene 's a spiralama. Ovaj se motiv javlja u gotovo 90 primjeraka u vidu osamljene povijene ruke do ramena. Jelen. Grozd i loza. npr. Težište je na arkadama. a onda i čitavi stećci koji su klesani kao zgrade. Radi se uglavnom o oružju. nego samo da ima nekoliko slučajeva predstave grabljivica i pet predstava pijetlova. Rozetama 's u nazvani i cvjetovi i zvijezde.Arhitektonski motivi. ili onih kod kojih je donji uspravni izdužen. čiji su tipovi: mačevi. Naj češće imaju oblik stabla sa dvije volu te. Rečeno je da se na stećcima ponekad vide i neka oruđa.ptica se radi. Krin. polumjesecom i krstom. možda je rad samo jednog majstora. kratki bodeži. Ubrojan je i motiv jabuke koji se javlja ili sam ili u zajednici sa nekim drugim motivom. svrstane su u jednu kategoriju. Autor je sklon tumačenju ptice na stećcima kao simbola . Ovdje su ova dva motiva. sjekire. riba. Grane izlaze iz uspravnog stabla ili iz loze.u vidu spirala ili na neki drugi način. Psi su najčešće elementi lova. ovoga autora. koplja. . kijače. odnosno krakova. Spirale. ali je težište na jelenima i konjima. a završavaju se . a u tome . Rozete i polumjeseci. Ovaj motiv je grubo svrstan u dvije grupe: krin čije se bočne volu te povijaju unutra i onaj čije se volute povijaju u vidu slova S. Autor im pridaj e simboličan karakter. Ponekad ruka drži neki predmet. kada se javljaju uz figuralne predstave. svrstana zajedno. Sasvim razvijeno drvo je rijedak motiv. Autor teško nalazi uzroke pojave ovoga motiva na stećcima. I grane koje izlaze iz loze su svojstvo samo jednog manjeg regiona. kao i samostalno. Na nekim štitovima se vide heraldičke ozn". Udubljenja i obruči. rozete mogu imati simboličnu ulogu. ili jedne klesarske škole . sa polumjesecom. koje autor dovodi u vezu sa dušama pokojnika. Krstovi. Ptice. ograničen samo na nekoliko lokaliteta. Sve životinje. konj.kao. Tu su uvrštene direktne predstave zgrada ili njihovih dijelova. Vrlo su brojni motivi Jeoji se sastoje od samih krstova jednakih krakova.zmija i ostale životinje. Redovno se ovi motivi javljaju u vidu dvostruke spirale kod koje grozdovi izlaze iz valuta.okviru na lukovima. ali su također brojni i motivi kod kojih je krst sporedan elemenat. odnosno do iza lakta.mišljenje je drveće. osim ptica. ili samo u vidu šake. a onda i svasti ke i Tau-krstovi . Nije rečeno o kojim vrstama . Grane i 133 . Ruke. 'lukovi i štitovi. a 2lmijolika bića simboliziraju podzemlje i p". odnosno kod kojih je krst gla\Oni elemenat. Upotrebljavane su i kao osnovni elemenat ukrasa i kao bordure. Može se reći da se u ovoj kMegoriji podrazumijevaju jednostavni i stilizovani krstovi. Pošto se motiv grozda javlja na ograničenom prostoru. bez obzira na broj latica. ali se javljaju i na leđima jelena.ke.pokojnikove duše. kada zamjenjuje zvijezdu ili rozetu. U nekim slučajevima. pas.

Konjanici. Kategorija bordura je ugl'avnom dosta dobro shvaćena i formirana. da obrube ili uokvire neke druge reljefne motive. ili da posluže kao frizovi. Lov. vepra i medvjeda. Kolo. Glava je najjasnije izražena na nekim nadgrobnicima u obliku . važni elementi stare seoske bo- 134 . kao para. a li ih nema na nadgrobnim spomenicima. kao i zvijezde. od kojih neki sa lukom . parovi. simbolizira božanstvo. Sve vrste scena lova su poznate u srednjem vijeku. U ovu kategoriju su uvrštene i predstave <turnira u kojima akteri učes tvuju na konjima. cikca:k-borduru i onu od kosih paralelica. gdje upravo ti spomenici služe kao predstave tijela.da podijele plohu. zbog velike oštećenos ti. Geometrijski mot ivi s u i neke druge vrpce. ali se ta pojava ne objašnjava. sa 'kopljima. Dva afrontirana konjanika autor upoređuje sa srednjovjekovnom scenom svetih ratnika . "autohtoni ostatak klasične tradicije". predmeti čija je priroda. U nekim kolima kolovođa drži mač. Najčešće su predstave lova na jelena.Glave. i pješaci. npr. odnosno rozete koje s u sasvim pravilno cptane (šestarom) i klesane. ovdje se radi samo o jednoj vrsti arhitektonskog motiva . Predsta:va žene izm eđ u konjanika. dok se ženske figure samo u ograničenom broju mogu identificirati sa pokojnikovom osobom. ili . vjerovatno 5imbolizira bračnu sreću. Pojam geome trijskog motiva mislim da je mnogo širi nego što ga čini n ekoliko zastupljenih vrsta u prvoj kategoriji M. U takve motive bi se mogli ubrojati i tordirano uže. U njemu učestv uju lovci na konjima. pored ostaloga i zbog toga što imaju iste funkcije na s tećku . Wenzel. Ovdj e spadaju i motivi brvna i šindre. Cijele mu§ke uspravne figure vjerovatno predstavljaju portrete pokojnika. kao što su cikcak. ili dekorativni motivi neobičnog oblika. niz krugova i mrežasta bordura. ili između životinja. jer ostali motivi su brojno beznačajni. Tu bi sasvim pristajale i vrpce koje su svrstane u kategoriju geometrijskih motiva. Zapravo. Po svojim č isto likovnim svojstvima i motivi ove. Postoje i motivi konjanika sa jednim ili više pratilaca. muško ili mješovito. koju je nazvao bordura:ma. osim u istoč noj Bos ni . a eventualno podijeliti na geometrij ske i biljne. pak. po mišlj enj u autora. Predstava muškarca i žene. usamljene figure. Evidentiran je 21 stećak sa predstavom žene između dvojice konjanika. polufigure. I sam autor je neke geometrijske motive uvrstio ne samo u tu nego i u drugu kategoriju. sasvi m nejasna. Najmanje tri figure mogu da čine kolo. Wenzel. Postoji lov na jelena. Evo i moga mišljenja o klasifikaciji M. Ovdje su svrstani motivi koji ne spadaju ni u jednu od naprijed navedenih kategorija.k rsta. ali još više sa predstavama antičkih Dioskura. U arhitektonske motive autor je uvrstio i same stećke koji su klesani kao ·kuća. Nekvalificirani motivi. koje može biti žensko. gotovo su jedno te isto i mogli bi se nazvati ornamentima. niz kosih paralelica. Autor kaže da se ovaj motiv nalazi svuda. To su motivi koji imaju neku nepozna tu simboličku funkCiju.o arkadama. kao i predstave sa više od dvojice konjanika. kao zajedni č kim imenom. a u nekim žena kao kolovođa drži obruč. kako tvrdi autor. kao i one prve kategorije. Figure sa izdignUJtom ili sa izdignutim rukama su oranti. Š Ito je. Navedena su i dva kola u kojima kolovođa jaše na jelenu. Na nekim stećcima se javlja samostalan motiv jahača na konju .

nakovanj išestar. sam po sebi. Od oruđa su došli u obzir samo sjekira. to je . U dalje četiri kategorije krin. Za predstavu ruke autor ima posebnu . kruga biljnih stilizacija slični h akantusu ili palmeti. polufigure i usamlj ene figure.korištena u ratu 'i vi-teškim igrama. Ne upuštajući se u ovome slučaj u u kritiku opredjeljenja za ovaj ili onaj stav u pogledu tumačenja značenja pojedinih reljefnih motiva. Kategorija oružja i oruđa je obuhvatila . ova dva motiva ni po sadržaju. koje autor također ne navodi u .tekstu. Udubljenja i obruči su obuhvaćeni zajedno. To je bilo moguće postići. U tome sl učaju bi naziv zvijezde i polumjeseci bio adekvatniji. To ima opravdanja ako se rozete shvate kao zvij ezde. Sto se. U tu grupu nebeskih tijela spadao bi onda i motiv . ni po funkciji nemaju ništa zajedničko. međutim. Ostale sve figuralne predstave autor je podijelio na kategorije kolo. a izostale su i još neke kompozicije koje ne bi mogle da se svrstaju ni u jednu od ovdje navedene tri kategorije. Kategorija krstova je obuhvatila gotovo sve vrste i varijante toga simboli6kog motiva. zbog toga što broj osnovnih motiva. U takozvane Tau-krstove autor je uvrstio i motive štapova. koji je ovom klasifikacijom sasvim izostavljen. međutim.135 sanske kuće. mislim da se moglo postići mnogo više da se autor duže zadržao u svom studij u raspoloživog materijala. koji u ovoj klasifikaciji uopšte nisu uzeti u obzir. Ne bi bilo rđavo ni rješenje da se sve životinje ostave u jednoj kategorij i.s va sredstva koja su .bi tu mogao doći još i motiv biljne stilizacije slične akantusu ili palmeti. nisu individualne p redstave. koju autor ne navodi u tekstu.je. bolje rečeno nije tako raznovrstan. a u drugoj sve druge životinj e. ipak obuhvatila maltene sav repertoar motiva (izostali su motivi šindre. mnogi se od njih više puta ponavljaju. koje su u osnovi zvijezde. brvana. tiče svrstavanja svih tih motiva.kruga. U posebnoj kategoriji su individualne ljudske figure. konjanici i lov. koji je svrstan u prethodnu kategoriju. pa ne bi spadale ovdje. Međutim . Možda . trebalo je još prije nekim drugim životinjskim predstavama dari posebno mjesto. kao što s u motika. Ako pri tome uzmemo u obzir i motive kao što su čekić. Wenzel. što nema opravdanja. a da se pojedine tretiraju kao vrste.ke predstave Wenzelova je svrstala u dvije kategorije . Inače. da li su ti mo- . Izostavljeni su drugi motivi oruđa koji se također javljaju na stećcima. Parovi. koji nije zastupljen u ovoj klasifikaciji. pak. a onda i motiv jabuke. i krugovi. kao što su neki istraživači mis lili. Tu su ubroj ane i jabLlke. Tu je uvrštena i zastava. Tu su uvršteni motivi glave. u prvom redu. što je opravdano.u jednoj su samo ptice. Tako formirana grupa bi bila mnogo logičnija. kosir i uglomj er. čime su obuhvaćene gotovo sve kompozicijske predstave. s amo nadomjestak ljudske figure. spirale. odnosno simboli sunca.kategoriju. Rozete i polumjesec i čine zasebnu kategoriju. nije tako velik. zbog čega bi taj motiv sasvim logično išao zajedno sa ostalim predstavama ljudske figure. Izostavljen . dosta važan motiv turnira. srp i plug. Zivotinjs. pa bi trebalo da se odatle izuzmu. vjerovatno zbog toga što se dignuta ruka na stećcima prilično ističe. i nekih znakova zanimanja). valjda zbog sličnog izgleda. Ako su već izdvojene ptice. ia ko zasnovana na poznavanju nepotpunog fonda relj efnih motiva. onda bi svi ti motivi mogli sačinjavati posebnu grupu koja bi se mogla naziva'ti oruđe i alati ili znakovi zanimanja. kao što su konj i jelen. zatim kružnog vijenca. Općenito se može reći da je klasifikacija M. grozd i loze i grane i drveće uglavnom su obuhvaćeni svi biljni motivi.

porub.. Miletić). Od najvećeg utjecaja su bila čisto likovna svojstva motiva.stećaka. kombinovanc. Trebalo je sve te osnovne motive grupisati. jednostavna. sačiniti listu motiva igrupisati ih prema zajedničkim ili sličnim svojstvima. ili kao što su predstave jelena i konja. a i nemoguće. ljiljan kao heraldička oznaka. zbog čega bi se mogli svrstati u jednu ili u drugu grupaciju.. trostruka i nazubljena. tako važne mOtive kao što su konjanički i pješački turniri. Međutim. itd. oznaka klasno-socijalnog karaktera. npr. Prije nego što saopštim prijedlog moje sistematizacije. Pri utvrđivanju liste osnovnih vrsta motiva vrlo je važna okolnost što se ti motivi ponavljaju mnogo puta. ili su čista dekoracija. heraldi č ki znak. imajući na umu neke njihove specifičnosti. kakvih je također bilo mišljenja (M. kod motiva sličnih akan· tusu·palmeti. Ipak je moguće. porub. da li je to neki simbol. I vica. Neki se motivi javljaju u nekoliko značenja. Neki su motivi kombinacija od dva ili više različitih osnovnih motiva. a onda ni svrstati. npr. odrediti.tivi simboli religijs. još uvijek mi nemamo dovoljno elemenata za zauzimanje sasvim jasnih kriterija u t im poslovima. heraldički znak. dvostruka. Wenzel i u pre t· hodnim osvrtima na ostale pokušaje te vrste. okvir. Uz to se imalo na umu šta znači ovaj ili onaj motiv. kako su w neki istraživači pretpostavljali (N. porub. motiv koji ne· kada nazivamo rozetom. 'kao što je.Niz paralelica 4-Cikcak Ivica. . a nekada zvijezdom.Tordirano uže 3 . zapostaviti utapljajući ih među motive drugih kategorija i vrsta. vide mnogi elementi koji uslovljavaju i određuju moje shvatanje repertoara i sistematizacije re· ljefnih motiva . Ivica. neki motivi po svom mjestu lociranja na stećcima imaju određene svrhe. kose.. heraldički znak. U odnosu na figuralne predstave nije trebalo. Wenzel). razdjelnica. pa se po tome mogu pojaviti ne samo u jednoj gru· paciji. npr. sasvim sigurno prepoznati. ili samo ukras. hera l dički znak. uspravne. razdjelnica.kog ili profanog karaktera. Ivica. okvir. porub. mislim da se moglo doći do još uspješnije i potpunije liste osnovnih motiva i njihovih varijanti a i do adekvatnijih naziva njihovih grupacija. ali se ne bi moglo reći ni da je veoma malen i u raznovrsnosti veoma ograničen. npr. razdjelnica. Mislim da se u ovome osvrtu na klasifikaciju M. Osnovni motivi t -Obi č na Kategorije Varijante I -Bordure 2 . jednostavno i dvostruko. . Ta!kav je. okvir. Ima motiva koje je vrlo teško. bez većih i bitnih pogrešalka. npr. zbog čega ni grupisanje motiva nije moguće sasvim čvrsto i besprijekorno uraditi. Evo ka'ko izgleda moja sistematizacija motiva. okvir. Osim toga.. motiv krst·rozete. ali je ponegdje na to utjecala i ocjena šta i koliko izvjestan motiv znači u prouča­ vanju cjelokupne umjetnosti stećaka.kao. razdjelnica. htio bih da istaknem neke podavke i dadem nekoliko napomena: Fond i repertoar reljefnih motiva ovih spomenika nije mnogo veo lik i u 's vojoj raznovrsnosti neizmjeran i beskonačan .

Svastika II . kao ljiljani. kombinovan sa s piralama i grozdovim a.Povijena loza Friz. hera l d i čk i znak. prutasti . od niza !is tova. Donji k rak račvast .Grčki Jednostavni . heraldičk i II . IIl. sa spiralicarna. kao krst. 4 . Jednos tava n. uzdignute ruke kao ljiljani. kao znak. h e raldi č ki znak. sa rozeticama i sa dru gačijim umecima. Krst-rozete. kao čovje k i druge s tilizacije. toča k . Obi č n a. na postolju. sa dva ili VIse pari grana . vodoravni krakovi kao uzdignute ruke. kao če tvorou ga o.5 .Os tale bordure Bordura od spirala.Zvijezda Cetverokraka. sa trolis tovima. 6 . 2. kao noge. tord irani.Procesij s ki 6 . heral di čk i znak. Jednostavan. 3- Krug Obi ča n. od niza različi t ih motiva . . J ednos tavan. okružen vijencem. od ni za lj iljana.Stilizovani JO . hera ldi č ki znak.Astraini motivi l . kao stepenice. sa spiralam a. prutasti. kao ljiljan . gornj i krak kao krug. II kru žnim vijencima. d vostruk.Tau-krs t 5 .Niz rozetica 7 . sa postolj em kao trougao. kao sidra. II kružnom vijencu.Antropomorfni 9 . kao spuš tene ruke. Naturalizovano.8 .Ostali krstovi IV -Biljni motivi 1.Polujabuka na st ubu . sa tri para vodoravnih kra kova. krakovi kao vijenci. rascvjetali krs t. krakovi kao krugovi.Krs tovi l . kao sidra . kao rombovi. sa granama i cvjetovima. tordiran. mrežasta bordura . Ankh .Polumjesec znak.Kružni vijenac 5 . trokraki. okružen vij encem. virovita. sa paimeticama.Andrijin '4 . petorokraka.Stablo . krakovi kao ljiljani. 8 . s tilizavana. tordiran i. h e ra ldi č ki tordiran . to rdiran. 2 .N iz s tilizovanih li s tova Friz . sa za rezima. sa više krakova.Kal varij s ki 7 -Loren ski Sa postoljem na luk. kon ce ntri ča n.Latinski 3 . kao vijenci . okv ir. krakovi kao krugovi.

samostalno. uz ljudsku figuru. lav II borbi sa zmajem. Samostalan. samostalan. Samostalan. uz ruku. Sa mostalno. knjiga i čaša VII . S·spirala. sa stablom sa g rozdovima. uz ljudsku figuru. sa mostalan. sa prorezom za koplje. sa ljudskom figu· rom . u scenama. kao he raldi č ki znak. u scenama. u ruci ljudske fi gure. sa spiralom. krilat . 5 . kao he raldi č ki elemenat. 12 tipova štapova. Sa mostalno. u rukama 4. šes tar i visak Bez strijele. Samostalan. sa više latica. kao heral- list Sa 5 listova. plug i škare 2Cekić. sa mostalan. dlijeto. S. na lozi. Dvoru ča c. sa krsnicom. uglomjer. uz ruku. Obi čan . sa strijelom. kao heraldi č ki znak. Samostalna. J-Nakovanj sa čekiće m 4-Cipele Samostalno. kao heraldički znak. u scenama. figure . Samostalan. u kružnom vijencu.Luk 6-Buzdovan 7 . sablja.Sjekirica VI-Simboli zanimanja 1. u scenama. do ljudske figure. osedlan. vezan za drvo. kosijer. na izvoru. sa rukom . sa jahačem. sa ljudskom figurom. di č ki 4 . u r uc i. sa 5 latica.Stap. sa pt icom.Predstave životinja l . Sa 4 latice. krst-rozeta. srcolik.Ljiljan 5Vi š e1ati č ni stilizovan. srna.Koplje Obi čno. Kao parovi. Samostalno.Mač kratak. 6-Grozd V -Oružje l . če tverou gla s t. mač u raljama lava. u ruci . sa zastavicom. sa 7 listova. mače m Mač iza štita. u ruci. sa rukom . Samosta lno.Rozeta Obič na. znak. srp. u scenama lova i turnira.Jelen 2-Konj 3-Pas 4-Lav . stilizovana. ma č 3 -Stit sa ispred štita. kao h e raldi č ki znak. kao heraldi č ki znak.2-Spirala 3. II scenama. 2. nizovi jelena. dvojna. u scenama.Stit Okruglast. U · scenama. kombinovana sa krstom. Samostalan.Motika. uz ljudsku figuru. lane. čovjeko li ki. trouglas t.

na konjima. ljuds ka figura sa konjim a ili drugim životinj am a. pentagram. sa tačkama u XI-Ostali motivi " . vuk. na krovu. kao heraldi č ki znak. Na konjima. 3 . bez ruku. šaka. do lakta. u arkadi. dvije afro ntira ne ptice. got i čke. Vepar. pij etao. sa uzdignutom rukom. Muška. sa oružjem ili nekim predmetom. Dvije ljuds ke figure. dj ečja. zmaj guta figuru. dva i više ak tera. na š titu . ljudska figura i konj. ispred dvorca. kavalkada. . dvije ruke. pj ešački.Covjek na konju 2 . sa solwlima. na medvjeda. 6 . nejasni moti vi. na vepra. če t v rta sta udublj enja.Ptica Samostalna. ašov. kao ljiljan. "šašovci".Brvna 5 . bez ruku. dvostruki . sa pticom. stojeća . mješovito. u arkadL Osamlj en. fantastična ptica. do ramena . II lovu. Sa mostalna. na krstu. koza. nizovi ptica. ho rizontalna. Na jelena. Romaničke.Ostale scene x- Arhitektonski motivi 1. sa jelenom. na krstači. tri i više ljudskih figura . ležeća. dva zrna· ja.Polufigura 4 . ansambli d vorca.Mrežas ti zakloni bez lukova.Kamenica Obi č na kružna udubljen ja. kao gušter.Figura IX-Scene 1. fantastična životinja. sa psima.Utvrđeni dvorci 2-Arkade 3-Sindra 4 . na š titu. Samostalna. poprsje. Muško. riba.Predstave ljud\ l-Glava 2-Ruka Samostalna . sa oružjem. kao h era ldi č ki znak. pj ešač ki . kao krst. kao h e r a ldi č ki znak. rombovi ma. zmaj. klju če­ vi. dvije zmije. sa krs tom.S-Zmija Samostaln a . kružna udublj enja okružena vijencem . N izovi trouglova. u pejzažu. 2 -Ostalo Cetvrtaste plastične površ ine.Ostale živo tinje VIII.Kolo 3-Lov 4Turnir 5 . ljuds ka figura i konjanik. medvj ed. na ruci. ženska. sjed eća. 7 . u arkadama. više ljudskih i živo tinjskih fi gura . nekvalifikovane scene. Jednostavni. ovca. žensko. orlovo krilo. na jelenu. u arkadama. Siluete zidova i kula. sa medaljonima. sa nestvarnim rukama. oklopljena. š tap za vunu . Vertikalna.

'koju vidimo na svim vrstama osnovnih oblika &tećaka i u svim .o (Opis. Najčešće površina 2- Tordirano uže Tordirano uže. dosta često ima ulogu da ojača neke ivice samoga stećka. kada ima karakter heraldičke oznake. 1između Obična bordura TD je. Različitih su širina. stilske i druge karakteristike) BORDURE Bordure na stećcima su zapravo vrpce ili traci različitog sastava i izgleda. pa i nešto šire funkcije i vidove negO' prethDdna bDrdura. Nekada su tD samDstalni mDtivi. drške nekih štapova i sličnO'. ali ima i uklesan ih . Često uDkviruje ili dijeli zabate sljemenjaka. Nalaze se na svim stranama stećaka. manje ili više. oivičavaju ili uDkviruju neke druge mDtive. Kategoriju bordura sačinjava 8 DsnDvnih motiva. U nekim slučajevima se pDjavljuju po dvije. 'Stabla motiva drveta. umjestO' običnDm plastičnom vrpcom. iznosi oko 150 primjeraka.urezanih u kamen . kada stvara iluziju streha kuće. Ponekad su i neki dijelDvi drugih motiva predstavljeni tDrdiranDm. Njena pojava ima sve. Najčešće su tD frizovi vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. pa i po tri spojene tordirane bor- 140 . značenje. Javlja se u pet vidDva. Neke su čis>to geometrijski motivi. Više puta je kosa prečka na štitu. veoma je omiljena bDrdura. DdnDsno kapka sanduka. nekada su klesani u svrhu podjele određene pDvršine na dva ili više dijelova. neke ivice krova sljemenjaka. Naročito se ističe kada se proteže podno hDrizontalnih krovnih ivica sljemenjaka i vrhom verti'kalnih strana sanduka. ObičnO' su plastične u DdnDsu na svoj u pozadinu. npr. U ukupnDm broju bordura uopšte broj ove vrste nije baš velik. Postoje i drugi. sanduka i stuba. stubovi i lukDvi arkada. ona označava nadgrobnik za dva pDkDpana lica. a vidi se i ·kao vrpca koja razdjeljuje plohe. koje se naziva jDš i uvrnuto ili usu kano uže. široka i plastična traka. a neke su stilizacije biljnih motiva. npr. manje brojni vidovi ove vrste bordure. a u mnDgo slučajeva porubljuju. npr. POJEDINIM MOTIVIMA porijeklo. kDje su sVDjstvO svih Dsnovnih Dblika stećaka u svim područ­ jima njihovog rasprostiranja.krajevima. je to ivica ili 'pDrub neke druge bordure ili nekog drugog mOtiva. da obrubljuje štit. u različitim situacijama. Već ina ih djeluje kao ornamenat. ali se dosta čeSlto nalaze i na hDrizontalnim stranama plDča i sanduka. Kada se kao razdjeinka proteže sredinom ploče. a mnoge od njih su to i po svom značenju. RedDvno je plastično. a nekada samo uska dviju urezanih paralelnih linija. ili vodoravne ivice sanduka. pravilno i lijepo klesana. Ponekad je okvir nekog motiva ili čitave strane s tećka.

Pos toji i . da su na izvjes noj dužini p a ralelice o krenute na jednu.s luži kao porub ne ke dr uge bordure ili motiva. vid od kombinacije kosih para lelica.treć i. a u dva s lu čaja s mo naš li d vos truko tordiran o (Go rnji Va kuf i Lipen o vi ć).kori štena i u sv im kra j evima ras prostra nj ena. š tap ov i. tako da s u do po la š irine vrpce pa ra lelice u sj eče ne na jed nu .n aj češć~ kao n iz kos ih parale lica. Nizovima paralelica s u ponekad obilježeni s tubovi i lukovi arka da. potencira ivice s tećka. Ja vlja se oko 400 puta.npr. Djeluje vrlo s li č n o tordira nom uže tu . koj i nij e ta ko čes t kao o naj prvi. naroč ito u Hercegovini . s l eć ku u Glumini . pa j e prema tome najbrojnija bordura. s tabla kod biljnih motiva. a pojavljuj e se i ka o h e raldi čka oznaka na š titu . j ednako du gačkih linija između dviju takođe r ureza nih paralelnih linij a. dijeli nj egove plohe (više puta obilježava dvojni grob ) . kra tkih . zbog čega se može s matrati 'kla s i č nim motivom s. kružni vi- 141 . š to dj eluj e osobito dekora ti vno. a u da · ljem toku na d rugu s tranu. a i nij e ni š ta drugo do nj egova zamjena. Ka o i prethodne d vij e bordure . dure. obrubljuje štitove. - Tordi rano uže kao ru b i razdjelnica na u širokoj okolini Stoca. Ima i druga čijih kombinacija . a u drugoj po lovi ni na drugu st ra nu . Ponekad su ta kve pa ralelice s poje ne tako da dj eluju kao ni z kra ko va ugla. i to u dva glavna vida .tećaka . a istovremeno spada m eđu ne koliko n ajčešće ko ri š tenih mo ti va uopš te . J a vlja se oko 200 pu ta. uokviruje mo ti ve. Vrl o j e ." Tord ira no uže je karak te ri s ti čan moti v mnogih krajeva. i o va ima iste funk cije na s tećku . a onda i kao niz us prav nih paralelica.N i z paralelica Ova vrs ta bo rdure se sastoji od dos ta gusto urezanih.SI. 25. 3 . također ne ta ko čest.

ovaj se dekorativni motiv nalazi na mnogim objektima gotičkog umjetnič. Zoila u Zadru. kao i u našim ." Treba reći da je tordirano uže svojstvo i sarkofaga. Poznat je na rimskim građevinskim spomenicima. npr. Odatle je vjerovatno prenesen u Srbiju i u Bosnu. taj motiv je vrlo star.krajevima. Nizovi paralelica su zapravo imitacija tordiranog užeta. kako ih najčešće i s u srećemo. preko helenizma 26 Ubraja se i u starokršćanske dekorativne motive starijeg porijekla. Cesto nam nizovi paralelica izgledaju . onda na pozlaćenom poprsju-relikvijaru sv. I zrada užeta zahtijevala je mnogo vještiju klesarsku ruku nego izrada paraleliea. Tako se nalazi na sarkofagu blaženog Arnira u Kaštel-Lukšiću. Može se reći da se najčešće javlja kao porub drugih bordura i kao okvir prostorno većih reljefnih motiva i čitavih ploha spomenika. zbog čega se i ne spominju u literaturi. stilskih i uopšte likovnih analiza. U Srbiji ga nalazimo. ali ne i monotono . Može se naći na nekim starokršćanskim sarkofazima. Marte u Zadru. itd. Zbog toga o njima nemamo nikakvog kompleksnijeg i značajni­ jeg stručnog rada. Tordirano uže i nizovi paralelica imaju dosta sličnosti po svom izgledu i po značenj u ." Tordirano uže se nalazi i na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. Kruševcu (Lazarica) i Kaleniću. u Muzeju sv .29 Neki naši istraživači ga smatraju motivom romanike. a obadvije bordure 's u pretežno rubni i razdjelni motivi. isklesane 's u debele tordirane vrpce.kao tordirana užeta.) nađen je ovaj motiv. * ** I straživače stećaka najmanje su interesovale bordure kao reljefni motivi. Fisković kaže da je 'tordirano uže tipičan motiv dubrovačkog i dalmatinskog gotičkog graditeljstva i kiparstva XIV i XV v. Nemamo ni ozbiljnijih pokušaja proučavanja sadržaja. Ravanici. koji je datiran u VIII v.VI v. kao ni istorijsko-umjetničkih. Na jednom arhitektonskom fragmentu iz crkve sv.30 Zaista.ll C.35 zatim na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. Iz istih navedenih razloga. na portalima. Mnoge vrste i podvrste ovog motiva nisu ni zapažene.36 te na brojnim starobosanskim drvenim duboreznim predmetima 37 142 . na više romanićkih crkava u Italiji." Taj mOtiv i motiv niza kosih paralelica evidentirao sam na sarkofazima iz V. Zbog svojih strogih pravilnosti sve tri ove bordure su geometrijskog ornamentalnog karaktera. porijekla i geneze pojedinih vrsta bordura. Augustina u Tuluzu. Marcela. njima bi se mogla pridružiti obična bordura. kao i predmeta primijenjenih umjetnosti. uDečanima." Zaista.kog stila u našem primorju. Samo u rijetkim slučajevima je ovaj motiv sam i relativno širok friz na vertikalnim stranama sljemenjaka i sanduka.. Bez sumnje. ali je do Rimljana stigao sa Orijenta. Francuskoj iSpaniji. prozorima i na drugim mjestima manastirskih crkava iz XIV i početka XV v. najugodnije nas se svojom igrom linija i svje tlosti doima tordirano uže.jenci. pogotovo kada su zajedno sa ostalim motivima. koja bi se mogla smatmti nekom vrstom njihove treće i najjednostavnije varijante. Asela i Ambrozija u Ninu . koje je na steeke moglo doći sa raznih strana. Petra i Pavla u Bijelom Polju (kraj XII v. Istorijski posmatrano." U Bosni ga vidimo na romaničko-gotičkom tornju u Jajcu i na gotičkoj crkvi u Podmilačju kod Jaj ca . koje svojim neprekidnim i jednolič­ nim tokom djeluju apstraktno.

Nalazi se na svim vrs ta ma spomenika . . ili obrub ljuje sam štit. Naj češće je okvir č ita v ih horizontalnih strana ploča i sanduka. a vidimo je i 'll ulozi poruba drugih motiva. kosi h krs tića i dr. javlj a se i kao samosta lan friz vertikaln ih strana. Omilj ena je i š iroko rasprostranj ena. Ponekad j e i h e raldi čka ozna ka na š titu.s prednje strane je bordura od niza dvolistova.rozetica. a istovremeno poja čanih sva kovrsnih veza Bosne i na zapadnoj i na i s točnoj strani. kruži ća. Ovaj geometrij ski ornamenat se javlja oko 200 puta i nij e ravS l. Cesto 'ima umetke u svojim trouglastim površ inama . a ponekad i kao tros truka. Obi čn o je jednostavna linija. Bosan skohercegovački kl esari s teća ka su imali mogućnos ti da vide tordirano uže kao dekorativni elemenat go tič ke umjetnosti i da se u svojim kreacijama njime nadahnu_ 4- Cikcak-bordul'a Ova bordura ima vrlo s li čna svojs tva kao i pre thodne. kao spiralni zavoji. a li se čes to javlj a i kao dvos truka. U nekoliko s lučaj eva kratke pla s ti čn e cikcak-vrpce s luže kao dio bordure kombinovan e od raznih motiva . 26. a još više za XV v_ To je upravo doba bujanja gotič ke umj etnosti u našem primorju i njene ekspanzije 'll za leđe. kao kukice. Ima sva naprij ed navedena značenja.bordura na jednom sanduku nekropo le Dugo Po lj e (B li dinjc) . a maltene je uvij ek uklesana (urezana) i po dužini oivičena dvj ema paralelnim linijama.Pojava tordiranog užeta vremenski se može vezati za drugu polovinu XIV. kao sidra.Bordura od kos ih paraJelica i cikcak . . kao akantusovi stilizovani lis to vi. koji SU raznovrsni : kao isprekidane cikcak-linij e. a ima i drugačijih umetaka.

To je razlog zbog čega j e svrs ta vam zajedno sa cikcak-bordurom.)l' i na zapadnom portalu Đurđevih Stubova kod Novog Pazara (XII v. a najmanje ga ima u Crnoj Gori i u i s točnoj Bosni. ili "pilini zubi". relativno je najbrojniji u hercegovač kim krajevima oko Ljubinja. Recimo samo još to da j e us tanovlj ena u i s točnoj Bosni. lS Ovoj borcIuri je vrlo s l i čna borcIura koj a se sa s toji od niza plitko pl as tičnih trouglova . zatim u jednom dijelu zapadne Bosne (Blidinje) . U srednjovjekovnoj umjetnos ti se javlja II predromanici i II romanici. te jedan osa mljen s lu čaj u centralnoj Bosni (Donja Zgošća ) . * ** Cikcak-bordura je prasta r i umjetni č ki motiv. tzv . . koja se naj češće nalazi pri vrhu vertikalnih s trana.. II . kao i na naclg robnic ima oko Kumanova iz XVII-XVIII V. Ljubuškog i Liš tice. 27. pogotovo kada se nalazi is pod krovnih ploha s lj emenjaka. Stoca. Zanimljivo je da se u relativno znatnom broju pojavljuje na nadgrobnici ma stare Srbije od XV cio XVII v. "nazublj e na bordura".nomjerno ra s poređen. "Piiini zubi" na sanduku okolini S ekov i ća. npr. poneki s lu čaj je nađe n u okolin i Nik š ića i u Imot s koj krajini . zbog čega podsjeća n a po t krovni vije nac kod građev ina . na ka· menom reljefu iz Prevlake (XI v. Vidimo ga.) 'O Možemo ga na ći na više romani čSI.

" Ovima su veoma bliski mo tivi tzv. zbog čega uvij e k veoma lij epo djeluje. postoji više podvrsta ove bordure. sma trajući da je nama stigao sa Orijenta preko Italije. U tome smislu. Kotoru. Redovno je klesana sa mnogo pažnje. Još manje je rasprostranjena nj ena nazub lj ena varijanta. Andrije u Barle tti. Uzdolju na Braču i u Rižinicama. Maks imovi ć kaže da su specifični u preromanskoj plastici tih krajeva. iz XIII v. ili kao friz palače pravde u Padovi. u Stonu. Najčešća i najpoznatija je povijena lozica sa umecima od troli stova. I ti trolistovi su ponekad oblikovani različ ito.. također iz XIII V. Naj češće se proteže pri vrhu vertikalnih strana slj emenjaka i sanduka. Ponekad se vidi i na š titu. naroč ito u Apuliji . Motiv se i kasnij e javlja. a li je čes t o vidimo i kao okvir na horizonta lnim stranama ploča i sanduka. a više puta je kod 145 . pravilnije je da se zove lozica nego linij a.Povijena lozica Povij ena lozica je najizrazitija vrsta bordure i jedan od najomilj enijih motiva s tećaka uopšte. č iji su međuprostori ispunjeni nek im dodacima ." č iji je autor poznati majs tor Simeon Du brovčan in . čiji su primjerci nađeni na nekoliko mj esta u primorju.. Za te motive J. Truhelka svrstava u s tarohrvatsku ornamentiku. Javlja se u oko 350 primj eraka i ima je na svim osnovn im oblicima s t ećaka . S obzirom na to da su uz ovaj mo tiv ustanov ljeni i grozdovi." Takve motive C. kakvu na lazimo. Simuna u Zadru." i na minij aturnoj koloneti druge palače kraljevskog d vo rca u Bobovcu.. oivičena uskom tordiranom vrpcom. što je donekle razlikuje od tih paralela . Spitzzahnverziung). Kako su ti dodaci raznovrsni. iz XIV v. u Janjini na Pel ješcu. na kome se osjećaju tragovi utj ecaja vizantijsko-romani čkih koncepci ja. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnom k ovčegu sv.45 U romaničkom umj etn i čkom sti lu taj motiv je poznat pod imenom "pilini zubi" (Dents des scie. ili vrpcom od niza kosih paraleliea. iz XV v. cikcak-bordura nij e tako brojna i tako široko rasprostranjena kao to~dirano uže. npr. 5 . Ra z li č ite je ši rine i uvij e k je plas ti č n o predstavljena.prepletena. s kraja XII v. pa i na vertikalnim stranama sanduka i slj emenjaka. Trebinju . koji su da tirani od IX do XI v. koji put je dvostruka . i vremenski i stilski najviše veze ima sa got i č­ kim cikcak-bordurama. Iz predromanike naših krajeva u takve motive se može ubrojati onaj sa tri niza trouglova koji je n a đen n a fragmentu u c~kvi sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju.kih crkava u Ita liji. Na lazimo je ča k i na postoljima sljemenjaka i sanduka . Redovno je to pravilna jednos truka talasas ta vrpca. ona je na s tećcima redovno predstavljena višelinij ski i sa raznovrsnim umecima u svojim međuprostorima. npr. 42 Svojs tvo je i starobosa nskih duboreznih drven ih predmeta 43 Kako sam lo već saopštio. "prelomlj en ih a rkada".48 Može se reći da cikcak-bordura ima svoje paralele u našoj primors koj srednjovjekovnoj ornamentici. Dubrovn iku . Da bi dj elovala što dekorativnije. na sjevernom portalu crkve sv.

samog odvajanja petelj ke trolis ta od loze n aznačen pupolj čić . Nevesinja. u već ini krajeva i stočne Bosne je uopš te nema. sa vjenči ć ima . Ka linov ika i žablj a ka. 28. pogotovo kada se rad i o povijenoj lozici sa trolistovima.Sl. ne baš čes te varija nte: lozica sa rozeticama (Nevesinje) . Stoca . sa grozdovima (Trnovo i Ludme r ) i sa cvj etić ima (Ludmer) . dok je u Hercegovini i u dobrom dijelu Crne Gore p rosto preplavila. Dalmaciji i u Sr b iji. koja se ističe o ko Ra dimlj e .tre tirani u nekoliko varijeteta. S obzirom na to da se ovaj biljni stilizovani ornamenat javlja u zaista velikom broju u Hercegovini i da se svojom lijepom izradom i s ti če. u okolini Ka inovika. ima razloga da se s ma tra ·klasičnim motivom hercegovačkih s tećaka. Takve lozice su karakteristi č­ ne za s teć ke o koline Žabljaka i Nikšića. Ova vrsta bordure je sla bo zastuplj ena u Bosni. Ima i drugih. i s ti ču se krajevi oko Trebinj a. dos ta rije tkih varij a nti . Dalja b rojnija nj ena varijanta je lozica sa palmeticama. koji s u također . Po velikom broju zastupljenosti. Ka linovika i Ljubuš kog. itd. Česta je varij an ta povijene lozice sa spiralnim zavoj ima u međuprostorima. Ljubinja . 146 . kao š to je lozica sa umecima u ob liku elipsa sa tačkicama . - Povijena lozica sa troli stov ima i grozdovi ma kOJOj vise na La ćev ine sanduku nekropole kod sela Varoš. Postoje i druge.

na romaničkom portalu sv. ovaj motiv se u mnogo svojih varijanti javlja na brojnim raznovrsnim predromaničkim i romaničkim umjetničkim djelima našega primorja. Tako taj motiv vidimo na zapadnom portalu crkve sv . Maria in Trastevere u Rimu. steMotiv je korišten još u aIlltičkom vremenu. iz XI v.. v. C. iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku na kojima se nalazi ovaj moti-v. uzidanih u baziliku S. Povijena lozica sa roze ticama se nalazi na portalu katedrale u Sieni (XV v. Truhelka ga nalazi među starokršćanskim dekorativnim motivima. ovaj se motiv nalazi na Buvinovim duboreznim drvenim vratima splitske katedrale.sB Mnogobrojni su primjeri nalaza i u našim krajevima.tživa'. zatim na zapadnom portalu priprate manastirske crkve u Dečanima (XIV v.) ." Vidio sam ga na nekoliko kamenih fragmenata iz perioda ikonoklasta (VII-IX v. u atriju crkve sv.). iz XIII v 6 5 i na fresci Rođenje Ilijino na sjevernom zidu manastira Morače. iz XIII v. u Muzeju Cluny u Parizu. Lazare iz XII v." na pluteju iz crkve sv. na fragmentima iz crkve sv. ali se taj antičk •• azlikuje od našega na stećcima po tome što on umjesto trolistova i drugih umetaka ima akantusov list ili polupalmetu 49 U nekoliko varijanti vidimo ga u enterijeru ·starokršćanske bazilike u Dabravini.so C. što je veoma slično brojnim motivima na stećcima (sl.. u D'Avallon-u.. Luke. Mihajla u Stonu.. 29_ - Friz na Baščanskoj ploči. Fisković je objavio nekoliko frag· menata dekorativne plastike XIII v." Važni su primjerci sa našeg područja. iz XI. a onda iznad prozora i iznad rozećaka . Marte u Biaćima (obnovljene u XII v. iz XII v. Andrije u Barletti (XIII V.'3 itd.'" na fragmentu iz crkve sv. u Kotoru. u Bosni.S6 te na kutijama zapadne provenijencije iz XI-XII v.59 na fragmentima u zidu župne crkve u Ko· ločepu.) iznad glagolj skog natpisa ima friz od povijene lozice sa umecima od četverolistova stilizovan ih kao ~kantus-palmeta.'7 Povijenu lozicu sa 1rolistovima vidio sam i na romaničkim lukovima između stubova kod ulaza u podzemlje bazilike S. * 147 Sl. Petra u Dubrovniku. iz XI-XII v.. Antonija u Padovi.). 29). ." na fragmentu iz crkve sv.55 na portalu crkve S. s tim što se četvrti listić nešto izdužuje i povija.).** Povijena lozica je najvIse interesovala dosadašnje istl..'l Nalazimo ga na koplskim kamenim i drvenim spomenicima iz V-VII v."" Jednom riječju. Zeno u Veroni. M Osim toga.52 Ja sam ga evidentirao na sarkofagu iz VI v. 54 Povijena lozica sa trolistovima ili nešto drugačije stilizovanim umecima javlja se i kao elemenat predromaničke a još više romaničke skulpture. I na mnogo spomenika gotičkog stilskog perioda možemo vidjeti ovu borduru. Posebno ističem da i Baščanska ploča (XI v.). npr.). ·navodeći da je imao osobitu ulogu u Sirij i i Palestini. Nađena je. U tome pogledu se može navesti više primjera. Donata II Zadru. Tako se povijena lozica nalazi ispod prozora apside na manastirskoj crkvi u Velućoj (XIV v. br.

Tako ga vidimo na jednoj nadgrobnoj ćanima katedrale u Napu lju (XIV v. 30. II Zoi la Zadru (u sredini j e predstava sv. - Moti v pov ij ene lozice sa troli stovima na re iikvijaru sv.70 na re likvijaru zadars kih zaštitn ika (XV-XVI v.) i na nadgrobnoj ploč i dvorske kapele u Bobovcu (XIV v.).te manastirske crkve p l oči tl Kal eniću (početak XV v.) . 148 .68 na sanduku pred crkvom II Sopo(XIV v.71 na Sl.69 I više umjetni č kih djela primijenj enih umjetnosti posjeduju ovaj motiv. na nadgrobnoj p loči Stefana Crnojevića u Komu na Skadarskom jezeru (XV v.). Krševana). Ovaj motiv se na laz i i na nadgrobnim spomenicima.) .). Marte u Zadru (XIV v. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnoj bis ti sv.) .

relikvijaru sv. Simuna II Zadru. motiv koji je korišten od antike do gotike.79 • SI. na što je C. akantus. a li da se u naš im krajevima naj češće javlja na g rađe vin s kim i drugim umjetničkim dje lima koji s ti lski pri· padaju romanic i i go tici. To znači da je ovaj motiv ste· ćaka u najvećoj mjeri gotičkog karaktera." na freskama manastirskih crkava iz XIVXV v." na srebrno-zlatnoj raci sv. . Zoila u Zadru (XIII-XIV v. Fisković još prije 20 god.). Dimitrija u Peć i (X IV v. upozo rio s razlogom . Deča nima. itd . Lesnovu i Rudenici.) . bez obzira da li je zadn j i li s ti ć neš to izdužen i povijen.'6 a kao minijature na Ko· pitarovom bosanskom evanđe lju (XIV v. za razliku od romaničkog motiva. Srebrno-zlatni kovčeg (raka) sv. U pri log ovakvom mi šljenju može se naves ti i to što se.74 Ovaj motiv nalazimo i na freskama kao i na rukopi si ma ." Dodajmo i podatak da se taj motiv može vidjeti i na starim bosanski m drvenim duborezn im predmetima 78 Mi slim da se može reći kako j e povijena lozica sa trolistovima . a baš ta varijanta ove bordure je i najbrojnija pojava na stećcima.). Tako ga. koji je karakt e rističa n po zadnjem izduže nom listi ć u . npr. rozetice.). 31.. u gotici najvi še javlja trolis t sa j ednak im i okruglastim l isti ć ima kao kod djeteline. u Zi č i. rekao bih mnogo više ovom drugom . Simuna u Zadru (XIV v. vidimo na freskama crkve sv.7J na prs tenu kraljice Teodore iz riznice manastira Banje kod Priboj a (XIV v.) i na Lesnovskom evanđe l ju i psaltiru (XVI v.). vremenski bližem umjetni č kom stilu. ili su inače umeci drugač ije sti lizovani (kao spiralice.).

- . naj- Niz rozetica II vijencima iznad 11'. opravda no ga smatramo klasičnim motivom hercegovač kih stećaka. Tome uti s ku do prin ose i mnogobrojne njegove varijante. kao i na djelima moravske umj e tni čke š kole u Srbiji.. Radi se o nizu od če­ tiri. naprotiv. u relacijama fundusa relj efnih motiva stećaka objektivno preds tavlja vrlo vrijedan skulptorski umjetni č ki proizvod. Gotovo uvijek je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i slj emenjaka.~au.Treba reći da ova vrsta bordure steća k a. dosta prisno i ljupko i da po svojim likovnim osobinama. pet ili više rozetica (zvij ezda) okruženih vijencima.a na visokom san· II okolini Nikšića. ne djeluj e hladno i monotono na gledaoca . A po tako čes toj pojavi . 6- Niz rozel ica Niz rozetica je također jedna vrsta bordure. nego. koja se kao b iljna stilizacija neprekidno proteže i ponavlja. W'=UIll 32. Pri klesanju ove bordure majstori s teća ka su se mogli in spirisati prvenstveno na ovdje navedenim i drugim djeli ma umjetnosti našega primorja.

a prostire se na og rani čenom prostoru. manjeg. U iznimnim s lu čaj evima su one postale či st i kružići II kojima se nalaze če tiri ili samo jedna tačkica (Nikšić. do Nikšića u Crnoj Gori.iznad arkada . a onda i u same krstiće. iznosi svega oko 50 primjeraka . i to od okoline Stoca . - Niz rozetica II arkadama na s ljem enjaku Konjica (sada II Konjicu) . Ukupan broj motiva ove bordure nije velik . Nešto s li čno ovoj pojavi nalazimo još u Donjoj Zgošć i kod Kaknja. te II Vrulji. U okolini Stoca se ova bordura sastoji od niza rozetica koje su smještene skoro između lukova apkada. te kao kra ća vrpca na krstačama. Izvan ovoga područja se ovaj motiv samo iznimno. Proteže se i u Kona vle. na istoku . kao osamljen i poneš to izmijenjen. na jednome u srednjem toku Neretve (Gošića Han).81 . u Crnoj Gori). broja ovih bordura roze tice su se pretvorile u krst-rozetice. a u rijetkim s lu čajevima i kao okvir na horizontalnim stranama ploča . nalazi samo još na jednome lokalitetu s druge strane Neretve (Krehin Gradac kod Citlukal. južno od Pljevalja. 33. u okolini Goražda. Bileće i Trebinja. Žabljak i Vrulja. Gacka. što govori o češće Sl. a u Go šića Hanu su te roze tice u samim lukovima. Ponekad se takvi nizovi nalaze i na vertikalnim stranama nižih sanduka. preko okoline Ljubinja. zatim u Međurječju. na zapadu. II Gošića Hanu kod 151 periferiji područja toga motiva 'O Kod izvjesnog.

* ** Bordure od nizova rozetica svakako su poslj edica koriš tenja motiva rozete. iz X-XI v...Treba reći da neke od ovih bordura nemaju kružnih vjenCJca oko rozetica.. Marije.. Cristina de Lena u Spaniji.. Na takvu pretpostavku upu ćuje i to što se naše bordure naj češće protežu pri vrhu vertikalnih strana sanduka. koja se nalazi u Victoria and Albert muzeumu u LondOO1u. iz riznice sa mostana sv. u zb irci Male braće u Dubrovniku. nalazi se takav okvir od polujabuč ica . baš kao na spomenutim kutijicama. s kraja XIV ili poče tka XV v. koji sam sa dosta razloga mogao nazvati i nizom zvij ezda. žene Sandalj a Hranića . nedaleko od Stoca. n iz kružića II tordiranim kružnim vj-enčićima nalazi na vodoravnim krakovima ophodnog krsta. koji su se najprije mogli ugledati na spomen ute vizantijske bjelokosne kutijice. koje veoma podsjećaju na nizove rozetica. pojava nizova se može pratiti u ev rops koj umjetnost i od predromanike. Prasede u Rimu " Zbog toga ornamenta posebno se ističu brojne vizantijske kutijice od bjelokosti. . vrlo pažljivo su klesa ne i redovno lijepo iogledaju. a i na relikvijaru-ruci zadarskih zaštitnika. koji bi bilo vrlo teško vremenski ili teritorijalno ogranič iti.. M eđu njima je vrlo poznata kutijica iz riznice katedrale u Veroliju . 9J Ovaj lij epi ornamenat.. Takvu borduru vidimo.. 90 C. iz X v. gdj e su svetački likovi uokvireni nizovima po luj ab učica. Tako se. pripada vrlo m a lom broj u hercegovač kih majstora. npr. koja je izrađena u XII v .. na jednoj pl oč i vizigotske crkve S.91 Niz rozeta u samim arkadama (kao na stećcima Gošića Hana kod Konjica) nalazi se na postolju kupole i na gornjoj zoni fasada manastirske cpkve u Kaleniću. poklon Katarine.82 Jedin s tven je i vrlo zanim lj iv s l učaj niza če tvorokrakih zvijezda spojen ih sa po jednim istim takvim krakom (rombom) u Podgradinju. nalazi se u riznici 'k atedrale u Kopru 88 Vrlo s lič ni nizovi postoje i na srebrno-zlatnim predmetima iz zadarskog fonda. koje se po njemu i zovu "kutijice sa rozetama". reka vši tom prilikom da se takvi nizovi nalaze i na nekim drugim kamenim i drven im poliptisima.8<I Takve kutije od slonove kosti. zatim na oph odnom krs tu s emajlima. npr. Takav se motiv. iz poče tka XII v. koji se čuva u riznici zadarske katedrale. npr. Ustanovljen je i jedan slučaj gdje su dosta razmaknute rozetice spojene ·uskom tordiranom vrpcom (Miruše kod Bileće) . postoje i u Muzeju Cluny u Parizu 87 Takva jedna vizantijska kutija sa nizovima rozeta.84 zatim na kapitelu stuba crkve S. nalazi na jednoj deisisnoj ploči iz XVII v. iz početka XIV v. koja je u Narodnom muzeju u Cačku." Običaj klesanja nizova rozeta između lukova arkada održavan je i dalje od XV v." U najviše s lučajeva roze tice ove bordure su plitko p l ast i čne. Franje. iz XIV v.B' koji pripada riznici samostana sv. Fi sko vić je upozorio na niz rozeta i zmeđu lu kova arkada (kao na nekim stećcima u okolini Stoca) na kamenom poliptihu. 152 . Opravdano je da ih smatramo ornamentom idekoracijom .

gdje na vertikalnim stranama poznatog sljemenjaka." Osnovni motiv u Novakovi ć ima je sedmorodjelan. u Crnoj Gori. sa po jednim spomenikom koji ima ovakvu borduru. Odmah treba reći da ovdje nisu uračunate povijene lozice koje imaju umet ke kao akantus. 153 . a nekada kao palmeta. Njen osnovni motiv nekada izgleda kao akantus.samo deseta k puta. Radi se zapravo samo o pet lokaliteta. gdje na horizonta lnoj strani sanduka. javlja 5e . u okviru od kosih paralelica. vidimo više relativno širokih trakova od nanizanih višelatičnih sti lizovani h li stova. 34. vidimo niz višedjelnih stilizovan ih listova (sličnijih palminim nego akantusavim listovima) u spojenim elipsastim okruženjima 9 ' Drugi lokalitet je Donja Zgošća kod Kaknja. - Bordura od Z gošće vi še lat ičnih II stiHzova nih li stova na sijemenjaku iz II Donje (sada vrtu Zemalj skog muzeja Sarajevu). Prvi lokalitet s u Novakovići kod Žabljaka.7 - Ni z slilizov{lI1ih !is lOva Ova bordura je vrlo r ij etka pojava. na znatnoj geografskoj razdaljin i. a na slj emenjak'll iz Donje Zgošće (sada u Sarajevu) petorod jelan je i sedmorodjelan. odnosno kao palmeta. uz ostale brojne reljefne motive. Treć i SI.

u istočnoj Hercegovini. Z gošće . petoroč ianih biljnih stilizacija 96 Četvrti lokalitet na kome je evide ntiran stećak u obliku stuba na lazi se u Osmacima . * ** Kako je poznato.ne identi čni onima iz D. motiv akantusovog lista se u umjetnosti upotreblj ava gotovo neprestano od helenizma. - Bordura od vi š elali č nih u Puškovcu kod Lopara. koji su malte. ali će pažlji v posmatrač naći više različitosti u njihovim detaljima. nedaleko od Lopara. u oko lini Kales ij e.SJ. u peteljkama spojenih. te izvanredno estetski djeluje. a palminog lista još od egipatske i kretsko-mikenske umjetnosti ipa sve do klasicizma. 35. 98 Ovaj motiv se u osnovi ponavlja. Zgošće. stilizovanih listova na s t ećku nalaz je iz Puškovca. Tu se na dvjema bočnim stranama sljemenjaka nalazi friz od povij ene lozice sa sedmorodjelnim stilizovanim listovima. u sjeveroi s točnoj Bosni. Svuda je on veoma pažljivo komponovan i klesan. Peti lokalitet je Kokorina. gdje vidimo niz ve rtikalno postavljenih. slič nim onima iz D. Iz mnogobrojnih primjera primjene ovoga motiva kao bordure -u srednjovjekovnim evropskim stilovima izdvajam ne koliko analognih našima. također u istočnoj Bosni_97 Na jednoj vertikalnoj strani toga stuba nalazi se niz sti lizovanih petorodjelnih listova. u okolini Cacka. 154 .

iz XI-XII v.ina . kao i stuba iz Osma ka. Ispod lunete zapadnog portala crkve sv. frapantno sličn im onima na slje menjaku iz Donje Zgošće. Nikole u Bariu.10 1 I stu s li čnost nam pružaju bron ča na vrata Mauzoleja di Be lmondo u Canosi. 99 Na van jskoj strani bazilike sv. IO' I na nekim romaničkim sarkofazima nalazimo stil izovane nizove petorolistova ..."JO Dosta sli čnosti nalazim između bordura romani č kih bron čanih vrata katedral" u Traniu. npr. motiv veoma s ličan našoj borduri u puškovcu. također iz XII v. - Fri z od povijene lozice sa petoroli stovima na propovjedaonici kated rale uBitontu. iz XI-XII v... u Francuskoj.I03 će. na sarkofagu iz Muzeja La Rochelle. Na kamenoj p ropovj edaon ici i na amvonu katedrale u Bitontu. kakvu borduru upravo imamo na sljemenjaku iz Donje Z gošće. iz XII V. nalazi se friz od povijene lozice sa petorolisnim stilizacija· ma.. Andrije u Barle tti . 155 Friz Baščanske ploče je s li čan borduri sljemenjaka iz Donj e Zgoša i zmeđu bordure od stilizovanih petorolistova upovijenoj lozici na poznatom predroman ičkom trougaonom zabatu iz Bi skupije kod K.SI. nalazi se niz pe torolisnih sti lizacija u m eđupros torima preple tene lozice. bez povijene lozice.. iz XnI v. i os talih bordura sljemenjaka iz Donje Zgošće. va. sa akantizirajućim palmetama izmectu preplete nih lozica. tako. vidimo niz petorolisto. 36.. djela čuvenog apulj skog maj stora Nikole Barisania iz XII v.

l08 kao i na fresci manastira Jošanice."16 Gotovo potpuno isti omamenat od s tilizovanih petoroli s tova i zmeđu prepletene povijene lozice na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazim na fresci ma nastirske crkve II :i':iči. za tim na freskama manastirs kih crkava II Gracu i Lesnovu . Ma teji ču .). Ra van ici. kao npr. - romani č kom Povijena lozica sa stili zovanim petoroii stovima na pre· zabatu iz Biskupije kod Kni na (sada u Splitu) . 37. na Dobrej ševom četveroevan- 156 . Takav is ti je i vijenac južnog broda crkve s v. na plutej u i na pilastru iz sv . tako.Sl. Naupa ri . Njima su vrlo s lične i bordure sa župne crkve na Koločepu.'09 Frizove s tilizovanih petoro lis tova nalazimo i kao iluminacije srednjovjekovnih ći rilskih rukopisa. crkava uLjubostinji. npr. Dečanima i Ka l eniću. maltene is ti motiv u Novakovićima nalazim i na frizu postolja kupole crkve u Kaleni ć u . Manasiji. Banjskoj. koji se sada nalazi u Splitu. Donata u Zadru. i ove naše iz Donje Zgošće nema ni'kakve razlike. Marije na Mljetu. (XI v.. na crkvi sv. Naj s li čniji .I07 Vrlo s li čni motivi se nalaze i na fres kama manas tirs ke crkve uDeča nima . Velućoj . IM Veoma s u sli č ni i nizovi pe torolistova na kornišu ograde galerije Franjeva č kog klaustra u Dubrovniku lOS Veoma mnogo s li čnosti sa našim bordura ma od petorolisnih s tilizac ija imaju bordure na mnogim fasadama crkava moravs ke škole. Krševana u Zadru.

ili naizmjenično na jednu i drugu. dok ga u drugim krajevima ne ma.'II (Narodni muzej u Ohridu) i kao vez na Nabedreniku ohridskom . ona najviše pripada gotici. Vidljivo je. okrenuti na jednu s tranu . da je bordura od stilizovani h peterolistova s li č­ nih akantusu i palmi mnogo korištena kao dekoracija i l i vrijeme romanike i u vrijeme gotike u našim krajevima. pa i pomalo granaju." 0 na Euhologiju s lekcionarom. a nekada su to S spira le nanizane u svom u spravnom ili položenom položaju. Oko Konjica sam našao nekoliko primjeraka bordura od s pirala koje se svojim krajevima povijaju unutra jedna prema drugoj kao volute. lom i čno SI. rijetka je pojava u istočnoj Bosni. a nalazimo ga i na kožnim povezima knjiga u Srbiji u XIV i XV vijeku. iz XIII V. dakle.) .đelju (X III v. dj ese javlja u primorju i zapadnoj Bosni . a in spiracija majstorima stećaka mogla je doći i sa zapadnog i sa istočnog susjednog područja. 38. vrsnošću isti če I zmeđu Ovaj motiv se prostire na dosta širokom području Hercegovine. 8 .. iz XV v. a nepovezani s pira lni zavoji. U jednom s lučaju su spiralni zavoji s im etri č no nanizani s jedne i sa druge končane vrpce. i dr. 157 .Ostale bordure nekoliko podvrsta osta lih bordura svoj im brojem i raznose jedna koju bismo mogli nazvati bordurom od spirala. Više puta su to samo poredani . Stilski.'lI. - Bordura od niza ljiljana na sanduku II Ob iju kod Kalinov ika. 112 Ponekad se takve spira le dodiruju.

koji je veoma lijepo izrađen. Motiv se nalazi samo na nekoliko lokaliteta u okolini Duvna.Druga varijanta se sastoji od niza listova. nakošenih na jednu i drugu stranu. kratkih cikcak-motiva.l14 Cetv rta varijanta se sastoj i od niza različi tih motiva .od vjenčića. Sl. nepovezanog i okrenutog 'Ila jednu ili na drugu stranu. Kako ovaj motiv prvenstveno podsjeća na duborezne rešetkaste zak lone na doksatima i prozorima starih muslimansk ih kuća . Fisković u). Nađen je samo na četiri lokaliteta u okolini Trebinja. Nađeni su na nekoliko lokaliteta u okolini Stoca. U jednome slučaju su 'u listovima urezan i krs tići. zatim u okolini Konjica i Kalinovika. a na jednome spomeniku prekriva čitavu čeonu stranu. kosih krsti ća. - Bordura od mreže rombova na visokom sanduku Platu kod Cavtata (prema C. Koji put je to niz od jednog lista. Redovno su to p l astični frizovi na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka .'15 Većina njih je mnogo šira od drugih uobi čajenih bordura. Nalazi se samo na ograničenom područj u od Cavtata do Gacka i od LjubiInja do Trebinja na svega 16 stećaka. 39. II 158 . Redovno je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i sljemenjaka. to sam ga uvrstio i u arhitektonske motive. a ponekad je to n. Mostara i Kalinovika. 26 .I14' Ovdje bi se mogla ubrojati i neka vrsta bordure koja se sastoji od mreže pravilnih i jednakih rombova i proteže preko vertikaln ih strana visokih sanduka.z od dvolistova spojenih peteljkama. lIJ (Sl. kosih parale lica i grozdića.) Ovdje bih uvrstio i varijantu od niza ljiljana.

u okolini L1& tice.. ili na Blidinju. Neki misle da su "rakovice" barbarizirani antički ornamenat. npr. 68).Osim ovih pos toji i još nekoli'ko varijanti sasvim malobrojnih ili bordura. pojedinačnih * ** Bordure koje sam nazvao j ednim imenom ostale po svoj im svojstvima su s li č n e navedenim vrstama bordura. npr. kakve vidimo. š tita. koji j e kasnije n azvan "rakovice". Stefana manas tira Naupare (XIV v. kako ih naziva ju neki naši i s traživač i.!'6 a vidio sam ga i na grbu zadarske feudalne porodice Pazina.!!' Po s voj oj konce pciji te kukolike spirale. izrazit su motiv predrom ani čkog s tila . Iako malobrojne i najčešće ograničene na relativno mala područja. Dabiše i Ostoj e L Nizovi ljiljana se nalaze na frizu iznad portala i na luneti prozora manastirske crkve u Ljubostinji (XIV v. luka. zatim na luku oko rozete glavnog portala crkve sv. kakve se nalaze. iz XV v. zatim u okolini Duvna. Zoila i sv. koje su sve okvirno da tirane od XIII do XV v l 2J Nizove od po tri ljiljana vidimo na grbovima bosanskih kraljeva Tvrtka I. na stećcima u okolini Makarske i u okolini Konjica. Nizove ljiljana još ranije nalazimo kao aplikacije ženskog metalno-srebrnog nakita. Simuna u Zadru. .m Za bihaćku dijademu je rečeno da je "rađena na bosanski način ". kao i pojava bordure od kon ča ne vrpce sa simetrično nanizanim pa rovima trolis tova (okolina Ljubuškog ). Stoš ij e na prednjoj strani r elikvijara nalazi četvr tasti okvir od niza plastičnih kukica l22 Nizovi ljiljana su posljedica upotrebe motiva ljiljana uopš te.l2! Kao ilustrativan primjer derivata kukolikog niza može se navesti motiv na r elikvijaru sv.'" 159 . a onda iz Slavkovaca.1I7 Sve ove bordure uku pno ne dos tižu ni 40 primjeraka. Jedna od njih se sastoji od niza rastavljenih ili spojenih polulukova. kao i iz os tave u Peć i. Takav motiv vidimo na dijademi iz Bihaća.)l" I na Jefimijinom sarkofagu u Ljubostinji isklesani su nizovi ljilj ana sa prepletenim drš kama l25 (sL br. Krševana u Zadru. gdje se oko predstava sv. naročito raznovrsnošću svojih detalja. one svojim stilizacijama. odnosno da su njihovi derivati. U jednome sl učaju su u polulukovima urezani minijaturni motivi ma ča. Niz ljiljana se nalazi na rubu kovčega sv. koji je u našim krajevima počeo da se koristi od druge polovine XIII v" mikon uspostavljenih porodičnih veza srpskog i bosanskog dvora sa u garskom dinastijom Anžuvinaca. Podvrs ta od niza spirainih zavoja nekim svojim primjercima veoma pod sjeća na vremenski dugotrajan i teritorijalno široko rasprostranj en motiv koji je poznat k ao antički motiv "pasjeg skoka". ili one koje su gotovo nizovi čis tih S spirala. iz Surčina kod Beograda. konja itd" što je sasvim originalna pojava (Ziemlje kod Nevesinja)1I6 Jedinstvena je i pojava bordure od prepletene povijene lozice sa umecima ptica u njenim međuprostorima (Bitunja kod Stoca) .!18 a neki ih smatraju langobardskim motivom i pretečom gotičkih rakovica. nastale po u gledanju na "rakovice". predstavljaju zanimljive klesarske kreacije. ili "nizovi kuka". zatim na onoj iz H inge kod Subotice. koji se u našem primorju j avlj a u raznim varijantama od IX do XII VI lO Vr lo je vjerovatno da su i bordure stećaka.) .

. One su . freska· ma iduborezu. akantus) . U tome pogledu je naročito važna okol· nost da na broj nim i raznovrsnim umj etničkim dj elima romani čkog. niti ka·kve idej ne poruke. najveće likovne umj e tničke kvalitete ima ju povijene lozice. nalazimo nesumnjive a na logije ovim b ordurama s tećaka. povijena lozica i još neki mo ti vi na s tećcima u okolini Ma karske "očito pod utj ecajem romanike i gotike". Za nas je važno to što postoje brojni podaci o egzis tenciji gotovo svih ovakvih bordura u pred ro mani čkoj . Njihov karakte r nije s imbo· li čan . Za pouzdano određivanje porij ekla ovih bordura nedostaj u nam mnogi element i.itorij a lnog raspro· stiranja. kao motiv koji je na stećke došao od a ntičke lozice sa umecima od akantusovog stilizovanog lista ili polupaImete. Đurić je upozorio na mogućnost postojanja 160 . relikvijarima. Lj . a posebno gotičkog karaktera.Ova bordura na stećcima je stil ski najbliža de korac ij ama mora vske ško· le i oni ma na kovčegu sv. Karaman je. rom aničk ih i go tičkih um· jetničkih djela i naših steća ka . one su čis ti ukrasi. Re lativno. nisu iko· nografija i nemaju ništa religiozno u sebi. redovno pažljive skulp torske obrade ko· je kao dekoracij e dje luju lij epo i ugodno .I3' D. da neki počin ju svoj život u antičkom ili s ta rokršćanskom periodu (povij ena lozica) . cikcak. me đu koj ima se i s ti če ona sa troli stovima koju . s razlogom možemo smatra ti k l as i čni m r e· Ijefnim motivom hercegovački h s teća ka. a li nij e malen ni broj primj eraka na sarkofazima. a onda i u gotičkoj umj etnosti. Op. postoji 8 osnovn ih vrsta i 46 podvrsta borelura koje se u ukupnom broju javljaju u oko 1400 p r imjeraka. bez obzira što se neke nj ene varija nte (nizovi rozetica. kako izvan naše zemlj e tako i u naši m krao jevima. os im toga. a li da je većina od njih manje ili više kara kteris tična za zapadnoevropska srednjovj ekovna s tilska razdoblja. za tim u rom a ni čkoj. * ** Kako se iz prednjega vidi . cikca'k·bordura.'30 N. Nekoliko naših naučnih radn i'ka su uoč ili i u svojim radovima skre· nuli pažnju na veze đzmeđu prooromaničkih. Po svojim li'kovnim osobinama one su geometrij ske i biljne ornamen talne stilizacije. B oža ni ć·B ez i ć je izrazila misao da su tordirano u že. osim toga. ne predstavljaju neke teme. zbog tako čestog javljanja. a li se može tvrditi da većina od njih kao li kovni motivi sežu u prais toriju. Jednostavno reče no . 'koji su se pretvorili u umetke trolista . da neki od njih potječu sa Orij en ta (tord irano uže i cikcak-bordura). pa je otuda mogla doć i i inspiracija maj storima s tećaka. ćen ito se može reći da su bordure jedna od d vi ju najbrojnijih grupa reljefnih motiva s tećaka i da su oznaka naj š ireg ter. vrlo izrazi ti moti vi. Sergejevski pretpostavlja da su na bordure stećaka iz okoline Srebrenice (po"ijena lozica sa cvjetićima i grozdovima) utj ecale veze Sreo brenice i Dubrovni-kaP' V. da su neki bili poznati još u epohi helenizrna (tordirano uže. Benac je u pozorio na veli ku s l i čn ost fri za Ba ščansk e ploče i sljemenj a ka iz Donje Zgošće. npr. stili· zacije s li čne akantus-palmi i mrežasta bordura) javljaj u u relati vno malom broju i na dosta ograničenom p o dručju. upozorio na s lič· nost povijene lozice sa trolistovima na kasnoantičkOj b azilici u Dabra· vini.'29 A. Već inu analognih motiva našao sam kao kamenu plasmku crkvenih objekata. Simuna u Zadr u.

.1//1///111/1/1/1/1111/1/11.//// II II I IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIU I· 161 Tabela IX - Vrste i podvrste reljefnih motiva bordura na stećcima.

- 162 . .~ foG~GB@ft@~d~ ~~~ ~~~~ l~XC~JtEff:2C~Jt~ _____ 1 ~ @?@>~~@f® E8ffiffiEBE9 ill fB ill IDIXm:/€ijx~ bJ"Nc?cfcl"c??J"c>fefOc?e?Jif'J'rf ~t ~ Tabela X - Vrs te i podvrste reljefnih moti va bordura na stećc ima .

137 Po mome mišljenju ne može se zanemariti i taj utjecaj sa istočne strane. l33 M. nego i zbog toga što je dugogodišnjoim . preko ugarske gotike. pa i islamske elemente. naročito kada imamo na umu skulptorska djela moravske škole. u poseban stil" i da je kao takva "najoriginalnija i najviše supska u srednjem vijeku". pa je sasvim razumljivo ako pretpostavimo da je s te strane moglo biti i najviše utjecaja na stećke. U prilog ovakvom rezonovanju ide i to što su na primjenu bordure niza rozemca u kružnim vijencima na stećcima znatno uijecale vizantijske kutijice." . utjecala tursko-islamska umjetnička ekspanzija u XIV i XV v. koja se najviše odrazila u narodnoj umjetnosti na drvetu i tekstilu. 163 Iako ne postoje svi uslĐvi da se ove višestruke veze i utjecaji sasvim definiraju i konkretizuju. a da. kao što su tordirano uže. kada imamo na umu u nauci više puta utvrđenu retardaciju toga umjetničkog stila u našim krajevima. zatim zapadno-gotske i djelimično islamske umjetnosti u oruginaInu cjelinu. Moglo je biti i izvjesnog utjecaja sa sjevera."5 Ovaj naš poznati nauČ­ ni radnik je mogao da govori o vezama primorskih graditelja i majstora stećaka ne samo zato što dobro poznaje stećke i uopšte umjetnost primorja.istraživanjem arhivalija utvrdio i brojne konkretne veze.ke. Predromaničke. romaničke i gotičke bordure vremenski prethode stećcima. ali o tome za sada imamo vrlo oskudne podatke. koji na osoben način objedinjuje ne samo gotičke nego i vizantijske. a u izvjesnoj mjeri i romaničke. Ti zapadnoevrops'ki stilovi su u odnosu na Bosnu i Hercegovinu bili naj razvijeniji u primorju.. on je istakao da su neki motivi stećaka. Vjerovatno je da u tome svemu ima dosta udjela i stara slavenska baština. . a za slične bordure iz Donj e Zgošće upozorila na analogije dekoracija crkvenih objekata moravske škole. Moravska skulptura je. On smatra da je treći izduženi listak nastao pod utjecajem romanj. Kako je i skulptura u Srbiji u znatnoj mjeri odraz veza sa primorjem. u tome pogledu su im najbliže gotičke. Wenzel je za akantus borduru iz Novakovića rekla da pokazuje vizantijski utjecaj. dolazimo opet na mogući posredan utjecaj umjetnosti primorja na bosanskohercegovačke stećke.ki kraljevski dvor izvjesne veze održavao i sa tom stranom. je pravilan trolist jednakih okruglih listića znak puibližavanja gotičkom realizmu našega XIV-XV v. zato što je bosans. viševalentan umjetničk!i pojam. međutim.!36 Mislim da je što se tiče veza između naših i takvih bordura drugih umjetničkih djela situacija dosta jasna. Maksimović kada je rekla da je "moravska skulptura spoj vizantijsko-romanske.!J4 Najvredniji prilog u ovome smislu dao je C. Zanimljiva su njegova zapažanja o razvoju povijene lozice sa trolistovima. zbog čega mu izgleda da je proces išao "od stilizovane romaničke u goti č ku viticu". Najbolje je to definirala J. slično makedonskim i srpskim duboreznim i fresko-motivima. kao i to što je na pojavu mrežaste bordure na stećcima. ipak mislim da se može reći kako bor- .takvih motiva na nadgrobnim pločama u Crnoj Gori koje su izradili majstori iz primorja. povijena lozica sa trolistovima i drugi "nastali u dodiru primorskih graditelja i klesara s hercegovačkim i bosanskim majstorima stećaka u toku XIII-XV stoljeća . Ali se iz naprijed navedenih podataka vidi da je i umjetničko strujanje iz Srbije moglo biti od utjecaja.. U studiji o stećcima okoline Cavtata. Fisković .

odnosno u kružiće (Vranjevo Selo. plastičn i i karakteristika su svih većih područja i svih osnovnih oblika s teća ka. Kako se i motivi kružnog v. čes to su mu vršci okrenuti prema d olj e. Osmaci i Braj čevići). zvijezde i Sunce. A. bordure stećaka imaju dosta originalnosti. a čes to je prikazana 'kao cvijet sa različitim brojem jednakih latica. zbog čega im je. ali je čes to u zajednici sa roze tom i krstom. Po pravilu.dure steća·ka stilski najviše pripadaju gotici i da su u tome smislu najbliže primorju i skulpturi moravske škole.u9 U okolini Vlasenice iz polumjeseca izlazi dvostruka spirala.kao luk. manje ili više. Uvijek je plastičan. a u jednome od ta četiri polumjesec služi kao postolje krsta (Vranjevo Selo). Po svom brojnom stanju motivi ove grupe stoje na prvom mjes tu. Fatnica. Tako se na slj emenjacima redovno javlja ili u centru zabata ili na krovnim plohama. ASTRALNI MOTIVI u ovu grupu ubrajam motive koji predstavljaju nebeska tijela Mjesec. i pored tih očiglednih utjecaja. svi ovi motivi su. U Koritniku kod Breze nalaze se čitiri polumjeseca na jednoj krovnoj ploh i slj emenjaka. što znači da su i one predstave sunca. Postoje i tri s l učaja tordiranog polumjeseca (Popovo polje. a u Boljunima naj češće na sanducima i pločama. a u Budoželju kod Vareša se dva polumjeseca dodiruju svojim i zbočinama. Više puta polujabuke nisu ništa drugo nego predstave zvijezda."{) Ovaj motiv nalazimo na svim osnovnim oblicima stećaka. Ponekad polumjesec ima jednu srednj u crtu. Zvijezda ima različit broj krakova. Nekada je sam. kao rog. PostOji i nekoliko varijanti polumjeseca. često se nalaze na štitovima. Ali. Motiv kruga smatram predstavom sunca. Mj esec je na s tećcima uvij ek predstavljen kao jedna njegova četvrtina ."1 a Tarevu kod Kladnja na jednoj strani 164 . Položaj mu je različit ."s Zapažena su i četi ri zan imljiva specifična s lučaja. Lištica. opet. POluj abuke se često svode na krug. a ponekad zauzima i kos položaj. a u takvoj funkciji ponekad vidimo i druge motive ove grupe. Polumjesec i zvijezda. uvrstio sam i njih u ovu grupaciju. mjesto u ovoj grupaciji. U četiri slučaja se nj egovi završeci produžuju u rOzetice. Jedanput je polumjesec okružen vijencem (Hum u Hercegovini) . Ludmer). pa i po tri ili četiri polumjeseca. zbog čega se u literaturi o stećcima više naziva roze tom nego zvijezdom. Obi čno se javljaju kao samostalni. Ponekad se na istome spomeniku javljaju po dva. Benac je u okolini Lištice evidentirao lordiran štap čiji je držak preds tavljen u vidu polumjeseca . Oko Kalinovika je najviše na sanducima. odnosno rozeta. kod Ilijaša dva polumjeseca vise o grančicama stabla. 1- Polumjesec Polumjesec ima samo jedan svoj osnovni oblik . zbog čega izgleda kao da je dvostruk. kao heraldička oznaka. Obično zauzima istaknuto mjesto na spomeniku.naj češće je vršcima okrenut prema gore.i jenca najčešće tretiraju predstavama sunca. ali su čes to zajedno sa drugim motivima.

Nik š i ća i u dolini Trebišnjice. Rj eđe se viđa u Podrinju . pa j oko Stoca .SI. naj češće zajedno sa rozetom . - Polumjesec zv ijezda na p l oč i nekropole Biranj kod Sibenika. Najv iše se javlja na stećc im a cent ra lne i zapadne Bosne .l 43 U o kolini Vlasenice ruka dodiruj e polumjesec. npr. a nema ga nikako oko Olova i u dolini Neretve od Konjica do J ablailice. a onda u okolini Nevesinja i Kalinovika. s iznimkom nekropole u Boljunima. .l '" er ijetko se na lazi na š titu. odmah do gla va. a ukupno ih ima oko 500 primj eraka . za tim zapadne He rcegovine i Imots ke krajine. 40. o ko Zvornika. Polumj esec je teritorij alno veoma ras prostran je n i uz rozetu spada među na jbrojnij e motive s teća k a. Zabija ka. 165 sljemenjaka na laze se tri polumj eseca l42 Vidimo ga i uz ljuds ke fi gure. . na Blidinju .

na najstarijim grbov ima Zagreba. * 166 . Vidimo ga i na zidu " katakomba" Hrvoja Vukčića u Jajcu. Maria Novella u Firenci nalaze se polumjeseci.ISt A."8 Na nadgrobnim pl oča ma gotičke crkve S.. god. - Astraini motivi (i motivi oružja) na sanduku iz Plaškog kod Ogulina (sada u Povj esnom muzeju u Zagl-ebu). Kač i ć-Mioš i ć je za "bosansku armu" rekao : "jedan š tit i na njemu polmiseca i jed na zvizda".'S3 Redovno se javlja na freskama u scenama Hristova rođenja i uznesenja Bogorodice.l45 I na jednoj babilonskoj steli iz 522.SI. na pečatu bosanskog vikara franjevačkog reda iz 15 14.'47 Mjesec i sunce su glavni simboli Mitrasovog ·kulta. prije n . zatim na peča tu opštine Rab. u duborezu. na p eča­ t·ima nekih h rvatskih plemića. l49 Amajlija u obliku polumj eseca nađena je u anti č kim grobovima u Bosni. Tako se polumjesec nalazi na kritsko-mikenskim gemama. Polumjesec i s unce vidimo i na nekim romani čkim crkvama. itd..2 Polumj esec se nalazi na grbu bribirsk ih knezova Subića (na kruni zdenca u inu) i na grbu biskupske ku će također u Ninu. Varaždina itd.l46 U muzeju Bardo u Tunisu vidio sam jednu feni čansku nadgrobnu stelu na kojoj je s hematski prikazana ženska ljudska figura sa gore izdignutim rukama i . ** Kao likovni motiv koriš ten je u umjetnosti mnogih naroda . Kri ževaca. Os trošca. uz predstave rozete i zvijezde.znad nje polumj esec. npr. Mnogo puta ga susrećemo na raznovrsnim predmetima domaće narodne umjetnosti Bosne i Hercegovine. e.1. u Njemačkoj . u Wirtte mbergu . 41.110 Polumjesec vidimo na slavonskim baga tini ma iz XIII v. god. vidi se i predstava polumjeseca . tekstilu. rozete i drugi moti vi.

Petrović kaže da je polumjesec uvijek imao simbolično-vjersku ulogu. krajem IV v. s pomenuo polumjesec kao "simbol umrlosti tijela" . objašnjavao božanstvo mjeseca kod raznih naroda. Rimljana. njihovo neposredno nebo poslije smrti. česta pojava na š titovima.7 Za M. Mislim da je obožavanje mjeseca bilo vrlo karakteristi čno za staru slavensku pagansku vjeru. Vidović tvrdi da polumjesec nije znak hereti č kog uče nja . IS' D. ali i simbolu nade u čovjekovo uskrsnu će . Katić kaže da je Grgur Veliki . Slavena i dr. Etruščana. na grobovima vjerskih starješina i "pravih krs tjana".ta o s tećc ima. Solovjev je u okviru svog kategoričkog s tanovi š. Sergejevski ga veže za kult mrtvih i svrstava tl religiozne simbole. kao spomenicima bosans kih bogumila.. Vidović polumjesecu i suncu na steć­ cima pridaje širi religiozni značaj koji je posljedica u·tjecaja starih slavenskih i kršća nskih shvatanja. a potom i bogumili. L. '" D. relj e fnom motivu polumjeseca pridao veliki značaj. tj. tuma čeć i ga kroz prizmu manihejskog uče nja. Po Manesu. Kelta. kao hera l di č ka oznaka. Njemački arheolog G. god. Simboliku tih motiva on ne ogran.6 I neki drugi naučni radnici su izrazili svoja gledanja na pitanje ovoga motiva. Suprotno mišljenju Solovjeva.* ** Polumjesec na stećcima je relativno malo proučavan. Ewans rekao je da se po Manesu Mjesec smatra čistili­ š tem za dobre duše.hove duše na s unce kao veću nebesku lađu. ' 62 I. Ilira. Nekoliko istraživača je rek- 167 Cinjenica je da je polumjesec bio simbol mnogih naroda . Kada je polumjesec na stećku okrenut prema dolje. Škobalju. nego "prosti dekorativni ornamenat"l63 P. Hoernesa je to atribut bosanskog viteštva i znak bosanskog nacionalnog grba.. Između ostaloga. polumjesec je lo da je on simbol smrti i ponovnog različito shvaćen rađanja. Korošec se uglavnom slaže sa m išljenjem Wilkea da je on simbol smrti i uskrsnuća l 61 V. ljiljana i kukastog krsta tretirao i objašnjavao kao simbole mjeseca. Uz to je polumjesec za manihejce simbol mudrosti. Solovjev 'i D. Wilke. e ngleski arheolog A. Mjesec je s tvoren od dobre vode (a Sunce od dobrog ognja). Grka . "koj i očekuju da njihove duše odu u raj" . Benac smatra da je polumjesec oznaka bosanske nacionalnosti i da je. l60 P. . A. Renđeo je s matrao da polumjesec nij e amblem grba.'66 Kako se vidi. Tim pita· njem najviše su se bavili G. naveo je da bog smrti kod Inda stanuje na polumjesecu . To u čen je su kasnije preuzeli pav l ićani. Izgleda da je svuda imao religijski karakter. Wilke je u jednome č lanku iz 1924. ' . Još 1875. jer su ostaci toga shvatanja bili prisutni ne samo neposredno iza pri- . Solovjev kaže da je to upravo momenat kada on kao manja lađa izručuje nj. To je razlog zbog čega se reljefi polumjeseca nalaze na s tećci ma . Mnogi njegovi podaci govore o polumj esecu kao simbolu s mrti.čava samo na posmrtni kult. Polumjesec na stećcima on tumač i kao posljedicu takvog nekadaš njeg kulta starih Slavena. kao takav. l . Curčić misli da polumjeseci označavaju ženske nadgrobnike. mjesec je kao stari slavenski paganski simbol značio obnavljanje života i pobjedu nad smrću i nestajanjem . Mjesec je )ađa svjetlos ti" koja plovi po nebu i prevozi du še pravednih na drugi svijet.. - kao ukras. ili kao religijski simbol. A. ' M Po A. god. 'S4 A. Wi lke je i ukrase spirala. Vidović.16.Asiraca.lonaca. Ž. Babi.

on je postao feuda lni i naoionalni amblem. 168 . posebno na stećcima. one se po svojim sadržajima i značenjim a veoma razlikuju .). javlja se i oblik sa pet ili više. a u i s toč noj Bos ni im a je naj više oko Olova. Ima nekoliko svojih varijanti . donedavno se kruh pekao u obliku polumjeseca. 2- Zvijezda Do sada se u li teraturi ovaj motiv uvij ek nazivao rozetom i pod tim imenom se podrazumijeva la i predstava zvij ezde i pred stava cvij e ta ružice. Ali . U dos ta velikom brOju se javlja u Hercegov ini. pa se čak i da nas oSJecaJ u (tragova toga kulta ima u našim narodnim pjesmama. We nzel u svom djelu Ukrasn i m ol ivi na s l ećcim a ' 68 U mnogo s lu čajeva za ista bi bilo vrlo teško i nesigurn o dije liti ovaj motiv na zvij ezdu i na r ozetu. o čemu Ostaje da se još proučava ovaj motiv na stećc ima. Rijetka je poj ava oko Ža bljaka. imaju ra z li čHe karaktere. Kod Hrvata je pr igodom mjesečeve mijene postojao obredni ples u svrhu tjeranja demona . itd . s tećc ima. ovdj e će biti riječi samo o zvijezdi. Najj ednostavniji njen oblik je sa če tiri zašiljena kraka. prilagođen kršćanskoj ikonografiji. naroč i to pitanje njegovog porijekla. i to kršćanskog . a Li mi se čin i da se već sada može reć i da se uzroci njegove pojave na s tećcima nalaze prvenstveno u staroj slavenskoj paganskoj tradiciji. Postoji podata k da je jedna naša katolikinj a. U više s l učajeva zvij ezde su okružene vij encima . postao je ele menat bosanskog državnog grba. pretvarajuć i se tako u virovi te rozete. Tako je postup ila i M. koje bi se mogle zvati stilizovanim oblic ima . moglo bi se reći opštenarodni simbol.manja kršćanstva nego i mnogo kasnije. ali naj češće sa šest i osam krakova. o čemu n aj bolje znaju naši e tnološIci stručnj aci. Kod nekih zv ijezda se kra kovi nešto povijaju. tražila savjet od sveštenika da li se i dalje smije moli Li mladom mj esecu'67 Cin i se da nema sumnj e u s imb o lič no značenj e polumjeseca na sva kako r eligijskog. u Crnoj Gori . zbog čega sa m se odlu čio da ih. S tim u vezi je vj erova tno i č inj e ni ca š to na katarskim nadgrobnicima nema toga re ljefnog mo ti va. a u gornjem Podrinju je uopšte nema. razd voj im i odvojeno prikažem. uglova i lukova. U srednjovjekovnoj evr opskoj umjetnosti je ovaj. ipa k. U našim krajevima. je r ih ima negdje oko 450 primje raka . a karakteri stika je svih osnovnih oblika i svih već ih područja s tećaka . ali i kao takav se već počeo zaboravljati i transformirati u ob i čan ukras. Postoje i zvij ezde koje imaju dodatke u vidu kružnica. a ne su najkompetentnije pisali O. koji su ne kada tordirani . V i dović i A. U ne kim s lu čaj ev im a s u kra kovi zv ijezda naznačen i dvostruk im linijama . I danas se mnogi poslovi na selu udešavaj u prema mj esecu 1 njegovim mijenama. zatim u zapadnoj i centra lnoj Bosni . koje se obi čno sma traju predstavama sunca . još prije 30 godina. Ta s imboličnos t je here ti čkog karaktera. Zvijezda spada među reljefne motive koji se naj češće javljaj u. Po b roj nom stanju njezino je mj es ~o odmah iza polumjeseca j krsta. Pošto roze ta spa da u grupu biljnih predstava. b ez obzira na to što su zvijezda i rozeta po svojim formal n im i uopšte likovnim svoj stvima gotovo is te. Skoba lj.

suncem i krstom. š to govo ri o slici pejzaža noću . Oko Bratunca pos toje biljne sti lizacij e sa cvjetovIma koji su predstavljeni baš kao prave zvjezdice. - II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).Redovno j e p l as ti čna. urezana. 42. .'69 Kod Li štice je nađen pentagram okružen vijencem. Neki majstori nisu pravi li razlike između zvijezde i rozete. Na Kupresu sam našao zvijezde zajedno sa scenom turnira i predstavama staba la. Većina tih motiva je lijepo klesana. gdje fungira kao h era ldi čka oznaka. a li ima i primje raka koji s u slabo urađ e ni. kao pandan polumjesecu. ili obra tno. a li je obi č no sa nekim drugim motivom. Jedinstvene stil izacije zvijezda na sljcmcnjaku iz Donje Zgošće (sada Sl. U dosta sl učaj eva se nalazi na š titu . Nekada se javlja sam ostaln o. najčešće sa polumjesecom. al i pos toji i ukl esana . Na krstačama je počesto na kraju vodoravnog kraka. Kalinovika i Stoca. Više lij epih primj eraka je evidentirano u okolini Kupresa. koj i je na drugom kraku. Mora se reć i da su mnogi primj erc i pretrpjeli raznovrs na oš tećenja. Du vna. l7o Izgled zv ijezda odaje maj s tore vrlo ra z li č itih sposobnos ti . pa su mj es to roze le isklesa li zvijezdu.

* Zvijezda na stećcima je vrlo malo pro učavana. prema manihejskom učenju. na bosans kom državnom grbu i na grbovima bosan ske vlastele. koja je nastala odbacivanjem nekih ele-i 170 . iz c rkve sv.Zvijezda je kao motiv likovnih umjetnosti široko raspros tranjena i s usreće se od davnih vre mena . kao npr. 173 Nalazi se na pred romani čk im . On u torne mot ivu vidi predstavu ljudske glave.. mjesec amblemi grbova bosanske vlastele.) . da je stari slavenski pagan ski simbol obnavlj anja života . Petrovića. u E s tergonu . Benac. Na nadgrobnim pl oča m a go ti čke crkve S.' 76 za tim je nalazimo kao iluminacij u Peć­ kog četveroevanđelja (XIV v. '8I . 174 Mogu se navesti i brojni primj erci ovoga motiva II naš im kraj evima. Anđe lić je ustanovio da bar dvije trećine bosanskih izbjeglica u Dalmaciji i drugim zemlj ama imaj u zvijezdu kao heraldi čki zn. koje se. polumjeseca i krs ta na stećcima on vidi miješanje s tare slavenske dualis tičke vjere sa kršćanstvom I S5 A. P. romani č kim i go tič kim crkvama. kojim putem je prenesen u Evropu. god.'76 kao i na ploč i sa pleterom iz crkve sv. zvij ezde na lazi mo na oltars koj p l OČi iz crkve sv. Tako. zatim na drve tu . Na ne kim mađars kim kas nosrednjovjekovni m š titovima. koja zvij ezdu smatra ukrasom. Solovjev u zvijezdi naj češće vid i predstavu sunca. uz dva afrontirana konjanika.trouglastom zabatu. nalaze se i zvi jezde. Hoernes je smatrao da s u zvijezde.' 79 a onda na zavjes i carskih dveri manas tira Hilandara I 80 Zvijezda je čes t motiv na srednjovjekovnom novcu u Srbiji ·i Hrvatskoj. ' 83 D. Ž.''' a s li č­ no mišljenje je izrazio i A. U pojavi zvij ezde. a u nekim s lučajevima (uz figura lne predstave) simbolom ..k. '7I A. Uz polumj esec i sunce. zvijezda simboliz'ira božanstvo svjetlosti i mraka. sa na tpisom o knezu Mutimiru . M. za sunce kaže da označava n ebes·k u la đu koja prevozi pravedne duše na drugi svijet. Mihajla u Stonu. Slavoniji i Dalmaciji. Sergej evski je zvijezdu svrstao u religiozne simbole.'75 a onda na . kao u antičkim scenama Dioskura. e. identifikuje sa Kristom. kada. kao i na grobovima feudalaca u Hrvatskoj. Wenzel. tj . Važna je pojava zvij ezde na bosanskom novcu.177 Virovi tu rozetu na lazimo na predromani čko m sarkofagu iz splits ke katedrale. Maria Novella u Firenci. zvij ezda se čes to javlja na kršća n s kim slikanim scenama Kri s tovog rođenja. nalaze se zvij ezde. prij e n. zatim na fragmentima s tarohrvatsk ih ploča sa pleterom iz Knina. Skobalj zvijezdi pridaje značenje s lično polumj esecu . Taj mOtiv je iz starog orijentalnog repeptoara ušao u s tarokršća nsku umj etnost.. 1l2 Viđamo ga [la anti Č!kim nadgrobnim stelama. No bosan s kohercegovačkom podru čju zvijezde nalazimo kao plas ti č ne ukrase kas noanti č kih bazilika. u znesenja Bogorodice. uz polumj esec i druge motive . ' 86 Dosta je neobično mišlj enj e M. Postoj e i drugi primjerci. te kstilu i drugim s tarobosans kim umjetni čkim predmetima.' S7 J oš je neobič­ nije mišljenje beogradskog etnologa P. Već je pomen uto da se zvijezda nalazi na babilons kim s telama. ali o tome niš ta podrobnije nije rekaol" A. npr. na kojem se vidi osmerokraka zvij ezda. Lovre u Pazdigradu kod Splita. Luke u Uzdolju ·kod Knina. Skobalj je donio reprodukciju jednog babilonskog spome[]Jika iz 1200. In ače. Vidimo ga i na starokršć anski m sarkofazima.

m Izgleda da je kult Sunca bio veoma raširen kod mnogih naroda. a da je na s tećke stigla kada je sva ta s imb o li č­ nost bila već gotovo sasvim zaboravljena. Stoca i Ljubuškog. ob i čno sa polumj esecom i zvij ezdom. ali ga n iko od dosadašnjih istraživača nij e tako shvatio. a onda i u z zvijezdu . ' 89 Moglo bi se reć i da i A. Iznos i ukupno oko 175· primj emka. Vrlo rij etko se javlja oko Kalinovika i u Podrinju. postala zvijezda. u ist očnoj Bosni. Na jednoj feničanskoj nadgrobnoj steli.' 94 I 'kod naših naroda se u prošlosti suncu pridavao veliki zn ačaj. a nema ga nikako na u žim područjim a o ko Trebinj a.s am vidio u Muzeju B a rdo u Tunisu.mena ta i u regresivnom procesu stilizacije. opravdano je zaista. Benac. i kao elemenat bosanskog državnog grba a najviše k ao običan u kras . ' 9l Po Sackenu . iz II v. '90 Sli č no tumačenju polumj eseca . predstavljena je shematski figura čovj eka sa krugom iznad nje. Vidov i ć objašnjava i sunce na stećci ma kao simbol šireg re ligioznog ka ra ktera (ne samo vezan za posmrtni kult ) . a ima ga i u sjevernoj Dalmaciji. Solovjev takav mOD iv "u obliku lopte" smatra predstavom sunca i. prema manihejskom učenju . odnosno rozeta l 88 Moje je m išlj enje vrlo s li čno onome o polumjesecu_ Iako će se zvij ezda dalje proučavat i . Kao heral di č ka oznaka javlja se oko Zadra. 3 . plasti č­ na ravna pl oča nejednake ve li č in e . Nekada su to samostalni motivi. Ta ko ga s h vaća A. Neki krugovi imaju tačku u svojim centrima. ilri sa rozetom. Ljubinja. zbog čega se motiv upotreblj avao kao jedna vrsta socijalne ozna ke privilegovane feuda lne klase. a mnogi ob i čaji se i danas ravnaj u prema nj emu.. da ga smatramo predstavom sunca. nije rij etka pojava ni oko Kla dnja. a sa druge polumj esec. tl Njem ač koj . u zapadnoj Bomi. Broj takvih moti va nij e velik i manje ih je nego polumj eseca i zvijezda . koju . krugovi s u heraldi čki motivi . Na krugu u Kobilj oj Glavi kod Ske nder-Vakufa urezan je krs tić .ijenca. Nije ni ravnomjerno teri. koji je rezultat utj ecaja starih slavensk ih vjerovanja i kasnijih kršćan sk ih sh vatanja. najviše ga ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . l93 I na jednoj romaničk oj crkvi u Wiirttembergu. Rijetki su primj e rci na kojima nema n išta osim urezane kružnice. Po svom izgledu on bi mogao biti i predstava punog mjeseca. pre ko kružnog v . . u Hercegovini i na užem područj u oko Duvna. Relativno. tumači I kao nebesku lađu . a češće su zajedno sa drugim motivima.torijalno raspoređen. te oko Nevesinja u i s točnoj i oko Lištice u zapadnoj Hercegovini . za sada se može reći da je ona u umj e tni čkoj primjeni u našim krajevima simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske simbolike. Kupresa i u Pivi. * ** 171 Krug na s teć ku smatramo predstavom sunca. s jedne strane krsta predstavljeno je s unce. D.Kru g Taj relj efni motiv steća ka redovno je prikazan kao plitka . Pošto se naj češće javlj a uz polumj esec.

Vijenci su obično pravilno i J.200 Vijenci se javljaju i na štitovima. a ima . 4- Kružni vijenac To je plitko plastičan dio kruga u vidu 'k ružnog pojasa . npr.i koncent ri č nih vijenaca koji su tordirani. a u nekim ljudska figura u jednoj uzdignutoj ruci drži kružni vij enac. Ponekad obični ili tordirani vijenci okružuj u zv ij ezde. ukomponovanih sa spiralama. U Nekuku kod Stoca je tordiran vije nac prikazan na dršku. i9S Osobito su zanimljivi primjerci gdje kolovođa u kolu drži vij enac. U literaturi su upotrebljavam i termini drugač iji od ovoga kojim se ja služim. u Hodovu kod Stoca. Wenzel je kružne vijence nazvala "obru č ima ". Sergejevski je nazvao "diskom" . l99 Oko Zvornika je evidentirano više primj era ka kružnih vijenaca na vrhu stabljika.ij epo klesani. odnosno rozete ili krstove. u okolini Kalinovika. polumjesecom ili krstom. južno od KonJica. Kružne vijence iznad ljudskih figura u Radimlji A. Više puta je kružni vijenac tordiran. izgleda. Zanimljivi su i koncentri čni vij enci koji s u kao medaljoni ukomponovani sa paralelnim rebrima na nekim stećcima u Njkšiću. Benac zove "plastič nim krugovima". a ~ordirane vijence oko Lištice "kotačima od pletenog užeta". cikcak i drugim motivima. a u jednom slučaju je polumjesec okružen vijencem (Hum kod Trebinja) . spada u brOjnij e .kao elemena t bordure . Ovaj motiv se javlj a na svim vrstama osnovnih oblika s tećaka . Stoca. npr. u okolini Konjica.nađeno je oko 175 njegovih primjeraka. 196 U nek-im s lučajevima motivi krstova su predstavlj eni tako da im se krakovi završavaju proširenj em u vidu kružnih vijenaca. U Dopascima kod Kladnja se nalazi dosta velik. najvjerovatnije da je ono r elikt starog slavenskog kulta Sunca kao izvora cjelokupnog života. U neko liko s lučajeva vijencem je okruženo udubljenje koje nazivamo "kamenicom". U tome pogledu 's e i stič u primjerci u dolini Neretve. široko je rasprostranj en. npr. Nevesinja. Nalazimo ga samostalnog. u Radimlji. Počes to su kružni vijenci u sredini zabata slj emenjaka. Ne kada se jav lj a jedan veći i u njemu jedan manji kružni vijenac. ali ih ima manje nego rozeta.. U nekoliko s lučajeva je . ali češće zajedno sa rozetom. M. Na drugom mjestu sam već naveo da obi čni 'ili tordirani vijenci okružuju nizove rozeta. l95 Jedinstvena je i pojava niza kružnih vj e n či ća oko kruga u Moremišlju kod Višegrada.ka. kosim krstićima. ipak. a ponekada su ti vijenci tordirani.Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim podacima za s igurnije objašnjenj e pojave sunca na s tećcima. Vrlo rijetko ih nalazimo oko Ljubuškog iLjubinja. odnosno zvij ezda. polumjeseca i krstova.ol Najviše kružnih vijenaca evidentirali smo u okolini Kalinovi. 172 . tordiran i osobito lij epo isklesan kružni vije nac. zajedno sa rozetama. na stupU. kao npr. Vijenac na stećcima Ludmera D. Zanimljiva je jedinstvena p ojava nazubljenog vijenca o ko četverokrake zv ijezde u Uboskom kod Ljubinj a. Lištice i Kupresa .I97 U nekoliko slučaj eva vij ence vidimo iznad glava ljudskih figura sa uzdignutim rukama.

