PREDGOVOR
U bližoj i daljoj prošlosti je bilo nekoliko slučajeva koji su na svoj način upozorili javnost na s teć ke i njihovu osebujIlost, ali je Izložba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, koj<l je održana 1950. godine u Parizu, stvarno uspjela da istakne pravu vrijednost stećaka i da za njih ozbiljno zainteresuje strane i naše s tručne i obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa i organizovanih aktivnosti oko zaštite, evidenci je, istraživanja i proučavanja fonda ove vrste naših spomenika ku/ture, čiji su rezultati sasvim očevidni. Prošlo je vrijeme kada su stećci uništavani, zbog toga što se najčešće na njih gledalo kao na stara groblja koja samo smetaju, i li koja predstavljaju jeftin građevinsk i materijal. Sada i širi krugovi naših građana nastoje da se stećci što bolje očuvaju i koriste za savremene potrebe. U međuvremenu je obavljena sistematska evidencija svih s t ećaka u Jugoslaviji, čiji je glavni rezultat publikacija u kojoj je dat kataloško-topografski pregled čitavog fonda . Paralelno s tim radilo se na prikupljanju, sistematizaciji i objavljivanju naučn e građe najvažnijih regiona i lokaliteta stećaka, o če mu vec imamo seriju od deset tomova posebnih izdanja i nekoliko desetaka st ručnih radova koji su objavljeni u Našim starinama, Glasn iku Zemalj skog muzeja u Sarajevu i drugim časopisima, kao i seriju od četiri toma natpisa s tećaka. Ti i drugi rezultati su, s jedne strane, zahtijevali još neka dopunska istraživanja, a sa druge, sistematizaciju čitave naučne g rađe, njeno proučavanje i odgovor barem na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je utvrditi teritorij, brOjno stanje, pripadnost, vremensku pojavu i trajanje s tećaka, trebalo je stvoriti listu oblika steća ka, ob jasniti natpise, sistematizirati i prikazati reljefne motive s tećaka i pokušati protumačit i ·njihovo porijeklo, stilske osobine i značenje. Trebalo je, pored ostaloga, egzaktno utvrditi odnos stećaka i bosanskih heretika, steća ka i Vlaha, itd. Uka zala se potreba pisan ja monografske studije koja bi što kompleksnije obuhvatila fen omen i problem stećaka. Tako je došlo do ovoga poduhvata, na čemu sam kontinuirano radio od 1971. godine. Najprije sam pristupio dopunskim terenskim istraživanjima i kompletiranju naučne građe, a potom studiju te građe po temama - oblici, natpisi, ukrasi i dr., uz konsultavanje stručne literature. Ukazala se potreba prikupljanja i razmatranja komparativnih materijala, kako u

7

našoj zemlji tako i u inostranstvu. U vezi s tim, išao sam na kraća studijska putovanja u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku. Bio sam u prilici da idem i na kraća studijska putovanja u italiju, Francusku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Sovjetsku Armeniju. Većinu ovih studijskih putovanja omogućila mi je Republička komisija za kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, a onda Zajednica za kulturu BiH i Zavod za lIaučno-tehničku i kulturno-prosvjetnu saradnju sa inostranstvom BiH. U toku ovoga rada nastojao sam da ne ispustim iz vida ništa od onoga što je do sada napisano o stećcima. Moram priznati da su mi stručni radovi Cire Truhelke, Alojza Benca, Dimitrija Serge jevs kog, Marka Vega, Mirjane Corović-Ljubinković, Anđele Horvat, Cvite Fis kovića, Nevenke Božanić-Bezić, Pavla Anđelića, Mariane Wenzel, Đure Baslera, Zdravka Kajmakovića i Radomira Stanića, kao direktnih terenskih istraživača stećaka, mnogo pomogli. Razumljivo, ja sam se dosta oslanjao na rezultate koje su u svojim studijama nekih pitanja s tećaka postigli Svetozar Radojčić, laroslav Sida k, Alojz Benac, Marko Vego, Marian W enzel, Cvito Fis ko vić, Pavao Anđelić, Ljubomir Karama/1!, Vojislav Đurić, Mirjana Corović-Ljubinković, Miroslav Raukar i Đuro Basler. Posebno dragocjenu pomoć su mi predstavljala mišljenja do kojih su došli laroslav Sida k, Svetozar Radojčić, Cvito Fisković i Alojz Benac. U posljednjoj fazi rada osjetio sam potrebu da se konsuItujem s nekim našim stručnjacima koji poznaju ovu problematiku, ili su joj bliski. U tome smislu sam o pitanju srednjovjekovne Crkve bosanske imao vrlo korisne kontakte sa prof. dr laroslavom Sidakom, o pitanjima natpisa s t ećaka sa mr Tomislavom Raukarom, a o pitanjima reljefnih motiva sa dr Mirjanom Corović-Ljubinković, prof. Radomirom Stallićem, dr Pavom Anđelićem, prof. Đurom Baslerom i dr Slobodanom Zeče vi­ ćem, kojima i ovom prilikom zahvaljujem na pomoći. Koncepcija i naslov knjige bili su predmet o kojem sam du že razmišljao. Brižljivijim upoznavanjem i studiranjem dosadašnjih istraživanja i prouča"'anja stećaka mogao sam uočiti važnije aktivnosti i glavne rezultate tih istraživanja i proučavanja koje sam, nakon kri t ič kog preuzimanja, udnd.ujući ih sa vlastitim rezuIllItima, izlo žIO u prva dva poglavlja knjige. Važnim pitanjima utvrđivanja teritorija rasprostiranja, brojnog stanja i kronologije s tećaka posvetio sam posebnu pažnju u svome studiju, što se vidi iz trećeg poglavlja. Težište č itavog poduhvata je na glavnim umjetničkim svojstvima st ećaka - oblicima, natpisima i ukrasima, uključujući majstore i njihov postupak, čemu je u studiju posvećeno najviše vremena, a u kltjizi dato najviše prostora u IV poglavlju. Već duže vremena znatan broj naučnih radnika i ostalih zainteresovanih građana, naročito u inostranstvu, s tećke smatraju isključ i vo bogumilskim nadgrobnim s pomenicima i svu um jetnost s t ećaka na;češće nazivaju bogumilska m umjetnošću. Kako takvo naučno neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha, bilo ;e nužno da se odnos st ećaka i bosanskih hel-etika postavi i objasni što je moguće tačnije. To pitanje i nedavno iskrsla teza o pripadnosti većine st ećaka Vlasima predmet su posebnog poglavlja. Duboki korijeni umjetnosti s tećaka i njena golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima, krs tačama i drugim vrstama vremenski bliskih i nešto kasnijih nadgrobnika, zbog čega je bilo potrebno i to pitanje proučiti i prikazati.

8

Tome je posvećeno jedno poglavlje. Na kraju sam pokušao da u nekoj vrsti rezimiranog zaključnog uopštaval1ja u kratkim potezima predstavim stećke i njihovu umjetnost u cjelini. Bilješke se nalaze poslije svakog poglavlja. Na kraju sam dao bibliografiju, koja je obuhvatila sve vaZIlIle radove iz ove oblasti koji su publicirani do da>1as, a potom i regis tar ličnih im ena i važnijih geografskih imena, naselja i imena ostalih va žnijih pojmova koji se u tekst u spomin ju. Knjigu prate nužni ilustrativni prilozi - topografska karta lokaliteta s tećaka, tabele crteža i fatosa oblika i važnijih reljefnih mo tiva, kao i pojedinačni crteži i foto si koji se odnose na v"aŽl1ije reljefne motive i l1atpise stećaka, ili na njihove paralele. Kartu je izradio Nikola Badal1ković,

crteži su i moji.

izvu čeni

po n10ji1n skicama, a fOlosi su Ranka

Rosića

Htio bih da se ovom prilikom zahvalim svima koji su mi u ovome
poduhvatu ponzogli,
naročito

uvaženiln pomenutin1

st ručnjaci ma

na

njihovim savjetima, kao i uvaženim recenzentima - akademiku dr Đur­ đu B oš koviću i dr Pavi Anđeliću, zatim lek toru i tehl1ičkoj redakciji kl1jige. Posebl1u zahvalnost dugujem Republičkoj komisiji za izdaval1je edicije "Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine" i n jel10j redakciji, kao i Izdavač kom preduzeću " V eselin Masleša" u Sarajevu, koji su prihvatili i realizavali ovo izdanje, a prije toga omog ućili obavljanje svih neophodnih prethodl1ih i pripremnih radova vezanih za ovo izdanje. la ko sam nastojao da, koliko je 10 bilo moguće l1a ovome stepenu istraživanja i proučavanja s t eća ka i njihove umjetl1osti, uobličim, sistematiziram i al1aliziram prikupljenu l1aučnu građu, a pOlOm u jedno j naučnoj sil1tezi odgovo rim barem na l1ajva žnija pitanja iz ove oblasti, ne mislim da u mome radu nema raznovrsnih praznina, nedostataka i manjkavosti, možda na ročito nedo rečenos ti i nepotpunosti. Smatram da na neka pitanja objektivno nije moguće u ovom e m omentu ni odgovoriti. Neka pitanja ostaju otvorena za dalja proučavanja. Nadam se da će ova knjiga biti shvaćena kao napor i l1astojanje jednog čovjeka koji je bio u priliCi i imao sreću da uoči, upozna, zavoli i, koliko je to njemu bilo moguće, prouč i i prikaže s t ećk e kao osebujan umjetnički izraz našeg tla, te da će biti podstrek i podloga mlađim s tručnjacima da proučavanja nastave i jednom uspiju da u potpunosti odgovore na sva postavljena pitanja.
Sarajevo, oktobra 1979. godine. Autor

9

I

PROU ČA VANJE STEĆAKA
SmMram da je makar i kratak prikaz svih važnijih akcija koje se odnose na pronalaženje i proučavanje stećaka pomoć čitaocima da bolje upomaju ovu svojevrsnu oblast našeg kulturnog nasljeđa. To je, osim toga, najbolji put za upoznavanje, sumiranje, analizu i ocjenu rezultata tih proučavanja. Ovdje će biti riječi najprije o najstarijem vremenskom razdoblju proučavanja od XVI v., kada 'se stećci prvi put spominju, do 1875. god ., zatim o razdoblju austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom , onda o vremenu između dva svjetska rata, te o najnovijem razdoblju od 1945. god. do danas.

NAJSTARIJI PERIOD PROUCAVANJA STECAKA Najraniji podaci o stećcima potječu j.z prve polovine XVI v. Poslan stvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bosne. U sastavu pos lanstva , kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt K;uripešić, koji je na tome putovanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj pomati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kup1pešić je opisao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost.! Slučaj je htio da dvije godine poslije toga istim putem naiđe novo poslans.tvo cara Ferdinanda I za Ca'r igrad, koje se taikođer zaustavilo u Lađevinama. U opisu toga putovanja nepoznati autor spominje iste ste6ke.' Do pojave slijedećih podataika o stećcima prošlo je više od dva stoljeća . Sedamdesetih godina XVIII v. kroz neke dalmatinske krajeve proputovao je .talijanski prirodoslovac i mineralog opat Alberto Forns i u svom poznatom putopisu ostavio nekoliko bilježaka o stećcima iz

11

okoline Makarske i Sinja, posebno o velikoj nekropoli blizu vrela Cetine.J Dosta interesa za stećke pokazao je i poljski is traživač Aleksandar Sapieha, ,koji je prvih godina XIX v. proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Njegovu pažnju su najviše zaokupljali ukrasi stećaka u Cism, LovreOu i Radimlji. Oni su ga najviše podsjećali na stare egipatske i partske spomenike' Bečloi geolog i ljekar Ami Boue (Fracuz po rođenju) proputovao je evropski dio Turske, pa je u svom djelu La Turquie d'Europe, iz 1840. god., ostavio nekoliko opisa stećaka iz Bosne ,i Hercegovine, posebno iz okoline Gacka, Mostara i Kiselja.ka.5 Više podataka o stećcima ostavio nam je engleski egiptolog I. Gardner Wilkinson, koji je u petoj deceniji XIX v. proputovao dijelom Dalmacije i Crne Gore. Njegovi podaci se odnose na oblike i ukrase čitavog niza nekropola od vrela Cerine do Capljine, Metkovića i dalje.' Valentino Lago se također zanimao za " te<lke iz okoline Imotskog. Kopao je i grobove ispod njih. Pripisao ih je Slavenima '" U sedmom deceniju XIX v. Bosnom i Hercegovinom je dosta putovao i za njihovu prošlost se interesovao pruski konzul u Sarajevu Otto Blau, koji je u svom putopisu, objavljenom 1877. god., ostaVlio kraće podatke o nekoliko nekropola, posebno onih oko Stoca i Donjeg Vakufa' Engleski istori čar i putopisac Arrhur J. Evar:s je 1875. god. proputovao kroz Bosnu i Hercegovinu i o tome napisao svoj veliki putopis, u kojem je opisao stećke iz nekoliko mjesta (Tešnja, Travnika i Sarajeva). Za njega su ti spomenici bili misterioZJno nadgrobno kamenje.Kao austrijski generalštabni oficir, Bosnu i Hercegovinu i dijelove Sandžaka i Crne Gore, između 1871 i 1873 god., proputovao je Heinrich Stemeck, i tom prilikom se dosta zadržao na stećcima, koji su mu bili zanimljivi i po svojim oblicima i po ukrasima. Primijetio je da se mnogo n ekropola nalazi u zabi'mim ikrajevima. Smatrao je da stećci potječu iz preistorije. On je prva upozorio na postojanje stećaka u granicama današnje Crne Gore. 1O Najstariji podaci domaćih istraživača potječu iz XVIIIv. Dalmatinski istoričar fra Gašpar Vinjalić je u jednom svom pismu iz 1746. god. ostavio podatke o stećoima u Biskupiji kod Knina." U Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrija Kačić-Miošić je 1759. god. naveo podatke koji govore da se na više mjesta u primorju nalaze stećci na ikojima su uklesani reljefi štitova sa mjesecom i zvijezdom}' Slijed eći podaci potječu pedesetak godina poslije toga. Ivan Katalinić u svojoj Istoriji Dalmacije, na italijanskom jeziku, kratko piše i o stećcima u LovrečulJ Malo kasnije kraće podatke o nekoliko lokaliteta stećaka Imotske kra jine i Makarskog primorja objavio je splitski arheolog I van Carrara." Najstariji podaci o stećcima u Srbiji potječu od S. Obradovića. On je naveo nekoliko lokaliteta iz Podrinja tl Srbiji i iz okoline Užica!5 Gotovo istodobno se javio fra Mantin Nedić sa podacima o s teć­ cima iz Bosne, pretežno iz okoline Travnika, posvećujući glavnu pažnju njihovim natpisima."

12

I fra Sime Milinović opisuje neke s teć ke Imotske i Cetinske krajine. zadržavaj ući se najviše na ukrasima i na narodnoj predaji.17 I fra Petar Peko Kadč ić nam je ostavio neke podatke i fotografije o stećcima iz okoline Makarske." Opširnije podatke o stećaima u Hercegovini. neku vrstu topografije s tećaka. objavio je franjevački provincijal i pisac fra Pe tar Bakula. Obuhvatio je oko 130 nekropola." I bosanski franjevac istoričar Anto Knežević je u svojim putopisnim bilješkama pružio "iše podataka o 'stećcima o.koline Travnika.'" Nekoliko nekropola stećaka. uglavnom oko Stoca i Konjica . obraćaj ući pažnju na natpise. opisao je sarajevski srpsko-pravoslavni mitropoli t Sava Kosanovi ć. 21 O natpisima stećaka Podrinja u Srbijli pisao je Miloš Milojević. Njegovim nastojanjem je iz toga I kraja preneseno nekoliko stećaka u Beograd.l l I nešto kraćih podataika o stećcima istoga kraja. prvenstveno o njihovim natpisima. ostavili , s u Milan Đ. M; lićevi ć 23 i Ljubomir Kovačević,24

* **
Ka,ko se vidi. u tome najstarijem periodu stećci su bili uglavnom il, sporedni predmet istraživača , pretežno putopisaca i istoriamatera. Ne može se govoriti ni o ka'kvim organizovanim pristupima. Relativno veća pažnja posvećena je dalmatinskim, a potom i hercegovačkim spomenicima jer su franjeVCi nastojah da svojim prilozima prikažu prošlost tih krajeva. Nešto intenzivniji rad oko sakuplj anja podataka nastao je pokretanjem Kukuljevi ćevog Arkiva. Većinu tada saJkuplj enih i objavljenih podataka treba uzeti sa rezervom, zbog toga što 'll njima ima mnogo neta čnos ti, naročito kada se govori o natpisima stećaka. Inače, izražena mišljenja o porijeklu ovih spomenuka, njihovoj pripadnosti i brojnom stanju naučno su nepotkrijepijena, maglovita, a ponekad sasvim fantastična. Zasluga je, ipak, ovih ljudi što su skrenuli pažnju našoj i stranoj kulturnoj javnosti o postojanj u ovih osebujnih spomenika, o njihovom teškom tehni čkom stanju i o potrebi da se organizovano proučavaju.
slučajni čara -

RAZDOBLJE AUSTROUGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI U peI1iodu vladanja Austro-Ugarske Monarhije stećcima je posvenešto više pažnje nego u prethodnom periodu, naročito od 1888. god., kada je osnovan Zemalj ski muzej u Sarajevu. Broj stranih istraživača se naglo povećao. Taiko se austrijski vojni ljekar dr Felix Luschan interesovao za ste6ke sjeveroistočne Bosne. posebno za O'lle oko Tuzle. Uočio je njihove originalne oblike" ukrase i upozorio na slabo interesovanje za njihovo proučavanje . On je otvarao i neke grobove ispod stećaka, pa je, prema nalazu mađal'skog novca iz XIV v., i stećke datirao oko toga vremena." Dosta vremena je bosanskohercegovačkim starinama ,p osvetio bečki arheolog dr Moritz Hoemes. On je, zapravo. proučavao spomenike rimćeno

13

skog doba, ali su njegovu paznJu ol<upirali li stećci. Interesovao se za sva s vojstva Istećruka, ali se najviše zadržao na reljefnim predstavama, prvenstv~no na scenama lova i tumira, jer je shvatio da je ti njima pri>kazan život ondašnjih bosanskih feu da laca. Služeći se već dotle objavljenim podacima ~popisom P. Brukule), Hoernes je uspio da vidi mnogo nekropola (oko 100) ne samo u Hercegovini nego i u drugim krajevima. Za njega ovi spomenici nemaju ništa kršćanskog, niti religijskog uopšte. O samoj umjetničkoj vrij ednosti stećaka nije imao lijepih riječi, zbog čega je izazvao prigovore nekih domaćih naučnih radn'ka (F. Radić). Osim opisa, donio je više crteža te nešto fotosa reljefnih motiva, ali nedovoljno tačno. U mnogim simbolima steća.ka vidio je heraldička obilježja. Otvarao je i grobove, ali nije našao nik~kvih priloga . Po svojoj vrijednosU-/ je izdvojio steć~k iz Donje 1882. i 1885. god. kroz Bosnu i Hercegovinu je u nek01ilko navrata proputovao i mađarski istoričar Ivan Asb6th. U svom putopisu je opisao više nekropola u raznim 'krajevima Bosne i Hercegovine.27 On se najviše interesovao za ukrase stećaka, ali je pri.kupljao ; podatke o nazivu, pripadnosti, rasprostranjenosti i drugim svojstvima stećaka. Rekao je da ih ima ako 150.000 primjerruka. Za razliku od Hoernesa, on se dosta povoljno izražavao o umjetnosti i :kultuni stare Bosne. Stećke je nazvao bogumilskim spomenicima. Upuštao ·se i u čitanje natpisa, uglavnom bez uspjeha. Austrijski rudarski inžinjer A. G6tting je opisao stećke nekropole u Kopošiću, nedaleko od Visokog, gdje se nalam i slećak sa natpisom kneza B8Jtića. On je tam prilikom prekopao i grob ovoga velikaša.2B Nekoliko nekropola iz Podrinja i okoline Užica u Srbi}i opisao je Nijemac F. Kanitz,2. a nekoliko u Dalmaciji Talijan A. J. Fosco, pripisujući ih Feničanuma . 30 Od ostalih stranih naučnih radnika koji su se za vrijeme austrougarske vladavine zadržavali na stećcima treba navesti bečkog i s toričara Konstantina J;rečeka, koji je pisao o natpisu u Veličani ma kod Trebinja.3! Znatan je i broj domaćih naučnih radni,ka koji su se u tome razdoblju interesovali za steć"ke: Među najstarije istraživače toga perioda spada dubrovački profesor Luko Zore, koji je u Slovnicu iz 1880--1884. god. objavio nekoliko članaka o raznim natpisima stećaka, a u posebnoj radnji se zadržao na opisu poznatog stećka u Brotnjicama kod Dubrovn;ka i raspravljao o nekim reljefnim motivima, najviše o sceni kola na tome ,i na drugim stećcima.'2 Približno u isto doba se svojim prilozima u tek pokrenutom Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva u Zagrebu pojavljuje zagrebački arheolog Sime Ljubić. On je u broju iz 1880. god. apelovao na sve rodoljube uz Bosne 1 Hercegovine da dostavljaju podatke o natpisima, ukrasima i svim drugim karakteri,s tikama stećaJka. Međutim, odziv je bio neznatan.33 Osim pomenutih, tih godina se javlja Vid Vuletić-Vukasović, 'korčulanski i dubrovački nastavnik, koji oko jedan i po decenij istražuje stećke, ponajviše njihove natpise. Njegovi članci ·su publicirani u nekoliko tadašnjih časopisa, pretežno u Viestniku. On je obišao mnogo nekropola, a pr~kupljao je i pismene podatike od poznani:ka sa terena.
Zgošće. 26 Između

14

Imao je namjeru da popIse sve nekropole i izradi kartu njihovog rasprostiranja, ali to nije uspio da uradi . J edan od njegovih priloga se odnosi na opis nekropole u Radimljl i kod Stoca.34 Iz tih godina ISu i rezultati istraživanja s plitskog popa Petra Kaera. On se najprije javio manjom radnjom na italijanskom jeziku o stećcima kod Imotskog, a nešto -kasnije radnj om na francus.kom jeziku, u kojoj je oprisao stećke nekih nekropola oko u šća Neretve.35 Prikazao je dotadašnje prou čavanje i na osnovu toga pokušao da i sam nešto općenito kaže o osnovnim svojstvima stećaka. Zbog svoje površnosti ta je radnja izazvala dosta ozbiljnu kritiku nekih savremenih
istraživača.

15

Nakon toga su uslijedilo još neki manji doprinosi koji su se o dnosili na stećke Dalmatins'kog primorja i njegovog zaleđa . Ta ko je pop Petar Stanić pisao O stećcima u dolini Cetine,36 a Luiđi Marun o nekropoli kod vrela Cetine." Intenzivniji i organizovaniji rad na istraživanju stećaka počinje sa osnivanjem Muzejskog društva Bosne i He rcegovi ne 1884. god. , odnosno sa osnivanjem Zemalj skog muzeja u Sarajevu 1888. god. i pokretanjem njegovog Glasnika 1889. god. Uz Vida Vuletića-Vukasovića i Petra Kaera, koji nas tavljaju ranije započeti rad, sada se javljaju mnogi istraživači koj; se uglavnom okupljaju oko Glasnika Zemaljskog muzeja. Tako, Kosta Hormann , uz svoju glavnu orijentaciju na natpise, posvećuje pažnju oj ostalim svojstvima stećaka nekih nekropola. 38 U jed. nom članku je opisao stećke iz okoline Stoca, a na XI arheološkom kongresu 1899. god. u Kijevu podnio je referat O stećcima, sa statisbič­ kim podacima, kartom rasprostiranja i mnoštvom fotografija, koji je izazvao veliko interesovanje kod prisutnih stručnjaka. 3 ' Jevrem Stanković piše o stećcima okol;ne Tes lića.40 V. Stakić i Đ . Markovi ć pružaju kra će podatke o stećcima iz okoline Maglaja." Đorđe Stratimirović je dao dobar i dokumentovan prikaz nekropole u Donj oj Zgošći kod Kaknja ." Vaclav Radimsky je pisao o vpsti kamena za klesanje steća:ka,41 a u rukopisu, nazvanom Arheološki leksikon, on je, u z osnovne podatke o arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini , naveo i osnovne podat1ke o vrlo mnogo neikropola s1ećaika." Nikola Barišić nam je pružio kraće podatke o stećcima okoline Posušja" i okoline Ljubuškog.46 Franjo Fiala, arheolog Zemalj skog muzeja u Sarajevu, uz radove o preistonijskim arheološkim lokalitetima, objavio je i podatke o dva zanimljiva stećka iz okoline Rogatice.47 Najobimniji i najkvalitetniji doprinos proučavanju s tećaka u ovom austrougarskom periodu dao je Ciro :rruhelka, koj i je istovremeno najVIiše učinio za stvaranje i prosperitet Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Iako se bavio preistorij skom oj kršćanskom arheologijom, istoriografijom i još n ekim muzejskim disciplinama, ovaj neumorni naučni radnik je mnogo vremena posvetio stećcima . Putovao je po terenu, opisivao, sam crtao, fotografisao i u gips odlijevao natpise i ukrase stećaka, te napisao više manjih i većih radova o stećcima, -ll kojima je obradio ne samo oblike, ukrase i natpise nego se baVlio i piJta:njima njihovog rasprosti-

ranja, kronologije i pripadnosti. Kompleksnija radnja mu je objavljena 1891. god. Njegov glavni interes i najveći doprinos se odnosi na natpise s teća ka" (Istraživačima natpisa s tećaka u ovom vremenskom razdoblju posvećen je dio teksta na drugom mjestu ove knjige.) U pomenutom razdoblju je bilo i akcija popisa s tećaka u Bosni i Hercegovini, o kojima nemamo sasvim pou"danih podataka, ali koje zbog njihove važnosti treba ovdje r egistrovati. Po naredbi Ze maljske vlade Bosne i Hercegow ne, kotarski uredi su 1887. i 1888. god., angažujući žandarme, cestare i šumare, sakupili podatke o s tećcima. Rečeno je da taj popis nije sasvim tačan, ali da pruža približnu sliku 'njihovog brojnog stanja i rasprostiranja" C. Truhe lka se u svojim radovima slllŽ!io i sk ljučivo podacima toga popisa i na njima zasnivao svoja gledišta. Tim popisom je ustanovljeno da lI!k.upan broj s tećaka na teritoriji Bosne i Hercegovine iznosi 27.067. (To je mnogo manje od ukupnog broj a koji je ustanovljen sistematskim popisom 1969. god.) Deset godina kasnije, tj. 1897. i 1898. god . obavljen je drugi popis stećaka. Po mnogim okolnostima se može zak ljučiti da je i to bila akcija Zemaljske vlade, opet putem kotarskih poglavarstava. U tu svrhu su korišteni žandarmi, lugari, lonezovi - muhtari , uči telji i sveštenici, koji su, prema naročito sastavljenom formularu "Pi,tanje za sabiranj e his tori č kcrtopografskog gradiva", pri· k upili podatke o gromilama, grobljima, starim gradovima, džamijama, tekijama, starim cestama, starim mostovima i starim cnkvama i manastirima.;o Dio trh odgovora ustupljen je Zema lj skom muzeju. Na osnovu rezultata toga popisa K. Hi:irmann, dVOI'Ski savjetnik i direktor Zemalj skog muzeja, napisao je svoj referat za XI arheološki .kongres u Kijevu 1899. god.Sl Po tome popisu ukupan broj stećaka je <iznosio 59.500, što je približno broju koji 's mo mi nedavno utvrdili, pa se može reći da je taj popis, za razliku od prvoga, bio bolje organizovan i izveden. Odmah poslije 1900. god. nastaje stagnacija u proučavanju stećaka, koja traje nepuna dva decenija, sve do 1918. god .

• ••
Općenito se može reći da je razdoblje austrougarske uprave u Bosni .j Hercegovini karakteristi č no po tome što se u poslovima oko istraživanja i proučavanja stećaka angažovao relativno veliki broj ljudi i što su ti poslovi obavlj ani pažljivije i nešto "iše dokumentovano nego ranije. Međutim, većina tih aktivnosti je bila stvar naklonosti i lične inicijative pojedinaca koji su se time bavili uz svoje druge primarne poslove. U ,tome pogledu nešto drugačije stoji sa akcijama Zemaljske vlade koje se odnose na popisivanje spomenika kultlllre u Bosni ·i Hercegovini putem kotarskih poglavarstava, koje su sigurno imale i vojno-politički karakter. Rezultati angažovanja C. Truhelke, kustosa, a kasnije direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu, svakako su najvredniji dopninos u ovoj oblasti proučavanja. Citavo ovo razdoblje je karakteristi čno i po tome što se stećcima pristupalo prilično jednostrano, jer je pažnja isključivo posvećivana natpisima, dok su ostala svojstva stećaka bila zanemarena. Uz sve navedeno, to je razdoblje u kojem su stećci, kako u našim krajevima tako i u nnostranstvu, predstavlj eni kao bogumilski spomenki.

16

STECCI

IZMEĐU

DVA RA,TA

U doba s tare Jugoslavije, ta č nije u razdoblju između 1918. i 1945. god., stećcima se posvećivalo malo pažnj e. I s traživači stećaka su uglavnom bili vezani za poslove Zemaljskog muzeja, a njihovi radovi su objavljivani u Glasniku toga muzeja. Tako je dr Mihovil Mandić objavio u Glasniku Zemaljskog muze ja dva ma nja priloga koji se odnose na stećke u okolini Travnika.;2 Njema6ki naučni radnik Georg W.ilke piše o nekim reljefima stećaka kao simbo ličnim predstavama. 53 Milenko Filipović opisuje jedan neobičan stećak iz okoline Olova.S4 Pero Slij e pčević pruža više podata'ka o stećcima okoli ne Gackas; Milan Karanović je opisao jedan n eo bi ča n stećak oz okoHne Skender-Vakufa,56 zatim jedan u okolini Tesli ća. 57 Vladislav Skarić najprije saopštava hipotezu o porijeklu stećaka oblika sarkofaga,SS a onda opisuje stećak gosta Milutina u Humskom kod Foče. 59 Dimitrije Sergejevski u svojim putn'im bilješkama posvećenim klas ičnoj arheologiji pruža i podatke o stećcima na Glamočkom polju,'" a potom opisuje neke stećke u okolini Kladnja .6' Petar Bogunović opisuje stećke u Vrućici kod Teslića.62 Đoko Mazalić se najprije zad ržava na nekim primjercima stećaka u okolini Sarajeva," a potom u okolini Roga tice M Ciro Truhelka je najprije napisao Vodič za srednjovjekovnu zbirku Zemaljskog muze ja, u ikojem je dosta prostora posvetio stećcima i dotadašnjim rezu ltatima njihovog istraživanja ,·; za~im je objavio rezultate istraživanja ostataka mauzoleja tepč ije Batala. 66 U krug saradni'ka Zemalj skog muzeja s pada i Vejsil Curčić, koji se, uz druge muzejske poslove, dosta bavio i s tećci ma. On je Zemaljskom muzeju predao svoj obiman rukopis, sa mnogo fotograf.ija. koji predstavlj a pokušaj ana lize i uopš tavanja svi h dotadašnjih rezultata istraživanja s tećaka· 7 Nekolicina istraživača stećaka objav ili su i poneki svoj rad u drugim časopi s ima, kao M. Filipović,68 Vladislav Skarić," Mihovil Mandić , 70 M. Karanović,7' V. Curčić 71 i C. Truhelka. 73 Bilo je :i nekoliko drugih i straž i vača s teća ka čiji su prilozi objavljeni u raznim časopisima. Tako je Slade Silov i ć pisao o stećcima iz okoline Trogira," Nikola Zvonimir Bj elovuč i ć o stećcima iz okoliine Stona,75 Jaroslav Sidak o stećcima u vezi sa problemom bogumilstva u Bosni i Hercegovini,7. te Ivan Renđeo , .k oji je o stećcima pisao u tiva maha."
* **

17

U vrijeme stare Jugoslavije stećd su i dalje bili uglavnom predmet interesovanja pojedinih nau čnih radnika. Neloi organizovan i sis tematsk i rad nije postojao. Nije bilo nikakvitakcija za zaštitu ove vrste spomenika. Interesovanje inostranih nau čnih radnika za njih je gotovo sasvim opalo. Iako je bilo izvjesnih inicijativa , u ·tome periodu nije došlo ni do donošenja zakonskih propisa o zaštiti lmlturnog nasljeđa, niti do osn ivanja ustanova, odnosno službe u tu svrhu, zbog čega su i stećci, kao i svi ostali spomenici kulture, ostali po stran i.
li čnog

NAJNOVIJI PERIOD

PROUČAVANJA

STECAKA

Pravi odnos prema stećcima nastao je tek poslij e oslobođe nja zemlje 1945. god. Stećci s u shvaćeni kao značajan d io kulturnog naslj eđa -koji zaslužuje društvenu brigu oko čuvanja i prou čavanja. Zbog toga su " razumljiva nas tojanja ,koja -su u tome cilju I preduzimana. Neposredno poslij e Izložbe s rednjovjekovne umje tnosti jugoslavenskih naroda, održane u Parizu 1950. god., gdje s u, uz freske, i s tećc i pobudili veliko interesovanje kod svjetske naučne i kuhurne javnosti, došlo je 1950. i 1952. god. do dviju konfenmcija u Saraj evu, na kojima su predstavniai Saveznog instituta za zaštirtu spomenika kultu re iz Beograda, Ministarstva za nauku i ,kulturu BiH, Zemalj skog muzeja iz Sarajeva, Zavoda (la zaštitu spomen iika I kulture BiH , Zemaljskog odbor a sindikata prosvjetnih radnika BiH, Istorij skog društva BiH, Udružen ja li:kovn; h umj etnika BiH, Instituta za follklor BiH, Muzeja grada Sarajeva i još nekih ustanova, kons tatovali veliku n au čnu vrijednost s tećaka i potrebu da se organizovano proučavaju. Na osnovu prijedloga Ministarstva za nauku i ,k ulturu BiH, na I lwnfere ncij ama je 'p ostignut dogovor o dugoročnom programu r ada i način u njegovog 'izvođenja. Program se 's astojao od četiri osnovne radne etape : anketno prikupljanj e opštih podataika o stećcima, provjeravanje i dopun javan je t ih podataka, sistematsko naučno (ekipno) obrađivanje va"nijih lokali teta i regiona, te pubhkovanje rezultata prikupljene naučn e građe . Za svaku osnovnu radnu etapu su date sugestij e i smj ernice, ukaza'no je na pr ioritetne poslove, na potrebe osiguranja stručnog k a dra i materi jalnih uslova za rad na terenu, date su preporuke da monografska iZldanja nose b rojeve is te serije, bez obzira na autora i i zd avača, zatim da se formiraju pI1ikladm organi za praćenje i usmjeravanj e akcij a, itd. Glavnih poslova su se prihvatili Zemalj ski muzej u Sarajevu i Zavod za zaštitu spomeni,ka kulture BiH.78 Odmah poslij e tih dogovora pristupil o se poslovima sa dosta elana. Stvoreni su konkretniji programi, o!kupljerui stručnj aci , osigurana po· četna finansijska sredstva i otpočeli poslovi. U svojoj suš tini program djela tnosti se sveo na evidentiranj e stećak a i poslove koji s u za to vezani, te na ekmpn o prou čavanj e pojedinih lokaliteta i regiona i publiciranje stručnih radova o tome. Evo osnovnih podataka o toku i rew ltati m a tih glavn ih poslova : Akciju evidentiranja stećaka organizovao je i obavio Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH. Prva etapa se odnosila na pri'kuplj anje opštih i najosnovnijih podataka o stećcima putem uč i telja i đaka osnovnih š'kola, prvenstveno osnovnih skola na selima. Sastavljen je formular po kojemu će 'se popunjavati podaci o lokalitetima. Poslov[ su otpočeli 1951. god., te i s lij edeće su bili in te nzivni, a onda su još dvije godine dovršavani tamo gdj e su ranij e bili izostali ili slabo organizo,vani. U sjediš tima opština su formirani centri koji su poslove usmj eraval i i k oordinirali, a onda prikuplj aLi, sređivali i d ostavljali prikuplj ene materijale.'9 Iako nestručni i sa mn ogo raznovrsnih grešaka, p odaci ovoga opšteg popisa su bili višestruko korisni . Prij e svega, oni su posluž>i<li kao indi'kator i orijentacija za planiranj e daljih akcija - provjeravanj a i dopunjavanja podataka, planiranja poslova e kipnog proučavrunja, itd.

18

Međutim . i to po osnovnim oblicima. Zbog toga 's mo se u daljem radu na provjeravanju i komple~iranju podaJtaka oslanjali na vlastite kadrovske snage Zavoda za zaštitu spomeniIka kulture BiH. bez obzira na izmijenjene administra~ivne granice njihovog teritorija i da je naučno opravdano mišljenje da se svi stećci obrade po jedinstvenoj određenoj koncepciji. spomenicima. Plan rada za područje određene opštine obično je utvrđivan u opštinskom centru.19 Druga etapa se sastojala 'u provjeravanju priimpljenih podataka. a onda su spomenici opisani. ukoliko ih je bilo. Željeli ·smo da barem za značajnije regione prikupimo što sigurnije i potpunije podatke.r epublika. Za obradu stećaka na područjima Srbije. odnosno koja bi omogućila plaruiranje mjera zaštite i svih drugih akcija oko proučavanja i korištenja stećaka u savremene obrazovne. te fotografisani ili nacrtan. Pri tome su se redovno služili podacima opšteg popisa. Pribilježeni su i podaci o tehni6kom stanju nekropole. njihovi važniji ukrasi i natpisi. Naš krajnji cilj je bio da se pm Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH stvori 'Solidna evidencija svih stećaika u BiH. Beograda.godina pregledani su svi lokaliteti teritorije Bosne i Hercegovine. Metodski postupaik rada na terenu sastojao se u tome što su zabilježeni podaci o lokalitetu. pa je u tu svrhu bilo nužno svu građu prikupiti na jedno mjesto. kada su se terenski poslovi u Bosni i Hercegovini približavali kraju. Tada je već bila sazrela i ideja o izdanju kataloga svih lokaliteta stećaika. U toku višegodišnjeg rada na sakupljanju građe za stvaranje evidencije i dokumentacije osjećala se potreba upotpunjavanja te evidencije sa podacima o stećcima koji se nalaze na područjima susjednih republika. Radimsky. U većini slučajeva ekipe je predvodio autor ovih redova. U tome je učestvovalo 25 studenata iz Sarajeva i Beograda. sa topognwskim kartama d statističkim podacima. Arheološkog instituta u Beogradu i nadležnih republičkih zavoda za zaštitu spomen~ka kulture iz Zagreba. Zbog svega 'toga je došlo do nekoliko sastanaika predstavnika Jugoslavenskog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. u nekoliko slučajeva i podacima studenata. obrađivano je jedno po jedno opštinsko područje. zatim su pregledani i pobrojani sami s tećci . koja bi omogućila valoriziranje nekropola po vrijednosti.so . U toku slijedećih 15 . Cetinja i Sarajeva. obavljen je pregled svake nekropole. Na takav način teren je iz godine u godinu postepeno svladan. a dobro su poslužili i podaCi pQpisa arheoloških spomenika koje je još za vrijeme austrougarske vlas~i sačinio V. turističke i druge svrhe. Bili smo načisto s tim da srednjovjekovni stećci predstavljaju naučnu i umjetničku cjelinu. Ta potreba je naročito bila izražena zadnjih godina. koji su putem kraćeg kursa na katedri Istorije umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu i sem'nara u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu pripremljeni za taj posao. utvrđena im je orijentacija d raspored. te eventualnim obližnjim arheološkim lokalitetima. rezultati angažovanja studenata nisu bili kao što smo očekivali i u većini sluča­ jeva su bili nedovoljno pou~dani. uz pomoć nadležnih opMinskih or-gana. Poslovi su tekli kontinuirano. Za važnije nekropole napravljena je skica rasporeda stećaka. Hrvatske i Crne Gore postavljala su se brojna pitanja koja je trebalo riješiti zajednički sa nadležnim organima i ustanovama tih .

TesLića i Ha džića u Bosni i Hercegovin i. Prvih godina u njoj su se najvi še angažovali s truč nj ac i Zemaljskog m uzeja iz Sarajeva." Treba priznati da ova akcija. koja je trajala gotovo dva decenija. M." U među­ vremenu je i dr Pavao Anđelić. prikupio. pristupile 1953 .ubuškog. proučavajući s tarine u okolin i Konjica. To se ponegdj e dogodilo i u Bosn i i Hercegovini. koja se kao izdanje Biblioteke "Kulturno nas l j eđe BiH" pojavila 1971. a jedna ekipa Muzeja grada Sarajeva. Svi ti n ovopro n ađeni podaci moraju se dodati onim već objavljenim u knj'izi Stećci. koja se odnosi la na proučavanje važnijih loka liteta stećaka . ogleda se u pubLikaciji Sr ećci. god . Sergejevs kog s tećci oko Bratu nca. a pogotovo gdje je saradnj a sasvim izostala . Kl a dnja. M eđu novopronađenim s tećc im a ima i primjeraka sa Ulkrasima. uglavnom manje nekropole ili pojedinačn i primj erc i steća ka oko Posušja. morali osloniti na nedovolj no stru čne saradnike. kakav je s lučaj bio u sjevernoj Dalmaciji. proučavanju s tećaka u dolini Ne retve. i 1954. zbog izuzetnih o kolnosti.i u Radim lji kod Stoca. kataloško-topog rafski pregled. pa i sa natpisima. pod rukovodstvom dr A. Pri boja i Prij epolja. preduze la je poslove koji su se odnosili na s teć k e okoline Sarajeva. zbog čega će b rojno stanje i teritorij rasp rostiranj a ovi h spomeni ka biti nešto izmijenjen u odnosu na stanj e prij e 10 godina. gdje sm o se. Razu mljivo. Beš l agić u tri maha pregledao terene oko Trogira.ni Raške. pod istim stru čnim 20 . jedna je e kipa. na koje s mo računali nij e do kraja i p recizno izvedena. Gradačca. Tako su ub rzo pod r ukovods tvom A. pronašao nekoliko ·do sada neevident irani h lo ka liteta sa stećcima'3 I Radomir Stani ć je pronašao i obj avio nekoliko do sada nepozna bi h nekropola stećaka u o kol. Zbog toga s mo nastojali da se što prije popune te praznine u evidenciji. pod rUrkovodstvom Ljubice Mladenović. Foče. Benca. Sibenika i Za dra. Ta ko je S. zatim pod rukovods tvom D. gdje su već bili s tvoreni kadrovski i drugi uslovi za to . Benca obrađen i s tećci u okolini Olova i u okolini Lištice. Vego je p redvod iO jednu e ki pu koja je obrađiva la s tećke u okolini Lj. kataloš ko-topografski pregled." Prona đ" ne su i još neke . ali više u područjima drugi h republika. Miliajlo Zotov i ć i Javopka Bučić. J oš 1949. Isto tako su ekipe Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH . U to ku naredrni h godina p oslovi ekipne obra de su prešli sasvim u Zavod za zaš titu spomenika kulture BiH. i 1950. S6 Me todsk i pos tupak i is kus tvo koje je pos tign uto u tome poslu umnogome je pomoglo i olakšalo osta le radove koji su nakon toga slij edili . Novog Pazara. Paza ri ća. te u okolin i Plužina u Crnoj Gori. te steća k a u okolini Kup resa. prikupila svu građu o nekropol. Paralelno sa poslovima evi dentiranja s teća k a te kla je " druga ugovorena akcija. Ta ko su u organizaciji toga Zavoda. koja je bila predviđena za potapanje Jabl aničkim jezerom.kovao tri radnje koje se odnose na s tećke tih p odručja. sredio sve podatke. god . i pored pažljivog i savjesnog obavlj anja poslova terenskih istraživača. gd je sarad nj a terenskih istraživača. te napisao i pub\li. stru čnjaci Na rodnog muzeja iz Užica. nije stoprocentno obuhvatila sve 1 0kaMtete s tećaka. god. najveća pažnj a je posvećena Da lmaciji. našli su neko liko novih lokalite ta s tećaka ili su svojim podacima upotpunili d osadašn je podatke o s tećci m a toga kraja.Jedan od glavnih rezultata sistematske akcij e ev identiranja s tećaka." Vršeći rekognosciranje ·terena u o kolini Priboj a.

Odjeku. Enciklopediji likovnih umjetnosti i Enciklopediji Jugoslavije u Zagrebu. Nakon toga se pristupalo sređivanju svih prikupljenih materijala i uzrad i rukopisa za publiciran je monografija.ko su Zdravko Kajma!kovi ć i dr Sma il Tihić rukovodili poslo. 90 Izdavač i ovih monografija bili su: Zemalj ski muzej u Sarajevu. Clancima i građi za kulturnu istoriju is točne Bosne u Tuzli i dr.21 rukovodstvom. krajevi centralne i is točne Bosne_ Bilo je i drugih ekipa Zavoda za zaštitu spomenika . Nevesinja d Kalinovika. posebno opisu ukrasa i natpisa. a nešto kasnij e i oko Bileće i Ljubinja. Truko je u u stanovlj enoj ed iciji "Srednjovjekovn i nadgrobni spomenici BiH" u vremenu od 1950. Historijskom zborniku u Zagrebu.Starinaru SAN u Beogradu. Analima Istorijs kog instituta JAZU u Dubrovniku. te nek. Jugoslavenska akadem ija znanosti i umj etnosti iz Zagreba izdala je monografiju Stećci na Blidinju S.Glasniku Zemaljs kog muzeja u Sarajevu. Milenko F. odnosno natpisa.ite tima. Vegas. Obično s u se proučavali i istorij ski izvori i literatura koja se odnosila na s teć ke odnosnog 'kraja. Neki radovi su objavljeni u drugim bosanskohercegovačkim časopisima . Godišnjaku i storijskog društva BiH. kao i druge okolnosti . Popovo i Stećci centralne Bosne S. Olovo i Siroki Brijeg A. i Kupres. T". Crnoj Gori Hrvatskoj bio je isti ili vrlo sli ča n onome u Bosn i i Hercegovi·ni.·' a Nauč­ no društvo Crne Gore brošuru . komparativni materijali . Trebinja. Prilozima za povijest umjetnosti u Dalmaciji u Splitu . opisu svih primjeraKa.k oj e su dolazile u obzir. Drago Vidović . Bešlagića . god. Zborniku Svetozara Radojčića u Beogradu.92 Pored monografija. kao što su Đoko Mazali ć.ilipović i Zdravko Kajmaković. Radovima Akademije nauka i umjetnost i BiH. Beš lag ića. Izrazu. Ljubuški M. i to : R adimlja. Brazdi. Osim toga. U tome pogledu je od dosta velikog 2:načaja bilo pokretanj e godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH Naše starine. Vijest ima muzea- . Sergejevskog. Beš lag ića. I metodski postupa k ekipa koj e su ra dile u Srbiji."ima oko Gacka.svezaka. ali i drugih saradnika. Benca. Samo ponekad se pristupalo istraživanju p onekog groba ispod s tećka. Metodski postupak u radu navedenih ekipa sastojao se u crtanju plana rasporeda spomenika. do 1967. Kalinovik. Glasniku Etnografskog muze ja u Beogradu. objavljeni su i drugi radovi koji su se najviše odnosili na stećke Bosne i Hercegovine. Sergejevskog. Cesto su prikupljani i podaci o obližnjim arheološkim lokal. kao posebnih knjiga. Više radova je objavljeno u časopisima drugih republika .kulture BiH. Starohrvats koj prosvjeti u Zagrebu. Save:mi institut za zaštitu s pomenika !kulture u Beogradu i Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u Saraj evu. Ovaj časopis je do danas objavio :matan broj takvih radova. Zborniku za zašt itu spomenika kulture u Beogradu." .skraćenu monografiju Srednjovjekovna nekropola kod Petrove crkve u Nikšiću D." Ludmer D. Akcij e ovrukve vrste su se obavlj a le i u drugim republikama. relativno najviše S. Radovima NtUlčnog društva BiH. zatim u fotosnimanju ili crtanju oblika s tećaka i ukrasa. a Drago Vidović oko Zvornika. najprije obuhvaćeni krajevi oko Duvna. Književnim novinama u Beogradu. Poslovi tih ekipnih istraživanja i proučavanj a redovno su rezultirali pisanj em i izdavanj em monografija ili manjih i već ih r adova. izdato 9 monografija . izvan te edicije. koji je počeo da <izlazi 1953. god.

zatim u stra· nim časopisima. S.laca i konzervatora u Zagrebu. Bešlagić. n}ihove pripadnosti i sL Pojavili su se i tllkvi radovi .·. Siidost·Forschungen u Munchenu. N. A.Who Made Them and Why Marian Wen". kao što su Archaelogia iugoslavica u Beogradu . D. a u Crnoj Gori S.M. Luč ić. i 1952. A. R Pavlo"ić L Renđeo i dr. su posebne knjige tako i oni koji su prilozi u časopisima. objavljenih po preporukama sarajevo skih savjetovanja 1950. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Letopisu Matice srpske i nekim drugim." Simbolične predstave na stećcima i Predstave kola na stećcima .m jezicima. Journal of Warburg and Courtauld Institutes u Londonu. Sv. odnosi se na novoprona· đenu građu koja je po istom ili sličnom pr-incipu i sistemu stručno i kritički izložena i dokumentova. Radojčić. Mislim da su ovdje nabrojani svi važ!lliji radovi koji su o stećcima objavljeni poslije 1945.ko Maza!ić. god.l'" U dobroj mjeri u studije spadaju i neki drugi radovi. M. Vego. Filipović. Wenzel.ka. M. Solovjev. J. Basler. Hsković. D. C.ti radova su monografskog i kataloškog . Radoj čića. Beš lagić). neki su dijelom i studije. O. D. .no objašnjena. Đurić i S. Sp. kao što su: Cahiers d'Etudes Cathares u Arqueu u Francuskoj. 22 . Fisković. Među objavljenim radovima lima onih koji su programskog karaktera (M. V. autori pubHciranih radova. . Publikovana građa je pobuđivala interes za studijske sintetske radove. A.ko radova je objavljeno u jugoslavenskim časopisima na stran. U tim časopisima se pojavio čitav niz imena. Sergejevski. p. esejističkog i propagandnog karaktera (dr M. u "Isto· riji naroda Jugoslavije") i Reljefi bosansko-hercegovačkih stećaka Sv. god. M. Z. Bešlagić." Umjetnost u Istoriji Crne Gore Vojislava Đurića" i Oblici stećaka Sefi ka Bešlagića. Benac. Božanić·Be2lić.koje možemo nazvati čistim studijama. upuštali su se u studije porijekla i zn ače nja pojedinih reljefnih motiva. određivanja kronologije stećaka. Bešlagić. A. Do." O bosanskim stećcima dr Ljube Karamana. Ćorović·Ljubinković. Sergejevski. Motiv arkada i stolova na stećcima i Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima Petra Petrovića.). Anđe· lić. Bešlagić .l. Umjetnosti. Drage Vidovića. kako oni koj. Kajmaković i dL NekoJi. Horvat. J . Bihalji-Merin. Vidović. V. Benac. Solovjeva. Radojčić. Arlibus Asiae u Anconi. I sami terenski obrađivači steća. Sidak. M. Većina je rezultat ~k ipnih obrađivanja pojedinih lokaliteta ili područja. spomenika u Bosni i Hercegovini i Bogumilska umjetnost dr A. etnograf· skog ili nekog drugog karaktera. D. naročito većih monografija. S tari· nar u Beogradu. U najvećoj mjeri . a dosta su brojni i članci naučno­ ·popularnog. u Srbiji . Ju go· slaviji. L Renđeo. Benac. a neki su upotpunjeni u drugim korisnim podacima istorij skog. J . kao što su: A. Istorijskom časopisu u Beogradu. Može se reći da su o stećcima u Hrvatskoj najviše pi sali A. Filipovi ć i S. Na sakupljanju i objavljivanju bibliografskih podatai k a dosta s u učinili: D. Horvat i C. Krleža.k araktera.97 Ukrasni lnotivi na slećcin1a Bosnian and Herezegovinian Tombstones . itd. Chaliet. Većina njih. Stanić.93: Umjetnost (dio poglavlja Kultura u Bosni XII do XV v. kao što su Simbolika srednjovjekovnih nadgrobna. Durić . Vego. R. S.

te da postoji veli·loi broj natpi sa koji još nisu evidentirani. Ti epitafi su davno privukli pažnju brojnih i s traživača ."16 Patarenstva u Hercego vini u svjetlu arheološk ih spomenika M. predstavljaju višes truko zanimljivu i značajnu karakteristiku s tećaka . dr Franca Steleta.'''' zatim Miuelalt erIiche bildende Kumt in Jugoslawien .'05 Prilog prou čavanj u sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u našim krajevima u srednjem vijeku dr Vlad imira Corovića . Bihalji-Merina.kao š to su: Prilog datovanju hercegovačk ih stećaka dr Bogumila Hrabaka.'Ol Plastika bogom ila dr O. Nekropola Radimlja kod Stoca. ka.k oji su o njima napisali mnogo radova.. 1. nazvanoj bosančica.ko revidiranj a č itanja već poznatih tako SI. Kako j e poznato. ni proči tani . Radi se o natpi si ma s teća ka. ovi natpis i u staroj bosanskoj ćirili c i. jedna od nekoliko naj značajnijih skupina stećaka. To je sve upozoravalo n a potrebu h'tne i specijalne akcije evidentiranja i prou čavanja svih natpi sa. n ij e bila planirana. Ustanovljeno je. i 1952. Os im toga. a čija je potreba is krsla ubrzo po odmicanju osta lih akcija. da većina tih objavlj enih radova nema potrebnu nau čnu vrijednost..'OS Neki ik onografski Inolivi na st ećcima dr Zdravka Kajmakovl ća 109 i L'OYI1Wne ntation d'un vase il mesw 'e du Musee eluny et les " stećei" bosniaques dr Dim če Koca.lIo EVIDENCIJA NATPISA STECAKA Potrebno je da se na ovome mjestu prikaže još j edna važna etapno izvedena akcija koj a na sarajevskim savjetovanjima 1950.'o! Bogumilski mrwnorovi dr Miroslava Krleže. Vega.103 radnja na istu lemu dr A.'07 I "krst jani" di Bosnia alla luce dei lol'O monument i di pietra dr Maje Mil e tić. međutim . Benca. 23 . god . mnogi su natpi si oštećeni ili su u takvom stanju da im prijebi opasnos t od potpunog uniš tenja.

Tako je u organizaciji toga Muzeja formirana ekipa koja je pod stručnim rukovodstvom M. koji /lU pokazal. Prikuplj ene materijal e M. Vego je prou č io . Sa rajevu LI . Crne Gore i H rvatske. (Zbo rnik je obuhvatio i ostale 6iril s ke a onda i glagolj ske kao i latinske natpise. i 1970.i pronalaženja. koji je. pristupilo se i pravljenju gipsanih odljeva. Dio s kupin e s t ećaka LI vrtu Zema ljskog m uzej a (u prednj em planu je kame na stolica). i spremnost da se na tim poslovima angažuju. ~otog ra fi s al1i i prooitani . a gdj e god je to bilo potrebno. počela sa terenskim radovjma i za nepunu deceniju ih u spješno okonča l a.u poglavlju o natpisima s tećaka . Sl. 2. te što u Zbornik nisu ušli i epitafi stećaka sa teritorija Srbij e. kao izdanj e Zemaljskog muzeja. ali na čije se potpune r ezultate m oralo još dugo čekati. god. a potom pripremio Zbomil: srednjovj ekovnih nat pisa BiH. Natpisi Sll pronac1eni. god.'" Neš to opširnij e je ova akcija prikazana na drugom mj es tu ove knjige . Ovdj e bi se još moglo reći da je š teta š to je ta važna akcija bila ograni čena samo na le rjtoriju BliH. koja po svom programu obuhvata i natpise . bez obzira na poslove vezane za opštu sistematsku evidenciju svih stećaka koja je već bila u toku.). Vega 1957. Ova situacija se najsnažnije odrazila u shvatanju stručnj aka Zemaljskog muzeja u Sarajevu. čitanja i tumačenja do sada neotkl1ivenih. u 4 toma š tampan između 1962 .

Nužno je bilo da se sa eVlidentiranjem nastavi . npr. To traži dopunu publiciranih materijala. za što će se angažovati brojni raznovrs ni stručnjaoi.. U dosadašnjim proučavanjima stećaka mi smo zanemarili jedan važan aspekt . Pretraživanju grobova se pristupalo samo u rijetkim s lu čajevima . nisu sačinjeni topog rafsko-statističk. Na torne se mora još raditi. Da bi naša proučavanja stećaka bila kompleksn·ija.koj e je pružilo neoče­ kivano bogate i dragocjene podatke (o tome će biti riječi nešto kasnije). tekstualni podaci nis u povezani sa fotonegativima i fotosima. kataloško-topografski pregled.. to je. Zbog toga smo ostali bez podataka o arhitekturi grobova i o načini ma i običajima sahranjivanja u doba stećaka. treba priznati da je u tim poslovima.OSVRT NA NAJNOVIJI PERIOD PROUCAVANJA STE CAKA Iako su u proučavanju stećaka u razdoblju od o s lob ođenja zemlje do danas postignuti zna čajni rezultati. 25 . najviše zbog nedostatka st ručnjaka i finansijskih sredstava . o temama koje prosto naviru. Ne govorim o procesu daljeg proučavanja stećaka. o pravim studijama koje l og ič n o slijede.i pregledi itd . imala je teškoća 'kadrovske i finansijske prirode i nije obuhvatila baš sve . Tako je za proteklih 10 god ina prikupljeno dosta novog materijala o novopronađenim s'tećcima. Tako bi smo došli do još dviju monografija. i to k ako tekstualno tako i u grafičkim pri kazima i statistici. bilo raznih nedostataka. uostalom. Moralo bi se . Višegrada.ići na neku vrstu dodatka knjizi Stećci. kao i zbog nedovoljnog snalaženja. stalan proces. pa ne ·bi trebalo mnogo vremena da se pripremi za monografska . došlo je kao zaštitna mjera zato što je č itav lokalitet bio oštećen i ugrožen eksploatacijom pijeska.izdanja. Iako je dosadašnje ekipno proučavanj e važnijih lokaliteta i kraj eva obuhvatilo velike terene i rezul bi ralo publiciranj em 10 monografija kao posebnih knjiga i više manjih i većih radova u raznim s tru čn im časo· pisima. ipak su neki vrl o značajn i i karaktenis ti čni lokaliteti i region i stećaka za naučnu i kulturnu javnost ostali sve do sada nepoznati. I kompleks no istraživanje nekropole u Grbore2lima kod Livna. kao što su. Cajniča i Goražda. zatim slećc i šire okoline Bil eće. i to prvens·tveno kada su oni već bili ugroženi. Za neke krajeve ist očne Bosne i okoline Bileće građa je već prikupljena. moramo predviđati i istraživanja grobova ispod s tećaka. onda oni u Banjanima (u Crnoj Gori). Ni centralna dokumentacija u Saraj evu nije još sasvim kompletna: naknadno prikuplj eni podaci nisu u klj učeni. stećci dosta prostranog područja istočne Bosne oko Rogatice. čime bi sav teritorij uglavnom bio obuhvaćen. .istraživanje samih grobova .krajeve i lokalitete stećaka. Velika akcij a evidentiranja s teća ka tekla je duže nego što smo predvidjeli. zbog čega ta dokumentacija još nije osposobljena za javno služenje. a č itavi krajevi još nris u obrađeni po koncep ciji koja je u svoje vrijeme usvojena.

Kovačević. Fosco. Insbruck 1910. Memoria sul1a Dalm azia l . Putovanje po Balkallskom poluot oku XV I v.) lO A. Đ . 21 I. Ba kula. Nedi ć.š i ć. l t P. Budapest 1887. Zagreb 1925. 10 H. Wien 1882. Mitte ilungen der Anthropologi· sehen Gese ll sc h ~ ft in Wien.II. Le neeropoli Fenieie in Dalmazia. (Izdanje na našem jeziku: B. H oernes. br. Cul tur und Landschaftsbilder a us Bosnien und der Herzegovina. 142-162. Rendeu. • A. 167-200. Isti. Starine bosanske. Bosnien und die Herzegovina. Povijest Hrvata u vrij em e narodnih vladara. 95. IX 1879 (Sta· rinski grobovi . Venezia 1869-1 87l. Kn eževina Srbija. Deutsche Zeitung od 14. " S. La Turque d' Europe. Comuni cationen und da s Rei sen in Bosnien. Obzor od 18 i 20 X. Sre· dovje čni nadgrohni spom enici. Zagreb 188 1. 1889. " S.fl .JO A. Altbosniscli e Graber. 327. 126. 55-56. A.irs t Alek sa nde r. S OW !. 1887. Podroz do Krajo\V Slavians kich odbywana w 1802 i 1803 roku przes X. B uga rsku i Rumeliju 1530. 1889. Zagreb 1859. (Die Europa ische Tjjrkei. der Hcrzegowina und Nord. Beograd 1858. . 333-348. 92. Mili ćevi ć . 34 i 35) II Vidi: F. J I K.. Mitteilungen der Antropo\ogischen Geselsha ft in Wien XIII. 1883. As b6 th. 322. Evans. Wien 1888. London 1848. Beograd 1870. Glasnik Zemaljskog muzej a 1892. A. Listovi o Bosni. Curipeschilz. Viagg io in Dalmazia l. 279. Paris 1840.. Opisal1ie okružija u ž ič kog. 1834. J. Geografisehe Verhaltnisse. Venezia 1774 . Veber di Graber in der Herzegowi na zw ischen der Orten Cista und Lowrica. Zagreb 1878. M a tk uv i ć. Lei pzig 1849) 1 V. 19-25. Blau.IV. 1872.JJI. Lam berg und Niclas }urischit z durch Bosttien. II l. Bosanski prijatelj IV. Sebenico 1890. Sapieha. Ka ta l i ni ć. 29 F. " M. 11 F. Isti . Aeltere und neuere Grabma. Dil1arisel1 e Wanderun gen. I .II . Forti s. Arkiv za povjesnicu jugoslavensku . Vol. II . Putopis kroz Bosnu. Bosznia es Herezegoviua I. Zagreb 1857. (Dal· mati en und MOJ1lenegro I. 24-25) z P. lt A. II M. S erbien.. b r. Obradović. 1879) 26 M . Vla stela liumska na natpisu II Ve liča nima. 169---\177.694. Glasnik srpskog u će nog dru štva XII (XXIX). Jahrgang. Mitte ilungen der K. Go tting. Bd IT. 260. 38-39. Mitteilun· gen der Antropologischen Ge se ll sch a[~ in Wien XIX. Zagreb 1870.. IS S. 321 i VII. Starine X. Beograd 1871 . 26 . • O. br. . Luschan. Mitt elaltcrliehe Grabdenk11lale in der Herzegowina. Mitteilun· gen der Anthropologisclten Gesellscllaft in Wien XVJl. Lago. Trotlgh Bosnia and t fI e Herzegov. Beograd 1876. Kosanović. k. 526. . II M.. I. Wien 1889) 6 L Gardner Wilkinson.4 Lj. Ka ni tz. Srbiju. Zagreb 1852. Mil ojević. Kne žev i ć. Vienac. Milin o vić. 1863. Arkiv IV.NAPOMENE l B. Isti. Arkiv V. 120) I ~ I Carrara. Berlin 1877. Sh ematismus topographieo-his toricus eustodiae provincialis in Hercegovina p ro anno 1867. lt A. Zagreb 1942. Bu/ga ržen nach Konstantinopei 1530. Dalmatia and Mont enegro l-Il. Veber dem Grabstein des bosnisellen Fursten Ba tić. Nekoliko srpskih natpisa i bilježaka. Zagreb 1953.Montenegro. P. Bd. 274--278) . Ka či~· Mi oš i ć. Kuripp. J . I. Razgovo r ugodni naroda slovinskoga. Zagreb 1879. Sarajevo 1950.II. Spalati 1867 (drugo izdanje 1873. Storia della Dalmazia . Wien 1888. Central-Conunission zu r EyforscJwng und Erl1Qlttung der Ku nst und l1istorishen Denkmale V III . 169-177. 9 (p rema l. . Peko Kadčić. Sl erneck . Jlinerariwn der Bo[schaflre ise des Joseph v. Reisebiider und Studien. Jireče k. 8 i 9. Vidovd an. Si š i ć. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. W a r sz~ \Va 1811 (Sapieha Fi. Rad JAZU 56. 15~189 i LXIX. J A.ta on foot London 1876.. Wien 1877 (Dio o stećcima "Staro nadg rob no kamenj e u Bosni i Hercegovini" preveden na naš jezik i objavljen u Vi eneu 1 '878.ler im K onigreieh Serbien. 243-259. Alte Graber in Bosnien und de r Herzego\Vina. 393. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. .

PoslIšje.. I88!>-8 I .iii. » G. Naše starine III . 3-20 i Slovinac IV. . 411 I sti. 551\---560.. 36. Beograd 1953. Glasnik Zemaljskog muzeja V. 45(). Dubrovnik 1881 . 39. za hi storiju i e tnografiju. 122-141. Vidoviću. Sl i jepčević. Bosa ns ka vi la II. Sarajevo 1928. Mandi ć. JedQll slovenski uzor bosans kih mramorova. II . u Zavodu za zaštitu spome nika kulture BiH u Sarajevu. Sarajevo 1928. Veber B edeillmg einiger SY11lbole an den Bogumi1endenkmi:ilern. II K. VI. god.27 II L. 630-631. Sarajevo 1924. B osanska vila I. T urbe kod Tra vn ika.. Program C. M ark ović. H P. Grob i l'ladgrobni spomenik gos ta Milutina na Hunzskom tl Foča nsko m srezu. 'I C. 69-75. Sarajevo 1934.mer von Ošanić bei Stolac. 141 . JJ P. 50 D. 1881 . 49 I sti. Vuletić-Vukasović. Đ. 47 F. Sa· rajeva 1893. Marun . II. I . 403-473).1.ike s dječjim kos turom iz Cukli kod Guče Gore. Trudy. Die AlrertJ. 57--63. Starohrvat· ska prosvjeta I (1895). 51 Vidi nap. 368-387 (ista rad nj a je objavlj ena i u Wisse nscha ft liche Mittei lun· gen III. " P. Sarajevo 1887. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. Il . 55-56. Sarajevo 1940. Sredovječni stećei Bosne i Hercegovine. Bari š i ć. Starine u okolini maglajs koj. II (1896) i IV (1898). Sarkofag od mul. sv. sv. Zagreb 189 1.. 8. 25-30. I s ti. Starobosanski I11ramorovi. K. Wilke. knj. Ljubit. Glasn ik Zemalj sk og muzeja III.457. Isti. knj. 158). 35-44. Glasnik Zemaljskog muzeja. Bulletina di archeoiogia e s tor ia Dalmata II . knj. Radim s ky. Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegov ine I . sv. Glasnik Zemaljskog muzeja. Wisse nschaftli che Mitteilungen . tom II .27-38. II . III . Cečava s okolicom. Sa ra jevo 189 1. 165-172. Fiala. Zbornik zaštite spo menika kulture. 69-78. Staki ć. Tafro.24 i 41-44. !7 I s ti . 25. 79-82. 41 Đ . Glasnik Zemaljskog muzeja III .. Starine tl Baki ćima kod Olova.k Zemaljskog muzeja. Sarajevo 1942. 74 (prema D. Jedan za nimljiv mramor kod Skender. n L. II . u V. Sarajevo 1889. Glasni k Zemaljskog muzeja XLVI . Wissen scha ftliche Milt eilllngen aus Bosnien Lmd der H erzegowine II .. skva 1902. 1895. 56 M. Sarajevo 1956. 83-94. Sarajevo 1892. Pierres sepuicraies Dalmaces. Glasni. Viestnik. ! l M. 4\ V. Truhelka. Glasnik Zemalj skog muzeja. br. Mo. Sa ra· jeva 1928. Sta ro groblje po Gac ku. Bosans ki grobovi. Stratimirović . Glasnik Zemaljskog muzeja. Filipović . Stanković .. Vies tnik hrvat. Sarajevo 1924. 45 N. Sarajevo 189 1. Tihal jina i njezin e znamenitosti. Isti. Gla snik Zemalj skog muzeja IV. 8. Glasnik Zemaljskog muzeja. Bulletin de la Societe d'Anthropologic de Lyon 1887 ( Slična radnja je objavljena i II Starohrvats koj prosvjeti I (1895). 59 . Arheološki leks ikon. Gla snik Zema lj s kog muzeja. Wien 1894. sv. Kacr. .T/akufa. 27. IV. družtva V. sv. Zagreb 1880. Sarajevo 1928. Spalato 1879. JJ .. sv. sol M. velikog gimnazija II Dubrovniku . 90-92.144.. Jz istorije zaš tite spom enika kulture II Bosni i H ercegovi ni do os lob ođe nja 194. Di alcuni massi se palcrali nel disIrello d'/ maski. Bibliografski podaci o stećcima. 22. 183-188 . Zagreb 1883.. Srednjovjekovni spome nici Bosne i fJ ercegovit1e.9-12. st I sti. II . . II S. Wien 1894. Zore. Miuelalterliche Crabsrein e. 267-268. lo! V. Sarajevo 1928. Stan ić. Viestnik Hrvat skog arkeologilkog družtva II . ~ I. Glasnik Zemaljskog mu ze ja I . 275-277. Starohrvatsko groblje s crkvom sv. Karano v i ć. Ska rić. Sredovječni spomenici u vrlič koj okolici. Hormann. Spasa LI Cetini. J9 I st i. O mramoru vojvode Mom č ila. 135-1 40. 224--231 i II (1896) . arkeoiog. 319-320. š kol. Gla snik Zt!maljskog muzeja. Sarajevo 1886. sv. rukopis na njemačkom jeziku.

Nadgrobni spomenici tl narodnoj medicini tl Bosni i Hercegovini. Siroki Brijeg. Sarajevo 1954. Bućić.. Silovi ć. Sidak. Sarajevo 1971. Poluostrvo Rat (Pelješac). Mazalić. tJ P.. Simbolika ft apa na s tećcima. JJ Vidi na p. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. Radimlja. Sarajevo 1941. 69 Vl. Zagreb 1937.u. Užice 1975. 61 V. OI Isti. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. Kako su naši bogumilsk i pređi sjekli i prevozili nadgrobne spo m enike. 61 Đ. Stari nadgrobni spomenici u selu Vrućici. " A. Man dić. Beograd 1923. Visočka nalii. Zagreb 1959. bosanski dvor srednjeg vijeka. Rezultati preliminarnih arheoloških istraživa nja na teritoriji opštine Priboj. Sredovje čna groblja (nekropole). Sarajevo 1933. 33-34. u D. lS M. sv. 193-225. 61 M. 173-249. Z. 17 Isti . Historijski spom enici Konjica i okoline. Vuk osavljevića" . Isti . Vogošća i Bioča u Bosni. Zagreb Split. St ećci u okolini Trogira. Užički zborn ik 4. Anđe li ć. Prijepolje 1976. Sarajevo 1967. 15-36. u štamp i. 177. Isti . Isti. Karanovi ć . Se rgejevski. Isti . Zagreb 1942. d . Truhdka. Bj elovu č ić. Isti . Glasnik Zemaljskog muzeja Ll. 7. II S. J. Kupres.110 D.. Olovo. Sa rajevo 1942. I sti . Beograd 1930. Sarajevo 1915. Benac. Stećei u "edn. Glasn ik Zemaljskog muzeja XXVII. 37-181. br. 196-779. Napreda k (časo pi s) . Srpski e tnog rafski zbornik XLIII . Stani ć. • Isti. januar-juni. B eš l ag i ć .. IV. d. Sarajevo 1941.182. d . Be š la g ić. St ećci centralne Bosne. n . 61 i dalj e. H rvatski planinar. . Sarajevo 1937. 259/1 16. " Is ti. Sarajevo 1932. ~ S. 141.. 65 C. St ećci tl okolini Trogira. Osvrt na srednjo vječne kulturne spoln. rukopis II Biblioteci Zema ljskog muzeja u Sarajevu. 221-252. 17-33. 356-358. Hrvatski planinar 1943. Sarajevo 1930. Grobnica bosanskog ( e pč ije Batala .ubuški. Beograd 1922. Borač. Isti. 111 M . Stećci i neki njima slični nadgrobnici u okolini Zadra. Naše starine XII. Isti . Popo vo. Konjic 1975. 617-jj96. Sarajevo 191 4. 167. " Isti. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Sarajevo 1954. Curč i ć . Pazara. 3-4. Ludmer. sv. Sjenice i Raške. B ogunović. Srednjovjekovna groblja Ll Scuparima i Rastiku. V ezirski grad T ravnik. Sergejevski. 31-94. 35-39. Curč i ć . An ali Historij skog instituta JAZU II Dubrovniku. Isti . za historiju i e tnografiju. 31 i dalje. Sarajevo 1966. kataloška-topog rafski pregled. Z otov i ć . S. L. 28 . Sarajevo 1933. Zagreb 1975. B eš lagić . 64 Isti. Glasnik Zemalj skog muzeja XLV. M. 298. 66 Isti. Skari ć. Fil i povi ć. Sarajevo 1934.145. Srpski etnografski zbo rnik XXIII. 111-128. Stećei na Blidin. sv. januar-jun i. Isti. . 7-14. Sarajevo 1969.enike Bosne. kataloško-topogra fski pregled. Glasnik Zemaljskog muzeja XLII. Radovi Centra JAZU sV. St eće i. Starine po okolini Sara jeva. II. Putn e bilješ ke iz Glamoča. 11-12. ~ J . Sarajevo 197 1. n. Isti. Problem "Bosanske crk ve" u našoj historiogra fiji. Buli će v zbornik. 49. Sarajevo 1950. Sarajevo 1952 .. %-100. 71 L Re nđeo. Sarajevo i njegova okolica. Zadar 1974. Kalinovik. 105 i dalje. Beog rad 1930. Rad JAZU knj. 57-88. Stećei. Isti . Zagreb 1931. Sanička župa i Bosanska Krajina. 16-17 . Sarajevo 1953. n P.175. Naše starine I . Sarajevo 1952. ]l V. 11 M. 170. Simpozium "Seoski dani S. 21. Srpski etnografski zbornik XLVI.a. Bogumi/ski grobovi i bo s an č ica.34. Isti. Glasnik Zemaljskog muzeja LIV. 11 S. II Isti. Sarajevo 1939.em Poliml. Proučavanje i zaštita s r ećaka. br. n. 149-154. 179-200. Srpski etnografski zbornik XLVI . 365-373. Vego. 1925. 689-jj93. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. S tećci ili mramorovi. Ne koliko natpisa na s t ećcima u okolini N. 300 i 304. 282. 155 i 157.u. Sarajevo 1962. br. Novi nalasci na Glam očkom polju. I. Napredak ( časopis). Beograd 1951. knj . St eće i u okolini Sibenika. Isti . Narodno jedinstvo-kalendar Drinske banovine III. 75 N. M R.

Krl eža. sv. 101 B. Sv. jj 29 . Neki ikonog rafski motivi na s te ćc ima. Sarajevo 1956. Sarajevo 1962-1970. IC' F.143. Beograd 1962. Wenzel.107. l-IS. 109 Z. Sarajevo 1956. 15). 111 M. s. Sarajevo 1965. rinar VII . Glasnik Zemalj skog muzeja XVIII. Ista. l O} O. Ukrasni motivi Ila s t ećci ma . N. Isti . Isti. 195-201. Ancona 1952. 91 M. Radoj č i ć. Sarajevo 1965. Srednjovj ekovna nekropola kod Petrove crkve II NikšićH. Is ta . III se rija . Titograd 1970.. 107 M. 1011 V. Steć ci . MOlivarkada i s IOlova na s l ećcima. br. 11)1 A. I "krst jani" di Bosuia alla luce dei lora monwnenti di pieIra. Istorija Crne Gore II / 2. Koco. Pe tro v i ć. Who Made Them and Wh y Siidost Fo rschungen XXI .. 102. Slarohrva tska prosvjel a. O bosans kim srednjovjekovnim s t ećc ima. Radovi Muzeja g rada Zenice III . Naše sta rine II. 89. L'ornamentation d'un vase bo mes ure du Musee C}uny et les "s tećci" bosniaques. (Arheologija).Z Ju goslavien . 275-278. Starinar.h e rce govač kim s t ećc ima. Naše starine I H. lahrbuch der Osterreichischen Byzantinischen Gesellschaft ll. 297-306. Bogumils ki mramorovi.206. 100 S. Beograd 1961 . 468-475. XVII-XXXV. Roma 1957. str. Glasnjk Zemaljs kog muzeja IX. (Arheologija). Prilog datovanju h e rcegovački h s t ećaka. Novi Sad 1961.91 D. 1111 M. (Arheologija). 195. Reljefi bosanskih i h e rcego vačkih s t ećaka. podizanja nadgrobni" s pomel'lika u l1ašim krajevima tl Sredl1jem vijeku. Sergejevski. 195-215. Sarajevo 1972..136.147. Benac.. 83-94. Radovi XLIII Akademije nauka i umjetnosti BiH (Odjeljenj e drUŠlvenih nauka. 3. Bosniall and Herzegovinian Tomb ston es. XII. Sarajevo 1963. Sta. Artibus Asiae XV. COJ'ov i ć. s. !19 V. Stećci. Predstave kola Ha s t ećci ma i njihovo z na če nje. s. Beograd 1962. Solovjev. s. Sarajevo 1954. knj . '1 P. Patarenstvo u Hercegovini u sv jetlu arheoloških s ponl e ~lika . Celinje 1952. Plaslika bogwllila. Zbornik Mat ice srps ke X. s. 119. 7-15. god. grob/lilz s pomenika u 80S'1.Merin. Miinchen 1962. 5--67 . Vego Zbo rnik sredn jovjekovn ih natpisa Bosne i Hercegovine I. 21. B eš l agić . Beograd 1958. 171-182.325-328. " Lj . N. Mil e t i ć. 1952. Zagreb 1954. Književne novine I . Sante Re/iels out side the Vj e frenica Cave at Zavala.VIII . Bihalji. Sarajevo 1953. !CI D. N. Lctopis Matice srps ke. Plastika bogomiia. Wien. Vidovi ć. Oblici stećaka.. Ul1ljell1ost. . Kajmako v i ć. . 11 0 D. A. Mittelalterliche bildende KtmSl . Ukrasni molivi na s tećcima. N. 127. 15-31. 1-2.IV. Novi Sad 1955. VI 1954. januar. Hrabak. Vego.. Beog rad 3. Prilog proučavanjtl saizranjivanja . Karaman. 173-213. 10: M. Glasnik Zemalj skog muzeja VIII. Simbolika sredllje vekovl1U. Malivi na bos an s ko. Zenica 1973. Ste1e. N. i Her· cegovini. Simboličn e predsta ve na stećc ima . . Đuri ć. Sarajevo 1954. Godišnjak Istorijskog dru štva BiH VIII.

' Neki su istraživači i muslimanske nišane ubrojali u stećke (P. još neobjavljena vlastita saznanja i mišljenja. neki autori pod stećcima podrazumijevaju samo lijepo obrađene i ukrašene sanduke i sljemenjake. Truhelka'). Većina i s traživača. Kaer)3. a potom da jednim tkritičkim analitičko-sintetičkim postupkom i odnosom na sve to dođem do najbitnijih odgovora na barem nflka glavna . osjeća kod C.. izdvojiće se osnovni pogledi u odnosu na 'I1eka pitanja kompleksnog problema stećaka. POJAM I NAZIV STECKA U dosadašnjoj literaturi pojam stećka nije jasno i do kraja definiran. npr. Kolebljivi i neodlučni bili su naročito tkada se radilo o pločama slabije obrade. da u jednom takvom pokušaj u naučne sinteze dođem do što tačnije slike stanja sadašnjeg ukupnog naučnog saznanja o ovoj osobitoj vrsti našeg kulturnog nasljeđa . jer takvih ploča ima i izvan Bosne i Hercegovine. a ne ki su ih uzimali u obzir kada se nalazio nad jednim grobom zajedno sa nadgrobni'kom u obliku sanduka (A. Htio bih da tome dodam ii neka najnovija. pogotovo oni iz novijeg vremena. Neki i s traž ivači u stećke nisu ubrajali amforne ili samo ovlaš klesane nadgrobnike. Ako rezultate tih proučavanja analiziramo. Bilo je naučnih radnika koji nadgrobnike u obliku krs tača nisu smatrali s tećc ima (C. ako se nalaze zajedno sa sanducima. tj. iako 's u 'se oni nalazili na isti m nekropolama gdje su bili i lijepo klesani stećci u obliku sanduka i sljemenjaka. Iako to izričito ne kažu. Benac). Neki su se. kolebali da li ta'kve nadgrobnike uvrstiti u s tećke ili ne. kao i oni u obliku krstače . Takvo gledište se. opet. pa i izvan Jugoslavije. pločama i 31 .II NEKI REZVLT ATI PROVČA VANJA STEĆAKA U prethodnom poglavlju je prikazan proces proučavanja stećaka od prvih početatka do najnovijih dana. i osnovna pitanja. Truhelke. smatra da u stećke spadaju i spomenici slabije obrade i amorfni. Donedavno se na taj pojam nejednako gledalo.

ali se na te naz ive nailazi i u nekim drugim kraj evi ma Bosne i Hercegovine. zatim u istočnim krajevima Hercegovi ne. a ne o narodima srednjovjekovne Hrvatske drlave. U zapadnim krajevima Hercegovine. bez obzira š to je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslavenska područja . u Makedoniji. U Bosni se često čuju i nazivi n'lrQ1110r ti lnramorje. Najčešći narodni naziv za s teća k je g rčk i grob ili grč ki spomenik. posebno u Semberij'i i u Mačvi. Za povelik i povisok stećak u okolini Kupresa čuo sam naziv steljac. ali dosta rijetko. tj. odnosno mašet i.' a u okolini Kumanova. kao i Dalmaoiju sa zal eđem.sljemenjacima. na pojam s teć ka nema utj ecaja to da li je nadgrobnik ukrašen i li ne. ako su na istim lokalitetima i ako potj eču iz istog s rednjovjekovnog doba. bez obzira da li se on i ili neki njihovi dijelovi u vremenskom periodu s tećaka mogu nac ionalno tre tirati kao H rvati ili kao Srbi. Iako se ne radi o stećcima u pravom smi slu riječi. i ovi nazivi: kaurska. za stare nadgrobnike u 32 .) Oko Užica se stećci još nazivaju kamenovi." U natpisima stećaka vjše puta se za spomen ik kaže biljeg {b ilig} i kam (plural kami}. groblja. konkretnije o H rvatima izvan Bosne . podrazumijevajući tu i kršćanske hereti ke. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim krajevima Bosne . a i naučni radnici ih nejednako nazivaju. u DalmaCiji i u njihovom zaleđu. U nekim centraln im i istočnim krajevima Srbije naišao sam na naziv obrok za stare nadgrobnike u obliku krstača i stela . Prema tome. Po mome mišljenju. Za ove spomenike u narodu se čuju raz ličiti nazivi . rimačka {rimska} i či!LI1 ska ili židovska groblja. onda u Srbiji i u Crnoj Gori. Druga je stvar š to se u izboru relj efni h motiva i u samoj klesarskoj obradi s tećaka u tim kraj evima osjeća utj ecaj h rvatskoprimorske klesarske tradicije. bez obzira š to se stećc i nalaze u Hrvatskom primorju. a na Pelj ešcu "ploče.' podrazumijevajući pod tim Bosnu i Hercegov inu. pri svemu to me se misli samo na nadgrobnike od kamena. kao i u dobrom dijelu Dalmacije i njenog za leđa naj češće se upotrebljava naziv mašel i mašeta. U sjeveroistočnoj Bosni i u Srbiji. Skobalj). i da li ima natpis ili ga nema. čuju se. Mandić' i A. u jednom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubimo iz vida i 'lo š to oni pripadaju kršćanima. može se općenito i dos ta uprošćeno reći da su stećci kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje stare Bosanske dr žave. navedimo još dva zanim ljiva naziva. Ovdje se. Stoga je nau čno opravdano da se s t ećci smatraj u bosan s kohercegovačkom pojavom. Pojava s tećaka u krajevima nekadašn je H rvatske države prvenstveno je posljedica naselj avanja bo sa nskohercegova čkog življ a i prenošenja običaja klesanja i postavlj a nja stećaka u tim krajevima. a za či tave ne kropole grčk a. narod stećke čes to naziva mađarska groblja. u nekim zapadnim krajevima Bos ne. (Uz navedena. a tako se naziva i jedan lokalitet stećaka u okolini Sinja" Za uspravno postavlj eni nadgrobni!!< u Srbjji često kažu u sađenik. Naravno. Osim toga. bez obzira o kojoj vrsti se kamena radi. radi o narodima s redn jovjekovne Bosne. kamenovi i g rčki grobovi. Treba reći da ima naučnih radnika koji smatraju da su stećci isk ljućivo vezani za hrvatski narod i za hrva tsko teritorijalno podru čje (D. međutim. kao i u Srbiji .

koji su živjeli u planinama i bili "neke druge vjere".. naziva grčki m . ne odnosi na Grke. I ta je princeza svakog pro lj eća izlazila iz pećine. naziv maše I je p os tao od iskvarene turske riječi m ešhed.iše puta upotreblj ava li nazive mrantori ili mramorja (M. Palavestra i M. Solovjev). Po m išl jenju C. pa se opet vrati u svoj pećinski stan. biljezi (Cu rčić). Kaže se da ·su nekada u ovim krajevima živjeli Grci i da ih je zades. u smislu n ečega postojanog. korišten naziv slećak .k ao s lojećak . A. Truhelka). posebno onih na selu.1I Jedna druga varijanta govoni da su Bosanci istjerali Grke i zagospodarili zemljom.ijem i lj epšem kamenu koji se u na rodu naziva m ermerom. Pojavi se. ali je naj češće . Drugi naziv .mramor vjerovatno je došao otuda što se za spomenik na grčko m jeziku kaže inarmaros. Tako je sedam godina 33 . sjeveroistočno od RogaUce. Mi sli m da prvi na2llv dolazi otuda što se dugo vremena u jstočnim k raj evima p ravoslavna cnkva nazival a g rčko m i što su u toj crkvi neko vrij eme viši cpkveni dostojans tvenici zaista bili Grci. ponekad je korišten i naziv usađeni k (M. Otišli su "sve po površnici". koja se. po nalogu svoga cara. Nau čni radnici su ". na Drin i. Ipak se u nekim krajelAima čuju razne priče. meći I. međutim . g rčko groblje. VJEROVANJA I OBICAJ! VEZA NI ZA STECKE Od širokih narodnih sloj eva. starobos{lI1ski spomenici (C. koja je zauvijek ostala da živi u nekoj peći ni .obliku iznutra izdubljenih kamenih sanduka i slj emenjaka čuo sam naziv preklopi. pa ju je car prokleo. što znači spome nik juna ka koji je poginuo u borbi za vjeru ' Ja mi slim da ima više osnova jedno drugač ij e .Curčićevo objašnjenje ID Zi' veliki kamen se na talijanskom jeziku kaže masse!lo. ne možemo mnogo doznati o stećc ima za to što se. tj. ipak. najviše upo treblj ava naziv s l eća k. J edna varijanta ove pri če kaže da careva kći nije poslušala Oca zato što nij e htj ela da ostavi blago. Jewno cara nij e p oslušala jedna pri nceza. mramorje i mašeli.. PRICE . zbog čega su se. sa velikim snijegom. Ta priča se obično veže za određenu planinu i za određenu pe6inu. npr. U toj priči se da lje veli da Grci ni su više mogli izdržati zimu. pogo tovo u novije vrij eme. Nisam nigdj e čuo da narod kaže bogumils k i spol1lenik' Naj češći j najrasproslranjen iji narodni nazivi su. Pošto se ovaj naziv najviše čuj e u zapadnim krajevima. Danas se ne samo u nauci nego i u narodu. p riča koj a je vezana za naziv grćka groblja. Truhelke. a po tome na turskom n'lenne" na latinsokom lnen'loria. n ego na ne ke Luterane. V. gdj e je talijanski jezik imao utjecaja. a možda i stoga što se radi o kamenu. p03tojan. U muslimanskim selima Žepe. vjerovatno je ta li janskog porijekla . i to o onom tvrđem . Petrić zabilježili su s ličnu prj ču. a možda i otuda što je u narodu za sve što je staro i vremenski tako da leko da se o lome već i svako predanje jzgubilo (dalj e i od samog turskog vremena). bogumilski spomenici (M. zbog čes t ih migracija. Cesta je. pogotovo kada se raw o obrazovanjjim ljudima.ila žes wka zima. te ona i danas kao zmaj čuva to blago u peć ini i s amo lj eti izlazi na plandova nj e na pl an inu Osječe­ nicu . Corović-Ljubinković) . Krleža). Krleža. narodno predanje gotovo sasvim jzgub ilo . n ekuda odsel'ili. veLikog i visokog . koj a je neprestano trajala sedam godi na .

m "ne pogane naroda". koji pozove bega Ljubovića na megdan . U nekim 's am selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koj a u . zavlada la je straš na glad . a li sa 'konj em i slugom bega Ljubovi ća . To su njihovi grobovi. . čul a 's e priča o divovima koji su igrali . A~i . oka zlata. dok je sirotinja poumirala od gladi. .pa otuda njihovi grobovi j spomenici. iznenada je nasta la nezapamćena snježna o luja i užasna hladn oća. O ovome postoji i narodna pjesma u kojoj se../kamena s ramena". tuču i pravi r atn i okršaj. Umihanu.kršćani) i da su stećci njihovi spomenici. voli i Mostarlija Mujo. ili da je pod pazuhom nosila s tećak i opet . ipak. a drugom je prela vunu. Umihanu bega Ceng ića iz Zagorja (okolina Kalinovika) za prosio beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja. to j' islina bila. nije davno bilo." U Zepi se priča da su Luterani klesali i postavljali ta'ko velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrij eme bilo životinj a koje su "Braćo 34 .) Neki pričaju da Luterane nisu htj eli primiti u nekoj drugoj državi da . d onio do Ljub ovi ća. Gdje j' ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi . " Negdje se kaže da su svatovi bili kršćanski.kraćenoj verziji obično ovako glasi: "Susreli se svatovi i pobili se.stećci . Pošto ga je maj ka zaklela. beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlij e Muje i nije mu izašao na megdan." U ne kim selima oko Prnjavora. Redovno se priča da je došlo do s usreta dvaju svatova j da je nastao neki spor izm eđu njih. zb og neke stare m ržn je ili zbog mlade.ku je otišao Mujo. kada su sva tovi bili na Morinama. u centralnoj Bosni. kažu da su jedni svatovi bili 'kršćanski . tako da su se svi svatovi smrzli. koji se potom pretvorio u sukob. kaže :13 moja. Svi su .prela vunu. i"'među ostaloga. Kaže se da je na jednome "mramoru" bilo ovako napisano : "Znaš li. U više bosanskih sela sa muslimanskim življ em kaže se da su pnije njih tu živjeli . osim mlade. Više puta sam čuo da se n eka nekropola sa stećci ma zove svatovs ka groblje.i. Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te pri če koja se odnosi na Svatovsko groblje na Morinama ·kod Nevesinja. oka tlaka. negdj e da su m uslimanski . I danaske lo se groblje znade. Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo pri ču o djevojci koja je bila toliko jaka d a je u jednoj ruci nosila Slećak . Negdje. a drugi muslimanski. opet. ipak. Ivo. " U selima dko Kupresa se priča da su se svatovi smrzli ." (Tla'k je jelo koje se u vrijeme teške gla di priprema od brašna s vodom . pa su otuda nastali ovi kamenovi . Ponegdje se priča da je bila .trajala zima sa snij egom. U tome s U 'kobu su svi izginul. nego da su ih pohili./kauri" (inovjerCi . dovede Ljubovi ću . Ova priča se obi čno odnosi na slučaj kada se dvij e nekropole n a đu n ab~izu . međutim . Po djevoj. Mujo je u međuvremenu odlu č i o da mla du . bogatiji Luterani su uspj eli da izbjegnu u druge :zemlje "usred lj e ta po snijegu".kuga j da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima. ikoju je konj.. pa zbog toga ovo ili ono "svatovska groblj e".izginuli.

3. takođe u tome kraju.16 U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo. kao npr. te .15 I u mnogim drugim krajevima postoje pnce o životrinjama koje su provaljivale u rake i jele mrtvace. kćeri kneza Jurića iz Graca . nazivan "Kostanićev grob". da se tu radi o predstavi Dragutina Miletrića iz Vrgorca i Dragimira Kostanića iz Drvenika." U još nekim selima. pa je i ona od žalosti odmah potom umrla."rovile i jele mrtvace". Dragutin i Dragomir su kao zaljubljenici u djevo}ku 'izašli na megdan . nekada sigurno jače uzraženo. Sljemenjak koji seljani kr eče Nevesinja. opisujući ste6ke u Makarskom primorju. U Rastičevu kod Kupresa. Mrtav je pao Kostani ć . neki seljani vjeruju da obilaženj e stećka pomaže da konj ili goveče promokri. u okolini Zenice. SI. sa dva konjanika i jednom djevojkom . Fra Petar Peko Kadčić. vjerovanje da su stećci ljekoviti. Spomenik je polovinom XIX v. pa da su stećci postavljani da se od njih zaštite mrtvaci. u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine brla zdTava i debela . Kifinom Selu kod II 35 . u zapadnoj Bosni. nekoliko puta provedu konja kada ovome "stane mokraća" i kažu da to pomaže. Oko jednog drugog stećka. 'koga je djevojka više voljela. navodi narodnu predaju o ste6ku u Drveniku.

ispri čao s ličn u pošalicu vezanu za stećke. U tu svrhu je mnogo korišten veliki s teća k u Vitezu.U nekim bosanskim selima donedavno su stećke strugali i dub ili radi uzimanja kamene prašine. ali da to gotovo niko ne zna da pročita . obradovaćeš se" i "ako me ne prevališ. . 'koju su žene nerorkinje mutile u vodi i to pile." Sto se ti če natpisa na stećcima. zvan i Starac-kamen. postoji vjerovanje da se u nj ima poručuje: "Ako me prevališ. ali se mora priznati da je naći n pomaganja si romašnoj djevojci. ako ih to zadesi. Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog steć ka obično angažuje djevojka koja je saromašna i bez roditelja. Prof. Neka žena tražila rastavu braka . ihi da će ih ob i ć i suša. vjerovanje da će ." ali se to vjše uzima kao poša lica . da se ne povrijedi njen ponos i osjetljivost . sam sam ga prevrta." Nakon toga je stvar o raspravi legla. seljani djevojku daruju naj češće odjevn'im predmeti ma. Vjeruju da se ispod nekih s tećaka nalazi "blago" (zlatni novac i nakit). na nekropolama se može "ogra isati". Neki su tu kamenu prašin u oblagali na oboljele oči u uvjerenj u da će im to pomoći u njihovoj nevolji. U mnogim krajevima se vjeruje da s u .krečenje stećka otkloniti vremenske nepogode preds tavlja j oš uvije k ostatak neprosvijećenosti i sujevjerja. Konzistorija je odbila . V. To č ine u uvj eren ju da će s prij ečiti štete od grada. povremeno kreče. a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca. obradovaćeš se". vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode. Isto tako se vjeruje da s druge strane. Ne želeći da dolijeva ulj e na vatru. jer da se od toga može razboljeti j umrij eti. vrlo dobro smišljen. zbog čega se onda on naroč ito ističe i izdaleka vidi. osobito noću . da bi to bio spas od nevremena. Kada su momci prevalili s tećak. U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove. tj. Curčić nam je ostavio bilješ ku o tome da je neki doma- 36 ." U vjše slučajeva sa m ustanovio da mještani pone ki steća k. stećcima mnogo veće jači od nas".20 U nekim krajevima vjeruju da će "naleti ti oluja" ako se s t eć ak pomi če . pa 10 č ine kada ovlada s uša . krečeći s tećak više puta u toku godine. i opet mi žena drugog tražila .irota djevojka obavi. obično onaj koji se po položaju ili dJimenzijama i s tiče. ili da im ljetina neće pre trpjeti š tete od velikih kiša.kosti pokopanih ljudi pod nego naše kosti. zbog čega ispod njih ponekad uoći Blagovijesti izbij a plamen. je r su "stari narodi bili veći i Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu. iz Sekovića kod Vlasenice. prota S av ić izmišlja pri ču o stećku i njegovom natpisu s donje strane. Za posao koji ta s. zati m da se u nekim ku ćama "prikazivalo" zbog toga što su u njihovim te meljima bili uzidan i s teće i . s donje strane stećka piše: " Puče li ti u repu?". Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokojni prota Savo Savić. sam sam ga vuko .. ukazao se natpis koji je ovako glasio: "Sam sam ga sjeko. sam sam ga okreta." Bilo je još nekih narodnih običaja u kojima su stećei igrali određenu ulogu. Osim toga. vjerujući da će im to pomoći. Svakako. ' 8 Katolikinje-nerotklinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju "Grčko groblje" u Donjim Kori ćan ima.

polazila od dža mij e glavnog naselja. U nelclm krajevima nije bilo uopšte . sa što manj e žilica i pukotina. Tu se prire đuju teferi či i vrše muslimanski vjerski obredi (mevludi i dove) . Neka od tih mjes ta nose ime igrište ili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselj a. Mark o v ić je u okolini Kupresa čuo priču o pogađanju pri likom p rosidbe djevojke u sla ro doba o tome da li mladoženja prima obavezu da ml adu kamenu je.krečnjaka . konglomerata. a da su na to prosci znali da odgovore da može "i kamen po kamenu". sa hodžom na čelu . nalazi jedna od ne koliko n ajveć ih i na jvrednijih ne kropola uopšte." Sličnu p ri ču sam čuo od starog i pametnog Milutina Nadaždina. u s lučajevima opas nosti od nevremena stanovnici obližnj ih sela o kuplj a li i obavljali zaj edničke mo li tve. U Vičić ima k od Kotor-Varoši. od >tzv. da joj podigne s tećak. tj.28 KAMENOLOMISTECAKA Kao materijal za izra du s tećaka n ajčešće je ko rišten krečnjački kamen. milj evine ili muljike. od jedne vrste ć in 37 ." S. zbog toga što je te vrste kamena bilo najviše u našim krajevima. a u dobroj mj eri je " podesan za obradu. iz Bj e l ojevi ća kod Stoca. npr. pi tali da li bi mladoženja mogao mladu "pokarnenovati" . Tako su se. interesujuć i se za mladoženju . a negdje muslimani. zaseoku Bj e l oj evi ća. tj. Krečnjak je. U vezi sa krajem iz kojeg potj eče ova Nadaždinova pri ča . Njemu je njegov dj ed pričao da su nekada u njegovom selu i u selima ovih krajeva. a da se u Boljunima.iz okoline Trnova u 's rednj em v ije ku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je pokamel1uje. Negdje su se u tu svrhu o kupl jali kršćani . ali sam našao i takvih koji su bili od najtvrđeg kamena." Postoj ao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim p ri likama okuplj ao na nekropoli i u nj enoj neposrednoj blizi ni . obuhvatala nekoliko mjesta sa s tećcima i nišanima i završala na planini Bukoviku. Toponim trza n je znak arhaičnog slavenskog kulta sunca. odnosno da je pokamel1uje. Ta ko su neki stećc i k lesani od serpentina. da joj postavi jedan položen i na :njemu jeda n uspravan kamen. pogo tovo ta kvog koji je na postolju. n U Žepi su s~ nedavno održavale dove za kišu na taj način što je povorka naroda. Sve ovo govori da je pos tavljanje stećka. tražen je što kompaktl)iji i tvrđi kamen. tj .. škrilj evca. a u nekim krajevima se to i danas čini. dosta pos tojan u odnosu na utj ecaj atmosferilija. bilo izvjesno mjerilo ekonomskog stanja mladoženj e. Pod tim imenom se sma tra čis t prostor <li bLizini naselja . Na ravno. da joj podigne spomen ik ako bi o na prij e njega umrla. os im toga. ali se u nekim krajevima. Zbog toga se neka od tih mj es ta i danas nazivaju imenom mo!itvišta. 1'0stoji ne kropola sa 80 s tećak a. na mjestu koj e se zove Trzan. potrebno je reć i da okolina S toca posjeduje veliki broj izvanredno lijepo klesanih i ukrašenih s teća ka. između ostaloga. ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja. dj evoj č ini roditelji. što je sasvim razumljivo. gdj e je bila oskudica kamena. u Bosni. morao lJonekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktnosti i tv rdoće. Dosta stećak a je rpravljeno od mekanog kamena . pa su s tećc i kl esani od kamena ka'kav se tamo našao. i uz nju muslimansko groblje. koje je bilo od utj ecaja pri ugovaranju braka. prilikom prošnje djevoj ke. sedre ili neke dr uge vrste kamena .

jer veliko i teš ko kamen je nije bilo moguće dopremati jzdaleka. ili se uopšte ne zapaža. zbog čega su redovno ne samo bez ukrasa nego su uopšte vrlo malo klesani. u Hercegovini . Kamenolom Gornj im Barama na Treskavici planini bio je stećaka. tzv. Ni oni primjerci od granita nisu . Osim toga. što je sasvim razumljivo. 4. kao š to su stećci kod Jablanice i Rame. Cesto se kamenolom na lazi sasvim blizu nekropole sa s tećcima. Hi po neravnom i ispres ijecanom zem lj ištu .podesni za klesarsku obradu. onih sa ukrasima i natpisima . ili je danas zatrpan i zaras tao šumom.i u blizini ~a mih nekropola. U takvim SI. takvi spomenici su se brže kvarili . is pod nj ene površ ine. Počesto je baš pos tojanje kamenoloma u nekome kraju bilo od presudnog utjecaja da se tu odabere mjesto gdje će se zasnovati groblje sa s tećcima .lO Stećci od konglomerata i drugih vrsta kamena slabijeg kvaliteta ni su bili podesni za primjerke luks uznih nadgrobnika. zbog toga š to je kamen u zemlji .i sasvi m nes tajali. jablani ta. niti vući uzbrdo. a ponekad s u . II sasvim blizu nekropo le . Ponekad je to mjesto kamenoloma danas teško uočljivo. Majda ni kamena za klesanje stećaka redovno su bil.granijta. zbog čega uglavnom nisu ni korišteni u tu svrhu.

ali su za neke poslove. kao i odgovarajući alat. po kojoj se blok dalje odvaja op ostale kamene mase u kamenolomu. trebalo je najprije iz kamenoloma izvaditi blok nešto većih dimenzija od spomenika koju je zamišlj en. Time . za odva janje smjena upotreblja· vani su u našim krajevima još u rimsko doba. baš kao što ih i danas ima. što se.koja. 39 . naravno. Bilo je i iznimnih slučajeva. taslak je početna faza izrade nekog predmeta. Neki sagovornici su me uvjeravali da s u nailazili na otvorene stare grobove u kojima su kosturi redovno bili ta. čekići.k ada se voda mrzne. bili vični i neki drugi.pukotine i žilice kamena su olakšavale samo odvajanje bloka. JO Niz rupa stvorenih na taj način vidio sam u . Ponekad kamenolom nije bio kameno brdo ili isturena kamena gromada.kamenolomu kod nekropole s tećaka u blizini sela Bitunje . nego se ponekad i dosta duboko. Faktično. r kaikvu su to snagu imali ondašnji ljudi i .kod Stoca.l' Nakon tasIačenja slijedi posijecanje kamenog bloka da bi se on potpuno odvojio od gromade. a posebno sredstva koja se danas u sličnim poslovima upotrebljavaj u . U te rupe je ulijevana voda .3I Ta faza klesarskog posla doskora 's e u našim krajew ma nazivala tasIačenje ili zasijecanje taslaka. Da bi se isklesao jedan stećak. Najčešće je ovaj posao obavlj an zimi.takvim nalazio ispod površine zemlje. ·a li se tada gledalo da teren za prevlačenje ~amen ih blokova i stećaka bude što ravniji i bez uspona.dinamit. Odvajanje kamenog blOlka od žive stijene narod zove usijeca nje. . TRANSPORT STECAKA Mnogi ljudi su me pitali 'kako je hilo moguće tako veliko kamenje dopremiti od kamenoloma do nekropole. . pogotovo kada se rad'ilo o spomenicima manjih dimenzija. Prirodne . sa gvozdenim oblogama. a tasIačenje je grubo klesanje.kao i mi danas. Takvi klinovi. odvažne i snažne ljude. njima to činilo samo na prvi pogled. dlijeta i poluge. Dlijetima i r klinovima je napravljen niz rupa. ekrazit i druga.kakvim sredstvima su se pri tome služili .i sličnim prilikama ljudi su izmislili nevjerovatne pruče o porijeklu kamena odnosnih steća ka. primijetio sam da mnogi današnji selj ani žive u uvjerenju da su naši srednjovjekovni preci bili mnogo krupniji i snažniji od nas i da su imali "divovsku" snagu. posijecanje i vađenje ka menog bloka. Za to je treDalo imati vješte. neminovno povećava svoj volumen i tako stvara pukotinu u kamenu. Za od· vajanje bloka upotreblj avani su razni gvozdeni i drveni klinova. Sigurno je bilo poznato kaljenje gvozdenih klinova i dlijeta u vodi da bi ovi dobil.k o veLiki da je potkoljenica bila dugačka kao potkoljenica i bedrenjača današnjeg odraslog čovjeka zajedno.k ao i ruskih ljudi.samo pniučeni mještani. Prema Skaljićevo:n Rječniku turcizama. Razgovarajućd o tome. I s lučajevJma bilo osobito te~ko tasI ačenje. ondašnji ljudi su bili . Sam proces usijecanja nije bio nimalo jednostavan. da su kamenolomi situirani JIešto podalje od nekropola. pa je u .su se bavili posebni majstori. Tada nije bio poznat barut.i bolju tvrdoću. kada se smrzne. Među njima je bilo visok ih .

greda. Od hrastovih stabala otesana su dva plaza i spojena poprečnim gredama. sa oko 25 tona težine. onaj iz Vlađevima kod Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). te oskudnoj literaturi . Prilikom proučavanja steća!k a na Duvanj skom polju. ali njima su se služili i u svako doba godine. ili kakav je stećak Pavla Ra denovi ća na Pavl ovcu 'kod Sarajeva. Kada imamo na umu da su se stećci klesali i u ta!ko velikim dimenzijama kakav je. miseca veljače." 40 . Dimenzi je s tabala. Kada je kamen navalj en na saon ice. Takvi spomenici su pripadaM najuglednijim ljudima. a ponekad kao i s toč na zaprega vukli. gdje se nalazila najbroj n ija nekropola stećaka. prednji krajevi plazova su bili ta-ko otesani da su izgledali kao da su nešto povijeni prema gore. vjerovatno po tome što su se stećc i prevlačili na plazovima.. sa pre ko 30 tona težine. Najčešće je kameni blok. či tave te naprave. lj a 'kao robova. i zgledalo. prema mnogim podacima i okolnostima.ku i veličini kamenog bloka.drveni h i željeznih poluga. koji se svojim dimenzijama II ukrasima veoma isticao od ostalih. preko č itavog polja Svinjače.i. Nekada je prevlačenje stećka predstavljalo pravu mobu čitavog sela. na nekropoli kod sela Lipe našao sam jedan veliki sljemenjak. uz pom oć ljudi koj i su sa s trane pridržavali.l a jedna vrsta saonica. bez obzira da li je ne ko u čes tvovao dobrovoljno ili prisilno. pristupilo se uprezanju potrebn og broja parova konja ili volova. sa udaljenosti od preko 10 km. koja je oo. oblica i .kome se još uvjjek s u sreću s lučajevi prodaje bosans·kohercegovačkog živ. koje se u nekim krajevima nazivaju "smuk". Ta priča je transponirana oj u pjesmu i glasi otprilike ovako: 35 "Stećak vukla Marta na svog brata Marka. u opštini S'i nj. saonicama. Potom se. odgovarale su obli. Mještani su mi pri čali da je dovezen ča k iz Male Cvrsnice. onima koji su bili bogati i imaH vlast.o samome transportu stećaka n emamo pisanih dokumenata. vukući po zemlj.ko je to . pa i po kamenju. priko polja Svinjače. Kada imamo na umu da je to doba u . Vuklo sto volova. Najveći spomenici su zahMjevali više pari kon ja i jarmova volova i veliki broj ljudi. a li. odnosno plazaljkama. odnosno grubo klesani s tećak. Razuml jivo. nije se uvijek upotrebljavala jednaka zaprežna i ljudska snaga . Nedaleko od vrela Cetine. pažljivo i polako teret prevuka0 33 Po snij egu su saonice bolje I klizile. 34 Lokalitet se zove Plazaljke. npr. onda ni je čudo ako je neko od neslobodnjaka bio i žrtva pri takvom poduh va tu. možemo sa dosta vjerovatnoće pretpostaviti ka. izda se sto ovnova. tako da je razmak plazova u pred nj em dijelu bio sužen. pa se za njihove potrebe stvo rila i velika radna snaga. onda možemo samo zamisliti koNko je snage trebalo da se oni pokrenu i transport iraju . Pri tome je u čes tvovao dovoljan broj vještih i snažnih ljudi. prevučen na drvenim plazovima. ili su svojim prednjim završnim dij elovima bili sasvim spojeni. Kamen je natovaren na saonice uz pomoć greda. u zapadnoj Hercegovini. u stanovlj en je kamenolom u kojem su sj ečeni stećci. Osim toga.

ljudi ih nisu mogli i zvući . 5. U tu svrhu ni su upotrebljava ni pl azovi . na koj ima je blo k gura n. J eda n ta kav s l u čaj sam zab ilježio kod sela Lokve. POSTAVLJANJE STECAKA Za sam o pos tavljanj e s teća k a i za njihovo ra spoređi vanje na nekropolama važi la su izvjes na pravila.Kada se radilo o veoma teškom ili nespre tn om s tećku. ta kođe r u okolini Stoca. a ne tako vel.ice. Ka ko se bl ok po mi če na pr ij ed . pa da se spo menik onda postavi. jedna god ina ili neš to više. a li to nije dovolj an razlog da b i se SI. U Hodovu .ikoj udalj enos ti. u He rcegovini. Bilo je s lu čaj eva da je s teća k isklesan j oš za živo ta onoga kome je na mij enj en. oblice se pos te peno os l obođaju i ponovno podm eću . Vj erovatn ij e je da se to oba vlja lo na kon jedne ili nekoliko godina od sahrane. Jedin o ne zna mo da li je s t eća k s tavlj a n neposredno ili ub rzo iza sahra ne umrloga. . ili se če k a l o da od sa hra ne prote kne neko vrij eme.i da nas Oi ni . Zbog (eži ne ka mena. ka ko se 10 . t reba reć i da je s tećak uvij e k pos tavljan tačno izna d ra ke . Avionsk i sn imak nek ropole u okoli ni Ka li novika. U nekoliko s lu čajeva sam našao s teć ke koji su os tali na pola puta i is pod njih takve obl. Prije svega. neda le ko od Stoca. i to svoj om dužinom po nj enoj dužini. G VOZ I10 . V1idio sam "s t rževu" oblicu ispod j~dn og velikog s teć ka na samoj nekropoli . nego h ras tove il i "s trževe" obLice va lj ci. primj enjiva n je jeda n drugi način transporta.

pri čemu se najviše gledalo na mjesto izlaska sunca. Osim toga. stalan položaj.moglo zaključiti da je neposredno poslije sahrane i postavljen. Kako je 'sunce u razno doba godine izlazilo drugačije ljeti se mjesto izlaska pomicalo ka sjeveru . po pravcu sjever-jug. Vjerovatno će dalja istraživanja samih raka doprinijeti da se ovakva iZlllimna onjentacija lakše objasrri. a zimi ka jugu to se i u orijentaciji steć~ka na mnogo mjesta prhnjećuje manji ili već i otklon od osnovnog pravca zapad-istok. Postoji i jedan manji procenat stećaka koji su postavljeni okomito na uobičajeni osnovni pravac. teško je pretpostaviti da je zemljiš te nad svježim grobom bilo ravno i prikladno za postavljanje teškog kamena u nj egov uravnotežen . Broćanac. II široj 42 . Karakteristična brežuljkasta lokacija nekropole okolini Nikš i ća. bez obzira na pol i uzrast. Više se to odnosi na malen broj stećaka na pojedinim nekropolama koji su tako postavljeni. za sada ne znamo razloge postavljanja malog broja stećaka po pravcu sjever-jug. odnosno sa manjim otklonom od toga pravca. Glavna orijentacija je bila prividna sunčeva putanja. tj. a glava na sjevernoj strani. Vrlo je malen broj č itaVIih nekropola koje imaju takvu orijentaciju. 6. U talkvim slučajevima su noge bile [Ja južnoj. Tako su neke nekropole. tako da mu je glava bila na zapadnoj. Priličan broj stećaka takve orijentacije nalazi se na periferiji nekropola. Pomišljam na mogućnost pretpostavke o pripadnosti Sl. Dok orijentaciju ogromnog broja nekropola i stećaka po pravcu zapad-istok objašnjavamo sunčevom putanjom. polagan u raku u l ežećem položaju. Pokojnik je uvij ek. a noge na istočnoj strani. I rake i stećci iznad njih su svojom dužinom u najvećem broju orijentirani po pravcu zapad-istok. na l eđa. ili su oni nešto izdvojeni od ostalih stećaka iste nekropole. odnosno neke skupi ne stećaka onijentirane po pravcu sjeverozapad-jugoistok.

ežu ljka. ako su stećci orijen tirani po pra vcu zapad-istok . odnos no neki dije lovi nekropola nisu postavlj eni u redove. Ni takvi grobovi nisu dovoljno is traženi . onda su njihovi nizovi po pravcu sjever-jug. zbog kosog a okruglastog zemljišta. Drugo osnovno obi lježje ras poreda stećaka sastoji se u tome š to su oni pos tavljeni jedan do drugoga. tj. ope t. Prvi i glavni s teća k. znač il o r aslojavanje bratstava i velikih p orod i čnih zajednica. kako u odnosu na ra ku tako i na skelet. Dalji proces razvoja feudalnog društva oč ituj e se u potpunom izdvajanj u pojedinih porodica iz zaj edničkih groba lj a. Rezultati toga istraživanja bili su isti kao i kod zna tnog broja is traživanja grobova ispod stećaka. . I spod jedne takve oznake našao sam grob sa skele tom. da su spomenici . koji su vremenom sasvim nestali. također možemo prah ti vremenski tok ne kropole. čes to su primijećeni ovalno poredani i u zemlju zabijen i komadi manj ih neobrađenih kamenova koji su zatvarali približno površinu iznad jedne rake. u stvaranju brojnih manjih grobalja na vlastitoj zemlji . Na mnogim nekropolama sa velikim brojem stećaka uočava se tok razvoja. na kraju navodi m još jednu zanimljivu. 36 Pouzdane argumente za a tribuira nj e ove vrl>te grobova imaćemo kada se oni istraže u većem broju.to bi . Ta okolnost. U vezi sa osnovnom ka rakte ris ti'kom većine nekropola s tećaka.43 takvih spomenika grobov. Ustanovljen je i izvj estan broj grobova bez ikavih nadzem nih oznaka na isti m nekropolama gdj e su i s teće i.ili nekoliko prvih stećaka. a . kao i to što se takvi grobovi i njihove nadzemne oznake nalaze između samih s teća ka . Pravac tih nizova-redova je okomit na pravac orijentacije. morali biti postavljeni kružno i koncentrično .ima u ko jima su sahranjeni ljudi koi'i ni su u rodbinskim odnosima sa pokojnicima koji imaju stećke uobičaj e n e orijentacije. nešto druga čiju pojavu. slabij e obrađeni i manje ukrašeni s tećci . I po tome gdj e su situiranri n. na "baštini " i na "plemenitom".postavljani po pravcu za pad-i stok i da su u nizov ima (u redovima). Mi slim da su prvobitno iznad njih pos tojali d r veni nadgrobni spomenici..iski. Na nekJim većim nekropolama se primj ećuju nešto izdvoj ene grupe spomenika. Po mnogim okolnos tima izgleda da se radi takođe r o srednjovj ekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega s u i s tećci. ob ično je postavlj en po ustalj enom običaju.ima. odnosno gdje su s ituirani viši i b olje ukrašeni. ili iz m eđu sami h steća ka. koji nisu imali moguć­ nosti da sebi osiguraju stećke. U tim s lučaj evi ma se u . po bokov. a li njih ima manje od on ih prvih . Uz steć ke nekih nekropola. humč i ca iLi zarava nak brežuljka nakon dužeg vremenskog perioda postao pre kriven grobov ima i stećc ima . Na više mjesta stećci su postavlj eni na ilirske tumuluse. paralelno po svojim dužinama. Kada je. dak su os ta li . onda se nekropola morala širiti po kosina ma hUffilke ili br. upu ćuje na zak ljuča k da se radi o grobovima jez istog vremenskog perioda iz kojeg s u i s tećc i. š to upućuj e na pretpostavku o počecima izdvajanja pojedinih porodica. tj. pa se ni za njih ne može ništa sigurno tvrdi ti. Vjer ova tno je to jedna vrsta na dzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi . pa je prešla i u njihova podnožja. npr. Na nekim nekropolama s tećci nemaju takve redove.

kao li n a č i n nj ihove zanatske i umj etničke obrade. a u jednom slučaju je bila ugrožena veća s kupina stećaka i grobova. Neko dru gač ij e pos tavljanje stećaka nis mo us tanovili. Na taj način b ismo i s tećke potpunije upoznali i proučili.i upo trebljavani kao pribor. itd . . hidrocentral a i dr. Dosadašnj e akcije se odnose na nekoliko istraŽJivanja poj e din ačn ih Jrobova prilikom evi dentiranj a i li obrade nekih većih nekropola stećaka . što je od osobitog značaja. zbog čega je uslijedilo ispitivanje grobova . nakit. sistematsko ispitiva nje grobova doprinijelo bi upoznavanju ondaš njih životnih uslova i društvenih odnosa uo pšte. rasta . njihovih tj eles nih osobina . pa se može očekivati da će se ubrzo pristupiti sis temats'kim istraživanjima. Ako je ponegdje neki primjerak . ta dosadašnja istraživanja ipak pružaju vrijedne rezultate i omogućuju ne samo parcijalne hipo teze i zaključke nego i izvjesna uopštavanj a. Sire. da bi se izbjeglo nezgodno ukopavanje po kosini terena i da bi se izbjeglo nestab ilno postavljanj e s teća ka na mj es ta sa kojih lako mogu da s kliznu . Saznanja o arhite kturi grobnica bila bi nam višes truko dragocjena. nađe n sa nekom dru gač ij om orijentacijom. nedos tatak s truč nog kadra i finansijskih sredstava. ali rezuitalii toga poduhvata još nisu publicirani. že l jezničkih pruga. zaš ti tna i uglavnom manjeg obima. provj eri ti i dopunili. PRAVLJENJE GROBNICA T SAHRANJIVANJE UMRLIH Do sada se vrio malo pris tupalo is traživa nju grobova is pod stećaka. poslovi. pa se pris lupil o s istematskom istraživanju čitave nekropole (Grborezi kod Livna) . . . 44 . iako bi ta!kvi poduhvati pruži li mnogo podataka za upoznavanj e obi čaja pri izra di grobnica i sah ranjivanj u umrlih . opš tih uzroka s mrtnos ti . Stručn a ispitivanja skele ta pružila bi važne e lemente za proučavanje konstitucije tadašnjih ljudi . Danas su uslovi za ta kve poslove povolj niji . a u vezi s tim. a saznanj a o potrebi i vrijednosti lih poduhvata veća. š to je sasvim razumlji vo. zdravstvenog stanja. Eve ntualni nalazi pniloga lI Z s kelete pomogli bi nam u prouča van ju n ač in a odijevan ja i koriš tenja raznih predmeta koji su u ondaš njim prilikama nabavljani . Iako su bila sporadi čna. bilo je . itd. ili da će oni biti beznačajni.h radova oko izgradnj e ces ta. koja je potrebno proširiti. Međutim . mogli bismo upoznati m a terij a le od kojih su ti predmeti pravlje ni . naporni dugotrajn. s puno razloga sam zak l juč io da se on ne nalazi na svom p rvobitnom položaju. kao i izvj esno sus tezanje od odvajanja p os toj eć ih stručni h snaga i inače s kromnih fi nan si jskih sreds tava zbog pretpos lavlj anja da se u tim grobovim a n eće nać i prilozi. oruđe i sl. a posebno bi to pomoglo sigurnij em rješavanju pitanj a kronologije i pripadnosti stećaka . više ' s lučajeva ugrožavanj a steća ka i grobova uslj ed velikih građevin sk. dužine života. zbog čega je i t. Bio je još jedan s lučaj ugrožavanja jedne č itave veće nekropole usljed stvaranja akumulacionog bazena za hid roelektranu (Panik u dolini Trebišnjice) .izvjesnom s mislu ods tupa lo od pravila.a nekropola is tražena.

ili su postavljani na daske. nasuta na to mjesto). na sljeme. Pokojnik jc ob lagan i prekrivan pločama. Redovno je mrtvac polagan na tvrdo prirodno zemljano dno rake. zbog ćega je taj poJ. onda je takva grob" ica bi la u ohliku trostrane l ežeće prizme.. Ako su dvije uzd užne ploče postavljene nakoso. a trouglaste šupljine sa s trane glave i nogu zatvorene manjim pločama. . dimenzije su im bile nešto veće od dimenzija umrlog čovje ka .ARHITEKTURA GROBOVA Rake su nekada bile u čistoj zem lji. ili komad. 7. Dječje grobne rake su bi le najpli će.i neobrađenog kamena da stećak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao. ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka drvenim čav lim a. Na više mjesta 's u nađe ne rake sa upotrebom kamena. al i je nekada bib i dublje. bez ikakve upotrebe kamena ili drveta. - Grobna raka II č istoj zemlji II Grborezima kod Livna 45 Ustanovljene su i rake u kojima su mrtvaci sah ranjivani u drvenim kovčezima. bilo izdubljeno. ili pliće. Dno rake je naj češće bi lo oko 80--120 cm niže od površine z~ mlje. imale su ovalan ili pravo ugao n oblik u svom tlocrtu . zatim oblagani i !.okrivani daskama. iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zem lja vraćena. Koji put je mrtvac bio pokriven daskom ili p l očom (komadima ploča ). U Žepi je u s tanovljen takav grob u čistoj zemlji u kojemu je mrtvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra . na razli čitoj dubini. pa i bez njih." Sl. a nekada četvorostranu prizmu u -kojoj je ležao pokojnik. Nekada s u te ploče formirale trostran u. iznad nasipa više puta su nađe!1 i komadi debljih kamenih ploča.rov bio s li čan drvenom svodu. Nalaženi su željezni čav li kojima su da ske prikivane.

- Grobna raka obložena kamenim Li vna. 8.SI. 9. - (oš teće n) u S ta roj Biloj kod . Kameni sarkofag-grobnica Travnika. pločama u Grborezima ko::1 Sl.

Pretpostavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio stećak." Sl. ali o tome nemamo sa svim sigurnih podata ka. Po prilozima koj" su bi li uz neke od tih skeleta. a izvana su bili na dvije vode. sa kružn im izrezom i jastučićem za glavu . Ovakvi sarkofazi su nađeni u okolini Travnika i Zenice. kao sljeme. Gotovo redovno su ploče ih oveći neobrađeni kamenovi stavljani nepos redno ispod površ ine zemlje . Njihovi donji dijelovi su izdubljeni kao korito. u obliku čovječjeg tijela. sa malim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tečnosti. a izrađeni su od mekog kamena (od mulji'ke). a onda obloženi i prekriveni kamenim pločama. - Dio drvenog 47 sarkofaga-korita II okolini Kalinovika ( o š t ećen ). . 10. ra di pridržavanja steć ka.i s tavlj an zem lj ani nas ip (materijal iskopa) nego se to č inilo i u svim drugim s lučajevima. U nekim krajevima Bosne su nađe ni u zemlji kameni sarkofazi sa skeletima. zak l jučeno je da ti sarkofazi potječu iz vremenskog perioda stećaka . kao svod. š irim dijelom kod ramena i užim kod nogu. Sarkofazi su se sastajal i od dva dijela.38 a onda i u okolini Jajca.Nađen e su i rake u kojima su mrtvaci položeni u d . U tim nasipima je često bilo i sitnijeg kamenja. koja je još bolj e poslužila u tu svrhu. Ne samo da je iznad rake u či s toj zemlj.-ven im ko vče­ zima. Obično je u jednoj raci nađen skelet." Saraj eva i Foče. Ponekad je mjesto kamena stavlj ana jedna relativno velika i debela ploča. Poklopci su iznutra bili izdubljeni.

ali je jedna od nj ih bila na neobi čno velikoj dubini . og rađene i pokrivene debelim p l očama . Najprij e su is tražena 4 groba is pod s teća ka u obli ku lij epo obrađenih i ukrašenih slj emenjaka.i s u hra s tovi il i lipov i trupci. br. kao i ostale okolnosti govorili su o istom vremenskom periodu. Dna tih raka su bila o ko 200 cm duboko od vrha tumulusa i oko 150 cm od površine zemlj e. Dvije od njih su imale obli k če tve ros trane a dvije tros trane položene prizme (na slj eme) . Za ove sarkofage. o turnu lusi ma i grobovima u njima koji su savremeni s tećc ima. a druga dva su bila manja. okov". okovanim željeznim čavli ma. koji bi se mogli zvati i sanducima. U većem tumulusu su bila dva groba ograđena kamenim pločama na slj eme. u kojima je vršeno ukopavanje umrlih . Možda je i selo Kori ća ni iz toga . u Bos ni) bio običaj pravlje nj a ovakvih san duka. Stećc i su. Skelet i s u bili u drvenim kovčezim a . Orij entacija grobni ca i skele ta je bila po pravcu zapad-istok. a tri su bil a u drvenim sanducima . da kle.Sli č ne sarkofage. 10). Rake su bile kamenim pločama ogra· đene . obavio 1953 . Sanduk je formiran približno u obliku čovječj eg tij ela" U vezi s tim napominjem da je donedavno u Irnijan ima i okolnim selima (obronci Vla š i ć planine. 48 . grobni prilozi. odnosno 150 cm duboko ispod površine zemlje" Kako vidimo. Orijentacija je bila ista . u arheološkoj nauci se do sada mislilo i tvrdilo da ovakvi tumulusi pripadaju preistol'iji.n u grobovima ne kropola u okolin i Kalinovika. a u Bosrui i Hercegovini ilirs kom pe riodu . upotreblj avan.kao nadgrobni spomenici upotrebljavani i u srednjem vijeku. tim prije što s u se i stećci i tumulusi nalazili na istom 1 0kaI. Rake su bile u obliku četverostrane l ežeće prizme . koji su po dužini pre reza ni. odnosno koji se m ogu datirati u kasni srednji vijek. Radi se.dno joj je bilo 245 cm is pod površ ine zemlj e. i pored toga š to su imali svoja postolja . samo ne od kamena nego od drveta. iln. Kako znade mo. Uz neke s kele te sa m nasao pniloge.po pravcu zapad-istok. s tim š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj strani. a gornj i za poklopac (sl. Iznad raka je bio zemlj ani nasip .Šao sa. U jednome od njih su nađeni prilozi.i te tu . U manjim tumulu& ima je na đen p o jedan s kelet. u čvrš ćeni pločama i komadima neobrađenog kamenja'3 Na istom lokalitetu su istražena i 3 zemljana tumulusa . Skeleti su bili na goloj zemlji. koj e sam. grobne rake u tumulusima su bile is te kao i one ispod steća ka. kao i s t ećai istoga lokalite ta. Mislim da su iznad njih ne kada bili stećci. Pripadal i su per iodu stećaka. Jedan s kelet je bio pos tavljen dire ktno na zemlju .ni željeznim čavHma. ali je jedan bio obložen drvenim daskama. U svakoj raci je b io po jedan skelet. Rezu lta ti s u frapantni . godi ne. I način sahranjivanja.korita?'" Dragocjene podatke o a rhitekturi grobnica dalo je istraživanje u Os trošcll 'kod Konjica.kraja dobil o naziv po pravlj enju takvih sanduka . Dna r aka s u bila 120. s ti m š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj s trani. U rakama je nađen po jedan skele t. Iznad ra ka je bio sloj nasute zemlj e. a onda je donji veći d io izdublj en za ležište mrtvaca. Dubina dna raka se kre ta la od 120 do 150 c m ispod površine zemlje. Os trožac na Neretvi je prva iznimka u tome pogledu . J edan od njih je imao promjer 6 m. uz dj e lomi č nu pomoć arheologa Ze· malj s kog muzeja u Sarajevu dr Irme Cremošni k. Bilo bi opravd ano pre tpostaviti da će dalja <is traživanj a tumu lu sa pokazati da s u .

te sa stećkom na površini zemlje. iLi je daskama ograđen. između ostalih. a ponekad je stavljen u drveni kovčeg. koji su prosječno i nešto slabije klesani. i inače. a relativno je najmlađi treći. porodične. ali se uvijek pazilo da se ona donja. Nekada su se ra'ke dodirivale. bez upotrebe drveta iH 'kamena. Koji put je mrtvac u ovakvoj raci sahranjen u drvenom kovčegu. Neki grobovi su sadržavali po dva ili više skeleta. uglavnom u obliku sanduka.u Turbetu kod Travnika" i u Donjoj Zgošći kod Kaknja'9 U grobnici u Turbetu je sahranjen Batalo. koje sam zajedno sa arheologom Zemaljskog muzeja u Sarajevu Đurom Baslerom obavio . poslije njih je nastao dru~i tip. Ustanovljena su tri tipa raka.im dužinama bile orijentirane po pravcu zapad-istok i bile su u nizovima-redovima okomite na pravcu orijentacije.Najviše podataka o arhitekturi grobova pružilo je istraživanje u Grborezima . jer se. Prvi tip su proste jame u zemlji. mlađeg groba. i raka je izgledala kao krov kuće na dvJje vode. Drugi tip je ista takva jama. Tu je ranije bilo više stećaka. ali ih je najviše bilo sa dubinom od 80 do 100 cm ispod površine zemlje. ne poremeti. Iznimku čini 6 raka koje su bile postavljene po pravcu sjever-jug. ali su neki vremenom uništeni.kod Livna. Jedna je raka bila relativno duboko. stvaranjem gornjeg." Kako je u Grborezima bilo mnogo V1iše grobova nego stećaka. na manjoj dubini. a upadno najmanje je bilo drugog tipa (10%). zaključeno 49 Poseban tip rake je kamenom ozidana četverostrana prizmatična šupljina ~komora).između 1954. Na ovoj nekropoli je u nekoliko slučajeva bilo grobova u dvije etaže. iako se to ne može uzeti kruto. starija. god'S Radilo se o nekropoli sa 86 steća'ka. ali je u nju pokojnik polagan na dasci. sa pločom . Treći tip raka je najbrojniji. i 1956. Treći tip je mka u kojoj je mrtvac ograđen pritesanim kamenim pločama sa svih strana i prekriven sa dvije do tri ploče koje su ponešto prelazile ivice rake. iza toga je po broju zastupljen prvi (38%).kve rake vrlo rijetko pravljene i da su pripadale samo istaknutim feudalcima. U nekoliko slučajeva bočne ploče su bile nakošene tako da su se na sredini spajale. U Bosni su. jer je bilo slučajeva paralelne upotrebe.koja ju je prekrivala. Više puta je umjesto daskom pokojnik ograđen neobrađenim ili samo ovlaš pri tesanim kamenovima ili pločama. je da su na današnjim površinama bez stećaka morale postojati drvene nadzemne oznake. a druga 'se nalazila iznad ove. ustanovljena takva dva slučaja .46 Iz više elemenata zaključeno je da su proste jame u zemlji vremenski najstarije. Dubina raka varirala je između 60 i 150 cm. One su pripadale najstarijem tipu. Nađeno je ukupno 265 raka i u njima 355 skeleta. a nekada različitom tipu. Izgleda da su ta. što znači da su neke grobnice bile zajedničke. najčešće ovalnog ob\i. U nekim rakama Grboreza nađena su po dva ili po više skeleta. tepčija .ka. zauzimao je 52% od ukupnog broja raka ove nekropole. Nekada su obadvije mke pripadale istom. Rake Grboreza su svoj. u koje je polagan pokojnik i zagrtan zemljom. bez ukrasa i natpisa. nizovi ne bi mogli dosljedno slijediti i održati u toku sahranjivanja.

knez Vuk. a na ovoj opet veli:kli stećak .kao i drugi stećci. jer su uz skelet nađeni komadići brokata. nekad manj-i sloj zemlje. čija je nadgrobna ploča sa natpisom nađena u Malom Mošunju kod Travnika.ku sljemenjaka.57 ili nedavno otkrivena ruševina crkve Hercega Stjepana u Sćepan-Polju. a onda je nad samom grobnicom postavljena velika i široka ploča. ali je svakako neko od tadašnjih uglednih ljudi.rkvih i sličnih mauzoleja. Iznad toga. istina . čija je nadgrobna ploča sa natpisom i scenom lova na vepra nađena u Gračanici 'kod Visokog. Takva je. Raka je bila pokrivena pločom. ispod utvrđenog grada Sokola na Pivi. Uz kostur su nađeni ostaci brokata. Pošto se oni vremenski ne mogu odvajati od stećaka na istim nekropolama. gdje je nađen veli'ki stećak u obli-ku sljemenjaka koji vjerovatno pripada Hercegu Stjepanu. ali značajna pojava. U zidovima grobnice iznad sarkofaga bile su il<onzole koje su držale unutrašnju pokrovnu ploču . a iznad groba mu je bio poznati vrlo ukrašen veliki sljemenjak.na dvoru kralja Dabiše. Petar Bakula navodi da su u Hercegovini pojedine grobnice solidno ozidane i prema površini zemlje luČlno završene.SJ zatim da su mauzolej e mogli imati ti veliki :kaznac Nespina.SI Mislim da se uz navedene osnovne tipove grobnica ispod stećaka može navesti još i mauzolej .. jer je raku od steć'ka dijelio nekad veći. Takav spomenik je imao tepčija Batalo. gdje su sahranjeni vojvoda Cvjetko Banjanin i· knez Grbač Cvjet. Pretpostavljam da je mauzolej imao i gospodar donj e Lašve .ković Banjanin. koji je s jedne strane imao ulaz.u Srimi. bez zemljanog sloj a. mislim da spadaju u stećke. u kojoj se nalaze grobo. Dotle smo stećcima nazivali nadgrobni'ke koji su bili na površini zemlje. koji je smješten u zidanu raku dužine 205 i širine 105 cm . Ispod te ploče bila je tekstilna zavjesa.. Smatram da je bilo još nekoliko t. Rogoznici i Ivinju. a prekrivene su neposredno s tećcima u obliku ploča. npr. 55 Neka vrsta mauzoleja su i zadužbinske crkve sa grobovima i steć­ cima ktitora. najstariji sin tepčije Batala (?). pa sam se pitao da li možemo smatrati s tećcima i ovakve nadgrobnike. bio je stećak u ob]. ali da su speoifični za neke primorske krajeve. ili nekom iz njegovog najbližeg roda. ali o nj'ima nemamo sigurnih podataka. ss 50 ." Pokojni·k je sahranjen u kameni sarkofag od muljike. tim prije ~ko imaju još i ukrase . sasvim rijetka.S6 zatim crkva u Petrovićima . 50 Komore su bile izidane sve do površine zemlje." kao i feuda lac Radovan Pribilović iz Ričice kod Kaknja. crkva u Vlahovićima kod Ljubinja. a vjerovatno i neki drugi feudalci."i i stećci kneza Vlaća Bijelića i vojvode Vukosava Vlaćevića . Grobnica i stećak su bili ograđeni i zaštićeni dosta visokim zidom. ali ne neposredno nad ralkom. U jednom zidu grobnice bila je uglavljena manja ploča sa uklesanim epitafom ćirilicom. koji se smatra hlkovno najvrednijim primjerkom stećaka uopšte. zatim Jelene Grube i kralja Ostoje. Slične rake (ozidane komore) nedav· no sam našao na tri nekropole u okolini Sibenika . a u Donjoj Zgošći se ne zna pokojnik. i to isključivo u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori. Ustanovljeno je nekoliko takvih crkava. pričvršćena gvozdenim čavlima .koji je. u okolini Nikšića. gdje je nađena njegova nadgrobna ploča sa natpisom.