Prema F. Benac je s matrao oznakama ranga pokojnika. Vidovi ć pred s tave s unca tre tira vrlo s lično preds tava ma polumj eseca i zvij ezde. atributima vojvods·kih figura . nalaze "pa tere".2(" P . kružni vijenac je stara slavens ka predstava sunca .202 Na jednom drugom mjestu on je rekao da se na antičkim na dgrobnim spomenicima. koj e s u s li čne vij encima na stećcima . D. Ž. Sergejevs ki je vijence u Ludme ru svrstao u religiozne motive i smatrao predstavama s unca . lOJ J a sam u Nacionalnom muzeju u R imu vidio anti č k e nadgrobne s tele na kojima s u is klesani obi č ni i tOl-dirani kružn i vij e nc i. nasta le spajanj em starog slavenskog vjerovanja i kršćanskog shvatanja 205 Vij ence u Radimlji A. Radi ću . n ajčešće na arama. - Ori ginalna kombinacija tordjra nog vijenca i rozete na sijemenjaku u Krvavom Polju kod K onj ica. 43. * ** 1 73 Ovaj moti v stećaka je vrlo malo prou ča van.Sl. kao religijske simbole šireg znače nja. jer se niko posebno njime nije bavio .204 D. Petrovi ć je .

Hodovu kod Stoca i u Ziemlju kod Nevesinja. slično predstavljanju sv. a ima je i na štitovima. Samo u nekoliko slučajeva je nađena polujabuka okružena vijencem (Popovo polje i Kupres) . slavljeniku ili čovjeku koji se po ondašnjim kriterij umima u nečemu osobito istakao. Vlasenice i Ljubuškog. koji se poklanja pobjedniku u junačkim igrama . mislim da su kružni vijenci predstave . Stoca. Samo u nekoliko sl učajeva je ovaj motiv toliko velik da se približava jabuci. Duvna. oko Olova. zatim oko Kalinovika i oko Kupresa. a stvarno je toliko da smo ga s pravom nazvali polujabukom. ali da su već poprimile karaikter ukrasa . Kao druga alternativa koja bi se mogla uzeti u obzir pri objašnjavanju tordiranih kružnih vijenaca. kao stilizovane i reducirane predstave ljudske glave. LiMice i Zabijaka. Vrlo malo ih nalazimo na Majevici. Jovana. Vrućici kod Teslića. Tako se u jed nom slučaju kod Kalinovika u centru štita nalazi zvijezda. ali je njegov raspored vrlo neravnomjeran.kružni vijenac veže sa kršćanskim obredom krštenja i ponovnog rođenja . a pogotovo kao rozeta i polumjesec.nagradu pravednim krstjanima. niti vijence na štitovima kao nebitne heraldičke oznake. neka vrsta današnjeg lovorovog vijenca. p l astičan Najčešće se nalazi zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. koja ISe na drugome svijetu daruje odabranicima. Više je karakteristika Bosne nego Hercegovine.. on predstavu čovjeka koji drži tordirani vijenac tumač i kao shematski prikaz Krista. u kršćanskoj ikonografiji. smatra da se radi o predstavi "krune života". Baštini . jest V1ijenac cvijeća. venac na devojačkoj glavi simboliše sunčevu svetlost. Tako. istraživača 5. a oko nje su raspoređene četiri polujabuke. Javlja se na raznim oblicima stećaka.Polujabuka U horizontalnoj projekciji to je krug. sa svojom glavom u rukama. a u prenesenom značenju životnu radost . kružić.211 Kako se vidi. koji u nadzemaljskom životu dijeli vij ence izabranima. Wenzel . Ne uzimajući u obzir vijence :koji bi zbog svojih udubljenja mogli biti "kamenice". On predstavu muškarca sa vijencem u ruci tumači kao predstavu pokojnika koji drži svoju glavu. ali ga većina smatra predstavom sunca. Wild ise također zadržao na ovome motivu. kružni vijenac nije jedinstveno tretiran. Nađeno je ukupno oko 100 primjera'ka . Ovaj motiv je nepoznat oko Kladnja. posebno onih u scenama kola. On taj motiv objašnjava kao "coronam" .k od Skender-Vakufa. Nije ni približno tako česta pojava kao kružni vijenac. . Velike i vrlo plastične polujabuke su samo na hrbatima malobrojnih sljemenjaka u Kopošiću k od Ilijaša. ali naj češće na krstača ma. Solovjeva kružni vijenac na stećcima predstavlja važan elemenat njegove teorije o bogumilskim steć­ cima. Ion.207 "Po jednoj narodnoj pesmi. kao i Solovjev. Najviše polujabuka ima u Ludmeru i u nekim krajevima centralne Bosne."208 M. 174 .s unca koje su na stećke stigle kao relikt staroslavenskog kulta sunca. m Za A.'1O Njemački arheolog G.u svome tumačenj u zv.i jezde dao i tumačenje kružnog vijenca.

"Nit je prosi. po narodnom vjerovanju. a i polujabuka se svodi na takvu predstavu.da su to kvrge koje. nalazi se po jedna plastična polujabuka. slično situaciji kod nekih najstarijih muslimanskih i kršćanskih nišana u Bosni. vjerovatno rozeta.Na nekim polujabukama se naziru zarezi od centra prema periferiji. Korošec smatra predstavama sunca.. A što se tiče onih krupnih jabuka na krovu nekih sljemenjaka. simbolizira sunce. a eventualno. po mome mišljenju. o zvijezdi. što nesumnjivo potvrđuje moju raniju pretpostavku da se mnoge polujabuke mogu smatrati predstavama zvijezda ili rozeta_ Ovakvi motivi se nerijetko nalaze na srednjovjekovnim arhitektonskim i drugim spomenicima. ona je znak pažnje i ljubavi među ljudima.\. m Polujabuke na stećcima u okolini Travnika P. Rado su korišteni i na islamskim spomenicima. Mazalić misli da je on nastao pod utjecaj em muslimanskih nišana. Za zvijezdu sam već rekao da najvjerovatnije potječe iz starog slavenskog paganstva.m Mislim da ima mnogo razloga što se ovaj motiv smatra predstavom sunca. što znači da se radi o roze ti. Traljić . zbog čega se u raznim prilikama daruje.lOlumjeseca. potrošio tri tovara blaga". zvijezde. Kada prosci ugovaraju svadbu. a u krajnjoj liniji na "vječnu kuću". ni jabuku daji . Ovaj motiv sam uvrstio u grupu astraInih motiva zbog toga što on. znače rane što su ih junaci u ratu zadobili i njima podlegli. ** * 175 Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se ova grupa reljefnih motiva sastoji od pet osnovnih motiva . prije svega. Đ . gdje je mogla biti simbol zagrobnog života. koje simboliziraju zagrob n i ŽiVOt. Kako sam već napomenuo. U daljem studiju ovoga motiva trebalo bi i ovaj aspekt imati na umu.218 I danas se na mnogim kršćans·kim grobljima grobovi djevojke ili mlade žene kite jabukama. znači da ova astralna grupa .216 M. Nameće mi se još jedna mogućnost.to što je u više slučajeva isklesana zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. kaže se da "idu na jabuku".2l4 a S. kruga. postoji dosta polujabuka na kojima se zapažaju reinjevi. Na solarni karakter polujabuke na stećcima upućuje i . mislim da to asocira na kupolasti pokrov džamija i nekih drugih islamskih zgrada. što nalazimo i na stećcima. Vego misli da jabuke na stećcima nemaju vjersku već svjetovnu simboliku . Narodne pjesme čes to govore o jabuci ("Dok on dade prste n i jabuku. Kako se kružni vijenac smatra predstavom sunca. U našim narodnim običajima jabuka i danas znači mnogo. Curčić kaže da kugle na nišanima možda označavaju vojnike koji su rukovali topovima. Na srebrnoj oltarskoj pali katedrale u Kotoru iznad tordiranih stubova arkada. ali da je na stećke stigla više kao ukras. 212 * ** Istraživači stećaka su upadno malo pažnje posvećivali ovome motivu. a između romaničkih lukova.. a onda i osmanskim. ") . kružnog vijenca i polujabuke. posebno na njihovim nadgrobnim spomenicima. naročito seldžučkim.'l3 V.

®@~ ** ~+ m© @ o @ Tabela XI - o Najčešći (J o stećcima.w )) ~ ~ ~ ) ) (( . vidovi as tra lnih moti va na 176 .

od kojih je. nego. Inače. koja im pridaje karakter heretičkih simbola. krstovi kao grupacij a stoje na tre· ćem mjestu.u suštini ima tri vrste simbola . ali ako uzmemo čiste . najneuvjerljivija Solovjevljeva. Zauzimaju vidna mjesta na stranicama spomenika i redovno su u zajednici. a pogotovo je to motiv zvijezde.'" M. zvijezdu i sunce. U dosta slučajeva su heraldičke oznake na štitovima.polumjesec. naročito u odnosu na varijacije i kombinacije krstova s drugim motivima. ali da su tada već poprimili značenje socijalno-klasnih atributa. odmah . premašujući po broju motiv polumjeseca. mišljenja i pretpostavke o brojnom stanju krstova na stećcima. i to obično u deformisanom obliku. Po brojnosti stoje na prvom mje. Ovi motivi su karakter istika svih oblika stećaka i rasprostranjeni su gotovo u svim većim područj i ma. god . pok u ša vajući da bogumilski odnos prema tome motivu drugačij e protuma č i . iza astraInih motiva i bordura. ustanoviti potpuno tačan broj krstova na stećcima. Pre· ma mojim približnim proračunima. njihov ukupan broj iznosi oko 1400 primjeraka. M.. a od poj e dinačnih su najbrojniji polumjeseci i zvijezde. Wenzel je 1965 . da s u na stećke došli i posredstvom tih motiva kao simbola kršćanske ikonografije. god.22<l A. čini se. saopštila cifru od 438 stećaka "na kojima krstovi čine glavni elemenat ukrasa" i cifru od gotovo 200 stećaka "na kojima krstovi čine sporedan elemenat ukrasa". polumjeseca i zvijezde daleki eho simbola izvora cjelokupnog života na zemlji. na osnovu materijala kojim je raspolagala. izrazio mišljenje da je to naj češće korišteni motiv poslije solarno·lunarnih motiva. kao simbola smrti čovj eka i njegovog ponovnog rađanja. ipak. nije moguće.224 Ja sam 1971. koji je također često zastupljen .'" C. Nave· deni osnovni motivi ove grupe imaju 19 svojih podvrs ta. tako i zbog nedovoljno preciznih podataka. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da su motivi sunca. a u najvećoj mjeri čistih ukrasa. pa je zaključila da su krstovi "jedan od naj češćih oblika ukrasa na stećcima. Benac tvrdio da je krst "najčešći u!kras na stećcima". m Ubrzo se potom ustanovilo da krst nije rijedak. a najčešće sa polumjesecom i zvijezdom. Hoernes je tvrdio da na steć· cima gotovo uopšte nema motiva krstova. koji su se sahranjivali pod s tećke. god . Solovjev je 1948. izgle· da. kako zbog mnogo brojnosti tih motiva i drugih s kojima bismo ih uporedili. čest motiv na s tećcima zbog čega je Solovjev korigirao svoje ranije miš· ljenje. da im po~ijeklo treba tražiti u simbiozi staroslavenskog pa· ganskog i srednjovjekovnog kršćanskog shvatanja ovih nebeskih tijela. naprotiv. Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim argumentima za potpunije objašnjenje. priznaju ć i da se motiv krsta " javlja dosta često na našim spome· nicima". Rijetka i više marginalna proučavanja ovih motiva rezultirala su vrlo neujednačenim hipotezama."22J Malo iza toga je A. KRSTOVI J77 Do sada su izražene vrlo razli čite tvrdnje. Truhelka je prvobitno smatrao da se relj efni motivi krs'tova na stećcima nalaze vrlo rijetko. m Iako danas raspolažemo sa cjelokupnom osnovnom gra· đom o stećcima. te da su tako poka· zivali preziranje krsta bosans ki bogumili . stu. rekao da se motiv krsta na stećcima javlja samo izuzetno.

ili da se sva četi ri ·kraka tako završavaj u. ali su i dosta često drugačije oblikovani.iše od jedne trećine ukrasa odnosi se na krstove). Andrijin. Neki primjerci g rčk ih krstova su okruženi vijencem. zvijezdom ili suncem. naročito oko Duvna. ili opet da se neki tako. Osobito je brojan u Imotskoj krajini (v. Motiv krsta na stećcima je veoma široko rasprostranjen. naročito oko Ljubuškog (više od jedne trećine svih ukrasa otpada na :krstove). uže ili šire. kalvarijski. posebno oko Nevesinja. stilizovani. a najviše oko Kalinovika i Lištice. Znatan broj ovih krstova ima krakove koji se prema svojim krajevima postepeno šire. s tilizovane i ostale . Nekada ga nalazimo i udruženog sa nekim od drugih motiva. u zapadnoj Hercegovini.i u Srbiji. Nejednako je klesan. onda se može reći da oni stoje odmah iza zvijezda-rozeta.grčke. Evo približno tačne liste njihovih osnovnih vrsta: grčki. Dosta česta pojava je u okolini Stoca. lorenski . ali još češće je predstavljen zajedno sa polumjesecom. latinske i druge. Obično je plastičan . Javlja se kao samostalan motiv. vrpce. u Crnoj Gori i u sjevernoj Dalmaciji. u centralnoj Bosni . svastika i ostali. Ima ga u svim područjima i na svim vrstama oblika stećaka. onda bi krstovi izbili na prvo mjesto. zbog čega ovaj krst ima više svojih varijanti. U nekim slučajevima su njegovi krakovi dvoprutasti i troprutasti. ponekad tordiranim.i svih drugih motiva. Kod ·n ekih dvoprutastih krstova se krakova na svojim krajevima spiralno povijaju na jednu i na drugu stranu. ali postoji i znatan broj urezanih u kamen. procesij ski. 1- Grč ki krst Grčki · k rst ili crux immissa.tako da se samo gornji uspravni krak završava kao krug. Najljepše su rađeni ~tilizovani krstovi. Postoji više vrsta. Ova zadnja varijanta je široko rasprostranjena. naročito u Bosni i Hercegovi ni. U nekoliko slučajeva su klesani kao riblja kost. ima ga mnogo oko Kalinovika (zauzima jednu trećinu svih ukrasa). u istočnoj Hercegovini. zatim u vidu sidra. antropomorfni. Ponekad se krakovi nekih krstova na svojim krajevima račvaju ili trozubo zavešavaju. U tome pogledu poS<toji više varijeteta . na Majevici. što je veoma :teško uraditi. zapadnoj Bosni. ne računajući antropomorfne. Ima i krstova čiji su krakovi tordirani. Ponekad se nalaze dva. Cesto su njegovi krakovi obične pljJtko-plastične. ima jednako dugač ke krakove. Ako bismo zvijezde odvojili od rozeta. a ima ih i višeprutastih. a mnogo podvrsta ovoga motiva na stećcima i vrlo je teško i nesigurno sačiniti njihovu listu. pa i tri krsta na jednome spomeniku. Najmanje je zastupljen u srednjem toku Drine. Tau-krst.krstove . Postoj e i primjerci sa krstić ima ili prečkicama na krajevima krakova . Krakovi nekih krstova se završavaju u vidu ljiljana. kao i u vidu rozete. koji djeluju kao pravi ukrasi. a neki sasv·im drugačije završavaju. a iznad polumjeseca . zatim u Ludmeru. Nekoliko primjeraka ima rombove 178 . Mnogi od njih imaju krakove koji se završavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci.i uporedimo ili sa pojedinačnim osnovnim motivima drugih grupacija. latinski . Lištice. ali veoma rijetko na štitu . ili kao kružni vijenac ili da se tako završavaju poprečni i gornji krak.

I neki njegovi primjerci Jmaju ljiljane. umjesto pravoga znaka krsta. zajedno sa rozeticama. U nekoHko slučajeva ovi krstovi su elemenat II borduri. Ovaj motiv se rasprostire po svim krajevima. Ni ove vrste krstova nema mnogo. Andrije. onda ga ukupno ima oko 250 primjeraka. a donji uspravni duži. ovaj krst se u literaturi nekada naziva crux commissa. II doba progonstva kršćana. Ioni su. 226 Ta'k vih krstova nema mnogo na stećcima. nekada okruženi vijencem. mogao bi se zvati ivanovačkim. Znatan broj ovakvih hstova ima krakove 'k oji se .z avršavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. svega oko 40 primjeraka. Za razHku od grčkog.iH petorolistove na krajevima svojih krakova. I ovaj je krst posvuda rasprostranjen.Tau-krst Tau-krst ili krst sv. a pošto se II našim lcrajevima vidi na grbovima katoličkog reda sv_ Ivana. 3 .Andrijin krst Krst jednako dugačlcih kosih krakova nazivamo krstom sv. dva kratka vodoravna i jedan donji uspravni mnogo duži. i to nekada samo neki od njegovih krakova.Procesijski krst 179 Krstove nešto dužih dimenzija. a kao jedan između njih. Talcav latinski krst je u zapadnoj Evropi poznat pod imenom malteškog krsta. Ovakvih krstova je nađeno ukupno 40 primjeraka. ovaj kosi. U prvo vrijeme kršćanstva. ali je brojno stanje vrlo teško ustanoviti. a nekada sva četiri. I neki njegovi primjerci imaju torrurane krakove. Cesto se njegovi krakovi šire prema svojim krajevima. kao i grčki krstovi . Poneki primjerak u vijencu ima male trolistove ili neke drugačije umet ke između krakova. koji se zbog toga što je sličan rims·koj cifri X. troprutaste i višeprutaste. 5 . cikcak i drugim motivima. a nekada kao rombovi ili petorolistovi. nazvao crux decussata. I on ima dosta svojih varijanti. nego tri gornja jednaka. ili se oni nalaze uz figure. možda ih ima oko 300 primjeraka. relativno dugačkog donjeg uspravnog kraka. s tom razlikom što latinski nema jednake krakove. Tome zovemo krst koji ima samo tri kraka. sidra ili rozete na krajevima svojih krakova. 4 . koje drže ljudske figure. korišteni su drugačiji. obično torruranim. Tako ima krakove dvoprutaste. Ponekad ga je teško razlikovati od motiva štapa. mogli . Ako ga razlučimo od grčkog. I njegovi 'krakovi se nekada račvasto ili trozubo završavaju. 2- Latinski krst Gotovo sve što je rečeno za grčki krst odnosi ·s e i na ovaj.

kako je to predložio L.Kalvarijski krst Mnogobrojni krstovi imaju svoja pos tolja koja su razli čitog oblika . Nazvao sam ga lorenskim ili dvos trukim krstom. lorenskom krstu. npr. Takav krst je sličan tzv. 8- Antropomorfni krstovi Mnogobrojni su krstovi koji su u većoj ili manjoj mjeri s li čni ljudskoj figuri. Nađe se ponekli primj erak sa drugim kosim parom krakova. . š to podsj eća na kalvarijski krs t. na krst na Golgoti.. kao dva ili tri kraka.'" Oni su rijetka pojava . 7- Lorenski krst Ima krstova sa dva para vodoravnih krakova. gdje se obadva para vodoravnih krakova završavaju spiralama i . Liš tice [ Ludmera. bez obzira da li se oni završavaju obično.gdje na tim krakovima vidimo po jednu pticu. kao ljiljani.kao luk. Katić.'28 Evidentirano je ukupno oko 25 primjeraka lorenskih krstova. 44. ili drugačij e.bismo nazvati procesijskim (c rux hastala). trougao. Nalazimo ga. Zanimljiv je jedins tven primjerak u Uboskom kod Ljubinja. kao dvije ljuds ke noge. Ljubuš kog i na Blidinju. Ovakvih krstova je evidentirano 20 primjeraka. zatim kao krugovi. Na ljudsku figuru podsjećaju obi č ni krs tovi kod kojih se Sl. pa bi se tim imenom mogao i zvati . 6 . Nađeno ih je oko 40 primjeraka. Nađeni su oko Imots kog. kao i primjerak sa tri para vodoravnih krakova. kao s tepenice i sli čno. oko Ljubinja. Antropomorfni krst na sljemenjaku u Dvorišt ima kod Kupresa. četverougao.kalvarij s ki krst.

kao da predstav lj aju gore uzdignute ruke. a kod nogu se pojavljuju i vodoravni dodaci koji imitiraju stopa la . gdje je maj stor . gdj e je gornji krak krsta proširen i zaokružen. U nekoliko slučaj eva su naznačeni markantru dijelovi lica . 181 donji us pravni krakovi ra č vaju. Gornjj kra k je kao glava. Na žensku ljudsku fjguru sa uzdignutim rukama dosta p odsjećaju primj erci koje sam našao u okolini Neves inj a pri kraju horizontalnih krakova se uzdižu s tubići sa kružnim završecima. br. J oš više na to pod sj ećaju krs tovi č iji se gornji uspravni u svom završ nom dij e lu proširuju u krug. ili sa zav ršecima u obliku ljiljana. sa stopalima u profilu. a donji kao trup i noge čovjeka. a donji produžen j većim dije lom pretvoren u dvij e noge. U tome pogledu je za nimljiv dvos truki račva s ti krst iz okoline Kup resa (s l. 23 ' Vrlo su zanimljivi i primjerci an tropomm-fni h krstova u Ziemlju.2JO U više s lučaj eva se horizontalni krakovi lome ili povijaju prema gor e."9 Origi nalan je slučaj u Klikovićim a. - Antropomorfni krst na s t eć ku u So č i ca m a kod Rogat. 44) .oči. horizontalni krakovi su kao ruke. baš kao ženska haljina. 45. a donji uspravni krak se prema dnu postepeno širi .ice. također u okolini Neves inj a. usta .SI. nos. n edale ko od Trebinja. a donj i uspravni ra čvaju .

182 . ili rombi č n a. elipsasta. 46. - Ant ropomorfni krs t na steć ku u okolin i Nevesinja. ramena su ravna . Glava je okruglasta.SI. kao da se radi o plesačicama . m Na s li čan način su klesani i antropomorfni krstovi u okolini Trnova . jednostavnim urezanim linij a ma predstavio ženske figure u nekoliko nijansi (sa podignutim i sa s puštenim rukama) .

Takve primje rke sa m evidentirao O1a Blidinju i o ko Kalinovika. ruke nešto spiralno povijene. tek naznače na ramena. rascvjetali krstovi i krstovi kombinovani sa spiralama i grozdovima.'" Stil izovane ljilj ane koji sliče čo vj eku i krstu L.23S Jedinstven je primjerak iz Rašk" Gore kod Mostara . što podsjeća na predstavu sveš tenika. a trup i sas tavlj ene noge u vidu izduženog i prema dnu neš to proširenog stabla. uglavnom ljiljana. na dlanu druge "kamenica". 9- Stilizovani krstovi Stilizovarti krstovi imaju nekohko svojih varij anti. U svemu je evidentirano oko 80 primjeraka ovakvih krstova.w. manj e krstolikih.glava zaobljena ili elipsasta. Duvna i Imotskog. ruke podignute. Pos toji i više primjera ka stilizacija ljilj a na.okruglasta glava. trup uzak a dugačak. - Motiv krst·rozele na stećku Capljine.'36 Postoje i druge varijante antropomorfnih krstova. Takvih primjera ima oko Kupresa. 47. u jednoj ruci krst . r uke p odignute. 233 Postoji i više primjeraka bi ljrtih stilizacija. Krst-rozetama nazivam one motive kod kojih 183 Sl. a naj češće i najvažnij e su krs t-rozete. ili spuštene. a više čovj e kolikih. Katić je nazvao crux gemi. trup uzak ili samo jednom urezanom linij om n aznačen . II Bivoljem Brd u kod . zbog čega li če na muške lj udske figure.nešto odignuta ili spuštena. kod kojih se s tablo prema dolje račva . s jasno naznačenim šakama i prstima. koj e p odsj ećaj u na ženske ljudske figure . a noge se obi čno račvaju·.

a potom formiraju raznovrs ne cvjetne ob like. zbog čega ih nazivam Grubačevim ·krs t-rozetama. li sta le (lisnate) krs tove ubrojao sam vrlo slične. vidi se da ih je klesao kovač Grubač. produženje uspravnog kraka krsta. koji su. a li još bogatije stilizacije. a ponekad se takav pupolj č i ć nalazi i iznad sastava lukova (u međuprostorima krakova ). lJ• U rascvjetale ili raz. . Po natpisima na nekim stećcima s takvim motivima. Nevesinja i Capljine B7 Postoje i krst-rozete kod kojih je krst pred stavljen če tverokrakom rozeta m (zvijezdom sa rombičnim krakovima). Takvi motivi se nalaze u okolini Stoca i na Blidinju. pretežno u vidu ljiljana. a li su nađeni i kod Ljubinja. u međupros torima su cvj etići od po tri spojena rombi ća. Ponekad je kod razdvajanja krakova isklesan pupoljčić . alazimo ih u Boljunima i obližnjim lokalitetima u oko lini Stoca. 48. koja su nekada u vidu rozete ili stilizovanog akantusa.Stilizovani krst na s t ećk u II selu Sopilj e kod Nevesinja. U nekoliko s lu čajeva ti s tu bovi imaju svoja postolja. zapravo.se krakovi krsta pri krajevima razdvajaju i na obadvije s trane polukružno povijaju i. Takvi motivi su često postavljeni na stubovi ma. a njegov s tub je u vidu stabljike sa Sl. . U jednom s lu čaju je rascvjetali krst okružen tordiranim vijencem. s pajajući se tako. prave osam jednakih u krug povezanih lu kova (valuta). Tu s padaju krstovi čiji se krakovi najprije spiralno povijaju. a sve je to okruženo vijencem u kojem se redaju dvostruki isprekidani cikcak-motivi.

u Hercegovini. npr. 50. Najviše ga ima oko Olova. a li . geografski priLi čno ogra ni čen. Gornji uspravni i horizontalni krakovi toga s tabla-krs ta završavaj u se II vidu krugova ili kružnih vij enaca. Gacka i Čaplj i ne. ni je rij et. . u vid u rozete. U drugome slučaj u je s tub tordiran i pri kraju pre križen . običnog krs ta. Nevesinja. ili vise na posebnim lozicama (grančicama). koji s u nekada tordirani. koji dj eluj e ·k ao či pka . ll ' Ova varij an ta stilizovani h krs tova zastup lj ena je uglavnom 'll široj okolini Stoca i na Blidinju. Nekada o spiralama vise grozdovi. i hn ače. Kovilja če.tri para spiralno povijenih listića.ma i primj era gdje su grozdovi veza ni za s tablo. Pos toje još ne ke nijanse ove varij ante. On se ne kada sas toji od dviju prelom ljenih Sl. 10 - Svastika Sljedeća vrsta motiva krsta j este kukas ti krst koji se naj češće zove sva stika (crux ga mmata ). a li se u manjem broju javlja i oko Zvornika.'" Stilizovanih ·krstova u svemu je nađe no neš to preko 50 primj eraka. Motiv .24o Treća varijanta s tilizovanih krs tova obi č no se sas toji od biljne stilizacij e u vidu dvostruke s pirale č ije j e stab lo formirano kao krs t. a li ima i drugač ijih zavr šetaka.Motiv "svastike" ispod stilizovanog krsta na slj e menjaku li Eminovom Selu kod Du vna. itd. Zanimljiv j e primj erak bogato razli stalog krs ta kod Kalinovika. - Neko liko mo ti va stiLi zovan ih krs tova koji se javlj aju na s t ećc ima II Hercegovini. Kalinovika.ka poj ava. ali je $ I Sl. višekuta. . 49. u Bos ni i oko Stoca.

kao što su krstovi kod kojih se neki krakovi završavaju krugovima ili 'kružnim vijencima. kao i na nekim lokalite tima u Pivi.247 a isto je tako jedinstven primjerak tordiranog krsta na trouglastom postolju. pojavljuju se krstovi bez donjeg uspravnog kra'ka. običnim prečkama . Stoca. Upotrebljavani su 186 . npr. vidimo u Muzeju kršćanske umj etnosti u Arlesu i na vizigotskom sarkofagu u Muzeju u Narboni. Navodim samo neke od nj ih . a neki spiralama. "kamenicama". koji se nalaze u okolini Ljllbuškog. a međuprostori popunjeni nizovima pod pravim uglom urezan ih linija. ima dvostruki trouglasti zabat. Ljubuškog. umjesto gornjeg uspravnog kraka. kao i u vidu S spirale. Zanimljiv je jedinstven primjerak krsta čiji se horizontalni i gornji ·krak završavaju u vidu polumjeseca. udružene sa polumjesecom. a i se veoma razli·kuju. itd. suncem i ljiljanom nalazimo na romaničkim crkvama 'll Wiirttembergu. kao i u našim krajevima. imaju povelik kružni vijenac. a donji uspravni malo račva (Zablj ak) . grčki i latinski. nalaze se na starokršćanskim sarkofazima i nadgrobnim stelama.. Iako se javlja u svega primjeraka . umjesto gornjeg uspravnog kraka."4 U okolini Lištice su nađena tri primjerka kosih krstova č iji su krakovi slični ključevima."2 Oko Nikšića. Nevesinja i Bileće . u vidu latinskog slova Z i S. kao i stilizovani krstovi. U dva s lučaja ključevi se produžuju kratkim kao cikcak-vrpcama i kombinuju sa rozeticama. često sa roze ticama između krakova i pticama na krakovima. a nekada je plasti čno isklesan. odnosno na koptski ideogram za Krista.lorenskim krstovima . nađeno ih je oko 20 primjeraka. Ovdje bi se mogli uvrstiti rijetki primjerci trostrukih krstova. ovaj motiv je geografs ki široko rasprostranjen."6 Na nekoliko krstača iz okoline Gacka nađen i su krstovi koji stoje na rozeti.2 " Obične krstove. Njihov ukupan broj je malen. a potom oko Kalinovika.243 Naprijed je bilo govora o dvostrukim . Obi č no su im krakovi prošireni prema kraje"ima. koji veoma podsjeća na staroegipatski hijeroglif ankh (crux ansata). Nevesinja i Mostara javlj a se nekoli ko primjeraka krsta .248 međusobno * ** Krstovi stećaka imaju mnogo analogija na raznovrsnim spomenicima u svij etu. Postoje i druge varijante. zbog čega liči na kapelicu (Imotski) . Navodim samo neke zanimljivije va. Na staro kršćan­ skim sarkofazima u Aliscampu u Arlesu nalaze se i dvostruki. ili kružni vijenac.ili dobro povijenih urezanih linija. Olova. Na područj u između Konjica.24S Postoje krstovi okruženi vijencima čiji su krakovi označeni urezanim linijama. tj. Od mještana sam za njih čuo i ime " krst sa tri pera" . koji. kakve. 250 Krstovi antropomorfnog oblika su široko rasprostranjeni. onih koji imaju tri para horizontalnih krakova. koje sam nazvao trokrakim krstovima.koji. Najviše ga ima u Imotskoj krajoni. četrdesetak II - Ostali krstovi Ostali ·krstovi su drugačiji od svih naprijed navedenih vrsta. Nij e ustanovljen u okolini Kupresa. Obični krstovi. a ponekad u svome centru imaju " kamenicu".ijante .

kao i analogije uopšte stilizovanih krstova. 2OO Na sarkofazima nadbiskupa Ivana Ravenjanina i priora Pe tra. lebende Kreuzen . u Italiji i na fragmentu sarkofaga Teodata u Muzeju Malaspina u Brescii. nalazimo na parapetnoj ploči sa ikonostasa crkve sv. . zatim na štitu go ti čkog sankofaga u Muzeju sv . isklesani su krstovi sa krakovima u vidu ljiljana. Nikole u Bariu (sa vizantijskim karakteristikama) nalazi se krst čiji se J<:rakovi završavaju trozubo i drugi na kojem iz donjeg kraka izbijaju dva stili"irana akantusova lista. tzv. Sa!kota evidentirala na nad- 187 .korišten kao ideogram za Isusa Krista.'61 Krst-rozete . 265 Taj motiv se nalazi i na fragmentu kamenog sarkofaga iz crkve sv. Zeno u Veroni.254 Kosi krst sa ljiljanima na krajevima krakova nalazi se na pluteju u crkvi Cividale u Tempiettu. S. Takve krstove sam našao i na sarkofagu iz XII v. na ugrađenim starijim fragmentima u crkvi sv. sa krakovima koji se povij a ju i stvaraju male ljiljane u površinama između krakova. Takav motiv je M. s kraja XIII ili početka XIV V. iz XIV v. sa rozetama u njihovim centrima.263 Na odjeći živopisa u Žiči prikazan je rascvjetali krst. u Muzeju La Rochelle. rozeticama između krakova) vidimo II crkvi. umjesto ljiljana obično su stilizovani petorolistovi.'51 Antropomorfni krst je simbol na zastavi savremene afričke države Mali. sa voluticama (. Tako. Katarine du Mont u Rouenu (XIII V..252 Re'kao sam već da je kosi krst .257 Krstovi sa ljiljarnma su česta pojava i u djelima primijenjenih umjetnosti. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji.u irskoj kršćanskoj umj etnosti.i ja i završava u vidu trolista. u okolini Kragujevca.Andrijin .266 Vrlo slični ovima su rascvjetali krstovi koji se zovu Hetimasija. iz XI-XII V. 'iz XIII V_264 i na slikanom soklu zida ikonostasa crkve Petkovice kod Stragara. Krstovi sa gornjim uspravnim krakom u obliku romba javljaju se od vrlo ranih perioda. S. Marije u Svaču. ·s kraja XIII V. na romaničkim lukovima ikod ulaza u podzemlj e crkve.258 Dvoprutasti krstovi sa spiralno povijenim krakovima nalaze se na duboreznim vratima neikih grčkih manastira s kraja XIII i početka XIV v. a takve koji su još imali dodatke u vidu malih ljiljana vidio sam kao minijature rukopisa grčkog Cetveroevanđelja iz XIII v. Na bjeloruskom jeziiku se romb i danas zove krug.k rstove sa ljiljanima vidimo na parapetnim pločama u crkvi S. vidimo na tekstilu sv . Dujma u SpEtu..p erioda. Vittore u Raveni (IX V. a vrlo s!>ična rozeta postoji na crkvi u Ahtali. i često stoje na stepeničastom postolju.. Prasede u Rimu. tako kod afričkih naroda i kod starih Slavena.253 Brojne su analogije krstova čiji se krakovi završavaju ljiljanima. 256 Krstove sa krakovima klesanim u vidu riblje kosti.). npr.). ili ·sidra. Augustina u Tuluzu. m Dvoprutast krst sa krakovima koji se spiralno povijaju vidio sam na kamenom fragmentu iz grčkog paleokršćanskog . u Gruziji . Klimenta u Rimu. čiji se odljev nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu. TaJ<:o ih. koji se nalaze pre katedraInom crkvom sv. U Muzeju Cluny u Parizu vidio sam venke procesijske krstove čiji se krakovi završavaju sa Ijiljanima. kod kojih su ·krakovi obično dvoprutasti. kao i na fragmentu nadgrobnika Teodata u Muzeju Malaspina u Paviji. 255 Na ugrađenom sarkofagu u bazilici sv. a poznati su i merovinški. a vrlo slične rascvjetale krstove možemo vidjeti na živopisu Bogorodičine crkve u Studenici. 262 Na glavnoj fasadi manastirske crkve -ll Studenici nalazi se dvostmki krst čiji se donji krak produžuje i na obadvije strane zav.

sa glavicom i oborenim horizontaln im krakovima .'·. ali o na pod tim poj mom obuh vata gotovo sve naše st il izovane krs tove. Običan krst j e poznat još iz neolita. ne ku vrstu krst-rozeta vidimo na boga to ukrašeno m pluteju iz kasnoanti6ke barilike u Zen ici .Sl.' 68 Analogije našim krstovima na s tećcima mogu se nać i j na te ri to· riju Bos ne i H ercegov ine. us tanovlj en j e li mikens koj umjetnosti. izd atOj Dubrovn iku 1249. J. - Sarkofag priOl'a Petra u Splitu.). grobni m pl oča m a ma nas tirs ke crkve li Banji kod Priboja (XIV v. a a nt ropo morfni krs t. li B osni. god 271 Pos toj e još mnoge analogije raznovrsnih ob lika krs tova. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . na kojima nij e potrebno da se zadržavamo .na povelj i hums kog vlada ra kneza Andrije. posebno o nih ob i čnih grčki h i latinskih .. Rečeno je već da je a nkh bio egipatski hijeroglif i 188 . Maks im ov i ć takođe r navodi te Hetimasija-krs tove. datiranom oko sredi ne XIV v. Tako. krst-rozete i sti lizovane krstove na lazimo na s tarobosanskim drvenim tasovima i drugim duboreznim predmetima iz zapadne Bosne.m Nek i njegovi oblici potječu još iz pred is torijskog vremena. I z ovog se vidi kako je 'k rst kao likovni m otiv u s rednj ovjekovnoj umj etnos ti bio veoma mnogo korišten . V 1254.'·' Krstove sa krakovima koj i se završavaj u u vidu ljiljana. god . 5 1. Može se reč i da je on i najznačajniji i na jraspros tranjen iji li'kovni simbol Kristove muke ."o Krstovi čija se gornja tri kraka završavaju kao krugovi na laze se na povelji hums kog župana Radoslava od 22 . a u ha lš tatu ga ima na čitavom ilirskom podru čju . a direktnu analogiju j e naš la na neidentifikovanom sarkofagu u crkvi sv . a osobito na bron čanom nakitu na Glasincu.

A.. a naročito pojam antropomorfnog krsta. sa reljefnim arkadama u 'kojima su figure svetaca.'s. Tomić. m G. Fiskovi ća podsjeća na romaničke krstove u Zadru. nego stilizovanu antropoidnu predstavu samoga pokojnika. prezirali realističko raspelo. Solovjev objašnjava i s k l jučivo neomanihejskim u če njem. Tau se naziva i "s lovom gospodnjeg znaka".m Neki ga istraživači smatraju starim slavenskim paganskim simbolom. Solovj ev misli da je to prastari simbol vječnog života i da je na stećke došao preko bogumila. koja je nastala "regresivnom stilizacijom realističkog prikazivanja pokojnika" .280 Tau i kosi krst korišteni su u doba progonstva kršćana . pa otuda i pripis ivanje stećaka bogumilima. nego kao Krista sa raširenim rukama.'" Njegovo mišljenje dijeli i P. nego narodnim motivima. koje su na steć­ cima imale istu vrijednost kao i ortodoksni krstov-i. a na Zapadu je služila kao vrlo rasprostranjen amulet razl ičitog značenja. motiv krsta na stećcima ne označava pripadnost kršćanstvu. sva ki od njih u desnoj ruci drži krst. mogu da simbolizuju žensku p lodnost . izgleda. zbog toga što ponešto s li če egipatskom ankhu. U Indiji je ona "simbol sunca i vatre. to je veoma rasprostranjen predistorijski motiv koji simbolizira donosioca sreće i čuvara od zla. Oroncija. naslijeđenim iz pretkršćanskog vremena. Krst predstavlja samoga Krista .'83 Jedi nstveni krst sa istaknutim rukama i krstom u jednoj na s tećku u Raškoj Gori kod Mostara C. grozdOvi su nj egove riječi . on krstove na stećcima ne smatra kršćanskim.286 Cesto je isticana okolnost da su srednjovjekovni heretici prezirali krst . pod čim se podrazumijeva simbol Krista koji je raširio ruke.''' Tau-krst je u germanskoj simbolici imao moć zaštite od demona. a grozd kao "grozd životni". kao neomanihejci. Neke stilizacije ljiljana u okolini Imotskog M. potekao iz Mezopotamije.189 koptski nadgrobni simbol. te životne snage koja iz njih izvire". objašnjavao ne kao predstavu Kristovog raspeća . koji je. Na starokršćanske nadgrobnike je stavljana umjesto običnog krsta. Kupreške krstove koji se prema dolje račvaju Meyer smatra gotički m. Curčiću. Po njegovom mišljenju."6 Svastika je poznati predistorij ski simbol. Radojčić tvrdi da je motiv kombinacije krsta sa spiralama i grožđem ortodoksni kršćan s ki simbol. I krstove okružene vijencem. SoIovjev je.'84 Radi se o srebrnom relikvijaru sv. krst je postao državnim grbom. Wenzel smatra antropomorfnim krstovima koji . iz XI-XII v. Da bi mogao s'teć ke pripisati bogumili ma.'87 Na osnovu prvog psalma a trećeg stiha. Dosljedno tome. dakle. Petrović se sa svojim mišljenjem o porijeklu i simbolici krsta sasvim izdvaja od ostalih istraživača. kao i one kombinovane sa spiralama i grozdovima. Sv.'78 Po V.m a i M. međutim. U Konstantinovo vrijeme. Za D. Hoće da kaže da su bosanski bogumili . We nze l kaže da je srednjovjekovno predstavljanj e ljudske figure u obliku krsta vezano sa Kristovim raspećem. gdje se krst opisuje kao drvo života (lignum vitae). On kaže da je krst na nadgrobnicima "simbolička predstava pokojnika u grobu" . ·koji su mogli preuzeti i bogumili .28' Takve motive i drugi neki nau čni radnici tretiraju ortodoksnim kršćanskim . A. kada je kršćanstvo postalo državnom vjerom. a spirale "pravi krstjani" . Vidovića s u to antropomorfne stilizacije Kristovog drveta raspeća. Antropomorfni krstovi Sll najviše bili predmet zanimanja istraživača stećaka .'" On kaže da je kult svasti ke bio poznat i islamskim narodima. Wilke je svastiku svrstao u lunarne motive. Ž . pojam krsta na stećcima. a li su poštovali krst. a naročito Kristovo raspelo.m P .

Ogroman broj motiva krstova. na pločama ikonostasa crkve sv.karakterističnija mjesta.293 Izgleda da je motiv krsta Hetimasije karakterističan za nadgrobne spomeni'ke visokih crkvenih dostojanstvenika u XIII i XIV v. najznačajnija i naj. Vego ih veže za kršćansku euharistiju. koji su u vizantijskoj umjetnosti poznati od XI v.297 Postoji mišljenje da je .neko\ilko analogija u našoj i ·stranoj umjetnosti. ali još češće na nadgrobnim spomenicima. Vidović smatra stil.m ••• Kako se iz prednjega vidi. ali je velika pažnja poklanjana i dl1ugim oblicima. kao i na nekim drugim sarkofazima i nadgrobnim pločama u Srbiji. posebno antropomorfnim i stHizovanim. izbor mjesta na samim spomenicima i klesarska pažnja koja im je posvećivana. Ma'ksimov4ć. koji je u Vizantiji i uopšte na Istoku predstavljan na oltarskim pregradama. koji je vrlo sličan ovima. Radojčić je vrlo dobro uočio identičnost 'Stiliwvanih krstova na sljemenjaku iz Donje Zgošće i na freskama u Žiči.simbolima. Ona kaže da je to stari kršćams'ki simbol raspeća i vaskrsenja. u ovoj grupi postoji 11 osnovnih motiva i 38 njihovih podvrsta. 190 . Sasvim je sigurno da u cjelokupnom fondu reljefnih motiva stećaka krst zauzima jedno od dva vodeća. Naročito je upozorila na slič­ nosti sa kovčežićima od slonovače koje su izrađivale arapske zanatlije na Siciliji ou XII v.296 Motiv sidra je starokršćanski simbol nade.-čkoj. na Atosu i u Gruziji. je njihovo rasprostiranje (19 primjeraka ukupno) i pronašla . na kamenom sarkofagu arhiepiskopa Joanikija u Sopoćanima. dosprjevali i u naše krajeve. koja se odnose na motiv rascvjetalog krsta. m Sv. jasno govori o važnosti i obljubljenosti krstova na stećcima . 295 Rascvjetali krstovi se nalaze i na kovčežićima od bjele>kosti. Wenzel je rascvjetalim krstovima na stećcima posveti'la poseban članak. 'Dimitrija u Peći.ka!lvarijski tip krsta na stećcima možda nastao pod utjecajem sa Istoka. brojnost i raznolikost tipova i njihovih varijanti. zbog čega bi krstove sa sidrima trebalo tumačiti kršćanskom nadom ou bolji svijet. Najviše oltarskih pregrada sa takvim motivom sačuvamo je u G.'89 a D. Navela . preko Venecije i Dubrovnika. rasprostranjenost u svim geografskim područjima. Sergejevski ih smatra kršćanskim 'Simbolima. Maksimović kaže da je karakterističan za nadgrobnike starokršćanskog i vizantijskog perioda. m Neki misle da krst u rukama čovjeka znači realnu životnu predstavu. ali da se susreće i kasnije. Kod nas ga nalazi na fasadama manastirske crkve u Dečanima. J. u Srbiji. 29S. M. a zatim trgovinom. Svojom majstorskom likovnom obradom osobito se ističu krst-rozete i rascvjetali krstovi. pak. Za krst Hetimasiju. Najpopularniji su jednostavni grčki i latinski oblici. Svi se. ali su rasprostranjeni i na Zapadu u toku čitavog srednjeg vijeka. javljaju u nešto više od 900 primjeraka. Zbog svega toga se misli da su takvi motivi na stećcima mogli nastati pod utjecajem istočne crkve.292 Veoma su korisna zapažanja J. Nalazi ga i na sarkofagu Ivana Ravenjanina u Splitu..izacijama zasnovanim na biblijskim motivima."'" I D.m Svi ovi rascvjetali krstovi vode svoje direktno porijeklo iz rane kršćanske skulpturalne umjetnosti istočnog svijeta. M. Starom Nagoričanu i Dečanima.

i= + + Tabela XII Naj če š ći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima. 191 .

+++0 O+ ®=#= o Tabela Xl11 - Naj če šć i vido vi vrsta i pod vrs ta moti va krs to va na s te ćcima. 192 .

193 .T Tabela X IV Najčešći wdovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima .

Tabela XV - Najčešći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima. 194 .

Ž. I kao" da se javljaju na ikonostasima u Grčkoj.Iako porijeklo krsta. posebno nekih nj egovih oblika. time nije rečeno da oni nisu upotrebljavali taj motiv. Naravno. koji često izlazi iz rozete . na kamenim predmetima u crkvama. što znači da je vizantijska umjetnost i umjetnost Istoka uopšte mogla biti od relativno većeg utjecaja. Prikazivan je na zidovima arhitek10nskih crkvenih objekata. Solovjeva i njegovih sljedben~ka da krst na s tećcima . posebno pitanje njegove pojave na stećcima ostaće i dalje predmet proučavanja. Krst je česta pojava k~ko u s tarokršćans kom periodu tako i u stilskim umjetničkim periodima predromanike. iz praktičnih razloga. kao d na one u Srbiji.k oji djeluju više kao ukrasi. U tome pogledu je od značaja i to što se na armens'kim srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima. Naročito je važna njegova brojna zastupljenost na sarkofazima oj nadgrobnim pločama. . značenje. romanike i gotike. mislim da je naučno opravdano da se krst na stećcima tretira kao opštekršćanski motiv. ~ rst je karakterističan motiv srednjovjekovne kršćanske likovne umjetnosti. Petrovića o isključivo staroslavenskom porij eklu i narodnom nekršćanskom karakteru krsta.koji se zovu hačka ri. Kada imam na umu vrste kao što su krst-rozete. slično nekim motivima stećaka u okolini Stoca u Gacka. U prilog takve pretpostav·k e ide i okolnost da se rascvj e ta1i krstovi pojavljuju na vizantijskim kovčežić ima. koje sam. . BILJNI MOTIVI 195 Kao jednu od osnovnih vrsta ove grupe smatram predstave čitavih drvenastih j zeljastih biljaka. . . rascvjetali krst i krst Hetimasije. što je vjerovatno prvenstveno rezultat istog starokršćanskog porijekla i sličnosti u ideološkim i umjetničkim nazorima odnosnog vremena. i to kako na Zapadu t~ko i na Istoku. Iako je o krstu na stećcima napisano mnogo više nego o drugim motivima. pogotovo je to nemoguće tvrdiĐi za neke njegove oblike i varijante. Ovo je samo doprinos pokušajima rješenja toga pitanja.ili iz stilizovanih akantusovih listova. antropomorfni krst. nazvao zajedničkim imenom stabla. protumače kao neomanihejsku pojavu. čini mi se da su veze sa Srbijom bile jače nego sa primorj em. a doslj edno tome i da stećke pripišu isključivo sljedbenicima srednjovjekovne CI1kve bosanske. na Atosu i na Kavkazu. Razumljivo. seže u daleku prošlost. na nadgrobnim 's pomenicima. njegovo porijeklo. Naručioci i maj stori stećaka mogli su se ugledati na krstove u našem primorju. iako to nije sasvim adekvatan termin. s takvog stanovišta nije moguće uvažiti pokušaj A. posebno neke njegove tipove ~krs1 okružen vijencem. JOO Ne mislim da je krst na stećcima u svakome slučaju zadržao punu kršćansku simboličnost. krst kombinovan sa spiralama i grozdovima i svastiku). javlja rascvjeta1i 'krst na stalku. na freskama i na raznovrsnim proizvodima primijenjenih umj etnosti.kao što je krst-rozeta i rascvjetali krst. Ne uzimajući u obzir zanimljivu hipotezu P.

čitave Po svom ukupnom broju ova grupa spada među najzastupljenije. Ponegdje se grane. Neke biljne stHizacije su veoma s l ičn e ljiljanima. U Crnoj Gori. Ponekad s u to maltene naturalističke predstave. Treća osnovna vrsta je rozeta. kod Sarajeva. br. kao u žalosne vrbe 302 U Hreš. 42). pa čak i sa p lodovima. a i neke biljke također imaju svoje cvjetiće. ali su pretežno stilizacije različitog stepena. Za ovakav naziv pete vrste odlučio sam 'Se zbog toga što su motivi te vrste slični i što ih nije moguće sigurno razlučiti. Postoji nekoliko vl'io zanim ljivih primjeraka. a ona u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini su pretežno stilizacije ljiljana. izdanci il i listovi zmijoHko povijaju . ali su više puta i udruženi s drugim motivima. odnosno svoje stabljike. ne ke podsjećaju na ljudsku predstavu. zalim u centralnoj Bosni.J01 U okolini Lištice stablo ima oborene grane. Javljaju se u oko 100 primjeraka. kod Stoca. Zapravo se radi o predstavama zeljastih biljaka. odnosno sa cvjetovima. Uglavnom su p lastične. čiji su izdanci ili listovi kosi.Stablo Predstave čitavog drveća 'Ila stećcima nisu rijetke pojave.J04 1 96 . Obično je isklesano verti'kalno deblo od . Neki primjerci nemaju svoga debla. a neke na predstavu !krsta. a šesta grozd. Stabla centralne Bosne 'sliče ljiljanu. Cetvr~u vrstu sam nazvao ljiljan zbog toga što najviše lliči baš na tu biljku. lovi motivi imaju svoje varijante. a ima i uklesanih. granama. Neki su samostalni i zauzimaju strane spomenika. oko Kupresa. odnosno na njen cvijet.Druga vrsta je spirala. listova . odnosno njlihovih izdanaka. stablo je stilizovano kao palma . Razli č itog su brojnog stanja i neravnomj erne teritorijalne rasprostranjenosti. pretežno u okolini Srebrenice. A ima i sasvim neobičnih i jedinstvenih stilizacija. l . Na nekim njihovim granama stoje ptice (sl.ini Nevesinja. Peta je višel atični list. odnosno spiralno povijeni.JOJ Na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazi se nekoliko predstava stabala sa krošnjama. listovima i cvjetovima. koje su nešto nakošene prema gore. Ova vrsta motiva najčešće se javlja u krajevima istočne Bosne. onda u zapadnoj Bosni. Nekada je to predstava zeljaste biljke ili biljčice. ili se simetrično spiralno povijaju.k ojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili više grana. Neko drveće je naturalistički predstavljeno. Srbiji. uglavnom oko Kalinovika i Trnova. Za deblo je privezana neka četveronožna životinja koja je slična lavu . Gotovo naturalistički je predstavljeno drvo sa deblom i krošnjom u Boljunima. U Hercegovini je stablo zastupljeno u okoJ. Vlasenice iKladnja. Da lmaCiji i u primorju uopšte nema ovih motiva. te u Imotskoj krajini. Neka slabla su krošnjasta. ponajprije lozica koje su stilizovane u spiralne zavoje. urezanih u kamenu površinu.. Bratunca. U ostalim područjima je rijetka pojava. Ta st abla su izvanredno lij epo klesana . Duvna i LiW1a.

197 . r~ . 52. • I '. I I .• " SI... " ~ • '4' . - Stilizovano sL abIo na s tubu II o kolini Kladnja.. . f . u J " .'.

zatim na konzoli sjevernog zida crkve sv. Donata u Zadru. zatim na parapetnim pločama predoltarskog prostora u crkvi S. ono se nalazi na medaljonima tornja Pom poze i na arhitektonskim fragmentima iz crkve S. Andrije u Barletti. na vizigotskom sarkofagu li Muze ju u Narboni. na parapetI1im pločama u građenim u zidove predvorja crkve S.• •• Stablo je čest motiv kršćanske umjetnosti i predstavlja drvo života.. zatim na pluteju oltarske pregrade iz stare katedrale u Zadru (IX v. uz suho. 30.. - Piscina sa motivom stilizovanog stabla ološkom muzeju li Veneciji. npr. koji se sada nalaze u Nacionalnom muzeju u Raveni. lOS U Francuskoj sam evidentirao nekoliko sarkofaga na kojima su bila isklesana stilizovana stabla. Motiv stabla SL 53.). npr. na sarkofagu iz sv.3l0 198 . 309 Klesane mot. Vidimo ga. Vittore u Raveni. J07 C. tako. Maria in Trastevere u Rimu. I sto tako. II Arhe- također vidimo na je dnoj piscini u Arheološkom muzeju u Veneciji. Sabina u Rimu. Truhel"ka je saopštio da je cvateće drvo. Tako se on nalaz·i na jednom starokršćan skom sarkofagu i na jednoj vizigotskoj steli u Nacionalnom muzeju u Rimu. npr. 306 I zgleda da je ovaj motiv najrađe kori šten na nadgrobnim spomenicima.ive stabala nalazimo i na srednjovj ekovnim sarkofazima u našim krajevima. predstavlj eno na jednom galskom sarkofagu. . tako.

uz ostale motive. jeste stablo. porijeklom sa Istoka (donijeli ga Turci). Njegova česta veza sa krstom približava ga motivu rascvjetalog krsta. 317 Stoga se taj motiv javlja na sakralnim spomenioima. V.3l6 Sl. poznatom vizantij skom i . kao rajska vegetacija. 3l3 Stablo sa dva para povijenih grana vi dimo na kapitelu kasnoantičke bazilike u Dabravini. plastici.311 Stilizovano stablo (slično palmi) kao gornji uspravni krak krsta nalazi se na nadgrobnoj ploč i vojvode Nikole Stanojevića. pa i na nadgrobnim spomenicima od XIII do XV v .s rpskom simbolu vaskrsenja.. Nikole Bolničkog u Ohridu (XIII V. simboliziraju vječni život poslije smrti. 54. a posebno na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Za stabla na stećcima. - Motiv stilizQvanog stabla na slj emenjaku Konjica . gotovo identi čne. nalaze se stilizovani buketi cvijeća. spirale i još n eke motive. Đurić kaže da su "crpeni iz romaničke i gotičke umetnosti Primorja gdje se redovno nalaze na arhitekturi.). Križa u Ninu i na parapetnoj ploči crkve sv. kakve smo. "318 199 . 3l ' Motive stabala nalazimo i na starim bosanskim drvorezbarenim predmetima..).3i5 I na drvenim sanducima za ruho. II okolini * ** Op ćenito je poznato da su drvo. stablo i biljka motivi kršća n ske likovne umj etnosti koji. uz ljiljane. u Bosni.na kapi telu stubića pluteja iz crkve sv. evidentirali na stećcima u okolini Konjica. rađenim konjičkim duborezom.3l2 Jedan od čes tih motiva pirotskih ćilima. kti10ra crkve manastira Konče (XIV v.

a naročito za nj egove brojne osebujne varijante oblika. Ljubinja.Mislim da pri ikonografs koj i stilskoj analizi ovoga motiva. u Dalmaciji. p ored moramo uzeti u obzir još jednu okolnost. tačnije i stočne Bosne. Obrada je dosta neujednačena. javljaju se u oko 180 primjeraka. posebno na nadgrobne spomenike primorja. U ne koliko slučajeva u okolini Ilijaša. u Bosni. a u svojoj grupi su ispred motiva stabla. po svom ukupnom brojnom stanju su negdj e oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva. Najplastičnije i najlje pše su obrađene 'k ombinovane spirale.u Crnoj Gori. onda oko Kupresa i Duvna. a kod Kupresa turnir u pejza~u . rozete. Obična spirala redovno ima više zavoja. Čapljine. 2- Spirala Moglo bi se reći da je spirala umjetnička stilizacija loze kao dijela i izdanka bilJke.319 Najčešće se javljaju dvij e simetrično isklesane obične spirale 200 . Najviše je dvostrukih. što znači podru čja sa bujnom vegetacijom. između dviju položenih S spirala prikazana je ruka. Na sljemenjaku iz Donj e Zgošće klesar je prikazao čitavu šumu. s iznimkom kombinovanih spirala u okolini Stoca.Bosni. o njima ne vise grozdovi. a može biti predstavljena i samo jednim spiralnim zavojem. niti se na njima javljaju kakvi listići ili cvjetići. za koje se more. dvojna spirala.što je D. npr. Mostara. Rijetka su pojava u Hercegovini. Javljaju se i u Imotskoj krajini i u srbijanskom dijeLu donjeg Podrinja. Neke kladanjske stilizacije su prilično geometrizirane i nije čudo . kršćan s ke s imboličnosti. pa i na one preko Drine. kombinovana sa krstom i kombinovana sa grožđem. Slična je situacija i sa S spiralama. Lištice. Redovno su plastično klesane. Pa i tako brojno kori·štenje motiva stabla na predm etima narodne umjetnosti od drveta i tekstila nije niš ta drugo nego ukrašavanje. u Hercegovini . Iz prednjih podataka o rasprostiranju steća ka sa motivom s tabla vidi se da su oni uglavnom karakteristika Bosne. Na nekim stećcima nalazimo po jednu ili po više t~kvih običnih međusobno nepovezanih spirala. ali ima i urezanih. U mnogim krajevima ih uopšte nema . Sergejevski biljne stilizacije oko Bratunca svrstao u ukrase. osim u iznimnim slučajevima. a najmanje S spirala. zatim oko Bileće. Spirale nisu tako široko rasprostranjene kao što su. Gruda i Posušja. Nije slučajno š to se oko Kladnja.. ili koplje sa zastavicom. One nemaju svoje stablji'ke. ali da je tada kršćanska simboUka toga motiva već bila prilično zaboravljena i da je za pojam stabla na stećcima. Dosta ih ima oko Vlasenice i na području Majevice. Zvornika i Kladnja. Najviše ih je ustamovIjeno u okolini Olova. itd. u zapadnoj Bosni. Trebinja . Na stećcima uočavamo pet varijanti ovoga motiva: obična i S spirala. Inače. umjetnička inspiracija uglavnom bila uslovljena bujnom vegetacijom domaćeg tla. zatim oko Kalinovika i u nekim drugim krajevima centralne Bosne. također u istočnoj . Mislim da je pri klesanju s tabala na stećcima moglo biti ugledanja na romaničku i got ičku kamenu plas tiku. reći da su češće individualne nego ti grupama. Vlasenice i Bratunca nalaze tako brojne varijante ovoga motiva. u istočnoj Bosni. polumjeseci ili krstovi.

56. - Mo tiv d vostruke spirale na sanduku sa postoljem iz okoline Rogatice. .Sl. - Mo tiv S spirale na stubu (sada u vodo ravno m položaju) Đurđ ev iku kod Tuzle. II Sl. 55.

npr. 57. kao rozeta. Stabljika je u svom gornjem završnom dijelu različito oblikovana . u Bosni."o U ne kim slučajevim a o sp iralama vise grozdovi.. U nekoliko slučaj eva plasti čno reb ro koje se proteže sredinom stuba.kao obična preč­ ka. Treba reći da se nekada ne radi baš o p ravim spiralama. krug i kružni vje n či ć. pa je u takvim s lu čaj ev ima teško reći da li su to sve motivi spirala. kao trolist ili ljilja n. II Kopoš iću 202 . Breze i Vareša. račvasto. kakve varijante nalazimo oko Bratunca. služi kao stabljika dvostruke spira'le (okolina Vlasenice). - Motiv dvostruke spirale na sljemenjaku kod Ilijaša. pa i na tordirane s pirale (Vlasenica ) . pa i sa tri ili više si me tričnih sp irala vezanih za stabljiku. Pos toje varijante sa dva. U nekim sluč. Nailazimo ponekad na tordirane stabljike. nego samo o spiralno povijenim listovima.322 Sl.3" Koji put stabljika u svom donjem dijelu prelazi u postolje koje je razli č ito oblikovano . Dvostrukih spirala naj više ima oko Olova . Ponekad stabljika iznad spirala ima manje kose izdanke na kojima su prikazani cvj e ti ći .sa stabljikom između njih. u okolini Zvornika i sa druge strane Drine. ili se neki od njih može uvrstiti u motive stabla. kao voluta il i kao položena S spirala . ali ima i n epovezanih dvostrukih spirala.aj ev ima umjes to o!:>ični h isl<lesane su S sp ira le. odozgo prema dolje.peroliko. Ilij aša. kakvu varijantu nazivam dvojnom ili dvostrukom spira lom. što smo ustanovili . Kod takvih motiva spirale su obično povezane sa svojom stabljikom.

.Dvostruka spirala sa grozdovima (is pod pred· stave Java) na stubu II Gornjem Dragaljevcu kod Bijeljine. 58. .203 Sl.

U tim s l učajevima je stabljih ti svom gornjem dijelu dobila još dva poprečna kraka. a bilo je i motiva sa dva para spirala od kojih se jedan zavija na jednu.323 U Kruševu kod Stoca vidimo po jednu nevezanu spiTalu ispod horizontalnih krakova krsta o kojima vise po dva grozda. u Hercegovini. zatim kao kružni vijenci. . 324 Dodajmo još da se kod velikog broja bordura od povijene lozice nalaze ukomponovane obične pa i S spirale čak i u hercegovačkim krajevima. Kalinovika. Najčešće se sva tri gornja kraka krsta završavaju kao krugovi. 204 . Nai šli smo i na spirale koje se neuobi čajeno zavijaju. ne slijeva nadesno. Neke su dvostruke spirale bez stabljike spojene u svom izlasku ili u svom podnožju . a ima i primjeraka u kojih vise po dva grozda. Drugi par spirala izlazi iz gornjeg uspravnog kraka krsta. uz stab ljiku su vezana dva para spirala i par izdanaka. a ima i drugačijih završetaka. ili kao rozete. Takve kombinovane varijante spirala obilježja su lokaliteta u okolini Stoca. nego obratno. 59. gdje ·S spirala uopšte nema. Gotovo u svim takvim slučajevima o spiralama visi po jedan grozd. Stabljika je tordirana. u zapadnoj Srbiji. a drugi na drugu stranu (Kladanj). Na glavnom paru i na izdancima vise grozdovi. Olova i Zvornika. Nij e rijetka varijanta koja je kombinacija dvostruke spirale sa krstom. Zanimljiv je primjerak dvostruke spirale sa cvjetićem Tla stabljici koja izlazi iz polumjeseca (okolina Vlasenice). Nekada se iz stabljike pruža i par loznih izdanaka na kojima je obješen po jedan grozd. ali se javljaju i u okolini Nevesinja. ili samo u iznimnim s l učajevima. Osobito bogata predstava kombinovanih spirala niifazi se na sljemenjaku u Dobrigoš ću kod Jablanice. Našli smo i više specifičnih slučajeva. U Uboskom kod Ljubinja se krakovi krsta završavaju kao spirale. gornji krakovi krsta se završavaju virovitim rozetama. Sve je izvanredno lijepo obrađeno.Spirala sa grozdovima na sljemenjaku iz Krupnja.Sl. Jablanice.

Mo tiv d vos truke S s pirale kombinovane sa krs tom i grozdovima na slj emenjaku u Radimlji kod Stoca. 205 .Sl. . 60.

npr. m Dvostruke spirale nalazimo na kapitelima kasnoanti čkih bazilika u Zenici i Dabravini. * ** Spiralu kao motiv likovnih umjetničkih djela možemo sresti gotovo svuda i u raznim vremenskim periodima_ Nalazimo je na butmirskim grnčarskim predmetima.Spiralice i grozdovi kao elementi povijene lozice na stubu iz RadeJjevca kod BratlUlca (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).Sl. 61. na kapitelima polustubi ća Višeslavove krstio- 206 . u Caričinom Gradu. a položene S sp irale na s tarokršća n­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arlesu.328 Vrlo s li čne dvostruke spirale nalaze se na starohrvatskim kapitelima. Mo tiv S spirale sam vidio na antič kim nadgrobnim spomenicima u Arheološkom muzeju u Peruđi . m I ilirski bron ča ni nakit čes to ima oblik spirale."6 Dvostruke spirale vidimo na spomenicima Justinijanove epohe iz V-VI v. .

u sastavu s obrvama i nosom. I na brojnim predmetima narodne umjetnosti u staroj Bosni možemo vIdjeti ovaj motiv. Karanović je spirale na stećcima dovodio u vezu sa spiralama na ženskim zobunima u Bosni. kao kod rimskih Parki.kultnom značenju. Petrović i spiralama na stećcima pridaje antropoidni karakter. o: Naprijed sam već rekao da je spirala na stećcima predstava vinove loze. m Takvo objašnjenje ima svoj osnov pogotovo .JJ' A. spirala je pradavni simbol smrti i uskrsnuća. zbog pužastih zavoja. kao i nekih tumačenja dvojne spirale kao oblika ženske utrobe. zatim na stubovima etrurskih grobova. On smatra da je dvostruka spirala jedna vrsta predstave ljudskih očiju.336 Većina ispoljenih mišljenja uglavnom se odnosi na spiralu kao paganski ·simbol koji se nekako održao kroz srednji vijek ' i taiko došao i na stećke.kada je . nastala regresivnim postupkom od predstave ljudske glave. a pogotovo u svakome slučaju. odnosno grčkih Mojra. dotičnih romaničkih stubova 3JJ M. pa je zbog toga takve stećke pripisao ženama 334 M. G. Sergej evski su spirale uvrstili u geometrijske motive. u vezi sa kultom Mjeseca. * ** Kako je poznato. 335 P. Wenzel je našla slične spirale na gr6kim nadgrobnim spomenicima. simbolizira smrt i uskrsnuće. a kako je nerijetko kombinovana sa grozdovima. koje su prele "žicu života"3Jl A.nice. koja je datirana oko 800. kada je možda već bila prestala svijest o njegovom . koje su se tu našle zbog vjerovanja da pokojnici mogu povratiti život. zaista bila pdsutna_ 207 .kaže da su spiralni ukrasi na stećcima nastali iz pukog oponašanja spiraInih zavoja na kapitelima jonskih. a nekada i sa krstom.32' Dvostruka spirala se vise puta ponavlja na kapitelima Franj e vačkog klaustra u Dubrovniku. Wilke je u tome motivu vidio predstavu vulve. Pri tome je izostao kršćan­ ski ikonografski aspekt. Drugo je pitanje u kojoj su mjeri majstori stećaka bili svjesni te kršćanske vremenski dosta bliske simboličnosti kada su te motive klesali. koji mi se čini najopravdanijim za objašnjenje ovoga motiva. JJO Vidović misli da bi to mogao biti simbol predenja i tkanja. koja. M. Ž. Benac i D. mislim da najviše razloga ima da je tretiramo kršćanskim simbolom povezanosti kršćana sa Kristom. god. sa svrhom da grob i spomenik čuva od skrnavljenja. Vjerovatno povodom Vitruvijevog pridavanja ženskog karaktera jonskim kapitelima. Wenzel je zaključila da su dvojne spirale na steć­ cima ozna!ke ženske plodnosti. zbog dvostruke volute na njima. Teško je vjerovati da je prava svijest o tome tada.s pirala spojena sa krstom. a onda i na grobnim situlama nekih aoJpskih ilirskih plemena. Skobalj .

. . .o •• ..oo .. . češće 208 . . • o Tabela XVI - Reljefni motivi stabala i spirala koji se javljaju na s t ećcima..

sa potpuno jednakim. među kojima se nalaze i rozete. Zanimljive su rozete okružene vijencima kod kojih su latice naz načen e linijama . postoje i nizovi rozeta okruženih vijencima koje sam uvrstio u 'bordure. Ovaj naziv im je dat da bismo ih razlikovali od drugih rozeta. Mnoge su rozete okružene vijencem. rozeta je cvijet sa jednakim zaobljenim laticama i često sa naznačenim centrom. Redovno su rozete plastično klesane. za koj e moram reči da su također stilizovane.Motiv rozete okružene vijencem na sljemenjaku sa postoljem II okolini Rogatice . jer s u pravilno crtane i klesane.3-Rozeta Za razliku od zvijezde. zbog čega su ih neki istraživači i nazvali točkovima . simetričnim i u krug upisanim laticama. Neki primjerci . I ovaj motiv ima svoje varijante. . trouglova. kakve obično ne nalazimo u prh·odi. naJcesce u obliku rombova. Postoji i znatan broj motiva koji s u kombinavani od rozeta. Postoje i rozete koje su u svojoj osnov. koje sliče točkovima. najčešće sa šest i osam latica. Postoji o i nekoliko bordura koje su sastavljene od nepovezanih različitih motiva. manji broj prikazan urezima u kamen. Osim toga. koja ima šiljaste krakove. 62.imaju latice sa dvostmkim SJ. koje nazivamo stilizovanim rozetama. ali se javljaju i rozete sa pe t i više. ali je izvjestan. koji je nekada tordiran. kao radijusima kruga. odnosno centralnim dijelom u vidu ta čke. kružića ili kružnog vjenčića. Najjednostavniji oblik je sa četiri latice.i krst. kružnica i cvjetića. 338 Neke rozete su virovite. zbog čega ih nazivam krst-roze tama.

Sl. ali ima i rozeta koje su slabo . 210 . zatim u zapadnoj i centralnoj Bos ni. Rasprostranje na je posvuda. ornamenti. a ima i primjeraka čije su latice zaoblj ene i povIJen e.Stilizovana krst-rozeta na s talku na sljemenjaku sa postoljem II Opli č ićima. Rozeta spada među nekoliko najbrojnijih motiva stećaka. a zajed. II širokoj okolini CapJjinc. oko Stoca i u dolini Neretve južno od Konjica. Veliki broj rozeta su rad vj eštih majstora. Sve rozete stećaka su biljne stilizacije. a to znači u krasi. 63. Osobito lij epo djeluju višelisne rozete. Neke rozete su polujabuke na kojima se jedva zapažaju urezi koji označavaju latice.klesane. sa is· taknutim središtima. najviše u Her· cegovi ni . no sa zvijezdom (ako ih ne razdvojimo) zauzima vodeće mj esto. ali je ima i u drugim područjima. no najmanje u udaljenijim krajevima Crne Gore i u ne· kim enk lavama Pod rinja. . Jav· Ij a se u oko 350 primjeraka.linijama.

- Stili zovane Gruba čeve rozete na Boljunima kod Stoca. 64.SI. - Stilizovane rozete na slj eme nj ak u iz Do nj e Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 65. 211 . steć ku u Sl.

posebno u Ljubos tinji . koje su "nanizane na fasadama kao kameni i kera mi čki ta njiri . okružena vij encem. nalazi se roze ta okružena vijencem.J46 Neke ploče u građene u preromani6ke crkve u Rimu nose r elj efe rozeta . Dimitrija 'li Peć­ koj patrijaršiji..Krst-rozeta najviše ima oko Stoca . iz XIV v. za koji se kaže da je rađe n u duhu vizantijske sepulkralne umjetnosti. sa trolis nim umec ima.. npr.XII v. u Gruziji . Kupres ) . a sh lizovanih ta kođer oko Stoca. sa umecima od ljiljana.. Stil izovane krs t-rozete.34l Sli ča n moti v krst-rozete nalazi se na sarkofagu u kapeli S. kod Stragara. iz XII v. nal azimo s tilizovane rozete (velika rozeta ispunjena malim rozetama i cvjetnim laticama). Ma rgherita. okruženih najprije spojenim lukovima.144 J. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji .m Niz krst-rozeta. na s tabljici i kombinovane sa spirala ma naj češće nalazimo oko Zvornika i Olova..34 ) Naveo sam već da se zvijezde nalaze na brojnim antičkim stelama. s kraja XnI ili početka XIV v. kod Stoca.J54 I ' na slikanom sokI u u đakonikonu manas tira Morače 212 ."J Rozetu o kruženu vijencem vidio sam na jednom keltskom kamenom oltaru u lapidariju Zemalj s kog muzeja u Stuttgartu. koji je rađen po ugledu na romani čke portale u našem primorju. iz XI v. Pantelejmona u Nerezima. * ** Kao i zv ij ezda . a onda 'll Donjoj Z goŠć i. Rozete u tordira nim vijencima SB naroč ito isti ču u Bo'ljunima. . Blidinj e. J50 Gotovo is ta rozeta se nalazi i na fresci te crkve. J5J Na fasadama crkava moravske škole. seldžuč kog porije kla . a ta kve vidimo i na sarkofagu patrijarha J efrerna (?) u crkvi sv. iz XI. na slj emenj aku jz Donj e Zgošće. . Mak s im ov i ć je ista kla upotrebu pl as ti čnih r ozeta na islamskim gra đevinskim spomenicima. 'koje bis mo mogli nazvati m eda lj on ima roze ta J40 Napominjem j oš i to da se rozeta dosta čes to nalazi na štitovima kao hera ldi čka oznaka. u crkvi S. koju sam već naveo. Za te motive se može reć i da su i rozete. u Srbiji. u Ita liji. za· tim na Blidinju. U podu crkve s v. kojoj je s li čn a ona iz Ahtale. u Gruziji. Zanimljiva je pojava ne koliko primj era ka č itave grupe pravilno raspoređen ih rozeta. m Takve krst-rozete nalazimo na parapetnim pločama ikonos tasa crkve ·sv. a onda i vij encem. Vrlo su zanimljivi rij etk i primjerci "i šeli snih rozeta ko jima se završavaju krakovi krs ta (Olovo.341 a s li čne ovima nalaze se na crkvi u Ahtali. JJ' Virovita rozeta je kara kt er i stična za krajeve j u goistočne Hercegovine. . Sofije u Trapezuntu nalaze se veliki kružni m eda ljoni iz XIII v. "J45 Na zidovima crkve sv . s li čn e našim na s tećci ma našao sa m na starokršćanskim kamenim fragmentima u Vizant ij skom muzej u u Atini . Maria Novella u Firenc i imaju rozete . ispunj eni gustim geometrij ~kim prepletom . rozeta je likovni motiv mn ogih naroda još od davnina. a u nekim detaljima čak i na pojedina mOI-avska sli čna stilska rješenja u drugim materij a lima. koji vrlo mnogo podsjećaj u na roze te Ljubos tinje. Maria in Trastevere . iz početka xnI v. 34' Vrlo lijepa ki ćena krs t-rozeta. u Makedoniji. nalazi se na trijumfalnom luku Bogorodič ine crkve u Stude nici . nalazi se na slikanom sokI u zida ikonos tasa ruševina crkve Petkovice. J48 Navodim nekoliko primjera motiva roze ta na s pomenicima u našim krajevima . I nadgrobne pl oče go tič ke crkve S. Rozete na s tubu. u Biscegliu .

U tome pogledu su im spomenici našega primorja pružali dosta materijala. jer u njima vidi . Ako je o ovome motivu nešto i rečeno. iz XVI v.. Ž. Istraživači stećaka. održavali i utjecaji islamske umjetnosti. identična je slikanim rozetama u Žiči.. iz druge polovine XV V. odnosno "stub svjetlosti". dakle. Treba reći da Solovjev rozete na štitovima ne smatra pravim heraidičkim znacima.357 Na dverima crkve Mali sveti V·rači u Ohridu. Boljuna i Blidinja. međutim . koje se jednako odnosi na rozetu kao i na zvijezdu . Velike rozete sa osam i devet listova. 368 Naveo sam i to da A. on s)TIa1ra predstavom s unca. smatra da rozeta II vijencu predstavlja pokojnikovu glavu i da je to prestilizacija mjesečevog kruga koji je u ranijoj epohi bio s imboli čna predstava ljudske glave. Solovjev u zvijezdi naj češće vidi predstavu sunca. Zečevića iz 1962.362 Rozetice čine središnji dio stilizovanog krsta na sarkofagu nadbiskupa Ivana i priora Petra u Splitu. kao i u još nekim drugim crkvama u Srbiji drveni krstovi iz· nad ikonostasa se tako završavaju. Na drugom mjes-tu on decidirano kaže da rozeta na srednjem kraku krsta. god..364 Sesterolatične rozete se više puta javljaju na unutrašnjoj ·k amenoj dekoraciji kasnoanti čkih bazilika u Bosni. djelo jeromonaha Stefana. to se više odnosilo na zvijezdu nego na rozetu.366 a omiljeni su motivi u starobosanskom duborezu. stub svjetlosti" isto su što i sam Kri st. a onda i rozete okružene tordiranim vijencima nalazimo na kapitelirna Franjevačkog klaustra u Dubrovniku. a po izoteričnom vjerovanju bogumila i sunce i taj . god. naime.358 Rozetu uz sv. koja nam pruža važne elemente za studij rozete na stećcima.. sa istaknutim kružnim središnjim dijelom. zatim virovite.(XIII v.360 Višelisne rozete se nalaze na krajevima krakova krsta iz župne crkve u Bribiru (XIII v..) ima tri gornja kraka koja se završavaju kao rozete. a rekao bih još više spomenici istoč­ no od Drine i Lima.'5> Velika dvos~ruka rozeta isklesana je II arkadnim nišama staro· kršćans kog sarkofaga iz sv. Gospe od Lužina u Stonu. Petrovića. na kojima su se. Na isti način on tumač i i rozetu kao završetak gornjeg uspravnog kraka krsta.)361 Rozete vidimo na pluteju iz crkve sv.. na stubu" simbolizira sunce. .367 • •• Rozeta je vrlo malo naučno istraživana. koje su djelo majstora Grubača.lađe svjetlosti" koje vode u raj. pravu predstavu cvijeta. slična našim rozetama iz Radimlje. god. a tako se završava i krst u Gračanici.355 Stilizovana rozeta kao krst sa umec ima od ljiljana.).369 Iz iznesenih podataka o nalazima rozeta vidi se da su majstori stećaka imali više mogućnosti da zapaze ove likovne motive i da se u svome radu ugledaju na njih. Ovaj naš poznati etnolog kaže da je 213 .363 Cetverolisne rozete. uz vizantijsko-romanske utjecaje. ili . Starom Nagoričanu i Dečani­ ma". Kristifora vidimo na pečatu opštine Rab. Donata u Zadru. Petrović. iz 1626. nalaze se stilizovane rozete mal·tene iste kao i one na stećcima u okolini Stoca.356 Duborezni krst ikonostasa u Pivi (1639. Već sam naveo ekstremno mišljenje P.) vidi se krst-rozeta. I u Dečanima (Veliko raspeće) . nisu zapazili radnju S.365 nalazimo ih ukomponovane u borduru na nadgrobnoj ploči kraljevske kapele u Bobovcu (XV v. koja se tri puta ponavlja između konjanika na sljemenjaku iz Donje Zgošće.

povijaju. desno i lijevo. a možda i samoga cvijeta ljiljana. od kojih se srednji naj češće peroliko završava. simetrično. Taj oblik. još od davnina pa sve donedavno. romb ično ."o Na ostatak toga starog slavenskog kulta mrtvih. obično se javlja kao samostalan motiv. Koji put je on dio friza koji se sastoji od većeg broja jednakih jednostavnih ljiljana. Cešće je on dio krst-rozete. kakav se nalazi.to neka vrsta trolista . on saopštava da se u klasičnoj Atini praznik mrtvih zvao "praznik ruža". govori i č injenica koju je prije 40 godina ustanovio s lovenački etnolog B. Da li je pojava rozeta kao reljefnih motiva tih spomenika odraz običaja stavljanja ruža na s tećke . Specifičan je -slučaj krupnih ljiljana u samim arkadnim nišama u Boljunima i Opličićima. On je rekao da su tada prilikom svečanosti i obreda koji pripadaju mrtvačkom kultu u Beloj krajini. a još više na ljudsku figuru. bila važan elemenat praznika mrtvih.''' Druga varijanta ovoga motiva je oblikovana tako da podsjeća na krst. odnosno stabljike sa tri lista.kod starih Slavena. zbog čega sam ga uvrstio i u bordure. u okolini Stoca. Nekada se stablj. a druga dva su par listova koji se. a još češće se krakovi krstova završavaju kao ljiljani. odnosno između lukova arkada. npr. a da su i stari Rimljani imali svoj praznik ruža. I kod naših naroda se grobovi kite ružama. rim oka to lički sveštenici upotrebljavali ružice kao simbole smrti. pa sam ga nazvao antropomorfnim ljiljanom. a u ne kim krajevima postoji i običaj "ružičalo". U najviše primjeraka ta varijanta ima stabljiku. ali je često dio nekog drugog motiva. 4- Ljiljan Motiv ljiljana na stećcima je vjerovatno umjetnička likovna stilizacija biljke. Orel. par listova se ponekad povija ne samo unutra nego na kraju nešto i van. Naravno. ukomponovan u drugi motiv . odnosno rascvjetalog krsta. nazovimo ga jednostavni. 37I Izgleda da je rimski praznik ruža preko Italije prenesen među balkanske narode. Grka i Rimljana ruža bila simbol preminulih duša i da joj je kao takvoj najprikladnije mjes to bilo na grobljima. Opravdano se može pretpostaviti da je taj religijsko-kultni običaj održavan i na nekropolama stećaka i da su rozete kao reljefni motivi stećaka odraz 10ga običaja. Nalazimo ga u nekoliko varijanti. gdje se ne mOŽe govoriti ni o kakvoj podređenosti ovoga motiva. u okolini Kalinovika. o čemu je već naprijed bilo riječ i. ovaj jednostavni ljiljan se pojavljuje i illnad arkada. U vezi s tim. prilagodili ga svojim po trebama i zadržali i nakon primanja kršća nstva. ili kao krug.373 Osim toga. a stabljika se u donjem dijelu malo proširuje. Slaveni su taj običaj 'prihvatili. manje ili više spiralno.. ili je kao stilizovani ukras samo vremenski kasniji odraz i već gotovo zaboravljena uspomena na njega. koja se u donjem dijelu račva. spajajući ga i pretvarajući u kršćansko praznovanje Duhova. kao da se radi o 214 . kojom prilikom su tim cvijećem kitili grobove. ostaje da se u daljem proučavanju utvrdi. u kojem se upotrebljavala ružica. u Sloveniji. m Iz ovoga se jasno vidi da je ružica ne samo kod Slavena nego i kod drugih naroda. ovo je još uvijek samo pretpostavka. Obično je . U Ita liji se praznik Duhovi naziva Domenica de rosa.ka u svom krajnjem gornjem dijelu završava polukružno.

'JS Zanimljivi su već spomenuti ljiljani u arkadnim nišama u okolini Stoca. Po svom ukupnom broju ovaj motiv nije ni česta. gdje je vjerovatno neka vrsta grbovne oznake zlatara Divca (natpis na tome stećku govori o zlataru Divcu) 376 . kao i u Hercegovini. Najljepši su stilizovani ljiljani u okolini Kupresa i Duvna. Sl. rijetko se nalazi u centralnoj i istočnoj Bosni. ni rijetka pojava. Redovno je plastičan i lij epo klesan. ponekad. Najviše ga ima u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini . kako u gornjem tako i u donjem završnom dijelu.. Rasprostranjen je neravnomjerno. Jednu varijantu čine stilizovani ljiljani. 67. 215 predstavi ljudskih nogu. a nema ga nikako u dolini Neretve i u Ludmeru. a ponekad se odmah ispod sredine proširuje pravougaono ili okruglasto. Kod njih se listovi više povijaju. Neki primjerci ovakvih ljiljana podsjećaju na ljudsku figuru. pa se i u donjem trouglastom prostoru također pojavljuje mali krst. javlja se u oko 120 primjeraka i u tome pogledu se nalazi negdje iza spirale. kao mali ljiljani. Recimo još i to da se ljiljan ponekad javlja i kao heraldički znak. Koji put se gornji dio stabljike pretvara u krst. opet. izvijaju i različito završavaju. I stabljika ima različito oblikovanih. Ona se rasprostire uglavnom u zapadnoj Bosni i u Imotskoj krajini.Motivi stilizovanog na sljemenjaku u Cisti kod Sinja. - Motiv stilizovanog ljiljana na slj emenjaku iz Troskota (sada u Muzeju Hercegovine II Mostaru). Ponekad se donji dio stabljike račva i u tome prostoru pojavljuje novi mali ljiljan. Srbiji i Crnoj Gori. koje je isklesao kovač Grubač i veoma lijepo obrađeni ljiljan u Mršićima kod Vlasenice.

tEma o Tabela XV II Nekoliko poznatijih reljefnih motiva rozeta ljiljana na stećcima . 216 .

II okolini Zadra. Sabina. an tropomorfni krst se nalazi izna d portala romani č ke crkve u Weinsbergu. vrlo slični h već spomenutom iz Mršića kod Vlasenice.384 I na nekim drugim dijademama iz XIII-XV v.'85 Ljiljan se nalazi na pečatima srpskih kraljeva Vladislava (1234-1242). Antropomorfne i stilizovane ljiljane ev identirao sam na u građenim parapetnim pl očama i fragmentima u crkvama S. u Muzeju Cluny u Parizu . Prasede i S. .38' . a ovima vrlo s li ča n nalazi se na srebrnoilatnoj bisti pape sv. u Wiirttembergu. u Srbiji. Maria in Trastevere. Kuzme i Damjana i Kaštela u Tkonu. a ljilj ani u arkadama na crkvi u Unterregenbachu . zatim na dijademi od srebrn ih pločica iz XIII-XIV v.. nalazi se na srebrnuLlatnom sankofa~u sv.jmuna u Zadru. Vidio sam ih na krstu starokršćanskog sarkofaga kod crkve S.'7H Jednostavan ljilj an sam našao na vizantijskom mozaiku kupole nad mihrabom u Kordobi. na onima iz Hinge kod Subotice i iz Surčina . na Pašmanu. Vita le u Raveni. 3M Stilizovan ljilj a!> nalazi i na ulomcima mramornih stubića iz crkve sv. apliciran je ljilj an kao osnovni motiv.Niz povezanih ljiljana na manas ti rskoj crkvi II Ljubost inji i na duboreznim vratima manastira Treskavea. u Rimu . Nešto bogatija stil izacija ljilj ana se nalazi na tkonskom crkvenom zvonu iz 1391. 217 dimo niz povezanih Ijilj ana. iz XII v. nalazimo na preostalim freskama crkve manastira Davidovice. Milutina .377 Jednostavan ljiljan . u Zadru '82 Na unutarnj em portalu crkve manastira Ljubostinje vi- .'J9 Ljiljani su dosta korišteni i na spomenicima u našim kraj ev ima . Niz ljiljana u poluarkada ma n~lazi se na metalnoj posudi XV v. S. god.kod Beograda. Pantelejmona u Nerezima kod Skoplja (na postelji Bogorodice). sada u Arheološkom muzeju u Zadru. vidimo iznad ulaza u sakristiju romaničke crkve u Mittelfischachu .38' Niz stilizovanih ljil jana. Jednostavne ljil jane vidimo na preromaničkom sarkofagu iz k~t(>(lra l e u Zadru. t. iz 1402. u Spaniji.38" Stilizovan ljilj an sličan onima na stećcima u Medviđoj. iz XI v.. koja se nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. 383 Stilizovane ljiljane vidimo i na freskama crkve sv. a mal-tene iste takve na o kovu vrata manastira Treskavca u Makedoniji . pored krsta. kao i na dijademi iz B ihaća . npr. god.e Sl. Uroša I (1242-1276). Silvestra. 68.• •• Ljilj ane nalazimo već od s tarokršćanskog doba .

ali se to. nego po stilizovanom motivu krsta. ipak. Anđelić je našao na glavicama stubova portala donje palače i grobne kapele u Bobovcu. kao simbolom čistoće i djevičanstva.'86 Nađen je na ostacima tkanine u srednjovjekovnim grobovima u Vrućici kod Teslića i u Ališićima kod Visokog. Wenzel smatra da je ljiljan "glavni motiv hrišćanske. u Bosni 3 '" Gotovo isti s. pa se uzima da je ta okolnost uslovila naglo prodiranje toga motiva u naše krajeve. Solovjev se prilično zadržao u istraživanju ljiljana. tvrdio da nije postao "po motivu biljke ljiljana. helenska i predistorijska vrijeme. Dušana (1334) i despota Đurđa Brankovića (1445). Otuda i priličan broj ljiljana na stećcima vrlo slič­ nih oblika kakve nalazimo na pečatima. Ali se mora priznati da još više ima antropomorfnih 218 . i to bogumilskim simbolom. a pogotovo u XV v. On je. Ljiljan je često smatran kršćanskim simbolom smrti i uskrsnuća . Petrović je i za ljiljan. prije svega.396 Katolička crkva od XII v. Krist je poistovjećivan sa pravim ljiljanom.uključujući Vizantiju i zemlje istočnog Sredozemlja. nego za šire područje i vrijeme . predstavlja Bogorodicu sa ljiljanom. Mislim da je u naše krajeve stigao preko ugarsko-hrvatskog dvora. a kasnije sve češće u XIV. on se javlja i II predromanici i u romanici. Kako je poznato. starokršćansko.(1305-1307). tačnije za Francusku. Ž. Wenzel prikupila iz literature vidi se da je motiv ljiljana u ranokršćanskom periodu mogao biti smatran i simbolom drveta života. grbovima i krunama vladara i visokih feudalaea . Osim toga. i to prvenstveno kao heraldički motiv. m Kod nas se susreće od polovine XIII v. a vjerovatno i vjersku ulogu.tilizovani ljiljan kao na stećku zlatara Divca u Mršićima kod Vlasenice nalazi se na kruni kralja Tvrtka I i na nOVCU kralja Stjepana Ostoje'" I. on ga nije smatrao heraidičkim. kada je sastavni dio grba i ·krune srpskih i bosanskih vladara 3 94 Kao heraldički znak mnogo je korišten u Francuskoj. srpski kralj Uroš I je oženio Jelenu Anžujsku. koji je sličan krstu. krsta i nekih drugih reljefnih motiva na stećci­ ma. P. više odnosilo na palmu. pojavio motiv ljiljana.'" Ljiljani se nalaze i na dubrovačkim dinarima iz XIV i XV v. Naime. tvrdio da se taj motiv "vrio rijetko" nalazi na stećcima. antičko. odnosno čovjeku.' 90 a javljaju se i na starim bosanskim rezbarenim predmetima 391 Izgleda da je ljiljan još u praistoriji istočnog Sredozemlja imao ukrasnu. jer je mnoge takve motive smatrao sti'lizacijom simbola Krista .392 U Vizantiji je poznat od XII v.. slično situaciji sa krstom. kao i na novcu cara Dušana. Kako smo vidjeli. odnosno pokojnika". 398 Kako to po svemu izgleda. Ljiljan se u našim krajevima često zove "bogorodičin cvijet".loze. na novcu i pečatima kralja Uroša. mistične ikonografije"..'97 Dosljedno svojim mišljenjima o porijeklu spirala. pa se to dovodi u vezu s Kristov1m raspećem. U Evropu je prešao preko grčke i rimske ku'iture. ljiljan podsjeća na <ljudsku figuru. Nizove ljiljana P. Osim toga. Iz nekih podataka koje je M. A. on je i u nekim predstavama Ijiljama (slično predstavama spirala) vidio motiv ljudskih očiju. Solovjev osporava. M. bez obzira što to A. u vezi sa Salamunovom Pjesmom nad pjesmama. a ne na Ijiljan 395 Inače. motiv ljiljana ne bi bilo opravdano teritorijalno vezati samo za zapadnu Evropu. niti vremenski za XII v. nego vjerskim. odnosno na krst. izgleda. Ukoliko se. a najviše ga je upotrebljavala plemićka porodica Anžu .

što se znatno razlikuje od trolistova kao umetaka u borduri od povijene lozice. Cini se da su neposredne inspiracije majstorima stećaka u 'tome pogledu mogle d oći prvenstveno iz Dalmacije. u simbolici smrti i uskrsnuća kroz Krista.399 Upravo se takva situacija odražava u posebnoj borduri .. u simbolici Kristova raspeća . počes to ima trolistove čiji je treći lis·tić nešto izdužen i povijen. - Motivi akantus·palmete koji se javljaju na stećcima. mijenjali svoj izvorni oblik i miješali se. o čem u je već bilo govora. Uvjeren sam. bilo je riu tekstu koji se odnosi na bordure. 219 som ili palm Đt om". poruba i razdjelnica. odnosno sedam listova. naime. zbog čega taj motiv na stećcima.i s tilizovan ih ljilj ana. da je u vrijeme klesanja stećaka ta simbolika u dobroj mjeri već bila zaboravljena i izgubljena iz vida. prilagođavajući se izmijenjenim uslovima prostora i mjesta. . npr.u motivu koji sam ovdje uvrstio uglavnom se radi o sti lizacijama sa pet. ima pretežno značenje ukrasa. či j e porijek lo moramo tražiti u kršćanskoj ikonografij i. umjesto trolistova djetelinskog izgleda u svojim međupovrš inama. kao što su. među kojima se osobito ističe sljemenjak iz Donje Zgošće.40 1 Ovaj motiv se javlja ukupno desetak puta. Obadva klas ična motiva su dosta korištena u kršća nskoj umj etnosti. međutim. sa 13 frizova. u okolini Trebinja. Naprijed su navedeni i malobrojni lokaliteti stećaka na kojima se javlja ovaj vid motiva. Povijena lozica. ali nije sasvim sigurno da ih možemo ovdje uvrstiti. sli čnog akantusu i paIrneti. okvira. uz onaj heraldički. stilizacija na jednom sanduku i na jednoj krstači u Dobromanima.400 Osim tamo navedenih. zbog čega su neki istraživač i stećaka takav umetak nazivali stilizovanim akantusom. ali su tokom vremena. "Mješavina obadvaju oblika ide tako daleko da je koji put teško odluč iti hoćemo li neki ornamenat nazvati akantu- Sl. U ovom drugom s lučaju . ne uzimajući u obzir ljiljane u sastavu drugih motiva. postoje i još neki slični s lučaj evi. a neki stilizovanom palmetom. 69. degenerirali . 5ječi Više/a/ični list o motivu vi šel atičnog lista.

vidimo više puta na kapitelima i bazama stubova Franjevač kog klaustra u Dubrovniku .403 Stilizovani vi še l atični list nalazi se na arhitravu kasnoant i čkog mauzoleja u Sipovu . među 'kojima su i grozdovi. Vr lo su rijetki primjerci osamljenih grozdova. II Crnoj Gori. kod Vareša. vidimo na plutej u. grozdove vidimo kao elemente u bordurama od povijene lozice na s tećci ma Ludmera.). U Canovinama. Karaman kaže da su te palmete klasičan tip koji zajedno sa ljudskim likom nagovještava romaniku. Za poprsj e na teguriju iz Biskupije se tvrdi da je nastalo pod u'ticajem vizantijske umj etnosti. pa se može pretpostaviti da su se majstori stećaka najviše ugledali na spomenike u Srbiji.408 Osim toga. a među njima i lav. 'kod Žabljaka '02 Sličan motiv se nal azi i na fresci manastirske crkve u Morač i. povijene lozice sa koje vise relativno krupni grozdovi"o kao i onaj u okolini Vlasenice41 1 gdje grozdovi vise sa odrine. Uglavnom se javlja zajedno sa spiralama i karakteristika je i s toč ne Bosne i bližih krajeva centralne Bosne i Srbije. u okolini Stoca.samostalnih predstava takvih motiva. Miroslavljevo eva nđelje ima na vi še mjesta inicijale ukrašene stilizaci jama. rađenih za potre be širih slojeva stanovniŠ<tva. uz krst. U kombinaciji sa spiralama i krstovima javlja se oko Stoca i Kalinovika. 220 . kakvih nema u drugim oblastima'os Na zabatu (teguriju s poprsjem Madone) iz Biskupije (sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) postoji fri z za koji 1. U svrhu dopunjavanja te dokumentacije ovdje donosim i nekoliko analognih primjeraka pojedinačnih . koji su dosta slični našim motivima u Novakovićima. akantizirajuće listove. 6-Grozd Grozd nije tako čes t motiv s tećaka . Petricioli kaže da je od malih palmeta (XI v. nađen je II oko 50 primjera ka. na kojima se nalaze s lične stilizacije li šća . Petricioli kaže da je bio omiljen u okolini Knina . posebno na Franjevački klauster II Dubrovniku.'"' Kako se vidi.409 Vrlo je zanimljiv jedinstven primjer. u Bosni. Taj se motiv javlja još na nekim fragmentima iz Splita i okoline Knina . veoma s li čne naši m u Donjoj Zgošć i. ali i na one u primorju. najviše je analogija 'Ila arhitekturi i freskama crkava u Srbiji."" Postoji čitava posebna grupa srednjovjekovnih bosanskih prstenova. Stilizovane palmine peterolistove. o stabljici vise dva grozda.• •• Naprijed iznesene analogije na strani i u našim krajevima odnose se na nizove stilizovanih 'l istova.406 Vrata je Karaman datirao u XlIv. a palmino li šće na kapitelu kasnoanti čke bazilike u Zenici. u Bosni. I sti motiv vidimo na nadvratniku južnog portala splitske katedrale iz među krugova u kojima su životinjske predstave. Dodajmo još i dva primjera bordure sastavljene od razn ih nepovezanih motiva. u okolini Kalinovika.

npr.istinita loza". oni imaju svojih 29 varijanti. a pogotovo kao likovni motivi. Naravno. Za rozetu se može reći da je 221 . l u pogledu teritorijalne rasprostranjenosti oči gledne su znatne neravnomjernosti. i ovdje se može postaviti pitanje stepena svjesnosti takve s imbolike u vrijeme kl esanja ti h motiva na stećcima i odmah odgovoriti da je ta simboličnost već bila zaboravlj ena. Dok rozeta zauzima jedno od nekoliko prvih mjesta u ukupnom fondu re lj efa. a više l atični list i grozd spadaju u rijetke reljefne motive. ova grupa se sastoji od šest vrsta osnovnih motiva. a oni da su "grožđe". mislim da ih treba tretirati kršća nskim motivima koji s imboliziraju Kris ta i njegove odane s lj edbenike. II Dabravini . - Grozdovi kao elemenat povijene lozice sa spiralnim zavojima Ila sanduku u Mi šarima kod Vla scnicc. Po svom ukupnom brojnom stanju spada među najbrojnije grupe motiva. 414 Kako su grozdovi na stećcima redovno vezani uz lozu. što je vjerovatno bilo od ne kog utjecaja. odnosno uz spira lu kao s ti'li zovani ob lik loze. kršćans ki * ** Kako vidimo.. a među pojedinim vrstama u tome pogledu su velike razlike. a u izvj esnim s lučajevima i za krst. dotle je stablo slabije zastuplj eno. * ** Grozdovi su poznati kao antički i mitraisti č ki. što znači da su ti motivi klesani najviše kao ukrasi. a svi zajedno se javljaju u neš to preko 800 primjeraka. kod Breze i Grčinama kod Mostara. Krist je govorio u čenici ma da je on . a spira la i ljilj an stoje negdje oko sredine Ijestvice.'" Loza sa grozdovima je čes to koriš tena u s tarokršćans koj dekorativnoj umjetnosti.m Takav motiv susrećemo i na ka s noanti č kim bazilikama u Bosni.SL 70. a pogotovo u Hercegovini . tada bilo dosta vinograda. Pri tome treba imati na umu da je u Bosn i.

najprije simbal preminulih duša . Neki ad avih osnavnih mativa imaju i svoje varijante. sve astale vrste su karištene u napadanju . Mač na stećcima je redavna 222 . Pri abjašnjavanju pajave i značenja avih mativa ad izvjesnag su utjecaja svakakO' i mativi na predmetima naradne umjetnasti i vegetacija tla. ipak. lavu. kaplje . Kaka izgleda. Ljiljan je ograničen gatava i s ključiva na zapadnu Basnu i Imatsku krajinu. Kao grupa pa brajnasti primjeraka ne ističe se mnaga. U dublje i sistematske studije ulazili su sama A. l-Mač Mač je služiO' za sječenje li napadu sa manjih adstojanja. luk. pa u vezi s tim treba reći da se na stećcima javljaju sama predstave hladnag aružja . ali je uglavnam agraničen na Basnu i dia zapadne Srbije. kaO' simbale rajskih bilina . Osim štita kaji se upatrebljavaa za adbranu. Dasadašnji istraživači stećaka su mala pažnje pasvetili praučava­ nju avih biljnih mativa. štit sa mačem . šbi t. panajviše u Hercegavini. D. Spirala ima dasta velik teritorij. ali je izvjestan broj uklesan u kamen. Najveći broj avih mativa je plastična predstavljen. spada negdje akO' sredine ljestvice. ali se pajavljuju i li raznavrsnim scenama . Mativi su abična klesani kaO' samastalni. a višelatični list i grozd su karakteristika istačne Basne. ali jaš više kanjanici. Na asnavu njihavih i rezultata drugih autara i nekih majih zapažanja. Vidavić i M. gdje je vegetacija najbujnija. praizlazi da većina avih mativa patječu jaš iz predistarijskag periada i da su kroz čitav srednji vijek prisutni u likavnim umjetničkim djelima. Sigurna je svijest a simbaličnosti avih mativa u vrijeme klesanja s tećaka u dabraj mjeri već bila zabaravljena i zamrla. kaka u viteškim igrama tako jaš češće li pravim ratnim sukabima. buzdavan i sjekirica. Sa izuzetka m razete (kaja pripada svim padručjima) i ljiljana (koji je agraničen na zapadne krajeve) svi ostali mativi su uglavnam is točnaba­ sanski. U tame pagledu je mažda najviše paganska rozeta kaja je na nadgrabnim spamenicima. Cini se da ima najviše razlaga <rl<a ustvrdim da su svi mativi najviše kršćanskog karaktera i da je najapravdanije akO' ih shvatimO' kaO' simbale kulta vezanag za smrt i uskrsnuće u Kristu. a ista taka i u teritarijalnaj rasprastranjenasti. Stabla se prastire pretežnO' u Basni i Imatskaj krajini. Karistili su se njime pješaci.rasprostranjena u svim većim padručjima. parijekla avih naših mativa treba tražiti ne sama u kršćanskam artodaksnam nega i u paganskam nas ljeđu . Umjetnički nivO' je vrla nejednak. Za neposredno ugledanje majstara stećaka vjerovatnO' su najviše značila umjetnička djela u primarju i u Srbiji. ORUžJE Uabičajeno je da se u nauci aružje dijeli na hladno i vatrena. Salavjev. a panekad i u kalu. Wenzel. Između pojedinih vrsta postaje znatne razlike ubrojnaj zastupljenasti. Ta aružje na stećcima vidim u slijedećim asna vnim vrstama: mač.u turnirima. zbag čega su ani uglavnam paprimili karakter ukrasa . pasebna upranalaženju analagija.

ali postoji i nekoliko s lu čaj eva gdje žena drži mač. Nikako ga nema u dolini Neretve j užno od Konjica i o ko Duvna. Jedna varijanta m ača je sablj a.'20 za tim scen a u kojoj oklopljena ruka zabada mač u r a lje lava u Nekuku kod Stoca. U dosta primj eraka mač je isklesan zajedno sa štitom. i to samo na nekoliko nekropola steća ka u okolini Trebi nj a. Zanimljive su scene mačevanja na Blidinju i kod Ljubuškog. oko Lištice.1 8 zatim na jednom stećku u okolini Olova. što znači da se radi o dvoručcu . Ponekad je krsnica nešto izvijena ili prema dolje malo nakošena ili povij ena. Sl. gornjem Podrinj u.com i drškom koji se završava kao krug. Javlj a se u vrlo ogra ni čenom broju. na Kupresu.419 Po svom ukupnom brojnom stanju m ač na s tećci ma nij e n i čes ta ni -rij etka pojava. Obi čno mač drže muškarci.i na kršćanskom nišanu iz okoline Sokoca. ili noževa. gotičkom tipu mača.m ili scena kola na Kalinoviku u kojoj je prva figura izdigla mač' 22 • 223 . Gacka. sa krsn. II okolini Lištice.relativno kasnijem. a ima i s lu čaj eva gdje je isklesana ljudska figura sa m ače m u jednoj ruci. Najčešće je ma č predstavlj en sam . Re la tivno. 'koja je doš la s Turcima . najvi še ga imaju stećci u o kolini Kalinovika i Olova.'15 U nekoliko slučajeva završni dio drška je isklesan u vidu kružnog vjenčića . To je mač č iji je donji dio sj eči va iskrivljen.prav. Ljubinja. nekada je uz mač prikazana i ruka. Bileće. zatim u Ludmeru. se u to doba u Bosni i Hercegovini upotrebljavali i takvi mačevi . npr. u Crnoj Gori i u Srbiji. Rj eđe se javlja u centralnoj Bosni .417 Treba reći da se mačev i čes to vide o bedru muških figura na konjima u scenama lova i turnira. - Vrste ma če va koj i se pojavljuju na stećc im a. Javlja se u neš to više od 100 pr imj eraka .'16 ili u Ziemlju . neka vrsta bodeža. Neki mačevi su relativno kra1ki. Trebinj a. Moguće je da su dugača k. Obično je držak relativno dugačak da se ma č može prihvatiti sa objema ruka ma. Ziemlju i Boljunima kod Stoca . a onda na krs tači kod Kupresa . 71. Ljubuškog. ali sam taj motiv izdvojio kao posebnu vrstu (o čemu će biti rij eč i nešto kasnije).

73.Pe torica pješaka i jedan konjanik sa visoko pod ignutim m ačevi m a (jeda n je sa luko m ?) na sje me nja ku u Uboskol11 kod Ljubinja . 72.SI. . - Slil sa sabljom na ploč i u Lopoč u . Sl. u oko li ni Treb inj a. .

posebno u feudalnom društvenom uređenju. za koga se pretpostavlja da je u Zadar mogao unijeti mačeve bosanskoga tipa . god. a ima i takvih koji su u donjem dijelu samo zaobljeni. Nalazimo i š titove . on je. i to kako kod pješadije tako i kod konjice. tada su pravljeni duži i j ači mačevi. Na stećc im a se pojavljuje nekoliko vrsta oblika ovoga oružja. koji se spominje 1447. iz Srebrenice. . u rukama svetih ratnika. najviše iz Dubrovnika. Tako se oni nalaze na nadgrobnim ploča ma u kraljevskoj kapeli u Bobovcu. Uvoženi su iz Ita lije oj iz Ugarske. Gotički mač dvoručac je nađen ispod jednog stećka u okolini Mostara 428 Kada je prestao stari ob i čaj ostavljanja pri loga uz pokojnike. 4l4 Mačeve su imali i stari Slaveni .'l5 Vrlo je vjerova1no da su mačevi pravljeni i u samoj Bosni. Srcoliki su nekada vrlo blago zaš ilj eni. a poznati s u pod nazivom "tarče". koji je bio najveći balkanski centar za prOizvodnju oružja. U drugoj polovini XV v. Početkom XV v. koja se nalazi u Ninu. među zadarskim mačarima se ističe i Ivan Vladisavljević. Anđelić kaže da je ma č od davnina oznaka ratnika. topu za i sjekirice. god. Već ina istraživača se slaže da su m ačevi atributi vojnih i uglednih lica . iz 1303. s imbol vlastelinskog statusa.'" na nadgrobnim pločama hrvatskih velikaša iz XV-XVI v. če­ šće su to srcoliki. Ma čev i se nalaze i na novcu bosanskih vladara'3l Pitanjem ma čeva na stećcima se do sada niko nije posebno bavio. a na većem odstojanju u odbrani od koplja i strijele luka . iz Bihaća. U staroj Bosni su oni bili veoma cijenjeni. mač na steć­ cima nema nikakvo sakralno značenje. mačevi su počeu da se klešu na samim stećcima. Stit je korišten u narodnim junač­ kim igrama-turnirima. a da je u feuda lizmu još i simbol plemstva'33 2- Stit 225 Stit je srednjovjekovno oružje koje je korišteno na manjim odstojanjima u odbrani od mača . a u krajnjoj liniji i simbol vlasti. naročito u XIV i XV v. iz Bosne. Naravno. više puta im je gornja kraća stranica kosa ili nešto izvij ena i čes to polukružno urezana za proturanje koplja. da bi u doba oklopa i pancira bolje poslužili. Iznimno s u okruglasti. djelovao je u Dubrovniku i u Srebrenici . U Drijevima je živio i djelovao mačar Ratko. Cetverouglasti su nekada pravougaoni. Mačevi nisu rijetka pojava ni na ostalim vrstama srednjovjekovnih nadgrobnih spomen ika u našim krajevima . pa tako i mačeva.m Bosanski mač se spominje 1419. u Sopoća nima . Mačar Vidosav Dujčić.• •• Mačevi su bili u upotrebi još u predistoriji. npr.'30 na nadgrobnoj ploč i Jurj a V Subića. a naj češće duguljasti če tverouglovi. D. a još više u ratnim sukobima. po mome mišljenju . kada je konjica postala naročito važan faktor u organizaciji vojske 42l Za razliku od ranijih. god. Sergejevski je rekao da je mač u srednjem vijeku bio oznaka slobodnog čovjeka. rij etko se nalaze trouglasti.m Mačeve vidimo na srednjovjekovnim freskama. je zabi lj eženo postojanje i posebnih bosanskih mačeva. O tome govori i naziv sela Mačari. ali su došli do svog punog izražaja tek u srednjem vijeku.'" P. itd.

u Srbiji i Bosni dolaze u upotrebu i trouglasti i srcoliki. Obično su štitovi isklesani kao samostalno motivi. rijetka su pojava u Srbiji. Vlasenice. Imotskoj krajini. a u više slučajeva i kružiće.445 O postojanju . a kasnije da su prošivani kožom i okivani željeznim pločama.kod kojih su uglovi otupljeni. oko Kalinovika..Predstava trouglastog štita sa mačem na stećk u II Lepenici kod Sibenika. od XII v.. ali i o vratu ili o ramenu. U XIV v. a malo ih ima u centralnoj Bosni . Vjerovatno je nevješt maj stor šablonski prenio figure sa neke scene turnira. 442 U nauci je konstatovano da su stari Slaveni poznavali i kori stili se ovom vrstom oružja. . srpska konjica upotrebljava skoro isključivo okrugle štitove. u Slivnu Ravnom i u okolini Ljubuškog 4 J5 Skoro eHpsast oblik imaju. iz· gleda nešto malo više nego mačeva .444 51. Novaković je naveo da su se u !Mlecima pravili "slovenski štitovi". po prilici oko 140 primjeraka. a potom u Popov u polju. tako da se u svom ukupnom izgledu približuju elipsi. a u Bosni se u konjici upotrebljavaju trouglasti ili srcoliki. polujabuke. npr. lav. štitovi u Popovu polju i u okolini Ljubuškog 4 36 Tarče štitovi se nalaze na mnogo mjesta. Cesto na Mitovima susrećemo motive kosih prečki. najstariji bosanski štitovi su bili okrugli. srna. Ponekad su štitovi rubno ojačani i u krašeni uskim tordiranim vrpcama ili vrpcama od kosih paralelica. zapadnoj Bosni. ali postoje i primjerci uz ljudsku figuru (često s jedne strane štit.44J Prema V. su u upotrebi srcoliki.4J' a na š ti~u u Gvoznu kod Ka lino· vika neka fantas1ična životinja . Relativno veliki broj štitova je isklesan u kombinaciji sa mačem. u Her· cegovini. kao što su ljiljani. š10 znači u skoro č itavoj istočnOj Bosni. pa i u lovu. 74. Obično su nošeni na lijevoj ruci. u oko· lini Trebinja 441 Rekao sam već da št itove vidimo u mnogim scenama.4J) na štitu u Uboskom nalazi se stilizovana predstava je lena. te znatan broj štitova u ruci 'k onjanika. zvijezde (rozete) i polumjesece. Zanimljivo je i neobično što su u jednOj sceni lova na jelena uZierniju. lovci na konjima prikazani sa štitovima u rukama. Crnoj Gori. a u pješadiji pravougaoni. ili uz predstavu ruke. pa i znatno zaobljeni. Curčiću. 4J4 Stitove pravougao· nog oblika vidimo na više mjesta. kružne vjen6iće.4J8 na štitu u Trste nom kod Dubrovnika je predstava lava. Od XIV v. Ljubuškog. a onda oko Sibenika. Tuzle. a u tome okviru u Popovu polju . od XI v. U većini slučajeva ovi znakovi imaju heraldički karakter. SI. se spominju štitovi . štitovi starih Slave na su bili bademovog ili okruglog oblika. o čemu će biti govora kao o posebnoj vrsti oružja. Sti· tove kao samostalne predstave nismo našli oko Olova. u Dalmaciji. konj i zmaj. Na d va štita u Boljunima 'predstavlj eni su utvrđeni gradovi sa tri kule. Jedini okrugao štit se nalazi u ruci muškarca u Boljunima kod Stoca. a sa druge mač). pre· težno su zajedno sa mačem. Najviše samostalnih motiva štitova ima oko Nevesinja i u Popov u polju. obič· no par afrontiranih ptica postavljenih na gornju ivicu štita. npr. Srebrenice i Zvornika. a kasnije četverougaoni. siluete utvrđenih gradova. 226 . H eraldičke oznake na štitovima nalazimo najčešće u Hercegovini. npr. u okolini Nevesinja. Teško je reći koliko ukupno ima predstava štitova na stećcima. Lopara."" Uz neke štitove se javljaju p tice. Skrivaniću. a ponekad i druge predstave. On misli da su najprije pravljeni od drveta i pleteni od pruća. često u ruci konjanika koji su učesnici u turniru. Srcoliki i trouglasti se i st iču u primorskim područjima. Prema G.po slavenskom načinu".

Radiša Obradović. Petrović je navela da se u dubrovačkim arhivskim podacima 1335. Skrivani6u izgleda da je bio "tipi čan bosanski". Ivan Stitarić.Sl. 75. npr. spominje bosanski štit . Tako je 1424. o čemu govore i toponimi Stitari. najviše iz Dubrovnika. god. god. 227 štitara u Dubrovniku i izradi samih štitova ima Vlse podataka. iz Trebinja. da se radi o pravougaonom.'" . itd. iz Gacka. D. vjerovatno je sin nekog štitara.446 Polovicom XV v. god. Ovome umjetniku je kasnije produžena služba još za jednu godinu dana . Dobruško Dobrilović Stitarić. . ipak. pa se tako osposoblj ava li za samostalan rad . Slikar Frančesko iz Bolonje se ugovorom 1371. koji i G. u Dubrovniku djeluje štitar Radoje Dragosalić'47 Kod dubrovačkih štitara učili su zanat mladići iz Bosne i Hercegovine. Kovače­ vić-Kojić misli da su bosanski štitovi bili trouglastog oblika'so Vjerovatnije je. nastupio 6-godišnje naukovanje u radionici dubrovačkog š titara Radašina Junčića '48 Đ.4Sl Izgleda da su bolji i luksuzniji štitovi nabavljani sa s·trane. koji je dolazio na službu u Dubrovnik.Motiv štita (i sjekirice) na krstači u okolini Kupresa. odnosno o če tverougaonom obliku."scutus bosinensis"449 Nije jasno kako je izgledao taj bosanski šti t. Sćit. ali se opravdano pretpostavlj a da su štitovi pravljeni i u samoj Bosni. Postoje i Stitarići iz Bos ne. Stitarići se spominj u nešto prije polovine XV v. obavezao da najmanje na dvije godine pređe u Dubrovnik i za opštinu napravi 300 dobrih štitova.

Solovjev je pokušao da štitove na stećcima protumači kao manihejske si mbole. Vjerovatno je da š titovi sa zvijezdama i polumjesecima . Osim toga. Anđelića. kao š t·it u bogu koji spasava "prave krstjane". On se pozivao i na Psaltir u kome se kaže da je Gospod kao "štit naš". koji je o š titu na stećcima pisao u okviru studije o bosans koj herladici .• •• Istraživači s tećaka su veoma malo pažnje posvetili prou čavanju š titova. Wenzel. a steća k sa predstavom lava u Trstenom kod Dubrovnika vjerovatno pripada nekome od muških čl anova feudalne porodice Hranića-Kosača.. zbog čega je. ali nije tačna tvrdnja da takvih ima vrlo malo. ali su 228 .. da je mogao imati značenj e vlasteoskog dostojanstva'ss I z prednjih podataka se prvenstveno uočavaju dvije č injenice : da je na stećcima najviše čet verougao nih š titova i da se stećci sa š titovima nalaze uglavnom u Hercegovini i u primors kim krajevima. Nije uočila da postoje š titovi sa grbovnim oznakama vlastelinskih porodica Pavlovi ća i Kosača.'56 A. koja je u posebnoj studiji tretirala štitove i grbove na s'tećcima. koji s u masovnija pojava. Pošto se srcoliki oblici nalaze uglavnom na stećcima primorskih krajeva. polumjeseci ma i kruž i ćima. On je tom prilikom pokrenuo važno pitanje značenja rozete i polumj eseca kao heraldičkih znakova uopšte. kao "lađe svjetlosti" koje izabrane vode u raj . a posebno funkcije tih motiva na štitovima steća ka u odnosu na bosanski heraldi čki s istem'53 M.'57 Treba reći da Solovjev u tome nije bio kategoričan . oklopljena ruka i sl. Benac smatra da se u tome sl učaju ne radi o grbu plemića . Dobro je uočila i či njenicu da se š titovi sa grbovnim oznakama nalaze gotovo iS'ključivo u Hercegovini . označavaju "oficirski čin koji su pojedini ratnici imali umiliciji Donjih Vlaha"'55 A. njena tvrdnja da većina štitova pripada Vlasima ne ma n a u čnog opravdanja'''' M. odakle je s tom funkcijom preuzet u Bosni. Anđe li ć kaže da je š tit bitan elemenat grba u zapadnoevropskoj heraldici. proizlazi da s u stećci sa četverougaonim štitovima karakteristi čn i za Hercegovinu. silueta utvrđenog grada. i M. mi sleći na ulazak realizma u kršćan sk u umjetnos t XV v. Sti-tovi sa oznakama nisu pravi grbovi. Ako izuzmemo P. srna. polumjeseca i ostalih znakova koji su na njima isklesani. dozvolio mogućnost da š tit na stećc im a ukazuje na vojnički ili vlastelinski položaj umrloga. Mislim da š ti·tovi bez ikakvih oznaka pripadaju ličnostima koje su se istakle u vojnim akcijama. Po svemu izgleda da su če tverou gaoni šti'tovi ne samo tipično nego i specifično bosans ko oružje. Wenzel kaže da štitovi "ponekad nose heraldi č ke oznake. koje nije moguće za sada potpuno riješiti. a oni sa oznakama još i muš kim članov i ma feudalnih porodica. sa rozetama. koje označavaju porodicu ili feudalne veze"'" U svojoj posebnoj studiji ona je dobro uočila da je najveći broj četverougaonih štitova (ali ih pogreš no naziva "kvadratni"). označavaju pripadnost porodicama srednjeg ili višeg feudalnog ranga. Pri proučavan ju štitova na stećcima važno je pitanje zvijezda. Stećci S:1 predstavom grada sa tri kule u Boljunima kod Stoca sigurno s u nadgrobnici članova feudalne porodice Pavlovi ća. nego o vojničkoj oznaci. označavaju pripadnost porodicama sitnijih feudalaea. jer se u to doba u susjednim našim zem lj ama koris te uglavnom srcoliki oblici. dok rijetki primjerci sa znakovima kao š to su lav. može se reći da ih niko nije proučio svestrano. Vego kaže da štitovi iz Radimlje. tj.

npr. ali ne mnogo. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori. zatim ih ima dosta u okolini Stoca. a nema ih nikako u istočnoj Bosni. 465 U više slučajeva je umjesto čitave figure isklesana samo ruka. a li sam ipak smatrao da oni kao kombinacija. u okolini Kalinovika.460 U nekoliko s lučajeva vidimo da na štitu stoje dvije.46 ! Nisu tako rijetki slučajevi gdje muškarac jednom rukom drži štit. odnosno srcolike štitove_ Činjenica da se stećci sa čet­ verougaonim štitovima nalaze u Hercegovini. npr. također u uspravnom položaju. 'i ma ih približno koliko i štitova. u okolini L. Nevesinja i Ljubuškog. 229 Vrlo su neujednačeno klesani. Više puta je mač u kosom položaju.mačevima nije malen. nešto oko 130 primjeraka. oni su se odnosili na vladare i najviše feudalce. a ima i pri- . Najčešći vid ovoga mOtiva jeste štit u uspravnom položaju sa mačem prislonjenim sa druge. ali ponekad u velikoj nesrazmjeri.464 Koji put je štit sa mačem isklesan uz mušku figuru.462 Obično je štit u lijevoj ruci. opet u uspravnom ili kosom položaju. kao o nekoj vrsti konkretne državne i nacionalne pripadnosti? 3 . u Dokmiru. kao npr. ili u Slivnu Ravnom'S9 Postoje i vrlo rijetki p!'imjerci u kOjima je mač pored štita. u okolini Stoca. na Radimlji. npr. a da su primjerci sa heraldi čkim oznakama česta pojava. odnosno Hercegovini. nego da je ispred štita. npr. iznad štita mu se vidi držak sa krsnicom. gdje se javljaju 56 puta. Broj štitova sa . a u svom sastavu su imali isključivo trougaone. 466 U Radimlji su na jednome stećku prikazana dva štita sa mačevima i između njih ruka do članaka. a ispod štita donji završni dio sječiva. a onda i u okolini Ljubinja i Kalinovika. 467 Zanimljiva su dva slučaja u Popovu polju. gdje je 'p redstavljena ležeća mu&ka figura sa štitom i mačem na grudima. zbog relativno velikog broja i znače­ nja. u zapadnoj Srbiji. ako se tako može reći. štice ili Mostara.povisoko izdignut. Pravih i potpunih grbova je tada u Bosni bilo vrlo malo. Pretežno su mjeraka ko}i su samo urezani.St it sa mačem Stit i mač kao zasebni motivi razmatrani su naprijed. predstavljaju zasebnu vrstu motiva oružja . npr. unutarnje strane štita. ili samo jedna ptica. upućuje na pretpostavku da se tu možda radi i o isticanju pripadnosti Humu. iza štita. gdje su mačevi predstavljeni čitavom svojom dužinom. Najviše ih je na stećcima u Popovu polju. a drugom mač. 463 Više puta je mač sječivom gore okrenut i . plastični.ipak neka vrsta malih grbova ili polugrbova. ali da ima i srcolikih.469 Napominjem da se u svim ovim varijantama pojavljuju uglavnom četverougaoni štitovi sa prorezom na gornjoj stranici. na Radimlji. Ima i primjeraka. kako je i pravilno. Rijetko se javljaju oko Duvna. U takVOj kombinaciji mač nije predstavljen čitavom svojom dužinom. a mač u lijevoj ruci. odnosno trouglastih štitova sa mačevima. gdje iza ogromnog štita sa mačem vire glava i noge muškarca'68 Sasvim je neobičan slučaj u okolini Nevesinja. što znači da mač nije sa druge strane. ali ima s lučajeva gdje je on u desnoj.

230 . - Ležeća muška figura sa m ače m i š titom na grudima na sanduku u Mo rinama kod Neves inja. 76.Sl.

vv o Tabela XV III - Osnovni mot ivi š titova i š titova s se javlj a ju na s tećc ima . m ačev ima koji 231 .

proizlazi da su oni na stećcima sasvim originalna pojava. s mače vima Na priloženoj tabel·i XVIII vide se osnovni motivi štitova i štitova koji se pojavljuju na stećcima. P. Treba reći da se i na štitovima u ovoj kombinaciji (sa mačevima) često nalaze zvijezde. Anđel-ić je rekao da š tit sa mače m "označava vrstu oružja s kojom je niži feuda lac bio dužan da služi svome senioru. peča tima . Kako se ovakvi motivi ne susreću na novcima. polumjeseci i osta l'i hera l dički motivi. U primorskim kraj evima se nalaze maltene isključivo srcoliki ili trouglasti š titovi.vrsta nepotpunog grba koji atribuira sitne hercego va č ke plemiće i njihove porodične veze. a naj rjeđe ga susrećemo u primorskim krajevima. javlja i u Bosni. makar i u ograničenom kraju. doduše.Prikupljeni statistički podaci pokazuju da je ovaj motiv najbrojmJl u Hercegovini. U krajnjoj liniji.47o Motiv se.i tuljca koji se nabija na držak. Osnovne vrs te motiva koplja koj e se stećcima . Stanje je dobro uočila M. Vršak se sastoji od oštrice (lista) . Kraće i lakše koplje Sl. freskama i drugim umjetničkim djelima. 77. i veoma rijetko. su s reć u na 232 . štit sa mače m je i simbol vlasti. Moglo bi se reći da je ·ovaj motiv sa če tverougaonim štitovima specifikum He rcegov ine i da je ta specifičnost još izrazitija nego kod prethodne vrste motiva samih štitova. najvi še u okolini Kahnovika. Istovremeno on atribuira pokojnike kao ljude koji su se istakli u ratu i junač­ kim igrama. Držak je obično bio opšiven kožom. Sastoji se od drvenog koplj išta ili držalja i željeznog bodila ili vrška . On je neka . 4-Kop/je Koplje je oružje za bodenje u napadu. a kasnije je taj znak obaveze i podređenosti postao simbol feudalnog statusa uopće"'7l Mislim da za ovaj motiv na stećcima još više vrij edi ono što sam naprijed naveo za štit. Wenzel kada je rekla da je ovaj motiv čes ta pojava i da je poznata gotovo samo u Hercegovini . Koplje su upotrebljaval'i i pješaci i konjanici. i oo u desetak primjeraka. ali u graničnim krajevima.

npr.džidu. a bodila do 25 cm dužine). na Blidinju. drži koplje. U XV v. . upotrebljavalo se još od IX V. relativno.. i to u istočnoj i centralnoj Bosni (uglavnom oko Kladnja. Kalinovika. na stubu vojvode Radivoja Oprašića (sada u Zemaljskom muzeju u Sar-ajevu) vidimo trouglastu zastavicu. npr. s a krsnicom ili sa krilcima na dnu mljca. Ovo sa ·krsnicom je služilo za lov na opasnu divljač . ili džilit. Najčešće ih susrećemo u scenama lova i turnira. u Imotskoj krajini . Na stećcima nalazimo tri vida ovoga oružja: obično koplje.m U svemu je nađeno oko 70 primjeraka kopalja. Od njih doznajemo da su koplja upotrebljavali stari Slaveni. . kraće koplje koje je služilo za junačke . Kupresa. a duže i deblje za bodenje na kraćim odstojanjima. npr.kada se razv·ila konjica.'7S U više slučajeva koplje vidimo u scenama lova. Duvna. pa se pretpostavlja da su ih Slaveni primili od Rimljana oj Langobarda.na medvjede i veprove. Ljubuškog i u Popovu polju."'" Starija koplja su bila kraća (držak je bio nešto kraći od prosječne visine čovjeka. čvršće i jače".'73 U nekoliko slučajeva koplje je isklesano uz mušku ljudsku figuru.trouglasta. Skrivanić . Curčić. u okolini KalinovHm i Kupresa. srednjovjekovno koplje se razlikovalo od ranijeg po tome što je bilo "šire. najviše oko Nevesinja. npr. npr. Izgleda da su se južniji kra- 233 . četverouglasta . Klesanje ovoga motiva je vrlo neujednačeno.478 Prilagođeno novim uslovima ratovanja. mačeva.je služilo za bacanje na daljinu..isokog i u Podgradinju kod Stoca 471 Na koplje je često stavljana zastavica raznih oblika . a kasnije su postala duža. sa tanjim i elegantnijim listom.i ji i za vrijeme Rimljana korištena. kod Kalinovika i ou zapadnoj Srbi}i. tanko i vrlo dugačko koplje. A. Koplje za lov na medvjede i veprove. ili u Imotskoj krajini.. Stoca. ali da su i prije njihovog dolaska u ove krajeve još u predistor. ili upravo sluga hoće da ga doda gospodaru na konju'74 Uz neka koplja je umjesto čitave figure isklesana samo ruka . sa jednom ili sa nekoliko latica. Tepitorijalno je vrlo neraV'flomjerno rasprostranjen ovaj motiv. na BJidinju. mizdrak. oko Li štice. aH nisu prelazila 2 m dužine.gre. masivnije. Samostalna zasebna koplja javljaju se u svega desetak primjeraka. nešto sli čno našem kosiru.. mnogo manje nego. Tako. u okolini Kladnja i Olova. halebarda i dr. koplje sa 'k rsnicom (lovačko koplje) i koplje sa zastavicom. kao. Takva koplja vidimo. • •• SrednjovjekowlO bosansko oruzJe najVIse je prou čavao V. pješak ili konjanik. Olova i Bratunca) . . Tada su nastale i nove varijante koplja-partizana. koplja su imala vrlo važnu ulogu.. uglaV'flom oko Nikšića. Redovno je plastič­ no predstavljen. npr. U scenama ih nalazimo na više područja . a u novije vrijeme G. a i Turci su donijeli nešto drugačije vrste .476 zatim u scenama turnira. a samostalnih predstava je vrlo malo. a u nekoliko upravo ta figura. Uz individualne ljudske figure nalazimo ih također u malom broju. na scenama lova na medvjeda u Gračanici kod V.47' Jedno takvo koplje je nađeno u Podhumu kod Mostara. bojna kosa. sa nekoliko bridova na tuljcu " sa jabukom na njegovom dnu . u okolini Nevesinja.

pjesmama. a te scene su prvenstveno odraz realnog života ondašnjih plemića. turniru ili lovu. Na stećcima vidimo jednostavnije i starije oblike lukova. npr.nalaze na scenama lova i turnira. Kod većine lukova. u visini glave. iz narodnih pjesama doznajemo da se mrtvom junaku njegovo koplje zabijalo više glave. primjeraka luk vidimo uz osamljenu ljudsku figuru. luk je korišten ·i za odbranu utvrđenih gradova. a Turci su donijeli svoj luk kružnog oblika. nosi jedan sveti ramik na fresci u Dečanima'81 Koplje se često spominje u našim narodnim . u okolini Kalinovika. a strijele su bile tanke drvene šipke. slično mačevima i štitovima. Kopljevići i dr.rkrug. a i u lovu na raznu . Na sljemenjaJku iz Donj e Zgošće lovac-pješak o pojasu nosi tobolac sa st"ijelama.'89 Zanimljive su predstave luka sa strijelama uz "vojvodske figure". neki lukovi izgledaju kao pravilan poh. zupcima i okretaljkom za jače napinjanje llJ'ka ·i tetive. Na tim predstavama se ne zapažaju gotovo nikakvi detalji. iz 1240. dok su neki predstavljeni bez strijela. S-Luk Luk sa strijelom se upotrebljavao u napadima na daljim odstojanjima. Ima ih mnogo manje nego mačeva ili štitova. tetive su mu bile od crijeva ili usukane opute.'86 Pravljen je od drveta. god'82 Koplje sa zastavicom u rukama konjanika. Njihov 234 . Predstavu koplja nalazimo na bosanskim srednjovjekovnim novcima i pečatima. ali nije bio siguran da li je ono znak društvenog položaj ~ li samo vojničkog poziva. a na vrh koplja nj egova sokola'" D.'" Ali je sigurno da su koplja pravljena i u samoj Bosni. Oni su ili samostalne predstave. U scenama su lukovi u rukama konjanika. a da su sjeverniji krajevi u tome pogledu bili više upućeni na ugarske radionice. Teško je pružiti sigurno objašnjenje o razlozima pojave i značenju koplja na stećcima. sa željeznim šiljkom. divljač . rekao bih iznimnih. Samo u nekoliko. sa kundakom.'88 Lukovi na stećcima su pretežno slabo klesani . ali ipak nešto više nego kopalja. na pečatu bana Matije Ninoslava. u ruci konjanika u Boljunima kod Stoca'SJ Jedinstvena je pojava luka u rukama žene. ili su u rukama učesnika u lovu i turniru. ima ih samo ovlaš urezanih. Mislim da je ono stavljano na nadgrobnike onih koji su se istakli u rukovanju kopljem u ratu. Prema Curčiću. Sergejevski je koplje na stećcima uvrstio u društveno-socijalne ambleme. u blizini scene turnira. osim toga. a mnogi 's u i oštećeni. isklesane su i strijele. O tome govore i toponimi: Kopljari. kakvo vidimo na stećcima u zapadnoj Srbiji. s lijeve strane. a u većine je tetiva neznatno zavinuta na 'Svojim krajevima. Tako.jevi Bosne kopljima najvIse snabdijevali u Dubrovniku.'ss Istraživači stećaka gotovo da nisu ni zapazIli ovaj motiv. npr.'90 Lukovi nisu tako brojno zastupljeni na stećcima. Tako. Ubrzo je došlo do savršenijeg luka. neki su ulegnuti u svom tjemenu. za koplje su mu privezali konja. Kako se koplja prete2>TIO . označavaju i ističu pokojnika kao plemića i uglednog čovjeka. Ipak se ppimjećuju neke razlike među nj. najvjerovatnije je da koplja. Zbog toga nije moguće lukove svrstati u njihove varijante.ma. ali ima i primjeraka gdje su prikazani u rukama pješaJka-učesnika .

što je jedini primjerak luka kao h era idič kog znaka . Lovac-pješak sa lukom i tobokem II sceni lova na jele na na sljeme njaku iz Donje Zgo šće (sada II Zemaljskom muzeju II Sarajevu).epi i u Ludmeru ) . ali o 235 . uglavnom u scenama lova i turnira.ugić Ba ri kod :l. 78. • •• Prema Skrivaniću i Curč i ću. a u i s točnoj Bosni ih gotovo uopšte nema (samo po jedan primjerak u :l. Oko polov ine toga broja odnosi se na samostalne predstave. relativno. u scenama nalaze se uglavnom na hercegovač kim s tećci ma . Zanimljiv je primj erak u Ludmeru . Iz svoje pradomovine oni su donijeli drveni luk i strijele koje su često mazali otrovom. a onda u Boljunima kod Stoca i u :l. u Crnoj Gori . Lukovi sa figuram . u zapadnoj i u centralnoj Bosni. najviše ima u Popovu polju . luk je bio glavno oruzJe starih Slavena. Lukovi su vrlo rijetka pojava u primorskim krajevima. lukovi su se postepeno usavršavali. a Curčić kaže da su kasnij e pravljeni i od željeza.abljaka. Sa mostalnih pr. dok s u ostali lukov·i vezan'i u z fi guralne pred stave. ukupan broj kreće se oko 100 primjeraka. gdje je luk isklesan uz l ežeću figuru'9I U Biskupu kod Konjica lu k se nalazi na štitu. u Srbiji.e dstava. Kako sam već naveo.Sl.

Za lukove na muslimanskim nišanima Curčić kaže da vjerovatno označavaju vrstu čete kojoj je pripadao sahranjeni ratnik.'93 A. je sa Zapada unesen samostrel. U dubrovačkim arhivskim dokumentima se spominje 1448. ali se oni ne pojavljuju na stećcima. pripada plemićima . njime se nije samo udaralo po oklopljenom neprijatelju nego i dočekiva l a neprijateljska koplja. Mislim da i luk. Motiv buzdovana II ruci na Teslića. Tada su nastali i želj ezni buzdovani . Nazivali su ga i kijačom (čomagom) . Radoslav. Kod starih Slavena je buzdovan bio od drveta (Skrivanić ga naziva topuzom) ... s lično kopljU. ali se može pretpostaviti da su ih i sami Bosanci pravili. Od XIV v. kako u ratnim pohodima tako i ti lovu i junačkim igrama . Sl.n Ovaj motiv na stećcima nije bio predme t posebnog proučavanja.. Njegovu svrhu vidim u težnji da se obilježe pokojnici čiji je društveni ugled zasnova n na uspjesima u rukovanju lukom . god. makar onu nižu ·i tl manjem obimu. 'I " N " I . Prema Curčiću. iz Fojnice. kao tipično staroslavensko i mnogo korišteno srednjovjekovno oružje. Dolaskom Turaka povećala se upotreba ovoga oružja . pojavljuje na stećcima.r " . koji je bio lukar. pem i buzdovani'9S . 6-Buzdovan Buzdovan se smatra napadnim udarnim oruzJem za bliska odstojanja. a onda i vatreno oružje.tome ne znamo mnogo. o kruglastom glavom. Izgleda da su lukovi najviše nabavljani iz DubroWlika.'" Ne treba da nas imenađuje što se luk. 79. koji su nekada imali glavu sa perima. mačev i i sablje.kraći držak se završavao kvrgom. 236 . Benac misli da lukovi uz "vojvodske figure" u Radimlji označavaju ratnike. koja je kasnije ojačavana želje:mim čavlima sa oveći m glavkama. možda više onim sitnijim nego krupnijim i da također simbolizira vlast. tzv.

II Bosni i Hercegovini.3. u istočnoj Bosni 2.SOJ Prema G. ima tordiran držak. kasnijem obliku stećka i što se radi o predstavi turskog pernog buzdovana'96 Od navedenog broja jedan buzdovan pridržava ruka. i to u centralnoj Bosni . Skrivaniću. Svi mediteranski i indoevropski narodi s u je smatrali svetim predmetom.L Po svojim oblicima i drugim okolnostima. jedva da ga ima više od 10 primjeraka. Na tu pretpostavku upućuje i okolnost što se u Vrućici kod Teslića nalazi na.da atribuira uglednije ljude. Dodajmo još i podatak da se buzdovan (kijača) nalazi na mnogim muslimanskim nišanima iz XV i XVI v. nego da ima magičan ka- * 237 .'99 Iako malobrojan.l ). u Kaleniću. zapadna Bosna . zajedno sa št itom . u Peći i Lesnovu i na freskama iz XV v. a u Hercegovini . I ovaj motiv na stećcima je malobrojan.'97 * ** G. od čega u Bosni . mislim da su klesani u vnijeme vladavine Turaka u Bosni. D. a možda i državne fu nkcionere u doba Turaka. relativno. 7- Sjekirica Skrivanić j e i bojnu sjekiricu uvrstio u udarno oruzJe za manja odstojanja. Curčić naziva baltom. Bojnu sjekiricu V.6. koja je upotrebljavana protiv pancir-košulja.k onjice. so2 ** Kult sjekirice je poznat još od neolita. a Curčić misli da je ona u Bosni upotrebljavana tek u doba Turaka. Sve su to sjekire manjih dimenzija. a četiri su u rukama figura. Jednu sjekiricu u okolini Kladnja drži ruka do ramena. Da bi porođaj bio bezbolan . šIo se neki od nj ih nalaze na krstačama.7 (istočna Bosna 3. žene su pile vodu u kojoj je oprana oštrica sjekire. u Sarajevu i u Sanskom Mostu i topuz sa gvozdenom glavom 'iz Varvare kod Prozora'" Buzdovan je u srednjem vijeku služio i kao atribut vlasti. centralna Bosna . U opasnosti od grada ona se iznosila pred kuću. Spada u naoružanje . Stari Srbi su vjerovali da sjekira može da posluži kao sredstvo protiv zlih demona.3. u zapadnoj Bosni .soo a jedna iz okoline Nevesinja lebdi iznad glave muške figure. bojnu sjekiru su · poznavali i stari Slaveni. buzdovan na stećcima nije beznačajna pojava. Za njega bi se moglo reći maltene isto što i za koplje i luk . a od bosanskih nalaza naveo je zanimljive primjerke iz XV v. koja se nalazj na krstači. Sergejevski je pretpostavio da sjelcira na jednome stećku u Ludmeru nije realna predstava predmeta kućne upotrebe.2. u svemu 16 primjeraka. Tako ga vidimo u ruci velikog turskog vezira Mehmed-paše Sokolovića. kao npr. Zanimljivo je da u scen i mačevanja na Blidinju učestvuju i dvije žene koje drže buzdovane.Na stećci ma se nalazi veoma malen broj buzdovana.5 i u Crnoj Gori . približno is toga oblika. SO I Sjekirica iz okoline Kupresa. Koliko sam mogao ustanoviti. u Hercegovini . Skrivanić je zapazio predstavu buzdovana na freskama iz XIV v.

da kao i preistorijski apotropain od v raća zlo od ljudi i njihovih kuća 504 Ja mislim da sjekirica na stećcima. . Njeno ukupno brojno stanje iznosi nepunih 600 primjeraka. simbolizira čovjeka 'k oji se naročito istakao u borbi tim oružjem. Dok su štitovi i štitovi sa mačevima zasrupljeni u velikom broju.Sl. 238 . Između llljenih pojedinih vrsta postoje znatne razlike u tome pogledu. ne dostižu ili ne prelaze cifru od 100. a lukovi. Osobito je zanimljiva i važna činjenica da se četverouglasti štitovi (kako oni u obliku pravougaonika tako i oni u obliku trapeza. I po teritorijalnom rasprostiranju su ovdje znatne neravnomjernosti. 80. pogotovo koplja. a samostalna koplja isključivo Bosne. dotle se buzdovani i sjekirice javljaju u manje od po dvadesetak primjeraka.Motiv sjekiri ce iznad ljuds ke figure sa gore uzdignutim rukama na s te ć­ ku II Hum č anima kod Neves inja. sli čno kao i buzdovan. * ** Ova grupa motiva se sastoji od 7 vrsta i oko 40 podvrsta oruzJa. tj. Uočljiva je važna činjenica da su štitovi i štitovi sa mačevima isključivo karakteristika Hercegovine i primorskih krajeva. rakter.

prvens tveno oni h sitnij-ih . prije svega. Pretpostavlja se da su sva ova oružja pravljena u Bosni . budući da su karakteristični za Hercegovinu. svega neš to preko 100 primjeraka.· . 239 Ovi motivi su vrlo nejednako raspoređeni i klesani. iza toga je znak cipelara. Veći nu ovih vrsta oružja poznavali su stari Slaveni. plug i š kare. nakovanj sa čekićem je obilj ežje kovačkog zanata. bi lo u ratu. 81. makar i one manje i teritorijalno ograničene . oni koji se u istorijskim izvorima nazivaju "scutus bos nensis". osobito luk . a onda tri zadnja znaka koji simboliziraju svešteničko zvanje. . onda nakovanj i čekić . Za sablju . luka koji se sa urezom za koplje. buzdovan i sjekiricu se može reć i da pripadaju vremenu turske vladavine u Bosni Hercegovini . s lij edeća grupa od pet znakova odnosi se na klesarski zanat. srp . kosir. kao i u lovu. SIMBOLI ZAN IMA NJA Relj efni motivi koji obi lj ežavaju zan imanja pokopan ih ljudi su malobrojni . - Osnovni motivi sjekirice. ili bez ureza) nalaze maltene isključivo u Hercegovin i. te š tap. Kotora i Budima. buzdovana su sreć u na s tećci m a. U srednjovjekovnoj Bosni su sva ova oružja u veli kom broju korištena ne samo u ratnim akci jama nego i u narodnirn junačkim igrama. ali i takvih koji samo simboliziraju zva nje. dalje cipele. zatim če kić. ali i drugih. uglomj e r. zatim da simboliziraj u te lj ude kao članove plemi ć kih porod ica i rođa čkih plemićkih veza. koji je bio njihovo glavno oružje . knjiga i čaša . dlijeto. ti četvero ugla sti štitov i su tipi čno bosanski . Prvih pet vrsta su znakovi zemlj oradnika. Evo vrsta tih motiva: motika. atributi ljudi koji su se za života isticali u uspješnom rukovan ju !I1jime. šes tar i visak.O . Stitovi sa he raidi č kim oznakama su jedna vrsta bosanskohercegovački h polugrbova. Iako ima različitih mišljenja O razlozima pojave oruzJa na stećci­ ma. a oni četverouglasti. mislim da su sve ove vrste. možda bi se mogli smatrati nacionalnim državnim simbolima. Sl. ~ako 'izgleda. a u konačnoj liniji da su znak vlasti. Ima motiva koji su rea lna predstava oruđa i a lata. ali su više nabavljana iz Dubrovnika. bilo u lovu ili u igrama.

evide ntirao sam samo na s tećc im a u sjevernoj Dalmaciji. ili uz druga poljoprivredna oruđa . ze mljoradničkog Predstavu motike. 82. Javlja se samosta lno. i to 4 primj erka u okolini Sibenika. plug i š kare zanimanja javljaju se ukupno oko 35 Ti simboli puta. polumjesec i zvij ezdu u Rogoznici kod Sibenika. predstavlja he raldi č ki znak na š titu. kosir. kroz koju se provlači i nabija drveno držalje . u Dalmacij i i Is tri. uz ralo . soS Moti v motike se redovno javlja na tanjim pločama . Tako je motika postavljena na jednoj nadgrobnoj pl oč i kod crkve Gospe od roza r ij a u Pre kom kod Zadra. Motika je trouglas tog oblika.Motiv kosijera na ploči nekropole Biranj kod Sibenik•.1- Motika. koj e su vjerovatno iz XVI . a možda i iz XVII v. srp. zatim na pl oči Sl. U je dnome slu čaju. . . bez držalj a. sa vratom i prošuplj enom glavom. 7 primj eraka u okolini Zadra i 5 primjeraka u okolini Trogi ra. I s ti motiv sam našao na više nadgrobnih ploča iz XVII i XVIII v.

uz crkvu sv. Stari Srbi su vjerovali da srp ima moć zaštite ljudi od demona. sa svrhom da u određenom kraju osigura uspomenu na dobrog i uglednog poljoprivrednika. u okolini Sibenika. Osim navedenih pet primjeraka pluga u okolini Sibenika. i kratkog drvenog drška. pa sam ustanovio da se radi o tzv. I srp. U jednom slučaju je heraldička oznaka na štitu. Nalazi se u svega 5 primjeraka.S07 Alatka se sastoji od drvenog drška i lučno povijenog snažnog željeznog sječiva. Margarite u selu Stinjan kod Pule. uz polumje- Motiv primitivnog pluga. između ostaloga. Srp je u Bosni predstavljao važno i neophodno poljoprivredno oruđe. Kosiru vrlo slična poljoprivredna alatka jeste srp. Predstava je oštećena. Mislim da je obilježje grobova uglednijih zemljoradnika u našim primorskim.SlO Jedan primjerak pluga se nalazi na stećku nekropole uz crkvu Velike gospe u selu Srimi. posebno pri žetvi žita. Mislim da se i ovdje radi o simbolu uglednijih poljoprivredn:ika u našim primorskim krajevima. Sibenika i Trogira.. stavljan u kolijevku da dijete očuva od uroka i vještica. U dva slučaja sam našao i ucrtanu spravicu koja sliči lopatici. Braču.muškarac pridržava plug 'k oji vuče konj. našao sam samo na pet sec i zvijezdu. kao i kosir. Redovno je predstavljen osamljen. koji služi za čiš­ ćenje rala od nalijepljene zemlje. iz XVII v. kod Pule. Kosir je i danas vrlo korišteno i skoro nezamjenljivo oruđe u vinogradarstvu i u krajevima sa mnogo bodljikavih biljaka. čiju predstavu susrećemo na vrlo ograničenom broju stećaka u istočnim krajevima Bosne. Između ostaloga.sos Ni ovaj motiv stećaka do sada nije bio uočen. s kraja XII i početka XIII v. sasvim jednostavno. Na sačuvanim freskama u toj crkvi nalazi se i scena oranja sa ovakvim ralom. stećaka u okolini Sibenika. Jelene u Kastavu. linearno. ogrijebu. pa nije ni proučavan. sastoji se od lu č­ no povijenog. Napominjem da sam i na jednoj nadgrobnoj ploči u CI1kvi sv.. vidio sam ga na ploči uz crkvu u Donjem Humcu na otoku Braču i na nadgrobnoj ploči kod crkve u selu Sveti Martin kod Omiša. našao sam još jednu sličnu predstavu na stećku u okolini Kupresa. ali mislim da je tu klesar dao scenu oranja . zbog čega danas nije sasvim jasna. Uklesan je urezivanjem. Margarite u selu Stinjan. Motiv kos ira sam našao na 14 stećaka u okolini Zadra.sH Uvjeren sam da je upravo ta fresco-scena inspirisala klesara da plug predstavi na stećku. samo nešto tanjeg a dužeg željeznog sječiva. a još jedan je ranije evidentiran u okolini Cavtata.506 Ovaj motiv do sada nije bio zapažen. ili zajedno sa nekim drugim poljoprivrednim oruđem. prvenstveno vinogradarskim krajevima. vidio uklesanu sličnu ralicu. niti mu je posvećena kakva pažnja prilikom proučavanja. zapravo ralice. 509 Ovaj motiv do sada nije interesovao istraživače stećaka. na ploči u groblju sela Skrip na otoku te na ploči u crkvi sv. pa nije neobično što se pojavio i na nadgrobnici ma. zbog čega je. Isti motiv susrećemo na vremenski nešto kasnijim nadgrobnim pločama u našim primorskim krajevima. 241 .

kod Rogatice. kao i na s taro· francus kim s te1ama (koje neki pripisuju ka tarima ) u Muzeju La Cite II Carcassonnu. Sl2 Ovaj motiv se s u s reće i na drugim nadgrobnim spomenicima. Motiv nakov· . u Kiselj ak u . Navodno se takav motiv nalazi i na s tarijim nadgrobnim ploča ma u okolini Dubrov· ni ka . u o kolini Foče i u Popovu polju . če ki ć nalazi na s tarokršćans kim sarkofazima u Aliscampu .Nakovan j sa će m o ček ićem su Us tanovljena s u sam o četir i primjerka motiva nakovnja sa če ki · Jedan od n jih se nalazi u Osovi. kao i za prethodna dva. . a ne one krojačke . Tako se. jedna u okolini Kupresa. kod Trogira. n a otoku Braču. npr. a druga u okolini Cavtata. kod Pul e. i to u okolini Duvna. is kl esan je i čekić .S16 a uz šestar se nalazi i predstava viska. a lij eva dlije to.S18 drugi uZa lomu . StS Također su ustanovlj ene dvij e predstave šestara. Arles u. uglomjer. Napominj em da sam takav motiv našao i na dvj ema nadgrobnim pločama u podu crkve Sv. u o kolini Glamoča.SIO a če tvrti u Ma rini. i to tako da desna drži če ki ć.Ovaj motiv do sada nij e bio zapažen. Da se baš radi o klesarskom a latu jas no govori primjerak iz Papratnog. 3 . U ovom e s lučaju s u prikazane škare kakve se upotrebljavaju za obrezivanje loze i za s ličn e potrebe.514 Smatram da je če ki ć na s tećc ima a la tka i s imbol klesara stećaka. u okolini Foče. 2- dlijeto. Korčule i Splita. može reć i da je na steć ke došao da bi saču vao uspo· menu na pokopane ugledne ratare. i to obadvij e na stećc i ma u o kolini Kupresa. Motiv škara je ustanovljen samo na jednoj pl oči u Zadru . Predstave če kića ustanovio sam na 6 steća ka. od kojih je jedno u ruci maj· stara. Margari te u S tinjanu. kao alatke klesara s te· ćaka. Cekić. u č ime Nema sumnj e da su sve to preds tave klesarskog alata. Sl ! Sve su to plas ti č n e sasvim realne i prepoznatljive predstave SL 83. se majs tori s tećaka željeli ovje kovj ečiti. zbog čega mi· li m da se i ovaj motiv može ubroj a ti u simbo le umrlih uglednij ih po· ljoprivrednika. Vi sak sam našao i na s tarokršća n s kom sarkofagu u Aliscampu . šesta r i visak Sve su to simboli klesarskog za nata. Na već s pomenutom stećku u Papratnom. m Postoje analogije i izvan naše zemlje. uz dvije ru· ke i če ki ć. uz motiku. kod Foče. s17 Na stećci ma su ustanovljene i dvije predstave uglomjer". kod evesinja. Sve u to jasne i plasti čne realne preds tave ček i ća. Mislim da se i za njega. kod Foče . - nja sa ček i ćem na sletku II Osovi kod Rogatice. Na nadgro bnoj ploči u selu Skripu. predstav ljena su i dva dlijeta. Javljaju se ukupno 12 puta.Sl? treć i u Jošanici. gdj e su predstavlj ene dvije r uke (bez figure). u Arlesu .

Ustanovljen je na 44 stećka. i koji se po svoj im svojstvima može smatrati prelaznim oblikom od stećaka ka pravim nišanima. i to 29 puta kao samostalan motiv. čiji je zanat bio cijenjen kao iklesarski.. Napominjem da se predstava ovoga motiva u Jošanici nalazi na musli· manskom nišanu sa turbanom.oblika nakovnja i čekića koji odozgor dodiruje nakovanj. spomeniku koji spada u XV ili u početak XVI v. 4-Cipe/e Motiv cipela je ustanovljen samo na tri 'n adgrobne ploče u Zadru. kosijera. Mislim da nema sumnje da se u ovome slučaj u radi o oznakama cipelarskog zanata. . Augustina u Tuluzu. Jelene u Kastavu. šiljaste cipele.koja me pod sjeća na cipelarski nož za sječenje kože. Motiv nakovnja sa če kiće m sam zabilježio na srcolikom štitu (uz potkovicu i ribu) jedne starofrancuske gotičke krstače u Muzeju sv. Motivi motike. 84.i.523 To su starinske. k" j iga i čaša 243 U odnosu na ostale motive ove grupe. 10 puta uz mušku figuru (redovno u samoj ruci) i 5 puta uz predstavu ruke koja pridržava štap. ci pela koji sc 5 . štap je mnogo bolje zastupljen.$ tap. čekića na laze na stećcima. a da je primjerak iz Marine na oštećenoj ploči u grobljanskoj crkvi. Sličnu predstavu cipele sam vidio i na jednoj nadgrobnoj ploči uz crkvu sv. vO Sl. koje su tehnikom urezivanja u kamen predstavljene 'kao parovi. Na ovoj drugoj se ističe jezičac nad r1som. Vj erovatno bi se na nadgrobn im pločama većih primorskih naselja moglo naći još ovakvih predstava. i to jedna cipela u horizontalnoj a druga u kosoj projekcij. kod Rijeke.522 znači uobičajenog Mislim da motiv nakovnja sa če kićem na stećcima i starom nišanu da se ovdje radi o grobovima majstora-kovača . tj. Tu je bila samo jedna cipela i uz nju neka sprava . da se ovaj motiv klesao na nadgrobnicima ljudi koji su bili poznati i cijenjeni kao dobri cipelari. srpa. U Osovi je nakovanj ukrašen spiralnim zavojima.

II okolini Konjica. zatim se blago Sl. Nema ih u primorju. 85.Predstava muš ke figure sa šta· pom (uz to još i predstave konja i ptice) na sijemenjaku II Polji cu ( Vi soč i ca planina). Najviše (gotovo tri četvrtine ukupnog broja) ovih motiva nalazi se u istočnim krajevima. slično onima koje često vid imo uz figure rimokatoličkih biskupa na s tarim slikama i skulpturama. Neki dršci se obratno povijaju . Jedan od ta dva štapa drži svojom lijevom rukom muška stojeća figura (Visočica u okolini Konjica). . Srbiji i Crnoj Gori. postoji ne koliko tipova š tapova. inače su plastično predstavljeni. . vodoravan i is te debljine kao i ostali dio š tapa. u okolini Nevesinja. a potom malo povijaju prema dolj e. Uz figuru i š tap tu su ptica i nesrazmjerno mala figura konja. Tako se neki dršci blago uzdižu prema svojim krajevima. 525 Svi ostali š tapovi imaju držak koii je nešto poviien . U nekoliko s lučajeva su urezani.Obično su štapovi na stećcima pažljivo crtani i klesani. Postoje dva štapa čiji s u dršci sp ira ln o povijeni. a neki ioš i unutra.52' Stap je visok koliko i sama figura . neš to ih ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . U desetak primjeraka držak je prav. te u zapadnoj Hercegovini i u Imo tskoj krajini. U nekoliko primjeraka držak je od sredine blago nagnut na obadvije strane. S obzirom na obli k drš ka. Drugi takav štap se nalazi na stećku uzidanom u crkvu sela Luka.li sredini su izbočeni.

susrećemo na .OD 245 Tabela XIX - Vrste relj efnog motiva štapa koje stećcima .

uz već s pomenutu na Visočic i. M eđu predstavama š tapova uz ljudsku figuru. a onda prema gore i n a svojim krajevima još i neš to unutra. a ima jedan primj era k čiji držak završava u vidu kružića (Radimlja) . 86. XIX. Pril aže se tabela osnovnih tipova š tapova . kao polumjesec. kod Konjica. vrl o je zanim ljiva i predstava na slj emenjaku u H očev iju . sa spiralnim drškom. a ima i takvih koji se povijaju prema gore. kod Breze. Ima i drža ka koji se č itavo m svojom dužinom blago lučno povijaju prema dolj e. u jednome je držak kao kružni vijenac u vertikalnom položaju. - Motiv sjedeće ljudske figure sa štapom i knj igom na Hočev i ju sljemenjaku u kod Breze.T.povIJaJu prema dolje. U dva primjerka držak je jako povij en prema go re i uspravni dio š tapa se proteže preko samoga drška . knjigu 526 Među predstavam a š ta pa sa rukom (bez fi gure ) i s ti če SI. u kojoj sjedeća fi gura drži š tap '. 246 .

god. kod Srebrenice. ili sa nešto povijenim drškom. Katić. U crkvi sv. nosili biskupi i opati. kakvi se nalaze i na našim stećcima. kod Skender-Vakufa. kod Foče. i štapa na istome spomeniku. Tako se najprije M. Pri tome je on pomišljao na štap kao simbol velikodostojnika Crkve -bosanske. oživljavao mrtve. nego svih kaluđera uopšte. nosili kaluđeri reda sv. Renđeo je opisao nekoliko štapova sa s tećaka i pronašao nekoliko analogija štapova koji su na Zapadu od VII do XII v. gdje osim toga vidimo polumjesec. 533 Sv.535 M. s ličme biskupskim i onim viših sveštenika na Zapadu.m J. u obliku s lova T.k njiga "stereotipni atributi sveštenstva" uopšte. Renđeo. Karanović zadržao na pojavi štapa u Baštini. ali i na štapove koje su nekada nosili ugledni ljudi u selima Povrbasja 5JO I. nego na civilna lica. Vasilija na Istoku. "Sv.se ona u Baštini. Antuna Opata. Naveo je podatak da su ti zapadni štapovi do XI v.pre· Mileti ć. rekao da bi on mogao da bude znak vlasti i časti pokopanoga. Jovana i sv. doznao sam da su u Anadoliji šehovi nosili drvene štapove sa povijenim i na krajevima malo uzdignutim drškom. koji u desnoj ruci drži biskupski štap 539 Jovi kal uđera lsilija . gdje se nalazi i natpis u kojem se kaže da je to spomenik gosta Milutina.529 Predstave štapa na stećcima zanimale su nekoliko istraživača umjetnosti stećaka. Imotskog i Travnika). Miletić je ustanovila da su štapove.538 Prilikom studijskog putovanja kroz Tursku 1977. reda koji je i . 534 Slično mišljenje ima i M. Solovjev je štapove na steć­ cima vidio kao atribute maj viših sveštenika Crkve bosanske.inače . polujabuku i dvije ptice. sa spiralno povijenim drškom. Lištice. Save. povodom nalaza tordiranog štapa u Imotskoj krajini. kod Lištice. ženi olakšavao porođaj .528 Stari Srbi su smatrali da je štap znak vlasti. Vego. u blizini scene lova na jelena u Mokrom. u Hočev­ Iju. Kao povod i glavni razlog za to svoje stanovište on nalazi u predstavi štapa u ruci ljudske figure iz Humskog. pretvarao gradove u jezera.s37 Napominjem da je L. 247 . Stoca. a da su od tada postali visoki kao čov­ jek. koji je rekao da štap nije specifično obilježje bogumilskog dostojanstvenika. zatim pijetla i čaše. Posebno je zanimljiv jako dugačak štap bez uobičajenog drška koji drži sv. mogao imati posrednog utjecaja na crkvene prilike u srednjovjekovnoj Bosni 536 Pi š uć i o novopronađenom natpisu na stećku krst janina Ostoje u Zgunji. Radojčić 'je u polemici sa Solovjevom istakao da su š tap i . slepom davao vid. Savo je svojim čarobnim štapom izvodio vodu iz kamena. Nevesinja. a 'kod sedmoga je i držak tordiran (Luka kod Nevesinja). sunce. ja sam o štapovima na steć­ cima rekao da se oni ne mogu pripisati samo djedu ili gostu. i na predstavi štapa u ruci sjedeće figure. nego vjerovatno svim sveštenicima Crkve bosanske. po njenom mišljenju.j gostu Crkve bosans'ke. kod Skender-Vakufa. On misli da štapovi na stećcima pripadaju djedu .527 Zanimljivo je da šest primjeraka štapova ima tordiran svoj uspravni dio (okolina Trebinja. kod Breze. Staka se smatrala stalnim atributom sv. nerotkinji da rodi". o kojima je pisao I. uz motive otvorene knjige. Sidak je izrazio misao da se štap na stećcima uopšte ne odnosi na sveštenike.531 A. bili obične veličine. a ne samo bogumilskih sveštenika. Josipa u Kotoru nalazi se reljef sv. Kristofor.

Stojeći portret gosta Milutina sa štapom i knjigom na stubu II Humskom kod Foče (sada II vrtu Zemaljskog muzeja II Sarajevu). .SI. 88. .

Kako je o štapu već bilo govora kao o mogućem atributu svešteničkog zvanja. što je oznaka sveštenič­ kog groba .S4' Mislim da ima puno razloga da pretpostavimo da knjiga na cima predstavlja evanđelje koje je simbol sveštenič kog poziva . a u jednome je prikazana samo ruka koja drži čašu (Međaš. kod Breze. l u centralnoj Bosni i 1 u Dalmaciji. to su zagovornici teze o pripadnosti stećaka bogumilima i predstavu na stećku iz Hočev lj a objasnili kao predstavu djeda. Vego Je rekao da knjiga u r uci gosta Milutina ne mora da znači evanđelj e. Poznato je.54' Ovi motivi su ob i čno samostalni .nap. kalež. Na stećku iz Hočevlja. Ova ploča bi mogla biti i iz relativno kas nijeg vremena. nego vjerovatno "spise diplomatije" (gost Milutin se bavio i diplomatskim poslovima . kod Tuzle). Vega. moglo bi se pre tpostaviti da i knjiga pripada svešteniku."" U Humskom stojeća muška figura jednom rukom drži povisoko podignutu knjigu (u drugoj ruci je štap) .542 Radojčić je i za knjigu rekao da ne znači ni šta specifično hereti čko. međutim. izm eđu Prijepolja i Plj evalja. koju jednom rukom dodiruje ljudska sjedeća figura. . uzimajući u obzir rezultate istraživanja M. vidi se sveštenik koji u dosta izdignutoj ruci drži knjigu. kod Foče i na ploči u Miranju. da su na romaničkim sarkofazima evanđeli sti predstavljani sa evanđeljem. i to na slj emenjaku u Hočeviju. Renđea i mišljenja Sv. Sv. . koji . 5 u istočnOj Bosni . kod Zadra. na stubu u Humskom. Cašu na štitu vidio sam na nadgrobnoj ploči iz . pa i na novijim nadgrobnim spomenicima. Radojčića i M. S obzirom na to da s pomenik iz Humskog pripada gostu Milutinu. kao i na stećku iz Humskog. predstavlja stereotipni atribut sveštenstva. kod Rogatice). osim knjige. od kojih na jednome u dva primjerka. steć­ Motiv čaše ustanovljen je na 13 Istećaka. moja). shvatio kao projekcij u čaše. sa knjigom i štapom) neobično oblikovan i da sam kružno udubljenje na dlanu figure . S4 ! Na ploči u Miranju uz knjigu je predstavljena čaša.uz čašu je prikazana knjiga.'46 U jednome od ostalih s lučajeva . za koji je rekao da "mnogo potsjeća na hočeva lj ski relj ef". kao i štap. uz sto i štap. mislim da dosta opravdanja ima pretpostavka da štapovi na stećc im a simbolizuju bosanskog sveštenika uopšte. pa se može pretpostaviti da se ovdje radi o portretu toga gosta. ili nekog drugog velikodostojnika te crkve.monahu Crkve bosanske. Na fresci crkve u Davidovici. uz figuru je isklesan štap . 249 Motiv čaše nije neobična pojava na starijim.krsta u Raškoj Gori. Njih ov geografski raspored je ovakav: 6 primjeraka u Hercegovini. Ali. zeno u Veroni..543 M. Motiv knjige je ustanovljen samo na tri stećka. Miletić i I. Radojčić je upozorio na sarkofag jednog episkopa u crkvi S.Smatram da će pitanje štapa na stećcima još biti predmet interesovanja stručnjaka.se služi evanđeljem . <flego da. iz XIII v. Napominjem da je primjerak jz Hočev lja (stećak na kome je sjedeća figura. Natpis na tome stubu govori o grobu gosta Milutina. U jednom slučaju je čaša u ruci sjedeće (?) figure (Banja Stijena.kod Mostara. naročito na re laciji civilna ili sveš teni čka oznaka. U Hočev iju je to otvorena dosta velika knjiga.

u čemu vidim obilježavanje i isticanje društvene vrijednosti poslova izrade stećaka. Upada u oči da se njihov geografski razmještaj uglavnom odnosi na Dalmaciju. a u Raškoj Gori figura u drugoj ruci drži krst. Ućirilskom . • •• Svi ovdje navedeni simboli zanimanja javljaju se oko 115 puta. za koju sam naprijed rekao da se odnosi na nekog crkvenog veHkodostojruka.547 U grobu ispod stećka Radače Cihorić . petnaest vrsta osnovnih motiva ove grupe odnosi se na poljoprivredna zanimanja. simboliziraju sveštenički poziv. sa predstavom čaše.). motivi ove grupe. može se nisu bili zapaženi . koji. itd. Većina vrsta ovih motiva se nalazi na srednjovjekovnim i kasnijim nadgrobnim spomenicima u našoj i drugim evropskim zemljama (štap i knjiga na romaničkim sarkofazima.klesarski. Osim izvjesnog manjeg broja štapova. sa glagoljskim epitafom koji se odnosi na župnika Stipana Dekovića u Muzeju u Poreču.XVI v. neki od ovih bosanskohercegovač kih motiva nalaze u Imotskoj krajini ili u primorju. te n a sveštenički poziv. jz sela Prnjavora . čekić. reći. XIX). kada se tiče poljoprivrednih :zanimanja i cipelarstva. a ako mu pridodamo motive knjige i čaše. u našem primorju. Kako smo vidjeli. izrumno. u Banji Stijeni je štap u blizini figure.pa samim tim ni proučavani. onda vidimo da simboli svešteručkih zvanja zauzimaju gotovo 50% ukupnog broja svih motiva ove grupe. I po broju ~ po veličini prostora na kojem se nalazi. Samo se. u Miranju je knjiga do čaše.'" a taJko isto i u grobu ispod stećka kaznaca Sanka u Biskupu. U S-rb"iji je nađena nadgrobna ploča iz XIX v. poljoprivredne alatke.54o Po nekim okolnostima možemo zaključiti da su čaše na našim spomenicima vezane za pokopana sveštena lica. kovački i cipelarski. zatim na tri vrste. Zbog svega toga mislim da su motivi čaša na steć­ cima predstave crkvenih obrednih kaleža-put ira. u okolini Konjica. kada se tiče ostalih vrsta motiva. U Hočeviju je to sjedeća figura sa štapom i knjigom. s iznimkom srpa. te na Bosnu i Hercegovinu. 250 .Polihranije u Veličaruma.zanata . I na novijoj ploči u Srbiji čaša je vezana za pokopanoga sveštenika. u okolini Trebinja. cipele i čaša na pločama XVII i XVIII v. Impresionira pažnja koja je na taj način odavana svešteničkim ličnostima. nađena je staklena čaša. scena oranja na našim srednjovjekovnim freskama. visak i nakovanj na starim južnofrancuskim spomenicima. koji se nalazi u istočnoj Bosni.. Zbog toga nas ne treba da iznenađuje njihova pojava na stećcima. Radi se ~ oznakama zarumanja koja su u svoje vrijeme bila cijenjena. tačnije na krajeve istočne Bosne. ovdje dominira motiv štapa. Veoma je zanimljivo to što je evidentirano 12 primjeraka znakova klesarskog zanata. poput štapa i knjige. sa svojih 12 varijanti oblika (tabela br.epitafu se kaže da je to spomenik jereja Milivoja Antonovića.

a zas tupljena je i poneka životinja fantastičnog izgleda. u prikazima lova i turnira . Malo ga ima u okolini Kupresa. Ljubuškog. Ima dosta rusti čnih. pas.550 251 . Javlja se ukupno u oko 100 primjeraka. ali i urezivanje u kamenu plohu. kao što su vepar. zatim u Popovu polju. U njihovom klesanju primij enjen je isti tehnički postupak. nalazimo u scenama. javlja i manji broj nekih drugih životinja. ali su mnoge sasvim pogođene. kao npr. sk ladne inventivne i pune života. ali pretežno na sljemenjacima i visokim sanducima.. osim toga. Na stećcima se. prvenstveno motivi štapova. Među najljepše primjerke osamljenih jelena spadaju dva iz okoline Kalinov. medvjed i vuk. ipak.ka. a nikako ga nema oko Lištice. Postoji šest glavnih životinjskih vrsta. a onda j na Kupresu i Blidinju. PREDSTAVE ZIVOTINJA Ovdje su tretirane individualne predstave životinja na stećcima. kao npr. Imotskoj krajini. u Srbiji i u primorju. Kako će se vidjeti. nezgrapnih i inače slabo urađenih predstava. zmija i ptica. konj. u centralnoj i i stočnOj Bosn. sa rogovima na kojima se vide parošci. Raspoređeni s u na maltene čitavom teritoriju ovih spomenika. Ta životi nja je relativno najviše zastupljena. vrlo rijetko se javlja oko Stoca. u Popovu polju i u Crnoj Gori.na svim vrstama oblika stećaka. pa sam ih uvrstio u ostale predstave. prostire se na širokom području i na lazi se . lav. Duvna. (Uz put napominjem da se jeleni naročito i s ti ču u scenama oko Ljubinja i Kalino vika. motivi ove vrste su dosta dobro zastupljeni na stećcima. i to na najvažnijim mjestima njihovih ploha.) U ogromnom broju slučajeva motiv se zaista odnosi na jelena. jelen se najviše pojavljuje na stećcima u okolin i Ljubinja (22 puta). ali je njihova koncentracija na određena područja prilično uočljiva. i to: jelen. mislim da postoji više opravdanih razloga za pretpostavku da svi motivi stećaka ove grupe predstavljaju simbole ondašnjih cijenjenih zanimanja pokopanih lica. Kao samostalan motiv (izuzimajući ga u kompozicijama s drugim fi gurainim predstavama). Mnogi motivi ove grupe javljaju se i kao elementi kompozicija sa ljuds kim i životinjskim predstavama. 1 .Iako će ovdje navedeni motivi biti predmet daljeg proučavanja. u Popovu polju. ali sve te scene sačinjavaju zasebne grupe motiva. Dobija se utisak kao da su ovim motivima majstori poklonili posebnu pažnju. U nekim područji­ ma ga. kao i na Blidinju i u Ziemlju.lelen Od svih predstava životinja na stećcima jelen se naročito ističe. u centralnoj Bosni. pretežno plasti čno klesanje. oko Ljubuškog i Lištice. a potom u okolini Nevesin ja i Kalinovika.

Sl. između Tres kavice i Vran-planine. 89. - Motiv jelena pokraj izvora vode na u široj okolini Stoca. SI.Motiv s rnc na sljemenjaku na Dugom polju (B Iid inje). . 90. stećku uBitunjoj .

SSJ Ponekad je jelen korišten kao heraldič ka oznaka. U neko liko s lu čajeva je len je predstavljen odmah do izvora vode. predstavljena na sljemenjaku nekropole na Dugom polju (Bli· dinje) . br. ma če m u Ubo- 253 U više s lu čajeva su predstavljene košute. Mlada spna je.554 . Tako se neš to snilizovan jele n na lazi na štitu u Uboskom. 90) i u okolini Kupresa . br. u Bitunj oj. 9 1.Sl. a ne jeleni.. npr. 91) . - Motiv s tili zovanog jelena na št itu sa skom kod Ljubinja. kod Ljubinja (sl. br.ss . 89.sl. kod Ljubinja (sl.SS 1 Koji put se uz košutu vidi lane. npr.

- Motiv jelena sa pticom na hrbatu na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja.ss. kod Trebinja. kao npr. npr. kod Ljubinja. a nekada je u njegovoj neposrednoj blizini. Ceste su predstave nizova jelena m košuta. a u okolini Žablja-ka vidimo luk pokraj jelena.ss7 254 . na Kupresu ili Ludmeru.556 u Popovu polju. u Premilovu Polju . ili u Domaševu.Sl. 92. ponekad je krst ili neki bUjni motiv isklesan u neposrednoj blizini jelena. nekada ona stoj( na leđima ili rogovi ma jelena. Više puta je sa jelenom vezana ptica.

tako.SI. npr.62 J. uz ostale živo· tinje. 93. Tako ga nalazimo na rimskim cipusima.npr.. pa dalje. . SćO I pored opšteg islamskog stanovišta da se u umjetnosti ne upotrebljavaju figuralne predstave. * ** Kao likovni motiv jelen je dosta kori šte n u raznim zemljama i vreo menima. Tako je on. Michele u Paviji. krstionicama i zidovima romaničkih crkava u nekim kraj evima Austrije i Njemačke. kako u mozaiku tako i u slikarstvu i tekstilu kod raznih islamskih naroda od VII v. isklesan na naslonu drvene korske klupe u splitskoj katedrali.'. a u tome okviru i jelena. 255 . nim spomenic ima.o. svjedoci smo upotrebe motiva životinja. illi i inače. naročito u scenama lova. Tako ga vidimo. 564 I u našim krajevima nalazimo jelena. Basler kaže da je jelen kao elemenat u rimskoj epohi zadržanog Orfejevog kulta.63 Vidimo ga i na nadgrobnim srednjovjekov.. Sale kaže da se jelen nalazi na kapitelima brojnih romani č kih crkava. - Predstava niza jelena sa pticama na lu·batima na sanduku II Uboskom kod Ljubinja. kod ulaza u podzemlje crkve S. nađen na 1l10zaici ma i nadgrobnim spo· menicima u ne kim našim kraj evima .56 ' Ovaj motiv je često klesan na romaničkim crkvama. na nadgrobnoj ploč i gotičke crkve S..'.. Ma· ria Novella u Firenci.' Isti autor nalazi jelena na por· talima. Napomenimo i to da se niz od pet gazela nalazi na nadgrobnim stelama iz Mikene.s Đ.. Zeno u Veroni i na fa sadi crkve S.'.

i u našem srednjem vijeku.568 Kaže se da je jelen još u predistoriji simbolizirao besmrtnost ljudske duše. Ponekad se čak identific ira sa samim Kristom. pa i lanad. vjerovali u neko božanstvo u obliku jelena koje gospodari dušama umrlih.57~. S. sv . a može se govoriti i o jelenu kao dekorativnom motivu. U srednjovjekovnoj Bosni je bilo dosta jelena. koji je u našoj narodnoj umjetnosti čes to korišten. 57 l Cesto se jelenu pridaje značenje predvodnika ili prenosnika duša na putu za drugi svije t. bože". Međutim . može se reći da je taj kult i u na§im krajevima sve donedavno bio zastupljen. po mome m išljenju. gizdavi J ponosni ljudi. zbog čega njegova pojava na s teć­ cima. ali je ta simbohičnost u doba s tećaka bila već zaboravljena. imao vrijednost istaknutog simbola čovj e kove duše. Prema psalmu 42 Psaltira koji glasi: "Kao što košuta traži potoke. n e ide u prilog treLiranja ovoga motiva kao predstave kultme životinje. Wi lkeu. postsasanidskim čašama u Srbiji.570 U kršćanstvu jelen simbolizira dušu. pa i pripitomlj enih. jer se kaže "Sam Kris t je jelen među jelenima". analogno vjerovanjima evropskih Illaroda u preclistoriji . sokola. Dijana. a prema ostacima nekih narodnih ob iča­ ja.Nala:cimo ga na dubo reznim vratima manastirske crkve u Treskavcu. kao htonska životinja. Grci su ga žrtvovali Arternidi. bio vezan za posmrtni kult. U našoj narodnoj književnosti se na jednome mjestu ovako kaže : "Zaigra se mlada niz svatove. što se posebno odnosi na žene. mogao umati vel'iku ulogu u mrtvačkom ritualu.569 a D. 256 . vidi se da je božanstvo jelena bilo poznato u jugoistočnoj Evropi još prije dolaska Kel ta.575 I okolnost da se na s tećci ma ne predstavljaju samo jeleni n ego i košute. Kuli ši ć navodi kako je ustanovljeno 'postojanje kulta jelena na balkanskom području još u preistorijskim kulturama. Sve te okolnosti upućuju na mogućnos t objašnjenja toga motJ:iva na stećci ma kao realne predstave. Apolo n. a važnu ulogu je imao i u Dionizovom kultu. U svijesti naših naroda jelen je < uvijek smatran izvanredno privlačnom i lijepom životinjom s kojom se upoređuju lij epi. jelen je na stećcima naj češće klesan u neposrednoj blizini lovca. vidimo ga na štitu kao heraldičku oznaku. S73. jelen je kao likovni motiv u starokršćanskom periodu. U etrurskoj umjetnosti se jelen javlja kao simbol mjeseca. Kako izgleda. psa. Nešto kasnije je jelen dovođen u vezu sa mjesecom i podzemnim svijetom. Đorđe). ima više karakter rea lne predstave. u Makedoniji (XV V.)566 i na tzv. tako duša moja traži te. jer je i sjekira bila jedan od simbola božans tva mjeseca 573 S.567 Kao sveta životinja jelen je poznat u Maloj Aziji još od druge polovine trećeg milenija. Tako je jelen žrtvovan starogrčkim božanstvima lova .572 Po G. jelen je u savezu sa mjesecom.ima (Artemida. Zečević kaže da je jelen. vezane za lov i društveni ugled brojnih članova feudalnih porodica. ili u blizini samoga luka sa strijelom. kano jelen od godine dana" .Arternidi i Apolonu. Srejović misli da su naši narodi još u XIV v. Osim toga. Kaže da se jelen Illala:ci na kavkaskim bronzanim sjekirama. koje se upotrebljavaju u crkvenim obredima. a onda i sa pojedinim božanstvima i svetitelj. Prema arheološkim nalazima. kao božanstvom podzemlja iz indoevropskih bajki. kao i u ranom srednjem vijeku. proizlazi da usamlj en jelen simbolizira dušu umrloga pravednoga kršćanina.

3 i u Dalmaciji . koj e sigurno možemo prepoznati. II Selinama kod Gruda 57• U okolini Sibenika sam našao konja na š titu 577 U ovaj broj s u uračunata i dva neobična. osamljenog konja je rij e tka pojava. kakvih motiva na stećcima ima preko 50 primjeraka.579 Slj emenjak sa predstavom konja u Kupresu u narodu je poznat :k ao spomenik junaka iz narodnih pjesama Alije Đerzeleza.578 a drugi na Dugom polju.1. 580 Samostalnoj i osamljenoj predstavi konja sasvim je bliska predstava konja sa jahačem. II okolini Duvna.4. istočnoj Bosni . predstava samostalnog.2. za koje bi se moglo reći da su predstave krilatih konja. i s točnoj Hercegovini .Motiv krilatog konja (opasanog zmajem) na s ij emenjaku na Dugom Polju (Blidinje). čovjekom . nema više od petnaestak. Ne ki od tih primjeraka predstavljaju osedlane i opremljene . npr. od čega II zapadnoj Bosni .konj e. Sl. zatim II raznovrsnim scenama. Jedan od njih se nalazi II Va rošištu . sasvim originalna slu čaja.2-Konj Za razliku od dosta velikog broja predstava konja u zajednici sa koji ga jaše ili vodi. 257 . 94. centralnoj Bosni 3. . izm e đu Treskavice i Vran planine. kod Roga tice. zapadnoj Hercegovini .2. Takvih motJiva. naro či to II scenama lova na jelena.

Kao poslušna. nisu se mogle ni zamisliti bez dobrog konja i junačke opreme . on se kao samos talan motiv dos ta rijetko susreće na stećcima. Citlu ka. • •• Kao likovni motiv konj je kod svih naroda i u svim vremenima obilno predstavljan . može objašnjavati kao obi lj ežj e trajne uspomene na sahranjenog.Klesarski postupak kod izrade ovih motiva bio je nejednak. . i inače dobro stojeći čovjek veoma držao.. takvog konja je imao voj voda Mom č ilo (prva polovina XIV v. npr. pretežno pažljiv i kvalitetan. ili konja koji . na romaničkim i got i č k'im crkvenim fasadama . megdanu ili u lovu. neranjivost .81 Prema mišljenjima nekih etnologa . ZoHo na srebrnozlatnom relikvijaru u Zadru (XIV v.). vodi nj egov osedlan konj. pre ds tavlja nosioca duša . sli čno objašnjavanju jele na. Motivi su redovno plastično predstavljeni . kome se. na gotičkim zapadnoevropskim tapiserijama. najVIse u scena· ma lova na jelena. Zbog toga je razumljivo š to se konj predstavlja na nadgrobnim spomenicima. ali i kao osamlj ena pojava.im spomenicima. vidimo krilatog konja. Mislim da se pojava konja na stećcima. nekada zvani Jabučilo. Poznat je konj krilaš ni vi lenjak iz naših narodruh pj esama. a potom j na vepra.. npr. I za tursko doba u Bosni i Hercegovini može se to isto reći. akindžija. na području s tare Raške. vjerna i in teligentna životinja. sa mačem u des noj ruci. poput grč kog anti č kog Pegaza. konj je u srednjovjekovnoj Bosni u mnogim životnim situacijama bjo neophodan i cijenjen čovjekov pratilac. Dobar konj . Možemo ga vidjeti na starokrš ćansk. koji se kao ugledan čovjek za života osobito isticao s konjem u vojnim pohodima .iz XVI v. sv. Evidentirano je svega II primjeraka motiva samog psa. 3-Pas Iako se pas često javlja u raznovrsnim scenama. neodoljiva sila. Junač ke igre. Otuda i pojava motiva konja na muslimanskim nišanima. konj na nadgrobnim spomenicima. do kojih je feuda lac. još sigurnij e nego pojava jelena. a ispod njega je predstava nj egovog osedlanog konja. pridaju natprirodne osobine: munjevita brzina. posebno vojruka i ratnika.sss Po narodnom predanju. Na duboreznim vratima manas tira Tres ke.SS< Sasvim je vjerovatno da i predstave osedlanih osamljenih konja na stećcima evociraju uspomenu na njihove prerrunul e gos podare. sli č nog onima na s tećcima u Varošiš tu i na Blidinju . tzv. sjajna konjska oprema bili su ne samo potreba nego i znak druš tve nog ugleda . I sveci se često prikazuju na konjjma. isklesan je portret po kojnika.ss3 Na nadgrobnoj steli . u Makedoniji.i to po jedan primjerak u okolini Sarajeva.) . kao i na raznim s pomenicima i predmetima islamske umjetnosti.s u učestvovali u megdanima. V.SSl Pos toj i običaj da se u pogrebu nekog uglednika. Curč i ć misli da bi takav konj mogao obi lježavati grob nekog legendarnog junaka. itd . Poznat je. veliki značaj turski h konjan. u Milie ima.čkih odreda. najvi še u vezi sa lovom i junačkim igrama . 258 .

Palavestra životinj u na stećku Radivoja Vlatkovića u Opli čićima. a neki da su lavova. Postoji. Žabljaka. Stoca. zbog toga što se u našim narodnim pjesmama pas ponekad naziva lavom (.Tad zavrišta de vet dobrih konja i zalaja devet ljutih lava . smatra psom. U vezi s tim. doduše. koji trči. ). dva primjerka su ustanovljena u okolini Rogatice. još nekoliko primjeraka koji su nejasni " sporni. za koju se i u natpisu toga spomenika kaže da je lav (A VREBA LAV . 95.586 Jedan pas u Žepi. sličnu ptičjoj . ") . Pošto mi izgledaju najsI..Predstava psa na sljemenjaku II GVOZDU kod Kalinovika.. a tri u okolini Kalinov. . ja sam ih tamo i uvrstio. ima neobično stilizovanu glavu.. . za koje neki kažu da su psi. . Trebinja . kod Stoca.ika .. sa izdignutom glavom.čniji lavovima. To j e vrlo vjerna i lijepa figura psa . u okolini Rogatice. otvorenih ralja i isplaženog jezika i sa Sl.Gacka.587 Jedan od tri primjerka i z okoline Kalinovika je na nekropoli "li Gornjim Barama. napominjem da Vl.

5.'90 Taj motiv se nalazi i na nadgrobnim spomenicima.593 Pas je veoma vjerna ·i korisna živo tinja. . U jednome slučaju je to snažna životinja. na rimskim cipusima i na s tarokršća n s kim sarkofazima 591 Motiv p sa se n a lazi i na nadgrobnim pločama go tičke cr.iše II okolini Stoca (6 puta) .3. kod Trnova. ponekad prikazuju u nizu. u Bosni i Hercegov. samo u normalnom stavu. j to uglavnom u planin skim. Brojno stanje u ostalim područjima je s lij edeće: zapadna HercegoVlina . osim toga. Ovaj motiv na stećcima obilj ežava grob čovjeka za koga je. tako npr. a isto tako. Đ. s lučajeva nij e ·samostalna pojava . Basler ih je evidentirao na benediktin skim crkvama u nekim ·krajevima Austrije i Njemačke. centralna Bosna . u okolini Nikšića i Cavtata. osamlj eni pS<i se nalaze skoro is klju čivo na području Bosne i Hercegovi ne. drugi put u zaj ednici sa is tim takvim zelembaćem. r elativno. Nekuku. a ni y. postoje još 22 scene u koj ima su preds tavljeni i psi.ini. jedanput lav predstavlj en zajedno s a konjem i nekom životinjom s l ičnom krllpnom ze l embaću . kod Dubrovnika. sa raz vijenim grudima i također gore i naprijed zavi jeruim repom (sl. nalazi se na štitu u Gvoznom. s ljčno jelenima i pticama. kod Ljubinja 598 260 . Crna Gora . kod Kalinovika i u Uboskom. kod Bileće . U tome pogledu se -ističe podru čj e Kall inovika. npr. isplaženog jezika i gore i naprjjed zavijenog repa. Kako se ova životinja na stećcima naj češće pojavljuj e u planinskim krajevima i u vezi sa jelenom .2. s točna Bosna . Tako se u Brotnjicama (Konavli) i Uboskom. izvjestan pas značio veoma mnogo .4.i sokolom. Maria Novella u Firenci . u koloni . SS8 Druga dva primj erka su u Gvoznu.'9S U Donjoj Zgošći i u Boljunima lav je svezan za stabl0 5 % U Boljun ima je. najv. otvorenih u s ta.3.u Vranjskoj .ij etka poj ava na stećci ma. od toga 20 puta u is točnoj Hercegovini. **• Pse kao likovne motive možemo naći na romaničkim arhitektonskim objektima u evropskim zemlj a ma. kod Stoca i u Trebečaj u .i XVI v. br. a u Opličićima ga vidimo uz srnu i p sa. Dubrovačko primorj e . lav bori sa zmajem u tri maha 5 " U tri s lučaja ruka zabija mač u ralje razjarenog lava . 4-Lav Motiv lava nije čes ta . osim ovih .kve S. lav je na š titu. samo vjše stilizovan. 597 U Trstenom. s točars kim predj elima. a u lovu njegova "desna ruka" . Stanovnik plaruine i s točar u srednjovje kovnoj Bos ni nije mogao opstati bez p sa koji ga je ču vao i š titio od mnogih opasnosti. Ni lov na divljač se nije mogao zamisli bi bez dobrih pasa . Kako vidimo. U nekoliko . 95) 589 Zanimljivo je da se i p si.dugačkim gore zavinutim i zakovrčenim repom. Javlj a se 38 puta.bio zaš titnik života l i ·imanja. u okolini Ljubinja . dok je bio živ.l . gdj e. mislim da nema sumnj e da se radi o realnoj predstavi. pognute glave.SOl Pse nalazimo i na muslimanskim nišanima XV . a i u drugome s lučaju je s li čna figura. Srbij a .

kod Cavtata).Lav u borbi sa zmajem na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. jedna od njih odveć stilizovana (Gabrili. 96. gore i naprujed zavijena repina. ništa ne ·k aže o motivima lavova. Nije čudo ako su se neki i s traživači s teća ka u tome pogledu . M.Sl. ali treba reći da . npr. Wenzel.povelika glava. npr. jer je.je moguće da i neke od već naprij ed navedenih predstava pasa pripadaju grupi lavova . naznačena griva.. . pandže na noga- . snažna prsa.teško snalazili. 261 U navedenom broju nalaze se 2-3 primjerka za koja se ne može sasvim sigurno tvrditi da su to predstave lavova. obično kitnjastog razvedenog završetka.. a druge s l iče predstavama pasa . kao da ih uopš te nije zapazila 599 Većina preds tava ove grupe je uveliko s li čna lavovima . sa isplaženim jezikom.

Sl. Svojim izgledom se neš to razlikuju primje rci iz Boljuna i Opli č i ća. Razlikuju se i primj erc i II okolini U štice. koji imaju i li neobično veliku grivu . u Moti v lava (sa srnom i psom) na sandu ku sa pos toljem Opli č i ć im a. 97 . ma . koji s u mršavi i sa vrlo rij e tko m gri vom. 98. u okolini (:a plj ine (G rub ačev lav). Ruka zabada m ač u ra lj e lava na sandu ku kod Trnova."" 262 . uT rebeča ju SI. ili od već kitnjas t rep.

98a. 60t U ranom srednjem vij eku.) nalaze se dvije živo~inje od kojih je jedna lav (oštećeno) . međutim. iz XIII v. uz ostale životinje. iz XII v.603 Lavove. Na seldžučkom dvorcu u Ko nji. izgleda da je lav rijetko kada poslužio kao likovni motiv.. posebno kod Perzijanaca j Seldžuka. ali kada se bori sa zmaje m ili zm ijom da simbolizira paklene napasti. prikazan j e vladar na konju kako svladava lava .Sl."'" U Ferari sam vidio grb j ednog kastela. na s te ć ku II Motiv lava ( ?) Bareviš tu kod Lištice. C. vidimo na moza ic ima sale Ruđera II dvorca u Palermu. Andrije u Barletti (XIII v..602 U umj etnosti is lamskih naroda. u romaničkom bestijariju. a m eđu njima i lav . * ** Na s tarokršća n sk im s pomentc tma često su ko ri š tene preds tave živo tinja . na kojemu je prikazana borba dvaju lavova sa zmajevima. koriš teni su životinj s ki motivi. on j e važan elemenat. iz XIV v. sve do početka romanike. 263 . Ispod usp ra vne figure Kri s ta na južnom dovratniku crkve sv . Truhelka kaže da je lav na s tarokršća n­ s kim sa rkofazima počesto predstavljan ka ko lovi druge zvi jeri i da u tak vim s lučaj evi ma nema s imboli čno značenje.

Đurđa (1445 . Anđelić pronašao grb na kamenoj kruni jedne cis terne u Dubrovniku koji iznad š tita i kacige ima lik prednj eg dij ela robustnog lava. imaju takve lavove na svojim pečati ma. Petricioli kaže da se motiv lava u borbi sa ostalim životinjama Hi sa plijenom koji mrcvari čes to javlja u dalmatinskom rOmani č kom kipars tvu · l2 U našim krajev.OO8 I u nedavno nađenim os tacima s tarobosanske bazilike u Predj elu. nalazi se lav sa vrlo razgranatim repom i pandžama na noga ma. kćer­ kom pokojnog srpskog despota Lazara i despotice Jelene Brankov ić .) i Lazara Brankovi ća (1457. Radoslava i Os toje Dragi š ića-Kosača.OOJ Na reljefima ruševina kas noanti čke bazH1ke u Zenici nađene su d vije preds tave lava . jedna prednja noga malo podignuta ) nalazi se na južnom nadvratniku katedrale u Splitu. h ercega splits kog.6!S Pretpostavlja se da je j grb Sandalja Hrani ća-Kosače bio istI takav' l6 Nedavno je P. kod Kotora. sa otvorenim raljama. g. spada u ovaj drugi tip. . u jednom od ta dva slučaja lav se bori sa zmij om. Tako ga vidimo na pečat ima srpskih despota Vuka (1387. š to se može objasniti i rodbinskim vezama sa Brankov i ć ima. g. uz ruku sa ma čem. Na Radovanovom porta lu u Trogiru vidimo i scenu u koj oj lav. samo bez zadnj eg dij ela tij ela. nalazi preds tava lava . što se m ože vidjeti na iluminacij'i Hrvojevog glagoljskog misala . nalazi se . rođakom despotice Jer ine Brankov ić. 606 Vrlo slič na preds tava se nalazi i na ciborij u u Ulcinju (danas u Narodnom muzeju u Beogradu ) . kao i unuk mu Balša.609 I. č ije šape drže zastavu. pa misli da pripada Hercegu Stjepanu Vukči ću.rovi ća-Bal š i ća. Lav iz Predjela. kao i na š kropionici iste crkve. Zbog toga se lav nala"i na peča tu knezova braće Stjepana. I na štitu Hrvoj a Vukčića. iz 1404.1J Lav je heraldi čka oznaka i bo sanskohercegovačke velikaške porodice Hra ni ća­ -Kosača . Na prostoru od Zadra do Bojane lavovi su pPikazani na dva nači na : l ežeć i sa podvije nim repom i u skoku. sa repom zavitlan im iznad tijela. god · l4 I n a pečatu Hercega Stjepana se nalazi takav lav. udovicom Đurđa Stracim. god. Veliki vojvoda Sandalj Hrani ć-Kosača bio je oženjen Jelenom . oč ito je da narodno predanj e koj e govori da Ma hmut po tj eče jz srpske despots ke kuće Branko vi ća ima svoje opravdanje. Slič na ovim je i preds tava lava (isplažen je21ik.). zavinuta i razgranata repina. I na fragmentu iz Prevlake . po njenom mišljenju .6!1 I.ima lav se najčešće javlja kao h e raldi čka oznaka. lav se nalazi ·i na mramor- 264 .isklesan lav koji progoni neku manju životinju (vjerovatno janje)'o. datiranom u XI v. postoji preds tava lava. Osim toga. g.ić kaže da je lav čes ta pojava na nekim s kulpturama iz centralnih i jugozapadnih kra jeva naše zemlje. koja je još sličnija onim na našim s tećcima . Kako se na nišanu Mahmuta Brankov i ća. oko 1440. koj a je iz roda Bra nkovića a sin mu Vladislav Anom Kanta kuzen.iz okoline Rogatice (sada u Zemalj skom muze ju u Saraj evu). napada na zmaja koji se još opire' lO Sli čne predstave se nalaze i na ul om ku s Lokruma. 61J Zanimljivo je š to se i na dukatu poslj ednj eg bosanskog kralj a Stjepana Toma ševića na lalJi reljef lava' lS To se može objasniti o ko lnošću da je Stjepan Tomašev i ć bio oženjen Ma rom .Bezbrojni su primj eri predstava lavova u našim krajevima. a i njegovi sinovi Vladislav i Vlatko. Na ciboriju uzidanom u vrata sakristije katedrale u Kotoru. kod Foče: nađe n je reljef lava. Takav lav je i na ciborij u iz Komolea. Herceg Stjepan Vukči ć-Kosača kćerkom Balše III.). Nikolaje".. u Rij eoi dubrovač­ koj. kće rkom kneza Lazara.

kao elemenat ikonografske kompozicije. Kako se radi uglavnom o jugoistočnim krajev. Tni primjerka od tih lavova su isklesana na štitovima (Trsteno . i nakon smrti despota Stefana. kada je Mačva pripala Ugarskoj.istorijskim izvorima XV v. u svrhu njihovog korištenja u lovu na opasne divlje zvijeri. ima gotovo potpuno jednako klesan i ukrašen stećak ~nišan) kao i Mahmut. koja je najprije mogla doć i utjecajem i ugledanjem na takve slične motive iz repertoara kamene plastike romanič­ koga stila u našem primorju. koje pripisujem majstoru Grubaču. I za tri predstave lava i životinje slične zmaju (gušteru-zelembaću) u Boljunima moglo bi se to isto reći. ali će to prije biti ipak lavovi koji su ukroćeni i onemogućeni u svom djelovanju. Taj je kraj . kakvu je misao jednom saopštio C. Evidentirano je ukup- . gdje se također nalazi stećak sa predstavom lava.620 • •• Mislim da pojavu relj efnih moti1{a lava u borbi sa zmajem na steć­ cima u Uboskom i Brotnjicama treba shvatiti kao starokršćansku a legoriju borbe dobra d zla. knezovi Radoslav i Radivoje. Dva slučaja lavova privezanih za stabla možda predstavljaju pripitomljene leoparde. najvjerovatnije je da su na stećke stigli sa ciljem da obilježe grobove koji pripadaju dstaknutijim č lanovima te feudalne porodice. Vranjska) . treba reći da se u . javljaju na s tećcima .ima Bosne. I pojava lava na stećcima u okolini Krupnja ima svoje razloge.619 Dodajmo još da lav sa razigranim repom zauzima mjesto i na grbu Zane de Zaninusa. ostao u sastavu despotovine Đurđa Brankovića. naime. dvorjanika kralja Tvrtka I.nim nadgrobnim pločama kraljevske kapele u Bobovcu. koji su vjerovatno bliski rođaci Mahmutovi. koji su uvezeni kao nijetk-i pokloni uglednim bosanskim feudakima. I lavovi u Boljunima i Opli č ićima. sa "paklenim napastima" koje ga snalaze. sa druge strane Drine. S-Zmija 265 I ovaj motiv pe spada u one koji se često. Nekuk.'22 Odatle nije daleko Dragaljevac. Njima su bliske i tri predstave zabijanja mača u ralj e lava (Trebečaj. U vezi s tim. odnosno o području oblasti Kosača. i kao takvi više ne predstavljaju ozbiljne opasnosti za čovjeka . . Mislim da one simboliziraju dire ktnu borbu čovjeka. Oni s u veoma slični nappijed navedenim heraIdič kim simbolima. te na njemu identičan reljef lava.kao da je klesar htio da kaže kako je pokojnik uspio da se za života odrve svim napastima. svi ostali primjerci lavova na stećci ma. iz kraja oko Rogatice.odakle je i Mahmut Branković. Gvozno). č ini se da imaju drugačije značenje. Ubosko. što nesumnjivo govori o simbolu grba. čiji najugledniji č lanovi Jmaju takvog lava na svoj im grbovima. dobrog kršća nina . Truhelka. njih više od tri četvrt in e ukupnog broja. kao i njihovih rođaka .članova porodice Brankovi ća. zbog toga što se one ne razlikuju mnogo od prvih dvjju . iz XIV v. opravdano se može pretpostavibi da su njih dvojica također bliski rođaci . izgledaju dosta jadno i obesnaženo. kao i na grbu dubrovačke porodice Pečenića. Među bim." ! Pošto i vojvoda Radivoje Oprašić . spominju i bosanski kršćans ki feudaloi BrankovićJ. Po svom ukupnom broju je najbliži motivu lava.