63 Rać Galčić. ili da je sahranjena živa i na taj način kažnjena za neko djelo kojim se ogriješila o moralne norme tadašnjeg društva.p a se misli da se radi o ljudima 'koji su za života imali bolesne i krive noge . nauznak. pa i više ukopa. U 120 slučajeva ruke su bile prekrštene na grudima ili na trbuhu.i za dva. bio je . u okolini Rogatice. vjerovatno porodičnih grobnica . ll Z noge 'iIU uz mke onoga . Nije nađen nij edan skelet u s kvrče nom stanju . Približno ista ili s lična situacija je bila i kod istražendh grobova izvan Grboreza. sa glavom na zapadnoj. dakle. . Bilo je. bilo da je lijeva ili desna šaka stavljena odozgor. iako je to bila najčešća pojava. Znači d a rake nisu služile samo za jedan ukop. i zaj e dni čkih. il i s·keleta bez glave (masakriranja ili deIkapitiranj a). Jedinstven je slučaj jedne žene u Grborezima koja nije bila položena na leđa . Sasvim opružene mke u z tij elo našli smo u 51 slučaju. a bilo je i nekoliko takvih u kojima su na đena po tri ili po če tiri skeleta.9 U vezi s bim napominj em da sam na nekropoli steća ka u Oborcima kod Donj eg Vakufa. Razmi š ljajući o tome. U 39 s lu čaj eva bila je jedna ruka opružena. sah ranjen je sa prekrštenim rukama. a nogama na i s točnoj strani. nego na . pretpostavio sam da je žena mogla biti sahranj ena u priVlidno mrtvom stanju i da je kasnije oŽJivjela i prevrnula se u grobu.SAHRANJIV ANJE Rekao sam već da smo u Grborezima i drugim mjestima istraživanja grobova ustanovili da su mrtvaci redovno polagani u opruženom položaju.kako se to običavalo u preistoriji _ Nije bilo ni polaganja na kuk. dok su kos ti drugog ili drugih skeleta bile pažljivo složene u hrpu. 59 % slučaj eva se odnosi na prekrštene ruke. u okolini Trebinj a. i to redovno u rakama sa kamenim okvirima i kamenim pokrovom.60 Za takvo odveć slobodno rezonovanj e ni sam našao povoda ni :potvrde u Literaturi koja mi je bila dostupna.62 (Sl. koje su bile odvojene i stavljene uz lobanju onoga skeleta koji je zauzimao nonnalan položaj. u Bosni.potrbuške. 8. Takvih pojava je bilo i izvan Grboreza ." u istraženom grobu ispod slj emenjaka u Ljuborn'išlju (Žepa).koj i je bio u normalnom položaju. a druga prebačena na grudi ili trbuh. osim lobanja. . Prema tome. istražujući jedan grob ispod s tećka. našao skelet mlađe žene koji je bio u takvom istom položaj u . a nije ustanovlj en ni neki slučaj osakaćenog skeleta.) Od izvjesne važnosti je i položaj ruku sahranj enih. Deset primjeraka od ovih imalo je jednu r uku nešto uzdignutu prema vratu ili glaVIi. da bi se moglo zaključiti da je mrtvac sahranj en u sjedećem položaju.kostur sredovječnog muškarca sa 51 . čiji se grob i s tećak sa natpisom nalaze u Veli čanima (Popovo polje ). U dva s lučaja u Grborezima su noge bile nešto iskrivljene i skupljene. nego . Kod ostalih se to nij e moglo sdgurno utvrditi zbog trošnosti nađenih kostiju.. U Grborezima je na đen vrlo zanimljiv i jedinstven skelet žene koja je jednom rukom zagrlila dijete š to znači da su majka i dij ete istodobno umrli i zajedno sahranjeni·' U Grborezima je bilo više raka u kojdma smo našli po dva skeleta. Od ukupno 355 nađenih skeleta u Grborezima položaj ruku je ustanovljen u 218 primjeraka. U svakoj od takvih raka sa dva ili više s keleta jedan skelet je bio II uobičaj enom normalnom položaju.trbuh.

66 U više ispitanih grobova n ađeni su ostaci tekstila. zaponi za pojaseve. nađeni ostaci srebrnog i zlatnog brokata koji potječu iz XIV i XV v.komadići brokata/O kod Kupresa su nađen i fragmenti kerantičkog posuđa. Najvredniji i najbrojnij i arheološki materdjal su naušnice. ruke odraslog muškarca su bile ispružene. za sada izgleda da je najviše rađen u radionicama Splita. zatim rame vrpce i dio kape s kraja XIV v. iskucavanja. S naušnice.prekrštenim rukama. Donjoj Zgošći i u još nekim mjesti ma tekstil nije bio ob i čan .1' Turbe tu kod Travnika. U 73 rake (28%) bili su prilozi.kod Zenice. naušnice sa grozdolikim privj esci ma..'7 Tekstil je nađen.70 Bis kupu kod Konjica. Među tri m. 80 Stariji hrvats ki arheolozi su tvrdili da je taj dalmatinsko·hrvatski nakit specifi čan za period od IX do X v. Nađeno je 146 predmeta od metala. Najv. u Humskom.79 Našli s mo takva 34 primjer." Humskom 'k od Foče!9 Veličani ma kod Trebinja. br.15 u Vrućici kod Teslića nađeni su zlatni i srebrni prstenovi i . Među tri m. Zaista. dugo održao .77 u Biloj kod Travnika nađeni su č ipka na kapica i novčići. bilo je metalnih dugmadi . itd. Moglo bi se pretpostaviti 52 . š to neminovno govori o bogatim ljudima.. ogrlice. u jednom grobu uVeličanima. mi ga. ja dranski h otoka i rijeke Zrmanje.. na dvojagodne sa kruškolikim privjeskom (sl.1' a u grob ovima kod Ostrošca. a bilo je i novčića . u selu Biskupu kod Konjica. u Po povu. po čemu se može zaključiti da je postojao običaj sahranjivanj a umrlih u odjeći. a nađen je i dalje ako Capljine.:ivanjskom polju. prstenovi i 'igla. Općenito je vladalo mišlj enje da j e u na§im krajevima u razdoblju stećaka taj običaj bio sasvim i ščezao. One su nađene u 27 grobova. vezan za doba hrvatske države Trpimirovića i da j e ograničen na područje i zmeđu mas iva Dinare. Doboja. zlata. pa ča k i u Srbiji. ipak. Već ' sam naveo da su u nekim grobovima nađen i ostaci brokata. u Lici. nađeni su dijelovi brokatne h aljine. u veći ni s lučaj eva ispitanih pojed inač­ nih grobova ispod s tećaka nije se našlo ništa od priloga. Sibenika i drugih dalmatin!>lcih gradova . !kopče. Tupbetu.kršćanstvo energično borilo. 78 Prilozi koji su nađeni u Grborezi ma u godn o su nas iznenadili svojim brojem.ka.81 Ipak. npr. nego srebrni i zla tni brokat. Zanat· ska obrada je u tehnika ma lij evanj a. U Humskom . Ta ko su. Veličanima. Tipološki su one podijeljene u obične karičice . npr. nađena j e staklena čaša bolje izrade.13 kao i u još nekim mjestima.. u z skelet gosta Milutina. keramike i dr ugih materijala. za tim u Puhovcu ." a u gr obu ispod sljemenj aka u Os trošcu kod Konjica..1 1 Donjoj Zgoš6i kod Kaknj a. evo. dugmad. raznovrsnošću i kvalitetom izrade. granulacij e i fili grana visoke umjetničke vrijednosti. nedaleko od Konjica. npr. nalazimo u l. i to u 57 raznovrsnih primjeraka od zla ta. Bugojna. pa ni od odjeće. protiv kojega se . koji s u mogli da nabave taj luksuzni artikl iz inostranstva. zatim na trojagodne naušnice. Trojagodne poz l aćene bile su naj onti· ljeniji ženski nakit u Grborezima. Biskupu. bronze i želj eza . srebra i pozlaćenog srebra. žene Radiča Sankovića. a li se on.. i taj mali broj nalaza je dragocjen. Od istih materijala i iste zana tske obrade na đene su naušnice u š iroj okolini Splita u još veće m broju nego u Grborezima. Os tavljanje priloga uz pokoj nike je paganski ob i čaj. u grobu Goisave. To su naušnice. dijadema. u Grborezima.še je bilo predmeta od srebra. 11) i na kolutaste naušnice.

- Dijelovi metalne pojas ne kod kop če j z Liv n ~. jednog groba II Grborez ima 53 . 12.ica sa kruš kolikim privjes kom od srebra sa nekropole II Grborezima kod Livna. II. Sl. poz l aćenog Par l rojagodni h nau š n.4 3 1 o Sl.

Gotovo svi su srebrni pikoli. što znači da su i ovi slojevi imali uslova i smisla da. bez ukrasa i signature. ali i u najstarijem kršćanskom. kostura pijevaca i dr. dok su ostali bili na raznim mjestima uz skelete." Naušnice Grboreza tipološki pripadaju dalmatinsko-hrvatskom kulturnom krugu. bez ukrasa. odnosno sa Italijom ' 5 U drugim krajevima Bosne i Huma. mogu smatrati bosanskim. U Mrškima kod Vlasenice postoji stećak sa natpisom koji nam kaže da je tu sahranjen zlatar Divac. pretežno kod lobanj a. a onda u Veroni. Stavljanje novčića u usta. Kasnije su radili u svojim radionicama . a potječu najviše iz XIII i XIV v.da je otuda unesen u Bosnu. bio je prilično razvijen zlatarski obrt. Oni 'Su od želj eza ibronze.6 Tekstila je sigunno bilo više. car Dušan je bio prisiljen da zakonskim propisom zabrani rad zlatara na selu i da zavede vrlo stroge kazne za krivce.'2 U Srbiji je u to doba bilo još više zlatara. odnosno u Hercegovini. Vjerovatno su Bosanci učili zanat ili se usavršavali u dalmatinskim radionicama. slavenskoj gradišnoj keramici '8 Među ostalim malobrojnim predmetima bilo je prstenja od tankog srebrnog lima. tamnosive boje. Takav nakit je ranije pripisivan višim društvenim ·sloj evima. Brokat se uvozio i mogao ga je nabaviti samo imućniji čovjek. biće to važan argumenat da je zanatska obrada tekstila u XIV i XV v.j unosili dosta vlastitog umijeća u svoje proizvode. tzv. Ima razloga za pretpostavku da je ovdje vladao običaj pokopavanja u haljinama. Cini se da nekropola u Grborezima pripada n. obolusa. To su ženske kapice. Zbog toga što su seoski zlatari krivotvoriLi zlatan novac. na nogama ili na drugim mjestima . najviše kovani u Veneciji. sukno i sitni fragmenti brokata. 84 U 13 grobova je nađeno 15 komada zapona za pojasove. u Bosrui bila na visini onih u Dalmaciji. i u Bosni u XIV i XV v. U 14 grobova smo našli fragmente tekstila. ponekad su nađeni novčići li grobov-ima. One su bile od pijeska i gline. vrpce. Brojan i umjetni6kli rađen nakit u Grborezima upućuje na misao o ekonomskom prosperitetu i smislu za umjetnost. Vjerovalo se da će odlazak na drugi svijet pokojniku biiti olakšan ako se poputbina plati. Uz skelete Grboreza. pozlaćenih dijadema. jednostavnisu. nožića. proste izrade. ugledaj ući se na feudalce i susjede bliže moru. ali su to bili uglavnom dubrovački dinari. žem plemstvu. Znatan broj ovih novčića je nađen u us·tima pokojnika. Akvileji. ali se on brzo kvario i pretvarao u prah. Pretpostavljam da jo u Livnu bila jedna bolja zlatarska radionica. metalnih dugmadi. idu li korak s običajima svoga vremena. Pripadaju tzv . nađeno je 6 zemlj anih posuda. Nađeni su uz glave. Ali. Ta okolnost upućuje na zaključak da je u zapadnim krajevima Bosne i Huma cirkulirao sjeverotalijanski novac. a to znači da se trgovalo sa Dalmacijom. Zanimljivo je da u Grborezima nije nađen nijedan bosanski novčić. Cipkaste ženske kape nađene su i izvan Grboreza (oko Travnika) ' 7 Ako se utvrdi da su one domaći rad. jer je zlatara bilo i na selima. Ostavljanje novčića u grobovima zadržalo se čak do naših dana u našim krajevima. zbog čega se. okrugli i pravougaoni. ili u drugim susjednim državnim teritorijama. po mome mišljenju." 54 . ali su one rađene u mnogo originalnih varjjanti. bio je običaj u antičkom periodu. pa i imućnijim seljanima. U 21 grobu bilo je 30 komada novčića. Padovi i Tridentu. metalnih ogrlica (torkveza) i ogrlica od metalnih bobaka i bobaIka od staklene paste.

Tako je u više raka i slojevima zemlje iznad njih nađeno komadića nagorenog drveta . daju nam povoda i materijala da pretpos tavimo izvjesne običaje." Na vodoravnim stranama neklih stećaka ustanovljene su o kruglaste jame. pa su u nekim grobovima nađene kosti pijetla i kokoši. "Kamenica" na jed nom stećku iz Panika kod Bil eće. od kojih su ne ke ne samo hj epo izrađe ne nego su još i tordiranim vjenčićem oivičene. vidi se i po kostima goveda.92 Na nekim stećcima smo našli i pravougaona udubljenj a. vino i dr. ponekad većih dimenzija. Čini se SI. Pošto su ona s lična jamama koje seljani dubu u kamenu za svoje razne domaće potrebe (za hvatanje kišnice ili nalijevanje vode za živinu. Ponekad je hrana stavljama uz pokojnika u samu raku. Da su se na groblju pravile gozbe u čast i pomen umrloga. 55 . 13. a i u zemljanim loncima je ostavljano nešto od tečne hrane.ke samih stećaka. koje se zovu "kamenice" iH "vodenice".terature poznato da se u srednjem vijeku jedno vrijeme protiv toga običaja borila i rimokatolička crkva. brava i živadi koje su nađene pomi ješane sa zemljom naba če nom na rake. ponekad plećka od živi nčeta. Možda je uz kolo bila potrebna i vatra. ne ki nalazi u rakama i u zemlji iznad njih .o NEKIM GROBNIM OBIČAJIMA O opremanju mrtvaca. kao i neke karakteristi.). iz čega se vidi da su na samome groblju lože ne vatre.'" Opravdano se pretpostavlja da se na samome groblju igralo posmrtno kolo. to smo i jame na s tećcima nazvali istim imenOIn . Ipak. Misao o tužnom kolu dolazi zbog toga š to je iz Ii. A vatre su bile potrebne da se nešto od jela skuha ili ispeče. prenošenju na groblje. za ulj e. kao i zbog toga š to bi i predstave kola na s tećcima mogle da se odnose na ta tužna kola. jer je bilo nužno da se počaste učes ni c i u sprovodu i sahrani. o ceremonijalu na samome groblju i o drugim običajima vezanim za sahranjivanj e nemamo ni najosnovnijih podataka i o tome možemo samo da nagađamo i zaključujemo po nekim analogijama. Funkcija ov"h udubljenja na s tećcima još nije proučena. ugljevlja.

Možda je voda u velikim pravougaonim udubljenjima. prihvataju te kosti. Pokojnikova lobanja se okiti bosiljkom i drug. zatim ih u je dnom malom :koritu operu čistom vodom. a prisutne žene. i to obrnutim redom. Rekli su mi da se u njima miješala krv zavađenih plemena i brats tava. riječne ili bunarske vode. U okolini Trebinja i Bileće čuo sam od nekih mještana zanimljivo objašnjenje za pojavu okruglastih manjih . Vrećica sa kostima se potom odnese u crkvu i stavi ispod propovjedaonice. pa i preko granica naše zemlje . U vezi s ovim napominjem da je zapažena tendencija zasnivanja nekropola sa stećcima u neposrednoj blizini izvora vode. kada su se zbog krvne osvete ili iz drugih razloga zavađena bratstva izmirila. Koliko nam je poznato taj običaj je bio najrasprostranjeniji u Makedoniji.. u kojem se. PERITE IPRISTUPAJTE . obavi ponovna sahrana. počev od lobanje naniže. izvade se . odnosno tendencija izgradnje bunara i li čatrnja (cisterni) na samoj nekropoli ili uz nju. nakon čega članovi porodice'. Da su bunari'.kosti (BRATIJE. nadomještala nedostatak izvorske. i to subotom poslije podne. Grčkoj i Rumuniji. to je sasvim izvjesno. pripisuju Grcima ("Grčki bunar"). u sjevernim krajevima Slovenije. gdje sveštenik najprije očita nekoJi.im cvijećem i stavi posljednja. Nakon pranja kosti se stavlj aju u platnenu vrećicu. Znači. Obi čno 3 ili 7 godina poslije sahrane grob se otvori. očita malu molitvu. gdje nije bilo izvorske vode ili rječice.9J Nije poznat razlog osiguranja vode uz nekropolu. dolazilo je do miješanja njihove 'krvi u "kamenici" na s t ećku. potom pažljivo vade kosti.ko molitvi i na kraju jedan od učesni·ka spusti vrećicu sa kostima u raku. krenu na groblje. čatrnje stvarani u isto vrijeme kada i nekropole. baš kao da se radi o pravoj sahrani. npr.u Austriji. Sutradan se obavi opijelo.i u nekim drugim krajevima naše zemlj e . otkopavanje mr.i u vodi i vinu operu kosti. pored ostaloga. Radi se o takozvanom dvostrukom ili ponovnom sahran jivanju. ali da je voda bila potrebna. vladati prijateljstvo " Izgleda da je na teritoriji stećaika postojao jedan osobito zanimljiv običaj koji je do sada ostao malo poznat i uglavnom neprou čen. član ova porodice. u prisustvu sveštenika. a onda . 56 . a onda se. zatim u staroj i istočnoj Srbiji. )'5 Običaj je najprije zabilj ežen u Makedonii-i.. pozivaju bližnji da operu njegove .da su ova udubljenja na stećcima bila potrebna u vezi sa nekim običa­ jima na groblju. svrstani u povorku. kojoj sveštenik. slično 'kamenim koritima. ostali učesnici.na Braču. Muškarci otkopavaju grob. kao neke vrste garanci je da će ubuduće i z među njih. U okolini Debra .. poput stećaka. počev od nogu.:kamenica" na stećcima. u Crnoj Gori. poslije večernje službe. naričući. obično n~kon 3 godine od sahrane. a u drugom vinom. ili u blizini rječica. što se služilo prilikom gozbe kod samoga pogreba. slično dačama koje se sve do danas obavljaju na pravoslavnim grobljima. Najvjerovatnije je da su upotrebljavana za ostavljanje hrane ili pića.t vaca obavljala je porodica umrl oga. u nekim vlaškim selima sjevero i stočne Srbije. prijatelja i poštovalaca. Neposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja našao sam u natpisu stećka vlastelina Miroslava Ra §kovića u Pošćenju kod Savnika. "idi se po tome što se i oni. umjesto mržnje.

57 . nego u opštu seosku ..koskarnicu"). a smatra se kao pomoć da okaje i očis ti grijehe. ali mislim da je vrlo vjerovatno. u nekim s lučajevima se kosti nisu vraćale u grob. . zasnovanog na vjerovanju da duša pokoj ruka može slobodno da ide na drugi svijet . zbog čega ne možemo takve slučajeve sigurno tretirati običajima dvostrukog ili ponovnog sahranjivanja. odnosno da postoji mnogo sličnosti . npr. k akvi su. a ·a ko je to bila žena. Razmatrajući razloge " pobude ovoga običaja. o kojima za sada znademo sasvim malo. da su obično kosti ranijeg ukopa brižlj'ivo sa kupljene i složene u jedan kraj rake.9s Prilikom istraživanja grobova u Bosn. Sav taj posao prate odgovarajuće molitve. Obi čno se peru kosti loba nje..došao sam do uvjerenja da se radi o ostacima starog slavenskog paganskog običaja.. barem sa s lučajevima ustanovljenim u Sloveniji. tom prilikom vršeno i pranje kostiju. zatim da su kosili u crkvi ostajale po nekoliko sedmica (ako se radilo o muškarcu. Iz nekih drugih zabilježaka vidi se da je negdje grob otvaran nakon 7 godina od sahrane.")() Prof.i i Hercegovini na više mj esta su nađena po dva ili po više skeleta u ra'kama. a onda se sa ostalim kostima (sve se obavlja na samome groblju) zavežu u bijelo i č is to platno i stave pokraj novog ukopa. i izrazom poštovanja prema umriome. Naroč ito je to evidentno u Grborezima. ponegdje je vladao običaj pranja kostiju starog ukopa i ostavljanja tih kostiju na hrpi uz novi ukop. Pri tome su mnoge okolnosti govorile da se uglavnom radilo o ukopima u razno vrijeme. gdje smo u nekim rakama našli i po 5 ukopa . kos ti su stavljane ispod Hristove ikone. Boš-ković mi je rekao da se ponovno sahranjivanje obavljalo. itd. Postoje i još neke varijante ovoga običaja . Bilo je i drugih grobnih običaja. Đ.9' Dr M. ustanovljena u Makedoniji iJj u istočnoj Srbiji. uglavnom radi pokopavanja novog smrtnika u staru grobnicu. zatim da se običaj odnosi na u glednije ljude sa ciljem da se takvim pokojnicima još jedanput izrazi ljubav i poštovanje. Običaj se smatra dobrim djelom. npr.Zatim sveštenik polije kosti uljem.t ek kada se tijelo potpuno raspadne. utvrdio je da se u Sloveniji grobo. a onda motikom sa sve četiri strane obori malo zemlje u raku. a da je lobanja stavlj ana naporedo sa glavom novog pokojnika. da se još uvijek obavlja u Hilandaru." U opisu toga običaja u okolini Debra navedena je i mogućnost da se prilikom otvaranja groba naiđe na tijelo koje se još nije raspalo. Matičetov. Ako se radilo o otvaranju grobnice radi novog ukopa.. nakon čega i ostali muškarci pristupe zasipanju i zatvaranju rake. koji je jedini od naših domać ih naučnih radnika ovaj običaj sistemat&ki ispitivao.Ji manas tirsku kosturnicu (. onda ispod Bogo rodi č ine uko ne). da li je.99 Nije poznato kako je to otkopavanje raka i sahranjivanje novih pokojnika obavljano u Bosn i " Hercegovini. devet ili dvanaest godina poslij e sahrane."i otvaraju sedam. što se objašnjava vjerovanjem da je pokojnik za života počinio mnogo grijehova.

Kalinovik. I I Isti. Prou čavanje i zašt ita stećaka. 139-145... 239-243. Be š lagi ć. u S. l. Stari grad Jeleč u Podrinju. 35--39.227. i s točno od Niša. Beograd 195&-1957. Kadiću na ovom obavještenju i odobrenju da ga mogu objaviti. sl.obraćeno mj esto. l j V. III serija. Bešlagić . Naše starine IX. d. Radimlja. Sarajevo 1975/1976. IV). 26. Nevesinjski stećci. Sarajevo 1964. Petrić.. lS S. II V. 96. Naše starine I. . " S. Misli se da taj naziv znači biljeg. Stećci centralne Bosnel Sarajevo 1967. l! V. Sarajevo 1964. 54-55. Bešlagić. i 27. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uZepi. S. 175. T. 39. Naša starina VI. Skobalj. Starobosanski mramorovi. 100-102. 369. N . Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. Sarajevo 1954. II S. Starohrvatska prosvjeta. 10 V. 176. M S. d. 168. na istom mjestu. Staninar VII-VIII. Petrić. Zagreb 1954. Stećci centralne Bosne. Naše starine II. Porijeklo stanovništva (u Imijanima). Radovi XXIV Naučnog društva BiH. Hrvatska revija XVI. J. 202. 19. O s t ećc ima. II I. Marković. 29 S. 569-576. I I S. Curčić.1rajevu III (knj . S arheologom kroz Travnik. s. Petrić. 168. Napredak IX. 58 . 3-4. Istorijski časopis V. 132. Kako su naši bogomi/ski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob. Beš la g ić. Be š lagić . Vlaška teza o bosanskohercegovačkim stećc ima. Sarajevo 1953. Palavestra M.! Zahvaljujem prof. Sarajevo 1891 . Obredne gom ile. Stećci Du vanjskog polja. d. 16 P. Sarajevo 1965. 114-115. Sarajevo 1972.. Petri ć. Palavestra M. Be š lagi ć. Sarajevo 1952. 34 S. If S. 3 P. 175--206. SL ećc i u dolini Neretve. RukoVis o s t ećcima u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. u Muslimanske junačke pjesme. Prou čavanje i zaš tita stećaka. 40 Isti. Bešlagi ć. Bešlagić. Sarajevo 1967. Starinar XII. Sarajevo 1962. 24 V. 6 L. Stećci u Imotskoj Krajini. Boljuni. I S. II A. sv. Zagreb 1895. Prilozi Instituta za istoriju XI-XII. na istom mjestu. Sta znači kamenovati . Prinos poznavanju porijekla i načina prijevoza stećaka. Arkiv VII . br. ograničeno . 109. lO V. 16. Zagreb 1960. D. Sarajevo 1962. 15. Be š la gi ć. Sv. N. (určić.384-385. 3-4. n. (Etnologija). Curčić. Sarajevo 1934. . u J. 111-119. isto tamo. Kaer. Beograd 1956. Petrić. znak. 39 S. Sarajevo 1962. Kup'es. Kako su naši bogomilski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob· ne spomenike. . 3. • C. 103. BeŠlagić. II S. na istom mjestu. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVII.NAPOMENE I C. Kađčić Peko. Benac. Skaljić. ne spomenike. 177. II V. N. Turcizmi lt srpskohrvatskom jeziku. Paris 1968. sl. Stećci centralne Bosne. Sarajevo 1967. Naše starine XIII. Rije tka vrsta nadgrobnih 5pome nika u kumanovskom kraju. Naše starine I. A. l1 V. Cremošnik. Truhelka. IS V. Palavestra M. 28. Zagreb 1931. Petrovi ć. Poviesl Qkru žja makarskoga. 25 S. 11-12. br. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu VII. 41 Isti.. Katić. n Isti. Gunjača. A. 120.237-246. Sarajevo 1934. 35-39. XII 1940. 1 Spomenik sa nazivom obrok vidio sam kod manastira Temske. br. Palaves tra M. s. Palavestra _ M. Glasnik Zemalj s kog muzeja u ::'. 150. IlO. sv. 16 Isti. Sarajevo 1950. 257-270 .. n. Sarajevo 1954. Sarajevo 1953. Starohrvatska prosvjeta I.. Jugos lavenski list 25. Beograd 1955. 601---602. Curčić. Beograd 1%1. Križ na Ciovu 1970. Napredak IX. Zagreb 1863. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XIX.. 19 M. Kalinovik. . Stećci u Bitunjoj. 92. Mandić. Truhelka. Be š') ag i ć . 370. n. Petrić.

sl. Starinar Il. Cremoš nik. Sarajevo 1966. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. na istom mjestu. 67-79. I skopavanje Crkvine u Zgošći 1948. B eš lagić. d. Stećci u dolini Neretve. Ivović. Cremošnik. 76 P. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sa· rajevu XXVII. 46 Isto tamo. Cetinje 1957. 6l Isti. 1'9 S. Sarajevo 1964. Vuletić Vukasović. Slećci. 4a Ć. Grobnica t epči j e Batala. Sarajevo 1950. Beš l agić i Đ. 31-32.59 ~l S. . Basle r. Vego . 110. 105. so Lj . n. 4< Isto tamo . knj.365-374.. ćorović-Ljub inko v i ć. 110. Sarajevo 1957. Palavestra M. Starinar XXIII. Cremošnik. 6S V. Sarajevo 1966. 69 V. Sarajevo 1965. 194. Sarajevo 1966... Ljubinje. d... d. 93. Starohrvatska prosvjela. Saraj evo 1967. XIII... Vidi i plan nekropole prilog 3. . Basler.. Grob i grobni spomenik gosta Milutina . Naše starine II. Naše s tarine II. sv. tJ I sti. Popovo. 110 S. Sl C. X. Basler. " S. g. 44--48. d. Bešlagić i Đ . d. s. s. 3. Godišnjak zaštite spomenika Hrvatske I. III serija. 95-96. Popovo. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu V. Beograd 1951 . Naše starine X . Bešlagić. n. Be š la gić Steće. 98-99. Be š la gić. Sarajevo 1955 (Arheologija). N. Basler. st Isti. d.. S. 75-76. naročito str.. s. centralne Bosne. 206-211. 157-1 66 i Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu XII (Arh. Sarajevo 1964. Beograd 1972. Sarajevo 1934. 6. B ogu novi ć. Grborezi. . Be š l agić.. Be š l agić. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (sveska za is toriju i etnografij u).. Sarajevo 19. 411-416. 127-139. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXVIII. n. Truhelka. Skari ć. Beš lagić i Đ. 223. . Beš lag ić. Kovačev i ć. Bešlagić. Sarajevo 1964. Basler. Sarajevo 1950. Iz usorskog kraja i okoline. 443. " S. 67. 121-122. St ećci centralne Bosne. B eš la gi ć . 49 I. 7l C. Sarajevo 1915. T ri natpisa u selu Pe trović ima. . g. 81 S. Be š l agić. 64. n. 144-148. 10 S. IV. lS I s ti. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu . Nadgrobn i s pomenici po rod ice San kovića u selu Biskupu kod Konjica. S1 J. Ka raman . Starinar XVIII. 25. 6 1 S. Zagreb 1956. Bešlagić. n.IV. Truhelka. S. Metalni nakit belobrdskog tipa. n.4 11--416. T. Beš l agić i Đ. d. 12 l.79. Be š la gić. St eće i tl okolini Sibenika. I storijski zapisi X. N. Sarajevo 1964. 197. II M. Sarajevo 1952. Sl P.). M S. Bakula. Glas nik Zemalj s kog muzeja u Sarajevu X . Be š la g i ć. SI M. s. II T. Kupres. n. Grborezi. 28 i 64. Sarajevo 1892. Stećci centralne Bosne. . 5.93. Naše starine II. Starobosanski natpisi iz Vlasenice. Sarajevo 1967. N. s9 S.54. Shemalis n1U5 . 8b-88. Dragičevi ć i V. 365-374. Truhelka.. Basler. Sarajevo 1971. 248-249. Sarajevo 1954. Be š lagi ć i Đ. 20. ss Isti. 11 S. Dva kronološka pitanja sta rohrvatske arheologije. S. S.. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu V. 18 1. 210. S. ~ S. Zagreb 1975. 93 . Grborezi. 93. Sarajevo 1937. n. Sarajevo 1967. Ste ćc i u dolini Neretve. 258-265. Petrić . d. iBasler. B ešlagić i Đ. sl. Popovo. 210. 11 M. Sarajevo 1954. N . n. " Spalati 1867. 16 i 63. 175. Glasnik Zemaljskog muzeja VII. St ećc i u okolini Vlasenice. 103-104. I skopa vanje Crkvine u Z gošć i 1948. d . Crkva pod srednjovekovnim gradom Sokolom. 111-119. 131. kataloška-topografski pregled. T. B eš lag ić i Đ. Grobnica tep čij e Balala. naročito 74. Sarajevo 1915. Stećci tl dolini Neretve. d. 111-119. n. ~ S. 56 Isti.. ~1 S.. • J Isto tamo. . 66 S.

sl. B e š l agić. d. 85-86. . 96-97. • S. d. d. Bas le r.5--J176. Be š la g i ć i Đ. XXIX (Etnologija). 63. 209. 72-78.. 90--9 1. Dubrovnik 1962. (U X v. d. Vel jić. 195-196. Livno je pripadalo Hrvatskoj driavi.211. Mati četov . 93. 78 .. Sarajevo 1 1962. Isti. B eš l agić i Đ. N.. s. 97. Sara jevo 1954. 100 S. 60 . fl S. M Isti.. Slovenski etnograf VI-VII.. N.. n.. Ka/il1ovik. 437-439.) " Isti. Beog rad 196 1. t9 Isti . B eš l agić. Kupres. B eš l agi ć. s. d.. O običa ju "dvostrukog sahranjivanja" kod naših naroda. n. M . Stećci Ll Brot njicama. d. N. H M. s. " Isti. (E tnologija). 231-254. Bra tstvo (Društva sv.. Slove nski etnograf VIII. d. n. Um ila in v prI zavila lobanja pri Slovenci/l." S. n. n. d . 203-207. to Is ti . n. Basler. Srpsk e narodne umotvorevine. . Glasnik Lemalj skog muzeja u Sarajevu. 17 Vidi napomenu br. 193-212 . Beš l agi ć i Đ. n. n. • Isti. Anali Hi storij skog inst ituta u Dubrov· niku VIII-IX. 17. " S. 46 i 96. 91-92 . 198. Sarajevo 1974.. Sarajevo 1974. Ljubljana 1955. 14. 45.dvostrukog sah ran jivanja" kod naš ih naroda.. ft S. Starilwr XIl. Boljuni. Basler. XXIX. običaji i verovanja iz Debra i okoline. Save) IX i X. Beograd 1902.. O običa ju . Ljubljana 1953-1954. K prekopavanju mrliče v pri S/o van ih. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. " I<ti . t j Is ti. 8b-88.

a da će se naći i u svim drugim slavenskim zemljama. gdje su im granice? Ovim pitanjem se zapravo do sada ni/ko nije bavio i u stručnoj literaturi nemamo priloga koji bi se na to odnosio. pa sam raspravu o tome odvojio u zasebno poglavlje. Prvi prilog o tome uslijedio je prije desetak godina. brojno stanje i vremenski period postojanja stećaka. Dr P.III TERITORIJ.' Kako smo u međuvremenu došli do novih podataka i saznanja. kao odličan poznavalac bugarske istorije. tvrdeći da ih ima i u Bugarskoj i Moravskoj. BROJNO STANJE l VRIJEME STEĆAKA čajni: U proučavanju kompleksnog problema stećaka osobito su znanjihova teritorijalna rasprostranjenost. ako su specifični samo za našu zemlju. na osnovu rezultata dugogodišnjeg sistematskog popisa stećaka. kada sam. Truhelka naveo da stećaka ima i u Albaniji. Bilo je samo pretpostavki i nagađanja . TERITORIJ STECAKA 61 Sasvim je razumljivo što se mnogi pitaju da li stećaka ima i u nekim drugim zemljama osim Jugoslavije i.3 Osamdesetih godina prošlog vijeka P. Matković je jedan oel najstarijih naučnih radnika koj.' Kaer se obratio Jirečeku s molbom da ga on. Kaer je lansirao svoju tezu o stećcima kao opšteslavenskoj osobitosti. pokušao da utvrdim i obrazložim teritorij tih spomenika.' Jednom je ·i C. obavijesti o tome kako sa stećcima stoji u Bugarskoj. Srbiji i sjevernoj Albaniji. on je tvrdio da stećaka ima "u izobilju" u Bosni i Hercegovini. To je i razumljivo zato što do prije nekoliko godina nisu bibi popisani svi stećci. kako su oni raspoređeni i dokle se sve prostiru. Dalmaciji. a kada ga je Jireček obavijestio da tamo nema nadgrobnih . Pišući o Kuripešićevom putopisu. to je danas moguće o tome govoriti još sigurnije i dokumentovanije.i se osvrnuo na ovo pitanje.

SIern eck tvrdio da ih tamo nema.i došli u Bosnu i u Hum . navodno.Kameni nad· grobni spomenici. Nije tako davno bilo kada je naš ugledni e tnolog dr M. selu neda leko od crnogorske varošice Tuzi i a lbanske drlavne granice. za koju nema poda taka da bi mogla biti s tarija od Sl. a u dostupnoj mi literaturi ni sam našao podatke o postojanju stećaka . stoga.' Pošto se s tećci čes to vežu za bogumilski pokret. Filipovi ć tvrdio da stećaka ima ne sa mo u ba lkanskim nego li u ostalim evropskim zemljama. . pa čak i u zemljama drugi h kontine nata . nije bilo mo gu će da se lamo otputuje i na terenu utvrdi pravo stanje. bogumi l.spomenika sličnih onima u Hercegovi ni. Slo se ti če stećaka . mogu navesti podatak da je još H. sa mnogo re ljefa. našao jednu ma lisors ku ne kropolu sa ka men im na dgrobnici ma u obliku stela. zvani "baba" II Arheološkom muzeju II Gdanjsku. trebalo biti u Makedoniji i Bugarskoj. 14.i Albanij e. i pored nas tojanja. Kaer je bio veoma razočaran. Jedino sam u Vuksan Lekić u. pretpos tavlj a lo se da bi ih.' Iako je Albanija nama blizu. odakle su. .

gore zaobljenih stela koje n eš to pod sj ećaju na naše u spravne stećke. i bez ukrasa . a stavljani su iznad grobova. U Arheološkom muzeju grada Gdanjska. Crne Gore i Hrvatske. stavljeni iznad grobova. Bosanski . Rekli su mi da su sa područja Dona i Dnjepra i da ih tamo s li čno nazivaju "babuš ka". Možda je još negdje viđeno nešto slično tome. U Rumunjskoj nisam još bio. a bugarski stru čnjaci. na kojima su u nekoliko poteza sasvim jednostavno preds tavljene glave ljudi ili čitave ljudske figure. sa poklopcima na kojiima su tzv. Na osnovu kraćeg boravka u Makedoniji.. Uz ruševine jednog manastira u Clonmacnois. jer takvih nadgrobnika . sa mnogo tanjih. ali su to usamljene pojave. uvjeravali su me da takvih spomen ika tamo nikada nije bilo. U dvo rištu Aja Sofije u Carigradu vidio sam jedan s tari nadgrobn1 spomenik u obliku debelog i širokog sanduka. teritorij stećaka se svodi na današnji teritorij Bosne i Hercegovine i na današnja susjedna područja Srbije. Predi storij ski menhiri samo donekle podsjećaju na naše stećke u obliku stubova . Na teritorijli današnj e Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci. obično u crkvama i uz njih.63 XVII v. Nešto sli čno stećcima tamo smO ipak našli. u Polj skoj. Doznao sam da su to vrlo rijetki na dgrobni spomenici sa područja s tare Pru ske.k u da bi tamo moglo bi ti stećaka. koje nazivaju "baba". u Irskoj. ili u nekom drugom svjetskom muzeju u Evropi ili Aziji. bilo je i u antičkom periodu i u srednjem vijeku. možemo tvrditi da u toj našoj republici nema stećaka . Bugarsku sam proputovao i nisam našao s tećke . s kojima sam razgovarao. Oni samo donekle podsjećaju na neke naše primjerke u spravnih stećaka. aLi oni ni vremensk. tj. Bosanska Gradiška. niti po čemu drugom nemaju međus obne veze. vidio sam nekoliko nepravilnih. U Is torij skom muzeju u Moskvi vidio sam kamene nadgrobnike slične onima u Gdanj sku. Dr M. Ovih nekoliko podataka govore da u naveden im balkanskim i drugim zemljama nema stećaka. razgovora sa njihovim stručnjacima i konsultovanja odgovarajuće literature. vjerovatno zbog toga što su samo preklopljeni. nalazi se groblje iz VIII v. akroterije. Nazvao 1h je divljal1Skim kovče­ zima' U okolirui Kumanova ja sam također us tanovio takve spomenike koje je narod zvao preklo pima.' Malisor1 preteženo nastanjUjU susjedne krajeve Albanij e. ali njihova tamošnja groblja još ne poznajemo. vidi poneki spomenik s ličan našim stećcima u obliku sljemenjaka. i . ali su one redovno "rio tanke . nema osnova ni za pretpostav. ali sam pretpostavjo da ni su star.šupljih. spomenike u obliku sljemenjaka koji su iznutra bili šuplji. ne bi trebalo da nas to 1znenađuje. Nisam utvrdio otkada potječu. osim na uskom podru čju uz Savu i Unu koje sačinjavaju opštine Orašje. ali iz obavještenja i poznate mi stručne literature.. U nehm evropskim zemljama. Kraće vrijeme sam putovao ·kroz Mađarsku. iz X do XII v. malo pritesanih uspravnih kamenova. Bosanski Samac. ali ne srednjovj ekovne. postoje srednjovjekovne i novij e kamene nadgrobne pl oče koje su sli č ne našim s tećcima oblika ploča. pa mogu obaVlijestiti da ni tamo nisam našao stećke. Ako se u Britanskom nacionalnom muzeju u Londonu. Filipovi ć je u okolini Divlja pronašao stare. Neki od njih su imali ukrase slične ukrasima stećaka. Bosanska Dub1ca.i ji od XVIII i XVII v' Kako vidimo.

I još neke opštine kont·inentalnog dijela Hrvatske. istina u vrlo malom broju lokaliteta i primjeraka. aH su oni veoma rijetka pojava u sjevernim. Gračanica 1 Zepee koje nisu granične. Plužina j Nikšića . I na svim područjima graničnih opština Srbije ustanovili smo postojanje steća!ka .itorija stećaka se u veli. Ljiga. posjeduju ove spomenike: Gračac. Loznice.i neprovjerenih. gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma.l6 Ima podataka. Vojniću. Slunju. Ivanjdce.u okolini Ivangrada (Azana). Knina. Prijepolja. Sjenice i Novog Pazara. Moglo bi se reći da je či tav teritor. a i inače je poznato da su donedavno postojali stećci u okolini Gračanice (u Brijesnici i Stjepan-Polju). Najdalja opštinska područja na kojima su evidentirani stećci pripadaju već centralnoj Srbiji i Kosovu . nisu ustanovljeni stećci.'o Na svim područjima graničnih opština Hrvatske. Sinja i Splita. Dvoru.u samome Cetinju. te područja opština Celinac. također u vrlo ograničenom broju. kao i na pomenutim područjima graničnih opština. Pakrac. da je nekada bilo stećaka i u Plavu I7 Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske. nego . Vrginmostu." Granična opšninska područja Crne Gore također imaju stećke okolina Pljevalja. Cajetine i pruboja. Arilja. Uvjeren sam da ih je prvobitno bilo i u okolini Donjeg Cel. Otočac." Na otocima. I u nekim drugim opštinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije također postoje stećoi oko Osečine. a još rjeđa u sjeverozapadnim graničnim opštinskim područjima. l5 Izvan ovoga teritorija nađeni su ste6ci prilično daleko na jugu . Glina. čim ih ima i na nekim područjQma prekosavskih i prekounskih opština. i u okolini Trogira. osim na krajnjem južnom dijelu Paga. Ali. I u nekim drugim opštinskim područjima. Sibenika. državne granice nisu jedini faktor đ<ojim možemo objaš- 64 . Donedavno smo mislili da se krajnji zapadni lokaliteti sa stećcima nalaze u okolini Trogira.oko Kraljeva (Corbi6i i Bzovik) i Prištine (Bostane)I3 U najnovije vrijeme je nađeno nekoliko primjeraka stećaka čak u okolini Pirota. ustanovljeno je postojanje stećaka. a sada znademo da se oni protežu sve do Starigrada pod Velebitom.koj mjeru poklapala sa teritorijom nekadašnje samostalne Bosanske države.koje danas pripadaju teritoriji republike Hrvatske. Malog Zvornika.inca.oko Bogatića. Kostajruici i Novskoj. Iz literature. Tako su stećci rasprostranjeni ne samo u okolini Dubrovnika i u Makarskom primorju i njegovom zaleđu. Za:blja!ka i Savnika. . i to ne samo na područjima graničnih opština prema Bosni i Hercegovini nego i mnogo dalje. Daruvar i Slavonska Požega. osim u Donjem Lapcu. Bajine Bašte. Nove Varoši. Lajkovea. odnosno Hercegovine.ij republike Bosne i Hercegovine posjedovao ove spomenike (iako ih danas nema na sedam opštinsmh graničnih područja).Novi i Velika Kladuša.i na Pelješcu. Titovog Užica. a onda . al. Kosjerića. Ljubovije. susjednim ovim graničnim. Benkovca i Zadra.tl zanim u okolini Imotskog. evidennirani su stećci oko Bijelog Polja. U starijim podacima su zabilježeni i stećci u okolini Zepča (Mitrovići) . Valjeva. Ogulin. a u najnovije vrijeme i daleko na sjeveru . U primorsmm krajevima Hrvatske ima relativno dosta stećaka. Ter. zapadnu Spbiju i neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog Sandžaka.

" U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca. i 1499.65 njavati rasprostranjenost stećaka. prema Jadranu.tanovništva i trajnijeg prisustva većih skupina bosanskog življa u ovim . Trogir i Sibenik." Sve te provale i haranja prouzrokovali 'Su napuštanja domova i imanja domaćeg stanovništva i njihovo preseljavanj e u mjesta na samoj obali mora i na obližnJim otocima.i morskih gradova i Bosne. koje je bilo potrebno . još j prije toga je bilo raznovrsnih veza i približavanja Bosne i Dalmatinske Hrvatske.. Makarsko primorj e. Poznato je. otvaranja rudnika. zijamete i timare i naselili bosan skohercegovač ko stanovništvo. god. Ali. god. Bilo je migriranja na zapad kao i na jug i sjever kada je prijetila opasnost od najezde Turaka tokom čitavog XV v.. opustjelih sela Turci su stvorili svoje veleposjede.kraj evima. preseljenje 18 bosanskih porodica 1390. pa čak i na otoke. kada bosanske čete pomažu Subiće u . i 1537. To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima. god. god. kao i u novoosvojene krajeve preko Save i Une. i 1432." Bilo je migracija na sve strane iz ekonomskih .kralja Dabiše.njihovim sukobima sa Nelipićima 25 i kada se stalno naseljavaju u ovim krajevima. god ." kovanja prvog bosanskog srebrnog novca.izazvane zauzimanjem Skradina i Klisa 1522. a bilo je i podizanja novih pravoslavnih crkava. kao što je ona u Bribiru. vali ne samo u Bosnu i Hercegovinu nego i dalje. u Ravne Kotare i u Bukovicu. pa su . U takvim prilikama se najv. a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe. odnosno za vrijeme oblasnog gospodara velikog vojvode Sandalja Hranića-Kosače na istočnoj i oblasnog gospodara velikog vojvode i hercega Spljetskog Hrvoja Vukčića ." a najteže posljedice su .Hrvatimića na zapadnoj strani . u predjele oko današnjeg Primoštena l8 Mnogo prije zauzimanja Bosne Turci su u nekoliko navrata provalj.iše iseljavalo u Imotsku krajinu. uključuju ći gradove Split. I' Turski napadi su biLi češći i jači poslije pada Bosne 1463..neke napuštene rimokatoličke crkve privremeno pretvarane u pravoslavne.. npr. Granice Bosanske države nisu se mnogo mijenjale ni za vnijeme Tvrtkovih nasljednika . kao npr. To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne u svakom pogledu." Poznato je da je mnogo Vlaha došlo s Turcima u sjeverne krajeve Bosne. Među doseljenim porodicama je bilo i pravoslavnih.. Od napuštenih '. kraljice Jelene Grube i kralja Ostoje. nesigurnost i znatna pomjeranja bosan skohercegovačkog i dalmatinskog stanovništva. u okolinu Trogira iSUbenika. god . što je izazvalo strah.28 Na jugu je već odavno Stonsko pr·imorje pripadalo Humu. 26 Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine. uključujući grad Omiš. Poljica. Tako je poznata snažna provala u okolinu SUbeni·ka i Zadra 1466. 1415. Običaj izrade i postavljanja stećaka prenosio se i izvan državnih granka naseljavanjem bosanskohercegovačkog življa iz raznih razloga i u razno vrijeme. a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor. kada dolaZIi do jačanja trgovačk ih veza između pr. god. koju je dabrobosanski mitropolit Gavrilo posvetio 1574. miješanja s. i bosanskih banova u XIII v. H var i Korčulu.kako za obradu zemlje tako i za služenj e u turskoj vojsci. te otoke B rač . U tome pogledu je važan period vladanja bribirskih knezova Subića kao hrvatsko-dalmatinskih . kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza.2o zatim provale 1481.

i 1888.500. a vrlo mnogo trgovačkih i zanatskih. Truhelka je na osnovu austrougarskog popisa. Hormann. god . koja se završila 1969. džamije. zatim je bilo ženidbenih veza.razloga. a onda i političkih. da Srbija ima 101 nekropolu sa ukupno 1. Pregledao je i literaturu koja se odnosi na ostala područja stećaka.000 primjeraka. da bismo došli do pravog brojnog stanja. Izračunao je da bi u svemu moglo biti 1. direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. i 1898. Taj popis je izgleda bio bolje organizovan i obuhvatio je više vrsta starina.J<) Sve su to razlom .496 nekropola sa vjerovatno pr. lugare. Za vrijeme Sandalja. Ja Tada je navedeno da u Bosni i Hercegovini postoji 2. crkve. mostove. Na osnovu toga je ustanovio da u Bosni i Hercegovini ima 1. god. koji su nazivani Vlas'i ma.547 primjeraka stećaka. obavila još jedan popis stećaka. god. u Crnoj Gori 18. a da 66 . operi sao sa ukupnom cifrom od 27. Hoernes je govorio da ih u Bos ni i Hercegovini ima 100. Završetkom te akcije. a u Hrvatskoj oko 150 nekropola i nalazišta.612 lokaliteta sa ukupno 58. osim grobalja i stare gradove.j V. itd." Međutim.100 mjesta sa oko 1. ja sam već 1971. saopštio glavne podatke o tome brojnom stanju.ke s." Istim podacima se služio . Bez obzira što su neke stećke u nim prekograničnim krajevima mogli da klešu i domaći majstori. Svakako to ima veze sa stećcima na Cetinju i u krajevima oko njega. I Renđeo je pregledao svu literaturu i sve austrougars. putem kotarskih predstojništava. cestare." nm popisom je dobijen ukupan broj stećaka od 59. austrougarska Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je 1897. nailazili smo na različita tvrđenja.stećci su u svojoj biti originalna bosanskohercegovačka kulturno-umjetnička pojava srednjeg vijeka. u Crnoj Gori. M. BROJNO STANJE STEĆAKA Donedavno se o brojnom stanju stećaka vrlo različito mislilo i tvrdilo. U tu svrhu je bio ustrojen poseban formular koji se popunjavao i dostavljao Zemaljskoj vladi.300 nekropola.i popisa stećaka. a vjerovatno i nešto pruje njega.. što je poneki ranije odomaćeni ukras mogao da se pojavi i na stećcima. Asb6th da ih ima do 150.000 i više." Ć. Na osnovu toga je ustanovio da u Srbi}i . 37 Trebalo je da pristupimo našoj dugogodišnjoj akcij. da je na teritoriji Hrvatske evidentirano ukupno 188 lokaliteta sa 3. god . Skarić. uč itelje. opet putem kotarskJih predstojništava (a ovi su za te poslove angažovati žandarme. god. 36 U stručnoj literaturi je i poslije toga popisa bilo različitih cifara za ukupan broj s tećaka. sveštenike i druge državne službenike).ima 27 nekropola.067 primjeraka. došlo je do iseljavanja bosanskih porodica u Paštroviće i u okolinu Cetinja. obavljenog 1887.koji objašnjavaju pojavu stećaka izvan granica Bosanske države.875 stećaka.533 stećka. god. odnosno što je mogla manje iLi više utjecati domaća tradicija na umje tnost stećaka u tim krajevima .31 a J. Podatke o tome popisu je iznio dr K. na XI Arheološkom kongresu u Kijevu 1899. l u literaturi posLije 1945. knezove.ibližnim brojem od 33.253 spomenika.p ecijalne 'k arte tražeći podatke o 10kaMtetima i eventualnom brojnom stanju stećaka u raznim krajevima Bosne i Hercegovine.

mbli ka I loka liteta Broj I Ploča I Sanduka I Sljemenjaka I Stubova I - Krstafu I I Amorinih I Ukupno Bosna i Hercegovina 2687 12884 37955 5606 2550 305 293 59593 Hrvatska 247 2229 2038 160 3 17 . ili za 8% . Osim toga.356 primjeraka stećaka. najvećeg utjecaja je naknadno evidentiranje područja sjeverne Dalmacije. Od. današnje brojno stanje II Jugoslaviji iznosi 3. U odnosu na čitavu zemljU. dok to povećanje u Hrvatskoj iznosi 59 lokaliteta sa ukupno 1. i u Srbiji" Crnoj Gori. Bji rezultati donose prilične promjene u ukupnom broju stećaka Hrvatske.194 stećka. 96. Evo tablice u kojoj je po republikama i po osnovnim oblicima navedeno sadašnje brojno stanje stećaka: Rc.478 stećaka. npr.karte. ili 37 %. ili za 21 %. u međuvremenu je pronađen poneki sasvim novi lokalitet. kataloško-topografski pregled. a posredno i rutave Jugoslavije.162 lokali teta sa ukupno 69. 225 i 302.046 primjeraka stećaka. iM je otkriven poneki primjerak na već poznatim lokalitetima . u Crnoj Gori 20 lokaliteta sa Ukupno 246 stećaka.Crna Gora ima 87 nekropola sa ukupno 2. Neke promjene u tome pogledu su uslijedile još u fazi završavanja rukopisa." Kada sve to uzmemo u obzir. Razumljivo. relativno. o čemu će više govora bitri kasnije. ili za 1. Povećanje u Srbiji iznosi 20 lokaliteta sa ukupno 392 spomenika. ukrasa j natpisa stećaka .803 stećka. Među tim. brojno stanje stećaka se u proteklih deset godina une kohlko . Hercegovinu na str. Prema tome. ihl za 4 % .1 412 4447 Srbija 121 957 424 215 253 6 2267 Crna Gora 107 521 2147 97 26 8 250 3049 Svega: 3162 16591 42564 6078 2832 336 955 69356 I . te promjene se odražavaju i u brojnom stanju oblika. zbog čega se ukupan broj spomenika tih lokaliteta sada nešto promijeniO. za Srbiju na str. pa je potrebno da se konstatuje današnje brojno stanje. zbog čega nisu mogle biti unesene u statističke tabele i topografske . a za Bosnu .878 primjeraka s tećaka .08 % u odnosu na ranije brojno stanje. nego su samo naznačene u dodatnim tekstovima .izmijenilo.988 lokalite ta sa 66. brojno stanje se povećava za 174 lokaliteta sa ukupno 2. Kada se to sve sabere proizlazi da u svemu u Jugos lavliji postoji 2. za Hrvatsku na str. proizlazi da se brojno stanje stećaka u Bosni i Hercegovini povećava za 75 nekropola (lokaliteta) sa ukupno 1. j to kako u Bosni i Hercegovini tako . 428 pomenute knjige Stećci.

u Gučoj Gori kod Travnika su mnogi primjerci ugrađeIlli urimokatoličku CI'kvu i samostan. Ja sam prvobitno pretpostavio da je on mogao iznositi oko 20 % ukupnog broja. mostova <i drugih objekata. a u tome pogledu se svojim brojem naročito . Cvrsnice. Bjelašnice i Veleža. crkava. Na području najmanj e opštine Breza dolazi 240 stećaka na 100 'km'. Analizom 'brojčanih podataka dolazimo do zanimljivih konstatacija: U Bosni i Hercegovini najveći broj stećaJ<a imaju hercegovačka opštinska područja.·l u Kruševljanima kod Nevesinja su u gra đeni u zidove pravoslavne crkve. pružali zaštitu progonjenim sljedbenicima srednjovjekovne Crkve bosanske. što znači da je običaj klesanja i postavljanja steća ka bio manje pI'imjenjivatn. možda iznosi i čak 40 %. ili su bili poprišta ratruh sukoba.i stiču opštine Nevesinje i Konjic. zatim cesta. tamo stećci rijetka pojava. I okolnost da smo u nekim krajevima centralne Bosne .ukupnog broja stećaka moramo imati na umu da je tokom vremena na razne načine nestao izvjestan broj tih spomenika.ma više razloga. Ali ." a u Segetu kod Trogira su ugrađeni u ogradu groblja. gdje su nastajale gradske urbane sredine. pa je razumljivo da sjeverno od linije Jajce Tuzla . u Crnoj Gori opština Nikšić (949). '0 nekim uništavanjima postoje i podaci. Sjeverozapadni 'krajevi su sve do kraja XIV v. za što ." u Rogatiei su stećci poslužili kao građevinski materij a l za kuće. koje imaju svaka preko 3000 primjeraka. u nekim predjelima Prenja. posebno u istočnoj Hercegovini i jugo· istočnoj BosIlIi. glavno i najveće podru čj e rasprostiranja s teća." Hercegovina je zemlja kamena d klesara. To su rudarski i trgovački centru u kojima je bilo dosta stranih ljudi Dubrovčana.OO Tako su stećci u Puškovcu kod Koraja preklesani u nišane. Veliki dijelovi sjeverne Bosne su dugo vremena bili pod dominacijom Ugarske.. Neki planinski i teško pristupačni krajevi nisu ni u srednjem vtijeku bili podesni ne samo za stalno nego ni za privremeno stanovanje. U Hrvatskoj najviše stećaka dma opština Sinj (1313). Među bosanskim opštinama se ističe Rogatica sa 2628 stećaka. Ka!knja i Zenice našli relativno manju gustoću s tećaka ima svoj razlog. Broj nestalih s tećaka nije malen. aLi je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada. Visokog. U Citluku na 100 km' dolaze 342 spomePri činjenicu utvrđivanju 68 . nadgrobnih spomenika. osobito Herceg Stjepan.oko Fojnice.ima. Kako vidimo. zatim da je bilo znatno većeg uništavanja nego u drugim krajev. njohov raspored nije ravnomjeran. što znači da na 100 km' u prosjeku otpadajU 93 stećka. Sasa i drugih. svakako je utjecala i okolnost da su oblasni gospodari Kosače i Pavlovići. zbog čega su . a u Srbiji opština Prijepolje (523).ka je teritorija Bosne i Hercegovine. Na relativno veliki broj s tećaka u Hercegovini i u istočnoj Bosni." Takvih i sličnih uništavanja je sigurno bilo u svim krajevima.Bijeljina ima malo stećaka. npr. Slika gustoće stećaka prema površini podru čja izgleda ovako: Najprostranija bosanskohercegovačka opština je Mostar sa 1300 km' površine na 'k ojoj je evidentirano 1208 stećaka. bili u sastavu Ugarsk~Hrvatske države. mostove i ceste. Kreševa. pa je sasvim razumljivo što je tamo najveća gustoća ovih ·spomenika. aLi sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći. Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena. Zbog toga stećaJ<a nema.

. gdj e je gu stoća najveća.ledna od velikih nekropola stećaka II Bosni i Hercegovini . Mogli bismo izračunati i gustoću s tećaka prema današnjem broju s tanovnika. u Crnoj Gori. na području opštine Banja Luka l s lećak dolazio na 154 s tanovni'ka.taj način mogli bismo izračun ati i gustoću drugih opštinskih područja. 15. a u Nevesinju na svakih 5. ali takva upoređenja nisu dovoljno ubjedljiva. u Bijeljini tek na 6068 stanovn ika dolazi 1 s teća k. zbog toga što svi krajevi nisu imali jednake uslove za život.. a u Nevesinju. npr. l s teća. između Treskavice i Vran planine. u Crnoj Gori.Dugo Polje (Blidinje) .k dolazi na 15. nalaze se 54 stećka. a u Nikšiću na 57 stanovn:ika. Tako bi.nika. S l. Prosj ečno u Bosni i Hercegovini na 100 km' otpada 115 primjeraka. što je najveća gu stoća . Na 100 -km' podru čja opštine Pljevlja. II Konjicu na 13. Sl. 420 spomenika na površ inu od 100 km' .2 stanovnika. Na . . 16. - Dio naj veće bo sans koh e rcegovačke II nekropole stećaka Krekovima kod Nevesinja. U opštini Plužine.

što se odražava . Ova konstatacija se više odnosi na staniju literaturu. Fosco je rekao da su to spomenici Feničana koji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji. Naravno. U Bosni i Hercegovini svaka nekropola u prosjeku ima 22 stećka. U Bosni d Hercegovini je samo oko 10% ukupnog broja stećaka raspoređeno na nekropole u kojima ima preko 50 primjeraka.i u organizaciji grobalja. čine one koje imaju manje od 50 stećaka. Sterneck je smatrao da stećci pripadaju predrimskom vremenu a. ali i u novijoj to važno pitanje nije precizno i do kraja riješeno. a među ovima je najviše onih 'koje imaju ispod 10 pnimjeraka. često vrlo pogrešna mišljenja.7. Ogromnu većinu nekropola. sa zajedničkim dobrima J sa zajedničkim. umnožili su se sitni feudalci. stvorena su manja naselja. U Crnoj God postoje dvcije nekropole sa preko 200 primjeraka (Žugić Bara kod Žabljaka sa 300 i Pižuri kod Pljevalja sa 230 primjeraka). a u tome okviru većina njih ima po manje od 10 primjeraka.. Evans je stećke stavio u preistoriju i nazvao ·ih . dakle.'1 H." VREMENSKI PERIOD STECAKA O vremenu postanka. ili se na nekim još postojećim velikim izdvajaju manje porodične s·kupine. To je vrijeme kada se napuštaju stara zajednička groblja i stvaraju nova. pa se sada teži što većem osamos taljivanju . dok u či tavoj Jugoslaviji taj prosjek iznosi 22 stećka . Svih ostalih 90% bosanskohercegovačkih stećaka nalaze se na nekropolama u kojima ima manje od 50 primjeraka. Najbrojnija nekropola u Hrvatskoj nalazi se kod vrela Cetine i ima oko 700 stećaka (prema nekim starijim podacima imala je oko 900 primjeraka). pa bismo dobHi vrlo razLičite rezultate. Klašnik kod Višegrada sa 359 i Bjelosavljev.rlo stari" .53 A. Crnoj Gori 29. Boue je zabilježio mišljenje nekih domaćih ljudi da su stećci rimski spomenici.50 A. sa krupnim ili okupljenim naseljima. Svega 4 od njih imaju preko 300 stećaka. a u Srbiji nema nekropole sa preko 200 primjeraka stećaka. Sapieha je rekao da su stećci "vrio stari spomenici" tlmji su ga najviše podsj ećali na scene na starim egipatskih ipartskim spomenicima 47 I. te bismo prosjeke mogli izračunavati i po opštinama. P. Katalinić je upotrijebio isti neodređeni vremenski termin "v. što je ujedno danas najveća nekropola u Jugoslaviji.io mogućnos t 70 . Srbiji 18. što je vrlo izrazit pokazatelj.4 8 A. u Hrvatskoj 18. J. A.~lično stanje d na područjima izvan današnjih granica Bosne i Hercegovine. Ja sam na tu činjenicu već ukazao kao na značajan faktor koji govori o sasvim odmaklom dobu raslojavanja starih rodovskih i plemenskih zajednica. Umnožila su se bratstva i izdiferencirale poroddce. trajanja i nestanka stećaka do sada su ispoljena vrlo različita. Vrlo je indikativan odnos samih nekropola i njihovih spomenika.Zanimljivi su i podaci o prosječnom broju spomenika po nekropolama. komunalnim grobljima .i6i kod Sokoca sa 344 stećka. a sam je mislio da potječu iz prvih vremena širenja kršćanstva u ovim krajevJma 49 A. Vrlo je . kako se če sto nalaze na ilirskim gomilama ili u njihovoj neposrednoj blizini. Milavići kod Stoca sa 352. da pripadaju vremenu kojem i ilirski tumulusi -'2 Iako nije bio sasvim jasan. i to: Krekovi kod Nevesinja sa 452. Kaer je stećke stavio u preistoriju. manja. Blau je dozvol.kurioznim prehistorijskim druidskim spomeIllicima".

i pisao ih Hunima·' Otkrivanjem natpisa na stećcima i njihovim čitanjem došlo se do putokaza za rješavanje pitanja kronologije stećaka. opširnije se govori u poglavlju o natpisima. ali je za njihovo postojanje uzeo nešto šire razdoblje . Fosca sam već rekao da ih je pripisao Feniča­ nima.69 odnosno ako se . Ima mnogo argumenata kojima se dokazuje postojanje stećaka u XIV i XV v. " 57 F. Takvo stanovište je najprije izrazio G.SS Hoernes je stećke nazvao staroslavenskim spomenicima.ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak . god.. kako to neki misle. odnosno da su to "spomenici Hrvata i djelomično Srba . polumjeseci i krstovi. sa dosta . 55 Nekoliko stadjih naučnih radnika stećke su odredili slavenskim peruodom. Kako se takve ploče vrlo rano javljaju kao nadgrobnici ne samo u našim nego i u drugim evropskim zemljama. J. kao i sasvim čudno­ vata mišljenja. . Lago dh je pripisao Slavenima. a ako ih imaju. onda su .66 Nij e to davno bilo kada je naš etnolog dr S. stećaka je bilo i u XIII v.i m osnovano. Wilkinson rekavši da stećei potječu jz predturs kog perioda. a kasnije o starim bosans. nego da su slavenski. Vuletić-Vukasović je najprije misilo da su stećci iz predgrČ'kog i predrjmskog vremena. kao i po nekim drugim svojstvima. J. u XIII.) Većina novijih i savremenih naučnih radnika uglavnom se slažu sa datiranje m u širim potezima. bilo sasv. zbog toga što nemaju rimskih natpisa.71 da potječu iz istočno-gotskog perioda. što bi. Luschan ih je nazvao starim bosanskim spomenicima·1 Izražena su i vrlo kolebljiva.60 a F..najprije ih je stavio u slavenski paganski period. Ljubić se prili čno dvoumio . to bi bila osnova da i dobar broj takvih stećaka. Luschan je. i pr. a potom je tvrdio da su to Hrvati upotrijebili rimske spomenike.kim spomenicima. Luschan ." V. Za A.. u narednom poglavlju kn}ige. kao prototip naših stećaka u obldku ploča. I S. Po nekim natpisima." a kasnije ih je. Otuda u novijoj literaturi sigurnije datiranje. došao sam do saznanja da u osnovne oblike moramo uračunati d tanke. Približno istom zaključku možemo doći i drugim putem.56 V. Tomić stećke stavio u IV j V v. (O datiranju natpisa stećaka i posredno samih stećaka.kao i C. zatim u vrijeme prelaza Slavena jz paganstva u kršćanstvo.j to često zajedno sa pomenutim pločama bez natpisa.od XIII do XV V.to prvenstveno rozete. uračunamo u najstarij e primjerke. U raspravi o oblicima stećaka. V. Lago je izjavio da stećci ne mogu biti rimsloi. dz 1231.59 K. Truhelka63 i F. To je rezonovanj e na balJi natpisa. Evans je najprije mislio da se radi o preistonijskim. ali dok su još bili pagani. kao što je onaj sa natpisom iz Vidoštaka kod Stoca.) . Pošto se vrlo rano javljaju i amorfni stećci (slični pločama i sanducima). Jireček je uzgred napomenuo da će "mnogo kamenja bez natpisa poticati iz tamnih vremena ranog srednjeg v. 68 Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrobne ploče trebinjskog župana Grda (1151-1177. ploče koje su često bez ukrasa. Nije sasvim izvjesno 'k ada se najranije javljaju ovi spomenici.. odnosno da su svoje pravili po uzoru na rimske · s I A. i jeka" . onda ima razloga tvrdnji da ovi spomenici počinju još u drugoj polovini XII v. slabije obrađene. a sigurno je da oni egzistiraju i u prvoj polovini XVI v.. g. stećke datirao u XIV v.6' smatrao starim bosanskim s pomen icima. pa i u XII v. da pripadaju Abrigenima. po mome mišljenju. iako nemaju natpisa. to bismo i izvjestan broj ovakvih oblika. prema nalazu novčića u grobowma.

. Skobalj. i to još sa p oče tkom iz vremena pagansIva.. mogli uvrstiti u naše najstarije stećke. Sto se ti če natpisa s teća ka kao pouzdanih argumenata za određivanje kronolog ij e s teća ka .razloga. i nu XIV i prvu pol ovinu XV v. pr. da njihova prva faza traj e i kroz XIII v. do pada Bosne pod Tunke 1463.72 ali su oni o tiš li u krajnost . Mandi ć" i A. Mis lim da je većina stećaka nas tala u razdoblju od polovine XIV v. i in ače.ipi s ujući s te6ke i s ključ ivo Hrvatima . god. Napominjem da je i 1. sve do kraja XV V. može se tvrditi da stećci poč inju negdje u drugoj polovini XII v. što se odrazilo . a li se ono ipa k nastavlj a i egzistira gotovo sve do kraja vijeka. a li ono š to j e već rečeno za ploče bez natpisa . vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini relativna stagnacija u kulturi i umj etnos ti. s tim što cvjetanje zahvata drugu polov. Renđeo izrazio mišlj enj e da stećaka ima i stariji h od XIII v. pa i u umj etnosti . tada nastaje uspon u svakom pogledu. Naredni vijek je nešto sasvim drugo. postepeno nes taje ova vrsta umjetnosti a krajem toga vije ka sasvim zamire. pa i u XII v. zatim da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV v.i a morfne ob li ke dobrjm dijelom vrijedi baš za taj vijek. Dosta intenzivno su se s tećei klesali i pos tavljali i dalj e. U XVI v. j to prvens tveno kao rezultat snažnog ekonomskog r azvoja i uspona Bosne. da ne kažemo potpuno prazan . To sve upućuje na mogu ćnos t prve pojave stećaka u XIII..'· Slično nj emu mi slili su i D. To je. 72 . U vezi s tim on j e rekao kako mu se č ini da se ti naj stariji s teće i nalaze u Dalmaciji i da j m je tu kolijevka. sve je manje klesanja i ukrašavanja stećaka. u ob lasti stećaka... To je doba cvjetanja u umje tnosti stećaka. Na osnovu raspoloŽlivih podataka. XlIII v. i pored toga što su politi č ke pniHke bile nestabilne ·i š to su j oš uvijek u nekim oblastima trajali sukobi s Turcima. Od poče tka XVI v. je vrlo oskudan u tome pogledu . 'iako za to Zil sada nemamo sasvim sigurne argumente .

Glasnik Zema ljskog muzeja XLI. 21.. almanah-kalendar Dr inske banovine za 1932. St ećci. 34 i 35. Sarajevo 197 1. Staro nadgrobno kmn enje II BOS P1 i i Hercegovini. B ož i ć . 245-249. 142. As b6th. Stari malisorski nadgrobni s pomenici Ll Vuksan L ekićLI. Sabanovi ć . " S. 527. n. Sibeni k 1941. II . II I sto tamo. 263. 179-200..NAPOMENE l S. Zbornik Filozofs kog fakulteta. Drniš šesnaestoga i sedamnaestoga s tolj eća. n . Kl aić. X . kata!oško·topog ra!ski pregled. M(ilaš) ..279-286. Vrana i njezini gos podari u doba turske vladavine. PLllo vanja po Balkans kom po/uoslrvu XVI vijeka. Sarajevo 193 1. Beog rad 1969. Skarić. d. l' Stećke je pronašao R. Glasnik muzeja Kosova X. Sarajevo 197 1. 18. . 175. Dini ć. 257-270. Beograd (?) .. H adžijahi ću na ovome podatku. Vie nac .386. lj Ć . 19 S. Neki najnoviji rezultati is traživanja s tećaka. Truhelka. kataloška-topografski pregled. Zagreb 1975. 344. n.180. 18. Bosanski pašaluk. Zag reb 1881. 169 i dalje. Radov i Ins tituta JAZU u Zadru sv. P ri š tina 1970. . II E. na čemu sc s rda č n o zahvalj uj em. Radovi Centra JAZU u Zadru. d. Sterneck. B eš l agi ć . Stošić. Ć irk ov i ć. Glumac. Katu ni Crne Gore. 524. sv. na zaravank u iznad jezera. Zadar 1974. n. St ećci i neki njima s lič ni nadgrobni spomenici u okolini Zadra. Rado vi Ins titut a JAZU u Zadru. 1. Steće.. Kaer. Starinar XIX. Be š l agić . • I st i. 9 S. lj M. 41-45. 51ećci. l S. Zadar 1972. 549-551 i 566-567. 217. 167-170.. 19. Zenica 1973. 6 H . Tra lji ć. Povies t hrvatskih ze m a lj a Bosne i H ercegovine I . sv. J Ć. B e š l agić. 10 I s ti . 17 Kus tos Muzeja grada S a rajeva D. 59.l . 193-208. 53()'-536. Alte Graber in BosIlien und der Herzegovina. Glasn ik Zemaljs kog muzeja II Sarajevu III. H adž ijahi ć u da je u Plavu. 11 Is t i. 57-89. d. 363. pjes ma 95. Radovi Muzeja grada Zen ice IH. D. Zag reb 1946. Rijetka vrs ta nadgrobl1ih s pomenika tt kumanovskom kraju. Beograd 1968. 394. 348-349.369. 73 .1 \3 . sv.) )o J. Narodno jedinstvo. • P. Sarajevo 1971. l P. • M. 356-358. Beograd 1956. F ilipov i ć. Istorija naroda Jugoslav ij e I. na s tr. Bribirski knezovi. Matković. Di v/ionski kovčez i. Zagreb 1895. Sarajevo 1929. Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellsch aft. II I s ti. St ećc i u oko/hli Sibenika. Wi en 1888. Istorija srednjovekovne bosans ke države. Rad JAZU 56. Glas nik Etnog rafskog muzeja u Beogradu XIX. 1883. II Vj. Sarajevo 1942. O jednom natpisu iz Azane X III-XIV veka. Ernološk i pregled 1. kataloška-topografski preg/ed.630. Zag reb 1975. Novi Sad 1901 . Sarajevo 1959. Razgovor u godni naroda slovinskoga. s tr. " K. A. Radov i Inst itu ta JAZU II Zadru. Zah valjuj em dr M. :M VI. " Is ti. Beog rad 1959. I' S. Beš l agić. 41--45. 27. Zagreb 1878. Starohrvatska prosvjeta I . d . 214-216 i dalje (vidi kartu Bosn e II poče tk u XV v. 31 M. Dini ć. B eš l agi ć. SraroboswlSki I1lramorovi. vidio 193 1. 228. Wien XIII. b r. koje je kasnije uniš teno radi izgradnje nogometnog igraJišta. 263 i 267-276. Sarajevo 1891. Zagreb 1897. g. Korkut (pokoj ni) pričao je dr M. "čitavo bogomilsko grob lj e s t eća ka u obli ku sarkofaga". II I s ti.80. H. Bogumi/ski grobovi i bosa nč ica. Zadar 197 1. Vrana i njezini gospoda ri . s tr. Zadar 197 1. O s t ećcima. Hocrncs. 41-45. knj. l ' M. \09. M Is ti. Bosnien und die Herzegowina. Godi šnjak zaš tite spomen ika kulture Hrva tske I. 35 1-352. Fi li pov i ć. I sti. 41-45.266. M.347. Godi šnj ak za š tite spomenika kultu re Hrvatske l. g. Stećei tl okolini Sibellika. Ka č i ć­ -Mio š i ć. 5 M. II J. n.. Bosans ka feudalna država od X li do XV veka. I s ti. Sela Sibenskog kotara. Ljub in_ković j podat ke o torne mi ustupio.95. Pravosla vna Dalmacija. Beograd 1964. 179. I. d. Truhelk a.. sv. Sr edovječni stećci Bosne i Hercegovine. 16 S. I s ti .

n . Warszawa 1811 (Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellschaft. 123. 120. 241. Sl ećei. 226. 40--45 (Izdato kao rukopis Bibliografija i građa za umj e tnost i srodne struke VIII.D. Renđeo. Beograd 1922. 90 i Viestnik 1887. Sredovječni nadgrobni spomenici s tećci. JO A. Renđeo. Moskva 1902. d. ~ A. ~ A. eJ. Vego.. Bešlagić.. Vie stnik 1882. n. London 1876. Zagreb 1870. Viestnik 1881. 94 (prema I. str. Glasnik Zemaljskog muzeja III. 207. Bauera. VIII. na istom mjestu . Lago. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH II. [ storija Srba l . 176. d. Fosco. 12. knj. " F.. 46.) " M. 11 D. Luschan. n. Jire ček . Renđeu . • Isti. Lago. Lyon 1886. Srpski etnografski zbornik. 41-48. 8. 127. n . br. Tomić. 307. u S. Obredne gomile. Vlaška teza o bo san s koh. ~ I.. 26 i ViesLnik 1885. Križ na Ciovu 1970. Naselja poreklo stanovništva. lS Os lobođenja 74 . Renđeo. 51 A. d. Blau. J. istorije zaštit e spomenika kulture Bosne i Hercegovine do 1945. Pierres sepu[cra[es dalmat es. Ljubić . 205. Zara 1834.) <t9 A. . 237-246. Sebenico 1890. Sapieha. Bosanski prijatelj IV. 61 S. s6 G. f l A. LIX. Paris 1840. Asb6th. Zagreb 1953 . '7 A. Mandić. Wien 1872. Throug Bosnia and tile Herzegovina. lT I. 46-48. n. Knežević. II. Evans. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. J3 A. Hormann. tt A. Wien 1881. Renđeo. d. Sterneck. Podro? do Krajow Slavianskich w 1802 i 1803 roku przes X. Memoria suIla Dalmazia. Renđeo. . knj . Sarajevo 1956. " M. d. l. Luschan. l. Vukasović. na is tom mjestu. 165-172.. Katalini ć. g. Trudy Xl Arheološkog kongresa u Kijevu 1899. " I. Hrvatska revija XVI. Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini. Dalmatien und Monten egro ll.. Hoemes. Venezia 1870.u redakciji dr A. lli i 170-175. Zagreb 1953. Vienac. 1 (prema 1. d. SI F. Storia della Dalmazia I. J6 K. e rcegovač kim s tećcima. Luschan. na istom mjestu. 108-111. 170-175. n. Be š lagić. Banjani.. Wilkinsom.. d. Wien 1881. d. Sarajevo 1891. januar. Le necropoli Fenicie in Dalmazia. t) C. 52 H. 43-44 . n. Berlin 1877. Paris 1968. 69 Isti. 53. d. 23. 382-384. V. br. " S.. ~ P. Beograd 1949. 25.. Bd II. kalaloško·topografski pregl ed. Truhelka. 239-243. Altertilmer der Herzego vina. I-IV. 58. Naše starine III. na istom mjestu. br.) ~ K.. Tom II. Sarajevo 1971. Starobosanski mramorovi. Evans. Boue.. V. Skobalj. Tafro.) • S. na istom mjestu. " A. Zagreb 1878. n. 31. n. )9 Vidi napomenu br. (prevod na našem jeziku : Obzor 1879. I l. 229-232 . 274--278). Rendeu. La Turque d'Europe. Ober altbosnisch. Leipzig 1849. 40 I. Kaer. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft X.e Graber. 128. Sv. 4l l. 61 F. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH III. Srednjov jekovni spomenici Bosne i Hercegovine.

a i p r·ilagoditi je za sadašnju svrhu. a pogotovo studije o oblicima s tećaka. tj. i zasnovana je na d otle sakupljenim materijalima. a njihova brojnost i ramovrsnost uočljiva je tek kada se upoznaju i imaju u vidu svi krajevi teritorije stećaka . Može se reći da donedavno nismo imali posebne stručne radnje. i pored atraktivnosti u značaja. Neka nastojanja -li tome pogledu bila su uzgredna. Cinjenica je da postoji više ob lika stećaka. sve iz jednog komada. god. obradio oblike stećaka . kako zbog ograniče­ nosti područja istraživanja tako i zbog nedovoljne i nesigurne argumentacije. što je donekle i razumljivo. kamen s pločom. Stratimirovđć 1891.jka ovih spomenika donedavno ni smo ni poznavali. i strmenac. kamen na ploč i s jednim posrednim stepenom s jedne strane. s obzirom na okolnos t da sve kraj eve i sve vrste ob]. Prijedlog njegove biste oblika ima 4 osnovne kategorije: ploče (do 40 cm debljine).IV o l neobičnim UMJETNOSTI STEĆAKA OBLICI STECAKA 75 Najizrazitija likovna svojstva stećaka su njihovi oblici . Ploče je podijelio na duge i široke_ Kamenje uma 5 svojih vrsta: kamenica (pravougli paralelopiped u ležećem položaju čija je širina manja od polovine dužine ili jednaka polovini dužine). Prva studija je iz 1972. kamenje (stećci preko 40 cm debljine). položene na zemlju većom . ova svojstva s tećaka su malo proučavana. Od starijih istraživača stećaka prvi je Đ. nemaju trajnije vrijednosti. stepenac. kamen u formi kusaste piramide pravouglog presjeka. Tim svojim formalno-oblikovnim svojstvima OVd spomenici najviše privlače pažnju širokih krugova kulturnih građana i brojnih struč nj aka.' Kako je u međuvremenu došlo do pronalaženja nekih novih mater ijala. god . nadme tn utom (iz jednog ili iz dva komada). kamen (pravougli paralelopiped sa širinom koja je veća od polovine duune). tj. pa i novih saznanja. Međut-im. Po tome se svojstvu razlikuju od drugih grobalj a. potrebno je tu studUju dopuniti i još bolje objasniti . ili su se odnosila na vrlo ograničena geografs·ka područja stećaka . makovi uspravni i spomenici. Bilo je i prokušaja sistematizacije oblika koji. to ih čini originalnim.

C. stećke je svr stao u tri osnovna oblika: ploča. Među­ tim. a pod trećom . a ostala dva vremenski mlađim spomenicima. sarkofag. stela. njegova podjela je nedovoljno jasna. a u drugom pogledu pruža vi še vrsta oblika nego što se u tekstu navocli.' 76 . s lj emenjake ili savkofage. salld u k-ploča.ploče. s tećke koje naj češće zovemo sanducima .S a pred kraj života 1942. Uz svoju tekstualnu podjelu Kaer j e prilož. Zbog neprakti čnosti nis u j e u svojili kasniji obrađivač i steća·ka.F. twnba . Splitski arheolog Petar Kaer je na osnovu poznavanja nekih dalmatinskih s teća k a stvorio svoju lis tu obLika koja se svodi na tri osnovne skupine: jednostavni oblici. Kaerovu !-i stu obli. Pod prostim oblicima on s hvaća amorfne s tećke u o bliku ploče do 30 cm visine. stećak ravni i stećak ravni koji je pos tao od sarkofaga. Njegova p odjela ima pet osnovnih oblika: ploča. Postoje tri vrste znakova uspravnih : stupac. ·i krst.' Nemamo pobli že objašnjenje ovakve podjele. Truhelka iV. ali je očito da pod prvom vrstom autor podrazumij eva najniže steć ke . Nov iji jstraž i vači su se njome dosta koristili i usvajali j e. J to: ploča. vertikalno usađe na duguljas ta ploča . Prva vrsta u ovoj katego riji uma s vojih S podvrsta. a li se može reći da je u osnovi na juspjelija . pa je s tvorio li stu sa tni osnovna oblika: slećci u obliku ploča. bez obzira š to neke oblike nije obuhvatio.osnovicom . sarkofaga i stupca (pod tumborn on podrazumijeva oblik koji se danas naj češće naziva sandukom). Spomenike je podij elio na 4 vrste: slećak na sljeme. jednostavni pašes terci. a os im toga je nedoslj edna i nepotpuna. Curčić. Curčić j e jedan od najboljih poznavalaca bosanskohercegovač­ kih stećaka. Prva s·kupina se dij eli na 4 podvrs te: prosI i. n erazrađena i nij e dovoljno obuhvatna . slećak u obliku sarkofaga ili tumbe i slupac. sarkofag ili sljemenjak i dvostruki spomenik.6 Prva tri oblika prve podjele on je smatrao s tarijim. Druga skupina ima 2 podvrs te: sandu ci i sljemenjaci. U jednoj svojoj radnj. dakle. a za tumbe i sarkofage da su postali po ugledanju na rimske nadgrobne spomenike. god. Truhelk ina podjela j e uproštena. a ispušta iz vida one koji su viši od 30 c m. četverobridi prizrnat. Truhelka j e s is tema tizovao oblike steća ka u S kategorija.' Općenito se može reći da je Stratimirov. Proizlazi. us itnjena je i ponešto zamršena. pod drugom . V. nišan i krst. pa.i ć dosta brižljivo s tvorio svoju podj elu oblika. Važni rezultati nj egovih istraživanja su ostali u rukopisu. Za krstove je rekao da imaju malo veze sa stećci m a. dvostruki oblici i ostali oblici. da s tećci zapravo imaju samo oblike t-umbe.io tabelu sa 32 crteža. za ploče da se nalaze svuda po svijetu. 3 Kaerova podjela nije jasna. Treća skupina ima također 2 podvrs te : stubovi i krstače. Kanitz. stećci kao kocke i stećci poput sarkofaga.iše bavjo s teć­ cima u Srbiji.šesterci ukrašeni i visok i ukrašeni pašesterei.i još iz 1891. sanduk. Si stematizacija je sasvim uproš tena i obuhvata samo osnovne ležeće oblike. C. god.ka nisu prihvatiH kas niji i s traž ivač i stećaka. Još trojica od s ta nijih istraživača s tećaka bavila su se ob licima s teća ka . Mađarski arheolog i ilus trator Felix Kanitz se najv. koja je u jednom pogledu nepotpuna u odnosu na tekst.

kod s tećaka oko Olova. zbog toga što su mu "spomenici u obliku duguljastih kocki" sličili domaćim sanducima ili kovčezima. a onda što su ploči sa podnožjem .' Među stećcima Sirokog Brij ega (9 nekropola sa 157 spomenika ) nije bilo ploča sa podnožjem. a za sanduk je uzeo visinu od 40 do 100 cm. kojoi su rijetka pojava. sanduk sa podnožjem. niti dvoslrukih sarkofaga sa podnožjem. naj a dekvatnija i najkompletnija. on je naziv tumba zamijenio nazivom sanduk. Uz upotrebljavani naziv sarkofag. god. pa je prvi od istraživača stećaka počeo upotrebljavati naziv sanduk. Ova lista oblika je slična Truhelkinoj. Njegova podjela oblika. CurčiĆ nije obuhvatio neobrađene stećke. sarkofag. na osnovu 133 stećka Radimlje.' Autor je općenito ploče smatrao do visine od 40 cm. s tom razlikom što je umjesto krsta ovdje unesen dvostruki sarkofag s podnožjem. a onda i stećke nekropola u okolini Lištice (Sirokog Brijega). Benac je proučavao stećke nekropole Radimlje kod Stoca. a li je uvrštena kombinacija ploče sa krslom lO S obzirom na sve to. iako u izvjesnom pogledu preopširna. zatim nekropola oko Olova. Od istraživača s tećaka poslije 1945. zbog toga što mu je takav stećak sličan kući sa krovom na sljeme. njih desetak su se zadržali na pitanju oblika. Benac je napravio listu kao i prethodnu. ploča sa podno žjem. sa povećanim brojem oblika. ima devet osnovnih oblika: ploča. Njegova sistematizacija je u osnovi bliska Truhelkinoj. Visoki sanduk ima visinu preko 100 cm. on je predložio i domaći naziv šlj emenjak. ova sistematizacija se može uzeti kao. sarkofag sa podnožjem i krst. Evo kraćih obavješ tenja o tome: Dr A. pa sam ga naveo. data mjesta glavnih osnovnih oblika. Napustio je naziv tumba. Inače. kao tuđi. na osnovu toga da ]. visoki sanduk sa podno žjem. više kao varijantu jednog od prethodna dva spomenika. ali je od nje u ža i jednostavnija. Kao i Curčić. niti stubove i krstove. Benčeva konačna podjela izgleda ovako: 1 2 3 4 5 6 Ploča sa podnožjem Sanduk Sanduk sa podnožjem Visoki sanduk Visoki sanduk sa podnožjem Ploča 7 8 9 10 11 12 - Sarkofag Sarkofag sa podnožjem Dvostruki sapkofag sa podnožjem Krst Krst u zajednici sa pločom Krst u zajednici sa sandukom stećci 77 Nedostaci ove podjele sastoje se u tome što njome nisu obuhvaćeni u obliku stubova i amorfni spomenici. sanduk.On nije posebno istakao ploču kao osnovni oblik. kao . . relativno. Kako vidimo. u Hercegovini.j spomenik ima postolje ili ne. visoki sanduk. ali sam shvatio kao da se taj oblik podrazumijeva. u Bosni. iH kao njihovu kombinaciju.i dvostrukom sarkofagu sa podnožjem. Na osnovu s tećaka iz okoline Olova (7 nekropola sa 263 spomenika). sanduka sa podnožjem i visokih sanduka sa podnožjem. kao kod Radimlje. Krst sa sandukom nazvao je dvostrukim spomenikom. stvarajući svoje podjele i liste. Na kraju je dodao i oblik dvostrukog spomenika.

Sarkofag Po svojoj podjeli ovaj autor je nešto bliži Bencu nego Sergejevskom zato što je unio oblik pod br. što je sasvim opravdano.i je na osnovu proučavanj a s tećaka sa područja Ludmera. Kako vidimo.Ploča 2 . iako mi kod takvih stećaka lako prepoznajemo i razlikujemo ploču.Prelazni oblici III - Stoj eć i oblici IV . zato što toga oblika nije bilo u području koj e je obrađivao. zat im slabo ili sasvim neobrađenih. sanduk i stubac. ostavlo rukopis u kojemu je stećke podijelio na pet osnovnih oblika: ploču. Međutim. Dobro je što je i slabije obrađene stećke svrstao u navedene glavne kategorije. u Hrvatskoj (30 nekropola sa oko 500 spomenlka) . u Hercegovini i na osnovu toga napravio listu oblika koja je jednostavna i dosta uska: II obrađenih 1 . Pod tim nazivima podrazumijevao je uspravne prizme "približno četvrtastog presjeka" koje se završavaju ravno ili kao piramida.Sanduk 3 . uglavnom na osnovu obj avljenih materijala. u istočnoj Bosni (7 nekropola sa 297 spomenika). Vego nije uzeo u obur ni amorfne spomenike. pa je razumljivo što je ova lista u odnosu na dosadašnje u tome pogledu proširena.stela i cipus i dodao im još obelisk.na ležeće i stojeće oblike i naveo da postoje i prelazni oblici. Gimnazijski profesor Ivan Renđeo se pored svoje struke interesovao i za stećke.ležeće i s tojeće stećke. njegova podjela ne sadrži krstove.D. I grubo obrađene stećke je on također svrstao u te dvije glavne kategorije. U trećoj kategoriji smo dobil i nove oblike i nazive. Njegovi prela zn i oblici su nam ostali nedovoljno objašnjeni. sanduke i sarkofage. lista ob lika D. Sergejevsk. Sistematski je obradio stećke u okolini Ljubuš·kog." 78 .Amorfno kamenje 12 3 - Ploča Sanduk Sarkofag 2 3 - Stela Ci pus Obe lisk U Ludmeru ima najviše stećaka uspravnih oblika. Pri tome je naveo tri osnovna obHka: ploču. U l ežeće oblike svrstao je ploče. ali ga najviše interesuju natpisi. I sto ta ko.ij ebio je antičke termine . Sergejevski je uveo dvije nove kategori je . Za s tojeće oblike upotr. Kod Sergejevskog nema oblika krsta. Amorfno kamenje mu je posebna ka tegorija. u p rvoj kategoriji on je usvojio oblike i termine svojih prethodnika. jako 'izm eđu cipusa i obeliska stećaka gotovo da nema razl:iJ<e. osnovne oblike podijelio na dvije glavne . 3. M." Prema tome. Se rgejevskog izgleda ovako : 1L ežeć i oblici II .Sanduk s podnožjem 4 . stupac j križ. zbog toga što takvih obUka ima na području oko Ljubuškog. njegova podjela bi trebalo da ima i oblik sarkofaga sa podnožjem. ali samo kao varijantu stupca" Dr Lovre Katić je obradio stećke Imotske krajine. Amorfno kamenje je izdvojio kao posebnu vrstu. Inače. On je uzeo u obzir još i stelu. sarkofag. tumbu.kategori je . izm eđu Bratunca i Vlasenice. o čemu je. sanduk i sarkofag. Vego se bavi proučavanjem s teća ka općenito.

preklopniea.ležeće i stojeće. u zapadnoj Bosni (5 nekropola sa 244 spomenika). U prvu je ubrojao ove osnovne oblike: amorfni. kao i uspravni. niska prizma. sljemenjak. OS'im toga. moja podjela. ploča obična. sanduk. u Bosni. sanduk. kod kojeg je visina "nešto manja ili veća od širine". krst. samo što je dodat oblik stuba. (44 nekropole sa 1170 primjeraka) podijelio sam kao i one kod Kupresa. Petrovi ć se također zadržao na pitanju oblika. kao piramida i antropoidni (kapičar. On je stećke shvatio kao jednu fazu razvoja hrvatskog groba uopšte. obilježeni stećak ." Prema tome. sarkofag. obrađeni slećak . umjesto krst. podjela je bila ista kao i za stećke Kupresa. ploča anlropoidna. kuću. u zapadnoj Bosni. sljemenjak s monolitnim podnožjem. zidani slećak . sljemenjak s kosim st ranama." Steće i Popova polja u Hercegovini (88 lokaliteta sa 1559 primjeraka). Tada je upotrijebljen termin krstača. a . tumba i sljeme njak (sa ili bez postolja i streha). sljemenjak s odijeljenim podnožjem. Svoju drugu ·k ategoriju je nazvao stubovima i u nju je svrstao ove osnovne oblike: amorfni. samo što su izosta vljeni visoki sanduci i što nije bilo amorfnih spomenika. slub i krslaču 1 6 Dr O.k o.prizma. samo su stubovi nazvani uspravnim spomenicima. Lici i Krbavi i svrstala ih u če tiri osnovna oblika: ploču. prizmaličan. opseg (okvir.'" I Ante Skobalj ima svoju podjelu oblika . sanduk. bez obzira što je u početku naveden i oblik visokog sanduka . Dominik Mandić u svom djelu "Etni čka povijest Bosne i Hercegovine". izgleda ovako: . stub).sa podnožjem i bez nj ega . prizma s monolilnim podnožjem. sanduk. dvostruki sljemenjak. 1B Za s tećke Blidinja.ploča.ploča. Svrstala ih je u šest osnovnih oblika: ploču. (17 nekropola sa 1055 primjeraka) rasporedio u šest slijedećih oblika: ploču. 2l Pri rasporedu stećaka centralne Bosne (330 nekropola sa 4758 primjeraka) korištena je ista podjela. koji je ili plo ča ili stubIS Dr Angela Horvat je evidentirala i obradila ste6ke u Slavoniji. đipa.i što su postojale dvije vrste sljemenjaka. visoka prizma s ravnim stranama. svi su stećci podijeljeni u dvije veće skupine . piše i o stećci ma i svrstava ih u pet osnovnih oblika: ploču. sanduk mu je položeni stećak. slupac i kri ž."b 79 Ja sam stećke . zbog toga što su takvi oblici tamo nađen i.k riž mu je spomenik "sa unakrsnim stranicama". prizma s odijeljenim podno žjem. svrstani su isto ta. Njegova ploča mora imati visinu manju od polovine širine. Baniji. krst i amorfni spomenik. ukrašeni slećak . samo što su sljemenjaci svrstani u dvije vrste ." Petar Ž .u ležeće i u s toj eće. rebrenjak). visoka prizma s kosim siranama. sljemenjak.Dr Mirjana Corović-Ljubinković je proučavala stećke u zapadnoj Srbiji. krslaču i amorfni s lećak. stupcem smatra uspravno postavljeni stećak čija je visina "barem dva puta veća od širine i deblj ine". kućom naziva sljemenjake." Stećke okoline Kalinovika.iz okoline Kupresa. visoki sanduk. On je najprije stećke svrstao u dvij e osnovne kategorije . Evo tih oblika: grubi s lećak .ploča. s/ ub. da bi se razlikovao oblik stećka od reljefnog motiva stećka koji se susreće na raznim oblicima stećaka. obelisk (stup) i kameni kriŽ. koje je izdato u Rimu.

krst ili simboli staleža (škare. nego su na grobove postavljene onakve 'k akve su odvaljene i usj eče ne u k a menolomima. u Srbiji (Pribojska Banja. on iznosi 16591 primjerak. tako reći do sada sasvJm nepoznatih. 'Uočio sam sve vrste oblika.. Iskrsavala su piotanja porijekla nekih oblika i potrebe njihovog razmatranja i objašnjenja. Evo mojih zapažanja i mišljenja o poj edinim oblicima stećaka. kao i materijala koje sam dodatnom evidencijom poslije 1969. Davidovtica). Pokazalo se da su neki oblici karakter. god. ali su one postavljene neposredno . što je 24 % od ukupnog broja stećaka uopšte. i to kako u našoj zemlji tako i u nekim drugam evropskim zemljama? Treba priznati da su takve tanje ploče nađene u podovima crkava ili uz same crkve i na područjima stećaka ili u njihovoj blizini. posebno na području sjeverne Dalmacij e. zatim da mnogi krajevi imaju dosta zajedničkih osobina. Veoma je velik broj u obliku ploča . a pogotovo one koje su ovlaš klesane.samome početku proučavanja ove vrste oblika iskrsla su neka pitanja koja je trebalo najprije riješiti. koja bi bUla kompleksna i adekvatna pravom stanju na terenu. pa i varijetete. kao što su š tit.. i to ne samo sakupljenih velikom akcijom evidentiranja na č itavom jugoslavenskom teritoriju steća ka . Crnoj Gori i jednom dij elu Dalmacije. prikupio i sredio. među kojima ima dosta onih koji su već ranije i drugi i stmž iva či primijetili i konstatovali. Iedno se odnosilo na to da li bi tanke ploče.iznad rake i više puta imaju uklesan epHaf. a katkada i poneki relj efni motiv. To nije baš tačno zbog toga što je u amorfne obLi'k e uvršten izvjestan broj ploča. PLOCE Prvi osnovni oblik ležećih s tećaka je ploča . npr. pregledom svih materijala.istični za pojedina podmčja." s tećaka 80 . u Polirniju. prvenstveno manjih dimenzija i bez ukrasa. Studij je zahtijevao i upoznavanj e komparatrivnih materijala iz naše zemlje i Jnostranstva. ja sam pristupio proučavanju oblika stećaka. kako glavne i osnovne tako i njahove varijante. motika i sL). itd. pa i putovanja na neke od tih terena. nego i onih 'p llbliciranih. Mislim da je sasvim opravdano ako sve s tećke najprije podijelimo na dvije glavne s·k upine -ležeće i stojeće. trebalo tretirati kao stećke. ali se mora dozvoliti i mogućnost da su neke amorfne ploče viđene kao poluobrađene. da se običaj izrade izvjesnih oblika prenosio migracijom sta novništva. Već u . da se II nek im osjeća u tjecaj "li d i· rektno djelovanje klesara iz određenog kraja. ali i mnogo novih.l 2 3 - Ploča Sanduk Sljemenjak 4 5 6 - Stub Knstača Amorfni spomenik U toku daljeg obrađivanja s tećaka u Bosni i Hercegovini. Takvih slučajeva ima. ili uopšte nisu klesane. Sve j e govorilo o potrebi utvrđivanja i objašnjenja nove sistematizacije dblika stećaka. s obzirom na to da ih nalazimo i izvan teritorije stećaka. zbog čega su uvrštene u ploče.

zbog čega sam se od lučio za nešto korigiran kriterij . Najčešće su du gačke od I SO do 200 cm. ploče o kojima se ovdje govDri nalaze se zajedno sa ostalim oblioima stećaka . već prema tome da ]j se radi o s rednjoj. npr. Ustanovlj ene su. a pokDjnic i su sahranjivani po istim običajima i u is tom vremenskom razdoblju. Pravilno i dobro klesana ploča redovno je u ob liku če tveros trane prizme. Ta kve ploče nisu izni mna poj ava. Uz pravougli paralelopiped kao naj češći oblik. odnosno visinu ploča. a u zapadnim obično latinicom na latinskom ili talijans kom jezi·ku. zbog čega sam u ploče uvrš tavao i Dne stećke ko ji su umali i nešto veću visinu od 30 cm.30 Nađene su i vrlo male ploče . za š to se zalažu Stratimirovi ć i Ma ndi ć (duga i široka ploča . pa sam se onda toga i pridrža vao. npr. a š iroke od ISO do 200 cm . nego 'n a površinu zemlj e. Kaer i Truhelka su smatrali da svi pravougli paralelopipedi do 40 cm visine spada ju u ploče. U dalj em radu i s tudiju došao sam. Ima ove dimenzij e: 310 X 285 X 40 cm . a širinu 200 cm.'5 U istočnim kraj evima su bili epHafi pisani ćirilicom na narodnom jeziku. t" ko da ih od rake odvaja čitav zemljani sloj. u izvjesnim s lu čaj evima je bio presudan i odnos širine i dužine prema visini. i u okolini Lišt ice. U Popovu polju sam našao više ploča koj e . a može bit i i pro izvoljno. raspoređene s u i orij entirane po .33 . Kako sam već naprij ed naveo.s tim pravilima. Vrlo je indikativan pokazatelj da ovakve ploče nisu izolirane od ostalih stećaka.su bile dugačke od 240 do 280 cm. Međutim . Svrs tavanj e i određi vanje ploča p o širini i dužini. zapravo u obliku pravouglog paral elopipeda.J2 Još više je bilo primj eraka pl oča koj e se samo s jedne uže strane polukružno završavaju (Kupres." Ser gejevski 27 i Vego .za visinu do 30 cm .BJ u sjeverozapadnoj Bosni (Bihać)" i u Dalmaciji (Zadar). i r·i ne) vrlo je nesigurno. ako su oni po svojim ostalim dimenzij ama bili upadno veli ki.3I Ja sam i h našao na više mj esta. ponekad sa reljefnim m otivima 'ka kve nalazimo ·i na d rugim oblicima.ni su postavlj ene dire ktno na raku. a ne nekakva iznimna pojava. zb og čega su mogle poslužiti kao prototip našim pločama .29 U Uboskom kod Ljubinja evildentirao sam ploču koja je jedna od naj već ih . Blidinje) .. u iste redove. grobovi ispod njih su is te arhitekture. Drugo pitanje se odnosilo na debljinu . a široke 70 do 100 c m. a m ožda je i najveća. Pos toj e i vrlo velhl<e ploče. posebno u is točnim kraj evima Hercegovine. I mnoge druge kara kteristike ovih ploča su zaj edničke i ostalim stećcima . velikoj ili maloj plOČi. do uvjerenj a da je to prevelika visina za ploče . kod Kiseljaka. za koj e možemo reći da r edovno pripadaju sahranj enoj djeci. Dužine i širine su im različite. na istim srednjovjekovnim nekropolama . u okolini Sarajeva. m eđ utim. Razumljivo. A takvih ploča je bilo na više mjes ta. Takav kriterij s u zauzeli i Benac. nego su najčešće linterpolirane izme đu njih. zbog čega u horizontalnDj prDjekciji s li či elipsi." I ja sam za s tećk e Kupresa primijenio takav kriterij. Znač i da su one na ne kropolama stećaka redovna. bez obzira šIo se takve i slične ploče nalaze uz crkve koje su ponekad vremenski neš to s tarije od s tećaka . da takve ploče imaju sva svojstva s teća ka . koj e ponekad dos t·ižu dužinu i 300 cm. To sve govori .. i visina manja od polovine š. postoji i prili čn o veliki broj dru gačijih oblika . Stratimirović . Na Kaerovoj tabeli vidimo ploču koja je sa obadvij e čeo ne s trane polukružna.

Specifi čn i oblici su uvršteni u posebnu tabelu. Tako kombinovane plo če nisu baš r.T. Ovome svemu bih dodao još dva obli ka koja se vrlo rijetko ili sasvim iznimno javljaju. Relativno. Kiseljak.36 Ustanovio sam i nekoliko primjeraka koji su u horizontalnoj projekciji bili ravnokraki trapezi (Blidinj e. POstoji i ploča koja zajedno sa usađenom krstačo m kod uzglavne uže strane sačinjava jedan n adgrobni spomenik. moja lista ploča izgleda ovako : Osnovni oblik Vrsta 1 . Kalinovi·k).40 ja sam ga našao oko Sibenika. Takav oblik je Benac ustanovio u Radimlji. Ikoje su s jedne ili s obadvije u že strane trostrano zatesane. Neke ploče su bile s jedne uže strane polukružne.35 Nađene su i ploče .Dvojna 3 .jetk a poj ava.Ustanovljen je i ne mali broj ploča koje su s jedne ili s obadvij e čeone strane dvostrano za tesane. ali u manjem broju. Kako izgleda. aLi zbog utonulosti u zem lju nije sasvim sigurno da se u Žepi radi o pločama. Struj ići. koje uopšte nisu bile obrađene." Uzevši sve ovo u obzir. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika ste· ćaka .uzduž bile razdij elj ene na dvije polovine. Pale. za b rata i sestru. na dvije vode34 (Bratunac. ovakav oblik je karakterističan za bosanske nekropole. najvjerovatnije za muža i ženu. Rogatica.37 Ustanovljeno je na više mjes ta postojanje ploča. odnosno ploča na plOČi. sl. To su ploče či ji su vodoravni bridovi nešto malo koso zatesani. Mislim da su to nadgrobnici za dva uko pa. redovno većih dimenzija. tako da izgledaj u kao poklopac nekog kovčega .38 Na mnogo mj esta smo našli i ploče nepravilnog oblika. Lopoč ·i dr. čije su vodoravne strane jednom urezanom li nijom ili plasti čnom vrpcom sredinom . l. a sa druge dvostrano zatesane (Gornji Studenci kod Ljubuš kog). Takav specifi čan oblik sam našao u okolini Siben ika 39 Drugi oblik koji je isto tako vrlo rij etko zastupljen jest ploča sa stopom. 1 i 2. VIII A.Pravougli paraleiopiped Podvrste I-PLOCA a) b) c) d) e) Ceona strana lu čno oblikovana Ceone strane l učno oblikovane Ceona strana na sljeme teone strane na sljeme Jedna čeona strana lu čno oblikovana. ili ·koje su samo ovlaš oklesane.4' a nađen je i u Žepi. Kupres) . pa sam ih n azvao dvojnim ili dvostrukim pločama.Tab.Kombinovana sa krs tačom 4Neobrađena Prilaže se tabela ploča . a druga na sljeme f) teona strana trostrana oblikovana g) teone strane trostrana oblikovane h ) Baza II obliku ravnokrakog trapeza 2 . Kiseljak). klesana od jednog komada kamena. najviše jh ima u Popovu polju (Ve ličani. Kalinovik. tako da su u horizontalnoj projekciji bile šestorougaonici il i osmerougaonici (Nevesinje. 82 . ).

83 .JI. 1 H 2 3 Tabela I - Vrste i podvrste s t ećaka u obliku ploča.L-_ _ _.

gdje su vertikalne strane nešto nagnute prema gore. Ta ukošenost je često neznatna. može se smatr ati visok im sandukom. na svoje manje baze. Sanduk je najčešće I klesan kao četverostrana 'prizma.ji i u centralnoj i zapadnoj Bosni . To je naj če šće korišten oblik u klesanju stećaka. prije svega zato što nije naša riječ. Op ćenito se može reći da su stećci u obliku ploča klesani u velikom broju. javlja se ukupno 42564 puta i zauzima 61 % svih stećaka. dok u Crnoj Gori stoji daleko iza sanduka. bilo je vrlo teško razlikovati prave stećke od onih koji potječu iz XVII i XVIII v. jer je sanduk šupalj a i zatvara se poklopcem. Najmanje "ih ima u ist očnoj Bosni. ali ima znatan broj tankih i manjih dimenzija.. Dosta je velik broj takvih sanduka. najviše ih ima u Hercegovini. s napo· menom da su u ovaj broj uvršteni i sanduci sa postoljima. Inače najviše ima sanduka visine od 30 do 80 cm i to na svim područjima. .ima stećaka. Nalazimo ih u svim područj. a onda i zbog toga što nije sasvim adekvatna. broj ploča u Srbiji i Hrvatskoj je upadno veliki i zauzima vodeće mjesto. Ako mu je visina ·iznad 80 cm. kao i ploča. naročito u Srbiji.ivom posmatra ču ona ne izmiče iz vida. ali i daleko iznad sljemenjaka i ostalih oblika_ U odnosu na ostale 'obliJ<e. monolitan kamen . gdje dostižu visinu i preko 200 om. a pogotovo ne sasvim sigurno odvojiti od on·ih što su ·kasn:i je datirani . pa bismo ih mogli nazvati obi čnim sanducima. tj . ili tum ba. SANDUCI Drugi osnovni oblik ležećih stećaka je sanduk . što je oko 3 puta manje nego sanduka. U nekim slu čajevima. Mislim da se razvio iz ploče.koje također nije moguće lako. Prema najnovij'. nego neka vrsta četverostranih (izduženih) prikraćenih piramida postavljenih obrnuto. tako da . astećak sanduk je homogen. unutra. kako su ga zvali neki starij i istraživači stećaka. Slabije obrađenih i amorfnih ploča najviše je u Srb. prema unutra. relativno. pa su se te vertikalne pravougaone strane transformirale u ravn()krake trapeze.• . a potom u zapadnoj Bosni. Ra spoređeni su po svim krajevima Bosne i Hercegovine. Postoje i sanduci sa obratno skošenim vertika lnim stranama . upravo kao pravougli paralelopiped. za razliku od onih visokih.zgledaju kao četverostrane prikraćene piramide koje su postavljene normalnije od onih prvih . a blisko je jugoslavenskom procentu (24 % ). ali pažlj. ali iza sanduka kojih ima gotovo tri puta više. na 84 .m statis ti čkim podacima. zauzimajući svega 17% ukupnog broja stećaka u toj republici . Ima mnogo svojih vrsta i podvrsta. Nisam i h našao u sjevernoj Dalmaciji. Taj naziv nije najsretn ij e odabran. Vrlo veliki broj sanduka-pravouglih paralelopipeda klesan je tako da su im j čeone i bočne strane skošene prema dolje. U Hrvatskoj nema amorfnih ploča. Tako klesani sanduci zapravo nisu više pravougli paralelop ipedi .isina veća od 30 cm. no najmanje u zapadnoj Bosni. č ija je v. Ona je uglavnom svojstvo običnih sanduka. ali najviše u Hercegovini. U Bos ni i Hercegovini p l oče zauzimaju 21 % ukupnog broja stećaka te republi ke. a.

pa sam ih nazvao sanducima sa stepenikom na čeo n oj strani.i\i vrpce razdijeljena na dvij e polovine. koji se upotrebljava ju u ku ćan s tvu (okolina Sokoca. nisu ravni (vertikalni). tj . Takve sanduke sam našao u Ljubunčiću kod Livna i kod vrela Cetine.43 Sli čno ovima. Ustanovljen je izvjestan broj običnih sandu ka č iji su gornji bočni bridovi koso istesani i pre tvoreni u dugač ke uske pravo ugaonike. Vrlo rijetki su primj erci sanduka koji su s jedne čeone strane trostrano zatesa ni (Žegar kod Obrovca}. s li č n o pločama . pa su uveliko podsjećali na d rvene sanduke (škrinje) sa poklopci ma. postoje i sanduci koji s jedne.j gornji bridovi stesani . Među njima nisu nađe ni primjeroi sa stepenikom. bačvasto oblikovan (Kupres . Ovima s u s lič ni rjjetki s lučaj evi oblikovanja čeoni h strana u vidu luč nih ispusta. i to u nemalom broju. zatim o ni koji su s jedne čeone strane bačva sto ili dvostrano zatesani. nego polukružni . Blidinje}. unutra. ali p o čitavoj širi ni (Le dići kod Trnova. Najobičnija su oni čija je gornja vodoravna strana pomoću urezane linij e . a sa druge također dvos trano zatesan.dvojne sanduke čije su polovine bile na različ i t im v. Napominjem da visoki sanduci nemaju toliko varijanata kao obični. na dvij e vode. Višegrada i Donj eg Vakufa). u obliku kavadera. npr. kod Ka \. i na sanduke koji su sa jedne čeo ne strane imali neku vrstu stepeni ka. kakve je ·i Kaer donio na . takvi primjerci su rjeđa pojava . neki s u bili s obadvije strane dvos trano zatesa ni (okoli i na Sjen ice). Višegrada i Pala) . Prače ." Nađen je izvjestan broj nižih sanduka k oji su bili neš to uŽli s jedne čeo ne strane. tako da oni nisu prave prizme. s li čno polukružnim apsidama crkava. tako da su čeone strane posta le šesterougaonici. U dva-tri s lu čaja je taj stepenik na čeonoj strani bio polukružan. lučno o blikovani (Blidinje). ali ne često. kao ni oni kao korita . dvojni ili dvostruki sanduci. a nije bilo ni sanduka u obliku šesterostranih prizmi . tj. skošen i. U znatno manjem broju su u stanovlj en i srunduci kod kojih s u svi bridovi gornje vodoravne strane bili istesan i. a neki su s jedne stran e bHi dvos trano zatesani. Kao i ploče. Nerijetko smo našli . u Hrvatskoj. Ustanovljen je manji broj niži h sanduka koji su bili u obliku pravilne četveros trane prizme. tj . Sam poklopac je u takvim s lu čajev ima poprjmio oblik vrlo niske a izdužene p rikraćene piramide. ) Neki primj erci su bil. a č itava če tveros tran a prizma postala šesterostrana (Rogatica. (Kaer je na svojoj tabeli također prikazao takav oblik. tj . Zani mljivi su obi čn i sanduoi koji na gornjoj stran i (vodoravnoj ) ima ju pravougaona udubljenja manjih i većih dimenzija. kao npr.isinama (oko Rogatice. Ali. Sokoca i Foče) .inovika i kod Obrovca. Kao i kod ploča. jer im se pravougaona baza pretvorila u ravnokraki trapez. a sa druge zaob ljeni (okolina Ljubui"lkog). u okolini Kupresa i Duvna. postoje i sanduci koji su nadgrobnici za dvije osobe. Nalazimo ih u raznim područjima . u Bosni} . a ne pravougaonici. eviden tirao sa m II oko lini Rogatice i sanduke sa stepenikom na jednoj bočnoj strani." Jedinstven je primjerak sanduka koji je sa jedne čeone strane bio dvostrano zatesan prema dužim strana ma. U odnosu na uobičajene sanduke.i s jedne strane dvostrano zatesani. Živinice) . zb og čega su s lični korjtima za česme (okolina Sarajeva.85 svoje veće baze. ko d kojih su čeone strane 'kvadrati. oni su nam izgledali vrlo dugački. a ponekad i sa obadvije čeone stra ne. Nije bilo ni skošenja vertikalnih strana prema gore. pa n i oni h č iji su sv. Naila"io sam.

a če tvrti je s jedne čeone strane stesan koso prema dužini. jedna je bila kraća (visine su ostale iste).i s liči crkvici sa polukružnim apsidama na čeonim stranama. o kojima će malo kasnije biti r. zatim ima još dvije bočne stranice kose.da ove cifre obuhvataju i sanduke sa postoljima. Takve oblike s u našli i Pa lavestra i Perić u Žepi . sanduci su najbrojniji oblik stećaka uopšte. nego kose. Cetvrti sam evidentirao u okolini Novog Pazara. * ** Kako je već istaknuto. I ovdje napominjem .svojoj tabe li . dok u Srbiji stoje oza ploča . Našao sam ga u okolini Pljevalja. Takva čet-iri iznimna i specifična primjerka sam već naveo: prvi je sanduk na polukružni s[epenik. Izvjestan broj je imao i nejednake dužine i nejednake visine svoj<ih polovina. a odozgo je uzak i ravan pravougaonik. tako da je to zapravo bila ko mbinacija sanduka i ploče. Jedna vrsta tih dvojnih sanduka imala je dosta plitak niži dio. Jedan je klesan tako da na vodoravnoj strani ima doda tak u obliku tanke ploče. Sličan ovome je sanduk sa dvije tanke ploče. pa izgleda kao da ploča ima svoj postament u obliku ploče. ali u vrlo malom broju ili samo kao osamljerui primjerci. u Hrvatskoj su zastupljeni sa oko 45 %. Mnogo manji broj primjeraka je imao različite dužine svojih polovina. ij eči. U nešto manj em broju javljaju se sanduci udruženi sa krstačama koji. Uz sve ove vrste i podvrste oblika sanduka javlj aj u se i još neke. 86 . zbog toga što sistematska evidencija za mnoga područja te dvije vrste osnovnih oblika nije odvojeno iskazivala. Rogatice i Višegrada). sačinjavaju jedan nadgrobni spomen ik (Radimlja). a to obadvoje svoj postament u obliku sanduka (Gornji Studenci kod Ljubuškog). nekad s jednog a nekad s obadva kraja (oko Sarajeva. U Bosni i Hercegovini oni zauzimaju oko 64% ukupnog broja stećaka. širine . Vjerovatno je stvarni broj sanduka nešto veći zbog toga što su neki u zemlju utonuli primjerci na popisivače djelovali više kao ploče. To je dosta nizak sanduk u obliku šesterostrane prizme koja leži na bazi pravougaonog obhlka .46 Obadva ta oblika su klesana u jednom komadu kamena. drugi je sanduk ko ji u h orjzontalnoj projekcij. treći je sanduk koji je s jedne čeone strane trostrano zatesan. Ovdje još spada i amorfan oblik sanduka. u Crnoj Gori još više . naročito u centralnoj i istočnoj Bosni. Javljaju se još četiri iznimna oblika. koji nalazimo u više područja. b očne stranice joj nisu vertikalne. a sa druge koso prema širini spomenika. Nazvao sam ih kombillovallim sa krstačom ili salldukom sa krstačom. kao dva komada. što izgleda kao da ploča ima svoje postolje u obliku sanduka (Prijeklade u okolitlli Foče) . iako klesani odvojeno . Možda bi se mogli zvati sa11ducima Ila stepeIlice? Treći izniman oblik je varijanta dvojnog sanduka. Njegova obadva dijela se prema vani postepeno šire i na drugom kraju završavaj" polukružno . Najčešće horizontalne dimenzije sanduka su slične onima kod ploča: dužine od 150 do 200 cm. Ponekad se uočava da ti dijelovi nisu jednako široki. tj.oko 70%.sa oko 19% ukupnog broja stećaka. pa su ih i uvrštavali u ploče.

od 70 do 100 cm. u istočnoj Bosni ima najviše dvojnih sanduka svih varijanti. Velike sanduke naj češće nalazimo u istočnim krajevima Bosne.Neobrađen 87 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta sanduka . Sanduci i s točne Bosne su dosta dobro klesani.Pravougli paralelopiped Podvrste a) b) e) d) e) Vertikalne strane iskošene prema dolj e Vertikalne strane iskošene prema gore Stepenik na čeonoj strani Stepenik na bočnoj strani teona strana na svod f) Ceone strane na svod g} teona strana na sljeme h) Ceone strane na sljeme j) Jedna čeDna strana na luk. a naro6ito svojim velikim bmj em. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika s tećaka . .6 .T. sanduci predstavljaju najkarakterističniji i najadekvatniji formalno-oblikovni izraz stećaka. II.r s tačom 5 . što je znak vještih klesara. a vrlo visoke u i s točnim ·kraj evima Hercegovine. ali često tako da te skošene vertikalne strane nisu sasvim ravne nego su pomalo. ali pravilno. 3-10. odnosno izvijene. Najljepše obrađeni sanduci su u Hercegovini.Sesterostrana prizma . Tako bi lista vrsta i podvrsta osnovnog obli.k ao i amorfnih sanduka. Specifični oblici se nalaze na posebnoj tabeli. dok im visine naj češće iznose od 40 do 80 cm. Centralna i zapadna Bosna su karakteri s tične po relativno velikom broju slabije obrađenih .ka sanduka . udublj ene. a druga na sljeme j) Baza II obliku ravnokrakog trapeza k) Kao korito l) Gornji dio prikraćena piramida l-SANDUK 2-Kvader 3 .T. I sanduka ima velikih kao i m alih. Osim toga.zgledala ovako: Isnovni oblik Vrste 1 . Može se reći da svojim oblikom. sl. relativno su nešto duži.Dvojni Samo sa srednjicom a) Nejednake visine b) Nejednake dužine e) Nejednake visine i dužine d) Sanduk-pl oča '4 . VIII A.Sanduk sa k. među njima je veliki broj skošenih.

_ _ _-------' obliku sanduka. . fP w.J /j Tabela II Vrste i podvrste stećaka II .QJ 88 1.II {l @ (j) {l fl () Q () (}) e tl II J K {JJ L 2 {} ll} @ rP.

jko da samo po sebi djeluje kao spomenik. nadgrobnik nije homogen kamen. Stratimirević. a visok 142 cm. a n eki imaju čak i nabpise (Hodovo. pa i sa tri postolja. Odmah treba reći da postoje i sanduci sa dva. ali i mnogo viših. U odnosu na bazu spomenika. 20 ili više cm. Za takve slučajeve precizniji bi bio naziv sanduk na postolju. Može se reći da su i najomiljeniji. Nekada je ono malo usječeno (sa ležištem) da sanduk na njemu bude stabilniji. njihov broj je malen. Istraživači stećaka nisu jedinstveni u pogledu tretmana ovog oblika. I sanduci sa postolj. Moj utisak je da ih ·ima isto toliko. proizlazi da je visina toga sanduka 's a postoljem 250 cm. nego 'kao uspravno postavljeni stećci.SANDUCI SA POSTOLJIMA Treći ležeći osnovni oblik stećaka je sanduk sa postoljem. Među njima su sanduci sa postoljima zastupljeni u velikom broju.47 Opli6ići). što je i razumljivo. umjesto sanduk sa postoljem. napominjem da je izraženo mišljenje kako oni predstavljaju prelazne . ako ne i više. Najviše . bez postolja) . On je dugačak 295.ima imaju gotovo iste prosječne dimenzije.64 m j. jer je takve sp. ima ih uobičajenih visina (do 80 cm.48 Iz naprijed navedenog narodnog običaja pri prošnji djevojke (da li mladoženja može mladu kamenovati. s tom razlikom što mu je donji dio proširen na sve strane. Mislim da se može navesti nekoliko razloga koji opravdavaju njegovo mjesto samostalnog osnovnog oblika stećaka. a težina 24192 kg:" Isto tako. Benac i Vego ga smatraju zasebnim osnovnim oblikom. širok 130.ikom broju pravili i postavljali. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68 cm. nego je sastavljen od dva zasebno . Više puta je ono tako ve]. odnosno postaviti kamen po kamenu?) očito je da narod takav spomenik drugačije vrednuje od sanduka bez postolja. koli:ko i sanduka bez postolja. Druga je stvar što naša postojeća evidencija nije uspjela da ih i zasebno iskaže. 89 Mnoga svojstva ov. dok su ih u tako vel.omenike bilo mnogo teže klesa ti i postavljati. Neki primjerci postolja su ukrašeni reljefima. Na žalost. Zbog svega toga smatram da se sandu'k sa postoljem može tretirati kao samostalan osnovni oblik. postolje je uvijek veće i izlazi na sve strane po 10. Među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima spada onaj sa natpisom iz Vlađevina kod Rogatice (sada u Sarajevu). Prema tome. Postolje je redovno obrađeno isto tako pažljivo kao i sam sanduk. Rekao sam već da su sanduci najbrojniji oblici stećaka uopšte. kako za naručioce tako i za klesare. Većina ga smatra vrstom sanduka. koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića. zbog čega izgleda 'kao da je postavljen na drugi stećak u obliku ploče ili sanduka. U Uboskom kod Ljubinja jedan takav spomenik ima ove dimenzije: 180 x88x 220 cm.klesana komada. volumen spomenika iznosi 8.i h spomenika su slična onim prethodnog oblika. ovi spomenici su naročito upadni i djeluju vrlo impozantno.takvih primjera'ka sam našao 'll istočnoj Hercegovini . Više puta to postolje zaista nije isklesano od istog komada kamena. a mogao ih je poručiti samo imućan čovjek. Ako uračunamo visinu postolja koje iznosi 30 cm. Neki primjerci su toliko visoki (uzimajući u obzir i visinu postolja) da ne djeluju kao leželi. a mogu biti veli·ki ili i mali .kao sanduk.so U vezi sa visokim sanducima uopšte. Razumljivo. Klesan je kao ·i prethodni osnovni obLik .

r-~~-----~~--~~~·~~-_ . da je neš to 90 .. a kod više takvih primj eraka je to skošenje neš to udubljeno. Kupres. II Velimiju kod oblike ka s lj emenjacima. izvijeno. prema unutra .. a izgled čitavog stećka je postao sasvim dru gač iji.< jedne bočne sIrane imali s tepenik (Rogatiea. Ostale varijante ovoga oblika. - Vrlo visoki sanduci sa postoljima Nikši ć a. Takvi oblici su najviše zastuplj eni u istočnoj Bosni. Određujući faktor za takav kriterij bila j e. Našli smo i nekoliko primj eraka kod kojih su vertikalne strane bile skošene prema gore-unutra. š to n. zbog čega mu čeDna strana više nije pravougaonik.u~--~~-. if ' Sl. dakle.da je zaobljen ili zaš. 17. na dvije vode. Mnogi sanduci sa postoljima imaju vertikalne s tranice skošene prema donjoj bazi.~r-~--~-n-----. nego peterougaonik (u gornjem dij elu je stvo ren zaba t) . zbog čega su oni bi li slični prikraćenoj piramidi (Pljevlja). Blidinje). nego kao krov kuće . niti če tverougaonik uopšte.i ljen s jedne čeone s trane. Sljemenjak se odozgo !le završava ravnom plohom. vis·ina sanduka. analogno varijantama sanduka bez postolja .ije prihvatljivo. Našli smo i primjerke koji su s j edne čeone ili .~.

Kod izvj esnog broja dvojnih primjeraka su nejednake dužine tih dijelova. Izniman i specifičan s lu čaj ovoga oblika prikazan je na T. VIII A.suzen prema jednoj čeonoj strani. pa je sli čio starim jevrej skim nadgrobnicima (Kreševo) S l Lista vrsta i podvrsta ovoga osnovnog oblika izgleda ovako: I snovni oblik Vrste 1 . .ine njihovih dijelova nejednake. Tu liniju. a čeone površine su postale nepravilni šesterougaonici (Višegrad.k osa).Dvojni Samo sa s rednj icom a) Nej edn ake visine b ) Nejednake dužine c) Nejedna ke vis ine i dužine 1.Ses teros trana prizma 91 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblika sanduka sa postoljima T. Sokolac. odnosno niža od druge. Ponekad su bočne ivice gornje baze sanduka p o prili čno koso stesane . Konstatovao sam da postoje i sanduci sa postoljima koji su u obliku kvadera (ne računajući postolja) . zbog čega se gornji dio sanduka pre tvorio u nisku prikraće nu piramidu. Donji Vakuf). I sanduke sa postoljima nalazimo kao dvojne. Tako je ovaj spomen ik s jedne Čeo ne stra ne bio znatno viši nego s druge. sa izgledom poklopca sanduka. A ima i primjeraka dvojnih sanduka sa postoljima kod kojih su i visine i duž.bočne se pretvorile u ravnokrake trapeze. III . da je pravougaono izdubljen na vodoravnoj strani. a čeoni pravougaonici su postali razli čite veli č ine. visine su im. odnosno vrpcu nazivam srednj icom. Kod nekih dvojnih primjeraka je jedna polovina viša. dakle.Kvader 3. itd. nego kosa. tako da se ona transformirala u tri pravougaonika (j ednog srednjeg ši reg i dva postrana uža i .Pravougli parale iopiped :1) b) c) d) e) f) Pod vrs te S a dva pos tolja Ve rtikalne s trane iskošene p rema dolj e Ve rti ka lne strane is koše ne pre ma gore Ste penik na čeo n oj s trani Stepenik na boč noj strani Gornj i dio pr i k ra će na piramida ll-SANDUK SA PO- STOLJEM 2 . 11. . čeon e strane se tran sformirale u nepravilne šesterougaonike. sl.nisam ustanovio. Tako postoje sanduci sa postoljem kod kojih je vodoravna strana običnom urezan o m linijom ili plastičnom vrpco m podijeljena na dvije polovine po dužini. Uz ovdje navedene vrste i podvrste. zbog čega ni ostale strane nisu uobičajene . Ponekad su ivice gornj e vodoravne strane sanduka koso stesane. čije su podvrste slične podvrstama dvojnih sanduka bez postolja. različite. nejednake. postoji još jedan jedinstven primjerak sanduka sa postolj em koji je klesan tako da mu gornja pravougaona površina nije ravna. a čitav sanduk (ne računajući postolje) p os tao šesterostrana prizma.

92 .l u/lJ(}f!) A B e iiia/}) F Tabela III - Vrste i podvrste stećaka u ob li ku sanduka sa postoljima.

zbog čega ta kve vrste nisu zastupljene u listi ovoga osnovnog oblika. ranije čes to nazivan sarkofag. ima ih u svemu 6078 primj eraka.kve nazivamo niskim.• •• Neke karakteris ti čne podatke ovoga osnovnog oblika dao sam naprijed. za to što sistema tska evidencij a nije mogla posebno iskazati njih. zbog toga što i h je bilo naj teže klesati i što su ih mogli poručiva ti samo najimućniji ljudi. Našli smo i sljemenjake čija je visina iznosila manje od 40 cm. U okolini Pljevalja sam našao više primjeraka dosta uskih i po dimenzijama manjih stećaka ove vrste. kako to narod kaže. smatramo ih uobi čajenim . cen tralnoj i zapadnoj Bosni. A:ko su ispod 80 cm visine. kao i po dvojn im pr'imj ercima. Sljemenjaci i sanduci zapravo i jesu oblici čij a nam slika najprije izađe pred oči kada pomislimo na s teć ke. pa bi najpravilnije bilo da ta. a centralna Bosna sa sljemenjacima ispod 80 cm visine. Njihov broj. kakvi su r ije tka poj ava u drugim podru čjima . a čeo ne pravougaone stra ne u peterougaonike (dodat im je zaba t) . što u o dnosu na ukupan broj steća. a u Srbiji i sjevernoj Dalmaciji je vrlo rijetka pojava. tako da je spomenik dobio oblik peterostrane prizme. Hercegovina je . a one iznad 80 om visokim sljemenjacima. Oni su i najčešće ukrašavani reljefima. a ni a morfne sanduke sa postoljima. zbog toga što se oni odnose i na ovaj i na prethodni osnovni blik. "na sljeme" ili "na dvije vode". posebno one više i sa postoljima. u manjem bro ju se javlja u. zbog toga što je s ličan antičko m sarkofagu. ipak. zatim u širem području istočne Bosne.isti njegovih specifičnih o blika. Dimenzije su im s lične dimenzij ama sanduka. Uz sanduke. Na k raju treba reći da nisam našao sanduke sa postoljima ko mbinavane sa krs tača m a. Ovaj obli k steća ka je najv iše klesan u Hercegovi ni. a posebno slj emenjake sa postolj ima (kako se dogodilo i pri popisu sanduka ). "na lastavicu".i osnovni oblik slj emenj aka sa postoljem.poznata sa visokim. Naj izrazitiji dio ovoga oblika je nj egov krov koji naj češće izgleda kao dvostrešni krov kuće. a niti u I. a imaju relativno dosta i natpisa. one čija je visina između 40 i 80 cm . odnosno u dvos trešni krov. Tim o blicima se stećci najbolje prezentiraj u. SUEMENJACI Slj edeć i ležeći osnovni o blik stećaka je sljemenj a k. Među njima ima vrlo vehkih i vrlo malih s teća ka. 93 Redovno su to lij epo klesani spomenici.kteri s tična po primjercima koji su prema dnu skošeni i izvijeni. slj emenjaka nema tako mnogo kao sanduka i ploča. zbog čega se smatraju i najvrednijim. I stočna Bosna je kara. Na žalost. te u okolini Nikš i ća (Banjani). Prema najnovijim podacima. To je četverostran a prizma (pravougli paralelopiped) čija se gornja vodoravna strana pretvorila u dva koso naslonjena pravougaonika. nije malen. ovaj oblik dj eluj e vrlo impozantno. Napominjem da ta cifra obuhvata .ka iznos i nepunih 9% . i to više u njenim is točnim krajevima.