Sest pri- Sl.os- . Sl. a u jednom drugom če tiri zm Ij e na istome s pomeniku) . - Predstava konjanika koji kopljem napada zmaja koji II ie već uh va tio ruku žene na sanduku II Poljicu ( Vi soč i ca olanina ). Prema svom izgl edu. 99..no 38 m otiva zmija (u jednom s lu čaju su dvije. okolini Konjica.. _ 100>. 100.. sve ove zmije mogli bismo podij eli ti na obi čne ili nešto st ilizovane i na zmajeve. - !Predstava zmaj a koji duku II h oće da proždere jare na san· Vlahovićima kod Ljubinja.

l .5. zapadna Hercegovina . 267 Teritonijaini raspored stećaka sa reljefnim motivom zmije izgleda ovako: cen tralna Bosna .5.1. 101.3. u druga tri on je upravo svojim raljama uhvatio čovje ka . U Srbiji nema ovoga motiva. sa krilima i raZJigranim repovima. . - Moti v dva- ju prepl etenih zmaje. odnosno živinče. mjeraka zmajeva veoma sliče krupnim zelembaćima.17. go tovo polovina ukupnog broja otpada na istoč nu Hercegovinu. Imotska krajina . Dubrovač k o primorje .o a na sljemenjaku II Hodovu kod Stoca. Ovdje nisam ubrojao dvije zmije na muslimanskim nišani ma iz XV v.4. i stočna Bosna . Kako vidimo. U tri s lučaja se zmaj bor i sa lavom. Crna Gora 1.SI.I . zapadna Bos na . a u šest s lučaj eva su predstavlj ena po dva zmaja kako se prepliću. Makarsko primorje . a ostali su pravi zmajevi. istoč na Hercegovina .

p r imj erak u Dugom polju . zmaj upravo h vata glavu žene. U Gvozn u. - zmaja (uz konj a i lava) na sanduku sa postoljem u Bolj unima Grubačevog Predstava kod Stoca.b" . SI. Veoma .blJ u Vlahov i ć im a. posebno zmajeva. u okolini Konjica. isklesana je pažljivo. u Dub ro·· vačkom pr imorj u. kod Ljubi nja. a na Vi s očiei planini . gdje zmij a obavij a kPila tog konj a 627 Osobito su zanimljivi p r imj erci p red stava dvaju zmajeva koji se s i m etri čn o prepHću . konj a ni k s koplj em nava lj uj e n a zm aja k oj i je već zgrabio desnu ruku žene.b25 Zan imlji ve su stilizovane zmij e u formi "pereca" na sandu k u u Bistrini. \02. kod Ka linovika. či j e je klesanje zah t ij evalo dosta vještine. ."6 Sasvim je neobiča n . sa glava ma kao u konj a li sa krilcima. i spod Vran-plan ine (Blidinj e) . i mpresivno djeluju primje rci zmajeva sa žrtvom u razjaplj enim r alj a ma. glava koze (jareta) već je u r aljama b ij esnog zmaja.Većina zmija. Jedna ta kva stilizacija je uHodovu. a i zagonetan.

i ostale zmajeve . Velik je kao i lav. zabilježio sam predstavu zmije koja hoće da . Napominjem da . Tim pnimjereima bi se mogao dodati i jedan iz Boljuna.637 Zmija je korištena kao likovni motiv i u starokršćanskoj umjetnosti. Po natpisu koji se tu nalazi. snažnim 'n ogama.635 Na jednoj etrurskoj steti iz IV v.kod Stoca. vidimo da je to klesao kovač Grubač.'lS a druga u Podgrad inju. - Zmija i zmajevi kao relj efni motivi s tećaka. u široj okolini Stoca. s e zmaj li Makarskoj nalazi na štitu. u okolini Capljine. na Jonasovom sarkofagu u Lateranskom muzeju u Rimu .'30 Iznad lijevog portala romani čke katedrale u Ferrari isklesana su dva zmaja koja se prepliću.'29 četvrta u Brštanici. prepletenim repom i 63 plamenim jezikom. 103. S. u tekstu koji se odnosi na lava.'" SI.jz literature.633 U toj sceni zmaj ima relaNvno velike noge i prepleten rep. u Dubrovačkom primorju. Na freskama rimskih katakombi susrećemo morsku neman-zmaja kako guta čovj eka. također u široj okolini Stoca.ije zmije. * ** žević 269 Zmije i zmajevi su poznati simboli paganske mitologije.'31 Ipak je najljepše i naj-inventivnije isklesan zmaj pa sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). gdje izgleda kao da se zmaj u obliku velikog zelembaća sprema za borbu sa lavom ."" Na štitu u Franj evačkom samostanu u Schwatzu.'JO dok sam šestu pribilježio . vidio sam scenu borbe konja (?) sa zmijom'36 U Naroni je nađen antički kameni s pomenik na kome su isklesane dv. ' o primjercima borbe zmaja sa lavom bilo je riječi naprijed. a isti prikaz se nala~i .'3' Konstantin je naslikan kako gazi zmaja i baca ga u ponor. na sarkofazima ranog bronzanog doba i na urnama stanih Grka i Slavena . a bez krila je. u Austl1iji . Analogno tome. kao predstavu biblijske legende o profetu Jonasu. Knekaže da se zmija nalazi na neolitskim nadgrobnim spomenicima. sa I k rilima.guštere zelembaće u Boljunima možemo pripisati Grubaču. Na novcu je prikazan Konstantin II na konju kako gazi zmaja. peta je u Slivnu Ravnom. treća u Glumuni.

na grbu dubrovačke porodice Basegli (porijeklom iz Huma) vidimo zma· ja. Marco u Veneciji nalazi se reljef 'koji prikazuje zmaja kako guta čovje­ ka"3 Zmaj u obliku guštera je i likovni elemenat orfičkog kulta. u funkcij i nosača grba. a takav je i grb grada Milana."7 Zmiju nalazimo na grbovima.650 Zmajeve.'" dalmatinsko-hrvatski feudalci Kačići su na svom grbu imali zmaja. Oni su ·i h zvali "mjesečevi čvorovi" i klesali s u ih kako na javnim ob· jektima tako i na nadgrobnim spomenicima. tako. iz koje je druga žena Maksimilijana I. Stari Grci su vjerovaH da duša kralja Erehteja boravi u zmiji koja se čuvala 270 . u Crnoj Gori "" Zmija je motiv i kamene plastike starih bosanskih bazilika.. zdravlja i bogatstva.. zatim na starijim musliman· skim nišanima.53 Zmiju sam našao i na starim malisorskim stelama u Vuksan·Lek'iću. baš kao na stećcima.52 • •• U nauci je utvrđen i dosta proučavan snažan paganski i srednjovjekovni kult zmije. kod porodice Vrš inić. iz 1600. sHč· ne stilizacijama na stećku u Bi strini."4 Ita· lijanska pl e mićka porodica Sforca je imala grb sa zmajem koji hoće da proguta čovjeka. Zmaj je isklesan i na ulomku·spoliji na kući u Smokvinoj ulici.. kako obične tako i prepletene. Tako.. kao i na gotičkim vratima kuće u ulici od Buže u Dubrovniku.dobrog pa· stira. kao i na konzoli trJjema Kneževa dvora u Dubrovniku. kod Sarajeva. na jednome luku i impostu vrata..korišten i na duboreznim proizvodima u Bosn i. sličan onome iz okoline Ne· vesinja. a malo potom ustanovio da je to primjerak romaručke kamene plastike iz Wiirttemberga"" Na južnoj fasadi crkve S. na ploči iz bazilike u Zenici. na grb u omiške porodice Dešković. Jedan kamen sa dva stilizovana zmaja. onda na jednome kapitelu Mihoja iz Bara u Franjevačkom samostanu u Dubrovni'ku (XIV v. kao npr. plodnosti..proguta dijete "" Rekli su mi da je to grb italijanske plemićke porodice Viskonti. Đorđe i drugi sveci često su prikazivani kako ubi· jaju zmaja . Zmaj je predstavljen na sjedalima drvenog kora splitske katedrale i na njenim Buvinovim vratnicama. rad mletačkog majstora.korču­ lanske katedrale iz XV v. u MakedoIl!ij. nađeni su na kraljevskim nadgrobnim pločama u Bobovcu.. god. u Turovima. uz Isusa.'651 Stilizovan zmaj. Postoje ' različita vjerovanja o simbolizmu zm'je.57 Osim toga.646 Motiv zmije se nalazi i na brojnim raznovrsnim spomenicima u našim krajevima. nalazimo kod seldžučk!ih Turaka. vidimo i na duboreznim vratima manastira Slepča i Treskavca. Tako je nalazimo na stubu crkve Kri· vaje u zapadnoj Srbiji. našao sam u Zemaljskom muzeju u Stuttgartu. kao i na manastirskoj crkvi u Kaleniću. koja podsjećaju na s tećke. nalaze se dva prepletena zmaja.658 ". kod Trnova i u Hrasnici. nalazi se na kamenom patosu sa inkrustacijama u crkvi sv. npr. zatim na zabaru . isklesani su zmaj. zmi· ju vidimo na starim i nov." 9 Zmija je često prikazivana i u duborezu .'" Prepletene zmije. iz XIV Dva prepletena zmaja sa konj· skim glavama nalaze se iznad bifora romaničkog i gotičkog stila mana· stirske crkve u Dečanima.ijim krstačama.'6 Motiv zmije je dosta . Sv. Arhanđela. a predstava zmaja je ustanov· ljena i na zvonu sa Bobovca. kod Prizrena. lav i zmija"" Zmajevi "razjaplj enih usta i du· gačkog plamenog jezika". Negdje se smatra simbolom žita. kod Tuzi.). kao .

". paganski kult zmije ušao je u simboliku. ili da označavaju uspomenu na sahranjene li čnosti. relativno. izgleda.. po mome mišljenju. ja sam bio mišljenja da su ti motivi ostatak prastare magijs·ko·religij ske patrijarhalne kulture.1 Tračani su vjerovali da mrtvi produžuju život u obliku zmije. Te predstave su. zbog čega se poštuje. kao borba kršćana protiv napasti gpijeha."" Prema mišljenju N. To su razlozi što se zmija u raznim vidovima javlja na srednjovje kovnim freskama.'" Međutim .67o Zmija na stećcima će sigurno zanimati buduće istraživače.3 Rasprostranjeno je i vjerovanje da zmije imaju ljekovitu moć" da usjeve čuvaju od vremenskih nepogoda. kršćansku • •• o samoj pojavi motiva zmije na stećcima do sada nije bilo ozbiljnijeg p roučavanja. to se ta mjesta. Miletić. kih porodica u naš im primorskim kraj evima. Wenzel je izrazila misao o pojavi kompozicije dvaju zmajeva kao "sjećanje na antički kult personificiranog iJivota i smrti". Duše predaka imaju obl'i k zmije. kao i supružnici koji nemaju djece. što taj motiv s u srećemo oj na starim bosanskim bazilikama . predstavljan je u obliku zmije . Danas je moguće predložiti nekoliko hipoteza u tumačenju toga motiva. smatraju kultnim mjestima. Kućna zmija se smatra duhom nekog od rodonačelnika ili domaćina. došle na stećke kao sjećanje na 271 .'" Iako snažan i opšterasprostranjen.na Akropolisu. a sama zmija se smatra čuvarkućom. Zmajevi koji proždiru ljude i životinje uveliko podsjećaju na biblijsku alegoriju o proroku Jonasu."'" Ilirios. njene naturalističke . Vjerovali su da ona sprovodi duše na onaj svijet. na nadgrobnim spomenicima i na umjetni čk. na sarkofazima. kao hton· sko božanstvo. U tome smislu je moguće čak i zmaja na sljemenjaku iz Donje Zgošće objasniti kao patrona vlastelinske ku će .ili 'ponešto stilizovane predstave. i to prvenstveno kulta predaka. Otuda poštovanje zmije kao ču· vara doma. mislim da su ostatak staroslavenskog kulta zmije. odnosno koje su bile žrtva ujeda zmija.im duboreznim predmetima . U okolini Skoplja neki ljudi od zmije traže pomoć pri sklapanju braka. posvuda je dominantno vjerovanje u zmiju kao životinju koja je vezana za kult smrti.. zmija na stećcima je trag htonskog božanstva grčke mitologije. i najbrojnije.669 Proučavaju ć i motiv zmije na staI'im musliman· skim nišanima. ili pod ognjištem."7 Zmijolika stvorenja se u toj simbolici smatraju predstavnicima sila pakla. kao staništa duhova predaka. mitski predak Ilira.dvorca čija se reljefna predstava nalazi na tome stećku. Obične zmije.. Opštečovječansko vjerovanje je da je zmija "jedan od onih primarnih oblika kojima se simbolički prikazuj e duša kada izlazi iz tela". realne . kasnije izražene u germanskoj. na grbovima plemić. M. koje su zaduiJile svoje bližnje liječenjem od ujeda zmije.'" "Korgizi vjeruju da se anđeli na zemlji javljaju u obliku zmije . otjelovljenjem predaka. tek za Konstan tina Velikog. hrani čuva. naročito lan· gobardskoj varijanti. grbovima ."s Kod starih Slavena je vrlo izrazito povezivanje zmije sa ku I· tom predaka. U uvjerenju da kućna zmija živi pod pragom. koje su. pa otu· da i borba protiv njih.659 Kod starih Egipćana zmija je bila hton-ični demon.i na kamenoj plastici.

Crna Gora . najvjerovatnije je da predstavlja umjetnikovo viđenje borbe duše pokopanoga (konj) sa napa šću pakla (zmija). Teritorijalni raspored stećaka sa pticama po prilici izgleda ovako: centralna Bosna . poput nekog friza na sanducima i sljemenj acima.13. dakle kao relikt staroslavenskoga kulta predaka. Javlja se kao individualna. Primjerak zmije koja okružuje krilatog konja na Dugom polju (BHdinje) i koja je u izvjesnoj mjeri postala nerazdvojni dio kompozicije. ili na ruci žene. Redovno je to uobičajen. Dodajmo još i to da postoji jedna predstava orla koji napada zeca i jedna predst ava stiHzovanog orlovog krila. ali su oni djelo s amo jednoga klesara. a koji put je i na konj u. Sto se tiče zmajeva koji su s!ični gušterima-zelembaćima. klas ičan oblik ptice. po mome mišljenju. najveći broj zmija na stećoima zadržao je barem sjećanje na nekadašnju staroslavensku pagansku. a u četiri slučaja fantas tična ptica koja je. kršćansku 6 - Ptica Motiv ptice se često javlja na stećcima. Boljuni.29. U više slučajeva je isklesana na rogovima jelena. Imotska krajina 3. 'istočna Bosna .simboliku borbe sa paklenskim napastima. zbog čega mi se nameće misao o moguć­ nosti njegove lične. moguće je da se i na steć­ cima to već manifestuje. Prepletene zmije u Bistrini u vadu "pereca". Tačan broj može biti još samo nešto veći od ovoga.4. polugrbovne oznake. ipak. i to obi čno uz krst Ui uz štit sa mače m (na krakovima krsta i na ivicama štita). kao i kompozicije sa po dva prepletena 'zmaja. Ptica je nekada na ruci pješaka. Nije utvrđen tačan broj motiva ptica.116. kao hera ldič­ ka oznaka bez štita. iLi na leđima jelena odnosno srne. autorske. a ostali dio je već poprimio karakter čistih ukrasa. Glumina). ali za sada ne znamo na koje bi se to bosanske feudalne porodice moglo odnositi. ili u Boljuni- 272 . samostalna predstava. oni bi mogli imati isto značenj e kao i obične zmije. primorje sa zalađem .1. zapadna Hercegovina .19. Zanimljiva je predstava ptice u Opličićdma koja u kljunu nosi grančicu za svoje gnijezdo. izgubili su 's voje nekadašnje simboličko značenje i postali čista umjetnička stilizirana kreacija dekorativnog karaktera. odnosno srednjovjekovnu kršćansku (romaničku) simboliku. postoji ukupno oko 100 stećaka na kojima se nalazi približno 200 primjeraka ovoga motiva. najsH čnija pijetlu. zapadna Bosna . Samo u devet s lučajeva je to pijetao.15. Ponekad ptica učestvuje u lovnim scenama. Po mojoj ocjeni. odnosno heraldičkih oznaka. koji je sličan golubu <ili sokolu. i to u nekoHko oblika i u više situacija. U Srbiji nema ovoga motiva Pojedinačnih ptica ima 11 primjeraka. majstora Grubača. Prema tome. Predstave borbe zmajeva sa lavovima samo su jedna val'ijanta čes tih romaničkih predstava međusobne borbe samih grijehova. a i kao čitav niz ptica. Pošto je to vrijeme kada se u Italiji i u susjednim zemljama motiv zmaja koji proždire čovjeka upotrebljava kao heraldički simbol. istočna Hercegovina . od toga najviše u okolini Stoca (Opličići. zatim kao dvije najčešće afrontirane ptice.

SI. 273 .Niz ptica sa ljudskom figurom na sanduku u Cerinu kod CiLIuka (sada II vrtu Ze malj skog muzeja II Sa rajevu). - Predstava pt ice u bli zini l ežeće ljuds ke fi gure (mrtvaca) na stećku u Seli nama kod Gruda .dvosIrukome krstu .'7J Ovdj e sam ubrojao ·i pticu uSelinama.'73 Evidentirano je 10 mačeva sa š titovi ma na kojima se nalaze ptice. Tako. od toga relativno najviše ako Ljub inj a. 104. a na drugom e . .dva puta po d vije ptice. kod Gruda. u Uboskom na jednome krstu stoje dvij e. 105. koj a je u blizini l ežeće figure (mrtvaca)'72 Predstave parova ptica na krs tovima javljaju se 10 puta. ma gdje s toj i n a ogradi dvorca. najviše u okolini KaSI.

na ruoi pješaka če tiri puta.'" U osam slučajeva su ptice na jelenima. ili na srnama.680 U 14 s l učajeva je ptica predstavljena na ruci ljudske figure (ne računajući scene lova). 106. kod Cavtata.. Stoca . U nekim nizovima su ptice okrenute na jednu . npr. Ljubuškoga i Cavtata. Citiuka. 93). u Gvoznu jedna ptica s toji na rogovima jelena. Trebinja. a u nekim na obadvije strane. U Brotnjicama.'" u Uboskom su četiri srne i na svakoj od njih je po jedna ptica'78 (sl. niz ptica se nalazi na istoj strani sljemenjaka gdje i scena kola. U Gornjim Barama vidimo jednu pticu na ivici š tita. - Predstava II Sočica­ pij etl a na ogradj na sljemenjaku ma kod Roga tice (sa- da II vrtu Zema lj skog muzeja II Sarajevu). Tako. .isklesane na jednome Janetu. Jedna od njih je u Gvoznu. a u Ždrijelovićima su dvije ptice . br.m a u Cerinu je prikazana žena u sredini niza od četiri ptice . Ima ih u okolini Bileće. od toga na ruci konjanika pet puta . na ruci žene če tiri Sl. a na Cen gić Bari su simetrično postavljene dvije ptice'74 Postoji 9 nizova u kojima je isklesano ukupno 55 ptica .'79 Pos toje i dvije predstave ptica na konjima.linovika.

zeca ili jabuku (kuglu). dvije ptice se nalaze na granama stabla na sljemenjaku iz Donje Zgošće.. Podgradinje i Brotnjice) koje sam. 1 u Imotskoj krajini i 1 u dubrovačkom zaleđu .os3 Ptica kod predstave ruke nalazi se na sljemenjaku u Baštini. predstavljeni s u jahač na konju i do njega žena koja stoji i na ruci drži pticu. U Gvoznu.os5 Zanimljiva je scena u Uboskom. iznad jelena su još dvije ptice. starokršćanskom periodu. osl Zanimljiva je jedinstvena poj ava ptice u sceni turnira u okol. 27) . • •• Ptica . e. kao i još neki drugi.. viđamo portrete pokojnika koji ponekad drže pticu. a malo dalje se vidi žena sa dvjema pticama na svojim ramenima . psa i pticu. br.'" Ustanovlj eno je devet predstava pijetlova. na 'lome stećku je predstavljena ljuds ka glava. kod Kalinovika. U šes t slučajeva isklesane su po dvije ptice (osim onih uz krst ili uz štiLsa mačem). od čega 4 u Bosni. Na s-telama iz raznih krajeva Grčke. u široj okolini Stoca. obično afrontirane . Osim njega. nedaleko od Sibenika'91 . U četiri slučaja su to stilizovane i gotovo fantastične ptice (Ubosko. zbog toga što najviše s li če pijetlu. uz ostale životinj ske predstave. a onda i tokom čitavog srednjeg vijeka.ili na nekoj drvenoj klupi (ogradi). Dodajmo još i to da se stilizovano or·· Jovo krilo nalazi na s tećku u Bribiru. Konjanik sa pticom u Brotnjicama. kod Breze. Mkhele u Paviji. zatim u antičkom . u okolini Trebinja . jelena.os. U sceni u Cerinu vidimo lovca-pj ešaka s lukom. . vidimo i ptice. oko V v.puta i uz predstavu ruke (bez figure) jedanput. 107. po. prije n. dvije ptice se dodiruju kljunovima.'91 To nisu svi 'Primjerci ptica na stećci ma : postoje tri ptice u letu iznad jelena u Glumini. zatim čet iri ptice kao grupa u Vrhovjnama. OS ) Drugi takav pijetao kao da je na stolu . o o SI. u kojoj vidimo psa kako napada na jelena na kome je ptica. 688 Fantastič­ na ptica u Brotnjicama je dio veće kompozicije u kojoj se lav bori sa zmajem i orao mrcvari zeca. U Domaševu.'R4 Postoji devet scena lova na jelena u kojima su prikazane ptice u letu. - Motivi ptica koji se s u sreću na stećc im a . Jedan vrlo izrazit pijetao je u HočevIju . a drugom lista knjigu. kod Varcar·Vakufa. stavljene u zabate sljemenjak1!. kod Kalinovika. koji se spominje u natpisu na istoj strani stećka. 3 u Hercegovini .'" Na glavnoj fasadi crkve 275 .kao motiv likovnih umjetnosti korištena je u predistoriji. kod Ljubinja .znad predstave sjedeće ljudske figure. ubroj ao u pije tlove."" Osim ovih.ini Seikovićaos 2 (sl. u okolini Cavtata.'" Na glavnoj fasadi romaničke crkve S. vjerovatno je feudalac Druško Ljubojević. koja se jednom rukom naslanja na štap.

Michele u Paviji nalazi se relj efna scena u kojoj orao napada zeca.). Zeno u Veroni. Paolo fuori le mura u Rimu našao sam kapitel koji je na jednoj strani imao . Iluminacija Hrvojevog misala prikazuje ovoga hercega na konju sa sokolom na ruci .701 Predstava ptice se čes to nalazi na srednjovjekovnom nal<itu .697 U dvorištu klaustera S.699 Na nekoli ko romani čkih kuća u Veneciji nalaze se reljefni medaljoni sa takvim scenama .rkofagu u Niortu (XII v.S. Predstava orla koji napada zeca na moza iku crkve S.'95 Ptice se nalaze i na islamskim spomenicima. Pijetao se javlja na tkaninama Perzije. . u štuku omajadskog dvorca Kirbet el-Mefdžir u Jordanu . tako. Marco u Veneciji (XII v. Zeno u Veroni vidimo ženu sa dvije ptice. iz VIII v. iz VIII v.696 Pticu na ruci lovca vidimo i na seldžučkom sarkofagu u Afyonu (XII v.). Istu takvu predstavu vidimo na glavnoj fasadi c~kve S. zatim na zidnim slikama sasanidskog dvorca u Nišapuru.7OO Evo i nekoliko primjera motiva ptice na spomenicima u našim krajevima. M arco II Veneciji.) nalazi se scena lova na jelena u kojoj lovac na konju drži pticu.) . S I.iz X v. na tepisima iz guvernemana Semipalatinsk i na muš koj odjeć i u Indiji.. Na fragmentu sarkofaga u E ufrazievoj baz ilici u Poreču uz krst su isklesana dva pauna i po jedna ptica (golub) na njihovim repovima (oko VII v.'" Predstavu ptice koja napada zeca vidimo na mozaiku crkve S. počev još od XI v. Na jednom sa.sk lesanu predstavu p ijetla. npr. Iznad portala romani čke crkve S. zatim na odjeći u Muzeju u Hamburgu. 108. uglavnom na prstenju..

7IO Napominjem da se predstave ptica nalaze i na naj starijim muslimanskim nišanima u Bosni. Dva goluba j kalež imaju sepulkralno značenje.. na Lazarici ti u Kaleniću. mnogo je vjerovatnije da se ovdje radi o predstavama sokolova vezanih za lov kako na dlakavu tako i na pernatu divljač. Zore kaže da su golubovi koF znače "sladost imir" . Cešće se javlja na kamenoj plastici arhitektonskih spomenika moravske škole. predstavljaju vjernike "koji u euharistiji srču zalog vječ nog b laženstva". u Vuksan-Lekiću .o2 Ptice se nalaze i na nekoliko naših grbova . I Grci su obožavali golubove. U tome slučaju najprije bi dolazilo u obzir tretiranje Nh motiva kao kršćanskih simbola čo· vječjih duša. Lov sa sokolima je bio poznat mnogim narodima Evrope i Azije. kod Tuzi .) nalazi se pred stava vladara na prijestolju koji na desnoj ruci drži pticu. najprije nam se nameće misao o predstavama golubova. našao sam na malisorskim nadgrobnim s telama iz XVII-XVIII v. mogle simbolizirati tugu ljudi za izgubljenim bliskim srodnicima. golub je bio posvećen Afroditi. a orla koji napada zeca na kapitelima stubova klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku.. a kasnije i kod Rimljana.' 14 Gledajući oblike ptica na našim stećcima. ili u vezi s jelenima. 7Is Međutim.'09 Stilizovanu predstavu pijetla. koji je u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini bio veoma cijenjen i njegovan. Perz-i ji. a u 277 . po narodnom vjerovanju.'04 U Arheološkom muzeju u Zadru nalazi se kameni medaljon (donesen iz neke ruševine) s reljefom "sokola ko}i se oborio na zeca" . smatrali predstavama duša na putu za drugi svijet. npr. 7l3 U staroj Indiji. Curčića su podsjetile na predstave kukavica koje bi.!simbol duše koja živi u vječnom pokoju". nalazi se ptica (Kalimanići) . Orao u kršćan­ skoj simbolici predstavlja Kristovu vlast u carstvu nebeskom . Kao simbol ljubav.'o. Isti tretman bih predložio i za p ticu iz Selina koja . Klare u Dubrovniku. Jevreji s u . u Crnoj Gori. tri ptice raširenih krila su grbovna oznaka bosanske porodice Masnovi ća.'05 Na novcu nasljednika humskog kneza Andrij e (1204-1209. Za golubove na krstu se kaže da predstavljaju duše vjernika. Tako. a na pluteju kasno· antičke bazilike u Dabravini predstavljen je krst i na njegov'im horizontalnim krakovjma po jedna ptica.. kao i na kruni bunara u dvo~ištu nekadašnjeg samostana sv .'08 Uz lava . koja je mogla biti od utjecaja. U starokršćanskoj umj etnosti se upotrebljavao motiv goluba i orla.o3 Orla koji je zgrabio janje vidimo na Radovanovom pOl·talU u Trogiru.71S Za ptice u Brotnjicama L.Taj motiv je bio naročito omiljen u XIV i XV v.s e nalazi uz predstavu mrtvoga pokojnika. kao npr.i kod Grka. 706 Na nadgrobnoj ploči kasnoantićke bazilike u Zenici nalazi se predstava ptice.i h prinašali kao žrtvu bogovima. sličn u našim u Ubos·kom. a imajući na umu kršćansku simboliku. g. najveći broj tih motiva na stećcima najsličniji je golubovima. Vavilonu i Egiptu golubovi su smatrani božjim vjesnicima j prema tome svetim stvorovima. orao je također jedan od predstavnika životinjskog svijeta u skulpturi dvorca u BobovCU. Za goluba se kaže da je . Pogotovo 'k ada imamo na umu onih devet predstava ptica uz krstove.7l7 Neki istraživači stećaka su ptice na jelenima.711 I na jednom kršćan· skom nišanu iz XV v.i zmaja.716 Neke ptice na stećcima i na nišanima V. Zaista.m Prastaro je vjerovanje da duša čovjeka ima oblik ptice. izuzimajući nekoliko predstava pijetlova i jednu predstavu orla koji napada zeca.

A mOžda je to soko na već malaksalom lanetu. predstava dvorca. U Grčku je stigao preko Perzij anaca. U svadbenim običajima južnih Slavena smatran je simbolom plodnosti . I predstave ptica na štitovima sa mačevi­ ma opravdanije je vezati za odnosnog vlastelina. jer je pijetao bio jedna od svetih životinja boga svjetla Ahuramazde. Bosanske narodne pjesme mnogo spominju sokolove. scena lova . na gumnu kao demon žita. Iliju. što znači da simbol. šahindžije. itd. Poznat je kao atribut sv. i kada je samo vitez prikazan na konju. zbog čega bi onda tu predstavu trebalo pridružiti ostalim takvim pred stavama. Ovaj svetac ga je uvijek nosio uza se.i sjeverne Afnike. meni ·izgleda da je to realna slika stabla sa pticama. Ostaje još da se objasni devet motiva pijetlova (uračunavš i u to i stilizovane ptice koje su najsličnije pijetlovima). sasvim je jasno da se radi o sokolu.724 278 . olakšanje bolesnicima. molitvu kršćanima.ika duša na drugi svijet. zbog koje se on dugo kajao. Ako je ptica na ruci lovca. Arapi su. kao dio veće kompozicije. npr. Turci su u sastavu svoje vojske imali posebne jedinice. itd. U nekim krajevima se obavezno klao na sv. ili ako je ptica u letu ka jelenu. U Brotnjicama je na jednoj strani predstavljen takav feuda lac-lovac sa sokolom. Svemu tome treba dodati i ulogu koju je pijetao odigrao u odricanju sv. mislim da nema sumnje da se opet radi o sokolu. Klan je na završetku oranja radi roda. a možda i dalekog sjećanja na romanički bestijarij dubrovačkog primorja. kako onoga na konju tako i lovca-pješaka. Tradicija lova sa sokolima u Bosni se održavala sve do prije 40 godina.721 Podgradinju i 2dpijevićima.) .'" u kojoj vidimo i borbu lava sa zmajem. odnosno taj jelen imao funkciju prenosn. Pdjetao je imao vrlo zapaženu ulogu kako u paganskoj tako i u kršćanskoj mitologiji.jJj je već na njemu · samome. Ja mislim da će . ali. koji je nj egovao lov sa sokolima i u tome se isticao. sokolare. itd. Petra od Krista. tzv. a ne o golubu. U nekoliko slučajeva soko se nalazi na jelenu ili srni koja je već malaksala. viteza.iZJira kršćansko vjerovanje u borbu smrtnih grijeha.vezi s tim i gajenje sokolova. a Perzijanci su bili naročito vješti u gajenju sokolova. u Uboskom. . u smislu predstave raja.i ptica na ruci kolovođe biti prije soko nego golub. Jedan slu čaj pojave dviju ptica na stablu u Donjoj Zgo šći mogao bi se objašnjavati kao elemenat kompozicije kršćanskog drveta života.720 U dosta slučajeva nema nikakve sumnje da su na stećcima zaista predstavljeni sokolovi. U starim srpskim običaj ima pijetao je klan kao žrtva u s lu čaju bolesti. Predstava ptke (vjerova tno orla) koja napada janje lt Brotnjicama . Petra na njegovu slabost. 'kako klesar ne bi postupio kada bi ta srna. s obzirom na sve druge motive toga stećka (kavalkada konjanika. što upućuje na istu pretpostavku. U kršćanskoj mitologiji pijetao je uvijek budan čuvar koji nagovještava kraj teških no ćnih časova . sa pticom na ruci.719 Već sam naveo da je herceg Hrvoje prikazan na konju sa sokolom. bili strasni lovci sa sokolima. a ·inače simbol budnosti i ponosa. kao dijela pejzaža. U toj poznatoj e pizodi pijetao je upozorio sv. a na drugoj strani istoga stećka je isklesan čitav niz ptica.. bjekstvo lopova.72l Na krovu kuće je simbol života. nego za odnosnog pokojnika či­ ja je duša predstavljena golubovima. svakako je rezultat ugledanja. Pa. hrabrosti i snage. zidanja kuće. U antičko vrijeme je Perzija nazivana zemljom pijetlova. Despot Stefan La· zarević je poginuo u lovu sa sokolom. npr. Save. a odatle u ostale krajeve Evrope . povratak nade.

samo je II jednom slučaju lovac na konju.im tim scenama muškarac kopljem napada medvjeda . zatim na drvenim sjedištima u . pa ta'ko i lov na medvjeda.m Mislim da su motivi medvjeda na stećcima došli ugledanjem na apulske . Andrije u Barletti isklesane su rame scene sa ljudima i životinjama. 729 MedVjed je likovni motiv i nekih naših romaničkih djela. POtanje je samo da li su majstori stećaka bili svjesni kršćanske simbolike u klesanju tih scena na stećcima? 279 Druga životinja koju sam ovdje ubrojao jeste vepar.ma lovac-pješak kopljem napada na vepra. zajedno sa 'pokojnikom. ali je vjerovatnije da u tome treba vidjeti i nešto od kršćanskog simbolizma.u Eminovom Selu. U tradiciji slavenskih naroda ustanovljeni su tragovi totemistič­ kog vjerovanja u vezi sa medvj edom.725 U srednjem vijeku je naj češ­ će smatran vjesnikom Kristove nauke.Ostale životinje Od ostalih životinjslcih predstava evidentirana su četini primjerka medvjeda. Tako ga nalazimo na Radovanovom portalu u Trogiru. m Općenito se smatra da u kršćanskoj mitologiji borba sa divlj. Taj se motiv pojavljuje i na portalu kao i na ugaonoj konzoli pročeljnog trijema Kneževog dvora u Dubrovniku. Naši narodi su medvjedu pridavali ljekovitu. Sarajlijama i Kongori. Scena lova se nalazi u Han-Stjenicama kod Rogatice. a u Meksiku je i pijetao .726 Zbog svega toga nas ne iznenađuje njegova pojava na stećcima. u Uboskom kod Ljubinja i u Podgradinju kod Stoca.730 Zbog toga što svojim načinom života asocira na mjesečeve mijene. Javlja se jedanaest puta. Risovcu na Blidinju (između Cvrsnice i Vran-planine). kao i na propovjedaonici katedrale u Splitu.727 Lovac je pješak. Slaveni su ga još u srednjem vijeku stavljali u grob. zaštitnu moć.U paganskoj mitologiji pijetao je bio žrtvena ptica. u svim scenama na vepra napada i pas. kod Bileće. Rimljani su krijestu pijetla žrtvovali Larima. u Vranjevu Selu kod Neuma i u Radmilovića Dubrav'. Osim u slučaju Zborne Gomile.korišten pri ljudskim žrtvama i kI'VlIlim ceremonijama. • •• Na jednom portalu crkve sv. medvjed je u običajima nekih Indijanaca na zapadnoj obali Sjeverne Amer.i ke i nekih stanovnika staroga Sibira smatran lunarnom živo1:!injom.k oru. 73J Sve su to scene u koj'. zatim u Donjoj Zgošći kod Kaknja.im zvijerima simbolizira borbu kršćana sa grijesima. U lovu učestvuje i pas. 7 . a na grobovima je bio simbol protiv grijeha. Vjerovatno je pijetao na 5tećku zadržao nešto od dalekog slavenskog običaja. Scene neposredne borbe su zastupljene na stećcima u Lovreču kod Imotskog. naše primorske motive. i to na Duvanj skom polju . Gračanici kod Visokog. 728 U sv. u Zgošći su tu . Zbornoj Gomili kod Gacka. sa kopljem. i to jedna scena lova na tu životinju i tri scene neposredne borbe čovjeka i medvjeda.

109. p redstavljena je stilizovana glava vepra. a onda j sp irale i rozete.'l6 Sv. m Sve se to ponavlja na sve četiri strane obeliska . 734 Osim toga. . a predstavu samoga vepra na jednom starokršćan­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arl esu. Ralje su otvorene i istaknut je očnj ak (d e ra č). Augustina u Tu luzu . Do glave su još predstave š tita.Scena lova na vepra kao minijatura Miroslavljcvog evanđelja . u Vlaškovcu. ~ SI.im se jasno raspoznaju figure vepra . Rad oj čić je našao scenu II .tri psa . dinami čn ij e dva a u Gračanici • •• Scenu lova na vepra našao sam na sarkofagu iz V v. u Muzeju sv. vela. kod Olova. . Sasv. Naj· su scene u Zgošć i i u GraČanici. kacige. kao heraldička oznaka .

došao sam do uvjerenja da spomenik i grb na lokalitetu Vlaškovac pripada nekom od članova ugledne vlastel. U evanđe lju po Mateju i Luki se kaže da duh zla ulazi u svinje.idonskog vepra II Splitu smatra se j ednim od najvrednijih kiparskih spomenika antičke umjetnosti u našim krajevima.i'37' Scenu lova na vepra nalazimo kao minijaturu Miroslavljevog evanđelja 7 J8 Sarkofag sa predstavom lova na kaJ. '39 Scena koja predstavlja čovjeka . I ovdje se s razlogom može posumnjati u postojanje prave svijest:i o s imbolu vepra. našao sam jedan mađarski grb neutvrđene pripadnosti. 74 ] Majstor stećaka se mogao nadahnuti s ličnim predstavama u našem primorju. u Galij. Borba sa veprom je alegorijska predstava borbe kršćanina sa grijesima.i ć je našao na jednom sarkofagu iz VI v. 110.'" Osim toga.kako ubija vepra nalazi se kod Radovanovog prikaza decembra na portalu u Trogiru 740 Ono što je naprijed rečeno o kršćanskoj simbolici medvjeda vrijedi i za vepra. Pavle Bakić je u Ugars koj dobio titulu srpskog despo- Sl. 737 Scenu s li čnu onoj u Gračanici J. koji . objavljen prije 60 godina. Kovačev. ' 43 I straž ujući ovu upadnu sličnost. prebjegli iz smederevskog turskog sandžaka II Ugarsku. god.inske porodice Bakića.ima gotovo identičnu predstavu glave vepra kao glavn u heraldičku oznaku. Andrije u Barletti nala2)i osmerokraki štit sa glavom vepra kao glavnim motivom.Predstava prednjeg dijela vuka kao heraldička oznaka na sanduku kneza Radoja II Zabrđu kod Kiseljaka.lova na vepra na jednom rimskom mozaiku. . . koji su 1525. U vezi sa heraidičkim motivom glave vepra u Vlaškovcu mogu samo da navedem podatak da se na dovratku zapadnog renesansnog portala crkve sv. koja je gotovo identična našoj sceni u Zgošći.

758 Po mišljenju M. a možda i božanstvo donjeg svijeta . motiv vuka se javlja dva puta. ali iz natpisa koji se nalazi na tome spomeniku doznajemo da se radi o grobu velikog bosanskog kneza Radoja. ili životinja koja se nalazi u dij elu velike scene u Brotnj<icama. vjerovatno Agnus Dei (ukoliko to nije konj. vuk je predstavljao demona. U staroj srpskoj religiji. po svoj prilici u drugoj polovini XV ili u početku XVI v. kod Metkoyjća. koji se u istorijskim izvorima spominje oko 1400. 75• Ako se jedanput ustanovi 282 . Motiv ribe je isklesan na jednoj grobnoj pl oč i iz II v. uz krst. najsli čnija vuku. kod Ljubinja) . uz ljudsku figuru sa štapom i pticom. između Zagreba i J astrebarskog. niz takvih životinja u Tupanu. vidimo i janje757 ~L1lroliko to nije ždrijebe ?) . kod Trebinja . . ovna uz krst.756 Na Visočiei planini.755 Uz motiv ribe n a stubu iz Donje Zgošće nalaze se i motivi stola. rjeđe se upotrebljava . Motiv ribe se jav lj a u dva primjerka na spomeniku u obliku stuba u Donjoj Zgošći (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) m Riba je važan i čes to upotrebljavan starokrš ćanski motiv.m Poslije IV v. u Turmentirna. a drugi put jarac sa neuobi čajeno dugačkim rogovima na krstači iz Fojnice. Na ovome mjestu mogli bismo dodati motiv jareta i jal1jeta koji se javlja nekoliko puta.ta 744 I naziv lokaliteta ovoga spomenika kao i samoga sela (Donji Bakići). 753 I na nadgrobnoj ploči gotičke župne crkve u Petrovini. nalazi se riba. gdje je glava vepra glavna grbovna oznaka.754 Motiv ribe se nalazi oj na starim drvorezbarenim predmetima iz zapadne Bosne. kod Nik š i ća. ni Đu ne ma analogije. a li je sli čnost tako malena da je ne mogu sa sigurnošću svrstati ovdje. postojao je viso ki sanduk (zbog potapljanja doline Trebišnjice i stvaranja akumu laoionog bazena za hidrocentralu stećak je prenesen u Bileću) na č ijoj je jednoj čeonoj straThi prikazana scena u kojoj neka četveronožna životinja. Postoji još poneka predstava životinj e koja podsjeća na vuka. na čeonoj strani većeg slj emenjaka predstavlj ena je gla va sa prednjim dijelom tijela vuka kao osn ovna heraldička 0~naka 747 Prema tome.746 a u Zabrđu . kao i u etrurskoj. germanskoj i keltskoj. npr. u široj okolini Kiseljaka. pehara. iz XVI v.'49 Sto se ti če vuka kao grbovne oznake. J edanput je to jare u raljama zmaja (Vlahovići. napada na čovj e ka. 748 ••• Predstavi vuka na stećku u Mirušama nisam našao analogij e. posude i neki drugi. a posebno u važava n kod azijskih naroda . što očito govori o r eligiJskoj kršćanskOj simbolici. mogla bi biĐi predstava janjeta. nađenoj u Jezerinama. god. vjerovatno je nastao po nekom knezu Bakriću koji je tu živio i umro. Wenzel . ali je najviše vezan za ime Isusovo kao h!ijeroglif i za euharistiju.. koji je još u predistoriji bio veoma rasprostranjen. U starokršćanskoj simbolici tima nekoliko značenja. kako neki misle).'45 U Mirušama. grč koj. rim skoj.750 Predstava unekoliko sliči onoj iz Bakića. O samoj njegovoj pojavi i značenju bi se moglo reć i ono isto što sam već rekao za medvjeda i ve pra . kod Bileće. a u Slivnu RaV'llom. I vuk je zvijer koja u kršćanskoj mitologiji može da predstav lja grij eh p rotiv koga se krš ćanin bori . s latinskim natpisom.kod Bihaća.

tI l. .Preds ta va d viju riba na s tolu na s tubu jz Do nj e Zg o šće (sada u vrtu Zema lj s kog muzeja u Sa ra jevu)_ .SI.

jer je bilo [ običaja koji su na neki način odražavali 284 .. vepar.. Jelen je. ali se on. prenosnik pravednih kršćanskih duša.'65 Porijeklo i značenje ovili motiva na stećcima još nisu proučeni. nalaze na jednom sljemenjaku u Ljubinj u760 (sl. predstava osamljenog jelena na Cengić Bari. zbog čega ih ne donosim na ovome mjestu. kakva je. Geografsko rasprostJiranje ovih motiva je široko. ali su glavni motivi koncentrisani na i s toč ne krajeve Bosne i Hercegovine.'63 predstava zmaja koji proždire jare ou Vlahovićima. ili za paklene napasti.nekoliko prumjeraka sličnih zelemba ću.'62 zatim predstava osamljenog pijetla u Banji S~ijeni. Općenito se pretpostavlja da većina ovih vrsta životinja potječu od starokršćanskih simbola vezanih za smrt i drugi svijet. za koje se može izraziti pretpostavka da su nastale inspiracijom romMličkog primorskog bestijarija. kojih ima oko 100 primjeraka. 165). a da neposredniji utjecaj treba tražiti uromaničkom best:'ijariju. iz Varošišta i Blidinja i primjerak četveronožne životinje razigranog repa na štitu u Gvoznu . • •• Kako se vidi. ne računajući one u scenama lova. golub je predstava same duše Kristovih vjernika. najuspjeliji. Najzastupljenije su ptice. br. kojih ima oko 200 primjeraka. kod Kalinovika. sličnu funkciju ima i konj. relatJivno. iz okoline Stoca. kao i samostalna fantas ti čna životinja sa četiri para nogu u Starom Gradu. Ovdje bi se još mogla ubrojati predstava dviju fantas tičnih životinja .imjeraka ove grupe nije tačno utvrđen. pa. vuk. 151). a glavno značenje zmije je vezano za duše umrlih predaka.'64 ili predstava borbe čovjeka sa medvjedom u Podgradinju. onda je to nesumnjivo blisko kršćanskom simbolu Dobrog pastira (umjesto Krista je krst). kod Zadra. zmaj i orao koji napada janje ili zeca najprije bi spadali u fond kršćan­ skih simbola grijeha i zala protiv kojih se čovjek mora boriH. veprova i medvjeda (od 5 do 10 primjeraka). uz dvije ljudske fiigure. Ukovna obrada je vrlo neujednačena. bez rogova. npr. prema tome. uvrstio sam u zmajeve.da neki primjerci zaista predstavljaju janje.koza.'·1 Ostale fantastične životinje . npr. Lav. iza njih dolaze jeleni. sa razigranim ali ne tako dugačkim repovima. Tako bi izgledalo kao da najviše opravdanja ima tumačenje naših motiva sa stanovišta ortodoksne kršćanske simbolike.četveronofuih dosta visokih . kod Ljubinja. kod Stoca (sl. koje se. Među njima ima vrlo efektnih. . po mojoj procjeni. sa puno nitma i živome svježine. u dobro zastupljene grupe motiva. Najmanje ima riba i vukova (samo po dva primjerka).ivotinja. sa visoko uzdignutim glavama. obuhvata gotovo sva glavna područja. dva krilata konja. br. medvjed. kod Kalinovika. ovu grupu sač injava 12 vrsta i 46 podvrsta motiva životinja. kod Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja ou Sarajevu) . Može se reći da s u mo~ivi stećaka iz Hercegovine. Ukupan broj pr. do vremena stećaka vjerovatno nije bilo sasvim iščezlo sjećanje na stare slavenske paganske kultove. konje i lavove. spada . kao i ovaca . približuje cifri od 450. Međutim.

zbog čega velika većina ovih motiva izgledaju drugačij e i imaju drugač ije značenje. 285 . i 4 . na š titovima. npr. vjerovatno su realne životne situacije.'66 niti O. pa ću ih tim redom i prikazati. Osim golubova uz krstove i pijetlova. kako sli jedi: 1 . kao š to je. veprom i vukom. Biha lji-Merin kad ptice na jelenima s li čn o tretira . štovanje kućne zmij e.ruka. ptica. atribuiraju druš tveno ugledne ljude. kao što su prepleteni zmajevi. bi će govora neš to kasnij e. veprova i vukova ne objašnjavamo kao realne preds tave koje na s tećc ima imaju svrhu da. (O predstavama ljudi kao elementima čita vih kompozicija . ili n eke druge predstave lavova bez š titova. npr... ili go luba uz krst kao kršćanski simbol du še vjernika. nema nika kva razloga da već inu preds tava jelena. u prikazima lova. s tilizovana glava vuka u Zabrđu. pasa. zbog čega i tu staroslavensku komponentu moramo uzeti u obzir. I malobrojne preds tave borbe čovjeka sa medvjedom. zbog toga š to te scene sačinjavaj u posebnu grupaciju motiva . Kada se govori o borbi sa pak lenim napastima . I konj kao i pas izraz su ondašnjih realnih veza za čovjek a i njegove potrebe. kao š to s u s tdlizovan i lavovi na š titovima II Trstenom. sokolovi (na ruci konjanika. Uzete su u obzir samo one predstave ljudi koje se na plohama s tećaka javljaj u kao individua lne. Wenzel kad s ve preds tave ptica na jelenima v:idi kao predstave grabljivica na zečeve. da se rasprostire na dosta širokom teritoriju.''' Mislim da su kod maj s tora i poručioca s tećaka sj eća nja o tim s tarim kultovima bila nejasna. Ako bi imalo izvjesnog razloga da.. treba reći da je takvih predstava ma lo. po ondašnjim kriterijumima. ili o njihovim m eđ u sobnim obračunavanjima. ili prila. u više primjeraka su motivi naših životinja postali ukras na kreacija. ganje pijet lova mrtvacima.) Sve moti ve ove grupe podij elio sam na četiri glavne vrste. Osim toga .polufigura. o rla sa zecom. a osim toga. konj a. ili zabijanja mača u ralj e lj ava. maglovita i već gotovo sasvi m i ščezla.prisustvo tih kultova. zmajevi u Makars koj. zmiju objašnjavamo kao znak staros lavens kog ku lta predaka. PREDSTAVE UUDr Ovdje je postuplj eno isto kao i kod preds tava životinja. Uboskom i Gvoznu. koji s u elementi lova srednjovjekovnih bosanskih feudalaea. stilizovana glava vepra u Baki ć ima . uglavnom lova na te zvi jeri. Uz jelene pos toje i preds tave košuta i lanadi. Stoga nije u pravu M. Dosta mo ti va je zauzelo mjes to osnovne oznake grba ili polugrba. š to dolazi do izražaja preko predstava borbe lava sa zmajem . itd . npr. ona na stubu Mahmuta Brankovića. gdj e se one javljaju u relativno veli kom broju. u lovu ).k ao "pt ice s mrti " . Kasnije će se vidjeti da grupa ovih motiva ima i ne ke svoje podvrste. 2 .glava. ali uglavnom u istoč nim krajevima Bosne i Hercegovine i da se svojim uku pnim brojem primjeraka približava cifri od 400. medvjeda. većin a je ov ih životinja na razne na čin e uključena u lov. samostalne. a njih je ogroman broj. kao i zmajevi (ze le mbać i) maj stora Grubača u okolini Stoca. kakva je. 3 . kola i turnira.. kao npr. odnosno janjetom. gotovo da su sve ostale ptice.figura.

odnosno nacr- Sl. . Ima mnogo grubih. 112. naivnih i inače loših klesarskih ostvarenja. vrlo izražajnih i originalnih likova. kod Kladnja i Vrulja.Predstava ljudske glave na kr s tač i kod sela Hru š ta. još dva objavljena s lu čaja . ali se uveliko radilo neposre dno .Sam klesarski postupak je uobičajen . iz Stupara. Bilo je i planiranja prostora i prethodnog crtanja. U 22 s lu čaja je taj motiv na krstaa samo u dva s lučaja na ostalim oblicima stećaka Uedan sanduk i jedan slj emenjak). ali je vrlo neujednačen. II okolini Nevesinja. Postoje. bez prethodnih radnja. koja nisam ubrojao zbog toga što mislim da ih raniji i s traživači nisu dobro uoč ili. Glava Motiv glave se javlja 24 puta. . doduše. kod Pljevalja . ali isto tako i do brih . impresivnih. 1 čama.

ljudske figure sa čašom u ruci i predstave štapa. kod Nevestinja769 (sl.m a na čeonoj strani ovećeg sljemenjaka u Banji Stij eni.tali. 113. okolina Trnova . a možda. samo na oči s obrvama. nosom. okolina Ljubinja I. ponekad oivičena tordiranim vijencem.l iRoga tice . u okolini Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).l. na vodoravnoj strani p l ićeg sanduka nalazi se jedinstven motiv . kod Lištice.l. kao npr. kao npr. Kako viđimo.6. nos i usta. 76' Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: okolina Neve· sinja . pored vijenca ima i kosu. Obič no su lica kruškolikog izgleda . obrve.Predstava ljudske glave na krstači II Ledineu kod Li štice. izgleda da nije muška. . . Broj primjeraka iz okoline Bil eće je samo približno tačan. dijademu iznad če l a.l . m Neke predstave glave su svedene na oči.8. a na krstači u Kokorini. okolina Bileće .5. Svi ovi motivi nisu jednako predstavljeni. u selu Hrušta. lebdi također jedinstvena predstava glave u profilu. Lištice . u okolini Gacka 770 Predstava glave iz Ledinca . zbog čega ukupan broj treba uzeti također kao približno tačan. Mostara . na kojima se danas ne zapažaju nikakvi detalji. A. br. kod Gacka. radi se gotovo isključivo o podru čju istočne Hercegovine . sa očima. okolina Gaoka . iznad predstave stola. Sl. koji vjerovatno označava kosu.tri jednake predstave glava. ustima i brkovima . Benac je ovu predstavu nazvao maskom. U većini slučajeva su to predstave lica mu škaraca. m U Ledi ćima. kod Trnova. jer nema brkova. 112) . u selu Domrke.

. m Po utisku da predstava krsta II tordiranom vijencu zamjenjuje predstavu ljudskog lica. .. bilo je izvjesnog razloga da i ova d va primjerka dodam našim motivima glava. . koj i se jednom rukom drže zajedno. tako da č itav spomen ik djeluje kao figura čovjeka gornj i uspravni krak kao glava. .sa naznakom kose . gdje obi čno zauzimaj u i stočn u stranu gornjeg uspravnog kraka. muš karca i žene. ili sa oreolom. pa da nema . postoje dvije krstače iz XVIII v.. kod Bil eća . a donji uspravni krak kao trup i noge čovjeka. t: \ H '/ \ ~1 . Mislim da se ovdje rad i o zajednič kom grobu lica čij i s u portreti već prikazani. horizontalni krakovi kao ramena. U Simiovi.Predstava ljudske glave (uz čio tavu figUlU i štap) na sljemenjaku II Soči­ cama kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj skog muzeja II Sarajevu) . f• SI. a li se na to nisam odlučio uz osta lo i zbog okolnosti da jedna od te dvije krs t ače ispod preds tave krsta ima predstavu dviju figura. 114. na kojima je umj esto predstave glave isklesan krst okružen tordiranim vijencem oblika konture muš kog lica sa šiljas tom bradom.'" Sve ostale predstave glave su na nadgrobnici ma u obliku krsta.

Petrović.hereti č kog u čenja (Solovjev) . nastale po motivu očiju i da zbog toga te spirale imaju antropo idni karakter. djeluje ona iz Hrušta. Kajmaković je.čkim stelama.78 1 Treba reći da se naši motivi ljudskih glava nalaze gotovo iskljuna stećcima oblika krsta koji vremenski pripadaju kraju perioda stećaka . ako ostanu otvorene. a istovremeno i najljepše. a da je na nadgrobne spomenike došao s ciljem da grob i spomen ik sačuva od eventualnog skrnavlj enja. tzv. i to u vidu krsta. Sjenice. studen. dvostruke spirale. Vidović). što je Z. i to u 'stočnim krajevima Hercegovine i Bosne. ali više kao oblike stećaka Ila kojima su antropomorfne predstave tumačene kao odraz bogumilskog . u okolini Novog Pazara. - Nekoliko motiva ljudskih glava sa i s t oč noj Hercegovini. mogle nekoga od svojih da povuku u grob. ima kružni vijenac i polumjesec na svojim horizontalnim krakovima. k rsta ča u Ta krs tača iz Hrušta. n6 SI. i to vijenac na lijevom.razloga da se muški portret još jedanput prikazuje sa predstavom lica. ipak. a polumjesec na desnom kraku. u okolini evesinja. a i još ne ke. najviše na tZN. ja sam izrazio pretpostavku da bi to mogli biti pokušaji shematskog prikazivanja portreta zakopan ih ličnosti. Taj motiv je proučavao jedino etnolog P. Između svih takvih krstača najsnažnije. 11 5.'83 Običaj čivo 289 . Naprijed sam spomenuo da su neke predstave glava svedene na predstave očiju . Mrtvome se oči zatvaraju zbog toga što se vjeruje da bi. 778 Ovu pojavu su spominja li još neki istraživači . Kajmakovi ća podsjetilo na ikonografsku shemu kompozicije Kristova raspeća i na mogućnost izvjesnog ugledanja majstora stećaka na freske pravoslavnih crkava sa takvim predstavama. Raške i Kraljeva.m ili kao pojave kršćanskog ortodoksnog karaktera780 (D. kao i na najstarijim muslimanskim nišanima. zatim da su ustanovljeni na krstačama kasnijeg vremena. 2. Na nadgrobnim spomenicima one ostaju otvorene kao upozorenje " opomena nasilnicima da će ih s tići osveta i kazna.nogi motivi spirala na stećcima. većinu krstača sa predstavama glava ljudi protumač io kao "rudimente portreta umrlih" Tn Pi š ući u svoje vrijeme o predstavama ljudskih glava na krstačama u okolini Nevesinja. g l edaj u ći od krstače.782 Ustanovljene su i brojne predstave ljudskih glava na krs tačama i stelama XV-XIX v. On misli da su oči nastale regresivnim postupkom od predstave glave. Petrović misli da su i m.

Nekada je ovaj motiv potpuno osamlj en. u okolini Kuma nova. i ru oni u istočnoi Bosni. ili sa kopljem . To su. nadomješta či tavu ljudsku figuru . Sva ostala područja zaostaju dosta iza njih. U prilog ovakvom opredjeljenju u tum ačenju ovih motiva ide i to što se kod nekih predstava u Srbiji razlikuju portreti svešten ika i žena. Srbija . a u tome okv. naročito nj egova an tropomorfnost (zaobljen gornji uspravni kra k. sa prstima. uklju čujući u to i pet slučajeva gdje su prikazan e obadvije ruke. kao i onim oko Kumanova. Postoji i nekoliko p r imjeraka gdje ruka drži neki drugi predmet. U nekim slučajevima se uočava oklop na ruci. ili d o blizu lakta. itd. naj više primjeraka ima motive ruke koja drži mač. ali se tu i tamo primjećuju i reali s tički detalji.tiva šake. istočna Hercegovina 27. iz XVII-XIX v. [stina vrlo uprošteni i shematizovani. nešto oboreni horizonta lni krakovi . To j e predstava osamljene ruke u tri vida: kao otvorena šaka do č l ana ka. štitom sa mačem. Ustanovio sam dh i na krstača ma sa takozvanim preklopima.) u izvjesnoj mjeri su i rezultat utjecaja muslimanskih ni šana.30. rozete. Sama pojava motiva glava ljudi na hercegovač kim krstačama. dakle. Pregledao sam sve raspoložive materijale i ustanovio da se ukupan broj motiva ruke kreće negdje oko cifre ISO.2. aH mnogo češće u tome da ruka drži oružje. centralna Bosna . a u vezi s tim i mo tiva glava na srbijanskim krstačama i stelama. te što su uz neke predstave glava dodati i neki predmeti zaniman ja.ll. Iza toga dolazi istočna Hercegovina. krsta.klesanja motiva glave ljudi u Srbiji je nastavljen vremenski i da lj e. te na mnogo širem području. To zajedništvo ruke i oružja nekada se ogleda u predstavi ruke u neposrednoj b lizini o ružja. portreti pokopanih. zapadna Bosna .. naročito onih u obliku stubova-stela. Sam oblik tih s teća ka. po svom mj estu i funkciji. zapadna Hercegovina . ali ga najčešće s usrećemo u zajednici sa mačem.6. obično savijena u laktu. u Makedoniji 784 Kako se vidi. a mogu će je da je klesar u nekim s lučajevima umjesto ruke prikazao samo pancir-rukavice_ Ruka na s tećci ma . Otuda i pojava velikog broja po obliku s li čn ih nadgrobnika u Srbiji. zatim kao ruka do lakta . Kako se vidi. npr. često je u blizini polumjeseca. Relati vno.uveličan i i p rilično rastavljeni. Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: istočna Bosna 45 . da kle. Kod motiva osamljene r uke. a onda i kao ruka do ramena. prsti su čes to nesrazmjerni . a ponekad i sa lukom.13. zbog čega smo je uvrstili u ovu vrstu motiva. najviše ovih motiva posjeduju stećci Bosne (oko 60% ukupnog broja). Lika . ili buzdovanom. 290 . ili klesarsko dlijeto.8 i Crna Gora . primorje sa zaleđem . odražava želje i nastojanja maj stora i poručilaca da se na taj način ovjekovječe uspomene na sahranjene li čnos ti .l . ili nekog drugog motiva. 2-Ruka Motiv ruke je čes ta pojava na s tećci ma . štap. obično tako da oružje dodiruju prsti ruke. Ta kve pre dstave vidimo i na takozvanim krajputašima u zapadnoj Srbiji. pogotovo mo. krs tače sa motivima glave specifičnost su istočnih krajeva Hercegowne.

dotle je mnogo više onih koje su nezgrapne. po nji hovom mišlj enju. Dok su neke ruke prikazane r ea lno. Iz istih razloga. Kao jednu od ilustracija najslabije uspjelih prikaza ruke do č la­ naka navodim pr imj erak ruke i zmeđu dva št ita sa mačevima u Radimlji. po pravilu. Dalmacij i i oko Kupresa" 785 Klesarski postupak u prikazivanju ovoga motiva je veoma različit. opredjeljivali za lakši postupak. Ona je tvrdila da postoji "blizu devedeset poznatih predstava usam lj ene r uke na stećcima". Nalazimo je na svim vrstama oblika. 116. To je i razumljivo. Velika razlika između te procje ne i stvarnog stanja rezultat je njenog oslanjanj a na nepotpunu građu o s tećcima. Wenzel. nema osnova ni njena tvrdnja da se najveći broj motiva r uke nalazi "u Hercegovini. dok su se ovi drugi. klesali pune ljudske figure. rustične i naivne. prema svojim sposobnostima. ali postoji i znatan broj primjeraka koje su samo urezane u kamenu plohu. anatomski i pravilno i skladno u odnosu na ostale motive na istoj strani stećka. Ne bi se moglo reći da je ruka klesana samo Illa određenim oblicima stećaka. . š to je. Sl. U većini s lučajeva s u pozitivno plastične. - Mot iv oklopl/'e- ne ruke (uz to još po u· mjesec i zvij ezda) na š titu sa mačem na sanduku II Donjem Brata ču kod Nevesinja.Statistika motiva ruke do sada je interesovala jedino M. Bolji majstori su. Relativno veliki broj slabo klesanih r uku govori o slabijim majstorima koji su se poduhvaća li toga posla. za klesanj e ruke. ipak vrijedna zamjena za punu figur u. kako na ležećim tako i na stojećim.

iz rebra koj e se pruža sredinom uspravno izlaze dvij e simetri čno oblikovane ruke koje drže po jednu "jabuku" . .786 a za preds tavu ruke do ramena primjerak iz Brštanice. kod Skender-Vak ufa . gdje na pl oč i. 11 7. rozetu .'93 Vrlo je zanim ljiva.'88 ili onaj na ploči u Slanom.Dvije ruke koje drže jabuku na slj e menjaku II Va roš ištu kod Rogatice.'" Veoma je ins truktivan nedavni nalaz V. u opš tini Capljina. 'istovremeno. u o kolini Foče. U dvadesetak primjeraka vidimo ruku u panciru .. za tim predstava ruke koja drži topuz u Vrućici . kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj s kog muzeja ' u Saraj evu ).kod Stoca. kod Tes li ća. o na koja drži mač u okolini Kupresa. preds. To je.'" a na vodoravnoj s trani p l oče k od Ra vnog. Na čeo noj s trani slj emenjaka u Varošiš tu.'" POs toje tri s lu čaja u kojima je . kao š to je. uz nedovoljno č itljiv natpis.'95 ili preds tava ruke koja drži čaš u u Tojši6u .787 Kao prj mjerak ruke bo ljih likovnih kvalite ta može se n avesti onaj na krs tači u Blats ko m Dolu .78' Dos ta primj era ka ruke sa koplj em ili sa mačem možemo nać i oko Olova'90 i ina če u i s toč n oj Bos ni. kod Tuzle. jedini primj era k gdje ruka zauzima mj es to glavne heraldičke oznake. Ima ih pet primjera ka. Palavest re u Papratskom. kod Trnova . u okolini Kupresa. a i lijepo obrađena.p red s tavlj ena ruka koja zabada mač u ralje lava."6 Posebno su zanimljive i zagonetne predstave na kojima vidimo po dvije ruke . kod Nevesinja. iz rozete izlaze dvij e ruke. npr. . kakva je ona okloplj ena u Trebečaju.'" Oklop je još izrazitiji u s lučaju predstave ruke na štitu s mače m u Donjem Brataču. kod Stoca. kružni SI.tava ruke koja drži štap na slj emenjaku u Baš tini .

293 Sl. 119. . 11 8.Sl. - Predstava dviju ruku na krovnim plohama sljemenjaka II Zelinj i kod Kalesije. - Reljefni motivi ruku koje susrećemo na stećcima .

naseljava II sam nadgrobni spomenik. . Proučavajući tu pojavu . zatim na Kosovu i u jednom dijelu Crne Gore i danas postoji običaj da se na grobovima postavljaju zastave. a na Kosovu postoji običaj da se aplicirana ruka [la tekstilu postavlja na grobne humlke. Tu je još i jedna alatka s lična kratkom nožu. bolje reći izlazi iz toga krsta. polumjesece."" na najstarijim jevrejskim kamenim nadgrobnicima u Bosni i Hercegovini i na krstačama iz XVII v. drvene . Na rimokatoličkim grobljima oko Orašja. a onda i rozete. u bosanskoj Posavini.tača. Novog Pazara i Istoka u Metohiji na te zastave apliciraju platnene ruke. sol P. vidimo desnu ruku koja drži če ki ć i lijevu koja drži dlijeto. Desna ruka svojim ramenom se naslanja na krst. po narodnom vjerovanju .ili limene ruke pričvršćuju za vrhove krs.SOI ' Sl.'99 Motiv ruke nije ostao samo na stećcima.Skulpture ct rvenih ruku i dana ~ se pos tavljaju na vrh drvenih krs tač a na r im okatoličkim seos· kim groblj ima oko Orašja II bosanskoj Posavini. Susrećemo ga na najstarijim muslimanskim nišanima u Bosni i Hercegovini. i onim iz kasnijeg vremena. . 120. Kostić je došao do zaključka da ruka na tim zastavama znači zamjenu pokojnikove duše koja se pos l·ije smrti. a u okolini Kuršumlije.vijenac i krst. krstove. Kos tić je ustanovio da u za· padnoj i srednjoj Srbiji.

Sergejevskog. osnivača · šiita. Otvorenu ruku nalazimo na semitskim stelama kao simbol obožavanja. motiv dva otvorena dlana su upotrebljavali ši1tski muslimani kao uspomenu na Aliju. if{ Sl.. . koji je bio naročito razvijen u Trakiji. nađen je rimski kameni spomenik na kome su prikazane dvije ruke u dosta neobičnom položaju. kod Srebrenice.so. sol U dvorištu bazilike S. Muhamedova zeta. so7 Zene n"kih arapskih naroda u Africi i danas nOs J 295 .fif I . Paolo fuori le mura u Rimu vidio sam kapitel na kojem je predstavljena oveća šaka (sa druge strane se nalazi figura muš karca sa raširenim rukama.Apiicirane tek s tilne ruke i danas se postavljaju na nad grobne zastave na Kosovu i oko Novog Pazara . a s treće predstava pijetla). čija namjena još nije proučena (spomenik se nalazi u lapidariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Motiv ruke su upotrebljavali i ne ki is lamski narodi. U antIcI s~ javlja kao rimski legionarski simbol. kod Capljine. . Paš·kvalin pdpisao kultu Sabazijeva božanstva. • •• Ruka kao motiv likovne umjetnosti odavno je poznata. so2 U Sasama. "'P :_.ff. nađena je bronzana ruka koju je arheolog V. Prema navodima D." . 121.. 803 U Mogorje· lu. koji je u m eđuislamskim sukobima ubijen 806 Na munari džamije jednog mus!imaC1skog naselja u podnožju Himalaja stavljena je ruka umjesto uobičaj enog polumj eseca.

mislim da se već sada sa dos ta s igurnos ti može reći da ruka sa oružjem s imbolizira rat~ nika i čo vj ek a koji ima neku društvenu vlast u svome kraju. Međutim . a one sa oružjem kao a tribut vitešt va. po mome mi šlj enju . prij e svega mogla označavati čovj e ka od ondašnjeg druš tvenog u gleda i vlas ti.nego je. preko anti č kog svečanog pozdra va i staro kršćans kog gesta za spasenjem . pa misli da bi dalje prou ča va nj e motiva mrt vač ke ruke u našem folkloru moglo olakšati objaš nj enj e poj ave re lj efnog moti va ruke na s tećci m a.809 D. kod Ljubinja . kao pozdrav bogu . Mogu će j e da dalja is traživa nja pokažu kako ovaj moti v nema samo jedno znače nje .1. Sama ruka na s tećc ima nije mogla zadržati staru pagansko-antičko-kršćan s ku simboličnost. a i za sam u ruku. upozorio na nekoliko engleskih narodnih pripovij edaka u kojima mrtva ruka igra s li čnu ulogu.2. povodom na laza 's tarij e krs tače u Konj evi ć ima . vj eruju ći da će ukuća ni biti m irni kao i ta ruka dok oni obave svoj posao. kao i jednog nišana u Saraj evu sa predstavom dvaju o tvoren ih d lanova. i to: u okolini Trogira . a li i kao izraz vlasti. ili kao prij etnju za osvetom 8 1l Osamlj ene ruke u Popovu polju i u centralnoj Bos ni vi dio sa m kao znak obraćanja bogu. bez oružja. na kome je uz ruku bilo i ne koliko preds ta va U1oževa. kod Travnika. Benac se bez dvoumljenja izjas nio da ruka sa oružjem označava grob ratnika-fe uda lea. Lilek je 1894. Sasv im je izvjesno da ruka sa ček i ćem i d lijetom u Papra tskom preds tavlja maj s tora-klesara i pisara toga s teć ka i da ruka sa čašo m u Toj š i ć u govori O sveš teni čkom grobu. ." o Osamljenu ruku sa prs tima okrenutim ka gore na stećku u Ban 6ić ima . Evide ntirano j e ukupno 17 primj era ka. Olova .gura Ova vrsta motiva najmanje je zastupljena. Povodom toga je mladi ameri čki istori ča r Džon Fajn. rekla da su zapažanja o obrednoj upotrebi mrtvač ke ruke od s trane lopova u Bosni doprinos is traživanju ruke na s tećcima. ali da ne znači nj egovo mirno počivanje. vlasti i želj e za osvetom. Sergejevs ki j e najprij e mislio da je kršćans ka sredn jovje ko vna podignuta ruka pozajmljena iz r ims kog imperatorskog ceremonijala i da znači gest s večanog pozdrava . u okol ini Foče . koji j e pripi sa n nekom doš lj aku sa Krima . dao je is to objašn jenje.na l an čiću oko vrata šaku sa otvorenim dlanom i prs tima koju zovu "hazreti Fatimina ruka" . 296 .1. objasnio sam kao a kt m O litve. 3- Poluf.B12 E. odnosno snage i volj e za odmazdu prema neprijatelju. od pagans kog pozdrava suncu i bogu . Wenzel . Višegrada . zabilježio jednu bosans ku bajalicu u kojoj se krad· ljivci koriste rukom m r tvog čovj eka . spom enika nekog čovjeka koji j e ubij en .1. koji se interesovao za s tećke. uz napomenu da ruka na s L eć k" pripada umrlome. do oznake ratn ika. A. B l2 a Oč ito j e da ruka na s tećc ima nije dovoljno prou če na i da do sada ona ima više zna čenja . Na to je M.80S Predstava ruke na s tećc ima različito j e objašnjavana. ovaj i straživač je bio s klon da ruku na s tećcima vidi kao znak prijetnje za osvetom .2. u o kolini Krupnja (Srbija) .1. Neke naše pojave ruke nij e teš ko objasniti . Iako moti v ruke na stećcima uglavnom ostaje i dalje n ep ro učen. ali se pitao da možda ta ruka ne označava i ges t čuđenj a. Ljubuš kog .

to su d vij e dos ta pla st i č no predstavlj ene glave. Šake sa raširenim prs tima su potencirane. a li bez ruku . kod Trogira. i dij e lovi poprsja. B" U Gornj im Studencima je plastično shematski p r ikazan a žena do pojasa. Na kružnoj glavi nema nikakvih oznaka. - Vrlo pla stična II ljud ska polufigura na sije menjaku lCam enskom kod Olova.' '' U Kamen skom. na kome je udubljena pra vo ugaona " kamenica" i jedan krstić . 122 . samo bez naznake očiju i nosa. Dalj e se nastav lj a u sječe n pravougaonik koji samo podsj eća na žensk u h a l. u oko lini Knina. kod Sl. U Gustirni. 'Ila prsima su naznače na dva p la stična kruga. u okolini Plužina (Crna Gora) - l i u P redstave s u vrlo različito koncipirane.na podru čju stare Raš ke okolini Pl jeva lj a . 6. a ruke s u nešto raširene j fJpružene pre ma do lj e. sa diskretnim naznakama očij u i nosa. nalazi se na p l oči kod Uzdolj a.iinu.'13 Vrlo s !ična predstava.l. sa postoljem 297 .

. zatim dio prsa. sa rukama po dbočeni m na bokovima 'l8 U Lipenovi ću. a diskretno i ruke"· Na istoj nekropoli još jedan sljemenjak ima sličnu polunguru. kod Foče. sa očima.S1 ' Na nekoliko loka liteta stare Raške (Strumice. Tu j'e plastično prikazana glava. a drugu dolje ispružio. a o nda dolje opušte ne povelike ruke. jedan oveći sljemenjak ima natpis iz koga se vidi da tu lef i n eki Milašin.Sll UBujakovini.nduk sa predstavom polungure. nosom i ustima. Crčevo i Milić i ) usta- Sl. .. postoji s.Predstava ljudske polufigure na plOČi u Kl ašniku kod Višegrada. Na njegovoj zapadnoj čeonoj strani isklesana je dosta plasti čna ljudska fi gura do pojasa. nos i usta. prema jednom starijem poda tku . u zapadnoj Srbiji. kod Krupnja . 123. n a đen je stub sa predstavom muškarca koji je jednu ruku stavio na grudi. Naznačene s u oči . kod Višegrada. Slj edeća polufigura je na velikoj nekropoli s teća ka u -Klaš niku.Olova. Vranov ina.

mač . Kako se vidi. Do sada ~ije bilo pokušaja analize i objašnjavanja ovih motiva na stećcima. slabog umjetničkog kvaliteta. urezana ljudska polufigura. na nekim od tih predstava 's e razlikuje pol. Sama likovna obrada je neujednačena. čak i bez ruku.. uSatorovićima. 124. a češće po dva.portreti umrlih. sa očima. Međutim. Tako se dopojasna figura žene ogrnute maramom.toliko nejasni da ih nisam mogao ovdje uvrstiti.. - Nekoliko primjera motiva ljudskih polu fi gura na stećcima. bez detalja. Majstori stećaka su bili u prHici da vide ove i ovakve rimske stele i da po njihovom uzoru urade svoje reljefe . Motivi ljudskih polufigura nisu samo specifičnost stećaka. primjerci u Kamenskom su pravo ugodno . jer ih susrećemo i na drugim vremenski nešto kasnijim nadgrobnim spomenicima. kod Rogatice. ktitora crkve i nekog viteza sa mačem. nala:ci na muslimanskom nišanu iz XV-XVI v.poprsja na stelama i krstačama iz XVXVII v. tri. na kojima prepoznajemo svešteni'ka. gdje je dopojasna figura. pa i četiri lika. ali su oni ili veoma oštećeni ili . u Crnoj Gori. luk i viticu sa trolistovima.novljeno je šest polufigura . uz krst. a pretežno slaba i rustična. u okolini Pljevalja. Na nekim spomenicima u staroj Raškoj epitrahilj odaje svešteno lice. Međutim. i to u istočnoj Bosni. Postoji još nekoliko primjeraka motiva koji podsjećaju na polufiguru čovjeka. Moglo bi se reći da je to rad pravoga skulptora . S l. nekada je to 'bio samo jedan lik. SlO U Rudinioama. u opštini Plužine (Crna Gora) nalazi se trokraka' oveća krstača i na njoj. db cs ~~ . - - . bez naznaka ruku. te rukama povijenim na bokSlI (okrstača je dijelom u zemlji). Oni su klesani i na ležećim i na -stojećim spomenicima.823 Poprsje sa rukama i oznakama narodne nošnje našao sam i na starim malisorskim stelama i krstačama u Vuksan Lekiću .' 24 * ** 299 Iz rimskog perioda u Bosni i Hercegovini oj u naslm krajevima uopšte ostao je znatan broj kamenih nadgrobnih stela na kOjima su plastično predstavljeni dopojasni . Posljednji primjerak je na sljemenjaku u Vrulji. većina evidentiranih motiva polufigura ljudi nalazi se u istočnim područjima. npr. nedaleko od TU21i. Više primjeraka su shema tske predstave. a primjećuju se i drugi individualiteti. na području opštine Konjic" . . bez naznake ruku'22 " . ustima i nosom na glavi. Takvih stela ima.iznenađenje u tome pogledu. Srbiji i u Crnoj Gori.

one ima ju kose u vidu tordira nog vijenca.ljudima.pol nije mo gućno u stanoviti. sa gore izdignutim rukama (kra kovima ). Obično su utegnuti u pasu. i ovdje se. Više puta na glavi nema nikak vih oznaka. S ve ostale su u stojećem stavu . luk. kao i desetak bi ljnih stilizac ij a koje samo podsjećaju na ljuds ku figuru .Figura U grupi predstava lj ud i najbrojnije su zastupljeni mo tivi punih figura. Po svom ukupnom broju . gdje one pos toje. a nekada ni su . u s taroj Raš koj. Sa d ruge strane . ali j e ogromna većina na ostalim vrstama oblika stećaka. Najčešće se drži mač ili š tit sa mačem. Ustanovi o sam <da ov. radi o preds tavama sahranj en ih lič nosti . Izvjestan. Prepoznao sam 147 muš kih i 31 žens ku figuralnu predstavu.igura nij e teš ko uoč iti po\. i to one koj e su jasne. Kod s vih motiva punih f. ta ko da im se noge nekada uopšte ne vide . Cesto je samo jedna ruka visoko podignuta. Zene se prepoznaju po svojim dugač kim haljinama koj e se prema dolj e š ire i dopiru go to vo do zemlje. odnose se na l ežeće fi gure čiji . Pone kad su haljine sprijeda neš to kraće nego pozadi .ili luk govore o vojniku-feudalcu. onda se p ovećava fond elemena ta koji govore o kookretnoj pokopanoj li čn osti. Muš karci uvij ek imaju gaće pri ljubljene uz noge. 4 . npr. nos i u sta . Treba reći da postoji j dvadesetak antropomorfn ih predsta va s li čnih krs tov ima . Sli č no s ituaciji predstave glave . ili neki drugi predmet. Neke figure su isklesane na krstačama. ramena i t rup . a druga stavljena na bok. Odlučio sam da ovdj e ne urač unam individua lne jahače na konjima koji se javlja ju tridesetak puta. ali ni takve predstave nisam uzeo u ob zir.oči. istina. Ponekad je č ita va glava predstav ljena običnim ili to rdiranim vijence m. Inače. a u gornjem dij elu je često ha lj etak do iznad kolj ena . a postoje i s lučajev i da lice predstavlja kosi krst. Cešće nego muš karci . a dva sjedeće figure . on i spadaju među one motive koji se čes t o j avl ja ju. ne tako velik. a na nadgrobniku u Crčevu. Te razlike se najprije vide u položaju ruku .samostalne preds tave. m eđu svim ovim figurama postoje znatne razlike. a neke gore uzdigle. koliko još nedostaje do punog broja od 180. ruke polu figura. neke su ih raširile. nos i usta . po mom e mi šlj enj u. koplje). računajući sa mo poj e dinačne . samo o ma nj e ili više uspjelim pokušaj ima njihovog portretiranja. Od našeg ukupnog broja samo pet primjeraka su ležeće. krst ili kružni vij enac. Dva primj erka figura. I na licima žena su ne kada naznačene oči. U velikom broju s lučaj eva jedna ili obadvije ruke drže oružje ( mač.ih mo tiva u svemu ima oko 180 primj era ka . štit. za tim ne koliko st ili zacija na kojima se zapažaju ljuds ke glave. Najčešće su utegnute u pasu . broj muš kih figura ima ukrašenu odj eću . 300 . a ponekad i kosa u vidu obič­ nog ili tordira nog luka . da se žene lakše kreću. Postoji izvj estan broj figura na kojima ruke uopš te nisu naznačene . Neke figure ima ju ruke povijene na bokovima . ne maju položaj oranta. realne preds tave. Ako uzme mo u obzir i mus lima ns ke nišane. a nisu ni predstave Krista. us tanovlje n je lik ktitora crk ve. Nekada nose kap" koja je pozadi zaš iljena prema gore. Na glav i su o b i čno naznačeni ma rkantni dijelovi lica . kao i s tare ma lisorske stele i krstače.

Rukavi haljetaka idu do sami h šaka.igura djeluje apstraktno. Likovi su obično prikazani vrlo sumarno. Na licu su naznačene oči."6 ili ženska figura uz stablo (ili uz vi le za kuplj enje sijena?) u Gornjim Barama. Haljetak je ukrašen do pasa horizontalnim.9. istočna Hercegovina . a sa lijevom rukom savijenom i os lonjenom na bok. Istočna Hercegovina i istočna Bosna zajedno imaju 52 % od ukupnog broja motiva. U svim tim slučajevima prikazana je ista nošnja . jednoga sanduka i jedne krstače imaju dosta zajedničkoga. U četiri s lučaja su iznad lijevog ramena isklesani lukovi sa strijelama. - Važniji motivi s toj eć ih ljudskih figura na stećcima. 126). koje izlaze iz samih ramena. Pet figura koje se nalaze na čeonim stranama triju sljemenjaka. Kako se vidi. sa vodoravnom crtom ispod nosa da se doča raju brkovi. gdje je či tava figura data jednom nepre kinutom linijom . Srbija . ovi motiv. nos i usta. da bi se d očara la kosa. istočna Bosna . sa desnom rukom podignutom u visinu glave. Na nekim rukavima ukrasi . Likovna obrada ovih motiva je veoma različita. primorje sa zaleđem . 301 Evo kako izgleda teritorijalni raspored motiva figura : zapadna Bosna . Ponekad su ruke.4 i Crna Gora . sa jednom podignutom rukom. Kao jedna od sasvim naivnih predstava mogla bi se navesti ona iz Seleea.i su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini i istočnoj Bosni.zakopčan haljeta. bez ekstremiteta i markantnih dijelova lica '" Među pravilnije i lj epše urađene figure spadaju one iz Radimlje. Ruke su predstavljene sa po pet nemarno urezanih crta. sa kratkim dijelom od pasa dolje. odnosno nešto kosim prugama.17.k sužen u struku. nekada tordirani . priljubljene uz noge. sa nogama tl profilu na obadvije strane. kako to kaže Benac. kao konturom. nazvane vojvodskim figurama'" (sl. Sve te figure su predstavljene en fa ce. također kod Kalinovika . br. Isp.od haljetka su deblje dugač ke gaće.25. osim u jednome s lučaju. bez detalja. što znači prsta. dok u jednome . nekada i bez najnužnijih pojedinosti. u kojoj je sa nekoJi.19.i se kao suknjica š iri i za·m ava dosta visoko iznad koljena. zapadna Hercegovina . gdje je Lice označeno jednim nedovoljno jas nim kružićem.Sl. često primitivna i naivna. II mnogo slučajeva veoma nesrazmjerna u odnosu na motive s kojima je zajedno. u jednome još i štit sa mačem ispod luka. a ponekad" čitava f.13. ali su priljubljeni uz ruke.24. Glave su gotovo kao krugovi. u malom raskoraku. 125.s u kao dva niza spojeni h kosih paraleliea. npr.ko ureza u kamen dočarana figura. date sasvim nestvarno. Na nogama se ne vidi nikakva obuća. kod Kalinovika. sa uvećanim šakama i nešto rastavljenim uvećanim prstima tih ruku..69. ili kao kružni vijenci. Među muškim figurama osobito se ističu one sa stećaka Radimlje. odnosno " kvadratom ". a dalje vertikalnim. centralna Bosna . koj.

Osim toga. . 302 . u dva s lučaj a po jedna mala muš ka figura . vijenca. U četiri već desne ruk e nalazi kružni vijenac.nema oruzJa uopšte.Predslava muške stojeće ljudske figure sa podignutom desnom ruk om na sljemenjaku II R.adimlji kod Stoca. 126. od spomenuta slučaja se između glave i dok kod onoga petoga nema ni toga iza navedenih figura isklesana je j03 kojih jedna također d rži podignutu SI.

ruku. ove figure su vrlo s lično zam iš lj ene i klesarski obrađene.Predstava dj ečje stojeće figure sa podignutom desnom rukom na slj emenjaku II Radimlji kod Stoca. Sve glavne figure imaju vrlo čvrst i stabilan stav ' 29 Iako postoje izvjesne razlike u detaljima.sJ{) mislim da se zaista Sl. Pošto se nalazi na malom s ljemenjaku. koja djeluje kao predstava dječaka. 127. zbog čega se može govoriti o istom majstoru. Najviše se razlikuje ona figura koja je bez oružja. . prvenstveno kod prikaza lica i oružja. sa natpisom u kome se pokojnik spominje kao sinovac vojvode Petra. odnosno o jstoj klesarskoj radionici. .

š tit sa mačem i kružni vijenac'" Postoji još nekoliko s ličnih mušk ih predstava u okolini Stoca. a . kod Ljubuš kog. koja po svojoj visini ne dostiže ni polovimu visine mača u Borju. Zanimljiva je rus tična i vrlo nesrazmjerna . u profilu. ili to oružje drže u rukama. Vrlo su zanimljive dvije predstave ovećeg štita sa mačem iza i iznad kojeg se gore vidi samo glava. u Lopoču. Nevesinja i Kalinovika. 128.ti Predstava muške ljudmač i št it na sanduku II Knežaku kod Nevesinja. u okolini Trebinja 'J4 Ovima je još s lična predstava štita sa ma čem iza koga Sl.ispod noge muš karca. nedaleko od Kalinovika 832 Re lativno dosta mu š kih figura ili stoje pokraj mača. šesti. I tu su luk. i uz nju još dvije male ženske figure ispod tih ruku. . ali su najsličnije d vij e iz Varoš i. ovdje spada još jedan.preds tava jedne figure koja rukom dotiče mač oj štit. na kojem je na isti način prikazana glavna figura. - ske figure koja dr.radi o dječaku. Po svojoj osnovnoj koncepciji.833 Postoj e slične još drastičnije nesrazmjerne predstave. primjerak ove nekropole. odnosno š tita sa mačem . ali sa obadvije gore podignute ruke.

vire glave i noge. sa knjigom i š tapom. S3S Među realne i dobro obrađen e ta kve motive može se ubrojati primje rak iz Ravnoga. gdje muška rac u desnoj ruc i d rži uzdignut ma č. . 88. kod Bra tunca (sada u Zemaljskom muzeju u Sara jevu).'lO ili s lič n a preds tava u Cis ti . b r. kod Foče (sada u Zemalj s kom muzeju u Sa ra jevu)'39 . u okolini Imot s kog'l7 Neke muš ke figure drže krs t ili neki drugi p redmet. ljudske Predstava muške figure koja drži krs t na s tubu II Radelj evcu kod Bratunca.sl. iz Hums kog.kod Kupresa. gdj e po kraj s tilizova nog s tab la vidimo dos ta malenu figuru koja u lijevoj ruci drži proces ij s ki krst. 129. U tome pogle. SJ. dok ogromne ruke neprirodno izlaze sa jedne s trane š tita u Radimlji. . a u lijevoj šti t.'lS ili preds tava gos ta Milutina . du je za nimljiva preds tava u Radelj evcu.

jer je. nedaleko od Breze. a lijevom veliku otvorenu knji gu. br.8 " u svim ostalim slučajevima je sasvim jasno da se radi o muš karcima. postoji nekoliko takvih položaja č ice SI. kod Pala.840 Na s tećci ma su rijetke l ežeće figure. Hodovu. gdje od trupa teku snopovi paralelnih crta. 130. u Banjevićima uz figuru uklesan luk.843 Dva navedena pol no problematična s lučaja vjerovatno su ta kođer muškarci.' " i u Hodovu.Iedna od tri sjedeće figure nalazi se u Hočev iju. Banjev i ćima. kod Gruda. br. kod Nevesinja. kod Stoca i u Selinama. Ipak. Sinjevu. mpr.. ali smo ih ipak našli na pet lokaliteta. kod Bra tunca. -kao mumija . što više odgovara muškarcu nego ženi. 86). i to u Klotjevcu. . Na grudima figure na Morinama leže štit i ma č (s l.Preds tava plesana steć ku II Premilovom Polju kod Ljubinja. Kod poj edin ačnih ženskih figura nisu karakterist ične gore podignute ruke kao kod muških figura . . kod Srebrenice. Sve je to smj eš teno u dvije arkadne niše (sl. Osim u Banj evićima . 76). Morinama. Stariji muškarac sjedi na niskoj stolici. gdje je figura zamotana u platno. desnom rukom pridržava štap. gdje je teško ustanoviti pol .

130). 847 Ženske figure najčešće svoje ruke drže na boku. Na licu se vide oči. prikazana je žena. koja desnu ruku drži u visini grudi. BOa.8" U Uzarićima . kod Lištice. To je. u Budimiru. pa izgleda kao da se radi o nošenju procesijskog krsta. prikazana je žena koja u jednoj ruci drži vijenac.o Pojavljuj e se desetak muških figura koje nam na prvi pogled 'izgledaj u kao da su nage.849 a druge kod Buhova. nedaleko od Ljubinja. ali sa gore i z di . Takve s u. u okolini Lištice.ruku. kod Stoca. dvije figure u Podveležu. kod jedne ženske male figure u Radimlji. ne samo zanimlji va i originalna nego i vrlo atraktivna pred · stava. 848 Osabita su zanimljive dvije predstave žene sa djetetom. . 84s U Premilovu Polju. br. jedne u Boljunima. bez ikakvih detalja. Važna je originalna predstava žene koja je visoko gore ispružila ruke koje dodiruju dvije zvijezde na slj emenjaku u Dugom polju. nedaleko od Sinja. a lijevu je povila i izdigla do visine glave.8S1 U okolini Nevesinja i Nikšića su tri figure istog stava nogu. a drugu je podigla. npr.. na Blidinju. npr. inače. u okolini Mostara. To su osamljeni snažni ljudi. Dobija se utisak kao da se radi o predstavi plesačice'" (sl. djetetom II naru čju II Predstava žene sa Boljunima kod Stoca.'~· SI. npr. Neke ženske figure su predstavljene uz veliki krst.'. sa tordiranim vijencem oko glave. sa raskoračenim nogama i različito postavljenim rukama niz tijelo. nos i usta.

kolj enima.P reds tava ljudske figure sa prekršlenim rukama na grud ima na stu· bu u Opravd:ić im a kod Bratunca. podigla u visinu glave 8 45 U o kolini Bratunca i Srebren ice se javljaju tri figure sa rukama prekrštenim na grudima 8ss Osim ovih SI. gdje je figura nešto povila noge u . 80) . br. 131. . nedaleko od Ljubinja . noge su veoma raskorače ne. baš kao da se radi o strasnom pl esaču 853 Ovoj pred stavi je s li čna jedna u Vlahovi ć ima . . kod Ljubuškog. sa velikim i ras tavljenim prstima. Iznad jedne od njih lebdi sjekira 852 (sl. a ruke podignute. UBijači.nutim rukama . lijevu ruku stavil a na bok . a desnu.

o kojima je bilo riječi naprijed . ali inventivnom intervencijom . Tu ruke d rže šta p. 'h - ~ .isklesao na krs tačam a. i drugih l ežeć ih figura sa prekrštenim rukama. maK~ simaino prilagođavajući motiv samome obliku spomen ika.SS7 o ~ ~ ~ '"' % % :::o ~ ~ 309 Sl. u okolini Treb inja. koje izgledaju kao da predstavljaju pokojnike n eposredno pred njihovu sahra nu. pri dnu horizon talnih krakova su predstavljene ruke položene na grudi . . a u donjem dij elu spomenika isklesan je pojas. Figura djeluje snažno. sve osta le predstave su žive.triju. Jedna takva krs tača je u Pe trovići ma. neke vrlo din amičn e. nos i usta na licu. 132. ~ IL. a potom suknene gaće. oč i. kod Trebinja .. 856 Druga je u Bihovu. Na kraju s pominjem nekoliko vrlo interesantn ih figura koj e je klesar malom. gdje na gornjem uspravnom kraku vidimo kapu n a glavi. . . zatim obrve.Predstava ljudske figure na krstači u Pe trovićima kod Trebinja.

iz 1380. u XIII v. Među dalmatinskim kamenim sarko· fazima nalazi se onaj sv. grobnica Ričarda Lavlj eg Srca. Paolo fuori le mura u Rimu nalazi kapitel koji s jedne strane ima isklesanu ruku .866 U crkvi dominikanaca u Dubrovniku nalaze se dvije nadgrobne ploče (jedna je uzidana) u blizini oltarskog prostora na kojima su isklesani likovi nadbiskupa Andreasa di Durrachio.kvama u Toskani ima isklesanih likova ljudi sa gore izdignutim rukama.. postavljani ispred grobova nomadskih se ldžuč kih prinčeva kao simboli 6l Na drugom mj estu sam već naveo da se u njihovih ratnih pobjeda. Subića. sa ležeć im svecem. iz XIIIv. sa vrlo velikim šakama i prstima. iznad grobova vladarskih ktitora i članova njihovih porodica. 863 U romanic. U starokršćanskim katakombama su često slikane figure. naročito u Italiji. a li još više u gotici zapadne Evrope kleše se u reljefu . I sti kaipitel na trećoj strani ima nezgrpanu figuru muškarca raširenih ruklJ. kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (sL br.860 Anadolski nadgrobni spomenici u tome pogledu jmaju veze sa zemljanim cilindričnim sudovima na kojima se nalaze slikani portreti turskih vojnih dostojanstvenika u Samari.. koji je umro 1393. opet. 31).S<i2 Na romani čkim cr. iz oko 1303.oran ti i orantkinj e sa svojim gestovima za spasenje. u periodu arhajske i zrele grčke umje tnosti. U periodu renesanse taj običaj se jako proširio . koji je izrađen po narudžbi kraljice Jelisavete. u Zadru. u Gracu sačuvan sarkofag Jelene Anžujske i ktitorska kompozicij a na južnom zidu toga sarkofaga. god.i. a sa druge pijetla. ugaI'Sko-hrvatskog kralja. u manastirima i crkvama srednjovjekovne Srbije se od XIII-XV v. iz IX-X v. a ovi. ili izlj eva u bronzi lik pokojnika najprije na nadgrobnoj ploči koj a zatvara grob. žene Ludovika Anžuvinca.. npr. a osobito su omiljene na nadgrobnim stelama rimskih provincija. javljaju se . prema vizantijskom običaju i tradiciji.8 klaus taru bazilike S. iako je u islamu vladao stav o zabrani prikazivanja figura u umj etnosti. Umjesto zapadnoevropskog običaja reljefnog 'predstavljanja umrlih uglednih lič­ nosti. Simuna.. god. ili na uspravnoj ploči koja se postavlja uz grob. Hrvatskoj i zapadnoj Bos ni iz vremena XIII-XVI v.. god. potječu od kamenih statua. koji je umro 1415. posebno u primorju. Simuna u Zadru. na zidu u fresko-tehnici slikaju njihovi portreti. takozvanim "stelama sa likovima" . koji je umro 1199.859 Figure žena i muškaraca su klesali i Seldžuci na svojim nadgrobnim stelama u Anadoliji. god.ss8 Sa upotrebom toga likovnog motiva nastavilo se i u srednjem vijeku. 869 U grobnoj kraljevskoj kapeli u Bobovcu nađeni su dijelovi figura pokojnika u visokom reljefu rađenih na nadgrobnim spo- 310 . naročito žena sa gore izdignutim rukama . U Ninu postoji nadgrobna ploča Jurja V..868 Ta ko je. npr. koji su još u Mongoliji u IX v. One su prisume na predi s torij skim menhirima u Francuskoj i Liguriji.864 Takva je.. na kojoj je u visokom reljefu prikazan pokojnik u pancir košulji i sa mačem u ruci. a kasn ije se ti likovi klešu u visokom reljefu na sarkofazima.86s Takvih nadgrobnika je nađeno i u našim krajevima.• •• Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima još iz davnih vremena. sa ležećom skulpturom. Likovno najvredniji je svakako srebPOo-zlatni sarkofag sv. zvanih "bal bali".867 god. vlastele i crkvenih velikodostojnika. i njegovog nasljednika nadbiskupa Nikolausa de Horrisa.

po ku šavajući da proniknu u njihovo pravo značenje . Zbog toga š to su suma rno izvedene. Vj erova tno se ove figure odnose na bosanske kralje ve. . sma trao ih je više poj mom nego individualnim portretima. Sl. s7I D. Tvrtka II i Tomaša. s7o Nekoliko naučni h radnika je razmatralo pojave ovih figura na s tećcima .menicima . .Miloradovi ća. Ser gejevskog su interesova le figure iz okoline Bra tunca i Srebren ice . 133. Benac je muš ke figure sa uzdignutim r ukama u Radimlji sh vatio kao preds tave čl anova feudalne porodice Hrabrena . A.Predstava muške ljudske figure sa izdignutim rukama II Tekij i kod Bratunca. koji su tu sahranjivani. Nazvao ih je vojvod s kim figurama .

On misli da su portreti pokojnika sa podignutim desnicama na stećcima "neposr edno preuzeti sa ktitorskih kompozicija u oslikanim crkvama". sile same"·79 Z.'82 312 . a za onu iz Radeljevca .koji se mole bogu. Vego smatra da muške figure sa podignutim rukama u Radimlji predstavljaju ljude višeg društvenog reda . On misli da su i portreti č itavih porodica na s tećcima mogli doći iz Srbije. a za ženu koja drži krst da gotovo sigurno predstavlj a sv. Solovjev je muške figure sa raširenim rukama. kao i čovjekolike krstove. Merin u izdignutoj ruci vidi obraćanje višim silama. On 's matra. vjerovatno dire ktnim učešćem dubrovačkih maj stora · 12 Za figuru omotanu u platno iz Banjevi ća on je također rekao da predstavlja pokojnika. nego već umrlih ljudi. da se javlja "rano kod arhitipič­ nih figura drevnosti".podzemlja. A.deisisni stav"). ili predstave Krista. nego u ortodoksnom smislu ' 7• Za M. rekao je da. Kako se uveliko razlikuju od ostalih predstava ljudi na stećcima. B.'75 Slično Solovj evu. Opravdića i Buča. one nis u predstave živih. ali je istovremeno smatrao da figura čovjeka raširenih ruku može da označava pokojnika koji se "nač i­ nivši krst tim gestom približava Isu-Krstu". kakav se vidi kod slikanih predstava ktito ra i svetih lica u pravoslavnim crkvama. Predstavama žena ona uglavnom pridaj e nadzemalj ske i božanske osobine. pogotovo kada su obadvije ruke podignute. sa rukama prekrštenim na grudima. Tako se fra nj evci još od najstarijih vremena mole. a da je podignuta ruka gest molitve. stav božanstva.Za one iz Banjevića.880 M.. š to se vidi često na freskama koje stoje iznad sarkofaga i grobova crkava u Srbiji iz XIII-XV V. pozdrav bogu. Tako.. a li ne u heretič kom . a krstovi. Đuri ć smatra da su figure sa podignutom rukom na stećcima portre ti pokojni'ka u molitvenom položaju ruku (. dakle.'78 O. ili kao predstave pokojnika. D. on misli da su ove iz okoline Bratunca i Srebrenice nastale pod utjecajem običaja sa Zapada.fi gura koja drži veliki krst . a izdignutu ruku tumačio kao molitvu.sn V. Wenzel muške stojeće figure čes to predstavljaju predstave pokojnika "pre težno onako kako su izgledali za života". nego "pravi stav komuniciranja sa mitskim i htonskim silama.' l4 Sve ostale figure ljudi na stećcima on vidi kao predstave živih lj udi sa atributima njihovog svakodnewlOg života. da figure raširenih ruku mogu da označavaju Krista. Jelenu. npr. za ženu između dvojice konjanika ona misli da gotovo sigurno predstavlja božan stvo . a li i kao znak vlasti i prijetnje za osvetom. m Za mušku figuru podignutih ruku iz Tekije (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu) kaže da predstavlja oranta. uprkos prividno stojećeg stava (jedna je ležeća) i oči­ ju kao da su otvorene. ako su na krstačama . koje su i li portreti živih.da predstavlja određenog pokojnika u njegovoj najznačajnijoj ulozi za života. Ona misli da oružje u rukama figura označava svjetovni. Kajmaković smatra da muška figura na ste6ku predstavlja pokojnika. tumačio kao heretički simbol Krista. a možda i samog "pravog krst janina" koji je dobio isti oblik kao i Krist . štapovi. On misli da bi to mogao biti gest zaklinj a nja. Vidović je antropomorfne krstače smatrao Kr istovim raspećem. sa magijskim značenj em . B eš la gić je pojedinač­ ne ljudske predstave na s tećcima smatrao nevještim portretima pokopanih. ali ne mora da znači obožavanje. a one sa podignutim rukama također vidi kao predstave pokojnika. uzdignutih ruku prema nebu.'~81 S. knjige i vijenci da možda označavaju duhovni položaj pokojnika. ali u njihovom "preobraženo m stanju".