Gornjeg Vakufa i Imotska krajina). U najnovije vrij em" našao sam na području sjeverne Dalmacije j takve sljemenjake čija je visina bila veoma malena.vica krova. a bilo je i sasvim ravnih krovova. imali ·s u četiri . Bilo je i slučajeva gdje je hrbat krova prikazan uskim pravougaonikom." a i ja sam nedavno takve evidentirao u okolini Kra ljeva. "bog čega je krov sličio bačvastom svodu. siju hrbata krova. ali ima skošenja i čeonih s trana. Takvi krovovi su privilegija istočne Bosne i Crne Gore. i to je izrazitije nego kod sanduka. Neki istraživači stećaka su smatrali da je ta konkavnost poslj edice nebrižljivog klesanja i da znači slab umjetnički kvalitet stećka. postala čisti luk (Lipovice kod Tuzle. gledana sa čeone strane. Zna tan broj sljemenjaka je prema donjoj bazi i prema unutra skošen. tako da su ti sljemenjaci uveliko pod sjećali na ploče. 94 . u Hočev Iju kod Breze. Kod priličnog broja naprijed navedenih .srednjim. Obično su bočne strane skošene. U dosta slučajeva krov sljemenjaka nije ravan. Novo Selo kod Kupresa). a bilo je i zaista trostranih ·krovova (okolina Foče.krovo va. a čitav spomenik u šesterostranu prizmu. Takvi sljemenjaci su osobina mnogih područja. S7 Naprotiv. ss Neki su krovovi klesani tako da su bili ulegnuti po svojoj širini. sa debljam vrpcom kroz sredinu. a više puta i čeone stranice. ali takv. konkavne. u Srbiji.k iše i snijega i da stvori utisak prave kuće (okolina Prozora.h primjeraka ima i oko Kupresa. ta<ko da su se kose zabatne ivice čeoni h strana pretvorile u prelomljeni luk. pogotovo ako se ona mjeri do donjih vodo· ravnih ivica krova. zbog čega su se čeone strane pretvorile u šesterougaonike. a iznad 80 cm visokim sljemenjacima. i to dvije po dužini u obliku trapeza. a negdje vrlo visoki . Više puta su te strane i udubljene. takvo ." Ima krovova koji su nešto izbočeni po svojoj širini.k lesanje traži posebn u klesarsku vještinu i takvi s teće i su i ljepši i vredniji . Sokoca iRogatice ). tako da je .i ma razloga da takve sljemenjake smatramo jednom varijantom i da ih zovemo pločast im sljemen jacima. s2 Iste takve sljemenjake je pronašao Z. zbog čega su s tvarale nadstrešnice. negdje su krovovi vrlo niski . koja je stvarala impre. izbočen.krovne plohe. zbog čega su kose zabatne ivice postale dva spojena konkavna luka. Travnika. Visina krovnih ploha je različita. odnosno sastav lukova sasvim izgubio. Mislim da je to imalo dvojaku funkCiju . ulegnu~e. tako da je krov u tim slučajevima imao tri dugačke krovne plohe. Ponekad se taj prelom.56 Nađen je i izvjestan broj sljemenjaka čiji su se krovovi znatno razlikovali od do sada opisanjh. ali se najviše tako klesalo u istoč n oj Bosni. Rijetku varijantu predstavljaju slj emenjaci sa krovom koji se sastoji od četiri uzdužno postavljene plohe (kod Vlasenice) . Našao sam i talm niske krovove da su im se kosine jedva primjećivale. krovne plohe prelaze vertikalne bočne stranice spomenika. konkavni.blago na-košeni. Vlasenice. sužen. Kajmaković ou Predjelu kod Foče . Krovne plohe tih sljemenjakaobično su bile vrlo blago nakošene. a dvije po širini u obliku trouglova. npr. nego blago povijen po dužini. konveksan.strmi. posebno dvo· slivnih. Mislim da .da zaštiti kvarenje spomenika od .

a ne obrat no (okolina Vi šegrada. 18.i i krać i .59 Naravno.Postoje i dvojni s lj emenjaci. Rogatice i Sokocal. zatim da je kraći od prvoga .i . kao što s u prim jerci u okolini Sokoca i Plj evalj a . Nije tako rijetka ni pojava dvojnog sljemenjaka koji je kombinovan od s lj emenj aka i sanduka. Obično su to dva jednak o velika sljemenjaka sa uobi čajenim dvos livnim krovovima. krovne plohe su imale po tri stepenice. Nađeno je nekoliko primj eraka s lje menj a ka kod kojih . a ima i takvih ko d kojilh j e taj drugi dio i niž. U tim s lučajevima j e sanduk obično nešto niž.ko d a im je jedan dio [liži od drugoga. Nisu nađeni s lj emenjaci kombinovani sa n i amorfni slj emenjaci. klesana u jednom komadu kamena. š to stvara utisak da je on p ridodat slj eme· njaku. ss Karakteris ti čn i su za i stočnu Bosnu. SI. - Dvojni s lj emenjak II Kamenici kod llij aša. i dvojni s lj emenj aci su više puta sa is košen im ili sa ul egnutim vertika lnim stranama. sus reću se i u Podrinju u Srbij-i. a koji put i u drugi m krajevima. a ne pos toje 95 I ovaj oblik ima svoj e iznim ke. Specij a lan je s lučaj krova kod Kalinovika koji j e prikazan s tepen i často . na primjer oko Prozora. krs ta ča ma. Ponekad su ti dvojni slj emenjaci klesani ta.

su korišteni za reljefne ukrase i natpise. i to tako da je jedanput bio ulegnut (Plj evlj a). U odnosu na ukupan broj stećaka. Usta vrsta ·i podvrsta slj emenjaka je ovakva: Osnovni oblik Vrs te Pod vrste Najobi č ni ji ob lik krov na dvije vode b) Krov povijen po dužin i c) Krov povijen po š irini d) Lu č no zasvođe n krov e) Krov udublj en po širini f) Imi tacija s lj emena g) Pločasl i sljemenjak h ) Krov na če tiri vode i) Krov sa n. Najv iše ."" Takvi sp omenici su neuobiča­ jeno kratki (Kupres). osobito u okolini Plj evalj a. jer tamo nalazimo i visdke slj emenj ake.T.ads trešnicama j) Vertikalne strane iskošene prema dOlje k) Vertikalne strane iskošene prema dolj e i udubljene Krov na tri vode po dužini IV-SLJEMENJAK 1 . Prema izloženome. kakvih gotovo da nema u drugim po dru čjima (Ilrijaš).5 %.Dvojni Krov na četiri vode po dužini a) b) c) d) Nejednake visine Nejednake dužine Nejednake visine i dužine Sljemenjak-sanduk PrJlaže se tabela vrsta i podvrs ta oblika sljemenj aka . Kod nekoliko takvih primjeraka dv·oslivni krov je bio isklesan po širini. Za njih je odabiran najkva1itetnij-i kamen da bi što duže trajali . VIn A sl. Srbija ima najveći broj slj emenja'k a .Sesterostrana prizma 3 . a drugi put izbočen (Kupres). kod koj eg su trouglaste krovne plohe nešto povijen e. U tome pogledu se 's točna Bosna nešto izdvaja.Peterostrana prizma a) 2 . Iznimni i specifični slučaj evi ovoga oblika p rikazani su na T. * ** Svi slj emenjaci su uglavnom lij epo klesani. Specifičan je sl u čaj slj emenjaka na četiri vode u Vrućici kod Teslića.su SInne bile veće o d njihovih dužina. I s točnobosans'ki su čes to skošeni i ulegnuti. Bosna posjeduje mnogo manji broj ovih oblika.Sedmerostrana prizma 4. Bosna i 96 . tako da formiraju polukupolu sa kuglom na svom vrhu. ustanovljeni su uski i relativno maleni sljemenjaci. IV. U sjevernijim krajevima Crne Gore. na tome području se nalazi znatan broj dugačkih a uskih s ljemenjaka. Osim toga. 12-15.9. a os im toga ovi bosanski su redovno niži . U poređenju sa Hercegovinom. a naj češće su na nekropolama zauzi ma li istaknutij a j centralna mj es ta.

97 .1 • • e D E 2 3 e Tabela IV - Vrste podvrste stećaka II obliku sij emenjaka.

Sljemenjak sa dva postolja II Sudi ć ima kod Ilij aša. da bi ovaj s tabilnije stajao.Hercegovina ima isti prosjek kao i čitava zem lja .Hrvatska ima 3. ponekad se čak i ukrašava. SLJEMENJACI SA POSTOLJIMA Peti osnovni oblik l ežećih s tećaka jes te sljemenjak sa pos toljem.9%. a Crna Gora 3% . Na i s traživače i obične posmatrače stećaka oblik sljemenjaka je naj snažnije djelovao i redovno podsj ećao na kuću. 98 . 19. Njegovo postolje (podnožje. a nekada je homogeno sa glavnim dijelom spomenika. ono Jma i svoje druge funkcije: ono je važan dio spomenika. Sljemenjak sa pos tolje m ima svoj e zasebno i samosta lno mjesto u sis tematizaciji oblika iz s li č nih razloga kao i sanduk sa pos toljem. dok os tala dva republička područj a stoje daleko is pod toga . Iako je pos tolje klesano prve ns tveno da osigura stabilnost spomenika .6% . O porijeklu ovoga oblika je više puta pisano. a osim toga ono zajedno sa ostalim dijelom dosta doprinos i viziji SI. stopa) ne kada je klesano od posebnog komada kamena. Na odvojenom postolju je obično izdubljena pli ća pravougaona površina veLi č in e donje baze spomen ika. zbog čega se često kleše u velikim dimenzijama sanduka.

a drugo zaseban komad (okolina Konjica. širina 156 (pri vrhu 167). Među najveće i najpažljivije klesane spada poznati primjerak iz Donje Zgošće kod Kaknja (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). koji se pripisuje oblasnom gospodaru Pavlu Radenoviću. Ovome obliku su poklanjali paznJu i poruclOci i sami klesari. visina 146. Nije tako rijetka pojava sljemenjaka sa dva postolja. gdje je prvo obično homogeno sa spomenikom. Dimenzije p"dnožja su: 300X219x85 cm . Foče i Sokoca)63 Izuzetna je pojava sljemenjaka sa Sl. u okolini Sarajeva. II Velikom . Dimenzije samog spomenika iznose: duŽJina 265. izla"i da je težak oko 14000 kg. klesan je pažljivo. a do sljemena 169 cm. široko 200. Dva visoka sljemenjaka na postoljima Ograđeniku kod Citluka.40 ml.k ao i prethodni osnovni oblik. a pri vrhu 147. a visoko 40 cm . Javlja se u gotovo svim vrstama i podvrstama .istaknutija mjesta nekropola . šir. više Kasindola. 20. Njegove dimenzije su ove: dužina 250 (pri vrhu 264). crkve-mauzoleja. Volumen mu iznosi 11. u relativno velikim dimenzijama i relativno velikom broju i postavljan na naj. visina 124 (do sljemena 157) cm." Najveći pnimjerak se nalazi na Pavlovcu. a težina 31920 kg 61 Ovaj osnovni oblik izaziva najdublji i najsnažnij-i utisak na sve vrste posmatrača i obično se smatra da je to upravo oblik koji stećke najbolje prezentira. Njegovo postolje je dugačko 300.kuće. Ako mu izračunamo volumen i to pomnožirno sa specifičnom težinom kamena.ina 139 pri dnu.

pa i sa četiri takve uzdužne plohe. ZabilježiH smo i sljemenjake sa postoljima koji su . Rjeđi su sl u čajevi krovova ulegnutih po svojim širinama. a ponekad su one i 100 . II Lađevini kod sedmerougaonu prizmu. pogrbljen. Kod mnogobrojnih spomenika sa dvosllvnim krovovima krovne plohe su prelazile vertikalne stranice spomenika i tako činile nadstrešnice.mali četveroslivne krovove . neposredno postolje homogeno sa spomenikom. 21. I ovaj osnovni oblik. nekada se on povija po svojoj širini.64 gdje je. pa se hrbat krova dočarava jednom plastičnom vrpcom. a u drugome u Sl. što znači da se spomenik u prvom s lu čaj u pretvorio u šesterougaonu. a n e kada je sasvim lučno-valj-kasto zasvođen. Postoje i krovovi sa tri uzdužne pravougaone plohe (obično je srednja uska i ravna. a drugo i treće čine zaseban komad kamena. a ima i slu čaj eva gdje su sasvim ravne. često je klesan tako da su mu vertikalne stranice skošene prema dolje-unutra.krovne plohe na sve četiri strane. Sljemenjaci sa postoljima su najčešće sa dvoslivnim krovom. - Kombinovani sijemenjak·sanduk sa pustoij em Rogatice. Ponekad su krovne plohe blago kose. Ne kada je takav krov povijen po svojoj dužini.tri postolja (Sudići kod Ilijaša). kao . prethodni. a druge dvije šire i kose). prvo.

" Nije konstatovan nijedan sl učaj kombinovanja slj emenjaka sa krstačom.Dvojni a) Nejednake visine b) Nejednake dužine c) Sljemenjak-sanduk Prilaže se tabela vrsta i podvrsta slj emenjaka sa postoljima T. i to kako oni kod kojih obadva dijela imaju jednake dimenzije. Iznimni i specifični slučajevi (s ljemenjak sa tri postolja i dvojni kombinovan od sljemenjaka i sanduka neje dnakih visina i nejednakih postolja) prikazani su na T. posebno onih viših. ili po širini. 16-17. Zadnja podvrsta ovlih dvojnih jeste kombinacija sljemenjaka i sanduka. * ** 101 Glavni statist·ički podaci su navedeni naprijed.SesteroSlrana pri zma k) Vertikalne strane skošene prema dalje-unutra i udubljene Krov na tri vode po dužini 3 . i ovdje postoje takozvani dvojn i ili dvostruki sljemenjaci sa postoljima. osim toga. Najviše sljemenjaka sa postoljima nalazi se u HercegovI ini . ima i vrlo dugačk>ih a uskih . Zanimljiv je osamljeni primjerak dvojnog sljemenjaka sa postoljem na podru čj u srpskog Podrinja. sl. kod prethodnog oblika.Peterostrana prizma UEM Krov udubljen po širini g) Imitacija s lj emena h ) Krov na čet iri vode il Krov na dvije vode sa nadstrešnicama j. zbog toga što obuhvataju i ovaj i prethodni oblik zajedno. VIII A i B .Sedmerostrana prizma Krov na četiri vode po dužini 4.) Vertikalne strane skošene prema dolje-unutra 2 . V. tako i oni kod kojih su ti dijelovi nejednaki po duž-ini. gdje. Evo kako izgleda lista vrsta j podvrsta ovoga oblika: Osnovni oblik Vrste Podvrste a) Najob i čni ji oblik . Skošeni i ulegnuti prema dolje-unutra najviše su karakteristika istočne Bosne.konkavno izdublj ene. Konačno. ·kombinovanog od višeg slj emenjaka i nižeg sanduka na toj način što je i postolje slj emenjaka bilo više od postolja sanduka . niti je bilo amorfnih sljemenjaka sa postoljima. Jedino nisam našao dvojne slj emenjake kod kojih bi ti dijelovi bili nejednaki i po dužini i po širini.krov na dvije vode b) Dva postolja c) Krov povijen po dužini ct) Krov povijen po š irini e) Lučno zasvođen krov f) V-SUEMENJAK SA POSTO- 1 .

@@@~ 3 . ..@ . e@ ~ 2 tU@&@.~ 102 Vrste i podvrste s t eća k a u obliku slj emenjaka sa postoljima.~~ Tabela V - .

zatim se mogu završavati na dvije. te da postoje i druge varijante. Znatan broj ploča se od dna prema gornjoj bazi postepeno širi. Primjera ka sa krovom povijenim po dužini hrbata najviše ima u zapadnoj Bosni. ovaj oblik.primjeraka. I dvojni sljemenjaci sa postoljima prvenstveno su karakteristika istočne Bosne. Najčešće ·i ma ravan pravougaonik kao gornju bazu.ulegnuća . pa se još i piramidalno završavaju. samo u uspravnom položaju. Izvjestan broj takvih stubova ima lučno. ipak. Izvjestan broj malih a vrlo uskih je nađen u okolini Pljevalja. tako da šire vertikalne strane postaju ravnokraki trapezi. paralelan " simetričan donj. a u velikoj mjeri podsjećaju na antičke stele. stubu. Počesto se baza tih nadgrobnika približava kvadratu . Postoje i takve kod kojih je gornji za· vršetak na tri vode. pogotovo ako su na 'bočnim stranama isklesane arkade sa stubovima i lukovima. kao i zbog praktičnosti. a neki dva lučna udubljenja . što nalazimo u i s točnoj Bosni. lučno . zatim zbog njihove malobrojnosti. Hj na tri vode. odnosno bačvasto izbočenje u srednjem dijelu završne površine. tj. usaditi u zemlju. Zbog navedenih razloga. kakve primjerke nalazimo u Hercegovini. stvara viziju kuće. nego na sljeme. po čemu ih neki i nazivaju stelama. Neki od takvih su znatno visoki. Da bi takvi spomenici čvrsto stajali. k rovovima najviše ima u sjevernima krajevima Crne Gore. zbog čega ih nekada nazivamo obeliscima. a pogotovo da se mnogi primjerci ne završavaju ravno. mogu imati 103 . Stub u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) ima više svojih podvrsta. I takve ploče mogu imati ravan završetak.oj bazi. Zbog svojih postolja. Svi ovi spOmeniCI u dobroj mjeri "zgledaju kao najstariJi muslimanski nadgrobni\ spomenici bez turbana. a na krovnim plohama šindra. neki primjerci imaju lučno udubljenje u tome dijelu. Sljedeći čest oblik je ploča ·koja se završava kao krov na dvije vode. ulegnuto i drugačije. STUBOVI UspravnU stećci najčešće se javljaju u obliku pravouglih paralelopi· peda koji su postavljeni na jednu svoju manju pravougaonu bazu.poput uspravljenih sljemenjaka. momju se dijelom ukopati. zbog čega je u Srbiji i došlo do upotrebe naziva usađenik. ili uži. Ima ploča koje se završavaju lučno zaobljeno. a čitav spomenik kvaderu. svi stvaraju ut·isak stubova. a u dosta slučajeva i jesu pravi stubovi. Kako ima sluča­ jeva da su ov·i spomenici klesani . na tri vode. ili ako su na vertikalnim stranama naznačene drvene oblice. svrstao sam ih u jedan osnovni oblik i nazvao ih samo - stubovi. I primjeraka sa četveroslivnim . da su neki gore širi. zbog čega najviše sliče oblicima ploča i sanduka. još više nego prethodni.

te sa lučnim izbočenjima ili sa lu čn im udublj enjima. Vrlo su rijecki i slučaj evi širenja kvad era prema gornjoj bazi. Bratunac). a širina pei zemlF 90 cm. Nađeni su i takvi stubovi kod ko jih su završeai kupolas tog izgleda. sa kuglama ili polukuglama na svojim vrhovima (Rogatica) . a potom završen piramidom. Ustanovlj en je manj. imao je neku vrstu piramidaIne kape (okolina Srebrenice). Jed instveno je oblikovan i stub iz Donj e Z gošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu) . sa lučnim bačva stim izbočenj em i sa luč nim bačvas tim udublj enjem . Takvi s lu čajevi su imali manje visine od uobičajenih (oko lina Ka les ij e). koja ponekad ima kuglu na svom vrhu (Sokolac). Ima ·i stubova. u srednjem osmerostrana. Isto tako. gdj e vidimo kvader koji se prema gore sužava.68 Nađe n j e .iši nego ostali st ubovi.lučno zasvođene završetke.i broj stubo va u obliku peterostrane priz me. a li u malom broju. na dv.ije. I kod ove vrste nailazimo na ravne završetke. u obli ku slj em enjaka bez postolj a postavljenih na jednu njihovu čeon u stranu (okolina Živinica i Bra tunca). a u gornjem opet če tvero strana prav·ilna pnizma 69 Jed instven je i s tub iz Baki ća kod Olova . a potom zavr šava pirami dom sa kuglo m na svom vrhu . trana piramida. Ustanovlj eno j e i vIse podvrsta stubova koji su klesani ili samo u jednom primjerku. Drugi s lu čaj se odnos i na dvoslivni krov ko ji je krać i od uobičajenog (Bra tunac). onda na lu čno zasvo đene. tj. U nekim s lu čaj ev. U Popovu polju j e nađen osamljen s lučaj stuba u obliku valj'ka sa završe tkom u obliku kvadera. troslivne. koji nisu čisti kvade ri nego se prema gore vrlo postepeno sužavaju " završavaju kvadratom manjih dimenz ij a od donj e baze. ili u sa mo 2-3 primjerka.ili lu č no udub· ljenje u 'Svom središnjem dij elu.'" Druga važna vrsta stubova je oblik us pravnog sanduka. zbog čega sam ih uvrstio u iznimne. odnosno v.i jedan pr-imjerak s tuba koji je pri gornjem završetku površine na sve strane proširen.67 Treba još navesti da smo evidentirali pri li čan broj amorfnih il'i samo ovlaš klesanih u spravno postavljenih spomen ika koji su bili naJsli čniji s tubovima.ima se takvi stubovi završavaju kao če tvero. sa baza ma u obliku kvadrata i tada su obi čno duži. moja lista oblika stubova izgleda ovako: 104 . na luk . s pecifjčne slučaj eve. koji je u donj em dij elu četverostra na . pa i kod njih završetak može biti ravan. koje na taj način vizuelno potenciraju visllnu spomenika. sanduci su počesto gore širi nego dolje. a onda imati i lu čno i zboče nje . zaLim na dvoslivne .71 Prema izloženome. Takav je s lučaj p l oče na dvij e vode sa strehama nad užim vertikaln im stranama (Kladanj . Uspravni sanduci su nekada klesani kao kvaderi.'o Nj egova visi na iznad površine zemlj e iznosi 400 cm. odnosno na tri vode. Postoje i gore š ire ploče sa dvoslivnim zav~šetkom kod koj-ih se sredinom jedne ili obadviju š irih strana protežu p l astične vrpce.

Osnovni oblik

Vrste
l - Pl oča

Pod vrste a ) Ravan završetak b ) Za vrše tak na dvij e vode c) Završe tak na tri vode d) Lu č no zasvođen e) Sa lu č nim izboče nj e m f) Sa lu č nim udubJjenj e m g) Sa dva lu č na udub ljenja h) Pre ma gore šira (a do f) sa i ) Prema gore š ira rebrom a) b) e) d) e) Ravan završe tak Za vrše tak na dvij e vode Završetak na tri vode
Lu č no zasvođen

VI-STUB

(pra vougli paralelopiped)

plasti č nim

2 - Sanduk (pra vougli paraielopipcd)

Sa lu čn im i zboče nj em f) Sa lu č nim udubljenj e m g) Sa dva lu č na udubljenja h) Zrema gore širi (a do f) Ravan završetak Piramidalan zav ršetak Pi ra midalan završeta k sa kuglom Kupolast završe tak sa kuglom Prema go re tanji , sa ravnim završe tkom f ) Prema go re deblji

3 - Kvadcr

.a) b) cl d) e)

5-

4 - Slje menjak eob rade n (ploča i sa nduk)

a ) Ravan završetak

čajevi

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta stubova su prikazni na T. VIII B, s l. 18-23.

T. Vl.

Specifi čni

s lu-

* **
S obzirom na najnovije podatke prikuplj ene na teren u , ukupan broj stećaka u obliku s tubova iznos i 2832 primjerka , ili 4% ukupnog broja stećaka. Po prJJ.ici , tolik i procenat ov ih spomenika je zastup lj en i u Bos ni i H ercegovini, dok se u Srbiji znatno penje - II % , a veoma s manjuje u Crnoj Gori - 0,85 %, a pogotovo u Hrvatskaj - 0,07 % . U Hercegovini i u zapadnim kraj evima Bosne stubovi su rij etka pojava, nema ih mnogo ni u centra lnoj Bosni, dok istočna Bosna obiluje njima, ali, pored lij epo obrađenih, ovdje ima mnogo primj eraka koji su amorfni ili veoma slabo obrađeni. Najveća raznovrsnost obli ka s tubova u očlj iva j e u okolin i Bratunca, Srebrenice ,i Kladnja. I Srbija ima relativno dosta spomenika ove vrste, a li je i tamo mnogo slabo obrađen ih. Kako se vidi, stubovi i po brojnos ti i po obrad i mnogo zaostaju iza svih napr.ijed navedenih osnovnih oblika stećaka, pa izgleda da taj oblik nije bio tako rado poručivan, niti klesan . Takva se pretpostavka još više odnosi na primorske i uopšte južne krajeve, zbog toga što su ovi oblici u tim krajevima iznimna pojava. Malobrojnost ovih spomenika posljedica je i njihovog relativno kratkog trajanja .

105

1

A

e

o

E

F

- \1.. O ., "O., "
G
~C

tl m,~, , ~. ,~ .lU.OJ, OJ.. " \:1 ru. LO, O
o
3 A 8

e

o

4

A

5

Tabela VI - Vrs te i podvrste

s teća k a

u obliku stubova.

106

KRSTACE Drugi osnovni oblik uspravnih stećaka jekrstača. Većina ovih spomenika je pažljivo klesana , ali je dosta veliki broj rustičan . Kao i kod stubova, visina im je relativno najveća dimenzija. Ostali .dijelova su usklađe ni prema t oj osobini. Neke krstače su vrlo visoke, mnoge od njih dostižu oko 3 m, a u Davidovićima kod Bileće se nalazi -krstača čija visina i:onad površine zemlje iznosi 370 cm." Mnogi od ovih spomenika klesani su tako da su im gornja tri kraka (gornja uspravni i obadva poprečna) jednakih dimenzija. Prema oblikovanju završetka tih krakova dobijamo podvrste krstače jednakih krakova . Tako se neki 'k rakovi proširuju prema svoj-im završecima. Kod nekih primjeraka se gornja tri kraka završavaju dvostrano zatesano (na dvije vode), a kod drugih su, opet, ti završeci trostrarn . Ima i takvih primjeraka čiji se krakovi završavaju kao piramide, kao i takvih č iji su završeci prikraćene piramide. Nekoliko primjeraka ima krakove koji se zaobljeno (bačvasto) završavaju. Pri izradi ovi h vrsta spomenika veoma mnogo se vodilo računa o izgledu gornjeg uspravnog kraka, pa je i to 'Bilo od utjecaja kada sam stvarao listu ovoga oblika. U dosta krstača je gornji uspravni krak duži od njenih poprečnih krakova i obično se ravno završava. Kod, relativno, mnogo takvih primjeraka gornji uspravni krak je postepeno proširen prema svome kraju. Postoje i krstače kod kojih je taj duži uspravni krak dvostrano zatesan, a ima i takvih čiji su završeci trostrano zatesani (Stolac, Lištica, Popovo polje, Pljevlja).73 Kod nekih primjeraka se gornji uspravni krak završava kao piramida, a ima i primjeraka sa završetkom u obliku pr-ikraćene piramide. Ustanovljen je i izvjestan broj krstača 'kod kojih je prelaz od uspravnog ka poprečnim krakovima stepeničast (na stepenik), npr. u Drežnici kod Mostara. Nađeni su pri mjerci kod kojih je gornji uspravni krak peterostrano zatesan, koji je, frontalno gledajući, bio kao šesterougaonik, bez naznačene dvije ivice (Glamoč, Lištica). Neki. pnimjerci ove vrste krstača su imali gornje uspravne krakove lučno zaobljene, a prema njima su i poprečni tako klesani (Mostar, Gacko, Bileća)." Kod nekih je taj gornj-i lučno oblikovani krak bio razvučen , vodoravno a21dužen (Uš tica) .75 U više slučajeva je gornji uspravni krak bio sasvim okrugao, kao glava čovjeka (kao krug, gledajući ga frontalno). Takve pr.jmjerke smo evidentirali u okolini Travnika ; Glamo ča.'· Vrlo sli čna podvrsta je imala isto tako formiran gornji uspravni krak, samo na vratu, što je još više podsjećalo na figuru čovjeka (Popovo polje) ." Jedna druga podvrsta je imala poprečne krakove nešt.o oborene, baš kao da predstavljaju ramena čovjeka (Gacko, Bileća, Ljuhinje) .'8
uvećanim

i 07

U okolini Travnika i Zenice postoj e posebni oblici krstača, sa zaobljenim gornjim uspravnim ·k rakovima. Ponekad se ti krakovi postepeno pretvaraju u krug (gledajući frontalno), ali češće su pravi puni .krugova. Gotovo svi takvi primjerci nemaju uobičajenih poprečnih krakova, nego su umjesto njih isklesani relativno maleni ,;imetrični bradavičas ti ispusti. Nekada je predstavljen samo jedan par, nekada dva, a ima i slučajeva I s a tri para. Takvo obHkovanje gornjih krakova, u vidu velikih glava i simetričnih parova ispusta, kao

SI. 22. -

Krstača

Simiovoj kod

Bileće.

u

nadomj es taka poprečnih krakova, ove travničko-zeničke ·krstače nemaju svojih analogija na području stećaka, te predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. 79 Postoje još dvije vrste k lesanih krs tača koje nisu malobrojne. Jednu vrstu predstavljaju spomenici koji su komb inovani od krs tače i ploče. a drugu 6ini kombinacija krstače i sanduka. Nije ustanovljena kombinacija sa sljemenjakom. Svim navedenim oblicima moramo dodati i nekoliko specijalnih. Jedinstven je s lučaj prelaza poprečllJi h krakova u gornji uspravni pomoću kosih stepenika (Glamoč). Jedan primjerak krstače u Popovu polju imao je gornji krak kao orijentalni luk (gledajući frontalno) 80 U okolini Travnika je nađena jedna krs tača sa ogromnom višelučno zasvedenom glavom (sa više bačva stih ispusta), ali bez bradavica ispod te glave."

108

SL 23. }<rst ača

Ne razvijena sa jednim

parom bradavi častih ispusta II o ko lini Novog Travnika.

109

Pos toje još tri zanimljive podvr s te. Jedna krs tača je u ska ploča koja j e pri vrhu urezana i zaobljena, da bi taj dio izgledao kao glava čovjeka . Ona nema poprečnih krakova, niti bradavi čas tih . spusta umjesto njih. Mislim da je to prelazni oblik od uspravno pos tavljene ploče ka krsta6i (IIijaš).82 Drugi slučaj je povelika široka krstača sa pravilnim popreč­ nim krakovima, ali bez gornj eg us pravnog kraka. Ta tro kraka krstača je evidentirana u okolini Pluži na, u Crnoj Gori. Treći slučaj je u blizini Pljevalja, također u Crnoj Gori. Na poš irokaj, dolj e užoj ploči is klesan je samo onizak gornji u spravni krak. Za razliku od prethodnog s lučaja, ovdje nedos taju poprečni krakovi . Sva tri ova slučaja, zajedno sa onim travni čko-ze ni č kim, pred stavljaju prelazne oblike, odnosno još nerazvijene krs tače.

SI. 24. krsta ča

Trokraka u Rudinici kod Plužina.

Evo liste vrsta i podvrsta

krstača:

Osnovni oblik

Vrste
l - Jednako oblikovani gornji krakovi

Podvrste

VII- KRSTACA

a) b) c) d) e)

Prošireni krakovi Dvos trešni završeci krakova Tros trešni završeci krakova Piramidalni završeci krakova P rikraćeno-piramida i ni završeci
kova

kra-

f) Zaobljeni završeci krakova

2-

Dru gač ij e oblikovan gornji krak

a) b) e) d)

Izdužen izaravnjen Jzdužen, proširen izaravnjen Na dvije vode Na tri vode

e) Izduže n, sa piramidainim završetkom f) Izdu že n, sa prikraćeno-piramidalnim završetkom g) Stepenik između gornjeg i popre č nih krakova h) Lučno zasveden i) Gornji krak peterostran j) Vodoravno izdužen i lučno zasveden k) Oblikovan kao glava l) Oblikovan kao glava na vratu lj) Gornji krak kao glava, poprečni opuš teni

3 - Nerazvijena

a) Sa jednim parom bradavi čast ih ispusta b) Sa dva para bradavičastih ispusta c) Sa tri para bradavičastih ispusta

~

- Kombinovana sa
pločom

5 - Kombinovana sa sand ukom

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblici su dati na T. VIII B, sL 24 - 29,

,krstača

-

T, VII -

Specifični

• ••
Prema najnovijim statističkim podacima, u Jugoslaviji krs tača ima 336, ili 0,5% ukupnog broja stećaika, Iz toga se vidi kako je ovaj oblik bio vrlo slabo zastupljen . Alko i krstače i s tubove uzmemo zajedno onda ih ukupno ima 3168 primjeraka, ili jedva 4,6 % ukupnog broja stećaka. Očito je da u ukupnom fondu stećaka uspravno stojeći oblici zauzimaju minimalan, da ne kažem beznačajan broj, odnosno da su ležeći oblici najviše odgovarali ondašnjim potrebama i u slovima, NadgrobniCi u obliku krstača kleš u se i postavljaju i nakon prestanka upotrebe stećruka, zbog čega je vrlo teško razlučiti krstače iz perioda stećaka i ove vremenski kasnije. U više slučajeva ja sam krstače ubrajao u stećke prema njihovim ukrasima, a ponekad i prema impresiji. Moguće je da neke evidentirane krstače pripadaju XVII ili XVIII v" odnosno moguće je da je brojno wanje krstača-s tećaka još manje nego ŠIo je ovdje navedeno, Jedan od najvažnijih razloga kojim se može objašnjavati takva situacija svakako je činjenica da su uspravni steće i nastali pred kraj njihovog vremenskog perioda pa je, prema tome, njihov vijek bio mnogo kraći od vijeka ostalih oblika. Ovaj oblik je, relativno, najbolj e zastupljen u Bosni i Hercegovini - 0,5 %, iza toga je Hrvatska - 0,38%, a potom Srbi ja - 0,27 %, te Crna Gora sa 0,26 %. Na teritoriji Bosne i Hercegovine ovi spomenici nisu ravnomjerno raspoređeni. Relativno, najviše ih je u hercegovačkom području oko Bileće, Gacka i Nevesinja, u Bosni ih je malo, uglavnom oko Travnika i Zenice, i to u specifičnim oblioima,

JJ1

e

D

E

F

2

B

e

D

E

F

G

H

,lJ, ll. li
rtl
3

O

B

e
4

Tabe la VII -

Vrste i podvrste steća ka

II

obliku krstača.

112

ll} /J til
u

.L - - - V 12

Tabe la VIII -

A -

Sp ec ifi č n e

vrste osnovnih oblika

s t ećaka .

113

20

21

23

25

(

t
26
27

28

Tabela VIII -

B-

Spec ifič ne

vrste osnovnih oblika

s tećaka.

114

AMORFNI STEceI
Istraživači stećaka različito su se odnosili prema amorfnim spomenicima, većinom ih nisu uvrštavali u stećke. Od starijih naučnih radn.ka P. Kaer je uzeo u obzir amorfne nadgrobnike u obUku ,ploče do 30 cm visine, a ispustio je one više. Od savremenih naučnih radnika D. Sergejevski je uzeo li obzir grubo obrađene stećke, 'kako položene tako i uspravne. I M. Ljlihinković je evidentirala amorfne stećke u -obUku ploča i u obliku sanduka.

Ja sam naprijed naveo da su na mnogo mjesta zajedno sa drugim bili pločama slični nadgrobnici, ali neobrađeni, ili 's amo ovlaš pritesani. Isto tako sam naveo da su na mnogo mjesta nađeni amorfni ili samo ovlaš pritesani nadgrobnici koji su najviše sličili sanducima ili stubovima. Činjenica je da takvih nadgrobnika, zajedno sa stećcima raznovrsnih oblika, ima u svim krajevima. Ipak smo najviše amorfnih ploča našli u Srbiji, amorfnih sanduka u centralnoj i istočnoj Bosni, a amorfnih stubova u Srbiji i istočnoj Bosni.
stećcima

Kako se po svemu vidi, ja sam zauzeo stanovište da i amorfne nadgrobnrke treba smatrati stećcima, pa sam ih uvrstio i u tabelarne preglede. Smatram, međutim, da izraženo brojno stanje nije baš sasvim tačno, zbog toga što je izvjestan broj onih pritesanih, a vrlo sli-čnih pločama, 'koje su evidentičari uvrstili u ploče, a izvjestan broj sličnih sanducima uvrstili u stec3ke obUka sanduka, ali i zbog toga što je u nekim slučajevima bilo teško odlučiti se da li neke amorfne nadgrobnike uvrstiti uopšte u vremenski period stećaka, ili ih tretirati kao spomenike XVII v. ili još 'kasnijeg vremena. Posebno je bilo teško i nesigurno razlučiti amorfne stećke od sličn,h novijih nadgrobnika u Srbiji i istočnoj Bosni, gdje je takvih spomenika bilo najviše. Amorfni spomenici se javljaju zajedno sa najstarijim pločama, postavljaju se i dalje, kada se intenzivno 'klešu sanduci i sljemenjaci, aH izgleda u manjem broju, a ima ih, i ,to ne u malome broju, II zadnjem vremenskom razdoblju stećaka. Amorfni oblici se, dakle, javljaju ·kTOZ čitav vremenski period stećaka. Ali, I kada mislimo na najstarije razdoblje stećaka, na XIII, pa eventualno i na drugu polovinu XII v. onda treba imati na umu 's amo amorfne na:dgrobnike u obliku ploča i sanduka, a kada mislimo na XVI v. onda prvenstveno imamo na umu amorfne stubove. Na nekim nekropolama se jasno zapaža proces postavljanja raznovrsnih stećaka. Taiko, npr., u Hodovu kod Stoca, na nekropoli od 120 ·stećaka, vidimo kal k o su najprije postavljeni amorfni primjerci u obliku ploča i sanduka, a najkasn,je - na periferiji nekropole bolje obrađeni i ukrašeni stećci.'3 Slična je situacija i na nekropoli od 90 stećaka li odatle nedalekom selu Stjepan-Krstu, gdje se stariji stećci - odreda amorfni i slabo obrađeni primjerci slični pločama, sanducima - nalaze na platou brijega (tu je i crkva kasnije podignuta), a ostali stećci - lijepo obrađeni i ukrašeni primjerci - raspoređeni su po blagim kosinama ili u pOd.rlOžju toga brijega, odakle se nastavljaju noviji i savremeni spomenici."

115

MAUZOLEJ!

Mislim da ima razloga da se uz sve naprij ed navedene osnovne obli'ke stećaka i njihove varijan1e doda još i mauzolej kao poseban vid nadgrobnih spomenika koji je korišten u srednjovjekovnoj Bosni. U odlomku o arhitekturi grobova bilo je već govora o mauzoleju tepčije Batala u Turbetu .kod Travnika, u podnožju brda na kojem se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada Toričana. On se saS1ojao od kamenog sallkofaga u kojem je pokojnik sahranjen, koji je položen u zidanu raku, pokrivenu pločom, na kojoj je bio stećak u obliku sljemenjaka. U jednom zidu . rake bila je ugrađena manja ploča sa ćirilskim natpisom koji govori o Batalu. Sve je bilo ograđeno visokim zidom , sa jednim ulazom. Nije poznato da li je postojao kakav pokrov? Pretpostavlja se da. je Batalo stolovao u Tori čan u . Ovaj Batalov nadgrobni spomenik u Iitera1Uri je nazvan mauzolejem.85 Vrlo slična ploča, sa natpisom koji se odnosi na kneza Vuka, nađena je u Malom Mošunju, južno od Travnika. Pretpostavlja se da je taj Vuk najstariji sin tep č ij e Batala.86 Po .toj ploči se može pretpostaviti da je i Vuk imao svoj mauzolej, izrađen po ugledu na očev. Po svemu sudeći i ista·knuti bosanski feudalci Radovan Pribilović, iz Rič ica kod Kaknja 87 i veliki kamac Nespina, iz Gračanice kod Visokog,ss imali su također svoje mauzoleje. Njihovi epitafi nisu na krupnim nadgrobnicima, na sanducima ili sljemenjacima, nego na osamljenim pločama koje su, po svoj prilici, bile ukomponovane u mauzoleje. Iznad ldkaliteta gdje je u zemlji nađena Ne!;pinina ploča , izdiže se brdo na kojem su ostaci utvrđenog s rednjovjekovnog grada, zvanog Cajangrada, u koj em je mogao & tolovati Nespina. Ispod grada mu je mogao biti mauzolej, kao i Batalov mauzolej . Ima razloga za pretpostavku da je i u Donjoj Zgošći postojao mauzolej. Pored ostaloga, na to upu ćuj e nalaz ozidane rake, ostataka zidova crkve i luksuznih grobnih priloga.89 Neke feudalne porodice su podizale crkve da bi se u njima sahranHi njihovi najugledniji članovi, pa bi se takve crkve mogle smatrati jednom vrstom mauzoleja. Ta!kva se zadužbinska crkva nalazi u Vlahovićima kod Ljubinja u kojoj su evidentirani grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - kneza Vlaća Bijeli ća i njegovog sina vojvode Vukosava Vlaćevića90 ; takva je i crkva u Petrovićima, u okolini Nikšića, gdje su grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - vojvode Cvjetka Banjanina i sina mu kneza Grbača Cvjetkovića-Banjanina. 9 1 Vrlo je vjerovatno da je i crkva u Biskupu kod Konjica bila mauzolejna crkva feudalne porodice Sankovića '" Tu su ot'k riveni temelji crkve i u njima grob i stećak sa natpisom Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Isto tako je vjerovatno da je mauzolej oblasnog gospodara Sandalja Hranića-Kosače bio u Sćepan-Polju, na ušću Tare i Pive, u Crnoj Gori. Tu su nađeni ostaci crkve, sa grobom i stećkom u obliku lijepo obrađenog sanduka, koji se pripisuje Sandalju '" Na mnogim mjestima sa s tećcima su nađeni ostaci temelja nekadašnjih cnkava (Bitunja i Drvenice u okolini Ljubinja;' Zavala u oknlini Trebinja;S Bojići kod Kalinovika itd.) ," na još više mjesta su nađene čitave crkvene zgrade, podignute na starim temeljima, i to kako pravoslavne (Pi šče, u okolini Plužina, u Crnoj Gori;7 Veličani , Dubljani ,

116

Naj starije ploče koje svrstavamo u s tećke. pa i amorfnim pločama. možda su te oznake bile u vidu manjih neobrađenih kamenova. Birani. . neka vrsta mauzoleja. bez obzira na religijsku pripadnos t.najprije polumjesecima.l06 itd. Time se. sve do danas. pretežno u situaciji da se grčevito brani od ugarskih zavojevača. ali i ovo malo govori da je taj vid nadgrobnih spomenika. zvijezdama i suncem. Ta·ko su u Starom Baru nađene ploče iz XI-XIII v.Zakovo. ili u vidu nekoliko komada ovalno poredanih malih neobrađenih kamenova. postavljani su već od XI v.lOs I vinj . sa natpisima "u stilu tadašnj e zapadne Evrope". živjelo je u teškim i nesređenim političkim i ekonomskim prilikama. naročito u crkvama i oko njih. postojao u srednjovjekovnoj Bosni. Nikole u Gracu je nađena ploča jeromonaha igumana Joanvkija. Možda je u to ranije vrijeme . potječu iz XII i XIII v.). Postepeno je nastajalo i ukrašavanje . a 10 znači i !Ila klesanje nadgrobnih spomenika.l02 Tu čepi kod Makarske. što znači da je tu nekada bil a crkva. Dra čevo. što se moralo odraziti i na kulturu.IO! tako i ri mokatoli čke (Brotnjice u okolini Dubrovnika. u okolini Sibenika. Stanovništvo Bosne i Huma u XIII v. Lug. mislim. Grebaštica. Prhovo i dr.lOO Panik i Mir uše u okolini Bileće i dr. Začul a i dr. prema natpisima na njima (okolina Trebinja). makar i u vrlo ograničenom broju. pa i dalje. onda vidimo kako s tećci imaju veza sa crkvama. bilo da su cr·kve podizane prije."19 Sigurno je da iz toga doba potječu i ploče-s tećci koje nemaju natpisa.u XII i XIII v. kao i drugim reljefnim motivima. kao i brojni fragmenti ploča iz Sopoćana.' Obalj u okolini Kalinovika. izvor Cetine kod Sinja. što se nije moglo trajno održati. a u Davidovici kod Brodareva ploče Dimitrija Vratka i sina velikog župana Vratislava.99 Slato u o'kolini Nevesinja. I u našim krajevima. istodobno ili nešto kasnij e od postavljanja stećaka . Najvjerovatnije je da su naj stariji s tećci u obliku ploča nastali ugledanjem na raniji običaj klesanja i postavljanja ploča u crkvama i oko njih u našim i drugim zemljama. Siromašniji ljudi su se zadovoljavali i poluobrađenim. sina kralja Uroša. može objašnjavati izvjesno siromaštvo oblika. ukrasa i natpisa ste- . u okoli·ni Trebinja. a onda i krstovima.I07 Među starije sačuvane nadgrobne ploče s područja stare Srbij e spadaju one igumana Dionisija i Stefana. pa nije isključeno da su neke od njih mogle biti grobne crkve. Za sada nemamo dovoljno sigurnih podataka o postojanju mauzolej a u kojima su stećci bili jedan od elemenata arhitektonske sepulkralne kompozicije. los Sve su to ploče iz XII-XIII v.bio običaj da se nadgrobni znakovi prave od drveta. Ako tome dodam još i okolnost da se mnogi lokaliteti stećaka zovu crkvine. nadgrobnici u obliku ploča.lo. Srima. od kojih jedan sa imenom protovestijara Tome. kao i u drugim evropskim zemlj ama. Pokrovnik. U crkvi sv.). o POSTANKU OSNOVNIH OBLIKA STECAKA Ploče 117 Nadgrobni spomenioi u obliku ploča klesani su i postavljani umno· gim zemljama kroz či tav srednji vijek. ZaplanIk. a drugi sa reljefnom predstavom štita..lO> Lisičići kod Benkovca. Ugledniji i imuć niji ljudi su imali lj epše obrađene i po dimenzijama veće ploče..

ako se uzme u obzir i izvjesna retardacija. Majstori stećaka su bez te š koća mogli da se nadahnjuj u klaustrom franjevačkog samostana u Dubrovniku. pa je zaključio da su taj običaj seobom prenijeli i u naše krajeve. što se m ože objašnjavati još lakše .kao svoje nadgrobne spomenike. Pošto se rad i o blizini primorja. oni postaju sve veći . Postepeno. d rukle. vidi se i po natpisu iz Carevca kod Glamoča. paralelno sa drugim oblicima. a li se ona. Mnoge od tih pl oča sada dobivaju savršen iju formu i više ukrasa. ukrašen iji i sa epitafima. iako ne u tako velikom broju. Mislim.vremenski bližim utj ecaj ima go tičke umjetnosti u našem primorju. go tički . prvenstveno u Hercegovini. one se održavaju do samoga kraja perioda s·tećaka. O č i to je da su naj ugledniji i najimuć­ niji težili za monumentalnošću u izrad i svoje vječne kuće. Zbog toga se u većem broju pojavljuju tek u XIV v. '" I po predstavi slijepih arkada na izvjesnom broju visokih sanduka.ćaka u odnosu na stanje u XIV i XV VIlO Iako za takvo rezonovanje nemamo sigurnijih dokaza. u kome se kaže: SE KUCA MILUTINA MAROEVICA I NJEGOVE ŽENE VLADISLAVE .. ili n ekim drugim dubrovačkim spomenikom. kao osnovni oblik s tećaka. razumljiva su ou literaturi izražena mišljenja nekih istraživača o mogu ćem utj ecaju s te strane. viši. smanj ujući se broj čano . doduše. Taj umj etnički utjecaj nije n i u vremenskom pogledu u neskladu.. Š1:o u ondašnjim uslovima nij e bila nikakva iznimna poj ava. a ne sanduka i sljemenjaka. Postepeno. sa postoljima. Istovremeno su znak i rezultat s ređenih i stabilnijih društvenih odnosa. ali za mnoge se može tvrditi da pripadaju siromašnij im slojevima. Mislim da pretpostavka o postanku sanduka po ugledanju na romaničku kuću ima . Sanduci Stećci u obliku sanduka su u izvjesnoj mj eri viši stadij razvoja i transformacije stećaka u obliku pl oča. Da se ovako klesan nadgrobnik smatrao n ekom vrstom vj ečne kuće. pri razma!tranju ovih veza i utjecaja moramo imati pred očima i mogućnos t obj ašnjenja čisto slavenskog porijekla sanduka. na oblik sljemenjaka.s voga osnova. mislim da se može reći da je i pojava većeg broj a ploča . da 'Su ploče. jedan od simptoma pomenutog n esređenog i slabog ekonomskog stanja . odnosno o u gledanj u na primorsku romaničku kuću sa ravnim krovom i sa trijemom. Napominjem da su na nekim p rimjercima sanduka lukovi ar.'" zatim da smo običaj izgradnje n adgrobnih drvenih kućica u vidu o tvorenih sanduka nedavno 118 . najprije postale i da s u najduže trajale. Ploče se i d alje k lešu. kako ćemo vidjeti. O tome će više rij eči biti nešto kasnije.. vidljiva je težnj a vlasnika i majstora za stvara nj em vizije kuće . može protegnuti i na ob lik sanduka. Međutim. god. a na ovome mjestu želim samo da saopštim da su u zapadnoj Srbiji do 'prije 100 godina pravili takve kućice . m Skarićeva hipo teza O slavenskom porij eklu odnosi se. da bi i p oslije toga živj ele prilagođene nOvim uslovima . kao nadgrobnih spomenika XIII v. Skari ć još 1928.'12 Otuda i predstave stubova i rOman ičkih lukova izna d njih. On je u litera turi našao podatke o tome da su Slaveni u svojoj staroj zakarpatskoj p ostojbini pravili drvene ikućice kao svoje nadgrobn e spomenike. i u opšte u južnijim krajevima.ka da šilj asti. a ne romanički. na što nas je Vl. upozorio.

Italiji i na Kreti. iz 1380. ll7 Mislim da hipoteza o slavenskom porijeklu ovoga. jer 's u. Simu na su brojni reljefni motivi ljiljana.kako ih zovu u tome kraju . U Splitu se nalaze sarkofazi arhiepiskopa Ivana Ravenjanina i priora Petra."8 p oslije njega J . ponekad obojenim.kao i u susjednim zemljama. mogao bi se navesti i malen broj antičkih sarkofaga zatečenih na ter itoriji stećaka u kasnom srednjem vijeku. Uostalom.I19. m Mislim da su bosanskohercegovačkim " kovačima" mnogo bliži bili srednj ovjekovni 'kršćans ki sarkofazi ikoje s u mogli vidjeti i u pravoslavnim i u rimokatolič kim crkvama u našoj. Truhelka.m u Zadru je sarkofag sv. a pogotovo narednog obli'ka stećaka ima dosta osnova. najčešće motivima krsta u krugu. ima i u još nekim selima toga dijela Podrinja.bili su ukrašeni urezanim. zatim kasnoantički i s tarokršćans ki grobovi od opeka u obliku kuće. Neki primjerci tih "grobnica" .. kao 119 . l15 I ja sam ih našao ne samo u Strpeima nego i u drugim obližnjim selima. npr. m Osim toga. poznate preistorij ske urne u obliku kuće u s jevernoj Njemačkoj. zbog čega su neki n aučni radnici smatrali da su i nastali po ugledanju na njih. anti čki sarkofazi nisu ni prvi niti jedini spomenici na koje bismo se u ovoj raspravi mogli p ozivati. l " Spomenuo sam ove reprezentativne primjerke najviše zbog toga što oni ne samo po oblicima nego i po svojim reljefima.) našla priličan broj drvenih nadgrobnika u ob li·ku otvorenih sanduka. na sarkofagu sv. inače kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Hoernes izrazio takvo mišlj enj e. Sljemenjaci Stećci u obliku slj emenj aka u velikoj mjeri pod sjećaju na rimske i starokršćanske sarkofage.ustanovili u pravoslavnim selima okoline Priboja. Zatim treba reći da su nizovi arkada na an tičkim sarkofazima rijetka pojava. Postoji nekoliko okolnosti koje ne idu u prilog takvom mišlj enju.. kakve imamo i na s tećcima . iz XI v. Ona je u nekim pravoslavnim selima iz okoline Rudog (Prebidoli. pa i skulpturama imaju dosta veze sa s tećci ma. kakvu pojavu. a koji kao ustaljeni oblici počinju već od IX v. 110 Vojvođan s ki konzervator i naučn i radni'k Petar Momirović je pričao Zorislavi Marković da je ta. rombovima. itd. koji je napravljen po želji hrvatsko-ugarske kraljice J elisavete. Mokronoge i dr. Jedna je u velikoj vremenskoj d is. onda grčki antički sarkofazi. te ležeća figura sveca. za koje smatra da potječu iz XIX i XX v. navodno.. . To je druga negativna okolnost. Na formiranje mišljenja nekih od njih od znatnog utjecaja je bilo to što se na mnogim sljemenjacima nalaze isklesane arkade. zatim simbolima zanimanja pokojnika. god. Asb6th. Antički sarkofag je šupalj . Na sarkofazima u Splitu nalaze se reljefni motivi kosih krstova sa krakovima u vidu ljiljana.l20 kao i još neki drugi . U ovome pogledu su važni i nalazi sarajevskog etnologa Zorislave Marković . Najprije je M.tanci koja iznosi gotovo deset vijekova. a slj emenjak je m onolitan i kao spomenik postavlj a se iznad rake. Kajmaković takve spomeni·ke vidio u Strpcima kod Pr iboja. Simuna. sastoji se od dva dijela i sam predstavlja raku. Tako je Z. isti kao i na stećcima. rozete u krugu.kve nadgrobnike vid io i u okolini Bajine Bašte i da ih. a malo kasn ij e i C. a ponekad portretima pokoj nika. grančicama i listovima sa cvjetovima.

bio je kameni sarkofag sv. da bi s tvarali viziju primorske kuće .. zakljuČio da su ne samo kod nas nego i u drugim zemljama pravljeni nadgrobni spomenici u obUku kuće . na nekim freskama srpskih crkava.135 do prije oko stotinu godina. iz XIII v. Prema podacima od prije 120 godina. nego imaju elemente tadašnje bosanske drvene kuće. š to nalazimo i na sljemenjacima. Kladnja i Kalesije. Obradovi ća.133 Skarić je na osnovu slike ruskog nadgrobnog spomenika iz 1634. pri razmatranju ovoga pitanja moramo uzeti u obzir i slavensku komponentu. Povodom toga je rusko-polj ski a rheolog Chodakowsky-Czarniesky. vidimo da su takve drvene ku ć ice postavlj ane u Srbiji. u crkvama Pećke patrijaršije nalazi se nekoliko sarkofaga. a iz naprijed navedenih podataka vidje li smo da su drvene kućice u obliku sanduka sve do naših dana postavljane u okolini Rudog i Priboj a.. Hadžij ahi ć . iz XIII v. kao npr. nalazimo slike sarkofaga (u sceni Hri stova vaskrsenja i na još nekoliko mjesta). u krajevima oko Užica. Ahilija. naveo da je Vladislav Skarić izrazio mišljenje da su Slaveni donijeli običaj pravljenja drvenih kućica nad grobovima. Petra u Bijelom Polju . oko Olova. To mišljenj e je nedavno novim podacima potkrijepio dr M. 'k ao npr. na onome sv .mauzoleja. s kraja XIII V. Svi ovi i slični primjeri idu u prilog mišljenju da su srednjovjekovni kršćanski sarkofazi mogli stvarno i neposredno utjecati na klesanje stećaka u obIrku sljemenjaka. m Za razliku od hercegovačkih i primorskih sljemenjaka. I na n ekim od ovih srpskih sapkofaga se nalaze relj efi koji su vrlo slični reljefima na steć­ cima. np r. a to je vjerovatno i bila krajnja temja pokopanih li čnos ti . m Bosanski majstori 'stećaka su mogli naći u zore i u č itavom nizu srpskih crkava. u kojima se ti stećci nazivaju "kuća" i "vični dom". l30 Na više primj eraka kršćans kih sarkofaga.. Sapieha istakao s tećke građene u obliku kuće. Već sam. Ali. u svom prevodu Sapiehe. u Dečanima. Marije u Svaču. u crkvi sv. npr. god. Konačno.l27 sarkofag Stefana Dečan skog i dva nepoznatih pokojnika u Deča nima.. Spomenimo samo Sopoćane. Tako smo na više primjeraka sljemenjaka.utjecaj Zapada. Vremenski daleki anti čki sarkofazi su mogli biti samo od posrednog utjecaja. Ahilija u Arilju . predstavljene su apkade. sa stubovima i lukovima. Simuna. ustanovljen je mermerni n adgrobnik u obliku izdužene prikra ćen e piramide za koji je rečeno da pripada nepoznatom raškom episkopu iz XIII-XIV V. kralja Tvrtka II i kralja Tomaša na Bobovcu. iz XIII v. onda sarkofag Jelene Anžujske u Gracu.ko primjeraka stećaka. dodao da se u južnoj Rusiji i danas pokojni'k stavlja u lij es u obliku ku će koji se zove "Domovina". ustanovili da su im krovne plohe klesane tako da predstavljaju krovove 120 . sarkofag ktitora Davida u crkvi Davidovici kod Brodareva. nalazimo i na nekoJi. A u crkvi sv. I29 Osim toga.l28 itd."6 Od značaja je Činjeni ca da su u nekim crkvama moravske škole ustanovljeni drveni sarkofazi.'J\ On je tada mislio na kućice u obliku sljemenjaka. gdje su bili me rmerni sarkofazi kralja Uroša I i arhiepiskopa Joanikija.. a uz crkvu još jedan sarkofag koji je napravljen po nalogu cara Stefana Uroša . U tome su ga podržavali nalazi natpisa na stećcima u Carevcu kod Glamoča i Starom Selu kod Donjeg Vakufa. nizovi ljiljana na Jefimijinom sarkofagu . koji su zbog toga 'poprimili izgled crkvice . i na samome bosanskom teritoriju SU postojali sarkofazi. s kraja XIII v."6 zatim sarkofag sv. u Crnoj Gori . ovi u Bosni nemaju arkada.'" Prema navodima S. u Ljubostinji se nalazi Jefimijin sarkofag. pi š ući o porijeklu sanduka. npr. 1l2 Još je A.

To mišljenje sam već izrazio i obrazložio. bili glaV'lli razlog i neposredan povod pojavi naših stubova. a po vremenu nisu ispred naših stubova. ipak se čini da je naš sljemenjak prvenstveno produkt razvoja stećaka na ovome tlu. U periodu stećaka. a i neznatnog broja sačuvanih u našim krajevima.VIII v. Turci su već krajem XIV v.kuća od drvenih daščica. god . Sve ovo nesumnjivo govori o tome da hipoteza o slavenskom porijeklu sljemenjaka ima svoje opravdanje. kako ona o srednjovjekovnom kršćanskom porijeklu tako i ova o s'tarom slavenskom. Možda će se jednoga dana moći navesti još neki argumenti u prilog njoj. ne bi došle u obzir kao uzori. l40 Razmišljajući o mogućim uzorima. tražeći rješenja pitanja postanka stećaka-stubova.. ·kao i okolnost što staroslavenske drvene nadgrobnike od pojave sljemenjaka dijeli dosta veliki vremenski hijatus. kao npr. imaju svojih opravdanja. ili spomenik despota Stefana u Markovcu kod Mladenovca. tzv. našli smo i više primjeraka čije su vevtikalne strane 'klesane tako da se na njima vide vertikalne. i to izvan teritorija stare Bosne. Iako izgleda da obadvije hipoteze. kao i još dugo poslije njega. kao iznimke. tzv. I pored svega navedenoga. Odmah po dola ~ku Turaka u neke naše istočnije krajeve Bosne. došao sam do uvjerenja da 's u muslimanski nadgrobni spomenici. upravo tu pojavio i razvio. čekajući na svoje egzaktnije objašnjenje. Stele nekih drugih evropskih zemalja. kao što je spomenik Altomana."na klis"138 Osim toga.141 Zauzimajući srpske i makedonske oblasti. Za uglednike su se ti spomenici klesali u Carigradu i odatle dopremali u Skopsko .). u Bosni su i crkve građene od drveta. nađeni u susjednim oblastima. tj. smatram da pitanje postanka slj emenjaka još uvijek ostaje otvoreno. I3> A drvene oblice i daščani pokrov su dva bi.k rajište. one u Irskoj. pa je razumljivo što su ne samo seoske kuće nego i svi drugi arhitektonski objekti pravljeni od drveta.tna faktora tipične seoske bosanske kuće. drvene oblice. Stubovi Za stećke u obliku stubova je teško naći uzore u kršćanskim spomenicima naših krajeva. zbog vehke vremenske distance. poznat pod imenom "Despotov kamen".klesali i postavljali. u Srbiji. od šindre . postavljali nišane nad grobovima svojih umrlih. a u nekim slučajevima i horizontalne. Nije isključeno da su prije kamenih stećaka u obliku sljemenjaka pravljeni drveni sljemenjaci. kako za poginule i umrIe Turke tako i za domaće Musli- 121 . zbog čega se ne samo u Hercegovrni nego i u Bosni osjećala tendencija građenja "vječne kuće" u viziji crkve. "brvnare". ali 's u se klesali i u samome Skoplju. ne znače mnogo. Takvoj pretpostavci ide na ruku i okolnost što se pomenuti kršćans ki sarkofazi nalaze u relativno malom broju. kao viši stadij sanduka. oca vojvode Nikole Altomanovića (danas u Zavičajnom muzeju u Kraljevu). Bosna je u srednjem vijeku obilovala drvetom. još i prije pada Bosne 1463. takvi nišani su se . ne bi mogle doći li obzir ne samo zbog toga što je to veli-ka geografska udaljenost nego i zbog toga što su vremenski daleko (VII. da se taj oblik. nišani. Ni antičke stele. a da je još nešto 'k asnije drveni materijal zamijenjen kamenim kao trajnijim. Pojedinačni primjerci.

. obelisci i prelazni oblici ka nišanima. posebno kada se tiče reljefnog repertoara.koliko ih ukupno ima sa natpisima. stubovi. zbog turske prisutnosti. Razumljivo. za koju se kaže da je propovijedala umjereno heretičko učenje.sada počinju da se postavljaju stele. Po natpisima na krstačama. kao nadgrobnici domaćih 'kršćana i sljedbenika Crkve bosanske. Tako..l " Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prenijeli na Balkan. klešu i postavljaju uspravno. Običan svijet u Anadoliji i drugim krajevima azijske Turske. . U tim uspravni m oblicima prepoznajemo gotovo 's ve vrste i podvrste ploča i sanduka. a da su u zapadnoj Bosni. . sanduke i sljemenjake . kao da su se dosadašnji ležeći stećci sada počeli dizati i uspravlja:ti. Za takvo relativno kasno datiranje govori i to što je ova vrsta oblika redovno situirana na periferiji nekropola. (M. Vego je od tridesetak krstača. Paralelno su postavljani i nišani koji su svojim oblikom stvarali viziju ljudske glave.ploče. jasno govori gdje se taj utjecaj. kakav je običaj ostao sve do naših dana (Tetovo). a onda i natpisa nišana u staroj bosanskoj ćirilici. kao i običan i siromašniji turski i domaći muslimanski svijet u Makedoniji postavljao je rustične stele bez ikakvih ukrasa i natpisa. po mome mišljenju. sa <turbanom ili sa nekom drugom kapom. te okolnos ti nam pomažu i uslovljavaju dat iranje uspravnih stećaka.mane. Utjecaj islamske nadgrobne umjetnosti osjetio se vrlo brzo i na stećcima. Hercegovini. neki su sada imali produžen donji dio za usađivanje u zemljU. iLi su na drugi način prilagođeni za novi položaj. Čak se sada i oblici sljemenjaka nalaze u uspravnom položaju. 'k oje se pred . Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prihvatili od Turaka-Seldžu'ka.. Nema sigurnih podataka kada su krstače nastale. Krstače Krstače su vrlo tipičan kršćanski nadgrobnik. s tubovi počinju da se postavljaju najranije oko polovine XV v. Crnoj Gori i Hrvatskoj vrlo rijetka ili gotovo sasvim iznimna pojava. međutim. u Bosni i Hercegovini 's u muslimanski nišani dosta primili od umjetnosti stećaka. Prosto. najprije i najsnažnije odrazio. činjenica da se u to vrijeme sami stećci. kao i "rio ukrašeni carigrads. Najznačajnija je. Tako. To se sasvim dobro uočava · k od nišana XV i XVI v. samo pet datirao u XV v. ti uspravno stojeći su sada postali nešto manjih dimenzija. Seldžučki Turci su mnogo toga baštinili od Armenaca i Perzijanaca. Či­ njenica da su stubovi najviše zastupljeni u Srbiji i istočnoj Bosni . 122 . ne 's amo da se klešu ni'š ani i postavljaju na muslimanske grobove nego se takvi isti oblici postavljaju i na neke kršćanske grobove. I pored toga što je većina bosanskohercegovačkog življa slijedila bosansku crkvu. Formirajući i ukrašavajući svoje nadgrobne spomenike. Naravno. Za najuglednije pokojnike uvozili su se skopaljski ("ušćup s ki") mermerni nišani.kraj svoje egzistencije približilo učenju službene crkve. da ih malo ima u centralnoj Bosni. mislim da su se u grobovima pod krstačama pokopavali isključivo ortodoksni kršćani. ali njihova glavnina pripada kraju toga i prvoj polovini XVI v. nijedna od njih ne bi se sa sigurnošću mogla staviti prije ! k raja XV v.k i nišani. Već u XV v. a pogotovo šta su njihovi uzori. Zbog duboko ukorijenjene tradicije stećaka. uz ležeće obl>ke .

u arhitekturi i arhitektonskoj plastici. a na drugoj kršćani (rimokatolici i pravos lavni). odnosno kako da se njima istakne kršćansko obilježje? Nišani sa turbanom su. ali kako bi trebalo da oni izgledaju. U takvoj situaciji či ni mi se sasvim logičnim da je pred njihove oči iskrsavalo naj'lipičnije i najsimboličnije obilježje kršćanstva . a sve ostale u XVI-XVII V. Po prilici . Mislim da su krstače-stećci postavljane prvenstveno na grobove sveštenih lica. osim toga.nišane. a pred kršćane se postavlja dilema: ili nastaviti sa klesanjem i postavljanjem stećaka. U prilog takvom mišljenju ide činjenica što se krstače nalaze ne samo na periferiji nekropola nego često uz same crkvene . oborena ramena . Muslimani uvode svoje nadgrobne spomenike . pa je i to bio jedan od elemenata dileme."o slično situaciji sa stubovima.krst.p oslije pojave stubova. ubrzo . u Arme niji . drugačij e spomenike. sugerirali i viziju ljudske figure. kao stari zajednički narodni običaj. Ako tako stvar posltavimo. U bosanskohercegovačkim u slovima najprije su se pojavili prelazni oblici od stubova ka krstačama. krstače redovno nalaze na periferiji tih nekropola. iza toga se pojavljuju krstače sa vrlo malim.l46 ili kakvi su travničko-zenički "hrišćanski nišani"l47 (velika okrugla glava i stidljiva pojava poprečnih 'kra!kova) . Žakovu i Papratnici. slučaj sa nadgrobnikom "kneza Stjepana" (stub sa tek naznačenom glavom) u okolini Sarajeva. predstava lica) .123 nijednu prije toga.pogriješiti ako ustvrdimo da im početak pada pred sam kraj razdoblja egzistencije 'stećaka.'" Po tome što se. najvjerovatnije u drugu polovinu XV v. kratkim poprečnim krakovima. u vrijeme dolaska i ustaljivanja Turaka izmijenila se ·struktura bosanskohercegovačkog stanovništva po vjerskoj pripadnos ti.'49 ·da bi se konačno došlo do pravih krstača (gr6ki ili latinski krst). npr. Stećke.l48 ili u Kotezima kod Ljubinja.' 45 Vjerovatno je to bio glavni razlog pojavi izvjesnog broja krstača kao nadgrobnih spomenika istaknutih crkvenih dos tojanstven ika II nekim zemljama. koji bi svojim izgledom više odgovarali njihovom vjerskom opredjeljenju. stoga. U južnoj Francuskoj su se u XIII i XIV v. došlo i do pojave krs tača kao nadgrobnih spomenika i u drugim zemljama. npr. prije 'Svega. pa makar se. Dračevu. za koje neki misle da su pripadali katarima. ili se opredijelilti za neke nove. Poznato je da su se kamenim krstovima obilježavala mjesta važnijih događaja . bilo je teško napustiti i njih će. oni u dobrom broju postavljali uspravno. posebno mjesta mučenja i pogibije istaknutih ličnosti vezanih za period primanja kršćanstva.l4' nećemo . ili nešto kasnije.u crkvenim obredima. ali je vjerovatno u to doba. npr. na području Popovog polja. u odnosu na stećke ostalih oblika na istim nekropolama. nameće nam se neminovno p ovezivanje krstača sa muslimanskim nišanima. naročito u staroj Srbiji i Sandžaku. još dosta dugo praviti. s e ovakav proces formiranja krstača odvijao i u drugim našim područjima. kakav primjerak postoji u Nekuku kod Stoca. na sarkofazima crkvenih velikodostoJnika i sl. prema ugledanju na nišane. predstava Kristove muke i samoga Krista. pojavili i brojni nadgrobnici u formi polukrstača. a onda i višestruko znamenje . Nemamo sigurnih podataka. Strujićima . koji je. Naime. unekolit. kakav je. uVeličanima. Uspravni spomenici bi kršćanima najbolje odgovarali u novonastalom vremenu (vremenu nišana). onda su uslijedile rus tične krstače u istočnoj Hercegovini (zaobljena ili okruglasta glava. u H ercegovini .Illa jednoj s'lrani su bili muslimani.). a stvorile se dvije vjerske formacije . Nestali su "bogumili".

Ako bi trebalo da se konkretnije odlučim za vjeru tih ljudi. a neposredan povod što je u Bosni i Hercegovini došlo do pojave . stećaka u obliku krsta leži u muslimanskim nišanima.'lO Na izbor krsta kao obbka nadgrobnika. koji su. U vezi s ovim napominjem da je ukupan broj krstača sasvim malen (336). klesane kamene krstače. one kao i ostali osnovni obliei postoje do kraja života stećaka. bili i od izvjesnog utjecaja pri kreiranju nekih svojstava krstača (antropomorfnost i dr. kako u našim ta ko i u drugim zemljama. kakav je slučaj. mislim da se većina odnosi na pravoslavne sveštenike. što neki natpisi direktno spominju pokopane . u Popovu polju.stećke može reći da su uglavnom pojava XVI v. tako da i to posredno omogućuje pripisivanje krstača prvenstveno sveštenim Iieima.zgrade. za sada nije moguće reći ništa sigurno. U austrijskim i njemačkim zemljama su već u XVI v. nastavljaju svoj život. npr. prilagođavajući se novim uslovima. ali s u ubrzo prevladale krstače od metala . u Hercegovini.). osim toga. Smatram da se za krstače . i što se na nekim krstaČama nalaze relj efni motivi koji atribuiraju sveš tenike. svakako je bitno utjecao simbolizam ovoga najizrazitijeg opštekršćanskog znaka.s veštenike. sve do naših dana. Da li je postojao još neki faktor koji je bio od neposrednog utjecaja na krstače. ali i kasnije. 124 .

Sarajevo 1891 (knj. II S. 3. 17 O. Kalino vik. )6 125 . sl. Križ na Ciovu 1970. Zagreb 1975. 131. Horvat. Plan IX. 116. Arheološki spomenici i nalazišta u Srbij i I. 1 V. Sarajevo 1962. Altere und l1 eue r e Grabdenkmalfonnen im Konigreich Serbie. II). Stećci centralne Bosne. Saopštenja I X. sJ. 2s S. Wien. Beograd 1951. IV. Zagreb 1953 (izdato kao rukopis).II. l' M. Z. Sarajevo 1891 (knj. Steće. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft. Isti. Nekropole i grobni belezi. Beograd 1971. 157-162. Ljubinje. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu III. St ećci okoline Sibenika. d. d. Stećci tl I motskoj Krajini. lO Isti. Sleće i centralne Bosne. IV). XIX. Sarajevo 1967. centralne Bosne. 7-16. Mandić . rukopis II Zemalj skom muzeju II Sarajevu. 255-272. Radimlja. P. II D. Ist i. IS M. Obredlze gomile. . Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji IS. Etnička povijest Bosne i Hercegovine. Stratimirović. Truhelka. Sarajevo 1952. n. Sarajevo 1967. II S. 1889. Radovi Centra JAZU u Zadru. S. lJ M. sv. Sarajevo 1952. Ljtlbuški. Starohrvatska prosvjeta I.• Plan II. Be š l agić. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke VIII. Ludmer. Sarajevo 1950. Kalinovik. Prilog rasprostiranja s t ećaka u Liki i Baniji. Sarajevo 1976. n. Sredovječni nadgrobni spomenici-stećci. Scarobosanski mramorovi. 27-34. Historij ski zbornik IV. Curči ć. Sarajevo 1962. Sarajevo 1962. Zagreb 1959. D. ~ A. 19-46. 26 i 85. Lyon. d .164. Olovo. n. O s tećcima. 173-213. s. II Isti. Be š lagić . Sarajevo 1954. Kalinovik. Bd. Kupres. Stećci i neki njima s li čn i nadgrobni spomenici u okolini Zadra. Slećei na Blidinju. I sti. 18--24 i 91-99. 33. Vego. Siroki Brijeg.. d. Sako ta.26-34.. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Kanitz. 5 C. Srednjovječni stećci Bosne i Hercegovine. Plan J. JJ Isti. Corović-Ljubinković. 1887. Zagreb 1896. Stratimirović. 15). • A. sl. Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH XLIII. . 21 . 193. 39. JI A. Truhelka. Popovo. Sarajevo 1954. B ešlagić. 10 Isti. Naše starine X. N. Zagrel> 1954. Oblici stećaka. • Isti. sv. Vego. knj. O stećcima na području Hrvat ske. Popovo. II M. 368--387. Renđeo. Sv. 7. Iz naše prošlosti l . 218--223 i II. Popovo. Sergejevski. na istom mjestu. t F. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i H ercegovine I f Sarajevo 1942. I f Isti. 24. 122-141. 11 C. 16 A. na istom mjestu. Sarajevo 1965. 131-169. lt Isti. Split 1963. 86-87.223-225. II Isti. Sarajevo 1954. Skobalj.ll. Sarajevo 1972 (Odjeljenj e društvenih nauka. T. B eš l agić. Kupres. Petrović. l Đ. Sarajevo 1967. JS M. Sarajevo 1966. III serija. l' L.. Sarajevo 1954. 57-89. lT P. (Arheologija). Sarajevo 1966. Plan X. Benac. Sarajevo 1966. Prilozi poznavanju manastira Ban je kod Priboja. Plan I X. n. 211 S. Be š lagić. n. Sredovječna groblja. Pierres S ' pIIlcrales Dalmates. Be š lagić. S. JJ Isti. • D. B eš lagić. Ljubuški. Kaer. Vego. 169-197 i 231-26 1. P.NAPOMENE I S. Stećci centralne Bosne. xl Isti. • Isti. Sarajevo 1954. Sarajevo 1954. Beograd 1953 i 1956. Zadar 1974.630. Beograd 1959-1960. 16 Đ. Starohrvatska prosvje ta. Kupres. Zagreb 1895. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu IX. Siroki Brijeg. Plan IX. Rim 1967. pjan na str. Zagreb 195 1. JI S. Zagreb 1959. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. Srednjovjekovni bilzaćki latinski spomeuici XVI v. Benac. Sarajevo 1952. Slećci na Blidinju. II J. Ista. 157. Godišnjak zaš tite spomenika kulture Hrvat· ske l . Katić. Kaer. Be š lagić. Sergejevski. Is ti.

N. B eš la g i ć . Trnovo . Radimlja. B eš l a g i ć. 153. Slećei tl Opl ičićima. Sarajevo 1967. Sarajevo 1950.260. Naše starine IV. S. Sarajevo 1966. n. sv. sl. 145-165. sl. • S. s. SI S. " S. St ećci centralne Bosne. Zagreb 1975. Be š l agić. Sarajevo 1954. sl. Naše starine X. na istom mjestu . d. 180-181. II. B7. Naše starine IX. St ećci na Blidinju. " l. Isti. sl. n. krs tač e sa Gata čkog polja. Stećei Hodova. Sarajevo 1960. Stećci i nek i njima s ličn i nadgrobni s pomenici u okolini Zadra.. 46-49. 74. I I A. Naše starine VII . T. Crtice iz s rednjeg vijeka. tt Hodovu. Be š la g i ć . Z. Stratimirović. M aza li ć. Kra ći članci i rasprave. Radovi Centra JAZU u Zadru. 122-141. 97-IIB. Beograd 1954. sl. s. Sarajevo 1967. sl. 7t Đ. 63--67. 1966. sl. Be š l ag i ć. 1. d. 33. St ećci cent ralne Bosne. Isti. Radovi Centra JAZU u Zadru. &L Đ. S. Dubrovnik 1970. d. 217. 49 C. 15-16. " Isti . T. I!Q Isti. Stećc i centralne Bos He. 14 i 15 a. " Isti. 9. 103. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. 61 Đ. sl. 161. Petrić. Be š l agić. B.. Stećci centralne Bosne. 32. T. 231-241. l J Isti. n. •• S. Beograd 1951. 7. Starinar XXIII. St ećci cent ralne Bosne. n. Hrišćan s ki nišani lt okolin i Tra vnika. ~ M. Benac. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu XX.. Isti . sv. Isti. sl. sl. Ljubinje. Iv a no v ić.~ A. 71 Z. 193.ci. Stećci. Anali His torij skog instituta JAZU II Dubrovniku XII. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV-V. Na tpisi. lO. Sarajevo 1964. 24 a 24 g. d.. Anali Historijskog in stituta JAZU II Dubrovniku XII.srednjovjekovni nadgrobni spomenici. 162. Kupres. Sarajevo 1950. u P. Siroki Brijeg. ~ A. 76 S.. Sarajevo 1950. n. Beš l ag i ć. XLVIII. sl. Bešlagić. XLVIII. XVI. Sarajevo 19OB. n. d. Stećc i lt Oplič ić ima. II Isti. B. 162. Beš la gić . S. d. " Isti. Sarajevo 1952. Popovo. Palavestra-M. Kaj makov i ću na podacima. Kajrn aković . 5.. e V. Radovi Naučnog društva BiH XXIV. Vego. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici II tepi. sl.. Sarajevo 1967. 66 . 160. Dubrovnik 1970. d . 4. .M. Olovo.. Ma zali ć . ~ Isti. T. 4l S. 1>-7. Histo rijs ki s pomenici Konjica i okolin e.44 i 88. tT S. Anđelić.. 3B(}-3B I. n. Sarajevo 1967. d. SJ Zahvaljujem Z. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I.. sl. sl.. n. sl. Sarajevo 1967. d. Be š lagić. 133-135 i 160--161. Zadar 1974. N. Kaj m akovi ć . . 2. 16 i 17. " D. Sarajevo 1954. sv. d. u V. Sarajevo 1952. Naše slarine VII . Ljubušk i. 17. Steće. 50. n. 2B.. ~ S. Stećei centralne Bosne. 14 i dr... Sarajevo 1%7. 14 Isti. l. B eš l a g ić. n. sl. 1"/ Isti . Zagreb 1959. 21. Sarajevo 1956. sl. 16. St ećc i centralne Bosne. • S.. T. s. kataloška-t opografski pregl ed. 21>-2B. St ećci kataloš ka-topografs ki pregled. n. 51 Isti. Sarajevo 1957. 117. Popovo. Sarajevo 1967. 112 a. sl. 49-50. St ećei i neki njima slični nadgrobni spomen ici Ll okolini Zadra. XLVIII. sl. 12. Benac. M. Sarajevo 1965. 4. Stećci u okolini Sibenika. 'l V. n. 136. n. " Isti. Ist i. 77.. VIII. Sarajevo 1960. d . Kupres. sl. sl. Ma za1i ć. 21 . 12 Isti . 419-432. sl. Naše starine XI. 21 . Stari krs tovi lt Dretn. Be š l agić. Sarajevo 1964. d . SB i 59. Isti. Sergejevski. Ludmer. 88. 4. Truhclka. • Isti. Sarajevo 1954. 126 . Beograd 1972. Zadar 1974. " Đ. Be š l agić. sl. u Isti. Petri ć. Benac. •. St ećc i u okolini Vlasenice. Konjic 1975. d. Kupres. 13 i 14. Srednjovekovni nadgrobni spomenici lt Podrinju. Palaves tra . sl. Renđeo . Sarajevo 1971. Sarajevo. Naše starine III .163. . sl. 145-153. Sarajevo 1967. B eš la gić. Sl S. S. Sarajevo 1971. 49-50.

sv. 87-89. Beograd 1967. Drvene grobnice u okolini Rudog. d. • Isti. Basler. s. 97. Obrad ović. Beš l agić. Beograd 1975/ 76. . d.319. Godi šnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Gla snik Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ill. Stećci centralne Bosne. Materijal još nije public iran. 9. n. 91 J.98. 98-99. Opisanie okružija už ičkog. 103-104. III serija. Sarajevo 1891 . Evans. Periodi II ktllltlrn oj historiji Bosne i Hercegovine u s rednjem vijeku. Bos'l. 153. Sarajevo 1959. n. 99 Isti. Sarajevo 1928. 192-199. Stećci II Imotskoj Krajini. Stećei u Birunjoj.111. d. Naše starine XIII.70-71. Starohrvatska prosvjeta. Sitzungberichte der Wiener Akademie der Wissenschaften. i nadgrobne plo če u Makarskom primorju. 1011 Isti. u Stečak je nedavno otkrio prof. P. A11liquarian R esearshes I-II. Krajinovi ć .en und die Herzegovina. Kam eni nadgrobni s pom enici. Sarajevo 1959. Be š la g i ć . Naše starine X.8. br. 1 t1 J. Beš l agić. L jubinje. N. Hoernes. V. n. br. 75-76. N. 144-148 i 160-161. " S . 157-166 i XII (1957).. A. Nad grobni s pomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica. 111-112. d. 11 6 Z. 370. 19-20. Asb6th. Petra tl Zavali. Be š l ag i ć . 370.. Beš l agić. II. m S. Stećci tl Brotnjieama. Zagreb 1975. Sarajevo 1970. St ećci. Sarajevo 1953.. S. Zadar 1974. Starinar XVII. lOJ Isti. Vego. no P. 368-369. Vego. 111 Ista. Naše stari ne VI. Vego. Steće. n. Radovi Centra JAZU u Zadru. Glasnik Zemaljskog muzej a XXV. n. d. s. II' J. I storij ski zapisi X . Vego. Sarajevo 1966. Sarajevo 1971 . u okolini Sibenika.. 10. Sarajevo 1972. Istorija Srba I. u Isti. Sarajevo 1950. N. Steće.66-70. Alterthumer der Herzegovina. Starine Crne Gore V. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV. Naše starine X. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. K. Tihi ć j Đ . Truhelka. Be š lagi ć. 234-236. 109. sv. knj. Jireček . d. S. Pe ristil II Zagreb 1957. KaliIlOvik. 112. i neki njima s lični 'lad grobni spomenici tl okolini Zadra. sv. 141-144. (Arheologija). ka ta loš ko-topografski pregled. Zagreb 1954. UIO Isti. Ste će i Ll Pivi. Mazalić. Popovo. t4 S. Kajmakovi ć u na podacima. Benac. Markovi ć. " S. III M . Kalinovik. X. m VI. ul A. 86-87. Isti. Nevesinjski s t ećei. lOS S. fl M.127 15 Đ. Anali His torijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. Anđelić. Sarajevo 1966. Sarajevo 1955 (Arheologija). s. Kon zervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin današnji izgled. Sarajevo 1943. N. Wien 1881. Tri revidirana l1atpisa iz okoline Travnika. • S. 101 Isti . Zahvaljujem Z. 95-96 . lIS Zahvaljujem Z. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL. 66---{. Kajmakoviću na podatku. 1('19 M. Đurić .139. C. 3. Radimlja. 179-199.. 111 M. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu. S. Be šlagić.. 93-95. 101 Ista.317. Wien 1888.84. 128 i 129. n. Kati ć. Sara jevo 1971. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VIII. Stećci. n. Sarajevo 1965. Skari ć. Naše starine IX. 16 J. Truhelka. 123. S. Zbornik srednjovjekovnih nalpisa BiH Ill. Sarajevo 1964. 239-242. 49-50 . (Arheologija). s. St eće . Sarajevo 1967. 258-265. Sarajevo 1962. 168-169. Crkva sv. fl Isti. n. Beograd 1858. Bd. d. . Arheološ ko is kopavanje Ll Zavali. d . 106 . • N C. Cetinje 1957. 90 Isti. 207-208. Sarajevo 1965. Beš lagić. Dubrovnik 1962. na istom mjestu. br. 1001 L. Cetinje 1975. 21.. 261. Anđe li ć.. 344. XIII. 127. M. 192-193. Jedan slovenski uzor bosanskih mramorova. Maksim o vi ć . 97. Starobosanski mramorovi. n Isti . Zbornik s rednjovj ekovnih natpisa BiH IV. 147-148.. Tri natpisa II selu Petrović ima. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LV. I VQvić. Beš l agi ć . Božanić-Bez i ć. d . str.63. Ljubinje. Sarajevo 1962. S. kataloško-topografski pregled. I M N. n . Popovo.29. Glasnik Društva srbske slovesnosti X.

Tafel 1-117. 1. 287-296. 23. 81-98. Vjesnik za arheologiju i hi storiju dalmatinsku LXII. Ha S. Sergejevski. 237. 9. 3. Zenica 1973. Sarajevo 1964. X. Zagreb 1972 . kataloš ko-topografski pregled. sl. . 142 Isti. III B.. 22. Hadžijahić. 116. Hrišćansk i nišan i u okolini Travnika. ll' Isti. i F. III Vl. L16 J. n. Split 1960. Cetinje 1952. Nevesinjski s t ećc i. 1820. LU M .. III Chodakowsky-Czarnizes ky. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Stećci cent ralne Bosne. d. d. u Bosni i H ercegovini. Renđeu. Popovo. Prilog Skar ićevoj hipotezi o porijeklu s t ećaka. Truhelka. Beograd 1959. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. uo P. Hums ko eparhijsko vlastelinstvo H crkvi svetoga Petra u Bijelom PoljLI. n. 65-83. 18 a i 18 b. Vego. 14-15. Djela Slobodnog društ va rus ke lit erature. g. B. d. Skarić. S. n. 1. 9--60. Stećci. Natpisi i krstače sa Gatačkog polja.. Iskopavanja na crkvi svetoga Petra u Bijelom Polju.2. Benac.. Sarajevo 1981. Naše starine XIV-XV. Sarajevo 1894. Ma terijali IV . sl. Mittelalterliche Scheibenkreuz. A. Karl Azzola. d. Zagreb 1954. sv. Z. 6 na str. '" M. ll1 J. 129 R. Starinar IX-X (1958-1959). IX.. Naše starine IV. Nišani XV i XVI v. Gabri čević. 13. 103-104. 1:16 Vidi napomenu br. 14-18. d. III Lj . 121 J. 21). Lj . Beš la gić.Sedmi kongres arheologa Jugoslavije u Herceg Novom 1966. Hormann. Sarajevo 1978. na istom mjestu. Armenski Ila čk ari i naši s t ećc i. d . ln Đ: Mazalić. Sarajevo 1972. Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove pala če. L21 J. L" Isti. Mak s imović. 101 Isti. n. n. 128 . Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XXI. Sarajevo 1971 . IH M. Sarajevo 1891 . 107. Sarajevo 1966. II / 77 i 99.. 14. 178. 2!. Maksimović. Beograd 1951. Stećci na Nekuku kod Stoca. Sarajevo 1973. knj. Karaman. Beograd 1858.121 D. . Staroboswlski pismeni spomenici..Band 82. 48-53. sl. Bešla g i ć. sl. Starohrvatska prosvjeta. 261. III serija.334. Popovo. 30). d. Beograd 1956. Sarajevo 1957. 97-122. I ~ J. d . sl.52 a. 26. 155-174. I" Isti. Zbornik srednjovjekovnih natpisa" BiH 1/41. god. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka.centralna Srbija. Beog rad 1967. n. 21. Krleža i saradnici. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI. d. '" S. Maksimović. sv. Saopšten ja VIII. Obradović. .. Olovo. Be š la g i ć. 197!. Glasnik Društva s rbske slovesnosti. Beograd 1958. Isti. Zlato i s rebro Zadra i Nina. Sarajevo 1967. 29 i 57. n. Karaman. 1. Naše starine XII I. Opisanie okružija užičkog. Mak s imovi ć . Anđeli ć. sl. Beograd 1969. 782. S... O bosanskim s rednjovjekovnim s tećcima. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve tl Nikšiću. Starobosans ki natpis iz XV v. !lS S. III / 147 i IV 1315. 98. K.. Be š lagi Ć .0 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji II . Obradović. 13. n. 16. W S.Grabsteine in Hessen. 16---17. Kajmakovi ć. 1)6 C. Ljubinković. · Isti. 145-165. (prema 1. n. Naše starine IX. Radovi Mu· zeja grada Zenice III. 87-101. Sarajevo 1966. Zeitschrift des Vereins fur hessische Geschichte und Landeskunde .

Iij ep niz s tećaka" posjeduju ukrase. Neki pogrešni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog mišljenja o izgledu i značenju izvjesn ih motiva. što znači oko 3. ali je izrazio i misao da ukrašenih može biti najviše do 1. proizlazi da ukrašenih ima 900 primjeraka. zatim njihovim oštećenjima. BROJNO STANJE 129 Malo je istraživača stećaka koji su pokušali da nešto određeno kažu o broju s teća ka koji na svojim plohama imaju reljefe. Solovjeva broj ukrašenih s tećaka vjerovatno dostiže 10% ukupnog broja.000 primje raka" M. Hoernes.000 ukrašenih spomenika. crtali. jer nije bilo laJko. Neke njihove pogreške su prouzrokovane vrlo plitkom plastičnošću reljefa .500 primjeraka' M.000. . Wenzel je navela da je svojom knjigom "Ukrasni motivi na stećcima" obuhvatila više od 3. Mnogi od njih. jedan od najstarijih i straživača. proračunao da oko 30% stećaka u obliku sljemenjaka imaju reljefe. Truhelka. ali je bilo teško i nezahvalno upuštati se u njegovo rješavanje U uslovima kada s tećc i još nisu bili evidentirani.2 stećaka. ali vrlo aktivne istraživače stećaka. uglavnom odgovara stvarnom stanj u. 3 1.3%. fotografisali i to publicirali. U jednoj svojoj studiji iz 189 1. naveo da 900 uk rašenih stećak a. na osnovu publiciranih materijala. znači da ukrašenih ima 6. Vjerovatno je mnoge od njih to pitanj e zanimalo. naročito stariji i s traživači. vidjeti i fotografisati pojedine motive. Renđeo je. rekao je da na svakih stotinu stećaka dolazi jedan sa ukrasom ili sa natpisom. Truhelka spada među starije. M.5 Po mišlj enj u A. rekavš i samo da . po nje- . a onda i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem. ili za kratko vrijeme. god. Kako misli da ukupan broj iznosi 60. Kako je tada operisao sa ukupnim brojem od oko 27. Istraživač i stećaka su se najduže zadržavali na raznovrsnim relj efnim motivima.000 primjeraka stećaka. lednom drugom prilikom C. pa su njihovi podaci mnogo obje ktivniji i uvj erljiviji. i svog ličnog uvida na terenu Bosne i Hercegovine. na osnovu publiciranih materijala prije 1945 . imali su više vremena i više s u se udubljiva li. on je rekao da se među trideset stećaka jedva jedan nalazi sa ukras ima.traživači novijeg vremenskog razdoblja su tim poslovima pristupali bez predubjeđenja. kada se repertoar reljefnih motiva samo fragmentarno poznavao.. RELJEFI STECAKA Reljefi predstavljaju najizrazitije i najvrednije umjetničko svojstvo Upravo su zbog reljefa stećci privlačili veliku pažnju mnogih naučnih radnika i drugih po s matrača. što je. kako je to mislio C. još u austrougarskom vremens kom periodu bio najbolje obaviješten o ovoj vrsti spomenika. Truhelka je bio mnogo manj e konkretan.opisivali ih.' Može se pretpostaviti da je ovaj naučni radnik. god. u svako doba dana. ozbiljnije. Krleža je. Is. l C. imali su uglavnom površna i pogreš na viđenja . a nekada ni moguće uopšte.

5 % ili 5. pronađeno je 40. ali samo kao dekoraciju.nom mišljenju . objavio brojno ·stanje ukrašenih primjeraka. ili po nekom drugom kriteriju mu.679 s tećaka sa ukrasima. Po toj naučno zasnovanoj statistici. u međuvreme nu je pronađeno novih 349. do danas nismo imali studije koja bi bila posvećena ovoj problema'tici. i još više. a sada je on sa mo nešto izmijenj en i iznosi 8. Zbog toga. koji su pokušali da utvrde barem osnovne motive i njihove glavne varijante. REPERTOAR I KLASIFIKACIJA REUEFNIH MOTIVA Vrlo je malen broj i s traživača stećaka koji su se bavili repertoarom i klasifikacijom reljefnih motiva.1O Sada sam u prilici da pružim najnovije podatke o brojnom stanju stećaka koji i maju reljefe: U Bosn i i Hercegovini je prije deset godina bilo 4. U Crnoj Gori je bilo 480.. sada postoji 190 primjeraka.7%. koliko ih je ustanovljeno u Jugoslaviji. sada postoji 520 primjeraka.' Ostali istraživači se nisu bavili ovim pitanjem. Miletić. prognoze navedenih i straživača steća ka o brojnom stanju ukrašenih primjeraka daleko su od stvarnog stanja.. U Hrvatskoj je bilo 446. koja općenito smatra da je fond reljefnih motiva stećaka vrlo bogat. zbog toga što se njegova procjena ne razlikuj e mnogo od sadašnjeg utvrđenog stanja. Jedino se A. po njihovom značenju. a među njima i izvj estan broj onih sa ukrasi ma. Ipa k je bilo nekoliko pokušaja stvaranja liste mot iva u jednom grubljem i opštijem smislu. beskrajne kombinacije raznovrsnih ukrasa . god. Kako se vidi. ornamenta/n e i figura/ne motive. U prvu kategoriju je svrstao "kolonade". "8 Na osnovu podataka pr'kupljenih . U Srbiji je bilo 167.028 primjeraka steća'ka sa ukrasima . barem tri četvntine ukupno ukrašenih. Jedino bi se mogla navesti još N . god. osim u jednom s l učaju. pronađeno je 234.478 stećaka.5 % ukupnog broja s tećaka. ni'ti su saopštavali svoje prognoze. Među ornamente 130 . od ukupno 66. u među vremenu je novopronađenih 52. ustanovljeno 5. C. Truhelka je najprije sve reljefne motive podije lio na tri osnovne kategorije : arhitektonske dekorativne.586 ukrašenih. pronađeno je 23. te da motive svrstaju i podijele po njihovoj funkciji na spomenicima. da je veoma raznolik i da postoje "beskraj ne varijante pojedinih motiva. misli da ukupan broj ukrašen ih s tećaka iznosi oko 4. kako po republičkim teritorijama tako i po osnovnim oblicima tih spomenika. koja je završena 1969. po likovnim st ilskim osobinama. do danas pronađen izvjestan broj do sada neevidentiranih stećaka. Solovjev u tome pogledu izdvaja. kao i sistematiziranja motiva jednog ograničenog podru čja. dakle. sada postoji 680 primjeraka. ja sam izraču nao i 1971.' Treba reći da je u međuvremen u od 1969· god..000 primjeraka. Ona. Prema tome.679 primjeraka. god.s istematskom evidencijom stećaka. što znači da danas u svemu imamo 6. Prije deset godina broj ukrašenih primjeraka je iznosio 8. tako da ih sada ima ukupno 4. za koj e je kazao da na stećke prenose građevinske oblike. na teritoriji Jugoslavije je do 1969. ukrašeni spomenici zauzimaju 8.638 primj era ka .

" A.Motive rubova vodoravnih strana sanduka i ploča i gorn jih dijelova vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. Korošec sve motive okoline Travnika smatra o rnamentima. On je štit sa mačem . Truhelka je u os novne reljefne mo tive svrstao : vijuge. zatim pleteno uže koj e obično dijeli površine. nego samo realne predstave iz života ondaš njih ljudill Oko 24 godine kasnije C. s imbolič ki znakovi. Sergejevski je reljefne motive Ludmera podijelio na pe t grupa: 1 . zatim što i sami autori neka- . simboličnu i figu rainu grupu. ruka s ma· če m i dr." Iz njegovog nešto kasnij eg pisanja prOizlazi mišlj enje da se reljefni motivi s teća. Mile ti ć je sve r eljefne motive grubo svrs tala u šest grupa: geometrijski orna m ent i." D. arhitektonski m ot ivi. životinjs ki motivi. u čemu nije vid io nikakve alegorije.". simbolični makovi. a potom vije i grane. pleteno uže i dr.kolo . p ostoji i :m. koji spadaj u u k a tegoriju ornamenata.mačeve i šti tove sa grbovnim oznakama.figuraini ornament i. smatrao heraidi č kim motivima .lO N. Tada ih je svrstao u tri kategorije: dekorativne. usamljeni likovi i figuralne scene. i 5 . U drugoj njegovoj grupi se nalaze polumj esec." S. U prvu grupu je ubrojao zavojitu liniju . U prvu grupu ubraja same oblike spomenika (sa isturenim krovom i bez njega) . svjetovn e i neulralne. Simbo li čk u grupu orname nata svodi na rozetu ili jabuku i na polumjesec. he raldičke i figuralne motive. Solovjev je predložio podjelu reljefnih motiva "prema unutrašnj em zna čenju" na tri osnovne vrs te: s imbolič n e. zvijezdu i jabuku na štitu. kao i polumjesec.religiomi sil1lboli. koj e dijeli na tri grupe: arhitekton sku. l. U figuraln e motive ubrojao je kako pojedinačne ljudske i životinjske predstave tako i čitave scene." Drugom prilikom je ona sve motive svrstala ovako: ornamentalne trake geo m et rijskog i vegetabi/nog porijekla . koje naziva mješovitim motivima . Renđeo je motive podijelio po njihovom mjestu nalaza na spomenicima u dvije grupe: 1 . niti simbole smrti.ka dijele n a dekorativne i figuralne.IS P. cvje tove. 4 .je najprije ubrojao cvijet koj i je strogo geometrijski shvaćen. granči cama i si. ostale ukrasne znakove i figuralne predstave.društ veno-socijalni amblemi. roze ta.. B eš l agić je sve motive također podijelio na tr i glavne grupe: onwmente.ornamenlalni i likovi bliski simbolima. lov i turnir" Nakon 30 godina ovaj je autor još jedanput pisao o reljefnim motivima.ornamenti u uskom smislu . heraldič ki m otivi. Po njegovom mišlj enju . krst. zz 131 J edan sasvim objektivan kritički osvrt na naprijed n aveden e klasifikacij e reljefnih motiva otežan je raznovrsnim okolnostima..!9 A. Benac je u jednoj prilici sve reljefne motive podije lio na tri glavne grupe: geo m etrijs ke motive. Tu je ubrojao i povijenu lozicu sa trolistovima. Pod vij om ili zavojnicom smatrao je spiralu. lisnate vijuge i razne h era ldi č ke mo tive . 3 . biljni motivi. arhitektonski motivi i figura lne scene. s piralu. kao i lj iljan. a prije svega time što su nazivi i pojmovi nekih motiva ne samo proizvoljni i neuj edn ačeni nego i nedovoljno objašnjeni. ukrasne znakove i figuraln e predslave. predstave biljnog i život injskog svijeta. Tada je u figura lne mot ive ubrojao i pokušaje portretiranja umrlih. i 2 . . ali tu uvrštava i motiv grane sa spiralnim zavoj ima. 2 .tan broj motiva zajedničkog karaktera.Ukrase u s redištu ploha.

kao i figuralne pred stave. bordure od kosih paralelica. cikcak-vrpce i vrpce od kosih paralelica (autor ih ne nabraja i ne imenuje). Već po samom tako obimnom naučnom materijalu (bez obzira što su joj neki motivi netačni. a imao je više nedosljednosti i u svrstavanju poj edinih motiva. Benac je sklon svrstavanju n eobično velikog broja motiva u dekoracij e. talasasta linija sa trolistovima. Mišljen je P. Korošeca da sve vrste motiva s teća k a okoline Travnika smatra ornamentim a. Wenzel. ilustrovanim tabelama crteža. 'te rijetke mrežaste bordure. Bordure.23 Podjela D. Renđea o podjeli motiva po njihovom mj estu na s tećcima. Sergejevskog je zanimljiva i dobrim dije lom op ra vdana. nacrtala i sredila reljefe sa vi še od 3. Na 1erenu. npr. ovaj i straž iva č neke či ste simbole. kao što su uvijeno ili tordirano uže. jer je. Glavni rezultat toga njenog poduhvata je velika publikacija koja se upravo odnosi na repertoar i klasifikaciju reljefnih motiva. Sasvim je ekscentričan kriterij I. a moglo b i se reći i nedovoljno logična. pa im je posvetila t ri duža terenska istraživanja. spiralnim zavojima. nerazrađena i nedovoljno objašnjena. palmetama ili s li čni m dodacima. Od svih ovdje navedenih pokušaja s i·s tematizacije reljefnih motiva stećaka u velikoj mjeri se izdvaja i razlikuj e sistematizacij a M. r ozetu. A. Osim toga. a napose što se pristupi i kriteriji raznih autora m eđu sobom jako razlikuju. njena vrijedna studija je sasvim drugač ija od drugih pokušaja te vrste. vodenicu. što je zaist a nepr ihvatljivo. odnosno u čiste ukrase. npr." Evo nj enih kategorija motiva . bordure sastavljene od krugova i polukrugova. jer zašto. Ovu Amerikanku su stećci veoma zainteresovali. koj e imaj u svrhu da podijele i ograniče plohe stećaka. a uveo novu kategorij u heraldi čkih motiva. s imbolične motive tako strogo odvajati od svjetovnih.da nisu bili dosljedni u svojim klasifikacijama. Sve reljefne motive ona je svrstala u 18 kategorija. Stoga mu je P.. u kojima ima vrlo lucidnih zapažanja. Solovjeva. To su brojni rubni ukrasi. sa manjim uvodnim tekstovima. kada i među njima može biti simbo la? Za klasifikaciju N. nije mog u će prihvatiti . iz pos toj eće litera ture i ustupljenih podata ka izvjesnog broja naših domaćih istraživača. Z. jedanput ustanovljenu kategoriju arhitektonskih motiva kasnije izostavio. cikcak-linija.. i pored toga što u njoj nek i motivi mogu da imaju mješoviti karakter. p olumj esec. koji ponekad služe i za podjelu prostora: Jordirano uže. krst i neke d r uge motive uvrstio u ukrase.. izgleda nedovoljno jasna. Iako zanimljiva. kao i po trudu uloženom u p roučavanje motiva. naročito oni koji su preuzeti iz starije literature i arhiva nekih u stanova). Truhelku se može reći da nije bio dosljedan u stvaranju osnovnih kategorija motiva. npr. Miletić može se reći da je dosta razložna. s napomenom da figuralne predstave nije trebalo da smatra ornamentima. 132 . Wenzel je prikupila. klasifikacija A.000 stećaka . M. Ovdje se radi o obi čnim i drugim vrpcama. svrstava u ornamente. kao i arhiva nekih naših ustanova. Za C. Geometrijski malivi. a pogotovo da oblik sljemenjaka sa isturenim ili neis turenim kro vn im plohama smatra dekorativnim omarnentom. ozbiljno prigovorio što je. kakav je npr. uglavnom bez pretenzija da se daju konačna rješenja. križ. ia ko je uopštena. ili okviri drugih ukrasa.

Arhitektonski motivi. ali se javljaju i na leđima jelena. Sve životinje. a onda i čitavi stećci koji su klesani kao zgrade. Sasvim razvijeno drvo je rijedak motiv. kratki bodeži. ali su također brojni i motivi kod kojih je krst sporedan elemenat. Tu su uvrštene direktne predstave zgrada ili njihovih dijelova. ili jedne klesarske škole . polumjesecom i krstom. nego samo da ima nekoliko slučajeva predstave grabljivica i pet predstava pijetlova. ovoga autora. Autor im pridaj e simboličan karakter. Autor teško nalazi uzroke pojave ovoga motiva na stećcima. Ovaj se motiv javlja u gotovo 90 primjeraka u vidu osamljene povijene ruke do ramena. ili onih kod kojih je donji uspravni izdužen. 'lukovi i štitovi. Može se reći da se u ovoj kMegoriji podrazumijevaju jednostavni i stilizovani krstovi. Težište je na arkadama. Vrlo su brojni motivi Jeoji se sastoje od samih krstova jednakih krakova.pokojnikove duše. Pošto se motiv grozda javlja na ograničenom prostoru. Ptice. a 2lmijolika bića simboliziraju podzemlje i p". čiji su tipovi: mačevi. ograničen samo na nekoliko lokaliteta. Krin. Ovdje su ova dva motiva. koje autor dovodi u vezu sa dušama pokojnika. Spirale. a vrlo rijetko grozd visi o pravoj lozi. Ruke. kada zamjenjuje zvijezdu ili rozetu. Rozete i polumjeseci. kao i samostalno. možda je rad samo jednog majstora. kada se javljaju uz figuralne predstave. Oružje i oruđe. Psi su najčešće elementi lova.zmija i ostale životinje. Grozd i loza.ke. Naj češće imaju oblik stabla sa dvije volu te. riba. npr.u vidu spirala ili na neki drugi način. a završavaju se . Na nekim štitovima se vide heraldičke ozn". Redovno se ovi motivi javljaju u vidu dvostruke spirale kod koje grozdovi izlaze iz valuta. U nekim slučajevima. Radi se uglavnom o oružju. kijače. konj. bez obzira na broj latica. ali 1a oruđa nisu konkretizirana. odnosno do iza lakta. koja najčešće nazivamo "kamenicom" i kružnim vijencem. a u tome . Udubljenja i obruči.kao. svrstana zajedno. Upotrebljavane su i kao osnovni elemenat ukrasa i kao bordure. Rečeno je da se na stećcima ponekad vide i neka oruđa. Obično su predstavljene 's a spiralama. koplja.okviru na lukovima. odnosno krakova. sjekire. I grane koje izlaze iz loze su svojstvo samo jednog manjeg regiona. Ubrojan je i motiv jabuke koji se javlja ili sam ili u zajednici sa nekim drugim motivom. a onda i svasti ke i Tau-krstovi . rozete mogu imati simboličnu ulogu. osim ptica. U jednoj varijanti druge grupe st"blo se u svom donjem dijelu pretvara II dvije "noge". Krstovi. Grane izlaze iz uspravnog stabla ili iz loze. Rozetama 's u nazvani i cvjetovi i zvijezde. Ponekad ruka drži neki predmet. sa polumjesecom. Ovaj motiv je grubo svrstan u dvije grupe: krin čije se bočne volu te povijaju unutra i onaj čije se volute povijaju u vidu slova S. Autor je sklon tumačenju ptice na stećcima kao simbola . . Jelen. svrstane su u jednu kategoriju. Nije rečeno o kojim vrstama . Grane i 133 .ptica se radi.mišljenje je drveće. odnosno kod kojih je krst gla\Oni elemenat. ili samo u vidu šake. ali je težište na jelenima i konjima. pas.

Ovdj e spadaju i motivi brvna i šindre. Predstava muškarca i žene. sa 'kopljima. da obrube ili uokvire neke druge reljefne motive. jer ostali motivi su brojno beznačajni. Ovdje su svrstani motivi koji ne spadaju ni u jednu od naprijed navedenih kategorija. dok se ženske figure samo u ograničenom broju mogu identificirati sa pokojnikovom osobom. U nekim kolima kolovođa drži mač.o arkadama. a u nekim žena kao kolovođa drži obruč. kao i zvijezde. kako tvrdi autor. U ovu kategoriju su uvrštene i predstave <turnira u kojima akteri učes tvuju na konjima. U takve motive bi se mogli ubrojati i tordirano uže. Dva afrontirana konjanika autor upoređuje sa srednjovjekovnom scenom svetih ratnika .da podijele plohu. ovdje se radi samo o jednoj vrsti arhitektonskog motiva . i pješaci. Zapravo. Kategorija bordura je ugl'avnom dosta dobro shvaćena i formirana. kao para.Glave. Sve vrste scena lova su poznate u srednjem vijeku. npr. Najmanje tri figure mogu da čine kolo. zbog velike oštećenos ti. kao i predstave sa više od dvojice konjanika. To su motivi koji imaju neku nepozna tu simboličku funkCiju. Predsta:va žene izm eđ u konjanika. koje može biti žensko. Š Ito je. Glava je najjasnije izražena na nekim nadgrobnicima u obliku . Lov. ili da posluže kao frizovi. kao i one prve kategorije.k rsta. odnosno rozete koje s u sasvim pravilno cptane (šestarom) i klesane. cikca:k-borduru i onu od kosih paralelica. sasvi m nejasna. I sam autor je neke geometrijske motive uvrstio ne samo u tu nego i u drugu kategoriju. vepra i medvjeda. Evidentiran je 21 stećak sa predstavom žene između dvojice konjanika. U arhitektonske motive autor je uvrstio i same stećke koji su klesani kao ·kuća. Kolo. Figure sa izdignUJtom ili sa izdignutim rukama su oranti. Evo i moga mišljenja o klasifikaciji M. ili . muško ili mješovito. vjerovatno 5imbolizira bračnu sreću. ili dekorativni motivi neobičnog oblika. Postoje i motivi konjanika sa jednim ili više pratilaca. Pojam geome trijskog motiva mislim da je mnogo širi nego što ga čini n ekoliko zastupljenih vrsta u prvoj kategoriji M. a li ih nema na nadgrobnim spomenicima. Wenzel. od kojih neki sa lukom . pored ostaloga i zbog toga što imaju iste funkcije na s tećku . Konjanici. simbolizira božanstvo. Autor kaže da se ovaj motiv nalazi svuda. Najčešće su predstave lova na jelena. ili između životinja. gdje upravo ti spomenici služe kao predstave tijela. U njemu učestv uju lovci na konjima. kao što su cikcak. po mišlj enj u autora. Tu bi sasvim pristajale i vrpce koje su svrstane u kategoriju geometrijskih motiva. Nekvalificirani motivi. ali još više sa predstavama antičkih Dioskura. niz kosih paralelica. parovi. a eventualno podijeliti na geometrij ske i biljne. Postoji lov na jelena. koju je nazvao bordura:ma. osim u istoč noj Bos ni . "autohtoni ostatak klasične tradicije". polufigure. usamljene figure. niz krugova i mrežasta bordura. ali se ta pojava ne objašnjava. pak. predmeti čija je priroda. Geometrijski mot ivi s u i neke druge vrpce. Wenzel. kao zajedni č kim imenom. važni elementi stare seoske bo- 134 . Po svojim č isto likovnim svojstvima i motivi ove. gotovo su jedno te isto i mogli bi se nazvati ornamentima. Navedena su i dva kola u kojima kolovođa jaše na jelenu. Na nekim stećcima se javlja samostalan motiv jahača na konju . Cijele mu§ke uspravne figure vjerovatno predstavljaju portrete pokojnika.

U dalje četiri kategorije krin. koji je svrstan u prethodnu kategoriju.135 sanske kuće. pak.korištena u ratu 'i vi-teškim igrama.bi tu mogao doći još i motiv biljne stilizacije slične akantusu ili palmeti. Izostavljen . Ostale sve figuralne predstave autor je podijelio na kategorije kolo. Možda .s va sredstva koja su . U tome sl učaju bi naziv zvijezde i polumjeseci bio adekvatniji. vjerovatno zbog toga što se dignuta ruka na stećcima prilično ističe. u prvom redu. Tako formirana grupa bi bila mnogo logičnija. kao što s u motika. koji je ovom klasifikacijom sasvim izostavljen. kruga biljnih stilizacija slični h akantusu ili palmeti. odnosno simboli sunca. mnogi se od njih više puta ponavljaju. koje autor također ne navodi u . Ako su već izdvojene ptice. Zivotinjs. onda bi svi ti motivi mogli sačinjavati posebnu grupu koja bi se mogla naziva'ti oruđe i alati ili znakovi zanimanja. a da se pojedine tretiraju kao vrste. zatim kružnog vijenca. srp i plug. dosta važan motiv turnira. a onda i motiv jabuke. ipak obuhvatila maltene sav repertoar motiva (izostali su motivi šindre. Ako pri tome uzmemo u obzir i motive kao što su čekić.je. Parovi. kao što su neki istraživači mis lili. sam po sebi. U takozvane Tau-krstove autor je uvrstio i motive štapova. pa bi trebalo da se odatle izuzmu. Za predstavu ruke autor ima posebnu . bolje rečeno nije tako raznovrstan. ova dva motiva ni po sadržaju. brvana. konjanici i lov.ke predstave Wenzelova je svrstala u dvije kategorije . Tu su uvršteni motivi glave. nisu individualne p redstave. međutim. Tu je uvrštena i zastava. nakovanj išestar.u jednoj su samo ptice. Međutim . da li su ti mo- . Kategorija krstova je obuhvatila gotovo sve vrste i varijante toga simboli6kog motiva. Inače. Sto se. Udubljenja i obruči su obuhvaćeni zajedno. a izostale su i još neke kompozicije koje ne bi mogle da se svrstaju ni u jednu od ovdje navedene tri kategorije. i krugovi. Kategorija oružja i oruđa je obuhvatila . ni po funkciji nemaju ništa zajedničko.kategoriju. To je bilo moguće postići. pa ne bi spadale ovdje. koju autor ne navodi u tekstu. trebalo je još prije nekim drugim životinjskim predstavama dari posebno mjesto. kosir i uglomj er. grozd i loze i grane i drveće uglavnom su obuhvaćeni svi biljni motivi.tekstu. to je . s amo nadomjestak ljudske figure. i nekih znakova zanimanja). Ne upuštajući se u ovome slučaj u u kritiku opredjeljenja za ovaj ili onaj stav u pogledu tumačenja značenja pojedinih reljefnih motiva. zbog toga što broj osnovnih motiva. nije tako velik.kruga. zbog čega bi taj motiv sasvim logično išao zajedno sa ostalim predstavama ljudske figure. U tu grupu nebeskih tijela spadao bi onda i motiv . koje su u osnovi zvijezde. tiče svrstavanja svih tih motiva. Izostavljeni su drugi motivi oruđa koji se također javljaju na stećcima. Ne bi bilo rđavo ni rješenje da se sve životinje ostave u jednoj kategorij i. čime su obuhvaćene gotovo sve kompozicijske predstave. Rozete i polumjesec i čine zasebnu kategoriju. ia ko zasnovana na poznavanju nepotpunog fonda relj efnih motiva. Općenito se može reći da je klasifikacija M. koji u ovoj klasifikaciji uopšte nisu uzeti u obzir. valjda zbog sličnog izgleda. što je opravdano. Wenzel. Tu su ubroj ane i jabLlke. To ima opravdanja ako se rozete shvate kao zvij ezde. što nema opravdanja. mislim da se moglo postići mnogo više da se autor duže zadržao u svom studij u raspoloživog materijala. a u drugoj sve druge životinj e. polufigure i usamlj ene figure. kao što su konj i jelen. koji nije zastupljen u ovoj klasifikaciji. međutim. spirale. Od oruđa su došli u obzir samo sjekira. U posebnoj kategoriji su individualne ljudske figure.

zbog čega bi se mogli svrstati u jednu ili u drugu grupaciju. porub. mislim da se moglo doći do još uspješnije i potpunije liste osnovnih motiva i njihovih varijanti a i do adekvatnijih naziva njihovih grupacija. a i nemoguće. porub. Pri utvrđivanju liste osnovnih vrsta motiva vrlo je važna okolnost što se ti motivi ponavljaju mnogo puta. npr. razdjelnica. Uz to se imalo na umu šta znači ovaj ili onaj motiv. kod motiva sličnih akan· tusu·palmeti.stećaka. zbog čega ni grupisanje motiva nije moguće sasvim čvrsto i besprijekorno uraditi. U odnosu na figuralne predstave nije trebalo. kakvih je također bilo mišljenja (M. Trebalo je sve te osnovne motive grupisati.kao.. I vica. trostruka i nazubljena. . Prije nego što saopštim prijedlog moje sistematizacije. da li je to neki simbol. Ivica.. a nekada zvijezdom. Osim toga. uspravne. motiv krst·rozete. još uvijek mi nemamo dovoljno elemenata za zauzimanje sasvim jasnih kriterija u t im poslovima. heraldički znak. razdjelnica. tako važne mOtive kao što su konjanički i pješački turniri. oznaka klasno-socijalnog karaktera. okvir. ili kao što su predstave jelena i konja. Evo ka'ko izgleda moja sistematizacija motiva. Osnovni motivi t -Obi č na Kategorije Varijante I -Bordure 2 . ali se ne bi moglo reći ni da je veoma malen i u raznovrsnosti veoma ograničen. Mislim da se u ovome osvrtu na klasifikaciju M. bez većih i bitnih pogrešalka. porub. npr. Miletić). imajući na umu neke njihove specifičnosti. Ipak je moguće. jednostavno i dvostruko. jednostavna. ili samo ukras.kog ili profanog karaktera. odrediti. kose. npr. npr. razdjelnica. sačiniti listu motiva igrupisati ih prema zajedničkim ili sličnim svojstvima.Niz paralelica 4-Cikcak Ivica. pa se po tome mogu pojaviti ne samo u jednoj gru· paciji. kako su w neki istraživači pretpostavljali (N. ali je ponegdje na to utjecala i ocjena šta i koliko izvjestan motiv znači u prouča­ vanju cjelokupne umjetnosti stećaka. 'kao što je. Ivica. heraldički znak. npr. Ta!kav je. Međutim. razdjelnica. hera l dički znak. porub. itd. kombinovanc. sasvim sigurno prepoznati.tivi simboli religijs. motiv koji ne· kada nazivamo rozetom. vide mnogi elementi koji uslovljavaju i određuju moje shvatanje repertoara i sistematizacije re· ljefnih motiva . Od najvećeg utjecaja su bila čisto likovna svojstva motiva. Wenzel).. neki motivi po svom mjestu lociranja na stećcima imaju određene svrhe.Tordirano uže 3 .. Ima motiva koje je vrlo teško. Neki se motivi javljaju u nekoliko značenja. Wenzel i u pre t· hodnim osvrtima na ostale pokušaje te vrste. okvir. heraldi č ki znak. htio bih da istaknem neke podavke i dadem nekoliko napomena: Fond i repertoar reljefnih motiva ovih spomenika nije mnogo veo lik i u 's vojoj raznovrsnosti neizmjeran i beskonačan . dvostruka. okvir. okvir. Neki su motivi kombinacija od dva ili više različitih osnovnih motiva. a onda ni svrstati. ili su čista dekoracija. . ljiljan kao heraldička oznaka. zapostaviti utapljajući ih među motive drugih kategorija i vrsta.

sa trolis tovima. Jednostavan. sa granama i cvjetovima. IIl. sa dva ili VIse pari grana .8 . vodoravni krakovi kao uzdignute ruke. tord irani. kao sidra .Andrijin '4 . 4 . od niza različi t ih motiva . prutasti. sa za rezima.5 . 6 . kao spuš tene ruke. kombinovan sa s piralama i grozdovim a. II kružnom vijencu. . petorokraka. Obi č n a. 8 . 3- Krug Obi ča n. Naturalizovano.Stablo . kao ljiljani. kao čovje k i druge s tilizacije.Polumjesec znak. sa tri para vodoravnih kra kova.Os tale bordure Bordura od spirala. heraldičk i II . kao ljiljan . 2. krakovi kao krugovi. kao rombovi. od niza !is tova. heral di čk i znak. kao znak. uzdignute ruke kao ljiljani. 2 . virovita.Kružni vijenac 5 . okružen vijencem.Niz rozetica 7 . sa postolj em kao trougao.Stilizovani JO . to rdiran.Zvijezda Cetverokraka.Procesij s ki 6 . krakovi kao vijenci. gornj i krak kao krug. sa paimeticama. krakovi kao ljiljani.Latinski 3 . kao stepenice. kao sidra. tordiran i. sa spiralam a. kao krst. rascvjetali krs t.Polujabuka na st ubu . hera ldi č ki znak. prutasti .Tau-krs t 5 . Donji k rak račvast . krakovi kao krugovi.Astraini motivi l . h e ra ldi č ki tordiran . hera l d i čk i znak. kon ce ntri ča n. okružen vij encem. okv ir. h e raldi č ki znak. sa spiralicarna. kao vijenci . na postolju. trokraki.N iz s tilizovanih li s tova Friz .Povijena loza Friz. sa rozeticama i sa dru gačijim umecima.Ostali krstovi IV -Biljni motivi 1.Krs tovi l .Grčki Jednostavni . Krst-rozete. toča k . Ankh . od ni za lj iljana.Svastika II . mrežasta bordura .Antropomorfni 9 . Jednos tava n. s tilizavana. d vostruk. tordiran. II kru žnim vijencima.Kal varij s ki 7 -Loren ski Sa postoljem na luk. J ednos tavan. kao noge. kao če tvorou ga o. sa više krakova.

trouglas t. dlijeto.Luk 6-Buzdovan 7 .Predstave životinja l . U · scenama. knjiga i čaša VII . sa rukom .Rozeta Obič na. Samostalan. osedlan. uglomjer. Samostalan. u scenama. u ruci .Stap. če tverou gla s t. sa rukom . S·spirala. mač u raljama lava. sa pt icom. u scenama. u scenama. sa jahačem. u kružnom vijencu. sa više latica. šes tar i visak Bez strijele. sa stablom sa g rozdovima. II scenama. u r uc i. vezan za drvo. čovjeko li ki. Samostalna. na lozi. krst-rozeta. sa ljudskom figu· rom . uz ruku. na izvoru.Motika. kosijer. Samostalno. u scenama. sa strijelom. u scenama. kao he raldi č ki elemenat. dvojna. do ljudske figure. uz ruku. sa mostalan. srp.Sjekirica VI-Simboli zanimanja 1. sa prorezom za koplje. di č ki 4 . lav II borbi sa zmajem. samostalan. plug i škare 2Cekić. kao he raldi č ki znak. krilat . stilizovana.Koplje Obi čno. sa spiralom.Jelen 2-Konj 3-Pas 4-Lav . sablja. sa 7 listova. uz ljudsku figuru. kao heral- list Sa 5 listova. Samostalan. lane.2-Spirala 3. u ruci. sa krsnicom. S. srcolik. samostalno. Obi čan . srna.Stit Okruglast. 5 . kombinovana sa krstom.Ljiljan 5Vi š e1ati č ni stilizovan.Mač kratak. Dvoru ča c. kao heraldi č ki znak. J-Nakovanj sa čekiće m 4-Cipele Samostalno. sa 5 latica. sa mostalan. uz ljudsku figuru. Samostalan. kao heraldi č ki znak. u scenama lova i turnira. u rukama 4. Sa mostalno. sa zastavicom. znak. Kao parovi. 2. sa ljudskom figurom. kao h e raldi č ki znak. Sa 4 latice. figure . uz ljudsku figuru. 6-Grozd V -Oružje l . kao heraldički znak. u ruci ljudske fi gure. Samostalan. nizovi jelena. 12 tipova štapova. mače m Mač iza štita. Sa mostalno. ma č 3 -Stit sa ispred štita. Samosta lno.

Na konjima. dj ečja. sa psima.Predstave ljud\ l-Glava 2-Ruka Samostalna . ispred dvorca. Sa mostalna. got i čke. sa tačkama u XI-Ostali motivi " . Samostalna. dva i više ak tera.S-Zmija Samostaln a . rombovi ma. sa pticom. kao krst. na konjima. . Romaničke. na krovu. ašov. sa medaljonima. sa oružjem ili nekim predmetom. kao gušter. 3 . II lovu.Figura IX-Scene 1. u arkadama. "šašovci". š tap za vunu . bez ruku. klju če­ vi. 6 . na krstači. pij etao.Polufigura 4 .Ptica Samostalna. 7 . fantastična životinja. Vepar. sa nestvarnim rukama. sa solwlima. šaka. tri i više ljudskih figura . ljudska figura i konj. pj ešač ki . kao heraldi č ki znak. dvije zmije. Vertikalna. kao ljiljan. sjed eća. stojeća . dvije afro ntira ne ptice. zmaj.Covjek na konju 2 . na medvjeda. u arkadi. ovca. na jelenu. do ramena . ansambli d vorca. nekvalifikovane scene. pj ešački. orlovo krilo. sa oružjem. če t v rta sta udublj enja. u arkadL Osamlj en. kao h e r a ldi č ki znak. zmaj guta figuru. Dvije ljuds ke figure. 2 -Ostalo Cetvrtaste plastične površ ine. u pejzažu. fantastična ptica. dvostruki .Kolo 3-Lov 4Turnir 5 .Utvrđeni dvorci 2-Arkade 3-Sindra 4 . ljuds ka figura i konjanik. koza. ležeća. na krstu. na š titu. Muško. kavalkada.Mrežas ti zakloni bez lukova. u arkadama. oklopljena. žensko. sa uzdignutom rukom. bez ruku. sa jelenom. ho rizontalna. dva zrna· ja. riba.Ostale živo tinje VIII. kružna udublj enja okružena vijencem . ženska. pentagram. Muška. dvije ruke. na š titu . sa krs tom. mješovito. na vepra. ljuds ka figura sa konjim a ili drugim životinj am a. Na jelena. kao h era ldi č ki znak. N izovi trouglova. više ljudskih i živo tinjskih fi gura . Siluete zidova i kula. nejasni moti vi.Brvna 5 . nizovi ptica. poprsje. do lakta.Ostale scene x- Arhitektonski motivi 1. Jednostavni.Kamenica Obi č na kružna udubljen ja. vuk. medvj ed. na ruci.

Često uDkviruje ili dijeli zabate sljemenjaka. RedDvno je plastično. umjestO' običnDm plastičnom vrpcom.urezanih u kamen . ObičnO' su plastične u DdnDsu na svoj u pozadinu. Postoje i drugi. Već ina ih djeluje kao ornamenat. ali ima i uklesan ih . 1između Obična bordura TD je. Najčešće površina 2- Tordirano uže Tordirano uže. manje ili više. je to ivica ili 'pDrub neke druge bordure ili nekog drugog mOtiva. 'koju vidimo na svim vrstama osnovnih oblika &tećaka i u svim . U nekim slučajevima se pDjavljuju po dvije. Javlja se u pet vidDva. a vidi se i ·kao vrpca koja razdjeljuje plohe. Kategoriju bordura sačinjava 8 DsnDvnih motiva. Ponekad su i neki dijelDvi drugih motiva predstavljeni tDrdiranDm. Neke su čis>to geometrijski motivi. DdnDsno kapka sanduka.o (Opis. pravilno i lijepo klesana. nekada su klesani u svrhu podjele određene pDvršine na dva ili više dijelova. Više puta je kosa prečka na štitu. pa i nešto šire funkcije i vidove negO' prethDdna bDrdura. značenje. kada ima karakter heraldičke oznake. ona označava nadgrobnik za dva pDkDpana lica. Nekada su tD samDstalni mDtivi. kada stvara iluziju streha kuće. koje se naziva jDš i uvrnuto ili usu kano uže. ali se dosta čeSlto nalaze i na hDrizontalnim stranama plDča i sanduka. Različitih su širina. Njena pojava ima sve. a neke su stilizacije biljnih motiva. npr. Ponekad je okvir nekog motiva ili čitave strane s tećka. drške nekih štapova i sličnO'. iznosi oko 150 primjeraka. npr. 'Stabla motiva drveta. oivičavaju ili uDkviruju neke druge mDtive. POJEDINIM MOTIVIMA porijeklo. a u mnDgo slučajeva porubljuju. manje brojni vidovi ove vrste bordure. stubovi i lukDvi arkada. veoma je omiljena bDrdura. a mnoge od njih su to i po svom značenju.krajevima. da obrubljuje štit. dosta često ima ulogu da ojača neke ivice samoga stećka. pa i po tri spojene tordirane bor- 140 . ili vodoravne ivice sanduka. Kada se kao razdjeinka proteže sredinom ploče. Naročito se ističe kada se proteže podno hDrizontalnih krovnih ivica sljemenjaka i vrhom verti'kalnih strana sanduka. npr. sanduka i stuba. neke ivice krova sljemenjaka. u različitim situacijama. široka i plastična traka. U ukupnDm broju bordura uopšte broj ove vrste nije baš velik. a nekada samo uska dviju urezanih paralelnih linija. kDje su sVDjstvO svih Dsnovnih Dblika stećaka u svim područ­ jima njihovog rasprostiranja. Nalaze se na svim stranama stećaka. Najčešće su tD frizovi vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. stilske i druge karakteristike) BORDURE Bordure na stećcima su zapravo vrpce ili traci različitog sastava i izgleda.

potencira ivice s tećka. da su na izvjes noj dužini p a ralelice o krenute na jednu.n aj češć~ kao n iz kos ih parale lica. a i nij e ni š ta drugo do nj egova zamjena. pa j e prema tome najbrojnija bordura. a u drugoj po lovi ni na drugu st ra nu . vid od kombinacije kosih para lelica.s luži kao porub ne ke dr uge bordure ili motiva. - Tordi rano uže kao ru b i razdjelnica na u širokoj okolini Stoca. a pojavljuj e se i ka o h e raldi čka oznaka na š titu . dure. a u dva s lu čaja s mo naš li d vos truko tordiran o (Go rnji Va kuf i Lipen o vi ć). i to u dva glavna vida . 25. j ednako du gačkih linija između dviju takođe r ureza nih paralelnih linij a. obrubljuje štitove.SI. J a vlja se oko 200 pu ta. tako da s u do po la š irine vrpce pa ra lelice u sj eče ne na jed nu . Djeluje vrlo s li č n o tordira nom uže tu . Ponekad su ta kve pa ralelice s poje ne tako da dj eluju kao ni z kra ko va ugla.npr. koj i nij e ta ko čes t kao o naj prvi.N i z paralelica Ova vrs ta bo rdure se sastoji od dos ta gusto urezanih." Tord ira no uže je karak te ri s ti čan moti v mnogih krajeva. 3 . a onda i kao niz us prav nih paralelica. Ka o i prethodne d vij e bordure . Ja vlja se oko 400 puta. naroč ito u Hercegovini . kružni vi- 141 . zbog čega se može s matrati 'kla s i č nim motivom s. š to dj eluj e osobito dekora ti vno. a u da · ljem toku na d rugu s tranu. također ne ta ko čest. Nizovima paralelica s u ponekad obilježeni s tubovi i lukovi arka da. dijeli nj egove plohe (više puta obilježava dvojni grob ) . Vrl o j e . uokviruje mo ti ve. kra tkih . š tap ov i.kori štena i u sv im kra j evima ras prostra nj ena. a istovremeno spada m eđu ne koliko n ajčešće ko ri š tenih mo ti va uopš te . i o va ima iste funk cije na s tećku . Pos toji i .tećaka . s tabla kod biljnih motiva. s l eć ku u Glumini .treć i. Ima i druga čijih kombinacija .

35 zatim na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. Bez sumnje." Zaista. Mnoge vrste i podvrste ovog motiva nisu ni zapažene." Taj mOtiv i motiv niza kosih paralelica evidentirao sam na sarkofazima iz V. najugodnije nas se svojom igrom linija i svje tlosti doima tordirano uže. zbog čega se i ne spominju u literaturi. Ravanici.jenci. koje je na steeke moglo doći sa raznih strana. njima bi se mogla pridružiti obična bordura.36 te na brojnim starobosanskim drvenim duboreznim predmetima 37 142 . Na jednom arhitektonskom fragmentu iz crkve sv. koja bi se mogla smatmti nekom vrstom njihove treće i najjednostavnije varijante. Može se naći na nekim starokršćanskim sarkofazima. Fisković kaže da je 'tordirano uže tipičan motiv dubrovačkog i dalmatinskog gotičkog graditeljstva i kiparstva XIV i XV v." U Bosni ga vidimo na romaničko-gotičkom tornju u Jajcu i na gotičkoj crkvi u Podmilačju kod Jaj ca . Asela i Ambrozija u Ninu . u Muzeju sv . Nizovi paralelica su zapravo imitacija tordiranog užeta.ll C. kao i predmeta primijenjenih umjetnosti. Zbog toga o njima nemamo nikakvog kompleksnijeg i značajni­ jeg stručnog rada. itd.kao tordirana užeta. Francuskoj iSpaniji. stilskih i uopšte likovnih analiza. Marte u Zadru. ali je do Rimljana stigao sa Orijenta. Iz istih navedenih razloga. na portalima. Tako se nalazi na sarkofagu blaženog Arnira u Kaštel-Lukšiću..29 Neki naši istraživači ga smatraju motivom romanike." Tordirano uže se nalazi i na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. Cesto nam nizovi paralelica izgledaju . Zoila u Zadru.kog stila u našem primorju.krajevima. Odatle je vjerovatno prenesen u Srbiju i u Bosnu. kao i u našim . porijekla i geneze pojedinih vrsta bordura. isklesane 's u debele tordirane vrpce. Tordirano uže i nizovi paralelica imaju dosta sličnosti po svom izgledu i po značenj u . ali ne i monotono . * ** I straživače stećaka najmanje su interesovale bordure kao reljefni motivi. koji je datiran u VIII v. Kruševcu (Lazarica) i Kaleniću. taj motiv je vrlo star. Istorijski posmatrano. kao ni istorijsko-umjetničkih. I zrada užeta zahtijevala je mnogo vještiju klesarsku ruku nego izrada paraleliea. Samo u rijetkim slučajevima je ovaj motiv sam i relativno širok friz na vertikalnim stranama sljemenjaka i sanduka. ovaj se dekorativni motiv nalazi na mnogim objektima gotičkog umjetnič." Treba reći da je tordirano uže svojstvo i sarkofaga. U Srbiji ga nalazimo. Augustina u Tuluzu. onda na pozlaćenom poprsju-relikvijaru sv. prozorima i na drugim mjestima manastirskih crkava iz XIV i početka XV v. npr.) nađen je ovaj motiv. preko helenizma 26 Ubraja se i u starokršćanske dekorativne motive starijeg porijekla. Može se reći da se najčešće javlja kao porub drugih bordura i kao okvir prostorno većih reljefnih motiva i čitavih ploha spomenika. kako ih najčešće i s u srećemo. Poznat je na rimskim građevinskim spomenicima. a obadvije bordure 's u pretežno rubni i razdjelni motivi.VI v. na više romanićkih crkava u Italiji. Nemamo ni ozbiljnijih pokušaja proučavanja sadržaja. Marcela. Zbog svojih strogih pravilnosti sve tri ove bordure su geometrijskog ornamentalnog karaktera. Petra i Pavla u Bijelom Polju (kraj XII v. uDečanima.30 Zaista. koje svojim neprekidnim i jednolič­ nim tokom djeluju apstraktno. pogotovo kada su zajedno sa ostalim motivima.

a još više za XV v_ To je upravo doba bujanja gotič ke umj etnosti u našem primorju i njene ekspanzije 'll za leđe. . Ovaj geometrij ski ornamenat se javlja oko 200 puta i nij e ravS l.rozetica. kruži ća.s prednje strane je bordura od niza dvolistova. a vidimo je i 'll ulozi poruba drugih motiva. 26. Bosan skohercegovački kl esari s teća ka su imali mogućnos ti da vide tordirano uže kao dekorativni elemenat go tič ke umjetnosti i da se u svojim kreacijama njime nadahnu_ 4- Cikcak-bordul'a Ova bordura ima vrlo s li čna svojs tva kao i pre thodne. ili obrub ljuje sam štit. . a istovremeno poja čanih sva kovrsnih veza Bosne i na zapadnoj i na i s točnoj strani.Bordura od kos ih paraJelica i cikcak . kosi h krs tića i dr. a ima i drugačijih umetaka.Pojava tordiranog užeta vremenski se može vezati za drugu polovinu XIV. kao spiralni zavoji. a maltene je uvij ek uklesana (urezana) i po dužini oivičena dvj ema paralelnim linijama. Ponekad j e i h e raldi čka ozna ka na š titu. a ponekad i kao tros truka. koji SU raznovrsni : kao isprekidane cikcak-linij e. Cesto 'ima umetke u svojim trouglastim površ inama . kao kukice. a li se čes to javlj a i kao dvos truka. Ima sva naprij ed navedena značenja. kao sidra.bordura na jednom sanduku nekropo le Dugo Po lj e (B li dinjc) . Nalazi se na svim vrs ta ma spomenika . U nekoliko s lučaj eva kratke pla s ti čn e cikcak-vrpce s luže kao dio bordure kombinovan e od raznih motiva . Omilj ena je i š iroko rasprostranj ena. Obi čn o je jednostavna linija. kao akantusovi stilizovani lis to vi. Naj češće je okvir č ita v ih horizontalnih strana ploča i sanduka. javlj a se i kao samosta lan friz vertikaln ih strana.

zbog čega podsjeća n a po t krovni vije nac kod građev ina . zatim u jednom dijelu zapadne Bosne (Blidinje) . ili "pilini zubi". kao i na naclg robnic ima oko Kumanova iz XVII-XVIII V. Stoca. II . Vidimo ga.)l' i na zapadnom portalu Đurđevih Stubova kod Novog Pazara (XII v. na ka· menom reljefu iz Prevlake (XI v. relativno je najbrojniji u hercegovač kim krajevima oko Ljubinja. Recimo samo još to da j e us tanovlj ena u i s točnoj Bosni.) 'O Možemo ga na ći na više romani čSI. Zanimljivo je da se u relativno znatnom broju pojavljuje na nadgrobnici ma stare Srbije od XV cio XVII v. npr. "Piiini zubi" na sanduku okolini S ekov i ća. pogotovo kada se nalazi is pod krovnih ploha s lj emenjaka. tzv . te jedan osa mljen s lu čaj u centralnoj Bosni (Donja Zgošća ) .nomjerno ra s poređen. lS Ovoj borcIuri je vrlo s l i čna borcIura koj a se sa s toji od niza plitko pl as tičnih trouglova . U srednjovjekovnoj umjetnos ti se javlja II predromanici i II romanici. "nazublj e na bordura". Ljubuškog i Liš tice. koja se naj češće nalazi pri vrhu vertikalnih s trana. To je razlog zbog čega j e svrs ta vam zajedno sa cikcak-bordurom. .. * ** Cikcak-bordura je prasta r i umjetni č ki motiv. a najmanje ga ima u Crnoj Gori i u i s točnoj Bosni. poneki s lu čaj je nađe n u okolin i Nik š ića i u Imot s koj krajini . 27.

kih crkava u Ita liji. koji su da tirani od IX do XI v.. Kotoru. oivičena uskom tordiranom vrpcom. U tome smislu. Iz predromanike naših krajeva u takve motive se može ubrojati onaj sa tri niza trouglova koji je n a đen n a fragmentu u c~kvi sv. sma trajući da je nama stigao sa Orijenta preko Italije. Truhelka svrstava u s tarohrvatsku ornamentiku. a li je čes t o vidimo i kao okvir na horizonta lnim stranama ploča i sanduka." Takve motive C. Da bi dj elovala što dekorativnije. 5 . npr. ili vrpcom od niza kosih paraleliea. koji put je dvostruka . Najčešća i najpoznatija je povijena lozica sa umecima od troli stova. Ponekad se vidi i na š titu. Kako su ti dodaci raznovrsni. Javlja se u oko 350 primj eraka i ima je na svim osnovn im oblicima s t ećaka . na sjevernom portalu crkve sv. Na lazimo je ča k i na postoljima sljemenjaka i sanduka . npr. ili kao friz palače pravde u Padovi. cikcak-bordura nij e tako brojna i tako široko rasprostranjena kao to~dirano uže. Trebinju . Još manje je rasprostranjena nj ena nazub lj ena varijanta. č iji su međuprostori ispunjeni nek im dodacima . Simuna u Zadru. a više puta je kod 145 .. Spitzzahnverziung). Za te motive J. Maks imovi ć kaže da su specifični u preromanskoj plastici tih krajeva. S obzirom na to da su uz ovaj mo tiv ustanov ljeni i grozdovi.prepletena. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnom k ovčegu sv. Uzdolju na Braču i u Rižinicama. Motiv se i kasnij e javlja. Redovno je to pravilna jednos truka talasas ta vrpca. zbog čega uvij e k veoma lij epo djeluje. s kraja XII v. pa i na vertikalnim stranama sanduka i slj emenjaka. u Stonu.45 U romaničkom umj etn i čkom sti lu taj motiv je poznat pod imenom "pilini zubi" (Dents des scie." Ovima su veoma bliski mo tivi tzv. ona je na s tećcima redovno predstavljena višelinij ski i sa raznovrsnim umecima u svojim međuprostorima. "prelomlj en ih a rkada". iz XIII v. Naj češće se proteže pri vrhu vertikalnih strana slj emenjaka i sanduka. postoji više podvrsta ove bordure." i na minij aturnoj koloneti druge palače kraljevskog d vo rca u Bobovcu. Dubrovn iku .Povijena lozica Povij ena lozica je najizrazitija vrsta bordure i jedan od najomilj enijih motiva s tećaka uopšte. iz XIV v.48 Može se reći da cikcak-bordura ima svoje paralele u našoj primors koj srednjovjekovnoj ornamentici. na kome se osjećaju tragovi utj ecaja vizantijsko-romani čkih koncepci ja. naroč ito u Apuliji . također iz XIII V. Petra i Pavla u Bijelom Polju. Ra z li č ite je ši rine i uvij e k je plas ti č n o predstavljena. Andrije u Barle tti." č iji je autor poznati majs tor Simeon Du brovčan in . i vremenski i stilski najviše veze ima sa got i č­ kim cikcak-bordurama. kakvu na lazimo. 42 Svojs tvo je i starobosa nskih duboreznih drven ih predmeta 43 Kako sam lo već saopštio. čiji su primjerci nađeni na nekoliko mj esta u primorju. iz XV v. pravilnije je da se zove lozica nego linij a. što je donekle razlikuje od tih paralela . u Janjini na Pel ješcu. I ti trolistovi su ponekad oblikovani različ ito. Redovno je klesana sa mnogo pažnje..

Ima i drugih. kao š to je lozica sa umecima u ob liku elipsa sa tačkicama . ima razloga da se s ma tra ·klasičnim motivom hercegovačkih s tećaka. 28. Ka linov ika i žablj a ka. sa vjenči ć ima . Stoca . itd. Ka linovika i Ljubuš kog. samog odvajanja petelj ke trolis ta od loze n aznačen pupolj čić . koja se ističe o ko Ra dimlj e . Postoje i druge. pogotovo kada se rad i o povijenoj lozici sa trolistovima. u već ini krajeva i stočne Bosne je uopš te nema. Česta je varij an ta povijene lozice sa spiralnim zavoj ima u međuprostorima.tre tirani u nekoliko varijeteta. Ljubinja . sa grozdovima (Trnovo i Ludme r ) i sa cvj etić ima (Ludmer) . Dalmaciji i u Sr b iji. i s ti ču se krajevi oko Trebinj a. 146 . ne baš čes te varija nte: lozica sa rozeticama (Nevesinje) . u okolini Ka inovika. Po velikom broju zastupljenosti. Takve lozice su karakteristi č­ ne za s teć ke o koline Žabljaka i Nikšića.Sl. koji s u također . dos ta rije tkih varij a nti . Dalja b rojnija nj ena varijanta je lozica sa palmeticama. dok je u Hercegovini i u dobrom dijelu Crne Gore p rosto preplavila. Ova vrsta bordure je sla bo zastuplj ena u Bosni. Nevesinja. - Povijena lozica sa troli stov ima i grozdovi ma kOJOj vise na La ćev ine sanduku nekropole kod sela Varoš. S obzirom na to da se ovaj biljni stilizovani ornamenat javlja u zaista velikom broju u Hercegovini i da se svojom lijepom izradom i s ti če.

" Vidio sam ga na nekoliko kamenih fragmenata iz perioda ikonoklasta (VII-IX v.so C. u atriju crkve sv. iz XI-XII v. u D'Avallon-u. na fragmentima iz crkve sv.sB Mnogobrojni su primjeri nalaza i u našim krajevima.59 na fragmentima u zidu župne crkve u Ko· ločepu. Andrije u Barletti (XIII V. br. u Kotoru. Marte u Biaćima (obnovljene u XII v.'" na fragmentu iz crkve sv.).)..55 na portalu crkve S.. Tako taj motiv vidimo na zapadnom portalu crkve sv . u Muzeju Cluny u Parizu. iz XIII v. Luke. Lazare iz XII v. iz XII v. Posebno ističem da i Baščanska ploča (XI v. iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku na kojima se nalazi ovaj moti-v.S6 te na kutijama zapadne provenijencije iz XI-XII v.."" Jednom riječju. I na mnogo spomenika gotičkog stilskog perioda možemo vidjeti ovu borduru. u Bosni. steMotiv je korišten još u aIlltičkom vremenu. Truhelka ga nalazi među starokršćanskim dekorativnim motivima.. 29). Fisković je objavio nekoliko frag· menata dekorativne plastike XIII v. . iz XI v. ovaj motiv se u mnogo svojih varijanti javlja na brojnim raznovrsnim predromaničkim i romaničkim umjetničkim djelima našega primorja. Tako se povijena lozica nalazi ispod prozora apside na manastirskoj crkvi u Velućoj (XIV v. Nađena je. što je veoma slično brojnim motivima na stećcima (sl. * 147 Sl. Antonija u Padovi.). M Osim toga.). iz XIII v 6 5 i na fresci Rođenje Ilijino na sjevernom zidu manastira Morače.).'7 Povijenu lozicu sa 1rolistovima vidio sam i na romaničkim lukovima između stubova kod ulaza u podzemlje bazilike S. U tome pogledu se može navesti više primjera.. Zeno u Veroni.** Povijena lozica je najvIse interesovala dosadašnje istl. na romaničkom portalu sv. iz XI. s tim što se četvrti listić nešto izdužuje i povija. a onda iznad prozora i iznad rozećaka .52 Ja sam ga evidentirao na sarkofagu iz VI v." Važni su primjerci sa našeg područja.) iznad glagolj skog natpisa ima friz od povijene lozice sa umecima od četverolistova stilizovan ih kao ~kantus-palmeta. ·navodeći da je imao osobitu ulogu u Sirij i i Palestini.) .'3 itd." na fragmentu iz crkve sv. C. Maria in Trastevere u Rimu. npr. v. Donata II Zadru.tživa'. 29_ - Friz na Baščanskoj ploči.'l Nalazimo ga na koplskim kamenim i drvenim spomenicima iz V-VII v. uzidanih u baziliku S. Mihajla u Stonu. ovaj se motiv nalazi na Buvinovim duboreznim drvenim vratima splitske katedrale. 54 Povijena lozica sa trolistovima ili nešto drugačije stilizovanim umecima javlja se i kao elemenat predromaničke a još više romaničke skulpture. Povijena lozica sa roze ticama se nalazi na portalu katedrale u Sieni (XV v." na pluteju iz crkve sv. ali se taj antičk •• azlikuje od našega na stećcima po tome što on umjesto trolistova i drugih umetaka ima akantusov list ili polupalmetu 49 U nekoliko varijanti vidimo ga u enterijeru ·starokršćanske bazilike u Dabravini. zatim na zapadnom portalu priprate manastirske crkve u Dečanima (XIV v.. Petra u Dubrovniku.

II Zoi la Zadru (u sredini j e predstava sv.). Tako ga vidimo na srebrno-zlatnoj bis ti sv. 30.) i na nadgrobnoj ploč i dvorske kapele u Bobovcu (XIV v.) .71 na Sl.te manastirske crkve p l oči tl Kal eniću (početak XV v.) .) .70 na re likvijaru zadars kih zaštitn ika (XV-XVI v. Tako ga vidimo na jednoj nadgrobnoj ćanima katedrale u Napu lju (XIV v.69 I više umjetni č kih djela primijenj enih umjetnosti posjeduju ovaj motiv. Ovaj motiv se na laz i i na nadgrobnim spomenicima. - Moti v pov ij ene lozice sa troli stovima na re iikvijaru sv. na nadgrobnoj p loči Stefana Crnojevića u Komu na Skadarskom jezeru (XV v. Krševana). Marte u Zadru (XIV v. 148 .68 na sanduku pred crkvom II Sopo(XIV v.).).

" na freskama manastirskih crkava iz XIVXV v.). itd . u Zi č i.).). a li da se u naš im krajevima naj češće javlja na g rađe vin s kim i drugim umjetničkim dje lima koji s ti lski pri· padaju romanic i i go tici.) . U pri log ovakvom mi šljenju može se naves ti i to što se. upozo rio s razlogom . u gotici najvi še javlja trolis t sa j ednak im i okruglastim l isti ć ima kao kod djeteline. motiv koji je korišten od antike do gotike. Dimitrija u Peć i (X IV v. na što je C." Dodajmo i podatak da se taj motiv može vidjeti i na starim bosanski m drvenim duborezn im predmetima 78 Mi slim da se može reći kako j e povijena lozica sa trolistovima . bez obzira da li je zadn j i li s ti ć neš to izdužen i povijen.) i na Lesnovskom evanđe l ju i psaltiru (XVI v. Lesnovu i Rudenici. 31.'6 a kao minijature na Ko· pitarovom bosanskom evanđe lju (XIV v. koji je karakt e rističa n po zadnjem izduže nom listi ć u . vremenski bližem umjetni č kom stilu.. Simuna II Zadru. a baš ta varijanta ove bordure je i najbrojnija pojava na stećcima.). rekao bih mnogo više ovom drugom . vidimo na freskama crkve sv." na srebrno-zlatnoj raci sv. Srebrno-zlatni kovčeg (raka) sv.).79 • SI.7J na prs tenu kraljice Teodore iz riznice manastira Banje kod Priboj a (XIV v. ili su inače umeci drugač ije sti lizovani (kao spiralice.74 Ovaj motiv nalazimo i na freskama kao i na rukopi si ma .relikvijaru sv. Tako ga. Deča nima. npr. Simuna u Zadru (XIV v. rozetice. To znači da je ovaj motiv ste· ćaka u najvećoj mjeri gotičkog karaktera. akantus. . za razliku od romaničkog motiva. Zoila u Zadru (XIII-XIV v. Fisković još prije 20 god.

~au. koja se kao b iljna stilizacija neprekidno proteže i ponavlja. W'=UIll 32. opravda no ga smatramo klasičnim motivom hercegovač kih stećaka. Gotovo uvijek je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i slj emenjaka. pet ili više rozetica (zvij ezda) okruženih vijencima. kao i na djelima moravske umj e tni čke š kole u Srbiji. A po tako čes toj pojavi . Radi se o nizu od če­ tiri. - . u relacijama fundusa relj efnih motiva stećaka objektivno preds tavlja vrlo vrijedan skulptorski umjetni č ki proizvod. dosta prisno i ljupko i da po svojim likovnim osobinama.a na visokom san· II okolini Nikšića. naprotiv. Pri klesanju ove bordure majstori s teća ka su se mogli in spirisati prvenstveno na ovdje navedenim i drugim djeli ma umjetnosti našega primorja. Tome uti s ku do prin ose i mnogobrojne njegove varijante.. ne djeluj e hladno i monotono na gledaoca . nego. naj- Niz rozetica II vijencima iznad 11'. 6- Niz rozel ica Niz rozetica je također jedna vrsta bordure.Treba reći da ova vrsta bordure steća k a.

broja ovih bordura roze tice su se pretvorile u krst-rozetice. u Crnoj Gori). Proteže se i u Kona vle. iznosi svega oko 50 primjeraka . Gacka. a u Go šića Hanu su te roze tice u samim lukovima. a onda i u same krstiće. 33. što govori o češće Sl.iznad arkada . preko okoline Ljubinja. a prostire se na og rani čenom prostoru.81 . Ponekad se takvi nizovi nalaze i na vertikalnim stranama nižih sanduka. Nešto s li čno ovoj pojavi nalazimo još u Donjoj Zgošć i kod Kaknja. i to od okoline Stoca . do Nikšića u Crnoj Gori. južno od Pljevalja. II Gošića Hanu kod 151 periferiji područja toga motiva 'O Kod izvjesnog. nalazi samo još na jednome lokalitetu s druge strane Neretve (Krehin Gradac kod Citlukal. u okolini Goražda. manjeg. na istoku . - Niz rozetica II arkadama na s ljem enjaku Konjica (sada II Konjicu) . na jednome u srednjem toku Neretve (Gošića Han). na zapadu. Žabljak i Vrulja. Izvan ovoga područja se ovaj motiv samo iznimno. U iznimnim s lu čaj evima su one postale či st i kružići II kojima se nalaze če tiri ili samo jedna tačkica (Nikšić. U okolini Stoca se ova bordura sastoji od niza rozetica koje su smještene skoro između lukova apkada. Bileće i Trebinja. te II Vrulji. zatim u Međurječju. Ukupan broj motiva ove bordure nije velik . te kao kra ća vrpca na krstačama. a u rijetkim s lu čajevima i kao okvir na horizontalnim stranama ploča . kao osamljen i poneš to izmijenjen.

koji bi bilo vrlo teško vremenski ili teritorijalno ogranič iti. nalazi na jednoj deisisnoj ploči iz XVII v. iz X v. nedaleko od Stoca. npr. Franje. koje veoma podsjećaju na nizove rozetica. Prasede u Rimu " Zbog toga ornamenta posebno se ističu brojne vizantijske kutijice od bjelokosti.. s kraja XIV ili poče tka XV v. koja je izrađena u XII v . na jednoj pl oč i vizigotske crkve S." U najviše s lučajeva roze tice ove bordure su plitko p l ast i čne. a i na relikvijaru-ruci zadarskih zaštitnika. pojava nizova se može pratiti u ev rops koj umjetnost i od predromanike. postoje i u Muzeju Cluny u Parizu 87 Takva jedna vizantijska kutija sa nizovima rozeta. baš kao na spomenutim kutijicama. gdj e su svetački likovi uokvireni nizovima po luj ab učica. Opravdano je da ih smatramo ornamentom idekoracijom . u zb irci Male braće u Dubrovniku. Takav se motiv.. 152 . Fi sko vić je upozorio na niz rozeta i zmeđu lu kova arkada (kao na nekim stećcima u okolini Stoca) na kamenom poliptihu. koje se po njemu i zovu "kutijice sa rozetama". Takvu borduru vidimo. npr... koji su se najprije mogli ugledati na spomen ute vizantijske bjelokosne kutijice. pripada vrlo m a lom broj u hercegovač kih majstora. koji se čuva u riznici zadarske katedrale. koji sam sa dosta razloga mogao nazvati i nizom zvij ezda. vrlo pažljivo su klesa ne i redovno lijepo iogledaju. iz XIV v.... žene Sandalj a Hranića .. zatim na oph odnom krs tu s emajlima. * ** Bordure od nizova rozetica svakako su poslj edica koriš tenja motiva rozete. 9J Ovaj lij epi ornamenat. Tako se. . iz poče tka XII v. Na takvu pretpostavku upu ćuje i to što se naše bordure naj češće protežu pri vrhu vertikalnih strana sanduka. nalazi se takav okvir od polujabuč ica .B' koji pripada riznici samostana sv. Marije.Treba reći da neke od ovih bordura nemaju kružnih vjenCJca oko rozetica. Ustanovljen je i jedan slučaj gdje su dosta razmaknute rozetice spojene ·uskom tordiranom vrpcom (Miruše kod Bileće) . M eđu njima je vrlo poznata kutijica iz riznice katedrale u Veroliju .91 Niz rozeta u samim arkadama (kao na stećcima Gošića Hana kod Konjica) nalazi se na postolju kupole i na gornjoj zoni fasada manastirske cpkve u Kaleniću. poklon Katarine. koja je u Narodnom muzeju u Cačku. 90 C. reka vši tom prilikom da se takvi nizovi nalaze i na nekim drugim kamenim i drven im poliptisima. n iz kružića II tordiranim kružnim vj-enčićima nalazi na vodoravnim krakovima ophodnog krsta..84 zatim na kapitelu stuba crkve S." Običaj klesanja nizova rozeta između lukova arkada održavan je i dalje od XV v. nalazi se u riznici 'k atedrale u Kopru 88 Vrlo s lič ni nizovi postoje i na srebrno-zlatnim predmetima iz zadarskog fonda. iz X-XI v.8<I Takve kutije od slonove kosti.82 Jedin s tven je i vrlo zanim lj iv s l učaj niza če tvorokrakih zvijezda spojen ih sa po jednim istim takvim krakom (rombom) u Podgradinju. Cristina de Lena u Spaniji. iz riznice sa mostana sv. npr. iz početka XIV v. koja se nalazi u Victoria and Albert muzeumu u LondOO1u.

153 . vidimo više relativno širokih trakova od nanizanih višelatičnih sti lizovani h li stova. gdje na vertikalnim stranama poznatog sljemenjaka." Osnovni motiv u Novakovi ć ima je sedmorodjelan. u Crnoj Gori. gdje na horizonta lnoj strani sanduka. 34. Treć i SI. Prvi lokalitet s u Novakovići kod Žabljaka. na znatnoj geografskoj razdaljin i. odnosno kao palmeta. vidimo niz višedjelnih stilizovan ih listova (sličnijih palminim nego akantusavim listovima) u spojenim elipsastim okruženjima 9 ' Drugi lokalitet je Donja Zgošća kod Kaknja.7 - Ni z slilizov{lI1ih !is lOva Ova bordura je vrlo r ij etka pojava.samo deseta k puta. Radi se zapravo samo o pet lokaliteta. - Bordura od Z gošće vi še lat ičnih II stiHzova nih li stova na sijemenjaku iz II Donje (sada vrtu Zemalj skog muzeja Sarajevu). Odmah treba reći da ovdje nisu uračunate povijene lozice koje imaju umet ke kao akantus. javlja 5e . uz ostale brojne reljefne motive. Njen osnovni motiv nekada izgleda kao akantus. u okviru od kosih paralelica. a nekada kao palmeta. sa po jednim spomenikom koji ima ovakvu borduru. a na slj emenjak'll iz Donje Zgošće (sada u Sarajevu) petorod jelan je i sedmorodjelan.

u okolini Cacka. Zgošće. 35. 154 . nedaleko od Lopara. u istočnoj Hercegovini. gdje vidimo niz ve rtikalno postavljenih. a palminog lista još od egipatske i kretsko-mikenske umjetnosti ipa sve do klasicizma. te izvanredno estetski djeluje. Peti lokalitet je Kokorina. u peteljkama spojenih. Iz mnogobrojnih primjera primjene ovoga motiva kao bordure -u srednjovjekovnim evropskim stilovima izdvajam ne koliko analognih našima. - Bordura od vi š elali č nih u Puškovcu kod Lopara. petoroč ianih biljnih stilizacija 96 Četvrti lokalitet na kome je evide ntiran stećak u obliku stuba na lazi se u Osmacima .ne identi čni onima iz D. Tu se na dvjema bočnim stranama sljemenjaka nalazi friz od povij ene lozice sa sedmorodjelnim stilizovanim listovima. koji su malte. Z gošće . Svuda je on veoma pažljivo komponovan i klesan. motiv akantusovog lista se u umjetnosti upotreblj ava gotovo neprestano od helenizma. stilizovanih listova na s t ećku nalaz je iz Puškovca. u sjeveroi s točnoj Bosni. 98 Ovaj motiv se u osnovi ponavlja. * ** Kako je poznato. slič nim onima iz D. također u istočnoj Bosni_97 Na jednoj vertikalnoj strani toga stuba nalazi se niz sti lizovanih petorodjelnih listova. ali će pažlji v posmatrač naći više različitosti u njihovim detaljima.SJ. u oko lini Kales ij e.

također iz XII v. Na kamenoj p ropovj edaon ici i na amvonu katedrale u Bitontu. bez povijene lozice.I03 će. iz XnI v. i os talih bordura sljemenjaka iz Donje Zgošće.. nalazi se friz od povijene lozice sa petorolisnim stilizacija· ma. - Fri z od povijene lozice sa petoroli stovima na propovjedaonici kated rale uBitontu. iz XI-XII v. djela čuvenog apulj skog maj stora Nikole Barisania iz XII v.. Ispod lunete zapadnog portala crkve sv.. kao i stuba iz Osma ka. va. motiv veoma s ličan našoj borduri u puškovcu. Andrije u Barle tti . frapantno sličn im onima na slje menjaku iz Donje Zgošće. iz XI-XII v. na sarkofagu iz Muzeja La Rochelle."JO Dosta sli čnosti nalazim između bordura romani č kih bron čanih vrata katedral" u Traniu. 155 Friz Baščanske ploče je s li čan borduri sljemenjaka iz Donj e Zgoša i zmeđu bordure od stilizovanih petorolistova upovijenoj lozici na poznatom predroman ičkom trougaonom zabatu iz Bi skupije kod K.SI.. tako.ina . 99 Na van jskoj strani bazilike sv. sa akantizirajućim palmetama izmectu preplete nih lozica.10 1 I stu s li čnost nam pružaju bron ča na vrata Mauzoleja di Be lmondo u Canosi.. IO' I na nekim romaničkim sarkofazima nalazimo stil izovane nizove petorolistova . u Francuskoj. Nikole u Bariu. vidimo niz petorolisto. nalazi se niz pe torolisnih sti lizacija u m eđupros torima preple tene lozice. kakvu borduru upravo imamo na sljemenjaku iz Donje Z gošće. 36.. iz XII V. npr..

koji se sada nalazi u Splitu. Manasiji. Ra van ici. npr. za tim na freskama manastirs kih crkava II Gracu i Lesnovu .. Velućoj .I07 Vrlo s li čni motivi se nalaze i na fres kama manas tirs ke crkve uDeča nima . kao npr. Takav is ti je i vijenac južnog broda crkve s v. Njima su vrlo s lične i bordure sa župne crkve na Koločepu.). Banjskoj.Sl. - romani č kom Povijena lozica sa stili zovanim petoroii stovima na pre· zabatu iz Biskupije kod Kni na (sada u Splitu) . Ma teji ču .l08 kao i na fresci manastira Jošanice. Marije na Mljetu. Donata u Zadru. Dečanima i Ka l eniću.'09 Frizove s tilizovanih petoro lis tova nalazimo i kao iluminacije srednjovjekovnih ći rilskih rukopisa. Naj s li čniji . tako. Krševana u Zadru. na Dobrej ševom četveroevan- 156 . (XI v. 37. IM Veoma s u sli č ni i nizovi pe torolistova na kornišu ograde galerije Franjeva č kog klaustra u Dubrovniku lOS Veoma mnogo s li čnosti sa našim bordura ma od petorolisnih s tilizac ija imaju bordure na mnogim fasadama crkava moravs ke škole. maltene is ti motiv u Novakovićima nalazim i na frizu postolja kupole crkve u Kaleni ć u . crkava uLjubostinji. na crkvi sv. Naupa ri ."16 Gotovo potpuno isti omamenat od s tilizovanih petoroli s tova i zmeđu prepletene povijene lozice na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazim na fresci ma nastirske crkve II :i':iči. i ove naše iz Donje Zgošće nema ni'kakve razlike. na plutej u i na pilastru iz sv .

đelju (X III v. rijetka je pojava u istočnoj Bosni. 8 . pa i pomalo granaju. Više puta su to samo poredani . da je bordura od stilizovani h peterolistova s li č­ nih akantusu i palmi mnogo korištena kao dekoracija i l i vrijeme romanike i u vrijeme gotike u našim krajevima. okrenuti na jednu s tranu . dj ese javlja u primorju i zapadnoj Bosni . 157 . 112 Ponekad se takve spira le dodiruju. dakle. a nepovezani s pira lni zavoji. ona najviše pripada gotici.'II (Narodni muzej u Ohridu) i kao vez na Nabedreniku ohridskom . a nekada su to S spira le nanizane u svom u spravnom ili položenom položaju. a in spiracija majstorima stećaka mogla je doći i sa zapadnog i sa istočnog susjednog područja. i dr." 0 na Euhologiju s lekcionarom. dok ga u drugim krajevima ne ma.) .. ili naizmjenično na jednu i drugu. Stilski. Oko Konjica sam našao nekoliko primjeraka bordura od s pirala koje se svojim krajevima povijaju unutra jedna prema drugoj kao volute.'lI. U jednom s lučaju su spiralni zavoji s im etri č no nanizani s jedne i sa druge končane vrpce. lom i čno SI. vrsnošću isti če I zmeđu Ovaj motiv se prostire na dosta širokom području Hercegovine. iz XIII V. - Bordura od niza ljiljana na sanduku II Ob iju kod Kalinov ika. iz XV v. 38.Ostale bordure nekoliko podvrsta osta lih bordura svoj im brojem i raznose jedna koju bismo mogli nazvati bordurom od spirala. Vidljivo je. a nalazimo ga i na kožnim povezima knjiga u Srbiji u XIV i XV vijeku.

'15 Većina njih je mnogo šira od drugih uobi čajenih bordura. zatim u okolini Konjica i Kalinovika. Nalazi se samo na ograničenom područj u od Cavtata do Gacka i od LjubiInja do Trebinja na svega 16 stećaka. - Bordura od mreže rombova na visokom sanduku Platu kod Cavtata (prema C. Koji put je to niz od jednog lista.od vjenčića.Druga varijanta se sastoji od niza listova. Mostara i Kalinovika.I14' Ovdje bi se mogla ubrojati i neka vrsta bordure koja se sastoji od mreže pravilnih i jednakih rombova i proteže preko vertikaln ih strana visokih sanduka. Nađeni su na nekoliko lokaliteta u okolini Stoca. a na jednome spomeniku prekriva čitavu čeonu stranu. kosih parale lica i grozdića. Motiv se nalazi samo na nekoliko lokaliteta u okolini Duvna. Redovno su to p l astični frizovi na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka .l14 Cetv rta varijanta se sastoj i od niza različi tih motiva . Sl. kosih krsti ća. U jednome slučaju su 'u listovima urezan i krs tići. Fisković u). Nađen je samo na četiri lokaliteta u okolini Trebinja. to sam ga uvrstio i u arhitektonske motive. koji je veoma lijepo izrađen. Redovno je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i sljemenjaka. nakošenih na jednu i drugu stranu. nepovezanog i okrenutog 'Ila jednu ili na drugu stranu. lIJ (Sl. 39. II 158 .) Ovdje bih uvrstio i varijantu od niza ljiljana. kratkih cikcak-motiva. a ponekad je to n. 26 .z od dvolistova spojenih peteljkama. Kako ovaj motiv prvenstveno podsjeća na duborezne rešetkaste zak lone na doksatima i prozorima starih muslimansk ih kuća .

koji je u našim krajevima počeo da se koristi od druge polovine XIII v" mikon uspostavljenih porodičnih veza srpskog i bosanskog dvora sa u garskom dinastijom Anžuvinaca.Osim ovih pos toji i još nekoli'ko varijanti sasvim malobrojnih ili bordura. npr. Dabiše i Ostoj e L Nizovi ljiljana se nalaze na frizu iznad portala i na luneti prozora manastirske crkve u Ljubostinji (XIV v. . u okolini L1& tice. 68). ili one koje su gotovo nizovi čis tih S spirala. kao i iz os tave u Peć i. Simuna u Zadru. Nizove ljiljana još ranije nalazimo kao aplikacije ženskog metalno-srebrnog nakita. Krševana u Zadru.'" 159 . koji se u našem primorju j avlj a u raznim varijantama od IX do XII VI lO Vr lo je vjerovatno da su i bordure stećaka. zatim na onoj iz H inge kod Subotice. Neki misle da su "rakovice" barbarizirani antički ornamenat. kakve vidimo. ili "nizovi kuka". gdje se oko predstava sv. kao i pojava bordure od kon ča ne vrpce sa simetrično nanizanim pa rovima trolis tova (okolina Ljubuškog ). Zoila i sv. nastale po u gledanju na "rakovice". zatim na luku oko rozete glavnog portala crkve sv. Stoš ij e na prednjoj strani r elikvijara nalazi četvr tasti okvir od niza plastičnih kukica l22 Nizovi ljiljana su posljedica upotrebe motiva ljiljana uopš te.)l" I na Jefimijinom sarkofagu u Ljubostinji isklesani su nizovi ljilj ana sa prepletenim drš kama l25 (sL br. a onda iz Slavkovaca. koji j e kasnije n azvan "rakovice". zatim u okolini Duvna.!!' Po s voj oj konce pciji te kukolike spirale. naročito raznovrsnošću svojih detalja. iz XV v.. koje su sve okvirno da tirane od XIII do XV v l 2J Nizove od po tri ljiljana vidimo na grbovima bosanskih kraljeva Tvrtka I. one svojim stilizacijama.l2! Kao ilustrativan primjer derivata kukolikog niza može se navesti motiv na r elikvijaru sv.1I7 Sve ove bordure uku pno ne dos tižu ni 40 primjeraka. kako ih naziva ju neki naši i s traživač i. U jednome sl učaju su u polulukovima urezani minijaturni motivi ma ča. Iako malobrojne i najčešće ograničene na relativno mala područja.!18 a neki ih smatraju langobardskim motivom i pretečom gotičkih rakovica. Jedna od njih se sastoji od niza rastavljenih ili spojenih polulukova. luka. npr. pojedinačnih * ** Bordure koje sam nazvao j ednim imenom ostale po svoj im svojstvima su s li č n e navedenim vrstama bordura. odnosno da su njihovi derivati. kakve se nalaze. ili na Blidinju.) . Niz ljiljana se nalazi na rubu kovčega sv. š tita. iz Surčina kod Beograda. izrazit su motiv predrom ani čkog s tila . Podvrs ta od niza spirainih zavoja nekim svojim primjercima veoma pod sjeća na vremenski dugotrajan i teritorijalno široko rasprostranj en motiv koji je poznat k ao antički motiv "pasjeg skoka". Stefana manas tira Naupare (XIV v. Takav motiv vidimo na dijademi iz Bihaća.!'6 a vidio sam ga i na grbu zadarske feudalne porodice Pazina. konja itd" što je sasvim originalna pojava (Ziemlje kod Nevesinja)1I6 Jedinstvena je i pojava bordure od prepletene povijene lozice sa umecima ptica u njenim međuprostorima (Bitunja kod Stoca) .m Za bihaćku dijademu je rečeno da je "rađena na bosanski način ". predstavljaju zanimljive klesarske kreacije. na stećcima u okolini Makarske i u okolini Konjica.

za tim u rom a ni čkoj. akantus) . osim toga. stili· zacije s li čne akantus-palmi i mrežasta bordura) javljaj u u relati vno malom broju i na dosta ograničenom p o dručju. a onda i u gotičkoj umj etnosti. kako izvan naše zemlj e tako i u naši m krao jevima. Za pouzdano određivanje porij ekla ovih bordura nedostaj u nam mnogi element i. one su čis ti ukrasi. Već inu analognih motiva našao sam kao kamenu plasmku crkvenih objekata. Re lativno. cikcak. * ** Kako se iz prednjega vidi . a li nij e malen ni broj primj eraka na sarkofazima. U tome pogledu je naročito važna okol· nost da na broj nim i raznovrsnim umj etničkim dj elima romani čkog. . bez obzira što se neke nj ene varija nte (nizovi rozetica. Jednostavno reče no . rom aničk ih i go tičkih um· jetničkih djela i naših steća ka . povijena lozica i još neki mo ti vi na s tećcima u okolini Ma karske "očito pod utj ecajem romanike i gotike". ne predstavljaju neke teme. nisu iko· nografija i nemaju ništa religiozno u sebi. ćen ito se može reći da su bordure jedna od d vi ju najbrojnijih grupa reljefnih motiva s tećaka i da su oznaka naj š ireg ter. os im toga. niti ka·kve idej ne poruke. Simuna u Zadr u. da neki počin ju svoj život u antičkom ili s ta rokršćanskom periodu (povij ena lozica) .'30 N. Po svojim li'kovnim osobinama one su geometrij ske i biljne ornamen talne stilizacije. a li da je većina od njih manje ili više kara kteris tična za zapadnoevropska srednjovj ekovna s tilska razdoblja.'29 A. nalazimo nesumnjive a na logije ovim b ordurama s tećaka. vrlo izrazi ti moti vi. One su . Sergejevski pretpostavlja da su na bordure stećaka iz okoline Srebrenice (po"ijena lozica sa cvjetićima i grozdovima) utj ecale veze Sreo brenice i Dubrovni-kaP' V. Benac je u pozorio na veli ku s l i čn ost fri za Ba ščansk e ploče i sljemenj a ka iz Donje Zgošće. Za nas je važno to što postoje brojni podaci o egzis tenciji gotovo svih ovakvih bordura u pred ro mani čkoj . Op. npr. freska· ma iduborezu. s razlogom možemo smatra ti k l as i čni m r e· Ijefnim motivom hercegovački h s teća ka. Lj . me đu koj ima se i s ti če ona sa troli stovima koju . Nekoliko naših naučnih radn i'ka su uoč ili i u svojim radovima skre· nuli pažnju na veze đzmeđu prooromaničkih. postoji 8 osnovn ih vrsta i 46 podvrsta borelura koje se u ukupnom broju javljaju u oko 1400 p r imjeraka. pa je otuda mogla doć i i inspiracija maj storima s tećaka. Karaman je. Njihov karakte r nije s imbo· li čan . relikvijarima.itorij a lnog raspro· stiranja. cikca'k·bordura. zbog tako čestog javljanja. a li se može tvrditi da većina od njih kao li kovni motivi sežu u prais toriju. da su neki bili poznati još u epohi helenizrna (tordirano uže. kao motiv koji je na stećke došao od a ntičke lozice sa umecima od akantusovog stilizovanog lista ili polupaImete. B oža ni ć·B ez i ć je izrazila misao da su tordirano u že. upozorio na s lič· nost povijene lozice sa trolistovima na kasnoantičkOj b azilici u Dabra· vini. najveće likovne umj e tničke kvalitete ima ju povijene lozice. a posebno gotičkog karaktera.I3' D. da neki od njih potječu sa Orij en ta (tord irano uže i cikcak-bordura). 'koji su se pretvorili u umetke trolista . Đurić je upozorio na mogućnost postojanja 160 . redovno pažljive skulp torske obrade ko· je kao dekoracij e dje luju lij epo i ugodno .Ova bordura na stećcima je stil ski najbliža de korac ij ama mora vske ško· le i oni ma na kovčegu sv.

//// II II I IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIU I· 161 Tabela IX - Vrste i podvrste reljefnih motiva bordura na stećcima.1//1///111/1/1/1/1111/1/11. .

- 162 .~ foG~GB@ft@~d~ ~~~ ~~~~ l~XC~JtEff:2C~Jt~ _____ 1 ~ @?@>~~@f® E8ffiffiEBE9 ill fB ill IDIXm:/€ijx~ bJ"Nc?cfcl"c??J"c>fefOc?e?Jif'J'rf ~t ~ Tabela X - Vrs te i podvrste reljefnih moti va bordura na stećc ima . .

ke. romaničke i gotičke bordure vremenski prethode stećcima.istraživanjem arhivalija utvrdio i brojne konkretne veze. Wenzel je za akantus borduru iz Novakovića rekla da pokazuje vizantijski utjecaj. Vjerovatno je da u tome svemu ima dosta udjela i stara slavenska baština. dolazimo opet na mogući posredan utjecaj umjetnosti primorja na bosanskohercegovačke stećke. a za slične bordure iz Donj e Zgošće upozorila na analogije dekoracija crkvenih objekata moravske škole. kao i to što je na pojavu mrežaste bordure na stećcima.ki kraljevski dvor izvjesne veze održavao i sa tom stranom. a da. pa je sasvim razumljivo ako pretpostavimo da je s te strane moglo biti i najviše utjecaja na stećke.137 Po mome mišljenju ne može se zanemariti i taj utjecaj sa istočne strane. ali o tome za sada imamo vrlo oskudne podatke. U studiji o stećcima okoline Cavtata. utjecala tursko-islamska umjetnička ekspanzija u XIV i XV v.. je pravilan trolist jednakih okruglih listića znak puibližavanja gotičkom realizmu našega XIV-XV v. 163 Iako ne postoje svi uslĐvi da se ove višestruke veze i utjecaji sasvim definiraju i konkretizuju. viševalentan umjetničk!i pojam. On smatra da je treći izduženi listak nastao pod utjecajem romanj. Ti zapadnoevrops'ki stilovi su u odnosu na Bosnu i Hercegovinu bili naj razvijeniji u primorju. koja se najviše odrazila u narodnoj umjetnosti na drvetu i tekstilu. naročito kada imamo na umu skulptorska djela moravske škole. u poseban stil" i da je kao takva "najoriginalnija i najviše supska u srednjem vijeku". zatim zapadno-gotske i djelimično islamske umjetnosti u oruginaInu cjelinu. . Zanimljiva su njegova zapažanja o razvoju povijene lozice sa trolistovima. Fisković ."5 Ovaj naš poznati nauČ­ ni radnik je mogao da govori o vezama primorskih graditelja i majstora stećaka ne samo zato što dobro poznaje stećke i uopšte umjetnost primorja. zbog čega mu izgleda da je proces išao "od stilizovane romaničke u goti č ku viticu".takvih motiva na nadgrobnim pločama u Crnoj Gori koje su izradili majstori iz primorja. nego i zbog toga što je dugogodišnjoim . povijena lozica sa trolistovima i drugi "nastali u dodiru primorskih graditelja i klesara s hercegovačkim i bosanskim majstorima stećaka u toku XIII-XV stoljeća . kada imamo na umu u nauci više puta utvrđenu retardaciju toga umjetničkog stila u našim krajevima. a u izvjesnoj mjeri i romaničke. Moravska skulptura je.!J4 Najvredniji prilog u ovome smislu dao je C. on je istakao da su neki motivi stećaka.. Najbolje je to definirala J. slično makedonskim i srpskim duboreznim i fresko-motivima. koji na osoben način objedinjuje ne samo gotičke nego i vizantijske. međutim. Predromaničke. Ali se iz naprijed navedenih podataka vidi da je i umjetničko strujanje iz Srbije moglo biti od utjecaja. l33 M.!36 Mislim da je što se tiče veza između naših i takvih bordura drugih umjetničkih djela situacija dosta jasna. Kako je i skulptura u Srbiji u znatnoj mjeri odraz veza sa primorjem. kao što su tordirano uže. ipak mislim da se može reći kako bor- . U prilog ovakvom rezonovanju ide i to što su na primjenu bordure niza rozemca u kružnim vijencima na stećcima znatno uijecale vizantijske kutijice. Moglo je biti i izvjesnog utjecaja sa sjevera. preko ugarske gotike. pa i islamske elemente." . Maksimović kada je rekla da je "moravska skulptura spoj vizantijsko-romanske. u tome pogledu su im najbliže gotičke. zato što je bosans.

a u takvoj funkciji ponekad vidimo i druge motive ove grupe. Osmaci i Braj čevići). Motiv kruga smatram predstavom sunca. plastičn i i karakteristika su svih većih područja i svih osnovnih oblika s teća ka. kod Ilijaša dva polumjeseca vise o grančicama stabla. Tako se na slj emenjacima redovno javlja ili u centru zabata ili na krovnim plohama."1 a Tarevu kod Kladnja na jednoj strani 164 . A. Benac je u okolini Lištice evidentirao lordiran štap čiji je držak preds tavljen u vidu polumjeseca . Mj esec je na s tećcima uvij ek predstavljen kao jedna njegova četvrtina . Po svom brojnom stanju motivi ove grupe stoje na prvom mjes tu. čes to su mu vršci okrenuti prema d olj e. ASTRALNI MOTIVI u ovu grupu ubrajam motive koji predstavljaju nebeska tijela Mjesec. Uvijek je plastičan. U četiri slučaja se nj egovi završeci produžuju u rOzetice. Obi čno se javljaju kao samostalni. Polumjesec i zvijezda. odnosno rozeta. pa i po tri ili četiri polumjeseca. Ponekad polumjesec ima jednu srednj u crtu. kao rog. zvijezde i Sunce.dure steća·ka stilski najviše pripadaju gotici i da su u tome smislu najbliže primorju i skulpturi moravske škole. Oko Kalinovika je najviše na sanducima. mjesto u ovoj grupaciji. Lištica. Fatnica. POluj abuke se često svode na krug. zbog čega im je. zbog čega izgleda kao da je dvostruk."{) Ovaj motiv nalazimo na svim osnovnim oblicima stećaka.kao luk. zbog čega se u literaturi o stećcima više naziva roze tom nego zvijezdom.u9 U okolini Vlasenice iz polumjeseca izlazi dvostruka spirala. Ponekad se na istome spomeniku javljaju po dva. Više puta polujabuke nisu ništa drugo nego predstave zvijezda. uvrstio sam i njih u ovu grupaciju. što znači da su i one predstave sunca. Nekada je sam. PostOji i nekoliko varijanti polumjeseca. i pored tih očiglednih utjecaja. Kako se i motivi kružnog v. Ali. 1- Polumjesec Polumjesec ima samo jedan svoj osnovni oblik . često se nalaze na štitovima. Jedanput je polumjesec okružen vijencem (Hum u Hercegovini) . Postoje i tri s l učaja tordiranog polumjeseca (Popovo polje. a u Boljunima naj češće na sanducima i pločama. a čes to je prikazana 'kao cvijet sa različitim brojem jednakih latica. a ponekad zauzima i kos položaj. a u Budoželju kod Vareša se dva polumjeseca dodiruju svojim i zbočinama. odnosno u kružiće (Vranjevo Selo. Zvijezda ima različit broj krakova. kao heraldička oznaka. Po pravilu."s Zapažena su i četi ri zan imljiva specifična s lučaja. Položaj mu je različit . U Koritniku kod Breze nalaze se čitiri polumjeseca na jednoj krovnoj ploh i slj emenjaka.naj češće je vršcima okrenut prema gore. manje ili više. a u jednome od ta četiri polumjesec služi kao postolje krsta (Vranjevo Selo). bordure stećaka imaju dosta originalnosti. ali su čes to zajedno sa drugim motivima. ali je čes to u zajednici sa roze tom i krstom. svi ovi motivi su. Obično zauzima istaknuto mjesto na spomeniku. opet. Ludmer).i jenca najčešće tretiraju predstavama sunca.

l '" er ijetko se na lazi na š titu. Polumj esec je teritorij alno veoma ras prostran je n i uz rozetu spada među na jbrojnij e motive s teća k a. naj češće zajedno sa rozetom . o ko Zvornika. . a ukupno ih ima oko 500 primj eraka . za tim zapadne He rcegovine i Imots ke krajine. - Polumjesec zv ijezda na p l oč i nekropole Biranj kod Sibenika. a onda u okolini Nevesinja i Kalinovika. s iznimkom nekropole u Boljunima. a nema ga nikako oko Olova i u dolini Neretve od Konjica do J ablailice. npr. pa j oko Stoca .l 43 U o kolini Vlasenice ruka dodiruj e polumjesec. odmah do gla va. . na Blidinju . 40. Zabija ka. Nik š i ća i u dolini Trebišnjice. Najv iše se javlja na stećc im a cent ra lne i zapadne Bosne . Rj eđe se viđa u Podrinju .SI. 165 sljemenjaka na laze se tri polumj eseca l42 Vidimo ga i uz ljuds ke fi gure.

e. u Wirtte mbergu . Kač i ć-Mioš i ć je za "bosansku armu" rekao : "jedan š tit i na njemu polmiseca i jed na zvizda".2 Polumj esec se nalazi na grbu bribirsk ih knezova Subića (na kruni zdenca u inu) i na grbu biskupske ku će također u Ninu.110 Polumjesec vidimo na slavonskim baga tini ma iz XIII v. Kri ževaca. zatim na peča tu opštine Rab. prije n . u Njemačkoj .znad nje polumj esec. vidi se i predstava polumjeseca . na pečatu bosanskog vikara franjevačkog reda iz 15 14."8 Na nadgrobnim pl oča ma gotičke crkve S. Tako se polumjesec nalazi na kritsko-mikenskim gemama. god. Vidimo ga i na zidu " katakomba" Hrvoja Vukčića u Jajcu. na p eča­ t·ima nekih h rvatskih plemića.SI. itd. - Astraini motivi (i motivi oružja) na sanduku iz Plaškog kod Ogulina (sada u Povj esnom muzeju u Zagl-ebu).ISt A..l46 U muzeju Bardo u Tunisu vidio sam jednu feni čansku nadgrobnu stelu na kojoj je s hematski prikazana ženska ljudska figura sa gore izdignutim rukama i . tekstilu. npr. rozete i drugi moti vi.l45 I na jednoj babilonskoj steli iz 522. 41. u duborezu. Polumjesec i s unce vidimo i na nekim romani čkim crkvama.1. uz predstave rozete i zvijezde.'47 Mjesec i sunce su glavni simboli Mitrasovog ·kulta. Maria Novella u Firenci nalaze se polumjeseci. god. Varaždina itd. na najstarijim grbov ima Zagreba. Os trošca.'S3 Redovno se javlja na freskama u scenama Hristova rođenja i uznesenja Bogorodice. l49 Amajlija u obliku polumj eseca nađena je u anti č kim grobovima u Bosni. Mnogo puta ga susrećemo na raznovrsnim predmetima domaće narodne umjetnosti Bosne i Hercegovine. ** Kao likovni motiv koriš ten je u umjetnosti mnogih naroda . * 166 ..

Slavena i dr. To u čen je su kasnije preuzeli pav l ićani. njihovo neposredno nebo poslije smrti. L. Grka . ili kao religijski simbol. Rimljana. Katić kaže da je Grgur Veliki . god. A. Petrović kaže da je polumjesec uvijek imao simbolično-vjersku ulogu. mjesec je kao stari slavenski paganski simbol značio obnavljanje života i pobjedu nad smrću i nestajanjem . a potom i bogumili. Izgleda da je svuda imao religijski karakter. tj.7 Za M. Korošec se uglavnom slaže sa m išljenjem Wilkea da je on simbol smrti i uskrsnuća l 61 V. česta pojava na š titovima. A. Mjesec je )ađa svjetlos ti" koja plovi po nebu i prevozi du še pravednih na drugi svijet.. Vidović polumjesecu i suncu na steć­ cima pridaje širi religiozni značaj koji je posljedica u·tjecaja starih slavenskih i kršća nskih shvatanja. "koj i očekuju da njihove duše odu u raj" .lonaca. l60 P..čava samo na posmrtni kult.6 I neki drugi naučni radnici su izrazili svoja gledanja na pitanje ovoga motiva. Ž. Babi. Tim pita· njem najviše su se bavili G. Po Manesu. '" D. Benac smatra da je polumjesec oznaka bosanske nacionalnosti i da je. god. Mislim da je obožavanje mjeseca bilo vrlo karakteristi čno za staru slavensku pagansku vjeru. IS' D. krajem IV v. Ewans rekao je da se po Manesu Mjesec smatra čistili­ š tem za dobre duše. na grobovima vjerskih starješina i "pravih krs tjana". e ngleski arheolog A. nego "prosti dekorativni ornamenat"l63 P.Asiraca. kao spomenicima bosans kih bogumila.hove duše na s unce kao veću nebesku lađu. Mjesec je s tvoren od dobre vode (a Sunce od dobrog ognja). ' 62 I. l . s pomenuo polumjesec kao "simbol umrlosti tijela" . kao takav. polumjesec je lo da je on simbol smrti i ponovnog različito shvaćen rađanja. Sergejevski ga veže za kult mrtvih i svrstava tl religiozne simbole. To je razlog zbog čega se reljefi polumjeseca nalaze na s tećci ma . Suprotno mišljenju Solovjeva. ali i simbolu nade u čovjekovo uskrsnu će . Kada je polumjesec na stećku okrenut prema dolje. Još 1875. Polumjesec na stećcima on tumač i kao posljedicu takvog nekadaš njeg kulta starih Slavena. tuma čeć i ga kroz prizmu manihejskog uče nja. Solovjev 'i D.'66 Kako se vidi. jer su ostaci toga shvatanja bili prisutni ne samo neposredno iza pri- . Wilke.. kao hera l di č ka oznaka. Solovjev je u okviru svog kategoričkog s tanovi š. ' . Kelta. Uz to je polumjesec za manihejce simbol mudrosti. Vidović. ' M Po A. Nekoliko istraživača je rek- 167 Cinjenica je da je polumjesec bio simbol mnogih naroda .ta o s tećc ima. 'S4 A. ljiljana i kukastog krsta tretirao i objašnjavao kao simbole mjeseca. Wilke je u jednome č lanku iz 1924. Simboliku tih motiva on ne ogran. . Mnogi njegovi podaci govore o polumj esecu kao simbolu s mrti. Ilira. Renđeo je s matrao da polumjesec nij e amblem grba. Vidović tvrdi da polumjesec nije znak hereti č kog uče nja . Solovjev kaže da je to upravo momenat kada on kao manja lađa izručuje nj. objašnjavao božanstvo mjeseca kod raznih naroda. Curčić misli da polumjeseci označavaju ženske nadgrobnike. Njemački arheolog G. Škobalju. Hoernesa je to atribut bosanskog viteštva i znak bosanskog nacionalnog grba. relj e fnom motivu polumjeseca pridao veliki značaj.* ** Polumjesec na stećcima je relativno malo proučavan. naveo je da bog smrti kod Inda stanuje na polumjesecu .16. Etruščana. Između ostaloga. - kao ukras. Wi lke je i ukrase spirala.

itd . Kod nekih zv ijezda se kra kovi nešto povijaju. javlja se i oblik sa pet ili više. We nzel u svom djelu Ukrasn i m ol ivi na s l ećcim a ' 68 U mnogo s lu čajeva za ista bi bilo vrlo teško i nesigurn o dije liti ovaj motiv na zvij ezdu i na r ozetu. Rijetka je poj ava oko Ža bljaka. U ne kim s lu čaj ev im a s u kra kovi zv ijezda naznačen i dvostruk im linijama . a karakteri stika je svih osnovnih oblika i svih već ih područja s tećaka . zatim u zapadnoj i centra lnoj Bosni . 168 . uglova i lukova. Zvijezda spada među reljefne motive koji se naj češće javljaj u. b ez obzira na to što su zvijezda i rozeta po svojim formal n im i uopšte likovnim svoj stvima gotovo is te. Tako je postup ila i M. imaju ra z li čHe karaktere. postao je ele menat bosanskog državnog grba. 2- Zvijezda Do sada se u li teraturi ovaj motiv uvij ek nazivao rozetom i pod tim imenom se podrazumijeva la i predstava zvij ezde i pred stava cvij e ta ružice. moglo bi se reći opštenarodni simbol.manja kršćanstva nego i mnogo kasnije. o čemu n aj bolje znaju naši e tnološIci stručnj aci. S tim u vezi je vj erova tno i č inj e ni ca š to na katarskim nadgrobnicima nema toga re ljefnog mo ti va. Pošto roze ta spa da u grupu biljnih predstava. Po b roj nom stanju njezino je mj es ~o odmah iza polumjeseca j krsta. U srednjovjekovnoj evr opskoj umjetnosti je ovaj. U dos ta velikom brOju se javlja u Hercegov ini. u Crnoj Gori . ipa k. s tećc ima. koje se obi čno sma traju predstavama sunca . Skoba lj. one se po svojim sadržajima i značenjim a veoma razlikuju . a u i s toč noj Bos ni im a je naj više oko Olova. a Li mi se čin i da se već sada može reć i da se uzroci njegove pojave na s tećcima nalaze prvenstveno u staroj slavenskoj paganskoj tradiciji. ali naj češće sa šest i osam krakova. tražila savjet od sveštenika da li se i dalje smije moli Li mladom mj esecu'67 Cin i se da nema sumnj e u s imb o lič no značenj e polumjeseca na sva kako r eligijskog. U više s l učajeva zvij ezde su okružene vij encima . zbog čega sa m se odlu čio da ih. o čemu Ostaje da se još proučava ovaj motiv na stećc ima. a ne su najkompetentnije pisali O. naroč i to pitanje njegovog porijekla. pa se čak i da nas oSJecaJ u (tragova toga kulta ima u našim narodnim pjesmama. Postoje i zvij ezde koje imaju dodatke u vidu kružnica. Najj ednostavniji njen oblik je sa če tiri zašiljena kraka. posebno na stećcima. ovdj e će biti riječi samo o zvijezdi. V i dović i A. a u gornjem Podrinju je uopšte nema. donedavno se kruh pekao u obliku polumjeseca. i to kršćanskog . razd voj im i odvojeno prikažem. Ima nekoliko svojih varijanti . pretvarajuć i se tako u virovi te rozete. Kod Hrvata je pr igodom mjesečeve mijene postojao obredni ples u svrhu tjeranja demona . I danas se mnogi poslovi na selu udešavaj u prema mj esecu 1 njegovim mijenama. Ta s imboličnos t je here ti čkog karaktera. Ali . koji su ne kada tordirani . koje bi se mogle zvati stilizovanim oblic ima . on je postao feuda lni i naoionalni amblem.). je r ih ima negdje oko 450 primje raka . Postoji podata k da je jedna naša katolikinj a. prilagođen kršćanskoj ikonografiji. još prije 30 godina. ali i kao takav se već počeo zaboravljati i transformirati u ob i čan ukras. U našim krajevima.

- II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). š to govo ri o slici pejzaža noću . pa su mj es to roze le isklesa li zvijezdu. a li je obi č no sa nekim drugim motivom. 42. Na krstačama je počesto na kraju vodoravnog kraka. kao pandan polumjesecu. . Kalinovika i Stoca. l7o Izgled zv ijezda odaje maj s tore vrlo ra z li č itih sposobnos ti . gdje fungira kao h era ldi čka oznaka. suncem i krstom. Du vna. al i pos toji i ukl esana . Neki majstori nisu pravi li razlike između zvijezde i rozete. Nekada se javlja sam ostaln o. Jedinstvene stil izacije zvijezda na sljcmcnjaku iz Donje Zgošće (sada Sl. Mora se reć i da su mnogi primj erc i pretrpjeli raznovrs na oš tećenja. urezana. Većina tih motiva je lijepo klesana. Na Kupresu sam našao zvijezde zajedno sa scenom turnira i predstavama staba la.Redovno j e p l as ti čna. najčešće sa polumjesecom. U dosta sl učaj eva se nalazi na š titu . Oko Bratunca pos toje biljne sti lizacij e sa cvjetovIma koji su predstavljeni baš kao prave zvjezdice. ili obra tno.'69 Kod Li štice je nađen pentagram okružen vijencem. koj i je na drugom kraku. Više lij epih primj eraka je evidentirano u okolini Kupresa. a li ima i primje raka koji s u slabo urađ e ni.

Maria Novella u Firenci. zatim na fragmentima s tarohrvatsk ih ploča sa pleterom iz Knina. prema manihejskom učenju. Hoernes je smatrao da s u zvijezde. zvij ezde na lazi mo na oltars koj p l OČi iz crkve sv. '7I A.trouglastom zabatu.. '8I . mjesec amblemi grbova bosanske vlastele.''' a s li č­ no mišljenje je izrazio i A. iz c rkve sv. kada. On u torne mot ivu vidi predstavu ljudske glave.. kao npr. koje se. romani č kim i go tič kim crkvama. zvijezda simboliz'ira božanstvo svjetlosti i mraka. u E s tergonu . Petrovića. Taj mOtiv je iz starog orijentalnog repeptoara ušao u s tarokršća nsku umj etnost. * Zvijezda na stećcima je vrlo malo pro učavana. Već je pomen uto da se zvijezda nalazi na babilons kim s telama. za sunce kaže da označava n ebes·k u la đu koja prevozi pravedne duše na drugi svijet. U pojavi zvij ezde. Na ne kim mađars kim kas nosrednjovjekovni m š titovima.'75 a onda na . npr. Skobalj zvijezdi pridaje značenje s lično polumj esecu . No bosan s kohercegovačkom podru čju zvijezde nalazimo kao plas ti č ne ukrase kas noanti č kih bazilika. Mihajla u Stonu. Postoj e i drugi primjerci. te kstilu i drugim s tarobosans kim umjetni čkim predmetima. Lovre u Pazdigradu kod Splita. Ž.Zvijezda je kao motiv likovnih umjetnosti široko raspros tranjena i s usreće se od davnih vre mena . kao i na grobovima feudalaca u Hrvatskoj. kao u antičkim scenama Dioskura. zatim na drve tu . Vidimo ga i na starokršć anski m sarkofazima. nalaze se zvij ezde. Luke u Uzdolju ·kod Knina. Važna je pojava zvij ezde na bosanskom novcu. Skobalj je donio reprodukciju jednog babilonskog spome[]Jika iz 1200. 174 Mogu se navesti i brojni primj erci ovoga motiva II naš im kraj evima. ' 83 D. prij e n. M. P. Uz polumj esec i sunce. Tako.'76 kao i na ploč i sa pleterom iz crkve sv. ali o tome niš ta podrobnije nije rekaol" A. na bosans kom državnom grbu i na grbovima bosan ske vlastele. ' 86 Dosta je neobično mišlj enj e M. uz polumj esec i druge motive . Na nadgrobnim pl oča m a go ti čke crkve S. kojim putem je prenesen u Evropu. Anđe lić je ustanovio da bar dvije trećine bosanskih izbjeglica u Dalmaciji i drugim zemlj ama imaj u zvijezdu kao heraldi čki zn.' 79 a onda na zavjes i carskih dveri manas tira Hilandara I 80 Zvijezda je čes t motiv na srednjovjekovnom novcu u Srbiji ·i Hrvatskoj. 173 Nalazi se na pred romani čk im .) . sa na tpisom o knezu Mutimiru .' S7 J oš je neobič­ nije mišljenje beogradskog etnologa P. polumjeseca i krs ta na stećcima on vidi miješanje s tare slavenske dualis tičke vjere sa kršćanstvom I S5 A. uz dva afrontirana konjanika.. god. da je stari slavenski pagan ski simbol obnavlj anja života . zvij ezda se čes to javlja na kršća n s kim slikanim scenama Kri s tovog rođenja. tj . Solovjev u zvijezdi naj češće vid i predstavu sunca.177 Virovi tu rozetu na lazimo na predromani čko m sarkofagu iz splits ke katedrale. 1l2 Viđamo ga [la anti Č!kim nadgrobnim stelama. In ače. koja je nastala odbacivanjem nekih ele-i 170 . nalaze se i zvi jezde.k. na kojem se vidi osmerokraka zvij ezda. e. Slavoniji i Dalmaciji.' 76 za tim je nalazimo kao iluminacij u Peć­ kog četveroevanđelja (XIV v. identifikuje sa Kristom. u znesenja Bogorodice. koja zvij ezdu smatra ukrasom. Sergej evski je zvijezdu svrstao u religiozne simbole. Wenzel. Benac. a u nekim s lučajevima (uz figura lne predstave) simbolom .

nije rij etka pojava ni oko Kla dnja. Nekada su to samostalni motivi. 3 . u zapadnoj Bomi. Ljubinja. a onda i u z zvijezdu .torijalno raspoređen. Na krugu u Kobilj oj Glavi kod Ske nder-Vakufa urezan je krs tić . Neki krugovi imaju tačku u svojim centrima. koju . Nije ni ravnomjerno teri.' 94 I 'kod naših naroda se u prošlosti suncu pridavao veliki zn ačaj. s jedne strane krsta predstavljeno je s unce. zbog čega se motiv upotreblj avao kao jedna vrsta socijalne ozna ke privilegovane feuda lne klase. ali ga n iko od dosadašnjih istraživača nij e tako shvatio. koji je rezultat utj ecaja starih slavensk ih vjerovanja i kasnijih kršćan sk ih sh vatanja. najviše ga ima u centralnoj i zapadnoj Bosni .. pre ko kružnog v . krugovi s u heraldi čki motivi . Vidov i ć objašnjava i sunce na stećci ma kao simbol šireg re ligioznog ka ra ktera (ne samo vezan za posmrtni kult ) .ijenca. a ima ga i u sjevernoj Dalmaciji. tl Njem ač koj . da ga smatramo predstavom sunca. l93 I na jednoj romaničk oj crkvi u Wiirttembergu. Ta ko ga s h vaća A. i kao elemenat bosanskog državnog grba a najviše k ao običan u kras . u ist očnoj Bosni. Kao heral di č ka oznaka javlja se oko Zadra.s am vidio u Muzeju B a rdo u Tunisu. Stoca i Ljubuškog. . * ** 171 Krug na s teć ku smatramo predstavom sunca. opravdano je zaista. Relativno. u Hercegovini i na užem područj u oko Duvna. plasti č­ na ravna pl oča nejednake ve li č in e . Pošto se naj češće javlj a uz polumj esec. a češće su zajedno sa drugim motivima. te oko Nevesinja u i s točnoj i oko Lištice u zapadnoj Hercegovini . a da je na s tećke stigla kada je sva ta s imb o li č­ nost bila već gotovo sasvim zaboravljena. Benac. iz II v. a sa druge polumj esec. Iznos i ukupno oko 175· primj emka. Na jednoj feničanskoj nadgrobnoj steli. Kupresa i u Pivi.mena ta i u regresivnom procesu stilizacije. D. Rijetki su primj e rci na kojima nema n išta osim urezane kružnice. Broj takvih moti va nij e velik i manje ih je nego polumj eseca i zvijezda . za sada se može reći da je ona u umj e tni čkoj primjeni u našim krajevima simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske simbolike. ' 89 Moglo bi se reć i da i A. a mnogi ob i čaji se i danas ravnaj u prema nj emu. postala zvijezda. prema manihejskom učenju . '90 Sli č no tumačenju polumj eseca . Po svom izgledu on bi mogao biti i predstava punog mjeseca. tumači I kao nebesku lađu . Solovjev takav mOD iv "u obliku lopte" smatra predstavom sunca i. a nema ga nikako na u žim područjim a o ko Trebinj a. ob i čno sa polumj esecom i zvij ezdom. ilri sa rozetom. odnosno rozeta l 88 Moje je m išlj enje vrlo s li čno onome o polumjesecu_ Iako će se zvij ezda dalje proučavat i .m Izgleda da je kult Sunca bio veoma raširen kod mnogih naroda.Kru g Taj relj efni motiv steća ka redovno je prikazan kao plitka . Vrlo rij etko se javlja oko Kalinovika i u Podrinju. ' 9l Po Sackenu . predstavljena je shematski figura čovj eka sa krugom iznad nje.

U literaturi su upotrebljavam i termini drugač iji od ovoga kojim se ja služim. Kružne vijence iznad ljudskih figura u Radimlji A. južno od KonJica. odnosno rozete ili krstove. a u jednom slučaju je polumjesec okružen vijencem (Hum kod Trebinja) . cikcak i drugim motivima.ij epo klesani. u Hodovu kod Stoca. U Dopascima kod Kladnja se nalazi dosta velik. 4- Kružni vijenac To je plitko plastičan dio kruga u vidu 'k ružnog pojasa . Vijenac na stećcima Ludmera D. Vijenci su obično pravilno i J. npr. Lištice i Kupresa . kosim krstićima. Na drugom mjestu sam već naveo da obi čni 'ili tordirani vijenci okružuju nizove rozeta. Nevesinja. Počes to su kružni vijenci u sredini zabata slj emenjaka. a u nekim ljudska figura u jednoj uzdignutoj ruci drži kružni vij enac. Više puta je kružni vijenac tordiran. ali češće zajedno sa rozetom. izgleda. U nekoliko s lučajeva je . a ~ordirane vijence oko Lištice "kotačima od pletenog užeta".nađeno je oko 175 njegovih primjeraka. M.200 Vijenci se javljaju i na štitovima. 172 . U tome pogledu 's e i stič u primjerci u dolini Neretve. Stoca. Ovaj motiv se javlj a na svim vrstama osnovnih oblika s tećaka . l95 Jedinstvena je i pojava niza kružnih vj e n či ća oko kruga u Moremišlju kod Višegrada. kao npr. na stupU. zajedno sa rozetama. polumjesecom ili krstom. polumjeseca i krstova. U Nekuku kod Stoca je tordiran vije nac prikazan na dršku. npr. ipak.ol Najviše kružnih vijenaca evidentirali smo u okolini Kalinovi.. široko je rasprostranj en. Benac zove "plastič nim krugovima". npr.ka. spada u brOjnij e . Vrlo rijetko ih nalazimo oko Ljubuškog iLjubinja.I97 U nekoliko slučaj eva vij ence vidimo iznad glava ljudskih figura sa uzdignutim rukama. i9S Osobito su zanimljivi primjerci gdje kolovođa u kolu drži vij enac. ukomponovanih sa spiralama. tordiran i osobito lij epo isklesan kružni vije nac.kao elemena t bordure . Ne kada se jav lj a jedan veći i u njemu jedan manji kružni vijenac. Sergejevski je nazvao "diskom" . l99 Oko Zvornika je evidentirano više primj era ka kružnih vijenaca na vrhu stabljika. Ponekad obični ili tordirani vijenci okružuj u zv ij ezde. Zanimljiva je jedinstvena p ojava nazubljenog vijenca o ko četverokrake zv ijezde u Uboskom kod Ljubinj a. a ponekada su ti vijenci tordirani. odnosno zvij ezda. u okolini Kalinovika.i koncent ri č nih vijenaca koji su tordirani. a ima . U neko liko s lučajeva vijencem je okruženo udubljenje koje nazivamo "kamenicom". najvjerovatnije da je ono r elikt starog slavenskog kulta Sunca kao izvora cjelokupnog života. ali ih ima manje nego rozeta.Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim podacima za s igurnije objašnjenj e pojave sunca na s tećcima. Wenzel je kružne vijence nazvala "obru č ima ". u okolini Konjica. Nalazimo ga samostalnog. Zanimljivi su i koncentri čni vij enci koji s u kao medaljoni ukomponovani sa paralelnim rebrima na nekim stećcima u Njkšiću. u Radimlji. 196 U nek-im s lučajevima motivi krstova su predstavlj eni tako da im se krakovi završavaju proširenj em u vidu kružnih vijenaca.

Radi ću . lOJ J a sam u Nacionalnom muzeju u R imu vidio anti č k e nadgrobne s tele na kojima s u is klesani obi č ni i tOl-dirani kružn i vij e nc i. atributima vojvods·kih figura . n ajčešće na arama. 43. D. Sergejevs ki je vijence u Ludme ru svrstao u religiozne motive i smatrao predstavama s unca .2(" P .Sl. kao religijske simbole šireg znače nja. nalaze "pa tere". Ž. jer se niko posebno njime nije bavio . Petrovi ć je . nasta le spajanj em starog slavenskog vjerovanja i kršćanskog shvatanja 205 Vij ence u Radimlji A.204 D. Benac je s matrao oznakama ranga pokojnika. koj e s u s li čne vij encima na stećcima . kružni vijenac je stara slavens ka predstava sunca . * ** 1 73 Ovaj moti v stećaka je vrlo malo prou ča van. - Ori ginalna kombinacija tordjra nog vijenca i rozete na sijemenjaku u Krvavom Polju kod K onj ica. Vidovi ć pred s tave s unca tre tira vrlo s lično preds tava ma polumj eseca i zvij ezde.202 Na jednom drugom mjestu on je rekao da se na antičkim na dgrobnim spomenicima. Prema F.

slično predstavljanju sv. mislim da su kružni vijenci predstave . m Za A.u svome tumačenj u zv. ali ga većina smatra predstavom sunca. Vrlo malo ih nalazimo na Majevici.k od Skender-Vakufa. Tako. kao stilizovane i reducirane predstave ljudske glave. a u prenesenom značenju životnu radost . Vrućici kod Teslića. istraživača 5. Ovaj motiv je nepoznat oko Kladnja. Stoca.s unca koje su na stećke stigle kao relikt staroslavenskog kulta sunca. ali naj češće na krstača ma. Vlasenice i Ljubuškog. a ima je i na štitovima.211 Kako se vidi. oko Olova. on predstavu čovjeka koji drži tordirani vijenac tumač i kao shematski prikaz Krista. Solovjeva kružni vijenac na stećcima predstavlja važan elemenat njegove teorije o bogumilskim steć­ cima. Ne uzimajući u obzir vijence :koji bi zbog svojih udubljenja mogli biti "kamenice". On predstavu muškarca sa vijencem u ruci tumači kao predstavu pokojnika koji drži svoju glavu. p l astičan Najčešće se nalazi zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. kružni vijenac nije jedinstveno tretiran. Wild ise također zadržao na ovome motivu. Samo u nekoliko slučajeva je nađena polujabuka okružena vijencem (Popovo polje i Kupres) .'1O Njemački arheolog G. neka vrsta današnjeg lovorovog vijenca.kružni vijenac veže sa kršćanskim obredom krštenja i ponovnog rođenja . Više je karakteristika Bosne nego Hercegovine. a stvarno je toliko da smo ga s pravom nazvali polujabukom. Nađeno je ukupno oko 100 primjera'ka . Kao druga alternativa koja bi se mogla uzeti u obzir pri objašnjavanju tordiranih kružnih vijenaca. koja ISe na drugome svijetu daruje odabranicima. Duvna. Ion. LiMice i Zabijaka.nagradu pravednim krstjanima. Jovana. kao i Solovjev. Wenzel . jest V1ijenac cvijeća.. On taj motiv objašnjava kao "coronam" . Velike i vrlo plastične polujabuke su samo na hrbatima malobrojnih sljemenjaka u Kopošiću k od Ilijaša. 174 . posebno onih u scenama kola. Javlja se na raznim oblicima stećaka. niti vijence na štitovima kao nebitne heraldičke oznake.Polujabuka U horizontalnoj projekciji to je krug. Najviše polujabuka ima u Ludmeru i u nekim krajevima centralne Bosne. u kršćanskoj ikonografiji. a pogotovo kao rozeta i polumjesec. koji se poklanja pobjedniku u junačkim igrama ."208 M. venac na devojačkoj glavi simboliše sunčevu svetlost. kružić. Samo u nekoliko sl učajeva je ovaj motiv toliko velik da se približava jabuci. ali je njegov raspored vrlo neravnomjeran. ali da su već poprimile karaikter ukrasa .207 "Po jednoj narodnoj pesmi. . smatra da se radi o predstavi "krune života".i jezde dao i tumačenje kružnog vijenca. zatim oko Kalinovika i oko Kupresa. slavljeniku ili čovjeku koji se po ondašnjim kriterij umima u nečemu osobito istakao. a oko nje su raspoređene četiri polujabuke. Baštini . Nije ni približno tako česta pojava kao kružni vijenac. koji u nadzemaljskom životu dijeli vij ence izabranima. sa svojom glavom u rukama. Tako se u jed nom slučaju kod Kalinovika u centru štita nalazi zvijezda. Hodovu kod Stoca i u Ziemlju kod Nevesinja.

to što je u više slučajeva isklesana zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. "Nit je prosi. Na solarni karakter polujabuke na stećcima upućuje i . Na srebrnoj oltarskoj pali katedrale u Kotoru iznad tordiranih stubova arkada. postoji dosta polujabuka na kojima se zapažaju reinjevi. gdje je mogla biti simbol zagrobnog života.m Mislim da ima mnogo razloga što se ovaj motiv smatra predstavom sunca. 212 * ** Istraživači stećaka su upadno malo pažnje posvećivali ovome motivu. slično situaciji kod nekih najstarijih muslimanskih i kršćanskih nišana u Bosni. Kako se kružni vijenac smatra predstavom sunca. koje simboliziraju zagrob n i ŽiVOt. U daljem studiju ovoga motiva trebalo bi i ovaj aspekt imati na umu. ** * 175 Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se ova grupa reljefnih motiva sastoji od pet osnovnih motiva . Traljić . ona je znak pažnje i ljubavi među ljudima. Korošec smatra predstavama sunca. a između romaničkih lukova.2l4 a S. po narodnom vjerovanju. a eventualno. znači da ova astralna grupa . ") . Mazalić misli da je on nastao pod utjecaj em muslimanskih nišana. posebno na njihovim nadgrobnim spomenicima. U našim narodnim običajima jabuka i danas znači mnogo. ali da je na stećke stigla više kao ukras. ni jabuku daji . zbog čega se u raznim prilikama daruje. kružnog vijenca i polujabuke.216 M.\. potrošio tri tovara blaga". nalazi se po jedna plastična polujabuka. Ovaj motiv sam uvrstio u grupu astraInih motiva zbog toga što on. vjerovatno rozeta. o zvijezdi.. simbolizira sunce. kruga.218 I danas se na mnogim kršćans·kim grobljima grobovi djevojke ili mlade žene kite jabukama. Narodne pjesme čes to govore o jabuci ("Dok on dade prste n i jabuku. što znači da se radi o roze ti. a onda i osmanskim.lOlumjeseca. kaže se da "idu na jabuku". a i polujabuka se svodi na takvu predstavu. Kako sam već napomenuo.. prije svega. zvijezde.'l3 V. mislim da to asocira na kupolasti pokrov džamija i nekih drugih islamskih zgrada.da su to kvrge koje. Đ . znače rane što su ih junaci u ratu zadobili i njima podlegli. a u krajnjoj liniji na "vječnu kuću". Kada prosci ugovaraju svadbu. Vego misli da jabuke na stećcima nemaju vjersku već svjetovnu simboliku . m Polujabuke na stećcima u okolini Travnika P. naročito seldžučkim.Na nekim polujabukama se naziru zarezi od centra prema periferiji. Curčić kaže da kugle na nišanima možda označavaju vojnike koji su rukovali topovima. Nameće mi se još jedna mogućnost. što nesumnjivo potvrđuje moju raniju pretpostavku da se mnoge polujabuke mogu smatrati predstavama zvijezda ili rozeta_ Ovakvi motivi se nerijetko nalaze na srednjovjekovnim arhitektonskim i drugim spomenicima. Za zvijezdu sam već rekao da najvjerovatnije potječe iz starog slavenskog paganstva. Rado su korišteni i na islamskim spomenicima. po mome mišljenju. što nalazimo i na stećcima. A što se tiče onih krupnih jabuka na krovu nekih sljemenjaka.

®@~ ** ~+ m© @ o @ Tabela XI - o Najčešći (J o stećcima. vidovi as tra lnih moti va na 176 .w )) ~ ~ ~ ) ) (( .

polumjesec. tako i zbog nedovoljno preciznih podataka. koji je također često zastupljen . a najčešće sa polumjesecom i zvijezdom. iza astraInih motiva i bordura. Solovjev je 1948. te da su tako poka· zivali preziranje krsta bosans ki bogumili . najneuvjerljivija Solovjevljeva. i to obično u deformisanom obliku. a u najvećoj mjeri čistih ukrasa. Benac tvrdio da je krst "najčešći u!kras na stećcima". na osnovu materijala kojim je raspolagala. rekao da se motiv krsta na stećcima javlja samo izuzetno. izgle· da. Wenzel je 1965 . Inače. da s u na stećke došli i posredstvom tih motiva kao simbola kršćanske ikonografije. čest motiv na s tećcima zbog čega je Solovjev korigirao svoje ranije miš· ljenje. kao simbola smrti čovj eka i njegovog ponovnog rađanja. U dosta slučajeva su heraldičke oznake na štitovima. KRSTOVI J77 Do sada su izražene vrlo razli čite tvrdnje. god . m Iako danas raspolažemo sa cjelokupnom osnovnom gra· đom o stećcima. Pre· ma mojim približnim proračunima. koja im pridaje karakter heretičkih simbola. god.u suštini ima tri vrste simbola . njihov ukupan broj iznosi oko 1400 primjeraka. da im po~ijeklo treba tražiti u simbiozi staroslavenskog pa· ganskog i srednjovjekovnog kršćanskog shvatanja ovih nebeskih tijela.224 Ja sam 1971. kako zbog mnogo brojnosti tih motiva i drugih s kojima bismo ih uporedili. polumjeseca i zvijezde daleki eho simbola izvora cjelokupnog života na zemlji.'" C. pok u ša vajući da bogumilski odnos prema tome motivu drugačij e protuma č i .'" M. priznaju ć i da se motiv krsta " javlja dosta često na našim spome· nicima". naročito u odnosu na varijacije i kombinacije krstova s drugim motivima. Zauzimaju vidna mjesta na stranicama spomenika i redovno su u zajednici. god . Rijetka i više marginalna proučavanja ovih motiva rezultirala su vrlo neujednačenim hipotezama. Ovi motivi su karakter istika svih oblika stećaka i rasprostranjeni su gotovo u svim većim područj i ma. izrazio mišljenje da je to naj češće korišteni motiv poslije solarno·lunarnih motiva. nije moguće. nego. a od poj e dinačnih su najbrojniji polumjeseci i zvijezde. koji su se sahranjivali pod s tećke. odmah . krstovi kao grupacij a stoje na tre· ćem mjestu. premašujući po broju motiv polumjeseca. ali ako uzmemo čiste . zvijezdu i sunce. mišljenja i pretpostavke o brojnom stanju krstova na stećcima..22<l A. naprotiv. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da su motivi sunca. od kojih je. ali da su tada već poprimili značenje socijalno-klasnih atributa. Truhelka je prvobitno smatrao da se relj efni motivi krs'tova na stećcima nalaze vrlo rijetko. saopštila cifru od 438 stećaka "na kojima krstovi čine glavni elemenat ukrasa" i cifru od gotovo 200 stećaka "na kojima krstovi čine sporedan elemenat ukrasa". m Ubrzo se potom ustanovilo da krst nije rijedak. Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim argumentima za potpunije objašnjenje. M. Hoernes je tvrdio da na steć· cima gotovo uopšte nema motiva krstova. Po brojnosti stoje na prvom mje."22J Malo iza toga je A. Nave· deni osnovni motivi ove grupe imaju 19 svojih podvrs ta. a pogotovo je to motiv zvijezde. stu. čini se. pa je zaključila da su krstovi "jedan od naj češćih oblika ukrasa na stećcima. ipak. ustanoviti potpuno tačan broj krstova na stećcima.

Cesto su njegovi krakovi obične pljJtko-plastične.iše od jedne trećine ukrasa odnosi se na krstove). Ponekad se nalaze dva. kalvarijski. pa i tri krsta na jednome spomeniku. Ponekad se krakovi nekih krstova na svojim krajevima račvaju ili trozubo zavešavaju.krstove . Motiv krsta na stećcima je veoma široko rasprostranjen. Nejednako je klesan.tako da se samo gornji uspravni krak završava kao krug. U nekim slučajevima su njegovi krakovi dvoprutasti i troprutasti. ali postoji i znatan broj urezanih u kamen. 1- Grč ki krst Grčki · k rst ili crux immissa. Javlja se kao samostalan motiv. na Majevici. naročito u Bosni i Hercegovi ni. u centralnoj Bosni . Najljepše su rađeni ~tilizovani krstovi. lorenski . U nekoliko slučajeva su klesani kao riblja kost. kao i u vidu rozete. ima ga mnogo oko Kalinovika (zauzima jednu trećinu svih ukrasa). stilizovani. latinski . zatim u vidu sidra. Postoj e i primjerci sa krstić ima ili prečkicama na krajevima krakova . Osobito je brojan u Imotskoj krajini (v. koji djeluju kao pravi ukrasi. zapadnoj Bosni. a ima ih i višeprutastih. U tome pogledu poS<toji više varijeteta . Ima ga u svim područjima i na svim vrstama oblika stećaka. ponekad tordiranim. ali još češće je predstavljen zajedno sa polumjesecom. Ima i krstova čiji su krakovi tordirani. a iznad polumjeseca . a mnogo podvrsta ovoga motiva na stećcima i vrlo je teško i nesigurno sačiniti njihovu listu. uže ili šire. antropomorfni. ili opet da se neki tako. latinske i druge. ali su i dosta često drugačije oblikovani. Krakovi nekih krstova se završavaju u vidu ljiljana. zbog čega ovaj krst ima više svojih varijanti. ili da se sva četi ri ·kraka tako završavaj u.grčke. Ova zadnja varijanta je široko rasprostranjena.i uporedimo ili sa pojedinačnim osnovnim motivima drugih grupacija. Dosta česta pojava je u okolini Stoca.i u Srbiji. Nekada ga nalazimo i udruženog sa nekim od drugih motiva. ili kao kružni vijenac ili da se tako završavaju poprečni i gornji krak. Nekoliko primjeraka ima rombove 178 . a najviše oko Kalinovika i Lištice. zvijezdom ili suncem. procesij ski. u Crnoj Gori i u sjevernoj Dalmaciji. Lištice. Andrijin. svastika i ostali. onda bi krstovi izbili na prvo mjesto. a neki sasv·im drugačije završavaju. Evo približno tačne liste njihovih osnovnih vrsta: grčki. s tilizovane i ostale . naročito oko Ljubuškog (više od jedne trećine svih ukrasa otpada na :krstove). Postoji više vrsta. ne računajući antropomorfne. Ako bismo zvijezde odvojili od rozeta. onda se može reći da oni stoje odmah iza zvijezda-rozeta. Kod ·n ekih dvoprutastih krstova se krakova na svojim krajevima spiralno povijaju na jednu i na drugu stranu. što je veoma :teško uraditi. vrpce. posebno oko Nevesinja. Najmanje je zastupljen u srednjem toku Drine. Neki primjerci g rčk ih krstova su okruženi vijencem. Mnogi od njih imaju krakove koji se završavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. u istočnoj Hercegovini. ali veoma rijetko na štitu . naročito oko Duvna. zatim u Ludmeru. ima jednako dugač ke krakove. Obično je plastičan .i svih drugih motiva. u zapadnoj Hercegovini. Tau-krst. Znatan broj ovih krstova ima krakove koji se prema svojim krajevima postepeno šire.

i to nekada samo neki od njegovih krakova. a pošto se II našim lcrajevima vidi na grbovima katoličkog reda sv_ Ivana. sidra ili rozete na krajevima svojih krakova.Andrijin krst Krst jednako dugačlcih kosih krakova nazivamo krstom sv. ovaj krst se u literaturi nekada naziva crux commissa. 3 . I ovaj je krst posvuda rasprostranjen. Ponekad ga je teško razlikovati od motiva štapa. koje drže ljudske figure. a nekada sva četiri. možda ih ima oko 300 primjeraka. s tom razlikom što latinski nema jednake krakove. Ako ga razlučimo od grčkog. I neki njegovi primjerci Jmaju ljiljane. dva kratka vodoravna i jedan donji uspravni mnogo duži. ali je brojno stanje vrlo teško ustanoviti. a nekada kao rombovi ili petorolistovi. relativno dugačkog donjeg uspravnog kraka. zajedno sa rozeticama. Andrije. onda ga ukupno ima oko 250 primjeraka. a donji uspravni duži. svega oko 40 primjeraka. nego tri gornja jednaka. 4 . Cesto se njegovi krakovi šire prema svojim krajevima. a kao jedan između njih. 226 Ta'k vih krstova nema mnogo na stećcima. obično torruranim. Poneki primjerak u vijencu ima male trolistove ili neke drugačije umet ke između krakova. Za razHku od grčkog. troprutaste i višeprutaste.Procesijski krst 179 Krstove nešto dužih dimenzija. Talcav latinski krst je u zapadnoj Evropi poznat pod imenom malteškog krsta. ovaj kosi.z avršavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. Ovakvih krstova je nađeno ukupno 40 primjeraka. Ovaj motiv se rasprostire po svim krajevima. II doba progonstva kršćana. 2- Latinski krst Gotovo sve što je rečeno za grčki krst odnosi ·s e i na ovaj. Tako ima krakove dvoprutaste. mogli . U prvo vrijeme kršćanstva. I neki njegovi primjerci imaju torrurane krakove. Ni ove vrste krstova nema mnogo. Ioni su.Tau-krst Tau-krst ili krst sv. cikcak i drugim motivima. nazvao crux decussata. 5 . umjesto pravoga znaka krsta. I on ima dosta svojih varijanti. korišteni su drugačiji.iH petorolistove na krajevima svojih krakova. Tome zovemo krst koji ima samo tri kraka. kao i grčki krstovi . I njegovi 'krakovi se nekada račvasto ili trozubo završavaju. koji se zbog toga što je sličan rims·koj cifri X. U nekoHko slučajeva ovi krstovi su elemenat II borduri. nekada okruženi vijencem. ili se oni nalaze uz figure. Znatan broj ovakvih hstova ima krakove 'k oji se . mogao bi se zvati ivanovačkim.

gdje na tim krakovima vidimo po jednu pticu.. Liš tice [ Ludmera. 8- Antropomorfni krstovi Mnogobrojni su krstovi koji su u većoj ili manjoj mjeri s li čni ljudskoj figuri. 6 . Nađeno ih je oko 40 primjeraka. Antropomorfni krst na sljemenjaku u Dvorišt ima kod Kupresa.kao luk. kao i primjerak sa tri para vodoravnih krakova. pa bi se tim imenom mogao i zvati . zatim kao krugovi. četverougao. Katić. š to podsj eća na kalvarijski krs t. kako je to predložio L. 7- Lorenski krst Ima krstova sa dva para vodoravnih krakova. 44.Kalvarijski krst Mnogobrojni krstovi imaju svoja pos tolja koja su razli čitog oblika . lorenskom krstu. Nazvao sam ga lorenskim ili dvos trukim krstom. kao ljiljani. kao dva ili tri kraka.'28 Evidentirano je ukupno oko 25 primjeraka lorenskih krstova. ili drugačij e. gdje se obadva para vodoravnih krakova završavaju spiralama i . Ljubuš kog i na Blidinju. kao dvije ljuds ke noge. Ovakvih krstova je evidentirano 20 primjeraka. Nađe se ponekli primj erak sa drugim kosim parom krakova. Nalazimo ga. kao s tepenice i sli čno. npr. Na ljudsku figuru podsjećaju obi č ni krs tovi kod kojih se Sl. Zanimljiv je jedins tven primjerak u Uboskom kod Ljubinja. na krst na Golgoti. Takav krst je sličan tzv.'" Oni su rijetka pojava . trougao. oko Ljubinja. bez obzira da li se oni završavaju obično.kalvarij s ki krst. Nađeni su oko Imots kog. .bismo nazvati procesijskim (c rux hastala).

n edale ko od Trebinja. a donji kao trup i noge čovjeka. - Antropomorfni krst na s t eć ku u So č i ca m a kod Rogat. sa stopalima u profilu. 45. gdje je maj stor . br. 23 ' Vrlo su zanimljivi i primjerci an tropomm-fni h krstova u Ziemlju. Gornjj kra k je kao glava. također u okolini Neves inj a. U nekoliko slučaj eva su naznačeni markantru dijelovi lica . 181 donji us pravni krakovi ra č vaju. a donj i uspravni ra čvaju . a donji uspravni krak se prema dnu postepeno širi . Na žensku ljudsku fjguru sa uzdignutim rukama dosta p odsjećaju primj erci koje sam našao u okolini Neves inj a pri kraju horizontalnih krakova se uzdižu s tubići sa kružnim završecima. baš kao ženska haljina.oči. 44) . ili sa zav ršecima u obliku ljiljana. kao da predstav lj aju gore uzdignute ruke.2JO U više s lučaj eva se horizontalni krakovi lome ili povijaju prema gor e.SI.ice. horizontalni krakovi su kao ruke. usta ."9 Origi nalan je slučaj u Klikovićim a. a donji produžen j većim dije lom pretvoren u dvij e noge. nos. a kod nogu se pojavljuju i vodoravni dodaci koji imitiraju stopa la . gdj e je gornji krak krsta proširen i zaokružen. J oš više na to pod sj ećaju krs tovi č iji se gornji uspravni u svom završ nom dij e lu proširuju u krug. U tome pogledu je za nimljiv dvos truki račva s ti krst iz okoline Kup resa (s l.

Glava je okruglasta. kao da se radi o plesačicama . jednostavnim urezanim linij a ma predstavio ženske figure u nekoliko nijansi (sa podignutim i sa s puštenim rukama) . 46. m Na s li čan način su klesani i antropomorfni krstovi u okolini Trnova . ili rombi č n a. - Ant ropomorfni krs t na steć ku u okolin i Nevesinja.SI. ramena su ravna . elipsasta. 182 .

9- Stilizovani krstovi Stilizovarti krstovi imaju nekohko svojih varij anti. 233 Postoji i više primjeraka bi ljrtih stilizacija. s jasno naznačenim šakama i prstima. manj e krstolikih.okruglasta glava. Krst-rozetama nazivam one motive kod kojih 183 Sl.'36 Postoje i druge varijante antropomorfnih krstova. koj e p odsj ećaj u na ženske ljudske figure . što podsjeća na predstavu sveš tenika. a noge se obi čno račvaju·. - Motiv krst·rozele na stećku Capljine. rascvjetali krstovi i krstovi kombinovani sa spiralama i grozdovima. a više čovj e kolikih. tek naznače na ramena. u jednoj ruci krst . ruke nešto spiralno povijene. ili spuštene. a trup i sas tavlj ene noge u vidu izduženog i prema dnu neš to proširenog stabla.'" Stil izovane ljilj ane koji sliče čo vj eku i krstu L. Takve primje rke sa m evidentirao O1a Blidinju i o ko Kalinovika. a naj češće i najvažnij e su krs t-rozete.nešto odignuta ili spuštena. zbog čega li če na muške lj udske figure. Takvih primjera ima oko Kupresa. trup uzak a dugačak.w. II Bivoljem Brd u kod . uglavnom ljiljana. 47.glava zaobljena ili elipsasta. r uke p odignute. kod kojih se s tablo prema dolje račva .23S Jedinstven je primjerak iz Rašk" Gore kod Mostara . ruke podignute. na dlanu druge "kamenica". Duvna i Imotskog. U svemu je evidentirano oko 80 primjeraka ovakvih krstova. trup uzak ili samo jednom urezanom linij om n aznačen . Pos toji i više primjera ka stilizacija ljilj a na. Katić je nazvao crux gemi.

Nevesinja i Capljine B7 Postoje i krst-rozete kod kojih je krst pred stavljen če tverokrakom rozeta m (zvijezdom sa rombičnim krakovima). Po natpisima na nekim stećcima s takvim motivima. . a njegov s tub je u vidu stabljike sa Sl. 48.Stilizovani krst na s t ećk u II selu Sopilj e kod Nevesinja. U jednom s lu čaju je rascvjetali krst okružen tordiranim vijencem. produženje uspravnog kraka krsta. li sta le (lisnate) krs tove ubrojao sam vrlo slične. pretežno u vidu ljiljana. a li još bogatije stilizacije. zapravo. koja su nekada u vidu rozete ili stilizovanog akantusa. U nekoliko s lu čajeva ti s tu bovi imaju svoja postolja. Takvi motivi su često postavljeni na stubovi ma. vidi se da ih je klesao kovač Grubač. koji su. a sve je to okruženo vijencem u kojem se redaju dvostruki isprekidani cikcak-motivi. Tu s padaju krstovi čiji se krakovi najprije spiralno povijaju. u međupros torima su cvj etići od po tri spojena rombi ća. a ponekad se takav pupolj č i ć nalazi i iznad sastava lukova (u međuprostorima krakova ). . prave osam jednakih u krug povezanih lu kova (valuta). lJ• U rascvjetale ili raz. s pajajući se tako. Ponekad je kod razdvajanja krakova isklesan pupoljčić . a potom formiraju raznovrs ne cvjetne ob like. zbog čega ih nazivam Grubačevim ·krs t-rozetama. Takvi motivi se nalaze u okolini Stoca i na Blidinju. alazimo ih u Boljunima i obližnjim lokalitetima u oko lini Stoca.se krakovi krsta pri krajevima razdvajaju i na obadvije s trane polukružno povijaju i. a li su nađeni i kod Ljubinja.

i hn ače. u Hercegovini.ma i primj era gdje su grozdovi veza ni za s tablo. Gacka i Čaplj i ne. Nekada o spiralama vise grozdovi. - Neko liko mo ti va stiLi zovan ih krs tova koji se javlj aju na s t ećc ima II Hercegovini. On se ne kada sas toji od dviju prelom ljenih Sl. Pos toje još ne ke nijanse ove varij ante. višekuta. 49. a li se u manjem broju javlja i oko Zvornika. npr. 10 - Svastika Sljedeća vrsta motiva krsta j este kukas ti krst koji se naj češće zove sva stika (crux ga mmata ). 50. koji dj eluj e ·k ao či pka . običnog krs ta. a li . koji s u nekada tordirani. U drugome slučaj u je s tub tordiran i pri kraju pre križen . u Bos ni i oko Stoca. Kalinovika. Najviše ga ima oko Olova.'" Stilizovanih ·krstova u svemu je nađe no neš to preko 50 primj eraka. ni je rij et. geografski priLi čno ogra ni čen. . . u vid u rozete. a li ima i drugač ijih zavr šetaka.24o Treća varijanta s tilizovanih krs tova obi č no se sas toji od biljne stilizacij e u vidu dvostruke s pirale č ije j e stab lo formirano kao krs t. Nevesinja. itd. ali je $ I Sl. Motiv . Kovilja če.ka poj ava.Motiv "svastike" ispod stilizovanog krsta na slj e menjaku li Eminovom Selu kod Du vna.tri para spiralno povijenih listića. ili vise na posebnim lozicama (grančicama). Zanimljiv j e primj erak bogato razli stalog krs ta kod Kalinovika. ll ' Ova varij an ta stilizovani h krs tova zastup lj ena je uglavnom 'll široj okolini Stoca i na Blidinju. Gornji uspravni i horizontalni krakovi toga s tabla-krs ta završavaj u se II vidu krugova ili kružnih vij enaca.

odnosno na koptski ideogram za Krista. udružene sa polumjesecom. Iako se javlja u svega primjeraka . Nevesinja i Mostara javlj a se nekoli ko primjeraka krsta . a ponekad u svome centru imaju " kamenicu"."2 Oko Nikšića. umjesto gornjeg uspravnog kraka. Obični krstovi. često sa roze ticama između krakova i pticama na krakovima.ili dobro povijenih urezanih linija. Obi č no su im krakovi prošireni prema kraje"ima. U dva s lučaja ključevi se produžuju kratkim kao cikcak-vrpcama i kombinuju sa rozeticama. Nij e ustanovljen u okolini Kupresa. Navodim samo neke od nj ih . suncem i ljiljanom nalazimo na romaničkim crkvama 'll Wiirttembergu.koji. Upotrebljavani su 186 . Od mještana sam za njih čuo i ime " krst sa tri pera" . Njihov ukupan broj je malen. četrdesetak II - Ostali krstovi Ostali ·krstovi su drugačiji od svih naprijed navedenih vrsta."4 U okolini Lištice su nađena tri primjerka kosih krstova č iji su krakovi slični ključevima. "kamenicama".ijante . kao i u našim krajevima. Najviše ga ima u Imotskoj krajoni.247 a isto je tako jedinstven primjerak tordiranog krsta na trouglastom postolju. itd. običnim prečkama .. u vidu latinskog slova Z i S. koji se nalaze u okolini Ljllbuškog. a donji uspravni malo račva (Zablj ak) . Stoca. kao i u vidu S spirale.243 Naprijed je bilo govora o dvostrukim . tj. onih koji imaju tri para horizontalnih krakova. a nekada je plasti čno isklesan. a i se veoma razli·kuju. pojavljuju se krstovi bez donjeg uspravnog kra'ka.lorenskim krstovima . zbog čega liči na kapelicu (Imotski) . kao i na nekim lokalite tima u Pivi. a potom oko Kalinovika. umjesto gornjeg uspravnog kraka. imaju povelik kružni vijenac. Ljubuškog. Olova. kakve.2 " Obične krstove. Na područj u između Konjica. 250 Krstovi antropomorfnog oblika su široko rasprostranjeni.24S Postoje krstovi okruženi vijencima čiji su krakovi označeni urezanim linijama. ili kružni vijenac. a međuprostori popunjeni nizovima pod pravim uglom urezan ih linija. Zanimljiv je jedinstven primjerak krsta čiji se horizontalni i gornji ·krak završavaju u vidu polumjeseca. grčki i latinski. ovaj motiv je geografs ki široko rasprostranjen. Na staro kršćan­ skim sarkofazima u Aliscampu u Arlesu nalaze se i dvostruki. koji. koji veoma podsjeća na staroegipatski hijeroglif ankh (crux ansata). Navodim samo neke zanimljivije va. a neki spiralama. Ovdje bi se mogli uvrstiti rijetki primjerci trostrukih krstova. kao i stilizovani krstovi. vidimo u Muzeju kršćanske umj etnosti u Arlesu i na vizigotskom sarkofagu u Muzeju u Narboni. koje sam nazvao trokrakim krstovima. kao što su krstovi kod kojih se neki krakovi završavaju krugovima ili 'kružnim vijencima. nalaze se na starokršćanskim sarkofazima i nadgrobnim stelama. nađeno ih je oko 20 primjeraka.248 međusobno * ** Krstovi stećaka imaju mnogo analogija na raznovrsnim spomenicima u svij etu. ima dvostruki trouglasti zabat. Postoje i druge varijante. npr."6 Na nekoliko krstača iz okoline Gacka nađen i su krstovi koji stoje na rozeti. Nevesinja i Bileće .

sa rozetama u njihovim centrima. iz XIV v. zatim na štitu go ti čkog sankofaga u Muzeju sv .258 Dvoprutasti krstovi sa spiralno povijenim krakovima nalaze se na duboreznim vratima neikih grčkih manastira s kraja XIII i početka XIV v. koji se nalaze pre katedraInom crkvom sv. 262 Na glavnoj fasadi manastirske crkve -ll Studenici nalazi se dvostmki krst čiji se donji krak produžuje i na obadvije strane zav. čiji se odljev nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu. Tako. sa voluticama (. u okolini Kragujevca. . ili ·sidra. umjesto ljiljana obično su stilizovani petorolistovi.257 Krstovi sa ljiljarnma su česta pojava i u djelima primijenjenih umjetnosti. S. Nikole u Bariu (sa vizantijskim karakteristikama) nalazi se krst čiji se J<:rakovi završavaju trozubo i drugi na kojem iz donjeg kraka izbijaju dva stili"irana akantusova lista.263 Na odjeći živopisa u Žiči prikazan je rascvjetali krst. na romaničkim lukovima ikod ulaza u podzemlj e crkve. Na bjeloruskom jeziiku se romb i danas zove krug. Sa!kota evidentirala na nad- 187 . nalazimo na parapetnoj ploči sa ikonostasa crkve sv. tako kod afričkih naroda i kod starih Slavena.252 Re'kao sam već da je kosi krst .266 Vrlo slični ovima su rascvjetali krstovi koji se zovu Hetimasija. isklesani su krstovi sa krakovima u vidu ljiljana.). Marije u Svaču. 265 Taj motiv se nalazi i na fragmentu kamenog sarkofaga iz crkve sv. 2OO Na sarkofazima nadbiskupa Ivana Ravenjanina i priora Pe tra.korišten kao ideogram za Isusa Krista. tzv.. u Gruziji .u irskoj kršćanskoj umj etnosti.253 Brojne su analogije krstova čiji se krakovi završavaju ljiljanima. 'iz XIII V_264 i na slikanom soklu zida ikonostasa crkve Petkovice kod Stragara. 256 Krstove sa krakovima klesanim u vidu riblje kosti. Augustina u Tuluzu.p erioda.. TaJ<:o ih. ·s kraja XIII V. S.'61 Krst-rozete . s kraja XIII ili početka XIV V. Takav motiv je M. Krstovi sa gornjim uspravnim krakom u obliku romba javljaju se od vrlo ranih perioda. Katarine du Mont u Rouenu (XIII V.). Takve krstove sam našao i na sarkofagu iz XII v. Dujma u SpEtu. a takve koji su još imali dodatke u vidu malih ljiljana vidio sam kao minijature rukopisa grčkog Cetveroevanđelja iz XIII v.254 Kosi krst sa ljiljanima na krajevima krakova nalazi se na pluteju u crkvi Cividale u Tempiettu.i ja i završava u vidu trolista. iz XI-XII V. 255 Na ugrađenom sarkofagu u bazilici sv. U Muzeju Cluny u Parizu vidio sam venke procesijske krstove čiji se krakovi završavaju sa Ijiljanima.. npr. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji.k rstove sa ljiljanima vidimo na parapetnim pločama u crkvi S. rozeticama između krakova) vidimo II crkvi. Klimenta u Rimu. m Dvoprutast krst sa krakovima koji se spiralno povijaju vidio sam na kamenom fragmentu iz grčkog paleokršćanskog . vidimo na tekstilu sv . a vrlo slične rascvjetale krstove možemo vidjeti na živopisu Bogorodičine crkve u Studenici.Andrijin . u Muzeju La Rochelle. Zeno u Veroni. Prasede u Rimu. a vrlo s!>ična rozeta postoji na crkvi u Ahtali. sa krakovima koji se povij a ju i stvaraju male ljiljane u površinama između krakova. na ugrađenim starijim fragmentima u crkvi sv. kao i analogije uopšte stilizovanih krstova. lebende Kreuzen . i često stoje na stepeničastom postolju. kao i na fragmentu nadgrobnika Teodata u Muzeju Malaspina u Paviji. a poznati su i merovinški. kod kojih su ·krakovi obično dvoprutasti. u Italiji i na fragmentu sarkofaga Teodata u Muzeju Malaspina u Brescii.'51 Antropomorfni krst je simbol na zastavi savremene afričke države Mali. Vittore u Raveni (IX V.

god 271 Pos toj e još mnoge analogije raznovrsnih ob lika krs tova. - Sarkofag priOl'a Petra u Splitu. grobni m pl oča m a ma nas tirs ke crkve li Banji kod Priboja (XIV v. a u ha lš tatu ga ima na čitavom ilirskom podru čju . izd atOj Dubrovn iku 1249. Rečeno je već da je a nkh bio egipatski hijeroglif i 188 . I z ovog se vidi kako je 'k rst kao likovni m otiv u s rednj ovjekovnoj umj etnos ti bio veoma mnogo korišten ."o Krstovi čija se gornja tri kraka završavaju kao krugovi na laze se na povelji hums kog župana Radoslava od 22 .m Nek i njegovi oblici potječu još iz pred is torijskog vremena. 5 1. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . Tako. Običan krst j e poznat još iz neolita. datiranom oko sredi ne XIV v.'·. krst-rozete i sti lizovane krstove na lazimo na s tarobosanskim drvenim tasovima i drugim duboreznim predmetima iz zapadne Bosne. li B osni.Sl. a direktnu analogiju j e naš la na neidentifikovanom sarkofagu u crkvi sv . Maks im ov i ć takođe r navodi te Hetimasija-krs tove.na povelj i hums kog vlada ra kneza Andrije. J.' 68 Analogije našim krstovima na s tećcima mogu se nać i j na te ri to· riju Bos ne i H ercegov ine. ne ku vrstu krst-rozeta vidimo na boga to ukrašeno m pluteju iz kasnoanti6ke barilike u Zen ici . sa glavicom i oborenim horizontaln im krakovima . a a nt ropo morfni krs t.. a osobito na bron čanom nakitu na Glasincu.). ali o na pod tim poj mom obuh vata gotovo sve naše st il izovane krs tove. Može se reč i da je on i najznačajniji i na jraspros tranjen iji li'kovni simbol Kristove muke . V 1254.'·' Krstove sa krakovima koj i se završavaj u u vidu ljiljana. na kojima nij e potrebno da se zadržavamo . god . posebno o nih ob i čnih grčki h i latinskih . us tanovlj en j e li mikens koj umjetnosti.

Sv.'s. pojam krsta na stećcima. potekao iz Mezopotamije. On kaže da je krst na nadgrobnicima "simbolička predstava pokojnika u grobu" . gdje se krst opisuje kao drvo života (lignum vitae). U Indiji je ona "simbol sunca i vatre. Vidovića s u to antropomorfne stilizacije Kristovog drveta raspeća.189 koptski nadgrobni simbol. međutim. objašnjavao ne kao predstavu Kristovog raspeća . Wenzel smatra antropomorfnim krstovima koji . We nze l kaže da je srednjovjekovno predstavljanj e ljudske figure u obliku krsta vezano sa Kristovim raspećem. iz XI-XII v. prezirali realističko raspelo. nego stilizovanu antropoidnu predstavu samoga pokojnika.'83 Jedi nstveni krst sa istaknutim rukama i krstom u jednoj na s tećku u Raškoj Gori kod Mostara C. a na Zapadu je služila kao vrlo rasprostranjen amulet razl ičitog značenja. a li su poštovali krst. kada je kršćanstvo postalo državnom vjerom. zbog toga što ponešto s li če egipatskom ankhu. izgleda. Wilke je svastiku svrstao u lunarne motive. I krstove okružene vijencem. motiv krsta na stećcima ne označava pripadnost kršćanstvu. Fiskovi ća podsjeća na romaničke krstove u Zadru."6 Svastika je poznati predistorij ski simbol. SoIovjev je. Na starokršćanske nadgrobnike je stavljana umjesto običnog krsta. a grozd kao "grozd životni".28' Takve motive i drugi neki nau čni radnici tretiraju ortodoksnim kršćanskim . U Konstantinovo vrijeme.280 Tau i kosi krst korišteni su u doba progonstva kršćana .'87 Na osnovu prvog psalma a trećeg stiha. nego narodnim motivima. Za D. Antropomorfni krstovi Sll najviše bili predmet zanimanja istraživača stećaka . sva ki od njih u desnoj ruci drži krst.m P . Solovj ev misli da je to prastari simbol vječnog života i da je na stećke došao preko bogumila. Neke stilizacije ljiljana u okolini Imotskog M. sa reljefnim arkadama u 'kojima su figure svetaca. ·koji su mogli preuzeti i bogumili .m Neki ga istraživači smatraju starim slavenskim paganskim simbolom.'" On kaže da je kult svasti ke bio poznat i islamskim narodima. a naročito Kristovo raspelo. pod čim se podrazumijeva simbol Krista koji je raširio ruke. Po njegovom mišljenju. pa otuda i pripis ivanje stećaka bogumilima. Radojčić tvrdi da je motiv kombinacije krsta sa spiralama i grožđem ortodoksni kršćan s ki simbol. a spirale "pravi krstjani" . Dosljedno tome.'78 Po V. Petrović se sa svojim mišljenjem o porijeklu i simbolici krsta sasvim izdvaja od ostalih istraživača. A. nego kao Krista sa raširenim rukama.m a i M. Ž . A. m G. kao i one kombinovane sa spiralama i grozdovima. a naročito pojam antropomorfnog krsta. mogu da simbolizuju žensku p lodnost . Hoće da kaže da su bosanski bogumili . naslijeđenim iz pretkršćanskog vremena. te životne snage koja iz njih izvire". on krstove na stećcima ne smatra kršćanskim. to je veoma rasprostranjen predistorijski motiv koji simbolizira donosioca sreće i čuvara od zla. dakle. Solovjev objašnjava i s k l jučivo neomanihejskim u če njem. Curčiću. Oroncija. Da bi mogao s'teć ke pripisati bogumili ma. koje su na steć­ cima imale istu vrijednost kao i ortodoksni krstov-i. kao neomanihejci. Kupreške krstove koji se prema dolje račvaju Meyer smatra gotički m. Krst predstavlja samoga Krista .'84 Radi se o srebrnom relikvijaru sv.''' Tau-krst je u germanskoj simbolici imao moć zaštite od demona. krst je postao državnim grbom.'" Njegovo mišljenje dijeli i P. Tomić. grozdOvi su nj egove riječi .. koji je. koja je nastala "regresivnom stilizacijom realističkog prikazivanja pokojnika" .286 Cesto je isticana okolnost da su srednjovjekovni heretici prezirali krst . Tau se naziva i "s lovom gospodnjeg znaka".

m ••• Kako se iz prednjega vidi. m Neki misle da krst u rukama čovjeka znači realnu životnu predstavu. Navela .karakterističnija mjesta. Svi se. M. m Sv. Radojčić je vrlo dobro uočio identičnost 'Stiliwvanih krstova na sljemenjaku iz Donje Zgošće i na freskama u Žiči.292 Veoma su korisna zapažanja J.simbolima. rasprostranjenost u svim geografskim područjima.m Svi ovi rascvjetali krstovi vode svoje direktno porijeklo iz rane kršćanske skulpturalne umjetnosti istočnog svijeta. zbog čega bi krstove sa sidrima trebalo tumačiti kršćanskom nadom ou bolji svijet. koji su u vizantijskoj umjetnosti poznati od XI v. koji je vrlo sličan ovima. izbor mjesta na samim spomenicima i klesarska pažnja koja im je posvećivana. ali su rasprostranjeni i na Zapadu u toku čitavog srednjeg vijeka. brojnost i raznolikost tipova i njihovih varijanti. 295 Rascvjetali krstovi se nalaze i na kovčežićima od bjele>kosti. Wenzel je rascvjetalim krstovima na stećcima posveti'la poseban članak.ka!lvarijski tip krsta na stećcima možda nastao pod utjecajem sa Istoka. Najpopularniji su jednostavni grčki i latinski oblici. Vidović smatra stil. Ona kaže da je to stari kršćams'ki simbol raspeća i vaskrsenja.izacijama zasnovanim na biblijskim motivima. najznačajnija i naj.293 Izgleda da je motiv krsta Hetimasije karakterističan za nadgrobne spomeni'ke visokih crkvenih dostojanstvenika u XIII i XIV v. Starom Nagoričanu i Dečanima. koji je u Vizantiji i uopšte na Istoku predstavljan na oltarskim pregradama. a zatim trgovinom.'89 a D. M. J. 'Dimitrija u Peći. posebno antropomorfnim i stHizovanim. na pločama ikonostasa crkve sv. preko Venecije i Dubrovnika. na Atosu i u Gruziji. u Srbiji. je njihovo rasprostiranje (19 primjeraka ukupno) i pronašla . ali još češće na nadgrobnim spomenicima. Sergejevski ih smatra kršćanskim 'Simbolima.neko\ilko analogija u našoj i ·stranoj umjetnosti."'" I D. Zbog svega toga se misli da su takvi motivi na stećcima mogli nastati pod utjecajem istočne crkve.. javljaju u nešto više od 900 primjeraka. Najviše oltarskih pregrada sa takvim motivom sačuvamo je u G. kao i na nekim drugim sarkofazima i nadgrobnim pločama u Srbiji. Kod nas ga nalazi na fasadama manastirske crkve u Dečanima. jasno govori o važnosti i obljubljenosti krstova na stećcima .296 Motiv sidra je starokršćanski simbol nade.297 Postoji mišljenje da je . Svojom majstorskom likovnom obradom osobito se ističu krst-rozete i rascvjetali krstovi. Maksimović kaže da je karakterističan za nadgrobnike starokršćanskog i vizantijskog perioda. Nalazi ga i na sarkofagu Ivana Ravenjanina u Splitu. Naročito je upozorila na slič­ nosti sa kovčežićima od slonovače koje su izrađivale arapske zanatlije na Siciliji ou XII v.-čkoj. Ogroman broj motiva krstova. ali da se susreće i kasnije. ali je velika pažnja poklanjana i dl1ugim oblicima. Za krst Hetimasiju. 190 . pak. Ma'ksimov4ć. u ovoj grupi postoji 11 osnovnih motiva i 38 njihovih podvrsta. na kamenom sarkofagu arhiepiskopa Joanikija u Sopoćanima. koja se odnose na motiv rascvjetalog krsta. 29S. dosprjevali i u naše krajeve. Vego ih veže za kršćansku euharistiju. Sasvim je sigurno da u cjelokupnom fondu reljefnih motiva stećaka krst zauzima jedno od dva vodeća.

i= + + Tabela XII Naj če š ći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima. 191 .

+++0 O+ ®=#= o Tabela Xl11 - Naj če šć i vido vi vrsta i pod vrs ta moti va krs to va na s te ćcima. 192 .

193 .T Tabela X IV Najčešći wdovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima .

194 .Tabela XV - Najčešći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima.

kao što je krst-rozeta i rascvjetali krst. na freskama i na raznovrsnim proizvodima primijenjenih umj etnosti. BILJNI MOTIVI 195 Kao jednu od osnovnih vrsta ove grupe smatram predstave čitavih drvenastih j zeljastih biljaka. Petrovića o isključivo staroslavenskom porij eklu i narodnom nekršćanskom karakteru krsta.ili iz stilizovanih akantusovih listova. iako to nije sasvim adekvatan termin. U tome pogledu je od značaja i to što se na armens'kim srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima. posebno nekih nj egovih oblika. slično nekim motivima stećaka u okolini Stoca u Gacka. njegovo porijeklo. Ž.koji se zovu hačka ri. Prikazivan je na zidovima arhitek10nskih crkvenih objekata. time nije rečeno da oni nisu upotrebljavali taj motiv. U prilog takve pretpostav·k e ide i okolnost da se rascvj e ta1i krstovi pojavljuju na vizantijskim kovčežić ima. Naravno. Naročito je važna njegova brojna zastupljenost na sarkofazima oj nadgrobnim pločama. protumače kao neomanihejsku pojavu. krst kombinovan sa spiralama i grozdovima i svastiku). nazvao zajedničkim imenom stabla. Solovjeva i njegovih sljedben~ka da krst na s tećcima . . kao d na one u Srbiji. romanike i gotike. seže u daleku prošlost. Krst je česta pojava k~ko u s tarokršćans kom periodu tako i u stilskim umjetničkim periodima predromanike. JOO Ne mislim da je krst na stećcima u svakome slučaju zadržao punu kršćansku simboličnost. čini mi se da su veze sa Srbijom bile jače nego sa primorj em. a doslj edno tome i da stećke pripišu isključivo sljedbenicima srednjovjekovne CI1kve bosanske. javlja rascvjeta1i 'krst na stalku. mislim da je naučno opravdano da se krst na stećcima tretira kao opštekršćanski motiv. što je vjerovatno prvenstveno rezultat istog starokršćanskog porijekla i sličnosti u ideološkim i umjetničkim nazorima odnosnog vremena. antropomorfni krst. I kao" da se javljaju na ikonostasima u Grčkoj. Ne uzimajući u obzir zanimljivu hipotezu P. . na kamenim predmetima u crkvama.k oji djeluju više kao ukrasi.Iako porijeklo krsta. koji često izlazi iz rozete . Iako je o krstu na stećcima napisano mnogo više nego o drugim motivima. i to kako na Zapadu t~ko i na Istoku. s takvog stanovišta nije moguće uvažiti pokušaj A. Razumljivo. na nadgrobnim 's pomenicima. posebno pitanje njegove pojave na stećcima ostaće i dalje predmet proučavanja. na Atosu i na Kavkazu. Kada imam na umu vrste kao što su krst-rozete. Naručioci i maj stori stećaka mogli su se ugledati na krstove u našem primorju. posebno neke njegove tipove ~krs1 okružen vijencem. značenje. ~ rst je karakterističan motiv srednjovjekovne kršćanske likovne umjetnosti. . Ovo je samo doprinos pokušajima rješenja toga pitanja. . koje sam. što znači da je vizantijska umjetnost i umjetnost Istoka uopšte mogla biti od relativno većeg utjecaja. rascvjetali krst i krst Hetimasije. pogotovo je to nemoguće tvrdiĐi za neke njegove oblike i varijante. iz praktičnih razloga.

. ponajprije lozica koje su stilizovane u spiralne zavoje. Neki su samostalni i zauzimaju strane spomenika. odnosno svoje stabljike. oko Kupresa. Zapravo se radi o predstavama zeljastih biljaka. Peta je višel atični list. Ponegdje se grane. pretežno u okolini Srebrenice. a šesta grozd. te u Imotskoj krajini. odnosno njlihovih izdanaka. kao u žalosne vrbe 302 U Hreš. a ona u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini su pretežno stilizacije ljiljana. Gotovo naturalistički je predstavljeno drvo sa deblom i krošnjom u Boljunima. Za ovakav naziv pete vrste odlučio sam 'Se zbog toga što su motivi te vrste slični i što ih nije moguće sigurno razlučiti. stablo je stilizovano kao palma . a ima i uklesanih. A ima i sasvim neobičnih i jedinstvenih stilizacija. Razli č itog su brojnog stanja i neravnomj erne teritorijalne rasprostranjenosti. Za deblo je privezana neka četveronožna životinja koja je slična lavu . zalim u centralnoj Bosni. ne ke podsjećaju na ljudsku predstavu. Da lmaCiji i u primorju uopšte nema ovih motiva. Duvna i LiW1a. odnosno spiralno povijeni.k ojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili više grana. ali su pretežno stilizacije različitog stepena.J01 U okolini Lištice stablo ima oborene grane.J04 1 96 . 42).Stablo Predstave čitavog drveća 'Ila stećcima nisu rijetke pojave. Nekada je to predstava zeljaste biljke ili biljčice. br. Obično je isklesano verti'kalno deblo od . uglavnom oko Kalinovika i Trnova. a i neke biljke također imaju svoje cvjetiće. Cetvr~u vrstu sam nazvao ljiljan zbog toga što najviše lliči baš na tu biljku. Uglavnom su p lastične. Postoji nekoliko vl'io zanim ljivih primjeraka. granama. U Hercegovini je stablo zastupljeno u okoJ. Ova vrsta motiva najčešće se javlja u krajevima istočne Bosne. čitave Po svom ukupnom broju ova grupa spada među najzastupljenije. odnosno sa cvjetovima. Na nekim njihovim granama stoje ptice (sl. Treća osnovna vrsta je rozeta. kod Sarajeva. listova . Neka slabla su krošnjasta. odnosno na njen cvijet. Vlasenice iKladnja. l . Srbiji. a neke na predstavu !krsta. ili se simetrično spiralno povijaju. urezanih u kamenu površinu. Javljaju se u oko 100 primjeraka. Neko drveće je naturalistički predstavljeno. U ostalim područjima je rijetka pojava. onda u zapadnoj Bosni. kod Stoca. čiji su izdanci ili listovi kosi. Ponekad s u to maltene naturalističke predstave. koje su nešto nakošene prema gore. pa čak i sa p lodovima.Druga vrsta je spirala. Bratunca. listovima i cvjetovima. Stabla centralne Bosne 'sliče ljiljanu. ali su više puta i udruženi s drugim motivima.ini Nevesinja. Ta st abla su izvanredno lij epo klesana . Neki primjerci nemaju svoga debla. U Crnoj Gori. izdanci il i listovi zmijoHko povijaju . lovi motivi imaju svoje varijante.JOJ Na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazi se nekoliko predstava stabala sa krošnjama. Neke biljne stHizacije su veoma s l ičn e ljiljanima.

52. .. " ~ • '4' ... f . I I . • I '.'.• " SI. r~ . u J " . - Stilizovano sL abIo na s tubu II o kolini Kladnja. 197 .

Maria in Trastevere u Rimu. na parapetI1im pločama u građenim u zidove predvorja crkve S. Sabina u Rimu. I sto tako. npr. tako.3l0 198 . 30. - Piscina sa motivom stilizovanog stabla ološkom muzeju li Veneciji. 309 Klesane mot. . zatim na pluteju oltarske pregrade iz stare katedrale u Zadru (IX v. tako. ono se nalazi na medaljonima tornja Pom poze i na arhitektonskim fragmentima iz crkve S. koji se sada nalaze u Nacionalnom muzeju u Raveni. npr. lOS U Francuskoj sam evidentirao nekoliko sarkofaga na kojima su bila isklesana stilizovana stabla. zatim na konzoli sjevernog zida crkve sv. J07 C. predstavlj eno na jednom galskom sarkofagu. Vittore u Raveni. na vizigotskom sarkofagu li Muze ju u Narboni. Motiv stabla SL 53. Truhel"ka je saopštio da je cvateće drvo. na sarkofagu iz sv. II Arhe- također vidimo na je dnoj piscini u Arheološkom muzeju u Veneciji.. Donata u Zadru.• •• Stablo je čest motiv kršćanske umjetnosti i predstavlja drvo života.ive stabala nalazimo i na srednjovj ekovnim sarkofazima u našim krajevima. uz suho. Tako se on nalaz·i na jednom starokršćan skom sarkofagu i na jednoj vizigotskoj steli u Nacionalnom muzeju u Rimu. 306 I zgleda da je ovaj motiv najrađe kori šten na nadgrobnim spomenicima.). Andrije u Barletti. npr. zatim na parapetnim pločama predoltarskog prostora u crkvi S.. Vidimo ga.

. stablo i biljka motivi kršća n ske likovne umj etnosti koji. Križa u Ninu i na parapetnoj ploči crkve sv. spirale i još n eke motive. 317 Stoga se taj motiv javlja na sakralnim spomenioima. Nikole Bolničkog u Ohridu (XIII V.). - Motiv stilizQvanog stabla na slj emenjaku Konjica . simboliziraju vječni život poslije smrti. nalaze se stilizovani buketi cvijeća. u Bosni. II okolini * ** Op ćenito je poznato da su drvo. porijeklom sa Istoka (donijeli ga Turci). 3l3 Stablo sa dva para povijenih grana vi dimo na kapitelu kasnoantičke bazilike u Dabravini. Njegova česta veza sa krstom približava ga motivu rascvjetalog krsta. V. kti10ra crkve manastira Konče (XIV v. jeste stablo. uz ostale motive. gotovo identi čne.3l2 Jedan od čes tih motiva pirotskih ćilima.311 Stilizovano stablo (slično palmi) kao gornji uspravni krak krsta nalazi se na nadgrobnoj ploč i vojvode Nikole Stanojevića.s rpskom simbolu vaskrsenja. evidentirali na stećcima u okolini Konjica. 3l ' Motive stabala nalazimo i na starim bosanskim drvorezbarenim predmetima. Đurić kaže da su "crpeni iz romaničke i gotičke umetnosti Primorja gdje se redovno nalaze na arhitekturi. 54. rađenim konjičkim duborezom.). Za stabla na stećcima.3l6 Sl. kao rajska vegetacija. kakve smo.na kapi telu stubića pluteja iz crkve sv. pa i na nadgrobnim spomenicima od XIII do XV v .3i5 I na drvenim sanducima za ruho. "318 199 . a posebno na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. poznatom vizantij skom i . uz ljiljane. plastici..

U ne koliko slučajeva u okolini Ilijaša. Slična je situacija i sa S spiralama. što znači podru čja sa bujnom vegetacijom.što je D. ili koplje sa zastavicom. Dosta ih ima oko Vlasenice i na području Majevice. Trebinja . umjetnička inspiracija uglavnom bila uslovljena bujnom vegetacijom domaćeg tla. zatim oko Bileće. s iznimkom kombinovanih spirala u okolini Stoca. Na nekim stećcima nalazimo po jednu ili po više t~kvih običnih međusobno nepovezanih spirala. pa i na one preko Drine. Najviše ih je ustamovIjeno u okolini Olova. onda oko Kupresa i Duvna. Na sljemenjaku iz Donj e Zgošće klesar je prikazao čitavu šumu. o njima ne vise grozdovi. Mostara. a u svojoj grupi su ispred motiva stabla. tačnije i stočne Bosne. Mislim da je pri klesanju s tabala na stećcima moglo biti ugledanja na romaničku i got ičku kamenu plas tiku. Iz prednjih podataka o rasprostiranju steća ka sa motivom s tabla vidi se da su oni uglavnom karakteristika Bosne. ali ima i urezanih. Pa i tako brojno kori·štenje motiva stabla na predm etima narodne umjetnosti od drveta i tekstila nije niš ta drugo nego ukrašavanje. Neke kladanjske stilizacije su prilično geometrizirane i nije čudo . u Dalmaciji. Javljaju se i u Imotskoj krajini i u srbijanskom dijeLu donjeg Podrinja. niti se na njima javljaju kakvi listići ili cvjetići. a može biti predstavljena i samo jednim spiralnim zavojem. javljaju se u oko 180 primjeraka. Ljubinja. Najplastičnije i najlje pše su obrađene 'k ombinovane spirale. zatim oko Kalinovika i u nekim drugim krajevima centralne Bosne. reći da su češće individualne nego ti grupama. polumjeseci ili krstovi. npr. Najviše je dvostrukih. kombinovana sa krstom i kombinovana sa grožđem. posebno na nadgrobne spomenike primorja. u zapadnoj Bosni. ali da je tada kršćanska simboUka toga motiva već bila prilično zaboravljena i da je za pojam stabla na stećcima. u Bosni. 2- Spirala Moglo bi se reći da je spirala umjetnička stilizacija loze kao dijela i izdanka bilJke. kršćan s ke s imboličnosti.u Crnoj Gori. u Hercegovini . a najmanje S spirala. Čapljine. Rijetka su pojava u Hercegovini. dvojna spirala. Zvornika i Kladnja. One nemaju svoje stablji'ke. itd. Obična spirala redovno ima više zavoja. Spirale nisu tako široko rasprostranjene kao što su.Mislim da pri ikonografs koj i stilskoj analizi ovoga motiva. Obrada je dosta neujednačena. za koje se more. a naročito za nj egove brojne osebujne varijante oblika.Bosni. p ored moramo uzeti u obzir još jednu okolnost. Vlasenice i Bratunca nalaze tako brojne varijante ovoga motiva. Sergejevski biljne stilizacije oko Bratunca svrstao u ukrase. između dviju položenih S spirala prikazana je ruka. Lištice.. U mnogim krajevima ih uopšte nema . Gruda i Posušja. a kod Kupresa turnir u pejza~u . Redovno su plastično klesane. Nije slučajno š to se oko Kladnja. rozete. također u istočnoj . osim u iznimnim slučajevima. po svom ukupnom brojnom stanju su negdj e oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva. Na stećcima uočavamo pet varijanti ovoga motiva: obična i S spirala. u istočnoj Bosni.319 Najčešće se javljaju dvij e simetrično isklesane obične spirale 200 . Inače.

II Sl. 55. .Sl. - Mo tiv S spirale na stubu (sada u vodo ravno m položaju) Đurđ ev iku kod Tuzle. 56. - Mo tiv d vostruke spirale na sanduku sa postoljem iz okoline Rogatice.

što smo ustanovili . kao voluta il i kao položena S spirala ."o U ne kim slučajevim a o sp iralama vise grozdovi. II Kopoš iću 202 . Treba reći da se nekada ne radi baš o p ravim spiralama.. pa i na tordirane s pirale (Vlasenica ) . U nekoliko slučaj eva plasti čno reb ro koje se proteže sredinom stuba. Kod takvih motiva spirale su obično povezane sa svojom stabljikom. 57. ili se neki od njih može uvrstiti u motive stabla. - Motiv dvostruke spirale na sljemenjaku kod Ilijaša. Nailazimo ponekad na tordirane stabljike. služi kao stabljika dvostruke spira'le (okolina Vlasenice). Ponekad stabljika iznad spirala ima manje kose izdanke na kojima su prikazani cvj e ti ći . Dvostrukih spirala naj više ima oko Olova . Ilij aša. U nekim sluč. krug i kružni vje n či ć.3" Koji put stabljika u svom donjem dijelu prelazi u postolje koje je razli č ito oblikovano . odozgo prema dolje. kao rozeta. npr. Stabljika je u svom gornjem završnom dijelu različito oblikovana . kakve varijante nalazimo oko Bratunca. pa i sa tri ili više si me tričnih sp irala vezanih za stabljiku.peroliko.sa stabljikom između njih. Pos toje varijante sa dva. kakvu varijantu nazivam dvojnom ili dvostrukom spira lom. račvasto. Breze i Vareša.kao obična preč­ ka. ali ima i n epovezanih dvostrukih spirala. u Bosni.322 Sl. u okolini Zvornika i sa druge strane Drine.aj ev ima umjes to o!:>ični h isl<lesane su S sp ira le. nego samo o spiralno povijenim listovima. pa je u takvim s lu čaj ev ima teško reći da li su to sve motivi spirala. kao trolist ili ljilja n.