Javlja se u ukupnom broju od blizu 400 primjeraka i raspros tire pretežno u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine. Ležeće i figure sa prekrš tenim rukama bez sumnje su portreti umrlih osoba. vlasti. za koje se općenito može reći da su primitivne i sumarno date. U koncipiranju i klesarskoj obradi ovih motiva klesari stećaka su bi'li u mogu ć nosti da se nadahnu k". kakav slučaj je ustanovljen u grobu ispod stećka u Grborezima kod Livna.* ** Na osnovu dosadašnjeg proučavanja nije moguće pružiti kona6no. Sto mi u većini takvih slučajeva ne prepoznajemo konkretno lice. Iako nisu najbrojniji u ovoj grupi. iako ni u njima ne prepoznajemo konkretne osobe. figure izdignu ti h ruku i predstave već umrlih lica.' 83 Pretpostavka o portretima preminulih ima još više osnova kada uzmemo u obzir brojne figure sa mačevima . tako i vizantijsko-srpskim običaj e m fresko-slikanja ktitora i svetački h likova putem bosanskohercegovačkih i srpskih crkava i manastira. I po brojnosti i po klesarskoj obradi. muš karcima je posvećena mnogo veća pažnja nego ženama. Nema razloga ni u figurama nadgrobnika u obliku krstača tražiti predstavu Krista. Mislim da se sa dosta vjerovatnosti može pretpostaviti da su usamljene figure pokušaji portreta živih lica koja su tu kasnije sahranjena. figure sa oružjem ili drugim predmetima. Može nekoga i žena sa djetetom u Boljunima ili u Buhovu podsjećati na Bogorodicu sa malim Kristom. zatim što gotovo uopšte nema žena sa takvim položajem ruku i. što su r uke na stećcima veoma potencirane (uveličane) . Klesarska obrada im 313 . štitovima. niti bosanskog "heretika" koji se i svojim oblikom približio njemu. ili u njihovoj neposrednoj blizini. ali bih htio da ponovno istaknem i mišljenje o postojanju moguć­ nosti da se barem neke od takvih figura protumače kao znak druš tvenog ugleda. I ja tako mislim. vijencima ili štapovima.ko zapadnoevropskim običajem skulptorskog portretiranja umrlih feudalaca i crkvenih velikodostojnika putem spomenika našeg primorja. a možda i prijetnje za odmazdom. što su klesarski majstori svjesno uradili. U jednoj gruboj podjeli dobijamo četiri osnovne vrste ovih motiva: osamljene figure. Otežavajuća okolnost u tome pogledu je i likovni kvalitet samih predstava. bilo da su ti predmeti u rukama samih figura. što je odraz ondašnjih druš tvenih odnosa i shvatanja. Na takvu alternativnu pretpostavku navode me činjenice š to u nekim slučajevima ima razlika u položaju ruke na s tećcima i kod ktitora i svetačkih likova na freskama. napokon. * •• Ova grupa motiva ima četiri osnovne vrste oblika i 26 podvrsta. Mislim da su obadva običaja ima la određenog utjecaja na pojavu portreta na stećcima. Većina istraživača u njima vide orante. motivi sa podignutim rukama su do sada pobuđivali najviše interesovanja. razlozi se nalaze u neumješnosti samih klesara. kao i one sa krstovima . a pogotovo jedinstveno tumačenje ovih motiva na stećcima. za što ima dosta razloga. kopljima i lukovima. Svako lice je na taj način prikazano u položaju i odnosu koji su karakteri s tič ni za njegovo prepoznavanje. ali je to najvjerovatnije spomen na zajedničku smrt majke i djeteta.

Covjek na konju Ovdje sam uračunao predstave čovjeka koji jaše na konju. međutim. rad dobrih majstora koji su u svoja djela te vrste uložili dosta truda i umješnosti. ipak. a onda i predstave glava . mislim da bi. U nekim primjercima se uz čovjeka na konju vidi poneki nefiguralni motiv. uz takvo gledište. čije porijeklo vodi u predistoriju. pore d ostaloga. čemu. Najmanje primjeraka je nađeno u istoč­ noj Bosni i u Srbiji. a često i same ruke. a lIJajmanje je turnirskih scena. nego onih pravilnih. krst. kolo. koje su najviše zastupljene (preko 40% svih motiva). po brojnosti se osobito ističe istočna Hercegovina. Motivi su raspoređeni po čitavom teritoriju stećaka. vlasti. najviše doprinosi povezivanje tih lica sa oružjem i predmetima karakterističnim za njihovo prepoznavanje. ovdje su uvrštene i polufigure. ako su takve predstave samostalne. Samo u dva primjerka nije sasvim jasno da li 314 . ·turnir i ostale scene. Njihova mišljenja su neusaglašena i ne mogu se uzeti kao definitivna. spada u gornju polovinu ljestvice. Svi ovi motivi imaju svoj u dale ku prošlost.je veoma različita. Ukupan broj ovih vrsta motiva iznosi oko 550 primjeraka. prema koncepciji majstora. bavili pitanjem pojave č itave figure i ruke. tj. Dosadašnji istraživači stećaka su se. osjeća velika neujednačenost umjetničke obrade. tumače se najčešće kao gestovi molitve. kao i u okolici Stoca i Kalinovika. ali pretežno primItIvna i bez većih umjetni čkih vrijednosti. Figure sa podignutom rukom. došle na stećke kao zamjena č itave figure. koja posjeduje 43 % ukupnog broja motiva. koje su. Uz či­ tave figure. prvenstveno. Podij elio sam ih u pet osnovnih vrsta: čovjek na konju. prema svojoj zastupljenosti. Likovno najvredniji primjerci se nalaze u istočnoj Hercegovini. a vjerovatno i spremnosti na neku osvetu. polumjesec ili zvijezda. kao i samih ruku. kompozicijski raspoređenih i crtački i klesarski obrađenih figura. Hercegovina je mnogo bogatija nego Bosna. ali su u tome pogledu uočljive prilične neravnomjemosti. Mnogo je veći broj slabo koncipiranih. npr. skladno proporcionainih i sasvim uspjelih. U samoj gmpi dominiraju scene lova. bez prisustva nekih drugih figuralnih predstava. po čemu grupa. Ja. Neki primjerci su. 1 . Najvjerovatnija je pretpostavka da čitave fi gure ljudi . ako se same nalaze na jednoj strani stećka. životinja ili udruženih jednih i drugih figura . ·kao i kod ostalih motiva. kao i predstave glava . SCENE Ovoj grupi pripadaju motivi sa dvije ili više figura ljudi. a potom i polufigure. znače pokušaje portretiranja određenih lica za života. mogla doći u obzir i pretpostavka o podignutoj ruci kao simbolu društvenog ugleda. U tome pogledu se ističu "vojvodske figure" u Radimlji. a kao likovni elementi su naročito poznate pune figure i predstave ruku . lov. I ovdje se. Zanimljivo je da su primorski krajevi dosta dobro zastupljeni.

Na pločama se ovi motivi ne nalaze. Njihov teritorijalni raspored izgleda ovako: zapadna Hercegovina . dakle.4. primorski krajevi i njihovo za l eđe . da najviše ovih motiva imaju stećci u i s to č noj Hercegovini. Tako je u pet primjeraka prika- i jaha ča kao heraldi čka oz· naka na š Utu (sa mačem) Sl. nešto zbog slabije klesarske obrade. Obično se na ovim predstavama ne uočavaju detalji. Uglavnom u svim primjercima se radi o predstavama muškaraca kao jahača.25. Zanimljiv je i osamljen nalaz predstave konjanika na s tećku koji je u sekundarnom položaju upotrijebljen kao stub časne trpeze u Bitunjoj. Ovi motivi su klesani isključivo na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka.je čovjek na konju.5. Crna Gora . itd. ili stoji pored njega. .1. zapadna Bosna . istočna Bosna . kod Stoca. i s točna Hercegovina . odjeća. Srbija . markantni dijelovi lica.. 134. Vrlo rijetko. centralna Bosna . gotovo iznimno je u tu svrhu kori š ten stub ili krs tača. postoje ukupno 53 primjerka ovakvih motiva. - Predstava konja II na sanduku Ljubovu kod Trebinja. ali se na nekim primjercima sasvim dobro vidi oružje koje konjanici nose. Vidimo. Koliko sam mogao ustanoviti.2. npr.3.12 .1. a možda i zbog uobičajenog načina klesanja.

u Budimiru. Na osam primj eraka vidimo koplje u rukama konjanika. Napominjem da je to istovremeno jedno od najuspjelijih klesarskih ostvarenja ovoga motiva'85 (sl. koja . u okolini Lištice.'88 U ne koliko slučajeva naziru se i štitovi u Sl.Predstava konja i jahača sa kopljem na sljemenjaku iz Troskata kod Lištice (sada II Muzeju Hercegovine II Mostaru).Vlasnići 887 (sl. 135). iz obližnjeg sela. prikazuje feudalca Ljupka Vlasnića. npr. blizu Citluka (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu). nedaleko od Sinja. . 886 Ta dva primjerka odaju odlične maj store koji su u svoje kreacije umjeli da unesu dosta živosti i pokreta. To je jedini primjerak gdje je konjanik upotrijebljen kao oznaka grba . ili u Radmilovića Dubravi. npr. u okolini Stoca. u Krehinu Gracu. 135. br. . da bi se na taj na č in prikazala kosa. po natpisu koji se tu nalazi.zan konjanik sa izdignutim mačem u ruci. u okolini Trebinja. 884 U nekoliko primjeraka je mač o bedru jahača. Veoma je uspje la također dinamična predstava konjanika sa kopljem u Troskotima. koje se i naziva po njegovoj porodici . br. u Ljubovu. ma kojoj je glava konjanika oivičena nepotpunim tordiranim vijencem. nedaleko od Bileće. npr. gdje je konjanik isklesan na četve roug l astom štitu sa mače m. Zanimljiva je dosta naivna jedina preds tava konjanika sa lukom u Boljunima. 134).

.8" U tri primj erka se vidi ptica (soko) uz konj anika.Predstava konja i jah a ča sa sokolom na ruci na slje- 317 menjaku II Brotnjica ma. 136. kao element i scena lova. U glagolj skom misalu hercega SI. soko stoji na desnoj ruci konjanika (sl. u okolini Cavtata . osim konjanika. turnira ili ostalih scena. lini Cavtata. U našim krajevima se čes to susreće motiv konja sa jahače m . a u Boljunima je š tit sa mače m is klesan pored predstave konjanika s kopljem. vidimo ženu ili muš karca koji vode konja. brojni konjanici .rukama konjanika. Razumljivo. II oko- . koj i je više nego dva puta veći od konja i jahača zajedno. Na drugom mjestu je već bilo riječi o konju kao likovnom motivu. br. iz is toga razloga . također nisu ovdje uvršteni. U Brotnjicama. Takve predstave sam uvrstio u ostale scene.890 Napominjem da ovdje nije uračunato dvadesetak predstava u kojima. 136) . poznatom kod svih naroda i u svim vremenima .

. Krševan na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. kraljeva i visokih fe udalaca na pečatima i novcu. bez čega bi srednjovjekovni vitez u svojim ratnim pohodima. npr. a onda i na peča tima bosans kih kraljeva Stj epana Dabiše. na sv.'" Na peča tu bosanskog bana Stjepana II Kotrornanića. god ine. jasno govori o takvom karakteru tih predstava. . Dimitrij a. koji se nalazi u Zadru . Zoila iz XIV v. npr. tako npr. Osto· je i Tvrtka II vidimo viteza na konju . Nisu zapažena 'Ili istraživanja u tome pravcu. sv. Đorđa . motiv konjanika ima svoje posebno značenje. sa sokolom na ruci. U tome pogledu klesari s teća ka su mogli imati svoje uzore u n eposrednoj blizini .s" I sveci se prikazuju na konjima. 137.Pečal bosanskog kralja Stje. . Reljefna predstava Ljupka Vla s ni ća u Tros kotima (sada u Muzeju Hercegovine u Mostaru) . Bez obzira š ta bi se u tome pogledu moglo reći za druge vrste mOtiva ove grupe .u portretima bosansk ih banova. To potvrđuj e i predstava sokola na ruci konj a nika. u lovu i jun ač kim igrama bio nezamisliv. gotovo je identična SI. Iako motiv konjanika asocira na ikonografsku predstavu ne koga od svetih ratnika .. To što se uz naš u konj a ni č ku figuru kleše oružje. s koplj em . pana Ostaje iz 1419. ili sv .S9l * ** Nije poznato kako je došlo do pojave ovoga motiva na s tećcima i šta bi on tu trebalo da znači . mislim da on na s tećc im a ima is ključivo svjetovni karakter.Hrvoja ovaj vitez je predstavljen na konju . zatim na pečatu kralja Tvrtka I.

slikanom portretu hercega Hrvoja. Možda su i predstave sa po dvije ljudske fjgure koje se drže za ruku također igra. sa šest do osam figura 38. postoje 132 motiva kola. sa pet fjgura 22. uspio sam da utvrdim i približno tačan broj kola prema broju figura koje u njima učestvuju . primorje sa zaleđem . Kada bismo takve predstave pridružili ovima. npr. sa četiri figure 29. Kao i čovjek na konju. broj motiva kola bi se povećao za oko 40 primjeraka. nedaleko od Sinja. istočna Hercegovina ima najviše primjeraka. sa deset figura 6 i sa jedanaest figura 2 primjerka kola. Tako. To je približno tačan broj . te na kola u kojima su i muškarci i žene zajedno. Kako vidimo. centralna Bosna .'98 a u Radmilovića Dubravi. u okolini Ljubuškog. pa će o njima tamo biti riječi. U svom gornjem dijelu oni imaju haljetke.899 319 . a od pasa uspravne pruge. kao npr. a u istočnoj Bosni i u Srbiji ih uopšte nema. kolo sa deset muških figura je isklesano iznad arkada. a u donjem hlače (gaće) koje su uske. zapadna Hercegov ina . sa tri figure (nekada muške. u Budimiru. Prema tome. Muških kola ima 23. dakle. kolo spada među česte motive stećaka . Primorje sa zaleđem je bogato i stoji odmah iza istočne Bosne. a zatim onih sa šest do osam figura... a mješovitih 69 . a nekada mješovite) postoji 25 primjeraka kola.51. ženskih 40. priljubljene uz noge. Ovi motivi su teritorijalno raspoređeni ovako: zapadna Bosna 16.. odnosno ploče. u okolini Trebinja.'94 Samo iznimno se na haljetku do pasa vide vodoravne. kolo igra ispred tr. Muškarce prepoznajemo po odjeći. i motivi kola su redovno klesani na vertikalnim stranama stećaka. pa djeluje kao friz. zatim na ona u kojima su same žene. Zbog svega toga mislim da motivi konjanika na stećcima nisu ništa drugo nego konjanički portreti pokopanih ličnosti. I kod žena su haljine u donjem dijelu pone kad uspravno prugaste. najviše je mješovitih kola. ali pošto nije sigurno da se u takvim slučajevima radi baš o igri.31 i Crna Gora . ja sam ih svrstao u pstale scene. aH se poneki primjerak nalazi i na krslači ili na horizontalnoj strani sanduka. kao npr.ijema kuće (ispred arkada) . u Brotnjicama. Iako zbog oštećenja spomenika u nekim slučajevima situacija nije sasvim jasna. ples. 2-Kolo Kola (igru) na stećcima možemo najprije podijeliti na ona u kojima učestvuju samo muškarci. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori ih je vrlo malo. nekada ženske. Ukupno . zbog čega bi mogle ovdje da se uvrste.18.12.'9S a u jednom slučaju u okolini Kalinovika prelazi čak i na treću stranu 896 ponekad su po dva kola predstavljena na jednoj strani stećka. isto6na Hercegovina . U nekoliko slučajeva se kolo nastavlja i na drugoj strani stećka. Prema tome. Nekada su utegnu te u pas u. koji sežu do iznad koljena. ili portretu na pečatu kralja Tvrtka II. nedaleko od Bileće. Samo u nekoliko slučajeva vidimo gaće koje nisu priljUbljene uz noge. Žene su obučene u dugačke haljine koje su prema dolje šire . na struk. 897 U Starom Slanom.4 primjerka. gotovo isključivo na visokim sanducima i sljemenjacima. sa devet figura 10. u okolini Cavtata.

Na s ij emc njaku II Brot· nj icama. U ženskom kolu u Ravnom.pr.900 Ponekad su te kape prema gore i nešto pozadi zaši ljene. npr.. ispod Cvrsn ice planine (Blidinje). u selu Gabri li . nisu označeni prsti. nos i usta. U odnosu na druge figuralne predstave. u Zitomisliću . u okolini Cavta ta. npr. u okolini Stoca.904 a u Mokrom. u okolin i Citlu ka. cipele. U nekoliko s lu čajeva učesnici drže trolisne cvjetove u svojim rukama. ovdje je veliki broj motiva obrađen pažljivo i uspješno. nedaleko od Liš tice.906 koji nekada izgledaju kao mali krstovi . u okolini Mos tara. ne vidi se kosa na glavi. koji je M. a nekada su ruke sasvim u horizontalnom položaj u . a li on više djeluje kao predstava nekog kultnog obreda. glave su predstavljene rozetama okruženim tordiranim vijencima <. Wenze l uvrs tila u kolo. itd."" u mješovitom ko- S L 138. kao predstavom kose. . nekada neš to vi še. a iz sred ine joj izrasta Ijilj an.s u glave učesnika oivičene tordiranim vijencem. a ima ih i nešto spuštenih. ". detalji odjeće.907 Zanimljiv je prikaz triju figura sa rukama na grudima u Dugom polju. žena-kolovođa drži oveći tord ira ni vijenac.. koje su redovno sa zadnje stmne prema dolje produžene. u Dragičini . obično nema kapa .'OJ POne kad . u oko)jni Kupresa. II okolini Cavtata. a li postoje i d rugačiji s lučajevi. tako da nekada daju utisak če lenke na kapi . koja na krajevima ima dva š ilj ka.. U nekim s lučajevima su na glavama muškaraca ipak označene kape . označene oči. . predstavljeno je kolo sa deset ženskih figura koje se kreće ulijevo (gledajući od s tećka ka publici).."" Prva i zadnja figura u kolu obično svoju slobodnu ruk u drži povijenu na boku. npr."" U nekoliko s lučajeva su takve šilj aste kape isklesane i kod žena "'" Neuobičaj ena. Najčešće su uzdignute do visine ramena. Rijetko su gdje.Klesarska obrada je neujednačena . vrlo zanimlji va kapa nalazi se na glavi kolovođe u Boljunima.točkovim a") "J5 Učesn ici u kolu se uvijek drže za r u ke. samo su te ruke vrlo raz li či to prikazane. Obič­ no se majstori nisu upuštali u detalje.

a od muških u Gornjoj Dragi č ini. nedaleko od Nevesinja. kakav je slu čaj II Boljunima. Po položaju stopala izgleda da ko lovođa stoji nešto drugačije u odnosu na ostale igrače.muškarac drži štit . 139. a kada se vide. u okolini Stoca. u okolini Kalinovika914 (sl. 140). I položaj tijela učesnika je važan elemenat za određivanje pravca kretanja kola. To su kola sa više mješovitih figura koja predvodi muškarac jašući na je- .'lI Na nogama nije naznačena obuća. Tako se. kod žena se noge često uopšte ne vide. j u Dubovcu. nedaleko od Cavtata.' 1 2 SI. kao da upravo zakreće kolo. slećk u Mirkove 321 Neki istraž ivač i s teća ka smatraju da je pravac kretanja kola presudan faktor pri rješavanju pitanja da li su kola na s tećcima realne životne predstave. sasvi m jasno vidi da ono kreće udesno (g l edajuć i od kola ka posmatrač ima) . živa i vrlo dinamična. br. Kolo u Krekovima predvodi žena. kolovođa . To se osobito jasno vidi po muš kim figurama koj e s u se ugnu le u kolj enima. Osim toga.lu na Gvoznu. a neka pokretna. neka su kola ozbiljna.91S To je jedno od najljepše klesanih kola na stećcima (spomenik je sada u Vojnom muzeju JNA na Kalemegdanu u Beogradu). U mnogo s lučajeva ne postoje potrebni elementi za određivanje pravca kretanja kola. Među mješovita življ a kola spada ono u Ustirami. u okolini Lištice. ili ona imaju karakter posmrtnog kulta. mog uće je odrediti pravac kretanja žena u kolu. Većina ženskih kola S U mirna. nedaleko od Bileće. nedaleko od Bileće. onda je to samo mali dio nogu.9lJ u okolini Citluka. kod mješovitog kola u Mirušama. npr. Ona su mješovita i nalaze se u Krekovima. U najviše mješovitih kola kolovođa je muškarac. mirna i sasv· i m monotona. u okolini Konjica. Naprij ed sam naveo da postoje dva kola sa po 11 u česnika.. - Predstava ženskog kola na Kose kod Ka1inovika. Kod muškaraca se prema položaju nogu taj pravac lakše uočava. Obično su figure nagnute na onu stranu na koju kolo kreće. kolovođa-muš karac drži mač. specifičnih j originalnih kola. a najživlje muško kolo svakako je ono sa tri učesnika na Gvoznu. ako su sprijeda malo podignute i po nogama kada se one vide.. kod Kalinovika.16 Postoji nekoliko neuobičajenih. Jedno od ženskih mirnih i ozbiljnih kola je u selu Gabrili. Po haljinama.'1O a u mješovitom kolu u Knešpolju. Usljed dugačkih haljina.

odnosno na konju. - V rlo živo muško kolo na sanduku II Gvoznu kod Kalinovika. Tako se u Boljunima nalazi kolo sa šest žena ikolovodom muškar· cem koji jaše na jelenu. držeći se jednom rukom za rogove jelena. br. predstavljeno je kolo sa sedam n a i z mj eni čno poredanih muških i ženskih figura (na kraje vima su žene sa slobodnom rukom na boku) .920 U Nekuku. a drugom za ruku prve žene u kolu.921 Kolo kreće udesno. 9 \9 U Zaplaniku. postoji kolo sa pet žena. Kolo k reće na lij ev u stranu917 (sl. Kolo kreće udesno. i istim pravcem kretanja. Ispred kola u istom pravcu kreće mu škarac j ašući na jelenu. 141 ). Nij e sasvim izvjesno da li životinja ima rogove. u o kolini Stoca. SI.lenu . zbog čega ne smij emo i sk ljučiti eventua lnu mogućn ost da se u ovome slučaju radi o predstavi konja umjesto jelena. sa pet mješovitih figura i kolovodom na jelenu. samo sa pet mješovitih figura ikol ovodom na jelenu i sa pravcem kretanja udesno.918 Gotovo identič na toj predstavi. muškarcem kao ko· lovodom i sa muškarcem na jelenu. kao završn im učes nikom. nalazi se u Toplici. Vrlo s lična predstava. 140. nalazi se u Citluku. kod Treb inj a. kod Stoca . a zadnja žena pridržava ruku jahača. nedaleko od Nevesinja. .

- Žensk o kolo p redvo d i mu š karac ja š u ći na jelenu na san duku u Boljunima kod Stoca. . 141. .Mješovit o kolo ispred koga je j ahač na kon j u (?) p reds tavljeno je na sandu ku u Zaplaniku kod Trebinja.S I. Sl. 142.

Nije sasvim sigurno da li žena dodiruje jele na. S I. Osim toga. Ni ovdje nije jasno da li je u kolu jelen. iza koga je još pas. ili konj . a do prve ženske figure je i muškarac na jelenu. gdje u arkadnim nišama vidimo muš· karca. 143. U ovome s lučaju jahač i jelen nisu okrenuti u pravcu kretanja kola'24 Ovoj vrsti scena možda bismo mogli pribrojiti i on u u Eminovom Selu. ali bez jahača . a drugom za jelena. Kako izgleda. - Preds ta va mu škarca. jednom rukom drži za podbočenu ruku žene. . ženu i jahača ·n a konju kako se drže za ruke kao u kolu. 922 Ovoj vrsti scena pripadaju još dvije. nedaleko od :Žabljaka (Crna Gora). kao krajnja ljudska figura. žene i j ah ača na konju II kolu (?) na s ljemenjaku II Eminovom Selu kod Duvna. Jedna od njih je u Radimlji kod Stoca. Na Ravanjskim Vratima. u okolini Kupresa. To je kolo sa če tiri žene. a do zadnje je jelen. predstavljeno je kolo sa tri ženske figure. Prva drži v ij enac. jednim muškarcem i do njega jelenom. ovdje jahač na jelenu n e vodi nego završava kolo.ili ular životinje. Tu je predstavljeno kolo sa četiri mješovite figure. ovdje je u završni dio kola uključen jelen. Izgleda da se muškarac.'23 Druga je u :Žugi ć Bari.

Kršćanstvo se dugo vremena i na razne načine borilo protiv toga naslijeđenog paganskog običaja.?" zatim vidimo kolo sa plesačima i sviračima u crkvi manastira Lesnova. D. igrala kola na groblj ima.. On je našao podatke da su takvi plesovi postojali. kako se u to vrijeme (XV v. kod velikog broja naroda. II crkvama i na drugim svetim mjestima i da su koncili katoličke crkve donosili odluke o strogim kaznama za prekršaj e. sabori u Parizu 1212-1213.'l l Izgleda da su svi ovakvi nalazi posljedica starog paganskog obiigranja kola kao znaka kulta mrtvih. kamen je specijalno klesan i ukrašen za krunu bunara. Tu se u kolu drže upaljene svijeće. plemena istočne Brazilije i >ndijanskih plemena Sjeverne Amerike.'27 a vidimo ga i na italijanskom tekstilu iz XIV V 928 U našim krajevima ga vidimo kao ples mrtvaca na freskama Vincenta iz Kastva u crkvi sv. koji se nalazi u Muzeju Cluny u Parizu. ili se igra kraj vatre preko koje se i preskače. Zanimljiva je i reljefna predstava kola sa šest mješovitih figura na kruni bunara (cisterne) u Hamzićima. Marije u Bermu kod Pazina. kod Cerima..) praktikovalo i u susjednom Dubrovniku. npr. Etruščani su ga klesali na svojim nadgrobnim spomenicima. Međutim. Marije u Dubrovniku.i tima. god.kolo sa muškim figurama na fresci manastirske crkve u Dečanima. Tako se na dan sv. na Ha. m Kultni plesovi su poznati i u predistorijskoj Evropi. Posmrtna kola su igrali i stari Slaveni.* ** Kolo kao likovni motiv odavno je poznato na vrlo širokom geografskom pros toru. 9JS Tragovi posmrtnog kola su uočeni u raznim našim krajevima. M. iz XIV v. Kod nekih od navedenih naroda oni se i danas priređuju.' 2S Kolo je evidentirano na starijim grčkim i etrurskim vazama. Tripuna kolo izvodilo pred crkvama sv.'ll> Postoji podatak da su dubrovačke vlasti 1425. za koje se iz literature i istorijskih izvora znade da je bio veoma raširen. god.' 34 Ipak je u Dubrovniku 10 godina kasnije registrovan p les na dan sv. u istočnoj Srbiji. U Krepoljinu. Takvi plesovi su se održavali i u staroj Grčkoj i u Egiptu . a ponegdje izgleda sve donedavno. te kod niza afričkih plemena. zatim u Sandžaku i u Sremu. iz druge polovine XV v. Tripuna u Kotoru. Kola su nastavljena i u srednjem vijeku. ali se on ipak zadržao sve do u kasni srednji vijek. Vidović kaže da su " pogrebni plesovi u raznim vidovima postoja]. npr. Tako je žensko kolo prikazano na bronzanom sudu iz XIII v. a kasnije energičnije. na Borneu.'3S· čaja 325 . zabranile ples. u Hercegovini. zabilježeni su običaji Pomana i Privelj.. god.92 6 Kolo se prikazuje i na umjetničkim djelima srednjovjekovne Evrope. Užica i Valjeva. druge igre u crkvi sv. i drugi 9ll I u našim krajevima se u srednjem vijeku igralo i pjevalo na grobljima i u crkvama. u Makedoniji. kao j u još nekim krajevima. Wenze l je mislila da se u ovome slučaju radi o stećku u sekundarnom položaju. u kojima se na određene praznične dane igra posmrtno kolo koje je nešto drugačije od ostalih kola. iz početka opreznije i blaže.. Vego je pronašao više podataka iz kojih se vidi da su se u zapadnoevropskim zemljama od XIII do XV v.' 3fJ a onda . Time su se bavili. tako u okolini Sarajeva. kao i na sarkofazima Tračana. naročito onih na nižem stllpnju razvoja". M. u Novoj Irskoj. Blaža. u Trieru 1227. na otocima Samoa.

t j . Kolo što se naopako igra pri samrtnijem obredima. kaže se da su kićeni svatovi. sviranju i pjevanju u našim narodnim pjesma· ma. Dopuđa . naime. On je. u okviru ceremonijala tzv. Radić izrazio s lično mišlj enje: " . vidi se da se posmrtna i uopšte žalobna kola 'kod naših naroda zaista kreću obratnim pravce m od uobi čajenoga i omiljenoga veseloga kola ' 4l Ali. . U narodnoj pjesmi Zenidba Milića barjaktara. "karmine" i "sedmine"'36 Izgleda da se zaista tada igralo takvo kolo i II stihovima naricalo u Paštrovićima '37 Važan elemenat za svoje stanovište Zore je našao u pravcu kretanja kola na stećcima. za koj'. a ne na desnu stranu. niti je dovoljno proučavano.. on kaže da se sve do naših dana održao u vidu "mrtvačkog kola". Prije jednog stoljeća L. posmrtna kola. Malo iza toga je i F. U našim narodnim pjesmama i poslovicama ima više dokaza da se kola kojima se izražava žalost i tuga kreću naopako. Nekoliko istraživača su se bavili tim pitanjem i u vezi s tim izrazili svoja mišljenja. naopako okrenuli svoja koplja. između ostaloga. 144. kada su vidjeli da je Milić mrtav. vidio da se ta kola ne kreću kao obična vesela narodna kola. Krs tića o igranju .. nego na obrartnu stranu. "'38 Nedavno je J. dok u tome pogledu Sl. proučavajući narodne igre na Kupresu. koja su se kretala obratno od običnih kola .Predstava mješovitog kola koj e kreće udesno na sljemenjaku II Dugom đu polju (Blidinje) izme· Cvrsnice i Vran-planine . našla tragove posmrtnih kola. Zore je smatrao da su na stećcima predstavljena žalobna. naopako kolo poveli i žalostivu pjesmu zapjevaJ.'39 Prema svemu izgleda da je pravac kretanja kola na stećcima presudan faktor za utvrđivanje da li se radi o običnim ili žalobnim kolima .Pitanje porijekla . Takvo stanovište on je zasnivao na postojanju starog slavenskog narodnog običaja. na lijevu. objavljene prije n ešto više od 20 godina. s tarodrevni je običaj našega naroda .i'''' Iz studije B.. . naopako.i značenja kola na stećcima još nije riješeno.

"nao· posun". po tome kriteriju. Vidović. gošće· nja kod groba i sl.' " M. U čitavom problemu kola čini se najzanimljivije. Đurić je nedavno izrazio misao o mogućnoj vezi između kola na stećcima i ko· la na freskama.k ola u kršćanstvu je da ono simbolizira smrt i uskrs čovjeka. I danas mislim isto . psalma Davi· dova.. Rihtman je žalo· stiva kola smatrao ona koja se kreću udesno. ona . za koje kaže da je ilustracija 148.kovk je tvrdio da je naoposun kretanje po suncu. u smislu kretanja unapredak. npr. naricanja nad njim. a obratno. naopako je kretanje udesno. zauzimanje isključivog stava u tome pogledu za sada ne bi bilo sasvim opravdano. odnosno naopaki pravac i kako ga sigurno ustanoviti? Za Zorea sam već naveo da je kolo koje se kreće ulijevo smatrao naopakim. O kolu na stećcima najviše je pisao D. u prvo vrijeme u izvjesnom smis lu tolerisala. u Boljunima. npr. prema pri· vidnoj sunčevoj putanji. uobičajeni.u Srbiji. Iako se protiv toga pa· ganskog običaja kršćanska crkva borila. a u nekim slučajevima vidimo i jednu i drugu scenu na istoj strani spomenika. u do· bri čas. On je naveo više podataka koji govore da su pogrebni plesovi bili široko rasprostranjeni kako u predistoriji tako i u srednjem vijeku. kao kod crkvenih ob· reda. bez većih po· kreta. žalobnim. muzikolog C. kultnim kolima na stećcima ima više svoga os· nova. koja bi. Kod mnogih kola na stećcima nije moguće utvrditi pravac kreta· njao Kod onih gdje je to moguće. slijeva nadesno. Bilo je još ne· kih pisanja i osvrta na pitanje pravca kretanja kola. tj. litij a.' ''' Iz svega se vidi da ne postoji usaglašeno objašnjenje pojma pravog i naopakog kretanja kola.koji su kolo na stećcima gledali kao izraz kulta smrti . Karaman. i da spada u kompoziciju Hvalite Gospoda'5l' Trebalo bi da su sva žalobna kola mirna. nisu mirna i svečana .ga je. od istoka ka zapadu. prikaza nošenja mrtvaca. ipak.naO' posun je kretanje ulijevo (gledajući od stećka ka pubLici). sretno. ili turnirska scena. Veo go je kolo smatrao posmrtnim 9SO Lj. tj. M.ialobnih kola. Interesantno je da na stećcima nema nekjh drugih predstava pogreb· nog kamktera. . na što je ui<azao i Lj. vidi se da ima kretanja i na jednu i na drugu stranu. postavilo se pitanje: koji je to. prema ruskom "posoion". dva kola koja se mogu smatrati najživljim . Stoj. s obzirom na druge okolnosti.944 Pobijajući Solovjeva. ob· jašnjavao kao pravac kretanja od desna nalijevo. kultna I kola. a vesela ulijevo. ."'. bila žalobna. ali je broj onih koja kreću udesno znatno veći.'S< Ia:ko mi se čini da mi šlj enje o posmrtnim. ipak. Po tome bi izgledalo da je vjše . kako se kreću obična."'3 A. Međutim. upravo."" Naoposun i naoposlen se kaže za pravac po prividnoj sun· čevoj putanji.9S3 Teško bi bilo objasniti zašto se zajedno klešu scene različitog karaktera.327 izgleda da nema nikakve sumnje. zapra· vo. Benac je u kolu . svečana. Karaman nije dijelio mišljenje onih . Takva su.na stećcima vjdio igru i zabavu.952 U više slučajeva je na j ednom 'te istom stećku rrikazano i kolo i lov na jelena. Pišući o kolima na Kupresu. kako se kreću žalobna kola.na GVOZDU i 'll Ustirami . a i naj zagonetnije pitanje sasvim neobične pojave kola sa kolovođom koji jaše na jelenu. vjenčanja i sl.Osnovna ideja . mnogobrojna kola koja se kreću udesno. Solovjev je te nazive.9S1 V. Vidović smatra da je ta ideja izražena i na stećc ima 948 A. a moglo bi se reći da ga je čak prilago· dila svojim uslovima."'7 I ja sam u dva maha o tome pisao. vesela narodna kola.

sličnom plesu kostura na freskama 956 Tragao sam za eventua lnim paralelam a naši h kola sa jelenom . Takvo kolo on smatra izrazom htonskog ritua la. 328 . Zečev i ć. kako u predistoriji tako i u . U ovome pogledu su od važnosti istraž ivanja G. On je na fresci Casa del poe ta tragico u Pompejima našao jahača na jelenu. Dodajmo ovome fondu i jedinstvenu predstavu jahača na jelenu u Zdrij e l ovićima. Jelena u kolu na s tećc ima do sada je istraživao jedino naš etnolog S.il ustra- SL 145. . ali ih nisam nigdje našao. jelen bi tu "mogao imati ulogu božanstva ili psychopomposa". iako n ij e elemenat kola · ss O porijeklu i značenju motiva jelena na stećc ima bi lo je govora naprijed. Naprjjed sam naveo svih osam s l učaj eva takvog motiva. nedaleko od Trebinja. njegova krajnja figura. Po njegovom mišljenju. Među njima se jahač na jelenu javlja tri puta u funkciji kolovođe.Predstava žene koja jaše na jele nu na slj eme njaku u Žurij e ) ov i ćima (Ljubomir) u o kolini Trebinja. Jelen bez j ahača je dva puta na začelj u kola. Wilkea . kao .srednjem vijeku.kao i kola u kojemu je jelen bez jahača . a dva puta je on ispred kola. Istaknuta je dosta velika uloga jelena u mrtvač kom ritualu. Mislim da je u ovome sl učaju posebno važna okolnost š to se jelen u kršća nstvu smatrao simbolom duše. a u jednom sl učaju je neš to iza ko la.

i to jedan konjanik i jedan pješak.961 Reljefni motiv sa stećka u Ždrijelovićima. U bugarskim narodnim pjesmama "samodive" su na jelenu. a navodno i danas postoji.l .pješakom.4. u svim scenama predominantan broj imaju scene lova na jelena. te objema rukama čv rsto uhvatila životinju za rogove" . Ljubinković misli da motivi kolovođe na jelenu mrtvačkih kola na stećcima j ovaj motiv vile na jelenu u narodnim pjesmama imaju nešto zajedničko i da potječu sa istoga bosanskohercegovačkoga područ­ ja. Grci su ga žrtvovali božici Artemidi 9S8 Ali.i morje sa zaleđem 37. koji je podvio noge. kojom prilikom se na kamenom žrtveniku kolje brav. istočna Hercegovina . On je upozorio i na bugaršticu o Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu. 3-Lov S obzirom na namjenu i cilj. on je jahača na jelenu našao u indijskim i nekim evropskim mitovima. 9S7 Osim toga. pr. kao pre dznak i aluzija na pogibiju trojice braće Ugričića. U nekim krajevima Srbije postojao je. Kaže da se takva predstava nalazila već na ranoneolitskom doirnenu u Alvao. zapadna Hercegovina . istočna Bosna .\om na ljeljenu" iz naših narodnih pjesama . Kako se vidi. Jelen je poznat j kao žrlvena životinja. u okolini Trebinja. jula na Petrovoj Gori održava neka vrsla velikog sabora. Od ukupno 181 scene njih 166 ili 92% odnose se na lov na jelene (to je približno tačno brojno stanje). u kojoj se spominju "tri vile na tri ljeljena".2. Napominjem da se u našim narodnim pjesmama više puta govori o vili kako jaše na jelenu. a . posebno istočna Hercegovina. umjesto na konju. poslana od božice Artemide. Iz svega navedenog o jahaču na jelenu. u Portugalu. i samome jelenu su se prinosile žrtve. lov na vepra 'i lov na medvjeda . ove bismo' scene mogli podijeliti na četiri vrsle: one u kojima učestvuje lovac . čini se najosnovanijim da taj motiv na stećcima ima značenje paganskog simbola prenosnika duša. zatim scene u kojima su dva lovca.kao konjanik. veoma podsjeća na takvu antičku Dijanu. Postoji 99 scena sa jednim konjanikom i 25 scena sa dvojicom konjanika. a u 28 scena sam pješak kao lovac. a što se tiče geografskog rasprostiranja relativno najveći broj ·i ma Hercegovina (gotovo 50%). te scene sa lovcem . U 14 scena učestvuju zajedno konjanik i pješak. koji predskazuje i zamjenjuje usmrćenog Andrijaša . scena lova na vepra ima ukupno ll. u kojoj se spominje "tihi jelenčac". LjuNnković je upowrio na bugaršticu Vjeridba i smrt Sekule sestričića. zapadna Bosna . postoje tri vrste ovih scena: lov na jelena. N. običaj da se svake godine na 12. Teritorijalni raspored ovoga reljefnog motiva izgleda ovako: centralna Bosna .69.25. Srbija .25. Po vrsti i broju učesnrka u lovu. OO' Cini se da bi naš motiv iz Ždrijelovića mogao imati veze sa anVi č­ kom Dijanom na jelenu i sa "v. kao žrtva velikom jelenu sa zlatnim rogovima .95' I kod Rusa postoji vrlo slično predanje.kako je "klekla na jelena.960 Na našem tere nu je nađen spomenik koji prikazuje Dijanu . Može se re6i da je lov iznimna pojava u 329 .18.i Cma Gora . u kOjima učestvuju po dvojica konjanika.i vila su povezane sa kultom smrti.na medvjeda 4 primjerka. I Dijana .ciju prIce o Ifigeniji koja vodi jelena.

odnosno već na samome jelenu. u Lovreču. Većini njih je to bio pretežak zadatak. Ljubinja. pa čak i po tri psa. sa visoko uzdignutom glavom. U mnogo s luča­ jeva u lovu učestvuje pas. 967 U Zvirićima. detalji se Sl. inventivno. Ponekad je lovac gotovo dostigao jelena i svojim kopljem mu se sasvim približio. ili u letu prema jelenu.n o sljemenjacI i visoki sanduCi. nedaleko od Ljubuškog. spreman da upravo baci svoje koplje prema jelenu . Za njega su odabirani veliki i visoki 'stećci.lovac je u jednoj. kao npr. ili u njega već zabio koplje. onda je on na ruci lovca. Ovome motivu majstori su poklanjali mnogo pažnje. Međutim. Scene lova na jelena u kojima učestvuje jedan lovac na konju zauzimaju 60% svih scena lova na jelena. neproporcionainog i neusklađenog. Zanimljivo je da je ovaj motiv dobro zastupljen u primorju i njegovom zaleđu. - Preds ta va lova na je le na na sanduku u Prictvon. blizu Imotskoga. U njima irna dosta neprirodnog.istočnoj Bosni ·i u Srbiji.i po dva. redov. i to njihove vertikalne. 145. ili da je posrnuo kao smrtno ranjen. Najčešće je lovac sa kopljem u ruci u trčanju za jelenom. nema nijednog slučaja da je jelen ubijen. obično bočne strane . zbog čega su mnoge scene ne samo šab lonizirane nego su grube. Vidi se da su se u izradi okušavali majstori različitih sposobnosti . Ponekad u ovakvim scenama učestvuju . Nevesinja. a jelen u drugoj arkadnoj niši. a izvjestan broj primjeraka je izrađen besprijekorno. pa i u Crnoj Gori. on se gotovo uvijek drži uobičajeno.'·5 Ako je soko angažovan. Neki primjerci oko Stoca. 968 Sve figure u ovim scenama su dosta sumarno date. što je neuobičajena pojava. predstavljena je scena lova na dva jelena.%4 Međutim.: im 3 kod Nc ves inj a .'·3 ili na Duvanjskom polju. U nekoliko slučaj eva umjesto koplja lovac upotrebljava mač. naivne i općenito malih umjetničkih vrijednosti. 966 U dva slučaja scena je prikazana u ankadama . kod prili čno velikog broja scena ogledaju se darovi ni majstori. ili u okolini Lištice. a gdjekada kao da ga je dodirnuo. Trebinja i Bil eće su prave umjetničke kreacije. naprotiv. naročito u istočnoj Hercegovini. a više puta i soko.

a nekada i po dva psa.'s2 Ova scena iz Radimlje je istovremeno jedna od najljepše obrađenih u ovoj vrsti. 149). u Cisti . pas i soko. vidimo lovca . npr. u sceni učes tvuju konjanJk sa koplj em. nedaleko od Nevesinja (sl. nalazi scena lova na jelena u kojoj. nedaleko od Stoca i u Glumini. i . a pješaka sa štitom.konjanika sa mačem. 980 Takvu scenu vidimo i na zidu pećine Vjetrenice.'86 U Cisti. u Toplici. u široj okolini Stoca. Ponekad te kape potpuno sliče šljemovima sa čelenkama. pješak sa lukom i pas's.976 Lovci su često sa šljemovima na glavama i mačevima o bedrima. a drugi mač. i to jedan konjanik i jedan pješak. u Bijeloj Rudini. kao u Vukovskom. kod Imotskog. u Hercegovini .97• I u ovoj vrsti scena lova više puta učestvuju psi. kod Kalinovika.969 koja je. u potjeri za jelenom koji ispred njih bježi.'84 Ima scena u kojima su po dva jelena. okrenuti jedan prema drugome. <ili u Toplici. 25). učestvuj u konjanik sa kopljem. Na takVOj jednoj sceni u Ziemlju. kao i na stećcima. u Boljunima vidimo konjanika sa kopljem. izgleda da prva znači hajku na jelene.koji se nalazi između njih. kod Nevesinja. Najčešće su to lovci sa kopljima.973 U nekoliko slučajeva lovci umjesto kopalja u rukama nose mačeve. iza lovaca na konjima predstavljen je još jedan osedlan konj (bez jahača) '78 Teško je reći šta je ovim predstavama klesar htio da kaže.le raspoznaju. npr. br. što je vrlo rijedak slučaj . npr. nego mač. u Suhom Polju. u okolini Kalinovika. Rijedak je slučaj da se jelen okrenuo prema lovcima. Jedna od najljepše klesanih je scena u Pridvorcima. lovci ne drže koplja. Na više ovih scena isklesan je mač o bedru lovca . npr. što je jedinstven slučaj. a ponekad jedan lovac drži koplje. a između njih je jelen. kod Kupresa. inače. npr. nekada po jedan. za tim pješaka sa lukom i dva jelena koji idu prema njima'SS Ponekad lovac-konjanik ne nosi u ruci koplje. također u okolini Kalinovika. npr.m a u Suhom Polju . vrlo uspješno obrađena. U Gvoznu. Na glavi lovca često se vidi neka kapa koja se prema gore i nešto nazad šiljasto završava. br. kao u Ziemlju. pješak sa lukom. koji je već na samome jelenu. a ima slučajeva gdje se nalaze po dva. u Hodovu. Više puta su konjanik sa kopljem u ruci i pješak sa lukom i strijelom postavljeni tako da obojica napadaju na jelena .975 Ponekad su i ove scene isklesane u arkadama. npr. prikazan je . učestvuje i žena sa sokolom na ruci . na području opštine CapIjina (sl. u okolini Mostara. nego su svoje ruke podigli i raši rili . 146).'s7 I ova vrsta scena se ponekad kleše u arkadama. (sl. br. uz lovca na konju.972 Ponekad je umjesto jelena predstavljena košu ta (bez rogova).'88 Zanimljivo je da se na tkruni bunara (cisterne) u Hamzicima.97' Naprijed je rečeno da postoje i scene u kojima učestvuju dva lovca. kao npr. u sceni u Boljunima.. a druga da je osedlani konj na neki način ostao bez svoga gospodara . u okolini BjJeće.'83 Na istoj nekropoli se nalazi scena u kojoj. niti mačeve. u Radimlji . u Ži!omisliću. U nekim scenama se koriste i sokoli. Tako.sl U nekim scenama su prokazani psi. Neobičan je raspored figura u sceni u Gracu.331 . Dvije scene su sasvim neobične . U Gvoznu. nedaleko od Nevesinja. pa i po tri psa. gdje je drugi lovac okrenut na obratnu stranu od jelena i prvoga 10vca. npr. nedaleko od Capljine. u okolini Citluka. u okolini Nevesinja. konjanik nosi štit. U Zalomu.970 U drugoj vrsti scena lova na jelena učestvuju po dva lovca na konjima.'7I Ima i s lučajeva gdje su obadva konjanika okrenuta u istome pravcu. u okolini Kalino \"ika.

Uz ostalo. I zmeđu jele na i lovca sa lukom. a a druge. kod Ljubuš kog. predstavlj ena je mu š ka fi gura koja u desnoj ruc i drži dIj e le. 147).m U Bi j ači. aU je više puta j elen okrenut ka lovcu. '" jelen j c ispred nj ega.s Li čno prolis taloj palic i. U takvoj sceni u Donjoj Zgošći (sada u Zemalj skom muzeju ti Saraj evu) angažovana s u Lrj psa . a ispred ovoga luk sa strijel om koji lebdi (bez . nešto nap rij ed . neda le ko od Imots kog.992 SI.konjanik sa kopljen .s a . 147. sti lizovana razgranata stablo dočarava pejzaž sa šumo m u kome se o dig rava scena.. Kri stofor sa dj etetom na LI Barevištu kod Li šti ce. br.. I za konj a nika su dvij e žene koje se sa po jednom visoko podignutom rukom drže kao da plešu 'OI Najzanimljivija je scena u Bareviš tu . kao i po drvetu koj e j e . u No vakov i ć ima. Na toj sceni 'Vidi mo ka ko . blizu ZabIjaka . Treba . kod Lišt ice. a lijevom se drži za drvo. Najčešće je lovac s a lukom . Po svetač kom arealu iznad g~ave . npr. u Lovreču. Dij ete u ruci drži maji krst. pj ešak napeo svoj luk . - Scena lova na jelena i sv.i :strij elom.u prvom planu. neobi čna je scena . a sa druge. zali m po krs tu u ruci dj eteta. Ispod ove scene su prikazane tri životinje koj e najviše li če na pse. pj ešak sa mačem j pas. u kojoj s j edne 5'trane konjanik koplj em pogađa jelena. npr.-eći da je upravo ta scena kreacija odličnog majstora (sL br.se strije la već zabada u vra t jelena . Benae 6matra da se u ovom s lučaj u radi o predstavi sv. Kris tofora (s l.lov na dvije &Pne ili divokoze (?). 332 . 148).koplj em. steć ku Dva puta više od prethodnih i ma scena lova na jelena II kojima j e lovac pj ešak.."" U više slu čaj eva u lovu učestvuj e i pas .lovca). 'ispred nj ega j elen . A. S jedne strane na životi nje napada ko njanik .

148. 149. Scena lova na jelena II kojoj uz lovca sa lukom soko ·i pas na slje menjaku iz Cerina kod Cit luka (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajev:u) . S I.Scena ·Iova na jelena u kojoj je lovac·pješak upravo odapeo luk (učes tvuju i tri psa) na sljemenjaku iz Donje Zgo šće (sada u vrtu Zemaljs kog muzeja u Sarajevu).SI. . u čest vuju 333 .

a iza njega su dvije . U donjem nivou je ista 1akva scena. blizu Neuma.koloni životinja koja ide prema njemu . lovac ima mač i štit. bHzu Stoca.sa dva jelena i dvij e košute . Tako.protegao na dvije susjedne strane stećka . I u ovim scenama primjećujemo da neki lovci nose šljemove '!la glavama .sl. u Uboskom.kod Visokog. a na drugoj jelena u trku I OO4 Dvije scene lova na vepra se nalaze u centralnoj Bosni (Donja kod Kaknja i Gračanica . sa predstavama u dva nivoa. sve ostale životinje jmaju po dvije ili po tri šiljaste "grbe" na svojim leđima. 150. sada obadvije u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). na BJidiZgošća Sl. UHodovu. U gornjoj predstavi je lovac svoj luk uperio prema . br. a ponekad izgleda da . a sa druge. npr. u okolini Mos tara. oivičena je tordiranim vijencem. pos toji dosta neobična scena. a ponekad među njima i košutu. s jedne strane lovac odapinje strijelu.na jednoj je prikazao lovca sa lukom. U Podgradtnju. Ponekad o bedrima lovaca vise mačevi. 997 Ponekad lovac nije sa lukom.naprijed je jelen. čime je valjda označena kosa.imaju i čel enke na tim šljemovima.postoji i u Vranjevu Selu. u takvoj jednoj sceni učestvuju pas i tri sokola.k ošute. nego sa mačem . kao npr. klesar je svoju scenu lova . nedaleko od Mostara."'" U Raškoj Gori.U nekim scenama učestvuju i sokolovi. u Bitunjoj. kod 2abljaka. pet u zapadnoj Bosni (Risovac. a košuta je između njih. 149. - i pješak sa Scena lova na jelena II kojoj u čes tvuju pješak sa lukom mače m i štitom na sanduku II D ra g i č ini kod Citluka . nedaleko od Ljubinja. u okolini Kalinovika. Scene su veoma lijepo klesane.lOO3 Osim jelena u gornjoj zoni.998 U 'nekoliko sluča­ jeva umjesto jednog jelena vidimo dva ili više. 995 Izvanredno je živa scena u kojoj na jelena u trku.999 a u Radimlji pješak sa lukom i psom napada tri košute i jednog je lena H XlO Vrlo slična scena . u okolini Ljubinja. u okolini Citluka996 (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) . u Laćevinama . vidimo dva jelena koje napada lovac sa mačem. snažno napadaju pas i soko u letu u Cerinu. samo su naprijed i pozadi jeleni. Glava lovca u Novakovićima . što je neobi čna pojava I OO2 Istu pojavu imamo i u Drag ičini kod Citluka. sokolom i psom. u okolini Stoca. U 2itomislićima.

u široj okolini Stoca. Tu s u d va pješaka sa kopljima (?). Avtovac. U Vranj evu Selu veprovi dos ta sliče m edvjedima. na Duvanj skom polju) . blizu Gacka i Radmilovi ća Dubrava . . U Risovcu i Vranj evu Selu su po dvije scene na . sa kopljima. br. 148) . da se dočara pej zaž. U sceni na s pomeniku iz Donje Zgošće lovac upravo zabada koplje li vrat vepra.nju i Eminovo Selo.1OO6 U scen i ima dos ta živosti. a drugi u vrat životinje. Veprovi su tu sasvim vjerno prikazani - Sl. . Može se reći da je to likovno najvrednija scena te vrste (sl. 151.is toj s trani stećka . Tu je i s tilizovano stablo sa krošnjom. U Eminovom Selu i u Sarajlijama su također lovci-pj ešaci . Sarajlije i Kongora. blizu Neuma. Jedan lovac svoje oružje upravo zabija u ralje. koga su već dos tigla dva p sa. U lovu u čes tvuju i psi.Scena lova na medvjeda na slj emenj aku II Podgrad i- 335 nju.10'" U scena ma se osjeća pokre t. blizu Hil eće). a če­ tiri u i s točnoj H ercegovini (Vra njevo Selo.

z Niorta. U Han-Stj enicama u lovu u čes tvuje i pas . Da bi istakao snagu medvj eda. sa koplj. [la porta'lima crkava u Bourgesu kod ArIesa. Na strani ove din a mične scene uklesan je natpis iz kojeg doznajemo da je to nadgrobnik velikog kaznaca Nespine 1OO8 Kako vidimo. u Narboni lO16 ~ na sarkofagu sv.VIII v. [lalazi se uklesana scena lova na jelena. nalazimo scenu u kojoj učes tvuju lovac'konjanik. . Nalazimo ga na vizigotskom nadgrobnom spomeniku iz V.iz XIV v. Ioni više puta na glavama nose šljemove. male uši i š iIj aM i kratki repovi.i Bavarske. u široj okolini Stoca. u kojoj je na zidovima peći nskih nas tambi ovaj motiv veoma korišten. Ostale preds tave su slabiji klesarski .zdepasta tijela. Lovac je sa bradom.." Lov na jelena s trasno su njegovali 336 . Uz lovca sa specijalnim kopljem (sa krsnicom) učes tvuju i tri psa. Zeno u Veroni 10" I na nekoliko kasnoromaničkih benediktinskih crkava iz XIII v. br. IO()7 U trećoj sceni na Duvanjskom polju (Kongora) lovac je na konju. lučno povijena hrptenjača.. nalazimo .'OI7 Takvu scenu čes to imaj u sarkofazi iz m erovinškog doba u Francus koj'O I8 U zapadnoevropskoj predromanici. druga u Podgradinju. a posebno u romanici. Najimpresivnije djeluju predstave u Podgradinju i Uboskom. Se rnina. koje su gotovo identične . nedaleko od Imotskog. (sada u IstoriJskom muzeju u Mos kvi). Augustina u Tuluzu. blizu Ljubinja. u Njemač koj i južnog nrola u Austriji. krupne glave.rad.'020 I na jednom sarkofagu j. Najzanimljivija j e scena lova na vepra u Gračanici .'o21 a ima ih i na mnogim drugim romaničkim c~kvama . Od ukupno čet iri scene lova na m edvjeda jedna je evidentirana u Han-S tjenicama. u Tuluzu. ovaj motiv je dos ta korišten. Scen e lova na jelena mogu se naći u umjetnos ti Hetita.takve motive. Scene lova na jelena palaze se na kraljevskim nadgrobnim pločama iz Mikene 10ll Is ti motiv se vid i u umjetnosti Rimljana i Kelta.'ol4 Sv.'ol9 Takva scena se nalazi i na jednoj oštećenoj ploči iz karolinš ke epohe u Carcassonnu i na romaničkim kapitelima u Muzeju sv. a če tvrta u Lovreču. od kojih je jedan u borbi sa veprom oboren na leđa. sa kopljem i sokolom..ima. iz XII v. klesar j e veoma umanjio ljudsku figuru ' OO9 (sl.'o23 I na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku krsta u Gruziji. Keltima je prostorno i vremenski bli ska kultu ra Val Camonice u sjeveroi talskim alpama. iz V ili VI v.'ol5 I kršćanska umjetnost je ovaj motiv usvojila ivij ekovima ga upotrebljavala . treća u Uboskom. U očajnoj borbi medvjed j e gotovo sj eo na zemlju.'o. ali je ispružio svoje snažne noge prema čovjeku koji ga napada kopljem "na krunicu" . š to j e jedinstvena pojava. Michele u Paviji. Dobro je poznata scena lova na jelena na cpkvi S. Radoj či ć je naveo da se takva scena kao s kulptura nalazi u Casa dei cervi u H eTkulanumu.101O • •• Likovni motiv lova na wvlje životinje poznat je iz raznih vremensk ih razdoblja na širokom geografs kom pros toru. lovci na ve pra su redovno pješaci. u okolini Rogatice. Nalazimo ga na glavnoj fasadi romani čke crkve S. 151 ). To je posebno evidentno kada se radi o motivu lova na j elena. na području Wiirttenberga . i lovac-pj ešak sa lukom. što je jedins tve na pojava.'oll a kasnije i Parćana i Sasa nida lO 12 Is to tako i u kretsko-milkenskoj umj et1l1osti.

često vidimo na italijanskom tekstilu. kako izgleda. u kojoj učestvuju konjanik. Zeno II Veroni. Takve scene.u Parizu. 1029 Sličan motiv je SI. rad Sime una Dubrovčanina.na jelena. u GalijilO27 Istarakršćanska koptska umjetnost ima taj motiv. ili na tzv. na tapiserijama u Muzeju Cluny . tapiserijama i raznim predmetima primijenjenih umjetnosti. s početka XV v. dva pješaka psi. kada ga nalazimo na freskama. nalazi se na Radovanovom portalu u Trogiru. nađena je da jednom sarkofagu iz VI v. iz XII V ' 02' Evo i nekoliko amalogija iz naših krajeva: Scena lova na jelena. Augusta u Tuluzu. lovačkim tepisima.Scena lova na jelena na glavnoj fasadi crkve. iz WienhausenalO25 U upoređe­ nju sa scenama lova . posebno seldžul:ki Turci.v ide na freskama omajadskih dvoraca u Jordanu i Siriji. najviše korišten u gotič­ koj umj etnosti zapadne Evrope. Ipak je predstava borbe čovjeka sa veprom nađena na mozaiku jednog rimskog cink uskog lovca. s li čna onoj na stećku u Gračanici. Nađen je i na jednom sarkofagu iz V v. 1024 Motiv je. Jedinu analogiju našim predstavama borbe sa medvjedom našao sam u luku iznad portala katedrale u Barietti.i taj su motiv na mnogim svojim likovnim djelima prikazivali mnogi islamski narodi. . mnogo manje scena lova na vepra nalazimo u umjetnosti. npr.026 Scena lova na vepra. 152. S. naJcesce uz korištenje sokolova.. u Muzeju sv. . u vrijeme veoma razvijenog dvorskog feudalnog života. Tako se scene lova na jelena. u Italiji. . Seldžuci su i na svojim nadgrobnim spomenidma prikazivali taj motiv.

Truhelka je smatrao da su to predstave u kojima se "prikazuje život u najživljim i najveseiijim časovi ma" . 109. blizu Trnova lO33 Scena lova na vepra ustanovljena je na Radovanovom portalu u Trogiru (tema Decembar) . Solovjev je scene lova ubrojao u svjetovne motive..protkanu izvjesnim klasičnim ~konografskim rješenjima". Hoernes je u tim scenama vidio samo realnu sliku života srednjovjekovnog bosanskog plemstva. u Novigradu kod Zadra. iz XI v.da simboliziraju čovječju dušu napadnutu od puha zla'o" Sv.na r eljefu crkve sv. Vego. U vezi s tim. Navela je. Naprijed sam već naveo da se na bosanskohercegovačkom području takve scene nalaze na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali.'''5 I za Đ. Napominjem da je lov predstavljen bijelom bojom na živoj stijeni u Gostilji kod Višegrada.. Benac kaže da takve Scene "odražavaju duh slobodnih feudalaca . vrijedno je napomenuti da je Đ . Wenzel je rekla da "ikonografija stećaka ima pravu hrišćansku osnovu.. u Govedovi ćima. da su scene lova bile poznate u srednjovjekovnoj umjetnosti. Osim toga. Wild. iz VI ili početka VII v. to predstava Teodoriha kao "divljeg 10vca". Miletić .'046 Slično mišljenje zastupa i G. ali da ih nije bilo na nadgrobnim spomenicima.čkim navikama" i da iz njih "izbija viteški štimung srednjeg vijeka"1039 Slično mišljenje imaju i D.'04<) A. u Boki Kotorskoj. mnoge ovakve scene odražavaju realni svijet. kao i u scenama kola i 'turnira. ali je rekao da one mogu imati i vjerski karakter .1037 I C.) • •• Pi'lanje porijekla i značenja motiva lova na stećcima samo je uzgred ponekog istraživača interesovalo.'0l3 Prema mišlj enju N . Sergejevski i M. tih "neobuzdanih" i "surovih divljaka" .'03' U Lisičićima .' 031 Drugi takav nalaz je na kapitelu u Stobima (sada u Beogradu ).203'· Osim toga . između ostaloga. te također na živoj stijeni u Lipcima. on za scenu lova na fasadi crkve S. samo sa stanovišta bogumiIske hereze. Challet vidi napad moć­ nog zla na besmrtnu dušu kOja tome napadu sigurno izmiče. u okolini Trebinja.'o47 Sva ova" mišljenja odnosila su se na scene lova na jelena. u Makedoniji. . scena lova na jelena se nalazi i na muslimanskom nišanu iz XV v. victio ilustracije zabava plemićkog života 10" M. blizu Konjica.sa ra tn. Katarine. '038 A. Zeno u Veroni kaže da je. Predstave jelena bez lovaca i pasa su za njega duše bez grJjeha.'034 Antički sarkofag s reljefom lova na kalidonskog vepra stajao je pred Dioklecijanovom pal ačom u Splitu lO35 Lov na vepra postoji i kao minijatura Miroslavljevog evanđelj a. i na kruni bunara u Hamzići ma. a također i nad ulazom u zvonik stolne crkve u Splitu lO30 Najstarija poznata predstava lova na jelena u našim istočnim krajevima je na anfori iz Vinče . Radojčić je u scenama lova. Lov na jelena je predstavljen i na amvonu crkve u Konjuhu. u okolini !Citluka.'o36 (SI. O drugim scenama gotovo da uopšte nije bilo l1iječi. prema mjesnoj tradiciji . Mano-Zisi vjerovatno mislio na vepra j medvje da 338 . Zbog toga on kaže da se na stećcima nigdje ne nalazi pogođen jelen. nađen j e rimski nadgrobni spomenik sa isklesanom takvom scenom. Baslera takve scene su napasti grijeha.'044 U proganjanju jelena J. ali i asociraju na grčku mitologiju. čiji su simboli transponiran i u kršćansku simboliku posmrtnih tema. M.

. ili kopalja koja svojim vrhom dodiruju već ubadaju u tijelo jelena.o neuspjelom pokušaju če tiri hiljade vojnika da oda-pnu stIlijele na njega. Mislim da je značajan još jedan . što . Nikole Siševskog.podata'k koji bih želio da na ovome mjestu saopštim. Neki istraživači stećaka ne misle tako.'"sl Legenda O ovome svecu. ali nema onesposobljenog i usmrćenog jelena). kao "scenu iz života nekog bogatijeg lovca". mislim. po mome mišljenju.ima osnova zbog toga što 'se taj ·svetac obično predstavlja sa malim Kristom i sa batinom koja se pretvorila u palmu i zbog toga što je njegov kult ou susjednim dalmatinskim krajevima bio dosta razvijen.r adi o glavnom motivu . ili da je religijskog karaktera. Po tome bi naše predstave lova na vepra na stećcima trebalo objašnjavati kao alegoriju borbe sa opasnostima kroz koje prolazi kršća­ nin na svom putu za raj. kako je to Sv. a jelen je predstavljao pokojnika.) U vezi s tim osobito je zanimljiva pomenuta scena sa svecem u Barevištu. arpr. nedaleko od Skoplja. Scena o tome može se vidjeti na raznim umjetnič kim djelima zapadne m . Kristoforu.se . Radojčić protumačio. Scena je jedinstvena u našoj ikonografiji. M. a analogno tome i sa veprom.. Izgleda da se kršćan s ki simbolizam motiva lova na jelena u suštini ne razlikuje od rimskog. U crkvi sv. a moglo bi se reći i paganskog uopšte. uzevši ime Evstatije. zbog čega je odustao od lova i prešao na kršćanstvo. Pronašao ju je R.339 kada je rekao da je borba sa divljim zvijerima alegorijski prikaz borbe kršćana sa grijesima. do sada izražena mišljenja o motivu lova na s tećci ma vrlo su različita. 1052 U prilog ovakvog shvatanja išla bi i činjenica da na ovim scenama stećaka nema ubijenog jelena (ima st'r ijela već zabodenih u vrat jelena.IOSl ili se. na galo-rimskim i drugim nadgrobnim spomenicima. a onda i kao plastiku na crkvama. . A:ko se uzme da se u tome slučaju radi o sv.Svetac je tu da onemogući strijelca u njegovoj namjeri. Evstatije. pak. uslovi la i pojavu lova na vepra kao minijaturu na Miroslavljevom evanđelju. iz 1630. Semina u Tuluzu. govori o njegovom lovu na jelena u kojem je između jeleno\Aih rogova vidio krst kao sunce. iz XIV v.pa č~k i identificira s nj'im. Vego. na brojnim merovinškim sarkofazi ma u Francuskoj. odnosno da je ilustracija ]. a .1049 Kako vidimo.da je 't aj motiv l aičkog 'karaktera. ali se svode na dvoje . ka. kao lovac'konjanik. I danas bi bilo teško zauzeti decidirano stanovište. radi o ilustraciji tzv. blizu Lištice. Otuda i pojava toga motiva na 'kršćanskim nadgrobnim spomenicima. Ljubinković. progoni jelena između čijih rogova je slika Krista.IOSO Preko jelena vjernik želi da se približi Kristu.ko je to već M..rka.. tj . bivšem Trajanovom generalu Placidusu. scenu borbe sa medvjedom i vukom. mogle doći u obzir dvije varijante objašnjenja te kompozicije . na mlađem sloju fres. a konačno i na sarkofazima. pogotovo kada . Ta okolnost je. IM Za objašnjenje lova na vepra mislim da je važ· na okolnost ~to se u evanđelju po Mateju i Luki kaže da duh zla ulazi u svinje. npr. Rimljami su u lovcu personificirali smrt. onda bi. kao npr. na Radovanovom portalu u Trogiru. ali je još nij e publicirao. (Razumljivo.o tome svecu . čak suprotna. nalazi se scena u kojoj sv.ivota i zabave feudalca.na sarkofagu sv. vidi kao profanu scenu. da je odraz kršćanske ikonografske teme izbavljenja duša. zlame legende . Vego protumačio. god.takvo se tumačenje može dati i za kršćanski lov na jelena. Wenzel nema pravo kada tvrdi da se taj motiv ne pojavljuje na nadgrobnim spomenicima. M.lovu na jelena.

.. nego preds tava pokojnika koji se bori sa ovozemalj skim zlima . gdje manje dolazi u obzir tumačenje sa s ta novišta kršća n s ke mis tike. uz scenu lova na jelena. E vrope od XII do XVI v..Sv.'" . Nikoli Siševskom. u više s lu čajeva na is tome steć ku .. Vrlo je važna okolnos t da je u srednjem vijeku lov na jelena bio vrlo raširena pojava u krugovima feuda laca i uopš te imućnijih i uglednijih ljudi. Osim toga. koje se najčešće objašnjavaju kao svjetovn e realne životne scene.. U ne kim od tih scena je krst za mijenj en bis tom Kris ta . vidimo scene kola i turnira. . M eđutim.freska II crkv i sv.. 1.4 Mi slim da sa s tanoviš ta kršćan s ke ikonografije lov na vepra i medvj eda treba neš to dru gač ij e objašnjavati od lova na jelena ... 1 SI. ne more primijeniti isti kriterij kao za jelena.P'r .~. . -. . Već su u VI v. Zati m.. pa i divokoze. na što se. a pogotovo to vrij edi za ta kvu scenu na muslimanskom nišan u u Govedovićima. scene lova na jelena nal azimo na kruni bunara u H amzićima i na ". a nekada na istoj strani stećka.kacija sm rti. N ik ole Siševskog kod Skoplja. Ovdje lovac nij e personifi. lO.. 153. ima dosta elemenata koji idu u prilog onog drugog s tanoviš ta u tumačenju motiva lova na s tećc im a. vjerovatno. 340 . U tim scenama se javlj aju i košute. kao u sv. Evstat ij e II lovu na jelena između č i jih se rogova vidi bista Krista ..idu pećiIl1e Vjetrenice.

4.na crkvenim saborima izdavane naredbe da se ne smije pretjerivati u lovu sa sokolima . Može . kao i oni koji se odnose na lov. turnire u užem smislu riječi. već i broj onih scena koje su dobro urađene i da je među njima znatan broj veoma uspj elih kreacija.turnir na konjima.9 i od treće . U Bosni je II srednj em vijeku bi lo jelena.34 primjerka. pa i pripitomljenih.su 's cene lova na stećcima postale više odraz savremenog slanja. zahtijevali su vještije majstore i mnogo pažnje i snalažljivosti pri likovnoj obradi.2.4. ipak se na većini od njih vidi da učeSlllici u svojim rukama drže koplja ili mačeve. I motivi ove vrste su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini. zbog čega su njihove klesarije ispadale kao djela općenito slabih i malih umj e tničkih kvaliteta. ipak. Turci su taj običaj prenijeli već razvijen. koju najčešće poznajemo kao mačevanje dvojice učesnrka. caru Dušanu je to bila omiljena zabava. zbog čega se opravdano može pretpostaviti da . Naprijed sam već napomenuo da u sistematizaciji relje6n:ih motiva stećaka M.6. U konjaničkom turniru obično učestvuj u dvojica muškaraca na konjima. . . Ustanovio sam da ukupno postoji ~7 primjemka scena turnira. Sama i stočna Hercegovina posjeduje oko 52 % cjelokupnog fon da. bez detalja.1055 I naša je vlastela veoma voljela tu vrstu sporta i bavila se njome.scena turnira je s lij edeća: centralna Bosna . U istočnoj Bosni j e. ili kršćanskoj simbolici.se reći da je. Iako su neke scene sumarne.a sa druge strane. despot Stefan Lazarević je poginuo u lovu sa sokolom. Naše narodne pjesme mnogo govore o takvom lovu . Kako u svim krajevima i u svako vrijeme nije uvijek bilo na raspolaganju najboljih majstora. od druge . tako je većinu turnira na konjima svrstala u mobive koje je nazvala "dva konjanika". a u Srbiji ih uopšte nema. često oštećene. He rceg Hrvoje se u tome isticao. i to od prve podvrste . a nije isključeno da se u budućnosti pokaže da obadva na svoj način imaju svoje opravdanje. pje šačk i turnir i turnir sa više učesni ka. istočna Hercegovina . l aJko sam donedawlO bio više naklonj en ovakvom gledanj u na pojavu ovoga motiva na stećci ma.29. Postoje i junačke borbe sa više učesn ika.9. ipak mislim da na sadašnj em stepenu istraživanja ne bi bilo opravdano ni jedno krajnje stanovište. zapadna Bosna .3 i primorje sa zal eđem . istočna Bosna . Teritorijalna rasprostranjenost . nego i borbu pješaka. Sasvim je vjerovatno da je u kasnom srednjem vijeku. Wenzel ove kategorij e uopšte nema. Crna Gora . zapadna Hercegovina . Ona je ovakve motive utopila u druge kategorije. toliko ovladao običaj organizovanja i učešća u lovu. u Francuskoj . Među takvim se ističu scene iz o koline Stoca. Nevesinja i Gacka . suprotstavljeni jedan drugome.14. U nekoliko slučajeva oni imaju . 4- Turnir U ovu vrstu scena ubrojao sam ne samo međusobnu borbu aktera na konjima. Zbog toga sam sve ovakve scene podijelio u tri podvrste . 341 I motivi ove vrste. najmanje ovih scena. to s u se posla na izradi ovih motiva prihvatali i majstori nižeg ranga. relativno. s jedne strane već izbl ijedjela ili sasvim iščezla svijest o staroj paganskoj mitologiji.

155. u o ko lini Ku presa.Scena turnira d vojice konjan ika u arkadama na slj e menja ku Rava nj skih Vrata. a dnugi lu k na sa nduku ne kropo le u Nikšiću . Sl.Scena turnira u kojoj jedan konjanik ima kop lje. . 154. . 342 .Sl.

' a u Ziemlju . IO. Na glavama su im šljemovi.IOS 7 U nekim s lu čaje v ima vidimo učesnike sa nejednakim oružjem i unejednakoj pozicij i. u Ravnom. živo se bore dvojica konjanika sa kopljima kojim se.i štitove. I06' Ta scena j e dosta dinami čna. nedaleko od Kupresa . u okolini K onjica. 'između aktera s u dvije žene koj e. 343 . 1 konjanik je s koplj em.1056 a neke u arkadama. kao zainteresovane. najmanje je dvoboja pješaka. 1063 U nekoliko scena učes nici se ne služe jednakim oružjem. u Ra dimlji . Tako u Kutcu. u široj okolini KOJ1ji· ca. - Scena dvoboja pješaka na sanduku Dab ića Polj an e.9 U Gornjem Suhom Polju. SL 156. Tako se u Nik š iću jedan konjanik bori kopljem. U drugoj takvoj sceni. u okolini Kalinovika. koji put sa čelenkama. u okolini Nevesinja. š to nije osamlj ena po06O Na takvoj sceni u Lo kvi č i ć ima . a čev ima . Na istoj LOj s trani stećka prikazana je i scena lova na jelena. blizu Ljubuškog. što je dosta neobično. jedan java. na Dugom polju (Blidinje). očekuju ishod borbe. jedan uče sn ik drži mač . a drugi s mačem 106l Rela tivno. a o bedrim a vise mačevi. nedaleko od Imotskog. kao npr. kao npr. jedan akter je na konju . kako izgleda. a drugi je pješak sa lukom. Neke scene se odigravaju ispred dvoraca. Obično su učes nici sa makakav je primjerak sa Dabrića Poljane. već d otiču. IO . a drugi lukom i s trijelom.

u široj okolini Stoca.koja iz dvorca posmatra sukob veoma SI. npro"u Ziemlju. blizu Gacka (sada u Zemaljskom muzeju tl Sarajevu). J066 U nekoliko slučajeva pojavljuje se muškarac umjesto žene. kao npr."l65 Na nekim scenama učesnici imaju šljemove na glavama i mačeve o bedrima. Scena je dosta živa. Malo dalje stoje još dvije žene koje su zainteresovane za ishod borbe. tl okolini Kupresa Ul67 Na toj sceni muškarac 'kao da dodaje rezervni mač. vidimo i ženu koja iz dvorca posmatra dvoboj. u okolini Imot· skog. Takav slučaj je i u Lovreču. U sceni konjaničkog dvoboja tl Avtovcu. U trećoj podvrsti turnira učestvuju po tri ili više figura. gdje se dvoboj odigrava tl arkadama. a ona . 157. nedaleko od Imotskog. mačeve i štitove. II . 'koja stoji između konja i kao da ih pridržava. u okolini Nevesinja i u Toplici. U oko dvadesetak takvih scena uz aktere se pojavljuje i jedna žena. Zena između samih boraca je vje· rovatno arbiter dvoboja. Scena borbe pješaka sa ma čevim a uz sudje lovanj e okolin i Trebinja. pj ešaka sa lukom na sanduku II Za č u!am a . Turnir konjanika i pješaka u Ziemlju već sam naveo. Ziemlju.drugi luk sa strijelom!064 Takvi slučajevi postoje u Cisti. osim žene koja kao da pridržava konja.J068 Među najljepše scene te vrste spada ona u Radimlji u kojoj su dvojica vitezova već ukrstila svoja koplja ispod dvorca sa kojeg ih posmatraju dvije žene UJ69 Učesnici imaju šljemove.

je zainteresovana za njegov ishod. kao npr. U sceni borbe trojice pješaka u Začul a ma . u Boljunima. dvije žene sa cvjetovima u podi· gnutim rukama stoje izme đu aktera. Neke scene se odigravaju ispre d dvorca. Umje tnik je želio da prikaže kako se taj dvoboj odigrava u prirodi lO74 U Borju. u okolini Se kovića. što je jedinstvena pojava. Vitezovi su sa kopljima.'"71 U ne koliko slučaj eva te scene sa ženama su prikazane u arkadama.1072 Jedinstvena je scena u Do njim Barama (Blidinje) u k ojoj ispred vitezova. . 158. gdj e osim žene između učes nika.kod Trebinja dvojica su sa mačevima . a iznad scene tri zvij ezde. blizu Kupresa. stoji žena raširenih ruku. u Lokvičići ma. gdje se sa svake strane pojavljuje po jedna žena.1076 A. možda se zbog nje ili u njenu čas t i priređuje taj dvoboj. do nje s jedne strane djevoj čica.107. nego u njihovoj blizini. kao npr. ' 070 U toj sceni 'iz Tepena vidimo još i sokola. blizu Ljubuškog. Izgleda da je tu već završena borba i da pobijeđeni napušta teren. a sa druge dvije djevojčice ti arkadama. 1073 Zanimljiva je scena u Ravnom. Vj erova tno su to sekundantilOn U Radimlji je isklesana scena turnira u :kojoj s jedne strane učes tvuju Sl. U nekoliko slučajeva žena nije između samih učes nika. Jedna od naj· lj epše klesanih i najzanimljivijih scena te vrste je u Mijatovcima. u kojoj se desno i lijevo nalazi po jedno stablo. Benac misli da je mač u rukama žene namijenj en pobjedniku. ali ispod arkade. Scena L~r nira dvojice konjani_ ka uz II učešće još jed nog pješaka sa lukom na sanduku Gorici kod Stoca. sa strana stoji još po jeda n muškarac koji drži koplje. kao npr. u Žiocima. neda· leko od Nevesinja. štitovima i šljemovima. U okolini Lištice prikazana je scena sa dvojicom konj a nika koji su okre· nuti na istu stranu i ženom između njih koja drži veli-ki mač. a treć i sa lukom .

među kojima turnir na konjima. 159. iza njegovih leđa. nika na glavnoj fasadi crkve S. a sa druge jednoga. a sa druge strane također dvojica konjaJn."" To su također najljepše obrađene scene.trojica. . a sa druge samo jedan konjani. u kojoj se kopljima bore dvojica konjanika. s li čno s ituaciji u arkadama lO79 Posebno je zanim ljiva. - Predstava turnira dvojice konja.ka. ali su odvojene vrpcama. Ove fi gure su u pokretu i u položaju kakav se zauzima u turn·iru (sa već ispruženim kopljima). Zeno Maggiore u Veroni (XII v. Na glavnoj fa sadi najznačajnij e romaničke crkve sjeverne Italije S. a na jednoga od !l1j. Challet kaže da su turniri naš ih stećaka dosta s li čni SI.h. nego o pravom ratnom sukobu? • •• Turnirske scene ponekad nalazi mo kao relj efe na ro mani čkim crkvama u Italiji. jedinstvena scena u Gorici kod Stoca. Zeno u V eroni. gdje s jedne strane vidimo če tvoricu konjanika.k. sa ženom koja kleči i turnir pješaka s mačevima lO81 J.) nalaze se brojne scene. Ovim dvjema scenama veoma je slična ona u Donjoj Zgošći (sada u Zemaljskom muzeju u Saraj evu). u okolini Nevesinja scena u kojoj u turniru s jedne strane učestvuju dvoj·ica. upravo odapinje s trijelu jedan pješak 1080 U turnirskim igrama ovakva situacija nije uobi čajena. a uMijatovcima (Krekovima). sa kopljima. Možda se u ovome s lučaju ne radi o turniru.

u Hercegovini i Morači.i su nađeni u dolini Nere tve lO84 I Kelti S U se u svojoj umjetnosti korist ili ovim motivom. npr.k da se na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali nalazi reljef koji prikazuj e turnir dvojice konjanika koje prate dvojica sekundanata-pj ešaka. Tako se d voboj konjanika nalazi na jednoj pojas noj kopči koja je nađena u grobu u Va ču. Kajmaković . Wenzel i Z. Challet se najduže zadržao na ovim motivima. Stele ovakve scene smatra č i sto profanim. Wenzel nalazi na antičkim spome· nicima Dioskurova kulta kOj. sa čijih doksata žene posmatraju borb u. pogotovo onih sa ženom ' i zm eđu učesnika . da je crkva zabranjivala dvoboje. Solovje v ih je također s· v rstao u profane.lOss U našim krajevima na freskama nekih pravoslavnih cr!cava. zabava plemića . sa mačevima o bedrima. Truhelka l 091 U istome duhu je i stanovište A. ali ne da· je konkretne podatke. 1 086 Na ovu s li č n os t upozo r. poznatih pod nazivom "Opsada grada ljubavi" (Chateau d'amour). zajedno sa ranolatenskim mačem. 'oss ••* Istraži vači stećaka su ovome motivu posvećivali veoma malo pa· žnje. koje su slhl<:ane na vazama kao dar mrtvima-"oo J.kura. posebno Francuske.toga. Osim . god . Radoj· č i ć kaže da ove scene odražavaju mentalitet oruh koji su iznad svega "cij enili ljepote viteškog života" i ideale plemića .J081 Scene slične onoj na Radimlji. npr. naj češće sv. Radoj č i ć lO8J Slične scene dvojke afron tiranih ko· njanika . mogu se vidjeti na kutijama od slono· vc kosti i drugim predmetima primijenjene go ti čke umjetnosti zapadne Evrope. koje su priređivane i kod s tanovnika Val Camonice. Ozb iljnij eg proučavanja nije bilo. I 09 ? Za scene turnira konjanika.I099 Đ. M. sa ženom između njih.i turgij s kim pj esmama što se upotrebljavaju prilikom sahranjivanja". ali "bez većeg uspjeha". prij e n. Dodajmo ovome još i podat. I092 F. Wenzel na lazi paralele u antičkim predstavama kulta Diog. kod Ljubljane. u Luvru u Parizu i Ermitažu u Lenjingra· du. borbu konjanhl<:a nalazi i kod Sasanida. Asb6th. e. Kao i scene lova i kola.ili su M. On je saopštio da se jedna scena turnira nalazi na portalu katedrale 'li Modeni. Hoer· nes je i scene turnira shvatio i s klju čivo kao životne događaj e ondašnjih pl emića . I093 I A. u Crnoj Gori (početak XVII v.) pos toje scene u kojima su predstav ljeni afrcmtirani sveti ratn ici na ko· njima. gdje se dvoboj odigrava ispred dvorca.I094 M. Misli da su turniri stećaka sli čni rim· skim gladijatorskim igrama. Filipović je te scene vjdio kao obilato prikaziva nj e života srednjovjekovnog feudalnog društva lO9S V. a koja je datirana u VI v. iz 1240. ' 08 ' Slično je mislio i J .onim koji ukrašavaju kapitele francuskih romaničkih crkava. . u Zavali. Đorđe i sv. Vego kaže da su scene lova. o87 Turnir konjanika se nalazi na peča tu bosanskog velikog bana Ninoslava. zbog čega misli da su one "autohtoni ostatak klasične tradicije". kako je naveo Sv. M. koje su unekoliko s li č n e našim turnirima na s tećc ima. Benca. Dimitrij e .I096 Sv. Basleru 'su ove scene slične scenama borbenih igara Orfej evog kulta.. te da turnir "nema nikakove veze s krš· ćan s kom simbolikom". Đuri ć misl'i da bi dobar dio scena (pa p re· ma torne i ovakvih) trebalo objašnjavati "kultom mrtvih i l. On u njima vidi 347 .'09O. M. a o nda i Ć. pa i turnira. a da žena između konjanika "vjerovatno predstavlja boginju podzemlja"l09' M.

. veoma mnogo 's u držali do toga da imaju dobre konje i opremu i da se u turnir·i ma istaiknu. jer je. sa kopljima i mačevima. odnosno pomiruje zavađene. odnosno ulog u turniru. god. uključujući i vježbe u vojne svrhe.. feudalci Bosne i Hercegovine. o čemu sam u nekoliko navrata pisao. po svoj prilici. koji se prima. ako ga shvatimo nešto šire. na kojima su učestvovali bosanski kralj Stjepam Ostoja. npr. U Etruriji su nekada postojale "ritualne borbe koje su proizlazile iz pogreba". masovnija. kao i oni u susjednim našim zemljama. tema turnira. zapadnoevropskog je porijekla. scena na katedrali u Modeni. borbe gladijatora u starom Rimu. a možda im daje znak za borbu? On se pita da li je ona plijen. u vezi sa krstaškim ratom protiv Seldžuka. 1105 Jedna od masovnijih junač kih igara koje su se priređivale u Dubrovniku zvala se "Osvajanje grada". po njegovom mišljenju. ("Kongresu velikaša i vitezova iz čitave Evrope").'!"' Rekao sam već da se takva igra u zapadnoevropskim zemljama zvala 348 . prije svega.'!"' Poznato je da su u Srbiji u vrijeme cara Dušana često priređi­ vane viteške igre u kojima su ·p objednici nagrađivani. ali ga buni što su obadva protivnika predstavljena jednako. velike vojvode Hrvoje Vul<ać i Sandalj Hranić . O tome nam svjedoče. knez Pavle Radenović."01 maničke Reljefni motiv turnira na stećci ma mene je interesovao i . praktikovali i stanovnici Val Camonice. itd. kakve su. 'koja je sa Orijenta došla do preromani čke i roumjetnosti. u Francuskoj. Misli da su turniri u romaničkoj ikonografiji možda mogli biti i isječci epskih ciklusa. nego kao takmičenje u raznim borbenim igrama uopšte. kao što je Chanson de Roland. krbavski j blagaj ski hrvatski knezovi i drugi. uzeta iz romana gdje se prikazuju Antur i njegovi drugovi. Veoma je zanimljivo svjedo· čenje jednog poljskog ljetopisca o velikim turnirskim svečanostim a u Budimu 1412. lI03 U srednjem vijeku su ta takmičenja postala mnogostranija. ne samo kao borbu dvojice pješaka ili konjanika. Dalj e se razvijao dosta brzo i zauzimao velika podru čja. zatim srpski despot Stefan Lazarević. olimpijske igre i dr. 110' Evo još nekoliko opažanja..tako čini da bi afrontirani konjanici 's a kopljima mogli biti alegorična predstava vječne borbe dobra i zla.).temu sukoba životinja. priređivane igre na kojima su Dubrovčani kopljem skidali rukavicu obješenu o stub. Međutim. rvanju i drugim brojnim disciplinama u staroj Grčkoj i u Rimu (palestra. ili "predstavlja simboličan teren na kojemu se odigrava moralna bitka između ~ila dobrih i sila zlih"? Ovaj prolazni istraživač stećaka uglavnom postavlja pitanja za koja sam kaže da ostaju nerij ešena. za vrijeme Ričarda Lavljeg Srca . zatim da su u Prištini. da bi u XV v. na isti način.preduzetne i hrabre". U turnirskim igrama su se osobito odlikovali bosanski vitezovi. Poče tak mu nalazimo u XI v. kako se općenito shvaća . turnir je u Engleskoj bio u velikoj modi. Izgleda da su u tome pogledu zaista mnogo postigli j bili nadaleko poznati. dostigao svoju najveću primjenu. daleko je starijeg porijekla. Turnir. vidio realan prikaz borbene i junačke igre plemića i drugih brojnih imućnijih stanovnika srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. koje ljetopisac opisuje kao "visoke i krepke lju de.. Ugledaj ući se na susjedne zapadnoevropske dvorske običaje. Kraj em XII v. a u borbi . takmičenja u mačevanju. u XV v. kao .dva brata"..kao tema i kao likovno ostvarenje. Zena između konjanika možda razdvaja. npr. U njemu sam. Njemu se isto . i općenito su poprimila karakter narodnih zabava.

tri i više lj udskih figura. Takve scene nisu poznate kao biblijske. kako < to neki misle. iako ne isključujem svaku vezu sa kršća n s kom simbolikom. što olakšava zauzimanje pouzdanij eg gledišta za njegovo objašnjenje . Ne vidi se da li je is pod kopita jednoga konja neka životinja. : '11 08 Ovako snažna opsjednutost turnirima u srednjovjekovnoj Bosn i i Hercegovini morala je doći do izražaja i u umJetnosti s tećaka . Od značaja je j okolnost da takvih scena uopšte nema na kršćanskim sarkofazima i drugim kršćanskim nadgrobnim spomen icima."Opsada grada ljubavi". Mislim da je to glavni razlog zbog čega ih tako malo. a kada . Navedene sličnosti sa scenama Orfejevog 'kulta j kulta Dioskura su minimalne. ali takve scene na stećc ima nema. vremenski udaljene. scene sa više ljudsk ih i životinjskih figura i nekvalificirane scene. ljudska figura i konjanik. zbog toga što ti ratnici nisu u stavu međusobne borbe. više ljudskih i životinj- . a ljudska figura je u stojećem stavu i nešto ispred konjanika. da scene turnira na stećcima imaju simbol iča n vjerski karakter. odnosno opjevanih megdana i borbenih susreta kao u narodnim pjesmama Južnih Slavena . Mislim da ću najmanje pogriješi ti ako ih podijelim na s lijedeće podvrste: dvije ljudske figure. Mislim da llpoređenja sa svetim ratnicima na freskama nekih naših manastirskih crkava ne znače mnogo. Treba imati na umu još neke poj edinosti. po mome miš ljenju. Dvij e ljudske figure. zbog toga što je sama po sebi nedovoljno jasna. a pogotovo hereti čki . susrećemo na sakralnim <kršćansk im spomenicima ne samo u našim krajevima nego i u drugim zemljama.. zbog toga. kako je to u scenama stećaka. Zbog toga. rekao bih gotovo iznimno. Ne bi bi lo veliko 'i2menađenje kada bismo na nekom od stećaka i našli scenu da afrontirani konjanici gaze životinju ili čovjeka. Scena na sljemenjaku iz Avtovea.ll09 ne može se. ljudska figura sa konjima ili sa drugim životinjama. Jedan naš i stori čar narodnih igara kaže da "nigdje u svijetu nema toliki broj opisanih. npr. Wenze l i Z. a na s tećci ma se ne pojavljuj u drugi kršćanski ikonografski motivi. Tako se motiv turnira u umjetnosti javlja gotovo isključivo na profanim spomenicima . ljudska figura i konj . upotrijebiti kao siguran argumenat.'I07 O turmnma kao omiljenom zanimanju naši h srednjovjekovnih vitezova nalazimo dosta podataka u našim narodnim pjesmama. 5- Ostale scene 349 Ovdje sa m uračunao scene koje nisu mogle biti uvrštene ni II jednu od čet iri prethodne vrste. Cini mi se da je situacija sa motivom turnira na stećcima mnogo čistija j jasnija od situacije nekih drugih scena. Ukupan broj svih navedenih sedam podvrsta iznosi 131 primjerak. koju M.se tiče Orfejevog kulta. kao kada se radi o sekundantu u turniru. Kajmaković smatraju jedinom takvom predstavom. osim II ne kim iznimnim s lu čajev ima. zbog toga što su scene svetih ratnika mogle biti od izvjesnog utjecaja na maj store steća ka. onda još i geografs ki daleke. Ne bih rekao. ljudska figura i konjanik. scena lova. mislim da su turniri na s tećc im a u najvećoj mjeri odraz omiljenih navika i običaja feudalaca i drugih imućnijih i uglednijih stanovnika toga vremena u Bosni i Hercegovini. blizu Gacka..

a u Cisti. u okolini Bileće. to je zaista Sl. stoje naporedo. centralna Bos na 20.20. Muškarac je povio koljena ." l2 U Radimlji se nalaze dva primjerka na kojima u prvom planu stoji odrastao muškarac.'110 Gledajući ih posmatrač ima utisak plesa (igre) u dvoje. Hercegovina je najbogatija ovim motivima. kao u kolu . one su podigle svoje obadvije ruke. Evo i teritorijalnog rasporeda ovih motiva: zapadna Hercegovima 9. u Ravnom . kod Nikšića.11 primjeraka. Relativno. U Braj kovićima. zbog čega je broj nekvalificiranih scena ispao veći nego što bi stvarno iznosio." 18 Najzanimljivija je scena u Fatnici. u okolini Gacka. naporedo postavljene u Dugom polju . u o ko lin. U Srbiji su ovi motivi iznimna pojava .63. u visini glava. u Hodovu. one i zmeđu sebe. Srbija ~ 2."l4 I mješoviti parovi se obično drže za ruku kao u "lesu. a u drugom dječko. na kojoj muškarac drži visoko podignut krst.soko podignut mač. Likovna obrada reljefa ove vrste je veoma neujednačena. kao i parovi muškarca i žene. a žena u njegovoj blizini u lijevoj ruci drži visoko podignut vijenac. Znatan broj je oštećen. a ostale podvrste u 2 do 14 primjeraka. a u Opličićima. - Nekoliko parova ljudski h figura kao reljefn ih motiva sa stećaka. Ill' 350 . U Matarugama. U nekim slučajevima ruke žena drugač ije stoje. 160. ili i inače nejasan. Nađeno je 27 primjeraka ove podvrste motiva . predstavljena s u dvojica muškaraca (sa čelenkama na glavama) kako se drže jednom rukom i plešu. istočna Hercegovina . u Pasičini."l6 Ponekad je takav mješoviti par 's mješten u arkade. sa izdignutom rukom. ples. nedaleko od Bileće. Crna Gora . najviše je predstava dviju žena koje se jednom rukom d rže zajedno. npr. najbolje obrađene reljefe ove vrste našli srno u okolini Stoca i na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće.'ll7 U ovoj podvrsti je neobična scena 'n a kojoj vidimo dvije ženske figure bez ruku. dvojica muškaraca drže vi. kod Imotskog. drže krst. a u is točnoj Bosni ih uopšte nema . nedaleko od Stoca. u okolini Kupresa. Relativno. u Dugom polju (B lidinj e). Kako se vidi.i Stoca'''' u Mokrom DoJu. u okolini Pljevalja."lJ U Mirušama. na Blidinju. a sama istočna Hercegovina posjeduje 48% ukupnog broja.skih figura i nekvalificirane scene zastupljene su u po 20 do 36 primjeraka. kao da drže neki sud. ·zapadna Bosna . Dvije ljudske figure. a druge ruke su savile na bok.lIll Postoje i parovi muških figura .6 i primorj e sa zaleđem . Većina primjeraka ima osrednju ili nisku umjennič ku vrijednost. npr.k ao da pleše. pa se jednom rukom drže za stub. npr. u okolini Vrgorca.

npr. u okolini Trebinja'l26 U Uzarićima. npr. a kod nekih figura su ruke na bokovima. 161.jedan muškarac. a lij evo od figura nesrazmjerno velik štit sa mačem. U nekoliko slučajeva su to po tri muške. kao da su u kolu. blizu Dubrovnika. U 7 slučajeva nađene su ·scene u kojima žena ili muškarac vode konja. ili stoje u njegovoj blizini.'I22 Na Nekuku. u Turmentima." l1 U Radimlji su na jednoj strani stećka prikazana dva mješovita para koja se drže jednom rukom. Jedinstvena je pojava triju stilizovan ih ženskih figura uZiernIju lspod Veleža. postoji scena sa devet figura . blizu Stoca. vidimo ženu koja 351 . s tećk u u Fatnici Tri i više ljudskih figura.te ljudske figure koje se obično drže jednom rukom.Sl. a rastavljena su vrpcom (bordurom). u Trstenom. Takvih scena je nađeno 14 primj eraka. žena i djece. Pored glave muškarca isklesan je kružni vijenac. Ljudska figura i konj. - Dvije ljudske figure u plesu na kod Bileće . Scena veoma podsjeća na kolo. Kod dviju žena jedna ruka je podignuta i povijena do glave.muškaraca. blizu Lištice.značenje. ili mješovi. lI2. koje se djelomi čno pridržavaju jednom rukom. u okolitni Kalinovika. ali možda ima i neko drugačije . Inače je veoma lijepo isklesana" 23 Ovdje spada i scena u Radimlji na kojoj su prikazane tri figure . sa obadvjema podignutim rukama i dvije djevoj čice uz njega.ll20 Zanimljiv je slučaj sa tri vjerovatno muške figure u Dugom polju (Blidinje) koje svoje ruke drže na prsima."N Neobična je scena sa tri ženske figure podignutih ruku u Gvoznu. odnosno ženske.

352 .SI. SI. . 163. 162. II široj okolin i Mostara.Scena sa tri ženske st ilizovane figu re na s tećku II Ziemlje Po lju. .V rlo uproŠ'tenc i stilizovane preds tave ljuds ke muške figure j konja na sij emenjaku iz okoline S eko v i ća .

u Zviri ći ma. Na glavi ovoga muškarca je kapa sa dva veoma dugačka pera. . ispred konja sa jahačem prikazan }e Sl. a između njih ogroman štit sa mače m . npr. a na glavi mu je šljem sa čel enkom.vodi osedlana konja . 164. prikazan je muškarac sa podignutim rukama i konj . Zanimljiva je i scena u Mratincima. nedaleko od Ljubuškog." 29 U ovome s lu čaju o bedru konjanika visi mač. u okolini Stoca. na kojoj vidimo muška rca sa lukom (u jednoj ruci drži strijelu) i osed la nim konjem u drugom planu. a u drugoj ruci drži vij enac. Ljudska figura i konjanik. II okolini Trebinja." n U Dabrici. u okolini Trebinja. Ovakvih scena nađeno je 20 primjeraka . Najčešće je to predstava jahača na konju koga vodi žena ili muškarac. U Dobromanima.Scena sa konjanikom i ženom koja pridržava uzde konja na sanduku II Začulama . . lI2S U okolini Sekovića vidimo stilizovane figu re čovj e ka i konja. blizu Bratunca.