203 Sl. . 58.Dvostruka spirala sa grozdovima (is pod pred· stave Java) na stubu II Gornjem Dragaljevcu kod Bijeljine. .

Nai šli smo i na spirale koje se neuobi čajeno zavijaju. Kalinovika. Olova i Zvornika. 324 Dodajmo još da se kod velikog broja bordura od povijene lozice nalaze ukomponovane obične pa i S spirale čak i u hercegovačkim krajevima. nego obratno. Drugi par spirala izlazi iz gornjeg uspravnog kraka krsta. ne slijeva nadesno. ili samo u iznimnim s l učajevima.Sl. a drugi na drugu stranu (Kladanj). a ima i drugačijih završetaka. Nekada se iz stabljike pruža i par loznih izdanaka na kojima je obješen po jedan grozd. Takve kombinovane varijante spirala obilježja su lokaliteta u okolini Stoca.Spirala sa grozdovima na sljemenjaku iz Krupnja. ali se javljaju i u okolini Nevesinja. zatim kao kružni vijenci. Nij e rijetka varijanta koja je kombinacija dvostruke spirale sa krstom. .323 U Kruševu kod Stoca vidimo po jednu nevezanu spiTalu ispod horizontalnih krakova krsta o kojima vise po dva grozda. a ima i primjeraka u kojih vise po dva grozda. Gotovo u svim takvim slučajevima o spiralama visi po jedan grozd. Stabljika je tordirana. u zapadnoj Srbiji. Na glavnom paru i na izdancima vise grozdovi. Sve je izvanredno lijepo obrađeno. Zanimljiv je primjerak dvostruke spirale sa cvjetićem Tla stabljici koja izlazi iz polumjeseca (okolina Vlasenice). 204 . Jablanice. uz stab ljiku su vezana dva para spirala i par izdanaka. Neke su dvostruke spirale bez stabljike spojene u svom izlasku ili u svom podnožju . U Uboskom kod Ljubinja se krakovi krsta završavaju kao spirale. Najčešće se sva tri gornja kraka krsta završavaju kao krugovi. ili kao rozete. 59. gornji krakovi krsta se završavaju virovitim rozetama. a bilo je i motiva sa dva para spirala od kojih se jedan zavija na jednu. Osobito bogata predstava kombinovanih spirala niifazi se na sljemenjaku u Dobrigoš ću kod Jablanice. u Hercegovini. Našli smo i više specifičnih slučajeva. U tim s l učajevima je stabljih ti svom gornjem dijelu dobila još dva poprečna kraka. gdje ·S spirala uopšte nema.

205 .Sl.Mo tiv d vos truke S s pirale kombinovane sa krs tom i grozdovima na slj emenjaku u Radimlji kod Stoca. . 60.

a položene S sp irale na s tarokršća n­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arlesu. u Caričinom Gradu."6 Dvostruke spirale vidimo na spomenicima Justinijanove epohe iz V-VI v. m Dvostruke spirale nalazimo na kapitelima kasnoanti čkih bazilika u Zenici i Dabravini. m I ilirski bron ča ni nakit čes to ima oblik spirale. na kapitelima polustubi ća Višeslavove krstio- 206 . . Mo tiv S spirale sam vidio na antič kim nadgrobnim spomenicima u Arheološkom muzeju u Peruđi .328 Vrlo s li čne dvostruke spirale nalaze se na starohrvatskim kapitelima.Sl. 61.Spiralice i grozdovi kao elementi povijene lozice na stubu iz RadeJjevca kod BratlUlca (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). npr. * ** Spiralu kao motiv likovnih umjetničkih djela možemo sresti gotovo svuda i u raznim vremenskim periodima_ Nalazimo je na butmirskim grnčarskim predmetima.

mislim da najviše razloga ima da je tretiramo kršćanskim simbolom povezanosti kršćana sa Kristom. Pri tome je izostao kršćan­ ski ikonografski aspekt.336 Većina ispoljenih mišljenja uglavnom se odnosi na spiralu kao paganski ·simbol koji se nekako održao kroz srednji vijek ' i taiko došao i na stećke. Wenzel je zaključila da su dvojne spirale na steć­ cima ozna!ke ženske plodnosti. Wilke je u tome motivu vidio predstavu vulve. Karanović je spirale na stećcima dovodio u vezu sa spiralama na ženskim zobunima u Bosni. Petrović i spiralama na stećcima pridaje antropoidni karakter. zatim na stubovima etrurskih grobova. * ** Kako je poznato. koja je datirana oko 800. 335 P. zbog pužastih zavoja. kao i nekih tumačenja dvojne spirale kao oblika ženske utrobe.JJ' A. Teško je vjerovati da je prava svijest o tome tada. Skobalj . spirala je pradavni simbol smrti i uskrsnuća.kultnom značenju. zbog dvostruke volute na njima. Vjerovatno povodom Vitruvijevog pridavanja ženskog karaktera jonskim kapitelima. M.s pirala spojena sa krstom. kada je možda već bila prestala svijest o njegovom . odnosno grčkih Mojra. a onda i na grobnim situlama nekih aoJpskih ilirskih plemena. koje su se tu našle zbog vjerovanja da pokojnici mogu povratiti život.kaže da su spiralni ukrasi na stećcima nastali iz pukog oponašanja spiraInih zavoja na kapitelima jonskih. kao kod rimskih Parki. koja. pa je zbog toga takve stećke pripisao ženama 334 M. On smatra da je dvostruka spirala jedna vrsta predstave ljudskih očiju. Benac i D. simbolizira smrt i uskrsnuće.kada je . sa svrhom da grob i spomenik čuva od skrnavljenja. koje su prele "žicu života"3Jl A. zaista bila pdsutna_ 207 . a kako je nerijetko kombinovana sa grozdovima. I na brojnim predmetima narodne umjetnosti u staroj Bosni možemo vIdjeti ovaj motiv. a nekada i sa krstom. dotičnih romaničkih stubova 3JJ M. Drugo je pitanje u kojoj su mjeri majstori stećaka bili svjesni te kršćanske vremenski dosta bliske simboličnosti kada su te motive klesali. a pogotovo u svakome slučaju.nice.32' Dvostruka spirala se vise puta ponavlja na kapitelima Franj e vačkog klaustra u Dubrovniku. god. G. o: Naprijed sam već rekao da je spirala na stećcima predstava vinove loze. Wenzel je našla slične spirale na gr6kim nadgrobnim spomenicima. u vezi sa kultom Mjeseca. Sergej evski su spirale uvrstili u geometrijske motive. u sastavu s obrvama i nosom. m Takvo objašnjenje ima svoj osnov pogotovo . koji mi se čini najopravdanijim za objašnjenje ovoga motiva. Ž. nastala regresivnim postupkom od predstave ljudske glave. JJO Vidović misli da bi to mogao biti simbol predenja i tkanja.

. češće 208 ..oo .. . • o Tabela XVI - Reljefni motivi stabala i spirala koji se javljaju na s t ećcima. . . .o •• . .

trouglova. ali je izvjestan. Mnoge su rozete okružene vijencem. koja ima šiljaste krakove. Redovno su rozete plastično klesane. I ovaj motiv ima svoje varijante. za koj e moram reči da su također stilizovane. rozeta je cvijet sa jednakim zaobljenim laticama i često sa naznačenim centrom. ali se javljaju i rozete sa pe t i više. simetričnim i u krug upisanim laticama. Neki primjerci . postoje i nizovi rozeta okruženih vijencima koje sam uvrstio u 'bordure. 338 Neke rozete su virovite. naJcesce u obliku rombova. kao radijusima kruga. jer s u pravilno crtane i klesane. Ovaj naziv im je dat da bismo ih razlikovali od drugih rozeta. kakve obično ne nalazimo u prh·odi. Osim toga. 62. koji je nekada tordiran. zbog čega ih nazivam krst-roze tama.Motiv rozete okružene vijencem na sljemenjaku sa postoljem II okolini Rogatice . Najjednostavniji oblik je sa četiri latice.imaju latice sa dvostmkim SJ. kružnica i cvjetića. .3-Rozeta Za razliku od zvijezde. Postoji o i nekoliko bordura koje su sastavljene od nepovezanih različitih motiva. najčešće sa šest i osam latica. manji broj prikazan urezima u kamen. Zanimljive su rozete okružene vijencima kod kojih su latice naz načen e linijama . koje sliče točkovima. među kojima se nalaze i rozete.i krst. koje nazivamo stilizovanim rozetama. Postoji i znatan broj motiva koji s u kombinavani od rozeta. Postoje i rozete koje su u svojoj osnov. sa potpuno jednakim. zbog čega su ih neki istraživači i nazvali točkovima . kružića ili kružnog vjenčića. odnosno centralnim dijelom u vidu ta čke.

63. no najmanje u udaljenijim krajevima Crne Gore i u ne· kim enk lavama Pod rinja. Veliki broj rozeta su rad vj eštih majstora. 210 . . Sl. no sa zvijezdom (ako ih ne razdvojimo) zauzima vodeće mj esto.linijama.Stilizovana krst-rozeta na s talku na sljemenjaku sa postoljem II Opli č ićima. Sve rozete stećaka su biljne stilizacije. Osobito lij epo djeluju višelisne rozete. a to znači u krasi. Neke rozete su polujabuke na kojima se jedva zapažaju urezi koji označavaju latice. zatim u zapadnoj i centralnoj Bos ni. ali ima i rozeta koje su slabo .klesane. Rozeta spada među nekoliko najbrojnijih motiva stećaka. oko Stoca i u dolini Neretve južno od Konjica. II širokoj okolini CapJjinc. najviše u Her· cegovi ni . a zajed. ornamenti. a ima i primjeraka čije su latice zaoblj ene i povIJen e. sa is· taknutim središtima. ali je ima i u drugim područjima. Rasprostranje na je posvuda. Jav· Ij a se u oko 350 primjeraka.

- Stili zovane Gruba čeve rozete na Boljunima kod Stoca.SI. 64. 211 . steć ku u Sl. 65. - Stilizovane rozete na slj eme nj ak u iz Do nj e Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).

. a onda i vij encem. nalazi se na slikanom sokI u zida ikonos tasa ruševina crkve Petkovice. koju sam već naveo. Stil izovane krs t-rozete. 34' Vrlo lijepa ki ćena krs t-rozeta. Za te motive se može reć i da su i rozete. iz XI v. . J5J Na fasadama crkava moravske škole.34l Sli ča n moti v krst-rozete nalazi se na sarkofagu u kapeli S. JJ' Virovita rozeta je kara kt er i stična za krajeve j u goistočne Hercegovine. I nadgrobne pl oče go tič ke crkve S. okružena vij encem. seldžuč kog porije kla .XII v. Sofije u Trapezuntu nalaze se veliki kružni m eda ljoni iz XIII v. koji je rađen po ugledu na romani čke portale u našem primorju. za koji se kaže da je rađe n u duhu vizantijske sepulkralne umjetnosti. m Takve krst-rozete nalazimo na parapetnim pločama ikonos tasa crkve ·sv. Ma rgherita. ispunj eni gustim geometrij ~kim prepletom . rozeta je likovni motiv mn ogih naroda još od davnina.J46 Neke ploče u građene u preromani6ke crkve u Rimu nose r elj efe rozeta . a onda 'll Donjoj Z goŠć i. "J45 Na zidovima crkve sv . a ta kve vidimo i na sarkofagu patrijarha J efrerna (?) u crkvi sv. Zanimljiva je pojava ne koliko primj era ka č itave grupe pravilno raspoređen ih rozeta. u Gruziji. Vrlo su zanimljivi rij etk i primjerci "i šeli snih rozeta ko jima se završavaju krakovi krs ta (Olovo. okruženih najprije spojenim lukovima. Rozete u tordira nim vijencima SB naroč ito isti ču u Bo'ljunima. na slj emenj aku jz Donj e Zgošće. U podu crkve s v. kojoj je s li čn a ona iz Ahtale.144 J.J54 I ' na slikanom sokI u u đakonikonu manas tira Morače 212 . a u nekim detaljima čak i na pojedina mOI-avska sli čna stilska rješenja u drugim materij a lima. koje su "nanizane na fasadama kao kameni i kera mi čki ta njiri . u Gruziji . a sh lizovanih ta kođer oko Stoca. nalazi se na trijumfalnom luku Bogorodič ine crkve u Stude nici . Mak s im ov i ć je ista kla upotrebu pl as ti čnih r ozeta na islamskim gra đevinskim spomenicima. Maria Novella u Firenc i imaju rozete . s kraja XnI ili početka XIV v.. * ** Kao i zv ij ezda . iz XIV v. sa trolis nim umec ima.341 a s li čne ovima nalaze se na crkvi u Ahtali. koji vrlo mnogo podsjećaj u na roze te Ljubos tinje. J50 Gotovo is ta rozeta se nalazi i na fresci te crkve. Blidinj e. u Biscegliu . kod Stoca. iz početka xnI v. u Srbiji. npr.. s li čn e našim na s tećci ma našao sa m na starokršćanskim kamenim fragmentima u Vizant ij skom muzej u u Atini .m Niz krst-rozeta. Maria in Trastevere .. za· tim na Blidinju. na s tabljici i kombinovane sa spirala ma naj češće nalazimo oko Zvornika i Olova. nalazi se roze ta okružena vijencem.Krst-rozeta najviše ima oko Stoca ."J Rozetu o kruženu vijencem vidio sam na jednom keltskom kamenom oltaru u lapidariju Zemalj s kog muzeja u Stuttgartu. posebno u Ljubos tinji .34 ) Naveo sam već da se zvijezde nalaze na brojnim antičkim stelama.. iz XII v. 'koje bis mo mogli nazvati m eda lj on ima roze ta J40 Napominjem j oš i to da se rozeta dosta čes to nalazi na štitovima kao hera ldi čka oznaka. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . Kupres ) . Pantelejmona u Nerezima. Dimitrija 'li Peć­ koj patrijaršiji. . u Makedoniji. u Ita liji. kod Stragara. J48 Navodim nekoliko primjera motiva roze ta na s pomenicima u našim krajevima . Rozete na s tubu. u crkvi S. sa umecima od ljiljana. nal azimo s tilizovane rozete (velika rozeta ispunjena malim rozetama i cvjetnim laticama). iz XI.

međutim .. Gospe od Lužina u Stonu.'5> Velika dvos~ruka rozeta isklesana je II arkadnim nišama staro· kršćans kog sarkofaga iz sv.365 nalazimo ih ukomponovane u borduru na nadgrobnoj ploči kraljevske kapele u Bobovcu (XV v.362 Rozetice čine središnji dio stilizovanog krsta na sarkofagu nadbiskupa Ivana i priora Petra u Splitu. a onda i rozete okružene tordiranim vijencima nalazimo na kapitelirna Franjevačkog klaustra u Dubrovniku. djelo jeromonaha Stefana. Na drugom mjes-tu on decidirano kaže da rozeta na srednjem kraku krsta.)361 Rozete vidimo na pluteju iz crkve sv. Kristifora vidimo na pečatu opštine Rab. koje se jednako odnosi na rozetu kao i na zvijezdu .. dakle.367 • •• Rozeta je vrlo malo naučno istraživana.) ima tri gornja kraka koja se završavaju kao rozete. nalaze se stilizovane rozete mal·tene iste kao i one na stećcima u okolini Stoca. Ovaj naš poznati etnolog kaže da je 213 . god. Velike rozete sa osam i devet listova. I u Dečanima (Veliko raspeće) . održavali i utjecaji islamske umjetnosti.356 Duborezni krst ikonostasa u Pivi (1639. koja se tri puta ponavlja između konjanika na sljemenjaku iz Donje Zgošće. a po izoteričnom vjerovanju bogumila i sunce i taj . na kojima su se. nisu zapazili radnju S. 368 Naveo sam i to da A. god.(XIII v.357 Na dverima crkve Mali sveti V·rači u Ohridu. zatim virovite. a tako se završava i krst u Gračanici. god.). ili . Istraživači stećaka.364 Sesterolatične rozete se više puta javljaju na unutrašnjoj ·k amenoj dekoraciji kasnoanti čkih bazilika u Bosni. iz 1626. Boljuna i Blidinja. stub svjetlosti" isto su što i sam Kri st. iz XVI v.. kao i u još nekim drugim crkvama u Srbiji drveni krstovi iz· nad ikonostasa se tako završavaju. uz vizantijsko-romanske utjecaje. smatra da rozeta II vijencu predstavlja pokojnikovu glavu i da je to prestilizacija mjesečevog kruga koji je u ranijoj epohi bio s imboli čna predstava ljudske glave.358 Rozetu uz sv. koja nam pruža važne elemente za studij rozete na stećcima. Već sam naveo ekstremno mišljenje P.lađe svjetlosti" koje vode u raj.. . Starom Nagoričanu i Dečani­ ma". naime. Solovjev u zvijezdi naj češće vidi predstavu sunca. on s)TIa1ra predstavom s unca.363 Cetverolisne rozete. Ž.360 Višelisne rozete se nalaze na krajevima krakova krsta iz župne crkve u Bribiru (XIII v. a rekao bih još više spomenici istoč­ no od Drine i Lima. na stubu" simbolizira sunce.369 Iz iznesenih podataka o nalazima rozeta vidi se da su majstori stećaka imali više mogućnosti da zapaze ove likovne motive i da se u svome radu ugledaju na njih. sa istaknutim kružnim središnjim dijelom. Zečevića iz 1962. to se više odnosilo na zvijezdu nego na rozetu. Petrović. Petrovića.366 a omiljeni su motivi u starobosanskom duborezu. U tome pogledu su im spomenici našega primorja pružali dosta materijala. Na isti način on tumač i i rozetu kao završetak gornjeg uspravnog kraka krsta. Donata u Zadru. koje su djelo majstora Grubača. odnosno "stub svjetlosti".) vidi se krst-rozeta. slična našim rozetama iz Radimlje. Ako je o ovome motivu nešto i rečeno.355 Stilizovana rozeta kao krst sa umec ima od ljiljana... Treba reći da Solovjev rozete na štitovima ne smatra pravim heraidičkim znacima. iz druge polovine XV V. identična je slikanim rozetama u Žiči. pravu predstavu cvijeta. jer u njima vidi .

govori i č injenica koju je prije 40 godina ustanovio s lovenački etnolog B. npr. Obično je . Naravno. o čemu je već naprijed bilo riječ i."o Na ostatak toga starog slavenskog kulta mrtvih. simetrično. a još više na ljudsku figuru. kojom prilikom su tim cvijećem kitili grobove. m Iz ovoga se jasno vidi da je ružica ne samo kod Slavena nego i kod drugih naroda. odnosno rascvjetalog krsta. nazovimo ga jednostavni.to neka vrsta trolista . Slaveni su taj običaj 'prihvatili.kod starih Slavena. od kojih se srednji naj češće peroliko završava. U najviše primjeraka ta varijanta ima stabljiku. a da su i stari Rimljani imali svoj praznik ruža. 4- Ljiljan Motiv ljiljana na stećcima je vjerovatno umjetnička likovna stilizacija biljke. 37I Izgleda da je rimski praznik ruža preko Italije prenesen među balkanske narode. u kojem se upotrebljavala ružica.. spajajući ga i pretvarajući u kršćansko praznovanje Duhova. ostaje da se u daljem proučavanju utvrdi. U Ita liji se praznik Duhovi naziva Domenica de rosa. a možda i samoga cvijeta ljiljana. kakav se nalazi. kao da se radi o 214 . I kod naših naroda se grobovi kite ružama. desno i lijevo.''' Druga varijanta ovoga motiva je oblikovana tako da podsjeća na krst. koja se u donjem dijelu račva. a u ne kim krajevima postoji i običaj "ružičalo". manje ili više spiralno.373 Osim toga. ovo je još uvijek samo pretpostavka. ukomponovan u drugi motiv . Grka i Rimljana ruža bila simbol preminulih duša i da joj je kao takvoj najprikladnije mjes to bilo na grobljima. zbog čega sam ga uvrstio i u bordure. rim oka to lički sveštenici upotrebljavali ružice kao simbole smrti. odnosno između lukova arkada. u okolini Kalinovika. Specifičan je -slučaj krupnih ljiljana u samim arkadnim nišama u Boljunima i Opličićima. on saopštava da se u klasičnoj Atini praznik mrtvih zvao "praznik ruža". obično se javlja kao samostalan motiv. Nekada se stablj. gdje se ne mOŽe govoriti ni o kakvoj podređenosti ovoga motiva. bila važan elemenat praznika mrtvih. Cešće je on dio krst-rozete. u Sloveniji. par listova se ponekad povija ne samo unutra nego na kraju nešto i van. prilagodili ga svojim po trebama i zadržali i nakon primanja kršća nstva. odnosno stabljike sa tri lista. ili kao krug. ili je kao stilizovani ukras samo vremenski kasniji odraz i već gotovo zaboravljena uspomena na njega. Taj oblik. a druga dva su par listova koji se. a stabljika se u donjem dijelu malo proširuje. On je rekao da su tada prilikom svečanosti i obreda koji pripadaju mrtvačkom kultu u Beloj krajini.ka u svom krajnjem gornjem dijelu završava polukružno. Nalazimo ga u nekoliko varijanti. Opravdano se može pretpostaviti da je taj religijsko-kultni običaj održavan i na nekropolama stećaka i da su rozete kao reljefni motivi stećaka odraz 10ga običaja. ovaj jednostavni ljiljan se pojavljuje i illnad arkada. Da li je pojava rozeta kao reljefnih motiva tih spomenika odraz običaja stavljanja ruža na s tećke . još od davnina pa sve donedavno. povijaju. Orel. romb ično . Koji put je on dio friza koji se sastoji od većeg broja jednakih jednostavnih ljiljana. U vezi s tim. a još češće se krakovi krstova završavaju kao ljiljani. pa sam ga nazvao antropomorfnim ljiljanom. u okolini Stoca. ali je često dio nekog drugog motiva.

Neki primjerci ovakvih ljiljana podsjećaju na ljudsku figuru.Motivi stilizovanog na sljemenjaku u Cisti kod Sinja. gdje je vjerovatno neka vrsta grbovne oznake zlatara Divca (natpis na tome stećku govori o zlataru Divcu) 376 . Ponekad se donji dio stabljike račva i u tome prostoru pojavljuje novi mali ljiljan. a ponekad se odmah ispod sredine proširuje pravougaono ili okruglasto. Recimo još i to da se ljiljan ponekad javlja i kao heraldički znak. kako u gornjem tako i u donjem završnom dijelu. Ona se rasprostire uglavnom u zapadnoj Bosni i u Imotskoj krajini. Sl. 67. - Motiv stilizovanog ljiljana na slj emenjaku iz Troskota (sada u Muzeju Hercegovine II Mostaru). kao i u Hercegovini.. pa se i u donjem trouglastom prostoru također pojavljuje mali krst. Po svom ukupnom broju ovaj motiv nije ni česta. Srbiji i Crnoj Gori. javlja se u oko 120 primjeraka i u tome pogledu se nalazi negdje iza spirale. izvijaju i različito završavaju. koje je isklesao kovač Grubač i veoma lijepo obrađeni ljiljan u Mršićima kod Vlasenice. Najljepši su stilizovani ljiljani u okolini Kupresa i Duvna. 215 predstavi ljudskih nogu. a nema ga nikako u dolini Neretve i u Ludmeru. I stabljika ima različito oblikovanih. Redovno je plastičan i lij epo klesan. ponekad. Koji put se gornji dio stabljike pretvara u krst. Jednu varijantu čine stilizovani ljiljani. kao mali ljiljani. ni rijetka pojava. Kod njih se listovi više povijaju. rijetko se nalazi u centralnoj i istočnoj Bosni. opet. Rasprostranjen je neravnomjerno.'JS Zanimljivi su već spomenuti ljiljani u arkadnim nišama u okolini Stoca. Najviše ga ima u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini .

tEma o Tabela XV II Nekoliko poznatijih reljefnih motiva rozeta ljiljana na stećcima . 216 .

Jednostavne ljil jane vidimo na preromaničkom sarkofagu iz k~t(>(lra l e u Zadru. nalazi se na srebrnuLlatnom sankofa~u sv. a mal-tene iste takve na o kovu vrata manastira Treskavca u Makedoniji . zatim na dijademi od srebrn ih pločica iz XIII-XIV v. a ljilj ani u arkadama na crkvi u Unterregenbachu . u Srbiji. npr. S. na onima iz Hinge kod Subotice i iz Surčina . Maria in Trastevere. . Prasede i S. u Muzeju Cluny u Parizu .'J9 Ljiljani su dosta korišteni i na spomenicima u našim kraj ev ima .. iz 1402.38' . II okolini Zadra. vrlo slični h već spomenutom iz Mršića kod Vlasenice.38" Stilizovan ljilj an sličan onima na stećcima u Medviđoj. god. u Wiirttembergu.kod Beograda. iz XI v. Sabina. na Pašmanu. Silvestra. 3M Stilizovan ljilj a!> nalazi i na ulomcima mramornih stubića iz crkve sv.377 Jednostavan ljiljan .38' Niz stilizovanih ljil jana.'7H Jednostavan ljilj an sam našao na vizantijskom mozaiku kupole nad mihrabom u Kordobi.• •• Ljilj ane nalazimo već od s tarokršćanskog doba .Niz povezanih ljiljana na manas ti rskoj crkvi II Ljubost inji i na duboreznim vratima manastira Treskavea. sada u Arheološkom muzeju u Zadru. iz XII v. apliciran je ljilj an kao osnovni motiv. 217 dimo niz povezanih Ijilj ana.384 I na nekim drugim dijademama iz XIII-XV v. Antropomorfne i stilizovane ljiljane ev identirao sam na u građenim parapetnim pl očama i fragmentima u crkvama S. nalazimo na preostalim freskama crkve manastira Davidovice. Milutina . Kuzme i Damjana i Kaštela u Tkonu. u Zadru '82 Na unutarnj em portalu crkve manastira Ljubostinje vi- . a ovima vrlo s li ča n nalazi se na srebrnoilatnoj bisti pape sv. Vidio sam ih na krstu starokršćanskog sarkofaga kod crkve S. Pantelejmona u Nerezima kod Skoplja (na postelji Bogorodice). vidimo iznad ulaza u sakristiju romaničke crkve u Mittelfischachu .jmuna u Zadru. Vita le u Raveni. Niz ljiljana u poluarkada ma n~lazi se na metalnoj posudi XV v. t.'85 Ljiljan se nalazi na pečatima srpskih kraljeva Vladislava (1234-1242). god. u Rimu . 383 Stilizovane ljiljane vidimo i na freskama crkve sv. pored krsta. 68. an tropomorfni krst se nalazi izna d portala romani č ke crkve u Weinsbergu. u Spaniji..e Sl. kao i na dijademi iz B ihaća . koja se nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. Nešto bogatija stil izacija ljilj ana se nalazi na tkonskom crkvenom zvonu iz 1391. Uroša I (1242-1276).

niti vremenski za XII v. Osim toga.uključujući Vizantiju i zemlje istočnog Sredozemlja.(1305-1307). pojavio motiv ljiljana. predstavlja Bogorodicu sa ljiljanom. 398 Kako to po svemu izgleda. Kako je poznato.loze. ljiljan podsjeća na <ljudsku figuru.392 U Vizantiji je poznat od XII v. P. On je. i to bogumilskim simbolom. nego vjerskim.tilizovani ljiljan kao na stećku zlatara Divca u Mršićima kod Vlasenice nalazi se na kruni kralja Tvrtka I i na nOVCU kralja Stjepana Ostoje'" I. Wenzel smatra da je ljiljan "glavni motiv hrišćanske. Ukoliko se. mistične ikonografije". tvrdio da nije postao "po motivu biljke ljiljana. motiv ljiljana ne bi bilo opravdano teritorijalno vezati samo za zapadnu Evropu. Anđelić je našao na glavicama stubova portala donje palače i grobne kapele u Bobovcu. m Kod nas se susreće od polovine XIII v. srpski kralj Uroš I je oženio Jelenu Anžujsku. slično situaciji sa krstom. Iz nekih podataka koje je M. koji je sličan krstu. jer je mnoge takve motive smatrao sti'lizacijom simbola Krista . kada je sastavni dio grba i ·krune srpskih i bosanskih vladara 3 94 Kao heraldički znak mnogo je korišten u Francuskoj. a kasnije sve češće u XIV. odnosno na krst. Petrović je i za ljiljan. više odnosilo na palmu. a najviše ga je upotrebljavala plemićka porodica Anžu . ali se to. Mislim da je u naše krajeve stigao preko ugarsko-hrvatskog dvora. U Evropu je prešao preko grčke i rimske ku'iture. tačnije za Francusku. Solovjev osporava. grbovima i krunama vladara i visokih feudalaea . Osim toga. pa se to dovodi u vezu s Kristov1m raspećem. a ne na Ijiljan 395 Inače. odnosno čovjeku. a vjerovatno i vjersku ulogu. A. Otuda i priličan broj ljiljana na stećcima vrlo slič­ nih oblika kakve nalazimo na pečatima. Solovjev se prilično zadržao u istraživanju ljiljana. Ž. Kako smo vidjeli. kao i na novcu cara Dušana. antičko. bez obzira što to A. on ga nije smatrao heraidičkim. ipak.'" Ljiljani se nalaze i na dubrovačkim dinarima iz XIV i XV v. Wenzel prikupila iz literature vidi se da je motiv ljiljana u ranokršćanskom periodu mogao biti smatran i simbolom drveta života.'97 Dosljedno svojim mišljenjima o porijeklu spirala. M. nego za šire područje i vrijeme . i to prvenstveno kao heraldički motiv.. Ljiljan je često smatran kršćanskim simbolom smrti i uskrsnuća . Ali se mora priznati da još više ima antropomorfnih 218 . Krist je poistovjećivan sa pravim ljiljanom. odnosno pokojnika". tvrdio da se taj motiv "vrio rijetko" nalazi na stećcima. starokršćansko. u vezi sa Salamunovom Pjesmom nad pjesmama. kao simbolom čistoće i djevičanstva. helenska i predistorijska vrijeme. on se javlja i II predromanici i u romanici. on je i u nekim predstavama Ijiljama (slično predstavama spirala) vidio motiv ljudskih očiju. Naime.' 90 a javljaju se i na starim bosanskim rezbarenim predmetima 391 Izgleda da je ljiljan još u praistoriji istočnog Sredozemlja imao ukrasnu.396 Katolička crkva od XII v. Dušana (1334) i despota Đurđa Brankovića (1445). a pogotovo u XV v. Ljiljan se u našim krajevima često zove "bogorodičin cvijet". Nizove ljiljana P. krsta i nekih drugih reljefnih motiva na stećci­ ma.'86 Nađen je na ostacima tkanine u srednjovjekovnim grobovima u Vrućici kod Teslića i u Ališićima kod Visokog. nego po stilizovanom motivu krsta. pa se uzima da je ta okolnost uslovila naglo prodiranje toga motiva u naše krajeve. izgleda.. u Bosni 3 '" Gotovo isti s. na novcu i pečatima kralja Uroša. prije svega.

bilo je riu tekstu koji se odnosi na bordure. počes to ima trolistove čiji je treći lis·tić nešto izdužen i povijen. zbog čega su neki istraživač i stećaka takav umetak nazivali stilizovanim akantusom. U ovom drugom s lučaju . zbog čega taj motiv na stećcima. stilizacija na jednom sanduku i na jednoj krstači u Dobromanima. ali su tokom vremena. 5ječi Više/a/ični list o motivu vi šel atičnog lista. postoje i još neki slični s lučaj evi. što se znatno razlikuje od trolistova kao umetaka u borduri od povijene lozice. u simbolici Kristova raspeća . Obadva klas ična motiva su dosta korištena u kršća nskoj umj etnosti. u okolini Trebinja. u simbolici smrti i uskrsnuća kroz Krista. ima pretežno značenje ukrasa. odnosno sedam listova. kao što su. a neki stilizovanom palmetom. međutim.. okvira.u motivu koji sam ovdje uvrstio uglavnom se radi o sti lizacijama sa pet. Povijena lozica. . naime. 219 som ili palm Đt om". da je u vrijeme klesanja stećaka ta simbolika u dobroj mjeri već bila zaboravljena i izgubljena iz vida.40 1 Ovaj motiv se javlja ukupno desetak puta.i s tilizovan ih ljilj ana. npr.399 Upravo se takva situacija odražava u posebnoj borduri . o čem u je već bilo govora. Uvjeren sam. - Motivi akantus·palmete koji se javljaju na stećcima. ali nije sasvim sigurno da ih možemo ovdje uvrstiti. degenerirali . među kojima se osobito ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. Cini se da su neposredne inspiracije majstorima stećaka u 'tome pogledu mogle d oći prvenstveno iz Dalmacije. sli čnog akantusu i paIrneti. mijenjali svoj izvorni oblik i miješali se. umjesto trolistova djetelinskog izgleda u svojim međupovrš inama.400 Osim tamo navedenih. 69. poruba i razdjelnica. "Mješavina obadvaju oblika ide tako daleko da je koji put teško odluč iti hoćemo li neki ornamenat nazvati akantu- Sl. uz onaj heraldički. prilagođavajući se izmijenjenim uslovima prostora i mjesta. Naprijed su navedeni i malobrojni lokaliteti stećaka na kojima se javlja ovaj vid motiva. ne uzimajući u obzir ljiljane u sastavu drugih motiva. sa 13 frizova. či j e porijek lo moramo tražiti u kršćanskoj ikonografij i.

vidimo na plutej u.408 Osim toga. 'kod Žabljaka '02 Sličan motiv se nal azi i na fresci manastirske crkve u Morač i. na kojima se nalaze s lične stilizacije li šća . Taj se motiv javlja još na nekim fragmentima iz Splita i okoline Knina . među 'kojima su i grozdovi. U Canovinama. u okolini Kalinovika. ali i na one u primorju. II Crnoj Gori.403 Stilizovani vi še l atični list nalazi se na arhitravu kasnoant i čkog mauzoleja u Sipovu . o stabljici vise dva grozda. Dodajmo još i dva primjera bordure sastavljene od razn ih nepovezanih motiva. kakvih nema u drugim oblastima'os Na zabatu (teguriju s poprsjem Madone) iz Biskupije (sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) postoji fri z za koji 1. Petricioli kaže da je od malih palmeta (XI v. akantizirajuće listove. Stilizovane palmine peterolistove. grozdove vidimo kao elemente u bordurama od povijene lozice na s tećci ma Ludmera. u okolini Stoca. I sti motiv vidimo na nadvratniku južnog portala splitske katedrale iz među krugova u kojima su životinjske predstave.samostalnih predstava takvih motiva. Petricioli kaže da je bio omiljen u okolini Knina . u Bosni. kod Vareša. 6-Grozd Grozd nije tako čes t motiv s tećaka . pa se može pretpostaviti da su se majstori stećaka najviše ugledali na spomenike u Srbiji.• •• Naprijed iznesene analogije na strani i u našim krajevima odnose se na nizove stilizovanih 'l istova. Za poprsj e na teguriju iz Biskupije se tvrdi da je nastalo pod u'ticajem vizantijske umj etnosti. a palmino li šće na kapitelu kasnoanti čke bazilike u Zenici. nađen je II oko 50 primjera ka. koji su dosta slični našim motivima u Novakovićima. povijene lozice sa koje vise relativno krupni grozdovi"o kao i onaj u okolini Vlasenice41 1 gdje grozdovi vise sa odrine. vidimo više puta na kapitelima i bazama stubova Franjevač kog klaustra u Dubrovniku . posebno na Franjevački klauster II Dubrovniku.). uz krst.406 Vrata je Karaman datirao u XlIv. a među njima i lav. Karaman kaže da su te palmete klasičan tip koji zajedno sa ljudskim likom nagovještava romaniku. Vr lo su rijetki primjerci osamljenih grozdova. najviše je analogija 'Ila arhitekturi i freskama crkava u Srbiji. 220 . Miroslavljevo eva nđelje ima na vi še mjesta inicijale ukrašene stilizaci jama. u Bosni.'"' Kako se vidi. Uglavnom se javlja zajedno sa spiralama i karakteristika je i s toč ne Bosne i bližih krajeva centralne Bosne i Srbije. veoma s li čne naši m u Donjoj Zgošć i. U kombinaciji sa spiralama i krstovima javlja se oko Stoca i Kalinovika.409 Vrlo je zanimljiv jedinstven primjer."" Postoji čitava posebna grupa srednjovjekovnih bosanskih prstenova. U svrhu dopunjavanja te dokumentacije ovdje donosim i nekoliko analognih primjeraka pojedinačnih . rađenih za potre be širih slojeva stanovniŠ<tva.

kod Breze i Grčinama kod Mostara. i ovdje se može postaviti pitanje stepena svjesnosti takve s imbolike u vrijeme kl esanja ti h motiva na stećcima i odmah odgovoriti da je ta simboličnost već bila zaboravlj ena. Dok rozeta zauzima jedno od nekoliko prvih mjesta u ukupnom fondu re lj efa. Pri tome treba imati na umu da je u Bosn i. što znači da su ti motivi klesani najviše kao ukrasi. ova grupa se sastoji od šest vrsta osnovnih motiva. tada bilo dosta vinograda. a više l atični list i grozd spadaju u rijetke reljefne motive. Po svom ukupnom brojnom stanju spada među najbrojnije grupe motiva. npr. Za rozetu se može reći da je 221 . * ** Grozdovi su poznati kao antički i mitraisti č ki. l u pogledu teritorijalne rasprostranjenosti oči gledne su znatne neravnomjernosti. a oni da su "grožđe". a u izvj esnim s lučajevima i za krst.SL 70. odnosno uz spira lu kao s ti'li zovani ob lik loze. što je vjerovatno bilo od ne kog utjecaja. oni imaju svojih 29 varijanti. 414 Kako su grozdovi na stećcima redovno vezani uz lozu.m Takav motiv susrećemo i na ka s noanti č kim bazilikama u Bosni. kršćans ki * ** Kako vidimo. a pogotovo u Hercegovini . Naravno.'" Loza sa grozdovima je čes to koriš tena u s tarokršćans koj dekorativnoj umjetnosti. Krist je govorio u čenici ma da je on . - Grozdovi kao elemenat povijene lozice sa spiralnim zavojima Ila sanduku u Mi šarima kod Vla scnicc. a među pojedinim vrstama u tome pogledu su velike razlike. dotle je stablo slabije zastuplj eno. II Dabravini .istinita loza". a spira la i ljilj an stoje negdje oko sredine Ijestvice.. a pogotovo kao likovni motivi. mislim da ih treba tretirati kršća nskim motivima koji s imboliziraju Kris ta i njegove odane s lj edbenike. a svi zajedno se javljaju u neš to preko 800 primjeraka.

buzdavan i sjekirica. Kaka izgleda. Osim štita kaji se upatrebljavaa za adbranu. Neki ad avih osnavnih mativa imaju i svoje varijante. ali je izvjestan broj uklesan u kamen. najprije simbal preminulih duša . ali jaš više kanjanici. zbag čega su ani uglavnam paprimili karakter ukrasa . štit sa mačem . praizlazi da većina avih mativa patječu jaš iz predistarijskag periada i da su kroz čitav srednji vijek prisutni u likavnim umjetničkim djelima. Dasadašnji istraživači stećaka su mala pažnje pasvetili praučava­ nju avih biljnih mativa.u turnirima. Ta aružje na stećcima vidim u slijedećim asna vnim vrstama: mač. Mativi su abična klesani kaO' samastalni. Na asnavu njihavih i rezultata drugih autara i nekih majih zapažanja. luk. Umjetnički nivO' je vrla nejednak. lavu. U tame pagledu je mažda najviše paganska rozeta kaja je na nadgrabnim spamenicima. Između pojedinih vrsta postaje znatne razlike ubrojnaj zastupljenasti. U dublje i sistematske studije ulazili su sama A. parijekla avih naših mativa treba tražiti ne sama u kršćanskam artodaksnam nega i u paganskam nas ljeđu . a panekad i u kalu. Ljiljan je ograničen gatava i s ključiva na zapadnu Basnu i Imatsku krajinu. pasebna upranalaženju analagija. pa u vezi s tim treba reći da se na stećcima javljaju sama predstave hladnag aružja . spada negdje akO' sredine ljestvice. a ista taka i u teritarijalnaj rasprastranjenasti. a višelatični list i grozd su karakteristika istačne Basne. ali je uglavnam agraničen na Basnu i dia zapadne Srbije. ali se pajavljuju i li raznavrsnim scenama . ipak. ORUžJE Uabičajeno je da se u nauci aružje dijeli na hladno i vatrena. Stabla se prastire pretežnO' u Basni i Imatskaj krajini. panajviše u Hercegavini. Cini se da ima najviše razlaga <rl<a ustvrdim da su svi mativi najviše kršćanskog karaktera i da je najapravdanije akO' ih shvatimO' kaO' simbale kulta vezanag za smrt i uskrsnuće u Kristu. šbi t. D. Vidavić i M. Pri abjašnjavanju pajave i značenja avih mativa ad izvjesnag su utjecaja svakakO' i mativi na predmetima naradne umjetnasti i vegetacija tla. Spirala ima dasta velik teritorij. sve astale vrste su karištene u napadanju . Sigurna je svijest a simbaličnosti avih mativa u vrijeme klesanja s tećaka u dabraj mjeri već bila zabaravljena i zamrla. kaO' simbale rajskih bilina . Za neposredno ugledanje majstara stećaka vjerovatnO' su najviše značila umjetnička djela u primarju i u Srbiji. Karistili su se njime pješaci. Sa izuzetka m razete (kaja pripada svim padručjima) i ljiljana (koji je agraničen na zapadne krajeve) svi ostali mativi su uglavnam is točnaba­ sanski. kaka u viteškim igrama tako jaš češće li pravim ratnim sukabima. gdje je vegetacija najbujnija. l-Mač Mač je služiO' za sječenje li napadu sa manjih adstojanja. Mač na stećcima je redavna 222 . Wenzel.rasprostranjena u svim većim padručjima. Najveći broj avih mativa je plastična predstavljen. Kao grupa pa brajnasti primjeraka ne ističe se mnaga. kaplje . Salavjev.

71.prav. Obično je držak relativno dugačak da se ma č može prihvatiti sa objema ruka ma.'20 za tim scen a u kojoj oklopljena ruka zabada mač u r a lje lava u Nekuku kod Stoca. To je mač č iji je donji dio sj eči va iskrivljen.com i drškom koji se završava kao krug. u Crnoj Gori i u Srbiji. 'koja je doš la s Turcima . Bileće. se u to doba u Bosni i Hercegovini upotrebljavali i takvi mačevi . Ljubinja. gornjem Podrinj u. a onda na krs tači kod Kupresa . Moguće je da su dugača k. npr. oko Lištice. U dosta primj eraka mač je isklesan zajedno sa štitom.relativno kasnijem. što znači da se radi o dvoručcu . Javlja se u neš to više od 100 pr imj eraka . i to samo na nekoliko nekropola steća ka u okolini Trebi nj a. Trebinj a. - Vrste ma če va koj i se pojavljuju na stećc im a. ili noževa. Nikako ga nema u dolini Neretve j užno od Konjica i o ko Duvna. Re la tivno.417 Treba reći da se mačev i čes to vide o bedru muških figura na konjima u scenama lova i turnira. Javlj a se u vrlo ogra ni čenom broju. gotičkom tipu mača. ali sam taj motiv izdvojio kao posebnu vrstu (o čemu će biti rij eč i nešto kasnije).419 Po svom ukupnom brojnom stanju m ač na s tećci ma nij e n i čes ta ni -rij etka pojava. Gacka. a ima i s lu čaj eva gdje je isklesana ljudska figura sa m ače m u jednoj ruci.m ili scena kola na Kalinoviku u kojoj je prva figura izdigla mač' 22 • 223 . Jedna varijanta m ača je sablj a. II okolini Lištice.1 8 zatim na jednom stećku u okolini Olova. Zanimljive su scene mačevanja na Blidinju i kod Ljubuškog. na Kupresu. Najčešće je ma č predstavlj en sam . Neki mačevi su relativno kra1ki. Sl. najvi še ga imaju stećci u o kolini Kalinovika i Olova. neka vrsta bodeža. Ziemlju i Boljunima kod Stoca . Ljubuškog. Ponekad je krsnica nešto izvijena ili prema dolje malo nakošena ili povij ena.'16 ili u Ziemlju . nekada je uz mač prikazana i ruka. sa krsn. Rj eđe se javlja u centralnoj Bosni . Obi čno mač drže muškarci.i na kršćanskom nišanu iz okoline Sokoca. zatim u Ludmeru. ali postoji i nekoliko s lu čaj eva gdje žena drži mač.'15 U nekoliko slučajeva završni dio drška je isklesan u vidu kružnog vjenčića .

u oko li ni Treb inj a. 73. 72.Pe torica pješaka i jedan konjanik sa visoko pod ignutim m ačevi m a (jeda n je sa luko m ?) na sje me nja ku u Uboskol11 kod Ljubinja . - Slil sa sabljom na ploč i u Lopoč u .SI. . . Sl.

mač na steć­ cima nema nikakvo sakralno značenje.m Mačeve vidimo na srednjovjekovnim freskama. rij etko se nalaze trouglasti. a da je u feuda lizmu još i simbol plemstva'33 2- Stit 225 Stit je srednjovjekovno oružje koje je korišteno na manjim odstojanjima u odbrani od mača . koji je bio najveći balkanski centar za prOizvodnju oružja. i to kako kod pješadije tako i kod konjice. među zadarskim mačarima se ističe i Ivan Vladisavljević. Mačevi nisu rijetka pojava ni na ostalim vrstama srednjovjekovnih nadgrobnih spomen ika u našim krajevima . po mome mišljenju . O tome govori i naziv sela Mačari. pa tako i mačeva. če­ šće su to srcoliki. je zabi lj eženo postojanje i posebnih bosanskih mačeva. u rukama svetih ratnika. Iznimno s u okruglasti. tada su pravljeni duži i j ači mačevi.m Bosanski mač se spominje 1419. iz Bosne. a u krajnjoj liniji i simbol vlasti. D. Stit je korišten u narodnim junač­ kim igrama-turnirima.'" na nadgrobnim pločama hrvatskih velikaša iz XV-XVI v. Nalazimo i š titove . iz Srebrenice.• •• Mačevi su bili u upotrebi još u predistoriji. Gotički mač dvoručac je nađen ispod jednog stećka u okolini Mostara 428 Kada je prestao stari ob i čaj ostavljanja pri loga uz pokojnike. djelovao je u Dubrovniku i u Srebrenici . koji se spominje 1447. koja se nalazi u Ninu. Sergejevski je rekao da je mač u srednjem vijeku bio oznaka slobodnog čovjeka. kada je konjica postala naročito važan faktor u organizaciji vojske 42l Za razliku od ranijih. najviše iz Dubrovnika. topu za i sjekirice. iz 1303. npr. a ima i takvih koji su u donjem dijelu samo zaobljeni.'30 na nadgrobnoj ploč i Jurj a V Subića. Mačar Vidosav Dujčić. god. naročito u XIV i XV v. posebno u feudalnom društvenom uređenju. god. da bi u doba oklopa i pancira bolje poslužili. iz Bihaća. Anđelić kaže da je ma č od davnina oznaka ratnika. Već ina istraživača se slaže da su m ačevi atributi vojnih i uglednih lica . Cetverouglasti su nekada pravougaoni. Na stećc im a se pojavljuje nekoliko vrsta oblika ovoga oružja. a naj češće duguljasti če tverouglovi. god. a na većem odstojanju u odbrani od koplja i strijele luka . s imbol vlastelinskog statusa. Srcoliki su nekada vrlo blago zaš ilj eni. Ma čev i se nalaze i na novcu bosanskih vladara'3l Pitanjem ma čeva na stećcima se do sada niko nije posebno bavio. više puta im je gornja kraća stranica kosa ili nešto izvij ena i čes to polukružno urezana za proturanje koplja. Početkom XV v. . itd. u Sopoća nima .'" P. Naravno. a još više u ratnim sukobima.'l5 Vrlo je vjerova1no da su mačevi pravljeni i u samoj Bosni. U staroj Bosni su oni bili veoma cijenjeni. Uvoženi su iz Ita lije oj iz Ugarske. a poznati s u pod nazivom "tarče". U drugoj polovini XV v. ali su došli do svog punog izražaja tek u srednjem vijeku. U Drijevima je živio i djelovao mačar Ratko. za koga se pretpostavlja da je u Zadar mogao unijeti mačeve bosanskoga tipa . mačevi su počeu da se klešu na samim stećcima. Tako se oni nalaze na nadgrobnim ploča ma u kraljevskoj kapeli u Bobovcu. on je. 4l4 Mačeve su imali i stari Slaveni .

a sa druge mač). zvijezde (rozete) i polumjesece. Tuzle. a kasnije četverougaoni. Cesto na Mitovima susrećemo motive kosih prečki. Srebrenice i Zvornika. Teško je reći koliko ukupno ima predstava štitova na stećcima. se spominju štitovi . srpska konjica upotrebljava skoro isključivo okrugle štitove. Novaković je naveo da su se u !Mlecima pravili "slovenski štitovi". su u upotrebi srcoliki.kod kojih su uglovi otupljeni. obič· no par afrontiranih ptica postavljenih na gornju ivicu štita. Zanimljivo je i neobično što su u jednOj sceni lova na jelena uZierniju. a u više slučajeva i kružiće.4J' a na š ti~u u Gvoznu kod Ka lino· vika neka fantas1ična životinja . siluete utvrđenih gradova. Ponekad su štitovi rubno ojačani i u krašeni uskim tordiranim vrpcama ili vrpcama od kosih paralelica. Relativno veliki broj štitova je isklesan u kombinaciji sa mačem. u Slivnu Ravnom i u okolini Ljubuškog 4 J5 Skoro eHpsast oblik imaju. U većini slučajeva ovi znakovi imaju heraldički karakter. pa i u lovu. kružne vjen6iće. 226 . u Srbiji i Bosni dolaze u upotrebu i trouglasti i srcoliki.4J) na štitu u Uboskom nalazi se stilizovana predstava je lena. Od XIV v. iz· gleda nešto malo više nego mačeva . ali postoje i primjerci uz ljudsku figuru (često s jedne strane štit. kao što su ljiljani. Vjerovatno je nevješt maj stor šablonski prenio figure sa neke scene turnira. često u ruci konjanika koji su učesnici u turniru. Najviše samostalnih motiva štitova ima oko Nevesinja i u Popov u polju. npr. štitovi starih Slave na su bili bademovog ili okruglog oblika."" Uz neke štitove se javljaju p tice. H eraldičke oznake na štitovima nalazimo najčešće u Hercegovini. On misli da su najprije pravljeni od drveta i pleteni od pruća. oko Kalinovika. o čemu će biti govora kao o posebnoj vrsti oružja. lav. Prema G. Obično su nošeni na lijevoj ruci. Crnoj Gori. npr. 442 U nauci je konstatovano da su stari Slaveni poznavali i kori stili se ovom vrstom oružja. . Jedini okrugao štit se nalazi u ruci muškarca u Boljunima kod Stoca. polujabuke. rijetka su pojava u Srbiji. po prilici oko 140 primjeraka. Sti· tove kao samostalne predstave nismo našli oko Olova.. a potom u Popov u polju. najstariji bosanski štitovi su bili okrugli..Predstava trouglastog štita sa mačem na stećk u II Lepenici kod Sibenika. a malo ih ima u centralnoj Bosni . a kasnije da su prošivani kožom i okivani željeznim pločama. pa i znatno zaobljeni. npr. a u tome okviru u Popovu polju .444 51.44J Prema V. u Dalmaciji. a u pješadiji pravougaoni. Na d va štita u Boljunima 'predstavlj eni su utvrđeni gradovi sa tri kule. zapadnoj Bosni. Vlasenice. od XI v. ali i o vratu ili o ramenu. SI. tako da se u svom ukupnom izgledu približuju elipsi. Curčiću.4J8 na štitu u Trste nom kod Dubrovnika je predstava lava. ili uz predstavu ruke. od XII v. lovci na konjima prikazani sa štitovima u rukama. u okolini Nevesinja. a ponekad i druge predstave. u Her· cegovini. konj i zmaj. pre· težno su zajedno sa mačem. u oko· lini Trebinja 441 Rekao sam već da št itove vidimo u mnogim scenama.po slavenskom načinu". 74. te znatan broj štitova u ruci 'k onjanika. Skrivaniću. 4J4 Stitove pravougao· nog oblika vidimo na više mjesta. Lopara. a u Bosni se u konjici upotrebljavaju trouglasti ili srcoliki. Obično su štitovi isklesani kao samostalno motivi. srna. š10 znači u skoro č itavoj istočnOj Bosni. Imotskoj krajini. štitovi u Popovu polju i u okolini Ljubuškog 4 36 Tarče štitovi se nalaze na mnogo mjesta.445 O postojanju . U XIV v. Ljubuškog. Srcoliki i trouglasti se i st iču u primorskim područjima. a onda oko Sibenika.

vjerovatno je sin nekog štitara. god. Ivan Stitarić. spominje bosanski štit . obavezao da najmanje na dvije godine pređe u Dubrovnik i za opštinu napravi 300 dobrih štitova. iz Trebinja.Sl. koji i G. ali se opravdano pretpostavlj a da su štitovi pravljeni i u samoj Bosni. pa se tako osposoblj ava li za samostalan rad . u Dubrovniku djeluje štitar Radoje Dragosalić'47 Kod dubrovačkih štitara učili su zanat mladići iz Bosne i Hercegovine. D. Stitarići se spominj u nešto prije polovine XV v. Petrović je navela da se u dubrovačkim arhivskim podacima 1335.446 Polovicom XV v. Ovome umjetniku je kasnije produžena služba još za jednu godinu dana . nastupio 6-godišnje naukovanje u radionici dubrovačkog š titara Radašina Junčića '48 Đ. 75. koji je dolazio na službu u Dubrovnik. itd. god.4Sl Izgleda da su bolji i luksuzniji štitovi nabavljani sa s·trane. Tako je 1424. ipak. npr. god. Slikar Frančesko iz Bolonje se ugovorom 1371. 227 štitara u Dubrovniku i izradi samih štitova ima Vlse podataka. odnosno o če tverougaonom obliku."scutus bosinensis"449 Nije jasno kako je izgledao taj bosanski šti t. iz Gacka.'" . Postoje i Stitarići iz Bos ne. da se radi o pravougaonom. najviše iz Dubrovnika. o čemu govore i toponimi Stitari. Radiša Obradović. Skrivani6u izgleda da je bio "tipi čan bosanski".Motiv štita (i sjekirice) na krstači u okolini Kupresa. . Sćit. Dobruško Dobrilović Stitarić. Kovače­ vić-Kojić misli da su bosanski štitovi bili trouglastog oblika'so Vjerovatnije je.

a oni sa oznakama još i muš kim članov i ma feudalnih porodica.'57 Treba reći da Solovjev u tome nije bio kategoričan . Po svemu izgleda da su če tverou gaoni šti'tovi ne samo tipično nego i specifično bosans ko oružje. kao š t·it u bogu koji spasava "prave krstjane". ali nije tačna tvrdnja da takvih ima vrlo malo. Dobro je uočila i či njenicu da se š titovi sa grbovnim oznakama nalaze gotovo iS'ključivo u Hercegovini . Osim toga. koji s u masovnija pojava. Solovjev je pokušao da štitove na stećcima protumači kao manihejske si mbole. Vego kaže da štitovi iz Radimlje. Pošto se srcoliki oblici nalaze uglavnom na stećcima primorskih krajeva. označavaju pripadnost porodicama sitnijih feudalaea. Ako izuzmemo P.. jer se u to doba u susjednim našim zem lj ama koris te uglavnom srcoliki oblici. Pri proučavan ju štitova na stećcima važno je pitanje zvijezda. označavaju "oficirski čin koji su pojedini ratnici imali umiliciji Donjih Vlaha"'55 A. proizlazi da s u stećci sa četverougaonim štitovima karakteristi čn i za Hercegovinu. zbog čega je. tj. Wenzel kaže da štitovi "ponekad nose heraldi č ke oznake. njena tvrdnja da većina štitova pripada Vlasima ne ma n a u čnog opravdanja'''' M. koji je o š titu na stećcima pisao u okviru studije o bosans koj herladici . Stećci S:1 predstavom grada sa tri kule u Boljunima kod Stoca sigurno s u nadgrobnici članova feudalne porodice Pavlovi ća. odakle je s tom funkcijom preuzet u Bosni. Mislim da š ti·tovi bez ikakvih oznaka pripadaju ličnostima koje su se istakle u vojnim akcijama. polumjeseca i ostalih znakova koji su na njima isklesani. oklopljena ruka i sl. Nije uočila da postoje š titovi sa grbovnim oznakama vlastelinskih porodica Pavlovi ća i Kosača. a steća k sa predstavom lava u Trstenom kod Dubrovnika vjerovatno pripada nekome od muških čl anova feudalne porodice Hranića-Kosača. ali su 228 . dozvolio mogućnost da š tit na stećc im a ukazuje na vojnički ili vlastelinski položaj umrloga. i M. polumjeseci ma i kruž i ćima. nego o vojničkoj oznaci. koje označavaju porodicu ili feudalne veze"'" U svojoj posebnoj studiji ona je dobro uočila da je najveći broj četverougaonih štitova (ali ih pogreš no naziva "kvadratni"). srna. označavaju pripadnost porodicama srednjeg ili višeg feudalnog ranga. da je mogao imati značenj e vlasteoskog dostojanstva'ss I z prednjih podataka se prvenstveno uočavaju dvije č injenice : da je na stećcima najviše čet verougao nih š titova i da se stećci sa š titovima nalaze uglavnom u Hercegovini i u primors kim krajevima. koja je u posebnoj studiji tretirala štitove i grbove na s'tećcima. Benac smatra da se u tome sl učaju ne radi o grbu plemića . Anđe li ć kaže da je š tit bitan elemenat grba u zapadnoevropskoj heraldici. silueta utvrđenog grada. koje nije moguće za sada potpuno riješiti.. a posebno funkcije tih motiva na štitovima steća ka u odnosu na bosanski heraldi čki s istem'53 M. On je tom prilikom pokrenuo važno pitanje značenja rozete i polumj eseca kao heraldičkih znakova uopšte. može se reći da ih niko nije proučio svestrano. Vjerovatno je da š titovi sa zvijezdama i polumjesecima .• •• Istraživači s tećaka su veoma malo pažnje posvetili prou čavanju š titova. On se pozivao i na Psaltir u kome se kaže da je Gospod kao "štit naš".'56 A. Sti-tovi sa oznakama nisu pravi grbovi. kao "lađe svjetlosti" koje izabrane vode u raj . mi sleći na ulazak realizma u kršćan sk u umjetnos t XV v. Wenzel. sa rozetama. Anđelića. dok rijetki primjerci sa znakovima kao š to su lav.

ali ponekad u velikoj nesrazmjeri. gdje su mačevi predstavljeni čitavom svojom dužinom.460 U nekoliko s lučajeva vidimo da na štitu stoje dvije. unutarnje strane štita. 467 Zanimljiva su dva slučaja u Popovu polju. 'i ma ih približno koliko i štitova. ili u Slivnu Ravnom'S9 Postoje i vrlo rijetki p!'imjerci u kOjima je mač pored štita. predstavljaju zasebnu vrstu motiva oružja . Više puta je mač u kosom položaju. kao o nekoj vrsti konkretne državne i nacionalne pripadnosti? 3 .mačevima nije malen. odnosno Hercegovini. u okolini L. 466 U Radimlji su na jednome stećku prikazana dva štita sa mačevima i između njih ruka do članaka. zbog relativno velikog broja i znače­ nja. ako se tako može reći. Najčešći vid ovoga mOtiva jeste štit u uspravnom položaju sa mačem prislonjenim sa druge. npr. a drugom mač. nešto oko 130 primjeraka. Najviše ih je na stećcima u Popovu polju.464 Koji put je štit sa mačem isklesan uz mušku figuru. na Radimlji.469 Napominjem da se u svim ovim varijantama pojavljuju uglavnom četverougaoni štitovi sa prorezom na gornjoj stranici. gdje iza ogromnog štita sa mačem vire glava i noge muškarca'68 Sasvim je neobičan slučaj u okolini Nevesinja. zatim ih ima dosta u okolini Stoca. Rijetko se javljaju oko Duvna. kako je i pravilno. odnosno trouglastih štitova sa mačevima. 229 Vrlo su neujednačeno klesani. npr. Ima i primjeraka.ipak neka vrsta malih grbova ili polugrbova. Broj štitova sa . kao npr. iza štita. a ima i pri- . ali ne mnogo. u okolini Stoca. u Dokmiru. a ispod štita donji završni dio sječiva. a mač u lijevoj ruci. također u uspravnom položaju. a da su primjerci sa heraldi čkim oznakama česta pojava.St it sa mačem Stit i mač kao zasebni motivi razmatrani su naprijed. u zapadnoj Srbiji. npr. ali da ima i srcolikih. nego da je ispred štita. upućuje na pretpostavku da se tu možda radi i o isticanju pripadnosti Humu. iznad štita mu se vidi držak sa krsnicom. Nevesinja i Ljubuškog. gdje se javljaju 56 puta. ili samo jedna ptica. npr. 465 U više slučajeva je umjesto čitave figure isklesana samo ruka.46 ! Nisu tako rijetki slučajevi gdje muškarac jednom rukom drži štit. gdje je 'p redstavljena ležeća mu&ka figura sa štitom i mačem na grudima. plastični. 463 Više puta je mač sječivom gore okrenut i . odnosno srcolike štitove_ Činjenica da se stećci sa čet­ verougaonim štitovima nalaze u Hercegovini. na Radimlji. što znači da mač nije sa druge strane. Pretežno su mjeraka ko}i su samo urezani. štice ili Mostara. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori. U takVOj kombinaciji mač nije predstavljen čitavom svojom dužinom. a onda i u okolini Ljubinja i Kalinovika. u okolini Kalinovika. npr. oni su se odnosili na vladare i najviše feudalce. a li sam ipak smatrao da oni kao kombinacija. Pravih i potpunih grbova je tada u Bosni bilo vrlo malo. a u svom sastavu su imali isključivo trougaone.povisoko izdignut. ali ima s lučajeva gdje je on u desnoj. a nema ih nikako u istočnoj Bosni. opet u uspravnom ili kosom položaju.462 Obično je štit u lijevoj ruci.

Sl. 230 . 76. - Ležeća muška figura sa m ače m i š titom na grudima na sanduku u Mo rinama kod Neves inja.

m ačev ima koji 231 .vv o Tabela XV III - Osnovni mot ivi š titova i š titova s se javlj a ju na s tećc ima .

Vršak se sastoji od oštrice (lista) . proizlazi da su oni na stećcima sasvim originalna pojava. On je neka . najvi še u okolini Kahnovika.vrsta nepotpunog grba koji atribuira sitne hercego va č ke plemiće i njihove porodične veze.47o Motiv se. freskama i drugim umjetničkim djelima. Istovremeno on atribuira pokojnike kao ljude koji su se istakli u ratu i junač­ kim igrama. Stanje je dobro uočila M.Prikupljeni statistički podaci pokazuju da je ovaj motiv najbrojmJl u Hercegovini. U krajnjoj liniji. s mače vima Na priloženoj tabel·i XVIII vide se osnovni motivi štitova i štitova koji se pojavljuju na stećcima. Anđel-ić je rekao da š tit sa mače m "označava vrstu oružja s kojom je niži feuda lac bio dužan da služi svome senioru. polumjeseci i osta l'i hera l dički motivi. Kraće i lakše koplje Sl. U primorskim kraj evima se nalaze maltene isključivo srcoliki ili trouglasti š titovi. i veoma rijetko. Kako se ovakvi motivi ne susreću na novcima. doduše. peča tima . štit sa mače m je i simbol vlasti. 77. Držak je obično bio opšiven kožom. Moglo bi se reći da je ·ovaj motiv sa če tverougaonim štitovima specifikum He rcegov ine i da je ta specifičnost još izrazitija nego kod prethodne vrste motiva samih štitova. i oo u desetak primjeraka. Osnovne vrs te motiva koplja koj e se stećcima . ali u graničnim krajevima. makar i u ograničenom kraju. Treba reći da se i na štitovima u ovoj kombinaciji (sa mačevima) često nalaze zvijezde. Koplje su upotrebljaval'i i pješaci i konjanici. 4-Kop/je Koplje je oružje za bodenje u napadu. P. Wenzel kada je rekla da je ovaj motiv čes ta pojava i da je poznata gotovo samo u Hercegovini . a kasnije je taj znak obaveze i podređenosti postao simbol feudalnog statusa uopće"'7l Mislim da za ovaj motiv na stećcima još više vrij edi ono što sam naprijed naveo za štit. a naj rjeđe ga susrećemo u primorskim krajevima. Sastoji se od drvenog koplj išta ili držalja i željeznog bodila ili vrška . javlja i u Bosni. su s reć u na 232 .i tuljca koji se nabija na držak.

i ji i za vrijeme Rimljana korištena. Tepitorijalno je vrlo neraV'flomjerno rasprostranjen ovaj motiv. . uglaV'flom oko Nikšića. upotrebljavalo se još od IX V.isokog i u Podgradinju kod Stoca 471 Na koplje je često stavljana zastavica raznih oblika . halebarda i dr.kada se razv·ila konjica. A.gre. a u novije vrijeme G. sa jednom ili sa nekoliko latica.. npr. a duže i deblje za bodenje na kraćim odstojanjima. koplja su imala vrlo važnu ulogu. a kasnije su postala duža. najviše oko Nevesinja. Tada su nastale i nove varijante koplja-partizana.478 Prilagođeno novim uslovima ratovanja. .. Kalinovika.na medvjede i veprove. bojna kosa. npr.. Kupresa. ili upravo sluga hoće da ga doda gospodaru na konju'74 Uz neka koplja je umjesto čitave figure isklesana samo ruka . Koplje za lov na medvjede i veprove. a samostalnih predstava je vrlo malo.476 zatim u scenama turnira. Klesanje ovoga motiva je vrlo neujednačeno. U scenama ih nalazimo na više područja . Ljubuškog i u Popovu polju. Samostalna zasebna koplja javljaju se u svega desetak primjeraka. na scenama lova na medvjeda u Gračanici kod V. Uz individualne ljudske figure nalazimo ih također u malom broju. • •• SrednjovjekowlO bosansko oruzJe najVIse je prou čavao V. Najčešće ih susrećemo u scenama lova i turnira. pa se pretpostavlja da su ih Slaveni primili od Rimljana oj Langobarda.47' Jedno takvo koplje je nađeno u Podhumu kod Mostara. Skrivanić . Ovo sa ·krsnicom je služilo za lov na opasnu divljač . u Imotskoj krajini . Curčić. Takva koplja vidimo.je služilo za bacanje na daljinu. na BJidinju. s a krsnicom ili sa krilcima na dnu mljca.'7S U više slučajeva koplje vidimo u scenama lova. i to u istočnoj i centralnoj Bosni (uglavnom oko Kladnja. relativno. pješak ili konjanik. Stoca. sa tanjim i elegantnijim listom. npr.džidu. kraće koplje koje je služilo za junačke . Tako. sa nekoliko bridova na tuljcu " sa jabukom na njegovom dnu .'73 U nekoliko slučajeva koplje je isklesano uz mušku ljudsku figuru. u okolini KalinovHm i Kupresa. ili u Imotskoj krajini. Od njih doznajemo da su koplja upotrebljavali stari Slaveni. npr. a i Turci su donijeli nešto drugačije vrste .trouglasta. u okolini Kladnja i Olova. u okolini Nevesinja. a bodila do 25 cm dužine). ali da su i prije njihovog dolaska u ove krajeve još u predistor. nešto sli čno našem kosiru. mnogo manje nego. a u nekoliko upravo ta figura. na stubu vojvode Radivoja Oprašića (sada u Zemaljskom muzeju u Sar-ajevu) vidimo trouglastu zastavicu. masivnije. npr. ili džilit.m U svemu je nađeno oko 70 primjeraka kopalja.. Redovno je plastič­ no predstavljen. kao. čvršće i jače". Izgleda da su se južniji kra- 233 . tanko i vrlo dugačko koplje. . npr. Duvna. oko Li štice. na Blidinju. aH nisu prelazila 2 m dužine. srednjovjekovno koplje se razlikovalo od ranijeg po tome što je bilo "šire. Olova i Bratunca) . koplje sa 'k rsnicom (lovačko koplje) i koplje sa zastavicom. mačeva. Na stećcima nalazimo tri vida ovoga oružja: obično koplje. kod Kalinovika i ou zapadnoj Srbi}i. četverouglasta .."'" Starija koplja su bila kraća (držak je bio nešto kraći od prosječne visine čovjeka. mizdrak. drži koplje. U XV v.

jevi Bosne kopljima najvIse snabdijevali u Dubrovniku.'" Ali je sigurno da su koplja pravljena i u samoj Bosni. Kako se koplja prete2>TIO . Na stećcima vidimo jednostavnije i starije oblike lukova. Ima ih mnogo manje nego mačeva ili štitova. a Turci su donijeli svoj luk kružnog oblika. Tako. Samo u nekoliko. neki lukovi izgledaju kao pravilan poh. npr. ali ima i primjeraka gdje su prikazani u rukama pješaJka-učesnika . osim toga. Oni su ili samostalne predstave. god'82 Koplje sa zastavicom u rukama konjanika. a i u lovu na raznu .'90 Lukovi nisu tako brojno zastupljeni na stećcima. Zbog toga nije moguće lukove svrstati u njihove varijante. u visini glave. S-Luk Luk sa strijelom se upotrebljavao u napadima na daljim odstojanjima. najvjerovatnije je da koplja.'ss Istraživači stećaka gotovo da nisu ni zapazIli ovaj motiv. sa kundakom. a na vrh koplja nj egova sokola'" D. za koplje su mu privezali konja. u okolini Kalinovika. Na tim predstavama se ne zapažaju gotovo nikakvi detalji. tetive su mu bile od crijeva ili usukane opute.'86 Pravljen je od drveta.'88 Lukovi na stećcima su pretežno slabo klesani . sa željeznim šiljkom. Ipak se ppimjećuju neke razlike među nj.ma. Ubrzo je došlo do savršenijeg luka. slično mačevima i štitovima. O tome govore i toponimi: Kopljari. ali nije bio siguran da li je ono znak društvenog položaj ~ li samo vojničkog poziva. nosi jedan sveti ramik na fresci u Dečanima'81 Koplje se često spominje u našim narodnim . rekao bih iznimnih. Tako.pjesmama. U scenama su lukovi u rukama konjanika. luk je korišten ·i za odbranu utvrđenih gradova. Sergejevski je koplje na stećcima uvrstio u društveno-socijalne ambleme. Prema Curčiću. Kopljevići i dr. turniru ili lovu. iz 1240.'89 Zanimljive su predstave luka sa strijelama uz "vojvodske figure". Njihov 234 . a mnogi 's u i oštećeni. isklesane su i strijele. npr. neki su ulegnuti u svom tjemenu. Kod većine lukova. Teško je pružiti sigurno objašnjenje o razlozima pojave i značenju koplja na stećcima. Na sljemenjaJku iz Donj e Zgošće lovac-pješak o pojasu nosi tobolac sa st"ijelama. a te scene su prvenstveno odraz realnog života ondašnjih plemića. Mislim da je ono stavljano na nadgrobnike onih koji su se istakli u rukovanju kopljem u ratu.rkrug. ali ipak nešto više nego kopalja. Predstavu koplja nalazimo na bosanskim srednjovjekovnim novcima i pečatima. označavaju i ističu pokojnika kao plemića i uglednog čovjeka. na pečatu bana Matije Ninoslava. a da su sjeverniji krajevi u tome pogledu bili više upućeni na ugarske radionice. divljač . u blizini scene turnira. a strijele su bile tanke drvene šipke. iz narodnih pjesama doznajemo da se mrtvom junaku njegovo koplje zabijalo više glave. u ruci konjanika u Boljunima kod Stoca'SJ Jedinstvena je pojava luka u rukama žene. ili su u rukama učesnika u lovu i turniru.nalaze na scenama lova i turnira. a u većine je tetiva neznatno zavinuta na 'Svojim krajevima. ima ih samo ovlaš urezanih. dok su neki predstavljeni bez strijela. s lijeve strane. zupcima i okretaljkom za jače napinjanje llJ'ka ·i tetive. primjeraka luk vidimo uz osamljenu ljudsku figuru. kakvo vidimo na stećcima u zapadnoj Srbiji.

Zanimljiv je primj erak u Ludmeru . ali o 235 . • •• Prema Skrivaniću i Curč i ću. a onda u Boljunima kod Stoca i u :l.ugić Ba ri kod :l. Lukovi su vrlo rijetka pojava u primorskim krajevima. u zapadnoj i u centralnoj Bosni. Iz svoje pradomovine oni su donijeli drveni luk i strijele koje su često mazali otrovom. Lovac-pješak sa lukom i tobokem II sceni lova na jele na na sljeme njaku iz Donje Zgo šće (sada II Zemaljskom muzeju II Sarajevu). Lukovi sa figuram . a Curčić kaže da su kasnij e pravljeni i od željeza. uglavnom u scenama lova i turnira. a u i s točnoj Bosni ih gotovo uopšte nema (samo po jedan primjerak u :l. Oko polov ine toga broja odnosi se na samostalne predstave. najviše ima u Popovu polju . Sa mostalnih pr. u Srbiji. relativno. u Crnoj Gori .abljaka.e dstava. 78.Sl. gdje je luk isklesan uz l ežeću figuru'9I U Biskupu kod Konjica lu k se nalazi na štitu. dok s u ostali lukov·i vezan'i u z fi guralne pred stave. u scenama nalaze se uglavnom na hercegovač kim s tećci ma . što je jedini primjerak luka kao h era idič kog znaka .epi i u Ludmeru ) . lukovi su se postepeno usavršavali. Kako sam već naveo. luk je bio glavno oruzJe starih Slavena. ukupan broj kreće se oko 100 primjeraka.

o kruglastom glavom. mačev i i sablje. Motiv buzdovana II ruci na Teslića. Benac misli da lukovi uz "vojvodske figure" u Radimlji označavaju ratnike.r " .n Ovaj motiv na stećcima nije bio predme t posebnog proučavanja.kraći držak se završavao kvrgom. U dubrovačkim arhivskim dokumentima se spominje 1448. koji je bio lukar. možda više onim sitnijim nego krupnijim i da također simbolizira vlast. je sa Zapada unesen samostrel... s lično kopljU. Prema Curčiću. ali se oni ne pojavljuju na stećcima. kao tipično staroslavensko i mnogo korišteno srednjovjekovno oružje. Njegovu svrhu vidim u težnji da se obilježe pokojnici čiji je društveni ugled zasnova n na uspjesima u rukovanju lukom . makar onu nižu ·i tl manjem obimu.'" Ne treba da nas imenađuje što se luk. koja je kasnije ojačavana želje:mim čavlima sa oveći m glavkama. 'I " N " I . pojavljuje na stećcima. Izgleda da su lukovi najviše nabavljani iz DubroWlika. god.. Dolaskom Turaka povećala se upotreba ovoga oružja . a onda i vatreno oružje.tome ne znamo mnogo. Nazivali su ga i kijačom (čomagom) . Od XIV v. 6-Buzdovan Buzdovan se smatra napadnim udarnim oruzJem za bliska odstojanja. pripada plemićima .'93 A. iz Fojnice. Za lukove na muslimanskim nišanima Curčić kaže da vjerovatno označavaju vrstu čete kojoj je pripadao sahranjeni ratnik. ali se može pretpostaviti da su ih i sami Bosanci pravili. njime se nije samo udaralo po oklopljenom neprijatelju nego i dočekiva l a neprijateljska koplja. 79. kako u ratnim pohodima tako i ti lovu i junačkim igrama . 236 . pem i buzdovani'9S . koji su nekada imali glavu sa perima. Radoslav. Tada su nastali i želj ezni buzdovani . Mislim da i luk. Kod starih Slavena je buzdovan bio od drveta (Skrivanić ga naziva topuzom) . Sl. tzv.

Tako ga vidimo u ruci velikog turskog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Za njega bi se moglo reći maltene isto što i za koplje i luk . relativno. so2 ** Kult sjekirice je poznat još od neolita. centralna Bosna . Koliko sam mogao ustanoviti. D. buzdovan na stećcima nije beznačajna pojava. 7- Sjekirica Skrivanić j e i bojnu sjekiricu uvrstio u udarno oruzJe za manja odstojanja. Skrivanić je zapazio predstavu buzdovana na freskama iz XIV v. zajedno sa št itom .k onjice. nego da ima magičan ka- * 237 . u svemu 16 primjeraka. u Sarajevu i u Sanskom Mostu i topuz sa gvozdenom glavom 'iz Varvare kod Prozora'" Buzdovan je u srednjem vijeku služio i kao atribut vlasti.SOJ Prema G. i to u centralnoj Bosni . ima tordiran držak. Na tu pretpostavku upućuje i okolnost što se u Vrućici kod Teslića nalazi na.'97 * ** G. u istočnoj Bosni 2. od čega u Bosni . žene su pile vodu u kojoj je oprana oštrica sjekire. U opasnosti od grada ona se iznosila pred kuću. Spada u naoružanje . Stari Srbi su vjerovali da sjekira može da posluži kao sredstvo protiv zlih demona. Sve su to sjekire manjih dimenzija.5 i u Crnoj Gori . Svi mediteranski i indoevropski narodi s u je smatrali svetim predmetom. u Peći i Lesnovu i na freskama iz XV v.'99 Iako malobrojan. a Curčić misli da je ona u Bosni upotrebljavana tek u doba Turaka.soo a jedna iz okoline Nevesinja lebdi iznad glave muške figure. a u Hercegovini . Zanimljivo je da u scen i mačevanja na Blidinju učestvuju i dvije žene koje drže buzdovane.7 (istočna Bosna 3. Skrivaniću. Da bi porođaj bio bezbolan .l ).da atribuira uglednije ljude.2. šIo se neki od nj ih nalaze na krstačama. Bojnu sjekiricu V.L Po svojim oblicima i drugim okolnostima. a četiri su u rukama figura. približno is toga oblika. u Hercegovini . Curčić naziva baltom. koja je upotrebljavana protiv pancir-košulja. Sergejevski je pretpostavio da sjelcira na jednome stećku u Ludmeru nije realna predstava predmeta kućne upotrebe.6. SO I Sjekirica iz okoline Kupresa. kasnijem obliku stećka i što se radi o predstavi turskog pernog buzdovana'96 Od navedenog broja jedan buzdovan pridržava ruka. kao npr. a možda i državne fu nkcionere u doba Turaka.Na stećci ma se nalazi veoma malen broj buzdovana. u Kaleniću.3. II Bosni i Hercegovini.3. u zapadnoj Bosni . a od bosanskih nalaza naveo je zanimljive primjerke iz XV v. bojnu sjekiru su · poznavali i stari Slaveni. jedva da ga ima više od 10 primjeraka. Dodajmo još i podatak da se buzdovan (kijača) nalazi na mnogim muslimanskim nišanima iz XV i XVI v. I ovaj motiv na stećcima je malobrojan. Jednu sjekiricu u okolini Kladnja drži ruka do ramena. koja se nalazj na krstači. mislim da su klesani u vnijeme vladavine Turaka u Bosni. zapadna Bosna .

238 . Uočljiva je važna činjenica da su štitovi i štitovi sa mačevima isključivo karakteristika Hercegovine i primorskih krajeva. pogotovo koplja.Motiv sjekiri ce iznad ljuds ke figure sa gore uzdignutim rukama na s te ć­ ku II Hum č anima kod Neves inja. Njeno ukupno brojno stanje iznosi nepunih 600 primjeraka. * ** Ova grupa motiva se sastoji od 7 vrsta i oko 40 podvrsta oruzJa. da kao i preistorijski apotropain od v raća zlo od ljudi i njihovih kuća 504 Ja mislim da sjekirica na stećcima. Osobito je zanimljiva i važna činjenica da se četverouglasti štitovi (kako oni u obliku pravougaonika tako i oni u obliku trapeza. sli čno kao i buzdovan. a lukovi. Između llljenih pojedinih vrsta postoje znatne razlike u tome pogledu. ne dostižu ili ne prelaze cifru od 100. simbolizira čovjeka 'k oji se naročito istakao u borbi tim oružjem. a samostalna koplja isključivo Bosne.Sl. rakter. I po teritorijalnom rasprostiranju su ovdje znatne neravnomjernosti. tj. . 80. dotle se buzdovani i sjekirice javljaju u manje od po dvadesetak primjeraka. Dok su štitovi i štitovi sa mačevima zasrupljeni u velikom broju.

· . Stitovi sa he raidi č kim oznakama su jedna vrsta bosanskohercegovački h polugrbova. a onda tri zadnja znaka koji simboliziraju svešteničko zvanje. onda nakovanj i čekić . . šes tar i visak. dalje cipele. makar i one manje i teritorijalno ograničene . nakovanj sa čekićem je obilj ežje kovačkog zanata. budući da su karakteristični za Hercegovinu. Prvih pet vrsta su znakovi zemlj oradnika. Kotora i Budima. Za sablju . knjiga i čaša . zatim če kić. ~ako 'izgleda. prvens tveno oni h sitnij-ih . te š tap. luka koji se sa urezom za koplje. 81. - Osnovni motivi sjekirice. osobito luk . kao i u lovu. srp .O . oni koji se u istorijskim izvorima nazivaju "scutus bos nensis". uglomj e r. buzdovan i sjekiricu se može reć i da pripadaju vremenu turske vladavine u Bosni Hercegovini . ali su više nabavljana iz Dubrovnika. ali i takvih koji samo simboliziraju zva nje. iza toga je znak cipelara. ti četvero ugla sti štitov i su tipi čno bosanski . a u konačnoj liniji da su znak vlasti. Veći nu ovih vrsta oružja poznavali su stari Slaveni. U srednjovjekovnoj Bosni su sva ova oružja u veli kom broju korištena ne samo u ratnim akci jama nego i u narodnirn junačkim igrama. ali i drugih. svega neš to preko 100 primjeraka. Sl. 239 Ovi motivi su vrlo nejednako raspoređeni i klesani. bilo u lovu ili u igrama. Evo vrsta tih motiva: motika. s lij edeća grupa od pet znakova odnosi se na klesarski zanat. Pretpostavlja se da su sva ova oružja pravljena u Bosni . Ima motiva koji su rea lna predstava oruđa i a lata. možda bi se mogli smatrati nacionalnim državnim simbolima. plug i š kare. a oni četverouglasti. prije svega. koji je bio njihovo glavno oružje . ili bez ureza) nalaze maltene isključivo u Hercegovin i. SIMBOLI ZAN IMA NJA Relj efni motivi koji obi lj ežavaju zan imanja pokopan ih ljudi su malobrojni . kosir. mislim da su sve ove vrste. atributi ljudi koji su se za života isticali u uspješnom rukovan ju !I1jime. zatim da simboliziraj u te lj ude kao članove plemi ć kih porod ica i rođa čkih plemićkih veza. dlijeto. buzdovana su sreć u na s tećci m a. bi lo u ratu. Iako ima različitih mišljenja O razlozima pojave oruzJa na stećci­ ma.

uz ralo . soS Moti v motike se redovno javlja na tanjim pločama . srp. I s ti motiv sam našao na više nadgrobnih ploča iz XVII i XVIII v. koj e su vjerovatno iz XVI . . ze mljoradničkog Predstavu motike. bez držalj a. kroz koju se provlači i nabija drveno držalje . predstavlja he raldi č ki znak na š titu. ili uz druga poljoprivredna oruđa . plug i š kare zanimanja javljaju se ukupno oko 35 Ti simboli puta. u Dalmacij i i Is tri. kosir.Motiv kosijera na ploči nekropole Biranj kod Sibenik•. zatim na pl oči Sl. a možda i iz XVII v. Tako je motika postavljena na jednoj nadgrobnoj pl oč i kod crkve Gospe od roza r ij a u Pre kom kod Zadra. 82. polumjesec i zvij ezdu u Rogoznici kod Sibenika.1- Motika. i to 4 primj erka u okolini Sibenika. evide ntirao sam samo na s tećc im a u sjevernoj Dalmaciji. . U je dnome slu čaju. sa vratom i prošuplj enom glavom. 7 primj eraka u okolini Zadra i 5 primjeraka u okolini Trogi ra. Javlja se samosta lno. Motika je trouglas tog oblika.

Osim navedenih pet primjeraka pluga u okolini Sibenika. Srp je u Bosni predstavljao važno i neophodno poljoprivredno oruđe.S07 Alatka se sastoji od drvenog drška i lučno povijenog snažnog željeznog sječiva. ali mislim da je tu klesar dao scenu oranja . Mislim da se i ovdje radi o simbolu uglednijih poljoprivredn:ika u našim primorskim krajevima. zbog čega je. u okolini Sibenika. uz polumje- Motiv primitivnog pluga. Stari Srbi su vjerovali da srp ima moć zaštite ljudi od demona. zapravo ralice. U dva slučaja sam našao i ucrtanu spravicu koja sliči lopatici. zbog čega danas nije sasvim jasna. stavljan u kolijevku da dijete očuva od uroka i vještica. Kosir je i danas vrlo korišteno i skoro nezamjenljivo oruđe u vinogradarstvu i u krajevima sa mnogo bodljikavih biljaka. sastoji se od lu č­ no povijenog. s kraja XII i početka XIII v. Kosiru vrlo slična poljoprivredna alatka jeste srp. Mislim da je obilježje grobova uglednijih zemljoradnika u našim primorskim. čiju predstavu susrećemo na vrlo ograničenom broju stećaka u istočnim krajevima Bosne. pa nije ni proučavan. 241 . Braču. kod Pule. vidio uklesanu sličnu ralicu. sasvim jednostavno. Redovno je predstavljen osamljen. niti mu je posvećena kakva pažnja prilikom proučavanja. ili zajedno sa nekim drugim poljoprivrednim oruđem. sa svrhom da u određenom kraju osigura uspomenu na dobrog i uglednog poljoprivrednika. vidio sam ga na ploči uz crkvu u Donjem Humcu na otoku Braču i na nadgrobnoj ploči kod crkve u selu Sveti Martin kod Omiša. Isti motiv susrećemo na vremenski nešto kasnijim nadgrobnim pločama u našim primorskim krajevima. kao i kosir. Između ostaloga. Margarite u selu Stinjan kod Pule. samo nešto tanjeg a dužeg željeznog sječiva. Napominjem da sam i na jednoj nadgrobnoj ploči u CI1kvi sv.sos Ni ovaj motiv stećaka do sada nije bio uočen. između ostaloga. U jednom slučaju je heraldička oznaka na štitu.SlO Jedan primjerak pluga se nalazi na stećku nekropole uz crkvu Velike gospe u selu Srimi. ogrijebu. I srp. pa sam ustanovio da se radi o tzv.uz crkvu sv. Nalazi se u svega 5 primjeraka. Na sačuvanim freskama u toj crkvi nalazi se i scena oranja sa ovakvim ralom. pa nije neobično što se pojavio i na nadgrobnici ma. a još jedan je ranije evidentiran u okolini Cavtata. linearno.. Predstava je oštećena.sH Uvjeren sam da je upravo ta fresco-scena inspirisala klesara da plug predstavi na stećku.506 Ovaj motiv do sada nije bio zapažen. stećaka u okolini Sibenika. Motiv kos ira sam našao na 14 stećaka u okolini Zadra. našao sam još jednu sličnu predstavu na stećku u okolini Kupresa. i kratkog drvenog drška..muškarac pridržava plug 'k oji vuče konj. koji služi za čiš­ ćenje rala od nalijepljene zemlje. iz XVII v. Jelene u Kastavu. na ploči u groblju sela Skrip na otoku te na ploči u crkvi sv. našao sam samo na pet sec i zvijezdu. Margarite u selu Stinjan. 509 Ovaj motiv do sada nije interesovao istraživače stećaka. posebno pri žetvi žita. prvenstveno vinogradarskim krajevima. Uklesan je urezivanjem. Sibenika i Trogira.

u č ime Nema sumnj e da su sve to preds tave klesarskog alata. zbog čega mi· li m da se i ovaj motiv može ubroj a ti u simbo le umrlih uglednij ih po· ljoprivrednika. . 3 .SIO a če tvrti u Ma rini. Da se baš radi o klesarskom a latu jas no govori primjerak iz Papratnog. Javljaju se ukupno 12 puta.S18 drugi uZa lomu . kod Foče . 2- dlijeto. u okolini Foče. Predstave če kića ustanovio sam na 6 steća ka. a ne one krojačke . kao i za prethodna dva. može reć i da je na steć ke došao da bi saču vao uspo· menu na pokopane ugledne ratare. kod evesinja. n a otoku Braču. a lij eva dlije to. Sl2 Ovaj motiv se s u s reće i na drugim nadgrobnim spomenicima.Ovaj motiv do sada nij e bio zapažen. npr. od kojih je jedno u ruci maj· stara. a druga u okolini Cavtata. Mislim da se i za njega. Tako se. Motiv nakov· . kao i na s taro· francus kim s te1ama (koje neki pripisuju ka tarima ) u Muzeju La Cite II Carcassonnu. StS Također su ustanovlj ene dvij e predstave šestara. kao alatke klesara s te· ćaka. s17 Na stećci ma su ustanovljene i dvije predstave uglomjer". u o kolini Glamoča. Arles u.S16 a uz šestar se nalazi i predstava viska. Sl ! Sve su to plas ti č n e sasvim realne i prepoznatljive predstave SL 83. m Postoje analogije i izvan naše zemlje.Nakovan j sa će m o ček ićem su Us tanovljena s u sam o četir i primjerka motiva nakovnja sa če ki · Jedan od n jih se nalazi u Osovi. Napominj em da sam takav motiv našao i na dvj ema nadgrobnim pločama u podu crkve Sv. i to obadvij e na stećc i ma u o kolini Kupresa. Navodno se takav motiv nalazi i na s tarijim nadgrobnim ploča ma u okolini Dubrov· ni ka . U ovom e s lučaju s u prikazane škare kakve se upotrebljavaju za obrezivanje loze i za s ličn e potrebe.Sl? treć i u Jošanici. Vi sak sam našao i na s tarokršća n s kom sarkofagu u Aliscampu . kod Rogatice.514 Smatram da je če ki ć na s tećc ima a la tka i s imbol klesara stećaka. če ki ć nalazi na s tarokršćans kim sarkofazima u Aliscampu . Na već s pomenutom stećku u Papratnom. is kl esan je i čekić . u o kolini Foče i u Popovu polju . u Kiselj ak u . jedna u okolini Kupresa. uz dvije ru· ke i če ki ć. u Arlesu . šesta r i visak Sve su to simboli klesarskog za nata. - nja sa ček i ćem na sletku II Osovi kod Rogatice. kod Pul e. uz motiku. Margari te u S tinjanu. i to u okolini Duvna. kod Trogira. uglomjer. Cekić. Sve u to jasne i plasti čne realne preds tave ček i ća. Korčule i Splita. i to tako da desna drži če ki ć. gdj e su predstavlj ene dvije r uke (bez figure). Na nadgro bnoj ploči u selu Skripu. se majs tori s tećaka željeli ovje kovj ečiti. kod Foče. Motiv škara je ustanovljen samo na jednoj pl oči u Zadru . predstav ljena su i dva dlijeta.

. . tj. srpa. čiji je zanat bio cijenjen kao iklesarski. 10 puta uz mušku figuru (redovno u samoj ruci) i 5 puta uz predstavu ruke koja pridržava štap.522 znači uobičajenog Mislim da motiv nakovnja sa če kićem na stećcima i starom nišanu da se ovdje radi o grobovima majstora-kovača .523 To su starinske.$ tap. šiljaste cipele. kod Rijeke. Tu je bila samo jedna cipela i uz nju neka sprava . Napominjem da se predstava ovoga motiva u Jošanici nalazi na musli· manskom nišanu sa turbanom. Na ovoj drugoj se ističe jezičac nad r1som. kosijera. 4-Cipe/e Motiv cipela je ustanovljen samo na tri 'n adgrobne ploče u Zadru.koja me pod sjeća na cipelarski nož za sječenje kože. da se ovaj motiv klesao na nadgrobnicima ljudi koji su bili poznati i cijenjeni kao dobri cipelari. ci pela koji sc 5 . Jelene u Kastavu. a da je primjerak iz Marine na oštećenoj ploči u grobljanskoj crkvi. i to 29 puta kao samostalan motiv.oblika nakovnja i čekića koji odozgor dodiruje nakovanj. Vj erovatno bi se na nadgrobn im pločama većih primorskih naselja moglo naći još ovakvih predstava. 84. Motivi motike. koje su tehnikom urezivanja u kamen predstavljene 'kao parovi. Mislim da nema sumnje da se u ovome slučaj u radi o oznakama cipelarskog zanata. k" j iga i čaša 243 U odnosu na ostale motive ove grupe. čekića na laze na stećcima. štap je mnogo bolje zastupljen. Sličnu predstavu cipele sam vidio i na jednoj nadgrobnoj ploči uz crkvu sv. Ustanovljen je na 44 stećka.i. i to jedna cipela u horizontalnoj a druga u kosoj projekcij. spomeniku koji spada u XV ili u početak XVI v. Motiv nakovnja sa če kiće m sam zabilježio na srcolikom štitu (uz potkovicu i ribu) jedne starofrancuske gotičke krstače u Muzeju sv. Augustina u Tuluzu. vO Sl. U Osovi je nakovanj ukrašen spiralnim zavojima. i koji se po svoj im svojstvima može smatrati prelaznim oblikom od stećaka ka pravim nišanima.

52' Stap je visok koliko i sama figura . u okolini Nevesinja. Jedan od ta dva štapa drži svojom lijevom rukom muška stojeća figura (Visočica u okolini Konjica).Predstava muš ke figure sa šta· pom (uz to još i predstave konja i ptice) na sijemenjaku II Polji cu ( Vi soč i ca planina). S obzirom na obli k drš ka. zatim se blago Sl. Tako se neki dršci blago uzdižu prema svojim krajevima. Srbiji i Crnoj Gori. postoji ne koliko tipova š tapova.li sredini su izbočeni. . Drugi takav štap se nalazi na stećku uzidanom u crkvu sela Luka. U nekoliko primjeraka držak je od sredine blago nagnut na obadvije strane. vodoravan i is te debljine kao i ostali dio š tapa. a potom malo povijaju prema dolj e.Obično su štapovi na stećcima pažljivo crtani i klesani. Postoje dva štapa čiji s u dršci sp ira ln o povijeni. Najviše (gotovo tri četvrtine ukupnog broja) ovih motiva nalazi se u istočnim krajevima. 525 Svi ostali š tapovi imaju držak koii je nešto poviien . U desetak primjeraka držak je prav. neš to ih ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . II okolini Konjica. te u zapadnoj Hercegovini i u Imo tskoj krajini. inače su plastično predstavljeni. Neki dršci se obratno povijaju . slično onima koje često vid imo uz figure rimokatoličkih biskupa na s tarim slikama i skulpturama. Nema ih u primorju. Uz figuru i š tap tu su ptica i nesrazmjerno mala figura konja. a neki ioš i unutra. U nekoliko s lučajeva su urezani. 85. .

susrećemo na .OD 245 Tabela XIX - Vrste relj efnog motiva štapa koje stećcima .

T. 246 . Pril aže se tabela osnovnih tipova š tapova . - Motiv sjedeće ljudske figure sa štapom i knj igom na Hočev i ju sljemenjaku u kod Breze. a onda prema gore i n a svojim krajevima još i neš to unutra. kod Konjica. vrl o je zanim ljiva i predstava na slj emenjaku u H očev iju . sa spiralnim drškom. XIX. Ima i drža ka koji se č itavo m svojom dužinom blago lučno povijaju prema dolj e. kao polumjesec. kod Breze. M eđu predstavama š tapova uz ljudsku figuru. a ima i takvih koji se povijaju prema gore. uz već s pomenutu na Visočic i. u jednome je držak kao kružni vijenac u vertikalnom položaju. u kojoj sjedeća fi gura drži š tap '. knjigu 526 Među predstavam a š ta pa sa rukom (bez fi gure ) i s ti če SI. U dva primjerka držak je jako povij en prema go re i uspravni dio š tapa se proteže preko samoga drška .povIJaJu prema dolje. a ima jedan primj era k čiji držak završava u vidu kružića (Radimlja) . 86.

533 Sv.m J. mogao imati posrednog utjecaja na crkvene prilike u srednjovjekovnoj Bosni 536 Pi š uć i o novopronađenom natpisu na stećku krst janina Ostoje u Zgunji. koji je rekao da štap nije specifično obilježje bogumilskog dostojanstvenika. 534 Slično mišljenje ima i M. Renđeo je opisao nekoliko štapova sa s tećaka i pronašao nekoliko analogija štapova koji su na Zapadu od VII do XII v.531 A. a ne samo bogumilskih sveštenika. s ličme biskupskim i onim viših sveštenika na Zapadu. Tako se najprije M. nerotkinji da rodi". "Sv. ja sam o štapovima na steć­ cima rekao da se oni ne mogu pripisati samo djedu ili gostu. u blizini scene lova na jelena u Mokrom. povodom nalaza tordiranog štapa u Imotskoj krajini. i štapa na istome spomeniku. U crkvi sv. nego svih kaluđera uopšte. o kojima je pisao I.538 Prilikom studijskog putovanja kroz Tursku 1977. On misli da štapovi na stećcima pripadaju djedu . gdje osim toga vidimo polumjesec. Karanović zadržao na pojavi štapa u Baštini. god. zatim pijetla i čaše. slepom davao vid. Antuna Opata.se ona u Baštini. doznao sam da su u Anadoliji šehovi nosili drvene štapove sa povijenim i na krajevima malo uzdignutim drškom. po njenom mišljenju. kod Lištice. kod Skender-Vakufa. kod Skender-Vakufa. nego na civilna lica. a da su od tada postali visoki kao čov­ jek.527 Zanimljivo je da šest primjeraka štapova ima tordiran svoj uspravni dio (okolina Trebinja. Save. Naveo je podatak da su ti zapadni štapovi do XI v. Kao povod i glavni razlog za to svoje stanovište on nalazi u predstavi štapa u ruci ljudske figure iz Humskog. gdje se nalazi i natpis u kojem se kaže da je to spomenik gosta Milutina. sa spiralno povijenim drškom. uz motive otvorene knjige. Stoca. Kristofor. Jovana i sv. Posebno je zanimljiv jako dugačak štap bez uobičajenog drška koji drži sv. Staka se smatrala stalnim atributom sv. u Hočev­ Iju.528 Stari Srbi su smatrali da je štap znak vlasti. rekao da bi on mogao da bude znak vlasti i časti pokopanoga. Lištice. Renđeo. sunce. Josipa u Kotoru nalazi se reljef sv. ili sa nešto povijenim drškom. Pri tome je on pomišljao na štap kao simbol velikodostojnika Crkve -bosanske. nosili biskupi i opati. kod Srebrenice. Savo je svojim čarobnim štapom izvodio vodu iz kamena. oživljavao mrtve. 247 . reda koji je i .k njiga "stereotipni atributi sveštenstva" uopšte.inače .529 Predstave štapa na stećcima zanimale su nekoliko istraživača umjetnosti stećaka. kod Foče.s37 Napominjem da je L. Solovjev je štapove na steć­ cima vidio kao atribute maj viših sveštenika Crkve bosanske. Imotskog i Travnika). a 'kod sedmoga je i držak tordiran (Luka kod Nevesinja). Vego. ali i na štapove koje su nekada nosili ugledni ljudi u selima Povrbasja 5JO I. nosili kaluđeri reda sv. bili obične veličine. Vasilija na Istoku. polujabuku i dvije ptice. Radojčić 'je u polemici sa Solovjevom istakao da su š tap i . ženi olakšavao porođaj . i na predstavi štapa u ruci sjedeće figure.pre· Mileti ć. u obliku s lova T. nego vjerovatno svim sveštenicima Crkve bosanske. kakvi se nalaze i na našim stećcima. koji u desnoj ruci drži biskupski štap 539 Jovi kal uđera lsilija .j gostu Crkve bosans'ke. kod Breze. Katić.535 M. Sidak je izrazio misao da se štap na stećcima uopšte ne odnosi na sveštenike. Nevesinja. pretvarao gradove u jezera. Miletić je ustanovila da su štapove.

88.SI. . .Stojeći portret gosta Milutina sa štapom i knjigom na stubu II Humskom kod Foče (sada II vrtu Zemaljskog muzeja II Sarajevu).

5 u istočnOj Bosni . mislim da dosta opravdanja ima pretpostavka da štapovi na stećc im a simbolizuju bosanskog sveštenika uopšte. za koji je rekao da "mnogo potsjeća na hočeva lj ski relj ef". uzimajući u obzir rezultate istraživanja M. Motiv knjige je ustanovljen samo na tri stećka. koji . kod Rogatice). uz figuru je isklesan štap . a u jednome je prikazana samo ruka koja drži čašu (Međaš. Renđea i mišljenja Sv. moglo bi se pre tpostaviti da i knjiga pripada svešteniku.kod Mostara. <flego da. kod Foče i na ploči u Miranju. izm eđu Prijepolja i Plj evalja.monahu Crkve bosanske. Poznato je."" U Humskom stojeća muška figura jednom rukom drži povisoko podignutu knjigu (u drugoj ruci je štap) . predstavlja stereotipni atribut sveštenstva. sa knjigom i štapom) neobično oblikovan i da sam kružno udubljenje na dlanu figure . Na fresci crkve u Davidovici. shvatio kao projekcij u čaše. Ova ploča bi mogla biti i iz relativno kas nijeg vremena. kao i na stećku iz Humskog.Smatram da će pitanje štapa na stećcima još biti predmet interesovanja stručnjaka.uz čašu je prikazana knjiga. Napominjem da je primjerak jz Hočev lja (stećak na kome je sjedeća figura. kalež. Kako je o štapu već bilo govora kao o mogućem atributu svešteničkog zvanja. . Miletić i I. koju jednom rukom dodiruje ljudska sjedeća figura. Cašu na štitu vidio sam na nadgrobnoj ploči iz . Njih ov geografski raspored je ovakav: 6 primjeraka u Hercegovini. zeno u Veroni. osim knjige.'46 U jednome od ostalih s lučajeva .542 Radojčić je i za knjigu rekao da ne znači ni šta specifično hereti čko.nap. Vega. 249 Motiv čaše nije neobična pojava na starijim. . da su na romaničkim sarkofazima evanđeli sti predstavljani sa evanđeljem. nego vjerovatno "spise diplomatije" (gost Milutin se bavio i diplomatskim poslovima . Sv. kao i štap.54' Ovi motivi su ob i čno samostalni . naročito na re laciji civilna ili sveš teni čka oznaka. S obzirom na to da s pomenik iz Humskog pripada gostu Milutinu. što je oznaka sveštenič­ kog groba . Radojčić je upozorio na sarkofag jednog episkopa u crkvi S. kod Breze.krsta u Raškoj Gori. Ali.. S4 ! Na ploči u Miranju uz knjigu je predstavljena čaša. vidi se sveštenik koji u dosta izdignutoj ruci drži knjigu. uz sto i štap. moja). Na stećku iz Hočevlja.S4' Mislim da ima puno razloga da pretpostavimo da knjiga na cima predstavlja evanđelje koje je simbol sveštenič kog poziva . na stubu u Humskom. to su zagovornici teze o pripadnosti stećaka bogumilima i predstavu na stećku iz Hočev lj a objasnili kao predstavu djeda.543 M. od kojih na jednome u dva primjerka. Radojčića i M. pa i na novijim nadgrobnim spomenicima. međutim. U jednom slučaju je čaša u ruci sjedeće (?) figure (Banja Stijena. l u centralnoj Bosni i 1 u Dalmaciji. ili nekog drugog velikodostojnika te crkve. Vego Je rekao da knjiga u r uci gosta Milutina ne mora da znači evanđelj e. i to na slj emenjaku u Hočeviju.se služi evanđeljem . pa se može pretpostaviti da se ovdje radi o portretu toga gosta. iz XIII v. steć­ Motiv čaše ustanovljen je na 13 Istećaka. Natpis na tome stubu govori o grobu gosta Milutina. U Hočev iju je to otvorena dosta velika knjiga. kod Tuzle). kod Zadra.

poput štapa i knjige. petnaest vrsta osnovnih motiva ove grupe odnosi se na poljoprivredna zanimanja. cipele i čaša na pločama XVII i XVIII v. za koju sam naprijed rekao da se odnosi na nekog crkvenog veHkodostojruka.pa samim tim ni proučavani. neki od ovih bosanskohercegovač kih motiva nalaze u Imotskoj krajini ili u primorju.'" a taJko isto i u grobu ispod stećka kaznaca Sanka u Biskupu. a ako mu pridodamo motive knjige i čaše. Zbog toga nas ne treba da iznenađuje njihova pojava na stećcima. Veoma je zanimljivo to što je evidentirano 12 primjeraka znakova klesarskog zanata. nađena je staklena čaša. u čemu vidim obilježavanje i isticanje društvene vrijednosti poslova izrade stećaka.zanata .547 U grobu ispod stećka Radače Cihorić . Upada u oči da se njihov geografski razmještaj uglavnom odnosi na Dalmaciju. izrumno. u okolini Konjica. scena oranja na našim srednjovjekovnim freskama. sa svojih 12 varijanti oblika (tabela br. U Hočeviju je to sjedeća figura sa štapom i knjigom. Zbog svega toga mislim da su motivi čaša na steć­ cima predstave crkvenih obrednih kaleža-put ira. te na Bosnu i Hercegovinu. onda vidimo da simboli svešteručkih zvanja zauzimaju gotovo 50% ukupnog broja svih motiva ove grupe.Polihranije u Veličaruma.. kada se tiče poljoprivrednih :zanimanja i cipelarstva. I na novijoj ploči u Srbiji čaša je vezana za pokopanoga sveštenika. koji. U S-rb"iji je nađena nadgrobna ploča iz XIX v. Radi se ~ oznakama zarumanja koja su u svoje vrijeme bila cijenjena.XVI v.54o Po nekim okolnostima možemo zaključiti da su čaše na našim spomenicima vezane za pokopana sveštena lica. reći. Kako smo vidjeli. poljoprivredne alatke. simboliziraju sveštenički poziv. te n a sveštenički poziv. XIX). sa glagoljskim epitafom koji se odnosi na župnika Stipana Dekovića u Muzeju u Poreču. u Miranju je knjiga do čaše.klesarski. u našem primorju. tačnije na krajeve istočne Bosne.epitafu se kaže da je to spomenik jereja Milivoja Antonovića. motivi ove grupe. kada se tiče ostalih vrsta motiva. Samo se. visak i nakovanj na starim južnofrancuskim spomenicima. zatim na tri vrste. Ućirilskom . kovački i cipelarski. Većina vrsta ovih motiva se nalazi na srednjovjekovnim i kasnijim nadgrobnim spomenicima u našoj i drugim evropskim zemljama (štap i knjiga na romaničkim sarkofazima. ovdje dominira motiv štapa. itd. jz sela Prnjavora . s iznimkom srpa. 250 . koji se nalazi u istočnoj Bosni. I po broju ~ po veličini prostora na kojem se nalazi. Impresionira pažnja koja je na taj način odavana svešteničkim ličnostima. • •• Svi ovdje navedeni simboli zanimanja javljaju se oko 115 puta. a u Raškoj Gori figura u drugoj ruci drži krst.). u Banji Stijeni je štap u blizini figure. čekić. može se nisu bili zapaženi . u okolini Trebinja. sa predstavom čaše. Osim izvjesnog manjeg broja štapova.

motivi ove vrste su dosta dobro zastupljeni na stećcima. jelen se najviše pojavljuje na stećcima u okolin i Ljubinja (22 puta). konj.) U ogromnom broju slučajeva motiv se zaista odnosi na jelena. zatim u Popovu polju. Duvna. ali pretežno na sljemenjacima i visokim sanducima. Imotskoj krajini. Ljubuškog. Ta životi nja je relativno najviše zastupljena. oko Ljubuškog i Lištice.. mislim da postoji više opravdanih razloga za pretpostavku da svi motivi stećaka ove grupe predstavljaju simbole ondašnjih cijenjenih zanimanja pokopanih lica. u Popovu polju. i to: jelen. u Srbiji i u primorju. ipak. u centralnoj i i stočnOj Bosn. 1 . (Uz put napominjem da se jeleni naročito i s ti ču u scenama oko Ljubinja i Kalino vika. u prikazima lova i turnira . Raspoređeni s u na maltene čitavom teritoriju ovih spomenika. kao npr. kao npr. nalazimo u scenama.Iako će ovdje navedeni motivi biti predmet daljeg proučavanja. ali i urezivanje u kamenu plohu. osim toga. Na stećcima se. Kako će se vidjeti. Malo ga ima u okolini Kupresa. PREDSTAVE ZIVOTINJA Ovdje su tretirane individualne predstave životinja na stećcima. i to na najvažnijim mjestima njihovih ploha.na svim vrstama oblika stećaka. Dobija se utisak kao da su ovim motivima majstori poklonili posebnu pažnju.lelen Od svih predstava životinja na stećcima jelen se naročito ističe. pretežno plasti čno klesanje. prvenstveno motivi štapova. Postoji šest glavnih životinjskih vrsta. ali sve te scene sačinjavaju zasebne grupe motiva. Mnogi motivi ove grupe javljaju se i kao elementi kompozicija sa ljuds kim i životinjskim predstavama. pa sam ih uvrstio u ostale predstave. ali je njihova koncentracija na određena područja prilično uočljiva. prostire se na širokom području i na lazi se . u centralnoj Bosni. Među najljepše primjerke osamljenih jelena spadaju dva iz okoline Kalinov. lav. Kao samostalan motiv (izuzimajući ga u kompozicijama s drugim fi gurainim predstavama). U njihovom klesanju primij enjen je isti tehnički postupak. zmija i ptica. nezgrapnih i inače slabo urađenih predstava. kao što su vepar. U nekim područji­ ma ga. sa rogovima na kojima se vide parošci. medvjed i vuk. a zas tupljena je i poneka životinja fantastičnog izgleda. Javlja se ukupno u oko 100 primjeraka. vrlo rijetko se javlja oko Stoca.550 251 . a nikako ga nema oko Lištice. u Popovu polju i u Crnoj Gori. sk ladne inventivne i pune života.ka. javlja i manji broj nekih drugih životinja. ali su mnoge sasvim pogođene. Ima dosta rusti čnih. pas. kao i na Blidinju i u Ziemlju. a onda j na Kupresu i Blidinju. a potom u okolini Nevesin ja i Kalinovika.

Sl. 90. stećku uBitunjoj .Motiv s rnc na sljemenjaku na Dugom polju (B Iid inje). između Tres kavice i Vran-planine. 89. . SI. - Motiv jelena pokraj izvora vode na u široj okolini Stoca.

SS 1 Koji put se uz košutu vidi lane. npr. br. 9 1. U neko liko s lu čajeva je len je predstavljen odmah do izvora vode. - Motiv s tili zovanog jelena na št itu sa skom kod Ljubinja. 90) i u okolini Kupresa . npr. kod Ljubinja (sl. 89. br.sl.. Mlada spna je.ss . u Bitunj oj.554 . Tako se neš to snilizovan jele n na lazi na štitu u Uboskom. 91) . kod Ljubinja (sl.SSJ Ponekad je jelen korišten kao heraldič ka oznaka.Sl. ma če m u Ubo- 253 U više s lu čajeva su predstavljene košute. br. predstavljena na sljemenjaku nekropole na Dugom polju (Bli· dinje) . a ne jeleni.

92.ss7 254 . ponekad je krst ili neki bUjni motiv isklesan u neposrednoj blizini jelena. a u okolini Žablja-ka vidimo luk pokraj jelena. Ceste su predstave nizova jelena m košuta. na Kupresu ili Ludmeru.556 u Popovu polju. u Premilovu Polju .Sl. npr. kod Trebinja. kod Ljubinja. - Motiv jelena sa pticom na hrbatu na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. ili u Domaševu. nekada ona stoj( na leđima ili rogovi ma jelena.ss. kao npr. Više puta je sa jelenom vezana ptica. a nekada je u njegovoj neposrednoj blizini.

Tako ga nalazimo na rimskim cipusima. Napomenimo i to da se niz od pet gazela nalazi na nadgrobnim stelama iz Mikene. SćO I pored opšteg islamskog stanovišta da se u umjetnosti ne upotrebljavaju figuralne predstave.. - Predstava niza jelena sa pticama na lu·batima na sanduku II Uboskom kod Ljubinja. tako. Ma· ria Novella u Firenci. ..' Isti autor nalazi jelena na por· talima. uz ostale živo· tinje.62 J. nađen na 1l10zaici ma i nadgrobnim spo· menicima u ne kim našim kraj evima . Sale kaže da se jelen nalazi na kapitelima brojnih romani č kih crkava. naročito u scenama lova. krstionicama i zidovima romaničkih crkava u nekim kraj evima Austrije i Njemačke. Tako ga vidimo. 93. pa dalje. isklesan na naslonu drvene korske klupe u splitskoj katedrali.npr.63 Vidimo ga i na nadgrobnim srednjovjekov. na nadgrobnoj ploč i gotičke crkve S. illi i inače.'.. kod ulaza u podzemlje crkve S. 564 I u našim krajevima nalazimo jelena.o. svjedoci smo upotrebe motiva životinja.'. Michele u Paviji.56 ' Ovaj motiv je često klesan na romaničkim crkvama.'.s Đ. nim spomenic ima. 255 ..SI. * ** Kao likovni motiv jelen je dosta kori šte n u raznim zemljama i vreo menima. npr.. a u tome okviru i jelena. Basler kaže da je jelen kao elemenat u rimskoj epohi zadržanog Orfejevog kulta. kako u mozaiku tako i u slikarstvu i tekstilu kod raznih islamskih naroda od VII v. Zeno u Veroni i na fa sadi crkve S. Tako je on.

tako duša moja traži te. S73. Kaže da se jelen Illala:ci na kavkaskim bronzanim sjekirama. po mome m išljenju. U našoj narodnoj književnosti se na jednome mjestu ovako kaže : "Zaigra se mlada niz svatove. jer se kaže "Sam Kris t je jelen među jelenima". u Makedoniji (XV V. ali je ta simbohičnost u doba s tećaka bila već zaboravljena.568 Kaže se da je jelen još u predistoriji simbolizirao besmrtnost ljudske duše. Ponekad se čak identific ira sa samim Kristom. U svijesti naših naroda jelen je < uvijek smatran izvanredno privlačnom i lijepom životinjom s kojom se upoređuju lij epi. jelen je u savezu sa mjesecom. a može se govoriti i o jelenu kao dekorativnom motivu. Kako izgleda. pa i lanad. koje se upotrebljavaju u crkvenim obredima. kano jelen od godine dana" . 256 . Prema psalmu 42 Psaltira koji glasi: "Kao što košuta traži potoke. gizdavi J ponosni ljudi. Apolo n. S. pa i pripitomlj enih. koji je u našoj narodnoj umjetnosti čes to korišten. može se reći da je taj kult i u na§im krajevima sve donedavno bio zastupljen. proizlazi da usamlj en jelen simbolizira dušu umrloga pravednoga kršćanina. vidi se da je božanstvo jelena bilo poznato u jugoistočnoj Evropi još prije dolaska Kel ta. jelen je kao likovni motiv u starokršćanskom periodu. U etrurskoj umjetnosti se jelen javlja kao simbol mjeseca. a važnu ulogu je imao i u Dionizovom kultu. ima više karakter rea lne predstave.575 I okolnost da se na s tećci ma ne predstavljaju samo jeleni n ego i košute. n e ide u prilog treLiranja ovoga motiva kao predstave kultme životinje. kao htonska životinja. Srejović misli da su naši narodi još u XIV v. vezane za lov i društveni ugled brojnih članova feudalnih porodica. i u našem srednjem vijeku. Grci su ga žrtvovali Arternidi. sv .569 a D.Arternidi i Apolonu. zbog čega njegova pojava na s teć­ cima. Međutim . Dijana.57~.567 Kao sveta životinja jelen je poznat u Maloj Aziji još od druge polovine trećeg milenija. a onda i sa pojedinim božanstvima i svetitelj. Đorđe). Sve te okolnosti upućuju na mogućnos t objašnjenja toga motJ:iva na stećci ma kao realne predstave. jer je i sjekira bila jedan od simbola božans tva mjeseca 573 S. analogno vjerovanjima evropskih Illaroda u preclistoriji . imao vrijednost istaknutog simbola čovj e kove duše.570 U kršćanstvu jelen simbolizira dušu. Kuli ši ć navodi kako je ustanovljeno 'postojanje kulta jelena na balkanskom području još u preistorijskim kulturama. a prema ostacima nekih narodnih ob iča­ ja.572 Po G. Prema arheološkim nalazima.ima (Artemida. mogao umati vel'iku ulogu u mrtvačkom ritualu. kao božanstvom podzemlja iz indoevropskih bajki. Osim toga. bio vezan za posmrtni kult. 57 l Cesto se jelenu pridaje značenje predvodnika ili prenosnika duša na putu za drugi svije t. jelen je na stećcima naj češće klesan u neposrednoj blizini lovca.Nala:cimo ga na dubo reznim vratima manastirske crkve u Treskavcu. Zečević kaže da je jelen. ili u blizini samoga luka sa strijelom. vidimo ga na štitu kao heraldičku oznaku.)566 i na tzv. U srednjovjekovnoj Bosni je bilo dosta jelena. Wi lkeu. postsasanidskim čašama u Srbiji. što se posebno odnosi na žene. Nešto kasnije je jelen dovođen u vezu sa mjesecom i podzemnim svijetom. psa. kao i u ranom srednjem vijeku. vjerovali u neko božanstvo u obliku jelena koje gospodari dušama umrlih. Tako je jelen žrtvovan starogrčkim božanstvima lova . sokola. bože".

3 i u Dalmaciji .579 Slj emenjak sa predstavom konja u Kupresu u narodu je poznat :k ao spomenik junaka iz narodnih pjesama Alije Đerzeleza. od čega II zapadnoj Bosni .konj e. sasvim originalna slu čaja. naro či to II scenama lova na jelena. centralnoj Bosni 3.2.2-Konj Za razliku od dosta velikog broja predstava konja u zajednici sa koji ga jaše ili vodi. koj e sigurno možemo prepoznati. 257 . kakvih motiva na stećcima ima preko 50 primjeraka. predstava samostalnog. . istočnoj Bosni .1. osamljenog konja je rij e tka pojava. 94. II Selinama kod Gruda 57• U okolini Sibenika sam našao konja na š titu 577 U ovaj broj s u uračunata i dva neobična.578 a drugi na Dugom polju. za koje bi se moglo reći da su predstave krilatih konja. npr. i s točnoj Hercegovini . Sl.4. izm e đu Treskavice i Vran planine. 580 Samostalnoj i osamljenoj predstavi konja sasvim je bliska predstava konja sa jahačem.2. Ne ki od tih primjeraka predstavljaju osedlane i opremljene . Jedan od njih se nalazi II Va rošištu . nema više od petnaestak. zapadnoj Hercegovini . II okolini Duvna.Motiv krilatog konja (opasanog zmajem) na s ij emenjaku na Dugom Polju (Blidinje). zatim II raznovrsnim scenama. Takvih motJiva. kod Roga tice. čovjekom .

Poznat je konj krilaš ni vi lenjak iz naših narodruh pj esama. konj je u srednjovjekovnoj Bosni u mnogim životnim situacijama bjo neophodan i cijenjen čovjekov pratilac. najvi še u vezi sa lovom i junačkim igrama . ali i kao osamlj ena pojava. na području s tare Raške. I za tursko doba u Bosni i Hercegovini može se to isto reći. na gotičkim zapadnoevropskim tapiserijama. vjerna i in teligentna životinja. sli čno objašnjavanju jele na. Na duboreznim vratima manas tira Tres ke. posebno vojruka i ratnika. neranjivost . najVIse u scena· ma lova na jelena.čkih odreda. Otuda i pojava motiva konja na muslimanskim nišanima.). konj na nadgrobnim spomenicima. sli č nog onima na s tećcima u Varošiš tu i na Blidinju . sv. u Milie ima. a ispod njega je predstava nj egovog osedlanog konja. 3-Pas Iako se pas često javlja u raznovrsnim scenama. I sveci se često prikazuju na konjjma. Zbog toga je razumljivo š to se konj predstavlja na nadgrobnim spomenicima. Mislim da se pojava konja na stećcima. V.sss Po narodnom predanju. npr.. u Makedoniji. itd . pridaju natprirodne osobine: munjevita brzina. poput grč kog anti č kog Pegaza. može objašnjavati kao obi lj ežj e trajne uspomene na sahranjenog. vidimo krilatog konja. još sigurnij e nego pojava jelena. Dobar konj . Citlu ka.i to po jedan primjerak u okolini Sarajeva. kao i na raznim s pomenicima i predmetima islamske umjetnosti. • •• Kao likovni motiv konj je kod svih naroda i u svim vremenima obilno predstavljan . tzv. megdanu ili u lovu. ili konja koji .im spomenicima. koji se kao ugledan čovjek za života osobito isticao s konjem u vojnim pohodima .iz XVI v. . kome se. a potom j na vepra. npr. pre ds tavlja nosioca duša .. pretežno pažljiv i kvalitetan.ss3 Na nadgrobnoj steli . ZoHo na srebrnozlatnom relikvijaru u Zadru (XIV v. Curč i ć misli da bi takav konj mogao obi lježavati grob nekog legendarnog junaka. Poznat je. on se kao samos talan motiv dos ta rijetko susreće na stećcima. Evidentirano je svega II primjeraka motiva samog psa. nisu se mogle ni zamisliti bez dobrog konja i junačke opreme . veliki značaj turski h konjan. i inače dobro stojeći čovjek veoma držao.s u učestvovali u megdanima. Kao poslušna.SS< Sasvim je vjerovatno da i predstave osedlanih osamljenih konja na stećcima evociraju uspomenu na njihove prerrunul e gos podare.81 Prema mišljenjima nekih etnologa . neodoljiva sila.Klesarski postupak kod izrade ovih motiva bio je nejednak. takvog konja je imao voj voda Mom č ilo (prva polovina XIV v. na romaničkim i got i č k'im crkvenim fasadama . Možemo ga vidjeti na starokrš ćansk. vodi nj egov osedlan konj. 258 .) . do kojih je feuda lac. isklesan je portret po kojnika. akindžija. Junač ke igre. Motivi su redovno plastično predstavljeni .SSl Pos toj i običaj da se u pogrebu nekog uglednika. sa mačem u des noj ruci. nekada zvani Jabučilo. sjajna konjska oprema bili su ne samo potreba nego i znak druš tve nog ugleda .

a neki da su lavova.. zbog toga što se u našim narodnim pjesmama pas ponekad naziva lavom (.Tad zavrišta de vet dobrih konja i zalaja devet ljutih lava . još nekoliko primjeraka koji su nejasni " sporni. dva primjerka su ustanovljena u okolini Rogatice. napominjem da Vl. Palavestra životinj u na stećku Radivoja Vlatkovića u Opli čićima.Gacka. To j e vrlo vjerna i lijepa figura psa . otvorenih ralja i isplaženog jezika i sa Sl.čniji lavovima. sličnu ptičjoj . ). ") .Predstava psa na sljemenjaku II GVOZDU kod Kalinovika. Stoca. U vezi s tim. a tri u okolini Kalinov. . za koju se i u natpisu toga spomenika kaže da je lav (A VREBA LAV .. Pošto mi izgledaju najsI. ja sam ih tamo i uvrstio. 95. za koje neki kažu da su psi. smatra psom.. .. Žabljaka.586 Jedan pas u Žepi. ima neobično stilizovanu glavu. u okolini Rogatice. doduše. koji trči. kod Stoca.ika . Postoji. sa izdignutom glavom.587 Jedan od tri primjerka i z okoline Kalinovika je na nekropoli "li Gornjim Barama. . Trebinja .

tako npr.ij etka poj ava na stećci ma. kod Ljubinja 598 260 . j to uglavnom u planin skim. Nekuku.4. osamlj eni pS<i se nalaze skoro is klju čivo na području Bosne i Hercegovi ne.593 Pas je veoma vjerna ·i korisna živo tinja. Kako vidimo.kve S. **• Pse kao likovne motive možemo naći na romaničkim arhitektonskim objektima u evropskim zemlj a ma. kod Kalinovika i u Uboskom. od toga 20 puta u is točnoj Hercegovini. Kako se ova životinja na stećcima naj češće pojavljuj e u planinskim krajevima i u vezi sa jelenom . izvjestan pas značio veoma mnogo . samo u normalnom stavu. nalazi se na štitu u Gvoznom. lav je na š titu. dok je bio živ. U tome pogledu se -ističe podru čj e Kall inovika.SOl Pse nalazimo i na muslimanskim nišanima XV .3. Crna Gora . Basler ih je evidentirao na benediktin skim crkvama u nekim ·krajevima Austrije i Njemačke. a isto tako.bio zaš titnik života l i ·imanja. u okolini Nikšića i Cavtata. najv. u Bosni i Hercegov. kod Trnova. Javlj a se 38 puta. a u Opličićima ga vidimo uz srnu i p sa.2.ini. kod Stoca i u Trebečaj u . kod Bileće . isplaženog jezika i gore i naprjjed zavijenog repa. s lučajeva nij e ·samostalna pojava .'90 Taj motiv se nalazi i na nadgrobnim spomenicima.l .i XVI v.'9S U Donjoj Zgošći i u Boljunima lav je svezan za stabl0 5 % U Boljun ima je.dugačkim gore zavinutim i zakovrčenim repom. Brojno stanje u ostalim područjima je s lij edeće: zapadna HercegoVlina .5. . a ni y. centralna Bosna . r elativno. osim ovih . SS8 Druga dva primj erka su u Gvoznu. U jednome slučaju je to snažna životinja. a u lovu njegova "desna ruka" . Tako se u Brotnjicama (Konavli) i Uboskom. 597 U Trstenom. osim toga. Srbij a . s ljčno jelenima i pticama.i sokolom. Dubrovačko primorj e . Stanovnik plaruine i s točar u srednjovje kovnoj Bos ni nije mogao opstati bez p sa koji ga je ču vao i š titio od mnogih opasnosti. mislim da nema sumnj e da se radi o realnoj predstavi. lav bori sa zmajem u tri maha 5 " U tri s lučaja ruka zabija mač u ralje razjarenog lava . Đ. otvorenih u s ta. u okolini Ljubinja . drugi put u zaj ednici sa is tim takvim zelembaćem. 95) 589 Zanimljivo je da se i p si. s točars kim predj elima.3. 4-Lav Motiv lava nije čes ta . Maria Novella u Firenci . gdj e. npr.iše II okolini Stoca (6 puta) . Ovaj motiv na stećcima obilj ežava grob čovjeka za koga je. sa raz vijenim grudima i također gore i naprijed zavi jeruim repom (sl. na rimskim cipusima i na s tarokršća n s kim sarkofazima 591 Motiv p sa se n a lazi i na nadgrobnim pločama go tičke cr. br. s točna Bosna .u Vranjskoj . ponekad prikazuju u nizu. Ni lov na divljač se nije mogao zamisli bi bez dobrih pasa . kod Dubrovnika. samo vjše stilizovan. jedanput lav predstavlj en zajedno s a konjem i nekom životinjom s l ičnom krllpnom ze l embaću . U nekoliko . pognute glave. u koloni . postoje još 22 scene u koj ima su preds tavljeni i psi. a i u drugome s lučaju je s li čna figura.

.povelika glava. Nije čudo ako su se neki i s traživači s teća ka u tome pogledu . pandže na noga- . ništa ne ·k aže o motivima lavova. npr. a druge s l iče predstavama pasa . kao da ih uopš te nije zapazila 599 Većina preds tava ove grupe je uveliko s li čna lavovima . sa isplaženim jezikom. jedna od njih odveć stilizovana (Gabrili. gore i naprujed zavijena repina. Wenzel. . ali treba reći da .Lav u borbi sa zmajem na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. obično kitnjastog razvedenog završetka. snažna prsa.Sl. naznačena griva.. npr.je moguće da i neke od već naprij ed navedenih predstava pasa pripadaju grupi lavova .teško snalazili. kod Cavtata). 261 U navedenom broju nalaze se 2-3 primjerka za koja se ne može sasvim sigurno tvrditi da su to predstave lavova. M. 96. jer je.

u okolini (:a plj ine (G rub ačev lav).Sl. koji imaju i li neobično veliku grivu . Razlikuju se i primj erc i II okolini U štice. 97 . Ruka zabada m ač u ra lj e lava na sandu ku kod Trnova. u Moti v lava (sa srnom i psom) na sandu ku sa pos toljem Opli č i ć im a. ma ."" 262 . uT rebeča ju SI. Svojim izgledom se neš to razlikuju primje rci iz Boljuna i Opli č i ća. koji s u mršavi i sa vrlo rij e tko m gri vom. ili od već kitnjas t rep. 98.

Sl. na kojemu je prikazana borba dvaju lavova sa zmajevima. iz XII v. posebno kod Perzijanaca j Seldžuka.602 U umj etnosti is lamskih naroda. uz ostale životinje. C. * ** Na s tarokršća n sk im s pomentc tma često su ko ri š tene preds tave živo tinja .603 Lavove. vidimo na moza ic ima sale Ruđera II dvorca u Palermu. a m eđu njima i lav . koriš teni su životinj s ki motivi. ali kada se bori sa zmaje m ili zm ijom da simbolizira paklene napasti. on j e važan elemenat. iz XIII v. 60t U ranom srednjem vij eku."'" U Ferari sam vidio grb j ednog kastela. prikazan j e vladar na konju kako svladava lava . izgleda da je lav rijetko kada poslužio kao likovni motiv. 98a. međutim.) nalaze se dvije živo~inje od kojih je jedna lav (oštećeno) . Ispod usp ra vne figure Kri s ta na južnom dovratniku crkve sv . Na seldžučkom dvorcu u Ko nji. na s te ć ku II Motiv lava ( ?) Bareviš tu kod Lištice. Truhelka kaže da je lav na s tarokršća n­ s kim sa rkofazima počesto predstavljan ka ko lovi druge zvi jeri i da u tak vim s lučaj evi ma nema s imboli čno značenje.. iz XIV v.. sve do početka romanike. Andrije u Barletti (XIII v. u romaničkom bestijariju. 263 .

).isklesan lav koji progoni neku manju životinju (vjerovatno janje)'o. Đurđa (1445 . uz ruku sa ma čem. nalazi preds tava lava . samo bez zadnj eg dij ela tij ela. kod Kotora. spada u ovaj drugi tip. š to se može objasniti i rodbinskim vezama sa Brankov i ć ima. Herceg Stjepan Vukči ć-Kosača kćerkom Balše III. Kako se na nišanu Mahmuta Brankov i ća. I na fragmentu iz Prevlake .6!S Pretpostavlja se da je j grb Sandalja Hrani ća-Kosače bio istI takav' l6 Nedavno je P. koj a je iz roda Bra nkovića a sin mu Vladislav Anom Kanta kuzen.Bezbrojni su primj eri predstava lavova u našim krajevima. g. I na štitu Hrvoj a Vukčića. kod Foče: nađe n je reljef lava.OOJ Na reljefima ruševina kas noanti čke bazH1ke u Zenici nađene su d vije preds tave lava .ić kaže da je lav čes ta pojava na nekim s kulpturama iz centralnih i jugozapadnih kra jeva naše zemlje.OO8 I u nedavno nađenim os tacima s tarobosanske bazilike u Predj elu. iz 1404. u Rij eoi dubrovač­ koj. imaju takve lavove na svojim pečati ma. Radoslava i Os toje Dragi š ića-Kosača. kćer­ kom pokojnog srpskog despota Lazara i despotice Jelene Brankov ić . 61J Zanimljivo je š to se i na dukatu poslj ednj eg bosanskog kralj a Stjepana Toma ševića na lalJi reljef lava' lS To se može objasniti o ko lnošću da je Stjepan Tomašev i ć bio oženjen Ma rom . Anđelić pronašao grb na kamenoj kruni jedne cis terne u Dubrovniku koji iznad š tita i kacige ima lik prednj eg dij ela robustnog lava. č ije šape drže zastavu. oč ito je da narodno predanj e koj e govori da Ma hmut po tj eče jz srpske despots ke kuće Branko vi ća ima svoje opravdanje. kao i na š kropionici iste crkve. Na ciboriju uzidanom u vrata sakristije katedrale u Kotoru. g. datiranom u XI v. napada na zmaja koji se još opire' lO Sli čne predstave se nalaze i na ul om ku s Lokruma. Petricioli kaže da se motiv lava u borbi sa ostalim životinjama Hi sa plijenom koji mrcvari čes to javlja u dalmatinskom rOmani č kom kipars tvu · l2 U našim krajev. udovicom Đurđa Stracim. što se m ože vidjeti na iluminacij'i Hrvojevog glagoljskog misala . zavinuta i razgranata repina. kće rkom kneza Lazara. nalazi se lav sa vrlo razgranatim repom i pandžama na noga ma. sa otvorenim raljama.609 I. god.1J Lav je heraldi čka oznaka i bo sanskohercegovačke velikaške porodice Hra ni ća­ -Kosača . pa misli da pripada Hercegu Stjepanu Vukči ću.6!1 I. h ercega splits kog. Na Radovanovom porta lu u Trogiru vidimo i scenu u koj oj lav. nalazi se . a i njegovi sinovi Vladislav i Vlatko. Veliki vojvoda Sandalj Hrani ć-Kosača bio je oženjen Jelenom .rovi ća-Bal š i ća. Osim toga. Slič na ovim je i preds tava lava (isplažen je21ik.). Tako ga vidimo na pečat ima srpskih despota Vuka (1387. koja je još sličnija onim na našim s tećcima . po njenom mišljenju ..ima lav se najčešće javlja kao h e raldi čka oznaka. Zbog toga se lav nala"i na peča tu knezova braće Stjepana. Lav iz Predjela. lav se nalazi ·i na mramor- 264 . rođakom despotice Jer ine Brankov ić. Na prostoru od Zadra do Bojane lavovi su pPikazani na dva nači na : l ežeć i sa podvije nim repom i u skoku. g. oko 1440. postoji preds tava lava. . 606 Vrlo slič na preds tava se nalazi i na ciborij u u Ulcinju (danas u Narodnom muzeju u Beogradu ) . kao i unuk mu Balša. sa repom zavitlan im iznad tijela. u jednom od ta dva slučaja lav se bori sa zmij om. Takav lav je i na ciborij u iz Komolea. jedna prednja noga malo podignuta ) nalazi se na južnom nadvratniku katedrale u Splitu. god · l4 I n a pečatu Hercega Stjepana se nalazi takav lav.) i Lazara Brankovi ća (1457.iz okoline Rogatice (sada u Zemalj skom muze ju u Saraj evu). Nikolaje".

koja je najprije mogla doć i utjecajem i ugledanjem na takve slične motive iz repertoara kamene plastike romanič­ koga stila u našem primorju. Dva slučaja lavova privezanih za stabla možda predstavljaju pripitomljene leoparde. kao i njihovih rođaka . svi ostali primjerci lavova na stećci ma. čiji najugledniji č lanovi Jmaju takvog lava na svoj im grbovima. Njima su bliske i tri predstave zabijanja mača u ralj e lava (Trebečaj. ima gotovo potpuno jednako klesan i ukrašen stećak ~nišan) kao i Mahmut.619 Dodajmo još da lav sa razigranim repom zauzima mjesto i na grbu Zane de Zaninusa. knezovi Radoslav i Radivoje. koji su vjerovatno bliski rođaci Mahmutovi. Mislim da one simboliziraju dire ktnu borbu čovjeka. izgledaju dosta jadno i obesnaženo. I za tri predstave lava i životinje slične zmaju (gušteru-zelembaću) u Boljunima moglo bi se to isto reći. Evidentirano je ukup- . Među bim. č ini se da imaju drugačije značenje. kao elemenat ikonografske kompozicije. Oni s u veoma slični nappijed navedenim heraIdič kim simbolima.ima Bosne. dobrog kršća nina .'22 Odatle nije daleko Dragaljevac.odakle je i Mahmut Branković. Nekuk. te na njemu identičan reljef lava. ostao u sastavu despotovine Đurđa Brankovića." ! Pošto i vojvoda Radivoje Oprašić . naime. koji su uvezeni kao nijetk-i pokloni uglednim bosanskim feudakima. I lavovi u Boljunima i Opli č ićima. i kao takvi više ne predstavljaju ozbiljne opasnosti za čovjeka . iz XIV v. Ubosko. sa druge strane Drine. zbog toga što se one ne razlikuju mnogo od prvih dvjju . koje pripisujem majstoru Grubaču.članova porodice Brankovi ća. Tni primjerka od tih lavova su isklesana na štitovima (Trsteno .istorijskim izvorima XV v. Kako se radi uglavnom o jugoistočnim krajev. opravdano se može pretpostavibi da su njih dvojica također bliski rođaci . Vranjska) . U vezi s tim. Taj je kraj .nim nadgrobnim pločama kraljevske kapele u Bobovcu.kao da je klesar htio da kaže kako je pokojnik uspio da se za života odrve svim napastima. što nesumnjivo govori o simbolu grba. kao i na grbu dubrovačke porodice Pečenića. sa "paklenim napastima" koje ga snalaze. Truhelka. S-Zmija 265 I ovaj motiv pe spada u one koji se često. spominju i bosanski kršćans ki feudaloi BrankovićJ. treba reći da se u . dvorjanika kralja Tvrtka I.620 • •• Mislim da pojavu relj efnih moti1{a lava u borbi sa zmajem na steć­ cima u Uboskom i Brotnjicama treba shvatiti kao starokršćansku a legoriju borbe dobra d zla. iz kraja oko Rogatice. I pojava lava na stećcima u okolini Krupnja ima svoje razloge. Gvozno). odnosno o području oblasti Kosača. najvjerovatnije je da su na stećke stigli sa ciljem da obilježe grobove koji pripadaju dstaknutijim č lanovima te feudalne porodice. u svrhu njihovog korištenja u lovu na opasne divlje zvijeri. njih više od tri četvrt in e ukupnog broja. gdje se također nalazi stećak sa predstavom lava. kakvu je misao jednom saopštio C. Po svom ukupnom broju je najbliži motivu lava. ali će to prije biti ipak lavovi koji su ukroćeni i onemogućeni u svom djelovanju. kada je Mačva pripala Ugarskoj. . i nakon smrti despota Stefana. javljaju na s tećcima .

Prema svom izgl edu.os- . - !Predstava zmaj a koji duku II h oće da proždere jare na san· Vlahovićima kod Ljubinja. okolini Konjica. - Predstava konjanika koji kopljem napada zmaja koji II ie već uh va tio ruku žene na sanduku II Poljicu ( Vi soč i ca olanina ). Sl. _ 100>. 99.no 38 m otiva zmija (u jednom s lu čaju su dvije... 100. sve ove zmije mogli bismo podij eli ti na obi čne ili nešto st ilizovane i na zmajeve. a u jednom drugom če tiri zm Ij e na istome s pomeniku) . Sest pri- Sl..

Dubrovač k o primorje . Kako vidimo.3. go tovo polovina ukupnog broja otpada na istoč nu Hercegovinu. mjeraka zmajeva veoma sliče krupnim zelembaćima. Makarsko primorje .l . .SI. Crna Gora 1. - Moti v dva- ju prepl etenih zmaje. zapadna Bos na . istoč na Hercegovina .1. 101.17. Ovdje nisam ubrojao dvije zmije na muslimanskim nišani ma iz XV v. U Srbiji nema ovoga motiva. Imotska krajina .5. a ostali su pravi zmajevi. odnosno živinče. U tri s lučaja se zmaj bor i sa lavom.I . zapadna Hercegovina . u druga tri on je upravo svojim raljama uhvatio čovje ka . 267 Teritonijaini raspored stećaka sa reljefnim motivom zmije izgleda ovako: cen tralna Bosna . i stočna Bosna .5. sa krilima i raZJigranim repovima.4. a u šest s lučaj eva su predstavlj ena po dva zmaja kako se prepliću.o a na sljemenjaku II Hodovu kod Stoca.

i spod Vran-plan ine (Blidinj e) .b25 Zan imlji ve su stilizovane zmij e u formi "pereca" na sandu k u u Bistrini. a na Vi s očiei planini . p r imj erak u Dugom polju .Većina zmija. gdje zmij a obavij a kPila tog konj a 627 Osobito su zanimljivi p r imj erci p red stava dvaju zmajeva koji se s i m etri čn o prepHću . Veoma . isklesana je pažljivo. konj a ni k s koplj em nava lj uj e n a zm aja k oj i je već zgrabio desnu ruku žene. zmaj upravo h vata glavu žene. glava koze (jareta) već je u r aljama b ij esnog zmaja. i mpresivno djeluju primje rci zmajeva sa žrtvom u razjaplj enim r alj a ma. sa glava ma kao u konj a li sa krilcima."6 Sasvim je neobiča n .blJ u Vlahov i ć im a. Jedna ta kva stilizacija je uHodovu. kod Ka linovika. . u okolini Konjica. U Gvozn u.b" . u Dub ro·· vačkom pr imorj u. či j e je klesanje zah t ij evalo dosta vještine. a i zagonetan. - zmaja (uz konj a i lava) na sanduku sa postoljem u Bolj unima Grubačevog Predstava kod Stoca. kod Ljubi nja. \02. posebno zmajeva. SI.

'29 četvrta u Brštanici. a bez krila je. Napominjem da .'30 Iznad lijevog portala romani čke katedrale u Ferrari isklesana su dva zmaja koja se prepliću. S."" Na štitu u Franj evačkom samostanu u Schwatzu.ije zmije. kao predstavu biblijske legende o profetu Jonasu.'3' Konstantin je naslikan kako gazi zmaja i baca ga u ponor. s e zmaj li Makarskoj nalazi na štitu. sa I k rilima. i ostale zmajeve .635 Na jednoj etrurskoj steti iz IV v. zabilježio sam predstavu zmije koja hoće da . u široj okolini Stoca.jz literature. gdje izgleda kao da se zmaj u obliku velikog zelembaća sprema za borbu sa lavom . Analogno tome. u Dubrovačkom primorju. na sarkofazima ranog bronzanog doba i na urnama stanih Grka i Slavena . Velik je kao i lav. u tekstu koji se odnosi na lava. treća u Glumuni. vidimo da je to klesao kovač Grubač. prepletenim repom i 63 plamenim jezikom.'lS a druga u Podgrad inju. Na novcu je prikazan Konstantin II na konju kako gazi zmaja. ' o primjercima borbe zmaja sa lavom bilo je riječi naprijed. na Jonasovom sarkofagu u Lateranskom muzeju u Rimu . vidio sam scenu borbe konja (?) sa zmijom'36 U Naroni je nađen antički kameni s pomenik na kome su isklesane dv. snažnim 'n ogama. a isti prikaz se nala~i .637 Zmija je korištena kao likovni motiv i u starokršćanskoj umjetnosti.'31 Ipak je najljepše i naj-inventivnije isklesan zmaj pa sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). Knekaže da se zmija nalazi na neolitskim nadgrobnim spomenicima.kod Stoca. - Zmija i zmajevi kao relj efni motivi s tećaka. Po natpisu koji se tu nalazi. u Austl1iji . * ** žević 269 Zmije i zmajevi su poznati simboli paganske mitologije. Tim pnimjereima bi se mogao dodati i jedan iz Boljuna. 103. peta je u Slivnu Ravnom.guštere zelembaće u Boljunima možemo pripisati Grubaču.'JO dok sam šestu pribilježio .633 U toj sceni zmaj ima relaNvno velike noge i prepleten rep. Na freskama rimskih katakombi susrećemo morsku neman-zmaja kako guta čovj eka.'" SI. također u široj okolini Stoca. u okolini Capljine.

zatim na zabaru . Sv. Marco u Veneciji nalazi se reljef 'koji prikazuje zmaja kako guta čovje­ ka"3 Zmaj u obliku guštera je i likovni elemenat orfičkog kulta.. na grbu dubrovačke porodice Basegli (porijeklom iz Huma) vidimo zma· ja. npr. zdravlja i bogatstva.dobrog pa· stira. sličan onome iz okoline Ne· vesinja.. u Crnoj Gori "" Zmija je motiv i kamene plastike starih bosanskih bazilika.53 Zmiju sam našao i na starim malisorskim stelama u Vuksan·Lek'iću. kao npr.. nalazimo kod seldžučk!ih Turaka. nalaze se dva prepletena zmaja. a takav je i grb grada Milana. a predstava zmaja je ustanov· ljena i na zvonu sa Bobovca. našao sam u Zemaljskom muzeju u Stuttgartu.). kao i na manastirskoj crkvi u Kaleniću." 9 Zmija je često prikazivana i u duborezu . u MakedoIl!ij. uz Isusa. Jedan kamen sa dva stilizovana zmaja. isklesani su zmaj. Oni su ·i h zvali "mjesečevi čvorovi" i klesali s u ih kako na javnim ob· jektima tako i na nadgrobnim spomenicima. Negdje se smatra simbolom žita. kao .'6 Motiv zmije je dosta .. Zmaj je isklesan i na ulomku·spoliji na kući u Smokvinoj ulici. iz koje je druga žena Maksimilijana I. kako obične tako i prepletene. lav i zmija"" Zmajevi "razjaplj enih usta i du· gačkog plamenog jezika". Tako. na jednome luku i impostu vrata. Arhanđela.57 Osim toga. vidimo i na duboreznim vratima manastira Slepča i Treskavca. kao i na konzoli trJjema Kneževa dvora u Dubrovniku. u funkcij i nosača grba. nalazi se na kamenom patosu sa inkrustacijama u crkvi sv.korišten i na duboreznim proizvodima u Bosn i. Đorđe i drugi sveci često su prikazivani kako ubi· jaju zmaja .proguta dijete "" Rekli su mi da je to grb italijanske plemićke porodice Viskonti.'" Prepletene zmije. tako. koja podsjećaju na s tećke. Stari Grci su vjerovaH da duša kralja Erehteja boravi u zmiji koja se čuvala 270 . kod porodice Vrš inić. Zmaj je predstavljen na sjedalima drvenog kora splitske katedrale i na njenim Buvinovim vratnicama. sHč· ne stilizacijama na stećku u Bi strini. nađeni su na kraljevskim nadgrobnim pločama u Bobovcu. Tako je nalazimo na stubu crkve Kri· vaje u zapadnoj Srbiji.52 • •• U nauci je utvrđen i dosta proučavan snažan paganski i srednjovjekovni kult zmije. kod Trnova i u Hrasnici.658 ". rad mletačkog majstora. baš kao na stećcima. kod Sarajeva.646 Motiv zmije se nalazi i na brojnim raznovrsnim spomenicima u našim krajevima."4 Ita· lijanska pl e mićka porodica Sforca je imala grb sa zmajem koji hoće da proguta čovjeka. zatim na starijim musliman· skim nišanima.'651 Stilizovan zmaj. plodnosti... kod Prizrena.ijim krstačama. iz XIV Dva prepletena zmaja sa konj· skim glavama nalaze se iznad bifora romaničkog i gotičkog stila mana· stirske crkve u Dečanima. kao i na gotičkim vratima kuće u ulici od Buže u Dubrovniku. zmi· ju vidimo na starim i nov..'" dalmatinsko-hrvatski feudalci Kačići su na svom grbu imali zmaja. u Turovima. god."7 Zmiju nalazimo na grbovima. onda na jednome kapitelu Mihoja iz Bara u Franjevačkom samostanu u Dubrovni'ku (XIV v. Postoje ' različita vjerovanja o simbolizmu zm'je. na ploči iz bazilike u Zenici. iz 1600. a malo potom ustanovio da je to primjerak romaručke kamene plastike iz Wiirttemberga"" Na južnoj fasadi crkve S. na grb u omiške porodice Dešković. kod Tuzi.650 Zmajeve.korču­ lanske katedrale iz XV v.

659 Kod starih Egipćana zmija je bila hton-ični demon. tek za Konstan tina Velikog.". ili da označavaju uspomenu na sahranjene li čnosti. To su razlozi što se zmija u raznim vidovima javlja na srednjovje kovnim freskama. U tome smislu je moguće čak i zmaja na sljemenjaku iz Donje Zgošće objasniti kao patrona vlastelinske ku će . zbog čega se poštuje. koje su."" Prema mišljenju N.1 Tračani su vjerovali da mrtvi produžuju život u obliku zmije. Opštečovječansko vjerovanje je da je zmija "jedan od onih primarnih oblika kojima se simbolički prikazuj e duša kada izlazi iz tela". izgleda.669 Proučavaju ć i motiv zmije na staI'im musliman· skim nišanima.ili 'ponešto stilizovane predstave. U uvjerenju da kućna zmija živi pod pragom.dvorca čija se reljefna predstava nalazi na tome stećku.'" Iako snažan i opšterasprostranjen."'" Ilirios. ili pod ognjištem. mitski predak Ilira.im duboreznim predmetima . na nadgrobnim spomenicima i na umjetni čk. paganski kult zmije ušao je u simboliku. naročito lan· gobardskoj varijanti. kao i supružnici koji nemaju djece. posvuda je dominantno vjerovanje u zmiju kao životinju koja je vezana za kult smrti. po mome mišljenju.. kršćansku • •• o samoj pojavi motiva zmije na stećcima do sada nije bilo ozbiljnijeg p roučavanja. Kućna zmija se smatra duhom nekog od rodonačelnika ili domaćina. grbovima . Obične zmije. njene naturalističke . ja sam bio mišljenja da su ti motivi ostatak prastare magijs·ko·religij ske patrijarhalne kulture. pa otu· da i borba protiv njih.'" "Korgizi vjeruju da se anđeli na zemlji javljaju u obliku zmije . relativno. zmija na stećcima je trag htonskog božanstva grčke mitologije.'" Međutim . na grbovima plemić.i na kamenoj plastici. Duše predaka imaju obl'i k zmije. a sama zmija se smatra čuvarkućom. došle na stećke kao sjećanje na 271 . Danas je moguće predložiti nekoliko hipoteza u tumačenju toga motiva. Otuda poštovanje zmije kao ču· vara doma. kasnije izražene u germanskoj. to se ta mjesta.na Akropolisu.. kih porodica u naš im primorskim kraj evima.3 Rasprostranjeno je i vjerovanje da zmije imaju ljekovitu moć" da usjeve čuvaju od vremenskih nepogoda. hrani čuva. kao borba kršćana protiv napasti gpijeha. kao staništa duhova predaka. Vjerovali su da ona sprovodi duše na onaj svijet. realne . i to prvenstveno kulta predaka. koje su zaduiJile svoje bližnje liječenjem od ujeda zmije. odnosno koje su bile žrtva ujeda zmija. M. kao hton· sko božanstvo. Wenzel je izrazila misao o pojavi kompozicije dvaju zmajeva kao "sjećanje na antički kult personificiranog iJivota i smrti". Miletić. mislim da su ostatak staroslavenskog kulta zmije. smatraju kultnim mjestima. U okolini Skoplja neki ljudi od zmije traže pomoć pri sklapanju braka.67o Zmija na stećcima će sigurno zanimati buduće istraživače. što taj motiv s u srećemo oj na starim bosanskim bazilikama ."7 Zmijolika stvorenja se u toj simbolici smatraju predstavnicima sila pakla. otjelovljenjem predaka.."s Kod starih Slavena je vrlo izrazito povezivanje zmije sa ku I· tom predaka. i najbrojnije. predstavljan je u obliku zmije . na sarkofazima. Zmajevi koji proždiru ljude i životinje uveliko podsjećaju na biblijsku alegoriju o proroku Jonasu. Te predstave su.

Nije utvrđen tačan broj motiva ptica. Ponekad ptica učestvuje u lovnim scenama. a i kao čitav niz ptica. Boljuni. U Srbiji nema ovoga motiva Pojedinačnih ptica ima 11 primjeraka. najsH čnija pijetlu.19. a koji put je i na konj u. klas ičan oblik ptice. kršćansku 6 - Ptica Motiv ptice se često javlja na stećcima. ipak.15. Samo u devet s lučajeva je to pijetao. ili na ruci žene. i to u nekoHko oblika i u više situacija. Primjerak zmije koja okružuje krilatog konja na Dugom polju (BHdinje) i koja je u izvjesnoj mjeri postala nerazdvojni dio kompozicije. oni bi mogli imati isto značenj e kao i obične zmije. Glumina). ali su oni djelo s amo jednoga klesara.4. po mome mišljenju. Prema tome. Teritorijalni raspored stećaka sa pticama po prilici izgleda ovako: centralna Bosna . samostalna predstava. najvjerovatnije je da predstavlja umjetnikovo viđenje borbe duše pokopanoga (konj) sa napa šću pakla (zmija). zatim kao dvije najčešće afrontirane ptice. odnosno srednjovjekovnu kršćansku (romaničku) simboliku. Imotska krajina 3. iLi na leđima jelena odnosno srne. 'istočna Bosna . majstora Grubača. primorje sa zalađem . a ostali dio je već poprimio karakter čistih ukrasa. Dodajmo još i to da postoji jedna predstava orla koji napada zeca i jedna predst ava stiHzovanog orlovog krila. dakle kao relikt staroslavenskoga kulta predaka. Sto se tiče zmajeva koji su s!ični gušterima-zelembaćima.1. Javlja se kao individualna. autorske. najveći broj zmija na stećoima zadržao je barem sjećanje na nekadašnju staroslavensku pagansku. ili u Boljuni- 272 . zbog čega mi se nameće misao o moguć­ nosti njegove lične. Prepletene zmije u Bistrini u vadu "pereca".13. Tačan broj može biti još samo nešto veći od ovoga. Pošto je to vrijeme kada se u Italiji i u susjednim zemljama motiv zmaja koji proždire čovjeka upotrebljava kao heraldički simbol. U više slučajeva je isklesana na rogovima jelena. poput nekog friza na sanducima i sljemenj acima. Po mojoj ocjeni. zapadna Hercegovina . Redovno je to uobičajen. Crna Gora . a u četiri slučaja fantas tična ptica koja je. koji je sličan golubu <ili sokolu. ali za sada ne znamo na koje bi se to bosanske feudalne porodice moglo odnositi. kao hera ldič­ ka oznaka bez štita. od toga najviše u okolini Stoca (Opličići. Ptica je nekada na ruci pješaka. Predstave borbe zmajeva sa lavovima samo su jedna val'ijanta čes tih romaničkih predstava međusobne borbe samih grijehova. polugrbovne oznake. istočna Hercegovina .simboliku borbe sa paklenskim napastima. moguće je da se i na steć­ cima to već manifestuje. postoji ukupno oko 100 stećaka na kojima se nalazi približno 200 primjeraka ovoga motiva. zapadna Bosna . i to obi čno uz krst Ui uz štit sa mače m (na krakovima krsta i na ivicama štita).116. kao i kompozicije sa po dva prepletena 'zmaja. izgubili su 's voje nekadašnje simboličko značenje i postali čista umjetnička stilizirana kreacija dekorativnog karaktera.29. odnosno heraldičkih oznaka. Zanimljiva je predstava ptice u Opličićdma koja u kljunu nosi grančicu za svoje gnijezdo.

.SI. 104. 105. a na drugom e .dva puta po d vije ptice. kod Gruda.'7J Ovdj e sam ubrojao ·i pticu uSelinama. 273 .Niz ptica sa ljudskom figurom na sanduku u Cerinu kod CiLIuka (sada II vrtu Ze malj skog muzeja II Sa rajevu). ma gdje s toj i n a ogradi dvorca. od toga relativno najviše ako Ljub inj a.'73 Evidentirano je 10 mačeva sa š titovi ma na kojima se nalaze ptice. - Predstava pt ice u bli zini l ežeće ljuds ke fi gure (mrtvaca) na stećku u Seli nama kod Gruda .dvosIrukome krstu . Tako. najviše u okolini KaSI. u Uboskom na jednome krstu stoje dvij e. koj a je u blizini l ežeće figure (mrtvaca)'72 Predstave parova ptica na krs tovima javljaju se 10 puta.

'" u Uboskom su četiri srne i na svakoj od njih je po jedna ptica'78 (sl. Citiuka.680 U 14 s l učajeva je ptica predstavljena na ruci ljudske figure (ne računajući scene lova). 93). na ruoi pješaka če tiri puta. . npr.m a u Cerinu je prikazana žena u sredini niza od četiri ptice . Ima ih u okolini Bileće. a u nekim na obadvije strane. u Gvoznu jedna ptica s toji na rogovima jelena. na ruci žene če tiri Sl. 106. U Brotnjicama.'79 Pos toje i dvije predstave ptica na konjima. Tako. Stoca . ili na srnama. a u Ždrijelovićima su dvije ptice . Ljubuškoga i Cavtata.linovika.isklesane na jednome Janetu. U nekim nizovima su ptice okrenute na jednu . Jedna od njih je u Gvoznu.'" U osam slučajeva su ptice na jelenima. U Gornjim Barama vidimo jednu pticu na ivici š tita. a na Cen gić Bari su simetrično postavljene dvije ptice'74 Postoji 9 nizova u kojima je isklesano ukupno 55 ptica . br. od toga na ruci konjanika pet puta . niz ptica se nalazi na istoj strani sljemenjaka gdje i scena kola. Trebinja. - Predstava II Sočica­ pij etl a na ogradj na sljemenjaku ma kod Roga tice (sa- da II vrtu Zema lj skog muzeja II Sarajevu).. kod Cavtata.

znad predstave sjedeće ljudske figure. zbog toga što najviše s li če pijetlu.ini Seikovićaos 2 (sl. Na s-telama iz raznih krajeva Grčke. br. ubroj ao u pije tlove. kod Breze. U šes t slučajeva isklesane su po dvije ptice (osim onih uz krst ili uz štiLsa mačem). U četiri slučaja su to stilizovane i gotovo fantastične ptice (Ubosko.'" Na glavnoj fasadi crkve 275 . iznad jelena su još dvije ptice. u kojoj vidimo psa kako napada na jelena na kome je ptica. • •• Ptica . Podgradinje i Brotnjice) koje sam. zeca ili jabuku (kuglu). vidimo i ptice. U sceni u Cerinu vidimo lovca-pj ešaka s lukom. dvije ptice se dodiruju kljunovima. zatim čet iri ptice kao grupa u Vrhovjnama. jelena. 107.'91 To nisu svi 'Primjerci ptica na stećci ma : postoje tri ptice u letu iznad jelena u Glumini.puta i uz predstavu ruke (bez figure) jedanput. e. U Domaševu. nedaleko od Sibenika'91 . uz ostale životinj ske predstave. a onda i tokom čitavog srednjeg vijeka.os5 Zanimljiva je scena u Uboskom. kod Varcar·Vakufa. obično afrontirane . koji se spominje u natpisu na istoj strani stećka.kao motiv likovnih umjetnosti korištena je u predistoriji. o o SI. kao i još neki drugi. starokršćanskom periodu. osl Zanimljiva je jedinstvena poj ava ptice u sceni turnira u okol. 27) ."" Osim ovih. a malo dalje se vidi žena sa dvjema pticama na svojim ramenima .os. kod Kalinovika.'" Na glavnoj fasadi romaničke crkve S. Konjanik sa pticom u Brotnjicama. kod Ljubinja . viđamo portrete pokojnika koji ponekad drže pticu. . na 'lome stećku je predstavljena ljuds ka glava. stavljene u zabate sljemenjak1!.'R4 Postoji devet scena lova na jelena u kojima su prikazane ptice u letu. Dodajmo još i to da se stilizovano or·· Jovo krilo nalazi na s tećku u Bribiru. po. kod Kalinovika. psa i pticu. prije n. oko V v. u okolini Trebinja .ili na nekoj drvenoj klupi (ogradi). zatim u antičkom . - Motivi ptica koji se s u sreću na stećc im a . Jedan vrlo izrazit pijetao je u HočevIju . 688 Fantastič­ na ptica u Brotnjicama je dio veće kompozicije u kojoj se lav bori sa zmajem i orao mrcvari zeca. vjerovatno je feudalac Druško Ljubojević. dvije ptice se nalaze na granama stabla na sljemenjaku iz Donje Zgošće. a drugom lista knjigu. 1 u Imotskoj krajini i 1 u dubrovačkom zaleđu . u široj okolini Stoca.os3 Ptica kod predstave ruke nalazi se na sljemenjaku u Baštini.. od čega 4 u Bosni. u okolini Cavtata. Mkhele u Paviji. koja se jednom rukom naslanja na štap. OS ) Drugi takav pijetao kao da je na stolu .. 3 u Hercegovini . predstavljeni s u jahač na konju i do njega žena koja stoji i na ruci drži pticu. Osim njega.'" Ustanovlj eno je devet predstava pijetlova. U Gvoznu.

.) nalazi se scena lova na jelena u kojoj lovac na konju drži pticu.'" Predstavu ptice koja napada zeca vidimo na mozaiku crkve S.7OO Evo i nekoliko primjera motiva ptice na spomenicima u našim krajevima. zatim na odjeći u Muzeju u Hamburgu. Na fragmentu sarkofaga u E ufrazievoj baz ilici u Poreču uz krst su isklesana dva pauna i po jedna ptica (golub) na njihovim repovima (oko VII v. S I. Zeno u Veroni vidimo ženu sa dvije ptice. uglavnom na prstenju.. Marco u Veneciji (XII v.sk lesanu predstavu p ijetla. iz VIII v.S. Paolo fuori le mura u Rimu našao sam kapitel koji je na jednoj strani imao .'95 Ptice se nalaze i na islamskim spomenicima. . Predstava orla koji napada zeca na moza iku crkve S. Istu takvu predstavu vidimo na glavnoj fasadi c~kve S.696 Pticu na ruci lovca vidimo i na seldžučkom sarkofagu u Afyonu (XII v. npr.699 Na nekoli ko romani čkih kuća u Veneciji nalaze se reljefni medaljoni sa takvim scenama . zatim na zidnim slikama sasanidskog dvorca u Nišapuru. tako. u štuku omajadskog dvorca Kirbet el-Mefdžir u Jordanu . počev još od XI v.). Michele u Paviji nalazi se relj efna scena u kojoj orao napada zeca.697 U dvorištu klaustera S. Iznad portala romani čke crkve S. iz VIII v. 108. Na jednom sa. na tepisima iz guvernemana Semipalatinsk i na muš koj odjeć i u Indiji.rkofagu u Niortu (XII v.iz X v. Iluminacija Hrvojevog misala prikazuje ovoga hercega na konju sa sokolom na ruci . Zeno u Veroni.).) . Pijetao se javlja na tkaninama Perzije.701 Predstava ptice se čes to nalazi na srednjovjekovnom nal<itu . M arco II Veneciji.

o2 Ptice se nalaze i na nekoliko naših grbova .) nalazi se pred stava vladara na prijestolju koji na desnoj ruci drži pticu.'04 U Arheološkom muzeju u Zadru nalazi se kameni medaljon (donesen iz neke ruševine) s reljefom "sokola ko}i se oborio na zeca" . Vavilonu i Egiptu golubovi su smatrani božjim vjesnicima j prema tome svetim stvorovima.i kod Grka.7l7 Neki istraživači stećaka su ptice na jelenima. našao sam na malisorskim nadgrobnim s telama iz XVII-XVIII v. najveći broj tih motiva na stećcima najsličniji je golubovima. a orla koji napada zeca na kapitelima stubova klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku. 7l3 U staroj Indiji. kod Tuzi . I Grci su obožavali golubove. koja je mogla biti od utjecaja. a kasnije i kod Rimljana.71S Za ptice u Brotnjicama L. Zaista. 706 Na nadgrobnoj ploči kasnoantićke bazilike u Zenici nalazi se predstava ptice. Za golubove na krstu se kaže da predstavljaju duše vjernika.'05 Na novcu nasljednika humskog kneza Andrij e (1204-1209. Dva goluba j kalež imaju sepulkralno značenje.s e nalazi uz predstavu mrtvoga pokojnika. sličn u našim u Ubos·kom. Isti tretman bih predložio i za p ticu iz Selina koja .!simbol duše koja živi u vječnom pokoju".Taj motiv je bio naročito omiljen u XIV i XV v. u Crnoj Gori.7IO Napominjem da se predstave ptica nalaze i na naj starijim muslimanskim nišanima u Bosni. U starokršćanskoj umj etnosti se upotrebljavao motiv goluba i orla. predstavljaju vjernike "koji u euharistiji srču zalog vječ nog b laženstva". Jevreji s u .'09 Stilizovanu predstavu pijetla. U tome slučaju najprije bi dolazilo u obzir tretiranje Nh motiva kao kršćanskih simbola čo· vječjih duša. Pogotovo 'k ada imamo na umu onih devet predstava ptica uz krstove.. 7Is Međutim. a imajući na umu kršćansku simboliku. smatrali predstavama duša na putu za drugi svijet. kao npr. Cešće se javlja na kamenoj plastici arhitektonskih spomenika moravske škole. a u 277 . mnogo je vjerovatnije da se ovdje radi o predstavama sokolova vezanih za lov kako na dlakavu tako i na pernatu divljač.i zmaja. Curčića su podsjetile na predstave kukavica koje bi.711 I na jednom kršćan· skom nišanu iz XV v. na Lazarici ti u Kaleniću..'o. izuzimajući nekoliko predstava pijetlova i jednu predstavu orla koji napada zeca. a na pluteju kasno· antičke bazilike u Dabravini predstavljen je krst i na njegov'im horizontalnim krakovjma po jedna ptica. ili u vezi s jelenima. mogle simbolizirati tugu ljudi za izgubljenim bliskim srodnicima. nalazi se ptica (Kalimanići) . Klare u Dubrovniku. g.i h prinašali kao žrtvu bogovima. po narodnom vjerovanju. koji je u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini bio veoma cijenjen i njegovan. najprije nam se nameće misao o predstavama golubova.' 14 Gledajući oblike ptica na našim stećcima.. Kao simbol ljubav. tri ptice raširenih krila su grbovna oznaka bosanske porodice Masnovi ća.716 Neke ptice na stećcima i na nišanima V. kao i na kruni bunara u dvo~ištu nekadašnjeg samostana sv . Za goluba se kaže da je . Perz-i ji.'08 Uz lava . golub je bio posvećen Afroditi. orao je također jedan od predstavnika životinjskog svijeta u skulpturi dvorca u BobovCU. npr. Zore kaže da su golubovi koF znače "sladost imir" .m Prastaro je vjerovanje da duša čovjeka ima oblik ptice. u Vuksan-Lekiću . Tako. Orao u kršćan­ skoj simbolici predstavlja Kristovu vlast u carstvu nebeskom .o3 Orla koji je zgrabio janje vidimo na Radovanovom pOl·talU u Trogiru. Lov sa sokolima je bio poznat mnogim narodima Evrope i Azije.

U kršćanskoj mitologiji pijetao je uvijek budan čuvar koji nagovještava kraj teških no ćnih časova . U antičko vrijeme je Perzija nazivana zemljom pijetlova. U nekoliko slučajeva soko se nalazi na jelenu ili srni koja je već malaksala. a ne o golubu. Arapi su. koji je nj egovao lov sa sokolima i u tome se isticao. s obzirom na sve druge motive toga stećka (kavalkada konjanika. ili ako je ptica u letu ka jelenu. kao dijela pejzaža.iZJira kršćansko vjerovanje u borbu smrtnih grijeha. zbog koje se on dugo kajao. Iliju. .i ptica na ruci kolovođe biti prije soko nego golub.'" u kojoj vidimo i borbu lava sa zmajem. nego za odnosnog pokojnika či­ ja je duša predstavljena golubovima. olakšanje bolesnicima. Tradicija lova sa sokolima u Bosni se održavala sve do prije 40 godina.724 278 . Pa. bjekstvo lopova. npr. povratak nade. i kada je samo vitez prikazan na konju. Ako je ptica na ruci lovca.. što znači da simbol. a Perzijanci su bili naročito vješti u gajenju sokolova. hrabrosti i snage. bili strasni lovci sa sokolima. Petra od Krista. 'kako klesar ne bi postupio kada bi ta srna. meni ·izgleda da je to realna slika stabla sa pticama. šahindžije. U starim srpskim običaj ima pijetao je klan kao žrtva u s lu čaju bolesti. tzv. Bosanske narodne pjesme mnogo spominju sokolove. što upućuje na istu pretpostavku. zbog čega bi onda tu predstavu trebalo pridružiti ostalim takvim pred stavama. U svadbenim običajima južnih Slavena smatran je simbolom plodnosti . U nekim krajevima se obavezno klao na sv. U toj poznatoj e pizodi pijetao je upozorio sv. Pdjetao je imao vrlo zapaženu ulogu kako u paganskoj tako i u kršćanskoj mitologiji. na gumnu kao demon žita. Svemu tome treba dodati i ulogu koju je pijetao odigrao u odricanju sv. u smislu predstave raja. a odatle u ostale krajeve Evrope . itd. u Uboskom. viteza. Ja mislim da će . odnosno taj jelen imao funkciju prenosn. kao dio veće kompozicije. U Grčku je stigao preko Perzij anaca.719 Već sam naveo da je herceg Hrvoje prikazan na konju sa sokolom. molitvu kršćanima. sasvim je jasno da se radi o sokolu. a možda i dalekog sjećanja na romanički bestijarij dubrovačkog primorja. ali. Despot Stefan La· zarević je poginuo u lovu sa sokolom. itd.721 Podgradinju i 2dpijevićima.72l Na krovu kuće je simbol života. kako onoga na konju tako i lovca-pješaka. I predstave ptica na štitovima sa mačevi­ ma opravdanije je vezati za odnosnog vlastelina. Predstava ptke (vjerova tno orla) koja napada janje lt Brotnjicama . Save.jJj je već na njemu · samome. Ovaj svetac ga je uvijek nosio uza se. npr.) . Petra na njegovu slabost. scena lova . sa pticom na ruci. jer je pijetao bio jedna od svetih životinja boga svjetla Ahuramazde. a na drugoj strani istoga stećka je isklesan čitav niz ptica.ika duša na drugi svijet. a ·inače simbol budnosti i ponosa. sokolare. svakako je rezultat ugledanja. itd. Poznat je kao atribut sv. Klan je na završetku oranja radi roda. Turci su u sastavu svoje vojske imali posebne jedinice.vezi s tim i gajenje sokolova. predstava dvorca. mislim da nema sumnje da se opet radi o sokolu.i sjeverne Afnike. A mOžda je to soko na već malaksalom lanetu. U Brotnjicama je na jednoj strani predstavljen takav feuda lac-lovac sa sokolom. zidanja kuće. Ostaje još da se objasni devet motiva pijetlova (uračunavš i u to i stilizovane ptice koje su najsličnije pijetlovima). Jedan slu čaj pojave dviju ptica na stablu u Donjoj Zgo šći mogao bi se objašnjavati kao elemenat kompozicije kršćanskog drveta života.720 U dosta slučajeva nema nikakve sumnje da su na stećcima zaista predstavljeni sokolovi.

Andrije u Barletti isklesane su rame scene sa ljudima i životinjama. Gračanici kod Visokog.im tim scenama muškarac kopljem napada medvjeda . zaštitnu moć. U tradiciji slavenskih naroda ustanovljeni su tragovi totemistič­ kog vjerovanja u vezi sa medvj edom.Ostale životinje Od ostalih životinjslcih predstava evidentirana su četini primjerka medvjeda. Taj se motiv pojavljuje i na portalu kao i na ugaonoj konzoli pročeljnog trijema Kneževog dvora u Dubrovniku. m Općenito se smatra da u kršćanskoj mitologiji borba sa divlj. u Uboskom kod Ljubinja i u Podgradinju kod Stoca. sa kopljem. Sarajlijama i Kongori. Naši narodi su medvjedu pridavali ljekovitu. Slaveni su ga još u srednjem vijeku stavljali u grob. U lovu učestvuje i pas. POtanje je samo da li su majstori stećaka bili svjesni kršćanske simbolike u klesanju tih scena na stećcima? 279 Druga životinja koju sam ovdje ubrojao jeste vepar.u Eminovom Selu. Tako ga nalazimo na Radovanovom portalu u Trogiru. Risovcu na Blidinju (između Cvrsnice i Vran-planine). samo je II jednom slučaju lovac na konju. medvjed je u običajima nekih Indijanaca na zapadnoj obali Sjeverne Amer. i to jedna scena lova na tu životinju i tri scene neposredne borbe čovjeka i medvjeda. zajedno sa 'pokojnikom. zatim u Donjoj Zgošći kod Kaknja. a na grobovima je bio simbol protiv grijeha. 729 MedVjed je likovni motiv i nekih naših romaničkih djela.m Mislim da su motivi medvjeda na stećcima došli ugledanjem na apulske .ma lovac-pješak kopljem napada na vepra. a u Meksiku je i pijetao .i ke i nekih stanovnika staroga Sibira smatran lunarnom živo1:!injom. kod Bileće. 7 .im zvijerima simbolizira borbu kršćana sa grijesima. u svim scenama na vepra napada i pas. Scena lova se nalazi u Han-Stjenicama kod Rogatice. u Zgošći su tu . ali je vjerovatnije da u tome treba vidjeti i nešto od kršćanskog simbolizma.730 Zbog toga što svojim načinom života asocira na mjesečeve mijene. kao i na propovjedaonici katedrale u Splitu.U paganskoj mitologiji pijetao je bio žrtvena ptica. naše primorske motive. u Vranjevu Selu kod Neuma i u Radmilovića Dubrav'.korišten pri ljudskim žrtvama i kI'VlIlim ceremonijama. • •• Na jednom portalu crkve sv. Scene neposredne borbe su zastupljene na stećcima u Lovreču kod Imotskog.k oru.726 Zbog svega toga nas ne iznenađuje njegova pojava na stećcima.725 U srednjem vijeku je naj češ­ će smatran vjesnikom Kristove nauke. Osim u slučaju Zborne Gomile. zatim na drvenim sjedištima u . 728 U sv. i to na Duvanj skom polju . Vjerovatno je pijetao na 5tećku zadržao nešto od dalekog slavenskog običaja. Rimljani su krijestu pijetla žrtvovali Larima. Javlja se jedanaest puta. 73J Sve su to scene u koj'.727 Lovac je pješak. Zbornoj Gomili kod Gacka. pa ta'ko i lov na medvjeda.

734 Osim toga. m Sve se to ponavlja na sve četiri strane obeliska . dinami čn ij e dva a u Gračanici • •• Scenu lova na vepra našao sam na sarkofagu iz V v. vela.'l6 Sv. u Muzeju sv. Ralje su otvorene i istaknut je očnj ak (d e ra č). Naj· su scene u Zgošć i i u GraČanici. Sasv.tri psa . kod Olova. kao heraldička oznaka . . Do glave su još predstave š tita. a predstavu samoga vepra na jednom starokršćan­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arl esu. p redstavljena je stilizovana glava vepra. ~ SI. Rad oj čić je našao scenu II . kacige. a onda j sp irale i rozete. 109.Scena lova na vepra kao minijatura Miroslavljcvog evanđelja .im se jasno raspoznaju figure vepra . . u Vlaškovcu. Augustina u Tu luzu .

110. objavljen prije 60 godina.ima gotovo identičnu predstavu glave vepra kao glavn u heraldičku oznaku. koja je gotovo identična našoj sceni u Zgošći. god. u Galij.idonskog vepra II Splitu smatra se j ednim od najvrednijih kiparskih spomenika antičke umjetnosti u našim krajevima. Kovačev. Andrije u Barletti nala2)i osmerokraki štit sa glavom vepra kao glavnim motivom. U vezi sa heraidičkim motivom glave vepra u Vlaškovcu mogu samo da navedem podatak da se na dovratku zapadnog renesansnog portala crkve sv. koji su 1525.Predstava prednjeg dijela vuka kao heraldička oznaka na sanduku kneza Radoja II Zabrđu kod Kiseljaka. koji . Pavle Bakić je u Ugars koj dobio titulu srpskog despo- Sl. 74 ] Majstor stećaka se mogao nadahnuti s ličnim predstavama u našem primorju. ' 43 I straž ujući ovu upadnu sličnost. I ovdje se s razlogom može posumnjati u postojanje prave svijest:i o s imbolu vepra. prebjegli iz smederevskog turskog sandžaka II Ugarsku.inske porodice Bakića.kako ubija vepra nalazi se kod Radovanovog prikaza decembra na portalu u Trogiru 740 Ono što je naprijed rečeno o kršćanskoj simbolici medvjeda vrijedi i za vepra.'" Osim toga.i'37' Scenu lova na vepra nalazimo kao minijaturu Miroslavljevog evanđelja 7 J8 Sarkofag sa predstavom lova na kaJ. U evanđe lju po Mateju i Luki se kaže da duh zla ulazi u svinje.lova na vepra na jednom rimskom mozaiku. došao sam do uvjerenja da spomenik i grb na lokalitetu Vlaškovac pripada nekom od članova ugledne vlastel. . '39 Scena koja predstavlja čovjeka . Borba sa veprom je alegorijska predstava borbe kršćanina sa grijesima. našao sam jedan mađarski grb neutvrđene pripadnosti.i ć je našao na jednom sarkofagu iz VI v. 737 Scenu s li čnu onoj u Gračanici J. .

grč koj. u Turmentirna. a u Slivnu RaV'llom. što očito govori o r eligiJskoj kršćanskOj simbolici. kod Ljubinja) .758 Po mišljenju M. postojao je viso ki sanduk (zbog potapljanja doline Trebišnjice i stvaranja akumu laoionog bazena za hidrocentralu stećak je prenesen u Bileću) na č ijoj je jednoj čeonoj straThi prikazana scena u kojoj neka četveronožna životinja. koji se u istorijskim izvorima spominje oko 1400. kako neki misle). ili životinja koja se nalazi u dij elu velike scene u Brotnj<icama. posude i neki drugi. O samoj njegovoj pojavi i značenju bi se moglo reć i ono isto što sam već rekao za medvjeda i ve pra .756 Na Visočiei planini. . nađenoj u Jezerinama. germanskoj i keltskoj.754 Motiv ribe se nalazi oj na starim drvorezbarenim predmetima iz zapadne Bosne. a možda i božanstvo donjeg svijeta .'45 U Mirušama. na čeonoj strani većeg slj emenjaka predstavlj ena je gla va sa prednjim dijelom tijela vuka kao osn ovna heraldička 0~naka 747 Prema tome. Na ovome mjestu mogli bismo dodati motiv jareta i jal1jeta koji se javlja nekoliko puta. kod Trebinja . 748 ••• Predstavi vuka na stećku u Mirušama nisam našao analogij e. a posebno u važava n kod azijskih naroda . uz krst.755 Uz motiv ribe n a stubu iz Donje Zgošće nalaze se i motivi stola. rim skoj.. u široj okolini Kiseljaka. 75• Ako se jedanput ustanovi 282 . ali iz natpisa koji se nalazi na tome spomeniku doznajemo da se radi o grobu velikog bosanskog kneza Radoja. ni Đu ne ma analogije. kao i u etrurskoj. najsli čnija vuku. J edanput je to jare u raljama zmaja (Vlahovići. kod Bileće. kod Metkoyjća. Postoji još poneka predstava životinj e koja podsjeća na vuka. god. vidimo i janje757 ~L1lroliko to nije ždrijebe ?) . nalazi se riba. a drugi put jarac sa neuobi čajeno dugačkim rogovima na krstači iz Fojnice. rjeđe se upotrebljava . iz XVI v. vjerovatno Agnus Dei (ukoliko to nije konj. U starokršćanskoj simbolici tima nekoliko značenja.m Poslije IV v. s latinskim natpisom. koji je još u predistoriji bio veoma rasprostranjen. niz takvih životinja u Tupanu. po svoj prilici u drugoj polovini XV ili u početku XVI v. a li je sli čnost tako malena da je ne mogu sa sigurnošću svrstati ovdje. Motiv ribe je isklesan na jednoj grobnoj pl oč i iz II v. U staroj srpskoj religiji.kod Bihaća. 753 I na nadgrobnoj ploči gotičke župne crkve u Petrovini.'49 Sto se ti če vuka kao grbovne oznake. pehara. uz ljudsku figuru sa štapom i pticom. kod Nik š i ća. motiv vuka se javlja dva puta. I vuk je zvijer koja u kršćanskoj mitologiji može da predstav lja grij eh p rotiv koga se krš ćanin bori . Motiv ribe se jav lj a u dva primjerka na spomeniku u obliku stuba u Donjoj Zgošći (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) m Riba je važan i čes to upotrebljavan starokrš ćanski motiv.ta 744 I naziv lokaliteta ovoga spomenika kao i samoga sela (Donji Bakići). mogla bi biĐi predstava janjeta. ovna uz krst. između Zagreba i J astrebarskog. gdje je glava vepra glavna grbovna oznaka. vuk je predstavljao demona. napada na čovj e ka.750 Predstava unekoliko sliči onoj iz Bakića. vjerovatno je nastao po nekom knezu Bakriću koji je tu živio i umro. Wenzel . npr. ali je najviše vezan za ime Isusovo kao h!ijeroglif i za euharistiju.746 a u Zabrđu .

SI. .Preds ta va d viju riba na s tolu na s tubu jz Do nj e Zg o šće (sada u vrtu Zema lj s kog muzeja u Sa ra jevu)_ . tI l.

nalaze na jednom sljemenjaku u Ljubinj u760 (sl.imjeraka ove grupe nije tačno utvrđen. veprova i medvjeda (od 5 do 10 primjeraka).'·1 Ostale fantastične životinje . a glavno značenje zmije je vezano za duše umrlih predaka. kojih ima oko 200 primjeraka. bez rogova.nekoliko prumjeraka sličnih zelemba ću. ili za paklene napasti. kod Zadra. za koje se može izraziti pretpostavka da su nastale inspiracijom romMličkog primorskog bestijarija. sličnu funkciju ima i konj. kod Kalinovika. sa razigranim ali ne tako dugačkim repovima. Međutim. iz Varošišta i Blidinja i primjerak četveronožne životinje razigranog repa na štitu u Gvoznu . predstava osamljenog jelena na Cengić Bari. vepar.'62 zatim predstava osamljenog pijetla u Banji S~ijeni. dva krilata konja. približuje cifri od 450. golub je predstava same duše Kristovih vjernika. Geografsko rasprostJiranje ovih motiva je široko. ali se on. Najzastupljenije su ptice. spada .. pa.da neki primjerci zaista predstavljaju janje. medvjed. npr. ovu grupu sač injava 12 vrsta i 46 podvrsta motiva životinja. iz okoline Stoca. Ukupan broj pr. sa visoko uzdignutim glavama. kod Kalinovika. kod Ljubinja. ne računajući one u scenama lova. 165). • •• Kako se vidi. Najmanje ima riba i vukova (samo po dva primjerka). kod Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja ou Sarajevu) . koje se. Može se reći da s u mo~ivi stećaka iz Hercegovine. iza njih dolaze jeleni. Jelen je. zbog čega ih ne donosim na ovome mjestu. kod Stoca (sl. zmaj i orao koji napada janje ili zeca najprije bi spadali u fond kršćan­ skih simbola grijeha i zala protiv kojih se čovjek mora boriH. Među njima ima vrlo efektnih. u dobro zastupljene grupe motiva.. uz dvije ljudske fiigure. kojih ima oko 100 primjeraka. 151). obuhvata gotovo sva glavna područja. ali su glavni motivi koncentrisani na i s toč ne krajeve Bosne i Hercegovine. npr. sa puno nitma i živome svježine. prema tome. najuspjeliji.'63 predstava zmaja koji proždire jare ou Vlahovićima. Lav. konje i lavove. relatJivno.koza. a da neposredniji utjecaj treba tražiti uromaničkom best:'ijariju. kao i samostalna fantas ti čna životinja sa četiri para nogu u Starom Gradu. uvrstio sam u zmajeve. onda je to nesumnjivo blisko kršćanskom simbolu Dobrog pastira (umjesto Krista je krst). kakva je. do vremena stećaka vjerovatno nije bilo sasvim iščezlo sjećanje na stare slavenske paganske kultove.ivotinja. Tako bi izgledalo kao da najviše opravdanja ima tumačenje naših motiva sa stanovišta ortodoksne kršćanske simbolike. Ukovna obrada je vrlo neujednačena. .'64 ili predstava borbe čovjeka sa medvjedom u Podgradinju. po mojoj procjeni. prenosnik pravednih kršćanskih duša. br. vuk. kao i ovaca .'65 Porijeklo i značenje ovili motiva na stećcima još nisu proučeni. Ovdje bi se još mogla ubrojati predstava dviju fantas tičnih životinja . Općenito se pretpostavlja da većina ovih vrsta životinja potječu od starokršćanskih simbola vezanih za smrt i drugi svijet. jer je bilo [ običaja koji su na neki način odražavali 284 .četveronofuih dosta visokih . br.

s tilizovana glava vuka u Zabrđu. kakva je.k ao "pt ice s mrti " . na š titovima. Uz jelene pos toje i preds tave košuta i lanadi. Biha lji-Merin kad ptice na jelenima s li čn o tretira . gdj e se one javljaju u relativno veli kom broju. PREDSTAVE UUDr Ovdje je postuplj eno isto kao i kod preds tava životinja.. Osim golubova uz krstove i pijetlova. bi će govora neš to kasnij e. npr. zmiju objašnjavamo kao znak staros lavens kog ku lta predaka. većin a je ov ih životinja na razne na čin e uključena u lov. ona na stubu Mahmuta Brankovića.glava. npr.'66 niti O. Ako bi imalo izvjesnog razloga da. kako sli jedi: 1 . kola i turnira. Uboskom i Gvoznu. zbog toga š to te scene sačinjavaj u posebnu grupaciju motiva . Osim toga . i 4 . stilizovana glava vepra u Baki ć ima . odnosno janjetom.prisustvo tih kultova. gotovo da su sve ostale ptice. ili go luba uz krst kao kršćanski simbol du še vjernika. kao npr. a njih je ogroman broj. Kasnije će se vidjeti da grupa ovih motiva ima i ne ke svoje podvrste. samostalne. zbog čega i tu staroslavensku komponentu moramo uzeti u obzir. Uzete su u obzir samo one predstave ljudi koje se na plohama s tećaka javljaj u kao individua lne. ili zabijanja mača u ralj e lj ava. sokolovi (na ruci konjanika. Wenzel kad s ve preds tave ptica na jelenima v:idi kao predstave grabljivica na zečeve. atribuiraju druš tveno ugledne ljude. š to dolazi do izražaja preko predstava borbe lava sa zmajem . itd . medvjeda.polufigura. Kada se govori o borbi sa pak lenim napastima .figura. ptica. štovanje kućne zmij e. ganje pijet lova mrtvacima.ruka.''' Mislim da su kod maj s tora i poručioca s tećaka sj eća nja o tim s tarim kultovima bila nejasna. I konj kao i pas izraz su ondašnjih realnih veza za čovjek a i njegove potrebe. (O predstavama ljudi kao elementima čita vih kompozicija . kao što su prepleteni zmajevi. treba reći da je takvih predstava ma lo. po ondašnjim kriterijumima. u prikazima lova. nema nika kva razloga da već inu preds tava jelena. ali uglavnom u istoč nim krajevima Bosne i Hercegovine i da se svojim uku pnim brojem primjeraka približava cifri od 400. 285 .. veprom i vukom. kao i zmajevi (ze le mbać i) maj stora Grubača u okolini Stoca. zbog čega velika većina ovih motiva izgledaju drugačij e i imaju drugač ije značenje. ili o njihovim m eđ u sobnim obračunavanjima. a osim toga.. 3 . I malobrojne preds tave borbe čovjeka sa medvjedom. Dosta mo ti va je zauzelo mjes to osnovne oznake grba ili polugrba. veprova i vukova ne objašnjavamo kao realne preds tave koje na s tećc ima imaju svrhu da. 2 . uglavnom lova na te zvi jeri. Stoga nije u pravu M. u više primjeraka su motivi naših životinja postali ukras na kreacija..) Sve moti ve ove grupe podij elio sam na četiri glavne vrste. konj a. maglovita i već gotovo sasvi m i ščezla. pa ću ih tim redom i prikazati. vjerovatno su realne životne situacije. kao š to je. o rla sa zecom. da se rasprostire na dosta širokom teritoriju. zmajevi u Makars koj. u lovu ). kao š to s u s tdlizovan i lavovi na š titovima II Trstenom. koji s u elementi lova srednjovjekovnih bosanskih feudalaea. npr. pasa. ili n eke druge predstave lavova bez š titova. ili prila.

kod Pljevalja . U 22 s lu čaja je taj motiv na krstaa samo u dva s lučaja na ostalim oblicima stećaka Uedan sanduk i jedan slj emenjak). 1 čama.Predstava ljudske glave na kr s tač i kod sela Hru š ta. impresivnih. . još dva objavljena s lu čaja . ali se uveliko radilo neposre dno . ali isto tako i do brih . Bilo je i planiranja prostora i prethodnog crtanja. 112. Postoje. Ima mnogo grubih. kod Kladnja i Vrulja. doduše. . vrlo izražajnih i originalnih likova. naivnih i inače loših klesarskih ostvarenja. Glava Motiv glave se javlja 24 puta. odnosno nacr- Sl. iz Stupara. II okolini Nevesinja. ali je vrlo neujednačen. koja nisam ubrojao zbog toga što mislim da ih raniji i s traživači nisu dobro uoč ili. bez prethodnih radnja.Sam klesarski postupak je uobičajen .

na kojima se danas ne zapažaju nikakvi detalji. Broj primjeraka iz okoline Bil eće je samo približno tačan. a na krstači u Kokorini. Kako viđimo. Lištice . m Neke predstave glave su svedene na oči. nos i usta.l. samo na oči s obrvama. 76' Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: okolina Neve· sinja . Sl.l. kod Lištice. kod Trnova. u selu Hrušta. Obič no su lica kruškolikog izgleda . u okolini Gacka 770 Predstava glave iz Ledinca . dijademu iznad če l a. kod Gacka. okolina Ljubinja I. ponekad oivičena tordiranim vijencem. okolina Gaoka . U većini slučajeva su to predstave lica mu škaraca. sa očima. iznad predstave stola. Mostara . okolina Trnova . obrve.5. zbog čega ukupan broj treba uzeti također kao približno tačan. radi se gotovo isključivo o podru čju istočne Hercegovine . Svi ovi motivi nisu jednako predstavljeni. . a možda. u selu Domrke. br. ustima i brkovima .l iRoga tice .tri jednake predstave glava. nosom. A. ljudske figure sa čašom u ruci i predstave štapa.Predstava ljudske glave na krstači II Ledineu kod Li štice. kao npr. lebdi također jedinstvena predstava glave u profilu. izgleda da nije muška. Benac je ovu predstavu nazvao maskom.6. kao npr.l . kod Nevestinja769 (sl. 112) . u okolini Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).8. na vodoravnoj strani p l ićeg sanduka nalazi se jedinstven motiv . jer nema brkova.m a na čeonoj strani ovećeg sljemenjaka u Banji Stij eni. okolina Bileće . m U Ledi ćima. 113. .tali. pored vijenca ima i kosu. koji vjerovatno označava kosu.

.'" Sve ostale predstave glave su na nadgrobnici ma u obliku krsta. bilo je izvjesnog razloga da i ova d va primjerka dodam našim motivima glava. t: \ H '/ \ ~1 . a li se na to nisam odlučio uz osta lo i zbog okolnosti da jedna od te dvije krs t ače ispod preds tave krsta ima predstavu dviju figura.sa naznakom kose . na kojima je umj esto predstave glave isklesan krst okružen tordiranim vijencem oblika konture muš kog lica sa šiljas tom bradom. pa da nema . horizontalni krakovi kao ramena. a donji uspravni krak kao trup i noge čovjeka. Mislim da se ovdje rad i o zajednič kom grobu lica čij i s u portreti već prikazani. 114. m Po utisku da predstava krsta II tordiranom vijencu zamjenjuje predstavu ljudskog lica. ili sa oreolom. gdje obi čno zauzimaj u i stočn u stranu gornjeg uspravnog kraka. . postoje dvije krstače iz XVIII v. f• SI. U Simiovi.Predstava ljudske glave (uz čio tavu figUlU i štap) na sljemenjaku II Soči­ cama kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj skog muzeja II Sarajevu) . kod Bil eća . tako da č itav spomen ik djeluje kao figura čovjeka gornj i uspravni krak kao glava. muš karca i žene.. .. koj i se jednom rukom drže zajedno. .

zatim da su ustanovljeni na krstačama kasnijeg vremena.razloga da se muški portret još jedanput prikazuje sa predstavom lica. a istovremeno i najljepše.hereti č kog u čenja (Solovjev) . Raške i Kraljeva. ali više kao oblike stećaka Ila kojima su antropomorfne predstave tumačene kao odraz bogumilskog . i to vijenac na lijevom. djeluje ona iz Hrušta. a polumjesec na desnom kraku.782 Ustanovljene su i brojne predstave ljudskih glava na krs tačama i stelama XV-XIX v. što je Z. u okolini evesinja. mogle nekoga od svojih da povuku u grob. i to u 'stočnim krajevima Hercegovine i Bosne. ipak. Petrović misli da su i m. - Nekoliko motiva ljudskih glava sa i s t oč noj Hercegovini. g l edaj u ći od krstače. tzv. većinu krstača sa predstavama glava ljudi protumač io kao "rudimente portreta umrlih" Tn Pi š ući u svoje vrijeme o predstavama ljudskih glava na krstačama u okolini Nevesinja. ima kružni vijenac i polumjesec na svojim horizontalnim krakovima. Mrtvome se oči zatvaraju zbog toga što se vjeruje da bi. i to u vidu krsta. Sjenice. a da je na nadgrobne spomenike došao s ciljem da grob i spomen ik sačuva od eventualnog skrnavlj enja. Petrović. Kajmaković je. k rsta ča u Ta krs tača iz Hrušta. Kajmakovi ća podsjetilo na ikonografsku shemu kompozicije Kristova raspeća i na mogućnost izvjesnog ugledanja majstora stećaka na freske pravoslavnih crkava sa takvim predstavama. studen. Na nadgrobnim spomenicima one ostaju otvorene kao upozorenje " opomena nasilnicima da će ih s tići osveta i kazna. 778 Ovu pojavu su spominja li još neki istraživači . Taj motiv je proučavao jedino etnolog P.'83 Običaj čivo 289 .čkim stelama. kao i na najstarijim muslimanskim nišanima.m ili kao pojave kršćanskog ortodoksnog karaktera780 (D. u okolini Novog Pazara. Naprijed sam spomenuo da su neke predstave glava svedene na predstave očiju . ja sam izrazio pretpostavku da bi to mogli biti pokušaji shematskog prikazivanja portreta zakopan ih ličnosti. ako ostanu otvorene. a i još ne ke. Vidović). 2.nogi motivi spirala na stećcima. Između svih takvih krstača najsnažnije. nastale po motivu očiju i da zbog toga te spirale imaju antropo idni karakter. n6 SI.78 1 Treba reći da se naši motivi ljudskih glava nalaze gotovo iskljuna stećcima oblika krsta koji vremenski pripadaju kraju perioda stećaka . najviše na tZN. 11 5. dvostruke spirale. On misli da su oči nastale regresivnim postupkom od predstave glave.

30. Lika .8 i Crna Gora . Kod motiva osamljene r uke.) u izvjesnoj mjeri su i rezultat utjecaja muslimanskih ni šana. a mogu će je da je klesar u nekim s lučajevima umjesto ruke prikazao samo pancir-rukavice_ Ruka na s tećci ma . a u tome okv. zbog čega smo je uvrstili u ovu vrstu motiva. u okolini Kuma nova. Relati vno. obično savijena u laktu. te što su uz neke predstave glava dodati i neki predmeti zaniman ja. Sva ostala područja zaostaju dosta iza njih. To su.. pogotovo mo. centralna Bosna . često je u blizini polumjeseca. istočna Hercegovina 27. aH mnogo češće u tome da ruka drži oružje. Otuda i pojava velikog broja po obliku s li čn ih nadgrobnika u Srbiji. ali se tu i tamo primjećuju i reali s tički detalji. primorje sa zaleđem .klesanja motiva glave ljudi u Srbiji je nastavljen vremenski i da lj e. te na mnogo širem području. zapadna Hercegovina .l . nešto oboreni horizonta lni krakovi . iz XVII-XIX v. sa prstima. odražava želje i nastojanja maj stora i poručilaca da se na taj način ovjekovječe uspomene na sahranjene li čnos ti . kao i onim oko Kumanova. npr. prsti su čes to nesrazmjerni . 2-Ruka Motiv ruke je čes ta pojava na s tećci ma .2. ili d o blizu lakta. najviše ovih motiva posjeduju stećci Bosne (oko 60% ukupnog broja). uklju čujući u to i pet slučajeva gdje su prikazan e obadvije ruke. Iza toga dolazi istočna Hercegovina. Postoji i nekoliko p r imjeraka gdje ruka drži neki drugi predmet. po svom mj estu i funkciji. Sam oblik tih s teća ka. Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: istočna Bosna 45 . a u vezi s tim i mo tiva glava na srbijanskim krstačama i stelama. [stina vrlo uprošteni i shematizovani. ili nekog drugog motiva. zatim kao ruka do lakta . U prilog ovakvom opredjeljenju u tum ačenju ovih motiva ide i to što se kod nekih predstava u Srbiji razlikuju portreti svešten ika i žena. i ru oni u istočnoi Bosni.ll. To j e predstava osamljene ruke u tri vida: kao otvorena šaka do č l ana ka. u Makedoniji 784 Kako se vidi. rozete. Pregledao sam sve raspoložive materijale i ustanovio da se ukupan broj motiva ruke kreće negdje oko cifre ISO.uveličan i i p rilično rastavljeni. a onda i kao ruka do ramena. itd. obično tako da oružje dodiruju prsti ruke. naj više primjeraka ima motive ruke koja drži mač. naročito nj egova an tropomorfnost (zaobljen gornji uspravni kra k. To zajedništvo ruke i oružja nekada se ogleda u predstavi ruke u neposrednoj b lizini o ružja. ali ga najčešće s usrećemo u zajednici sa mačem. da kle. 290 . a ponekad i sa lukom. ili sa kopljem . Ta kve pre dstave vidimo i na takozvanim krajputašima u zapadnoj Srbiji. Kako se vidi. štap. Ustanovio sam dh i na krstača ma sa takozvanim preklopima. ili klesarsko dlijeto.6. štitom sa mačem. nadomješta či tavu ljudsku figuru . Srbija . krsta.13. Sama pojava motiva glava ljudi na hercegovač kim krstačama.tiva šake. U nekim slučajevima se uočava oklop na ruci. dakle. ili buzdovanom. krs tače sa motivima glave specifičnost su istočnih krajeva Hercegowne. portreti pokopanih. Nekada je ovaj motiv potpuno osamlj en. naročito onih u obliku stubova-stela. zapadna Bosna .

U većini s lučajeva s u pozitivno plastične. za klesanj e ruke. .Statistika motiva ruke do sada je interesovala jedino M. dok su se ovi drugi. Iz istih razloga. š to je. po pravilu. Dalmacij i i oko Kupresa" 785 Klesarski postupak u prikazivanju ovoga motiva je veoma različit. 116. Kao jednu od ilustracija najslabije uspjelih prikaza ruke do č la­ naka navodim pr imj erak ruke i zmeđu dva št ita sa mačevima u Radimlji. rustične i naivne. Wenzel. anatomski i pravilno i skladno u odnosu na ostale motive na istoj strani stećka. Ne bi se moglo reći da je ruka klesana samo Illa određenim oblicima stećaka. kako na ležećim tako i na stojećim. dotle je mnogo više onih koje su nezgrapne. Bolji majstori su. po nji hovom mišlj enju. klesali pune ljudske figure. prema svojim sposobnostima. opredjeljivali za lakši postupak. Relativno veliki broj slabo klesanih r uku govori o slabijim majstorima koji su se poduhvaća li toga posla. Dok su neke ruke prikazane r ea lno. Nalazimo je na svim vrstama oblika. - Mot iv oklopl/'e- ne ruke (uz to još po u· mjesec i zvij ezda) na š titu sa mačem na sanduku II Donjem Brata ču kod Nevesinja. ali postoji i znatan broj primjeraka koje su samo urezane u kamenu plohu. nema osnova ni njena tvrdnja da se najveći broj motiva r uke nalazi "u Hercegovini. Velika razlika između te procje ne i stvarnog stanja rezultat je njenog oslanjanj a na nepotpunu građu o s tećcima. To je i razumljivo. Ona je tvrdila da postoji "blizu devedeset poznatih predstava usam lj ene r uke na stećcima". Sl. ipak vrijedna zamjena za punu figur u.

kod Stoca. kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj s kog muzeja ' u Saraj evu ). iz rozete izlaze dvij e ruke. jedini primj era k gdje ruka zauzima mj es to glavne heraldičke oznake.'95 ili preds tava ruke koja drži čaš u u Tojši6u .'" Oklop je još izrazitiji u s lučaju predstave ruke na štitu s mače m u Donjem Brataču. kod Tuzle. u opš tini Capljina. o na koja drži mač u okolini Kupresa. u o kolini Foče.'88 ili onaj na ploči u Slanom. kakva je ona okloplj ena u Trebečaju.kod Stoca.p red s tavlj ena ruka koja zabada mač u ralje lava.786 a za preds tavu ruke do ramena primjerak iz Brštanice. kod Skender-Vak ufa . gdje na pl oč i.'93 Vrlo je zanim ljiva. kod Nevesinja. . npr.tava ruke koja drži štap na slj emenjaku u Baš tini .78' Dos ta primj era ka ruke sa koplj em ili sa mačem možemo nać i oko Olova'90 i ina če u i s toč n oj Bos ni. ."6 Posebno su zanimljive i zagonetne predstave na kojima vidimo po dvije ruke . 11 7. a i lijepo obrađena. kod Tes li ća. kružni SI. Na čeo noj s trani slj emenjaka u Varošiš tu. u okolini Kupresa. Ima ih pet primjera ka. iz rebra koj e se pruža sredinom uspravno izlaze dvij e simetri čno oblikovane ruke koje drže po jednu "jabuku" .'" a na vodoravnoj s trani p l oče k od Ra vnog.. kao š to je. kod Trnova . 'istovremeno.Dvije ruke koje drže jabuku na slj e menjaku II Va roš ištu kod Rogatice. uz nedovoljno č itljiv natpis. U dvadesetak primjeraka vidimo ruku u panciru .'" POs toje tri s lu čaja u kojima je . Palavest re u Papratskom.787 Kao prj mjerak ruke bo ljih likovnih kvalite ta može se n avesti onaj na krs tači u Blats ko m Dolu . rozetu . To je.'" Veoma je ins truktivan nedavni nalaz V. preds. za tim predstava ruke koja drži topuz u Vrućici .

119.Sl. 11 8. - Reljefni motivi ruku koje susrećemo na stećcima . . 293 Sl. - Predstava dviju ruku na krovnim plohama sljemenjaka II Zelinj i kod Kalesije.

Novog Pazara i Istoka u Metohiji na te zastave apliciraju platnene ruke.'99 Motiv ruke nije ostao samo na stećcima. 120. a onda i rozete.SOI ' Sl. krstove. u bosanskoj Posavini. a na Kosovu postoji običaj da se aplicirana ruka [la tekstilu postavlja na grobne humlke."" na najstarijim jevrejskim kamenim nadgrobnicima u Bosni i Hercegovini i na krstačama iz XVII v.tača. a u okolini Kuršumlije.ili limene ruke pričvršćuju za vrhove krs. polumjesece. zatim na Kosovu i u jednom dijelu Crne Gore i danas postoji običaj da se na grobovima postavljaju zastave.vijenac i krst. . sol P. bolje reći izlazi iz toga krsta. vidimo desnu ruku koja drži če ki ć i lijevu koja drži dlijeto. Proučavajući tu pojavu .Skulpture ct rvenih ruku i dana ~ se pos tavljaju na vrh drvenih krs tač a na r im okatoličkim seos· kim groblj ima oko Orašja II bosanskoj Posavini. Kos tić je ustanovio da u za· padnoj i srednjoj Srbiji. i onim iz kasnijeg vremena. po narodnom vjerovanju . Na rimokatoličkim grobljima oko Orašja. naseljava II sam nadgrobni spomenik. . Susrećemo ga na najstarijim muslimanskim nišanima u Bosni i Hercegovini. Kostić je došao do zaključka da ruka na tim zastavama znači zamjenu pokojnikove duše koja se pos l·ije smrti. drvene . Tu je još i jedna alatka s lična kratkom nožu. Desna ruka svojim ramenom se naslanja na krst.

Otvorenu ruku nalazimo na semitskim stelama kao simbol obožavanja. U antIcI s~ javlja kao rimski legionarski simbol. koji je bio naročito razvijen u Trakiji. if{ Sl. so2 U Sasama. "'P :_.. kod Capljine. čija namjena još nije proučena (spomenik se nalazi u lapidariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu). . Prema navodima D. motiv dva otvorena dlana su upotrebljavali ši1tski muslimani kao uspomenu na Aliju. Sergejevskog. sol U dvorištu bazilike S. Paolo fuori le mura u Rimu vidio sam kapitel na kojem je predstavljena oveća šaka (sa druge strane se nalazi figura muš karca sa raširenim rukama. Paš·kvalin pdpisao kultu Sabazijeva božanstva.. so7 Zene n"kih arapskih naroda u Africi i danas nOs J 295 . nađen je rimski kameni spomenik na kome su prikazane dvije ruke u dosta neobičnom položaju. koji je u m eđuislamskim sukobima ubijen 806 Na munari džamije jednog mus!imaC1skog naselja u podnožju Himalaja stavljena je ruka umjesto uobičaj enog polumj eseca. a s treće predstava pijetla). nađena je bronzana ruka koju je arheolog V. 803 U Mogorje· lu.fif I ." . • •• Ruka kao motiv likovne umjetnosti odavno je poznata.so. osnivača · šiita. Motiv ruke su upotrebljavali i ne ki is lamski narodi. 121. kod Srebrenice. Muhamedova zeta.ff.Apiicirane tek s tilne ruke i danas se postavljaju na nad grobne zastave na Kosovu i oko Novog Pazara . .

ali da ne znači nj egovo mirno počivanje. koji j e pripi sa n nekom doš lj aku sa Krima . Višegrada .1.1.nego je. Evide ntirano j e ukupno 17 primj era ka. vlasti i želj e za osvetom. kao pozdrav bogu . kod Travnika. Sasv im je izvjesno da ruka sa ček i ćem i d lijetom u Papra tskom preds tavlja maj s tora-klesara i pisara toga s teć ka i da ruka sa čašo m u Toj š i ć u govori O sveš teni čkom grobu. zabilježio jednu bosans ku bajalicu u kojoj se krad· ljivci koriste rukom m r tvog čovj eka . Međutim . a one sa oružjem kao a tribut vitešt va.80S Predstava ruke na s tećc ima različito j e objašnjavana. Iako moti v ruke na stećcima uglavnom ostaje i dalje n ep ro učen. Povodom toga je mladi ameri čki istori ča r Džon Fajn. u okol ini Foče . Olova . Sama ruka na s tećc ima nije mogla zadržati staru pagansko-antičko-kršćan s ku simboličnost. upozorio na nekoliko engleskih narodnih pripovij edaka u kojima mrtva ruka igra s li čnu ulogu. bez oružja. spom enika nekog čovjeka koji j e ubij en . do oznake ratn ika. prij e svega mogla označavati čovj e ka od ondašnjeg druš tvenog u gleda i vlas ti. od pagans kog pozdrava suncu i bogu . ili kao prij etnju za osvetom 8 1l Osamlj ene ruke u Popovu polju i u centralnoj Bos ni vi dio sa m kao znak obraćanja bogu.B12 E. pa misli da bi dalje prou ča va nj e motiva mrt vač ke ruke u našem folkloru moglo olakšati objaš nj enj e poj ave re lj efnog moti va ruke na s tećci m a." o Osamljenu ruku sa prs tima okrenutim ka gore na stećku u Ban 6ić ima . Mogu će j e da dalja is traživa nja pokažu kako ovaj moti v nema samo jedno znače nje .2. Benac se bez dvoumljenja izjas nio da ruka sa oružjem označava grob ratnika-fe uda lea. preko anti č kog svečanog pozdra va i staro kršćans kog gesta za spasenjem .2. .gura Ova vrsta motiva najmanje je zastupljena. Lilek je 1894. po mome mi šlj enju . kod Ljubinja . 3- Poluf. rekla da su zapažanja o obrednoj upotrebi mrtvač ke ruke od s trane lopova u Bosni doprinos is traživanju ruke na s tećcima.1. vj eruju ći da će ukuća ni biti m irni kao i ta ruka dok oni obave svoj posao. kao i jednog nišana u Saraj evu sa predstavom dvaju o tvoren ih d lanova. dao je is to objašn jenje.809 D. i to: u okolini Trogira . mislim da se već sada sa dos ta s igurnos ti može reći da ruka sa oružjem s imbolizira rat~ nika i čo vj ek a koji ima neku društvenu vlast u svome kraju. 296 . ovaj i straživač je bio s klon da ruku na s tećcima vidi kao znak prijetnje za osvetom . Sergejevs ki j e najprij e mislio da je kršćans ka sredn jovje ko vna podignuta ruka pozajmljena iz r ims kog imperatorskog ceremonijala i da znači gest s večanog pozdrava . Neke naše pojave ruke nij e teš ko objasniti . a li i kao izraz vlasti. Wenzel . povodom na laza 's tarij e krs tače u Konj evi ć ima . objasnio sam kao a kt m O litve. na kome je uz ruku bilo i ne koliko preds ta va U1oževa. koji se interesovao za s tećke. uz napomenu da ruka na s L eć k" pripada umrlome. a i za sam u ruku. u o kolini Krupnja (Srbija) . ali se pitao da možda ta ruka ne označava i ges t čuđenj a.na l an čiću oko vrata šaku sa otvorenim dlanom i prs tima koju zovu "hazreti Fatimina ruka" . A. Na to je M.1. odnosno snage i volj e za odmazdu prema neprijatelju. Ljubuš kog . B l2 a Oč ito j e da ruka na s tećc ima nije dovoljno prou če na i da do sada ona ima više zna čenja .

to su d vij e dos ta pla st i č no predstavlj ene glave. sa postoljem 297 . na kome je udubljena pra vo ugaona " kamenica" i jedan krstić .'13 Vrlo s !ična predstava. samo bez naznake očiju i nosa. B" U Gornj im Studencima je plastično shematski p r ikazan a žena do pojasa. 6. u oko lini Knina.iinu. kod Trogira. Šake sa raširenim prs tima su potencirane. 122 . U Gustirni. - Vrlo pla stična II ljud ska polufigura na sije menjaku lCam enskom kod Olova. a ruke s u nešto raširene j fJpružene pre ma do lj e.l. i dij e lovi poprsja. 'Ila prsima su naznače na dva p la stična kruga.na podru čju stare Raš ke okolini Pl jeva lj a . a li bez ruku .' '' U Kamen skom. Dalj e se nastav lj a u sječe n pravougaonik koji samo podsj eća na žensk u h a l. u okolini Plužina (Crna Gora) - l i u P redstave s u vrlo različito koncipirane. kod Sl. nalazi se na p l oči kod Uzdolj a. sa diskretnim naznakama očij u i nosa. Na kružnoj glavi nema nikakvih oznaka.

123.. a diskretno i ruke"· Na istoj nekropoli još jedan sljemenjak ima sličnu polunguru. Vranov ina. Slj edeća polufigura je na velikoj nekropoli s teća ka u -Klaš niku.Sll UBujakovini. nosom i ustima. . sa rukama po dbočeni m na bokovima 'l8 U Lipenovi ću. kod Krupnja . a drugu dolje ispružio. n a đen je stub sa predstavom muškarca koji je jednu ruku stavio na grudi. kod Foče. jedan oveći sljemenjak ima natpis iz koga se vidi da tu lef i n eki Milašin. Naznačene s u oči . Crčevo i Milić i ) usta- Sl. kod Višegrada. Na njegovoj zapadnoj čeonoj strani isklesana je dosta plasti čna ljudska fi gura do pojasa. postoji s. u zapadnoj Srbiji. Tu j'e plastično prikazana glava.Predstava ljudske polufigure na plOČi u Kl ašniku kod Višegrada. prema jednom starijem poda tku . zatim dio prsa. . nos i usta.Olova.S1 ' Na nekoliko loka liteta stare Raške (Strumice. a o nda dolje opušte ne povelike ruke. sa očima.nduk sa predstavom polungure.

db cs ~~ . čak i bez ruku. Posljednji primjerak je na sljemenjaku u Vrulji. Više primjeraka su shema tske predstave. - Nekoliko primjera motiva ljudskih polu fi gura na stećcima. Međutim. Oni su klesani i na ležećim i na -stojećim spomenicima. i to u istočnoj Bosni. bez naznaka ruku. SlO U Rudinioama. a primjećuju se i drugi individualiteti. nekada je to 'bio samo jedan lik. slabog umjetničkog kvaliteta. jer ih susrećemo i na drugim vremenski nešto kasnijim nadgrobnim spomenicima. gdje je dopojasna figura. Sama likovna obrada je neujednačena.823 Poprsje sa rukama i oznakama narodne nošnje našao sam i na starim malisorskim stelama i krstačama u Vuksan Lekiću . većina evidentiranih motiva polufigura ljudi nalazi se u istočnim područjima. Na nekim spomenicima u staroj Raškoj epitrahilj odaje svešteno lice. u opštini Plužine (Crna Gora) nalazi se trokraka' oveća krstača i na njoj. 124. u Crnoj Gori. . sa očima.iznenađenje u tome pogledu. tri. ustima i nosom na glavi. uz krst. Postoji još nekoliko primjeraka motiva koji podsjećaju na polufiguru čovjeka. Kako se vidi.poprsja na stelama i krstačama iz XVXVII v. nala:ci na muslimanskom nišanu iz XV-XVI v. na području opštine Konjic" . ktitora crkve i nekog viteza sa mačem. Moglo bi se reći da je to rad pravoga skulptora . mač . kod Rogatice.. Motivi ljudskih polufigura nisu samo specifičnost stećaka. ali su oni ili veoma oštećeni ili . - - . Majstori stećaka su bili u prHici da vide ove i ovakve rimske stele i da po njihovom uzoru urade svoje reljefe . a češće po dva. pa i četiri lika. u okolini Pljevalja.novljeno je šest polufigura .portreti umrlih. bez naznake ruku'22 " . npr.toliko nejasni da ih nisam mogao ovdje uvrstiti. urezana ljudska polufigura. bez detalja. Takvih stela ima. Do sada ~ije bilo pokušaja analize i objašnjavanja ovih motiva na stećcima.. Tako se dopojasna figura žene ogrnute maramom.' 24 * ** 299 Iz rimskog perioda u Bosni i Hercegovini oj u naslm krajevima uopšte ostao je znatan broj kamenih nadgrobnih stela na kOjima su plastično predstavljeni dopojasni . S l. primjerci u Kamenskom su pravo ugodno . luk i viticu sa trolistovima. uSatorovićima. te rukama povijenim na bokSlI (okrstača je dijelom u zemlji). Srbiji i u Crnoj Gori. Međutim. na nekim od tih predstava 's e razlikuje pol. na kojima prepoznajemo svešteni'ka. a pretežno slaba i rustična. nedaleko od TU21i.

samostalne preds tave. Inače. odnose se na l ežeće fi gure čiji .oči. luk. a nekada ni su . Sli č no s ituaciji predstave glave . sa gore izdignutim rukama (kra kovima ).ih mo tiva u svemu ima oko 180 primj era ka . gdje one pos toje. Po svom ukupnom broju . m eđu svim ovim figurama postoje znatne razlike. Cešće nego muš karci . us tanovlje n je lik ktitora crk ve. ali ni takve predstave nisam uzeo u ob zir. ta ko da im se noge nekada uopšte ne vide . kao i s tare ma lisorske stele i krstače. Dva primj erka figura. Zene se prepoznaju po svojim dugač kim haljinama koj e se prema dolj e š ire i dopiru go to vo do zemlje. npr. a nisu ni predstave Krista. ruke polu figura. radi o preds tavama sahranj en ih lič nosti . Postoji izvj estan broj figura na kojima ruke uopš te nisu naznačene . ili neki drugi predmet.Figura U grupi predstava lj ud i najbrojnije su zastupljeni mo tivi punih figura. kao i desetak bi ljnih stilizac ij a koje samo podsjećaju na ljuds ku figuru . po mom e mi šlj enj u. a ponekad i kosa u vidu obič­ nog ili tordira nog luka . istina.igura nij e teš ko uoč iti po\. Više puta na glavi nema nikak vih oznaka. Neke figure su isklesane na krstačama. a postoje i s lučajev i da lice predstavlja kosi krst. Obično su utegnuti u pasu. a neke gore uzdigle. računajući sa mo poj e dinačne .ljudima. broj muš kih figura ima ukrašenu odj eću . samo o ma nj e ili više uspjelim pokušaj ima njihovog portretiranja. a na nadgrobniku u Crčevu. Te razlike se najprije vide u položaju ruku . Treba reći da postoji j dvadesetak antropomorfn ih predsta va s li čnih krs tov ima . štit. Ako uzme mo u obzir i mus lima ns ke nišane. krst ili kružni vij enac. ne maju položaj oranta. 300 . Prepoznao sam 147 muš kih i 31 žens ku figuralnu predstavu. Izvjestan. one ima ju kose u vidu tordira nog vijenca. on i spadaju među one motive koji se čes t o j avl ja ju.ili luk govore o vojniku-feudalcu. S ve ostale su u stojećem stavu . Najčešće se drži mač ili š tit sa mačem. Na glav i su o b i čno naznačeni ma rkantni dijelovi lica . Kod s vih motiva punih f. Pone kad su haljine sprijeda neš to kraće nego pozadi . i ovdje se. nos i usta . a druga stavljena na bok. I na licima žena su ne kada naznačene oči. Ponekad je č ita va glava predstav ljena običnim ili to rdiranim vijence m. nos i u sta . Neke figure ima ju ruke povijene na bokovima .pol nije mo gućno u stanoviti. onda se p ovećava fond elemena ta koji govore o kookretnoj pokopanoj li čn osti. a u gornjem dij elu je često ha lj etak do iznad kolj ena . Ustanovi o sam <da ov. koplje). da se žene lakše kreću. Odlučio sam da ovdj e ne urač unam individua lne jahače na konjima koji se javlja ju tridesetak puta. realne preds tave. za tim ne koliko st ili zacija na kojima se zapažaju ljuds ke glave. Od našeg ukupnog broja samo pet primjeraka su ležeće. Muš karci uvij ek imaju gaće pri ljubljene uz noge. 4 . ali j e ogromna većina na ostalim vrstama oblika stećaka. Najčešće su utegnute u pasu . neke su ih raširile. U velikom broju s lučaj eva jedna ili obadvije ruke drže oružje ( mač. Sa d ruge strane . ne tako velik. Cesto je samo jedna ruka visoko podignuta. ramena i t rup . u s taroj Raš koj. koliko još nedostaje do punog broja od 180. a dva sjedeće figure . i to one koj e su jasne. Nekada nose kap" koja je pozadi zaš iljena prema gore.

a dalje vertikalnim. Sve te figure su predstavljene en fa ce.i se kao suknjica š iri i za·m ava dosta visoko iznad koljena. primorje sa zaleđem . dok u jednome . što znači prsta. Likovi su obično prikazani vrlo sumarno. ili kao kružni vijenci. sa uvećanim šakama i nešto rastavljenim uvećanim prstima tih ruku. a sa lijevom rukom savijenom i os lonjenom na bok. često primitivna i naivna. Među muškim figurama osobito se ističu one sa stećaka Radimlje. kao konturom.s u kao dva niza spojeni h kosih paraleliea. koj. Glave su gotovo kao krugovi. nos i usta.igura djeluje apstraktno. sa nogama tl profilu na obadvije strane. istočna Bosna . zapadna Hercegovina . nazvane vojvodskim figurama'" (sl. sa kratkim dijelom od pasa dolje. Isp.19. sa vodoravnom crtom ispod nosa da se doča raju brkovi.Sl. kod Kalinovika. gdje je Lice označeno jednim nedovoljno jas nim kružićem.17. br.k sužen u struku.zakopčan haljeta. Na licu su naznačene oči.ko ureza u kamen dočarana figura. nekada i bez najnužnijih pojedinosti. koje izlaze iz samih ramena. odnosno nešto kosim prugama. U četiri s lučaja su iznad lijevog ramena isklesani lukovi sa strijelama. Likovna obrada ovih motiva je veoma različita. jednoga sanduka i jedne krstače imaju dosta zajedničkoga. 301 Evo kako izgleda teritorijalni raspored motiva figura : zapadna Bosna ."6 ili ženska figura uz stablo (ili uz vi le za kuplj enje sijena?) u Gornjim Barama.25. II mnogo slučajeva veoma nesrazmjerna u odnosu na motive s kojima je zajedno. Na nogama se ne vidi nikakva obuća. 125. bez ekstremiteta i markantnih dijelova lica '" Među pravilnije i lj epše urađene figure spadaju one iz Radimlje. Pet figura koje se nalaze na čeonim stranama triju sljemenjaka. priljubljene uz noge. ali su priljubljeni uz ruke. Kako se vidi.13.. da bi se d očara la kosa. odnosno " kvadratom ". npr. osim u jednome s lučaju. gdje je či tava figura data jednom nepre kinutom linijom . ovi motiv. Istočna Hercegovina i istočna Bosna zajedno imaju 52 % od ukupnog broja motiva. Kao jedna od sasvim naivnih predstava mogla bi se navesti ona iz Seleea. istočna Hercegovina . a ponekad" čitava f.i su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini i istočnoj Bosni. U svim tim slučajevima prikazana je ista nošnja . u kojoj je sa nekoJi. sa jednom podignutom rukom. nekada tordirani . također kod Kalinovika . kako to kaže Benac.od haljetka su deblje dugač ke gaće.9. centralna Bosna . Rukavi haljetaka idu do sami h šaka. Ruke su predstavljene sa po pet nemarno urezanih crta. - Važniji motivi s toj eć ih ljudskih figura na stećcima. sa desnom rukom podignutom u visinu glave. bez detalja. Na nekim rukavima ukrasi . u malom raskoraku.69.4 i Crna Gora . 126). Ponekad su ruke.24. date sasvim nestvarno. Srbija . Haljetak je ukrašen do pasa horizontalnim. u jednome još i štit sa mačem ispod luka.

302 .nema oruzJa uopšte. U četiri već desne ruk e nalazi kružni vijenac. . vijenca.Predslava muške stojeće ljudske figure sa podignutom desnom ruk om na sljemenjaku II R. u dva s lučaj a po jedna mala muš ka figura . od spomenuta slučaja se između glave i dok kod onoga petoga nema ni toga iza navedenih figura isklesana je j03 kojih jedna također d rži podignutu SI. 126.adimlji kod Stoca. Osim toga.

sa natpisom u kome se pokojnik spominje kao sinovac vojvode Petra. odnosno o jstoj klesarskoj radionici. zbog čega se može govoriti o istom majstoru.Predstava dj ečje stojeće figure sa podignutom desnom rukom na slj emenjaku II Radimlji kod Stoca. 127. . prvenstveno kod prikaza lica i oružja. . Sve glavne figure imaju vrlo čvrst i stabilan stav ' 29 Iako postoje izvjesne razlike u detaljima. ove figure su vrlo s lično zam iš lj ene i klesarski obrađene. Pošto se nalazi na malom s ljemenjaku.sJ{) mislim da se zaista Sl. koja djeluje kao predstava dječaka.ruku. Najviše se razlikuje ona figura koja je bez oružja.

koja po svojoj visini ne dostiže ni polovimu visine mača u Borju. kod Ljubuš kog. u Lopoču. u profilu. nedaleko od Kalinovika 832 Re lativno dosta mu š kih figura ili stoje pokraj mača. - ske figure koja dr. ali sa obadvije gore podignute ruke. u okolini Trebinja 'J4 Ovima je još s lična predstava štita sa ma čem iza koga Sl.radi o dječaku.preds tava jedne figure koja rukom dotiče mač oj štit.833 Postoj e slične još drastičnije nesrazmjerne predstave. Nevesinja i Kalinovika. . ovdje spada još jedan. ili to oružje drže u rukama. na kojem je na isti način prikazana glavna figura. Vrlo su zanimljive dvije predstave ovećeg štita sa mačem iza i iznad kojeg se gore vidi samo glava. a . ali su najsličnije d vij e iz Varoš i. Po svojoj osnovnoj koncepciji.ispod noge muš karca. primjerak ove nekropole. I tu su luk. i uz nju još dvije male ženske figure ispod tih ruku. 128. Zanimljiva je rus tična i vrlo nesrazmjerna . š tit sa mačem i kružni vijenac'" Postoji još nekoliko s ličnih mušk ih predstava u okolini Stoca. odnosno š tita sa mačem .ti Predstava muške ljudmač i št it na sanduku II Knežaku kod Nevesinja. šesti.

129. sa knjigom i š tapom.kod Kupresa. du je za nimljiva preds tava u Radelj evcu. dok ogromne ruke neprirodno izlaze sa jedne s trane š tita u Radimlji. S3S Među realne i dobro obrađen e ta kve motive može se ubrojati primje rak iz Ravnoga. 88. u okolini Imot s kog'l7 Neke muš ke figure drže krs t ili neki drugi p redmet. U tome pogle.vire glave i noge. . iz Hums kog. ljudske Predstava muške figure koja drži krs t na s tubu II Radelj evcu kod Bratunca. kod Foče (sada u Zemalj s kom muzeju u Sa ra jevu)'39 . gdje muška rac u desnoj ruc i d rži uzdignut ma č. kod Bra tunca (sada u Zemaljskom muzeju u Sara jevu).sl. . b r. gdj e po kraj s tilizova nog s tab la vidimo dos ta malenu figuru koja u lijevoj ruci drži proces ij s ki krst. a u lijevoj šti t.'lO ili s lič n a preds tava u Cis ti .'lS ili preds tava gos ta Milutina . SJ.

Ipak. i to u Klotjevcu.Iedna od tri sjedeće figure nalazi se u Hočev iju. u Banjevićima uz figuru uklesan luk. br. Morinama. postoji nekoliko takvih položaja č ice SI. 130.' " i u Hodovu.840 Na s tećci ma su rijetke l ežeće figure. . kod Bra tunca. kod Pala. kod Nevesinja. a lijevom veliku otvorenu knji gu. kod Stoca i u Selinama. Sve je to smj eš teno u dvije arkadne niše (sl. gdje je figura zamotana u platno. gdje je teško ustanoviti pol . 76).. ali smo ih ipak našli na pet lokaliteta. što više odgovara muškarcu nego ženi. gdje od trupa teku snopovi paralelnih crta. kod Srebrenice. -kao mumija . Kod poj edin ačnih ženskih figura nisu karakterist ične gore podignute ruke kao kod muških figura . Sinjevu. 86). Hodovu. Banjev i ćima.8 " u svim ostalim slučajevima je sasvim jasno da se radi o muš karcima. mpr. kod Gruda. Na grudima figure na Morinama leže štit i ma č (s l. Osim u Banj evićima . Stariji muškarac sjedi na niskoj stolici. br. desnom rukom pridržava štap. jer je.843 Dva navedena pol no problematična s lučaja vjerovatno su ta kođer muškarci. nedaleko od Breze.Preds tava plesana steć ku II Premilovom Polju kod Ljubinja. .

npr. kod Lištice. ali sa gore i z di . . kod jedne ženske male figure u Radimlji. sa raskoračenim nogama i različito postavljenim rukama niz tijelo. br. prikazana je žena. BOa.ruku. To je. u Budimiru. 84s U Premilovu Polju. u okolini Mostara. dvije figure u Podveležu. ne samo zanimlji va i originalna nego i vrlo atraktivna pred · stava. To su osamljeni snažni ljudi.o Pojavljuj e se desetak muških figura koje nam na prvi pogled 'izgledaj u kao da su nage. 848 Osabita su zanimljive dvije predstave žene sa djetetom. Neke ženske figure su predstavljene uz veliki krst. u okolini Lištice. sa tordiranim vijencem oko glave. djetetom II naru čju II Predstava žene sa Boljunima kod Stoca. kod Stoca. a drugu je podigla.8S1 U okolini Nevesinja i Nikšića su tri figure istog stava nogu. Takve s u.. nos i usta. bez ikakvih detalja.8" U Uzarićima . 130). 847 Ženske figure najčešće svoje ruke drže na boku. jedne u Boljunima. prikazana je žena koja u jednoj ruci drži vijenac. nedaleko od Ljubinja. npr. Na licu se vide oči. inače. nedaleko od Sinja. Važna je originalna predstava žene koja je visoko gore ispružila ruke koje dodiruju dvije zvijezde na slj emenjaku u Dugom polju.849 a druge kod Buhova. a lijevu je povila i izdigla do visine glave. npr. pa izgleda kao da se radi o nošenju procesijskog krsta. Dobija se utisak kao da se radi o predstavi plesačice'" (sl. koja desnu ruku drži u visini grudi.'~· SI.'. na Blidinju.

br. a desnu. baš kao da se radi o strasnom pl esaču 853 Ovoj pred stavi je s li čna jedna u Vlahovi ć ima . gdje je figura nešto povila noge u . .kolj enima. sa velikim i ras tavljenim prstima. noge su veoma raskorače ne.nutim rukama . Iznad jedne od njih lebdi sjekira 852 (sl. kod Ljubuškog. 80) . a ruke podignute. 131. lijevu ruku stavil a na bok . nedaleko od Ljubinja . podigla u visinu glave 8 45 U o kolini Bratunca i Srebren ice se javljaju tri figure sa rukama prekrštenim na grudima 8ss Osim ovih SI. UBijači. .P reds tava ljudske figure sa prekršlenim rukama na grud ima na stu· bu u Opravd:ić im a kod Bratunca.

Figura djeluje snažno. maK~ simaino prilagođavajući motiv samome obliku spomen ika. i drugih l ežeć ih figura sa prekrštenim rukama. oč i. 132.. o kojima je bilo riječi naprijed .Predstava ljudske figure na krstači u Pe trovićima kod Trebinja. gdje na gornjem uspravnom kraku vidimo kapu n a glavi. ali inventivnom intervencijom . 856 Druga je u Bihovu. a u donjem dij elu spomenika isklesan je pojas. ~ IL. zatim obrve.SS7 o ~ ~ ~ '"' % % :::o ~ ~ 309 Sl. koje izgledaju kao da predstavljaju pokojnike n eposredno pred njihovu sahra nu. kod Trebinja . u okolini Treb inja. pri dnu horizon talnih krakova su predstavljene ruke položene na grudi . neke vrlo din amičn e. nos i usta na licu. . Tu ruke d rže šta p. Na kraju s pominjem nekoliko vrlo interesantn ih figura koj e je klesar malom. a potom suknene gaće. Jedna takva krs tača je u Pe trovići ma.triju. . 'h - ~ .isklesao na krs tačam a. . sve osta le predstave su žive.

na kojoj je u visokom reljefu prikazan pokojnik u pancir košulji i sa mačem u ruci.oran ti i orantkinj e sa svojim gestovima za spasenje. javljaju se . iz IX-X v. ili na uspravnoj ploči koja se postavlja uz grob. kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (sL br. iz 1380..ss8 Sa upotrebom toga likovnog motiva nastavilo se i u srednjem vijeku..859 Figure žena i muškaraca su klesali i Seldžuci na svojim nadgrobnim stelama u Anadoliji. god. koji je umro 1415.. koji je izrađen po narudžbi kraljice Jelisavete.. koji je umro 1393.. One su prisume na predi s torij skim menhirima u Francuskoj i Liguriji. a li još više u gotici zapadne Evrope kleše se u reljefu . god. ugaI'Sko-hrvatskog kralja. sa ležeć im svecem.866 U crkvi dominikanaca u Dubrovniku nalaze se dvije nadgrobne ploče (jedna je uzidana) u blizini oltarskog prostora na kojima su isklesani likovi nadbiskupa Andreasa di Durrachio.8 klaus taru bazilike S. sa ležećom skulpturom. Subića. Simuna u Zadru. koji su još u Mongoliji u IX v. 31). 869 U grobnoj kraljevskoj kapeli u Bobovcu nađeni su dijelovi figura pokojnika u visokom reljefu rađenih na nadgrobnim spo- 310 . u periodu arhajske i zrele grčke umje tnosti. Hrvatskoj i zapadnoj Bos ni iz vremena XIII-XVI v. Paolo fuori le mura u Rimu nalazi kapitel koji s jedne strane ima isklesanu ruku . na zidu u fresko-tehnici slikaju njihovi portreti.. Među dalmatinskim kamenim sarko· fazima nalazi se onaj sv. grobnica Ričarda Lavlj eg Srca. posebno u primorju. postavljani ispred grobova nomadskih se ldžuč kih prinčeva kao simboli 6l Na drugom mj estu sam već naveo da se u njihovih ratnih pobjeda.868 Ta ko je. U periodu renesanse taj običaj se jako proširio . u XIII v. i njegovog nasljednika nadbiskupa Nikolausa de Horrisa. 863 U romanic. prema vizantijskom običaju i tradiciji. Likovno najvredniji je svakako srebPOo-zlatni sarkofag sv.86s Takvih nadgrobnika je nađeno i u našim krajevima.kvama u Toskani ima isklesanih likova ljudi sa gore izdignutim rukama. u Gracu sačuvan sarkofag Jelene Anžujske i ktitorska kompozicij a na južnom zidu toga sarkofaga. zvanih "bal bali". ili izlj eva u bronzi lik pokojnika najprije na nadgrobnoj ploči koj a zatvara grob. a kasn ije se ti likovi klešu u visokom reljefu na sarkofazima. god. U Ninu postoji nadgrobna ploča Jurja V. I sti kaipitel na trećoj strani ima nezgrpanu figuru muškarca raširenih ruklJ.864 Takva je..i.860 Anadolski nadgrobni spomenici u tome pogledu jmaju veze sa zemljanim cilindričnim sudovima na kojima se nalaze slikani portreti turskih vojnih dostojanstvenika u Samari. U starokršćanskim katakombama su često slikane figure. npr. koji je umro 1199. vlastele i crkvenih velikodostojnika. takozvanim "stelama sa likovima" . iznad grobova vladarskih ktitora i članova njihovih porodica.867 god. u Zadru. a ovi. Umjesto zapadnoevropskog običaja reljefnog 'predstavljanja umrlih uglednih lič­ nosti. iz oko 1303. a osobito su omiljene na nadgrobnim stelama rimskih provincija. iz XIIIv. u manastirima i crkvama srednjovjekovne Srbije se od XIII-XV v. Simuna. opet. god.S<i2 Na romani čkim cr. iako je u islamu vladao stav o zabrani prikazivanja figura u umj etnosti. sa vrlo velikim šakama i prstima. potječu od kamenih statua.• •• Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima još iz davnih vremena. naročito u Italiji. a sa druge pijetla. npr. žene Ludovika Anžuvinca. naročito žena sa gore izdignutim rukama .

Benac je muš ke figure sa uzdignutim r ukama u Radimlji sh vatio kao preds tave čl anova feudalne porodice Hrabrena .menicima . . Tvrtka II i Tomaša. Sl. Zbog toga š to su suma rno izvedene. 133. A. Ser gejevskog su interesova le figure iz okoline Bra tunca i Srebren ice . Nazvao ih je vojvod s kim figurama .Predstava muške ljudske figure sa izdignutim rukama II Tekij i kod Bratunca. sma trao ih je više poj mom nego individualnim portretima.Miloradovi ća. . po ku šavajući da proniknu u njihovo pravo značenje . s7o Nekoliko naučni h radnika je razmatralo pojave ovih figura na s tećcima . Vj erova tno se ove figure odnose na bosanske kralje ve. s7I D. koji su tu sahranjivani.

štapovi.Za one iz Banjevića. ili kao predstave pokojnika.podzemlja. Vidović je antropomorfne krstače smatrao Kr istovim raspećem. sa magijskim značenj em . vjerovatno dire ktnim učešćem dubrovačkih maj stora · 12 Za figuru omotanu u platno iz Banjevi ća on je također rekao da predstavlja pokojnika. da se javlja "rano kod arhitipič­ nih figura drevnosti". Tako. Đuri ć smatra da su figure sa podignutom rukom na stećcima portre ti pokojni'ka u molitvenom položaju ruku (. ali ne mora da znači obožavanje. stav božanstva. knjige i vijenci da možda označavaju duhovni položaj pokojnika. B. dakle.'75 Slično Solovj evu. pogotovo kada su obadvije ruke podignute. Merin u izdignutoj ruci vidi obraćanje višim silama. ali je istovremeno smatrao da figura čovjeka raširenih ruku može da označava pokojnika koji se "nač i­ nivši krst tim gestom približava Isu-Krstu". On misli da su i portreti č itavih porodica na s tećcima mogli doći iz Srbije. D. rekao je da.sn V. on misli da su ove iz okoline Bratunca i Srebrenice nastale pod utjecajem običaja sa Zapada. a za onu iz Radeljevca . a li ne u heretič kom . za ženu između dvojice konjanika ona misli da gotovo sigurno predstavlja božan stvo . nego "pravi stav komuniciranja sa mitskim i htonskim silama. Jelenu. ili predstave Krista. Predstavama žena ona uglavnom pridaj e nadzemalj ske i božanske osobine. A.fi gura koja drži veliki krst . a one sa podignutim rukama također vidi kao predstave pokojnika.da predstavlja određenog pokojnika u njegovoj najznačajnijoj ulozi za života. npr. da figure raširenih ruku mogu da označavaju Krista.880 M. Wenzel muške stojeće figure čes to predstavljaju predstave pokojnika "pre težno onako kako su izgledali za života". Ona misli da oružje u rukama figura označava svjetovni.. kakav se vidi kod slikanih predstava ktito ra i svetih lica u pravoslavnim crkvama. nego već umrlih ljudi. ali u njihovom "preobraženo m stanju". On 's matra. ako su na krstačama . nego u ortodoksnom smislu ' 7• Za M. a krstovi. Vego smatra da muške figure sa podignutim rukama u Radimlji predstavljaju ljude višeg društvenog reda . B eš la gić je pojedinač­ ne ljudske predstave na s tećcima smatrao nevještim portretima pokopanih.deisisni stav"). kao i čovjekolike krstove. pozdrav bogu. a da je podignuta ruka gest molitve. a li i kao znak vlasti i prijetnje za osvetom. m Za mušku figuru podignutih ruku iz Tekije (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu) kaže da predstavlja oranta. a za ženu koja drži krst da gotovo sigurno predstavlj a sv.'78 O. Opravdića i Buča.' l4 Sve ostale figure ljudi na stećcima on vidi kao predstave živih lj udi sa atributima njihovog svakodnewlOg života.'~81 S. sile same"·79 Z. sa rukama prekrštenim na grudima. Tako se fra nj evci još od najstarijih vremena mole. uzdignutih ruku prema nebu.. Kako se uveliko razlikuju od ostalih predstava ljudi na stećcima. Solovjev je muške figure sa raširenim rukama. On misli da su portreti pokojnika sa podignutim desnicama na stećcima "neposr edno preuzeti sa ktitorskih kompozicija u oslikanim crkvama". Kajmaković smatra da muška figura na ste6ku predstavlja pokojnika. tumačio kao heretički simbol Krista. uprkos prividno stojećeg stava (jedna je ležeća) i oči­ ju kao da su otvorene.koji se mole bogu. š to se vidi često na freskama koje stoje iznad sarkofaga i grobova crkava u Srbiji iz XIII-XV V. On misli da bi to mogao biti gest zaklinj a nja. one nis u predstave živih. a izdignutu ruku tumačio kao molitvu. koje su i li portreti živih.'82 312 . a možda i samog "pravog krst janina" koji je dobio isti oblik kao i Krist .

Iako nisu najbrojniji u ovoj grupi.ko zapadnoevropskim običajem skulptorskog portretiranja umrlih feudalaca i crkvenih velikodostojnika putem spomenika našeg primorja. Klesarska obrada im 313 . Većina istraživača u njima vide orante. I ja tako mislim. tako i vizantijsko-srpskim običaj e m fresko-slikanja ktitora i svetački h likova putem bosanskohercegovačkih i srpskih crkava i manastira. razlozi se nalaze u neumješnosti samih klesara. Svako lice je na taj način prikazano u položaju i odnosu koji su karakteri s tič ni za njegovo prepoznavanje.' 83 Pretpostavka o portretima preminulih ima još više osnova kada uzmemo u obzir brojne figure sa mačevima . Ležeće i figure sa prekrš tenim rukama bez sumnje su portreti umrlih osoba. štitovima. U koncipiranju i klesarskoj obradi ovih motiva klesari stećaka su bi'li u mogu ć nosti da se nadahnu k". što su r uke na stećcima veoma potencirane (uveličane) . za što ima dosta razloga. a možda i prijetnje za odmazdom. Javlja se u ukupnom broju od blizu 400 primjeraka i raspros tire pretežno u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine. * •• Ova grupa motiva ima četiri osnovne vrste oblika i 26 podvrsta. motivi sa podignutim rukama su do sada pobuđivali najviše interesovanja. ali bih htio da ponovno istaknem i mišljenje o postojanju moguć­ nosti da se barem neke od takvih figura protumače kao znak druš tvenog ugleda. zatim što gotovo uopšte nema žena sa takvim položajem ruku i. Nema razloga ni u figurama nadgrobnika u obliku krstača tražiti predstavu Krista.* ** Na osnovu dosadašnjeg proučavanja nije moguće pružiti kona6no. što su klesarski majstori svjesno uradili. iako ni u njima ne prepoznajemo konkretne osobe. Otežavajuća okolnost u tome pogledu je i likovni kvalitet samih predstava. muš karcima je posvećena mnogo veća pažnja nego ženama. kopljima i lukovima. vijencima ili štapovima. kakav slučaj je ustanovljen u grobu ispod stećka u Grborezima kod Livna. ili u njihovoj neposrednoj blizini. Može nekoga i žena sa djetetom u Boljunima ili u Buhovu podsjećati na Bogorodicu sa malim Kristom. što je odraz ondašnjih druš tvenih odnosa i shvatanja. za koje se općenito može reći da su primitivne i sumarno date. figure izdignu ti h ruku i predstave već umrlih lica. I po brojnosti i po klesarskoj obradi. vlasti. bilo da su ti predmeti u rukama samih figura. figure sa oružjem ili drugim predmetima. Mislim da su obadva običaja ima la određenog utjecaja na pojavu portreta na stećcima. Mislim da se sa dosta vjerovatnosti može pretpostaviti da su usamljene figure pokušaji portreta živih lica koja su tu kasnije sahranjena. Sto mi u većini takvih slučajeva ne prepoznajemo konkretno lice. ali je to najvjerovatnije spomen na zajedničku smrt majke i djeteta. napokon. kao i one sa krstovima . niti bosanskog "heretika" koji se i svojim oblikom približio njemu. Na takvu alternativnu pretpostavku navode me činjenice š to u nekim slučajevima ima razlika u položaju ruke na s tećcima i kod ktitora i svetačkih likova na freskama. U jednoj gruboj podjeli dobijamo četiri osnovne vrste ovih motiva: osamljene figure. a pogotovo jedinstveno tumačenje ovih motiva na stećcima.

pore d ostaloga. tumače se najčešće kao gestovi molitve. čemu. koje su. a vjerovatno i spremnosti na neku osvetu. Mnogo je veći broj slabo koncipiranih. po čemu grupa. ·kao i kod ostalih motiva. Likovno najvredniji primjerci se nalaze u istočnoj Hercegovini. Podij elio sam ih u pet osnovnih vrsta: čovjek na konju. najviše doprinosi povezivanje tih lica sa oružjem i predmetima karakterističnim za njihovo prepoznavanje. Ukupan broj ovih vrsta motiva iznosi oko 550 primjeraka. vlasti. mislim da bi. znače pokušaje portretiranja određenih lica za života. po brojnosti se osobito ističe istočna Hercegovina. međutim. bavili pitanjem pojave č itave figure i ruke. spada u gornju polovinu ljestvice. npr. ipak. nego onih pravilnih. Svi ovi motivi imaju svoj u dale ku prošlost. I ovdje se. a lIJajmanje je turnirskih scena. polumjesec ili zvijezda. Motivi su raspoređeni po čitavom teritoriju stećaka. a kao likovni elementi su naročito poznate pune figure i predstave ruku . a potom i polufigure. bez prisustva nekih drugih figuralnih predstava. mogla doći u obzir i pretpostavka o podignutoj ruci kao simbolu društvenog ugleda. kolo. U tome pogledu se ističu "vojvodske figure" u Radimlji. ·turnir i ostale scene. rad dobrih majstora koji su u svoja djela te vrste uložili dosta truda i umješnosti.Covjek na konju Ovdje sam uračunao predstave čovjeka koji jaše na konju. uz takvo gledište. skladno proporcionainih i sasvim uspjelih. U samoj gmpi dominiraju scene lova. Najvjerovatnija je pretpostavka da čitave fi gure ljudi . Dosadašnji istraživači stećaka su se. čije porijeklo vodi u predistoriju. Neki primjerci su. SCENE Ovoj grupi pripadaju motivi sa dvije ili više figura ljudi. prema koncepciji majstora. ali su u tome pogledu uočljive prilične neravnomjemosti. Ja. Najmanje primjeraka je nađeno u istoč­ noj Bosni i u Srbiji. a često i same ruke. Hercegovina je mnogo bogatija nego Bosna. U nekim primjercima se uz čovjeka na konju vidi poneki nefiguralni motiv. koje su najviše zastupljene (preko 40% svih motiva). Uz či­ tave figure. prema svojoj zastupljenosti. osjeća velika neujednačenost umjetničke obrade. Samo u dva primjerka nije sasvim jasno da li 314 . kao i predstave glava . ako su takve predstave samostalne. kao i samih ruku. ako se same nalaze na jednoj strani stećka. tj. Figure sa podignutom rukom. Njihova mišljenja su neusaglašena i ne mogu se uzeti kao definitivna. došle na stećke kao zamjena č itave figure. krst. ali pretežno primItIvna i bez većih umjetni čkih vrijednosti. a onda i predstave glava .je veoma različita. 1 . koja posjeduje 43 % ukupnog broja motiva. kao i u okolici Stoca i Kalinovika. lov. ovdje su uvrštene i polufigure. kompozicijski raspoređenih i crtački i klesarski obrađenih figura. prvenstveno. životinja ili udruženih jednih i drugih figura . Zanimljivo je da su primorski krajevi dosta dobro zastupljeni.

1. Obično se na ovim predstavama ne uočavaju detalji.3. Uglavnom u svim primjercima se radi o predstavama muškaraca kao jahača. Crna Gora . kod Stoca. Koliko sam mogao ustanoviti. ali se na nekim primjercima sasvim dobro vidi oružje koje konjanici nose. markantni dijelovi lica. zapadna Bosna .je čovjek na konju. primorski krajevi i njihovo za l eđe . 134. i s točna Hercegovina . gotovo iznimno je u tu svrhu kori š ten stub ili krs tača. . ili stoji pored njega.4. Vrlo rijetko. odjeća. nešto zbog slabije klesarske obrade. npr.1.5. a možda i zbog uobičajenog načina klesanja. Zanimljiv je i osamljen nalaz predstave konjanika na s tećku koji je u sekundarnom položaju upotrijebljen kao stub časne trpeze u Bitunjoj. da najviše ovih motiva imaju stećci u i s to č noj Hercegovini. itd.. Njihov teritorijalni raspored izgleda ovako: zapadna Hercegovina . centralna Bosna . postoje ukupno 53 primjerka ovakvih motiva. Vidimo.2. istočna Bosna . - Predstava konja II na sanduku Ljubovu kod Trebinja.12 . Ovi motivi su klesani isključivo na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka. Na pločama se ovi motivi ne nalaze.25. dakle. Tako je u pet primjeraka prika- i jaha ča kao heraldi čka oz· naka na š Utu (sa mačem) Sl. Srbija .

prikazuje feudalca Ljupka Vlasnića. gdje je konjanik isklesan na četve roug l astom štitu sa mače m. Veoma je uspje la također dinamična predstava konjanika sa kopljem u Troskotima.Vlasnići 887 (sl. nedaleko od Bileće. po natpisu koji se tu nalazi. iz obližnjeg sela. u Krehinu Gracu. br. u okolini Stoca. nedaleko od Sinja.Predstava konja i jahača sa kopljem na sljemenjaku iz Troskata kod Lištice (sada II Muzeju Hercegovine II Mostaru).zan konjanik sa izdignutim mačem u ruci. Napominjem da je to istovremeno jedno od najuspjelijih klesarskih ostvarenja ovoga motiva'85 (sl. ma kojoj je glava konjanika oivičena nepotpunim tordiranim vijencem. npr. koje se i naziva po njegovoj porodici . . u Budimiru. Na osam primj eraka vidimo koplje u rukama konjanika. ili u Radmilovića Dubravi. To je jedini primjerak gdje je konjanik upotrijebljen kao oznaka grba . 135.'88 U ne koliko slučajeva naziru se i štitovi u Sl. da bi se na taj na č in prikazala kosa. u Ljubovu. br. . 134). npr. 884 U nekoliko primjeraka je mač o bedru jahača. 135). npr. blizu Citluka (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu). 886 Ta dva primjerka odaju odlične maj store koji su u svoje kreacije umjeli da unesu dosta živosti i pokreta. u okolini Lištice. Zanimljiva je dosta naivna jedina preds tava konjanika sa lukom u Boljunima. koja . u okolini Trebinja.

Na drugom mjestu je već bilo riječi o konju kao likovnom motivu. . vidimo ženu ili muš karca koji vode konja. 136) .Predstava konja i jah a ča sa sokolom na ruci na slje- 317 menjaku II Brotnjica ma. U glagolj skom misalu hercega SI.8" U tri primj erka se vidi ptica (soko) uz konj anika. U našim krajevima se čes to susreće motiv konja sa jahače m . a u Boljunima je š tit sa mače m is klesan pored predstave konjanika s kopljem. koj i je više nego dva puta veći od konja i jahača zajedno. osim konjanika. poznatom kod svih naroda i u svim vremenima . Razumljivo. također nisu ovdje uvršteni. br. kao element i scena lova. Takve predstave sam uvrstio u ostale scene.890 Napominjem da ovdje nije uračunato dvadesetak predstava u kojima. u okolini Cavtata . U Brotnjicama. II oko- . turnira ili ostalih scena.rukama konjanika. lini Cavtata. 136. iz is toga razloga . brojni konjanici . soko stoji na desnoj ruci konjanika (sl.

Reljefna predstava Ljupka Vla s ni ća u Tros kotima (sada u Muzeju Hercegovine u Mostaru) . Nisu zapažena 'Ili istraživanja u tome pravcu.u portretima bosansk ih banova.Pečal bosanskog kralja Stje. zatim na pečatu kralja Tvrtka I. . 137.s" I sveci se prikazuju na konjima. sa sokolom na ruci. ili sv . motiv konjanika ima svoje posebno značenje. bez čega bi srednjovjekovni vitez u svojim ratnim pohodima. kraljeva i visokih fe udalaca na pečatima i novcu.S9l * ** Nije poznato kako je došlo do pojave ovoga motiva na s tećcima i šta bi on tu trebalo da znači . pana Ostaje iz 1419. Iako motiv konjanika asocira na ikonografsku predstavu ne koga od svetih ratnika . s koplj em . god ine. koji se nalazi u Zadru . jasno govori o takvom karakteru tih predstava. To što se uz naš u konj a ni č ku figuru kleše oružje.. a onda i na peča tima bosans kih kraljeva Stj epana Dabiše. U tome pogledu klesari s teća ka su mogli imati svoje uzore u n eposrednoj blizini . To potvrđuj e i predstava sokola na ruci konj a nika.'" Na peča tu bosanskog bana Stjepana II Kotrornanića. . Dimitrij a. mislim da on na s tećc im a ima is ključivo svjetovni karakter. Osto· je i Tvrtka II vidimo viteza na konju . tako npr. Zoila iz XIV v. npr. Bez obzira š ta bi se u tome pogledu moglo reći za druge vrste mOtiva ove grupe . gotovo je identična SI. sv. na sv. npr. Đorđa .Hrvoja ovaj vitez je predstavljen na konju . Krševan na srebrno-zlatnom relikvijaru sv.. u lovu i jun ač kim igrama bio nezamisliv.

na struk. 897 U Starom Slanom. u okolini Ljubuškog. Muškarce prepoznajemo po odjeći. zapadna Hercegov ina . istočna Hercegovina ima najviše primjeraka. Prema tome. zatim na ona u kojima su same žene. Kako vidimo. Iako zbog oštećenja spomenika u nekim slučajevima situacija nije sasvim jasna. kolo sa deset muških figura je isklesano iznad arkada. te na kola u kojima su i muškarci i žene zajedno. pa će o njima tamo biti riječi. U nekoliko slučajeva se kolo nastavlja i na drugoj strani stećka. npr. Primorje sa zaleđem je bogato i stoji odmah iza istočne Bosne.slikanom portretu hercega Hrvoja.899 319 . u Brotnjicama. I kod žena su haljine u donjem dijelu pone kad uspravno prugaste. kao npr. isto6na Hercegovina . Ovi motivi su teritorijalno raspoređeni ovako: zapadna Bosna 16. koji sežu do iznad koljena. u okolini Trebinja. Žene su obučene u dugačke haljine koje su prema dolje šire .'94 Samo iznimno se na haljetku do pasa vide vodoravne. a zatim onih sa šest do osam figura. aH se poneki primjerak nalazi i na krslači ili na horizontalnoj strani sanduka. zbog čega bi mogle ovdje da se uvrste. sa pet fjgura 22. a mješovitih 69 .. kolo spada među česte motive stećaka . Samo u nekoliko slučajeva vidimo gaće koje nisu priljUbljene uz noge. ali pošto nije sigurno da se u takvim slučajevima radi baš o igri. uspio sam da utvrdim i približno tačan broj kola prema broju figura koje u njima učestvuju . Nekada su utegnu te u pas u. Možda su i predstave sa po dvije ljudske fjgure koje se drže za ruku također igra. ili portretu na pečatu kralja Tvrtka II.51. sa devet figura 10.'9S a u jednom slučaju u okolini Kalinovika prelazi čak i na treću stranu 896 ponekad su po dva kola predstavljena na jednoj strani stećka. dakle. a u istočnoj Bosni i u Srbiji ih uopšte nema. ja sam ih svrstao u pstale scene. gotovo isključivo na visokim sanducima i sljemenjacima. u Budimiru. sa četiri figure 29. postoje 132 motiva kola. Tako. pa djeluje kao friz. najviše je mješovitih kola.18. 2-Kolo Kola (igru) na stećcima možemo najprije podijeliti na ona u kojima učestvuju samo muškarci. nekada ženske. Ukupno . ženskih 40. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori ih je vrlo malo.'98 a u Radmilovića Dubravi.. U svom gornjem dijelu oni imaju haljetke.4 primjerka. kolo igra ispred tr. sa šest do osam figura 38. ples. priljubljene uz noge. primorje sa zaleđem . sa deset figura 6 i sa jedanaest figura 2 primjerka kola. a u donjem hlače (gaće) koje su uske. kao npr. broj motiva kola bi se povećao za oko 40 primjeraka. Kada bismo takve predstave pridružili ovima.31 i Crna Gora . nedaleko od Bileće. sa tri figure (nekada muške. odnosno ploče. Muških kola ima 23. Zbog svega toga mislim da motivi konjanika na stećcima nisu ništa drugo nego konjanički portreti pokopanih ličnosti. Prema tome.ijema kuće (ispred arkada) . nedaleko od Sinja. a nekada mješovite) postoji 25 primjeraka kola..12. i motivi kola su redovno klesani na vertikalnim stranama stećaka. To je približno tačan broj . a od pasa uspravne pruge. u okolini Cavtata. centralna Bosna . Kao i čovjek na konju.

Klesarska obrada je neujednačena .. a ima ih i nešto spuštenih. u okolini Cavta ta. . U ženskom kolu u Ravnom."" U nekoliko s lučajeva su takve šilj aste kape isklesane i kod žena "'" Neuobičaj ena. koje su redovno sa zadnje stmne prema dolje produžene. Obič­ no se majstori nisu upuštali u detalje.točkovim a") "J5 Učesn ici u kolu se uvijek drže za r u ke. a li on više djeluje kao predstava nekog kultnog obreda. u selu Gabri li ..Na s ij emc njaku II Brot· nj icama. samo su te ruke vrlo raz li či to prikazane.s u glave učesnika oivičene tordiranim vijencem.900 Ponekad su te kape prema gore i nešto pozadi zaši ljene. . u okolin i Citlu ka. nekada neš to vi še. u okolini Stoca. U odnosu na druge figuralne predstave. nos i usta.907 Zanimljiv je prikaz triju figura sa rukama na grudima u Dugom polju. a nekada su ruke sasvim u horizontalnom položaj u . detalji odjeće. itd. ispod Cvrsn ice planine (Blidinje). Najčešće su uzdignute do visine ramena."" Prva i zadnja figura u kolu obično svoju slobodnu ruk u drži povijenu na boku. npr."" u mješovitom ko- S L 138. ".pr.. a li postoje i d rugačiji s lučajevi. žena-kolovođa drži oveći tord ira ni vijenac. vrlo zanimlji va kapa nalazi se na glavi kolovođe u Boljunima. U nekoliko s lu čajeva učesnici drže trolisne cvjetove u svojim rukama. Rijetko su gdje. tako da nekada daju utisak če lenke na kapi . koji je M. Wenze l uvrs tila u kolo.906 koji nekada izgledaju kao mali krstovi . U nekim s lučajevima su na glavama muškaraca ipak označene kape . ne vidi se kosa na glavi. nedaleko od Liš tice. II okolini Cavtata. cipele.'OJ POne kad . a iz sred ine joj izrasta Ijilj an. glave su predstavljene rozetama okruženim tordiranim vijencima <. npr. obično nema kapa . nisu označeni prsti. npr. u oko)jni Kupresa. koja na krajevima ima dva š ilj ka. ovdje je veliki broj motiva obrađen pažljivo i uspješno.904 a u Mokrom. u Zitomisliću . predstavljeno je kolo sa deset ženskih figura koje se kreće ulijevo (gledajući od s tećka ka publici). u Dragičini . kao predstavom kose.. označene oči. u okolini Mos tara.

Osim toga.'lI Na nogama nije naznačena obuća. Većina ženskih kola S U mirna. 140). ako su sprijeda malo podignute i po nogama kada se one vide. nedaleko od Cavtata. Usljed dugačkih haljina. kod žena se noge često uopšte ne vide. kolovođa-muš karac drži mač. nedaleko od Nevesinja. a kada se vide. U mnogo s lučajeva ne postoje potrebni elementi za određivanje pravca kretanja kola. u okolini Konjica. kolovođa . Obično su figure nagnute na onu stranu na koju kolo kreće.. nedaleko od Bileće. kakav je slu čaj II Boljunima. sasvi m jasno vidi da ono kreće udesno (g l edajuć i od kola ka posmatrač ima) .. u okolini Stoca. U najviše mješovitih kola kolovođa je muškarac. specifičnih j originalnih kola. Po položaju stopala izgleda da ko lovođa stoji nešto drugačije u odnosu na ostale igrače. I položaj tijela učesnika je važan elemenat za određivanje pravca kretanja kola.16 Postoji nekoliko neuobičajenih. mirna i sasv· i m monotona. slećk u Mirkove 321 Neki istraž ivač i s teća ka smatraju da je pravac kretanja kola presudan faktor pri rješavanju pitanja da li su kola na s tećcima realne životne predstave.lu na Gvoznu. Po haljinama. onda je to samo mali dio nogu. Tako se. a od muških u Gornjoj Dragi č ini. Jedno od ženskih mirnih i ozbiljnih kola je u selu Gabrili. npr. neka su kola ozbiljna.9lJ u okolini Citluka. u okolini Lištice. kod mješovitog kola u Mirušama. Ona su mješovita i nalaze se u Krekovima. kao da upravo zakreće kolo. - Predstava ženskog kola na Kose kod Ka1inovika.' 1 2 SI. To su kola sa više mješovitih figura koja predvodi muškarac jašući na je- . a najživlje muško kolo svakako je ono sa tri učesnika na Gvoznu. 139. živa i vrlo dinamična. Kolo u Krekovima predvodi žena. j u Dubovcu.muškarac drži štit . u okolini Kalinovika914 (sl. kod Kalinovika. Među mješovita življ a kola spada ono u Ustirami. ili ona imaju karakter posmrtnog kulta. Naprij ed sam naveo da postoje dva kola sa po 11 u česnika.'1O a u mješovitom kolu u Knešpolju. nedaleko od Bileće. Kod muškaraca se prema položaju nogu taj pravac lakše uočava. To se osobito jasno vidi po muš kim figurama koj e s u se ugnu le u kolj enima. br. mog uće je odrediti pravac kretanja žena u kolu.91S To je jedno od najljepše klesanih kola na stećcima (spomenik je sada u Vojnom muzeju JNA na Kalemegdanu u Beogradu). a neka pokretna.

samo sa pet mješovitih figura ikol ovodom na jelenu i sa pravcem kretanja udesno. nalazi se u Citluku. kod Treb inj a. br.lenu . Vrlo s lična predstava. a zadnja žena pridržava ruku jahača. 140. u o kolini Stoca. kao završn im učes nikom.920 U Nekuku. Nij e sasvim izvjesno da li životinja ima rogove. i istim pravcem kretanja. SI. zbog čega ne smij emo i sk ljučiti eventua lnu mogućn ost da se u ovome slučaju radi o predstavi konja umjesto jelena. a drugom za ruku prve žene u kolu. . - V rlo živo muško kolo na sanduku II Gvoznu kod Kalinovika.918 Gotovo identič na toj predstavi.921 Kolo kreće udesno. nalazi se u Toplici. muškarcem kao ko· lovodom i sa muškarcem na jelenu. predstavljeno je kolo sa sedam n a i z mj eni čno poredanih muških i ženskih figura (na kraje vima su žene sa slobodnom rukom na boku) . Kolo kreće udesno. odnosno na konju. držeći se jednom rukom za rogove jelena. 9 \9 U Zaplaniku. Ispred kola u istom pravcu kreće mu škarac j ašući na jelenu. Tako se u Boljunima nalazi kolo sa šest žena ikolovodom muškar· cem koji jaše na jelenu. 141 ). kod Stoca . postoji kolo sa pet žena. sa pet mješovitih figura i kolovodom na jelenu. Kolo k reće na lij ev u stranu917 (sl. nedaleko od Nevesinja.

142. .S I. .Mješovit o kolo ispred koga je j ahač na kon j u (?) p reds tavljeno je na sandu ku u Zaplaniku kod Trebinja. - Žensk o kolo p redvo d i mu š karac ja š u ći na jelenu na san duku u Boljunima kod Stoca. 141. Sl.

predstavljeno je kolo sa tri ženske figure. Prva drži v ij enac. ovdje je u završni dio kola uključen jelen. a drugom za jelena. Osim toga. jednom rukom drži za podbočenu ruku žene. Jedna od njih je u Radimlji kod Stoca. ili konj . Kako izgleda. a do prve ženske figure je i muškarac na jelenu. Nije sasvim sigurno da li žena dodiruje jele na. S I. iza koga je još pas. 143. - Preds ta va mu škarca. Ni ovdje nije jasno da li je u kolu jelen. kao krajnja ljudska figura. a do zadnje je jelen. gdje u arkadnim nišama vidimo muš· karca. ženu i jahača ·n a konju kako se drže za ruke kao u kolu. 922 Ovoj vrsti scena pripadaju još dvije. Tu je predstavljeno kolo sa četiri mješovite figure.'23 Druga je u :Žugi ć Bari. nedaleko od :Žabljaka (Crna Gora). To je kolo sa če tiri žene.ili ular životinje. ali bez jahača . jednim muškarcem i do njega jelenom. Izgleda da se muškarac. ovdje jahač na jelenu n e vodi nego završava kolo. U ovome s lučaju jahač i jelen nisu okrenuti u pravcu kretanja kola'24 Ovoj vrsti scena možda bismo mogli pribrojiti i on u u Eminovom Selu. žene i j ah ača na konju II kolu (?) na s ljemenjaku II Eminovom Selu kod Duvna. . u okolini Kupresa. Na Ravanjskim Vratima.

i drugi 9ll I u našim krajevima se u srednjem vijeku igralo i pjevalo na grobljima i u crkvama.) praktikovalo i u susjednom Dubrovniku. sabori u Parizu 1212-1213. u Hercegovini. iz XIV v. On je našao podatke da su takvi plesovi postojali. M. kod Cerima. na otocima Samoa.kolo sa muškim figurama na fresci manastirske crkve u Dečanima.' 3fJ a onda . Tako se na dan sv.. za koje se iz literature i istorijskih izvora znade da je bio veoma raširen. ali se on ipak zadržao sve do u kasni srednji vijek. Kod nekih od navedenih naroda oni se i danas priređuju. naročito onih na nižem stllpnju razvoja". zatim u Sandžaku i u Sremu. Kola su nastavljena i u srednjem vijeku.'l l Izgleda da su svi ovakvi nalazi posljedica starog paganskog obiigranja kola kao znaka kulta mrtvih. II crkvama i na drugim svetim mjestima i da su koncili katoličke crkve donosili odluke o strogim kaznama za prekršaj e. na Borneu. Kršćanstvo se dugo vremena i na razne načine borilo protiv toga naslijeđenog paganskog običaja. zabilježeni su običaji Pomana i Privelj. u Trieru 1227.' 2S Kolo je evidentirano na starijim grčkim i etrurskim vazama. Etruščani su ga klesali na svojim nadgrobnim spomenicima. npr.'3S· čaja 325 . u Makedoniji. Vidović kaže da su " pogrebni plesovi u raznim vidovima postoja]. Blaža.i tima. druge igre u crkvi sv. U Krepoljinu. npr. god. Time su se bavili. kako se u to vrijeme (XV v. god. Zanimljiva je i reljefna predstava kola sa šest mješovitih figura na kruni bunara (cisterne) u Hamzićima. kamen je specijalno klesan i ukrašen za krunu bunara. u kojima se na određene praznične dane igra posmrtno kolo koje je nešto drugačije od ostalih kola. Međutim.'27 a vidimo ga i na italijanskom tekstilu iz XIV V 928 U našim krajevima ga vidimo kao ples mrtvaca na freskama Vincenta iz Kastva u crkvi sv. zabranile ples. m Kultni plesovi su poznati i u predistorijskoj Evropi.. kao i na sarkofazima Tračana..'ll> Postoji podatak da su dubrovačke vlasti 1425. tako u okolini Sarajeva. Tripuna kolo izvodilo pred crkvama sv. Tako je žensko kolo prikazano na bronzanom sudu iz XIII v. koji se nalazi u Muzeju Cluny u Parizu. Užica i Valjeva. igrala kola na groblj ima. kao j u još nekim krajevima. a ponegdje izgleda sve donedavno. Wenze l je mislila da se u ovome slučaju radi o stećku u sekundarnom položaju. Vego je pronašao više podataka iz kojih se vidi da su se u zapadnoevropskim zemljama od XIII do XV v. plemena istočne Brazilije i >ndijanskih plemena Sjeverne Amerike.92 6 Kolo se prikazuje i na umjetničkim djelima srednjovjekovne Evrope. iz početka opreznije i blaže. D.* ** Kolo kao likovni motiv odavno je poznato na vrlo širokom geografskom pros toru. iz druge polovine XV v.?" zatim vidimo kolo sa plesačima i sviračima u crkvi manastira Lesnova. Marije u Bermu kod Pazina.. kod velikog broja naroda. M. Marije u Dubrovniku. Posmrtna kola su igrali i stari Slaveni. na Ha. 9JS Tragovi posmrtnog kola su uočeni u raznim našim krajevima.' 34 Ipak je u Dubrovniku 10 godina kasnije registrovan p les na dan sv. ili se igra kraj vatre preko koje se i preskače. god. u Novoj Irskoj. Tripuna u Kotoru. u istočnoj Srbiji. Tu se u kolu drže upaljene svijeće. Takvi plesovi su se održavali i u staroj Grčkoj i u Egiptu . a kasnije energičnije. te kod niza afričkih plemena.