" 35 Sli čna scena.11J2 Ljuds ka figura sa konjima ili drugim životinjama."3! Ovaj jahač drži koplje u vodoravnom položaju. a o bedru mu visi mač (sJ. nedale ko od Ljubinja. samo umjesto konja su košute. u okolini Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu).muškarac'lJO Zanimljiva je scena u Varošištu. na kojoj žena vodi konja sa jahačem.)II33 Na Visočici planini . prikazan je u stojećem stavu muškarac sa štapom. br.na kojoj konja sa jahačem pridržava muška figura. u široj okolini Konjica. pokraj njega je relativno malena figura konja (?). Taj stećak je sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Ovakvih scena ima 6 primjeraka. lI J6 Vrlo su neobične dvije identične scene na is toj strani sljemenjaka u Ljubi - Sl. na glavi mu je šljem. a iznad njega lebdi ptica. U Priluci. prikazan je muš karac raširenih i nešto uzdignutih ruku. u okolini Livna. . 164).Scena sa muškarcima koji drže ma č eve i štitove na kojima se nalaze fantastične životinje kao h era ldi č k e oznake na sljemenjaku II Ljubinju. ." l ' U Ljubinju je scena na kojoj su prikazana dva ' afrontirana konja i žena između njih koja pridržava njihove ulare. na kojoj uzde konja sa jahače m pridržava žena koja u drugoj uzdignutoj ruci drži ·krst. (U drugoj polovini iste strane. kao i scena u Začulama kod Trebinja. Izgleda da jahač drži sokola na jednoj ruci (oštećeno) . . 165. sa dugačkim kopljem u drugoj ruci. na sceni vidimo muška rca sa lukom i strijelom i u prednjem planu relativno malene figure konja i psa. Vrlo pažljivo je isklesana scena u Žrvnju. odvojen vrpcom. nalazi se u Nekuku. blizu Stoca.

gdje se raspoZJ1laje lov dvojice konjanika. " 4J Izvanredno je lijepo izrađena kolona konjanika na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom m uzeju u Sarajevu). Na sceni se nalaze još čet iri ljudske figure. u okolini Kalinovika. Među njima ima scena sa dvije. mačeV!ima i šljemovima. Na konjima je bogata oprema. u široj okolini Kalinovika. br. 114." 46 U Dobrom Polju. a drugom drži štit (?) na kojem je predstavljena fantastična životinja visoko p odignute glave i razgranatog repa. nedaleko od Imotskog. sa lukom. scena sa mnogo figura na Mirkovoj Kosi. i to jedan muš karac. zatim borba dvojice afrontiranih konjanika. nedaleko od Trebinja. ustanovljeno ih je 36 primjeraka. Najzanimljivija je. jahača koji drži koplje i ženu koja dodiruje uzde konja.uspio. 166). "" Vrlo j e zanimlj iva scena u Gornjim Barama. U nekoliko s lu čajeva prikazani ·su . oko sredine scene. koji idu iza te povorke. Nekvalificirane scene. tu je još jedan pas. i dvije žene koje se drže za ruku. Nakon prikazanih šest podvrsta preostala su još 22 primjerka različitih scena koje su nedovoljno jasne. Crtež je iz. na kojoj vidimo dvojicu konjanika k. . iako ne tako lijepo obrađena. nalazi se motiv stilizovanoga krsta. ili mješovitih figura. sa kopljima. ali je reljef djelomično oštećen l13 ' (sl.i li su tako koncipirane da ih je nemoguće sigurno svrstati u prethodne podvrste. s tom razlikom što je treći konjanik izdigao svoj mač . U donjoj zoni čeone strane sljemenjaka iz Donj e Zgošće prikazana je scena sa dva afrontirana osedlana konja i dva muš karca između tih konja. gdje je u gornjoj zoni bočne strane predstavljeno pet konjanika. predstavljeni su muškarac sa pticom na ruci i tri četvero- 355 .muškarac u jednoj ruci visoko podigao mač. (U gornjoj zoni je predstava dvorca. U prednjem planu.nju . koji jednom rukom drži uzde drugog konja bez jahača. u jednoj polovini bočne strane sljemenjaka prikazan je jahač na konju. npr.) U Cvarićima. a druge ruke su im povijene na bokovima. zatim ženu koj a je visoko podigla obadvije ruke i konja u pratnji žene.ako na postelji (nosilima) od svOj. jednoga sa kopljem. u jednom kraju bočne strane sanduka vid imo konja. Navešću samo neke zanimljivije. uz učešće jednog psa. Osim toga. kao da je prikazan napad vuka na nenaoružanog čovjeka. zatim srnu iznad koje lebde tri ptice. Najviše je scena ove podvrste. te psa iza smeli" Više ljudskih i životinjskih figura.."" Ova jedinstvena kompozicija pobuđuje veliku pažnju istraživača stećaka.]l kopalja nose l ežeć u mušku figuru . Na glavama su im š lj emovi sa čelenkam a. u drugom kraju te strane je osedlan konj. Na glavama dvoju žena vide se kape na šiljak. sa ženom koja jednom rukom pridržava uzde konja. a između tih figura se nalazi relativno velik motiv krs ta ll40 U Avtovcu.<anredno . blizu Gacka. nedaleko od Kalinovika. tri ili više ljudskih. 148) . U Mirušama. a u drugoj je polovini sličan jahač na konju. nedaleko od Bileće. br. a drugoga sa lukom.konjanici u koloni. koje se nalaze ispred scene lova. životinjskih . Tako. Ovoj sceni j e vrlo s li čna scena sa tri konjanika u Cisti. sa tri ljudske figure ispred njega. u okolini Cacka vidimo kolonu od tri konjanika koji kreću u lij evu s tranu. koji su vjerovatno angažovani u borbi dvojice konjanika. lI37 Vrlo je zanimljiva i originalna scena na kojoj vidimo ženu koja na visoko podignutim rukama drži dvije ptice. sa mačem (?) i jedna žena. Oni jednom rukom drže uzde svojih konja. lI 44 Kolona j e u hodu (sl.

grupa scena ima pet svojih osnovnih vrsta. niti kakav kultni karakter. . U Dugom polju (Blidinje) jedna scena prikazuje konjanika i dvije žene ispred kule. osim nekih iznima'ka. Osim manjeg broja. sadržaj svoga života nalazi uglavnom" viteškim igrama i razonodi. primjećuju se tri ljudske figure. Sličnost je u tome što se i ovdje pojavljuju na isti način prikazane ne samo ljudske nego i životinjske fi gure. Zbog toga mi se čini da naše "ostale scene". osobito konjanici. jednog muškarca sa mačem (?) i stilizovana stablo. Razlikuju se po tome što se figure javljaju u drugač ijem međusobnom rasporedu . ženu. a ove 30 svojih podvrsta ." 49 Vrlo je teško reći šta predstavlja i znači scena sa tri ljudske figure . laički. NajveĆi broj ovih scena otpada na lov . dvoje djece i ždrijebe. ali u donjoj zoni. itd. i na druge koji teže da svemu dadu religi ozna-simbolično. na freskama i drugim vrstama umjetničkih prOizvoda." 47 U Starom Selu. koje su u većini slučajeva ilustracije navika plemićkog načina života. od kojih je srednja vjerovatno u sjedećem stavu. od kojih bi dvije mogle biti košute."" U gornjoj zoni sljemenjaka iz Donje Zgošće . što su ljudi . Svi skupa se javljaju u oko 554 primjerka. jedna u Hodovu konjanika.muškarac i žena sa visoko uzdignutim rukama (jednom spojenom) ·i dij ete između njih sa također ' uzdignutim rukama u Salaj ima. tako da izlaze iz klišeja na koje smo se navikli. psa.. lovu i drugim) .1 (Blidinje). Te i takve scene govore o odnosima u porodici. što se. Za razliku od drugih scena. Proučavanju njihovog porijekla i značenja do sada je poklonjena mala pažnja. te naše scene su rad slabijih majstora. kršćansko-ikono- 356 . • •• Kako smo vidjeli. Kao i kod mnogih drugih reljefnih mOtiva. npr. Iz istih razloga ne nalazim im paralela u arhitektonskoj plastici . Ranije sam naveo da se na istoj strani ovoga stećka. o porodičnoj atmosferi. ovdje vidim i znatan broj scena koje pripadaju običnim ljudima. nemaju sakralni. ispred (ispod) zgrada dvorca.t ri žene. nedaleko od Donjeg Vakufa.* Mnoge od ovdje navedenih varijanti scena su unekoliko slične prethodno opisanim vrstama (kolu. i ovdje su se istraživači u suštini podijelili u dvije grupe . Cini mi se da bi im najbolje pristajalo ime porodičnih scena . * . sa podignutom desnom rukom. jeleni i ptice. nalazi scena sa dva afrontirana konja i sa dvije (?) muške figore između konja . ali se od njih i znatno razlikuju.Q Sasvim je zagonetna i scena sa pet muških figura koso podignutih ruku u Dugom polju". prikazani sa oružjem. nego profani. Ima i drugih scena koje nije mogu će odrediti . . Osim toga. iz jedne lođe dvorca kao da gleda jedna žena. Naprijed je već rečeno da je ovim vrstama scena najbogatija Hercegovina. u okolini Skender-Vakufa. lI .ide odraz kasnosrednjovjekovnih prilika u kojima privilegovana društvena klasa. a jedna pas. među njima lov najdalje seže u prošlost. Većina motiva ima svoje porijeklo u predistoriji. plemić ki i opšte narodni. po ugledanju na zapadnoevropski dvor.oko 33 % svega fonda.i ovdje vide konji.nožne životinje. vidimo konja.na one koji u tim scenama v.

pogotovo kada se oni odnose. I prostor do ka· pije je ograđen zidom. veće grupe istraživača. prvenstveno u okviru posmrtnog kulta. Iako je nauOno neopravdano svako Ikategoričko i krajnje stao novište. Javlja se 16 puta. istočnoj Hercegovini . Ako bi trebalo da neke od motiva izdvojim iz ovakvog gledanja.tih motiva na steć· cima kao laičkih predstava koje ilustruju viteški duh i ratničke navike naših bosanskohercegovačkih plemića.l.ijantama. 1I5J Najzanimljivija je predstava na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće.3. Najviše ovih motiva ima na područjima Hercegovine i Bosne.grafsko značenje. pa i ubjedljiviji. Na jednoj nje· govoj čeonoj strani -ll gornjoj zoni vidimo pet kula pokrivenih šindrom. sa uobičajenim propu· stima (zupcima) na galerijama.7 i u primorju . lova na vepra. većinu objasniti kao laičku kasnogotičku zapadnoevropsku ikonografiju. uvjeren sam da su brojniji i uvjerljiviji razlozi prve. U donjoj zoni.2 primjerka.3. arkade. u očekivanju gospodara. jasno govori slučaj iz Radimlje. gotovo polovina ukupnog broja motiva nalazi se u istočnoj Herce· govini. Istočna Bosna. od čega više od 75% otpao da na arkade. od čega dva puta na jednome stećku . ARHITEKTONSKI MOTIVI Ovu grupu čine slijedeći osnovni motivi: utvrđeni dvorci. arkada i mrežastih zaklona svojim najvećim procentom pripadaju stećcima istočne Hercegovine. zapadnoj Hercegovini . znači ispred dvorca. Vjerovatno će dalja proučavanja utvrditi i postojanje nekih motiva sa dvovalentnim značenjem.'152 Da se zaista radi o dvorcu. blizu Imot· skog. Najčešće su to predstave zidova ili kula. centralnoj Bosni . Upravo se tu nalaze tri ljudske figure. Motivi utvrđenih dvoraca. Ukupan broj ovih motiva prelazi cifru od 650 primjeraka. ali će. Sama istočna Hercegovina zauzima oko 35% čitavog fonda motiva . postoje dosta 'l1bjedljivi argumenti o dubokoj simboličnosti nekih motiva. na turnir· ske scene. brvna i mrežasti zakloni. npr. ali isto tako. Zaista. Kroz srednju se ulazi u kompleks utvrđenog dvorca. 1- Utvrđeni dvorci 357 To je dosta rijedak motiv. sa svojim var. Lokaliteti tih motiva nalaze se na slijedećim područ. jima: u zapadnoj Bosni . prikazana su dva opremljena afrontirana konja koje pridržavaju dvojica momaka. a motivi šindre i brvana istočnoj Bosni. Zbog toga sam i ja više sklon tumačenju . uz napomenu da su arkade dosta brojne i u Crnoj Gori. gdje su na galeriji (u lođi) prikazane dvije žene koje posmatraju konjanički turnir. Kako se vidi. npr. Na bal· konu jedne kule prikazana je jedna ženska figura. šindra. mislim. Reljef je izvanredno . onda bi to najprije bilo kolo sa jahačem na jelenu kao kolovođom. koji se vjerovatno u njihovu čast i odigrava. kada se oni objašnjavaju kao relane životne scene. kao što je u Lokvičićima. Srbija i Crna Gora nemaju ovih motiva.

167). god. blizu Gacka. na dva stećka je prikazan štit i na njemu silueta dvorca sa tri kule" 55 (sl. opravdana je pretpostavka da se u ovome slučaju radi o grbu članova te feudalne porodice koji su ovdje sahranjeni.Preds tava dvorca sa pet kula (u donj oj zoni su dvojica momaka sa konjima) na slj emenjaku iz Do nje Z gošće (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu). Osim u Radimlji i Donjoj Zgošći. U Boljunima. danas je djelomično oštećen" 54 (sl. . br. kod Stoca. 358 . žene na galeriji dvorca su prikazane i u Avtovcu.naku . 166. br. ima istu heraldičku o].tri kule. Pošto grb velikog vojvode Radoslava Pavlovića .Sl. i to na dva mjesta. iz 1432.. 166). lijepo obrađen.

Teritorijalni raspored stećaka sa ovim motivom izgleda. neku vrstu kapelice ili tabernakula. U tome pogledu daleko odskače 359 . Karanović je u tim predmetima vidio predstavu male crkve. Crna Gora 38 i primorje sa zaleđem . posuda i još neki predmeti. između ostaloga. zapadna Bosna . Na jednoj strani u gornjem dijelu spomen[ka nalazi se motiv koji je vrlo sličan drvenom izrezbarenom gotičkom portalu ili prozoru. sa oltarom i časnom trpezom. ovako: centralna Bosna . predstavljen je sto i na njemu dvije ribe. po prilici. nedaleko od Glamoča. Obično zauzima bočne . ll57 Osim toga. Illa sljemenjaku u Modrom Polju." 56 Na drugoj strani istoga . Kako se vidi. zbog čega bi i ti motivi mogli da se ovdje uvrste.20. zapadna Hercegovina . dosta veliku i duboku nišu. istočna Bosna . motiv arkada je uglavnom osobina Hercegovine i Crne Gore. Javlja se na oko 260 spomenika u oko 500 primjeraka (računajući svaku stranu posebno). s pomeni·ka. zatim čaše. ali ga ima i na nižim sanducima. (i mača) Predstava štita sa siluetom dvorca na sanduku II Boljunima kod Stoca. 167. našao sam motive koji me najviše podsjećaju na predstave kuće i prozora. M. a onda i čeone strane slj emenjaka i visokih sanduka.2. kao i na krstačama. istočna Hercegovina . Il5S 2-Arkade To je motiv koji ti ovoj grupi u ·svakom pogledu dominira. na čeonoj strani sanduka našao sam gotički oblikovanu.13.9.173.5. što je jedinstvena pojava. u okolini Foče. Možda je trebalo da ovdje uvrstim i jedan neobičan motiv koji se nalazi na stubu iz Donje Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).Sl. a u Vaganu Malom.

koja je pravougaonog iH trapezastog i nešto zaobljenog oblika. a sa stidljivo naznačenim bazama u Veličanima. prema obliku lukova. ' I6O Lukovi obično dopiru do vrha vertikalne strane spomenika. u nekoliko slučajeva se stubovi pri dnu pravougaono proširuju. zapravo.37. sa potkovičas tim . Obično se radi o jednoj ni ši na čeonoj strani slj emenjaka . zbog čega je takve motive i nazvala stubovima. zbog toga što ona sama ima 66 % čitavog fonda reljefa. u Ziemlju. Između samih niša ostavljen je manji ili veći prostor. tako da se na taj način stvaraju baze. Ako bismo izbrojali arkade prema toj podjeli (ne uzimajući u obzir stubove). ili u Opličićima. Illedaleko od Nevesinja. a onih sa polukružnim lukovima ima 89% ukupnog broja. Takve arkade sam našao u Podubovcu . sa polukružnim lukovima." 61 Ivke niša su vrlo rijetko tordirane. podijelila u pet vrsta. iH u krugove koji su se sasvim odvojili od pravougaonih niša. Samo u vrlo ogran ičenom broju slučajeva pojavljuju se. npr. u Li s i 6i ćima. jer se javljaju samo na dva spomenika.iko slučajeva se iznad niše umjes to jednog pojavljuju dva. a da šiljastih ima najmanje Po mome mišljenju. pa i tri spojena luka . Napominjem da u Srbiji nema arkada. npr.istočna Hercegovima. Arkada sa šiljastim lukovima ima vrlo malo. više naziru.j slučajeva gdje se u tome međuprostoru pruža neka od VI1pca. a prelazni B tip je nastao od arkada sa potkovičastim lukovima unošenjem poprečnog kraka na izduženom vratu.61 i sa prelaznim tipa B na 20 stećaka. forma kojom se arkade na stećcima i prezentiraju. sa polukružnim lukom . sa polukružnim lukovima na 113. Znači da polukružnih lukova ima najviše."·' U nekol. odnosno same ljudske ili životinjske figure. arkade treba podijeliti na one sa polukružnim lukovima. Kod vrlo ograničenog broja ovakvih arkada u niša ma su prikazane scene. na kojoj se arkade nalaze. sa potkovičastim lukovima i sa prelaznim lukovima tipa B. nego samo stubove. blizu Konjica (spomenik je sada u Konjicu) . sa prelaznim lukovima tipa A . Wenzel je arkade. i na one sa šilj astim ili gotičkim lukovima. ona u arkadama gdje su se lll!kovi transformirali u krugove (bez vrata). u okolini Trebinja." ·" Na š irem području oko Travnika javljaju se specifične arkade ove stilske podvrste. Najjednostavniji vid tih arkada je niz plitkih arkadnih niša koje se u gornjem dijelu završavaju polukružno. rj e đe neki drugi motiv.. . tako da se može reći da oni. Kako krovne plohe sljemenjaka sa takvim mo- ili romaničkim 360 . nedaleko od Bileće i u Lugu. mali pupoljci ili trolistovi na mjestima gdje se lukovi spajaju. zapravo. Arkade sa polukružnim lukovima imaju svoj razvojni put koji se može pratiti. ali ima . Takav motiv se nalazi . da iza njih dolaze potkovičasti. i ne postoje . nije vidjela arkade. ' IS' Osim toga. I sto tako. u okolini Stoca (spomenik je sada u Zemaljskom muzeju li Sarajevu). Prelazni A tip predstavlja razvojni stepen između starijih polukružnih i čisto potkovičastih lukova. te da su u istočnoj Bosni iznimna pojava. tako da su se između niša formirali stubovi. i to : arkade sa šiljastim lukovima. Ivice niša su jednostavne ili dvolinijski naznačene. u široj okolini Trebinja. Stubovi nisu ničim naznačeni . sjeverno od Nevesinja. Primjerak sa pupolj č i ć ima vi dimo uKljunima. kakav je slučaj. M. sa prelaznim lukovima tipa A. što znači da je to. onda bi proizašlo da se arkade sa šiljastim lukovima nalaze na 14 stećaka.

- Ar kade sa romaničkim lukovima na s t ećcima nekropole u R admi l ovića Dub ravi kod B i l eće. .S I. Sl. 169. 168. - Jedan vid specit ravničko-zen i č kih 361 fi č nih arkada.

npr. u okolini Travnjka 1l63 (sl. jJi se samo naslanjaju na njegove krajeve. Sasvim jasno i lijepo form. On je postao nešto deblji od samoga stuba. u Nikšiću . 170.1l65 I kod ove pod- Sl. Cesto je sada i kapitel naznačen. 169). tako da se lukovi na njemu sastaju. - roman i č kim Arkade sa lukovi- ma i stubovima sa kapitelima na sanduku u Dobreljima kod Gacka.. Slijedeći stepen u razvoju arkada sa polukružnim lukovjma obilježen je već jasno formiranim stubovima. kao strehe kuće. svega 24 primjerka na II sljemenjaka_ Jedan od njih se nalazi u Grahovčićima. . Sada se vide vodoravni završeci stubova .rane arkade polukružnih lukova sa kapitelima i bazama stubova nalazimo . na visokom sanduku iz Vrulje. Još uvijek je relativno malo baza stubova. takvi spomenIcI veoma podsjećaju na mauzolej e_ Njih nema mnogo. u okolini Pljevalja (spomenik je sada u Pljevljima). npr. ll M Sada nam lukovi izgledaju nešto smanjeni.tivima redovno prelaze vertikalne strane. br. ih suženi.

Arkade sa romaničkim lukovima i vratovima koji II ih spajaju sa nišama na s Jj emenjaku Radimlji kod Stoca. Ponekad gube pravu veSl. koji sada postaju i nešto duži. 363 . na Kupresu. Bazama stubova se sada posvećuje više pažnje i više ih . isk lesani su visoki ljiljani.i ponekad tordirani i u njihovim m sama se poneka d nađu scene ili n eki drugi reljefni motivi. nalazi se sjedeća muška figura. a u Ravnom . One su n ajčešće pravougaonici . na lazi se scena konjičkog turnira (sl. ti n išama slj emenjaka u Boljunima. U jednoj arkadnoj niši iz H očevlja. u okolini Stoca. 171. nedaleko od Breze.vrste arkada su stubovi i lukov. a u drugoj velika otvorena knjiga.ima nego ranije. I dalje su kapiteli izraziti. 154)1I66 U trećem stepenu razvoja lukovi se postepeno zatvaraj u i poprima ju izgled potkovice. br.

U ovoj fazi se lukovi i arkadne ni še počinju razmicati. (spomenik je sada u Ze ma ljskom muzeju u Sarajevu) . blizu Bileće. ili iz Avtovca. može se navesti onaj iz Radmil ov i ća Dubrave. Može se reći da na ovome s tepenu razvoja arkade pos taju toliko stilizovane da dj eluju kao ukrasi . . koj i su najprij e kratki. Kao primjer arkada kod koji h se lukovi zatvaraju.zu sa stubovi ma i postaju neka vrsta novog niza m sa.1l 67 Primjer arkada na kojima počinje Sl.Stilizovane romani čke arkade kod kojih su lu kov i skoro odvojeni od niša na krstači II Uzarić ima kod Li štice. Osjeća se prelaženje ova kvih arkada i na krstače . . a kasn ij e sve duži i uži. Mnoge arkade sada imaju uske a dugačke niše. pojavljuju se vratovi kao njihove spojnice. t72. blizu Gacka .

u okolini Capljine ll 74 U ovu podvrs tu arkada spadao bi i onaj primj erak iz Donje Zgošće. a nekada je tu stvoren među prostor u koji se ubacuje poneki orname nat. Prije svega."70 Postoje i još neke degeneracij e a rkada polukružnih lukova. kod Mostara. zatim se na vratovima pojavljuju horizontalne pravougaone prečke. slične krsnicama m ačeva. a također ni baze. lI72 Iznimno. ili tordirane. Vidi se. zapravo. 1l 71 Arkade sa šiljast im lukovima također imaju svoje varijante.više ne postoji nikakva svijest o nekadašnjem smislu arkada. nedaleko od Lištice. ili kolonada. što donekle podsjeća na s tubove. a nekada više zašiljen i.'''' U če tvrtoj fazi svoga razvoja lukovi su se već približili punom k rugu. Tada dolazi i do manje pravilnih arkadn ih niša. Tipi č ne pnimjerke arkada ove faze mOŽemo vidjeti. na Bivoljem Brdu. al i je njima s li čna. Uzarićima. np r. predstave trijemova . Postoji i mali broj slučaj eva gdje je preč ka neposredno iznad niše (bez vrata). vratovi su se još više izdužili i suzili . npr. Krstače se. r elativno. najviše ima u i stočnoj Hercegovini. i ovdje su ·ivice a rkada o bi č n e. kao npr. d a kod maj stora s tećaka . Ugarcima. njihovi lukov i su nekada manje. suzuju.1I76 Ponekad s tubovi tih mO- 365 .lI7l I kod ovi h arkada niše nekada dopiru do gornje ivice stranice s pomenika.. pa i do degenerisanih . općenito smatraju pojavom kraj a vremenskog razdoblja stećaka. a onih sa već stvorenim uskim vratovima u Hodbini. naročito u okolini Gacka. 172). n a kojemu je prikaz portala ili prozora go tičke crkvice. One se često javljaju paralelno. strogo uzevši. ili kada postaju nepravilno izdužene elipse. i tu je njihova degeneracija najizrazitija . Takvi motivi se nalaze na svega tridesetak spomenika. ne spada u arkade. i z m eđu ni ša su uske tordirane vrpce koje se protežu niz č i tav u stranicu spomenika. . I vice arkadnih niša redovno neposredno prelaze u luk ove.r azmicanj e lukova od msa možemo vidjeti u Radimlji. a i na ljudske figure. u o kolini Stoca. Poneka d u nišama ovih arkada vidimo ljudske fi gure. Ponekad vidimo horizonta lnu prečk icu između razdvojenih lukova i niša . Ima s lu čaj eva gdje krugovi ča k i ne korespondiraju sa pravougaonim nišama. koje djeluju kao ne ka vrsta a ntič kog atrijuma sa arhitravom. I sto tako . dvostruke. lI "" Arkade sa pravougaonim i već odvojenim bazama možemo vidjeti u Radimlji. blizu Treb inja. Kapiteli nisu ničim n a 2lna čeni. u Udori i u Toplici. u okolini Treb inja. kada se u donj em dijelu. a onda i do stva ranja potpunih krugova i njihovog odvajanja od niša. u Hutovu. u okolini Capljine i u Nikšiću (sl. nego samo nizovi niša koje se nekada dodiruju. kojih. npr. Većin a arkada na krstačama su iz ove faze. koje su malobroj ne i nebitne.m Postoji još jedna podvrsta koj a. sa nizovima stubova i p ravougaonih šupljina i zmeđ u njih . kao u prvoj fazi arkada sa polukružnim lukovima. Pomenute facze razv itka ove podvrste arkada ne smije mo kronološki kruto shvat it<i. a ima i lukova islams ke forme. a nekada su ma nj e ili više m eđusobno razmaknute.. tako da taj oblik arkada veoma pod sj eća na oblik mačeva. vidimo arkade iz prve faze razvoja. dakle. a potom dolazi do pretvaranj a vrata u samu crtu. zbog čega se na tome ne zadržavam. pa ih sada klešu m eha ničk i kao č iste dekoracije. u Radimlji. u Orahovom Dolu. pa se može reć i da stubovi ovdj e i ne postoje. u okolini Trebinja . To s u. br. a na krstači iz Jabuke.

ali nemaju kapitela.. u Diviča nima. koji Illa svojim stranicama imaju dvije vrste motiva . klaustra i krstionica. itd. tiva imaju pravougaona postolja. u djelima od zlata. romanič ke arkadice. U Solinu postoje antički sarkofazi sa ljudskim likovima u arkadicama l179 Slijepe arkade i poluarka de nalaze se na apsidama romaničke crkve sv. XX i XXI.T. na drvenim skulptors kim djelima. npr. U tome pogledu nije potrebno ići dalje od naših ·krajeva. I slijepe arkade su mnogo korišten motiv kako u antičkoj tako i u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti. 173. IlBO Na kamenim parapetnim pločama iz crkve sv.na čeo nim stranama arkade na luk. parapetnim pločama i propovjedaonicama crkava." 78 Prilaže se tabela glavnih vrsta i podvrsta arkada . nalazimo ih i kao minijature na rukopisnim knjigama. Tako. kakav je slučaj u Lipi. koji se u Dalmaciji nalaze na nekoliko mjesta. a na bo čnim samo pravougaone niše. Dominika u Zadru (XI v. goti č kim Arkade se lukovima na sanduku II Premilovom Polju kod Ljubinja. nedaleko od J ajca. ** Arkade su često korišten vid kamenoklesarske i graditeljske umjetnost i kod monumentalnih antičkih hramova i srednjovjekovnih crkava. Tako ga nalazimo kao reljef na kamenim fasadama. u okolini Duvna i u Bahor.) imaju arkadice. npr."77 Za razliku od hercego vač kih. To se pogotovo odnosi na sljemenjake u široj okolini Travni'ka. sa ka- • 366 . osim iznimno.ma. postoje arkadice. bosanske predstave obično imaju samo d vije niše. na srebrni m oltarskim palama i re· likvijarima. blizu Gacka. Anastazije (Stošije) u Zadru. Krševana i na fasa dama romaničke crkve sv.. 11 81 Na srebrnim relikvijarima iz XI do XV v.Sl. koje sam već spominjao. a ponekad i samo jednu. slonovače. tekstila. naročito kod gradnje i ukrašavanja portala.

Tabela XX - Glavne vrs te i podvrste relj efn ih motiva a rkada na stećcima 367 .

ooooo Tabela XXI - Glavne vrs te i podvrste reljefnjh moti va arkada na s tećci ma 368 .

1IS4 Iznad stubova.iptisima. Grgura Magno sa romani č kim arkadama u Zadru. Na poliptisima u Zadru irna mnogo motiva arkadica. u okolini Stoca U 86 Za nas su osobito važni podaci koji se odnose na postojanj e arkada na nadgrobnim spomen icima. iz XIV v. iz XIII v. Arkade sa romaničkim lukovima i tordiranim stubovima. nedaleko od Omiša.. Arkade sa ljiljanima u nišama vidio sam na kapitelu stuba oltarne pregrade crkve u Sustipanu-Jasenice. sa bazama i ka:pitelirna. onaj iz zbirke Male braće u Dubrovniku."83 na kojem su lukovi i stubovi tordirani (sl. nalaze se cvjetne rozelice. relikvijar sv'. raznih oblika lukova. između lukova. Tripuna u Kotoru. Grgura Magno. 174) . npr. tordiranih stubova. kakav je. baš kao na stećku u Bujićima .SI. 369 pitelima i bazama stubova. baš kakve imamo na stećcima."" U Zadru se nalaze i još neki relikvijari na kojima je motivarkadica. Oroncija u Zadru. kod Cavtata.11S5 Arkadice su ustanovlj ene i na kamenim i drvenim poJ. Fisković je prvi uočio i skrenuo pažnju na arka dice koj e se na- . vidimo i na srebrnoj oltarskoj paM katedrale sv. npr. br. sa !Svetačkim likovima u nišama. ili na s tećci ma iz Gornjeg Hrasna. Među njima se nalazi i poliptih iz crkve sv. iz XV V. na kojem vidimo zvjezdasle cvjetiće između lukova i tordirano uže iznad toga.. . 174. C.Relikvijar s. vidimo na relikvijaru sv.'. Franje.

. 31). pa i bez lukova. Studiozno su ih proučaSl. iz XIV v. F.. Arkade na prero mani č kom sarkofagu II Zad ru. arkadama Sv. na onome u dvorištu franjevačkog samos tana Sv.iskovića. sv. npr. Mihovila u Stonu. Ovaj se motiv još češće nalazi na kamenim sarkofazima romaničkog sVila iz XIII v. Simuna. Đurić. na što je upozorio V. iz XIV-XV v. u crkvi sv. .sa zaoblj enim i zašiljenim lukovima. 175. Sofija i dr. ). Ove sarkofage je ran ij e objavio C. u Zadru. kakav je. na neiden tificiranom sarkofagu u splitskoj katedrali. * ** Na arkade su skrenuli pažnju nekolicina i straživača stećaka. br. ili na onome koji se nalazi u franjevačkom klaustru u Dubrovniku . npr. Eufemije u Rabu.u crkvi Sv. bilo i drve nih polihromnih sarkofaga sa roman i čkhm i gotičkim arkadicama. koji su se uglavnom kratko i usputno bavili njima . u Zadru postoje raznovrsne arkad ice . kao i na fragmentima sarkofaga u podu i lapida riju franjevačke crkve u Stonu. Zatim ga nalazimo na gotičkim sarkofazi ma . br. Marcele u Ninunss I na srebrno-zlatnom sarkofagu sv. iz XV v. Bogorodice sarkofag arhiepiskopa Danila II . I u manastirima i crkvama s rednjovje kovne Srbije nalazi mo sanduke i sarkofage na kojima s u isklesane arkadice. i sa naznače nim kapitelima i bazama stubova l1 S9 (sl. Cechelli ll87 (sl. kao i arkadama mnogih crkava u Srbiji i Makedon iji (Dečan i.laze na dva sarkofaga preromani č kog stila XI v. 175). sv. vidi se da je u Dalmaciji u XIV v. u Dalmaciji . Prema podacima C. kao npr. II'" Među tim srpskim kamenim sarkofazima sa arkadicama nalaze se tri u crkvama Pećke patrijaršije . DimitPija sarkofag patrijarha Jefrema i sarkofag jednog n epozn~­ tog velikodostojn ikall 9 1 Napomenimo i to da s u arkade stećaka vrlo s l ič­ ne arkadama Franjevačkog samos tana u Dubrovniku.

sa analizom stilskog razvoja tih tipova.ll96 I ja sam u arkadama vidio podražavanje trijema primorske kuće . Fiskovk mis]. Fisković j M. god. 12OO M. a osim toga stolovi nemaju baza i kapitela koji se često vide na stubovima arkada .. Uz to. Truhelka je u arkadama vidio utjecaj dubrovač­ kih i primorskih romaničkih crkava i palača. Druga njegova osnovna karakteristika je u tome što se u 88 % ukupnog broja nalazi na stećcima Hercegovine i Crne Gore. a onda i ostala djela romaničkog i gotičkog stila u našim krajevima. JJ 93 C. između ostaloga. iznio mišljenje da su arkade stećaka nastale pod utjecajem romaničkog s~ilall92 To mišljenje podržao je i J. U jednom kratkom osvrtu Lj. Hoernes je još 1883. nekada pravili od dasaka stolove antropomorfnog izgleda koji su služili za daću. arkada. ona je izrazila mišljenje da su arkade sa polukružni m i šiljastim lukovima mogle biti inspirisane dalmatinskim crkvama. najviše u primorju i Srbiji.građevinska i skulptorska. Relativno malen broj bosanskih arkada razlikuje se od ostalih po tome što su sa svega jednom ili dvije interkolumnije i uglavnom bez lukova. Wenzel je prva dala tipološku klasifikaciju. koje zauzimaju oko 90% ukupnog fonda. naročito one na sarkofazima. U Srbiji i u Crnoj Gori su. kako kaže Petrović . Treća važna karakteristika je u činjenici da se po svojim tipovima najviše ističu arkade sa polukružnim lukovima. Fisković je iznio nekoliko argumenata protiv Petrovićevog tumačenja. 11 9 ' I. Karaman se nije složio sa takvim objašnjenjem. 371 . 11 95 A. Naveo je. M.vali jedino C. najviše zbog toga što je u samome primorju usta. Wenzel. JJ99 C. a najviše ih ima na relaciji Neretva-Nikšić. god. da arkade nemaju oblik mrtvač­ kih stolova. U stilskom razvojnom procesu vidi se da je ovaj motiv prvobitno shvaćen kao simboličan elemenat u viziji neke vrste mauzoleja. Na pojavu i razvoj ovoga motiva prvenstveno su utjecala . a i sami reljefi. naime.!20l Iz prednjeg se jasno vidi da je motiv. On smatra da su se arkade stećaka razvile iz motiva mrtvačkih stolova.11 98 Povezivanjem nekoliko motiva stolova nastale su arkade. a od vrsta umjetničkih djela mislim da su najviše inspiracija kod klesara pobuđivali sarkofazi. na njima nema suženja kao kod stolova. jedan od nekoliko vodećih reljefnih motiva na stećcima. koji su nam saopštili nekoliko vrijednih podataka. opažanja i misli. Mislim da je najsnažniji utjecaj bio iz Dalmacije. a da je apsolutno vjerovatno da su potkovičasti lukovi došli iz Srbije. ali je svijest o tome iščezla. kovčežića i škrinja". Benac i D. Renđeo se pita da li je taj motiv mogao doći i sa koje druge strane. Sergej evski su izrazili mišljenja slična Truhelkinom . JJ 97 Vrlo je neobično mišljenje P. da polukružni lukovi sa scenama ispod njih "sigurno duguju svoje porijeklo ukrasu gotskih relikvijara. mogle uticati na postanak i razvoj rustičnih arkada na stećci­ ma. Takve primitivne ar·kade autor je nalazio na nadgrobnim pločama u oblasti stare Raške. Asb6th 1888. da su dalmatinske arkade. zbog čega je u klesanju došlo do njegove degeneracije i do improvizacije kao ukrasa. Ž. Navodeći brojne podatke o arkadama na raznovrsnim spomenicima u Dalmaciji. kako po brojnosti tako i po tome što je klesan maltene isključivo na čitavim stranama najvećih i najviših sljemenjaka i sanduka. Petrovića. Po uzoru na te stolove klesali su se čitavi nadgrobni spomenici.novlje no sasvim malo stećaka sa takvim motivom.

J 66). da ščice su s donj e strane polukružne. dok se 'kod pete (srednje ) kule ti nizovi daščica protezu odozgo prema dolj e. Na području istočne Bosne ustanovljeno j e osam sljemenjaka koji su na svojim dvos livnim krovovima imali takav motiv. a ne zaš iljene. a jedan u Cisti. Na krovu s lje menjaka u Sajtovićima . što se oči­ tuje i u obradi ostalih reljefa. 372 . jedan slj emen jak se nalazi u centralnoj Bosni."03 To je istovremeno najzanimljiviji reljef ove vrste (sl. Reljefni motiv š indre našli smo na 10 stećaka u 19 primjeraka . kakvi se nalaze na drugim spomenicima u i s točnoj Bosni. U Cisti. od klisa. Svi primj erci ovoga motiva su rad odličnih majstora. Najčešće su to . nedal eko od Imotskog. blizu 0 10va. neda leko od Imotskog (sada u Hrvatskom arheološkom muzeju u Splitu).nizovi p l as t ični h istos trani čni h ili istokračnih trouglova po dužini krovne p lohe (hipotenuze su im u is toj liniji ). II okolini Kalesije. Ali ima i nešto drugač ijih rješenja. uokvi ren i tordiranim užetima ·koja se protežu ivicama tih krovnih ploha. kao npr. kao i samih ob lika spomen ika . 176. Wenzel. tačnije na krovnim plohama 9 s ljemenjaka i na jednoj čeo noj s trani desetog s ljemenjaka.3-$indra Sindrom nazivamo pokrov kuće koji se sastoji od drvenih daščica. br. kakav možemo vidjeti na srednjovjekovn im sarkofazi ma u Italiji. ili u Križevi ć ima. na s ljemenjaku u Lipovicama kod Tuzle. kako to izgleda prema crtežu M. da šči cama oblika zaši lj enog peterougaonika koje su s ložene u vodoravne nizove. Pokrov od ši ndre na sljemenjaku uLipovicama kod Tuzle.I To veoma podsjeća na krov od tzv. na kojoj j e isklesan utvrđeni grad . biber-crij epa. ilO' U ovome s lučaju poprečna tordirana užeta su malo odmaknuta od samih ivica krova. nego SI. U Don joj Zgošći na poznatom slje menjaku koji se nalazi II Zemaljskom muzeju u Sarajevu čet iri kule sa krovovima na četiri vode pokrivene s u. kako to danas izgleda. ne postoje n izovi da šč ica."().dvorac sa pet kula pokrivenih š indrom .

u Hrn č ićima . Primjerak sa vertikalnim rebrima na vertikalnim stranama i sa poprečnim rebrima na krovnim plohama 206 U Klisi kod Olova vidimo. koja su obično horizontalno postavljana u strane kuće. tako da krov ne može prokišnjavati. gdje se paralelna rebra pojavljuju na vertika lnim i krovnim stranama slj emenjaka i drugu . paralelno sa krać im (čeonim) ivicama krova. nedaleko od Lišt ice. Crna Gora .1 stećak . blizu 2ivinica. istočna Hercegovi na . poznate pod nazivom brvnare. Mislim da su te daske tesane tako da su s jedne strane stanjene. Donja daska je svojim tanjim krajem u v učena u žlij eb gornje daske. čaja 373 .14 i Srbija . gdje se radi o krstači sa rebrima koja se paralelno protežu dužinom širih vertikalnih strana.12. 1 vidimo također vertikalna rebra. Na horizontalnoj strani sanduka isklesana su rijetka ali vrlo plastična rebra.tesari zovu "šašavci"l105 čani Mislim da nema nikakve sumnj e u to da ovi mo~ivi imitiraju daš· pokrov srednjovjekovne bosa nske kuće . gdje se paralelna rebra pOjavljuju na vodoravnim stranama sanduka. 1 slj emenjaku iz Križevića. zapadna Hercegovina 2. Kod bosanskih. U praksi su d unđer i u tu svrhu upotrebljavali hrastova ili borova. npr. upravo je tu pet rebara koji su na čeonim stranama spomenika povezani poprečnom plas ti č nom vrpcom. centralna Bosna . Unutarnje strane takvih ku ća su imale gli neni sloj koji je krečen . samo što se ona u zabatima čeo nih strana protežu od sredine koso na obadvije s trane.4. osim sluu Ledincu.he rcegovačko-crnogorsku. s tećaka u 77 pn- Njihov teritorijalni raspored je s lij edeć i: istočna Bosna .. i u Ferhatovićima kod Vlasenice. kao reljefnu predstavu jedne strane ku će pravljene od drveta. Ako za momenat izuzmemo taj eks tremn i slučaj. Svi ovi motivi se nalaze na slj emenjacima i sanducima. nešto se razlikuje od ostalih u ovome područj u. gdje se možda i n e radi o šindri. Takve kuće su se nekada pravi le u Bos ni. 4-Brv/la Brvnima nazivam motiv od više paraleln·ih pl astičnih rebara.jednu bosansk u. nedaleko od Bralunca. jas no govori i to što se stećci sa ovakvim krovovima nalaze samo u Bosni.121O Sli čan primjerak se nalazi . blizu Olova l 209 Motiv rebara u Baldćima. a II manjem horizontalno. blizu Olova. Da se baš radi o bosanskoj kući. Takav nač in tesanja i spajanja dasa'ka . onda bi se svi ostali motivi mogli podij eliti u dvije grupe .13. osim u iznimnom s lučaju u Cisti. Iznimka je i stub u Djedini . a sa druge ostavlje ne deblje i užlijebljene. malo pritesana i prepolovljena stab la. nego o crijepu.su daske postav ljene po dužini krovnih ploha. bolje rečeno istoč nobosanskih spomen ika rebra na vertikalnim stranama se u većem broju pružaju vertikalno . llOJ Takav s lu čaj je i 208 Poprečna rebra na krovu vide se i na u Prijanov i ć ima kod Kladnja. Na nekim od tih slj emenjaka ona se nalaze i na krovnim plohama . gdje se protežu poprijeko. Motiv paralelnih rebara u stanovljen je na 46 mjeraka.

Svi ostali stećci. diskovi. Jedan primjerak takvih rebara vidimo. njih 27 na broju. Pošto se takva vrpca proteže i bočnim ivicama. a u jednom slučaju 13. aJ. (Napominjem da 'postoje 374- . ima i "nasjeckanih". Redovno su glatka.Sl. nešto su drugačij-i od ostalih hercegovačkih motiva.Moti v brvana ( pla s ti č nih reba ra) na vertik alnim s tranama s ljemenjaka u Kli su kod Olova. Samo na dva mjesta evidentirano je više od dvije trećine tih motiva . U jednom slučaju vidimo četiri takva diska . U većini slučajeva u ovaj motiv su ukomponovani koncentrični kružni vijenci. kao i još dva takva motiva u Crnoj Gori. Broj rebara je različit . Kod ovih motiva ima i drugih razlika u detalj< i ma. a nisu tako gusta. Rebra su obično plastičnija i deblja. 177. izvan teritorija Bosne. npr. Obično su tri takva diska. izuzimajući krstaču u Ledincu. Vezivne vrpce i okviri su nekada tordirani. od 6 do 10. u okolini Citluka. U nekoliko slučajeva snop rebara je povezan i jednom poprečnom vrpcom preko sredine te strane stećka. Redovno su to manje ili više gusti snopovi plastičnih uskih vrpca koji su na krajevima kra6ih ivica često povezani poprečnom vrpcom. . I ovakva rebra su povezana kod čeonih ivica tih strana stećka. na clJlm smm stranama vidimo rijetka plastična vertikalna rebra. čiji centri su upravo na srednjem rebru .. jesu sanduci na čijim se horizontalnim stranama ovaj motiv nalazi.. u Dragičini. nedaleko od Stoca. u nekim slučajevima samo jedan oko sredine strane.u Nikšiću 12 i u Bitunjoj. dobija se dojam nekog okvira rebara. oko Savnika i Žabljaka.1211 Motivi u Nikšiću. 7 primjeraka.

"13 . 179). Osim paralelnih rebara na krstač i u Ledhncu. po· stoji još jedan hercegovački motiv koji se razlikuje od uobičajenih her· cegovačko·crnogorskih. ali je neobičnost u tome što se ona na vertikalnim stranama ne pružaju vertikalno. Paralelna rebra se nalaze na svim njegovim stranama. specifičan motiv crnogorskih s teća'ka"" (sl. dakle. nego horizontalno.Sl. On se nalazi na sanduku u Podgradinju. II Djedini 375 diskovi sa samo jednim rebrom. - Motiv brvana na stubu kod Živinica. 178. koje motive nisam ovdje ubrojao. u široj okolini Stoca. što je jedinstven slučaj u fondu ove vrste motiva uopšte.) Pa· ralelna rebra sa medaljonima su. br.

179. - Pla s ti č na rebra sa medalj o nima na sa nduku u Nik š i ć u. 376 .SI.

na osnovu čega je pre tpostavio da s tećc i u obliku kuće imaju starosla vensko porijekloI216 Skarić tada nije znao za reljefni motiv brvana (paralelnih rebara). isklesani meda ljoni duž rebra sredinom ploča. Benac je zak ljučio da su bosanski planinei u XIV i XV v.l Sl. niti na drugim vrstama spomenika. Đuri ć pretpos tavlja da s u dj elo ne kog primorskog klesara.1217 M. okomi tim po laganjem oblica l 218 Na nekim bosanskim s tećcima se uz dvostruke spirale i rozete javljaju uspravna i kosa plastič­ na rebra.. takav n ač in gradnje je bio poznat u nekim sjevernoevropskim zemlj a ma . On je polaganj e dasaka na krovnu konstrukciju. tj . zbog čega je i došlo do reljefne imitacije takve gradnje na stećcima . 1215 Još je 1928. gradili svoje k uće. Otkrivajuć i te motive oko Olova . koja veoma pod sj ećaju lI1a drvene grede ku ća čiji su zidovi građeni od ćerpi ča ili od nalij epljene zemlj e (sl. Stara bosanska drvena kuća je građena od vodoravno položenih oblica. Prema istraživanjima J. Moti vi š ind re i brvana koji se susreć u na stećc ima . Na osnovu tih podataka. osim na nadgrobnim ploča ma vojvode Stefana Crnojevića i nj egove žene Mare u podu Uspenske crkve u Komu. Strzigovskog. Filipović je utvrdio kako se savremene planinske kuće oko Sokoca grade n e samo na dobro poznati nači n nego i na divnu. ali i dublje ulazi u studij. za koje V. a vjerovatno još prije svoje crkve. Benac potkrepljuje Skari ćev u hipotezu. slično stećc i­ ma u Nikšić u. a za ok· 377 . 180. na obali Skadarskog jezera. niti za motiv šindre na takvim spomenicima. 12 " Motivima paralelnih rebara na s tećcima do sada se jedino ozbiljnije pozabavio A. On je sasvim dobro uoč i o da pojava toga mOtiva na nekim sljemenjacima u o kolini Olova znač i imitaciju stare bosanske planinske kuće od drve nih oblica. a na stećc ima su oblice uspravne. Vl. god. objasnio kao uobičajenu normalnu pojavu. 181). na kojima su. iz polovine XV v. kao i postavljanje ši ndre. Skarić upozorio na s li č nost bosans kih sljemenjaka i drvenih nadgrobnih spomenika u okolini Narve. pa je najprije trebalo taj nesklad objasniti. polažući drvene obli· ce vertikalno. • •• Analogija našim motivima paralelnih r ebara nisam našao na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u našim krajevima. Benac.

Uspravna i kosa rebra na sljemenjaku kod Kladnja koja podsjećaju na drvene grede. Sanduci u Gukavou i u Podgradinju imaju. i paralelna rebra na svojim vertikalnim stranama. ne ke okolnosti koje nam ukazuj u put do rješenja. kaže da služe učvršće nju drvenog pokrivača protiv vjetra. osim velike hercegovačko-crnogorske grupe. Ostali primjerci brvana nisu bili vrijedni pažnje istraživača steća· ka. zbog toga što su rebra njegovih vertikaln ih strana položena horizontalno. i to ne samo poprijeko nego i po dužini. a bosanski primjerci se također nalaze u istočnim krajevima Bosne. Oni se. osim na horizontalnim. Postoje. Gotovo svi ovi primjerci se nalaze u istočnim krajevima Hercegovine (današnja crnogorska područja Nikšića. 181. Među njima se. nalaze i tri primj erka iz Bosne . a on je mogao i ovdje da se pridruži. . dakle. sa vertikalnim rebrima. sa rebrima na svim stranama i stub u Djedini. blizu Živinica.sanduk u Ba·kićima kod Olova. Teško je reć i šta ova varijanta paralelnih rebara znači. sa rebrima na horizontalnoj stran i. Vidjeli smo da se na nekim bosanskim s tećci ma pa· ralelna rebra nalaze i na krovnim p lohama. I primjerak iz Djedine se log i čno uklapa u ovu koncepciju. Ja sam motiv podužnih krovnih rebara iz Sajtovića uvrstio u ši·ndru ("šašavci" ). a gotovo bi se moglo reći da nisu bili ni uoče ni.virnu ili poprečno postavljenu pleten u užad. Benca.kuće. ipak. Savn ika i Žabljaka bila su u sastavu stare Hercegovine). sanduk u Gukavcu kod Trnova. To je kućica u obliku debelog stuba sa krovom na SI. 1219 Ostaje mi da se samo složim sa mi šlj enj em A. kao i "plasti čnu dugmad " na sastavcima. Ta teritorijalna bliskost svakako nešto znači . ponešto razlikuju od ostalih bosanskih primjeraka. Primjer 'iz Podgradnj a je još najbliži starom nači­ nu izgradnje drvene . što ih povezuje sa bosanskim motivima.

Sve to govori da bi i h e rcegovač ko-crnogo rski motivi. na jugu. najčešće iznad arkada . koje su djelo našeg istaknutog maj s tora Buvine. u okolini Nikšića. iz XIII v. Ja sam već ranije izrazio misao o tome da oni predstavlj aju drvenu kuću . (sl. možda je neka vrsta stilizacije odjeće? 5- Mrežasli zakloni U te kstu koji se odnosi na bordure navedeno je da postoji malobrojna i teritorijalno vrlo ogra ničena mrežasta bordura. Karaman nije bio sasvim odlučan. To je motiv koji se sastoji od relativno široke mreže rombova koja se proteže duž vertikalnih strana visokih sa nduka. Primjerak u okolini Kraljeva najvjerovatnije je odb lj esak hercegovačkih motiva. da je iz druge polovine XII v l223 379 . ali još vi še na drvene mušepke starih turs kih.dvije vode koja je građena od vertika lno položenih ob lica. 2rvanj u okolini Ljubinja i Davidovići u okolini Bileće). tj. Lj. 1220 Danas još više razloga imam za takvu pretpostav ku. a po njima i starih bosanskih stambenih zgrada. Za ovaj relj ef C. Pravilno crtani i klesani rombovi te mreže su nekada oivičeni dvostrukim linijama. spleten od ševara. i okoline Gacka. Bileće. uvrs tio sa m ga u elemente arhitekture. Ove mreže. kada su. Ovaj geometrijski stil izovani ornamenat m e podsjeća na željezne demire. Kako u tome motivu prvenstveno vidim drveni mrežasti zaklon na verandama. na sjeveru. a onaj iz Ledinca . veoma ugodno estetski djeluju. za vrijeme vlasti Saracena. jer je bio sklon mišljenju da su te rešetke rezultat "utjecaja domaće sredLne i starohrvatske umjetnosti". Maksimović j e. Medaljoni koji se javljaju na crnogorsk im stećc ima su za ista prava m a la tajna. posebno one sa dvos tJ-ukim linijama i taCkama u centrima rombova. U jednom s lu čaju za uzima čitavu čeonu stranu visokog sanduka (Davidovići. iako s u to samo horizonta lna paralelna brvna. Iznimno se jedanput javlja i u Međurječju. Ona misli da je korska klupa mogla nastati čitavo stoljeće ranije. do nas mogli da dopru takvi motivi sa orijentalnih muslimanskih kuća i sa pokućstva koptskih crkava l222 J. nalte. Fisković kaže da je "romani čki motiv. međutim . koji se nalaze na II loka liteta između Dubrov ačkog primorja. doksatima i prozorima stare bosanske kuće. ali je dozvolio i mogućnost utjecaja iz Apulije. zbog toga š to je na krstač i i vezan za portret. tzv. mogli imati funkciju s l ičnu svim ostalim primjercima. Raspravljajući o tome naslonu u svojoj studiji o Buvini . neophodno se susrećemo sa drvenim rešetkama naslona romaničkih korskih klupa splitske katedrale. a tri spomenika imaju tačke u centrima svojih romb ova (Plat u okolini Cavtata. u okolini Bil eće). a reljefno izveden na građevinskim spomenicima u zapadnoj Evropi"l'" U traženju analognih motiva na našem području. obuhvatajući okolinu Trebinja. Ljubinja i Gacka. u okolini Goražda i u Stedinu. 39) Motiv se javlja 39 puta (računaj uć i svak u stranu stećka posebno) na 16 spomenika. i u karakteru i u stilu tih rešetki u Splitu vidjela bliskost sa islams kom umj etnošću.

a što se on u XV v. a s njime se donekle složila i M. u manastiru Pološkom. Ljubinković. to istovremeno ide u prilog datiranju takve vrste stećaka najranije u drugu polovinu XV v . kakve su od davnina pravljene na teritoriji ste- 380 . Mnogo su uvjerljivija upoređenja sa duboreznim um· jetničkim predmetima koje sam našao u Srbiji i Makedoniji iz XV v."24 Sv. a njeni su majstori nadahnuti srp· skom moravskom školom. Međutim. O mogućim vezama ovoga motiva na duboreznim vratima i na stećcima govore i okolnosti što vrata oj stećci imaju i neke druge zajed· ničke motive. A takav motiv se često nalazi i na freskama. krilati zmajevi i dr.. činjenica što takav motiv do sada nismo uočili u vremenski mnogo bližoj gotičkoj umjetmosti našega primorja i Zapada uopšte. Razumljivo. kao npr. javlja na freskama i u duborezu Srbije i Makedonije. Radojčić je treskavačka vrata datirao u XV v. vezane za prodor i naseljavanje Turaka u našim 'k rajevima. Dosta velike površine drvenih duboreznih vrata manastira Treskavca i manastira Slepče . Mislim da je sasvim opravdana pretpostavka o utjecaju islamske umjetnosti na stvaranje ovih vrata. htio bih da saopštim nekoliko opservacija koje se odnose na te motive. očito govori o pojavi toga motiva na stećcima u sklopu ekspanzije islamske umjetnosti. kao npr. Ljubinkovi ć misli da su ta obadvoja vrata rad istoga majstora iz prilepsko·slepčanske dubo rezne škole. u Gračanici i Dečanima. Sami stećci po svojim oblicima predstavljaju jednu vrstu arhitek· tonskih motiva."27 Postoje i drvena duborezna vrata nekih drugih crkava u Makedonij-i i Srbiji. • •• Prije prelaza na zaključna razmatranja i mišljenja o grupi arhitektonskih motiva na stećcima. Naime.Mislim da se u traženju porijekla i komparacija ovom motivu ne možemo osloniti samo na pretpostavku C.. na kojima se nalaze rešetkasti prepleti. dosta veliki broj stećaka je klesan u obliku kuće sa dvoslivnim krovom. I treskavač· ka i slepčanska vrata imaju u centru svakog romba mreže po jednu tačku kakvu imaju i stećci u Platu. kao i vrata dveri nekih crkava."26 P. Davidovićima i Žrvnju. kao i na tekstilu istočnih krajeva Jugoslavije iz turskog perioda. čiji je rad cvjetao u XVI v. itd. arkade imaju blago zašiljene lukove. U prilog tome govori nekoliko okolnosti: figure svirača su u islamskoj nošnji. a i upoređenja sa korskom klupom u Splitu. ispunjene su mrežom rombova. u Makedoniji. Momirović je izrazio mišljenje da su neki motivi treskavačkih i slepčanskih vrata mogli biti preuzeti sa savremenih orijentalnih tepiha i tekstilnih izrađevina. Grabara da su neki motivi rezultat posrednog i neposrednog ugledanja na islamske uzore. teško bi došla u obzir. 122s Korisno je da se uoče i istraže sličnosti i eventualne umjetničke veze između ovoga motiva stećaka i takvih motiva romaničkog stila kod nas. iako je bila više uvjerena da su iz XVI v. kao što su arkade. a naveo je i miš· ljenje A. duborez je bojen karakteristič· nom turskom plavom bojom. Fiskovića. zbog dosta velike vremenske distance. jelen. a približno tome su datirana i ona iz Slepča'225 M.. u uobičajenom sjedećem stavu sa ukrštenim i podvučenim noga· ma.

u "kolin i Olova. čij u je važnost zapazio jedino A. uspravnom i kosom položaju. koji su veoma slič:Ji staroj bosanskoj ku ć i. grupa arhitektonskih motiva se sastoji od pet osnovnih mo tiva . sa petnaestak svojih varijanti. ili bkvi s u neki nišani. i to pretežno po ugledan. Osim toga. utvrđeni gradovi i mrežasti zakloni karakteristika Hercegovi ne. povijena lozica sa trolistovima. a onda i takozvane moravske kuće u Srbiji. Tako su arkade.'13o I relativno velike polukugle na krovu nekih slj emenjaka vjerovatl1o su predstave kupola u minijaturi. što i ina. !aganja vidi. gdje se grede postavljaju u vodoravnom. kao elemenat arhitekture. gdje i o. .mauzoleja. a pogotovo kod primjeraka koji imaju po dva. što je očito imitiranje streha kuće. imaju krovne plohe isturene preko vertikalnih strana..tale završne plohe doprinose viziji kupolastog krova. kao dio stare Hercegovine. Arkade su došle pod utjecajem romaničke i go tičke umjetnosti u našem primorju. Znatan broj primjeraka spada u najbolja ostvarenja. neki od osnovnih mOI iva. š indra karakteristika Bosne. a m eđu prostori ispunjavaju šeperom i obljeplju ju ilova'. Unutar toga poj edini r." na takve motive na sarkofazima.1229 Radi se o predstavi drvene konstrukcije pri gradnji k\lee na kanate. doprinose viziji crkve i mauzoleja. b lizu Teslića.. a postoje i sljemenjaci sa krovom na četi­ ri vode. Svi se javljaju na prib ližno 350 spomenika u oko 650 primjera ka. onaj vojvode Radivoja Opra š ića. pogo(ovo kada se one nalaze na vrlo kasnim stećcima. Razumljivo. kao. npr.ćaka. U tome okviru istočni krajevi Hercegovine su najboga tiji ovi m motivima. npr. naroč ito arkade. Među njima se svojim velikim brojem osobito ističu arkade. osim toga. onaj u Vrućici. Tehn ička obrada općenito je dobra. Benac. kao što je.će nerijetko stvaraju stećci oblika s ljemenj aka. Mnogi sljemenjaci. zatim u okolin i Ilijaša i na više mjesta u istočnoj Bosl1!. pogotovo u Hercegovmi. reljefni morivi koji su uvršteni u ovu grupu veoma mnogo doprinose da u stećcima steknemo viziju kuće. može se reći da je gotovo sav fond ovih motiva lociran u Bosni i Hercegovini. Moglo bi se go voriti i o nekim frizovima koji bi se mogli tretirati kao dekorativna arhItektonska plastika. podrazumijevajuć i tu i okolinu Nikš i ća . većina motiva je pažljiv rad boljih majstora. prije svega viziju crkve . pa i po tri postolja.lOtivi imaju svoja ograničenija područ­ ja. imaju dosta svojih varijeteta . 381 O porije klu i značenju ovih II lotiva situacija je prilično jasna.om . npr. Ovdje nije bilo govora o jednom motivu koji se susreće na istočnobosanskim s ljemenjacima. ili potkrovni (nazubij eni) vijenac.. kakav je. i to one sa polukružnim lukovima. npr. U odnosu na teritorijalni raspored. Trebalo bi se pozabaviti pi tanjem: nisu li baš ta dva elementa š titila zidne plohe kuće od kiše i mijega ? • •• Kako se to iz prednjeg i. Ispuš tena postolja. Reljefe u kojima se imitira takav položaj greda vidimo. kao tipa balkanske arhitekture. onda bi se o takvim motivima možda moglo govoriti i kao o arhitektonskim elementima koji imaju određenu funkciju. a kada imamo na umu tordirano uže. ~avnika i Žab ljaka.

382 . koji je nekada tordiran.l 1 primorje sa zaleđem . Sindra. ali ih ima i pravougaonih.64. Uz ovo ime. Kružna su najčešće 10 do 15 cm promj era i 2 do 5 cm dubine. II narodu pos toji i ime "vodenica" za ovaj motiv. . ali ga. is:~ć · na Hercegovina .. nisam priklju čio nijednoj od prethodnih grupa motiva. istočna Bosna . naroč ito osjeća kod nekih degenerisanih arkada. Izgleda da je u to ku vremena sv ij est o značenju tih motiva izblijedjela. Kam enica" Nerijetko nailazimo na pravilno klesana udubljenja na vodoravnim površinama sanduka i ploča. Trifuna u Kotoru) . U Crnoj Gori.' Sl.'. Njegov teritorijalni raspored izgleda ovako: centralna Bosna . zbog čega su klesari u svojoj slobodi počesto od lazili u čis te improvizacije ukrasa.. ~ . razli čitih dimenzija. oni su iznimna pojava. Mrežasti zakloni su r ezu ltat utjecaja islamske umjetnosti. ali po svojoj namjeni ne bi mogli spadati u grupaciju nebes kih tij ela . Crna Gora . gdje nalazimo i sasvim id e nti č ne ana logije (kameni poliptih u zb irci Male braće u Dubrovniku i oltarna pala u katedrali sv .:. zapadna Hercegovina .5. koji je mogu će kvalificirati .3. Svi su oni umjetnič ki stiliziran odraz realnog s tanja srednjovjekovnih prilika.5. Ona su obično kružnog oblika.30 primjeraka. Nabrojao sam ukupno približno 130 primjera ka ovoga motiva."kamenica" koje susreće m o na s tećcima. zapadna Bosna . Njih je vrlo malo i po vrstama i po brojnom stanju. brvna i utvrđeni gradovi su originalni motivi koji su insp irisani starom bosanskom planins kom ku ćom i bosanskohercegovačkim feudalnim dvorcima. Vidi se da Hercegovina raspolaže gotovo sa dvije trećine ovih motiva. zbog čega sam ih uklju č io u ovu nedefinisanu grupu . niti mitološ koga .relikvijarima i drugim dj elima primijenjenih umjetnosti. a da sama istočna Hercegovina zauzima 49% čitavog fonda. a pogotovo u Srbiji.7. .. Takvi motivi po svom izgledu s li če motivu krugova i kružnih vijenaca. ipak. u njima nema ni čega sakralnoga.15.. također različitih dimenzija. Srbija . Više puta su oiv i čena plastičnim kružnim vijencem. OSTALI MOTIVI Postoje i neki motivi koji po svojim osobinama ne pripadaju nijednoj od prethodnih grupa. npr..Nekoliko motiva kružnih i pravougaonih udubljenja . Napominjem da se na nekoliko spomenika pojavljuj e po dva ili više puta. . 181a. š to se. Među njima se izdvaja motiv "kamenica". .

gdje vidimo " ka menicu" u ob liku du boke rozete. u široj okolini Nevesinja (Ziemlje). kako je tO SI. b lizu Saraj eva. Najobičniji ovaj motiv vidimo. nedaleko od Lj ubuš kogllJ9 Treba reći da postoji i nekoliko "kamen ica" koj e su isklesane na vertikalnim stranama stećaka.M. Wenzel je ove motive svrstala zajedno sa kružnim vijencima ali je čes to vrlo teško reći koji je kružni vijenac istovremeno i "kamenica". blizu Konjica. na niskim krovnim plohama dvaju sljemenj aka je po pe t manjih udubljenja u .obručima". ili na završetku nj egovog gornjeg kraka . nalaze se tri naporedo isklesana kružna udubljenja. umj es to na horizonta lnim. nalazi se "kamenica" okružena najprije običnim pla s tičnim. 182. a uŽegaru. Moguće je da i u mojim "kamenicama" ima poneki vijenac.znaku krsta. u Radimlji 1233 U Smriječnju. . u okolini Zad ra. . ove brojčane podatke treba uzeti kao aproksi mativne. gdje vidimo oveće elipsas to udubljenje na hrbatu ovoga sljemenjaka. Zbog toga. Jedinstven je motiv u Hreši. II Hum čanima . U dolini Trebišnjice sam našao najplasti čnije kružne vijence oko " kamenica"123' Primjerak "kamenice" sa tord iranim vijencem mOŽemo vidjeti .'231 Oivi čenih kružnim vijencem ima na više mj esta. ce možda uvrstio i neku "kamenicu" . na vodoravnoj s trani sanduka u Donj em Selu . što je neo bična pojava. i to u Hercegovini (Ziem lj e. npr. a na dlanu druge je isklesano kružno udublj enje. blizu Imotskog. gdje antropomorfna figura u jednoj ruci drži krst. 12J6 I ina če su ovi motivi p očesto klesani zajedno sa krs tom . iako takvih slu čajeva zaista ima. Zanimljiva je i originalna pojava u Raškoj Gori . nedale ko od Trebinja. u oko lini Mos ta ra .123' Ima i primj eraka koji su okruženi . kao npr. "točkom"1235 Ponekad je ovaj motiv isklesan u središ tu krs ta. Dva takva oveća udubl jenja se nalaze u Gornjim Studenci ma. Hodovo i oko lina Ljubuš kog) .da sam uvij en.. 1237 U Lovreč u . npr. u Za čuli. a onda i tOl·diranim plasti č nim vijencem. - Veliko pra vougaono udub J jenje na sanduk u kod Nevesinja. a i obratno . . ' 238 Pravougaonih udublj enja našao sam pet primjeraka. naročito u Hercegovini .

Sergejevski u tome vidi pred· stave posudica sličnih antičkim paterama."52 Ja sam bio mišlj enja da su "kamenice" prvobitno služile za daću." 41 Ovaj drugi s lučaj se sastoji od dva niza po četiri kružna udublj enja izm eđu redova slova nat· pisa.su "kamenice" na stećcima mogle ponekad poslužiti za miješanje krvi izmirenih bratstava.koji se nekada nalaze na vertikalnim stranama stećaka. Curčić misli da se iz njih pila voda . prikupljen sa tere na istočno od Trebinja. u Ziemlju i u okolini Citluka.uobičaje no. nedaleko od Citluka. o čemu jasno govori pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama stećaka.1251 M. Napominjem da u Bitunjoj.ll5() L.' ''' D. od kojih dva sa vijencem. gdje je krvna osveta bila izraženija. isklesan je na š'iroj strani krstača. Sergejevski smatra da je pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama antičkih spomenika znak da je već tada bila iščez· la svijest o nekadašnjoj funkciji tih posuda. Uvjeren sam. a i drugi se nalaze u Hercegovini . To su predstave kultnih posudica .ll4l Njima su s ličn i i neki drugi primjerci. i to na čeon im stranama visokih sanduka. ali sada već kao o rnamenat. Katić pretpostavlj a da su ta udublj enja na stećcima služila kao uljanice za žižak.kišnica u ljekovite svrhe.udubljenjima u vidu tanjira za pogrebne gozbe na grobljima. poznatih pod nazivom patera'''4 Rimljani su ponekad upotrebljavali kamene sto· love sa . pogotovo u krajevima stare Hercegovine. V. ali se mora priznati da ti drugi. nedaleko od Stoca. naročito u zapadnijim i primorskim krajevima. u okolini Nevesinja'''<l U Ziemlju i u Arapima. isto tako. 384 . postoje tri kružna udublj enja.u okolini Stoca. u okolini Stoca i u Knežaku. Benac kaže da su ova udublj enja vjerovatno veo zana uz kršćanska kultna shvatanja.ll45 Takva udubljenja se nalaze i na sta rokršća nskim nadgrobnim spomenicima u raznim krajevima Evrope i sjeverne Afrike. po uzoru na anti6ki i starokršćanski kultni običaj . illi da su one najčešće služJle' za ostavljanje tečne žrtvene hrane. da je u . Jedan takav primjerak je već spomenut u Raškoj Gori. • •• Kružna udubljenja nisu rijetka pojava na antičkim nadgrobnim spomenici ma i žrtvenicima. kao i neki od ovih koje sam ovdj e naveo . On i u takvim motivima . a saopštio sam j podatak. veoma sliče kružnim vijencima i da bi se tako mogli i nazvati. da se u njih čes to ulijevalo ulje za žižak. poput onih uz ljud· ske fi gure sa podignutom rukom u Radimlji. ' 253 Nakon dubljeg razmišljanja došao sam do uvje renja da . za koje Benac kaže da označavaju društveni rang. Vego smatra da su ona služila "za ulijevanje ulja )eoje se prisluživalo u čas t pokoj nika". ili na krstačama . Nevesinja."·3 U dva s lučaja je taj motiv upravo is pred jelena. vidi iste te posude za libacij u. Najizrazitiji primjerak je u Ljubl jenici ."48 A.vremenu stećaka bilo vrlo malo svijesti o toj nekadašnjoj namjeni i da su motivi okruglastih udub· lj enja 'Ila stećcima uveliko klesani kao ukrasi .'''' a nađena su i na s tarokršća n s kim sarkofazima u Solinu'''' Izraženo je nekoliko pretpostavki {) razlogu pojave okruglastih udubljenja na stećcima . da se u njima nekada miješala krv sprijateljenih ili pomirenih bratstava.

Nije poznato šta o ne znače . pa su iz nepredv iđen ih razloga ostali neurađeni. koji pripada području opštine Rogatica. pentagram je široko rasprostranjen simbol kojemu se pridavala tajanstvena 385 . zabilježili su i tu pojavu."56 U Ziemlju sam na vodoravnoj strani jedne ploče. u N j em ačk oj u XVI V."S4 U vezi s tim. jedva vidljivih. Takav način obradp kamen ih površina pomoću zupčas tog čekića poznat je i iz kasnoantič­ kog razdoblja u Bosni i Hercegovini .u z motive štita sa mačem."Jelica" U l epi. J oš nekoliko motiva Preostalo je još nekoliko nekvalificiranih motiva. blizu Bi leće . Na desetak mjesta. napominjem da se slična poj ava mOže vidjeti i na još nekim stećcima u i s točnoj Bosni. Vjerovatno su te površine predviđe ne za klesanje nekih motiva .. pa ih ovdje navodim .Grabstein "Trach" ). npr. od kojih jedan pod sjeća na predstavu seoske stolice.jedan o d načina i stepena klesarskog postupka . Benac. Negdje ti nizovi kosih crtica idu samo na jednu stranu. koji je evidentirao l259 A. mislim. l257 Na vodoravn oj strani jedne ploče na nekropoli u Bribiru. š tapa. uz polumjesec i rozete.k lesarski postupak se ta mo zvao "Seitema nsich t" (Scheibenkreuz . pla s ti č nih crtica koj e teku koso-dolje na obadvije strane. našao motiv koji me najviše podsjeća na ašov. a drugi je vjerovatno neka fantastična životinja. U okolini Kupresa sam našao dva motiva. koji bi možda mogao biti predstava štapa preslice za namotavanje vune ili kudjelje.s tilizovanog orlovog krila (?). Razmatrajući tu pojavu došao sam do uvjerenja d a se tu uopšte ne radi o klesanju relj efinog motiva. Prema podacima ovoga i s traživača. postoji nekoliko stećaika u obliku sanduka i sljemenjaka na čijim se vertikalnim stranama vide ili samo naziru gusta i neznatno pla st i čn a rebra. Radi se. zbog čega su ga i nazvali " jelica". ili nekog instrumenta. nalazi se jedinstven motiv pentagrama urezanog u krug. susrećemo manje ili veće plastične kvadratne ili pravougaone površine na h orizontalnim stranama sanduka i ploča.m . nakon čega bi trebalo još samo da se ploha sasvim poravna ili uglača. o drugoj fazi k lesanja (prva je grubo klesanje). Ima i primjeraka gdje se umj esto rebara pružaju vertikalni nizov i gus tih ."S5 Taj . u okolini Sibenika. relativno. Palavestra i M. nalazi se mo tiv . Takva tehnika klesanja primjenjivana je i pri klesanju starih kamenih nadgrobni'ka i u drugim evropskim zemljama. a u Orahu. nego da je to . kao i u ne kim drugim krajevima . smatrajući da su otkrili do sada neuočen reljefni motiv koji im je naj češće sličio stablu jele. dij elu bosanskog Podrinja. . blizu Lištice. motiv urezanog . sa krugom pri vrhu. kakav su hrvatski velikaši Sub-ići upotrebljavali kao svoj osnovni heraldičk i simbol'ES Na vodoravnoj strani jedne ploče. Stećke u l epi obradili su Vl. najVIse u Popovu polju. u Trnu. Pe trić.

Postoji još nekoJi. zbog toga što.SI. pa . koja se po svome brojnom stanju i svom sadržaj u veoma 386 . Ako reduciramo "jelicu" i kvadratne ili pravougaone plastične površine. Petra. 183."6I Ja sam ove motive naveo i u tekstu koji se odnosi na krstove. a li su slični i znaku koji se javlja na bosanskom grbu. naročito kao motiv na tekstilu i šarenim jajima. natprirodna moć. zbog toga što sliče kosim ili Andrijinim krstovima.ko neobi čnih motiva za koj e mislim da su od mazbog čega se na njima ne zadržavam. * ** Ovakvo grupisanje motiva je po mnogo čemu neobično. ostaje onda "kamenica". Pentagram je i poznati židovski motiv.Motiv o rI ovog krila na pl oč i II Bribiru kod Sibenika. njeg značaja. U okolini Lištice evidentirana su tri primj erka motiva koji s li č i na ukrštene ključeve. ali nisam uvjeren da tamo isključivo spadaju. Nošen je na vizan tij skim štitovima. ."60 A. ne spadaju ou reljefne motive. a mnogo su ga upotrebljavali i Sl aveni . Vego kaže da motivi ključeva si mboliziraju vlast sv.misli da steća k sa takvim motivom pdpada nekom 'iz crkvenih redova. posebno u ratu. u dva slučaja kombinovanih sa rozeticama. po mome mišljenju. Benac u njima vidi predstave drvenih ključeva koji bi mogli imati 2lnačenje nekog crkvenog amblema. M.

zvijezde-rozete. iako se za stablo i ljiljan može reći da su za· jednička karakterisLi'ka zapadne Bosne i ImobSke krajine. Kao pojedinačni osnovni motivi u vrhu lj estvice stoje zV'ijezde-rozete. onda bi prvo mjesto zauzeli krstovi. ničkih . sa svojih 114 primj eraka. polumjeseci i tordirano uže. naj šire se rasprostiru vrpce. Hercegovina je općenito najbogatija. a najmanja je grupa simbola zanimanja. tačno. neke vrste scena. štitovi i štitovi s mačevima su motivi Hercegovine i primorja 's a za leđem. sa oko 800 primjeraka. Ovi pokazatelji ne govore o nekom velikom bogatstvu repertoara motiva. zajed. nizovi rozeta. Ukupno brojno stanje motiva iznosi oko SOO primjemka. Proizlazi da sav fond reljefnih motiva ima 78 osnovnih vrsta i 313 podvrsta motiva. Arkade su gotovo isključivo motiv Hercegovine. ljudske figure. konj'i. a če tverouglasti štitovi bi se gotovo mogli pripisati samo Hercegovini. od kojih svaka ima svoje os novne vrste i podvrs te motiva. nalazi se u Hercegovini. a u njoj je najveća koncemtraoija i većine onih opštih. Na dnu lj estvice su simboli zanata. stilizova11li listovi. koplja. tordirano uže i povijena lozica sa trolistovima ili drugačijim urne· cima. Općenito uzevši. Teritol1ijalni raspored motiva je prilično neravnomjeran. npr. Kao čisto bosanski motivi ističu se spirale. Dalji najbrojniji pojedinačni motivi su : polumjeseci. OPĆENITO O REUEFIMA STEĆAKA Sintetičan pregled ovoga prikaza i razmatranja svih reljefnih motiva stećaka upućuje na nekoliko instruktivnih osnovnih pokazatelja i zaključaka: 387 Svi su motivi obuhvaćeni ovom sistematizacijom koja ima 11 grup· nih kategorija..ističe i uz nju još sedam motiva. pogotovo kada imamo na umu tako brojne podvrste. ovo ukupno brojno stanje treba uzeti kao približno . koji zajedno zauzimaju nešto više od desetak primjeraka. proističe da oko jedna četvrtina tih primjeraka ima po dva ukrasa. kojih ima po 1400 i nešto više primjeraka. iako u okviru tih grupacija ima nekih motiva č iji je teritorij ograničen. gdje mno- . arka· de. što je bilo od utjecaja na toliku rasprostranjenost. To su istovremeno . Brojni motivi su obilježje istočnih krajeva Bosne i Hercegov>ne. Većina motiva ove grupe nalazi se u Hercegovini. npr. Gotovo polovina svih motiva scena.028 stećaka koji imaju ukrase. sa oko 700 primjeraka. To se ne može reći za s usj edna republička područja. Kako u svemu imamo 6.i najbrojniji motivi. ali !li siromaštvu..motiva. Pošto nije bilo moguće baš u svakom ~Iučaj u utvrditi koliko se puta javlja neki motiv. sjekirica i višelatični list. Mnogo više je motiva č ija su područja ograničena. Na teritoriju sadašnje Bosne i Hercegovine postoje svi osnovni motivi. a najviše u istočnoj Hercegovini. astraini motivi i krstovi. grozd i još neki drugi. Od poj edinačnih vrsta motiva vrlo široko se raspro· stiru krstovi. kao što su jeleni. vrlo različitih i uglavnom nekvalificiranih. šindra i većina biljnih motiva. Kao grupne kategorije najbrojnije su bordure i astraini motivi. Ukupan broj svih motiva ove grupe iznosi približno 150 primjeraka. kao što su. Ako zvijezde odvojimo od rozeta.

osim na amorfnim. svoje pravo rođenje. I čis to likovne osobine motiva su dosta neujednačene . spirala i raznovrsnih dekorativnih motiva. niti koje dopiru od umjetnosti islamskih naroda. itd. kola i turnira . arkada. ptice i zmije od živoNnjskih. a potom i krstače.lesa:rima stećaka bilo darovitih i sposobnih umjetnika. zatim neki biljni i životinjski motivi. kao što su spirale. zbog čega taj repertoar u svojoj suštini ima kršćanski sakralni karakter. Ustanovljeno je da se reljefni motivi nalaze na svim vrstama oblika stećaka. polumj esece. to se i na nekim motivima stećaka psjeća ta s imbioza. nizovi rozeta. a onda i neki biljni motivi.gih motiva nema. treba reći da su za klesanje relj efa prvenstveno i najviše odabirani sljemenjaci i visoki sanduci. onda ljudske predstave. vidi se da znatan broj naših osnovnih reljefnih motiva vode svoje porijeklo još iz predistorijskih vremena. postoje i -jzvjesne. šindra. iako ne tako brojne i snažne.. romanici ili gotici. Ta'ko. rozete. Od pojedinačnih primjeraka steća­ ka bogatstvom li kvalitetom svojih reljefa osobito se ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. stabala i spirala od .pre dromanici. npr.krstova nego i znatan broj fi guralnih predstava i čitavih scena. do vremena stećaka su m. a za Bosnu spirale. koji se sada nalazi u vrtu Zema lj skog muzej a u Sarajevu. Veoma je važna okolnost što je većina takvih motiva vezana za vjerovanja i umjetnost starih paganskih Slavena. biljnih. kao što su simboli poljoprivrednih zanimal!1ja. kao i krstovi . I u samoj Bosni i Hercegovini rama područja i krajevi umaju svoje karakteristič ne mOtive. ruka. Tako su.biljnih. kružna udubljenj a (patere) i portreti pokojnika potječu iz umjetnosti antičke epohe. veliki broj motiva s tećaka duguje srednjovjekoVll1oj umjetnosti. npr. Međutim. tordirano uže i bordure od kosih paralelica i cikcak-linija. u toj oblasti se javljaju neki motivi kojih nema u Bosni i Hercegovini . za Hercegovinu karakteristične arkade. svojim crtežima. govore da je među k. životinjskih li ljud& klih motiva.ki paganski slavenski motivi i neposredno stigli.. glava i rugura od ljudskih motiva. a onda i nekim od kasnijih stilskih umj etni čkih razdoblja . kao npr. rozeta. Pri određivanju por'ije'k. U taj okvir spadaju ne samo motivi . a ima i dosta ostalih vrsta motiva koja s u djelo nedovoljno ... Najviše dobro urađenih i likovno vrijednih motiva nalazi se u Hercegovini. te matan broj figuralnih predstava. U Crnoj Gori su mnogi motivi zajednički i istočnoj Hercegovini. snažnim vitalndm izražajima. prije 's vega starokršćanskom. I z podataka koji su naprijed saopšteni. velikJi broj bordura. čes to elegantnih linija i pokreta. skladnim i proporcionalnim odnosima. Osim toga.imaju. npr. kao i samih scerna. koplja tt stilizovani višelatični listovi. u primorju i njegovom zaleđu lI1ema mnogih bordura. Ali. naročito ljudskih figura je slab klesarski rad. Međutim . mrežasti za'kl()![1i i scene lova. kao i neke bordure.vještih majstora. Međutim. li to u njenim istočnim krajevima. konji i zmije. ili potpunije formiranje putem transformacije. četverougao­ ni štitovi. Illaročito lov. zvijezde. jeleni. pa većina scena. ali znatan broj ih uopšte nedostaje.la naših motiva moramo imati 388 . Tako daleku prošlost . a nema ni ljiljana. pogotovo svastika. Snažan pečat dobrom dijelu repertoara motiva stećaka utisnula je kršćans ka umjernost. što naročito vrijedi za krstove. kompozicijama. Ipak. Kako je kršćanstvo usvojilo i svojim potrebama p nilagodilo neke paganske motive. astraini motivi . Većina figuralnih predstava i scena. Izgleda da povijena lozica sa trolistovima. posebno iz pronađe nih i navedenih analogija.

. prvenstveno pripadnika privilegovanog društvenog sloja. nam se da su podstJicaji dolazili najviše od reljefa sarkofaga i drugih nadgrobnih spomenrka. uz ostalo. i hera ldičke oznake. a ovamo spadaju i ljudske figure sa podignutim rukama . imaju i . nego nekoliko izvorišta . Stoga 's u mnogi motivi stećaka postali ili čiste dekoracije ili realne predstave života i običaja tadašnjih ljudi. Objašnjenje značenja naših motiva uglavnom je . pored toga što su rezultat opštih uslova cr atmosfere kulture i umjetnosti ovoga dijela Evrope. a atrJbuti straha od . O'ni. zbog čega je i najviše simbola koji govore o smrti. koji su također prisutni. a donekle j islams'ka. kada se umjetnost zapadnoevropskog feudalizma najviše odražavala u djelima sa temama viteštva i lagodnog dvorskog života. motivi stećaka. kao i od fresaka. i to prevashodno slavensko. antičko.smrti. a onda i sa umjetnošću u Vizantiji i u Srbiji. što se. bolji s\'ijet njegovoj duši. Uz to je prisutna staroslavenska komponenta. u sjenci onih prvih. kršćansko srednjovjekovno i islams'ko.uslovljeno samim njihovim porijeklom.na umu ne jedno. reljefi stećaka imaju dosta autohtonoga. U pogledu stilskih karakteristika.karakter. mislim. . zbog čega su i ti motivi poprimili takav . odražava u portretima i nekim arl>itektonskim i heraIdičkim motivima.nog srednjeg vijeka i uglaVillom neposrednog utjecaja umjetnosti zapadnoevropske gotike. ali još više sa gotikom našega primorja. Međutim.predistorijsko. kada su u svijesti ljudi stani kultovi i mitovi u dobroj mjeri već bili zaboravljeni. Sve je uglavnom u znaku 'isticanja društvenog ugleda i vlasti tadašnjih ljudi. starokršćansko.svoje posebne veze sa romanikom. Većina motiva je mogla biti vezana za paganske i kršćanske kultove smrti i uskrsnuća. motivi stećaka su rezultat prilika i shvatanja ka.s cene lova i turnira. odnosno o borbi pravog kršćanina za drugi. Suština izgleda takva. Težište je. na kršćanskoj umjetnosti. a onda i od reHkvij ara. posebno sa spomenicima moravske škdle. 389 . kao da su u drugom planu. kamene plastike crkvenih građevina. Pored svega toga. U tome pogledu sigurno je bilo ugledanja majstora stećaka. Otuda prava poplava motiva viteškog oružja.

3. Glasnik Zemalj skog muzeja III.. " S. Glasnik Zemalj skog muzeja XXVI . 37 1. Treći program Radio Sarajeva III . 301. 37 1. 341-348 i dr. 21 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Francuskoj 1971. Karaman. JJ A. Zagreb 1964. 161. 5. n. Ukrasni motivi na s t ećcima. Sarajevo 1974. Stećci u CavLalu i Du brovačkoj župi. Zlato i srebro Zadra i Nina. Sa. 30. H 1. s tr. . Truhelka. Skulptura. sv.. Split 1961. Zbornik Matice srpske. Be šlag ić.230. IV. J . u A. Sarajevo 1952. II. I N. Monumentalna i dekoralivna arhitektura tl s rednjovekovnoj Srbiji. Osvrt na s redovječne spomenike Bosne. 51. Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Ive u Podmilačju. 19. br. I I P.NAPOMENE L Renđeo. 5 M. . 48 (izdato kao rukopis). Zagreb 1966.158. Sarajevo 1956. l:. Kupres. Miletić. Glas nik Zemaljskog muzeja III. Katalog izložbe stećaka. II Is ta. Benac. 71. Beograd 1954. Krleža. 16 Isti. Crkva sv. Beograd 1962. Be š la g ić. Dobri pas tir XV-XVI .. Maks i mović. Tri stari ja groblja u s t uden ičkom kraju. 6 A. Radovi Muzeja grada Zenice III. 12. 157. So}ovjev. 108.36. Krleža i saradnici. J. III serija. 17. serija društvenih nauka 10. Sarajevo 1914. 24 M. Srednjovjekovne nekropole okoline Travnika. Sarajevo 1965. Wenzel.2. Srednjovjekovna skulptura u Bosni i H ercegovini. Novi Sad 1971. Treći program Radio Sarajeva Ill. br. Zagreb 1972.udmer. s. Starobosanski mramorovi. Starohosanski mramorovi.26 1. II Is ti. g. Simbolika sređnjevjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. knj . 174. Wenzel. Slećci centralne Bosne. Sarajevo 1954.26-34. knj. knj. l Isti. tom l. 7 M. Srednjovjekovna skulptura tl B osni. 230. 96. 1. 301. n. 336-337. Bosanska narodna (pa tarenska) crkva. Starokršćanska arheologija. Titograd 1970. ll> Vl. 371 i 372. Godišnjak Is torij s kog društva Bosne i Hercegovine VIII. Is torij a Crne Gore. Maksimović. 148.93. XI-XII. Dalmatinski majstori Ll srednjovjekovno j Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1914. l C. Sarajevo 1966. 63l. Deroko. Miletić. IV. Sarajevo 1971. 52. N A. 11 C. Korošec. Glasnik Zemaljskog muzeja. 10 Vidi poglavlje o oblicima stećaka. Sarajevo 1974. d. 2~ S. Truhelka.rajevo 1967. Zagreb 1953. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. O bosanskim srednjovjekovnim s t ećc i ma. 15-17.371. Fisko vić. Starohrvatska prosvjeta. Dvorniković. Zenica 1973. • S. Truhelka . Zagreb 1931. sl. Motivi na bosanskohercegovačkim s t ećcima. " Enciklopedija likovnih umj etnosti IV. Srednjovjekovni nadgrobni spomemCt . Srpska srednjovekovna skulptura.. Jl C. 17 i 27. Bibliografija i za umjetnost i srodne s truke VIII. sl. sl. Zagreb 1954. Bešlagić. Stećci (Mala is torija umetnosti). 53 i 692. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalm acij i 13. Sarajevo 1952. 4 I. 17 D. Kujundžić. VI 1954. Bogumilsk i 1rzramorovi. Sarajevo 1952. Sergejevski. 27 C. 5--6. 49. Siroki Brijeg. Beograd 3. 5. VII. 37-41. Umjetnost stećaka. l' M. · Stećci. Rcnđeo. Književne novine. Nov i Sad 1955. Petrović. Sljemenjak iz Lipenovića je sada u Etnografskom muzeju u Beogradu. d. Sarajevo 1891. N. n. Solovjev. Is ti. sl. Ž . 21 N. 19 P.s t ećc i. na s tr. I građa 390 . kataloška-topografski pregled. 43 iSO. Sarajevo 1942. d.lo Lj. II J . Renđeo. Napretkova Povijes t Bosne i H ercegovine. Beograd 1967. d. sl. Osvrt na sredovječne spomenike Bosne. na st r. II Isti.. Sarajevo 1891. n. Sarajevo 1965.390--394.

Sarajevo 1954. sl. 22 i 44--45. 20. d. Zenica 1973. sl. 401 J. Anđeli ć. Petrucci. VIII. Dabravina.. Bobovac i Kraljeva Sutjeska. II. Roma 1964. Sarajevo 1974. d. sl. 4S Moje zabilješke na studij s kom putovanju u Italiji. Ornamenti fre saka. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina Ll Barletti. 63-64. sl. s6 Gipsani odljev u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moja bilješka. Skulptura. sl. 6. Skulptura. . T. sl. n. " Ista. 48. T. Beograd 1958. n. sl.ikovnih umjetnosti I. n. 47 Na is tom mjestu .99. sl. Zlalo i srebro Zadra i Nina. 68 I sto tamo. 36. n Moja bilješka sa studij skog putovanja u Francuskoj 1971. Split 1960. S. Beograd 1956. T. Sarajevo 1954. knj. n. 71 I sti. knj. 441 i T. 557 i 558. sl. s l. d. Radojković. 74 B.. 60 Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomeni ka kulture u Dubrovniku. l7 C. Rijetka vrsta nadgrobni/l spomenika u kumanovskom kraju. Stećci u okolini Zabljaka. sl. g. . SI Kao napomena 54. n. Zagreb 1964. Beš l agić. 71 Is ti. 22. Iz kolijevke hrvats ke prošlosti. d. sl.. LXVI. 8 i 18. . s l. Radovi Muzeja grada Zenice III. Zagreb 1972. Truhelka. 123. 9. Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV XV V. T. 180. 66 A. 61 Lj. Beograd 1973.391 . Truhelka. Freske X lI I v. Naše starine VII . 1973. st I sto tamo. Kopts ka umetnost (biblioteka "Umetnost u svetu") Novi Sad 1970 (prevod s francuskog). Maksimović. u Manastiru Morači. Beograd 1961 . 94. s l. Stećci u dolini Neretve. na s tr. str. 374. s l. Split 1961. sl. 19. T. sl. d. sl. sl. ] 9 A.. n. n. 50 i 51. lIO S. Be š l ag i ć. 130. 4 L M. d. 425.. Deroko. 61 Isti. n. Skulptura vladarskih dvorova u srednjovjekovnoj Bosni.. d. Moje bilješke na licu miesta.. d.. sl. 110. d. Popović. Sarajevo. 98. Jane. Fisković. 64 C. n. 177. ~ D. P opović. Anđelić. s. d. I storija Crne Gore. Bešlagić. sl. 75-94. " Z. sl Pjer di Burge. Zagreb 1930. na str. 125 i 133. Fragm ents du style Roman il Dubrovnik.! S.. Stećci u Cavtatu i Dubrovačkoj tupi. Mak s imo vić. d.. tom l. S9 J. Zbornik radova SAN LIX Vizanto!o ški institut. JZ Isti. Treći program Radio Sarajeva III. 104. br.. sl. 42 P. 12 i 13. IX (Istorija i etnografija). Fisković.16 M. Stećci u Gornjem Hrasnu.J. n. Sarajevo 1965. Sergejevski.. Krleža i saradnici. 17 Sv. 3. n. 101. 49. Istorija Crne Gore II/ l. Glasnik Etnografs kog muzej a u Beogradu.. 44-45 i 50-51. 5. 427-428. Sl Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji i Francuskoj. LXVIII. " C. n. 70 M. knj. Maksimović.. sl. 43 C. ll. Krleža i saradnici. 10l-lll. n. ~ C. 6J Moje bilješ ke sa studij s kog putovanja u Italiji. 84. 132.. 71 C. Glasnik Zemaljskog muzeja. 158. '~ J. 154-155. Zagreb 1959. 98-99. sl. Sarajevo 1960. LXXI. 40 Isti. n. d. d. Naše starine II. sl.. T. Archaeologia jugoslavica I. s l. Truhelka. 258. sl. sl. sl. na s tr. sl. ~ C. Ukrasni motivi na stećcima. 51. 4. d . 65 Enciklopedija l. C. Beograd 1954. 18. Stare srpske minijature Beograd 1950. na str. na str. Wenzel. sl. na str. 458. 197-1 99. 26. XXVII a: Minijature Ju goslavije. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Call edrali di Puglia. d. Popović. n. na str. Sl M. 122. ~ A. 3-9. Karaman. 6. N. Krleža i saradnici . Titograd 1970.. Sarajevo 1956. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. 205. 3. VII. LXVI . T. Prilozi povijes ti umjetnosti u Dalmaciji 12. 9. Razni rezbareni predmeti Ll Bosni i Hercegovini. Skovran. na str. Karaman. Isti.. 49 Lj. 69 P. Radojčić.

16. sl. Naše starine IX. Mijović. Srpska srednjovekovna sku. sl. Jane. sl. Novi Sad 1971. T. Beograd 1964-1965. 2 i 3. 101 Isti. 16. Ljubuški. Beograd 1956-1957. Truhelka. II I J.. 24 . Starinar VII-VIII. na str. Bešlagić. 155 i 159. Stećei Duvanjskog Polja. 268. Istorija Crne Gore. d. I i 2. Bešlagić. Strzygowski. IX.. 9. 25. 141.. Stećci u dolini Neretve. Deroko. sl. 129-143. sl. M. Sarajevo 1962. d. d.. '" Ista. T. 19 M. 111 i 117. sl. d. sl. 15. Janc. !lb M. IlO R. n. Sarajevo 1895. XLVIII. sl. d. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina u Barletti.. III Z. d. 9: J. 91-92. sl. 123. Z. VIII. " Lj. Beograd 1973. Zagreb 1927. Petrucci. I. M Christa Schug-Wille. 109 R. sl. Ista. T. n. proučavanju živopisa manastira lošanice. Wenzel.. 114.. 108. sl. 101 A. sl. 118. 20 i 21. O razvitku starohrvatske u. sl. g. sl. T. n. n. sl. sl. X. 54-57. Starinar XV-XVI. n. • Ista. Sarajevo 1954.. 41. 75. VIII. knj. 14. SJ S. Bešlagić. Wenzel.lptura. Karaman. Krleža i saradnici. sl. sl.286. 32 i T. Naše starine VIII. Fisković. Lj. Beograd 1972-1973. d. Sarajevo 1964. 17 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj 1971. " Lj. d. St ećci u Gornjem Hrasnu. 91 i 88. M. 72. T. ll. n. 112 S. d. Crkveni umetnički vez. Starinar IX-X. lO J Gipsani odljev se nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. sl. Il ~ S. M. '" Isti. XXIII. d. VII. sl. Bešlagić. " Raška baština l . Stećci centralne Bosne. Stećci u okolini ZabIjaka. . 7-8. d. 90i C. 11 7 Isti. Maksimović. Kraljevo 1975.mjetnosti. T. 22. Stećci u Ziemlju. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu... XLIX. lOS Moja zapažanja na samome objektu. Naše starine II. L. Zagreb 1958. sl. d. sl. 19. • Isti. 171. II. Glasnik Zemaljskog muze· ja VII. sl. T. 100 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. Zagreb 1959. n. n. Truhelka. T. Kalinovik. LIV. Titograd 1970. Iz kolijevke hrvatske prošlosti.. n. Bešlagić. d. Sarajevo 1960. d. 1. 110 P.. Zagreb 1931. sl.. T. tom I. 13. 25-26. 314-315 i T. T. 316-321. 4. 57-58.. Wenzel. d. 306-308. 105. XL. Stećei na Blidinju. sl. d. sl. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 16-17. n. Maksimović. d. n. 12. T. Prilog . sv. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. Rijeka 1970. Sarajevo 1967. Wenzel. sl. n. 10. " M. d. Sarajevo 1964. Wenzel.. n. na str. Bešlagić. 16. O putovima bizant ijskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana. 9! C. XLIV. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). 7. O " S. M. M. d. CVIlI. Ljubinković. sl. Naše starine VII. 110 i 135. Saopštenja IX. sl. Karaman. 94 S. sl. Zagreb 1930. 6. 36. M.. Beograd 1940. Ill a Z. n. o . n. Mirković. Karaman.. 80--82. Zagreb 1964. sl. 1005 A. XLV.. n. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci u dolini Trebišnjiee. Starokršćanska arheologija. Wenzel. 57. T. 15 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Italiji. Isti. VIII. sl. Split 1960. sl. Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne. Slikarstvo i primijenjena umjetnost. sl.. Vego. Jane. 392 . 78. T. ledna alatka iz XIV v.II S. 185. str. T. Beograd 1970. sl. XLVII. n. Wenzel. n. 12 i 13. d.. 99 J. Nikolić. Starohrvatska prosvjeta. sl. n. X. Bešlagić. o . 294 i 295. 9$ S. Beograd 1958-1959. 349. sl. Sarajevo 1962. T. Stećci u Bitunjoj. sl. T. O M C. n. 6.. Hum sko eparhijsko vlastelinstvo i crkva svetoga Petra u Bijelom Polju. sl. Jl9 Ist i. Minijatura u Jugoslaviji. 93-95. knj.

Sarajevo 1954. Beograd 1967. Sarajevo 1967. S iroki Brijeg.. A. LU I. nap.» M. Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. T. knj. Starinar. XXIII. XXXIII . Maksimovi ć. Starina r. J. UG N. sl.. . sl. Zenica 1973. 4. Fisković.. d. 11 8.. Wenzel. L 6L P. 128-135. Sarajevo 1952. n. Idrizović. M. knj. Jugoslavija VII.. B eš l ag i ć. Radovi Muzeja grada Zenice III. sl. Božani ć·Bezić. Đurić. Zagreb 1954. Solovjev. I . s. Starohrvatska prosvjeta. 23. Zagreb 1942. ll5 C. T. L~ S. 14-1 5. N. ll. . 79. Sarajevo 1952. knj. III D. XVIII (1966). . Wenzel. Korošec. LfJ A.. lU D. Beograd 1972. prva Razgovor ugodni naroda slovinskoga. . n. sl. 27. L~ G. 216. Trough Bosnia and the H erzegowina on foot. B. L60 D. L ~ M. 180. Bešlagić. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 57.1976. Benac. 59 i 62.322. n. Filipović. Siroki Brijeg. sJ. Stuttgart 1973. sl. Umjetnost.. Beograd 1953. III N. 147-199. Ostava srednjovekovnog nakita tl Narodnom muzeju u Požarevcu. 9.. Ludmer. UL S. Rukopis o s tećcima u Biblioteci Zemaljskog muzeja II Sarajevu.6. Ewans. Krleža i saradnici. LM Isti. Sergejevski. Isti. Beograd 1972. d . Bock. 42. 20. sl. B eš l agić. Istorija Crne Gore. sl. na str. Sarajevo 1924. Sarajevo 1966. 167-171.. Rendeu. . 6. Tomić. XXVII. Popovo. L ~ Djela Andrij e Ka čića Mi o š i ća. Sarajevo 1954. Krleža i saradnici. d. 3. UL M . 27. Benac. Wenzel. Titograd 1970.290---292. Isti. I. 32-34. Be š la g ić . III V. Novi Sad 1971.. 165. 27-38. Beograd 1975. Sergeje vski. Uli A. Starobosanski mramorovi. n. Ober die Bedeutung einiger S ymbole an den Bogumilengriibern. U l Moje bilješke kod samoga spomenika. XIII. N. Curčić. Isti. ll4 Moje bilješke kod samoga spomenika. L4r. T. 31-32. T. Mak s imovi ć .. L}& D. 33. O bosanskim srednjovjekovnim stećcima. 154-155.. d. d. ! U J . n. ~ N. 16 i T. 37~7. 20. d . Solovjev. T. 151. London 1876. 54. 41. IV. 54. Stećei ceni ralne Bosne. Sarajevo 1952. II . D . Zbornik Muzeja primenjenih umetnos ti 19-20. d. L6. Radojković . Simboličke preds tave na s te ćc ima. . 3. sl. Sarajevo 1965. V. Stećci na Blidinju. sv. d. '" M. S. Siroki Brijeg. Srpska srednjovekovna skulptura. ul A. Zagreb 8-22 kolovoza 1974. T. m A. d. sl. 35. 97-101. D . Zagreb 1959. U6 Isti. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. n. d . . Mini ć M. Ut Lj . Ranoslavensko doba. 54.1 S. sl. N. Wilke. na str. D . Stećci II okolil1i Vla senice. tom 2. d. s. n . 5tećci tl dolini Neretve. 14. ll9 A.. Renđeo . E. n. sl. . d. 173. Radovi Muzeja grada Zenice III . Karaman. sl. Sarajevo 1967. Ll-' M . n. . 396. u1 Kameni grb se nalazi II lapidariju Narodnog muzeja II Zadru . u7 J.. St ećei i nadgrobne ploče tl Makarskom primorju. Vego. III serija.. n. XXXIX.din ju. d. Kam eni nadgrobni spo menici. L. St ećci u Cavlatu i Dubrovačkoj župi . L~ Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji. Wenzel. Beograd 1972. Slećcl na Bl. Lst Prema J. d. Stari nar.. Schwab ische Rovnanik . XXXIX. 497. s. Mileti ć.. Stećci lt okolini Vlasenice.! V. Sarajevo 1952. 174. n. Benac. Benac. sl. XXI (1970). sl. L S) M. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine XVI.393 '" A.393. Isti. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. n. Stećci centralne Bosne. d . s. Naše starine II. 4~4. Zagreb 1959. Zenica 1973. T. lU M. 52. 394--395. N. "Oko".. Starinar. Naše starine II . Isti. sl. XXIH.. 6 i 7. Sarajevo 1966. Vidovi ć.

nap. Stećc i Hodova. SOlovjev. sl.. XIX (Arheologija). Sarajevo 1954. 190 A. Lud mer. T . M.. 34. .. Hoernes. 89 105. 176. XCII I . n. 111. ISol D. d. '" P. Beograd 1973. d. Sarajevo 1888. '" D. Benac. A. B eš l agić.44.) Bosniens und der Herzego wina.. IH S. 1. 12. It. K a ti ć . Sarajevo 1964.. '" E.. Skobalj . l1J C. l" L. T. sl. \28-135. Istorija Crne Gore. Srednjovje kovno groblje kod Pet rove c rkve ll. n. n. Sarajevo 1950. Sveti Križ na Ciovu 1970.27. Sarajevo 1952. Benac. N. Wenzel. Solovjev. Sergejevski. 21 i 22 . Siroki Brijeg.. 134. 40. Ljtlbif'lje. Be š l ag i ć. 11l Đ. n. Skobalj. d. sl. 19. Obredne gom ile. "I S. d. loj A. :oo S. Naše s tarine II. Starohrvatska prosvj eta . Naše starine X . 111 P. 16 i 19. Starokršća n sk a arheologija. Isti. 84. 'o A. ll' M. Skobalj . ln Minijatura u Jugoslaviji. n. 252. n . Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću. sl. Sergejevski. 93-95. 25. Vidović. Vego. Solovjev. tom 2.II L. Glasnik Zemaljskog muzeja .. sl. lU P. 26.. Radimlja. I lli A. Wenzel.135.. n. d.le rn (Stećc. br. Beograd 1970. 20. Mitt elalterliche Grabdenkmiiler in der Herzegowin a I. d. O spom enicima. Dub rovnik 1970. L9I Isti. 119 A. n. 235. Balcanica IV. n. II. Hrišćan s ki nišani u okolini Travnika. d. Nik š iću. Zagreb 1931 . Stećc i u okolini Kladnja. n. 2:. 16. 43. n. n. d . 14. Truhelka. Titograd 1970. ZVI Isti .. sl. 145. sl. lI O A. Benac. d. d. n. 146 . Mi rkov i ć. T .. B eš l ag i ć . Sarajevo 1956. Pet rov i ć . d. Zagreb 1954. 30.. Sarajevo 1952. Anđe li ć . d . s l. Karaman. Bosanska vila. 49. 'u A. 91. 130. . Stećci u Imot skoj Kra jini. Skobalj. Sarajevo 1954. sl. '" S.. I M A.. llJ Lj . 58-61. d. 116 C. Kupres. n. n. 145. Sarajevo 1954. Truhelka. 31. Cetinje 1952. s l. 11>01 IM JO) 394 . Sarajevo 1969. Siroki Brijeg. B eš lagić. Zagreb 1930. 322. :t. Zagreb 1964. d. 36 i 45. Ma za li ć . d . 191 Moje bilješke na licu mjes ta.. n. 36. Đuri ć.. na istom mjes tu. 81 i 110. '" D. d. Neka pitanja bosanske heraldik e. '" A. lLl V.P. Die Darstellung des bogumilischen "Perjectus" auf den miltelalterliellen Grabdenkmii. 183. 17. 130. d. '" V. n. Benac. n. 159. sl. Anali Historijskog instituta JAZU II Dubrovniku XII . Cetinje 1952. 25. B ešl agić. 22 prema A. 27. Wild . Wenzel. Pe trov ić. I 'J M. 128. 167. 52. 102. ZOl D. sl.. d. 57. Srps ki mitološki rečnik . 171 Moje bilješke sa studij skog putovanja u Italij i i Mađarsko j . R adi ć . n. Naše starine IV. sl. Kupres.\20. d. Umjetno st. '" A. d... d. . We nzel. d. lIM F. n. Sarajevo 1965. 231. 111 Vidi nap. s l.. Boc k. Karaman. s. 211 G. Curč ić. d. III M. 2:. n . Stećci II dolini Neretve. Vidovi ć . Kupres. 'o M. Iz kolijevke hrvalske prošlosti. s l. 19 i 20. sv 3. Naše starine XII.. knj . Sarajevo 1954. If' D. 17. Sergejevski . sl. . n. !JJ Lj .. n. 29. 161 M. 18. III serija. 16. Bencu. 195 S. Pe trov i ć.