Predstava mješovitog kola koj e kreće udesno na sljemenjaku II Dugom đu polju (Blidinje) izme· Cvrsnice i Vran-planine .i značenja kola na stećcima još nije riješeno. 144. U narodnoj pjesmi Zenidba Milića barjaktara. "'38 Nedavno je J. a ne na desnu stranu. Nekoliko istraživača su se bavili tim pitanjem i u vezi s tim izrazili svoja mišljenja.. Zore je smatrao da su na stećcima predstavljena žalobna. on kaže da se sve do naših dana održao u vidu "mrtvačkog kola".i'''' Iz studije B. naopako okrenuli svoja koplja.Pitanje porijekla . Radić izrazio s lično mišlj enje: " . u okviru ceremonijala tzv.. "karmine" i "sedmine"'36 Izgleda da se zaista tada igralo takvo kolo i II stihovima naricalo u Paštrovićima '37 Važan elemenat za svoje stanovište Zore je našao u pravcu kretanja kola na stećcima. sviranju i pjevanju u našim narodnim pjesma· ma. naopako. Malo iza toga je i F.. nego na obrartnu stranu. između ostaloga.'39 Prema svemu izgleda da je pravac kretanja kola na stećcima presudan faktor za utvrđivanje da li se radi o običnim ili žalobnim kolima . Krs tića o igranju . niti je dovoljno proučavano. Takvo stanovište on je zasnivao na postojanju starog slavenskog narodnog običaja. vidio da se ta kola ne kreću kao obična vesela narodna kola. vidi se da se posmrtna i uopšte žalobna kola 'kod naših naroda zaista kreću obratnim pravce m od uobi čajenoga i omiljenoga veseloga kola ' 4l Ali. kaže se da su kićeni svatovi. . s tarodrevni je običaj našega naroda . U našim narodnim pjesmama i poslovicama ima više dokaza da se kola kojima se izražava žalost i tuga kreću naopako. kada su vidjeli da je Milić mrtav. On je. Dopuđa . objavljene prije n ešto više od 20 godina. koja su se kretala obratno od običnih kola . naopako kolo poveli i žalostivu pjesmu zapjevaJ. t j . našla tragove posmrtnih kola. posmrtna kola. za koj'. Kolo što se naopako igra pri samrtnijem obredima. na lijevu. dok u tome pogledu Sl. proučavajući narodne igre na Kupresu. . Prije jednog stoljeća L. naime.

naO' posun je kretanje ulijevo (gledajući od stećka ka pubLici)."'. ipak. . svečana. Međutim. kultnim kolima na stećcima ima više svoga os· nova.944 Pobijajući Solovjeva.koji su kolo na stećcima gledali kao izraz kulta smrti . ona . naopako je kretanje udesno. a moglo bi se reći da ga je čak prilago· dila svojim uslovima. Veo go je kolo smatrao posmrtnim 9SO Lj.' ''' Iz svega se vidi da ne postoji usaglašeno objašnjenje pojma pravog i naopakog kretanja kola.k ola u kršćanstvu je da ono simbolizira smrt i uskrs čovjeka.u Srbiji. postavilo se pitanje: koji je to. ili turnirska scena. uobičajeni. ob· jašnjavao kao pravac kretanja od desna nalijevo.na GVOZDU i 'll Ustirami . gošće· nja kod groba i sl. tj. Karaman nije dijelio mišljenje onih . a vesela ulijevo. kako se kreću obična.' " M. muzikolog C. Vidović. U čitavom problemu kola čini se najzanimljivije. Bilo je još ne· kih pisanja i osvrta na pitanje pravca kretanja kola. naricanja nad njim. Vidović smatra da je ta ideja izražena i na stećc ima 948 A.. a obratno. Takva su. kao kod crkvenih ob· reda. Rihtman je žalo· stiva kola smatrao ona koja se kreću udesno. sretno. Karaman. u smislu kretanja unapredak. bez većih po· kreta. On je naveo više podataka koji govore da su pogrebni plesovi bili široko rasprostranjeni kako u predistoriji tako i u srednjem vijeku. na što je ui<azao i Lj. s obzirom na druge okolnosti. žalobnim. zapra· vo. nisu mirna i svečana . odnosno naopaki pravac i kako ga sigurno ustanoviti? Za Zorea sam već naveo da je kolo koje se kreće ulijevo smatrao naopakim.'S< Ia:ko mi se čini da mi šlj enje o posmrtnim.ialobnih kola.9S1 V. a i naj zagonetnije pitanje sasvim neobične pojave kola sa kolovođom koji jaše na jelenu. "nao· posun". od istoka ka zapadu. slijeva nadesno. kultna I kola. Iako se protiv toga pa· ganskog običaja kršćanska crkva borila. a u nekim slučajevima vidimo i jednu i drugu scenu na istoj strani spomenika. prikaza nošenja mrtvaca.na stećcima vjdio igru i zabavu. u Boljunima. vjenčanja i sl. O kolu na stećcima najviše je pisao D. psalma Davi· dova. tj. prema ruskom "posoion". kako se kreću žalobna kola."'7 I ja sam u dva maha o tome pisao. dva kola koja se mogu smatrati najživljim . vesela narodna kola. npr. Interesantno je da na stećcima nema nekjh drugih predstava pogreb· nog kamktera. Solovjev je te nazive.327 izgleda da nema nikakve sumnje. vidi se da ima kretanja i na jednu i na drugu stranu.Osnovna ideja . Stoj. bila žalobna. za koje kaže da je ilustracija 148.ga je. npr."" Naoposun i naoposlen se kaže za pravac po prividnoj sun· čevoj putanji. ali je broj onih koja kreću udesno znatno veći. Đurić je nedavno izrazio misao o mogućnoj vezi između kola na stećcima i ko· la na freskama. koja bi. zauzimanje isključivog stava u tome pogledu za sada ne bi bilo sasvim opravdano. ipak. po tome kriteriju. prema pri· vidnoj sunčevoj putanji.9S3 Teško bi bilo objasniti zašto se zajedno klešu scene različitog karaktera. u prvo vrijeme u izvjesnom smis lu tolerisala.kovk je tvrdio da je naoposun kretanje po suncu. M. Benac je u kolu . mnogobrojna kola koja se kreću udesno. litij a. i da spada u kompoziciju Hvalite Gospoda'5l' Trebalo bi da su sva žalobna kola mirna.952 U više slučajeva je na j ednom 'te istom stećku rrikazano i kolo i lov na jelena. u do· bri čas."'3 A. Pišući o kolima na Kupresu. upravo. I danas mislim isto . Kod mnogih kola na stećcima nije moguće utvrditi pravac kreta· njao Kod onih gdje je to moguće. . Po tome bi izgledalo da je vjše .

328 . Naprjjed sam naveo svih osam s l učaj eva takvog motiva. sličnom plesu kostura na freskama 956 Tragao sam za eventua lnim paralelam a naši h kola sa jelenom . a dva puta je on ispred kola.kao i kola u kojemu je jelen bez jahača . . a u jednom sl učaju je neš to iza ko la. jelen bi tu "mogao imati ulogu božanstva ili psychopomposa". Zečev i ć. kako u predistoriji tako i u . Jelena u kolu na s tećc ima do sada je istraživao jedino naš etnolog S. ali ih nisam nigdje našao. On je na fresci Casa del poe ta tragico u Pompejima našao jahača na jelenu. iako n ij e elemenat kola · ss O porijeklu i značenju motiva jelena na stećc ima bi lo je govora naprijed. Među njima se jahač na jelenu javlja tri puta u funkciji kolovođe. nedaleko od Trebinja.srednjem vijeku. Jelen bez j ahača je dva puta na začelj u kola. Mislim da je u ovome sl učaju posebno važna okolnost š to se jelen u kršća nstvu smatrao simbolom duše. Takvo kolo on smatra izrazom htonskog ritua la. U ovome pogledu su od važnosti istraž ivanja G. Istaknuta je dosta velika uloga jelena u mrtvač kom ritualu.Predstava žene koja jaše na jele nu na slj eme njaku u Žurij e ) ov i ćima (Ljubomir) u o kolini Trebinja.il ustra- SL 145. Wilkea . Dodajmo ovome fondu i jedinstvenu predstavu jahača na jelenu u Zdrij e l ovićima. kao . njegova krajnja figura. Po njegovom mišljenju.

N. običaj da se svake godine na 12. Napominjem da se u našim narodnim pjesmama više puta govori o vili kako jaše na jelenu. a u 28 scena sam pješak kao lovac. istočna Bosna .kako je "klekla na jelena. U bugarskim narodnim pjesmama "samodive" su na jelenu. te objema rukama čv rsto uhvatila životinju za rogove" .960 Na našem tere nu je nađen spomenik koji prikazuje Dijanu .i morje sa zaleđem 37. U nekim krajevima Srbije postojao je. postoje tri vrste ovih scena: lov na jelena. zapadna Bosna .ciju prIce o Ifigeniji koja vodi jelena. a navodno i danas postoji.\om na ljeljenu" iz naših narodnih pjesama . lov na vepra 'i lov na medvjeda . pr.l .95' I kod Rusa postoji vrlo slično predanje. zatim scene u kojima su dva lovca. Može se re6i da je lov iznimna pojava u 329 . Od ukupno 181 scene njih 166 ili 92% odnose se na lov na jelene (to je približno tačno brojno stanje). U 14 scena učestvuju zajedno konjanik i pješak.961 Reljefni motiv sa stećka u Ždrijelovićima. OO' Cini se da bi naš motiv iz Ždrijelovića mogao imati veze sa anVi č­ kom Dijanom na jelenu i sa "v. i samome jelenu su se prinosile žrtve. Grci su ga žrtvovali božici Artemidi 9S8 Ali. koji predskazuje i zamjenjuje usmrćenog Andrijaša .25. Kaže da se takva predstava nalazila već na ranoneolitskom doirnenu u Alvao.25. u kOjima učestvuju po dvojica konjanika. 9S7 Osim toga. veoma podsjeća na takvu antičku Dijanu. Ljubinković misli da motivi kolovođe na jelenu mrtvačkih kola na stećcima j ovaj motiv vile na jelenu u narodnim pjesmama imaju nešto zajedničko i da potječu sa istoga bosanskohercegovačkoga područ­ ja. posebno istočna Hercegovina. koji je podvio noge. I Dijana . ove bismo' scene mogli podijeliti na četiri vrsle: one u kojima učestvuje lovac . u svim scenama predominantan broj imaju scene lova na jelena. u kojoj se spominje "tihi jelenčac".pješakom.4.69. Postoji 99 scena sa jednim konjanikom i 25 scena sa dvojicom konjanika.na medvjeda 4 primjerka. kojom prilikom se na kamenom žrtveniku kolje brav. LjuNnković je upowrio na bugaršticu Vjeridba i smrt Sekule sestričića. u Portugalu. istočna Hercegovina . 3-Lov S obzirom na namjenu i cilj. Kako se vidi. On je upozorio i na bugaršticu o Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu.18. on je jahača na jelenu našao u indijskim i nekim evropskim mitovima. kao žrtva velikom jelenu sa zlatnim rogovima . u okolini Trebinja. a što se tiče geografskog rasprostiranja relativno najveći broj ·i ma Hercegovina (gotovo 50%). u kojoj se spominju "tri vile na tri ljeljena".2. scena lova na vepra ima ukupno ll. Srbija . Jelen je poznat j kao žrlvena životinja. poslana od božice Artemide. Teritorijalni raspored ovoga reljefnog motiva izgleda ovako: centralna Bosna . kao pre dznak i aluzija na pogibiju trojice braće Ugričića.i vila su povezane sa kultom smrti. Po vrsti i broju učesnrka u lovu.kao konjanik. a . Iz svega navedenog o jahaču na jelenu.i Cma Gora . i to jedan konjanik i jedan pješak. jula na Petrovoj Gori održava neka vrsla velikog sabora. te scene sa lovcem . čini se najosnovanijim da taj motiv na stećcima ima značenje paganskog simbola prenosnika duša. zapadna Hercegovina . umjesto na konju.

blizu Imotskoga. ili u letu prema jelenu. - Preds ta va lova na je le na na sanduku u Prictvon.%4 Međutim. a jelen u drugoj arkadnoj niši.: im 3 kod Nc ves inj a . naivne i općenito malih umjetničkih vrijednosti. Ovome motivu majstori su poklanjali mnogo pažnje. Zanimljivo je da je ovaj motiv dobro zastupljen u primorju i njegovom zaleđu. zbog čega su mnoge scene ne samo šab lonizirane nego su grube. 966 U dva slučaja scena je prikazana u ankadama . naročito u istočnoj Hercegovini. naprotiv. i to njihove vertikalne. Ponekad je lovac gotovo dostigao jelena i svojim kopljem mu se sasvim približio. a više puta i soko. Trebinja i Bil eće su prave umjetničke kreacije. 145.i po dva. a izvjestan broj primjeraka je izrađen besprijekorno.lovac je u jednoj. ili u okolini Lištice. sa visoko uzdignutom glavom. Neki primjerci oko Stoca. inventivno. Većini njih je to bio pretežak zadatak. pa i u Crnoj Gori. detalji se Sl.istočnoj Bosni ·i u Srbiji. nema nijednog slučaja da je jelen ubijen. a gdjekada kao da ga je dodirnuo. onda je on na ruci lovca.'·5 Ako je soko angažovan. on se gotovo uvijek drži uobičajeno. ili da je posrnuo kao smrtno ranjen.'·3 ili na Duvanjskom polju. kao npr. U nekoliko slučaj eva umjesto koplja lovac upotrebljava mač. kod prili čno velikog broja scena ogledaju se darovi ni majstori. Scene lova na jelena u kojima učestvuje jedan lovac na konju zauzimaju 60% svih scena lova na jelena. što je neuobičajena pojava. U njima irna dosta neprirodnog. Najčešće je lovac sa kopljem u ruci u trčanju za jelenom. ili u njega već zabio koplje. u Lovreču. Ponekad u ovakvim scenama učestvuju . U mnogo s luča­ jeva u lovu učestvuje pas. redov. spreman da upravo baci svoje koplje prema jelenu .n o sljemenjacI i visoki sanduCi. odnosno već na samome jelenu. Vidi se da su se u izradi okušavali majstori različitih sposobnosti . 968 Sve figure u ovim scenama su dosta sumarno date. 967 U Zvirićima. pa čak i po tri psa. nedaleko od Ljubuškog. Međutim. neproporcionainog i neusklađenog. predstavljena je scena lova na dva jelena. obično bočne strane . Za njega su odabirani veliki i visoki 'stećci. Nevesinja. Ljubinja.

nedaleko od Capljine. gdje je drugi lovac okrenut na obratnu stranu od jelena i prvoga 10vca. Više puta su konjanik sa kopljem u ruci i pješak sa lukom i strijelom postavljeni tako da obojica napadaju na jelena . kao u Ziemlju. a ima slučajeva gdje se nalaze po dva. u sceni u Boljunima. kod Nevesinja. Na takVOj jednoj sceni u Ziemlju. u okolini Nevesinja. Najčešće su to lovci sa kopljima. U Gvoznu. što je jedinstven slučaj. br.sl U nekim scenama su prokazani psi. a druga da je osedlani konj na neki način ostao bez svoga gospodara . u Bijeloj Rudini.'83 Na istoj nekropoli se nalazi scena u kojoj. vrlo uspješno obrađena. npr. npr. u Hodovu. koji je već na samome jelenu. uz lovca na konju. u okolini Kalinovika. što je vrlo rijedak slučaj . npr. pas i soko. u sceni učes tvuju konjanJk sa koplj em.koji se nalazi između njih. nego mač. izgleda da prva znači hajku na jelene. niti mačeve. br. (sl. pješak sa lukom i pas's.97• I u ovoj vrsti scena lova više puta učestvuju psi.972 Ponekad je umjesto jelena predstavljena košu ta (bez rogova). Rijedak je slučaj da se jelen okrenuo prema lovcima. U nekim scenama se koriste i sokoli. nedaleko od Nevesinja (sl. u Ži!omisliću. nekada po jedan.'84 Ima scena u kojima su po dva jelena. a drugi mač. u Hercegovini .'86 U Cisti. 980 Takvu scenu vidimo i na zidu pećine Vjetrenice. također u okolini Kalinovika. npr. <ili u Toplici. u okolini Kalino \"ika. vidimo lovca . učestvuje i žena sa sokolom na ruci . kod Kalinovika. iza lovaca na konjima predstavljen je još jedan osedlan konj (bez jahača) '78 Teško je reći šta je ovim predstavama klesar htio da kaže. kao i na stećcima. u Cisti . konjanik nosi štit. Neobičan je raspored figura u sceni u Gracu. a nekada i po dva psa. inače. nego su svoje ruke podigli i raši rili . u Suhom Polju.'88 Zanimljivo je da se na tkruni bunara (cisterne) u Hamzicima. Tako. nalazi scena lova na jelena u kojoj. okrenuti jedan prema drugome. u Toplici. na području opštine CapIjina (sl.le raspoznaju.976 Lovci su često sa šljemovima na glavama i mačevima o bedrima. lovci ne drže koplja.97' Naprijed je rečeno da postoje i scene u kojima učestvuju dva lovca. npr. u okolini Citluka. učestvuj u konjanik sa kopljem. kao u Vukovskom. npr. a pješaka sa štitom.konjanika sa mačem. U Gvoznu.'7I Ima i s lučajeva gdje su obadva konjanika okrenuta u istome pravcu. a ponekad jedan lovac drži koplje.m a u Suhom Polju . prikazan je . 25). i to jedan konjanik i jedan pješak. Dvije scene su sasvim neobične .975 Ponekad su i ove scene isklesane u arkadama. u okolini BjJeće. Na više ovih scena isklesan je mač o bedru lovca . 149).. pješak sa lukom. a između njih je jelen.331 . pa i po tri psa. br.'s7 I ova vrsta scena se ponekad kleše u arkadama. za tim pješaka sa lukom i dva jelena koji idu prema njima'SS Ponekad lovac-konjanik ne nosi u ruci koplje. nedaleko od Nevesinja.970 U drugoj vrsti scena lova na jelena učestvuju po dva lovca na konjima. nedaleko od Stoca i u Glumini. Ponekad te kape potpuno sliče šljemovima sa čelenkama. u okolini Mostara.973 U nekoliko slučajeva lovci umjesto kopalja u rukama nose mačeve. U Zalomu. i . npr. npr.969 koja je. u Radimlji . kao npr. kod Imotskog.'s2 Ova scena iz Radimlje je istovremeno jedna od najljepše obrađenih u ovoj vrsti. kod Kupresa. u potjeri za jelenom koji ispred njih bježi. u široj okolini Stoca. Na glavi lovca često se vidi neka kapa koja se prema gore i nešto nazad šiljasto završava. 146). Jedna od najljepše klesanih je scena u Pridvorcima. u Boljunima vidimo konjanika sa kopljem.

neobi čna je scena .i :strij elom.992 SI. 'ispred nj ega j elen . Uz ostalo.m U Bi j ači. 147.s a . - Scena lova na jelena i sv. sti lizovana razgranata stablo dočarava pejzaž sa šumo m u kome se o dig rava scena. a sa druge. Benae 6matra da se u ovom s lučaj u radi o predstavi sv. S jedne strane na životi nje napada ko njanik . 147).lov na dvije &Pne ili divokoze (?). Dij ete u ruci drži maji krst. nešto nap rij ed .. a ispred ovoga luk sa strijel om koji lebdi (bez . Kris tofora (s l. 332 . pj ešak napeo svoj luk . Najčešće je lovac s a lukom . kod Lišt ice. '" jelen j c ispred nj ega. steć ku Dva puta više od prethodnih i ma scena lova na jelena II kojima j e lovac pj ešak. a a druge."" U više slu čaj eva u lovu učestvuj e i pas . 148). blizu ZabIjaka . pj ešak sa mačem j pas. u Lovreču. I zmeđu jele na i lovca sa lukom. a lijevom se drži za drvo.s Li čno prolis taloj palic i.se strije la već zabada u vra t jelena . Treba . I za konj a nika su dvij e žene koje se sa po jednom visoko podignutom rukom drže kao da plešu 'OI Najzanimljivija je scena u Bareviš tu . Kri stofor sa dj etetom na LI Barevištu kod Li šti ce. U takvoj sceni u Donjoj Zgošći (sada u Zemalj skom muzeju ti Saraj evu) angažovana s u Lrj psa . predstavlj ena je mu š ka fi gura koja u desnoj ruc i drži dIj e le.. kao i po drvetu koj e j e . kod Ljubuš kog. br. u No vakov i ć ima. Po svetač kom arealu iznad g~ave ..konjanik sa kopljen . npr.koplj em. neda le ko od Imots kog.u prvom planu. aU je više puta j elen okrenut ka lovcu.-eći da je upravo ta scena kreacija odličnog majstora (sL br. npr. zali m po krs tu u ruci dj eteta.lovca). Na toj sceni 'Vidi mo ka ko . u kojoj s j edne 5'trane konjanik koplj em pogađa jelena. A. Ispod ove scene su prikazane tri životinje koj e najviše li če na pse.

. 148. Scena lova na jelena II kojoj uz lovca sa lukom soko ·i pas na slje menjaku iz Cerina kod Cit luka (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajev:u) .Scena ·Iova na jelena u kojoj je lovac·pješak upravo odapeo luk (učes tvuju i tri psa) na sljemenjaku iz Donje Zgo šće (sada u vrtu Zemaljs kog muzeja u Sarajevu). 149.SI. u čest vuju 333 . S I.

998 U 'nekoliko sluča­ jeva umjesto jednog jelena vidimo dva ili više. lovac ima mač i štit. 995 Izvanredno je živa scena u kojoj na jelena u trku. U donjem nivou je ista 1akva scena. klesar je svoju scenu lova . snažno napadaju pas i soko u letu u Cerinu. blizu Neuma.kod Visokog.imaju i čel enke na tim šljemovima.koloni životinja koja ide prema njemu . a na drugoj jelena u trku I OO4 Dvije scene lova na vepra se nalaze u centralnoj Bosni (Donja kod Kaknja i Gračanica . 150."'" U Raškoj Gori. a košuta je između njih. u Laćevinama . u Uboskom. bHzu Stoca. sve ostale životinje jmaju po dvije ili po tri šiljaste "grbe" na svojim leđima. U gornjoj predstavi je lovac svoj luk uperio prema .k ošute. na BJidiZgošća Sl. sa predstavama u dva nivoa. s jedne strane lovac odapinje strijelu. čime je valjda označena kosa. U 2itomislićima. U Podgradtnju. u takvoj jednoj sceni učestvuju pas i tri sokola. 997 Ponekad lovac nije sa lukom. a sa druge. a ponekad među njima i košutu. kod 2abljaka.postoji i u Vranjevu Selu. 149.U nekim scenama učestvuju i sokolovi. u okolini Citluka996 (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) . npr.na jednoj je prikazao lovca sa lukom.sl. vidimo dva jelena koje napada lovac sa mačem. samo su naprijed i pozadi jeleni.999 a u Radimlji pješak sa lukom i psom napada tri košute i jednog je lena H XlO Vrlo slična scena . nedaleko od Ljubinja. I u ovim scenama primjećujemo da neki lovci nose šljemove '!la glavama . u Bitunjoj. sokolom i psom. oivičena je tordiranim vijencem. a iza njega su dvije . sada obadvije u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). u okolini Kalinovika. Tako. UHodovu. što je neobi čna pojava I OO2 Istu pojavu imamo i u Drag ičini kod Citluka.naprijed je jelen.protegao na dvije susjedne strane stećka . pet u zapadnoj Bosni (Risovac.lOO3 Osim jelena u gornjoj zoni. br. u okolini Mos tara. u okolini Ljubinja. nedaleko od Mostara.sa dva jelena i dvij e košute . a ponekad izgleda da . Scene su veoma lijepo klesane. u okolini Stoca. pos toji dosta neobična scena. Glava lovca u Novakovićima . kao npr. Ponekad o bedrima lovaca vise mačevi. nego sa mačem . - i pješak sa Scena lova na jelena II kojoj u čes tvuju pješak sa lukom mače m i štitom na sanduku II D ra g i č ini kod Citluka .

1OO6 U scen i ima dos ta živosti. 151.nju i Eminovo Selo. U Eminovom Selu i u Sarajlijama su također lovci-pj ešaci . . sa kopljima. Avtovac. Sarajlije i Kongora. koga su već dos tigla dva p sa.is toj s trani stećka . a drugi u vrat životinje. Tu s u d va pješaka sa kopljima (?). Tu je i s tilizovano stablo sa krošnjom. blizu Hil eće). U lovu u čes tvuju i psi. blizu Gacka i Radmilovi ća Dubrava .10'" U scena ma se osjeća pokre t. .Scena lova na medvjeda na slj emenj aku II Podgrad i- 335 nju. U Risovcu i Vranj evu Selu su po dvije scene na . na Duvanj skom polju) . U sceni na s pomeniku iz Donje Zgošće lovac upravo zabada koplje li vrat vepra. Može se reći da je to likovno najvrednija scena te vrste (sl. a če­ tiri u i s točnoj H ercegovini (Vra njevo Selo. U Vranj evu Selu veprovi dos ta sliče m edvjedima. blizu Neuma. da se dočara pej zaž. br. 148) . Jedan lovac svoje oružje upravo zabija u ralje. u široj okolini Stoca. Veprovi su tu sasvim vjerno prikazani - Sl.

male uši i š iIj aM i kratki repovi. To je posebno evidentno kada se radi o motivu lova na j elena. Na strani ove din a mične scene uklesan je natpis iz kojeg doznajemo da je to nadgrobnik velikog kaznaca Nespine 1OO8 Kako vidimo. Najzanimljivija j e scena lova na vepra u Gračanici .z Niorta. Lovac je sa bradom." Lov na jelena s trasno su njegovali 336 . Da bi istakao snagu medvj eda. na području Wiirttenberga .'ol9 Takva scena se nalazi i na jednoj oštećenoj ploči iz karolinš ke epohe u Carcassonnu i na romaničkim kapitelima u Muzeju sv. ovaj motiv je dos ta korišten. Michele u Paviji. lovci na ve pra su redovno pješaci. Keltima je prostorno i vremenski bli ska kultu ra Val Camonice u sjeveroi talskim alpama. u kojoj je na zidovima peći nskih nas tambi ovaj motiv veoma korišten.ima. Dobro je poznata scena lova na jelena na cpkvi S. treća u Uboskom. br. š to j e jedinstvena pojava. U Han-Stj enicama u lovu u čes tvuje i pas . Radoj či ć je naveo da se takva scena kao s kulptura nalazi u Casa dei cervi u H eTkulanumu.VIII v. Se rnina. U očajnoj borbi medvjed j e gotovo sj eo na zemlju. Ostale preds tave su slabiji klesarski . u Narboni lO16 ~ na sarkofagu sv. Nalazimo ga na glavnoj fasadi romani čke crkve S.'ol4 Sv. lučno povijena hrptenjača. blizu Ljubinja. 151 ). [lalazi se uklesana scena lova na jelena.i Bavarske. u okolini Rogatice. Scene lova na jelena palaze se na kraljevskim nadgrobnim pločama iz Mikene 10ll Is ti motiv se vid i u umjetnosti Rimljana i Kelta. u Tuluzu. [la porta'lima crkava u Bourgesu kod ArIesa.rad. nedaleko od Imotskog. druga u Podgradinju. Augustina u Tuluzu. iz V ili VI v. što je jedins tve na pojava. Zeno u Veroni 10" I na nekoliko kasnoromaničkih benediktinskih crkava iz XIII v. ali je ispružio svoje snažne noge prema čovjeku koji ga napada kopljem "na krunicu" . nalazimo scenu u kojoj učes tvuju lovac'konjanik. koje su gotovo identične . krupne glave. IO()7 U trećoj sceni na Duvanjskom polju (Kongora) lovac je na konju.'oll a kasnije i Parćana i Sasa nida lO 12 Is to tako i u kretsko-milkenskoj umj et1l1osti. od kojih je jedan u borbi sa veprom oboren na leđa.'ol5 I kršćanska umjetnost je ovaj motiv usvojila ivij ekovima ga upotrebljavala . sa koplj. sa kopljem i sokolom.101O • •• Likovni motiv lova na wvlje životinje poznat je iz raznih vremensk ih razdoblja na širokom geografs kom pros toru..'o. Nalazimo ga na vizigotskom nadgrobnom spomeniku iz V. u široj okolini Stoca.iz XIV v.zdepasta tijela. Ioni više puta na glavama nose šljemove.'o21 a ima ih i na mnogim drugim romaničkim c~kvama . iz XII v. Najimpresivnije djeluju predstave u Podgradinju i Uboskom. Od ukupno čet iri scene lova na m edvjeda jedna je evidentirana u Han-S tjenicama. (sada u IstoriJskom muzeju u Mos kvi).. . Scen e lova na jelena mogu se naći u umjetnos ti Hetita.'OI7 Takvu scenu čes to imaj u sarkofazi iz m erovinškog doba u Francus koj'O I8 U zapadnoevropskoj predromanici. u Njemač koj i južnog nrola u Austriji.'020 I na jednom sarkofagu j. klesar j e veoma umanjio ljudsku figuru ' OO9 (sl. i lovac-pj ešak sa lukom. a posebno u romanici.takve motive.'o23 I na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku krsta u Gruziji. a če tvrta u Lovreču. nalazimo . Uz lovca sa specijalnim kopljem (sa krsnicom) učes tvuju i tri psa..

rad Sime una Dubrovčanina.u Parizu. Takve scene. kako izgleda. mnogo manje scena lova na vepra nalazimo u umjetnosti. Ipak je predstava borbe čovjeka sa veprom nađena na mozaiku jednog rimskog cink uskog lovca.i taj su motiv na mnogim svojim likovnim djelima prikazivali mnogi islamski narodi. u GalijilO27 Istarakršćanska koptska umjetnost ima taj motiv. često vidimo na italijanskom tekstilu. najviše korišten u gotič­ koj umj etnosti zapadne Evrope. . kada ga nalazimo na freskama. posebno seldžul:ki Turci. iz XII V ' 02' Evo i nekoliko amalogija iz naših krajeva: Scena lova na jelena. S.v ide na freskama omajadskih dvoraca u Jordanu i Siriji. 1029 Sličan motiv je SI. . Seldžuci su i na svojim nadgrobnim spomenidma prikazivali taj motiv. ili na tzv.na jelena. . u Italiji. tapiserijama i raznim predmetima primijenjenih umjetnosti. 1024 Motiv je. s početka XV v. nađena je da jednom sarkofagu iz VI v. Tako se scene lova na jelena. Zeno II Veroni. dva pješaka psi. s li čna onoj na stećku u Gračanici. u vrijeme veoma razvijenog dvorskog feudalnog života. Nađen je i na jednom sarkofagu iz V v. iz WienhausenalO25 U upoređe­ nju sa scenama lova . naJcesce uz korištenje sokolova.. Jedinu analogiju našim predstavama borbe sa medvjedom našao sam u luku iznad portala katedrale u Barietti. lovačkim tepisima.026 Scena lova na vepra. u Muzeju sv. u kojoj učestvuju konjanik. Augusta u Tuluzu. 152. nalazi se na Radovanovom portalu u Trogiru. npr. na tapiserijama u Muzeju Cluny .Scena lova na jelena na glavnoj fasadi crkve.

.' 031 Drugi takav nalaz je na kapitelu u Stobima (sada u Beogradu ). u Makedoniji.'044 U proganjanju jelena J. on za scenu lova na fasadi crkve S. u okolini Trebinja.'0l3 Prema mišlj enju N . Zeno u Veroni kaže da je. iz XI v. Katarine. victio ilustracije zabava plemićkog života 10" M. Wild..1037 I C.protkanu izvjesnim klasičnim ~konografskim rješenjima". O drugim scenama gotovo da uopšte nije bilo l1iječi.'03' U Lisičićima . Wenzel je rekla da "ikonografija stećaka ima pravu hrišćansku osnovu. i na kruni bunara u Hamzići ma.čkim navikama" i da iz njih "izbija viteški štimung srednjeg vijeka"1039 Slično mišljenje imaju i D.'046 Slično mišljenje zastupa i G. Benac kaže da takve Scene "odražavaju duh slobodnih feudalaca . Lov na jelena je predstavljen i na amvonu crkve u Konjuhu. između ostaloga. Miletić . Solovjev je scene lova ubrojao u svjetovne motive. ali je rekao da one mogu imati i vjerski karakter . Radojčić je u scenama lova.'o36 (SI.) • •• Pi'lanje porijekla i značenja motiva lova na stećcima samo je uzgred ponekog istraživača interesovalo.203'· Osim toga .na r eljefu crkve sv.'o47 Sva ova" mišljenja odnosila su se na scene lova na jelena. Sergejevski i M. iz VI ili početka VII v. vrijedno je napomenuti da je Đ . Vego. scena lova na jelena se nalazi i na muslimanskom nišanu iz XV v. tih "neobuzdanih" i "surovih divljaka" . Naprijed sam već naveo da se na bosanskohercegovačkom području takve scene nalaze na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali. Predstave jelena bez lovaca i pasa su za njega duše bez grJjeha. blizu Trnova lO33 Scena lova na vepra ustanovljena je na Radovanovom portalu u Trogiru (tema Decembar) . te također na živoj stijeni u Lipcima. Napominjem da je lov predstavljen bijelom bojom na živoj stijeni u Gostilji kod Višegrada. Truhelka je smatrao da su to predstave u kojima se "prikazuje život u najživljim i najveseiijim časovi ma" . M. u Govedovi ćima. čiji su simboli transponiran i u kršćansku simboliku posmrtnih tema.sa ra tn. ali i asociraju na grčku mitologiju.. . u okolini !Citluka.'034 Antički sarkofag s reljefom lova na kalidonskog vepra stajao je pred Dioklecijanovom pal ačom u Splitu lO35 Lov na vepra postoji i kao minijatura Miroslavljevog evanđelj a. Osim toga. kao i u scenama kola i 'turnira. a također i nad ulazom u zvonik stolne crkve u Splitu lO30 Najstarija poznata predstava lova na jelena u našim istočnim krajevima je na anfori iz Vinče . Navela je. u Boki Kotorskoj. Challet vidi napad moć­ nog zla na besmrtnu dušu kOja tome napadu sigurno izmiče.'''5 I za Đ. prema mjesnoj tradiciji . Mano-Zisi vjerovatno mislio na vepra j medvje da 338 . u Novigradu kod Zadra. Baslera takve scene su napasti grijeha. nađen j e rimski nadgrobni spomenik sa isklesanom takvom scenom.'04<) A. mnoge ovakve scene odražavaju realni svijet. U vezi s tim. '038 A. to predstava Teodoriha kao "divljeg 10vca". samo sa stanovišta bogumiIske hereze. da su scene lova bile poznate u srednjovjekovnoj umjetnosti.da simboliziraju čovječju dušu napadnutu od puha zla'o" Sv. Zbog toga on kaže da se na stećcima nigdje ne nalazi pogođen jelen. Hoernes je u tim scenama vidio samo realnu sliku života srednjovjekovnog bosanskog plemstva. 109. blizu Konjica. ali da ih nije bilo na nadgrobnim spomenicima.

Vego. Izgleda da se kršćan s ki simbolizam motiva lova na jelena u suštini ne razlikuje od rimskog.. ili kopalja koja svojim vrhom dodiruju već ubadaju u tijelo jelena. iz XIV v.IOSl ili se.se . kako je to Sv.ima osnova zbog toga što 'se taj ·svetac obično predstavlja sa malim Kristom i sa batinom koja se pretvorila u palmu i zbog toga što je njegov kult ou susjednim dalmatinskim krajevima bio dosta razvijen. čak suprotna. a analogno tome i sa veprom. iz 1630. ali nema onesposobljenog i usmrćenog jelena).IOSO Preko jelena vjernik želi da se približi Kristu. ili da je religijskog karaktera. scenu borbe sa medvjedom i vukom. na galo-rimskim i drugim nadgrobnim spomenicima. Ta okolnost je. onda bi.podata'k koji bih želio da na ovome mjestu saopštim.da je 't aj motiv l aičkog 'karaktera. Pronašao ju je R.pa č~k i identificira s nj'im. Nikole Siševskog. Po tome bi naše predstave lova na vepra na stećcima trebalo objašnjavati kao alegoriju borbe sa opasnostima kroz koje prolazi kršća­ nin na svom putu za raj. ka.1049 Kako vidimo. 1052 U prilog ovakvog shvatanja išla bi i činjenica da na ovim scenama stećaka nema ubijenog jelena (ima st'r ijela već zabodenih u vrat jelena. pak.takvo se tumačenje može dati i za kršćanski lov na jelena. a moglo bi se reći i paganskog uopšte. I danas bi bilo teško zauzeti decidirano stanovište. IM Za objašnjenje lova na vepra mislim da je važ· na okolnost ~to se u evanđelju po Mateju i Luki kaže da duh zla ulazi u svinje. a jelen je predstavljao pokojnika. da je odraz kršćanske ikonografske teme izbavljenja duša. Vego protumačio. radi o ilustraciji tzv.lovu na jelena. Neki istraživači stećaka ne misle tako.'"sl Legenda O ovome svecu. nalazi se scena u kojoj sv. (Razumljivo. A:ko se uzme da se u tome slučaju radi o sv. a onda i kao plastiku na crkvama. na Radovanovom portalu u Trogiru. . po mome mišljenju. a . bivšem Trajanovom generalu Placidusu.. a konačno i na sarkofazima. zbog čega je odustao od lova i prešao na kršćanstvo.ivota i zabave feudalca. Kristoforu.ko je to već M.) U vezi s tim osobito je zanimljiva pomenuta scena sa svecem u Barevištu.rka. do sada izražena mišljenja o motivu lova na s tećci ma vrlo su različita. Mislim da je značajan još jedan . Scena je jedinstvena u našoj ikonografiji.na sarkofagu sv. Rimljami su u lovcu personificirali smrt.r adi o glavnom motivu . ali je još nij e publicirao. uslovi la i pojavu lova na vepra kao minijaturu na Miroslavljevom evanđelju. zlame legende . vidi kao profanu scenu.o tome svecu . arpr. U crkvi sv.339 kada je rekao da je borba sa divljim zvijerima alegorijski prikaz borbe kršćana sa grijesima. kao lovac'konjanik. odnosno da je ilustracija ]. kao "scenu iz života nekog bogatijeg lovca". M. Ljubinković. M. Scena o tome može se vidjeti na raznim umjetnič kim djelima zapadne m . Evstatije. tj . Radojčić protumačio. progoni jelena između čijih rogova je slika Krista. ali se svode na dvoje .o neuspjelom pokušaju če tiri hiljade vojnika da oda-pnu stIlijele na njega. Wenzel nema pravo kada tvrdi da se taj motiv ne pojavljuje na nadgrobnim spomenicima. .. govori o njegovom lovu na jelena u kojem je između jeleno\Aih rogova vidio krst kao sunce. npr. blizu Lištice.Svetac je tu da onemogući strijelca u njegovoj namjeri. mogle doći u obzir dvije varijante objašnjenja te kompozicije . na brojnim merovinškim sarkofazi ma u Francuskoj. mislim. uzevši ime Evstatije. na mlađem sloju fres. god. Semina u Tuluzu. Otuda i pojava toga motiva na 'kršćanskim nadgrobnim spomenicima. kao npr. nedaleko od Skoplja. pogotovo kada . što .

153. uz scenu lova na jelena.. M eđutim.. U tim scenama se javlj aju i košute. pa i divokoze. koje se najčešće objašnjavaju kao svjetovn e realne životne scene. Nikoli Siševskom. Već su u VI v. U ne kim od tih scena je krst za mijenj en bis tom Kris ta . lO. N ik ole Siševskog kod Skoplja. na što se. 1 SI. . vidimo scene kola i turnira. E vrope od XII do XVI v. ne more primijeniti isti kriterij kao za jelena. scene lova na jelena nal azimo na kruni bunara u H amzićima i na ".. -. u više s lu čajeva na is tome steć ku .. .Sv. a pogotovo to vrij edi za ta kvu scenu na muslimanskom nišan u u Govedovićima.. Ovdje lovac nij e personifi. . 340 .~..'" ... Zati m. a nekada na istoj strani stećka. Vrlo je važna okolnos t da je u srednjem vijeku lov na jelena bio vrlo raširena pojava u krugovima feuda laca i uopš te imućnijih i uglednijih ljudi..kacija sm rti. 1... kao u sv. ima dosta elemenata koji idu u prilog onog drugog s tanoviš ta u tumačenju motiva lova na s tećc im a. gdje manje dolazi u obzir tumačenje sa s ta novišta kršća n s ke mis tike.idu pećiIl1e Vjetrenice. nego preds tava pokojnika koji se bori sa ovozemalj skim zlima . Evstat ij e II lovu na jelena između č i jih se rogova vidi bista Krista .P'r . Osim toga.freska II crkv i sv.4 Mi slim da sa s tanoviš ta kršćan s ke ikonografije lov na vepra i medvj eda treba neš to dru gač ij e objašnjavati od lova na jelena . vjerovatno.

9. tako je većinu turnira na konjima svrstala u mobive koje je nazvala "dva konjanika". caru Dušanu je to bila omiljena zabava. Nevesinja i Gacka . U Bosni je II srednj em vijeku bi lo jelena. Iako su neke scene sumarne.2.turnir na konjima. U nekoliko slučajeva oni imaju . suprotstavljeni jedan drugome.6.scena turnira je s lij edeća: centralna Bosna . l aJko sam donedawlO bio više naklonj en ovakvom gledanj u na pojavu ovoga motiva na stećci ma. najmanje ovih scena. ili kršćanskoj simbolici.34 primjerka.4. zapadna Bosna . Wenzel ove kategorij e uopšte nema. Sasvim je vjerovatno da je u kasnom srednjem vijeku. istočna Hercegovina . zbog čega su njihove klesarije ispadale kao djela općenito slabih i malih umj e tničkih kvaliteta.su 's cene lova na stećcima postale više odraz savremenog slanja. kao i oni koji se odnose na lov.3 i primorje sa zal eđem . . a nije isključeno da se u budućnosti pokaže da obadva na svoj način imaju svoje opravdanje. zapadna Hercegovina . Zbog toga sam sve ovakve scene podijelio u tri podvrste . pa i pripitomljenih. . nego i borbu pješaka. I motivi ove vrste su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini. zbog čega se opravdano može pretpostaviti da . a u Srbiji ih uopšte nema. bez detalja. s jedne strane već izbl ijedjela ili sasvim iščezla svijest o staroj paganskoj mitologiji. i to od prve podvrste . koju najčešće poznajemo kao mačevanje dvojice učesnrka. Ona je ovakve motive utopila u druge kategorije. 4- Turnir U ovu vrstu scena ubrojao sam ne samo međusobnu borbu aktera na konjima. U konjaničkom turniru obično učestvuj u dvojica muškaraca na konjima.9 i od treće . Teritorijalna rasprostranjenost . ipak mislim da na sadašnj em stepenu istraživanja ne bi bilo opravdano ni jedno krajnje stanovište. pje šačk i turnir i turnir sa više učesni ka. He rceg Hrvoje se u tome isticao.na crkvenim saborima izdavane naredbe da se ne smije pretjerivati u lovu sa sokolima . Postoje i junačke borbe sa više učesn ika. već i broj onih scena koje su dobro urađene i da je među njima znatan broj veoma uspj elih kreacija.1055 I naša je vlastela veoma voljela tu vrstu sporta i bavila se njome. despot Stefan Lazarević je poginuo u lovu sa sokolom. ipak se na većini od njih vidi da učeSlllici u svojim rukama drže koplja ili mačeve. Crna Gora . Kako u svim krajevima i u svako vrijeme nije uvijek bilo na raspolaganju najboljih majstora. često oštećene. istočna Bosna . to s u se posla na izradi ovih motiva prihvatali i majstori nižeg ranga. Naše narodne pjesme mnogo govore o takvom lovu . relativno. Među takvim se ističu scene iz o koline Stoca. u Francuskoj .14. Sama i stočna Hercegovina posjeduje oko 52 % cjelokupnog fon da. U istočnoj Bosni j e. Ustanovio sam da ukupno postoji ~7 primjemka scena turnira. Naprijed sam već napomenuo da u sistematizaciji relje6n:ih motiva stećaka M.4.29. od druge . toliko ovladao običaj organizovanja i učešća u lovu. Turci su taj običaj prenijeli već razvijen.a sa druge strane.se reći da je. 341 I motivi ove vrste. Može . ipak. turnire u užem smislu riječi. zahtijevali su vještije majstore i mnogo pažnje i snalažljivosti pri likovnoj obradi.

u o ko lini Ku presa. a dnugi lu k na sa nduku ne kropo le u Nikšiću .Scena turnira u kojoj jedan konjanik ima kop lje.Sl. 155. . .Scena turnira d vojice konjan ika u arkadama na slj e menja ku Rava nj skih Vrata. Sl. 154. 342 .

1063 U nekoliko scena učes nici se ne služe jednakim oružjem. u Ra dimlji . jedan java. što je dosta neobično. a drugi je pješak sa lukom. nedaleko od Kupresa . jedan uče sn ik drži mač . u okolini Nevesinja. IO. 1 konjanik je s koplj em. Tako se u Nik š iću jedan konjanik bori kopljem. u okolini K onjica. Neke scene se odigravaju ispred dvoraca. kao npr. Na glavama su im šljemovi. 'između aktera s u dvije žene koj e. U drugoj takvoj sceni. koji put sa čelenkama. kao zainteresovane. kako izgleda. u okolini Kalinovika. a o bedrim a vise mačevi. a čev ima . jedan akter je na konju . I06' Ta scena j e dosta dinami čna. IO . najmanje je dvoboja pješaka. Na istoj LOj s trani stećka prikazana je i scena lova na jelena.IOS 7 U nekim s lu čaje v ima vidimo učesnike sa nejednakim oružjem i unejednakoj pozicij i.i štitove. očekuju ishod borbe. živo se bore dvojica konjanika sa kopljima kojim se. Tako u Kutcu. u široj okolini KOJ1ji· ca.' a u Ziemlju . nedaleko od Imotskog. Obično su učes nici sa makakav je primjerak sa Dabrića Poljane. 343 . a drugi s mačem 106l Rela tivno.9 U Gornjem Suhom Polju. već d otiču. na Dugom polju (Blidinje). blizu Ljubuškog. - Scena dvoboja pješaka na sanduku Dab ića Polj an e. a drugi lukom i s trijelom. kao npr. u Ravnom. š to nije osamlj ena po06O Na takvoj sceni u Lo kvi č i ć ima .1056 a neke u arkadama. SL 156.

blizu Gacka (sada u Zemaljskom muzeju tl Sarajevu). Scena je dosta živa.koja iz dvorca posmatra sukob veoma SI. nedaleko od Imotskog. U sceni konjaničkog dvoboja tl Avtovcu.drugi luk sa strijelom!064 Takvi slučajevi postoje u Cisti. u široj okolini Stoca."l65 Na nekim scenama učesnici imaju šljemove na glavama i mačeve o bedrima. 'koja stoji između konja i kao da ih pridržava. tl okolini Kupresa Ul67 Na toj sceni muškarac 'kao da dodaje rezervni mač. u okolini Imot· skog. Ziemlju. II . J066 U nekoliko slučajeva pojavljuje se muškarac umjesto žene. U oko dvadesetak takvih scena uz aktere se pojavljuje i jedna žena. kao npr.J068 Među najljepše scene te vrste spada ona u Radimlji u kojoj su dvojica vitezova već ukrstila svoja koplja ispod dvorca sa kojeg ih posmatraju dvije žene UJ69 Učesnici imaju šljemove. u okolini Nevesinja i u Toplici. gdje se dvoboj odigrava tl arkadama. npro"u Ziemlju. Zena između samih boraca je vje· rovatno arbiter dvoboja. Takav slučaj je i u Lovreču. pj ešaka sa lukom na sanduku II Za č u!am a . a ona . Turnir konjanika i pješaka u Ziemlju već sam naveo. 157. vidimo i ženu koja iz dvorca posmatra dvoboj. mačeve i štitove. osim žene koja kao da pridržava konja. Scena borbe pješaka sa ma čevim a uz sudje lovanj e okolin i Trebinja. Malo dalje stoje još dvije žene koje su zainteresovane za ishod borbe. U trećoj podvrsti turnira učestvuju po tri ili više figura.

je zainteresovana za njegov ishod. stoji žena raširenih ruku. gdj e osim žene između učes nika. . gdje se sa svake strane pojavljuje po jedna žena.'"71 U ne koliko slučaj eva te scene sa ženama su prikazane u arkadama. blizu Ljubuškog. nego u njihovoj blizini. u Boljunima.kod Trebinja dvojica su sa mačevima . ' 070 U toj sceni 'iz Tepena vidimo još i sokola. Jedna od naj· lj epše klesanih i najzanimljivijih scena te vrste je u Mijatovcima. kao npr. kao npr. dvije žene sa cvjetovima u podi· gnutim rukama stoje izme đu aktera. sa strana stoji još po jeda n muškarac koji drži koplje. možda se zbog nje ili u njenu čas t i priređuje taj dvoboj. a treć i sa lukom .1076 A. Izgleda da je tu već završena borba i da pobijeđeni napušta teren. U okolini Lištice prikazana je scena sa dvojicom konj a nika koji su okre· nuti na istu stranu i ženom između njih koja drži veli-ki mač. a iznad scene tri zvij ezde. Umje tnik je želio da prikaže kako se taj dvoboj odigrava u prirodi lO74 U Borju.1072 Jedinstvena je scena u Do njim Barama (Blidinje) u k ojoj ispred vitezova. 158. u Lokvičići ma. Benac misli da je mač u rukama žene namijenj en pobjedniku. 1073 Zanimljiva je scena u Ravnom. a sa druge dvije djevojčice ti arkadama. ali ispod arkade. u Žiocima. što je jedinstvena pojava. štitovima i šljemovima. u kojoj se desno i lijevo nalazi po jedno stablo. neda· leko od Nevesinja. Scena L~r nira dvojice konjani_ ka uz II učešće još jed nog pješaka sa lukom na sanduku Gorici kod Stoca.107. do nje s jedne strane djevoj čica. U sceni borbe trojice pješaka u Začul a ma . Vitezovi su sa kopljima. Neke scene se odigravaju ispre d dvorca. u okolini Se kovića. blizu Kupresa. kao npr. Vj erova tno su to sekundantilOn U Radimlji je isklesana scena turnira u :kojoj s jedne strane učes tvuju Sl. U nekoliko slučajeva žena nije između samih učes nika.

ka. a uMijatovcima (Krekovima). u kojoj se kopljima bore dvojica konjanika. sa ženom koja kleči i turnir pješaka s mačevima lO81 J. nika na glavnoj fasadi crkve S. iza njegovih leđa.) nalaze se brojne scene. a sa druge strane također dvojica konjaJn. ali su odvojene vrpcama. Ovim dvjema scenama veoma je slična ona u Donjoj Zgošći (sada u Zemaljskom muzeju u Saraj evu). a sa druge samo jedan konjani. među kojima turnir na konjima. nego o pravom ratnom sukobu? • •• Turnirske scene ponekad nalazi mo kao relj efe na ro mani čkim crkvama u Italiji.h. Na glavnoj fa sadi najznačajnij e romaničke crkve sjeverne Italije S. sa kopljima. upravo odapinje s trijelu jedan pješak 1080 U turnirskim igrama ovakva situacija nije uobi čajena. Zeno Maggiore u Veroni (XII v. Zeno u V eroni. a na jednoga od !l1j.k. u okolini Nevesinja scena u kojoj u turniru s jedne strane učestvuju dvoj·ica. 159. a sa druge jednoga. gdje s jedne strane vidimo če tvoricu konjanika. Ove fi gure su u pokretu i u položaju kakav se zauzima u turn·iru (sa već ispruženim kopljima). . - Predstava turnira dvojice konja."" To su također najljepše obrađene scene.trojica. Challet kaže da su turniri naš ih stećaka dosta s li čni SI. Možda se u ovome s lučaju ne radi o turniru. jedinstvena scena u Gorici kod Stoca. s li čno s ituaciji u arkadama lO79 Posebno je zanim ljiva.

.. sa ženom između njih. u Luvru u Parizu i Ermitažu u Lenjingra· du. Filipović je te scene vjdio kao obilato prikaziva nj e života srednjovjekovnog feudalnog društva lO9S V.I099 Đ. zajedno sa ranolatenskim mačem. Hoer· nes je i scene turnira shvatio i s klju čivo kao životne događaj e ondašnjih pl emića . Truhelka l 091 U istome duhu je i stanovište A.i su nađeni u dolini Nere tve lO84 I Kelti S U se u svojoj umjetnosti korist ili ovim motivom. u Hercegovini i Morači. zabava plemića . mogu se vidjeti na kutijama od slono· vc kosti i drugim predmetima primijenjene go ti čke umjetnosti zapadne Evrope.) pos toje scene u kojima su predstav ljeni afrcmtirani sveti ratn ici na ko· njima.k da se na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali nalazi reljef koji prikazuj e turnir dvojice konjanika koje prate dvojica sekundanata-pj ešaka. Wenzel nalazi na antičkim spome· nicima Dioskurova kulta kOj. On u njima vidi 347 . Asb6th. 'oss ••* Istraži vači stećaka su ovome motivu posvećivali veoma malo pa· žnje. e. ali ne da· je konkretne podatke. I 09 ? Za scene turnira konjanika.i turgij s kim pj esmama što se upotrebljavaju prilikom sahranjivanja". borbu konjanhl<:a nalazi i kod Sasanida. Misli da su turniri stećaka sli čni rim· skim gladijatorskim igrama. god .toga. te da turnir "nema nikakove veze s krš· ćan s kom simbolikom". naj češće sv. Radoj· č i ć kaže da ove scene odražavaju mentalitet oruh koji su iznad svega "cij enili ljepote viteškog života" i ideale plemića . Wenzel na lazi paralele u antičkim predstavama kulta Diog. a da žena između konjanika "vjerovatno predstavlja boginju podzemlja"l09' M.'09O. Kao i scene lova i kola.onim koji ukrašavaju kapitele francuskih romaničkih crkava. Benca. Wenzel i Z. pogotovo onih sa ženom ' i zm eđu učesnika . o87 Turnir konjanika se nalazi na peča tu bosanskog velikog bana Ninoslava.I096 Sv.lOss U našim krajevima na freskama nekih pravoslavnih cr!cava. u Zavali. M. koje su slhl<:ane na vazama kao dar mrtvima-"oo J. poznatih pod nazivom "Opsada grada ljubavi" (Chateau d'amour). npr. sa čijih doksata žene posmatraju borb u. I093 I A. zbog čega misli da su one "autohtoni ostatak klasične tradicije". Vego kaže da su scene lova. a koja je datirana u VI v. pa i turnira. Stele ovakve scene smatra č i sto profanim. Radoj č i ć lO8J Slične scene dvojke afron tiranih ko· njanika .I094 M. Dimitrij e . M. npr. a o nda i Ć. Basleru 'su ove scene slične scenama borbenih igara Orfej evog kulta. Ozb iljnij eg proučavanja nije bilo. Tako se d voboj konjanika nalazi na jednoj pojas noj kopči koja je nađena u grobu u Va ču. On je saopštio da se jedna scena turnira nalazi na portalu katedrale 'li Modeni. prij e n. Kajmaković . u Crnoj Gori (početak XVII v. koje su unekoliko s li č n e našim turnirima na s tećc ima. Dodajmo ovome još i podat. Solovje v ih je također s· v rstao u profane. kako je naveo Sv. iz 1240. sa mačevima o bedrima. I092 F. gdje se dvoboj odigrava ispred dvorca. ali "bez većeg uspjeha". Đorđe i sv. ' 08 ' Slično je mislio i J . M. Osim . koje su priređivane i kod s tanovnika Val Camonice. posebno Francuske.kura. kod Ljubljane. 1 086 Na ovu s li č n os t upozo r. Đuri ć misl'i da bi dobar dio scena (pa p re· ma torne i ovakvih) trebalo objašnjavati "kultom mrtvih i l. da je crkva zabranjivala dvoboje.J081 Scene slične onoj na Radimlji. Challet se najduže zadržao na ovim motivima.ili su M.

'koja je sa Orijenta došla do preromani čke i roumjetnosti. scena na katedrali u Modeni. u XV v. rvanju i drugim brojnim disciplinama u staroj Grčkoj i u Rimu (palestra. U Etruriji su nekada postojale "ritualne borbe koje su proizlazile iz pogreba". i općenito su poprimila karakter narodnih zabava. po svoj prilici.."01 maničke Reljefni motiv turnira na stećci ma mene je interesovao i . Međutim. lI03 U srednjem vijeku su ta takmičenja postala mnogostranija.. Turnir. Zena između konjanika možda razdvaja. 1105 Jedna od masovnijih junač kih igara koje su se priređivale u Dubrovniku zvala se "Osvajanje grada". ili "predstavlja simboličan teren na kojemu se odigrava moralna bitka između ~ila dobrih i sila zlih"? Ovaj prolazni istraživač stećaka uglavnom postavlja pitanja za koja sam kaže da ostaju nerij ešena. daleko je starijeg porijekla. Izgleda da su u tome pogledu zaista mnogo postigli j bili nadaleko poznati. odnosno ulog u turniru. za vrijeme Ričarda Lavljeg Srca . na kojima su učestvovali bosanski kralj Stjepam Ostoja. U turnirskim igrama su se osobito odlikovali bosanski vitezovi. u vezi sa krstaškim ratom protiv Seldžuka. velike vojvode Hrvoje Vul<ać i Sandalj Hranić . a u borbi . Kraj em XII v. zapadnoevropskog je porijekla. ne samo kao borbu dvojice pješaka ili konjanika. Ugledaj ući se na susjedne zapadnoevropske dvorske običaje. Poče tak mu nalazimo u XI v. kao .temu sukoba životinja.. priređivane igre na kojima su Dubrovčani kopljem skidali rukavicu obješenu o stub.). ("Kongresu velikaša i vitezova iz čitave Evrope"). prije svega.preduzetne i hrabre". npr. Veoma je zanimljivo svjedo· čenje jednog poljskog ljetopisca o velikim turnirskim svečanostim a u Budimu 1412. dostigao svoju najveću primjenu. uključujući i vježbe u vojne svrhe. koji se prima. Misli da su turniri u romaničkoj ikonografiji možda mogli biti i isječci epskih ciklusa. koje ljetopisac opisuje kao "visoke i krepke lju de. a možda im daje znak za borbu? On se pita da li je ona plijen. zatim da su u Prištini. olimpijske igre i dr. npr. itd. god.'!"' Poznato je da su u Srbiji u vrijeme cara Dušana često priređi­ vane viteške igre u kojima su ·p objednici nagrađivani. ako ga shvatimo nešto šire. o čemu sam u nekoliko navrata pisao..dva brata". turnir je u Engleskoj bio u velikoj modi. Dalj e se razvijao dosta brzo i zauzimao velika podru čja. feudalci Bosne i Hercegovine. U njemu sam. tema turnira. 110' Evo još nekoliko opažanja. odnosno pomiruje zavađene. vidio realan prikaz borbene i junačke igre plemića i drugih brojnih imućnijih stanovnika srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. jer je. nego kao takmičenje u raznim borbenim igrama uopšte.kao tema i kao likovno ostvarenje. knez Pavle Radenović.tako čini da bi afrontirani konjanici 's a kopljima mogli biti alegorična predstava vječne borbe dobra i zla. praktikovali i stanovnici Val Camonice. kakve su.'!"' Rekao sam već da se takva igra u zapadnoevropskim zemljama zvala 348 . kao i oni u susjednim našim zemljama. kao što je Chanson de Roland. Njemu se isto .. da bi u XV v. veoma mnogo 's u držali do toga da imaju dobre konje i opremu i da se u turnir·i ma istaiknu. ali ga buni što su obadva protivnika predstavljena jednako. takmičenja u mačevanju. sa kopljima i mačevima. na isti način. zatim srpski despot Stefan Lazarević. po njegovom mišljenju. kako se općenito shvaća . u Francuskoj. krbavski j blagaj ski hrvatski knezovi i drugi. borbe gladijatora u starom Rimu. O tome nam svjedoče. masovnija. uzeta iz romana gdje se prikazuju Antur i njegovi drugovi.

Takve scene nisu poznate kao biblijske. zbog toga što ti ratnici nisu u stavu međusobne borbe. Navedene sličnosti sa scenama Orfejevog 'kulta j kulta Dioskura su minimalne. Mislim da je to glavni razlog zbog čega ih tako malo. susrećemo na sakralnim <kršćansk im spomenicima ne samo u našim krajevima nego i u drugim zemljama. ljudska figura sa konjima ili sa drugim životinjama. kao kada se radi o sekundantu u turniru. mislim da su turniri na s tećc im a u najvećoj mjeri odraz omiljenih navika i običaja feudalaca i drugih imućnijih i uglednijih stanovnika toga vremena u Bosni i Hercegovini. zbog toga što su scene svetih ratnika mogle biti od izvjesnog utjecaja na maj store steća ka. scena lova. kako je to u scenama stećaka. Ukupan broj svih navedenih sedam podvrsta iznosi 131 primjerak. ali takve scene na stećc ima nema. upotrijebiti kao siguran argumenat. a pogotovo hereti čki . iako ne isključujem svaku vezu sa kršća n s kom simbolikom. Mislim da ću najmanje pogriješi ti ako ih podijelim na s lijedeće podvrste: dvije ljudske figure. tri i više lj udskih figura. : '11 08 Ovako snažna opsjednutost turnirima u srednjovjekovnoj Bosn i i Hercegovini morala je doći do izražaja i u umJetnosti s tećaka . po mome miš ljenju. Tako se motiv turnira u umjetnosti javlja gotovo isključivo na profanim spomenicima . Ne bih rekao. onda još i geografs ki daleke.'I07 O turmnma kao omiljenom zanimanju naši h srednjovjekovnih vitezova nalazimo dosta podataka u našim narodnim pjesmama. da scene turnira na stećcima imaju simbol iča n vjerski karakter. ljudska figura i konj . Zbog toga. 5- Ostale scene 349 Ovdje sa m uračunao scene koje nisu mogle biti uvrštene ni II jednu od čet iri prethodne vrste. Cini mi se da je situacija sa motivom turnira na stećcima mnogo čistija j jasnija od situacije nekih drugih scena. Scena na sljemenjaku iz Avtovea. a kada . Od značaja je j okolnost da takvih scena uopšte nema na kršćanskim sarkofazima i drugim kršćanskim nadgrobnim spomen icima. Ne bi bi lo veliko 'i2menađenje kada bismo na nekom od stećaka i našli scenu da afrontirani konjanici gaze životinju ili čovjeka.. rekao bih gotovo iznimno. što olakšava zauzimanje pouzdanij eg gledišta za njegovo objašnjenje . a na s tećci ma se ne pojavljuj u drugi kršćanski ikonografski motivi. blizu Gacka. Ne vidi se da li je is pod kopita jednoga konja neka životinja. Treba imati na umu još neke poj edinosti. više ljudskih i životinj- . ljudska figura i konjanik. osim II ne kim iznimnim s lu čajev ima.ll09 ne može se."Opsada grada ljubavi".se tiče Orfejevog kulta. odnosno opjevanih megdana i borbenih susreta kao u narodnim pjesmama Južnih Slavena . ljudska figura i konjanik. Wenze l i Z. scene sa više ljudsk ih i životinjskih figura i nekvalificirane scene. zbog toga.. vremenski udaljene. zbog toga što je sama po sebi nedovoljno jasna. Mislim da llpoređenja sa svetim ratnicima na freskama nekih naših manastirskih crkava ne znače mnogo. kako < to neki misle. Kajmaković smatraju jedinom takvom predstavom. Dvij e ljudske figure. Jedan naš i stori čar narodnih igara kaže da "nigdje u svijetu nema toliki broj opisanih. koju M. npr. a ljudska figura je u stojećem stavu i nešto ispred konjanika.

Dvije ljudske figure. Likovna obrada reljefa ove vrste je veoma neujednačena. Nađeno je 27 primjeraka ove podvrste motiva .20. u Dugom polju (B lidinj e). Znatan broj je oštećen. a u Cisti. kod Nikšića. U Braj kovićima. a u is točnoj Bosni ih uopšte nema .skih figura i nekvalificirane scene zastupljene su u po 20 do 36 primjeraka. a ostale podvrste u 2 do 14 primjeraka. a druge ruke su savile na bok. npr.k ao da pleše. ·zapadna Bosna . u okolini Gacka. to je zaista Sl. 160. centralna Bos na 20. stoje naporedo. ili i inače nejasan. u Ravnom . - Nekoliko parova ljudski h figura kao reljefn ih motiva sa stećaka. nedaleko od Stoca. u okolini Vrgorca. u okolini Pljevalja. a u Opličićima. u Pasičini. U nekim slučajevima ruke žena drugač ije stoje. najviše je predstava dviju žena koje se jednom rukom d rže zajedno. istočna Hercegovina ."lJ U Mirušama. a sama istočna Hercegovina posjeduje 48% ukupnog broja. u okolini Bileće. nedaleko od Bileće. na kojoj muškarac drži visoko podignut krst. u Hodovu." 18 Najzanimljivija je scena u Fatnici. npr. Relativno. Evo i teritorijalnog rasporeda ovih motiva: zapadna Hercegovima 9. Ill' 350 .'ll7 U ovoj podvrsti je neobična scena 'n a kojoj vidimo dvije ženske figure bez ruku. kao i parovi muškarca i žene. dvojica muškaraca drže vi. U Srbiji su ovi motivi iznimna pojava ."l4 I mješoviti parovi se obično drže za ruku kao u "lesu. Većina primjeraka ima osrednju ili nisku umjennič ku vrijednost."l6 Ponekad je takav mješoviti par 's mješten u arkade.'110 Gledajući ih posmatrač ima utisak plesa (igre) u dvoje. a žena u njegovoj blizini u lijevoj ruci drži visoko podignut vijenac. Crna Gora . Relativno. kao u kolu . predstavljena s u dvojica muškaraca (sa čelenkama na glavama) kako se drže jednom rukom i plešu. sa izdignutom rukom. najbolje obrađene reljefe ove vrste našli srno u okolini Stoca i na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće. pa se jednom rukom drže za stub. Srbija ~ 2. Hercegovina je najbogatija ovim motivima. one su podigle svoje obadvije ruke. ples. a u drugom dječko. zbog čega je broj nekvalificiranih scena ispao veći nego što bi stvarno iznosio. Muškarac je povio koljena . u o ko lin.lIll Postoje i parovi muških figura . Kako se vidi. na Blidinju.63.soko podignut mač. drže krst.i Stoca'''' u Mokrom DoJu. npr.11 primjeraka. kao da drže neki sud. kod Imotskog. u visini glava. one i zmeđu sebe. naporedo postavljene u Dugom polju .6 i primorj e sa zaleđem ." l2 U Radimlji se nalaze dva primjerka na kojima u prvom planu stoji odrastao muškarac. U Matarugama. u okolini Kupresa.

kao da su u kolu. Pored glave muškarca isklesan je kružni vijenac. lI2. npr." l1 U Radimlji su na jednoj strani stećka prikazana dva mješovita para koja se drže jednom rukom.ll20 Zanimljiv je slučaj sa tri vjerovatno muške figure u Dugom polju (Blidinje) koje svoje ruke drže na prsima. koje se djelomi čno pridržavaju jednom rukom.jedan muškarac. postoji scena sa devet figura . ili stoje u njegovoj blizini. Ljudska figura i konj. a lij evo od figura nesrazmjerno velik štit sa mačem. a kod nekih figura su ruke na bokovima. blizu Lištice. blizu Dubrovnika. žena i djece. vidimo ženu koja 351 . sa obadvjema podignutim rukama i dvije djevoj čice uz njega. U 7 slučajeva nađene su ·scene u kojima žena ili muškarac vode konja."N Neobična je scena sa tri ženske figure podignutih ruku u Gvoznu. Inače je veoma lijepo isklesana" 23 Ovdje spada i scena u Radimlji na kojoj su prikazane tri figure .značenje. odnosno ženske.'I22 Na Nekuku.Sl. u Turmentima. u okolitni Kalinovika. Takvih scena je nađeno 14 primj eraka. npr. - Dvije ljudske figure u plesu na kod Bileće . u okolini Trebinja'l26 U Uzarićima. s tećk u u Fatnici Tri i više ljudskih figura. Scena veoma podsjeća na kolo. Kod dviju žena jedna ruka je podignuta i povijena do glave. blizu Stoca. U nekoliko slučajeva su to po tri muške. ili mješovi.muškaraca. ali možda ima i neko drugačije . a rastavljena su vrpcom (bordurom). Jedinstvena je pojava triju stilizovan ih ženskih figura uZiernIju lspod Veleža.te ljudske figure koje se obično drže jednom rukom. 161. u Trstenom.

162.Scena sa tri ženske st ilizovane figu re na s tećku II Ziemlje Po lju.SI.V rlo uproŠ'tenc i stilizovane preds tave ljuds ke muške figure j konja na sij emenjaku iz okoline S eko v i ća . 352 . II široj okolin i Mostara. . SI. . 163.

ispred konja sa jahačem prikazan }e Sl. II okolini Trebinja. a između njih ogroman štit sa mače m .Scena sa konjanikom i ženom koja pridržava uzde konja na sanduku II Začulama . Na glavi ovoga muškarca je kapa sa dva veoma dugačka pera. Ovakvih scena nađeno je 20 primjeraka . u okolini Trebinja." n U Dabrici. u okolini Stoca. na kojoj vidimo muška rca sa lukom (u jednoj ruci drži strijelu) i osed la nim konjem u drugom planu. a u drugoj ruci drži vij enac. Najčešće je to predstava jahača na konju koga vodi žena ili muškarac." 29 U ovome s lu čaju o bedru konjanika visi mač. u Zviri ći ma. npr. blizu Bratunca. a na glavi mu je šljem sa čel enkom. . Ljudska figura i konjanik. Zanimljiva je i scena u Mratincima. . 164.vodi osedlana konja . U Dobromanima. prikazan je muškarac sa podignutim rukama i konj . nedaleko od Ljubuškog. lI2S U okolini Sekovića vidimo stilizovane figu re čovj e ka i konja.

a iznad njega lebdi ptica. lI J6 Vrlo su neobične dvije identične scene na is toj strani sljemenjaka u Ljubi - Sl. blizu Stoca. pokraj njega je relativno malena figura konja (?). . u okolini Livna. nalazi se u Nekuku. U Priluci. u okolini Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). prikazan je u stojećem stavu muškarac sa štapom. odvojen vrpcom.11J2 Ljuds ka figura sa konjima ili drugim životinjama. nedale ko od Ljubinja. u široj okolini Konjica.muškarac'lJO Zanimljiva je scena u Varošištu.Scena sa muškarcima koji drže ma č eve i štitove na kojima se nalaze fantastične životinje kao h era ldi č k e oznake na sljemenjaku II Ljubinju. na kojoj uzde konja sa jahače m pridržava žena koja u drugoj uzdignutoj ruci drži ·krst.)II33 Na Visočici planini . Vrlo pažljivo je isklesana scena u Žrvnju."3! Ovaj jahač drži koplje u vodoravnom položaju. kao i scena u Začulama kod Trebinja. na glavi mu je šljem. na kojoj žena vodi konja sa jahačem.na kojoj konja sa jahačem pridržava muška figura. Izgleda da jahač drži sokola na jednoj ruci (oštećeno) . na sceni vidimo muška rca sa lukom i strijelom i u prednjem planu relativno malene figure konja i psa. ." l ' U Ljubinju je scena na kojoj su prikazana dva ' afrontirana konja i žena između njih koja pridržava njihove ulare. 164)." 35 Sli čna scena. Ovakvih scena ima 6 primjeraka. sa dugačkim kopljem u drugoj ruci. br. Taj stećak je sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. a o bedru mu visi mač (sJ. 165. samo umjesto konja su košute. (U drugoj polovini iste strane. . prikazan je muš karac raširenih i nešto uzdignutih ruku.

s tom razlikom što je treći konjanik izdigao svoj mač . .) U Cvarićima. sa lukom.konjanici u koloni. koji jednom rukom drži uzde drugog konja bez jahača. lI 44 Kolona j e u hodu (sl. 166).]l kopalja nose l ežeć u mušku figuru . Najzanimljivija je. a drugom drži štit (?) na kojem je predstavljena fantastična životinja visoko p odignute glave i razgranatog repa. životinjskih . koji su vjerovatno angažovani u borbi dvojice konjanika. Ovoj sceni j e vrlo s li čna scena sa tri konjanika u Cisti. 148) . Na glavama dvoju žena vide se kape na šiljak. u jednom kraju bočne strane sanduka vid imo konja. Na konjima je bogata oprema. br. na kojoj vidimo dvojicu konjanika k.muškarac u jednoj ruci visoko podigao mač. nedaleko od Imotskog. zatim borba dvojice afrontiranih konjanika."" Ova jedinstvena kompozicija pobuđuje veliku pažnju istraživača stećaka. uz učešće jednog psa. sa kopljima. blizu Gacka. U prednjem planu.i li su tako koncipirane da ih je nemoguće sigurno svrstati u prethodne podvrste. zatim srnu iznad koje lebde tri ptice. a drugoga sa lukom. u široj okolini Kalinovika. a druge ruke su im povijene na bokovima. koji idu iza te povorke. zatim ženu koj a je visoko podigla obadvije ruke i konja u pratnji žene. U Mirušama. Nakon prikazanih šest podvrsta preostala su još 22 primjerka različitih scena koje su nedovoljno jasne. Crtež je iz. U donjoj zoni čeone strane sljemenjaka iz Donj e Zgošće prikazana je scena sa dva afrontirana osedlana konja i dva muš karca između tih konja. npr. kao da je prikazan napad vuka na nenaoružanog čovjeka. (U gornjoj zoni je predstava dvorca. i to jedan muš karac. sa ženom koja jednom rukom pridržava uzde konja. " 4J Izvanredno je lijepo izrađena kolona konjanika na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom m uzeju u Sarajevu). Oni jednom rukom drže uzde svojih konja." 46 U Dobrom Polju. jednoga sa kopljem. 114. ali je reljef djelomično oštećen l13 ' (sl. ustanovljeno ih je 36 primjeraka. jahača koji drži koplje i ženu koja dodiruje uzde konja. u drugom kraju te strane je osedlan konj. a između tih figura se nalazi relativno velik motiv krs ta ll40 U Avtovcu. mačeV!ima i šljemovima. Na glavama su im š lj emovi sa čelenkam a. ili mješovitih figura. U nekoliko s lu čajeva prikazani ·su . sa mačem (?) i jedna žena.<anredno . sa tri ljudske figure ispred njega. i dvije žene koje se drže za ruku. "" Vrlo j e zanimlj iva scena u Gornjim Barama. Navešću samo neke zanimljivije. iako ne tako lijepo obrađena. u jednoj polovini bočne strane sljemenjaka prikazan je jahač na konju. br. Na sceni se nalaze još čet iri ljudske figure. scena sa mnogo figura na Mirkovoj Kosi. tri ili više ljudskih. Među njima ima scena sa dvije. u okolini Kalinovika. a u drugoj je polovini sličan jahač na konju. lI37 Vrlo je zanimljiva i originalna scena na kojoj vidimo ženu koja na visoko podignutim rukama drži dvije ptice. gdje je u gornjoj zoni bočne strane predstavljeno pet konjanika. Najviše je scena ove podvrste. nedaleko od Kalinovika. te psa iza smeli" Više ljudskih i životinjskih figura. tu je još jedan pas.ako na postelji (nosilima) od svOj. nedaleko od Trebinja.uspio. gdje se raspoZJ1laje lov dvojice konjanika.nju . Osim toga. predstavljeni su muškarac sa pticom na ruci i tri četvero- 355 . Tako.. koje se nalaze ispred scene lova. u okolini Cacka vidimo kolonu od tri konjanika koji kreću u lij evu s tranu. nedaleko od Bileće. nalazi se motiv stilizovanoga krsta. Nekvalificirane scene. oko sredine scene.

Sličnost je u tome što se i ovdje pojavljuju na isti način prikazane ne samo ljudske nego i životinjske fi gure. nemaju sakralni." 49 Vrlo je teško reći šta predstavlja i znači scena sa tri ljudske figure . što se. ženu. . Ranije sam naveo da se na istoj strani ovoga stećka. Osim toga. iz jedne lođe dvorca kao da gleda jedna žena. Osim manjeg broja. o porodičnoj atmosferi. tako da izlaze iz klišeja na koje smo se navikli.na one koji u tim scenama v. itd. grupa scena ima pet svojih osnovnih vrsta. Svi skupa se javljaju u oko 554 primjerka. psa. sadržaj svoga života nalazi uglavnom" viteškim igrama i razonodi. kršćansko-ikono- 356 . plemić ki i opšte narodni. a jedna pas. ovdje vidim i znatan broj scena koje pripadaju običnim ljudima. sa podignutom desnom rukom. niti kakav kultni karakter. U Dugom polju (Blidinje) jedna scena prikazuje konjanika i dvije žene ispred kule.muškarac i žena sa visoko uzdignutim rukama (jednom spojenom) ·i dij ete između njih sa također ' uzdignutim rukama u Salaj ima. prikazani sa oružjem. Zbog toga mi se čini da naše "ostale scene". Te i takve scene govore o odnosima u porodici. Kao i kod mnogih drugih reljefnih mOtiva. osobito konjanici.ide odraz kasnosrednjovjekovnih prilika u kojima privilegovana društvena klasa.oko 33 % svega fonda. što su ljudi . ali se od njih i znatno razlikuju. . nego profani.* Mnoge od ovdje navedenih varijanti scena su unekoliko slične prethodno opisanim vrstama (kolu.t ri žene. osim nekih iznima'ka. dvoje djece i ždrijebe. lI . • •• Kako smo vidjeli. jeleni i ptice. na freskama i drugim vrstama umjetničkih prOizvoda. ispred (ispod) zgrada dvorca. u okolini Skender-Vakufa. među njima lov najdalje seže u prošlost. Proučavanju njihovog porijekla i značenja do sada je poklonjena mala pažnja. laički." 47 U Starom Selu. i na druge koji teže da svemu dadu religi ozna-simbolično. npr. jednog muškarca sa mačem (?) i stilizovana stablo. Naprijed je već rečeno da je ovim vrstama scena najbogatija Hercegovina. primjećuju se tri ljudske figure. nalazi scena sa dva afrontirana konja i sa dvije (?) muške figore između konja .1 (Blidinje).Q Sasvim je zagonetna i scena sa pet muških figura koso podignutih ruku u Dugom polju". lovu i drugim) . ali u donjoj zoni..nožne životinje. Cini mi se da bi im najbolje pristajalo ime porodičnih scena ."" U gornjoj zoni sljemenjaka iz Donje Zgošće . Razlikuju se po tome što se figure javljaju u drugač ijem međusobnom rasporedu . od kojih je srednja vjerovatno u sjedećem stavu.i ovdje vide konji. Većina motiva ima svoje porijeklo u predistoriji. od kojih bi dvije mogle biti košute. * . po ugledanju na zapadnoevropski dvor. te naše scene su rad slabijih majstora. i ovdje su se istraživači u suštini podijelili u dvije grupe . Za razliku od drugih scena. a ove 30 svojih podvrsta . Iz istih razloga ne nalazim im paralela u arhitektonskoj plastici . vidimo konja. NajveĆi broj ovih scena otpada na lov . koje su u većini slučajeva ilustracije navika plemićkog načina života. Ima i drugih scena koje nije mogu će odrediti . nedaleko od Donjeg Vakufa. jedna u Hodovu konjanika.

od čega više od 75% otpao da na arkade. uz napomenu da su arkade dosta brojne i u Crnoj Gori. npr. Motivi utvrđenih dvoraca. gdje su na galeriji (u lođi) prikazane dvije žene koje posmatraju konjanički turnir. šindra. pa i ubjedljiviji. jasno govori slučaj iz Radimlje. arkade.tih motiva na steć· cima kao laičkih predstava koje ilustruju viteški duh i ratničke navike naših bosanskohercegovačkih plemića. Kako se vidi. kada se oni objašnjavaju kao relane životne scene. većinu objasniti kao laičku kasnogotičku zapadnoevropsku ikonografiju. sa uobičajenim propu· stima (zupcima) na galerijama. Upravo se tu nalaze tri ljudske figure. ali isto tako. Na jednoj nje· govoj čeonoj strani -ll gornjoj zoni vidimo pet kula pokrivenih šindrom. Srbija i Crna Gora nemaju ovih motiva. U donjoj zoni.2 primjerka. Lokaliteti tih motiva nalaze se na slijedećim područ. Istočna Bosna. postoje dosta 'l1bjedljivi argumenti o dubokoj simboličnosti nekih motiva. ali će. Najviše ovih motiva ima na područjima Hercegovine i Bosne.l. brvna i mrežasti zakloni. Zaista. onda bi to najprije bilo kolo sa jahačem na jelenu kao kolovođom. Ako bi trebalo da neke od motiva izdvojim iz ovakvog gledanja. Na bal· konu jedne kule prikazana je jedna ženska figura.3. gotovo polovina ukupnog broja motiva nalazi se u istočnoj Herce· govini. pogotovo kada se oni odnose. veće grupe istraživača. Javlja se 16 puta. sa svojim var.ijantama. Najčešće su to predstave zidova ili kula. prikazana su dva opremljena afrontirana konja koje pridržavaju dvojica momaka. jima: u zapadnoj Bosni .'152 Da se zaista radi o dvorcu. zapadnoj Hercegovini . Sama istočna Hercegovina zauzima oko 35% čitavog fonda motiva . blizu Imot· skog. npr. uvjeren sam da su brojniji i uvjerljiviji razlozi prve. koji se vjerovatno u njihovu čast i odigrava. kao što je u Lokvičićima.grafsko značenje. Ukupan broj ovih motiva prelazi cifru od 650 primjeraka. prvenstveno u okviru posmrtnog kulta. 1I5J Najzanimljivija je predstava na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće. Kroz srednju se ulazi u kompleks utvrđenog dvorca. ARHITEKTONSKI MOTIVI Ovu grupu čine slijedeći osnovni motivi: utvrđeni dvorci. znači ispred dvorca. arkada i mrežastih zaklona svojim najvećim procentom pripadaju stećcima istočne Hercegovine. Iako je nauOno neopravdano svako Ikategoričko i krajnje stao novište. Zbog toga sam i ja više sklon tumačenju . 1- Utvrđeni dvorci 357 To je dosta rijedak motiv. I prostor do ka· pije je ograđen zidom. na turnir· ske scene. a motivi šindre i brvana istočnoj Bosni. u očekivanju gospodara. centralnoj Bosni . od čega dva puta na jednome stećku . mislim. lova na vepra. istočnoj Hercegovini . Reljef je izvanredno .7 i u primorju . Vjerovatno će dalja proučavanja utvrditi i postojanje nekih motiva sa dvovalentnim značenjem.3.

danas je djelomično oštećen" 54 (sl. god. . žene na galeriji dvorca su prikazane i u Avtovcu. i to na dva mjesta. iz 1432. U Boljunima. 358 . opravdana je pretpostavka da se u ovome slučaju radi o grbu članova te feudalne porodice koji su ovdje sahranjeni.. na dva stećka je prikazan štit i na njemu silueta dvorca sa tri kule" 55 (sl. lijepo obrađen.naku .Sl. Osim u Radimlji i Donjoj Zgošći. 166. 166). ima istu heraldičku o].Preds tava dvorca sa pet kula (u donj oj zoni su dvojica momaka sa konjima) na slj emenjaku iz Do nje Z gošće (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu). 167). blizu Gacka. kod Stoca. Pošto grb velikog vojvode Radoslava Pavlovića .tri kule. br. br.

zatim čaše. našao sam motive koji me najviše podsjećaju na predstave kuće i prozora. ali ga ima i na nižim sanducima. između ostaloga." 56 Na drugoj strani istoga .2. sa oltarom i časnom trpezom. 167. a onda i čeone strane slj emenjaka i visokih sanduka. Javlja se na oko 260 spomenika u oko 500 primjeraka (računajući svaku stranu posebno). Karanović je u tim predmetima vidio predstavu male crkve. U tome pogledu daleko odskače 359 . zapadna Hercegovina . zbog čega bi i ti motivi mogli da se ovdje uvrste. kao i na krstačama. što je jedinstvena pojava.13. neku vrstu kapelice ili tabernakula. motiv arkada je uglavnom osobina Hercegovine i Crne Gore. Illa sljemenjaku u Modrom Polju. na čeonoj strani sanduka našao sam gotički oblikovanu. dosta veliku i duboku nišu. a u Vaganu Malom. Na jednoj strani u gornjem dijelu spomen[ka nalazi se motiv koji je vrlo sličan drvenom izrezbarenom gotičkom portalu ili prozoru. predstavljen je sto i na njemu dvije ribe.20. istočna Hercegovina . Il5S 2-Arkade To je motiv koji ti ovoj grupi u ·svakom pogledu dominira.5. Obično zauzima bočne . s pomeni·ka. Možda je trebalo da ovdje uvrstim i jedan neobičan motiv koji se nalazi na stubu iz Donje Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Teritorijalni raspored stećaka sa ovim motivom izgleda. u okolini Foče. istočna Bosna . posuda i još neki predmeti.173.9. ll57 Osim toga. (i mača) Predstava štita sa siluetom dvorca na sanduku II Boljunima kod Stoca. po prilici. nedaleko od Glamoča. ovako: centralna Bosna . M.Sl. Crna Gora 38 i primorje sa zaleđem . zapadna Bosna . Kako se vidi.

onda bi proizašlo da se arkade sa šiljastim lukovima nalaze na 14 stećaka. sa potkovičastim lukovima i sa prelaznim lukovima tipa B. iH u krugove koji su se sasvim odvojili od pravougaonih niša. što znači da je to. a onih sa polukružnim lukovima ima 89% ukupnog broja. a da šiljastih ima najmanje Po mome mišljenju. zbog toga što ona sama ima 66 % čitavog fonda reljefa. tako da su se između niša formirali stubovi. Illedaleko od Nevesinja. sa polukružnim lukovima na 113." 61 Ivke niša su vrlo rijetko tordirane. zapravo.61 i sa prelaznim tipa B na 20 stećaka. a prelazni B tip je nastao od arkada sa potkovičastim lukovima unošenjem poprečnog kraka na izduženom vratu. zapravo. u okolini Stoca (spomenik je sada u Zemaljskom muzeju li Sarajevu). u široj okolini Trebinja. i ne postoje . ' IS' Osim toga. pa i tri spojena luka . Prelazni A tip predstavlja razvojni stepen između starijih polukružnih i čisto potkovičastih lukova. ' I6O Lukovi obično dopiru do vrha vertikalne strane spomenika. . mali pupoljci ili trolistovi na mjestima gdje se lukovi spajaju. sa prelaznim lukovima tipa A. prema obliku lukova. Kako krovne plohe sljemenjaka sa takvim mo- ili romaničkim 360 . ona u arkadama gdje su se lll!kovi transformirali u krugove (bez vrata). M. ali ima . Wenzel je arkade. Najjednostavniji vid tih arkada je niz plitkih arkadnih niša koje se u gornjem dijelu završavaju polukružno. kakav je slučaj. rj e đe neki drugi motiv. jer se javljaju samo na dva spomenika. Između samih niša ostavljen je manji ili veći prostor. sa polukružnim lukom . sa prelaznim lukovima tipa A . podijelila u pet vrsta. te da su u istočnoj Bosni iznimna pojava.37. Arkada sa šiljastim lukovima ima vrlo malo. sa polukružnim lukovima. sjeverno od Nevesinja. i na one sa šilj astim ili gotičkim lukovima. nije vidjela arkade. i to : arkade sa šiljastim lukovima. Ako bismo izbrojali arkade prema toj podjeli (ne uzimajući u obzir stubove). u Ziemlju. Samo u vrlo ogran ičenom broju slučajeva pojavljuju se. Takve arkade sam našao u Podubovcu . Takav motiv se nalazi . Ivice niša su jednostavne ili dvolinijski naznačene. zbog čega je takve motive i nazvala stubovima. Obično se radi o jednoj ni ši na čeonoj strani slj emenjaka . tako da se može reći da oni. ili u Opličićima. više naziru. u nekoliko slučajeva se stubovi pri dnu pravougaono proširuju. arkade treba podijeliti na one sa polukružnim lukovima. blizu Konjica (spomenik je sada u Konjicu) . a sa stidljivo naznačenim bazama u Veličanima.j slučajeva gdje se u tome međuprostoru pruža neka od VI1pca."·' U nekol. tako da se na taj način stvaraju baze. nego samo stubove.istočna Hercegovima. sa potkovičas tim . Napominjem da u Srbiji nema arkada. nedaleko od Bileće i u Lugu.. Primjerak sa pupolj č i ć ima vi dimo uKljunima.iko slučajeva se iznad niše umjes to jednog pojavljuju dva. u okolini Trebinja. forma kojom se arkade na stećcima i prezentiraju. npr." ·" Na š irem području oko Travnika javljaju se specifične arkade ove stilske podvrste. odnosno same ljudske ili životinjske figure. Kod vrlo ograničenog broja ovakvih arkada u niša ma su prikazane scene. na kojoj se arkade nalaze. npr. Arkade sa polukružnim lukovima imaju svoj razvojni put koji se može pratiti. Stubovi nisu ničim naznačeni . Znači da polukružnih lukova ima najviše. koja je pravougaonog iH trapezastog i nešto zaobljenog oblika. da iza njih dolaze potkovičasti. I sto tako. u Li s i 6i ćima.

169. - Ar kade sa romaničkim lukovima na s t ećcima nekropole u R admi l ovića Dub ravi kod B i l eće. 168. Sl.S I. - Jedan vid specit ravničko-zen i č kih 361 fi č nih arkada. .

tako da se lukovi na njemu sastaju.tivima redovno prelaze vertikalne strane. npr. Sasvim jasno i lijepo form. Cesto je sada i kapitel naznačen. .. ih suženi. - roman i č kim Arkade sa lukovi- ma i stubovima sa kapitelima na sanduku u Dobreljima kod Gacka. u okolini Travnjka 1l63 (sl. On je postao nešto deblji od samoga stuba. Slijedeći stepen u razvoju arkada sa polukružnim lukovjma obilježen je već jasno formiranim stubovima. 170. u Nikšiću .1l65 I kod ove pod- Sl. npr. 169). na visokom sanduku iz Vrulje. kao strehe kuće.rane arkade polukružnih lukova sa kapitelima i bazama stubova nalazimo . takvi spomenIcI veoma podsjećaju na mauzolej e_ Njih nema mnogo. ll M Sada nam lukovi izgledaju nešto smanjeni. br. jJi se samo naslanjaju na njegove krajeve. svega 24 primjerka na II sljemenjaka_ Jedan od njih se nalazi u Grahovčićima. Još uvijek je relativno malo baza stubova. Sada se vide vodoravni završeci stubova . u okolini Pljevalja (spomenik je sada u Pljevljima).

na lazi se scena konjičkog turnira (sl. Arkade sa romaničkim lukovima i vratovima koji II ih spajaju sa nišama na s Jj emenjaku Radimlji kod Stoca. br. 154)1I66 U trećem stepenu razvoja lukovi se postepeno zatvaraj u i poprima ju izgled potkovice. 363 . One su n ajčešće pravougaonici . I dalje su kapiteli izraziti. na Kupresu. nedaleko od Breze. Ponekad gube pravu veSl.i ponekad tordirani i u njihovim m sama se poneka d nađu scene ili n eki drugi reljefni motivi. 171. u okolini Stoca. U jednoj arkadnoj niši iz H očevlja. ti n išama slj emenjaka u Boljunima.vrste arkada su stubovi i lukov. isk lesani su visoki ljiljani.ima nego ranije. a u drugoj velika otvorena knjiga. koji sada postaju i nešto duži. nalazi se sjedeća muška figura. a u Ravnom . Bazama stubova se sada posvećuje više pažnje i više ih .

blizu Bileće. Osjeća se prelaženje ova kvih arkada i na krstače . blizu Gacka .1l 67 Primjer arkada na kojima počinje Sl. U ovoj fazi se lukovi i arkadne ni še počinju razmicati.zu sa stubovi ma i postaju neka vrsta novog niza m sa. koj i su najprij e kratki. Može se reći da na ovome s tepenu razvoja arkade pos taju toliko stilizovane da dj eluju kao ukrasi . Kao primjer arkada kod koji h se lukovi zatvaraju. t72. (spomenik je sada u Ze ma ljskom muzeju u Sarajevu) . . Mnoge arkade sada imaju uske a dugačke niše. . ili iz Avtovca. pojavljuju se vratovi kao njihove spojnice.Stilizovane romani čke arkade kod kojih su lu kov i skoro odvojeni od niša na krstači II Uzarić ima kod Li štice. može se navesti onaj iz Radmil ov i ća Dubrave. a kasn ij e sve duži i uži.

To s u. Pomenute facze razv itka ove podvrste arkada ne smije mo kronološki kruto shvat it<i. što donekle podsjeća na s tubove.. Ugarcima. ne spada u arkade. Tipi č ne pnimjerke arkada ove faze mOŽemo vidjeti. a onih sa već stvorenim uskim vratovima u Hodbini. I vice arkadnih niša redovno neposredno prelaze u luk ove."70 Postoje i još neke degeneracij e a rkada polukružnih lukova. slične krsnicama m ačeva. npr. Prije svega. u Hutovu. i ovdje su ·ivice a rkada o bi č n e. . a onda i do stva ranja potpunih krugova i njihovog odvajanja od niša. pa ih sada klešu m eha ničk i kao č iste dekoracije. d a kod maj stora s tećaka . pa i do degenerisanih . zapravo. Ima s lu čaj eva gdje krugovi ča k i ne korespondiraju sa pravougaonim nišama. kod Mostara. a ima i lukova islams ke forme. u o kolini Stoca. sa nizovima stubova i p ravougaonih šupljina i zmeđ u njih . i z m eđu ni ša su uske tordirane vrpce koje se protežu niz č i tav u stranicu spomenika. u Radimlji. a potom dolazi do pretvaranj a vrata u samu crtu. dvostruke. One se često javljaju paralelno. 172). najviše ima u i stočnoj Hercegovini.lI7l I kod ovi h arkada niše nekada dopiru do gornje ivice stranice s pomenika. Vidi se.više ne postoji nikakva svijest o nekadašnjem smislu arkada. kojih. vidimo arkade iz prve faze razvoja. zatim se na vratovima pojavljuju horizontalne pravougaone prečke. a također ni baze. a na krstači iz Jabuke. Ponekad vidimo horizonta lnu prečk icu između razdvojenih lukova i niša . Postoji i mali broj slučaj eva gdje je preč ka neposredno iznad niše (bez vrata). a nekada je tu stvoren među prostor u koji se ubacuje poneki orname nat. Uzarićima. u okolini Capljine i u Nikšiću (sl. a nekada više zašiljen i.r azmicanj e lukova od msa možemo vidjeti u Radimlji. br. nego samo nizovi niša koje se nekada dodiruju. ili kolonada. a nekada su ma nj e ili više m eđusobno razmaknute.1I76 Ponekad s tubovi tih mO- 365 . I sto tako . np r. koje djeluju kao ne ka vrsta a ntič kog atrijuma sa arhitravom. Takvi motivi se nalaze na svega tridesetak spomenika. kada se u donj em dijelu. lI72 Iznimno. ili kada postaju nepravilno izdužene elipse. Poneka d u nišama ovih arkada vidimo ljudske fi gure.. vratovi su se još više izdužili i suzili . kao npr.'''' U če tvrtoj fazi svoga razvoja lukovi su se već približili punom k rugu. u okolini Treb inja. lI "" Arkade sa pravougaonim i već odvojenim bazama možemo vidjeti u Radimlji. kao u prvoj fazi arkada sa polukružnim lukovima. Krstače se. ili tordirane. njihovi lukov i su nekada manje. strogo uzevši. u Udori i u Toplici. r elativno. 1l 71 Arkade sa šiljast im lukovima također imaju svoje varijante. i tu je njihova degeneracija najizrazitija . a i na ljudske figure. al i je njima s li čna. Kapiteli nisu ničim n a 2lna čeni. na Bivoljem Brdu. dakle. u okolini Capljine ll 74 U ovu podvrs tu arkada spadao bi i onaj primj erak iz Donje Zgošće.m Postoji još jedna podvrsta koj a. koje su malobroj ne i nebitne. u okolini Trebinja . zbog čega se na tome ne zadržavam. npr. blizu Treb inja. u Orahovom Dolu. tako da taj oblik arkada veoma pod sj eća na oblik mačeva. Tada dolazi i do manje pravilnih arkadn ih niša. općenito smatraju pojavom kraj a vremenskog razdoblja stećaka. predstave trijemova . n a kojemu je prikaz portala ili prozora go tičke crkvice. nedaleko od Lištice. suzuju. pa se može reć i da stubovi ovdj e i ne postoje. naročito u okolini Gacka. Većin a arkada na krstačama su iz ove faze.

parapetnim pločama i propovjedaonicama crkava. 173. koji se u Dalmaciji nalaze na nekoliko mjesta. osim iznimno."77 Za razliku od hercego vač kih." 78 Prilaže se tabela glavnih vrsta i podvrsta arkada . u Diviča nima. a ponekad i samo jednu. Tako ga nalazimo kao reljef na kamenim fasadama. na drvenim skulptors kim djelima. XX i XXI. romanič ke arkadice. 11 81 Na srebrnim relikvijarima iz XI do XV v. Anastazije (Stošije) u Zadru. U Solinu postoje antički sarkofazi sa ljudskim likovima u arkadicama l179 Slijepe arkade i poluarka de nalaze se na apsidama romaničke crkve sv. To se pogotovo odnosi na sljemenjake u široj okolini Travni'ka. nedaleko od J ajca. blizu Gacka.. goti č kim Arkade se lukovima na sanduku II Premilovom Polju kod Ljubinja. koje sam već spominjao.na čeo nim stranama arkade na luk. naročito kod gradnje i ukrašavanja portala. ** Arkade su često korišten vid kamenoklesarske i graditeljske umjetnost i kod monumentalnih antičkih hramova i srednjovjekovnih crkava. I slijepe arkade su mnogo korišten motiv kako u antičkoj tako i u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti. a na bo čnim samo pravougaone niše. u okolini Duvna i u Bahor. sa ka- • 366 . npr. Krševana i na fasa dama romaničke crkve sv. ali nemaju kapitela. U tome pogledu nije potrebno ići dalje od naših ·krajeva. tiva imaju pravougaona postolja. Dominika u Zadru (XI v. npr.Sl. nalazimo ih i kao minijature na rukopisnim knjigama. postoje arkadice.ma. tekstila.T..) imaju arkadice. IlBO Na kamenim parapetnim pločama iz crkve sv. u djelima od zlata. bosanske predstave obično imaju samo d vije niše. na srebrni m oltarskim palama i re· likvijarima. itd. koji Illa svojim stranicama imaju dvije vrste motiva . slonovače. kakav je slučaj u Lipi. Tako. klaustra i krstionica.

Tabela XX - Glavne vrs te i podvrste relj efn ih motiva a rkada na stećcima 367 .

ooooo Tabela XXI - Glavne vrs te i podvrste reljefnjh moti va arkada na s tećci ma 368 .

Franje. npr. Na poliptisima u Zadru irna mnogo motiva arkadica. Tripuna u Kotoru. iz XV V. Među njima se nalazi i poliptih iz crkve sv.Relikvijar s. u okolini Stoca U 86 Za nas su osobito važni podaci koji se odnose na postojanj e arkada na nadgrobnim spomen icima. 369 pitelima i bazama stubova.iptisima.. kakav je. vidimo i na srebrnoj oltarskoj paM katedrale sv. 174) . iz XIII v. ili na s tećci ma iz Gornjeg Hrasna."83 na kojem su lukovi i stubovi tordirani (sl.11S5 Arkadice su ustanovlj ene i na kamenim i drvenim poJ. npr. kod Cavtata. nalaze se cvjetne rozelice. . sa bazama i ka:pitelirna. Grgura Magno sa romani č kim arkadama u Zadru."" U Zadru se nalaze i još neki relikvijari na kojima je motivarkadica. C. baš kakve imamo na stećcima.. Arkade sa ljiljanima u nišama vidio sam na kapitelu stuba oltarne pregrade crkve u Sustipanu-Jasenice. iz XIV v. br. raznih oblika lukova. na kojem vidimo zvjezdasle cvjetiće između lukova i tordirano uže iznad toga. nedaleko od Omiša. Oroncija u Zadru. 1IS4 Iznad stubova. sa !Svetačkim likovima u nišama. baš kao na stećku u Bujićima . Fisković je prvi uočio i skrenuo pažnju na arka dice koj e se na- . Arkade sa romaničkim lukovima i tordiranim stubovima. 174. između lukova. tordiranih stubova. vidimo na relikvijaru sv. onaj iz zbirke Male braće u Dubrovniku.SI. relikvijar sv'.'. Grgura Magno.

Bogorodice sarkofag arhiepiskopa Danila II . arkadama Sv. kakav je. br. iz XV v. u crkvi sv. npr. iz XIV-XV v. . Đurić. ili na onome koji se nalazi u franjevačkom klaustru u Dubrovniku . br. Prema podacima C. Arkade na prero mani č kom sarkofagu II Zad ru. sv. Cechelli ll87 (sl.sa zaoblj enim i zašiljenim lukovima. Zatim ga nalazimo na gotičkim sarkofazi ma .iskovića. vidi se da je u Dalmaciji u XIV v. ). koji su se uglavnom kratko i usputno bavili njima . Marcele u Ninunss I na srebrno-zlatnom sarkofagu sv. * ** Na arkade su skrenuli pažnju nekolicina i straživača stećaka. Ovaj se motiv još češće nalazi na kamenim sarkofazima romaničkog sVila iz XIII v. Eufemije u Rabu. bilo i drve nih polihromnih sarkofaga sa roman i čkhm i gotičkim arkadicama. iz XIV v. I u manastirima i crkvama s rednjovje kovne Srbije nalazi mo sanduke i sarkofage na kojima s u isklesane arkadice. Mihovila u Stonu. npr. kao i arkadama mnogih crkava u Srbiji i Makedon iji (Dečan i. u Zadru postoje raznovrsne arkad ice . F.u crkvi Sv. i sa naznače nim kapitelima i bazama stubova l1 S9 (sl. sv.. II'" Među tim srpskim kamenim sarkofazima sa arkadicama nalaze se tri u crkvama Pećke patrijaršije . DimitPija sarkofag patrijarha Jefrema i sarkofag jednog n epozn~­ tog velikodostojn ikall 9 1 Napomenimo i to da s u arkade stećaka vrlo s l ič­ ne arkadama Franjevačkog samos tana u Dubrovniku. 175. u Zadru. na onome u dvorištu franjevačkog samos tana Sv. Sofija i dr. kao npr. 175).laze na dva sarkofaga preromani č kog stila XI v. Ove sarkofage je ran ij e objavio C. 31). Studiozno su ih proučaSl. na što je upozorio V. u Dalmaciji . na neiden tificiranom sarkofagu u splitskoj katedrali. kao i na fragmentima sarkofaga u podu i lapida riju franjevačke crkve u Stonu. Simuna. pa i bez lukova..

kako po brojnosti tako i po tome što je klesan maltene isključivo na čitavim stranama najvećih i najviših sljemenjaka i sanduka.vali jedino C. Asb6th 1888. Petrovića. Fisković je iznio nekoliko argumenata protiv Petrovićevog tumačenja. Renđeo se pita da li je taj motiv mogao doći i sa koje druge strane. a da je apsolutno vjerovatno da su potkovičasti lukovi došli iz Srbije. Benac i D. a i sami reljefi. Wenzel. sa analizom stilskog razvoja tih tipova. 12OO M. Mislim da je najsnažniji utjecaj bio iz Dalmacije. ona je izrazila mišljenje da su arkade sa polukružni m i šiljastim lukovima mogle biti inspirisane dalmatinskim crkvama. 11 95 A.novlje no sasvim malo stećaka sa takvim motivom. Naveo je. JJ 93 C. Relativno malen broj bosanskih arkada razlikuje se od ostalih po tome što su sa svega jednom ili dvije interkolumnije i uglavnom bez lukova. kako kaže Petrović . a od vrsta umjetničkih djela mislim da su najviše inspiracija kod klesara pobuđivali sarkofazi. naime.građevinska i skulptorska. Fisković j M. god. Navodeći brojne podatke o arkadama na raznovrsnim spomenicima u Dalmaciji. najviše u primorju i Srbiji. kovčežića i škrinja". koje zauzimaju oko 90% ukupnog fonda. Ž.ll96 I ja sam u arkadama vidio podražavanje trijema primorske kuće . Hoernes je još 1883. najviše zbog toga što je u samome primorju usta. On smatra da su se arkade stećaka razvile iz motiva mrtvačkih stolova. M. a najviše ih ima na relaciji Neretva-Nikšić. Na pojavu i razvoj ovoga motiva prvenstveno su utjecala . da su dalmatinske arkade. iznio mišljenje da su arkade stećaka nastale pod utjecajem romaničkog s~ilall92 To mišljenje podržao je i J. Druga njegova osnovna karakteristika je u tome što se u 88 % ukupnog broja nalazi na stećcima Hercegovine i Crne Gore. Truhelka je u arkadama vidio utjecaj dubrovač­ kih i primorskih romaničkih crkava i palača. a osim toga stolovi nemaju baza i kapitela koji se često vide na stubovima arkada . god. da arkade nemaju oblik mrtvač­ kih stolova. Takve primitivne ar·kade autor je nalazio na nadgrobnim pločama u oblasti stare Raške. 371 . Sergej evski su izrazili mišljenja slična Truhelkinom . Fiskovk mis]. U Srbiji i u Crnoj Gori su. Po uzoru na te stolove klesali su se čitavi nadgrobni spomenici. nekada pravili od dasaka stolove antropomorfnog izgleda koji su služili za daću.. koji su nam saopštili nekoliko vrijednih podataka. jedan od nekoliko vodećih reljefnih motiva na stećcima.!20l Iz prednjeg se jasno vidi da je motiv. U jednom kratkom osvrtu Lj. Karaman se nije složio sa takvim objašnjenjem. opažanja i misli. arkada. Uz to. na njima nema suženja kao kod stolova. 11 9 ' I.11 98 Povezivanjem nekoliko motiva stolova nastale su arkade. naročito one na sarkofazima. Wenzel je prva dala tipološku klasifikaciju. a onda i ostala djela romaničkog i gotičkog stila u našim krajevima. Treća važna karakteristika je u činjenici da se po svojim tipovima najviše ističu arkade sa polukružnim lukovima. ali je svijest o tome iščezla. JJ99 C. U stilskom razvojnom procesu vidi se da je ovaj motiv prvobitno shvaćen kao simboličan elemenat u viziji neke vrste mauzoleja. da polukružni lukovi sa scenama ispod njih "sigurno duguju svoje porijeklo ukrasu gotskih relikvijara. zbog čega je u klesanju došlo do njegove degeneracije i do improvizacije kao ukrasa. JJ 97 Vrlo je neobično mišljenje P. između ostaloga. mogle uticati na postanak i razvoj rustičnih arkada na stećci­ ma.

3-$indra Sindrom nazivamo pokrov kuće koji se sastoji od drvenih daščica. kako to izgleda prema crtežu M. da ščice su s donj e strane polukružne. 372 . a jedan u Cisti. tačnije na krovnim plohama 9 s ljemenjaka i na jednoj čeo noj s trani desetog s ljemenjaka.nizovi p l as t ični h istos trani čni h ili istokračnih trouglova po dužini krovne p lohe (hipotenuze su im u is toj liniji ). biber-crij epa. ne postoje n izovi da šč ica. nego SI. ili u Križevi ć ima. kakav možemo vidjeti na srednjovjekovn im sarkofazi ma u Italiji. da šči cama oblika zaši lj enog peterougaonika koje su s ložene u vodoravne nizove. od klisa. J 66). 176. a ne zaš iljene. na kojoj j e isklesan utvrđeni grad ."03 To je istovremeno najzanimljiviji reljef ove vrste (sl. jedan slj emen jak se nalazi u centralnoj Bosni. br. ilO' U ovome s lučaju poprečna tordirana užeta su malo odmaknuta od samih ivica krova. kakvi se nalaze na drugim spomenicima u i s točnoj Bosni."(). U Cisti. Ali ima i nešto drugač ijih rješenja. U Don joj Zgošći na poznatom slje menjaku koji se nalazi II Zemaljskom muzeju u Sarajevu čet iri kule sa krovovima na četiri vode pokrivene s u. kako to danas izgleda. kao npr. uokvi ren i tordiranim užetima ·koja se protežu ivicama tih krovnih ploha.dvorac sa pet kula pokrivenih š indrom . dok se 'kod pete (srednje ) kule ti nizovi daščica protezu odozgo prema dolj e. na s ljemenjaku u Lipovicama kod Tuzle.I To veoma podsjeća na krov od tzv. Pokrov od ši ndre na sljemenjaku uLipovicama kod Tuzle. Svi primj erci ovoga motiva su rad odličnih majstora. neda leko od Imotskog (sada u Hrvatskom arheološkom muzeju u Splitu). nedal eko od Imotskog. Reljefni motiv š indre našli smo na 10 stećaka u 19 primjeraka . Na krovu s lje menjaka u Sajtovićima . Wenzel. II okolini Kalesije. što se oči­ tuje i u obradi ostalih reljefa. Na području istočne Bosne ustanovljeno j e osam sljemenjaka koji su na svojim dvos livnim krovovima imali takav motiv. Najčešće su to . blizu 0 10va. kao i samih ob lika spomen ika .

su daske postav ljene po dužini krovnih ploha. centralna Bosna . nego o crijepu. gdje se možda i n e radi o šindri. gdje se protežu poprijeko. u Hrn č ićima . onda bi se svi ostali motivi mogli podij eliti u dvije grupe . gdje se radi o krstači sa rebrima koja se paralelno protežu dužinom širih vertikalnih strana. osim u iznimnom s lučaju u Cisti. Motiv paralelnih rebara u stanovljen je na 46 mjeraka. Crna Gora .tesari zovu "šašavci"l105 čani Mislim da nema nikakve sumnj e u to da ovi mo~ivi imitiraju daš· pokrov srednjovjekovne bosa nske kuće . s tećaka u 77 pn- Njihov teritorijalni raspored je s lij edeć i: istočna Bosna . llOJ Takav s lu čaj je i 208 Poprečna rebra na krovu vide se i na u Prijanov i ć ima kod Kladnja. a II manjem horizontalno. samo što se ona u zabatima čeo nih strana protežu od sredine koso na obadvije s trane. tako da krov ne može prokišnjavati.. a sa druge ostavlje ne deblje i užlijebljene. kao reljefnu predstavu jedne strane ku će pravljene od drveta.jednu bosansk u. poznate pod nazivom brvnare. i u Ferhatovićima kod Vlasenice. nedaleko od Lišt ice. Ako za momenat izuzmemo taj eks tremn i slučaj. Primjerak sa vertikalnim rebrima na vertikalnim stranama i sa poprečnim rebrima na krovnim plohama 206 U Klisi kod Olova vidimo. istočna Hercegovi na . Svi ovi motivi se nalaze na slj emenjacima i sanducima. Donja daska je svojim tanjim krajem u v učena u žlij eb gornje daske. osim sluu Ledincu. 1 slj emenjaku iz Križevića. čaja 373 . Unutarnje strane takvih ku ća su imale gli neni sloj koji je krečen .4. koja su obično horizontalno postavljana u strane kuće. nešto se razlikuje od ostalih u ovome područj u. Takav nač in tesanja i spajanja dasa'ka .13. Kod bosanskih. 4-Brv/la Brvnima nazivam motiv od više paraleln·ih pl astičnih rebara. jas no govori i to što se stećci sa ovakvim krovovima nalaze samo u Bosni.he rcegovačko-crnogorsku.1 stećak . nedaleko od Bralunca. Takve kuće su se nekada pravi le u Bos ni. Na horizontalnoj strani sanduka isklesana su rijetka ali vrlo plastična rebra. gdje se paralelna rebra pojavljuju na vertika lnim i krovnim stranama slj emenjaka i drugu .12. zapadna Hercegovina 2. Da se baš radi o bosanskoj kući. malo pritesana i prepolovljena stab la. npr. Iznimka je i stub u Djedini . blizu Olova.121O Sli čan primjerak se nalazi .14 i Srbija . gdje se paralelna rebra pOjavljuju na vodoravnim stranama sanduka. Mislim da su te daske tesane tako da su s jedne strane stanjene. Na nekim od tih slj emenjaka ona se nalaze i na krovnim plohama . U praksi su d unđer i u tu svrhu upotrebljavali hrastova ili borova. blizu Olova l 209 Motiv rebara u Baldćima. upravo je tu pet rebara koji su na čeonim stranama spomenika povezani poprečnom plas ti č nom vrpcom. paralelno sa krać im (čeonim) ivicama krova. bolje rečeno istoč nobosanskih spomen ika rebra na vertikalnim stranama se u većem broju pružaju vertikalno . 1 vidimo također vertikalna rebra. blizu 2ivinica.

oko Savnika i Žabljaka. kao i još dva takva motiva u Crnoj Gori. izuzimajući krstaču u Ledincu. Jedan primjerak takvih rebara vidimo.1211 Motivi u Nikšiću. Broj rebara je različit . na clJlm smm stranama vidimo rijetka plastična vertikalna rebra. Rebra su obično plastičnija i deblja. njih 27 na broju. U nekoliko slučajeva snop rebara je povezan i jednom poprečnom vrpcom preko sredine te strane stećka. Pošto se takva vrpca proteže i bočnim ivicama. dobija se dojam nekog okvira rebara. jesu sanduci na čijim se horizontalnim stranama ovaj motiv nalazi. I ovakva rebra su povezana kod čeonih ivica tih strana stećka. nedaleko od Stoca. U većini slučajeva u ovaj motiv su ukomponovani koncentrični kružni vijenci. . od 6 do 10. u okolini Citluka. izvan teritorija Bosne. Obično su tri takva diska. a u jednom slučaju 13. Svi ostali stećci. nešto su drugačij-i od ostalih hercegovačkih motiva.Sl.Moti v brvana ( pla s ti č nih reba ra) na vertik alnim s tranama s ljemenjaka u Kli su kod Olova. a nisu tako gusta. Redovno su glatka. U jednom slučaju vidimo četiri takva diska . aJ. u nekim slučajevima samo jedan oko sredine strane.. Samo na dva mjesta evidentirano je više od dvije trećine tih motiva . (Napominjem da 'postoje 374- . čiji centri su upravo na srednjem rebru . u Dragičini. Redovno su to manje ili više gusti snopovi plastičnih uskih vrpca koji su na krajevima kra6ih ivica često povezani poprečnom vrpcom..u Nikšiću 12 i u Bitunjoj. Kod ovih motiva ima i drugih razlika u detalj< i ma. npr. ima i "nasjeckanih". diskovi. Vezivne vrpce i okviri su nekada tordirani. 7 primjeraka. 177.

specifičan motiv crnogorskih s teća'ka"" (sl.) Pa· ralelna rebra sa medaljonima su.Sl. Paralelna rebra se nalaze na svim njegovim stranama. 179). br. što je jedinstven slučaj u fondu ove vrste motiva uopšte. ali je neobičnost u tome što se ona na vertikalnim stranama ne pružaju vertikalno."13 . II Djedini 375 diskovi sa samo jednim rebrom. dakle. nego horizontalno. po· stoji još jedan hercegovački motiv koji se razlikuje od uobičajenih her· cegovačko·crnogorskih. Osim paralelnih rebara na krstač i u Ledhncu. - Motiv brvana na stubu kod Živinica. 178. koje motive nisam ovdje ubrojao. On se nalazi na sanduku u Podgradinju. u široj okolini Stoca.

SI. - Pla s ti č na rebra sa medalj o nima na sa nduku u Nik š i ć u. 376 . 179.

Moti vi š ind re i brvana koji se susreć u na stećc ima . iz polovine XV v. Stara bosanska drvena kuća je građena od vodoravno položenih oblica. kao i postavljanje ši ndre. 181). zbog čega je i došlo do reljefne imitacije takve gradnje na stećcima . Đuri ć pretpos tavlja da s u dj elo ne kog primorskog klesara. ali i dublje ulazi u studij. a vjerovatno još prije svoje crkve. a za ok· 377 . osim na nadgrobnim ploča ma vojvode Stefana Crnojevića i nj egove žene Mare u podu Uspenske crkve u Komu. 1215 Još je 1928.. a na stećc ima su oblice uspravne. god. gradili svoje k uće. 180. niti na drugim vrstama spomenika. Strzigovskog. takav n ač in gradnje je bio poznat u nekim sjevernoevropskim zemlj a ma . Benac potkrepljuje Skari ćev u hipotezu. • •• Analogija našim motivima paralelnih r ebara nisam našao na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u našim krajevima. polažući drvene obli· ce vertikalno. Na osnovu tih podataka. za koje V.l Sl. Otkrivajuć i te motive oko Olova .1217 M. Vl. tj . Benac. On je polaganj e dasaka na krovnu konstrukciju. On je sasvim dobro uoč i o da pojava toga mOtiva na nekim sljemenjacima u o kolini Olova znač i imitaciju stare bosanske planinske kuće od drve nih oblica. isklesani meda ljoni duž rebra sredinom ploča. Prema istraživanjima J. niti za motiv šindre na takvim spomenicima. na osnovu čega je pre tpostavio da s tećc i u obliku kuće imaju starosla vensko porijekloI216 Skarić tada nije znao za reljefni motiv brvana (paralelnih rebara). Skarić upozorio na s li č nost bosans kih sljemenjaka i drvenih nadgrobnih spomenika u okolini Narve. pa je najprije trebalo taj nesklad objasniti. koja veoma pod sj ećaju lI1a drvene grede ku ća čiji su zidovi građeni od ćerpi ča ili od nalij epljene zemlj e (sl. objasnio kao uobičajenu normalnu pojavu. okomi tim po laganjem oblica l 218 Na nekim bosanskim s tećcima se uz dvostruke spirale i rozete javljaju uspravna i kosa plastič­ na rebra. na kojima su. Benac je zak ljučio da su bosanski planinei u XIV i XV v. na obali Skadarskog jezera. Filipović je utvrdio kako se savremene planinske kuće oko Sokoca grade n e samo na dobro poznati nači n nego i na divnu. 12 " Motivima paralelnih rebara na s tećcima do sada se jedino ozbiljnije pozabavio A. slično stećc i­ ma u Nikšić u.

sanduk u Ba·kićima kod Olova. Benca. što ih povezuje sa bosanskim motivima. sa rebrima na horizontalnoj stran i. ipak. a bosanski primjerci se također nalaze u istočnim krajevima Bosne. sanduk u Gukavcu kod Trnova. Oni se. kaže da služe učvršće nju drvenog pokrivača protiv vjetra. i paralelna rebra na svojim vertikalnim stranama.virnu ili poprečno postavljenu pleten u užad. Ta teritorijalna bliskost svakako nešto znači . Primjer 'iz Podgradnj a je još najbliži starom nači­ nu izgradnje drvene . a on je mogao i ovdje da se pridruži. zbog toga što su rebra njegovih vertikaln ih strana položena horizontalno. sa rebrima na svim stranama i stub u Djedini. Ostali primjerci brvana nisu bili vrijedni pažnje istraživača steća· ka. 181. Postoje. ne ke okolnosti koje nam ukazuj u put do rješenja. osim na horizontalnim. ponešto razlikuju od ostalih bosanskih primjeraka. Među njima se. Savn ika i Žabljaka bila su u sastavu stare Hercegovine). Vidjeli smo da se na nekim bosanskim s tećci ma pa· ralelna rebra nalaze i na krovnim p lohama. Sanduci u Gukavou i u Podgradinju imaju. osim velike hercegovačko-crnogorske grupe. . Gotovo svi ovi primjerci se nalaze u istočnim krajevima Hercegovine (današnja crnogorska područja Nikšića. Uspravna i kosa rebra na sljemenjaku kod Kladnja koja podsjećaju na drvene grede. nalaze i tri primj erka iz Bosne . i to ne samo poprijeko nego i po dužini. To je kućica u obliku debelog stuba sa krovom na SI. Ja sam motiv podužnih krovnih rebara iz Sajtovića uvrstio u ši·ndru ("šašavci" ). I primjerak iz Djedine se log i čno uklapa u ovu koncepciju. dakle. 1219 Ostaje mi da se samo složim sa mi šlj enj em A.kuće. Teško je reć i šta ova varijanta paralelnih rebara znači. a gotovo bi se moglo reći da nisu bili ni uoče ni. sa vertikalnim rebrima. blizu Živinica. kao i "plasti čnu dugmad " na sastavcima.

zbog toga š to je na krstač i i vezan za portret. za vrijeme vlasti Saracena. Ljubinja i Gacka. da je iz druge polovine XII v l223 379 . a reljefno izveden na građevinskim spomenicima u zapadnoj Evropi"l'" U traženju analognih motiva na našem području. ali je dozvolio i mogućnost utjecaja iz Apulije. neophodno se susrećemo sa drvenim rešetkama naslona romaničkih korskih klupa splitske katedrale. Ona misli da je korska klupa mogla nastati čitavo stoljeće ranije. iako s u to samo horizonta lna paralelna brvna. u okolini Nikšića. 39) Motiv se javlja 39 puta (računaj uć i svak u stranu stećka posebno) na 16 spomenika. obuhvatajući okolinu Trebinja. Kako u tome motivu prvenstveno vidim drveni mrežasti zaklon na verandama. najčešće iznad arkada . koji se nalaze na II loka liteta između Dubrov ačkog primorja. Pravilno crtani i klesani rombovi te mreže su nekada oivičeni dvostrukim linijama. 2rvanj u okolini Ljubinja i Davidovići u okolini Bileće). Ovaj geometrijski stil izovani ornamenat m e podsjeća na željezne demire. Medaljoni koji se javljaju na crnogorsk im stećc ima su za ista prava m a la tajna. Ja sam već ranije izrazio misao o tome da oni predstavlj aju drvenu kuću . iz XIII v. Bileće. Lj. tzv. na sjeveru. nalte. do nas mogli da dopru takvi motivi sa orijentalnih muslimanskih kuća i sa pokućstva koptskih crkava l222 J. Ove mreže. To je motiv koji se sastoji od relativno široke mreže rombova koja se proteže duž vertikalnih strana visokih sa nduka. tj. (sl. a onaj iz Ledinca . Za ovaj relj ef C. međutim . jer je bio sklon mišljenju da su te rešetke rezultat "utjecaja domaće sredLne i starohrvatske umjetnosti". Fisković kaže da je "romani čki motiv. ali još vi še na drvene mušepke starih turs kih. Iznimno se jedanput javlja i u Međurječju. spleten od ševara. u okolini Goražda i u Stedinu. Karaman nije bio sasvim odlučan. Maksimović j e. Sve to govori da bi i h e rcegovač ko-crnogo rski motivi. na jugu. U jednom s lu čaju za uzima čitavu čeonu stranu visokog sanduka (Davidovići. Primjerak u okolini Kraljeva najvjerovatnije je odb lj esak hercegovačkih motiva. doksatima i prozorima stare bosanske kuće. i okoline Gacka. 1220 Danas još više razloga imam za takvu pretpostav ku. posebno one sa dvos tJ-ukim linijama i taCkama u centrima rombova. u okolini Bil eće). i u karakteru i u stilu tih rešetki u Splitu vidjela bliskost sa islams kom umj etnošću. a tri spomenika imaju tačke u centrima svojih romb ova (Plat u okolini Cavtata. možda je neka vrsta stilizacije odjeće? 5- Mrežasli zakloni U te kstu koji se odnosi na bordure navedeno je da postoji malobrojna i teritorijalno vrlo ogra ničena mrežasta bordura. mogli imati funkciju s l ičnu svim ostalim primjercima. veoma ugodno estetski djeluju.dvije vode koja je građena od vertika lno položenih ob lica. uvrs tio sa m ga u elemente arhitekture. koje su djelo našeg istaknutog maj s tora Buvine. kada su. Raspravljajući o tome naslonu u svojoj studiji o Buvini . a po njima i starih bosanskih stambenih zgrada.

čiji je rad cvjetao u XVI v. Međutim. Naime.."26 P. dosta veliki broj stećaka je klesan u obliku kuće sa dvoslivnim krovom. kao i na tekstilu istočnih krajeva Jugoslavije iz turskog perioda. a s njime se donekle složila i M. Razumljivo. kao npr. Radojčić je treskavačka vrata datirao u XV v. kao i vrata dveri nekih crkava. to istovremeno ide u prilog datiranju takve vrste stećaka najranije u drugu polovinu XV v . O mogućim vezama ovoga motiva na duboreznim vratima i na stećcima govore i okolnosti što vrata oj stećci imaju i neke druge zajed· ničke motive. kakve su od davnina pravljene na teritoriji ste- 380 . u Makedoniji. htio bih da saopštim nekoliko opservacija koje se odnose na te motive.. a naveo je i miš· ljenje A. u manastiru Pološkom.. Grabara da su neki motivi rezultat posrednog i neposrednog ugledanja na islamske uzore. u Gračanici i Dečanima. ispunjene su mrežom rombova. jelen. zbog dosta velike vremenske distance. duborez je bojen karakteristič· nom turskom plavom bojom. a i upoređenja sa korskom klupom u Splitu. a približno tome su datirana i ona iz Slepča'225 M."27 Postoje i drvena duborezna vrata nekih drugih crkava u Makedonij-i i Srbiji. u uobičajenom sjedećem stavu sa ukrštenim i podvučenim noga· ma."24 Sv. Ljubinkovi ć misli da su ta obadvoja vrata rad istoga majstora iz prilepsko·slepčanske dubo rezne škole. Momirović je izrazio mišljenje da su neki motivi treskavačkih i slepčanskih vrata mogli biti preuzeti sa savremenih orijentalnih tepiha i tekstilnih izrađevina. arkade imaju blago zašiljene lukove. Mislim da je sasvim opravdana pretpostavka o utjecaju islamske umjetnosti na stvaranje ovih vrata. • •• Prije prelaza na zaključna razmatranja i mišljenja o grupi arhitektonskih motiva na stećcima.Mislim da se u traženju porijekla i komparacija ovom motivu ne možemo osloniti samo na pretpostavku C. na kojima se nalaze rešetkasti prepleti. očito govori o pojavi toga motiva na stećcima u sklopu ekspanzije islamske umjetnosti. teško bi došla u obzir. činjenica što takav motiv do sada nismo uočili u vremenski mnogo bližoj gotičkoj umjetmosti našega primorja i Zapada uopšte. Dosta velike površine drvenih duboreznih vrata manastira Treskavca i manastira Slepče . kao što su arkade. krilati zmajevi i dr. a njeni su majstori nadahnuti srp· skom moravskom školom. iako je bila više uvjerena da su iz XVI v. Fiskovića. Mnogo su uvjerljivija upoređenja sa duboreznim um· jetničkim predmetima koje sam našao u Srbiji i Makedoniji iz XV v. itd. I treskavač· ka i slepčanska vrata imaju u centru svakog romba mreže po jednu tačku kakvu imaju i stećci u Platu. kao npr. Davidovićima i Žrvnju. javlja na freskama i u duborezu Srbije i Makedonije. A takav motiv se često nalazi i na freskama. a što se on u XV v. U prilog tome govori nekoliko okolnosti: figure svirača su u islamskoj nošnji. Ljubinković. Sami stećci po svojim oblicima predstavljaju jednu vrstu arhitek· tonskih motiva. vezane za prodor i naseljavanje Turaka u našim 'k rajevima. 122s Korisno je da se uoče i istraže sličnosti i eventualne umjetničke veze između ovoga motiva stećaka i takvih motiva romaničkog stila kod nas.

'13o I relativno velike polukugle na krovu nekih slj emenjaka vjerovatl1o su predstave kupola u minijaturi. Mnogi sljemenjaci. Trebalo bi se pozabaviti pi tanjem: nisu li baš ta dva elementa š titila zidne plohe kuće od kiše i mijega ? • •• Kako se to iz prednjeg i. npr. U tome okviru istočni krajevi Hercegovine su najboga tiji ovi m motivima. 381 O porije klu i značenju ovih II lotiva situacija je prilično jasna. U odnosu na teritorijalni raspored. Znatan broj primjeraka spada u najbolja ostvarenja. Unutar toga poj edini r. Ispuš tena postolja. Moglo bi se go voriti i o nekim frizovima koji bi se mogli tretirati kao dekorativna arhItektonska plastika. Tako su arkade.tale završne plohe doprinose viziji kupolastog krova. kao što je. npr. grupa arhitektonskih motiva se sastoji od pet osnovnih mo tiva . onaj vojvode Radivoja Opra š ića.ćaka. pogotovo u Hercegovmi. kao tipa balkanske arhitekture. i to pretežno po ugledan. Razumljivo. ili bkvi s u neki nišani. kao elemenat arhitekture. . većina motiva je pažljiv rad boljih majstora. reljefni morivi koji su uvršteni u ovu grupu veoma mnogo doprinose da u stećcima steknemo viziju kuće.. b lizu Teslića. pogo(ovo kada se one nalaze na vrlo kasnim stećcima. koji su veoma slič:Ji staroj bosanskoj ku ć i. a kada imamo na umu tordirano uže. a pogotovo kod primjeraka koji imaju po dva. Osim toga. Svi se javljaju na prib ližno 350 spomenika u oko 650 primjera ka. onda bi se o takvim motivima možda moglo govoriti i kao o arhitektonskim elementima koji imaju određenu funkciju. Benac." na takve motive na sarkofazima. npr. pa i po tri postolja. naroč ito arkade. npr. doprinose viziji crkve i mauzoleja. gdje se grede postavljaju u vodoravnom.lOtivi imaju svoja ograničenija područ­ ja.. a onda i takozvane moravske kuće u Srbiji. Među njima se svojim velikim brojem osobito ističu arkade. što i ina. zatim u okolin i Ilijaša i na više mjesta u istočnoj Bosl1!.1229 Radi se o predstavi drvene konstrukcije pri gradnji k\lee na kanate. a m eđu prostori ispunjavaju šeperom i obljeplju ju ilova'. može se reći da je gotovo sav fond ovih motiva lociran u Bosni i Hercegovini. ~avnika i Žab ljaka. onaj u Vrućici. sa petnaestak svojih varijanti. povijena lozica sa trolistovima. !aganja vidi. kao dio stare Hercegovine. neki od osnovnih mOI iva.će nerijetko stvaraju stećci oblika s ljemenj aka. Tehn ička obrada općenito je dobra. kao. Arkade su došle pod utjecajem romaničke i go tičke umjetnosti u našem primorju. u "kolin i Olova. imaju krovne plohe isturene preko vertikalnih strana. podrazumijevajuć i tu i okolinu Nikš i ća . š indra karakteristika Bosne. gdje i o. Ovdje nije bilo govora o jednom motivu koji se susreće na istočnobosanskim s ljemenjacima. imaju dosta svojih varijeteta . osim toga. čij u je važnost zapazio jedino A. što je očito imitiranje streha kuće. i to one sa polukružnim lukovima. uspravnom i kosom položaju.. utvrđeni gradovi i mrežasti zakloni karakteristika Hercegovi ne. ili potkrovni (nazubij eni) vijenac.om . kakav je.mauzoleja. prije svega viziju crkve . a postoje i sljemenjaci sa krovom na četi­ ri vode. Reljefe u kojima se imitira takav položaj greda vidimo.