~ Z. sl. 24. T. T. V i dov i ć. 26. Wenzel. n. ~ M. Narodna uzdanica lendar za 1940. XX IV. d. Beograd 1976. d. n. n. n. Vego. n . Bock. LII. 633. 18-19. sl. 4. I II . . 25-26. ll! Isti. XXV I. 2. lli S. 184. sl. Wenzel. 6. Sarajevo 1967. Srpske narodne pjesme. sl. n. '" Ista. 5. m S . xli Moje bilješke sa stud ij skih putovanja u Italiji .. n. d . 234. Jane. n . Sarajevo 1971 . sl. Beš l agi ć. sl. T. XX IX. 12 i 31. lU Ista. sl. m C. sl.. X LVIlI . n. Stecei u okolini tabljaka. De roko. T. Moje bilješke sa s tudijskog pu tovanja u Italij i i Francuskoj . lit Ka- P. d. n. L'abbazia d i Pomposa. XX III. Sarajevo 1891. ... Patarenstva tl srednjovjekovnoj Hercegovini.. XXX Il. XLIII . 1'9 Moje bilješ ke sa studijskog pu tovanja u Francuskoj 197 1.16. Salmi. Baltrušaiti s. Srednjovjekovni stećci u Boslz i i H ercegovini. T. 195 i 288. CXIV. g. X11 M.. Starokršćanska arheologija... '" Ista. XX IV. sl. Izraz X.. Mos tar 1978.. knj .18. l . Mila no 1902. T. ns L.. 20-23 i 27. s l.. W S. Stećci i njihova umjetnost. n . d. Starobosanski m ramorovi. 1. 24-25. 395 M. XXX II . Ljubinje.. Ka t ić. T. III Isti. S t ećei kod Raške Gore. Ka tić . n. d.. XXX.16. Trnovo. d . d . Paris 1955. 4. ~ E. sl. n . 183. d. d . IV. d . 21-22. l (1 L. T. Truhelka. n. Naše starine X. n. Naše starine X lI . izdanje "Prosvete". V as i ć. sl. sl. n . II . 26 i 27. sl. 32. n . ll~ A. 132. :W Isto tamo. sl. 217. ul Isti . d. d. XX V. T. C. Roma 1936. Saraj evo 1966. 19. Be š lagić. 160 Moje bilješke u Vizanto loškom muzeju u Atini . sl. lli! S.. m L. 26. 383. sl. 15. XXX I. 6 i 14. Beograd 1928. sl. Beš l ag i ć. 109-110 i 112-113. T.m S . Wenzel. T. 4. '" M. d. m C. lL9 1. sv. T. d. 395. 17. Tra lji ć. God išnjak Istorijskog društva BiH VIII. Simbolika sredHjovjeko vnih nadgrobnih spomenika Ll Bosni i Hercegovini.. d . Be š la g i ć. sl. 156. 134. sl. liča i Lazarica. 135-140. n. Ven turi. 125-127. S toria Dell'a rt e It al ia na JI. sl. knj . n. sl. 91. Stećei tt Ziemiju. Beograd 1973... Sarajevo 1956 . Isti. n. Ista. 104. 255-256. sl. 27 i 28. T.. W Is ta. Solovjev. . 22. sl. u> M. N. XXXII. 30. Beograd 1964-1 965. n. T. Nevesinjski s tećei. '" A. 11 .. Bogumili i umjetnost na stećcima. d. sl. T. T. s. Popovo.. 9 1. 13. T. sl. XXV. lli Isti . Napretkova Povijest Bosne i Hercegovine. Tr uhelka. X19 Moje bilješ ke u Arheološkom muzej u u Ati ni. 24 i 26. Dell'arte Ba rba riea alJa Romaniea. Glasnik Zemalj skog muzeja. XXVI ... d. Truhelka. 101.. X1J C. ll) S. Zagreb 193 1. LIII. "' Ista. 20-21. Sarajevo 1965. sl. g. 12 i T. Naše starine X I. 8-12 i 14-16.. '" Ista. Sarajevo 1948. XIa J. XX III.18. sl. sl.. d. T. 366. 62. Glas nik Zema ljskog muzeja Ill. sl. 27-30. Wenzel. I sta. '" Ista. Korošec . nl A. sl. Muslimanski nadg rob ni spomenici. sl. sl. Ka t ić . Sarajevo 1959. 16---17. Naše starine III . m A. T. n. Sarajevo 1972. d. 34 i 35. 137-138. XXX. XXX. Rendeo. III M. Le Mayen age fan tast ique. n . 12. d.. 20-22. Be š lagi ć. 6 i 10. n. Glasnik Etnografskog muzeja 36. 38. '" M. T. d. m u( . m D. Truhelka. Sarajevo 1966. 1-7. st r. Stari nar XV-XV I. d. 162. Sarajevo 1942. sl.. sl. 5-9. XXX I. Benac. 162. d. 52. 27-28. Jesu li bogumili poštovali krst. m Vuk St e fa n ov i ć-Ka ra d ž i ć. T. 202. L. sl. Most 17. 38.

84. d. d.. B oljun. )09 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. tl-IS . Be š lagić . n .rukopis u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. 12. . sl. d. Sarajevo 1933. Maksimović. m L. sl. Vasić. . N. 49. Radojčić. Roma 1932. 25.. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnil1 spomenika Ll BiH. 127. god. n. Napredak _ hrvatski narodni kalendar za god . Truhelka. Saopštenja IX. 396 . 192. d. . 11 i 15. )OCI Opširnije o odnosu stećaka i armenskih hačkara u posebnom odjeljku ove knjige . Benac. n. Sakota. 52 i 61.. Maksimović. 12. m C. s. sl. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. '" M.92. n. n . Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 19-20. Katalog izložbe. JO! A. nl A.. 8. 54 57. sl. Zara. 163.1t5 R.. d. n. 191 Sv. m P. sv. LV. Saopštenja IX... Sarajevo 1952. 124-127. B eš l agi ć . 179. 38-45 i 47-48.28. BI D. d. nl A. Curč ić.. Letopis Matice srpske. d. ... Wenzel. sl. Konzervatorsko-res taurators ki radovi na crkvini "Petkovica" kod Stragara. sl. Siroki Brijeg. Ludmer. Beograd 1970. 3. . Wenzel. Kati ć. d . • . Vego.. '" M. Handbuch der Ornamentik. Mak s imovi ć. Split 1962. 5. Sarajevo 1948. n. 1934. Novi Sad. Kam eni nadgrobni spomenici. sl. d. Novi Sad 1971. 79.. d. Sc. Zenica 1973. ' " C. Lisnati krst na s t ećcima s područja Neretve.M. Beograd 1974. Sarajevo 1967. Solovjev. n. Truhelka. C. d. Beograd 197:>-1976. M. ll' C. n. Wenzel.. III. at M.. Glasnik Zemaljskog muzeja.. Le ipzig 1890. Sredovječ na groblja (nek ropole) .. 139. m J. Solovjev. ul J. m Isti. m P. 90. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 8. 2. n. n. n. T. C.. Beograd 1961. lU F. Ukrasni motivi na stećcima. Stećc i centralne Bosne.. 24. 1970. C. n. Drvorezbarstvo U Bosni i Hercegovini. Proki ć. Solovjev. no A. 178-183. Salmi. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII.318. M M. C. n. J05 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji . 221 i 227. 2 i 4. 137. TruheJka. Radovi Muzeja grada Zenice III. n. n. Beograd 1962. Srpska srednjovekovna skulptura. n. Radoj čić.. 40 . d. Truhelka. 37. lU Sv. 25. . m Srpski mitološki rečnik. m D.. on C. Reljefi bosanskih i hercegovač kih stećaka. d .. d. sl.. Beograd. 19) J. s. d. n . 13. d. Prilozi povijesti umj etnosti u Dalmaciji 14. Sarajevo 1952. n. 88.. Jesu li bogumili poš tovali krst. Beograd 1970. Sarajevo 1965. 15. 18--19. Popovi ć. Solovjev. .. d. 35. Vidovi ć. . Truhelka. )001 S. Lik čove ka u narodnoj umetnos ti Srbije. lLi Moja zapažanja na samim spomenicima u Ninu i Ohridu.. d. ~ J. d. :!JO M. Sarajevo 1956.. 103 109. 39-49. no V. 3:>-36. N. W D. m A. 131-145. Truhelka. n. ul M. lilI M. 24. Curči ć. . 163. Cecchelli. 85.. XII. n. 10. Prilozi poznavanju manas tira Banje kod Priboja. Sakota. O nekim s imbolima na dalmatil1s kim s t ećcima. Stari nar. "' C.. 26. n . Maksimović. d. 8. januar 1961. 30. Tomić. ~ Ista. Sergejevski. sl. Vidović . Wenzel. 10. d. n. Petrović. Meyer. d. S. sl. 1O7 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. Truhelka. nt V. d .

~ C. 288.. 106. ID R. S. . Srednjovekovni duborez Lt is točnim oblastima Jugoslavije. SAN. M C. d. sl. m A.397 A. Va s i ć. Popović. "' M. Sa ra jevo 1956. d . Be š la gić. Boljuni. m S. sl. n. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14. Isto tamo. sl. Beograd 1930. 84. Beograd 1958. XXX.. d . ). JI7 C. sl. Pet rucci. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu V. d . sl. J. Od Butmira do Jlira. XII. 33 i 36. S. Is ti Siroki B rijeg.101 ). Vidovi ć . Benac. Sarajevo 1950. . )sl A. n . Sarajevo 1967. lU C. 86. Zbornik radova SAN LIX. 183. d. Deroko. T. 30. II izdanje. sl. n. d . n. Beograd 1965. Sarajevo 1967. B e š la g i ć.. l l ' Ć. ). 469. Wilke. Sobi ć . Moj a zapažanja na licu mjes ta. d.. 307 . d. Starinar... sl. ll5 M. 184. 88 i 89. d. l17 I. Ja ne. 322. sl. 150. 44-47. 36. 32. 53. Kultura Hrva ta krol 1000 godina. n. sl. 234. O nekim s imbolima na dalmatinskim s t ećcim a.»I M. 3. Sarajevo 1924. Značenj e nekih simbola na bogumilskim spomenicima. 37. n. II I D. Beograd 1972. Wenzel. sl. 37. oo M. H il P. d. m A. 4. sl. Starinar. ll8. Z. '" S.. 2:.. 31 i da lj e. n. 139. 34. Benac. 55-56. Beograd 1961. 221-238. sl. Sarajevo 1971. sl. Vizanto[oš ki institut. d.i 60 . Zagreb 1939. d. .. 1. Sergejevski. 249. sl. n. 8. U 1 Moje bilješ ke sa s tudij s kih putovanja u Italiji i Francuskoj . n. Beog rad 1958. s l. U l U Museo Nazionale u Rimu vidio sam vi še motiva rozeta na antičkim stelama. m Isti. 12 i 13. JS6 SV. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. 3. d.. m D. D. . sl. S. J~ 1. Beograd 1960. Truhelka. J II V. 37. d. . m A. N.. 3 i 4. Sara jevo 1950. 27. l li A. Ho rvat . ). Covi ć . Corovi ć·Ljubinković. Piratska ćilimars tvo i njegove veze sa I stokom. Vego. Horvat. n . d.II Moje bilješ ke iz Atine. Stećei tl okolin i Vlasenice. n . d.. sl. )ss A. n... 31. 47. n. Solovjev. N ikolaj e vi ć. d. llf Isti. sl.Il A. Srbiji i emaj Gori. sl. sl. sl. 209. I . LXXVI. Truhelka.. d. knj. 2. 195. Radimlja.llL D.. n. n. !lt 1. Be š l ag i ć. n . Kara novi ć.IiI . Ranovizantijska dekorativna plastika u Makedoniji. d. n. ). m M.IS 1.I ). n. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. Srednjovjekovni nadgrobni spo m enici u okolini Zvornika. Maksimovi ć . T. d. Beograd 1957. O zobunima u Bosni.... 36. Deroko. Freske XIII v. IS. d . Prokić.. Sarajevo 1952. kalOloško-topogra!s ki pregled. Petro v ić. T. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. N. sl.Stojkovi ć . Vidović. ll6 I s ti . I. sl. 199. B. d. 73. n. n. d. 44 i SI. Truhelk3. u Mana stiru Morači. Maksimović. Skovran-Vukčević. n. n. 42. Ra doj č i ć. n.. Moje bilješ ke iz Stuttga rta. d. Radiml ja. 14-15.. '" S. lU lIJ ]lS }II.. ~... XX III . [s ta. 237... 296. d. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. Deroko. Sergejevs ki. )61 J . 92-93. 94. Isti...38. Naše starine III. St eće . lJCI G. n. Stećci centralne Bosne. T. 21-24. d. n. n. Truhe lka.Il A. Đurić. d . u. JU Moje bilješ ke sa studijskog putovanja II Italiji i Francuskoj. Split 1962. s. n. Skobalj. 73-74.

J91 C. 23. sl. Solovjev.)1 Isti. d . Petrović. Boljuni. Bešlagić.18. Starinar. . 84. sl. Wenzel. Glasnik Zemaljskog muzeja. Anđe l ić. J90 M. C. Serija društvenih nauka 10. Isti. Sarajevo 1974. P. 56. 6. d.. J9S M. 182b V. Petrović. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Isti.. Sarajevo 1960. d. 49. 240. 1. Sarajevo 1965. Treći program Radio Sarajeva. d. m E. 137-138. Orel. Tomić. J9J D. 394. Petrović. d. A. Tri obredja iz Bele Krajine. . Moja zapažanja na samim spomenicima. 57. d. n. l6f Vlastita zapažanja na samim spomenicima.Folklor. Be š lagić . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23.. Kupres. 372. n. 115-117. Stećci centralne Bosne. 17. . '" C. na str. Anđelić. Ivić.. Deroko... 54-56. 43. J19 Moja zapažanja na samome spomeniku. N. sl. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika II Bosni i Hercegovini. Tomić. 72. Petrović. sl. Ž. str. Isti. Ljubljana 1936. Ž.. Godišnjak Društva istoričara BiH XVI.. d . 290-292. 38. 44. Beograd 1960. Zagreb 1959.. lIJ Vidi nap. d. 121.. Beograd 1970. (Arheologija). Truhelka. Patarenstvo u srednjovjekovnoj Hercegovini. 165. n. Minić M. III. 3111 S. Isti. n. Novi Sad 1955. Narodno stvaralaštvo .58. sv. N. J9l P. 163. Stari srps ki p ečati i grbovi. Babovac i Kraljeva Sutjeska. Zečević. lM J .. Stećci Lt Op1ičići m a . d. Beograd 1959-1960. 358. Popovo. Grbovi bosanskih kraljeva tt ArnautoviCima kod Visokog. s.. J7. Isti. n. Vego. XXIII. d. Postanak ilirske heraldike. lli L. lU M. Glasnik Skopskog naučnog dru štva XII. n. sl. god. Starinar. br. Krleža i saradnici. Jelić. d . Nakit kod Srba. 38. n. m Isti. Naše starine VII. T. 23. n. n .254-256. N. Prilog datiranju s!epčanskih i lreskavačkih rezbarenih. d. )6/i )$o }l j 398 . Sarajevo 1962. S. na str. sl. Radojković. 3. 35. 126 i 215. Maksimović. 21 i 25 . prošlosti" I-II.. 8.. XII. )Il Srpski mitološki rečnik. Srednjovekovna nošnja balkanskih Slovena. na istom mjestu. 165-171. Skulptura vladarskih d vorova u srednjovjekovnoj Bosni. Stećci tl okolini Vlasenice. III. Beograd 1953. sl. ~ P. T . Popović. P. Povjesno-topografske crtice o Biogradskom primorju. Predanja o rusalijskim grobljima u istočnoj Srbiji. Han. vrata. J1l B. }61 M. Stećci na Blidinju. Zbornik Matice srpske.. 18 i str. d. 19. lli P. V. sl... 394 Iste. 81. n. 165. d. 90 i 92. l <J6 Ista. 86. Isti. 19. Beograd. knjiga Matice srpske 10. Z. Filipović. sl. Deroko. s. Anđelić. "" A. Bock. ju\i-<>ktobar 1962. Sarajevo 1965. 131. Milos o Mostu.. sl. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. 72. Starinar VII-VIII.. Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima. 197 A. 92. Mostar 1978.. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 6-7. Sarajevo 1954. Sarajevo 1973. Beograd 1972. 315 D. Slovenske narodoslovne študije. XVII. n. Stećei Duvanjskog Polja. Petrović. n. Beograd 1961. 20. str. Skoplje 1932. sl. m Moje bilješ ke na studijskom putovanju II Italiji. Z. "Most" 17. n. 332-333. sl. Sarajevo 1967.... 27. 45 i 46. Sarajevo 1966. Solovjev. '" P. 53 i T. Kovačević. 317 1. Solovjev. 39' P.. d. 400 S. 6 na str.122. Ukrasni motivi na stećcima. Novi Sad 1910. Ž. sl. T. 32-33. 23. Iz naše narodne prošlosti l-ll. Beograd 1960-1961.. II. br. n. 33---56. sl. Sarajevo 1956. A. Beograd 195f>-1957. n . n. d. '" A. 8 i 9. 452. br. ]H S. 127 i 128. A. B. I. sl. 235-243. Beograd 1959-1960. n. 3--4. sl.. Minić M. str. Beograd 1969. sl.. Truhelka. P. sl. d. 73. 31. Vidi i njegovu radnju "Iz naše narodne.

sl. sl. Ljubinje. 18 i T. 130. Mijović. Zbornik Sv. Renđeo. Zagreb 1959.01 Moja zapažanja na samome spomeniku . sl. Bogumils tvo u Bosni. 85. sl. Radoj č ić. u Bosni. Enciklopedija Jugoslavije I. sl. . Radovi muzeja grada Zenice III. Benac. n.. T. str. HD M. T. Ista. kni. Sarajevo 1952. Sarajevo 1978. V. 29. N. ' 16 A.. 3. '" M. Ljubuški. sl. m D. d. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. Zagreb 1960. 177-178. T. n. T. Srednjevjekovni bihaćki latinski spomenici XVI vijeka. n. Be š l ag i ć. • 0 M. TruheJka. Zadarski s redovječni majstori.. sl. d. m S. n. sl. 33. B ešlagi ć. 98.)1 Isti. Beograd 1969. M. Bešla g ić. Sarajevo 1965. 30. Glasnik Zemaljskog muzeja. Kovačević-Koj i ć. m S. 53. Beograd 1964-1%5. 22 i 29. .knj . 41l C. d. 47 i 60 i str.. Starinar. sl. sl. Truhelka. Stećci tl Ziemlju. Beograd 1950. Beograd 1961. BO S ~li i Dubrovniku. 92-95. 24. 8. Sarajevo 1973. Bešlagić. Popovo.. Anđelić. 14. 25. T. XVI i str. Siroki Brijeg. T. n. LXIII. S. T. S. T. 26.. 4ll I. str. . Beograd 1957. Sarajevo 1967. 46. sl. Slećei na B[idinju. Sarajevo 1954. sl. T. Beograd 1974. Zenica 1973. C u rčić. '01 tOJ . n. 132. . 4. Sarajevo 1954. sl. S. Titograd 1970. sl. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Stećci u okolini Vlasenice. Zagreb 1955. sl. Ka[inovik. Kalinovik. 43. XIX (Arheologija). N. Isti. '" Isti. sl. m G. n. Bešlag ić. 216. Petro v i ć . LIX. H ' S. Anđelić. Ukrasni motivi na s tećcima. 4. LXII. m S. XXXIX. Wenzel. K upres. str. II.. Stećei u Ziem[ju. 23 b. . 67. Sarajevo 1967. Novci bosans kih banova i kraljeva. (Arheologija) IX. 4. 17. T. sl. N. sl. 87. 3. Bo[juni. Sarajevo 1962. ~ C. LXIII. 19. 86. n. LlI. Wenzel.399 Sv. sl. 74. 36 . Wenzel. 9 i dr. Sarajevo 1943. Sarajevo 1952. '" B. XLI. 3. posebna izdanj a . m Isti. Starinar XXII (1971). Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. H' A. 154. Radojč ića. Curčić. d. d. C určić. 123. sl. S. d. Stari nar XV-XVI. tom l . Petriccioli. 20. Hrišćans ki nišani XV v.. T. sl. sl.. LIX. Sarajevo 1954. sl. 15. CCXCI lI. 289. Beograd 1972. 26. Olovo. XXVI. s. sl. m D. Bešlagić. Neka pitanja bosanske heraldike. sl.. s. I i III-VII. 4lI Isti. Beš l agić . XCII. Bešlagić. ~ I. Naše starine XI. s. 128. Sarajevo 1965.. 81. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Beograd 1964-1965. . n. sl. T. sl. 426 C. I. Fisković. Ludmer. str. sl.. d . 8. P. ~ M. n. Naknadna zapažanja na nekropoli stećaka lt Boljunima. 237-292. 29. Beograd 195 1. N. 52S3. sl. Odeljenje društvenih nauka . ul P. C určić. 98. M. Sergejevski. ~ D. 5. 11. Glasnik Zemaljskog muzeja. Skrivani ć. T. Starinar. Slikarstvo i primijenjena umjetnos t l storiia Crne Gore.. Stećci centralne Bosne. Naše starine X. Oru l je U srednjovekovnoj Srbiji. Trnovo. Sarajevo 1965. T.. 186-194. 69 i 80. 33 i 80. 641-Đ45. 'o S. n. m P. Sergejevski.. Beš l agić. d. 411 V. ~ S. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. ' ~ Đ. 87 i 91. n. M. Stare srps ke minijature. XII. 2. II. 112-113. 4J1 S. Vego. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. V. VI.. Uloga Dubrovnika u snabdevanju s rednjovekovne Bosne oru žjem LI XIV i XV v. SAN. Radojković. Split 1959. 87. Sarajevo 1964. Wenzel.knj . sl. 4. Pojava romaničke skulpture tl Dalmaciji. Solovjev. m V. Sarajevo 1966. Beograd 1958. fl! A. sl. Benac. LVIII. sl. Bešlagić. Ukrasni motivi ua s tećcima. d. Sarajevo 1962.. Wenzel.. XXI. Starinar XV-XVI. 15. str. Stećci na Nekuku kod Stoca. Vego. d... Sarajevo 1943. Beš l agić. 209 . sl. 162. s. 24 i T. 58 i 68. d. XXIII. sl.

Vego. .. Be š l ag i ć. Sergejevs ki. 59. n. Sarajevo 1954. m S. n. N. sl. V . T. d. Curčić. T. Zenica 1973. d. Srpske narodn e pjes me 11. q7 S. LIX. 11-12.. n. sl. XXXII . d " 123-126. sl. n. 210 . 16... M. Radimlja. 21. St ećci okoline Ktadn ja. sl. 451 Is ti . n .. n.. Sarajevo 1967. n. Ista. 46t S.. n . knj .. Novaković.Kojić. '" P. Ist i. . d. sl. Curčić. u6 J. Vjesnik Vojnog muzeja JNA 1>---7. 7. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. 75-86 i 181>---194... str. Be š l agi ć. d. V. T.. 4&4 Vuk Stefanovi ć-Karadž i ć. 8. Beograd 1962.. 3 i T. . LXXXIV. d. d. sl. T. 223.. 26. LIX. ua Is ti . Nevesinjski s t ećc i.. 67 . d . 13. 163. sl. . •" M. Wenzel.. Curčić. Beograd 1976. LXXXIX. Sarajevo 1950. Sarajevo 1962. n. 17. n. sl. s tr. . d . Tadić. XC. 32-33.. qJ Arheološk i s pom enici i nalazHta u Srbiji I Zapadna Srbija. 83 i 83a. Sergejevs ki . . T. Stara srpska vojska. 22. .. Ludmer. sl. G. 17. XC. Is ti. 185 .. W S. Slarinar.. Ista. d.. Ista. 166. n. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. Wenzel. Skrivanić. 10 . sl. d. sl. 441 Is ti. u Bosni i Hercegovini. Radimlja. Skri vanić. n. T. no M. d. d . XII . Sarajevo 1956. .. B ešlagić. Nišani XV i XVI v. Beograd 1893. Beograd 196 1. 328.. 30 i 56 . l . n. 6. d . A. Beograd 1966. Kalinovik. •" M. u' n. . Vesn ik Vojnog muzeja JNA. V. 70 .. Be š l ag i ć . n. sl. m D. 33.. Građa o slikarskoj !koli u Dubrovniku XIJI-XVI Beograd 1952. s l. str. n. n. n . T. Anđe li ć. m Isti . s tr. Petrovi ć. • . 9-12 .. Popovo. Kovačevi ć. 26 . T. Rado vi Muzeja grada Zenice III . Sarajevo 1950. . d .. Sarajevo 1952. 10 . 2. d... Sarajevo 1962. D. s l. 82. 411 V. n. d. CI. 456 Ul . Sarajevo 1978. d. 26. s. n . sl. 181>---194 . 56. Pe trovi ć.. 28 . broj dokumenta 85. sl.. n . n. Boljun i. Sarajevo 1969. sl.. Naše starine XII. 90-108 . Naše s tarine XIII. sl. 17 . 12 i T. d. d. broj dokumenta SI i st r. d. 221.. Kalinovik. 323. sl.. B eš l ag i ć. Kovačević·Kojić. '" Isti. 167 A. n. n. 74. Curčić. d.. Wenzel. Wenzel. LXV. T. 441 Is ta. 177. n. T. Wenzel.. D. LXIII. 28. n. XC. D . sl. CIX." P. Ista... d. LXVII. Benae. n. sl. ~ Ista. LXVI . ~ Ista. . T. UJ S. 116 S. 22. stećcima. Sarajevo 1972. ~ S. "' Ista. Wenzel. Curč i ć. sl." M. Kovačevi ć· Koj i ć . d.. s l. sl. 10 i 106. '" M. Benac. 323. d. 37. T. n. V. Stećci cent ralne Bosne. 46. CIX. n. sl.. M. 66.. d .. Be š lagić. 97. 7. sl. us S. str. 29. Kupres. B eš l agić . 54 i 58.. d.. . Solovjev. III n.. A. . IS i 42.. d . broj dokumenta 162. D. na istom mjestu. Sarajevo 1962.. n. Sarajevo 1966. n. Benac. 32. sl. ql Đ . sl. Radimlja. 4. Is ti. G.. T. d. 4So1... ~ S S. Godišnjak Istorijskog druš tva BiH VIII . d . Anđeli ć. I. Sarajevo 1950. d . 210 . n. 400 . sl. 3. d. Stilovi i grbovi na A.. "' ~» 451 Đ .. 32. Beograd 1953. d. 5.. sl. Kalinovik. B eš lagić . . Skri vani ć. 161>---168. LXXXV. T. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod SlOca.~ G.} V.

135-139. m A. god. 117. m S. Sarajevo 1964. sl. Vl. d . 26. Sarajevo 1969.64. 5l. 387. S. Renđeo. Split 196 1. 7. 21 . C urč ić . Steće i Ll okolini Siben ika. n. 62." S. sl. 510 S. Sarajevo 1971 .. Sarajevo 1954. We nzel. . Mileti ć . sv.-II. Hsković . Radovi Muzeja grada Zenice III. 102. S. Radovi Muzeja grada Zenice I II. 7 a. Zagreb 1959. n . Benac. Sarajevo 1972. god. ID A.. 61-jj8. 29. Nevesinjski s t ećei. sl. d . 5ĐI Vl astita zapažanja na samome s pomenikU. Be š l ag i Ć. sl. Zenica 1973. Sarajevo 1972. Naše starine IX. sv.. Sidak. n. Be š la gić . T.. III C. Sarajevo 1954. sl. 2 . sl. Fisković. God. januar 1961.. sl. Sarajevo 1952. Nevesinjski stećci. Fisković. Beš la gić . Starohrvatska prosvjeta III serija. 250. sv. 50) Srps ki mitološ ki rečnik. Skarić. n. Beš la g i ć. S/eće l u okolini Sibenika. Sarajevo 1965. »I D. Sarajevo 1948. Dal matinski majstori tt srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini.11 S. 501 Isti. sl. Reljefi bosanskih i h e reego vaćkilt s t ećaka. Beograd 1970. 536 M. s. Zagreb 1975. Hrvatski planinar XXXIX. XXXVII. n. SIS S. I "krst jan i" di Bosnia alla luce dei lora monumenti di pietra. Stećei i neki njima s lićni nadgrobniCi u okolini Zadra. B eš l agi ć. 506 Vl as tita zapažanja na sa mim spomenicima. 31(}-311. I. Sarajevo 1934. n. Zadar 1974. 79-82.. 514 M. Ukrasni motivi na s tećcima. sv. n . 5QS .. Sarajevo 1928. 58 i 66. Stećci centralne Bosne.148. ID S. Radoj č i ć . 109. m M. Jesu li bogumili poštovali krst. sl. sl. Zagreb 1975. 164. sl. 4" G. ll. SH J . Skrivanić. Letopis Matice srpske.401 . Ll Bosni i Hercegovini.91. Stećci na BUdini«. So!ovjev. 147. N. sl. . Stećei u I motskoj Krajini.. Stećci okoline Klodnjo. 3. 530 M. SIJ Vlastita zapažanja na licu mj esta. sl. KulIu rni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. 266-267. !M SV.. . Zenica 1973. T. d. 138-139. Curčić.. Beograd 1970. JJI L. 41. Radovi Cen tra JAZ U u Zadru. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Petrov i ć . Siroki Brijeg. n . 2. Kupres. '" P. sl. d. ~ V. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske l. S t ećci. sl. V. C. I{. 108. 3. d. 184 i 194. S. 274-275. Kupres. 318. Glasnik Zemaljskog muzeja XL.1 Moje bilješke na studijskom putovanju u Fra ncuskoj 197 1. Simbolika štapa na stećc ima. ~ Srpsk i m i tološk i rečn i k. B eš lag i ć. V. I. 5011 Isti . 64. m Moje bilješ ke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. Grob i grobni spomenik gosta Milutina na Hu m skom II fočallskol11 srezu. d. d. m Isti . Naše starine XIII . Sarajevo 1978.192. Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI. d . god . 501 C. Beš l agić. Beog rad 1970. 88. 514 Moje bilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. m Ma terij al još nije objavljen. kataloško·topografski pregled. JJ I l. T. 16.. Zag· reb 1943. sv. Naše starine XII.. Roma 1957.. UJ S. m Isti. 350. Beš l agi ć. 159. Zagreb 1954. napomena 203. n. JU Isti . m Isti. Jedan zanimljiv mramor kod Skender Vakufa. Vego. 5l ećci Ll Cavtatu i Du brovačkoj i upi. 62 i sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. LXXXVIII. Kupres.išnjak zaštite spomenika kulture Hrvat· ske I. 12 . SCI! Isti. B eš la gi ć. 24. . S tudije o "crkvi bosansko j" i bogU/nilstvu. sv. 5. za historiju i etnografiju. Novopronađ e ni natpisi na s t ećc ima. Novi Sad. Nišani XV i XVI v. Katić. knj . Beš lagić. Srpski mitološki rečnik. Ill. Karanović. Sergejevski. sl. Zagreb 1975. Na še starine XIII. d. ' H M. 191. 29. sl. Wenzel. I. 23 a. Sarajevo 1954. 29. Sarajevo 1967.. 57-60. 91-92. T.

god. 56l 1. Vego. M. Sarajevo 1950. sl.. N. 55. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Maksimović. knj .. Cent ralna Srbija.707. n. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. Naše starine X. Wenzel. 402 . 20. XV. str. Zna čaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju sta re slovenske religije I. m D. Kalinovik. Be š lag i ć. Vlastita zapažanja u Arheološkom muzeju u Atini. Isti. I skopavanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1955. Kupres. 13. 14. Neke likovne paralele s t ećcima. S. s49 M. Dobri pastir XXVI. LXIX. Naše starine X. StO Isti . 1959. Arheološk i spomenici i nalazišta u Srbiji Il . O r/ ički elementi u simbolici s tećaka. d. d. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrva tske 1. Novi Sad 1966.. Radojković. d. Ljeljenovo kolo. Beograd 1956--1957.. B eš l ag ić. Sarajevo 1965. S" Isti. Naše starine XIII . sl. Isti. LXXI. d. Dorn. Solovjev. 88. LXXXVIII. m S. Srpski mitološki rečnik . • . B eš l ag i ć . Tii rkische Grabsteine mit figurenreliejs aus Kleinasien. 56t Moje bilješke na studijskom putu u Italij i 1971. 160-161. 31. ll. T. Srejović . 88 . Vol. Sarajevo 1962. 80. s6l 1. Bešl agić .. Sarajevo 1956. 10 . We nzel. m M. Popovo. n.. n. Sarajevo 1955. Sarajevo 1954.. 8. 318 . 41. m Isto tamo. god . n. Naše starine X.. 23 . Sarajevo 1976. IV dio. sl. sl. sl. Zečev ić. T. m A. 11. Vego. d . 566 M.. Umjetnos t. i 1975. 19. Beograd 1955. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV.. 95 i 129. Bogumili i simbolika stećaka. Orijentalni element i i datiranje korskih klupa splitske kat edrale. Naše starine III. Kult mjeseca u priči i umjetnos ti indogermanskih naroda. Zagreb 1975. Stećci centralne Bosne. 9-10. Sarajevo 1965. X. Radoj čić. .. sl. Đu rić. n. ~ Isti... m Moje bilješke u Nacionalnom muzeju u Rimu . Sv. Ul Isti . Stećci kod Raške Go re. T. 157-160. Wenzel. II. Starinar.8. d. s. Prilozi povijesti umje tnosti u Dalmaciji 15.. sl. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih s pom enika u Bosni i Hercegovini. StI Lj. d. tom 2. Koji ć-M. l elen u našim narodnim običajima. Zagreb 1892-1 897. Beograd 1970. s. 544-555. 38. d. 2. sl. Beograd 1956. LXXXVIII. Basler. "' S. Sarajevo 1967. Be š l ag i ć. )69 S. Zagreb 1959. Nekropole i grobni belezi. god. '" Đ. Istorija Crne Gore. LXXII. Veličani srednjovekovna nekropola . Godi šnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umj etnosti BiH. sl.. Radimlja. »OI S. 51' D. 33. Kalinovik. Ćorović-Ljubinković. Wenzel. sv. Wenzel. Sarajevo 1966. 49-56. 14 i T. sl.201-204. '" Isti. . sl. 2. 139-1 52. Stećci na Blidinju. m. Sarajevo 1913. Sarajevo 1962. sl. T. Split 1963. O. 256. 256.. N. Kuli š i ć. Beograd 1968. III. sl. 26. '" S. sl. Ljubinje. Wenzel. Starinar XVIII (1967). sl. Wilke. 22. sl. 123-133. n. Srejovi ć .. M. '" M. M. Titograd 1970. Ljubinje. d.5. 45. knj. ćorović-Ljubinković. ~. Sarajevo 1972. Beograd januar-april 1964. VII-VIII.. Wenzel. 9. . LXXIII. Challet. Baltimore. T. Beograd 1965. S. M. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVIII. m G. Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u Biskupu kod K onjica. St1 M. d. Benac. sl. 234-235. . T. • .1' V. n . Sarajevo 1956. Narodno stvaralaštvo Folklor. Srpsko zlatarstvo XVI i XV lJ veka. Maryland. Srednjovekovni duborez Ll istočn im oblast ima lugoslavije. n. .336--337. sJ. Sarajevo 1973.. 117. T.. 66 i 96 a. '" Rj ečnik JAZU. 231-237. (Arheologija). S40 S. m A. Ars Orientalis. '" Moje bilješke na studij skom putu u Italij i 1971. 517.. n. Bešlagi ć . "I K. Stećci tl okolini Sibenika. ID M. LXX.576. n.. Sarajevo 1965. B. 19. .

I i 2. sl. SIJ V. sl. 102. knj. Stećci u Brotnjicama. XVI. d. u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1972. Zbornik radova Vizanter loškog instituta. III. 257-259. oo< Sv. Zagreb 1960. Bešlagić. Sarajevo 1965. SSI ~ . Sarajevo 1978. sl. m Moje bilješke II Nacionalnom muzeju II Rimu i II Aliscampu II ArIes-u. S. n. Naše starine XI. Beograd 1958. O srednjovjekov noj skulpturi Bok e Kotorske. Curčić. 10. m S. 5. n. n. 20. sl. d. Sarajevo 1970. Turkische Grabsteine " '. Petriccioli. sn S.. d. Romaničk i bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku. 19. sl. 133. 60S I. 104-107. Starinar XII. n. Mak s imo v i ć. s. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. n . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. m P. Wenzel. T. Maksimović. LXXIV. sl. Stećci na Nekuku kod Stoca. 289. St ećc i na Blid illju. Sarajevo 1953. 9. Nek e likovne paralele stećci ma. Sredovječna groblja. sl. 61] A... Dubrovnik 1962. n . 71. ". Sarajevo 1978. m S. Starokršćanska arheologija. '" S. Be š lagić. sl. Truhelka. Palavestra. 516 V. M. Stari srpski pečati i grbov i. Be š lagić. 6 11 Isti. Problem i ikonografije i stila na portalu Simeuna Dubrovčanina u Barletti. 609 I. 44---45. Kunst. 2. Fisković.. 12.. sl. Stećci u Opličićima. 616 P. . 6(l6 I. Nišani XV i XVI v. sl. Beš lagić. 85. Zag reb 1959. Nikolajević. LXXIV. Kalinovik. LXIII. Kraljevo 1975. !M Isti. Basler. Kupres. Anđelić. sl. sl. Beograd 1961. 123-132.. 403 Isti . Isti. 27. sl. J. 36. 312. Sarajevo 1965. 11 i 30 . 'K Isti. W K . 33 i 34. Be š lagić. 382. 72.. Trnovo. A. 18. Anđelić . Naše starine VII. sl. Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. Grbovi Hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni j edne kućne cisterne u Dubrovniku. Dom. Skulpture iz Predjela u Bosni. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. ~ M. n. sl. Wenzel. Boljuni . $92 Moje bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. Sarajevo 1974. O. d. '" M. Novci bosanskih banova i kraljeva. sl.. god. 28 i T. Novi Sad 1910.. Trebinje 1975. C. d. n. 2. Zagreb 1972. Zagreb 1931. d. 83-90. 50.. 13. sl. Sarajevo 1967. Isti. .. Star'inar. I vić. m P. 599 M. Wenzel. Wenzel. Naše starine XIII. Beograd 1970 (Zbornik Đurđa Boš kovića) . n. Kalinovik .. ~IO C. Renđeo. d. Raška baština I. T. ~ Isti. Zlato i s rebro Zadra i Nina. sl. 132. M.. 30). 11 i 50. 611 Isti. LXIII. 41 i 61. d. m I. Truhelka. XX (1969). Ukrasni motivi na stećcima. T. 102. Wenzel. Split 1960. 258 . III. knj. LXXVI. Sarajevo 1962. T. Beš lagić. m S. 78-79. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. Wenzel. Bešlagi ć. ~ C. T. d. XXVI i XXVII. Petr:iccioli . 56 i 63. rukopis II Zemaljskom muzeju II Sarajevu. T. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Treći program Radio Sarajeva. . Split 1953.. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. Isti. na str. Ivić . d. Beograd 1975. br. Kulturno-historijsk i odnosi između Balkana i Indonezije. n... LXXVI. 8-9. T. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. d. Petriccioli. 97-108. sl.. Sarajevo 1960. 3. d. Isti. sl. O ikonografiji Radovanova portala. ~. 15. sl. O umjetničkoj vrijednos ti natpisa na stećcima. Nišani XV i XVI v. 156 i 158--160. M. Beograd 1953. Anđelić. 49. Tribunia l. Radojčić . u Bosni i Hercegovini. n. Boljuni. 2 i 10. 73 i 80. 21. Wenzel. M. Po java romaničke sklupture tl Dalmaciji. g. Sarajevo 1954. sl. 129. Sarajevo 1943. Nova serija.287. . sl. sl. N. sl. 191-202. 602 J. 44.m S. Ljubinj e. Naše starine X. 7. ~U J. n. 74 . Krleža i saradnici. 4849. 5 i 14. 28 i 29. 2. Bilten Instituta za proučavanje folklora 2. 29. sl.. 390 Đ. d. d. 6. sl. sl. Spomenik CIlI. Zagreb 1960. 611 I. W M. n. n.

92 . C.. n.. 6IoS S. ". K. Sarajevo 197 1. 43. Stećci centralne Bosne. str. •~ S. . Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 6. Anđelić. Palini ćev grbovnik. m Isti.l Moje bilješke sa studijskog putovanja . sl. . Novi Sad 1971. g . Dobri pastir XXVI. S. n. Corović·Ljubinkovi ć . XXVIII. kataloško-topografski pregled. d . 135 a . A. Stećci Hodova. ul A. 5~9. St ećei. . LXXVI. 196. 616 Moje zabilješke na' Izložbi etrurske umjetnosti II Parizu 1956. Srednjovjekovni s t ećci od Slivna do Cepikuća. 142 i 326 . 75 . sl. Stećci u Gornjem Hrasnu. Stari malisors ki nadgrobni spom enici u Fu ksan L e kiću. Nišani XV i XV I v. Isti. sl. 50. 146. Wenzel. m Isti. I. sl. n. T. 6311 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji l Zapadna Srbija. d . Orfič ki elementi u simbolici s t ećak a. Wenzel. B ešlag i ć. 2. Benac.. d. 374. M.. Momirović . OJ I S. Srednjovekovni dubo rez tl is t očnim oblastima Ju goslavije. 6~ P.. Deroko. tlf Isti. d.. B eš l agić. Tbl. "' E.1 agić. No" i Sa d 1970. Sarajevo 1962. Sarajevo 1966. 'u K. n . i l l C. d.. sl. LXXV. 6u S. sl. K. sl. Priština 1970.. Lik zmije u narodnoj umetnost i i tradiciji.. W S. Beograd 1953.. 141. Woermann. Geschichte der Kunst. Fi skov i ć. n. sl. T. sl. n . 19 i 35. 120-126. 19. . Nišani XV i XVI v. Fi s ko v ić.. T. Truhelka. Beograd 1960. Wenzel. sl. 15. O. Nekoliko novopronađenih predmeta s pom e nič k e vrijednosti u pos jedu samostana sv.. ou S. P. 12. 45.. Dujšinov Zbornik plems tva l . n. 75 i 79. Fisković. 616 A. e. . T. LXXVI. sl. '" S. I. '" e. sl. 284.. Tihi ć. Zagreb 1959. M. . 5. sl. 422. g. 121-122. Rij eka 1914. Anali Historij skog instituta JAZU u Dubrovni· ku XII. Sarajevo ]959. Be š l agić. Boljuni . . 4 i 6. e1 C. Beograd 1965. Naše starine VI.. Bešl agi ć . " 102-103 . sl. . 44. . Split 1952. Anali Historij· skog instituta JAZU u Dubrovniku II.97. SkuiplLlra vladarsk ih dvorova u s redn jovj ekovl'lo j Bosni . VII . 72. . Zagreb 1950. T. d. '" M. I slamska "Jn elnost. n. 6«1 Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 1971. Katarine u Kreševu. LXXVI. Sara· jeva 1976. Zagreb 1938. Abramić. Beš lagi ć . Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV.. • . . ll. Anđelić.. 4.. M. Wenzel.. n . )0. skog muzeja u Beogradu 22-23. Be š l ag i ć.. d. 176. Kaer.. 7. Ikono grafija duboreznih vrata manastira Sl epča. T. Kn ežević. . Jireče k. br. list ll. Reljef dioskura iz Narone. Sehwabisehe Romanik. d. Glasnik Muzeja Kosova X. Republika VI. Leipzig 1926. Dubrovnik 1970. C. M. Be š 1a gić. god. 6Y S.. Monumentalna i dekorativna arhitek tura u srednjevekovno j Srbiji. . Dubrovnik 1953. . TrubeIka . Beograd 1962.. 611 S.61' P. 8. sl. 6J2 S.. d. I storija Srba I. Razni rezbareni predmet i u Bosni i Hercegovini . LXXVI .. Đ. isto tamo. Moje bilj eške sa putovanja II Austriji. Wenzel. Skulptura vladarsk ih dvorova u srednjovjekovnoj Bosn i. sl. VI.. sl... B eš la gić. Bock.. 4. Sarajevo 1960. Makarska i Primorje. 65' M. u Bosn i i Hercegovini . Beš lagić. Popovo. T. 10 . 84. Beograd 1952.... Glasnik Etnograf. III sv. sl. . T. Wenzel. . 404 . Ista. Prilog životopisu Marka Marulića Pečenića. sl. sl.. Basler.. 51. T. . 88. P. Tre ći program Radio Sarajeva za 1974. W S.. 4 i 9.. 2. Sarajevo 1967. 6. sl. str. Popović.. Kalinovik. d. n. sl. OJ1 M.. Dom. b i str. . u Bosni i Hercegovini . M. 92. n. 120. sl. sl. Romani č ki bestijarij na renesansnom bunaru tl Dubrovniku . Slećei na Blidinju. 374 . Stuttgart 1973. Kalinovik . Be š. sl. Naše starine VII . ) I. . C. br. d . 134. 49. 257.

CI X. S. 704 C. LXVII. 147. "7 S. 133-134. s l. T. n. g. Wenzel. 81-82. Naučna izdanja Matice srpske. Be š l agi ć. LXVI.. Knež evi ć .. Starinar XXII. . d.. fR1 S. 216. Tbl. Wenzel. W M. " s l. Iliri. 58. sl. sl. 5. . ~ S. 142-146. 41. . Ljubinje . 677 I sta. . d . Pet riccioli. Neobjavljene romanil ke skulpture u Zad ru.. 49. Trač ki konjanik u običajima i verovanjima savremenih balkanskih naroda.. sl. Nišani XV i XVI v. '" M. sl. Wenzel. T. . Naknadna zapažanja na nek ropoli st ećaka u Boljunima. . Kalinovik . Beograd 1937. sl. '" S. Wenzel. n. d. Mileti ć .. Vranjski glasnik X. T. 6. M. . Miscellanea I. T. 67 1 Isti. god.Zadar". T. 555. 2upani ć.405 tn V. s. 80. LXVIII. 60 . g. Be š l agić.. br. Etnogeneza južnih Slovena. u Bosni i Hercegovini .... 98-99. 8 691 H. n. 258. Novi Sad 1950. g. Stećci u Brotnjica ma . d. Radovi Muzeja grada Zen ice V. 85-1!7. . Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. Romanika u Zadru. 178. Ljubinje . Das ornamentwerk. is to tamo. 6601 S. l. sl. 64... M. M' C.. n. 70. 136-147. 152. Wenzel. CI. d . 25. Wenzel. sl. Stanojev i će va enciklopedija II. Stećci u Brotnjicama . Studije iz religije i folklora. d.. 32. rm Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. 106 L Renđ eo . 55. Zagreb 1964. LXVIII . Minić _ M.. T. sl. Godiš nj a k zaš tite spomenika kulture Hrvatske I. IV. 165. m S.. Be š l agić. d. Naše s tarine VII. Split 1953. LXVI. 9.. Prvi hrvat ski novci. 6.. d. Stećci centralne Bosne . . Kelemen. 702 D. 66l S. 123. St ećci u Oplil ić ima. 661 N. n. . Berlin 1937.. sl.. ~ M.. 4. Be š l agić.. 619 S... Peristil I . Trnić. Sarajevo 1974. d.. S. Starinar. 49-56. Ostave srednjovekovnog nakita u Narodnom muzeju tl Poža revcu. T. H l Moje zabilješke na s tudij s kom putovanju u Italiji i Francuskoj 1971. Dubrovnik 1955. 4. sl. T . 27. Petriccioli. 132 . 612 Priložena fotografija je s nimljena prije dvadesetak godina. Zenica 1973. 664 M. Wenzel. m M. n. Dom. Knežević. 10. . Bossert. 9. .. Zagreb 1975. Beograd 1972.n M. n. Sarajevo 1960.. Beš l agi ć. Treći program Radio Sarajeva III. Ivan čev ić B. • . n. Srps ki etnografski zborn ik XXXI. Kult zmije u okolini Skoplja. Izdanja Centralnog higijenskog zavoda 25. B eš la g ić. 41. Vranje 1974. '" S. O.I Is ti.. sl. m Isti. T. n. St ećc i u Brotnjicama. Tiirkische Grabsteine .. Isti. Zečev i ć. ~ M. Vukanović.. 2. 93. LXVII. Zagreb 1954. B eš lagić. Elem enti naše mitologije u narodnim obredima Ul igru. s l. 7S i 121.. Fi s kovi ć. 303. N.. d . 6.. d.. • 1Il S. LXX. 70l Korenić. Th. sl. sl. Filipović. Filipovi ć. sl. n.. . T. ~ K. d. Fragmenti srednjevjekovne skulpture iz Po· reča. Cajkanović . sl.. LXVIII. 701 R. 109. K alinovik .... l. l i 3. sl..N eorićev grbovnik iz 1595.. Beograd 1974. sl.. T. 3. 6U M. sl. d. Nišani XV i XVI v. Ista. 67' S. ". T. ~ M. Be š lagić. n. Kalendar Napredak 1936. Truhelka. poseban otisak iz zbornika . S. n . d. II Bosni i Hercegovini . 6. 7. . Srednjovjekovna skulptura tl Bosni. l. Stećci u okolini Sibenika. . knj. Prvi poznati dubrovalki graditelji. on Moja zabilješ ka u Arheološkom muzeju u Atini. Beš l agić. 670 S. 6M Moje zabilješ ke na s tudij s kom putovanju u Italiji 1971. Wenzel. Be š la g i ć . St ećci centralne Bosne . '/I'JO I. XXI (1970). '" P. sl. sl. sl. list CXXV.. sl. n. 21. LXXXII. ~ Ista. n . Wenzel. I. 6611 N. Beograd 1937.

sJ. 9. lM Moje zabilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. s. Thalloczy. Be š l a g ić . skog muzeja. n.27. '" S. 22... Fisković . XVI. sl. 1881}-1881. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. Nišani XV i XV I v.. CIX. Zivotinjsko carstvo. Kulturno-istorijski odnosi . n. logija) . 3. . . Nadgrobni natpis i reljef kaznaca Nes pine. 31. 13. 303.. S. l tO C. d. m Dictionaire d'archeologie chretienne et de liturgie. JO} S. Glasnik Zemaljskog muzeja." '" S .. n. Grborezi. sl. O ikonografiji Radovanovog portala. n. sl. Funk and Wagnalls Comp. 89.. T. XV-XVI (Arheologija).. 39. S. u Bro f11jicama . 12. Zadružni glasnik XIII .. T. 2. 28. n. 44 i 49.. . Stuttgart 1905. 28. 57 i 44. drugi dio. d. Beograd 1970. C.. s. 37. g.. Fi s ković . Mirković . . 319. Nišan i XV i XVI v . III. C. sJ. 319. Spemann. Bosanski grobovi. 41 i 48. 43~4 . CVI. XI (Arheo. Miroslavljevo e vanđ e lje. l J' S. . 7 i ll. Sarajevo 10. Skulptura vladars kih dvorova tl s rednjovjekovnoj Bosni .. 233-234. Miinchen und Leipzig 1914. m M. LXVIII . n. T. 6 i 13. CIX. Reljefi bosanskih i hercegova č kih s t ećaka . SAN. Beograd 1940. Sarajevo 1973. Beograd 1951. lU M.. Kuli š ić. sl. n . 198. Renesansna klesarska-kipars ka djela u Splitu.. '" A. 9. k. . 9. tt Bosni i Hercegovini . m 1u '1 406 . Sarajevo 1958. 7ll Srpski mitološ ki rečnik. 10.. n. Sergejevski. d. 9. J . Mi· letić. Truhelka. T. sIr. sl. str. n. 111IV (1952-1953). Radojči ć . Sarajevo 1894. CIX. T. knj .. Orfički elementi .. D. vol. pod "COq". Glasnik Zemaljskog muzeja VI. 6. Wenzel. Nišani XV i XVI v. Hl Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1975. 110 S. 36-38. Steće. Beograd 1950. Značaj slovensko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou č avanju stare slovenske religije l . 43.. 91}-9 I . m M. E. 2886-2905. s. . Sarajevo 1961 . 1-4.. Brem. Curčić. d. 374. . Wenzel. Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine. d. Basler.)O. N. g. Ptice na našim s redovje čnim nadgrobnim s pomenicima i staron muslimans kim nišmlima.. . Kunst. d. USA. LXVI. d.314. n. T. sl. Be š l a g i ć.. Bešlagić . 13. d. T. O kn ežinama Baki ća pod turskom vlašć u . 2 i T. Olovo.posebno izdanje. sl. Program c. m Ista. 353. Stari malisorski nadgrobni spomenici u VLAha n Lekiću . Glasnik Zemalj. . 239.. Be š lagić. 8. B e š l agić. god. 253. 24 b. Dabravina. Lile k. 7JC1 C. Studien zur geschichte Bosniens und S erbiens im Mill eiaiter. Basler.. Y. N.. sl. drugo izdanje. Romanič ki bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku . 12. Velikog gimnazija u Dubrovniku za šk.. Sarajevo 1964. 158. . Stari nar.. 61. sl. knj . l ' t J. Curčić. Standard Dictionnary of folklore. lM P. 97-107. 8. CLVI.408. St ećci centralne Bosne . 719 V.. 111 Isti. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. d. Curčić . 3. 114 A.Đ. posebna izdanja. Zore. N. Dubrovnik 1881. my tllOlogy and legend. 8. 1)9 D. . Is kopavanja u Cari č inom Gradu 1949-1952. Split 1953. sl. nl L.. Đ. 35. '" M. sl. 7. Kunst1eksikorl. Kulišić. Sarajevo 1956.205. Sarajevo 1956. I. Truhelka. II 1939. 12 i 16. Anđelić. N. sv. Ll Bosni i Hercegovini .. '" M. Wenzel. m J. 7u S. Paris 1914. 71 6 L. 1tJ L. ". Kovačević . Keč kemet. ISO. 120 V. Benac. . str.. 7Z'l MOja zapažanja na samome spomeniku. m Sv. 111 V. Vasić.223. N. CX. . Bešlagić. Godišnjak Istorijskog drušIva BiH IX. T. sl. Wenzel. LXVI. sl. Zisi. 5. 744 M. . Kovačević. T. . sl. pod "cock. 5.. sl. E. Prilozi povijest i umjetnos ti II Dalmaciji 7. Srednjovjekovna skluptura tl Bosni . m . 7:6 W. " . br.. d. tom III.

. Wenzel. Steće i.Lepenica. 67. Simboličn e predstave na s t ećc im a. 9. sl. 33 i 45. Beograd 1967. . m M. d . M.. sl. Starobosanski natpisi. 711 S. 43. m S. m C. . T. sl. d. T. LXXVI . d. 129. Beš lagić. Szećei Ll dolini Trebišnjice.. . n. 24.. Naše starine II. Wenzel. sv. Bihalj i-Merin. Kajmako v i ć. T.~ Ista. JU Susret l j ivo šću Regionalnog zavoda za zaš titu spomenika kulture II Kralj evu neke od ta kvih spomenika sam pregledao na terenu . 2. n.. sl. T. Wenzel. g. . 16. S. Glasnik Zemaljskog m uzeja VII . 82-83. Kaj mak ov i ć. sl. Siroki Brijeg. Sarajevo 1954. Popov i ć.. Sarajevo 1965. d .. 345. Corov i ć·Ljubinkovi ć II svojoj radnji " Stuđe ni č ki majstori kamenoresci i njihovi s pomenici oko Petrove c rkve kod Novog Paza ra". 1$l M. 8-22.. . B e š l ag i ć .. Arheološ ka is pitivanja . LXVIII. Wenzel. 126. Neki od tih spomenika su objavljeni II "Raškoj baštini" I. sl. sl. 161 S. _. Wen zel. T. 8. We nzel. 291. n. . sl. Sarajevo 1964. S. sl. Anđel i ć. Benac. d. Vego. XXVIII. m C.. sl. LXXX. 95.~ M. Wenzel. 767 O. n. Ste ćei Ll Gornjem Hrasnu . Sarajevo 1953. Sarajevo 1895.60. Beograd 1956.. T. sl. Bešlagić. d. m S. 30.. 716 A. 47. n. Plastika bogumila.23. .. Be š l agić. 34-37. n. n l P.. Zadar 1974. m Isti.407 146 S. B eš l ag i ć. . Sarajevo 1967.. 30.. d. S. d . . LXVII I. Godišnjak Istorij skog društva BiH V. 750 P. 50---5 1. Wenzel.. Popovo. d. 160. S vjedočans t va pra vosla vnih izvo ra o bogumilstvu na Balkanu. Beograd 1960. sl. B eš l agić. n . Beš l ag i Ć. 10. Sarajevo 1963. 103 i 131-132. d . . " sl. sl. M.22. Nišani XV i XVI v.. I i 14. kataloška-topografski pregled. n.182. XIV. "Most" 17-1 8.. S t eće i. 181. Naše starine VIII. LXXIV.. 164. sl. . 2. d . Rijetka vrs ta nadgrobnih spomenika u kumanovskom kraju. Beš l ag i ć . 7. 286 i 291. Mostar 1978. 43. n . n. 285. Motiv ljudskih očiju kod balkans kih Slovena. m Z. 47.. Wenzel. T. Kuliši ć . 122. Wenzel. m Ista. 18. Wenzel. 135 a. d. Be š l ag i ć. Sarajevo 1962. Solovjev. 24 . M. B eš l agi ć. n . T. sl. na s tr.. sl. St ećei i neki njima sl ič ni nadgrobnici u okolini Zadra. sl. n. sl. T. Truhelka. sl. 11'J A. d. u B osni i H ercegovini . n.. sl. T. Nevesinjski s t ećci. Stećei. Beograd 1962.. n. V. 7~ Usmeni podatak od dr Anđe l e Horvat. St eće i centralne Bosne . S. M. LXXV. Petrov i ć . Radovi Centra JAZU u Zadru 21. d... KaJinovik . 198. Zbornik Narodnog muzeja II Beogra du . 'u M. J6l S. Naše starine X III. Gl asnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. Sarajevo 1952. 7. Kra ljevo 1975.. 5. a o ne kima sam poda t ke uzeo iz dokumentacije Zavoda. sl. Primje rke sa nekropole uz Petrovu cr kvu kod Novog Paza ra o bj avi la je M. 18. T. LXXIII . no M. 275-277. LXXXVIII. 3--4. I . d. Radimlja. Truhelka. 22. B e š l agić. m C. Ukrasni motivi na s t eć cima.. 29 i 48. Wenzel. 9 i T. LXXX. Vidov i ć . 8. St eće i centraln e B osne . 710 D. str. Banac. 1sl Na istom mj es tu. Sarajevo 1971. n. T. Jal M. LXXX. 1--4. Sarajevo 1966. LXXIX. sl. Naše starine XI. B eš lag i ć. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu X I X. LXIII.. . m M. M. sl. d . T. 6. n. d. m A. m Z.. . 257-271. sl. Natpisi i krstače sa Ga t a čkog polja. n. . sl. LXXIII. Sarajevo 1950. 7sl Z. 7 " S. Trnovo. 'u M. T. sl. sl. Sl. '" M. sl. 22 i 23. Naše starine IX. 51. 12. J65 Isti . K ajma kovi ć. nl S. T. Patarenstvo u s rednjovjekovnoj Hercegovini. n . sl. n . Sarajevo 197 1. sl. 10. d. kataloška-topografski pregled. 96-97. LXXIII. Wenzel. Kalinovik . . 117... 125. sl. '" Srpski mitološki rečni k . sl. d . Sarajevo 1972. 7600 S.

.16. XXXVIII. 53. 22 24. sl. d. 21. sl. Vlahov ić i Peđa Milosav lj ev i ć. Glasni k Zemalj skog muzeja. N. Nekoliko natpisa na stećcima tl okolini Novog Pazara.. Glasnik Muzeja Prišt ine X. 17. Sjen ice i Raške. &-. Starine Crne Go re V . Sarajevo 1952. d. 288. T. '" S. Bešlagić . T. 289 i 291. 112 a. 203-208. 1. LXXXV. n. 155. 14. 285. L.12. !OI Ist i. .. Popovo . 114. Wenzel. sl. '" A. Anđe l i ć. . Trnovo. S. d . Raška baština J. Sergejevski . d. Naše starine XII. Paškvalin. Sarajevo 1967. 29-30. Beš lagić. 10. M. n. lC1 Emisija Televizije Zagreb "Putovanja" od 27. B eš l ag i ć. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 33. L. 25. 2.. n. sl.. oo Isti. Kos ti ć. 101 Fatima je bila kći Muhamedova. T. Vego. III Isti . 13. ' 10 D. LXXIX. 14. Beš l agić. m Ista. sl. T. 2.. 11 i 12.. . 7(}-72 i 74-75 . sl. 22 i 24. . n. Bronzana votivna ruka iz Sasa. T . sl. sl. 75. Beograd 1965. 20--22. n. t06 D. A. 23. 109. B eš l agić. P. sl. XXXIX.. lOJ V. d. 92. Beograd 1951. 67. . Slanić. B eš la gić. Illa E. sl. 10' Rani srednji vek (prevod s nj emačkog). . n. Wenzel. Nišani XV i XV J v . 1. sl.. Konjic 1975. Benac...8. D. Ljubuški. 50-53.. sl.t/bin. 24. d .. a žena če tv r t og kalife Alije . Beograd 1967. III Isti . d.e . sl. 31. Naše starine XI. LXXX. 25. '" M. Sarajevo 1969. 110 D . Wenzel.. Naše starine XIII. d. III S. Nevesinjski steće . Stećci centralne Bosne. sl. Sarajevo 1961. 24.. I2f Ist i.. Trnovo. Vego. n. 16.ubuški. 9. . Beograd 1976. Naše starine XI . m P. 191. sl. 121 S.. Sergejevski. 14. Olovo. S. &lJ S. Džon Fajn. Wenzel. LXXX. sl. centralne Bosne . sl. d . IV. Narodno stvaralaštvo . Ludm er. Wenzel. We nzel. sl.. 12.. 12. 48. sl. Kupres. Be nac.. Stari malisorski nadgrobni spomenici tt Vuksan L ek iću.3 1 i 37. 79z Ist i. . n. IS. 54. god. T..'" Ista. . sl. 13. 76. T. Sarajevo 1954. LUek. n. '" Isti. s. sl. ll. 29-30. Olovo. Beograd . .15 M. D. T. llO R. 100 S. '" S. Prišt ina 1970. Sarajevo 1954. IX 1978. sl. LXXX. A.20 i 27. B eš la gić.. sl. 40. 79l Isti. "' M. d.. sl. Narodno stvaral aš tvo Folklor VI.. sl. M. Sarajevo 1972. 15. sl. LXXX.. 21. sl. 22-24. Stećci u Pivi. slike na stranicama 65-67.. d. .30. d... sl. 790' Isti. d . ~ Moj e bilješke na studij skom putovanju II Italiji 1971. Benac. Beograd 1970. sl. . Isti. Steće . IS. T. u Bosni Hercegovini . .. Benac. LXXVII. d. Histori jsk i spomenici Konjica i okolin e. 11 . Radiml. •" M.. 116 Materijal nije pobliciran . Sarajevo 1967. XV-XVI (Arheologija). 2. d. Nišani XV i XVI v. 45 i 47. Sergejevski.a . d. 291.. 137-139.20. Beograd 195 1. Kalinovik . 151. 283. Seoski nadgrobni spomen ici tl Srbiji. januar 1967. 12. 408 .Folklor VI . sl. Sarajevo 1967.. Wenzel. Neki komentari o odvojenoj ruci na bosan· sk im nadgrobnim spomenicima.. T. . l1f M... Cetinj e 1975. '" M. g. Kraljevo 1975. sl. 12. LXXIX. Običaj postavljanja zas tava na grob. 7. n. d.. n .. sv. N l S. n. T. 101. n. Kupres . 26.. n. Mrtvačka ruka i ruka magična. 655-656. III ISla. •u A. ID M. B eš l agi ć. 5. Sarajevo 1954. . n. Vjersk e starine jz Bosne i Hercegovine . sl. lal M. m Materijal još nije objavljen.. III Materijal je u štampi. III Ist i.

m Ista. Beš lagi ć . NO Takve stete sa m 1976. Ludmer ..273-274. 'I s l. Kupres . d. Be š la g i ć. n. . Schug-Wille.. Umjetnost. 131-1 39. 2. Simbolične predstave na stećcima"" 124. Ludmer . d. Bo/juni . Nadgrobni spomenik iz Tekije.79-82. Karaman. n. 31. Sergejevski. koja je objavlj ena u Turkiyat Madžm usi V. 13. T.. LXXXVI. Vego.. Đuri ć. sl. Benac. . n. X. s. MS D. T. Slećci centralne Bosne . 3. 179 O. Dorn. zab ilj ežio u Arheološkom muzeju u Akšehiru. d. n. Radimlja . sl. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). Wenzel. tom. 179. XXX. n. NOlI J . M. sl. 14. D. . LXXXVIII. . d. XI. l39 Vl. isto tamo. Soiovjev.. d. 7 i 8. Sarajevo 1954. 53.. 55. Simbolika s rednjovjekovnih nadgrobnik spomenika u Bosni i Hercegovini . .. LXXXII . 3. Wenzel. Sarajevo 1953. 34. O bosanskim sred njovjekovnim stećcima. Sergejevski. d. . sl. . n. n. Wenzel. 65. V. Nevesinjski s t eće . 41. sl.. Glasnik Zemaljskog muzeja. d.3. Ljubinje . 110 Z. sl. n. . Sergejevski. IJl D. 33. Popovo . Zbornik Muzeja primcnjenih umetnosti 19-20. 16 i 18. T. J. Zagreb 1959. Popovo . 12.. Ljubinje. n. d.. 53. T. 20.. Sarajevo 1965.. 'I &)6 'I J 'J 'I . n. sv. II.. 27. Wenzel. IlO Materijal nije objavljen . 46 . sl. . Ll Imot skoj Krajini. . sl. str. l U I sti. Babovac i Kraljeva Sutjeska. d. s l... Skarić. Be š lagi ć. LXXXVIII. Siroki Brijeg .. S. Slećei Hođo va . 34. Zagreb 1954... s l.. Glasnik Zemaljskog muzeja. D. LXXXIX.. 24. . M. 12.. M.. 131-139.470. n. tSl. sl. LXXXIV. .. s l. sl. Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. 28 . 9.409 . sl. Starohrvatska prosvjeta. 137. Sarajevo 1973. ~ S. III se rija . Be š lagić. Katić. III L. sl.Akšehir turbe ve mezarlari". III serija.. Tii. . Wenzel. T. 'I 134. lJl A.. N. M. 7. g. d.l M... Grob i grobni spomenik gosta Milutina"' Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI . "7 Isti. Benac... n. ~ S. 137. d. 9. Be šlag i ć. LXXXIII. Maksimović. 25. a donio ih je i R.. Sarajevo 1934. sl.. d. Wenzel .. N.). 50. sl. Đurić. . g. 17 i 18 . god. XIX. Nlirnberg (? g. Be š lagić. Titograd 1970. 83 83a. m M. 23.JJ A.. U t Isti.. 25. . . m Ista.. Stećei na Blidinju. Radimlja . Patarens tvo tl srednjovjekovnoj Hercegovini "" 127.. Aj. • . S. B eš lagi ć. 110 P. Wenzel. n.. "1 S. 15. ut Ch. d. Beograd 1975. n.. NI M. 146 S.. 7. 17 i 21. Naše starine X. A. 21. n. n. M.. nap. uf S. Bihalji-Merin. IX (Arheolog ija). sl. Maksimović. d. 1935. " T . Steće.. •• S. 179. LXXXIV. 23. MJ D. T. 82. . Karaman. 164 Lj . Sergejevski. LXXXVIII. 86-98. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. sl. T. 80-8 1. sv. Vidovi ć . . 308. 15. sl. s J. an M.. l. n.. . n. Salmi. 18 . 'J' V. O. hS Isti. Zagreb 1954. '" M. d. Starohrvatska prosvjeta. T. Sergejevski. XC.. knj. VIII. Sergejevski. 116 D. T. . Metul Meridž u svojoj radnji na turskom jeziku . 161 K. . Benac.rkiscJze Grabsteine . Be š la g i ć. d.. sl. m D. III Lj .. 169 J. Radimlja . Wenzel. Wenzel. T. . ITl Isti. sl. Maksimović.. Ml Moje bilješke na studijskom putovanju II Italiji 1971. sl. sl. Romanische Kirchen in der Toskana. Kam eni nadgrobni s pomenici. d. s. T. d. u Turskoj. Anđelić. Sarajevo 1971 . d . Rijeka 1970. n. Kaj makovi ć. 8. IJI A. sl. M. Is torija Crne Gore.. T.

. n. T. . Il.. T. . sl. sl... Radimlja . n. B eš lagić. Be š lagi ć. d. VI. knj. . 58. Stećei na Blidinju . Graz 1973. IX (Arheologija). T. Be š la g i ć. XCIV. d . Sarajevo 1964. T. 48. Vidi na tome mjestu navedenu literaturu. d. Vesnik Vojnog muzeja JNA 6-7. Isti. 2. . fig. n. d .. Be š lagi ć.. Popovo . 2. m S. •" M. Ljubinje .. tl.. 5 d. 6.Đ . I9l M.. sl. 44-45. 17 i XCIV. sl.. n. sl.122. n. X. Be š la gić. 48. . d.. N. Stećei i njihova umjetnost. 9 i ll. sl. Wenzel. sl. Naše starine VIII . 'oo . ~ S. 2. 4. 18 . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. sl. Anđe l i ć.. sl. 5. 4. Popovo . n. M. . tH Isti. . sl. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. Ascona 1952. sl. sl. n... XXVI. sl. vidio sam "relief funeraire" iz VI v. sl. T. 29 a. 6. XCVI. n.. sl. n. sl. sl. 186-1 87.It S. s. sl. III. XCV. 6. '1 410 . Wenzel je ovaj motiv prikazan bez štita i mača . Krleža i saradnici. 16. Beograd 1962. M.. 27. 47 . . sl. Artibus Asiae XV. sl. IS-l7. Sarajevo 1960.. XCIV. Benac. D. . Stećci u dolini Trebišnjice. Wenzel. m M. 1904 M. Wenzel. ". d. . d. T. Wenzel. d. HIl Isti. sl.. ~ M. '1 4 S.. M. ut Isti. Sarajevo 1964.. Be š la g i ć.. m Isti. Be š l agić.. n. d. S. Wenzel. T. XCV. . Kupres . XCVI. T. Sarajevo 1954. sl. . XC I X. 3. T. 6. 17. Radimlja . sl. tn D. XCV. M. Koca.. Boljuni . Wenzel. A. Basler. . S. 77.. sl. XCV. 9. Stećci u Brotnjicama . •u S. 37.. M. M. 16 . Nevesinjsk i stećci. 155. Be šlag i ć . n. 68-70. •n Isti. d. 19S-201. Bolju"i . '" M. ~ Isti. sl. 67. '" A. Sarajevo 1954. 18. Wenzel. . Wenzel. 12. 'u S. 8. sl. na str.. T. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu . sl. M. d. XCVI. M. Naše starine XIII.. Wenzel. d.. T.. M. sl. sl. sl. XC IV. Preds tave kola na stećcima i njihovo značenje. 179. XCV. Zlato i srebro Zadra i Nina . sl. n.. n. T. n.. sl.ul S. 16 b. n . Vego. Wenzel. sl. . Glasnik Zemalj skog muzeja. n. XCIII. 23-24. 203 i 206. d .. tn Isti. Bešl agić . 3... 23 i T. Wenzel. sl. 38. Wenzel. T. • .. d . d.~ P. sl. IV. T. XCIV. 16. Wenzel. Isti. Be š la gi ć. Sarajevo 1971. g. Stećci tl dolini Neretve. sl. Stećei u okolini Zabijaka. 3. M. . X.T. d. . T. l.. sl. . Zagreb. Kalinovik .. Vidovi ć. 5. 8. m . n. T.. d. 18. n. .. d. sl. sl. XCV. 9 i 12. Benac. n.. sa predstavom kola žena. LXIX. S. sl. 278.. sl. 12. Boljuni . Wenzel. n . ru A. Wenzel. n . M.. sl. . ~ Ista. 17 . sl. Stećci u Brotnjical11a.. 12. liS S. . sl. n. T.. sl. •" Isti. d . 157-158. T. IV. sl. 45. Kod M. 17. T. sl.. T. Wenzel. Beš l agi ć. XCVI. M. JU Na Izložbi etrurske umjetnosti u Parizu 1954. 29 b. S. T. Nevesinjski steće. 53 .. Kalinovik . 49. Wenzel.. T... 65. sl. Wenzel. M. Vego. . 57. 10 b. . Stećei i nišani u Vojnom muzeju JNA. Be š l agić. d. T. n. 121. Wenzel. Beš la g i ć. . T.. 49 . Sarajevo 1972... Kalinovik . d. XCIV.. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. sl. '" M. Ljubuški . sl. 6. .. L'ornam entalion d'un Va se ii: l11esure du Musee C!tm y es t les slećci bosniaques. M. 191 Hrvat ski glagoljski misal Hrvoja Vukčića. XCIX. XII . 36. 6. sl. . Stećci u Gornjem Hrasnu. T.. Grborezi. sl. '11 S. n. &17 M. Stećci na Nektlku kod Stoca. br. . Wenzel. T. d .. XCIX. B eš lagi ć. Kupres . Ljubljana. . . Naše starine II.. XCV. ~ S. T. . 5. XCIII . XCVI. 55. Isti. sl. T. T. XCIII. 15. Kalinovik . 15.. Beograd 1958. Sarajevo 1962. sl.. n. Benac. sl. 16. Sarajevo 1970.. Popovo . d. . Wenzel. '" S. 15 b i T. Beš l agić . Isti. M. Siroki Brijeg . sl.. 10. SOL . 4. 8. . 16.. Be š la gić. Naše starine VII. sl. Beograd 1973... sl. . 2~21 . . 'I' S. T. d. sl. M. II. 4.. . sl. sl.

200. Rj eč l'lik hrvatskog jezik. tSl G. Reljefi bosanskih i h ercegovačkih stećaka"" 4. ' ll M. tSl Lj. Fu č ić. ~ Vuk Stefanović-Karad ž i ć. Rj eč nik hrvatskog ili srpskog jezika JAZU. d . 468-475. Program c. Stećci LI dolini Neretve. Dopuđa. Igranje. LXX. Sarajevo 1955. Beograd 1935. Sarajevo 1953. Spomenici. Beograd 1957. n.1 C.. Izraz X.Posebna izdanja 14. Slećci u Brotnjicama . 218. str. Wenzel. Zagreb 1901. 956 S.. Petrović . m K. Beš la gić. Ul D. Jelen tl našim narodnim običajima. Is torija Crne Gore 2 tom 2. Beograd 1955. Isti. Velikog gimnazija II Dubrovniku za š k. . "'1 B. Naše s tarine II . Srejovi ć. 60. 7. Wenzel. Ljeljenovo kolo. sviranje i pevanje Ll narodnim pesmama Ju žnih Slovena. Patarenstva LI srednjo vjekovnoj Hercegovini . Vidović. Zivot i običaji naroda s rpskoga. Bilten Ins tituta za proučavanje fol klora III. . Novi Sad 1963. "OpasLIn". S. Narodne igre s područja Jajca. Prilozi za književnos t. sl. n. Zbornik Matice s rpske za društvene nauke 36. Lj. 165 i 167. 25--42. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVll1. 529. narodni pjevač sa Kupresa. Beograd. Kulturni karakter nek ropole Radimlje. knj. Kalinovik .305. B. I . 6 i 23. B eog rad 1955. Vego. Bosanski grobovi. 189 i napom e na na str. ex. sl. Mladenovi ć.. Wilke. uf Vuk Stefanović-Karadžić. Zečevi ć. 58... sl. ll. I starske fre ske. Karaman . sl. P. sl. sl. d . • 1I '. Sarajevo 1954. Etnografsk i in stitut . Kupres . 35. M J M.. Radoj č ić. Trojanovi ć. Dubrovnik 188 1. Kolo LI jutnih Slovena. Jankovi ć . :2:. Starohrvatska prosvjeta. Sarajevo 1951. Vego. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV . Radoj č i ć. Zorc.'2' SV. . n. J . Solovjev. sV. J. n. 107. Beograd 1922.35. Beograd 1954.265-267. tj. ISI. m D. br. Zagreb 191 1-1916. Radovi Muzeja grada Zenice. 1'46 S. Karaman . n . Patarenstvo tl srednjov jekovnoj Hercegovini . fOI) Iveković i Broz. I II. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slovena. 146-147 .26-28. 188a-IS81. Zagreb 1963. III. 544-555. Bosanska vila III.. 3. CXL. Psihološ ko izražavanje srpskog naroda. Narodne igre sa Kupreškog Po/ja.. '" M. Wenzel. Sarajevo 1966. Bogumili i wnjetnost na s t ećci ma. Cičak Janja. Jireče k. 12. Beograd 1973. 102. 130.. Ist i..a stećcima"" 322 . I granje za mrtve LI Jugoslaviji. 'I 411 F.545. 9011 S.. T. "naoposLln" i trokraka "naoposun" kretanje. Vego. januar-april 1964. Vidovi ć . Majstori starog srpskog slikarstva. Petković. knj .. Beograd 1959-1960. 322-323. dio VII. Ukrasni motivi n. 13a-131. 72-78. Radi ć. O.M L.. . T. 5. Beograd 1934. I sti.705-707. 277-278.. Dopuđa. XCVI. god. Wenzel..31. Bilten Instituta za proučavanje folk lora I. 951·V. V.231-232. br. 9s9 D. tJO Sv. Zenica 1973. t. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. n .. Rihtman. "' Lj.19 . ~9 A. d. 17. '~l S. "" A. 9J I M. Kult mjeseca LI priči i umjetnosti indogermanskih naroda. n. jezik i fo lklor II . Beograd 1956. k. m. Stojk ov i ć. Srpski etnografski zbornik 111. Zagreb 1930. Narodno stvaralaštvo Folklor 9-10. n... 181. 111 serija.. d . ' JI Is t i. Đurić. La peinture Serbe du Mayen-age. Titograd 1970. Zagreb 1954. d. . d. 473. Beograd 1952. Sarajevo 1913. 130. '" M. 8--9. Iz naše narodne prošlosti 1-11 . . ul M. 49-52. O bosa nskim srednjovjekovnim s tećc ima. d. Pl. J . Istorija Srba J. Benac. Be š l agić. .7-10.. '" M. 27. T. 185. XXVII. M. 276. Srpske narodne pjesme. Krstić. Bilten Instituta za prouča­ vanje folk lora 11. Oposun. d. 754. Sarajevo 1888. sv.

d.VII I. sl. Nevesinjski s l eće . Benac. d.. sl. 16. Kalinovik . d . d. d. T. IV. 412 . . d. 57. T ..~ Ista. 21. Be š l a g ić.. Be š l ag i ć. Boljuni . Ljubinkovi ć. Be š l ag i ć. 59.. Ista. 60. CX. Stećci u Gornjem Hrasnu . .. Wenzel. Starinar VII. Trnovo.. d. Sarajevo 1967. n. sl. sl. Glasnik Zemalj skog muzeja. T. Benac. sl. sl. ... MI S. sl. Beš l ag ić. S. sl. m Ista.. Be š l a g i ć. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. . Stećci u Gornjem Hrasnu . Siroki Brijeg . Sarajevo 1964 . m S. 17. M.. n. d.. T. T. . sl. sl. 13. m S. n . XVI. sl. d . T.. d. sl. Beš l agić. 100. M. T. Wenzel. Wenzel. Beograd 1964-1965. sl. 43. 16. T. T. sl. 1(1)1. 966 V. S. sl. Be š l agić.. Boljuni . s. Wenzel. 25 . T. . . Benac. . T. CVIl. sl. sl.. 8 i 9. T. 992 A. d. CXIlI. sl. Popovo .. Katić. ~ M.. T. fM S. Beš l ag ić.. n. • 0 M. eVil. 25 i 32. 7. 94. T. l elen u bugaršticama. n. sl. m Isti. sl. T. Be š l agić. M. T. Dubrovnik 1970. 202 . 2. d. Is ti. 7 a i str. Ć urč i ć . sl. • . 49. s. Beograd juli-<>ktobar 1968.. Narodno stvaralaštvo ... sl. 17. n . M. sl. 23 b.. tM S. n. 4. god. T. M. sl. •• Ista. 1000 A. n.. sl.. n . XV I. sl. sl. d. 3 i T. exv.. Be š lag i ć. sl. CVIl... . . . 13.. 33. Značaj slovens ko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou čava nju stare slovenske religije I. Wenzel. CI X. . Popovo ..Folklor. sl. Be š l agi ć Stećei Ll Gornjem Hrasn u .. 103-105.. M . n. d. Be š la g i ć. ov M. • . l. sl. M. Be š la g i ć. Kalinovik . St ećci u Imotskoj Krajini . Wenzel.. 2. 3. M.. d.. d. Stećci centralne Bosne. '"" M. Siroki Brijeg . 8. M. 57. M. n. sl.. Stećci Hodova. Wenzel. T. 173-177. knj. CXIII. 105.. CI X. ~ M. Wenzel. LXXXVII I. CXII. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. .. d . . . ex. A. J6J L. d. . 1. 7 na str. St ećci u Bitunjoj. . . Wenzel. Sl ećci u Zieml ju.. Wenzel. T. St ećc i na Duvanjs kom Polju. Ilirske preds tave Silvana . 390. 5 c. Wenzel. 29. 12. Wenzel. Kalinovik"" sl.. sl. ~ S. d. . . Tu je na istoj strani još i scena turnira. 914 S. Benac . n. d. 4.. Siroki Brijeg . sl. . sl. tiol S. T. Wenzel. 7. d. 21r-27 . Radimlja . sl. Starinar VII-VII I. . sl. sl. CIX. n. Anali Historijskog institu ta JAZU u Dubrovn iku XII.. CXIII. Wenzel. N. T. Wenze l.. Sarajevo 1943. Kupres . tIlO Isti... fM Isti . n. 4. CX. Radimlja . •" M. Vego. d . T. 1007 S. 6. T. 13 . 116. 108. CX. n.. sl. .. .. Isti. Sarajevo 1955 (ArheL).. sl. . . .. n. N. Wenzel. "-I A. n. J7 1 Isti. d. . T. Wenzel. Starinar XV-XVI. sl. II i 14. . Wenzel. CIX. sl. CX. B eš l agić. Kuli š i ć. Rendi ć-Mio če vi ć .. 47. A.. Stećci Du vanjskog polja. m S. sl. CXI II. Benac. 962 N. d . . Wenzel. n.. . V . sl. . n . n.. M. 8. n. 11 5. 1006 S. T. Beš l agić. 24. ex... n. M . Be š lagi ć.. . n. d. 14 i 15. . m S. XC. 140. 124. sl. 60. Ljubinje . • 961 D. T. Ljubuški . 21. n . . d. T. sl. 9 i 10. CIX. XVII. • . 9. sl. CXIl I. Sarajevo 1967. Glasnik Zemaljskog muzeja LV.960 S. VII.. Sarajevo ]973. 2. sl. tM S.. d . T. "' M. sl. n .. . 6. '" Isti. ''''' Ista. n. sl. CXIII. Beograd 1956.. 49. M.. 6. Wenzel. Beograd 1956. Wenzel.. 94. sl. 37 i 39. sl. 21. CVIl. m S. D . M. T. s. 8 i 9 . 54... d . Naše starine IX. X. sl. Naše starine XI. 7. sl. sl. S na str. ex.. N. M. d... T. d .. CXIl . Wenzel. sl. T. Nevesinjsk i s t ećc i . .. Ljubušk i . T. 15 . Wenzel. 91 1 Isti. M. . 106. . n. d. JOli M. sv. sl. sl. 107. ~ M. 6. n.. Wenzel. sl. S. n. M.. XC. St ećci centralne Bosne . n . sl. 10 . Vego. 57 .

. Beograd 1967. 61. 6. 128. Preisto rijska Vin ča. 36. Pl. 163. Skulpture s ljudskim likom iz s tarohrvatskog doba. M. 1019 Moje bilješke iz Pavije. 15. CIX. um J . O poreklu kompozicije sa predstavom lova n ~ jelene u Lipeima. 5). 13-21. . Odljev se nalazi u Muzeju fra ncuskih spomenika u Parizu. sv. 1039 A. d . Prilozi povijesti umjetnosti u Da lmaciji 7. Reljefi bosanskih i h e rcegovačk ih st ećaka . 29-40. IV. Cet inje 1965. Beograd 1955... IJI serija. Srejovi ć . 1IlJ2 Sv. B eš la g ić . d. SAN. Godišnj a k Istorijskog društva BiH VIII. IOJJ S. n . 1--4. Zbornik radova Vizanto)oškog instituta. Wenzel. s. g. centralne Bosne . Siroki Brijeg . Isti. 1011 J . 9.. Bogumili i sim bolika steća ka. 163. 102(1 Moj e bilješke na studij skom putova nju II Francuskoj 197 1. 101) Sv. 10 11 E. Nišani XV i XVJ v. Starohrva tska prosvjeta. XIII. Arthaud 1960. Naše starine X. XI. 18. Bratis lava 1978. Nadgrobni natpis i reljef ka'l. Prijatelj.. . Bo š kovi ć... 13. Srejovi ć. Benac. 1. g. sl. posebna izdanja. I OI~ Moje bilješke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971.3 19. Kečke met. knj . 101 0 M. Zag reb 1954. d. Challet. Mitteilungen der Anthrop%giscizen Geselschaft in Wi en. Crkva u Konjuhu . n. sl. 17. Wi en 1894. 1883. Challet. CI X . Radojčić. s. 16. U Mirušama kod Bil eća postoj i scena na kojoj vidimo neku če t vero n ožnu životinju koj a na pada nenaoružanog čo vjeka (V idi kod M. Stratimirovi ć . Starine Crne Gore III-IV. Anati. sl. knj. IIUO K . 31. Beograd 1932. . 40.ka.. Sarajevo 1961. lJ. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. O ikonografiji Radovanovog portala . 327. F i s ko v i ć . n . zbog čega je ovdj e nisam ni u vrs t io. sl. Zivotinja p o d sj eća na medvjeda. sl. knj.. 234. 13. Wissenschaftliche Mill eihmgen aus Bosnien und der Herzegovina. 10J6 L. n . sl.. na više mjesta slika. 1011 S. Vasić. d . 2. Vego. 44 . n . 101J_ Đ. Split 1953.. T. Isti . ". Wenzel.. u Bosni i Hercegovini. sl. n. N. n. . 102S Sv.. Mirkovi ć. sl. Miro slavlj evo eva nđ e lj e. Spomenik se sada nalazi II Arheološkom muzeju u Splitu. Skriva ni ć . lOll Odijev se nalazi u Muzej u francuski h spomenika II Parizu. 32. Be š la g i ć. 29.. i T. 413 .. Prilozi za prouča­ vanje junačkih igara u srednjovekovl1om Dubrovniku. Beog rad 1950. Slovenska archeologia XXVI . 169-177. 123. 10ll J . sl. Patarenstvo u srednjovj ekovnoj H ercegovini . T. ex . 1026 Isti. Sarajevo 1956. J. Kova čević. 5. Beograd 1952. Stećc . Solovjev. 1009 S. Basler . Radoj čić. 232. M. d .naca Nes pine. 13. sl. IOJS D. Stećci u Gornjem Hrasnu . 8. Sarajevo 189 1. T . T . 10l< C. M . 1011 M. LXXXIV.100II S. knj . 1011 D. sl. 179-180. .. B eš l agić. d.. Stećci (Mal a istorija umetnos ti). Hoe rnes. Fiskovi ć. n. UlJI M . 2S-29. Radoj č i ć . Neke likovne paralele s t ećci ma. ali još više na vuka. Sta ro bosanski mramorovi.. Sarajevo 1978. Glasnik Zemaljskog muzeja III. 3. Truhe l. Boš k ov i ć. d . Be š la g i ć. Sarajevo 1965. I ). Ilin Đ . 101l D. Wenzel. . d . 10.133. Renesansna klesarsko-kipars ka djela u Splitu. 10JI C. La civilisation du Val Camonica. CLVI (Arheološki institut. g. Naše starine XI H. Alte Graber in Bosnien und der Herzegowina. sJ. Crkva u KonjuIzu. 381. IClI Moje bilješke u Tuluzu i uBarle tti 197 1 i 1975. 7. Wenzel. G.. . Vesnik Vojnog muzeja J NA 2. sl. Srbiji i Bosni. d. Glasnik Zemaljskog muzeja.. Sarajevo 1972. . XV-XVI (Arheologija). Đ . 10it C.l . l UJ7 A. LXVI. Sur le ca raclere cultuel des representations de la chasse au cert au Moyen-age. Ljubinje . str. n . 10J1a Đ. n. d .. . 101l Moje bilješke u Arheološkom muzej u II Atini. .

d . ll. Kupres . sl.~ D. 101 1 Ista. Beograd 1962. Zagreb 1966. . 54 i 56.. na Blidinju . CIV. Wenzel. 5. T. .•• Ista. . d.. n. d. 136. d . 53 i 53 a. T. Sarajevo 1971. T.~ M. d. Kupres . . S.. Reau. Be š l agić. br. 18. Vego. Beograd 1973. sl. Sv.. T. M. n. M. n. CV. d .. Wenzel. Slećci . 9. sl.. sl. Wenzel.. T. sl.. sl. XCIX. sl. ll . Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. ... I07J S. str. . CVIlI. 11 5. Zdravković _ A. d . Reljef Dioskura iz Narone... 217. M... . A.. d . T.. n.. 6. n. sl. sl. 1 05. . 72. XCII. Challet. T. 1 0iZ Sv... T. . d . sl. d. Iskopavanja u Caričinom Gradu . M. X. 3 i 6. Ion S. "n M. B eš l agić. d .. T. . n.. d . Boljuni . l04l Sv. . CVI. sl. l conographie de ['art chretien.. CVI. Wenzel.~ I. IS i 397. Sergejevski. T.. sl. Solovjev. Radojči ć. d. Ista. . 9. CIV. d. T.. Ista. 48. S. n . . d. . 233-234. sl. s. 30. Die Da rstellung des bogwni1ischen "Perfectus" auf dem miltelalterlichen Grabdenkmi:ilern (S tećd) Bosniens und de r Herzegowina.. Sarajevo 1974. Split 1952. . T. ". n... . Srejović. n. B eš la gić.. . T. sl. n.. Va če. 120-1 26. I~ I M.Iconographie des Sainl s. Wenzel. . 2. 'oo F.. n.. 4. Basler. n . Benac. Vego. CVl.. 2.. T. Reljefi bosanskih i hercegova čk ih stećak a . CIV. M. tom III .. 111<7 G.to.. 65. VI. 10U M. T. M. Skovran. Vego. d.~ A. "" S. M.. d. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. 28-29.. d. "" A..... . Wenzel. n. n.. sl. sl. sl. .. d.. . I~J V. sl. I..... n.. . T. T. T. 111-1 20. d. n.. sl. XCV. 4-5. Naše starine VI. 10$01 L. Beš l agić. Wenzel.. . CVI. 11>'1 Đ. CIV. 29 i 30. M. CIV. Radimlja . CIV.. Vesnik Vojnog muzeja INA 6-7. ll. um S. "" S. M. Sarajevo 1953. Siroki Brijeg . . Wenzel.•• M.. sl. . n. n. d. Wenzel. 323. d . tOJ. 10. n . d. Stećci centralne Bosne . Kupres .. 3. n. C u rč i ć. d. CVl. 16. sl. Slike pokojnika . 7. I. sl. Wenzel. 123. I~J Zahvaljujem R. Wenzel. CI V. T. sl. CI. 17. XXVIII . Pl. Be š l agić.~. I(lU Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 197 1. sl. Wenzel. . Wenzel . M. XCII. d. CV. sl.. . d. Radoj č i ć . 150 i dalje..~. LXXXII. BaIcanica IV. 7-8.. d . 107. 468-470. Manastir Zavala. CVI. 43. l. 1044 N. sl. 8.. S. d. . 304. Mano-Zisi. 32-34. n .. Abrami ć. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. 180-181 .. Curč i ć . sl. Wenzel. Ion M. 1(Itf V. ll. 122 i 134. Mi l e tić.. 1011 S. 9. sl. Wenzel. Cha llet ... 365. n . Benac. 414 .. T. T. B eš la g ić.. 44. n . T. We nzel. sl. n..~ M. Sarajevo 1959. n. d. B eš l ag i ć .. 5. 483. . Stećc. n. sl.. g. Bešla g ić. M. d. Stare. n. T. Paris 1958. . n. Ista.. Enciklopedija likovnih umjetnost i IV. sl.. n. . . Wenzel. . .. VIII (Arheologija). Srednjovjekovna s kulptura u Bosni. T. CVIlI. . 7. d. N. . . 3. 59. n. M. M..o D. Rad ojčić. 20. M. d. sl. 'w M. 56. n . n. ll. I . Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. Wild. Wenzel. d.. 54. 10. Wenzel.. M. sl. Sarajevo 1956. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini .. tON I. 1.. 29. sl. B eš l agić. 2. 10.. M. d. . sl. Ljubinkoviću na ovome podatku i na odobrenju da ga u ovu svrhu mogu objaviti.. n. Treći program Radio Sarajeva III. Wenzel. Slećci na Blidinju . Kulturni karakter nekropole Radimlje . T. 1006 Đ . n.

. M . .. " U S. Slećci Hodova . n . . sl. 6. Wenzel. II I. ilIN V. M. Be š la gić. Beš lagi ć. T... Wenzel. sl. 32-34. Poviest Bos Ize.. 67.. M. sl. d. Beograd 1961 . 224 i 225. Hoernes.. 2. T. XI. 1. J H. Fi l ipović : M. Wenzel. . XCll. n . Il O.. sl. sl. Stećci Lt dolini Treb išnjice.. XC. sl. n.. T. 1120 Ista. .. Herceg Ostoja po drugi puta kralj. 50 b. LX:VIl. 19.. T. Radojč i ć. d. 6. "" Ista.. sl. Wenzel.2 i 6. . 38-39. "" A. G.. sl.94-118... XCII. P erojev i ć. IWf A. Wenzel. 13. T. 7. lill Ista. l. 34-35. . lUli M. 10. Godišnjak Društva istoričara BiH XV I. 86. 2. Basler. Skrivanić. sl. n. IIIJ Isti . S... T. Or/ički elementi u simbolici stećaka . 364. 152. XCI. Wenzel. . 57. d . T. d . Zagreb 1882. Wenzel. 1114 S. . T. Xli. sl. Starobosanski mramorovi . . Siroki Brijeg . Stećci na Nekuku kod Stoca . 177. Wenzel. Some Relie/s outside tlze Vjetrenica Cave al Zavala. Kalinovik .. Kure li ć. Benac. Kupres . XCIV. . Truhe lka.. 90. n. 2. sl. Wien 1888. sl. C. knj. Wenzel. 1106 Ist i. 471. str. . 11 00 Đ.. . . n . 10 i ll. d. 9 i T. J(I9J F. d.. Vego. d. Klai ć . n. 437. "" Ista.. 152. d. n.2-4.. . B eš l agi ć. sl. sl. "" S. . Z.. Bešlagić. M. Wenzel. T. 27 . n . sl.. 5. sl. sl. XCII. M. Stećci na Blidinju . 365. Slećci na Blidinju . Popovo . d. u koloru i zmeđu str.~ M. . sl. sl.. Wenzel. 1. T. XCI . I"' M. n. . sl. 67. T. 28. d.. 183-1 84. 57. "" A. 25. XXXVll.. 30. LXXXVIll. T. M. Sarajevo 197 1.. 14. CV. n. M. n. XI . sl. sl. 158-160... Challet. Ukras ni motivi na stećc ima. 27. Challet.. d. 1096 V. d.. Wien 1952. M. sl. Starinar N. M. T. d .. T. 22 b. 23. . M. XII. 20.. sl. IIII M. .. Ljubušk i . Alte Graber . T.. CI. LXXXV.415 1017 M. d. XCIV. IIOJ J.. Patarenstva u srednjovjekovnoj Hercegovini . 2. T. 17. 178. Wenzel. ilJI A.380-381. 101' M. Srednjovjekovni s t ećc i od Slivna do Cepikuća . T. Umjetnost. lim M. .. sl. n. 364. Wenzel. n.. . XCIII. Kupres . "" J. 144. . Benac. T. LXXXVII. 21-34. 4. Kajmaković. .. Radojčić. n. sl. 8. Be š lagi ć. JĐ9. sl.. Wenzel. 93. sl. 1101 Sv. 9.. sl. l ahrbuch der Ostereichischen Byzantischen Gesell· schafl II. T. n. Neka fizička vježbanja naših naroda i njihovo tumačenje u narodnoj epskoj poeziji. LXXXVll. "" S.146 i sl. n. Wenzel. nu Ista. d. d. n. sl. XVI. 7. 24. XCVI. sl. Stećci (Mala istorija umetnosti) . T. d. T. n. . n . 6. Mittelalterliche bildende Kunst in Ju gosiavien im Lichter der Ausstellwzg im Palais Chaillol. Wenzel. d.. . 1091 Sv. sl. T. Wenzel. n. 5. sl. d .. n. M. "" S. ll09 M. p. Wenzel. 43. 9. Stele. T. ". sl. Beograd 1949. liJO M. T.. Naše starine VIII.. n. lill M. d. Kajm a kov i ć. Sarajevo 1962. 67. . Bosnien und Herzegowina.. M. 1110 S. d. l l. d. M. sl.. 15. Joea S. 169-177. Istorija Crne Gore II . Wenzel. d. n. 16. 290-292. n . d. Benac.. n. tom 2. Solovjev. Zidno slikarstvo u Bosn i i Hercegovini. sl. " T. d . XCV. Benac. Be š l agić. d. n. Fiskultura. LXXXVII. Wenze l.. Titograd 1970. n .. T. 1091 C. III. Vidi i str.. M. sl. d. 133. "N M. Đurić. Sarajevo 1942. Sarajevo 1965. sl. 10')0 J. XXIX. 244. Bešlagić... 10. LXX II. Wenzel. 1. 213. XCI. T. Vego. 1091 A. d. d.. 34. T. Radimlja . d. n. LXXX!!. n. M. Wenzel. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini . sl. n.. sl. . XCI. Napretkova povijest Bosne i Hercegovine. Uk rasn i motivi na stećc ima . ill. Beš l agi ć. . T. . . sl. 9. d. Z. . 26. Asb6th. M.

Benac.. Beš lagić . sl. Wenzel. 54. ml Ista . Wenzel. T. S. d . Ista. T. 54. n. Sarajevo 197 1. sl. sl. u77 S. Be š la gić. . B eš l agić. 23. n..... Sarajevo 1934. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. . 101 i 101 a. d.. CVI. sl. n. Wenzel. T.nu S. J mz M. d. d.. Wenze l. T. M. s. Naknadna 'l.. d . Sarajevo 1954. Radimlja .. T. d. Wenzel. II" Ist i. Be š l agić. 41.. 6. n. 136. 59.. "" I sta. ILW S. sl. M. 14. . 5. 46-47. 23. T... T. Wenzel.l. LXXXII . d . Wenzel. T. XVII. d. 4. 189. sl. sl. LXXXIV. Ista. sl. 106. n.. d. d. d . Ljubinje . sl. Kalinovik . Stećci centralne Bosne . XII. sl. LX X I . sl. S. 73 . . M. Wenzel. . .. lm Ista. 9. B eš l ag i ć. 12. N. XIV .. sl. 12 i 16. T.. sl. Wenzel. . Beš la g i ć . T . d .. 15. T. d. Bešlagić . 11 '6 S.. 2.. M. LXXV. n. LXXII. n. T. Wenzel.apai. sl. n. d .. 76-77. Wenzel. d. T. sl. I i 2. B eš l agi ć . B eš l agić.~ Ista. Stećci na Nekuku kod Stoca . XVII. Wenzel .. d.. n.384. . B eš l agić. XII I. Wenzel. Wenzel. U " S. . sl. T. sl. n. lU5 S. sl. . d . 8. d. 4. 121 .. 8. 22.55.. T. n. n. M. 16. 1141 M . sl. XII . kataloJka-topografs ki pregled.... d . LXXII . 46. 13. T. sl.. T. d. sl. B eš l agić. . liO S. nu M. mL Ista. T. Wenze l. . n. Beograd 1974. liU S. Stećci centralne Bosne .. . Split 196 1. 3. sl. Be š l ag i ć. sl. Zagreb 1959. sl. 5. B eš l agić. sl. ilbO Ista.. 40. nu S. sl. sl.. 46. Wenzel. XX. e. n. 10 i 19. Kalinovik . sl. T. M . Stećci tl dolini Trebi~njice . St ećci centralne Bosne . 177-178. 25. sl. n. n. Grobna crkva grafički izražena na bosanskom srednjovjekovnom s pom eniku (brošurica br. n. d. T. u. XIII. "" S. XX. n. . 13. 5. 14. XIII. n... sl. Be š l agić. . LXXXVII. n. Wenzel. U 1I S. B eš lagi ć . lin M. . M. d . 18. sl. . sl.. mt C. 82. 13. d. 4. M. sl. XXI. . n. n. 2. 64. 13.. Ista. 8 i T. 1175 M. d. nn S. d . XVII. n~ Isti. d. XXVIII. sl. S t ećci na Blidinju. M. I. Beograd 1956. n. 54. St ećci. 1 i 4. sl.. M. n . 107.. Uk rasn i motivi na stećcima . d.. T. 7. Karanović. d.. T. LXXII. 8. LXXII . d. Stećci na Duvanjskom Polju.. LXXXV II. M... U'I S. 10. 6 1. 6. 16. T. T. T. T. T. Stećci centralne Bosl1. sl.. . u. LXXXVI II . XX II . 14. d. 4 15. . M. n. T. T. n. sl.. 120. n. 10 i T.. II i 16.. T. "n Ista. Popovo . m t S. d. 48---49. LXXIV. 12. 10. sl. ll SoI "n A. LXXII. II~ M. 117-11 8. 4. T. T. n.. 13. . Stećci centralne Bosne .e . S. T.. Starinar XXII .197 1. sl. d. Starinar VII-VIII. 52-54. Ista.. Be š l ag i ć. Stećci U Cavtatu i Dubrovačko j žu pi. 101 .. . sl. sl. n. sl. n . 114 1 Ista. B eš l agić.. sl. . Wenzel. n. sl. n. St ećci centralne Bosne . sl. sl. 50. sl. B eš l agić. II~ Ista. 5. d. d .. 165. Stećci u dolini Nere tve. 11 6. ll. M. sl. n. sl. n. d. T. 11 )6 S. 57. S. n. Wenzel. sl. s l. T. sl.. T. XIII. XI. ". n ~ M. XX. mt M. Wenzel. LXXXV. Ljubinje . T. n. . XVI. sl. . LXXXV. n. ll. B eš l ag i ć . sl. ". XIII . . 272. 7.. 13. sl. M. sl. n. T.anja na nekro poli s tećak a u Boljunima.. Wenze l. 2. n. T. XVIII.. d.. sl. Popovo . sl. n. T. CVIlI. Naše starine II . 24.. M. M. St ećei centralne Bosne . 79. d.. d. d. S. n. 7. Bešla g i ć. sl. 5. Fisković. XIII. 8. 59. Be š l agić. d. CVil I. ". d. d. 55-57. Wenzel. ". T. n. II eilicije "Novosti iz bo s an s ko-hercegovačkog muzeja"). sl. LXXX II. T. n. XIX . sl.... 6. sl. M. 1i71 S. XIV. XVI... B eš lag i ć . Wenzel. T. 4 i 6. S. n. Wenzel. d. XII. n .. sl. sl. 416 . ". M. sl. . . I16 L Ista. sl. sl. Wenzel. m 4 Ista.

Fis kovi ć. na is tome m jes tu. Asb6th. 62--68. . Beograd 1956---1957. O djelovanju domaće sredin e II umjetnosti hrvatskill kraj eva.l i Dubro vačkoj župi .. Zbornik Muzeja primenje. I st i. n. ll ?\! Lj.XXI . 159. lI to 1111 . SrednjovjekovIlo groblje kod Petrove crkve tl N ik išću .. sJ. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne s truke VIII . C. ll . Bc š la g i ć. 1107 A. d. Split 1963. . 52 a i crtež na T. s. I1U Lj .. 169. 2. Fi s kovi ć . 71 . d. VI1 . ll'" L Re nđ eo. Wen· zel. sa fotosom. Olo vo . Jedan slovenski u zo r bosanskih mra11lorova. n. 46. Benac. .205. 121)4 M. Zagreb 1953. . Kara man . 1111 C. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalmaciji IS. B eš l ag i ć.ciklopedija likovnih umjetnos ti IV. 470. sl. na s tr.. 55. 11. Sergej evs k. 49. Glas nik Zemaljs kog muzeja XL.. . 6. B eš la g i ć . 14-15. 229. St rzygowski . Umjetnost.. na str. XII.. ll... Olovo... Fi s kovi ć . 159.. 11 1$ C. . sl. St ećei tl Cavt atu i Du brovačkoj župi . illO I s ti . 1lI4 V. ll. 497 .. LX. Zag reb 1958. Beograd 195 1. s tr. 593. 18 a i 18 b. n . Ceechel1i. T. sl. ml C. 1191 M. uu J . sl. M aks imovi ć. Ludmer. sl. Ill. Sergejevski. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici s tećc.. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću . nih umetnos ti 19. . Benac. 1191 J. O putovhna biza nt skih cna u umjetnosti is to čnog Jadrana. Karaman . llU Lj . . IM S. sl. C. Benae. .. sJ. 14. d . sl. d. Cecchc lli. Benae. 49 a. Is torija Crne Gore . Wenzel. Fis ko v i ć . d. 112-115. Popovo . 54.. Cecchelli. Roma 1932. Starobos(lIlski mramorovi . li U C. . na s t r. d . 104. 230. .3 1. Zagreb 1959. Karaman. Starinar.. 161. Đuri ć . d. 17. Altc Graber . I1Ill S. Naše stal"i ne XII. We nzel . n. o. d. I s ti . 135. XX. Truhe lka. 11-14. 1101 A. . Vijes ti Dru štva konzervatorskih radnika Hrvats ke VIIl. d. Uk ras'1i m otivi na s t ećc im a . . n.VIII. Petrović. T . uu S. Wenze l. IlO!' A. Zagreb 1963. M.i. n. Beograd 1975-1976.23. 16. sl. 157.. 156--160. knj.46--47. ... Sergejevs ki. 116-1 Enciklopedija likovnih umjetnosti III. na s tr. XL. 13. 1 ~ Mate rijal još nij e objavljen. O razvitku s ta rohrvat ske umjetnosti.. 48-49. 1119 A. 195 i 198. Sarajevo 1967. sl. M. St ećc i u Cavtall. 11 '17 S.. T.. sv. 1211 M. 1:!OO C. Ljubinj e . . Fi li povi ć. Glasinac. Sarajevo 1952. . 1156 C. Sk arić. d. n. CecchelLi. 29. Zagreb 1964. B eš l agić.. Starohrvatska prosvjeta. Zagreb 1927. . n.. ml J. 14l. TI. Srps ki e tnogra fski zbornik. T. s l. 58 (izdato kao rukopis). MOlivarkada i s tolova na s lećcitnll. .417 En. ll" C. 188 i 189.20. T. VII. N. Benac.. Fi s kovi ć. XXXIV. Radimlja . 196. Stećc . Stećci (Mala is torija umetnosti). n a str. n.. 157 . t5. Sarajevo 1918. 378. d. LXXXV. I ~ D. sl... mo V. Slećci i njihova umjetnos t. 1191 P. 14-16 i 19. Hoe rnes. 11116 A. 14. Beograd 1950. s l. Sarajevo 197 1. d. Stećci LI GOI'njenl Hrasnu . CeccheUi . B eš l agi ć . C. m! D. centralne Bosne. Stećci okoliIle Kladnja. 11904 C. ž. Kam eni nadgrobni s pomenici. br. s J. Beograd 1962. sv. 1116 Vl. Đuri ć .79. D. n. 1113 C. d.. . d. 80-8 1. 22.. Orijemalni elem enti i datiranje korsk ih klupa split ske kat edrale.. 1211 1. 79. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. Sarajevo 1969. 111$ A. .. TI. d. . Zara. 91 i dalj c. 13. s l.. illO S. 14 . 9. . Cecehc lli . na str. d. Maksimovi ć . sl. Benac . 1201 M. 149. sl. II .

23. "Most" 17-18. N. sl. n.. 31.. d. Bešlagić .. 284. T. Sarajevo 196 1. . Zagreb 1964. 6. 1226 M. . 2 a. St ećci tl dolini Neretve . T. 81. sJ. . 14. Gajret br. IlU P. Ludmer .1124 M.nilt vrata manast ira Slepča.. n. Beograd 1965. n.m M. Sarajevo 1962. n. sl. B eš l agić.. d. 52 a i dr. n. Stećci u Bitunjoj . 30. Prilog datiranju slepcan.'" S. V. u* S. 5. T.. 124Z M. knj . 19. Naše starine VIII. Corović-Ljubinković.. Beograd 1964-1965. Pe tri ć. . 69. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici s t ećci (u dolini Trebišnjice). 1251 L. Ll istočnim oblastima Ju. 22. . . Azzola. d . 197G---197l. Vego. sl. Beograd 1960-1961 . I V. Sarajevo 1933. Kalinovik . 2. V. 48 i T. sl. Palaves tra M. sl. sl. 256. Vego. . d. s l. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici . 18 i 19. Katić. Nevesinjski s tećci.... 33. na istom mjestu. d.. Sergejevski. IUS Isti. 68.66. 12$4 V. Beš l agić. M. lm A. J01. IUI S. goslavije.. d. 85-86.. Naše starine XIII. Radimlja . . P. 1. B eš la g i ć. Be š lagić. sl. Sarajevo 1952. Benac. LXXXVIII.stećci (u dolini Trebišnjice) . U4J S. XXX . 17. 6-7. . sl. . d. . S t ećc i cen tralne Bosne . . 6. 99. sl. Benac. s l. Stećc i u Ziemlju. Zanimljivi pabirci iz narodne medicine. \3. Curčić.m A. XV-XVI. Popovo . .. un L. n. . UJI S. XXI. S t ećci u Birunjoj. D. Naše stari ne III . sl. lUO D. 1-4. Band VII. 8). Mittelalterliche Sclteibenkreuz-Grabsteine in Stadt und Kreis Bi. 143-1441. 180. Sarajevo 1933. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. d. Sarajevo 1954. d. sl. I W Isti. 10. 1212 M. sl. 279. 1146 D. 78. Ikonografija duborel. 1241 Isti. T. d.. 160. Abb. Han. Stećci u Ziemlju . 28 i 89. Sarajevo 1954. Starinar. Sarajevo 1972. Steće i u Raškaj Gori. VI. B e š lagić . B ešlagić. 42 i 43. Stećei Hodova . B eš la g i ć. . n. . lm S. . II . Sergejevski.. n. 93. Naše starine IX. 20. 9.. IH' A. sl. . Radovi Nau č n og društva BiH XXIV (Odjelj enje istorijs ko-filoloških nauka.idingen. s l. sl. s. Zagreb 1975. BUdi nger Geschichtsblatter. Isti . XXX. . Benac.77-85. sl. sl. Wenzel. U" I s ti .. Mo mirović. 30. Wenzel. Patarens tva lt s rednjovjekovnoj Hercegovini. Sarajevo 1964. K. 11-28. Illl P. S. Sergejevski. T. Radimlja . 7 i T . 11&1 M. T. V. 5. n. . Sarajevo 1956. 164-165. Histo rija Bro ćna. 40. IZU. . Olovo . 72--81. 19. br. Momirović.. '''' S. Wenzel. . Sarajevo 1954. N. 132 418 . d. Stećci tl okolini Sibenika. 9. . Benac. I UI S. Lttdmer . Kupres. D. Glasnik Zemaljskog muzeja. 12'1 Isti. 12.. d. IUS M.. 141-142.. . IV-V. n. .. V. 6. 63. 29. Isti. n . 10.. sl. . K at i ć. 21. n. B ešlag ić. Zbornik Matice srpske za likovne umetnos ti 6. 2 i 3. Sarajevo 1964. Siroki Brijeg.. . T. d . 129. 127-129 (Vidi i Napredak. 66. Ljubu!ki. s l.. n. M. n. skih i treskava čk i1z rezba renih vrata.638. IlU Enciklopedija likovnih umjetnosti III. T. . 31. Sarajevo 1950. knj. Momirović.)0 Isti . Sergejevski. sl. Mostar 1978. 2. 45-46. sl. s. . IZ 45 M. Vego.. . 55-69. Corović-Ljubinkovi ć. XXXV. 160. Novi Sad 1970. IS. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. Japodske urne. Vego. Corov i ć·Ljubink ov ić. s l. Godišnjak zaštite spomenika kulo ture H rvatske l. 1. Sredniovekovni dubo rel. m' A. Srednjovjekovn i nadgrobni spomen ici tt tepi. 1116 Isti. lm F. u. sl. 22 i 24. .

Sami po sebi. zbog čega su njihova zapažanja uglavnom pogrešna.' Pi šući o stećcima iz raznih krajeva. značajniji l - EVIDENTIRANJE I PROUeAVANJE Najstarije zabilješke i podatke o natpisima s tećaka nalazimo u putopisu Benedikta Kuripešića .stećka se danas nalaze u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). zaustavilo se u selu Lađevini (Vlađevini) kod Rogatice da pregleda nekropolu sa ogromnim s tećcima . a možda ih je bilo pa su se izgubili.' 419 U periodu austrougarske vladavine u Bosni proučavanju stećaka se posvećivalo dosta pažnje.iz 1530. na putu kroz Bosnu. Tom prilikom je Kuripeš ić zabilježio ku i srpskim pismenima".' bečki arheolog dr Modtz Hoernes. Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I turskom s ultanu Sulejmanu II . Osamdesetih godina XVIII v.' Slijedeće vijesti'. 1O Gotovo za sve navedene strane istraživače može se reći da su steć­ ke vrlo slabo upoznali. pogotovo kada se odnose na natpise. Konstantin Jireček je jednu svoju studiju posvetio natpisu Radače Cihorić.' Među starije istraživače stećaka spada i pruski konzul u Sarajevu Otto Blau. Mnogo je više domaćih naučnih radnika koji su se zanimali za natpise stećaka. međutim. zbog močvarnog tla nije uspio da pregleda.· mađarski istoričar Johan von Asb6th.i Hercegovinom i u svom putopisu saopštio i dva natpisa iz okoline Stoca. kao tumač latinskog jezika. Među najstarije spadaju bosanski franjevac i književnik fra Martin Nedić" i hrvatski književnik i istoričar Ivan Kukuljević-Sakcinski.7 ruski putopisac Pavle Rovinski' i francuski putopisac E. a drugi na njegovog vjernog vlastelina vojvodu Miotoša (obadva . -koji je pred kraj turske vladavine proputovao Bosnom . od kojih se i dva natpisa "na srpskom jezijedan odnosio na vojvodu Vlatka Vlađevića.5 mađarski rudarski inženjer Gi:itting. 12 Odmah "za njih dolazi hercegovački franjevac i pisac fra . De Sainte Marie. 'll čijem je sastavu. Rekao je da su ga u okolini Trebižata privukli natpisi koje. godine. I interesovanje stranaca za ove spomenrke naglo je poraslo. Kuripešićeva informacija ima istorijsku vrijednost. natpisi predstavljaju najkarakterističniji i najfaktor naučne i umjetničke vrijednosti stećaka. podaci o natpisima stećaka potječu tek iz druge polovine XVIII v. koji još nisu ustanovljeni. iz Veličana kod Trebinja. Bez obzira što su ovi natpisi tada vrlo pogrešno pročitani (zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja).NATPISI STE CAKA Uz oblike i ukrase. predmet istraživanja. a među njima su: austrijski vojni ljekar dr F. a i danas predstavljaju. Talijan Alberto Fortis je proputovao neke krajeve Dalmacije l i Hercegovine i u svom putopisu ostavio nam je zabilješke o nekoliko lokaliteta stećaka .3 .. oni su ponešto rekli li o natpisima. ali nije isključeno da podaci postoje i iz ranlijeg perioda. Luschan. oni su odavno skrenuli pažnj u naših i stranih naučnih radni'ka i ostalih kulturnih građana i sve donedavna su bili. bio Slovenac Kuripeš i ć.

I sam Ciro Truhelka je dosta griješio. lista za knjigu umjetnosti i obrtnost. 1 9 Među najstarije bi se mogao ubrojati i Vid Vuletić-Vukasović. vladala je s tagnacija. g.. Mislim da je to jedan vid odraza opštih kultumih kretanja i stremlj enja karakterističnih za doba ilirizma i romantizma u našim krajevjma. članke i radove. a onda te natpise proučavao. međutim.33 Vladislava Skari ća. 37 Na ovome mjestu potrebno je navesti i jedan svojevrstan poduhvat." Kosta Hiirmann. objavio je preko 100 natpisa. nego je lično najviše terena pregledao. Ova 420 .25 Matija BijeIrić." A. nadgrobnim spomenicima." Ljubomir Stojanović. Treba. rad Starobosanski natpisi.15 Milan Đ. crkvama. Arkiva za povjesnicu jugoslavensku.Petar Bakula. Slovinca. npr. Tada se pojavljuju doprinosi Vladimira Corovića.i sarajevski mitropolit Sava Kosanović.17 Sime Ljubići' i Mihajlo Valtrović.3o Milenka Filipovića." Petar Kaer" i Alija Catić . U knjizi III objavio je 201 i u knjizi VI 27 nadgroon ih natpisa. Ne samo da je bio inicijator i organizator akcija koje su se na to odnosile. objavivši tridesetak priloga u Viestniku hrvatskog arkeolog ičkog družtva i nekim drugim časop isima u razdoblju između 1881 i 1896.14 zatim Miloš Milojević. Nakon dugogodišnjeg napornog rada objavio je 6 knjiga zbornika Stari srpski zapisi i natpisi. ali i sa vremenski kasnijih nadgrobnih spomenika.'l Posebnu s tudiju je posvetio pis mu natpisa stećaka. U staroj Jugoslaviji je bilo samo povremenih aktivnosti.'o Osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu i pokretanj em njegovog godišnjaka Glasnika Zemaljskog muzeja. u obradi s teća ka. i 1896.16 Ljubomir Kovačević. U svojim radovima. iako treba primati da je njegov doprinos u tome pogledu najobimn1ji i najvredniji . Gotovo su svi poslovi bili vezarui za ličnost Cire Truhelke. freskama. crtao i fotografisao natpise. Martino\'i ća. Ljubomir Stojanović je godinama s kupljao s tare ćiriIske zapise i natpise na knjigama. Zapažen mu je. prvenstveno Viestnika hrvatskog arkeologičkog družtva. Za sakupljanje grobnih natpisa služio se raznim izvorima i literaturom. koji je o natpisima stećaka još najvi še pisao. 29 Prva dva decenija XX v.. reći da su pos lovi u glavnom bili slabo organizovani i nesistematski. nazvavši ga bosančicom.3' Vejsila Curčića 36 i Pere Slijepčevića. pravio odljeve li gipsu. kao i nj'ihovih natpisa. a završ ilo se 1926. g. objavlj en li Glasniku Zemaljskog muzeja 1895. Jedan od razloga š to se javlja više [straživača natpisa u drugoj polovini prošloga vijeka svakako je bio u blagonaklonosti tadašnjih naših časopisa. g.31 Đorđa Stratimirovića . pretežno se stećaka.B Neke natpise su objavili .'8 I naš ugledni slavista Vatroslav Jagić je jednu svoju radnju posvetio natpisima stećaka. da objavljuju njihove izvještaje." Đoke Maza lića. 22 U tome vremenu svoje radove o natpisima objavljuju: Luko Zore. nastupilo je razdoblje nešto šireg i kvalitetnijeg rada na evidentiranju i prou čavanju natpisa. Milićević. štampanim najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja između 1889. Iznimne aktivnosti nisu bile od nekog 2)načaja. tadašnjeg kustosa a kasnije direktora Zemaljs kog muzeja. koje je počel o 1902. ilkonama. U prepisivanju i či tanju natpisa griješilo se dosta. g. te saradnjom znatnog broja ljudi sa terena koji su bili vješti tim poslovima. Starina Jugoslavenske akademije znanosIli i umjetnosti i Starinara Arheološkog druš tva u Beogradu.

a priloženi su i foto si ili crteži natpisa. navedeni su bibliografski podaci i izvorj. već bili na raznim mjestima objavlj e ni. Dugogodišnjom akcijom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine oko terenskog popisa stećaka i njihovih natpisa rukovodio je SefiJk Bešlagić. do 1970. a potom i Zavoda za zaštitu spomeni i ka kulture Bosne i Hercegovine. Toga se prihvanio Zemaljski muzej u Sarajevu. Crnoj Gori i Hrva ts kOj.'..J9 Zbornik je obuhvatio i dotle p ris tigle materija le opšte akcije pop'isa stećaka koji su se odnosili na na tpise. Smatram da treba navesti i zan imljivo dj elo nedavno preminulog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnoka 421 . došli smo i do natpisa koji s u nađeni u Srbiji. trebalo organizovati posebnu akciju koja bi š to pnije ostvarila uvid u pravo stanje na terenu.8 a posredno." Ovome treba dodati i s inte ti ča n naučni rad Đorđa Sp. u kojoj je na pregledan način domo i 164 natpisa sa s tećaka .' Neki od objavljenih natpi sa s u bi li predmet studija i rasprava. tu je zastupljeno ukupno 267 natpi sa stećaka. a uz to i evidentiranju i proučavanju natpisa. r evidirala dosadašnj a č itanja . koji s u prije 1945." Pavao AnđeJ..'1 Bilo je i drugih obrađivača stećaka koj" su otkrili ·i objavili poneki nat pis. Zdravko Kajm a kov i ć. te da je njihovo objavljivanje rastureno po raznim časopisima. U tu svrhu je formirana stručna ekipa koja je pod rukovodstvom Marka Vega.' 1 Pe tar Đorđi ć" i Tomislav Raukar. Najprije nastojanjem Zemaljskog muzeja.zbirka natpisa bila je od velike koristi mnogim i danas ima svoju veliku nau čIlU vrijednost.: Alojz Benac.:l8 naučni m radnicima. a Vrijeme od os l obođenja zemlj e 1945.ić." Đoko Mazalić. Gregor Cremošnik. Najveći broj do sada nepoznatih natpisa pronašli s u Marko Vego.'''' Maja Miletić. kao izdanje Zemaljskog muzeja. g.' Mirjana Corov i ć-Ljubinkov i ć. g.kovića .1 i Radomir Stanić. napravi la fotose.'..so Dušan Glumac. Ne računajući ostale epigrafske na tpise koji s u tim zborn ikom obuhvaćeni (6iriličke. U međuvremenu se došlo do saznanja da su natpisi na teren u 'u veoma teškom tehničko m stanju. Aleksandra Solovjeva'"' i Pave Anđelić . zbog njihove velike lI1aučne i umjetni čke vrijednosti." Jovan Ivović. O sv im tim natpisima je data transliteracija i transkripcija.59 Vladimir Mošin ..'" a potom Se fik B eš lag i ć." Drago Vid ović. Proširenjem opšte akcije Zavoda za zaštitu spomen ika kulture Bosne i Hercegovine na područja s usj ednih republika. počevši od 1957. pa da bi . zatim da u njihovoj dosadašnjoj nau čnoj obradi ima dosta propusta ine ta čnosti . glagoljske i latinske). g. putem s tudij a s tare bosanske ćiriLice uopšte.S3 Jovana Vu. a potom pripremila Zbornik koji je u 4 toma. tako npr. Radoji či ća 64 i obimnu radnju o stećaima Ivana Renđea.'" Angela Horvat. pa se može reći da je na taj nač in posao oko evidentiranja na tpisa s teća ka u potpunosti obavljen. pristupilo se planskom evidentiranju i prou čavanju steća ka . obišla teren. g. objavljen u vremenu od 1962. Tom akcijom Zemaljskog muzeja obuhvaćeni s u samo natpisi teritorija današnje Bosne i Hercegovine. do danas možemo s matrati period om organizovanog i sistematskog nau čnog istraživanja natpisa. otkrila i pročitala nove primjerke i pripremila kriti čko izdanj e svih natpisa u vidu zbornika.'9 Leon tij e Pa vlov i ć." Jovana Kovačevi ća . u mnogo s lu čaj eva i gipsane odljeve.. Ističem takve radove Marka Vega. njihov sadržaj je preve den na francuski jezik. 57 Posebnom paleografskom studij om zadužila nas je Gordana Tomović.

U vrlo zapaženoj . no 18.356. umj esto 363. koliko je ranije iznosio ukupan broj natpisa na stećcima 'll Jugosla\"iji . Gacka i Stoca.i zbor tekstova srednjovjekovnih povelja i rukopisa) i obavio njihovu književnoestetsku analizu i valorizaciju. Palavestra jedan u 'Okolini Foče" i R. Kaj maković dva natpisa u okolini Foče. g.19 primjeraka. g-" Kako je u međuvremenu bilo naknadnih akcija evidentiranja stećaka. Relativno. u međuvremenu ih je nađeno još 9. ipak je ponekii na~pis još ostao neotkriven. Stanić nekoliko natpisa na područj u 'bivšeg Novopazarskog Sandžaka. i to kako na teritoriji Bosne i Hercegovine tako i na susjednim republi čkim podru čjima. U Crnoj Gori je bil o 12.66 Iako su poslovi oko evidentiranja natpisa stećaka 'Obavljeni dosta solidno [ savjesno.8%. U (O.478 povećan na 69. Danas je i ukupan broj steća ka izmijenjen.k njizi Stari bosanski tekstovi Dizdar je sa puno truda. Na tenitoriji Hrvatske je bilo 13.Maka Dizdara. U Bosni i Hercegovini ima najviše natpisa. potrebno je a i moguće da u ovome momentu pružimo maksimalno tačne i kompletne podatke: Na teritoriji Bosne i Hercegovine do prije 10 godina bila su 323 nat p i·s a. od kojih neki još nisu publici ra-ni. on je sa 66. n ađeno je 6. naj· više natpisa i ma oko Lopara. ostalo je .73 Procentualna zastupljenost natpisa u odnosu na današnji ukupan broj stećaka iznosi 0. tako da ih sada u svemu ima 326. Ta'ko on u Hrvats koj sada iznosi 0. Bešlagić pronašao jedan natpis u okolini Graaačca67 i jedan u Perastu. U Hrvatskoj natpisa ima najviše u okolini Dubrovnika." dr V. smisla i nadahnuća izvršio izbor jezički najzanimljivijih natpisa stećaka (uz .55% .70 a ne· davno je Brana Belić pronašao jedan na tpis u okolini Tes lića. a vodeći lokalitet u tome pogledu su Piperi .59%. u Crnoj Gori 0.7I a 2- BROJNO STANJE Po završetku opšte sistematske akcije evidentiranja stećaka 1969. tako da ih danas ima ukup.približno isto stanje kao i prije 10 godina. Tako je u međuvremenu S. I š to se rasprostiranja natpisa tiče.7I te dr Z. u Srbiji u oko· 422 . u međuvremenu su otkrivena 3.49 % . a n a njenom po· dručju se broj em natpisa naročito ističu krajevi oko Trebinja. u međuvremenu su pronađen a još 3. Bileće. što znači da danas tamo postoji 18 natpisa. Djelo ima ne samo književnu nego i naučnu wijednost.55 % Taj procenat se samo poneš to izmij e· nio u republičkim relacijama. utvrđeno je brojno stan je primj eraka sa natpisima . danas imamo u svemu 384 natpisa. a u vezi s tim i pronalaženja dotle nepozna tih natpisa. u Srbiji 0 . a 'll Bosni i Hercegovini 0 . Prema tome. U Srbiji je ranije bilo 15. U Bosni . me okviru HercegoV1ina je dva puta bogatija od Bosne. najviše natpisa o kupljenih na jednome loka li· tetu imaju Boljuni kod Stoca . relativno. pa njihov ukupan broj danas iznosi 22. koje je publicirano 1971.

g. nego samo približno. međut. Još 1530. na kojima su natpisi na latinskom jeziku. ustao protiv toga naziva. Hadžijahić je pronašao nekoliko dragocjenih podataka. U Bihaću je. najviše ih je klesano na pločama . 79 NatpiSi stećaka su. zatim na sanducima . Stojačković je. doduše. kraju !između N. Tragajući za najstarijim nazivima. to pismo nazvao bosanskim. ovaj podatak prilično nesiguran. latinicom ili nekim drugim pismom. istih iLi sličnih onima iz Italije i drugih zemalja za· padne Evrope. tačnije u Banjanima.. pisani isključivo ćirilicom. naveo da su nekada kod crkve Gospe Dd Lužana u Stonskom polju bile 3 ploče sa natpisima latinicom u kojima se spominju imena Radivoja Vučetića. U najnovije vrijeme su u bivšoj dvorskoj . govorio o bosanskoj staroj azbuci. IJIiti da je na latinskom . koji se pretežno odnose na hrvatske plemiće iz XVI v. g. koje ne smatramo stećcima.76 a u Vlašićima na otoku Pagu ploča sa glagoljskJim natpisom iz XV v. Ante) . g.spomenici. Fortis je u svom putopisu liz XVIII v. Jukić je 1842. a . u Rogoznici kod Sibenika postoji nadgrobna ploča na kojoj je uklesan danas nečitljiv natpis go tičkim slovima na latinskom jezilku. A. koji su ušli u Vegin Zbornik natpisa. A. također ne možemo svrstati u stećke. To nije moguće sasvim tačno usta· noviti. karakteristične za razdoblje kasne gotike u srednjoj Evropi. g.kapeli na Bobovcu nađene 3 oštećene nadgrobne ploče. za to pismo upotrijebljen je naziv bosanički alfabet. Od 267 natpisa na teritoriji Bosne i Her· cegovine. mislim. M.79• 423 . Ne postoji nijedan natpis na stećku koji je napisan glagoljicom. a u Crnoj Gori u okolini Nikšića.16..34 i na stubovima . Radovana Humkovića i Radovana Pribinića.kšića i Bileće.78 na kojima su ustanovljeni latinski natpisi. a F.n ali ni te ploče ne možemo svrstati u stećke. Naprijed sam već naveo da ga je 1530. nekadašnjoj crkvi sv. dakle." ali takvih nadgrobnih ploča ima mnogo u Hrvatskoj.O nazivu pisma Nije nam poznato kako se u svoje vrijeme nazivalo pismo kojim S" pisani srednjovjekovni bosanski knjiški i epigrafski .lini Malog Zvornika i Raške.74 3 - PISMO I JEZIK Prnje svega. na sljemenjacima . a1i te ploče. Osim toga. putopisac Kuripešić nazvao "srpskim pismom". sa likovima i insigni. 1847. potrebno je reći da su natpisi stećaka pisani na na· rodnom je1liku starom bosanskom ćirilicom. što je veoma važna činjenica. g. pišući o Pelj ešcu 1921. susreće se naziv bosansko pismo. na krstačama . iz XV V.. kako to pismo još neki nazivaju. talijanskom iH nekom drugom jeziku. barem što se samoga pisma tiče. odnosno bosančicom.71.. Dodajmo još i Lo da je Nikola Bjelovuči ć. ali je.89 primjeraka. jama bosanskih kraljeva s kraja XIV i iz prve polovine XV V.57. evidentirano 9 nadgrobnih ploča (u Fethiji džamiji.im. Vjerovatno bi bio zanimljiv podatak o osnovnim oblicima ·stećaka koji su korišteni za I klesanje natpisa. Godine 1668 i 1672.

koje on naziva hrvatskom ćiri­ licom"" Rekao je da je naj s tariji hrvatski ć i ri l s ki rukopis ugovor Kulina bana s Dubrovnikom J J89. a ne posredno iz crk vene ć iri li ce ." Vatroslav Jagić bosansko-dalmatinska ćir ili­ ca (kasnij e je o n brzopis u Poljicama XVI-XVIII v.'" Ciro Truhelka je ovo pismo nazvao bosančico m i p okušao da taj naziv obrazloži. "specifi čn o pismo Bosne".i velika raznolikost. povezamos t sa k ato li čan s tvo m . mislili s u i neki drugi hrva ts ki na u čnici . kao već us talje n. g. ugovori. a naziva se i starobosanskom. a li je bio p ro tiv toga naziva za č ita vu bosans ko-hums ku ćirii s ku pismenos t.'IO 424 . đ." Zvonimir Kul und ži ć smatra da je u Bos ni nasta la posebna varjjanta ćiri l i ce . I van Kukuljevi ć je upotreblj avao ime hrvatsko-bosanska ćirilica.. nazvao za pad. bosančica se prvi pu t susreće kod F. a . Slično Vrani. odnosno bosanskom ćirilicom. tretiraju ć i to sve dij elo m zapadne ć irilice. bio uvjeren d a je lapidarna bosanč i ca bila osnov za razvoj bosančice kojom s u pi sani drugi tekstovi .naučni radnici su ovo pismo razl ičito nazivali. Zla tov i ća J 888. koja se proširila i na Bosnu . on je naveo više nj en ih paleografs kih i j ez i č kih osobitos ti . s ta tuti. odnosno hrvatsko-bosal1Skom. g. v. i č.o nazivu pisma naših natpisa u užem s mislu riječi mišljenja ne samo da nisu usaglašena nego se m ože reći da u tom e pogledu faktično postoj.so smatrajući da se razlikuj e od ć irili ce po slovima b. Kurelca 1861. pišuć i o razvitku brzopi sa u Dalmaoiji ." a Franjo Rački bosanska ćirilica. ponovn o oživi. koje je postalo i razvilo se nezavisno od s rpske ćiri li ce. najprije je s matrala da je bosan čica hrvatsko nacionalno pismo. Tako. v i z. Vladimir Vrana je rekao da se ćir il sko p ismo prošir il o u Bosnu i u Hrvatsku . a onda i bosančicom. neki je zovu hrvatskom.povelje. n aroč i to..'J· I u udžbenici ma o hrva ts koj srednjovjekovnoj književnosti su svi . T. I van B rč i ć ga zove imenom bosal1Ska azbuka. Stariji hrva tski .natpisi bosanskohercego vačkih s teća ka uvrš teni u h rva ts ku e pigrafiku. Za pismo natpisa s teća ka on je predložio naz iv lapidarna bosanska ći rilica. a naziv bosanica kod S. On je. kronike. koji je pod nazivom b osa n čica podrazumijevao cjelokupnu bosansko-humsku srednj ovjekovnu ćir iI s ku pismenost ' 5 Da bi dokazao da se radi o sasvim novom pis m u. g.wm ćirilicom). hrvatska ćirilica. pisma itd " Njega je slij edio Ma te Tentor." Vladimir Moš in je dobro uoči o spec ifi č nosti ć irilice u da lmatins ko-hrvat skom područj u i prihvatio termin bosančica. Raukar je pledirao za termine zapadno ći rilsko područje i za padna ćirilica. Po nekima je to srpska ćirilica. osim toga. npr.na zapadu. a li je to pismo uklopio u opš ti razvitak južnos lovens ke ć irili ce ." P išu ć i o razvitku bosansk e ć i rii ske minuskule. za koju je re kla da se ispolj avala i na bosans kim stećci ma. zatim bosansko-dalmatinskom ili zapadnom ćirilicom. dalje.neš to kasn ij e je po kušala i da u na uci već odbačenu hipotezu Truhelke i Tentora o postanku bosan č i ce nepos redno iz grčkog p isma . i za ć iril s ko pi smo štampanih knjiga . Smatrao je da b osanči ca ima ne samo svoje specifi č­ nos ti u odnosu na srps ku ć i r ili cu nego i posebno ep igrafsko pismo. ikavsk i govor i. među koj ima je istakao nove ob like slova č. Benedikta Zelić. posebno o nj enom teritorij a ln om š irenju u Da lmaciju o d XV v. izmijenivši se u poneče m .'3 Naziv. U svoj oj s tudiji O problemu bosančice on je nešto kasnij e usvoj io term in bosančica samo za zapadn o-ć iri l s ki brzopi s XVI-XVIII v. Pišući o književnim nas tojanjim a u srednjovjekovnoj Bosn i. koje on naziva bosanč ico m ili hrvatskom ćirili­ com.

Cremošn ik ' 5 Na Truhelkino mišlj enj e o bo san čici kao posebnom pi smu da li su ozbiljne prigovore i M. bio protiv upotrebe naziva bosančica j bosQ/1Sko-hrvalska ć irilica." A. Beli ć je rekao da je u Bosn i od polu us tavnih i brzopisnih slova s tvorena s tilizovana azbuka koja se naziva bosančžc01n. A kada j e K." Truhelkinu koncepciju o samostalnom razvoju bosa n čice . onda su mu ruski arheolozi prigovorili zbog takvog naziva. posebno ono o epigrafs kom pismu kao starije m od pis ma rukopisa. ozbiljno je kritikovao Gr.I 04 425 Gotovo sve ove kontraverzne i važnije razlike o nazivu i obilježjima s tare bosanske ć irilice us pj ešno je prikazao i pod vrgao kritici T. a njihovi natpisi s tarobosan s kim. koji se s uprotstavio nazivu bosa nči ca. Doduše. Hormann na XI Arheološkom kongr es u u Kij evu 1899. za to š to s u u njemu vidjeli spontanu želju Aus tro-Ugars ke da Bosnu i Hercegovinu ogradi od srpskog svijeta 1 00 Treba reći da je Vladimir Corović za ovo pismo upotrebljavao naziv bosanska ći rilica. ne pominju ći Truhelku ni druge autore. podnio referat o s tećc ima. nezavisno od srpske ćirili ce . Herta Kuna. g. ali je i on na svoj na čin osporio posebne od like bosanske ćirilice. . skom ćirilicom ili bosanč icom . naj češće ovo pis mo nazivaju sta r 0 l'11 hasan.'"1 Iz srednj e generacije bosan skohercegovač kih naučnih radnika koji su se p ovremeno bavili istraživanj em natpisa steća ka spomenimo Vladislava Skari ća. stećci počes to nazivaju s tarobosa ns kim spomenicima. Raukar u svom referatu koji j e podnio na Simpozijumu "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura". održanom u Zenici 1973. 102 Savrem eni bo sa nskohercegovački naUC 11l radnici koji proučavaju natpise na njima. Rešetar% i S .Srpski nauOni radn ici su bosansku ćirilicu gotovo odreda vezali za srpski narod i s matrali s rpskim ćirilsk im pismom_ Vuk Karadž ić ju je smatrao dijelom srpske pism enos ti_" Ljubomir Stojanović j e sve natpise stećaka uvrstio u svoju poznatu zbirku s tarih srps kih zapisa i natpisa " Pe tar Kolendi ć je. Truhelke i K. Horm anna. ali isti če i obrazlaže i njezine posebne odlike. g. U nedavno objavljenom dj elu o pismenosti u Bosni i Hercegovini Vojis lav Bogićev i ć je upotrijebio termin bosanska ćir ilica. 99 Interesantno je napomenuti kako se u s tarijoj literaturi o s tećci­ ma i njihovim natpi sima. naročito li radovima koji su objavljivani u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz pera C. koja kao lingvi s ti č ki s tručnjak proučava s tare bosMlske rukopi se. š to mu je prigovorio Aleksandar Mladenovi ć. 9 3a Truhelkino miš lj enj e o bosančici. ovu s taru bosansku ćirilicu naziva stećke i bosančžc0111 .IOJ a prof. oštro je napao Brana Nede lj ković. tvrdeći da je to samo srpsko pismo'3 Među poznatim savremenim srpskim nau čnim radnicima Petar Đorđić li svom djelu o is toriji srpske ćirili ce smatra bosančicu varijantom srps ke ćirili ce . Cirković. tvrdeći "da ničega n ema š to bi pis mo iz Bosne izd vajalo od ostalih ć iril s kih pisama"'8 Nede ljković je južnos lovensku ć irilicu i s klju č i vo vezao za srpski narod .

koju je. Poluustav je postepeno istisnuo ustav iz liturgijskih knjiga. a za s pecifične slovenske glasove stvorena su nova slova. učenik slovenskog apostola sv. koji je.. kada se radi o epigrafici. u Makedoniji do XII v. praktičan za upotrebu i što u postojećim uslovi ma 'Ila svoj način pomiruj e is ključivos ti navedenih nacionalnih naziva. g. Prvi naziv ima puno naučno opravdanje. ćirilica je Srbima došla već u X v.. došlo je do stvaranja pojedinih slovenskih n acionalnih azbuka. a potom i u srednju Dalmaciju i u Dubrovnik. u svjetovnim s pomenicima (poveljama i pismima) dobila svoj definitivan karakter. povezujući tu ćirilicu sa bosansko·humskom pismenosti XIVXV v. a done kle i naziv bosančica. * ** U nauci se smatra da je ćirilsko pismo nastalo krajem IX ili po· X v. stvorio srpsku azbuku od 30 slova lO8 četkom Po Beliću. dok se u Hrvatskoj. uglavnom po uzoru na glagoljicu.los Općenito se može reći da je danas prevladalo mišljenj e da knji· ško. tako da se glagoljica u Bu· garskoj zadržala samo do X v. a u tome okviru i epigrafskim spomenicima.. građan sk u azbuku. ali je u pojedinim zemljama i dalje prilagođavana nastalim potrebama.on je najviše pažnje tada posvetio dalmatinskoj ćirilici XVI-XVIII v. Cirilica srpske recenzije obično se dijeli na ustav (najstariji način pisanja. ćirilica ubrzo potisnula. prenesena u Bosnu.107 Zaslugom Petra I Velikog. ali je tek u XlIv. te brzopis (neki ga nazivaju kurzivom). ali je. osnivača . dosta pažnje posvetio obilježjima te kasnosrednjovjekovne bosansko·humske ćirilice. Zahumlje i Travuniju. Ubrzo potom ćirilicu su uveli gotovo svi slovenski narodi. tzv.slovenske pismenosti. Tako je 'kod nas Vuk Karadžić 1818. a kasnije pravougaoni oblik slova. Cirila. pod utjecajem živih narodnih govora. pa bi ga od sada trebalo prvenstveno i upotrebljavati. Malo prije ćirilice pojavila se glagoljica. i to sjeverno od Splita.. kancelarij sko i epigrafsko pismo stare Bosne nije nastalo nezavis no i da nij e nikakvo posebno i samostalno pismo.. prilagođavajući je prema svojim uslovima i potrebama. negdje na teritoriji današnje Makedonije ili Bugarske. Najveći broj slova preuzet je iz grčkog uncija'lnog pisma. Izvjesno opravdanje ima i drugi naziv. dozvoljavaju i opravdavaju naziv bosans ka epigrafska ćirilica. upravo uslovljavajući je time. po mome mišljenju. izbacivši 12 nepotrebnih slova građans ke azbuke i dodavši 6 novih znakova. koju su uglavnom prihvatili i ostali slovenski narodi . nego da je samo vari· janta južnoslavenske ćirilice sa izvjesnim osobenostima koje. Misli se da je nj egov autor episkop Kliment Ohridski. I09 426 . kancelarijska minuskula}. u Rusiji je početkom XVIII v. Tokom vremena.. kao posebno kance larijsko pismo. Iz Srbije i Makedonije je u XII v. sa 38 slova. osim toga. međutim. Stara (staroslovenska) ćirilica u početku je imala uglavnom kvadratni. koji se javlja u XIII v. održala sve do XIX v. H" Najprije je stvorena takozvana crkvena ćirilica na staroslovenskom jeziku. kasnije samo pismo svečanih crkvenih knjiga) i poluustav (koji se razvio :iz ustava kada se pored crkvenih 'k njiga javio i književn i rad). reformirana stara crkvena ćirilica u tzv.

sa glasovnom vrij edno šću ja i ograničenost upotrebe tzv. pisana pažljivo i pravilno. postoji velika rao znolikost u slovima. po pravilu. koji nalazimo na najstarijim pisanim spom" nicima iz XII-XIII v. If. j slova I. i to pred samo njegovo krunisanje. Osim toga. slova koje je već u xnI V. Kod ustava su slova relativno velika . neka slova su duža prema dolje ili prema gore. bosanski rukopisi se općenito razlikuju od rukopisa raškog područja i po tome što su njihova slova više kvadrat· nog. izbačena Bosanski brzopis je nastao za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I (1353-1391).umjesto čega se u bosan skim rukopisima najviše koristi 1. Kod poluustava je ta pravilnost neš to poremećena. a za neke glasove. U brzopisu su neka slova sasvim uproštena. uvedena s u nova slova. povezanosti i izgledu slova. a li se. ipak. . iako je neš to ranije već bio poznat u Humu.ke petljice slovo o nij e okruglo. odnosno pos tepeno se sužava prema dolje. glavne odlike bosanske kn}iš ke ći rilice XIII do XV V. koji se javlja već na početku XIII v. za koje u crkvenoj ći rilici nije bilo znakova. sastoj e se u zadržavanju oblika slova koji su u raškim rukopisima već u XIII V. Uz to se ističe velika ograničenost upotrebe liga t ure. npr. Li· gature su se više upotrebljavale u Humu nego u Bosni. gotovo sasvim nestalo u srpskOj ćiri lici . kod slova e j št uspravna crta. stara bosanska ć irilica se dijeli na čeliri tipa: ustav. ni jednako razmaknuta . a u liga turi 10 još i ne dopire do gornje linije prostora. ali se ono nije dugo održalo. još se su· sreće i prvobitni oblik sa nisk im stablom. a nisu više ni sasvim jednako široka. koja se od donje linij e reda s pušta u donji međuprostor. a raška više pravougaonog oblikallI Prema is tom autoru. tako da djeo luju lij epo j svečano .. koji je oformljen u XIV v. vodi računa da či tava kompozicija ne dje luje ružno.. Prema oblicima." l Pisari bosanskih vladara i oblasnih gospodara. poluustav. veličini. Narušen je estetski izgled kom· pozicije. do kurziva. zatim slovo V. 110 Prema Đorđiću. sa jednakim razmacima. i brzopisa. Treba reći da kurziv nije nikada u cjelini prodro u srednjovjekovnu bosansku ćirilicu. preko poluustava. nadrednih znakova.. manja ili veća od- 427 . osnovna grafijska karakteristika bosanske ustavne ćirili ce sastoj i se u upotrebi đerva.. jed nakih visina i širina.Paleografske odlike U staroj bosanskoj ćirilici su ·n eka slova s tare slovenske ćirilice kao nepotrebna. nisu upotrebljavali slovo l ni slovo b l13 Uz osnovno obilježje bosanskog brzo· risa . takva slova zauzimaju prostor između dvij e zamišljene paralelne crte. Tako slovo v ima povezane i jednako veli. u veliko zamijenj eni novim. U kurzivu su slova svake rij eči međusobno povezana. po pravilu je tanka. koja su vrlo karakteristič na za Rašku pisarsku školu . nego elipsasto. Po pravilu.izbj egavanje liga tura la i ". obično uspravno. . Pojavljuje se i po n ekoliko vrsta jednog te is tog slova. Za to pismo je općenito ka· rakteristična arhai čnost oblika slova i pravopis u kojem se osjeća utje· caj latinsko·talijan& kog pravopisa . kod slova jat pored novije i češće varijante sa visokim stablom. č iji poče tak pada u XV V. Taj brzopis je imao osobine raškog brzopisa upotrebljavana su.. Proces razvoja je išao od ustava. č ima simetričan gornji račvasti dio. I.b . postoj e j druga. brzopis i kurziv. Teži se bržem pisanju.

ali u tome pogledu nij e bilo ni potpune jedi nstvenos ti. a nastaju i sasvim nova slova. Osim toga. III).Slova Niko\jskog imaju mnogo karak teristika bosanske ustavne ć irilice . "i. evanđel j a Sl. a ni prave doslj ednosti među bosanskim pisarima.'l4 428 . pojavljuju se razli č iti oblici slova. 184. zatim su slova v i t za mijenj"ena njihovim brzopi snim tipovima (. Stampani te'kstovi bosanskih ćiril s kih spomenika najprije su imali slova crkvene ćirilice. - stupanja od savremenog i sta rijeg raškog brzopi sa. a poslij e Sll i za druga slova uzeti oblici koji su potom pre neseni i na natpise stećaka.

Sp. a kasnije k i I. ll7 CiriIsku povelju bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću. g. Povelju bana Ninoslava Dubrovniku. je tipično račvasto (V). koju je pisao dijak Tomaš Lušac tipičnom minuskulom. između ostaloga. već upotrebljava tl u jednom potezu. Tako je slovo v vremenom dobilo četvrtast oblik. crkvenoslovenskim jezikom. Za starije je rekao da su pisani krupnim i nagnutim poluustavom. P'i smo povelje kralja Dabiše Dubrovniku . Ion. i mlađe..ć 429 Po Tentoru je za bosančicu karakteristično. iz 1366. umjesto t dolazi H (iže). jz 1393. v i Z. U povelji Kulina bana iz 1189. sa čestim oblicima živog govornog jezika 1l6 Evo i nekih zapažanja Gr. iz 1232. g. r i tl. po staroslovenskom. iz XIV i XV v. korište no je kvadratno v. Isti autor kaže da su tokom vremena 'neka slova mij enjala svoje oblike. dijak Desoje piše ustavom (majuskulom).. a slovo b je već blizu položenog koje kasnije postaj e česta bosanska pojava. iz XII i XIII v. u XIII v. pi še se sa tri vertikalne crte. Mlađi tekstovi su pisani lijepim. ·koja postepeno postaje kosa . najprije pisao znak šI. a rastavljanje riječi je mehaničko. pisar Dražeslav piše izrazitom majuskulom. Od ranijih slova O i Y stvara se ligatura SI2ll . Od osobitosti pisma ove povelje Cremošnik ističe znak ~ za glas d. je sa kosim linijama koje su napisane jednim potezom i obrazuju petlju na desnoj strani. ali s utjecajem živog narodnog jezika. g. upotrebljava srps·ke znakove 10 i le i neka slova piše u n ekoliko različitih oblika. piše se sa tri poteza. slovo u značenju glasa d. g . slovo I od kraja XIII v. za koje se . u njima se osjeća sklonost prema ligaturama. u ·k ojoj slova d i Z imaju neobične oblike. Kao sasvjm nove oblike slova bos ančice on je naveo Č. a:li je njegova uspravna crta iskrivljena u luk i dolje povijena udesno. što će postati tipi čno za bosansku kancelarijsku ćirilicu. a u XIV v. osim nekih slova koja se ponešto spuštaju u donji prostor i slova -B i g koja se protežu u gornji prostor. Slovo a je još u srednj em prostoru. u prvoj polovini XV v. sitnim i uskim ustavom. kao i Radoje. iz 1378. ima obrnut oblik (.1I9 Đ. Slovo tl je pisano brzo i u novom obliku. gruba je minuskula. ali sa kukicom u gornjem poče tnom dijelu (IC).. iz 1395. ali neka slova mu već izlaze iz srednjeg prostora. zatim da u bosanskim spomenicima od XIV v.starije. slovo i ima poprečnu crtu horizontalnu . Slovo Z sve do početka XV v. ali sa mnogo elemenata buduće minuskule. g. Najstariji oblik 510va č je u vidu čaše.. Slovo Ž pisano je na više nač ina krajem XIV v. Drugi dio slova k već je postao luk. u povelji kralja Tvrtka I Dubrovniku. ali srednja crta dolaz:i samo do sjecišta kosih. zatim k sa polukružnim drugim dijelom i I sa tri vertikalne crte. U ostalim važnijim Ninoslavljevim poveljama sve se više ide u poluustav. dijak Radoje upotrebljava ustav. Ti tekstovi nemaju akcenata iznad samoglasnika. Dijak Vladoje. g. poznati prvoklasni majstor.S). Radojičić je istakao da eventualna pojava rd umjesto -B u starijim bosanskim tekstovima govori o pisaru sa istoka. ali sa neobično sitnim slovima u srednjem prostoru.'1S U povelji istoga kralja brać i Semkovićima. Cremošnika koja se odnose na važnije bosanske povelje. npr. za tim slovo č u obliku čaše (Yl. kombinovanom iz O i na njega na sa đenom ižicom. lI S Vrana je bosanske tekstove crkvenog sadržaja podijelio u dvije skupine .. zbog čega prema gore idu samo dva kraka ()K). se javlj a i 4.u srpskoj ć irilici.

Kao dalje osobitosti b osančice Karskij je naveo poseban znak ft. v. za glas ć. za vrijeme kralja To maša.123 a po r uskom paleografu J. čija je srednja spuštena crta pomaknuta udesno. Hammu b. b i Ž. p.m po J . koja se po svom obliku znatno razlikuju od obične štampane ćirilice. u bosansku kancelariju se ponovno uvodi "autohtona bosanska diplomska mi nuskula". pitanjima razvoja bosa n čice.123 Ra spravljajući o nekim između ostaloga. ali da se u XV v. g. I. odvija "proces morfološkog raspadanja diplomske minuskule". je bosanska kancelarija Tvrtka I . 185. n. k. č i d. U štampanoj bosančici on je istakao zasebna karakteristična slova d. v. F. a sredinom vijeka. pa se u bosansku kancelariju u početku t"ga vijeka ponovno vraća ustav bosanskog tipa. d. 1323. Karsk iju to su slova b. istakao da 430 . ž. d. slovo I sa tri noge. č i u. zatim uglasto v. v. T.preuzela diplom sku minuskulu srpske kancelarij e. n i g. te slovo ši.121 Po L Brčiću karakteri s ti čna slova bos ančice su b. Povelja bana Stjepana IIKotroma· nića knezu Vukosavu Hrva tini ću o ko god. Raukar je.SI. karakt eri s tiča n oblik slova u.

kako kaže ovaj autor. s obzirom na to što se radi o vrlo uglednom slavisti. Kovačevića. Beš lagića. te snažan prodor čistog narodnog govora". izbačena u azbuci bosan čice. Vukovi ća. koja nisu odgovarala glasovnom sis temu hrvatskog jezika. omogućuj u nam utvrđivanj e najvažnijih i najizrazitijih paleografskih osobina natpisa stećaka. Osim toga. zadržavaju se u dalmatinskoj bosančici i duže. ili na same natpise stećaka . Zasebni znakovi za dvoglase ju i š t. Raukar je istakao grafijske specifičnosti ćirilskih spomenika bosansko-humskog područja: upotrebu slova E i i za glasovne skupine je i ja. S. Zelić je istakla da su sva slova iz staroslovenske azbuke. Jagić je objavio kratak članak o na tpisima stećaka sa svrhom da se od tada pravilnije usmjeri i obavlja rad oko njihovog evidentiranja i proučavanja. formulirao i neka svoja zapažanja o osobinama tih natpisa. "a od XV v. ali sam ih ipak ovdje izložio da bi se kasnije vidjelo koliko one imaju zajedničkoga sa epigrafsk. Kajmakovića. Benca. Do sada je bilo vrlo malo publiciranih st ručnih radova koji se odnose na tretiranje pitanja epigrafske bosan čice. zatim M. odnosno od kolikog je to utjecaja bilo na paleografske osobine natpisa stećaka. suglasnika l i 11". Ipak. osim mekog poluglasa koji se zadržao do XVI v. kulture srednjovjekovne Bosne. nego naprotiv . Vega. J. nema pisanja . Vega. odnosno šč. Tom prilikom on je. velikog sudije Kulina bana. Z. te upotrebu slova đerv za označavanje glasova đ i ć. Anđelića. Vl. 125• Među najstarije bosanske epigrafske spomenike spada j nedavno pronađeni natpis u Podbrežju kod Zenice koji se odnosi na gradnju crkve-mauzoleja Građeše. Pri tome je istakao da bosanski rukopiSi ne poznaju nadredne oznake za akcente. Ona je također istakla da slovo jal u starijim tekstovima bosančice ima značenje sloga ja. on je ustanovio da n e postoje liga ture H I If. P. U jezičkom pogledu te rukopise karakterizira živ narodni govor i pretežno ikavski izgovor. da je to čisti narodni jezik. Raukara i G. l2S Sve navedene osobitosti se uglavnom odnose na knjiške i kancelarijske tekstove. A. Tomović u novijoj literaturi. Najstariji ćirilski epigrafski spomenik u Bosni i Hercegovini je Humačka ploča. "ali se uporedo s njim odnosne glasovne skupine pišu i sa dva odgovarajuća slova". po mišljenju ovoga autora.l25b Još prije 90 godina V. a da uz drugo samoglasno slovo 431 . u če­ mu ne treba vidjeti izoliranost i zatvorenost .B. Cjelokupna bosansko-humska ćiriIska pismenost kasnog srednjeg vijeka. Od speci fičnih ustavnih oblika slova. grafijskim i jezičnim osobitostima". U bosanskim rukopisima se osjeća "težnja prema jednostavnijim oblicima i grafiji. on je rekao da su ti natpisi većinom pisani ikavski. Zatim je rekao da se slovo i upotrebljava u značenju srpskoga ". Corovića. korisno da ih ovdje navedem. istakao je P koje ima trouglast i če tve rou gla s t trbuh. koji nij e imao svoga znaka u starocrkvenslovenskoj azbuci. tako ju do kraja XVII. J.im spomenicima. "odlikuje se zajedničkim morfološkim. ima isklju č ivo značenje glasa j. koja.izraz njezine snage. a šI sve do XIX v. a pravopis da je bosanski. a uz to služi i kao ortografski znak za palatalizaciju. na osnovu pregleda i razmatranja nekih dotle objavljenih natpisa. T. prema rezultatima proučavanja M.kupine ja znakom i i upotrebe slova A .124 I T.. pa je. Prije svega. potj eče iz X ili XI vijeka. doprinos Truhelke u nešto starijoj literaturi.

Kaže da je u bosanskoj ćirilici važno i slovo A. ili :lA'" n04HKdtTh. a u XIV v. pa za njih veli da su crkveno-pravoslavni. ili poslije samoglasnog slova. Po svom sadržaju svi ovi natpisi su mu izgledali kao da su proizvod jedne epigrafske škole. ga počeše pisati za današnje ć". CHI . NatpiSi su ob ično napisani u prvom licu."" •• ).U m'H. pa je rekao da tu pojavu ne zna da objasni. znači j .l.ROAd. Kako nema ".lCI . npr. Nema slova bl. . u riječ i CKO""U' H • . kao ovaj: i\\~"S Rde lU IIdCTS ndRTI Hd . Uoč i o je i natpise koji poč inju sa 3. tako u tim natpisima nema ni K već se umjesto toga pJše • npr. navodi primj ere. pa II vezi s tim. ..SI. I slovo '" se rijetko upotrebljuje. - Hum ač ka ploča iz oko li ne Ljubuškog. f tWKHTh. već se svugdje piše prema izgovoru H «H"h umjesto crkvenoga . Jagić je uočio da se na kraju riječi koj e se završavaju suglasnikom redovito piše meki poluglas. 186. 126 Evo najvažnijih uočavanja i saopštavanja dosadašnjih i s traž i vača koja se odnose na osnovna grafij ska obilježja i karakteristi ke natpisa stećaka: 432 . "ono je isprva značilo d. .Hf 'k ('44\\ &Hi\II. i to najčešće na p oče tku riječ i . obično se piše s. Ovo slovo je on ponekad zapazio i u sredini riječi . to i.. Konstatovao je da on i obično počinj u riječima Cf. RO.

ENAS ~4 r~( n 1? ~ D (tv' ((JN (.10"00.CAHl(N HC ASH AA 'J' A fj o.._ Sl. fo rO:H* . tH ((f.Natpis na dovratku crkve-mauzoleja Građeše.. . iz Podbrežja kod Zenice (sada u Muzeju grada Zenice).\_ !l:A ~H rAtAAtA* M "lJ cf ANIN V\~t:oA41 ~ . .~*_Hcr /~ f f C. 187. velikog sudij e Kulina bana."F: 't . -' r tUJACO~AH (rr- 1\.

t. . č). Dao je i tablicu lapidarnih slova u njihovom razvoju kroz XIV i XV v. Drugi oblik je kombjnacija dvaju lukova sa vertikalnom crtom između njih ili sa vodoravnom crtom preko njih. c. Ž. koja je bila osnov za razvoj kurzivne bosančice. Slovo ž ima najviše oblika.C. da kod slova k luk pri dnu ima kvačJcu. ni labijala. a onda i sa drugim dijelom 434 . v. a s lu čajeve upotrebe ij ekavštine objašnjavao je tuđim pisarom ili tuđim utj ecajeml" Pišući o Grdovom natpisu.. i II vidu dviju lučno povijenih linija. ali koji se upotreb ljava i u XV v. da se znak I upotrebljava umjesto If. sastoji od trougla sa krsti ćem 'kod gornjeg vrha. Naišao je i na sasvim položeno to slovo (Arapi). a drugi je. da ona nema srpskih slova za đ. Kova čev ić je rekao da mu je taj natpis veoma sličan Miroslavljevom ktitorskom natpisu u Bijelom Polju i da zajedno s njim i s Povalj skim sa Brača č ini jednu stilsku grupu.u vidu 'kvadrata. Najčešći je onaj sa tri prekrštena š tapića koji se smatra starijim. n eobično Z. dž. Naveo je i razlike koje postoje u kraticama i ligaturama. Upozorio je i na s lučajeve gdje je meki poluglas upotrij eblj en umjesto slova a za oznaku genitiva s'i ngulara l30 Ponekad je trbuh toga znaka napisan na obratnoj strani . Vego je u više svojih radova vršio paleografske analize natpisa stećaka i o tome pružio brojna zapažanja i konstatacije. Vl. između ostalih i takvo koje se sastojJ od uspravnog pravougaonika kojemu je od sredine gornje stranice dodata kraća crta prema gore koja se pri kraju lomi udesno. za koje je rekao da spada u XV v. Ustanovio je više oblika slova b. da v ima dva rastavljena trbuha. Truhelka je natpise steća'ka tretirao bosanskom epigrafikom. ponekad sa vodoravnim crtama koje se produžuju udesno 131 Slovo e je vrlo rijetko uglasto.nđelju. r. da nema ni nazala. Corović je rekao da su slova toga natpisa vrlo s lična onima na Kulinovoj ploči. Kovačev i ć je uočio.. U riječima ikavskog izgovora nekih natpisa Truhelka je vidio prJpadnost "hrvatskoj jezičnoj grupi". Kao karakterJs tična slova bosan čice naveo je k. Ostali oblici su rjeđi. Prvi . n aročito uglasti tvrdi mak. Z. Ukazujući na posebnosti bosančice. ne desnoj strani vertikalne crte.počinje da se upotrebljava od druge polovine XIV v.L IlS Kod istoga natpisa J. Uočio je da se tvrdi poluglas n alazi samo u dva natpisa. relativno mlađi. i to nerijetko. i z m eđu ostaloga. i to pretežno oblom. da neka slova imaju više svojih varijanti znakova (ć. da se jal upotrebljava i za i. kao i u Miroslavlj evom ev. Vego je ustanovio da se ovo slovo u više slučaj eva koristi u značenj u glasa j i je. da se slovo d piše kao trougao sa dvije vrlo mal e crtice dolj e prije krajeva. naveo je. i za lO. Ž. Tako je II dosta slučajeva konstatovao da su natpisi pisani majuskulom . da se slovo n piše sa srednjom izvijenom a ne kosom crtom. ali ga ima. o). ć i šč. relativno stariji. Slovo v ima dva osnovna oblika. kao dva ·k oso prekrštena š tapića. Ustanovio je da se meki poluglas čes to koristi na kraju riječi koj e se završavaju suglasnicima. a onda i slovo i sa srednjom položenom crtom. ili kao luk prema dolje sa vertikalnom crtom od sredine dolje. a li i da ima takvih riječi bez toga znaka. da su neki znakovi slova sasvim drugačiji od ćirilskih (c. m Slovo k se piše n aj češće sa prvom vertikalnom i drugom manje ili više povijenom crtom. d. . te da se za glas i koristi krstić . sa dva trbuha obično sastavljena. između ostaloga. te da se i. 12• M. rjeđe rastavljena.

4 35

u obliku ugla, pa i sa obadva dijela u obliku ugla. Ovi uglasti oblici su izgleda mlađi. Slovo I se uglavnom javlj a u dva vida - kao znak za ugao prema dolje i takav znak sa crticom na vrhu, što je mnogo rjeđi s lučaj . Slovo ln je u osnovi kao latinsko. Ako su mu crte kose na jednu i drugu stranu, smatra se relativno starijim. Rjeđa s u slova sa crticama na vrh ovima vertikalnih poteza. I slovo n se javlja uglavnom u dva oblika - prav ilno 'i kao tri sastavlj ena komada š tapi ća, kao izlom ljena linija. Ponekad se ovaj drugi ob lik sastoji od jedne duže vert;kalne i dviju pod pravim u glom izlomlj enih i maslonjenih linija. m Slovo o ima također svoja dva oblika ili je to kružnica (ponekad elipsa), il i je grčko omega. Izgleda da se javlja ju uporedo . Slovo r je najčešće pisano tako da mu se zaoblj eni trbuh nalazi na gornjem dijelu vertikalne crte, sa desne strane. Taj trbuh je ponekad uglast, ponekad se i vertikalna crta n ešto povija, a vrlo je rijedak slučaj da se to slovo sastoji od kružnice nasađe ne na štap I34 M. Vego je slovo s zabilj ežio kao manje ili više povijen luk sa otvorom udesno, ili kao nj egove rijetke varijante u obliku tupog ugla ili sa tr, stranice pravougaoruka. Slovo I je obično latinsko ili se sastoji od trj vertikalne crte jednake visine, spojene horizontalnom crtom. Izgleda da je ovo drugo neš to mlađe, 'iako se obadva uglavnom javljaju istodobno . Tipično bosansko epigrafsko ć je prekriženo slabIo koje se od sredin e dolj e račva . Nekada je taj donj i dio polukružan, a ponekad sasv,m uglast, a ima i vrlo rijetkih s lu čajeva da vertikaLni dio nije prekrižen nego se završava vodoravnom crtom . Ponekad to slovo ima ulogu slova ct, npr. u riječi Tsi,"" . Slovo" na stećcima naj češće vidimo kao dvij e kose prekrižene linije koje se u donjem d ij elu spajaju u krug ili elipsu, ali i u trougao . Ponekad su završeci tih kosih linija nešto malo povijeru. Ima s l učajeva kada je to slovo sastavlj eno od kružnice i ižice na njoj , a koji put kod najstarijih natpisa ono je kombinovano od slova O i gU5 Slovo h se javlja u jednom osnovnom obliku - kao dva koso prekrižena š tapića koja s u ponekad u gornjim završecima n ešto povijena . Slovo e je kao ćiril sko š tampano Č, ali je nekada taj gornji uglasti dio nešto zaobljen, a ponekad je donji dio druge vertikalne crte produžen koso lij evo. Najčešće č je u obli ku gore okrenute račve. Ponekad je račva nasa đena na š tapić, a koji put je pretvorena u čašku. Slovo š je kao veliko štampano ćirilsko takvo slovo, obrnuto l. Ponekad vodoravna s pojnica prelazi verti kalne strane. Slovo lJ' nije često, ali ga ipak ima u značen ju šI i šč ('<dil''' '' . , nOM OI I''''' )' Jat se piše obično sa okruglastim jli trouglastim trbu hom, dosta visokim stablom, sa prečkom koja se pri krajevima malo povija ili lom i prema dolje. Iznimno se to slovo piše kao krug na kome je krstić . Upotreblj ava se u nekoliko značenja : kao j (npr. ·kS". " .) , kao ja (npr . .l,Hi<".) i kao i (npr. I CdTdl\ 'k Hd)Yl6 U više svoj ih radova dao sam svoje paleografske opaske. Ovdje se iznose one koje na ne ki nač i n dopunjavaju naprij ed navedene Vegine opaske. Ustanovio sam da je velika većina natpisa stećaka pisana ustavom i poluustavom, ali da ima i takvih čija su slova č isti brzopis, kao npr. u Jelaškama,1l7 ili su napisana slovima koja su na prelazu u brzopis . Uz čestu poj avu mekog poluglasa na krajevima riječi koje se završavaju stIglasnicima, ustanovio sam u više s lu čajeva upotrebu toga znaka u sre-

dini riječi , iza suglasnika, koji put odmah iza prvog suglasnika, pa čak i u jednosložnoj riječi (".1113., A.Rd). 1J8 Slovo a pone'kad umjesto trbuha ima samo jednu kosu crticu. Ponekad je stablo toga slova kao pravi luk . Evidentirao sam i slova b koja na kraju gonnje vodoravne crte imaju mali dekorativni trougao. Trbusi slova v su često oštri (kao trouglovi), a ponekad im sredine ne doti ču vertika lnu crtu , što je, po mom mišljenju, prelazni oblik u kvadrat. Uobi čajeno slovo g, slično slovu b, također ima dekorativni trougao na kraju gornjeg vodoravnog kraka, a u Aranđelo vu sam ukazao na sasvim n eobičan oblik toga slova - š tapić na č ijem je donjem kraju nasađena obratno okrenuta čaška CUB9 UZ više vrsta slova d ukazao sam na ovo slovo i u obliku usprav· nog pravougaoni ka sa neš to dužom donjom vodoravnom stranicom. Upozorio sam i na slovo e čija se glavna crta uopšte ne povija. Uz navedene obHke slova Ž postoji još i takvo koje se sas toji samo od dva us· pravna luka, bez horizon talne ili vertika lne crte. U natpis.ima stećaka nema slova z u obliku latinskog S, kakvo se nalazi u pisanim dokumentima. Ustanovljeno je i slovo i kod kojeg srednja crta nije vodoravna, nego kosa slij eva nadesno - odozdo prema gore . Zanimljiv je i s lučaj upotrebe ovoga slova u značenju slova j (Koraj).l4o Pored ranije nave· denih oblika slova k, postoj.i i takvo kod koj eg s u obadva dij ela kosi ili uspravni š tapi ći . U jednom s lu čaju ovo slo vo je upot rij e blj ~no umjesto p (""TI.pd).'" U starija slova Jn spada i ono čij i srednji dio nisu dvije kose linije, nego su to najprije dvije male vodoravne linije koje se prema dolje lučno povijaju i spajaju, ili se srednje kose linije sa3taju oko polovine visine, a onda do dna produžuju kao vertikalna crta (M.M). Slovo r se javlja još i takvo da mu je trbuh u obliku romba, ili zaobljen i dopire do blizu dna. Postoji slovo s i kao š tapić koji se uopšte ne povija. Ponekad su prelom-ni dijelovi običnog slova I dosta dugački, a ima i čestih tronagih slova kod kojih vodoravne spojnice prelaze vertikalne crte. Uz navedena slova ć postoje još i ova: na štap i ć nasa đena račva prema gore i na š tapi ć nasađena čaška. Postoji i slovo u kod koj eg od manje kružnice prema gore ide mali vertikalni štapić na kojem je 'na sađena račva. Evidentirao sam i rijetko slovo e kod kojeg je gornji dio nazn ačen sa desne umjesto sa lij eve stra·ne (lJ). Upozorio sam i na slovo jal kod kojeg je trbuh s lij eve umj es to sa d esne strane. Treba reći da spojen ica '. nije specifičnost samo najstarijih hercegovačkih spomenika, nego da se 'nalazi i u Bosni, i to na stećku iz kasnog srednjeg vijeka (Kaljina) . Isto se može reći i za spojen icu lO. koja je ustanovljena u Bosni II XV v. (Koraj).'42 Neke zajedničke paleografske osobine bosansko-humskih rukopisa i natpisa stećaka dobro je uočio i T. Raukar. Iako su općenito i u najvećem broju natpisi stećaka majuskuIni, zbog snažnog utjecaja savreme ne kancelarijske minuskule, naroči to u XIV i XV v., u njima nailazimo, kako kaže on, na minuskulne oblike slova b, v, d, k, " i č. Za slova b i d kaže da se samo izuzetno javljaju u minusk ulnom obliku, i to redovno u natpiSima XV i XVI v., a slova v, k, n i č istoga vremenskog razdoblja gotovo uvijek imaju minus'kulni oblik - D, cc. ( , ,'-'43 I P. Anđelić je upozorio na neke važnije osobine natpisa stećaka. Rekao je da slova staros lovenskog jezika .o, oV, " 'k samo rijetko dolaze, l to do XII v., za konstante srpske ćirilice " i ,a rekao je da su vrlo rijetka pojava i da je njihovu funkciju najviše preuzelo slovo t, istakao

436

437

je slovo " po kojem se bosančica razlikuje od ostalih područja ćirilice i da se kao s pecifičn a s matraju s lova \r, O i CC,I44 Z. Kajmaković je ustanovio da se na natpisima krstača u okolini Gacka osjeća utj ecaj crkvenoslovenske ći rilice sve do XVIII v., pa se tako , npr., slovo v piše u XVI V., a slovo " se nalazi ča k i u XVIII v.'45 Nedavno objavljena knjiga Gordane Tomovi ć Morfolo gija ćiri/ičk ih I1atpisa I1a Baikami jeste dosta veliko obogaćenje ia ovaj naučni sektor.'46 Njene opservacije, stavovi i zaklju čci s u zasnovani na ukupnom mat erijalu koji je prikupila, zbog čega se kao opšti odnose i na Bosnu i Hercegovinu . M eđutim, zbog ograničenog broja natpisa stećaka (uzeti su samo sigurno datirani) , neki od nj enih opšti h stavova nisu prihvatljivi. Prema morfološkoj analizi slova ona je ustanovila da su postojala tri vremenska perioda u razvi tku ćiril s kog epigrafskog pisma - od X do XIII v., zatim od XIII do XIV v. i onda od XIV do kraja XV v. U drugom periodu, t ačnije od sredine XIII do druge polovine XIV v., postignuto je "savršenstvo k lesanja natpisa", tvrdi ovaj autor, zbog čega mu pridaje najveć u važnost, naz ivaju ći ga "periodom cvetanja ćiri lič ke epigrafike".147 Iza toga nastaje period pada te vrste klesarsk~ umjetnosti, tako da su u XV v. vješto izvedeni i kvalitetni natpi si prava rijetkost. Cinjenica je, m e đutim, da u Bosni i Hercegovini postoji svega 18 natpisa s t ećaka koji potječu iz druge polovine i s kraja XIV v., a samo 2, i to nesigurno datirana, koja bi, eventualno, mogla biti iz druge polovine XIII v. Prema tome , taj važan zak ljučak o periodizaciji ćiril­ skog epigrafskog pi sma na Balkanu ne može se odnositi na teritorij sred njovje kovne Bosne. Ako bi trebalo da se od lu čim za vrijeme koje bi se moglo nazvati "periodom cvjetanja ćiri I ske epigrafi ke u srednjovjekovnoj Bosni", onda bi , mislim, početak toga perioda bio duboko u drugoj polovini XIV v., a samo trajanj e do u drugu polovinu XV v. To bi u najvećoj mj eri odgovaralo i periodizaciji srednjovjekovne kulturne istorije Bos ne i Hercegovine koju nam je nedavno predložio odliča n poznavalac stare Bosne P. Anđelić. Sedamdesetogodišnji period od 1250 do 1322. g. on naziva kultumo", depresijom, iza toga slij edi 55 godišn j i period postepenog obl1avljal1ja kultumog života (banovanje Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I), a s lij e deće razdoblje, od 1377. do 1463. g., k~je je on nazvao kralj evskim periodo", kullume povij ~Sli, jeste razdoblje kada je Bosna u svakom pogledu ojačal a i kada kulturni život intenzivno, široko i kvalitetno pulsiral" I neki zaključci koji se odnose na morfološki razvoj p ojedin ih slova nemaju opravdanja kada se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Tako se, npr., tvrdi da je slovo I sa vodoravnom crticom na vrhu vrlo rijetka pojava, da se pojavljuje samo na natpisu gospo đe Katalene Nikolić (1349-1363. g.) i natpisu Pribislava Petojevića (druga polovina XIV v.) i da St , zbog toga, može smatrati "lokalnom epigrafskom inovacijom".149 Cinjenica je, međutim, da ovo slovo nije sasvim rijetka pojava zatim da ga ima ne samo u natpisima stećaka Hercegovine, nego i u zapadnoj J centralnOj Bosni, a, relativno, najviše u sjeveroistočnim krajevima - oko Olova , Tuzle, Lopara i Ugljevika, te da u glavnom potječe iz XIV i XV v. Navodim samo nekoliko primjera izvan Hercegovine: Lipa kod Duvna,lso Han-Ploče kod Kiseljaka,ISI Berisalići kod Olova,m Đurđevik kod Tuzle 153 i Likovica kod Lopara l s4

Ne ulazeći u druge manje i sitne propuste i previde, koji su mogli nastati zbog oslanjanja samo na izvjesnu , a ne na svu literaturu, kao i u samome procesu precrtavanja nekih natpisa, pogotovo ako su fotosi bili nedovoljno jasni, treba pr,iznati da je G. Tomović duboko u šla u oblast naše stare epigrafike, pa prema tome i u sektor morfologij e natpisa stećaka. Sasvim dobro je, npr., u oč ila i istakla neka bitna obilježja bosanskih natpisa , kao š to su: znatne nepravi lnosti i nedoslj ednosti u izradi slova i č itavih riječi i redova, veliki broj natpisa u kojima su maleni razmaci iZl)1eđu redova, relativno rijetka pojava liga tura, ogroman broj natpisa bez sigurnijih elemenata datiranja, relativno veliki broj brzopisnih oblika slova, naročito u natpisima iz XV v., tipizirane formu lacije teks tova , sa naglašavan jem roda i baštine umrloga. Za razliku od natpisa u Srbiji i Makedoniji, bosanski se ne isti ču sa svojim pobožnim formulama. Dobro je uočen o ,i ugledanje majstora na starije majstore i njihove natpise. 11S G. Tomovi ć je odredila i osnovne ob li ke svakog pojedinog slova u njihovom razvoju, a u vi še s lu čaj eva i varijante tih slova , istakavši da je to zavisilo najv iše od vješti ne i origina lnosti sam ih majstora .

• ••
Iz ovih pregleda se vidi kako natpisi stećaka imaju mnogo zajedsa bosančicom pisanih knjiških i kancelarijskih spomenika, odnosno kako su gotovo sva obi lj ežja slova takvih tekstova zajednička obilj ežj ima slova natpisa stećaka. Evo tih najbitnijih morfološ kih osobina.
ni čkoga

je pisana ustavom, ali se sasvim dobro pripoluustavu, zatim se vidi prodiranje poluustava, a potom i brzopisnih slova. U tome pogledu je najizrazitiji proces transformiranja slova B u B,K,B,D i IT i slova T uT,T,T)' a onda i slova N u N I " ' , N, I rl N ir-' · Uočljiva je i relativno velika upotreba brzopisnih slova a potom i siova D i ITI. Slovo A je vrlo karakteristična pojava. Uvedeno je kao nasušna potreba narodnog jezika, bez obzira š to ga ne poznaju druga ćir ii ska područja , i razvilo se u mnogo svojih varijanti. Ako bi trebalo da se izdvoje slova u natpisima stećaka koja se odlikuju kao bo~ans ka , onda bi to, prije svega, bila ova: D, V , " i A. Nešto specifičnoga posjeduju i ova slova: lK , N, A i " .. Osobenost bosanske epigrafske ćirilice u odnosu na srpsku epigrafsku ć i rilicu sastoji se i u tome što s u u bosanskoj vrlo rijetko upotrebljavani složeni znakovi 'J , If, ~ i os, š to se II njoj iz·nimno susreću znakovi l, D i bl, te što uopšte nema slova III , H , i ;ji. Sa druge stran e, u srp skoj ćiri li ci se nije čes to upotreblj avalo slovo b, naročito iza XIII v. , a u Bosni je njegova upotreba česta i kroz sav period. Ligature nisu karakteristične za natpi se stećaka, također ni obilježavanje datuma slovima, a pogotovo nisu karakteristične skraćenice i u vezi s njima title. Za nadredna slova i uopš te nadredne znakove gotovo se može reći da uopš te ne postoje.

Većina natpisa stećaka mjećuju prelazna slova ka

r

im

438

TABLICA

SLOVA

NATPISA STEĆAKA
TI P I~NO

NAJČEŠ ĆE UPOTREBLJAVANA SlOVA

VARIJANT E

SLOVA

SLOVO

<\l\44tl~

44

'\ a

~1A~a.44~4/lj 1 ~
C7l

4
6

s D t;' 6 r
KB~grrDa

SSo B p rs'

(j'

60 D Qn-ct

r r r r

AAAAAA
EE.E~f~

f'rrrrl), AAA.I1p, t>4HClAn
({Efi-f-f9 X ~ x' ,J\,t iT'i %1 x x lk

B r

>I(

;IC

lie

* rK
«

"* i"T -l-

~.

A E ::K

~5>7?7
H 1-1 H
I~

\117)3>[7
t HHNnl-<

:3
H

1< IC CC

1\/\-"1\

Jc K K I( 11//6 K K A.AA fl lin if "JVIMt't1MM M 'I
N

IC /\
M
N

MMMMM
NNNhlNr

rl rJ rl
TT

Lj

V1r1 r' N

Ooww

eN W W'-'J WWW(AJr)

o

nn

TI P F'H'PPJl

nn n

(l

?

(e(e
TT mrr ;I; 1\ ,±, '( 15 O~)(X

P P/'~P9 ne.o p <c {( e
mrrt
en

n
p

e
m

l' TTJTTffi

A 1, 'r' il Y VA 1-';t ,t, ,l, J. fl t. ~
()60
'1
ll,

A
ci
X
Lj

-o

tJoooyOIl'.p~

x Xx
Lj LJ LJ,

X7\X'X7--..,c

v y y yv
Willtyl

v

YY YY;LJLfYT y l' Y"r' nY 'T' Y 4'Y

V
W

UlWuJ\!)uJ

b6bb 6'{
t~t

b b/;666J 1;60'0.6138'0
Tabela XXII Tablica slova natpisa
stećaka .

b 'Il

439

• ••
Na osnovu svih materijala, kako publiciranih tako i ne publiciranih, sastavio sam tablicu slova koja se javljaju u natpisima stećaka, u kojoj su najprije navedena najčešća slova, za tim njihove varijante, a onda je za svako slovo dat njegov tipiča n oblik . Nastojao sam da poredak slova bude maksimalno kronološki (od vremenski starijih ka mlađima). Ne mislim da je tablica savršena, ali se nadam da je približno tač na i da će kao pregled korisno poslužiti (pri laže se Tablica slova natpisa steća ka - Tabela XXII.

c - Nešlo o pravopisu nešto rečeno o mekom poluglasu. On se, često stavlj a na koje se završavaj u ·konsonantima, rj eđe ga vidimo u sredini riječi iza konsananta, kao i u nekim jednosložnim riječima, a ponekad se javlja odmah iza konsonanta koji m riječ poč inje. Me đutim , upotreba ovog znaka nije ·konze kventna, j er ima pisara koji se njime uopš te ne koriste, a ima i onih koji ga negdj e koris te, a negdje ne. Prvobimo smo mislili da neupotrebljavanje toga znaka govori o slaboj vj eš tini majstora, ali sada vidimo da se radj o običaju i maniru. kraju Glas j najčešće se piše slovom jal, rjec1e slovom i. U jednom sluje umjesto € , a u petnaestak slučajeva se € piše kao j i j e. Skupina ja se čes to piše 2lnakom t. U dalj em razvoju se umj esto ·h piše .H (iže ) . Posebni znakovi za dvoglasja ja i je vrlo su rijetka pojava, i obič­ no ih nalazimo kod s tarijih natp isa. Nerijetko je upotrebljavan dvoglas ju. Tvrdi poluglas se pojavio samo na tri natpisa iz XlI v. u okolini Trebinja, da bi ga od mah zatim zamijenio meki poluglas. U natpisima stećaka palata lizacija se ruje označava la. Slovo ć je u više svojih varijanata svojstveno s koro svim natpisima stećaka. U najstarijim natpisima to slovo upotre bljavamo u značaju jat čenj u
Već je riječ i

t.

Vrlo su rij etke pojave slova i u znaku krs tića, kakav s lu čaj imamo u natpisu župana Grda, iz XII v., i još samo u jednome u Boljunima, iz XV v., što je, mislim , preuzeto iz latinske epigrafike. Slovo LJ' je dosta rijetko upotreb ljavana. Zanimljivo je š to se to slovo našlo umj es to slova J.. ("OM0411'''') , is to kao i na Kulinovoj pl oči. U nekoliko s lučaj eva smo ustanovili upotrebu slova p umjes to nepos tojećeg znaka za glas f ("H.H'Ik), zaLim slova k umj esto p CC IICT!&P'), k ao i zaostalog običaja iz c rkvene ćirilice da se umjesto ć piše k (M .IlKH.O'RH".). Iako je znak oS op ćenito zamijenjen za s, ipak smo ga našli ča k u XV v. (P . Anđelić je držao da se javlja samo do XII v.),''' i to ne sam o u is turen im i stočnim lokalitet ima (Pošćenje i Sćepan-Polj e, u Crnoj Gori), nego i "ll c"ntralnoj Bosni (Turbe kod Travnika ).

440

Sl. 188. - U natpi su stećka u Velim Iju kod Nikšića vid i 5C da jc s lovo jat upo trijcbljeno umjesto s lova E i da su dvotačkama odvojene rije č i.

In terpunkcija nije bitna u epigrafs koj b osančici . Ponegdje se, pretežno u Hercegovini, rij eč i odvajaju dvotačkama, ali ima i s lu čajeva gdje su riječ i odvojene sa po jed nom tačk om, ili sa trotačkama . Raspravljaju ći o s lučaju u Arapima, gdje s u riječi odvojene trotačkama, M. Vego je izrazio pretpos tavku da ta interpunkcija vodi porij eklo iz grč ke epigra fi ke. ,s7 U na tpi su Kulinove ploče vidimo da su dvo tačke ko rištene za r as tavljanje rečen ica, a u ć i ril s kim dokumentima Dubrovačkog arhiva češće se vide tačke koje odvajaju rij eč i i dvotačke koje odvajaju rečenice. I S8

441

Za ras tavlj an je T.ij eč i zbog prelaza u novi red nije postojalo n ikakvo pravilo . To se č in i lo sasvim mehan i č ki . Bilo je slučaje va kada se u novi red prenosilo samo jedno slovo , kao npr. kod natpisa u Gradcu, iz okoline Konjica, ili u Kopo š ić u kod Ilijaša, gdje dijaci n isu biLi nevj eš ti II svome poslu. 1S> Ligature nisu tako rije tka pojava i ima raznovrsnih kombinacija u tome pogledu - od je d nos tavn ih dvoslovn ih do višeslovnih. Obično se legiraju samoglas nic i H i. sa suglas nici ma, npr. f-N ct,<MHN. Više liga tura imaju natpisi u istočnij im krajevima (Po šćenje kod Savnika), a od ostalih se u tome pogledu naroč ito i s ti če natpis iz Kočerina kod Lištice (sl. br. 189). Sk raćenice nisu mnogo upotrebljava ne , ali nisu ni rij e tka pojava. Ima ih oko 30 s l u čajeva. Najviše se s kra ćuju sakralne rij eč i G r , O", "" a li su u o bi ča iene i skraćenice rij eč i rllb , ".r., kao i ne-

e

rt Nh

A

(;J~vl1~

nftiHlJt

~C~H -r!A4t

Nt ~ K~

~~~ai

SI. 189. -

Nat pis na stećku uzidanom kod Savnika

II

crkvu

II

Poš ćenju

Sl. 190. -

N;;l tn is na s tećku kneza Bati ća

II

Kopo š iću

kod llijaša

kih drugih (sl. br. 190). Gotovo redovno se iznad skraćeni h rj ječi urezuje vodoravna ili neš to povijena linija (hasta, titla), kao oznaka skra ć ivanja. Nadredna slova su sasv im iznimna pojava, i to salno na relativno s tarijim natpisima u istočnim krajevj ma (Pošćenje kod Savnika) sl. br. 189. Ni sam mogao ustanoviti da s u neka slova natpisa stećaka formirala svoj oblik da bi na taj način odražavala određen u kršćansku simboličnost , kao š to je slovo X , o kojem piše M. Mil etić kao okrizmonu, tajnom znaku I susa Kris ta, s Li č nom "ankhu", pras tarom tajnom simbolu života. '• ' Slijedeć i misao M. Miletić o takvoj simbolic i slova" , A. Skobalj na nekim natpi sima stećaka prepoznaj e taj krizmon, koji je, po nj egovom mišlj enj u , prenesen iz glagoljice, npr. u natpi su velikog bo,anskog kneza Radoja, iz Zabrđa kod Kiselj a ka, a nalazi ga i među jednom vrstom s tilizovanih krstova i lj !ijana , kao relj efni h m o tiva steća ka, tvrdeći da se taj mi s tični zna k Isusa Krista na s tećcima "obilno upotrebi java".'62 Općenito se može reć i da pravo pis natpi sa s t eća ka ne pred stavlja č vrsto organizovan niti u s talj en sistem .

dut vrđivanja

J ez ička

obilježja

Gotovo svi objavlj eni radovi o s taroj bosa ns koj ćirilici , sa svrhom nje nih obilj ežja, obuhvatali su paleografs ki as pekt, u tome okviru gotovo i s klju č ivo morfološku stnnu pi sma. Ta tematska nekompl etnos t najviše se očitova la u zapostavljanju a s pekta jez ika. Na ne koliko mjesta je , doduše, reče no da bosansko-humsku ći riisku pi smenos t odlikuje narodni jezik , a osobito dobro je to formulirao M. Raukar, i s ti ču ć i "snažan prodor č istog narodnog govora" i "težnju za jednos tavnos t izraza",163

443

Neki jezi čki termini či s tog narodnog govora u na tpisima s teća ka djeluju dosta arhaično. Još je V. Corović, pišUĆi o natpisu župana Grda, rekao da je to jezik "najstarijeg tipa ", a kao primjere za to naveo rij eč .~.,p'" umj esto o~.,p'k i pridjev ."'"" umjesto kasnij eg .","" • .'6.] Na jednom natpisu se vokativ od imenice čovj ek piše VOY' , redovno se u prvom licu p erfekta glagola biti kaže 1< susrećemo izraz .,O"~ KH " umjesto MOLIM VAS, upotrebljava se zamj en.ica hC. umj es to SVA, pridjev ."'H umj es to VELIKI , glagolski oblik II. BHCOp.X' umj esto NA VISORIMA, upotrebljava se imenica YOEIC umjesto COVJEK, ili izj'az III"' .1< š to je NEKA ZNA, kao treće lice singulara prezenta s tarog glagola vjedjeti, tj. ·z nati, spoznat i. Osim toga n.ailazimo na izraze POLEG, u značenju POKRAJ , PORED, zatim PRISTE. kao zapovjedni nač in za drugo lice plurala glagola PRISTUPITI . ')Jlda CTIOCE (č it aoče). KONCINA (kraj. konac. smrt) . UGOTOVIH SI (stvorih seb i) . DOMOM DOĐOH (domu dođoh) i sl. Zanimljiv je i ovaj sklop riječ i UCINISE VRHU MENE KRV NEZAIMITU, što znači UCINISE NADAMNOM KRVNU OSVETU. '" (sl. 191.) Natpisi imaju mnogo naziva koji su već odavno zaboravlj eni, npr.: KUCNI CA i PODRUŽIJE (domaćica, supruga), VLADIKA (gospođa), BASTINA (nasljedno zemljište), PLEMENITO (nasljedna velikaška zem-

C."'. "H.',

SI. 191. - Natpis Radovana Pribilo v i ća II
Ri č ici

kod Kaknj a.

lja), SJEN (grob, spomen ik, uspomena), UZMOZNI MUZ (uglednj muž), BILIG , BJELEG , KAMI, ZLAME NIE (nadgrobni spomenik), itd. I pored snažnog prodora čistog narodnog govora, u mnogim natpi si ma su se zadrža li izrazi koji govore o utjecaju crkvenoslovenskog jez ik a, naročito kod vremenski starijih natpisa , npr. : U TRETI NA DESETE (tr inaes toga), ZDJE (ovdje, tu), NICESARE (niš ta, nikoga), V'DNI (u dane), V'MRJE (umrjje), itd. Postoj e i uobi čaj eni , s p ecifi čni j ez i čki termini koji također vuku na s tarinu i utjecaj sa istoka, npr.: S, SA, SI , SE, u znače nju TAJ, TA, TO , OVO, OVAKO, ili SE, ASE, ASEl, ASIE, ISE, u znače nju TU, OVDJE , itd . Ponekad se umjes to SE upotrebljava AZ, npr. d3, I"".IX" Treba reći da ima natpisa u kojima je zas tuplj en jkavski izgovor, gdje je jal prešlo u i (BILIG', VIRE, itd.), ali ni ij ekavski izgovor nije sasvim rij etko zastupljen (SJECE, SJEN, itd.). U više natpi sa susreće m o fraze i reminiscencije koje su uobi čajene i na epitafima u zapadnoevropskim zem ljama, kao š to su kršćanske invokacije ASE LEZI , U IME OCA I SI T A I SVETOGA DUHA, VA IME BOGA, ili završne sentence PRIĐITE I ZALITE ME ... , NE PRETU-

444

Sl. 192. - Na tpi s Mi· hovila G rahovčića iz Grahov č i ća kod Travnika na kome se vidi upotreba ika vs kog govora.

RAJTE MI KOSTI JA SAM BIO KAO VI A VI CETE BITI KAKO JESAM JA, ili DA JE PROKLET TKO CE U ME DIRNUTI, i sl. Ponekad je u natpisima stećaka s nažno i sočno izražena narodna mudrost i filozofija, a ponekad ti natpisi djeluju kao prava literarna ostvarenja. Evo takvih primjera: DAVNO TI SAM LEGAO I VELE TI MI JE LEŽATI ... ; I DA VISTE DA CETE UMRIJETI I VSI VI ... ; U TOJ DOBA UMRIJEH, SVAKOMU ME BI ŽAO MOMU; DRUŽINO ŽALITE ME, MLAD SI SEGA SVITA OTIDOH, A JEDIN BIH U MAJKE. Treba reći i to da su svi na tpisi ozbiljni j da u njima nema nikakvih neukusnosti . U jednome se na sarka s ti čan nač in izražava gorko životno isku stvo: KAKO STEKOH' BLAGO I S NJ EGA POGIBOH' (Arapi ). Neobičn o je, ali sasvim vješto, sa dosta podataka i sa izvjesnom dozom suzdržanog humora sastavljen epitaf iz Grahovčića kod Travnika: STOIPEDESET GODINA ŽIVIH, TRIPUT NA JURJEVDAN BILU NA LEDU PRIĐOH, TRIPUT NA JURJEVDAN NOVOG KRUHA JIDOH, NE VIĐIH SEH ER ZENICE, NI KASABE TRAVNIKA Y"
4 LIKOVNE VRIJED NOSTI

445

Natpisi stećaka imaju i svoje likovne vrijednosti, koj e su bile zavisne od više elemenata - kvaliteta kamena i nj egove podesnosti za klesars ku obradu, te a lata koji se pri tome upotrebljavao. Na estetski izgled natpisa mogli su da utiču i poručioci spomenika, kao i neke druge

Sl. 193. -

Dio natp isa Goisave

Sanković

iz Biskupa kod Konjica.

SI. 194. -

dače Cihori ć

Dio natpisa Raiz Veličana , II okolini Trebinja.

br.168 ali ako bi trebalo da se vodi računa i o relj efima. br. i njihovi rođaci. Ovaj iz Turbeta je značajan i zbog toga š to s u mu s lova vrlo s li čna gotičkim. a izgleda da su prvobitno ima li također visoke likovne vrijednosti. ili kneza Bati ća. Neki natpis i su pisani svečanim lapidarnim ustavo m. pažljivo pisana (crtana) i k lesana. ali je najvIse zaVISIO od sposobnosti samih p isara i klesara . onda bi to -bio natpis Goisave Sanković. koje pone kad spadaju u znamenite li čnos ti svoga doba. Radoja Bogčini ća iz OpI i čića kod Stoca. kakav je onaj župana Grda. iz Pošćenja (sl. Vještiji dijaci i kovači stvarali su natpise čija su slova bila jednako velika i inače uj ednačenija. 194). M. 190). KCI ŽUPANA MILTJENA DRAŽIVOJEVICA . npr. a onda i vojvode Miotoša iz Vlađevina kod Rogatice. prostor takvih natpisa je uvijek pre thodno brižljivo isplaniran . kao i na oblik spomenika. br. čak mu je dao "prvo mjes to među hercegovačkim srednjovjekovn im natpisima"l67 Ako bi treba lo da između natpisa sa dužim tekstovima. zatim Radače Cihorić iz Veličana kod Trebinja (sl. kakva se više puta susreć u na poveljama i drugim knjiškim spomenicima. Približno takve vrijednosti imaju i natpisi kneza Bati ća. iz Polica kod Trebinja.. iz Kopoš ića kod Ilij aša (sl. sa predviđen im liga turama. . br. ili Radoja Bogčinka . onda bi to bio natpis Miroslava Raškovića . 193). odaberem najljepše.. bez relj efnih ukrasa. ornamenat. kako sam za sebe tako i u odnosu na even tualne relj efne motive. Izniman je s l učaj ukrašenog početnog s lova B natpisa iz Ričice kod Kraljeve Sutjeske. kao što su. ."0 ili natpis iz Kočerina kod Liš tice: . 189). Takav je. kao i neki drugi. 19J)· 5 - NATP ISI KAO DOKUMENTI I IZVORI 447 I po svome sadržaju natpiSi stećaka imaju velike vrijednosti. a ima ih koji su dosta nevješto rađeni i jedva čitljivi. Isto tako. natpisi spominju događaj e u kojima su te sahranjene li čnosti za svoga života. ili Goisave Sanković iz Biskupa kod Konjica (sl. š to je jedinstvena pojava . drugi podaci o sahranjenim osobama. U nj ima se redovno navode imena'. SE LEŽI VIGANJ MILOSEVIC SLUŽI BANU STIPANU I KRAUU TVRTKU I KRAUU • . Na žalost.. . iz Živnja kod Nevesinja. u Turbetu kod Travnika i u Zabrđu kod Kiseljaka. . natpis iz Ve li čana kod Trebinja: GOSPOJA RADACA.: natpis u Starom Selu kod Donjeg Vakufa. Tako su neki natpisi vrijedna kaligrafska djela.. Vego smatra da natpis Milata Pripčin ića. tako da čitav natpis. br. kao da u tome pogledu nije bilo ugledanja na praksu kancelarijskih dijaka. a neki djeluju kao prav'.. Neki su veoma oštećeni. iz Opli či ća l69 Treba još reć i da natpisi stećaka nemaju takozvanih ukrasnih slova. mnogi natpisi nemaju tih likovnih vrijednosti. u čes tvovali ili s kojima su na neki način bili povezan i.okolnosti. kao kompozicija djeluje skladno i lij epo . zbog čega imaju visoke likovne vrijednosti. u Bosn i (sl. spada među najljepše primjerke. iz Bis kupa. npr. iz Kopoš i ća. skraćenicama i interpunkcijom. ŽUPANA NENCA CIHORICA KUCNICA A NEVJESTA ŽUPANA VRATKA I SLUGE DABIŽiVA . zbog čega danas ne djeluju tako lij epo.

te da je samo zidanj e h r ama izveo DRAŽE OHMUCANIN . Sl. Đorđa. podigao pravoslavni hra m sv.. koj i je ktito r toga h rama . 195. Iz na tpisa na Kulinovoj ploč i doznaj emo da je ban Kulin ktitor crkve u Muhaš inovi ćima kod Viso kog. da je na toj ploč i zabilježeno nekoliko imena uglednika . . a da je nadgrobnik pos tavljen na n jego voj baštini. koji je vjerovatno n aš prvi bosans ki a rhi te kt i rodonačelnj k po rodice Ohmućev i ća . koja ile na lazimo na d rugom mjes tu. 448 .171