"kamenica" koje susreće m o na s tećcima. Mrežasti zakloni su r ezu ltat utjecaja islamske umjetnosti. is:~ć · na Hercegovina . zbog čega su klesari u svojoj slobodi počesto od lazili u čis te improvizacije ukrasa.5.'. . razli čitih dimenzija.30 primjeraka. Crna Gora . Trifuna u Kotoru) . koji je nekada tordiran. Izgleda da je u to ku vremena sv ij est o značenju tih motiva izblijedjela. 181a. Vidi se da Hercegovina raspolaže gotovo sa dvije trećine ovih motiva. Uz ovo ime. brvna i utvrđeni gradovi su originalni motivi koji su insp irisani starom bosanskom planins kom ku ćom i bosanskohercegovačkim feudalnim dvorcima. Njegov teritorijalni raspored izgleda ovako: centralna Bosna . naroč ito osjeća kod nekih degenerisanih arkada. Srbija ..relikvijarima i drugim dj elima primijenjenih umjetnosti.3. niti mitološ koga .. ipak. koji je mogu će kvalificirati . Svi su oni umjetnič ki stiliziran odraz realnog s tanja srednjovjekovnih prilika. U Crnoj Gori. zapadna Hercegovina . a pogotovo u Srbiji. Kružna su najčešće 10 do 15 cm promj era i 2 do 5 cm dubine. ali ga.5. Njih je vrlo malo i po vrstama i po brojnom stanju. OSTALI MOTIVI Postoje i neki motivi koji po svojim osobinama ne pripadaju nijednoj od prethodnih grupa. . Više puta su oiv i čena plastičnim kružnim vijencem. Takvi motivi po svom izgledu s li če motivu krugova i kružnih vijenaca. ali po svojoj namjeni ne bi mogli spadati u grupaciju nebes kih tij ela .. Kam enica" Nerijetko nailazimo na pravilno klesana udubljenja na vodoravnim površinama sanduka i ploča. gdje nalazimo i sasvim id e nti č ne ana logije (kameni poliptih u zb irci Male braće u Dubrovniku i oltarna pala u katedrali sv . 382 .15. nisam priklju čio nijednoj od prethodnih grupa motiva. ~ .7. Nabrojao sam ukupno približno 130 primjera ka ovoga motiva.' Sl. Među njima se izdvaja motiv "kamenica". npr. š to se.:. u njima nema ni čega sakralnoga. . istočna Bosna . .Nekoliko motiva kružnih i pravougaonih udubljenja . Ona su obično kružnog oblika. zapadna Bosna . zbog čega sam ih uklju č io u ovu nedefinisanu grupu .64.. Sindra. također različitih dimenzija. II narodu pos toji i ime "vodenica" za ovaj motiv. Napominjem da se na nekoliko spomenika pojavljuj e po dva ili više puta. ali ih ima i pravougaonih.l 1 primorje sa zaleđem . oni su iznimna pojava. a da sama istočna Hercegovina zauzima 49% čitavog fonda..

umj es to na horizonta lnim. . gdje vidimo oveće elipsas to udubljenje na hrbatu ovoga sljemenjaka. blizu Konjica. naročito u Hercegovini . nedale ko od Trebinja. . 1237 U Lovreč u . . Jedinstven je motiv u Hreši. nalazi se "kamenica" okružena najprije običnim pla s tičnim. iako takvih slu čajeva zaista ima. npr. na vodoravnoj s trani sanduka u Donj em Selu . II Hum čanima . U dolini Trebišnjice sam našao najplasti čnije kružne vijence oko " kamenica"123' Primjerak "kamenice" sa tord iranim vijencem mOŽemo vidjeti . na niskim krovnim plohama dvaju sljemenj aka je po pe t manjih udubljenja u . 12J6 I ina če su ovi motivi p očesto klesani zajedno sa krs tom . Hodovo i oko lina Ljubuš kog) . Zbog toga. u široj okolini Nevesinja (Ziemlje).znaku krsta. "točkom"1235 Ponekad je ovaj motiv isklesan u središ tu krs ta. gdje vidimo " ka menicu" u ob liku du boke rozete.123' Ima i primj eraka koji su okruženi . i to u Hercegovini (Ziem lj e. npr. b lizu Saraj eva. gdje antropomorfna figura u jednoj ruci drži krst. ove brojčane podatke treba uzeti kao aproksi mativne.M. Najobičniji ovaj motiv vidimo. ce možda uvrstio i neku "kamenicu" . Wenzel je ove motive svrstala zajedno sa kružnim vijencima ali je čes to vrlo teško reći koji je kružni vijenac istovremeno i "kamenica". a uŽegaru. a i obratno . nalaze se tri naporedo isklesana kružna udubljenja. blizu Imotskog. u okolini Zad ra.. kako je tO SI. Zanimljiva je i originalna pojava u Raškoj Gori . a onda i tOl·diranim plasti č nim vijencem. ili na završetku nj egovog gornjeg kraka .'231 Oivi čenih kružnim vijencem ima na više mj esta.obručima". - Veliko pra vougaono udub J jenje na sanduk u kod Nevesinja. u Radimlji 1233 U Smriječnju. Dva takva oveća udubl jenja se nalaze u Gornjim Studenci ma. a na dlanu druge je isklesano kružno udublj enje. nedaleko od Lj ubuš kogllJ9 Treba reći da postoji i nekoliko "kamen ica" koj e su isklesane na vertikalnim stranama stećaka. u Za čuli. što je neo bična pojava. ' 238 Pravougaonih udublj enja našao sam pet primjeraka. Moguće je da i u mojim "kamenicama" ima poneki vijenac.da sam uvij en. u oko lini Mos ta ra . 182. kao npr.

Benac kaže da su ova udublj enja vjerovatno veo zana uz kršćanska kultna shvatanja. da se u njih čes to ulijevalo ulje za žižak."52 Ja sam bio mišlj enja da su "kamenice" prvobitno služile za daću. a i drugi se nalaze u Hercegovini . Najizrazitiji primjerak je u Ljubl jenici .u okolini Stoca. da se u njima nekada miješala krv sprijateljenih ili pomirenih bratstava. • •• Kružna udubljenja nisu rijetka pojava na antičkim nadgrobnim spomenici ma i žrtvenicima. Uvjeren sam. postoje tri kružna udublj enja. V.' ''' D. poznatih pod nazivom patera'''4 Rimljani su ponekad upotrebljavali kamene sto· love sa . isto tako.ll45 Takva udubljenja se nalaze i na sta rokršća nskim nadgrobnim spomenicima u raznim krajevima Evrope i sjeverne Afrike. nedaleko od Citluka."·3 U dva s lučaja je taj motiv upravo is pred jelena.udubljenjima u vidu tanjira za pogrebne gozbe na grobljima. Katić pretpostavlj a da su ta udublj enja na stećcima služila kao uljanice za žižak. a saopštio sam j podatak. prikupljen sa tere na istočno od Trebinja. Napominjem da u Bitunjoj. 384 ."48 A. pogotovo u krajevima stare Hercegovine. za koje Benac kaže da označavaju društveni rang. Nevesinja. ' 253 Nakon dubljeg razmišljanja došao sam do uvje renja da .uobičaje no. To su predstave kultnih posudica . Sergejevski smatra da je pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama antičkih spomenika znak da je već tada bila iščez· la svijest o nekadašnjoj funkciji tih posuda. Jedan takav primjerak je već spomenut u Raškoj Gori. ali sada već kao o rnamenat. od kojih dva sa vijencem. nedaleko od Stoca. u Ziemlju i u okolini Citluka. kao i neki od ovih koje sam ovdj e naveo .koji se nekada nalaze na vertikalnim stranama stećaka. ili na krstačama . u okolini Nevesinja'''<l U Ziemlju i u Arapima. Sergejevski u tome vidi pred· stave posudica sličnih antičkim paterama. Vego smatra da su ona služila "za ulijevanje ulja )eoje se prisluživalo u čas t pokoj nika".su "kamenice" na stećcima mogle ponekad poslužiti za miješanje krvi izmirenih bratstava. isklesan je na š'iroj strani krstača. veoma sliče kružnim vijencima i da bi se tako mogli i nazvati. po uzoru na anti6ki i starokršćanski kultni običaj ." 41 Ovaj drugi s lučaj se sastoji od dva niza po četiri kružna udublj enja izm eđu redova slova nat· pisa. o čemu jasno govori pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama stećaka. On i u takvim motivima . da je u .1251 M. ali se mora priznati da ti drugi. vidi iste te posude za libacij u.vremenu stećaka bilo vrlo malo svijesti o toj nekadašnjoj namjeni i da su motivi okruglastih udub· lj enja 'Ila stećcima uveliko klesani kao ukrasi . Curčić misli da se iz njih pila voda .ll4l Njima su s ličn i i neki drugi primjerci.'''' a nađena su i na s tarokršća n s kim sarkofazima u Solinu'''' Izraženo je nekoliko pretpostavki {) razlogu pojave okruglastih udubljenja na stećcima . poput onih uz ljud· ske fi gure sa podignutom rukom u Radimlji. illi da su one najčešće služJle' za ostavljanje tečne žrtvene hrane. u okolini Stoca i u Knežaku. gdje je krvna osveta bila izraženija.ll5() L. i to na čeon im stranama visokih sanduka. naročito u zapadnijim i primorskim krajevima.kišnica u ljekovite svrhe.

pa ih ovdje navodim . našao motiv koji me najviše podsjeća na ašov. š tapa. relativno. npr. kakav su hrvatski velikaši Sub-ići upotrebljavali kao svoj osnovni heraldičk i simbol'ES Na vodoravnoj strani jedne ploče. J oš nekoliko motiva Preostalo je još nekoliko nekvalificiranih motiva. U okolini Kupresa sam našao dva motiva. Pe trić. motiv urezanog .jedan o d načina i stepena klesarskog postupka . Nije poznato šta o ne znače . ili nekog instrumenta. od kojih jedan pod sjeća na predstavu seoske stolice. koji bi možda mogao biti predstava štapa preslice za namotavanje vune ili kudjelje. nakon čega bi trebalo još samo da se ploha sasvim poravna ili uglača. napominjem da se slična poj ava mOže vidjeti i na još nekim stećcima u i s točnoj Bosni. nalazi se mo tiv . koji je evidentirao l259 A. Negdje ti nizovi kosih crtica idu samo na jednu stranu. zbog čega su ga i nazvali " jelica"."Jelica" U l epi. jedva vidljivih. dij elu bosanskog Podrinja.s tilizovanog orlovog krila (?). najVIse u Popovu polju.Grabstein "Trach" ). pentagram je široko rasprostranjen simbol kojemu se pridavala tajanstvena 385 . . Benac. Radi se. koji pripada području opštine Rogatica. u okolini Sibenika."56 U Ziemlju sam na vodoravnoj strani jedne ploče.k lesarski postupak se ta mo zvao "Seitema nsich t" (Scheibenkreuz . o drugoj fazi k lesanja (prva je grubo klesanje). nalazi se jedinstven motiv pentagrama urezanog u krug. pa su iz nepredv iđen ih razloga ostali neurađeni. Na desetak mjesta. blizu Bi leće ."S4 U vezi s tim. postoji nekoliko stećaika u obliku sanduka i sljemenjaka na čijim se vertikalnim stranama vide ili samo naziru gusta i neznatno pla st i čn a rebra. smatrajući da su otkrili do sada neuočen reljefni motiv koji im je naj češće sličio stablu jele. Takav način obradp kamen ih površina pomoću zupčas tog čekića poznat je i iz kasnoantič­ kog razdoblja u Bosni i Hercegovini . kao i u ne kim drugim krajevima . pla s ti č nih crtica koj e teku koso-dolje na obadvije strane. Razmatrajući tu pojavu došao sam do uvjerenja d a se tu uopšte ne radi o klesanju relj efinog motiva. Takva tehnika klesanja primjenjivana je i pri klesanju starih kamenih nadgrobni'ka i u drugim evropskim zemljama. Palavestra i M. mislim. sa krugom pri vrhu."S5 Taj . a u Orahu. l257 Na vodoravn oj strani jedne ploče na nekropoli u Bribiru. zabilježili su i tu pojavu. Ima i primjeraka gdje se umj esto rebara pružaju vertikalni nizov i gus tih . u N j em ačk oj u XVI V. susrećemo manje ili veće plastične kvadratne ili pravougaone površine na h orizontalnim stranama sanduka i ploča. blizu Lištice. Vjerovatno su te površine predviđe ne za klesanje nekih motiva .m . u Trnu. Prema podacima ovoga i s traživača. Stećke u l epi obradili su Vl. uz polumjesec i rozete.u z motive štita sa mačem.. nego da je to . a drugi je vjerovatno neka fantastična životinja.

koja se po svome brojnom stanju i svom sadržaj u veoma 386 . M.Motiv o rI ovog krila na pl oč i II Bribiru kod Sibenika. ali nisam uvjeren da tamo isključivo spadaju. ne spadaju ou reljefne motive."6I Ja sam ove motive naveo i u tekstu koji se odnosi na krstove."60 A. . ostaje onda "kamenica". Nošen je na vizan tij skim štitovima. 183. njeg značaja. Vego kaže da motivi ključeva si mboliziraju vlast sv. Pentagram je i poznati židovski motiv. zbog toga što. U okolini Lištice evidentirana su tri primj erka motiva koji s li č i na ukrštene ključeve. a li su slični i znaku koji se javlja na bosanskom grbu.misli da steća k sa takvim motivom pdpada nekom 'iz crkvenih redova. zbog toga što sliče kosim ili Andrijinim krstovima. u dva slučaja kombinovanih sa rozeticama. naročito kao motiv na tekstilu i šarenim jajima. Ako reduciramo "jelicu" i kvadratne ili pravougaone plastične površine. po mome mišljenju.SI. a mnogo su ga upotrebljavali i Sl aveni . Postoji još nekoJi. * ** Ovakvo grupisanje motiva je po mnogo čemu neobično. posebno u ratu.ko neobi čnih motiva za koj e mislim da su od mazbog čega se na njima ne zadržavam. Benac u njima vidi predstave drvenih ključeva koji bi mogli imati 2lnačenje nekog crkvenog amblema. Petra. pa . natprirodna moć.

a če tverouglasti štitovi bi se gotovo mogli pripisati samo Hercegovini. Ukupan broj svih motiva ove grupe iznosi približno 150 primjeraka. neke vrste scena. Kao pojedinačni osnovni motivi u vrhu lj estvice stoje zV'ijezde-rozete. Arkade su gotovo isključivo motiv Hercegovine. ljudske figure.. pogotovo kada imamo na umu tako brojne podvrste. Kao čisto bosanski motivi ističu se spirale. što je bilo od utjecaja na toliku rasprostranjenost. iako u okviru tih grupacija ima nekih motiva č iji je teritorij ograničen. iako se za stablo i ljiljan može reći da su za· jednička karakterisLi'ka zapadne Bosne i ImobSke krajine. Mnogo više je motiva č ija su područja ograničena. zajed. a najviše u istočnoj Hercegovini. Na dnu lj estvice su simboli zanata. Od poj edinačnih vrsta motiva vrlo široko se raspro· stiru krstovi. od kojih svaka ima svoje os novne vrste i podvrs te motiva. ovo ukupno brojno stanje treba uzeti kao približno . sjekirica i višelatični list. Ukupno brojno stanje motiva iznosi oko SOO primjemka. nizovi rozeta. sa oko 700 primjeraka. koplja. onda bi prvo mjesto zauzeli krstovi. Dalji najbrojniji pojedinačni motivi su : polumjeseci.. grozd i još neki drugi. tačno. a u njoj je najveća koncemtraoija i većine onih opštih. sa oko 800 primjeraka. Ako zvijezde odvojimo od rozeta.motiva. štitovi i štitovi s mačevima su motivi Hercegovine i primorja 's a za leđem.ističe i uz nju još sedam motiva. ničkih . kojih ima po 1400 i nešto više primjeraka. ali !li siromaštvu. To se ne može reći za s usj edna republička područja. kao što su. stilizova11li listovi. zvijezde-rozete. Teritol1ijalni raspored motiva je prilično neravnomjeran. Proizlazi da sav fond reljefnih motiva ima 78 osnovnih vrsta i 313 podvrsta motiva. kao što su jeleni.028 stećaka koji imaju ukrase.i najbrojniji motivi. šindra i većina biljnih motiva. Hercegovina je općenito najbogatija. Gotovo polovina svih motiva scena. proističe da oko jedna četvrtina tih primjeraka ima po dva ukrasa. Brojni motivi su obilježje istočnih krajeva Bosne i Hercegov>ne. naj šire se rasprostiru vrpce. arka· de. vrlo različitih i uglavnom nekvalificiranih. Kao grupne kategorije najbrojnije su bordure i astraini motivi. gdje mno- . a najmanja je grupa simbola zanimanja. npr. polumjeseci i tordirano uže. Na teritoriju sadašnje Bosne i Hercegovine postoje svi osnovni motivi. Većina motiva ove grupe nalazi se u Hercegovini. sa svojih 114 primj eraka. koji zajedno zauzimaju nešto više od desetak primjeraka. To su istovremeno . Ovi pokazatelji ne govore o nekom velikom bogatstvu repertoara motiva. npr. astraini motivi i krstovi. Općenito uzevši. Kako u svemu imamo 6. Pošto nije bilo moguće baš u svakom ~Iučaj u utvrditi koliko se puta javlja neki motiv. tordirano uže i povijena lozica sa trolistovima ili drugačijim urne· cima. konj'i. OPĆENITO O REUEFIMA STEĆAKA Sintetičan pregled ovoga prikaza i razmatranja svih reljefnih motiva stećaka upućuje na nekoliko instruktivnih osnovnih pokazatelja i zaključaka: 387 Svi su motivi obuhvaćeni ovom sistematizacijom koja ima 11 grup· nih kategorija. nalazi se u Hercegovini.

Ali.biljnih. Pri određivanju por'ije'k. Od pojedinačnih primjeraka steća­ ka bogatstvom li kvalitetom svojih reljefa osobito se ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. a za Bosnu spirale. npr. svojim crtežima. a onda i nekim od kasnijih stilskih umj etni čkih razdoblja . koji se sada nalazi u vrtu Zema lj skog muzej a u Sarajevu. Međutim. treba reći da su za klesanje relj efa prvenstveno i najviše odabirani sljemenjaci i visoki sanduci. itd. šindra. u primorju i njegovom zaleđu lI1ema mnogih bordura.gih motiva nema. Kako je kršćanstvo usvojilo i svojim potrebama p nilagodilo neke paganske motive. do vremena stećaka su m. Najviše dobro urađenih i likovno vrijednih motiva nalazi se u Hercegovini.krstova nego i znatan broj fi guralnih predstava i čitavih scena. životinjskih li ljud& klih motiva... arkada. a potom i krstače. mrežasti za'kl()![1i i scene lova. kao što su simboli poljoprivrednih zanimal!1ja. zbog čega taj repertoar u svojoj suštini ima kršćanski sakralni karakter. I čis to likovne osobine motiva su dosta neujednačene . Snažan pečat dobrom dijelu repertoara motiva stećaka utisnula je kršćans ka umjernost.ki paganski slavenski motivi i neposredno stigli. čes to elegantnih linija i pokreta. npr. a ima i dosta ostalih vrsta motiva koja s u djelo nedovoljno . romanici ili gotici. kompozicijama. konji i zmije. posebno iz pronađe nih i navedenih analogija. kola i turnira . postoje i -jzvjesne. pa većina scena. stabala i spirala od . Većina figuralnih predstava i scena. svoje pravo rođenje. Veoma je važna okolnost što je većina takvih motiva vezana za vjerovanja i umjetnost starih paganskih Slavena. Ipak.imaju. polumj esece.la naših motiva moramo imati 388 . U Crnoj Gori su mnogi motivi zajednički i istočnoj Hercegovini.. zvijezde. pogotovo svastika. niti koje dopiru od umjetnosti islamskih naroda. veliki broj motiva s tećaka duguje srednjovjekoVll1oj umjetnosti. kao i krstovi . spirala i raznovrsnih dekorativnih motiva.. Tako su. I u samoj Bosni i Hercegovini rama područja i krajevi umaju svoje karakteristič ne mOtive. biljnih. Međutim. onda ljudske predstave. kao npr. npr. velikJi broj bordura. četverougao­ ni štitovi. Osim toga. astraini motivi . kao i neke bordure. skladnim i proporcionalnim odnosima. naročito ljudskih figura je slab klesarski rad. u toj oblasti se javljaju neki motivi kojih nema u Bosni i Hercegovini . li to u njenim istočnim krajevima. ali znatan broj ih uopšte nedostaje. prije 's vega starokršćanskom. kružna udubljenj a (patere) i portreti pokojnika potječu iz umjetnosti antičke epohe. glava i rugura od ljudskih motiva.pre dromanici. tordirano uže i bordure od kosih paralelica i cikcak-linija. kao i samih scerna. jeleni. ptice i zmije od živoNnjskih. Illaročito lov. ili potpunije formiranje putem transformacije. kao što su spirale. rozeta. govore da je među k. ruka. Međutim . a onda i neki biljni motivi. a nema ni ljiljana. za Hercegovinu karakteristične arkade. koplja tt stilizovani višelatični listovi. U taj okvir spadaju ne samo motivi . osim na amorfnim. nizovi rozeta. zatim neki biljni i životinjski motivi. Ta'ko. Ustanovljeno je da se reljefni motivi nalaze na svim vrstama oblika stećaka.lesa:rima stećaka bilo darovitih i sposobnih umjetnika. vidi se da znatan broj naših osnovnih reljefnih motiva vode svoje porijeklo još iz predistorijskih vremena. te matan broj figuralnih predstava. rozete.vještih majstora. Tako daleku prošlost . to se i na nekim motivima stećaka psjeća ta s imbioza. iako ne tako brojne i snažne. snažnim vitalndm izražajima. što naročito vrijedi za krstove. Izgleda da povijena lozica sa trolistovima. I z podataka koji su naprijed saopšteni.

kao da su u drugom planu. nego nekoliko izvorišta . prvenstveno pripadnika privilegovanog društvenog sloja. kamene plastike crkvenih građevina. na kršćanskoj umjetnosti. 389 . a ovamo spadaju i ljudske figure sa podignutim rukama . koji su također prisutni. a onda i od reHkvij ara. imaju i . Sve je uglavnom u znaku 'isticanja društvenog ugleda i vlasti tadašnjih ljudi. Pored svega toga. u sjenci onih prvih.nog srednjeg vijeka i uglaVillom neposrednog utjecaja umjetnosti zapadnoevropske gotike.karakter. i hera ldičke oznake. Većina motiva je mogla biti vezana za paganske i kršćanske kultove smrti i uskrsnuća. Stoga 's u mnogi motivi stećaka postali ili čiste dekoracije ili realne predstave života i običaja tadašnjih ljudi. kršćansko srednjovjekovno i islams'ko. kao i od fresaka. Međutim. . i to prevashodno slavensko. a donekle j islams'ka. pored toga što su rezultat opštih uslova cr atmosfere kulture i umjetnosti ovoga dijela Evrope. posebno sa spomenicima moravske škdle. motivi stećaka su rezultat prilika i shvatanja ka. Uz to je prisutna staroslavenska komponenta.. Suština izgleda takva.svoje posebne veze sa romanikom. Objašnjenje značenja naših motiva uglavnom je .na umu ne jedno. mislim. bolji s\'ijet njegovoj duši. ali još više sa gotikom našega primorja. odnosno o borbi pravog kršćanina za drugi. kada se umjetnost zapadnoevropskog feudalizma najviše odražavala u djelima sa temama viteštva i lagodnog dvorskog života. Otuda prava poplava motiva viteškog oružja. Težište je. starokršćansko. a atrJbuti straha od . što se. nam se da su podstJicaji dolazili najviše od reljefa sarkofaga i drugih nadgrobnih spomenrka. a onda i sa umjetnošću u Vizantiji i u Srbiji. kada su u svijesti ljudi stani kultovi i mitovi u dobroj mjeri već bili zaboravljeni. O'ni. U pogledu stilskih karakteristika.predistorijsko. odražava u portretima i nekim arl>itektonskim i heraIdičkim motivima. zbog čega je i najviše simbola koji govore o smrti.s cene lova i turnira.uslovljeno samim njihovim porijeklom. reljefi stećaka imaju dosta autohtonoga. U tome pogledu sigurno je bilo ugledanja majstora stećaka. antičko. zbog čega su i ti motivi poprimili takav . uz ostalo. motivi stećaka.smrti.

148. Karaman. Beograd 3. I N. Titograd 1970. 24 M. 17. sl. Zagreb 1953. Starobosanski mramorovi. 5--6. 174. 51. 11 C. O bosanskim srednjovjekovnim s t ećc i ma. Truhelka. Srpska srednjovekovna skulptura.158. Zagreb 1972. Beograd 1967. Sarajevo 1971. Siroki Brijeg. Sarajevo 1914. . 371 i 372. VI 1954. Tri stari ja groblja u s t uden ičkom kraju. Miletić. l' M. 21 N. Nov i Sad 1955.93. Krleža i saradnici. Sarajevo 1954. Godišnjak Is torij s kog društva Bosne i Hercegovine VIII. Starohrvatska prosvjeta. knj. Glas nik Zemaljskog muzeja III. Umjetnost stećaka. • S.udmer. 1. Bosanska narodna (pa tarenska) crkva. 301. Is torij a Crne Gore. Renđeo. 43 iSO. I građa 390 . d. Motivi na bosanskohercegovačkim s t ećcima. 17 i 27. Stećci (Mala is torija umetnosti). " Enciklopedija likovnih umj etnosti IV. J . Split 1961. kataloška-topografski pregled. Književne novine. Sergejevski. IV. Zagreb 1954. Is ti. sl. VII. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalm acij i 13. Glasnik Zemalj skog muzeja III. Sarajevo 1965.390--394. tom l. Starohosanski mramorovi. Skulptura. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. Rcnđeo. Simbolika sređnjevjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. I I P.NAPOMENE L Renđeo. 5. Srednjovjekovna skulptura tl B osni. 108. serija društvenih nauka 10. 48 (izdato kao rukopis). Sarajevo 1891. 49. II J . Katalog izložbe stećaka. knj. 341-348 i dr. Sarajevo 1956. na st r. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII.. n. N A. Sarajevo 1974. Bešlagić. Glasnik Zemaljskog muzeja. Zagreb 1964. " S. 5 M. . 301. Monumentalna i dekoralivna arhitektura tl s rednjovekovnoj Srbiji.230. 230. Sarajevo 1952. knj . Miletić. Benac. Wenzel. Dvorniković. Sarajevo 1942. Sa. Sarajevo 1914. H 1. Kupres. g. 27 C..rajevo 1967. Dobri pas tir XV-XVI . 63l.s t ećc i. 30. Beograd 1954. 5. Sarajevo 1952. 19. Srednjovjekovne nekropole okoline Travnika. J. 71. Dalmatinski majstori Ll srednjovjekovno j Bosni i Hercegovini. d. JJ A.2. Ž . Truhelka . 37 1. 52. sl. sl. Zagreb 1966. 161. 53 i 692. u A. n. sv.. ll> Vl. Krleža. Novi Sad 1971. IV. Srednjovjekovni nadgrobni spomemCt .36. II Is ti. N. Crkva sv. Korošec.. n. Stećci u CavLalu i Du brovačkoj župi. Maksimović. Solovjev. Starokršćanska arheologija. Slećci centralne Bosne. Sarajevo 1974. Wenzel. Zenica 1973.26-34. Sarajevo 1952. d. 21 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Francuskoj 1971. na s tr. sl. Be šlag ić. Truhelka. · Stećci.. Maks i mović. Ukrasni motivi na s t ećcima. 157. 7 M. d. 17 D. Sarajevo 1966. Petrović. Enciklopedija likovnih umjetnosti III.26 1. Bibliografija i za umjetnost i srodne s truke VIII. br.371. Zlato i srebro Zadra i Nina. Bogumilsk i 1rzramorovi. Sljemenjak iz Lipenovića je sada u Etnografskom muzeju u Beogradu. Ive u Podmilačju. s. 37 1. Zagreb 1931. II. 37-41. So}ovjev. 19 P. XI-XII. Fisko vić. 96. Zbornik Matice srpske. 2~ S. Srednjovjekovna skulptura u Bosni i H ercegovini. 10 Vidi poglavlje o oblicima stećaka. l Isti. Treći program Radio Sarajeva Ill. s tr. br. l C. n. Sarajevo 1891. 16 Isti. III serija. Osvrt na s redovječne spomenike Bosne. Deroko. 4 I. 336-337. Be š la g ić. l:. Glasnik Zemalj skog muzeja XXVI .lo Lj. 15-17. 12. Sarajevo 1965. Osvrt na sredovječne spomenike Bosne. Radovi Muzeja grada Zenice III. Kujundžić. II Isti. Jl C. 3. II Is ta. Napretkova Povijes t Bosne i H ercegovine. Treći program Radio Sarajeva III . Beograd 1962. 6 A.

str. Split 1961. 61 Lj. Stare srpske minijature Beograd 1950. l7 C. 205.. 66 A. LXVI . Zagreb 1959. 6. 401 J. st I sto tamo. Skovran.J. Freske X lI I v. Popović. 427-428. n.. knj. sl. Skulptura. . 70 M.! S. 75-94. Sl M. na str. 71 C. n. ~ C. sl. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. " Ista. n. Krleža i saradnici. Mak s imo vić. sl. Roma 1964. 258. na str. sl. sl.16 M. " Z. Stećci u Gornjem Hrasnu. Beograd 1954. 26. 4. 101. " C. 132. IX (Istorija i etnografija). br. T. 36. Zagreb 1972. sl. Rijetka vrsta nadgrobni/l spomenika u kumanovskom kraju. 44-45 i 50-51. sl. n. SI Kao napomena 54. 3. Bobovac i Kraljeva Sutjeska. s l. Stećci u okolini Zabljaka. VIII. Popović. 123. Naše starine VII . Radovi Muzeja grada Zenice III. Zbornik radova SAN LIX Vizanto!o ški institut. na s tr. Fisković. d. n. S. Anđelić. Zagreb 1930. 17 Sv. s l. Sl Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji i Francuskoj. 19. 3-9. 3. Sarajevo 1960. Titograd 1970. Sarajevo. Glasnik Zemaljskog muzeja. Fisković. Beš l agić. na str. 5. sl. 12 i 13. 49. u Manastiru Morači. n. Prilozi povijes ti umjetnosti u Dalmaciji 12. sl. tom l. Naše starine II.. 4 L M. 61 Isti. . d . sl Pjer di Burge. 98-99. 47 Na is tom mjestu . d. LXXI. I storija Crne Gore.. sl. n. . Maksimović. lIO S. 60 Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomeni ka kulture u Dubrovniku. T. sl. 1973. 68 I sto tamo.ikovnih umjetnosti I. s l. Sarajevo 1954. d. 374. sl. 6J Moje bilješ ke sa studij s kog putovanja u Italiji. Sarajevo 1965. T. Call edrali di Puglia. 557 i 558. S9 J. Treći program Radio Sarajeva III. 125 i 133. T.. d. 64 C. d. n. Isti. sl. LXVIII. ~ A. n. d. Zagreb 1964. Ukrasni motivi na stećcima. JZ Isti. n. n.. Sarajevo 1954. 74 B. 441 i T. Truhelka. Beograd 1961 .. 18.. 9. Jane. sl. d. sl. sl. Ornamenti fre saka. Glasnik Etnografs kog muzej a u Beogradu. Zlalo i srebro Zadra i Nina. T. sl. s l. d. Anđeli ć. N. 180. 51. Maksimović. n. na str. 104. d. 65 Enciklopedija l.. d.. Sarajevo 1956.. 40 Isti. 425. ] 9 A. sl. 4S Moje zabilješke na studij s kom putovanju u Italiji. Zenica 1973. 50 i 51. Krleža i saradnici . 10l-lll. Krleža i saradnici. n. 9. 43 C. Kopts ka umetnost (biblioteka "Umetnost u svetu") Novi Sad 1970 (prevod s francuskog). Skulptura. na s tr. knj. 154-155. 20. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Istorija Crne Gore II/ l.. 8 i 18. 197-1 99. s6 Gipsani odljev u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moja bilješka. Moje bilješke na licu miesta. sl. d. Stećci u Cavtatu i Dubrovačkoj tupi. sl. n Moja bilješka sa studij skog putovanja u Francuskoj 1971. Radojković. 71 I sti. ll.. Wenzel. 110. sl. Beograd 1956. Bešlagić.391 . Stećci u dolini Neretve. 63-64. Iz kolijevke hrvats ke prošlosti. Beograd 1958. T. Karaman.. sl.. sl. na str. n. 71 Is ti. Razni rezbareni predmeti Ll Bosni i Hercegovini. Sergejevski. ~ D. Be š l ag i ć. Fragm ents du style Roman il Dubrovnik.99. T. s. sl. Radojčić. XXVII a: Minijature Ju goslavije. g. 69 P. 130. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina Ll Barletti. ~ C. 177. Beograd 1973. d. Truhelka. 6.. Skulptura vladarskih dvorova u srednjovjekovnoj Bosni. 84. Karaman. Truhelka.. n. knj. C. 22. 94. '~ J.. 458. 22 i 44--45. P opović. Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV XV V. 122. Petrucci. Dabravina. d. Deroko. 49 Lj. sl. Archaeologia jugoslavica I. Split 1960. 42 P. II. VII. s l. na str. 48. Sarajevo 1974. 158. LXVI. d. 98. sl.

n. Jl9 Ist i. VIII. 155 i 159. sl. Saopštenja IX.. d. Wenzel.. sl. sl. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina u Barletti. 20 i 21. Isti. n. M. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 16-17. n. sl. XLVII. " Lj. Zagreb 1959. 14. n. 268. n. Wenzel. Beograd 1956-1957. T. CVIlI. sl. sl. IX. 10. Wenzel.mjetnosti. 110 i 135. n. 111 i 117. T. Sarajevo 1895. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci u dolini Trebišnjiee. Hum sko eparhijsko vlastelinstvo i crkva svetoga Petra u Bijelom Polju. d. sl. Ill a Z. n. T. Ljubuški. '" Isti. sl. Titograd 1970. Bešlagić. Zagreb 1930. d.. d. Bešlagić. Karaman. Stećci u dolini Neretve. sl. 9. d. 15 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Italiji. 109 R. n. 93-95. 36. 6. XL. sl. 4. 1. Sarajevo 1962. 54-57. 7. d. 19 M. d. 108. XLIX. d. Stećci centralne Bosne. Mijović. sl. 25.. 90i C. 80--82.. I i 2. Sarajevo 1962. Bešlagić. Jane. O razvitku starohrvatske u. sl. 101 A. 7-8. 110 P. sl. ledna alatka iz XIV v. 75.. knj. II I J. 57. Beograd 1940. 99 J. Starinar IX-X. 141. 94 S. 41. o . Bešlagić. Starinar XV-XVI.. Stećci u Bitunjoj. 112 S. T. sl. L. Truhelka. '" Ista. Crkveni umetnički vez. X. Istorija Crne Gore. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12.. XLVIII. Beograd 1970. Starinar VII-VIII. Stećci u Ziemlju. n. T. Z. Truhelka. Strzygowski. Krleža i saradnici. sl. T.. 6. 72. 24 . Sarajevo 1964. sl.. sl. Karaman. Stećei na Blidinju. sl. str. M. sl. sl. • Isti. Il ~ S. 15. 101 Isti. lO J Gipsani odljev se nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. X. n. Karaman. sl. Glasnik Zemaljskog muze· ja VII. 16. • Ista. sl.. sl. sl. Jane. !lb M. T. d. knj. VIII. 16. T. LIV. Starokršćanska arheologija. Ista. Naše starine II.. 12. 13. O M C. tom I. Wenzel. sl. XLIV. 91-92. VII. sl. 294 i 295. sl. 129-143. O putovima bizant ijskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana. VIII. n. Zagreb 1958. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu. Naše starine VII. T. M Christa Schug-Wille. 78..II S. Starohrvatska prosvjeta. 11 7 Isti.. Zagreb 1927. T. sl. T. II. Rijeka 1970. 118. Wenzel. Bešlagić. Maksimović. XLV. d. T. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). sl.. 392 . ll. Prilog . sl. Nikolić. Kalinovik.. 316-321. n. 25-26. n. Split 1960. I. Beograd 1964-1965. 19. T. T. n. Naše starine IX. sl. 2 i 3. 16. Sarajevo 1967. d. Srpska srednjovekovna sku. T. 9: J. 1005 A. T. Zagreb 1964. 185.. sl. Vego. d. 57-58.lptura. na str. 22.. Petrucci. n. Ljubinković. sl. 9! C. d. III Z. sl. M.. Beograd 1972-1973. Bešlagić. Slikarstvo i primijenjena umjetnost. SJ S. n. 349. 105. Beograd 1958-1959. M. d. d. d. n.286.. Wenzel. O " S. 91 i 88. Stećei Duvanjskog Polja. g. St ećci u Gornjem Hrasnu. " M. sl. 314-315 i T. Zagreb 1931. n. d. 123. 171. lOS Moja zapažanja na samome objektu. na str. o . Janc. n. 32 i T. " Lj. d.. sl. . Maksimović. Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne. 17 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj 1971. 12 i 13. sv. 9$ S. d. proučavanju živopisa manastira lošanice. Wenzel. n. Novi Sad 1971. Kraljevo 1975. Mirković. sl. d. 114. Sarajevo 1960. Stećci u okolini ZabIjaka. Sarajevo 1964. Fisković. Iz kolijevke hrvatske prošlosti. Minijatura u Jugoslaviji. Lj. Bešlagić. sl. M. M. sl. Deroko. 100 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. " Raška baština l . Beograd 1973. Naše starine VIII. 306-308. Sarajevo 1954. IlO R. XXIII.

Ut Lj . s.» M. Isti. Mak s imovi ć . L. . d . 5tećci tl dolini Neretve. knj.393. L~ G. . d . n. St ećci u Cavlatu i Dubrovačkoj župi . Beograd 1972. ~ N. L ~ M. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. 4~4. Istorija Crne Gore. T. sl. 35.. Bešlagić. Lst Prema J. Beograd 1967. XXVII. Stari nar. 57. sl. prva Razgovor ugodni naroda slovinskoga. ll. 16 i T. Sarajevo 1924. D . Tomić. . Umjetnost. n. na str. Srpska srednjovekovna skulptura. N. Radovi Muzeja grada Zenice III . St ećei i nadgrobne ploče tl Makarskom primorju. Zenica 1973. d. Starohrvatska prosvjeta.1976. n. Benac. Trough Bosnia and the H erzegowina on foot. m A. 23. Slećcl na Bl. sl. Stećci lt okolini Vlasenice. 20. Kam eni nadgrobni spo menici. Karaman. Beograd 1953. 27. 394--395. u7 J. L S) M. knj. 97-101. 27. J. 27-38. N. Beograd 1972. 165. Korošec. XXXIII . Đurić. LM Isti. Sarajevo 1965. ul A. Sarajevo 1954. sJ. Wenzel. XXXIX. Radojković . L}& D. 79. sl. Sarajevo 1966.322. Sarajevo 1954. Curčić. Titograd 1970. . UG N. Sarajevo 1952.. 33. sl. Jugoslavija VII. Solovjev. Krleža i saradnici. n. d. 396. 216.6. L4r. XXXIX. 147-199. Sarajevo 1952.. Filipović. Ludmer. d. '" M. 54. 6 i 7. Mini ć M. Ober die Bedeutung einiger S ymbole an den Bogumilengriibern. 14. d. Maksimovi ć. 42. 173. 151.. Božani ć·Bezić. Rendeu. Stećei ceni ralne Bosne. sl. 32-34.1 S. Krleža i saradnici. Bock. Stećci na Blidinju. sl. lU D. 11 8. III N. 9. lU M. n. A. Zagreb 1954. Popovo. XXIH. Zagreb 8-22 kolovoza 1974. Stećci centralne Bosne. Siroki Brijeg. 6.. 180. 37~7.. na str. I. N. 59 i 62. UL S. . II . V. 31-32. n. d. III serija. U l Moje bilješke kod samoga spomenika.. LfJ A. . Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. 167-171. sv. 20. XIII. L60 D. XXI (1970). 4. Ll-' M . M. III D. Isti. London 1876. E. T. Sarajevo 1966. Benac. d. d. d. Isti. Sarajevo 1967. T. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine XVI. Benac. sl. 41. Sarajevo 1967.! V. Wenzel. sl. 3. "Oko". N. nap. Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. Starinar. LU I. d. Ranoslavensko doba. 128-135. L6. Isti. Zagreb 1942. Beograd 1972... L~ Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji. S. n. Vego. Fisković. ll9 A. T.. sl.. Sergejevski. Naše starine II. 497. ll5 C. Wenzel.. s. Sarajevo 1952. U6 Isti. Radovi Muzeja grada Zenice III. . n. sl. ! U J . . D . Renđeo . Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. tom 2. B eš l agić. XXIII. sl. Starinar. IV. 154-155. Stuttgart 1973. d. sl. Zagreb 1959. d . Be š la g ić . Schwab ische Rovnanik . Wenzel. 52. Novi Sad 1971. Zagreb 1959. D .393 '" A. s. n... T. 3. s. Zbornik Muzeja primenjenih umetnos ti 19-20. 54.. n . Sarajevo 1952. Sergeje vski. Simboličke preds tave na s te ćc ima. sl. L 6L P. n. Uli A. L~ S. Starobosanski mramorovi. B. knj. 14-1 5.. B eš l ag i ć. ll4 Moje bilješke kod samoga spomenika. Vidovi ć.290---292. S iroki Brijeg.. . Mileti ć. Isti. 54. III V. Stećci II okolil1i Vla senice. 174. T. Zenica 1973. Naše starine II . Beograd 1975. Ewans. Rukopis o s tećcima u Biblioteci Zemaljskog muzeja II Sarajevu.din ju. Starina r. XVIII (1966). n. I . Ostava srednjovekovnog nakita tl Narodnom muzeju u Požarevcu. u1 Kameni grb se nalazi II lapidariju Narodnog muzeja II Zadru . sl. Siroki Brijeg... T. Idrizović. Wilke. d . d. Benac. UL M . L ~ Djela Andrij e Ka čića Mi o š i ća. O bosanskim srednjovjekovnim stećcima. Solovjev.

s. . 130. Skobalj . ll' M. n. If' D. sl. B eš l ag i ć . n. n. s l. '" E. Kupres. d. d . Đuri ć. XCII I . Cetinje 1952. Ma za li ć . Dub rovnik 1970. Sarajevo 1952. Boc k. n. 119 A. Sarajevo 1950. Be š l ag i ć. sl. 252. Beograd 1970. na istom mjes tu. 161 M. 30. d. Sarajevo 1954. sl.. l" L. :oo S. Hrišćan s ki nišani u okolini Travnika. 111.. 36. 190 A. Kupres. sl. Sergejevski . 19 i 20. sl. 16. Siroki Brijeg. Stećci II dolini Neretve. . lIM F. Sarajevo 1969. Benac. Umjetno st. Benac. K a ti ć . nap. Zagreb 1931 . n. 43. . L9I Isti. Solovjev. 16 i 19. Naše starine XII. 29. 22 prema A. 93-95. II. lLl V. '" A. Anali Historijskog instituta JAZU II Dubrovniku XII . Benac. Kupres. 211 G. IH S. Truhelka. 322. Stećc i Hodova. 12. n. Balcanica IV. Obredne gom ile. Sarajevo 1952. d. 2:. 58-61. 34. 16. Bencu.. Vidovi ć . Titograd 1970. I 'J M. Wild . 17.. 159. Karaman.. 25. 57. n. lU P. Sveti Križ na Ciovu 1970. 116 C. Bosanska vila. ZVI Isti . Srps ki mitološki rečnik . d. n. Hoernes. d. 'o A.. O spom enicima.. s l. Starokršća n sk a arheologija. sl. Sergejevski. '" S. It. br. Beograd 1973. :t. B ešl agić. 130. Pe trov i ć. \28-135. d . d. T. '" P.. Isti.44. sl. d. 2:. Sarajevo 1956. 25. Radimlja. 'u A. n.27. N. 191 Moje bilješke na licu mjes ta.135. Die Darstellung des bogumilischen "Perjectus" auf den miltelalterliellen Grabdenkmii. n. Skobalj. Sarajevo 1954. n. Istorija Crne Gore. 40. Srednjovje kovno groblje kod Pet rove c rkve ll.II L. Naše starine IV. n.. M. III serija. Wenzel. Sergejevski. n . n.. Skobalj. s l.\20. Zagreb 1964. sl. Karaman. 145. 231. R adi ć . !JJ Lj . Sarajevo 1964. 11>01 IM JO) 394 . B eš lagić. Pet rov i ć . Mi rkov i ć. 146 . Zagreb 1954. sl. Vego. Stećci u Imot skoj Kra jini. loj A. 31. Sarajevo 1888. '" D. n. s l. 128.. sv 3. 18.. 14. ln Minijatura u Jugoslaviji. III M. Iz kolijevke hrvalske prošlosti. 21 i 22 . 183. 11l Đ. d. Stećc i u okolini Kladnja. Naše starine X . 20. lI O A. ZOl D. 'o M. Naše s tarine II.. Benac. n. Wenzel. n . 111 Vidi nap. Starohrvatska prosvj eta . d. Sarajevo 1954. sl. 49. 19. SOlovjev. d. n.) Bosniens und der Herzego wina. B eš l agić. Lud mer. Ljtlbif'lje. 145. "I S. 171 Moje bilješke sa studij skog putovanja u Italij i i Mađarsko j .. 176. Nik š iću. 134.P. n. '" D. d. Cetinje 1952.. Pe trov ić. Truhelka. 36 i 45. d. 111 P. d.. 26. I lli A. sl. Zagreb 1930. '" V. Glasnik Zemaljskog muzeja . '" A. 17. d. Skobalj . I M A. l1J C. Sarajevo 1965. Anđe li ć . 1. n.. d .. Curč ić. n. llJ Lj . tom 2.le rn (Stećc. n. 89 105.. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću. Solovjev.. 91. Mitt elalterliche Grabdenkmiiler in der Herzegowin a I. d. . d. 81 i 110. 27. ISol D. A.. T . 52. 235.. Siroki Brijeg.. 167. n. Neka pitanja bosanske heraldik e. We nzel. knj . Vidović. 84. XIX (Arheologija). d. d. 195 S. 102. d. Wenzel. Sarajevo 1954. sl. T . d.

12.. d. n. sl. Glas nik Zema ljskog muzeja Ill. Tr uhelka. n. '" Ista. sl. 162.. sl. 20-21. Ka t ić .m S . T.. d .16. Ka t ić. Be š la g i ć. Sarajevo 1942. sl.. d. 21-22.. Baltrušaiti s. d. Naše starine X lI . Be š lagi ć. 12 i 31. X LVIlI . g. Truhelka. n . 217. 26 i 27. d . sl. I II . CXIV. Beograd 1973. Sarajevo 1965. '" M. Truhelka. 156. 52. sl. XXXII. 38. Popovo. s l. L.. . 234. Be š lagić. d. n. Napretkova Povijest Bosne i Hercegovine. ul Isti . Naše starine X. Sarajevo 1972.. I sta. d.. n. XXX II . XLIII . IV. lli S. d. 2. ll) S. sl. d.. 4. Tra lji ć. n . Isti. XX III. XXV I. XX IX. T. m Vuk St e fa n ov i ć-Ka ra d ž i ć. m D. 5-9.. 62. Naše starine X I. d. d . l (1 L. Wenzel. 26. Trnovo. n. sl.. sl. T. lli Isti . d . Beš l ag i ć. Most 17. Srednjovjekovni stećci u Boslz i i H ercegovini. Glasnik Zemalj skog muzeja. 1-7. Sarajevo 1971 . Simbolika sredHjovjeko vnih nadgrobnih spomenika Ll Bosni i Hercegovini. '" M. 162. T. W S. Salmi. XX IV.18. Sarajevo 1891. sl.. sl. Stari nar XV-XV I. 17. V i dov i ć. sl. XXX I. Narodna uzdanica lendar za 1940. T. T. T. Srpske narodne pjesme.. Sarajevo 1948. ll~ A. 27 i 28.16. n. Wenzel. Mila no 1902.. Ljubinje. Beograd 1964-1 965. sl.. sl. ll! Isti. '" Ista.. Mos tar 1978.. st r. XX V. T. 134. d. Patarenstva tl srednjovjekovnoj Hercegovini. Le Mayen age fan tast ique. lL9 1. sl. m S . . m L. n. d . T. l . 125-127. 184. ~ Z. n. S toria Dell'a rt e It al ia na JI. X1J C. 4. 27-30. 38. Izraz X. 24. 16---17. . m u( .. ~ M. T. 104. nl A. 8-12 i 14-16. m A. Stećci i njihova umjetnost. Stećei tt Ziemiju. Wenzel. 25-26. Sarajevo 1966. 366. 183. "' Ista. Solovjev. W Is ta.. Sarajevo 1956 . 20-23 i 27. 12 i T. Truhelka. 11 . Korošec . LII. n. II . Naše starine III .. Ven turi. XX III. knj . sl. sl. sl. m C. V as i ć. 26. n . T. 24 i 26.. sl. T. sl. T. T. n. d. n. Glasnik Etnografskog muzeja 36. sl. XXVI . T. 160 Moje bilješke u Vizanto loškom muzeju u Atini . 27-28. 135-140.. d. 30. 22. sl. n . X19 Moje bilješ ke u Arheološkom muzej u u Ati ni. sl.. 6 i 14.. '" Ista. lU Ista. T. lit Ka- P. sl. 633. sl. N. sl. 255-256. X11 M. 18-19. s. '" A. '" Ista. d . 5. Moje bilješke sa s tudijskog pu tovanja u Italij i i Francuskoj . n. izdanje "Prosvete".. XXX. m C. u> M. xli Moje bilješke sa stud ij skih putovanja u Italiji . Ista. Muslimanski nadg rob ni spomenici. Roma 1936. 15. sl. 202. sl. 1.. 383. 395 M. sl. De roko. sl. 4. 6 i 10. 20-22. Beš l agi ć. n. 109-110 i 112-113. 19. d. LIII. Beograd 1976. Wenzel. 195 i 288. III Isti. 91. 24-25. d. XXX Il. 13. Jesu li bogumili poštovali krst. Jane. XXX I. ~ E. Paris 1955. n. d. Starobosanski m ramorovi. T. n . L'abbazia d i Pomposa. n. Vego. n . XXV. Beograd 1928. Ka tić . Nevesinjski s tećei. 1'9 Moje bilješ ke sa studijskog pu tovanja u Francuskoj 197 1. T.. n . ns L. n. XXX. XX IV. d. 6. Bogumili i umjetnost na stećcima. Rendeo. Benac. sl. 395. XIa J. Bock. 101. 9 1. 32. 132. d. sl. Zagreb 193 1. Starokršćanska arheologija. XXX. Sarajevo 1967. liča i Lazarica. knj . III M. 137-138. Stecei u okolini tabljaka. Dell'arte Ba rba riea alJa Romaniea. g. lli! S.. 34 i 35. T. sv.18. sl. Sarajevo 1959. sl. T. d. T. d. sl. C. :W Isto tamo. God išnjak Istorijskog društva BiH VIII. Saraj evo 1966. S t ećei kod Raške Gore. n.

O nekim s imbolima na dalmatil1s kim s t ećcima.. . • . )09 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. 2 i 4. Split 1962. . sl. '" M. Reljefi bosanskih i hercegovač kih stećaka. Sarajevo 1933. Truhelka. sl. sl. Meyer. Beograd 1962.. n.. ~ J. Jesu li bogumili poš tovali krst. 35. 90. 8.. N. Kam eni nadgrobni spomenici. m C. Sredovječ na groblja (nek ropole) . n. god. Sakota.92. Sarajevo 1952. Vego. m Isti. Wenzel. Popovi ć. 103 109. sl. .. Curči ć. Siroki Brijeg. tl-IS . Wenzel. n. Sergejevski. n. Benac. 221 i 227. 137. 26. ul J. Vidovi ć. Vasić. on C. januar 1961. d. 25. n. m Srpski mitološki rečnik. Solovjev. nt V. 84. d... Truhelka. Lik čove ka u narodnoj umetnos ti Srbije. 40 . W D. Handbuch der Ornamentik. 88. n. Tomić. . 19) J. Solovjev... n . Saopštenja IX. 54 57. n. sl.318. d. 5... Beograd 1970. 396 . sv. Truhelka. Sarajevo 1967. 49. LV. 24. Beograd.rukopis u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. m P. d. )OCI Opširnije o odnosu stećaka i armenskih hačkara u posebnom odjeljku ove knjige . Sarajevo 1948... C. Napredak _ hrvatski narodni kalendar za god . Le ipzig 1890. n. C. ca talogo delle cose d'arte e di antichita.. n. 12. 85. Radojčić. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 19-20. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 8. . . Beograd 1974.. nl A. 124-127. d. 191 Sv. m J. m L. 12. n.. Wenzel. 10. Novi Sad 1971.. Konzervatorsko-res taurators ki radovi na crkvini "Petkovica" kod Stragara. d. d. :!JO M. Letopis Matice srpske. 131-145. 79. Truhelka. 3. '" M. no V.. 3:>-36. . 179. B oljun. Drvorezbarstvo U Bosni i Hercegovini. "' C. Radoj čić.. sl. 52 i 61. sl. n. 13. n. BI D. Maksimović. d. Sarajevo 1956. sl. S. Beograd 1961. d.. Kati ć. 15. n . lU Sv. Beograd 197:>-1976. C. Glasnik Zemaljskog muzeja. d. Roma 1932. 178-183. Saopštenja IX. 30. n. J05 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji . m A. lLi Moja zapažanja na samim spomenicima u Ninu i Ohridu. Petrović. lilI M. 8. n. d. d . 10. III. 163. Maksimović. Be š lagić . n . 127. Prilozi poznavanju manas tira Banje kod Priboja. d. d . nl A. n... . 24. 139. d. d . 25. Novi Sad. JO! A. at M. Solovjev. T. 18--19. 1970. s. d. M M. Vidović . d. ' " C. N. Curč ić. Radovi Muzeja grada Zenice III. M. Wenzel. Sakota. n. 38-45 i 47-48. Sc. s. )001 S. Prilozi povijesti umj etnosti u Dalmaciji 14. C. d. B eš l agi ć . m D. 192. no A. Lisnati krst na s t ećcima s područja Neretve. Solovjev. TruheJka. 2. 39-49. Srpska srednjovekovna skulptura. d. ~ Ista.1t5 R. Ludmer. Salmi. Cecchelli. Zara. . XII. n. Stari nar.. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnil1 spomenika Ll BiH. Truhelka.. ul M.28. 163. Beograd 1970. n. 37.M. 1O7 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. ll' C. Mak s imovi ć. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. 1934. d. Sarajevo 1952. d... n. sl. m P. Katalog izložbe. Truhelka. d. Proki ć.. Sarajevo 1965. Ukrasni motivi na stećcima. sl. Stećc i centralne Bosne. Maksimović. lU F. Zenica 1973.. 11 i 15. n .

d.. Beograd 1961. Solovjev. N ikolaj e vi ć. JI7 C. 44-47. Sergejevs ki. sl. 288. d. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. )61 J . Od Butmira do Jlira. J~ 1. d. B e š la g i ć. Wenzel. sl.. Deroko. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu V.. ). n. sl. O nekim s imbolima na dalmatinskim s t ećcim a. u. d. Maksimović.i 60 . Z. 4. 3. ~. 8. ). 33 i 36. s l. sl. sl. ). ll6 I s ti . Prokić.. Truhe lka. Đurić. s. Beograd 1960. 53.llL D. Značenj e nekih simbola na bogumilskim spomenicima. 195. 307 . 249. Be š l ag i ć. n. Beograd 1958. . II izdanje. 73-74. 30. 31 i da lj e.. d. m A. Vidović. l l ' Ć. n. T.Il A. 32. 36. sl. Srednjovekovni duborez Lt is točnim oblastima Jugoslavije.. Ho rvat . LXXVI. Naše starine III. sl. sl. sl. llf Isti. n. n. .. d. Srbiji i emaj Gori. m A. Wilke. 469. N. Beograd 1930. 84.. JS6 SV. 234. 139. d. "' M. Ra doj č i ć.Stojkovi ć . sl.. Piratska ćilimars tvo i njegove veze sa I stokom. U l U Museo Nazionale u Rimu vidio sam vi še motiva rozeta na antičkim stelama. Srednjovjekovni nadgrobni spo m enici u okolini Zvornika. l17 I. ll8. n.. Boljuni. Petro v ić. d. d . 27. Vego. Be š la gić. I. Sarajevo 1971. Freske XIII v. 2. Ranovizantijska dekorativna plastika u Makedoniji.. 94. sl. Corovi ć·Ljubinković. lU C. n. Is ti Siroki B rijeg. Sergejevski.397 A. Sobi ć . Deroko. 237.IS 1. 199. ID R. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. Maksimovi ć . sl. Horvat. u Mana stiru Morači.Il A. sl. Ja ne. St eće . 44 i SI. Radiml ja. S. d. Starinar.. '" S. XII. 221-238.. sl.. d.. 37. n.. I . Va s i ć. d. 88 i 89. 47. ll5 M. Sarajevo 1924. 42.IiI . 183. sl. n. 55-56. d . n. 3 i 4. m S. n. sl. d. d. ). )ss A. 12 i 13. n . n.. d. Vidovi ć . Isti. Vizanto[oš ki institut. n . m A. n. Beog rad 1958.. )sl A. kalOloško-topogra!s ki pregled. sl. N. Radimlja. Sa ra jevo 1956. d. Beograd 1972. IS. Kara novi ć. Popović. Sarajevo 1967. T. O zobunima u Bosni. Covi ć . H il P. 106. n. Beograd 1965. n . d .II Moje bilješ ke iz Atine. Zagreb 1939. . d . Truhelk3. Truhelka. sl. S. 14-15. n . D.»I M. ~ C.. Skovran-Vukčević.. m Isti. 36. U 1 Moje bilješ ke sa s tudij s kih putovanja u Italiji i Francuskoj . Skobalj. Sarajevo 1967.. sl. XXX. Pet rucci.. 37. S. d. Kultura Hrva ta krol 1000 godina.. sl.101 ). n. !lt 1. 86. sl. J II V. m D. n. 296. Split 1962. [s ta.. n. J. d . 34. l li A. 184. m M. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. n. lU lIJ ]lS }II. Starinar. n. B. d. n. Sarajevo 1950. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14. JU Moje bilješ ke sa studijskog putovanja II Italiji i Francuskoj. M C. lJCI G. T. d .I ). SAN. d. Truhelka. . 1. T. 21-24. Benac. 150. 73. 92-93. Stećei tl okolin i Vlasenice. 2:. n. 322. '" S... Zbornik radova SAN LIX. II I D. n.. d. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. oo M. XX III . knj. d. 3. n. 31. sl. 37.. Moj a zapažanja na licu mjes ta. .38. Benac.. Stećci centralne Bosne. Deroko. d. Moje bilješ ke iz Stuttga rta. Sarajevo 1952. Beograd 1957. 209. Isto tamo. Sara jevo 1950.

. 81. '" P. sl. 131.. J9J D. Sarajevo 1965. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 6-7. .. Stećci centralne Bosne. str. Minić M. d. Sarajevo 1967. n. 1. Skoplje 1932. '" C. Babovac i Kraljeva Sutjeska. m Isti.. 21 i 25 . 394 Iste. n.. 197 A. ~ P.. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. . 18 i str. 8. II.. 290-292. n . Prilog datiranju s!epčanskih i lreskavačkih rezbarenih.. n. Petrović. n. Beograd 1972. Popović. Radojković. sl. Beograd 1970.. 165. Starinar. Grbovi bosanskih kraljeva tt ArnautoviCima kod Visokog. 23.. Petrović. 86. 45 i 46. "" A. Sarajevo 1956. d . sl. 6. 33---56.. P. Glasnik Zemaljskog muzeja. Isti. III. 3. J91 C. Z. T. Sarajevo 1962. Petrović. 165.. sv. Bešlagić. 23. n. Filipović. 17. Stari srps ki p ečati i grbovi. lli L. Kovačević. 72. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. sl. sl. na str. B. 165-171. Tomić. 452. Glasnik Skopskog naučnog dru štva XII. 32-33. l <J6 Ista. Sarajevo 1954. 240. Isti. Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima.)1 Isti. Maksimović. Boljuni. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Skulptura vladarskih d vorova u srednjovjekovnoj Bosni. 49. C. vrata. Orel. d. s. 137-138. Postanak ilirske heraldike. sl. d. Beograd 1961. T. Zbornik Matice srpske. Sarajevo 1973. d. knjiga Matice srpske 10. T . Anđelić. A. Stećci na Blidinju. Beograd 1969. Ž. Naše starine VII. d. (Arheologija).. Zagreb 1959. n. n. n . )Il Srpski mitološki rečnik. 38. N. n. Solovjev. s.58.. 73. 53 i T. m E.18. sl. Isti. Anđe l ić. 115-117. str. Beograd. Han. 8 i 9. Starinar.. sl. '" A. }61 M. Ivić. Deroko. n. na str. P. 57. Sarajevo 1965. Stećci Lt Op1ičići m a . d. sl. 3111 S. Solovjev. 182b V.. Beograd 1959-1960. Sarajevo 1960. Beograd 1953.. ju\i-<>ktobar 1962. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika II Bosni i Hercegovini. Anđelić. sl. n. Bock. 163. 90 i 92. Treći program Radio Sarajeva. J7. Isti. 20. 358. n. Godišnjak Društva istoričara BiH XVI. Stećei Duvanjskog Polja. Sarajevo 1966. 235-243. S.. Ž. Truhelka. Patarenstvo u srednjovjekovnoj Hercegovini. Petrović. m Moje bilješ ke na studijskom putovanju II Italiji. n. Z. N. 19. 31. na istom mjestu. 315 D. lIJ Vidi nap. Novi Sad 1910. P. 126 i 215. sl. lM J . Srednjovekovna nošnja balkanskih Slovena. Truhelka. Jelić. br.. XVII. lli P. Vidi i njegovu radnju "Iz naše narodne. d. )6/i )$o }l j 398 . 43. 44. V. Slovenske narodoslovne študije. 332-333. Vego.. Krleža i saradnici.. J90 M. d. prošlosti" I-II. 127 i 128. Predanja o rusalijskim grobljima u istočnoj Srbiji. Tri obredja iz Bele Krajine. n. l6f Vlastita zapažanja na samim spomenicima. Isti. Isti. Povjesno-topografske crtice o Biogradskom primorju. d. br. n. ]H S.. Zečević. Stećci tl okolini Vlasenice. Mostar 1978. XII. 6 na str. 19. 121. d . 84. Deroko. Petrović. A. 56.. Tomić. Ž. 317 1. Ukrasni motivi na stećcima. god. 372. Iz naše narodne prošlosti l-ll. III. 35. str. Moja zapažanja na samim spomenicima. d. 39' P. sl.. Ljubljana 1936. lU M. d. Starinar VII-VIII. J1l B. Nakit kod Srba.. 3--4. d. Beograd 1960. N. J9S M. Novi Sad 1955.Folklor. Minić M. Beograd 1960-1961. d . Wenzel. I. 92. sl. Beograd 195f>-1957. d. 54-56. sl. sl. 394.. n. Popovo. sl. 27. 38. Serija društvenih nauka 10..122. Milos o Mostu. sl. 400 S. 23. 72. Kupres. A. sl. Solovjev. Narodno stvaralaštvo . . br. Be š lagić .254-256. J19 Moja zapažanja na samome spomeniku. Sarajevo 1974. "Most" 17. Beograd 1959-1960. XXIII. J9l P. d.

Sarajevo 1965. 22 i 29. LXII. 26. Sergejevski. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. LXIII. LXIII. Wenzel. Sarajevo 1967. Beograd 1969. T. (Arheologija) IX. n. str. II. sl.. Naknadna zapažanja na nekropoli stećaka lt Boljunima. Stari nar XV-XVI. n. TruheJka. d. Bešlag ić. sl. 30. Bešlagić. sl. s. 123. '" M. sl. sl. XCII. Zenica 1973. sl. N. n..knj . Vego. Ukrasni motivi na s tećcima. N. V. Beograd 1950.. sl. V. n. sl. 132. 86. Fisković. . kni. T. S. 20. posebna izdanj a . sl. 18 i T. XVI i str. 46.)1 Isti. Beograd 1964-1%5.. Zagreb 1959. u Bosni. n. Hrišćans ki nišani XV v. 81. Sarajevo 1962. Bešlagić. Bo[juni. '" Isti. 9 i dr.. . LIX. Beš l agić . 26.01 Moja zapažanja na samome spomeniku . sl. VI. 47 i 60 i str. P. Stećei u Ziem[ju. T. sl. 98. Sarajevo 1965. S. sl. Ljubuški.. 19. 128. C u rčić. sl. Wenzel. Vego. Glasnik Zemaljskog muzeja. d. m S. Sarajevo 1943. Slećei na B[idinju. C určić. sl. Titograd 1970. C určić. m V. 3. m S. 33. Sarajevo 1973.. d. Stećci na Nekuku kod Stoca. fl! A. Petriccioli. Odeljenje društvenih nauka . Starinar XV-XVI. str. • 0 M.. Beograd 1972. Radojković. n. tom l . Zagreb 1955. Beograd 1974. sl. XXVI. Sarajevo 1964. M. 85. H ' S. ' 16 A. 4. Sarajevo 1966. 4. 4ll I. m D. 15. Split 1959. 98. Bogumils tvo u Bosni. LVIII. 25. . Isti. M. Beograd 1957. Sarajevo 1954. XIX (Arheologija). LlI. SAN. Siroki Brijeg. sl. sl.. T. 177-178. 67. B ešlagi ć. Beš l agić. ~ D. HD M.. Trnovo. . Popovo. T. 87 i 91. 8. Wenzel. T.knj . s. d. Sarajevo 1952. XXIII. 52S3. Anđelić. T. ~ M. 8. Radojč ića. 58 i 68. . sl. T. N. 411 V. n. Skrivani ć. . 4J1 S. T. sl. Stećci u okolini Vlasenice. K upres. Beograd 1961. m G. Naše starine X. Novci bosans kih banova i kraljeva. 2. 11. m P. T. Ukrasni motivi ua s tećcima. 4. Zadarski s redovječni majstori. Sarajevo 1943. 186-194. Beš l agić. 154. 426 C. 17. Wenzel. Enciklopedija Jugoslavije I. T. 130. 5. d.. sl. 33 i 80. sl. Zbornik Sv. 29. 162. Ljubinje. n. I. S. n. n. Radovi muzeja grada Zenice III. Sarajevo 1978. Bešlagić. Beograd 195 1. Sergejevski. 36 . Anđelić. 237-292.. Starinar. 4lI Isti. n. '" B. Benac. Benac. Mijović. 23 b. Beograd 1958. sl.. Sarajevo 1967. Sarajevo 1962. 641-Đ45. sl. ~ I. Solovjev. Wenzel.. I i III-VII. sl. Truhelka. N. Be š l ag i ć. Oru l je U srednjovekovnoj Srbiji. sl. sl. sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. 24. Curčić. 15. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Glasnik Zemaljskog muzeja. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. Srednjevjekovni bihaćki latinski spomenici XVI vijeka. 74. Starinar. Slikarstvo i primijenjena umjetnos t l storiia Crne Gore. sl. 209 . 24 i T. 87.. Kovačević-Koj i ć. d. s. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. 4. Sarajevo 1952. 69 i 80. ul P.. Pojava romaničke skulpture tl Dalmaciji. Renđeo. Ludmer. Bešla g ić. sl. M.. LIX. Ka[inovik. sl. d. 87. 43. CCXCI lI. Stećci tl Ziemlju. BO S ~li i Dubrovniku. 'o S. str.. Ista. 216.. S. Sarajevo 1954. Zagreb 1960. T. sl. '01 tOJ . Uloga Dubrovnika u snabdevanju s rednjovekovne Bosne oru žjem LI XIV i XV v. sl. Radoj č ić. T. m Isti. m S. II. 29. Neka pitanja bosanske heraldike. Olovo. 53. m D. 3. Beograd 1964-1965. Starinar XXII (1971). 41l C.399 Sv. sl. XXI. ~ S. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. Sarajevo 1954. Naše starine XI. Stećci centralne Bosne. XXXIX. 289. d . ~ C. H' A. 112-113. d.. str. d. n. 3. s. Bešlagić. str. sl. Petro v i ć . T. ' ~ Đ. 92-95. Kalinovik. XII. XLI. Stare srps ke minijature. 14. d. Sarajevo 1965.

97. d. sl. 10 i 106. 32. d. na istom mjestu.. 167 A. "' ~» 451 Đ . sl. 17 . d . d . LIX. 441 Is ta. Sarajevo 1954. Kovačevi ć. 11-12. 9-12 . V. d. d. ua Is ti . Curč i ć. Sarajevo 1950. •" M. Skri vani ć. d " 123-126. Sergejevs ki . .. 10 .. Skrivanić.. d. Curčić. Ist i. sl. N. 22. 223. d . sl. Radimlja. XC. 181>---194 . •" M. s l. n. 116 S. IS i 42. 4. d. 32.Kojić. sl.. Petrovi ć. Curčić. M.. sl. d. T... sl. Sarajevo 1962. 26. Benac.. XC. 46t S. Građa o slikarskoj !koli u Dubrovniku XIJI-XVI Beograd 1952. 221. m S. 37.. no M. Is ti. Benac. Be š l ag i ć . T. sl. sl. Srpske narodn e pjes me 11. Curčić.. G. T.. Wenzel. n . ~ S S. Vjesnik Vojnog muzeja JNA 1>---7. Be š lagić. III n. Sarajevo 1978. str.. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod SlOca. Curčić.. 33. d. T. s tr. Kalinovik. V. d .. n. Radimlja. 59. d. LXXXIX. sl. l . Be š l ag i ć. Sarajevo 1950... Stećci cent ralne Bosne. T. s. d . n. Nevesinjski s t ećc i. 456 Ul .. 328.~ G. sl. Kupres. Ista.. . 82. n. 2. 26 . Boljun i.. Rado vi Muzeja grada Zenice III . us S... 7. G. 66. u6 J. 32-33. sl. D. 13. Sarajevo 1969. '" P. 22. V . sl. XC. 451 Is ti . d... d. Skri vanić. 83 i 83a. T. A. . 26. T. m Isti . Ista. qJ Arheološk i s pom enici i nalazHta u Srbiji I Zapadna Srbija. 6. UJ S. Anđeli ć.. sl. Sarajevo 1962. n. Sarajevo 1962. Stilovi i grbovi na A. Wenzel. Ista. 21. broj dokumenta SI i st r. 30 i 56 .. d. d. . ~ Ista. n . Stara srpska vojska. str. Kalinovik. . 400 . T. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. n. d. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. n. 46. . Benae. d.. Vesn ik Vojnog muzeja JNA. sl. Wenzel. n. n. 10 . s l. 28. 166. m D. T. sl. 161>---168.. d. Slarinar. n. d. n. Kovačević·Kojić. LXIII.. • . n. Naše s tarine XIII. Sergejevs ki. . 90-108 . 17. D. '" Isti. Wenzel. 323. "' Ista. sl. D . d. Naše starine XII. . 28 . 210 . n . . d . 323. 411 V. 29. XII ." M. Beograd 196 1. ~ S. 177. u' n. 5.. d . Sarajevo 1952. LXXXIV. LXXXV... T.. d .. Vego. Sarajevo 1950. Beograd 1962. Beograd 1966. Beograd 1976. 54 i 58. Nišani XV i XVI v. 56. . Solovjev. 210 . n. . Kalinovik.. n. n.} V. B ešlagić. broj dokumenta 85. d. sl. n. 16. Be š l agi ć. 12 i T. Sarajevo 1967. sl. CIX. Is ti. Kovačevi ć· Koj i ć . Radimlja.. d.. XXXII .. ~ Ista. 8. n. Sarajevo 1972.. n.. I. Pe trovi ć. Novaković. '" M. St ećci okoline Ktadn ja. stećcima. s l. n. Godišnjak Istorijskog druš tva BiH VIII . n. q7 S. 4So1.. d . Beograd 1953. Sarajevo 1956." P. Anđe li ć. T.. d. T. knj .. sl. sl.. LXVI . sl. 7.. sl. 74. Wenzel. B eš l agić . n. LXVII. n . Ista. sl. 70 . M. T. d. 4&4 Vuk Stefanovi ć-Karadž i ć. B eš lagić . sl.. n. Sarajevo 1966. Popovo. 3. 75-86 i 181>---194. . n. ql Đ . Zenica 1973. A.. sl. Ludmer. D. d. 163. LXV. 67 .. Wenzel. Tadić. 185 . . CI. n. 441 Is ti. u Bosni i Hercegovini. CIX. W S. . B eš l ag i ć. T.. n.. n. n . sl. LIX. s tr. 17. broj dokumenta 162. str. Beograd 1893.. V.. 3 i T.

Stećci centralne Bosne. 184 i 194. Naše starine IX. Zenica 1973.-II.11 S. SIS S. n.. m M. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Wenzel. sl. I. god. sv. Reljefi bosanskih i h e reego vaćkilt s t ećaka. Dal matinski majstori tt srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini. 31(}-311. Sarajevo 1954. Beograd 1970. 5l ećci Ll Cavtatu i Du brovačkoj i upi. Roma 1957. sl. 5011 Isti . Sarajevo 1928. n. 274-275. Hsković . S.. 514 Moje bilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. d. 514 M. B eš lag i ć. m A. Skrivanić.. Naše starine XIII . Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI. sl. 58 i 66. Sarajevo 1965. Sarajevo 1978. m Isti . Glasnik Zemaljskog muzeja. Ukrasni motivi na s tećcima. B eš l agi ć. Sarajevo 1969. 64. 5.91. 88. Beog rad 1970. god. Zagreb 1975. Stećci okoline Klodnjo. m Isti. Sarajevo 1952. Radoj č i ć . d. S tudije o "crkvi bosansko j" i bogU/nilstvu. Simbolika štapa na stećc ima. 7 a. . d . Starohrvatska prosvjeta III serija. 12 . Nišani XV i XVI v. 4" G. Zagreb 1959. 147. Beš la gić . T. sl. 159. Novopronađ e ni natpisi na s t ećc ima. sl. Grob i grobni spomenik gosta Milutina na Hu m skom II fočallskol11 srezu. sl.. 5QS . 318. I{. 3. Beš lagić. Nevesinjski stećci. Katić. 536 M. sv. . d. 506 Vl as tita zapažanja na sa mim spomenicima. d. S. sl. '" P. Sarajevo 1954. I "krst jan i" di Bosnia alla luce dei lora monumenti di pietra. SH J . T. 108. sl. Kupres. 250. SCI! Isti. 3. N. sv. Petrov i ć . Beograd 1970. Jedan zanimljiv mramor kod Skender Vakufa.. sv. V. sl. 41. Stećei i neki njima s lićni nadgrobniCi u okolini Zadra. Siroki Brijeg. s. JU Isti . sl. Vl. Benac. 21 . ~ Srpsk i m i tološk i rečn i k. za historiju i etnografiju. 91-92.401 . sl.64. Sarajevo 1972. Kupres. UJ S. 530 M. Radovi Muzeja grada Zenice III. Be š la gić . JJ I l. S/eće l u okolini Sibenika. 350. 29. 5l. sv. Sarajevo 1967. Zagreb 1954. 26. 387." S. S. Sarajevo 1948. 79-82. III C. C. Fisković. Hrvatski planinar XXXIX. JJI L. Ll Bosni i Hercegovini. m Isti. d. Sarajevo 1964. 2. Vego. ll. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske l. Be š l ag i Ć. 501 C.. Ill. m S. Srpski mitološki rečnik. Karanović. Sarajevo 1934. Kupres. kataloško·topografski pregled. Split 196 1. So!ovjev. Sarajevo 1972... C urč ić . d. napomena 203. n . Nevesinjski s t ećei. ID S. 7. . d . Sarajevo 1971 . Sidak. 29. Naše starine XII. 266-267. Mileti ć . Na še starine XIII. knj .. XXXVII. n. n . We nzel. S t ećci.. sl. T. 5ĐI Vl astita zapažanja na samome s pomenikU. SIJ Vlastita zapažanja na licu mj esta. Zagreb 1975. 102. Letopis Matice srpske. januar 1961. 138-139.192. . god . 61-jj8. Zenica 1973. Renđeo. Radovi Cen tra JAZ U u Zadru. 2 . sl. Beš l agić. 29.. 135-139..išnjak zaštite spomenika kulture Hrvat· ske I. I. ' H M. Fisković. n . Sarajevo 1954. Beš l agi ć. I. sl. m Moje bilješ ke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. Beš la g i ć. !M SV. 24. sv. LXXXVIII. sl. 510 S. Zagreb 1975.1 Moje bilješke na studijskom putovanju u Fra ncuskoj 197 1. sl. KulIu rni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. Stećci na BUdini«. Sergejevski. 109. ~ V. n. 117. d . 50) Srps ki mitološ ki rečnik. 57-60. 501 Isti. sl. Zag· reb 1943. Novi Sad. Stećei u I motskoj Krajini. Zadar 1974. 23 a.148. Jesu li bogumili poštovali krst. V. Steće i Ll okolini Siben ika. 62. T. 164. n. God. Radovi Muzeja grada Zenice I II.. n. 191. 62 i sl. ID A. 16. »I D. Skarić. Curčić. Glasnik Zemaljskog muzeja XL. m Ma terij al još nije objavljen. B eš la gi ć..

ll. Radimlja. Cent ralna Srbija. sl. Đu rić. d. Bešl agić . S" Isti. Sarajevo 1973. LXXXVIII. S. '" Isti. Zna čaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju sta re slovenske religije I... III. Maksimović.. Wenzel. Naše starine III. Zečev ić. M. god.. n. 11. Srpsko zlatarstvo XVI i XV lJ veka. T. sl. X. sl. Beograd 1956. M. Wenzel. Radoj čić. Stećci tl okolini Sibenika. d . 231-237. Sarajevo 1965. 544-555. (Arheologija). knj. Starinar XVIII (1967). Sv.336--337. 157-160. 95 i 129. N. m S. Kuli š i ć. B eš l ag i ć . sl. '" Đ. Godi šnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umj etnosti BiH. Be š lag i ć. sl. . Ćorović-Ljubinković. VII-VIII. sl.. 51' D. sl. LXXIII. O r/ ički elementi u simbolici s tećaka. LXIX. II. LXX. Naše starine X. . Sarajevo 1967. d. Zagreb 1892-1 897. sJ. Stećci centralne Bosne. St1 M. 22. s6l 1. m. Narodno stvaralaštvo Folklor. ~.. Baltimore. 234-235.201-204. d. n. m M. 8. Stećci na Blidinju. m G. Split 1963.. XV. l elen u našim narodnim običajima. Wenzel. Ul Isti . Nekropole i grobni belezi. Vego. Beograd januar-april 1964. sl. Beograd 1956--1957. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV. Naše starine XIII . god . 117. Ljeljenovo kolo. 23 . sl. Veličani srednjovekovna nekropola . 9. s. Vlastita zapažanja u Arheološkom muzeju u Atini. sl. Popovo. Kupres. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. sl.. T. 318 . Zagreb 1975. tom 2. LXXXVIII. 88 . Glasnik Zemaljskog muzeja. Tii rkische Grabsteine mit figurenreliejs aus Kleinasien. IV dio. 14 i T. i 1975. Vego. sl.707. ID M. Orijentalni element i i datiranje korskih klupa splitske kat edrale. T. sl.1' V. Kalinovik. Srejović . Isti. n. Sarajevo 1955. Wilke. Prilozi povijesti umje tnosti u Dalmaciji 15. 19. 2.. 56l 1. . n. M. Sarajevo 1954.. Radojković. Beograd 1965. 9-10. 80. m Isto tamo. Koji ć-M. 402 . Beograd 1968. 20. Sarajevo 1976. Sarajevo 1956.. Ars Orientalis. Starinar. Wenzel. 55. T. Titograd 1970. N. n. StI Lj. 41. Kalinovik. 139-1 52.. Sarajevo 1950.. 256. I skopavanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1955.. LXXII. Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u Biskupu kod K onjica. Kult mjeseca u priči i umjetnos ti indogermanskih naroda. ~ Isti. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrva tske 1. 38. »OI S. Arheološk i spomenici i nalazišta u Srbiji Il . m D. Dobri pastir XXVI. n. . '" Rj ečnik JAZU. "I K...5. T. Sarajevo 1965. 66 i 96 a. T.. Solovjev. Sarajevo 1962. Wenzel. Neke likovne paralele s t ećcima. ćorović-Ljubinković. Sarajevo 1972. d. d. god. Challet. • . s. Sarajevo 1962. n. '" S. Bešlagi ć . 2. d. B eš l ag ić. Dorn.576. LXXI. 13. Sarajevo 1956. Umjetnos t. Ljubinje. d. sl. sl. . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVIII. d. '" M. 256. 56t Moje bilješke na studijskom putu u Italij i 1971. Istorija Crne Gore. 33. StO Isti ..8. Vol. Maryland. . S40 S. Novi Sad 1966. Naše starine X. Isti. Be š l ag i ć. T. "' S. Sarajevo 1913. m A. 88. Sarajevo 1966. Srednjovekovni duborez Ll istočn im oblast ima lugoslavije. sv. Srejovi ć .. Stećci kod Raške Go re. 49-56. O. n . 1959. • . m Moje bilješke u Nacionalnom muzeju u Rimu . str. d. We nzel. sl. Zagreb 1959. sl. s49 M. Benac. Beograd 1970. '" Moje bilješke na studij skom putu u Italij i 1971. 31. 19. Sarajevo 1965. 517. Ljubinje. 10 . Bogumili i simbolika stećaka. 123-133. Wenzel. M. m A. 566 M. 160-161.. B. 26. n.. Naše starine X. Basler. Srpski mitološki rečnik . 14. sl. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih s pom enika u Bosni i Hercegovini. 45. S. knj . Beograd 1955.. )69 S. n.

44. 4849. Anđelić. I i 2. 602 J. sl. n. Split 1953. Sarajevo 1960. . d. A. d. LXIII. Beš lagić. T.. m S. Isti. LXXVI. m P. T. sl. T. sl. Sarajevo 1943. Nikolajević. n. $92 Moje bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. 71. Stari srpski pečati i grbov i. J. 5 i 14. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. Problem i ikonografije i stila na portalu Simeuna Dubrovčanina u Barletti. Spomenik CIlI. 61] A.. 2. O umjetničkoj vrijednos ti natpisa na stećcima. Wenzel. sl.. ~ Isti.. I vić. m S. 5. 611 I. Ukrasni motivi na stećcima. Krleža i saradnici. Sarajevo 1954. Dom. M. 129. d. 289. ~ C. n. Nišani XV i XVI v. sl. Nova serija. 257-259. Stećci u Opličićima. Truhelka. Grbovi Hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni j edne kućne cisterne u Dubrovniku. 382. Sarajevo 1965. Sarajevo 1967. 60S I. 56 i 63. d. Kunst. sl. sl. 49. 21. d. sl. 516 V. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. Po java romaničke sklupture tl Dalmaciji. g. m Moje bilješke II Nacionalnom muzeju II Rimu i II Aliscampu II ArIes-u. LXXIV. Beograd 1961. god. 104-107. 29. knj. 41 i 61. Be š lagić. Wenzel. Wenzel. br.. Dubrovnik 1962. Nek e likovne paralele stećci ma. 19. Beograd 1958. n. n. 10. sl. d. Tribunia l. Ljubinj e. Boljuni .. d. !M Isti. 2.. Basler. sl. Zag reb 1959. Kalinovik. Raška baština I. Naše starine VII. O ikonografiji Radovanova portala. 27. Starokršćanska arheologija. m S. sl. sl.. 133.. 44---45. 73 i 80. Sredovječna groblja. M. sl. Sarajevo 1953. 83-90. Zagreb 1960. Sarajevo 1972. Starinar XII. ~. N. sl. sl. S. n. Kalinovik . 72. 15. 74 . Zagreb 1972. 30). ". T. . 12. sl.. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. sl. 2 i 10. Sarajevo 1978. 616 P.. Bešlagić.. Stećci u Brotnjicama. XVI. 9. d. III. sl. 'K Isti. 6 11 Isti. sl. n. Kupres. Petriccioli. 36. Treći program Radio Sarajeva. 609 I. 28 i T. d. . 11 i 50. d. Skulpture iz Predjela u Bosni. 18. Zlato i s rebro Zadra i Nina. Radojčić . Beograd 1970 (Zbornik Đurđa Boš kovića) . Palavestra. 403 Isti . 611 Isti. Petr:iccioli . Beš lagić. Sarajevo 1965. T.. sl. LXXIV. 6(l6 I. sl. Trebinje 1975. u Bosni i Hercegovini. 85. Kulturno-historijsk i odnosi između Balkana i Indonezije. Beograd 1975. 50. 8-9. 102. T. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. Isti. Turkische Grabsteine " '. n . Wenzel. Novi Sad 1910.. Zagreb 1960. St ećc i na Blid illju. d. d. n. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Anđelić. Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. 3. 390 Đ. Sarajevo 1962. W K . n. rukopis II Zemaljskom muzeju II Sarajevu. Wenzel. Maksimović. Be š lagić. T. SIJ V. m P.. . 11 i 30 . Naše starine XI. 97-108. Naše starine XIII. Beograd 1953. 156 i 158--160. 13. knj. sn S. Isti. sl. sl. 33 i 34. 191-202. LXIII. 78-79. s. Nišani XV i XVI v. sl. Sarajevo 1970. Wenzel. n. Be š lagić. Star'inar.. Isti. M. Fisković. Boljuni. 2. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. m I. Romaničk i bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku. W M. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. Mak s imo v i ć. n .287. Novci bosanskih banova i kraljeva. Bilten Instituta za proučavanje folklora 2. '" S. n. XX (1969). sl. 28 i 29. 599 M. Anđelić . d. 258 . na str. 102. Sarajevo 1974. Zagreb 1931. Truhelka. M. 6.. Split 1960. ~IO C. 123-132. 132. ~U J. O. O srednjovjekov noj skulpturi Bok e Kotorske. 312. Zbornik radova Vizanter loškog instituta. Ivić . oo< Sv. n. SSI ~ .m S. Trnovo. '" M. Naše starine X. III. C. Curčić. sl. sl. 20.. u Bosni i Hercegovini. Stećci na Nekuku kod Stoca. Kraljevo 1975. LXXVI. XXVI i XXVII. Renđeo. 7. Petriccioli. Sarajevo 1978. sl. d. Wenzel. Bešlagi ć. ~ M.

Glasnik Etnograf. M. K.. "' E. tlf Isti. • . br. Sehwabisehe Romanik. sl. Sarajevo 1960. ". 45. 4. 51. Beš lagi ć . 120. Be š l ag i ć. sl. Zagreb 1959. Romani č ki bestijarij na renesansnom bunaru tl Dubrovniku . S. I. III sv. Novi Sad 1971. C. sl. Beograd 1953. 92.. sl. Zagreb 1938. Leipzig 1926. . Zagreb 1950.. 2. Ikono grafija duboreznih vrata manastira Sl epča. T... SkuiplLlra vladarsk ih dvorova u s redn jovj ekovl'lo j Bosni . 4. 134. '" S. I storija Srba I. 374 . . Wenzel. Beograd 1952.. Sarajevo 1962. M. Palini ćev grbovnik. sl. Wenzel. Beograd 1960.l Moje bilješke sa studijskog putovanja .. 75 ... sl. 6IoS S. Anali Historij· skog instituta JAZU u Dubrovniku II. LXXVI. 5. 284. Basler. Popović. M. d. Tihi ć. Be š 1a gić. Stećci centralne Bosne. Bock. 92 . Naše starine VII . ll. Isti.. sl. 44. Stećci Hodova. 6~ P. sl. Nekoliko novopronađenih predmeta s pom e nič k e vrijednosti u pos jedu samostana sv. •~ S. Be š. d . d. . sl. Srednjovjekovni s t ećci od Slivna do Cepikuća. Kn ežević. Jireče k. 10 . u Bosni i Hercegovini . str. 6. Fisković. C. LXXV. m Isti. d. ou S. d. d . . C. 43. T. Dubrovnik 1970.. Wenzel. 15. TrubeIka . Tre ći program Radio Sarajeva za 1974. Kaer. . Momirović . n. T.. . Rij eka 1914.. 65' M.. sl. e1 C. n. T. n. d. . Popovo. Sarajevo ]959. Katarine u Kreševu. Stećci u Gornjem Hrasnu. . T. Abramić.. Priština 1970. I slamska "Jn elnost. Nišani XV i XVI v. 196. god. n. . M. 4 i 6. sl. K. .. Be š l agić. Razni rezbareni predmet i u Bosni i Hercegovini . Anđelić. VI. 5~9. M. n. Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 6. list ll. 6Y S. 84. 8. Beš lagić. P. . )0. Anđelić. sl. .. 6«1 Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 1971. Benac. u Bosn i i Hercegovini .. 257. OJ1 M. br. 121-122. Dom. W S. Lik zmije u narodnoj umetnost i i tradiciji. Sarajevo 1967. 141. LXXVI. sl..61' P. Ista... d. g. Naše starine VI... 6u S.. sl. . Slećei na Blidinju. Fi skov i ć. 12. sl. sl. Kalinovik . O. Sarajevo 197 1. B eš la gić. Deroko. Split 1952.. b i str. 422. sl. n. ) I. i l l C. d . str. W S. n . Reljef dioskura iz Narone. 120-126. sl. 6311 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji l Zapadna Srbija. . Makarska i Primorje.. Bešl agi ć . sl. No" i Sa d 1970. Dubrovnik 1953. Monumentalna i dekorativna arhitek tura u srednjevekovno j Srbiji. Stuttgart 1973. Prilog životopisu Marka Marulića Pečenića. '" M. skog muzeja u Beogradu 22-23.. sl. Fi s ko v ić. 49. 616 A. 4 i 9. Wenzel.. m Isti. T.. . Truhelka. OJ I S. XXVIII. sl. 404 . e. 146. 88. Srednjovekovni dubo rez tl is t očnim oblastima Ju goslavije. .. sl. Beograd 1962. 6J2 S. Đ. Orfič ki elementi u simbolici s t ećak a. 75 i 79. . LXXVI. Geschichte der Kunst. kataloško-topografski pregled. T. T. Sara· jeva 1976. n .97. I. 135 a . 616 Moje zabilješke na' Izložbi etrurske umjetnosti II Parizu 1956. 176. Wenzel. ul A. .. 7.. 142 i 326 . St ećei. sl. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. Corović·Ljubinkovi ć . Boljuni . n. B eš l agić. 374. '" e.. Wenzel.. P. 'u K. LXXVI . n. Republika VI. 50.. n . sl.1 agić. Beograd 1965.. Sarajevo 1966. T. 2. " 102-103 . Dujšinov Zbornik plems tva l . Skulptura vladarsk ih dvorova u srednjovjekovnoj Bosn i. Woermann. Stari malisors ki nadgrobni spom enici u Fu ksan L e kiću. d. . B ešlag i ć. Anali Historij skog instituta JAZU u Dubrovni· ku XII. 19. Nišani XV i XV I v. d. isto tamo. Dobri pastir XXVI. 19 i 35. 611 S. 72. g . VII . Moje bilj eške sa putovanja II Austriji. A. Glasnik Muzeja Kosova X.. Tbl.. Kalinovik. sl.

n. 109. sl. ~ Ista. T. Wenzel.. Filipovi ć... 9. '/I'JO I. 81-82. 58.. S. II Bosni i Hercegovini . 67' S. 136-147.. l. . d . d. . 70l Korenić.. sl. 6U M. Naše s tarine VII. Srps ki etnografski zborn ik XXXI. T... Be š l agić. Wenzel. '" P. CI X. M. Wenzel. 5.. Knežević.. 661 N. is to tamo. sl. Nišani XV i XVI v. Prvi hrvat ski novci. ~ M.. Zečev i ć. Starinar. Wenzel. Elem enti naše mitologije u narodnim obredima Ul igru. Truhelka. Sarajevo 1960. Das ornamentwerk. 6. "7 S. T. sl. T. LXVI. Ivan čev ić B. sl. . 132 . LXVIII. n. Th. 258. 303. sl. 60 . T .. Starinar XXII. . 85-1!7. 93. Izdanja Centralnog higijenskog zavoda 25. H l Moje zabilješke na s tudij s kom putovanju u Italiji i Francuskoj 1971. 2. Mileti ć ... Beograd 1974. Treći program Radio Sarajeva III. . Beograd 1937. d. Wenzel. Beograd 1972. . Peristil I . . Ljubinje . d. sl. Sarajevo 1974. 49-56. S.. Romanika u Zadru.. Nišani XV i XVI v. Kalendar Napredak 1936. Miscellanea I. Petriccioli. Be š l agić. ~ M. s l. n . Naknadna zapažanja na nek ropoli st ećaka u Boljunima. Trnić. 178. Cajkanović . Isti. • . sl. sl. Beš l agi ć.. n. sl. . Kelemen. 4. Be š l agić.. Vukanović.. knj. 677 I sta. Vranje 1974. Zagreb 1954. 3. 32. 147. Stećci u Brotnjicama . Neobjavljene romanil ke skulpture u Zad ru. u Bosni i Hercegovini . 9. on Moja zabilješ ka u Arheološkom muzeju u Atini. 80.. br. W M. 98-99. LXX. sl. Be š lagić. g. Stećci centralne Bosne . K alinovik . 6M Moje zabilješ ke na s tudij s kom putovanju u Italiji 1971. ~ M. 55. Dom. Split 1953. n. sl.. • 1Il S.. Wenzel. Wenzel. sl.. M' C. 4. IV.. Dubrovnik 1955. CI. St ećc i u Brotnjicama. d . ~ K.. sl. Be š la g i ć . 216. 6601 S..I Is ti. Kalinovik . sl. LXVIII. LXVII.N eorićev grbovnik iz 1595. 555. . g. d. 7S i 121. LXVII. 123. sl.. Godiš nj a k zaš tite spomenika kulture Hrvatske I. Kult zmije u okolini Skoplja. 152.. 6611 N. d. sl.. 133-134. d.. n. Srednjovjekovna skulptura tl Bosni. n. 701 R. . Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. " s l. 165. Filipović.. Prvi poznati dubrovalki graditelji. Zenica 1973. 142-146. B eš la g ić. rm Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. n. 2upani ć. Trač ki konjanik u običajima i verovanjima savremenih balkanskih naroda. Fragmenti srednjevjekovne skulpture iz Po· reča. . 49. Stećci u okolini Sibenika. LXXXII. 612 Priložena fotografija je s nimljena prije dvadesetak godina.. Pet riccioli. m S. g. Zagreb 1975. ~ S.n M. n. fR1 S.. 25. 7. d.. T. 10. T. Knež evi ć . sl. St ećci centralne Bosne . Ljubinje . n. 41. 66l S. Tbl. Minić _ M. Wenzel. T. s. '" M. n. Zagreb 1964. Berlin 1937. d. 8 691 H.. 27. Stećci u Brotnjica ma .. Bossert. T.Zadar". I. . n . l. Beš l agić. T. '" S. LXVI. 702 D. M. l. 670 S.405 tn V. god. 619 S. 67 1 Isti. '" S. m M.. 664 M. 704 C. T. LXVIII . n. Vranjski glasnik X. 21.. Etnogeneza južnih Slovena. Radovi Muzeja grada Zen ice V. l i 3. St ećci u Oplil ić ima. ". T. 70. Stanojev i će va enciklopedija II. 6. sl. 6. 6.. Tiirkische Grabsteine .. 41. m Isti. 64. Studije iz religije i folklora. d . list CXXV. XXI (1970)... Ista. sl. Fi s kovi ć. . n. d. s l. Iliri. B eš lagić. poseban otisak iz zbornika . S. Be š l agi ć. d. .. Naučna izdanja Matice srpske. Ostave srednjovekovnog nakita u Narodnom muzeju tl Poža revcu. 106 L Renđ eo . Wenzel. O. d. sl. sl. N. . Novi Sad 1950. Beograd 1937.

. 319. N. 6 i 13. d.. Stari malisorski nadgrobni spomenici u VLAha n Lekiću . T. C. 2. Brem. lU M. E. Skulptura vladars kih dvorova tl s rednjovjekovnoj Bosni . Wenzel. Wenzel. Lile k. 37. XV-XVI (Arheologija). god. str. d. 12. Zadružni glasnik XIII . Be š lagić.. sl. 111IV (1952-1953). d. n. 10. sJ. Nišani XV i XVI v. n. sl. m M.posebno izdanje.. 41 i 48.. Program c. 1)9 D. 2886-2905. lM P. 7JC1 C. 6.. Wenzel. g. s. D. 5. l tO C. Zore. Dabravina..Đ. Is kopavanja u Cari č inom Gradu 1949-1952. sl. Sarajevo 1961 . Beograd 1950. . d. d. tom III. logija) . 198. 61. 110 S. 12. 319. Sarajevo 1973. 114 A. 8. knj .. Reljefi bosanskih i hercegova č kih s t ećaka . S. CX. Anđelić. . Truhelka. B e š l agić. 13. g. n. 239. Be š l a g ić . . Beograd 1970. m M. Bosanski grobovi. u Bro f11jicama . . Nišan i XV i XVI v . J . Fi s ković . Grborezi. I. .. drugi dio. n. ISO. XVI. Godišnjak Istorijskog drušIva BiH IX. Prilozi povijest i umjetnos ti II Dalmaciji 7. CIX. Olovo. . II 1939. sv. m . Sarajevo 1894.408. 111 Isti. br. 7u S. nl L. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. 3. T. N.. Thalloczy. O ikonografiji Radovanovog portala.. 9. 158. sJ. . 43~4 . 1881}-1881. 1tJ L.. 8. Miroslavljevo e vanđ e lje. Glasnik Zemaljskog muzeja VI. Zivotinjsko carstvo. Kulišić. skog muzeja. Kovačević.. Vasić. Fisković . O kn ežinama Baki ća pod turskom vlašć u . 28. Dubrovnik 1881. CVI. . T. 8.. sl. 233-234.. l J' S. . SAN. sl. LXVIII . sl. sIr.. lM Moje zabilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. T. 89. s. T.)O. 303. Steće. Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. Zisi. Značaj slovensko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou č avanju stare slovenske religije l .. k.. 35. 71 6 L. 22. Beograd 1951. d. m Dictionaire d'archeologie chretienne et de liturgie.223. Be š l a g i ć. '" M.27.. XI (Arheo. Basler. T. Glasnik Zemalj. 13. sl. Standard Dictionnary of folklore. Sergejevski. knj . 719 V. Sarajevo 1964. Sarajevo 1958. . T. Hl Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1975. C. sl. sl. n . 374. Ptice na našim s redovje čnim nadgrobnim s pomenicima i staron muslimans kim nišmlima.. n. Srednjovjekovna skluptura tl Bosni . 120 V.314. III. d. my tllOlogy and legend. Kuli š ić." '" S . 253. n. . Mirković . E. Basler. m J. Romanič ki bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku . Orfički elementi . . Nadgrobni natpis i reljef kaznaca Nes pine. Kulturno-istorijski odnosi . d. .. Nišani XV i XV I v. " . S. 7. 353. Sarajevo 10. sl. 44 i 49. d. Paris 1914. T. . 744 M. Bešlagić . d. Miinchen und Leipzig 1914. 31. n. tt Bosni i Hercegovini . Truhelka. . Kunst1eksikorl.. T. vol. 9. ". Velikog gimnazija u Dubrovniku za šk. posebna izdanja. Stari nar. N.. Keč kemet. 7:6 W.. Funk and Wagnalls Comp. Radojči ć . m 1u '1 406 . Kovačević . 1-4. sl. Curčić.. St ećci centralne Bosne .. 7Z'l MOja zapažanja na samome spomeniku. 3. 9. '" A. Đ. drugo izdanje. '" M.205. str. Bešlagić. pod "COq". 9. n. 7 i ll. JO} S. Curčić . N. 5. CIX. pod "cock. l ' t J. Wenzel. 12 i 16. 2 i T.. CLVI. LXVI. USA. m Ista. 28. m Sv.. 39. n. Renesansna klesarska-kipars ka djela u Splitu. sl. . Kunst. 43. sl. Studien zur geschichte Bosniens und S erbiens im Mill eiaiter. sl. Sarajevo 1956. LXVI. Mi· letić. N. Beograd 1940. Spemann. CIX. 91}-9 I . Split 1953. 97-107. Sarajevo 1956... Glasnik Zemaljskog muzeja. 7ll Srpski mitološ ki rečnik. Benac. s. Ll Bosni i Hercegovini . '" S. Curčić. sl. Y. Stuttgart 1905. 111 V. 36-38... 24 b. 57 i 44.

Rijetka vrs ta nadgrobnih spomenika u kumanovskom kraju. n. sl. 291. sv. 16. Sarajevo 1952. Plastika bogumila. Wenzel. 7. '" M. Sl. no M. sl. m Z. Kuliši ć . . sl. n. kataloška-topografski pregled. Kalinovik . g. sl. LXXIX. KaJinovik . XIV. d. Kaj mak ov i ć.. Beš l ag i Ć.. 129. Petrov i ć . Beograd 1967. 67.. Beš l ag i ć . S. 198. Wenzel. 161 S. n . sl. St ećei i neki njima sl ič ni nadgrobnici u okolini Zadra. Sarajevo 197 1. Naše starine VIII. S.. 286 i 291. 117. Nevesinjski s t ećci. 30. Beograd 1960. I . 95. sl. T. 275-277. LXXIV. 51. Sarajevo 1966. 'u M. B e š l agić.Lepenica. Patarenstvo u s rednjovjekovnoj Hercegovini. 2. Sarajevo 1963. LXVII I. ... Vidov i ć . Zbornik Narodnog muzeja II Beogra du . Wenzel. sl. 33 i 45. Wenzel.. m M. n. T. sl. sl. 47. 2. 'u M. T. sl. T. d. 126... 34-37. m S. M. Gl asnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. . 103 i 131-132. LXXIII . d. Zadar 1974. sl. Primje rke sa nekropole uz Petrovu cr kvu kod Novog Paza ra o bj avi la je M... 43. 160. Sarajevo 1895. Sarajevo 1950. LXXX. sl.. 7 " S. Neki od tih spomenika su objavljeni II "Raškoj baštini" I. 125. Starobosanski natpisi. Wenzel. 24 . . d. '" Srpski mitološki rečni k . Wenzel. Popovo. n. 1sl Na istom mj es tu. S.407 146 S. Bihalj i-Merin. sl. 3--4. We nzel.. d. 10. Naše starine X III. d . 6. B eš lag i ć. B e š l ag i ć . 8. St eće i centralne Bosne . Sarajevo 1965. JU Susret l j ivo šću Regionalnog zavoda za zaš titu spomenika kulture II Kralj evu neke od ta kvih spomenika sam pregledao na terenu . Banac. sl. sl. d. "Most" 17-1 8. Wenzel. 7sl Z.. kataloška-topografski pregled. Nišani XV i XVI v. K ajma kovi ć. Truhelka. 345. 22 i 23. LXXXVIII.. sl. 181. 22. . 750 P. n. n l P. Benac. n . M. St eće i centraln e B osne . sl. Glasnik Zemaljskog m uzeja VII .23.. n. d . Natpisi i krstače sa Ga t a čkog polja. Naše starine IX. Wenzel. 7.. T. 30. T. 767 O. Sarajevo 1971. d. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu X I X. 711 S. T. 1$l M. 9 i T. T. Truhelka. LXXV. 96-97.. . 164. LXXX. ... 257-271. Corov i ć·Ljubinkovi ć II svojoj radnji " Stuđe ni č ki majstori kamenoresci i njihovi s pomenici oko Petrove c rkve kod Novog Paza ra". S t eće i. 43. sl. sl. sl. Solovjev. T. Sarajevo 1962. Trnovo. S vjedočans t va pra vosla vnih izvo ra o bogumilstvu na Balkanu. sl. 50---5 1. 8. T. Siroki Brijeg. 11'J A. n . S. Kra ljevo 1975. m S. Anđel i ć. n. Ukrasni motivi na s t eć cima. d . LXXIII. 82-83. Vego. sl. J65 Isti . Godišnjak Istorij skog društva BiH V. d. 122. sl. M. n. d . 8-22. XXVIII. Radovi Centra JAZU u Zadru 21. m Ista.. d .~ M. .~ Ista. n . " sl. n. I i 14. . 18. 710 D. Motiv ljudskih očiju kod balkans kih Slovena. . Naše starine II. 1--4. n. sl. n.22. Naše starine XI. Wenzel. Sarajevo 1972. d. sl. m C. . T. Sarajevo 1964. 29 i 48.60. T. na s tr.. u B osni i H ercegovini . Szećei Ll dolini Trebišnjice.182. d... 12. Kajmako v i ć. . sl. sl. Steće i. _. B eš l agić.. 18. 24. nl S. n . LXXX. Wen zel. V. B eš l agi ć. m C. m Z. Stećei. . 7600 S. B eš l ag i ć. n. d. sl. 285. T. Jal M. Radimlja. . LXXIII. 9. LXVIII. Wenzel. 10. n.. Simboličn e predstave na s t ećc im a. sl. Ste ćei Ll Gornjem Hrasnu .. Sarajevo 1967. d . M. Arheološ ka is pitivanja . str. sl.. sl.. d . Beograd 1962. d. 716 A. m M. sl. T. Be š l ag i ć. Sarajevo 1953. n. Mostar 1978. LXXVI . M.. 5. Wenzel. m C.. Popov i ć. LXIII. J6l S. 135 a. a o ne kima sam poda t ke uzeo iz dokumentacije Zavoda. m Isti. Beš lagić. T. Be š l agić. Bešlagić. 7~ Usmeni podatak od dr Anđe l e Horvat. Sarajevo 1954. Beograd 1956. 47.. . m A.

'" M. . 22 i 24.. 191. LUek. 10. . T. Illa E. IV. Nevesinjski steće . sl. Naše starine XI .a . Narodno stvaral aš tvo Folklor VI. d.. 75. Anđe l i ć. Wenzel. sl. sl. Naše starine XII. IX 1978. 79l Isti. d. Sergejevski. 121 S. n. 285. d . Radiml. Paškvalin. . T. 12. 288.ubuški. 203-208. III ISla. Sarajevo 1954. sl. L. Slanić.. T.. 155. LXXX. III Isti . Be nac. 24. 17. sl.. Naše starine XI. . Vego. T. n. 21. 116 Materijal nije pobliciran . LXXX. Beograd 1967. S. XXXIX. Olovo. Ljubuški. .'" Ista. D.. 31.. Wenzel. 291. S. sl. B eš la gić. Wenzel. sl. Isti. 9. N l S. 20--22. 22 24. T. n. '" M. 29-30.. sl. ' 10 D. 16. T. Glasni k Zemalj skog muzeja. Wenzel. d.. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 33. III Isti . T . .. M. . d. 2... sl. M.. sl. •" M.. 92. 13. 12. sl. Bešlagić .20 i 27. 114. 25. n.. '" Isti.20. '" S. 79z Ist i. n. ID M. IS. Beograd 1965. Sarajevo 1954. Nišani XV i XV J v . Sarajevo 1961.. A. 23. T. lal M. sl. 29-30. 21.. . u Bosni Hercegovini . Naše starine XIII. 45 i 47. 7(}-72 i 74-75 . 408 . sl.. 110 D . 14. d. sv. 13. Raška baština J. sl. 1. sl. sl. 40. d. Nekoliko natpisa na stećcima tl okolini Novog Pazara. t06 D. '" A. 11 i 12. 26. I2f Ist i. Starine Crne Go re V . "' M.. IS. 101 Fatima je bila kći Muhamedova. T.30. Sarajevo 1969. L. .. centralne Bosne . Seoski nadgrobni spomen ici tl Srbiji. LXXVII. sl.. sl. Glasnik Muzeja Prišt ine X. 48.. 53.12. Bronzana votivna ruka iz Sasa. P. 14. sl. sl. 22-24. LXXIX. sl. d.. n. Benac. 283. 24. •u A. 11 . sl. 655-656. a žena če tv r t og kalife Alije . LXXXV. . 10' Rani srednji vek (prevod s nj emačkog). n. Vego. Džon Fajn. LXXX. Ludm er. d . sl. Sergejevski. l1f M.. Vlahov ić i Peđa Milosav lj ev i ć.3 1 i 37.. T. sl.. lC1 Emisija Televizije Zagreb "Putovanja" od 27. m P. III Materijal je u štampi. Stari malisorski nadgrobni spomenici tt Vuksan L ek iću. Wenzel. Sarajevo 1952. Trnovo. Beograd 1951. Beograd . 12. Wenzel. Beograd 195 1. Histori jsk i spomenici Konjica i okolin e. Vjersk e starine jz Bosne i Hercegovine . 5. n. We nzel. Beograd 1976. d .. A. lOJ V. LXXX. Sarajevo 1967. Neki komentari o odvojenoj ruci na bosan· sk im nadgrobnim spomenicima. 25. 101. d. sl.. Kalinovik . Nišani XV i XVI v.. Sarajevo 1972. . Olovo.. oo Isti.8. &lJ S. Običaj postavljanja zas tava na grob. 14. Sjen ice i Raške. Kupres. T. 137-139. &-.. III Ist i. sl. III S. 54. Sarajevo 1954. B eš la gić. . 7. Beš lagić. 100 S. sl. 12. 112 a. ~ Moj e bilješke na studij skom putovanju II Italiji 1971. 109. Kupres . B eš l ag i ć. !OI Ist i. sl. 1.. Mrtvačka ruka i ruka magična. 67. XXXVIII. januar 1967. sl. Narodno stvaralaštvo . n. n. Kos ti ć.t/bin. n . Sergejevski ... 289 i 291. d. ll. Prišt ina 1970. Trnovo. Stećci centralne Bosne. d. 790' Isti.Folklor VI . 2. B eš l agić. Steće . m Ista. Beš l agić.16. Stećci u Pivi. 151. Kraljevo 1975. sl. slike na stranicama 65-67. d. 15. . D. B eš l agi ć.. llO R. n. s.. Sarajevo 1967... d . Konjic 1975. . n. '" S.. Beograd 1970. god. g. n. d. 76. n. Benac. Cetinj e 1975.15 M. Popovo . LXXIX. d. XV-XVI (Arheologija). sl. .e . 2. Benac. m Materijal još nije objavljen. sl. Sarajevo 1967. N. 50-53.

. Nadgrobni spomenik iz Tekije. 137. 53.. 34. LXXXIV. d. ut Ch. T. Sarajevo 1954. Đuri ć.. Radimlja . Sarajevo 1934. .. 7. sl.470. Wenzel. uf S.. s l.Akšehir turbe ve mezarlari". n. 8. sl. Sergejevski. S... Kaj makovi ć. 164 Lj . Wenzel. sv. 80-8 1. N. T. Katić. n. Be š lagić. . sl. sl. T. 13. J. Schug-Wille. sl. 137. Bo/juni . 110 P. Benac. d.. Romanische Kirchen in der Toskana. m D. 65. ITl Isti. . U t Isti. . NO Takve stete sa m 1976. u Turskoj. d. T. d. n. . 12. Stećei na Blidinju. 7 i 8. Salmi. Aj. Glasnik Zemaljskog muzeja. Umjetnost. lJl A. Wenzel. 55. Be š la g i ć. '" M.. IlO Materijal nije objavljen . n. Patarens tvo tl srednjovjekovnoj Hercegovini "" 127. str.. d.. koja je objavlj ena u Turkiyat Madžm usi V. Metul Meridž u svojoj radnji na turskom jeziku . 'I &)6 'I J 'J 'I . sl. Be šlag i ć. Benac... 7. 131-139. m Ista. 41. 25.. n. 9. n. d. knj. sl.. 86-98. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). m Ista. 14. Ludmer . Wenzel. 24.. sl. Zagreb 1954. Sarajevo 1971 . Simbolika s rednjovjekovnih nadgrobnik spomenika u Bosni i Hercegovini . sl. 179. s. M.. Sergejevski.. sl.79-82. Simbolične predstave na stećcima"" 124. a donio ih je i R.l M. s l. 83 83a.. 17 i 21. 46 . . Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Wenzel.409 . 'I s l. LXXXVIII. B eš lagi ć. . Starohrvatska prosvjeta. X. 179 O.. T. Beš lagi ć . •• S. "1 S. Benac. III serija.. Wenzel. 15. sl. 12. 23. S. . M. Zagreb 1959. 2. n. . n. Ludmer .. Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Siroki Brijeg .. 31. . IJl D. sl. Ml Moje bilješke na studijskom putovanju II Italiji 1971. N.. n. Vidovi ć . Karaman. M. Popovo . III se rija . Wenzel .rkiscJze Grabsteine . Nlirnberg (? g. 161 K. l U I sti. 16 i 18. Beograd 1975. 18 . 308. . Slećci centralne Bosne . Soiovjev.. n. n. sl.. Sarajevo 1953. sl. MS D. Be š lagi ć.. d. n. XI.. . 34. T. 146 S... Đurić.. Sarajevo 1973. an M. Slećei Hođo va . Starohrvatska prosvjeta. Naše starine X. Zbornik Muzeja primcnjenih umetnosti 19-20. Grob i grobni spomenik gosta Milutina"' Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI .273-274. 27. IX (Arheolog ija). sl.. 53. . Dorn. Skarić. Nevesinjski s t eće . Steće. 110 Z. D. sl. 169 J. 15. . d. Maksimović. d. Kupres . 33. Wenzel. Popovo . . NI M.. 131-1 39. s J. m M. d. Radimlja . M.. d. Sergejevski. T. 179. d. 17 i 18 . Is torija Crne Gore. sl. • . Be š la g i ć.3. . VIII. Glasnik Zemaljskog muzeja. ~ S. LXXXVI.. d. Sergejevski. n. n. Rijeka 1970. Zagreb 1954.. O. n. Wenzel. Karaman. Anđelić. 9. d.. LXXXIV. sl. IJI A. . T.JJ A. LXXXVIII. d. sl. zab ilj ežio u Arheološkom muzeju u Akšehiru. ~ S. n. 20. Be š lagić. hS Isti. n.. n. Ljubinje. LXXXIII.. Maksimović. 1935. Kam eni nadgrobni s pomenici.. g. T. sl. II. l. tSl. . M. . d. V. l39 Vl.. XC. " T . III L. M. isto tamo. III Lj . sv. d. Ll Imot skoj Krajini. 25. Bihalji-Merin. god. LXXXIX. Vego. d .). O bosanskim sred njovjekovnim stećcima. 'I 134. s l. XXX. sl. T.. 116 D. 3. sl. 23. s. 28 . 82. T. Sergejevski. . 21. Maksimović.. g. n. NOlI J . Ljubinje . D. T. Sergejevski.. "7 Isti... nap.. 3. 'J' V. LXXXII . Titograd 1970. Tii. LXXXVIII.. tom. XIX. d.. Radimlja . Sarajevo 1965. MJ D. 50. A. . Babovac i Kraljeva Sutjeska.

179.. . . Wenzel. Beograd 1962. Siroki Brijeg . ut Isti. Beš l agi ć. T. 'I' S.. sl.. . m Isti. 186-1 87. Stećci u Gornjem Hrasnu. T. knj. 2. M. sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu . Kupres .. tn D.. sl.. Naše starine VIII . sl. sl. XCIV. Boljuni . Wenzel. Krleža i saradnici. sl. .. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. 5. ... XCIX. II. III. Be š l agić.. Wenzel. sl. sl. 53 .. n. d .. sl. T. 6. n. 65. XCV. sl. 278. T. Kupres . 23-24. 37. Naše starine XIII. XCIX. T. sl. T. 6. . Stećci u Brotnjical11a. XC IV. T. Vego. sl. JU Na Izložbi etrurske umjetnosti u Parizu 1954. sl... Wenzel. Isti. 2.. sl. 5 d. g. Be šlag i ć . Wenzel. n. Be š la gi ć. 58. 12. XXVI. 48.. '" A. Nevesinjsk i stećci. Kod M. 16 . . sl. Sarajevo 1964. HIl Isti. d. fig. 29 b. n. XCVI. sl. Wenzel. ru A. . l. '" M. d. •" M. Sarajevo 1964.~ P. 48. sl. 5.. sl. 16. . . S. sl. sa predstavom kola žena. ~ M. Sarajevo 1972. d . '1 410 . Radimlja . 155. sl. Sarajevo 1962. • . '" M. T. . 9 i ll. sl. N. Glasnik Zemalj skog muzeja. '" S. B eš lagić. 17 i XCIV. T. sl. 16 b. XCVI. 18 . 19S-201. . Sarajevo 1954. Wenzel. br. T. 18.. d. 121. T. 16. Il. s. Wenzel. XCV. Kalinovik . XCVI. n. T. M. XCIV. Stećei na Blidinju . n. n . sl. IX (Arheologija).. . Sarajevo 1970. Benac. M. 16. Sarajevo 1960. n. 'u S. n. . 3. 17 . 55. n. . 5. Boljuni . 203 i 206. 47 . sl. . . Vesnik Vojnog muzeja JNA 6-7. Bešl agić . 4. sl.. 16. sl. 23 i T. X. T.. Kalinovik . Naše starine VII. IS-l7. m S. S. d.. sl. Wenzel. Bolju"i . Zlato i srebro Zadra i Nina .. d .Đ . 18. Beš l agić ..ul S. d. 12.. Wenzel.. 12. n. n. Wenzel. n. Isti. T. Koca. m . . '11 S. sl. I9l M. T. n.. . 67. •" Isti.. sl. XC I X. XCV. Wenzel. sl.. tn Isti. 'oo .. sl. XCV. T. d. XCVI. T. S. 68-70. 15. . Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II.. sl.. M. n .. •u S. M. M. sl.. Kalinovik . . XCIII. sl. M. Radimlja .. sl. Stećei i njihova umjetnost. 6. sl. d. IV. Wenzel. Nevesinjski steće. Ascona 1952. 17. d. T. .. T. Vidovi ć. sl. M. n. sl.. n.. M. Preds tave kola na stećcima i njihovo značenje. X. Be š lagi ć. 9. 4.. d. Vidi na tome mjestu navedenu literaturu. 2~21 . sl. Popovo . Ljubljana. T. sl. sl.. . d . XCIV. d. 36. 4. 1904 M. n. 29 a. Wenzel. M. SOL . LXIX. T. T. M. 27. 10 b.. 15 b i T. 49. sl.. d. Wenzel. B eš lagi ć. d. Naše starine II. n. . sl.. Benac. Be š la gić. 8. Isti. '1 4 S. A. Beograd 1973. . M. Wenzel. n .. Be š la g i ć. M. sl. Stećci tl dolini Neretve. T. T. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. XCV. sl. d. XCIII.. . . ~ S. 3. 57. 2. . sl. XII . Artibus Asiae XV. Sarajevo 1954. 4. T. IV. &17 M... 45. Zagreb. M.. Ljubinje . Ljubuški .. tl. sl. Kalinovik . sl.. n. n. Basler.122. Isti. Wenzel. Wenzel. sl. . 38.. M. Be š la gić. XCIII . XCVI. sl. sl. d. XCV.. 9 i 12. . 6. n. d. S... ~ S.. XCIV. •n Isti. Popovo . 191 Hrvat ski glagoljski misal Hrvoja Vukčića. T. L'ornam entalion d'un Va se ii: l11esure du Musee C!tm y es t les slećci bosniaques. . d. 8. na str. d. 44-45.. ~ Ista. 6.. sl. .. ". sl. . T. . Be š lagi ć. 15. XCV. sl. . 157-158. n.... T. d. tH Isti. sl. Wenzel. Be š l agić. sl.. Graz 1973. Be š la g i ć. Anđe l i ć. T. Beš la g i ć. m M.T. D. 77.It S. d . Popovo . Benac.. liS S. Grborezi. Wenzel je ovaj motiv prikazan bez štita i mača . Stećci na Nektlku kod Stoca. sl. 6. sl. Sarajevo 1971. 8.. sl. Wenzel. 3. M. sl. Vego. 17. 10. n. VI. Stećei u okolini Zabijaka. d . Stećci u Brotnjicama . 49 . T. Stećci u dolini Trebišnjice. Beograd 1958. ~ Isti. . Wenzel. vidio sam "relief funeraire" iz VI v. sl. Stećei i nišani u Vojnom muzeju JNA.

tJO Sv. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slovena. 218. Zagreb 1901. '~l S. Majstori starog srpskog slikarstva. d. m D. sl. 13a-131. m. 17.. 322-323. n. Zečevi ć. 58.. Sarajevo 1913. I starske fre ske. 9011 S. . Krstić. ul M. Lj. Zagreb 1954. 544-555. fOI) Iveković i Broz. Be š l agić. Iz naše narodne prošlosti 1-11 . Psihološ ko izražavanje srpskog naroda. Vidovi ć . k. "OpasLIn".. J. ll. Stojk ov i ć.. ~9 A. Zagreb 1930. "" A. Narodno stvaralaštvo Folklor 9-10. Bilten Instituta za prouča­ vanje folk lora 11. Novi Sad 1963.. Sarajevo 1966. "naoposLln" i trokraka "naoposun" kretanje. Sarajevo 1954. ex. 146-147 . Vego. Beograd 1973. Jireče k. 185. Solovjev.. sl. n. knj.. . n .Posebna izdanja 14. Patarenstva LI srednjo vjekovnoj Hercegovini . Zivot i običaji naroda s rpskoga. B eog rad 1955. 60. 9s9 D. Ist i. 25--42. 'I 411 F.. Srejovi ć. 277-278. 529. Sarajevo 1955. Beograd 1955. knj . str. Starohrvatska prosvjeta. Fu č ić. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVll1. Wenzel. O bosa nskim srednjovjekovnim s tećc ima.31. M. Srpski etnografski zbornik 111. Petković. Wenzel. br. Trojanovi ć.. Beograd 1954. Radovi Muzeja grada Zenice. • 1I '. Zenica 1973. Wenzel. tSl G. uf Vuk Stefanović-Karadžić.M L. Naše s tarine II . I sti. "'1 B. III. "' Lj. Pl. Rihtman. n. sl. Sarajevo 1888. Ukrasni motivi n.1 C. januar-april 1964. Prilozi za književnos t. 107. 130. d. Ul D. Beograd.. .7-10. Vidović. n . Wilke. d. Narodne igre sa Kupreškog Po/ja. 276. jezik i fo lklor II . Srpske narodne pjesme. . La peinture Serbe du Mayen-age. Vego. m K. Beograd 1956. Igranje. Vego.231-232. Radoj č ić. 130. Jankovi ć . Benac.. Petrović . Kupres .. Jelen tl našim narodnim običajima. B. XCVI. 12. tSl Lj. Bosanski grobovi. Stećci LI dolini Neretve. Zorc. d . . 951·V. Bosanska vila III. Reljefi bosanskih i h ercegovačkih stećaka"" 4. Zagreb 1963. god. Patarenstvo tl srednjov jekovnoj Hercegovini . 49-52. Beograd 1957. Dopuđa. P. I granje za mrtve LI Jugoslaviji. I II. n.. Slećci u Brotnjicama . Mladenovi ć. '" M. CXL. . 8--9.305. sV. 102. Cičak Janja. Kalinovik . 9J I M. 7. ISI.. Beograd 1922. sl. t. 956 S. 200. Kult mjeseca LI priči i umjetnosti indogermanskih naroda. Bogumili i wnjetnost na s t ećci ma.. 1'46 S. .. 189 i napom e na na str. S. Zbornik Matice s rpske za društvene nauke 36. d . tj. dio VII. 188a-IS81. 473. Rj eč nik hrvatskog ili srpskog jezika JAZU.. Bilten Ins tituta za proučavanje fol klora III. ~ Vuk Stefanović-Karad ž i ć. br. narodni pjevač sa Kupresa. Dopuđa. Spomenici. sl. Karaman . Radoj č i ć. Kulturni karakter nek ropole Radimlje. 181. Beš la gić.545. Istorija Srba J. Beograd 1934. n.265-267.a stećcima"" 322 . Beograd 1952. I . sl. Isti. Zagreb 191 1-1916.'2' SV.. sviranje i pevanje Ll narodnim pesmama Ju žnih Slovena. Kolo LI jutnih Slovena. LXX. d. M J M. Izraz X. 111 serija. :2:. O. 165 i 167. T. Wenzel. 6 i 23. Beograd 1959-1960. '" M. 468-475. Karaman . '" M. Is torija Crne Gore 2 tom 2. XXVII. Program c. d . Titograd 1970. Oposun. Velikog gimnazija II Dubrovniku za š k. 5. T.35. Narodne igre s područja Jajca. n. Rj eč l'lik hrvatskog jezik.26-28. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV . d. Bilten Instituta za proučavanje folk lora I. J . Radi ć. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. Ljeljenovo kolo. Etnografsk i in stitut . J .705-707. 27. 754.. Beograd 1935. T. V. Dubrovnik 188 1. 35. sv. ' ll M. Sarajevo 1953.. 3.19 . ' JI Is t i. Đurić. Sarajevo 1951. 72-78.

M. sl. sl. d. n. Sarajevo ]973. Rendi ć-Mio če vi ć . sl. . Be š la g i ć. Be š l agić.. 49. CXIII. 116.. 7 a i str. CI X. CVIl. Dubrovnik 1970. . d. J7 1 Isti.. T . Isti. Nevesinjski s l eće . 3. exv. Be š l a g i ć. Be š l ag i ć. Ljubuški . Kalinovik . d. n . sl.. . M . sl. Nevesinjsk i s t ećc i . d. T. .. sl. CXIl I. sl. 57 . sl. n. 94. . sl. . MI S. 8 i 9 . sl. Beš l agić. d. 25 i 32. Vego. M. 9 i 10. ~ S. 59. M. •" M. 7. n. Benac . B eš l agić.. . 1000 A. 54. M. fM S. 202 . 100. • 0 M. . d.. Narodno stvaralaštvo .. M.. n. 7. Ljubinkovi ć.. 6... 6. Wenzel. VII. sl.. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Benac. m Ista.. sl. N. m S. 108. sl. Radimlja . Wenzel.. sl. d. T. sl.. D . n . 992 A. Starinar VII-VII I. 49. 8. CX. sl. 4. .. 21. n. Wenzel.. N. Wenzel. sl.. n . tM S. 37 i 39. CXIII. d. n . M. 91 1 Isti. ex. Glasnik Zemalj skog muzeja. T. 43. sl. Wenzel. sl. • . sl. sl. CXIl . 17. Ista. . Sl ećci u Zieml ju... 57. d . sl. .. sl. 13 . . 24. . sl.. . 6.... T. Benac. M . Be š la g i ć. .. Stećci Hodova.. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. Ilirske preds tave Silvana .. 966 V. l elen u bugaršticama. A. Wenzel. Kupres . T. Be š l agi ć Stećei Ll Gornjem Hrasn u . XVI. sl. d . T. sl. CXIlI. . S. "' M. m S. 13. T. 124.. d. . d. II i 14. sl. . n. 8 i 9. Sarajevo 1943. T. T. n.. sl. . Beš l ag ić.. sl. Beograd 1956. d. sl. n. CI X. 1(1)1. sl.. 16. l. Wenzel. d. S. .. 173-177. sl. T.. Značaj slovens ko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou čava nju stare slovenske religije I.. 17. sl. ov M. . d. J6J L.. d. XVII. CIX. sl.. A... 2. . 16. T. sl. N. Starinar XV-XVI. . S na str. ~ M. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. n. . Sarajevo 1967. T.. '" Isti. 4. d. Stećci centralne Bosne. sl. •• Ista. Vego. S. Sarajevo 1955 (ArheL). Naše starine XI.. Wenzel. 10 . sl. Siroki Brijeg . Kalinovik ... 29. 8. Wenzel. d . Tu je na istoj strani još i scena turnira. d . d. sl. Wenzel. ~ M. sl. 105. CVIl.. Wenzel. IV. M. Wenzel. Wenze l. St ećci u Imotskoj Krajini . d. Wenzel. Wenzel. sl. n. n. d.960 S. Be š l a g ić. 12. Anali Historijskog institu ta JAZU u Dubrovn iku XII. s. Beograd 1956. Boljuni . "-I A. Beograd 1964-1965. sl. Beograd juli-<>ktobar 1968. Be š l ag i ć. 103-105. d . Wenzel. Benac. Stećci u Gornjem Hrasnu . s. tM S. M. sl. T. T. . CX.. 7. m S.. sl. 5 c. Be š lagi ć. 2. n. T. 21. XC. Wenzel. Benac.. 14 i 15. tiol S. n. 3 i T. . T. Wenzel. sl. 60. Wenzel. s. sl. n . . d . n. LXXXVII I. 21. sl. M. n. M. Sarajevo 1967. .Folklor. Ć urč i ć . 140. XV I. 914 S. CXIII. St ećci u Bitunjoj. 47. • . Katić. Be š lag i ć. sl. Trnovo.. n . Radimlja . 6. n. 57. M.. V . 60. XC. n. 962 N. T. T. god. CVIl. CXII. 9. T. Beš l ag ić. Popovo . sl. tIlO Isti. Siroki Brijeg .. . CXI II. CIX.VII I. 23 b. knj. Wenzel. fM Isti . ... Boljuni . ex. 94. Naše starine IX. . T. X. T. ~ M. Kuli š i ć. 2.~ Ista. .. n. Starinar VII. d. n. . Beš l agić.. sl. sl. d. M. n. T. T. . T. d. sl. . m S.. d. sl.. d . Stećci u Gornjem Hrasnu . • .. 1. sl... sl. T.. n . Ljubinje . sl. St ećci centralne Bosne . 412 . 15 . sv. T.. CX. Popovo . . Be š l agić. sl. . sl. d. T. d . M. 13. 390... Ljubušk i . 33. 1006 S. m Isti... 4. Wenzel. T. St ećc i na Duvanjs kom Polju. Stećci Du vanjskog polja.. Wenzel. T. • 961 D. '"" M. eVil. T. n. n. Siroki Brijeg . 1007 S. m S. 7 na str. . Wenzel.. sl... n. JOli M. . T. 106. M. M. 11 5. Kalinovik"" sl. 107. CIX. 21r-27 . Sarajevo 1964 . ex. sl. 25 . ''''' Ista. Is ti. CX. Wenzel.

IIUO K . n. Stećc . Anati. . 10l< C. 413 . J.133. La civilisation du Val Camonica. sl. Radoj č i ć . . 29-40. ". 232. 36. IOJJ S. na više mjesta slika. Miro slavlj evo eva nđ e lj e. ali još više na vuka.. Sarajevo 1972. 123. Starine Crne Gore III-IV. sl. Crkva u Konjuhu . Isti . N. d . . u Bosni i Hercegovini. sl. um J . 1019 Moje bilješke iz Pavije. Beograd 1955. Naše starine XI H. sl. 179-180. Sarajevo 1956. . g. d. Vego. Wi en 1894. sJ. O poreklu kompozicije sa predstavom lova n ~ jelene u Lipeima. sl.ka. Kečke met. 7.. O ikonografiji Radovanovog portala . 101 0 M. 10 11 E. Fiskovi ć. s. n. 31. Slovenska archeologia XXVI . Sur le ca raclere cultuel des representations de la chasse au cert au Moyen-age..l . g. knj. G. Sarajevo 189 1. Nadgrobni natpis i reljef ka'l. Sarajevo 1961. Prijatelj. 40. n . Sarajevo 1978. 13. 10J1a Đ. sl. UlJI M . Stećci (Mal a istorija umetnos ti). 101l D. U Mirušama kod Bil eća postoj i scena na kojoj vidimo neku če t vero n ožnu životinju koj a na pada nenaoružanog čo vjeka (V idi kod M. Split 1953. 163. CLVI (Arheološki institut. F i s ko v i ć .. l UJ7 A. 10JI C.. centralne Bosne . Ilin Đ . Solovjev. . Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini.. 1039 A. Skriva ni ć . Patarenstvo u srednjovj ekovnoj H ercegovini . SAN. 2.3 19. . Glasnik Zemaljskog muzeja. Pl. LXXXIV. 13. Sarajevo 1965. n . posebna izdanja. 327. 1009 S. 234. XV-XVI (Arheologija). Neke likovne paralele s t ećci ma. . 29. Stećci u Gornjem Hrasnu . 101J_ Đ. IClI Moje bilješke u Tuluzu i uBarle tti 197 1 i 1975. n.naca Nes pine. Radojčić. 1011 M. 2S-29. Cet inje 1965. Beog rad 1950... XIII. T . 1883. knj . B eš la g ić . Stratimirovi ć . Starohrva tska prosvjeta. 5.. Spomenik se sada nalazi II Arheološkom muzeju u Splitu. 163. Radoj čić. d. s. 1IlJ2 Sv.. n .. Nišani XV i XVJ v. n . 13. Wenzel. Bo š kovi ć. T. 1011 S. lOll Odijev se nalazi u Muzej u francuski h spomenika II Parizu. Kova čević. Ljubinje . d. 1--4. d . 1. Beograd 1932. Boš k ov i ć. 10it C. 15. Reljefi bosanskih i h e rcegovačk ih st ećaka . T . Isti. 128. Godišnj a k Istorijskog društva BiH VIII. sl. d . Zag reb 1954. sl. g.. I ). sl.. Naše starine X. Odljev se nalazi u Muzeju fra ncuskih spomenika u Parizu.. Bogumili i sim bolika steća ka. d. Skulpture s ljudskim likom iz s tarohrvatskog doba. 10J6 L. Wenzel. Srejovi ć . 10. 9. I OI~ Moje bilješke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. 13-21. Challet. 1011 D. IOJS D. Truhe l. knj . . Wissenschaftliche Mill eihmgen aus Bosnien und der Herzegovina. 381. Sta ro bosanski mramorovi. 6. Crkva u KonjuIzu. sl. 8. Wenzel. Vesnik Vojnog muzeja J NA 2. M.. 101) Sv. Arthaud 1960. Đ . Prilozi za prouča­ vanje junačkih igara u srednjovekovl1om Dubrovniku.. 18. B eš l agić. .. Basler . Be š la g i ć. Zivotinja p o d sj eća na medvjeda. IV. Glasnik Zemaljskog muzeja III. Benac. 44 . 32. i T. Beograd 1952. 61. 3. ex . M . Zbornik radova Vizanto)oškog instituta. d . zbog čega je ovdj e nisam ni u vrs t io.. 1026 Isti. Renesansna klesarsko-kipars ka djela u Splitu.. 102S Sv. . 1011 J . Vasić. lJ. IJI serija.. Siroki Brijeg . LXVI.100II S. Hoe rnes. Mitteilungen der Anthrop%giscizen Geselschaft in Wi en. M. Srbiji i Bosni. Prilozi povijesti umjetnosti u Da lmaciji 7. 5). 17. Wenzel. d . Beograd 1967. XI. sl. 102(1 Moj e bilješke na studij skom putova nju II Francuskoj 197 1. Mirkovi ć. CIX. sv. Srejovi ć. n. 10ll J . Challet. d . Preisto rijska Vin ča. n . CI X . 16. Alte Graber in Bosnien und der Herzegowina. knj. T. 169-177.. Be š la g i ć. str. 101l Moje bilješke u Arheološkom muzej u II Atini. sl. n. Bratis lava 1978.

. . Iskopavanja u Caričinom Gradu . 32-34. Ion M. 101 1 Ista. 10U M.. I.. . Slećci . d. 323. T. l04l Sv. I~J Zahvaljujem R. tOJ. Zagreb 1966. sl. Wenzel. XCII. T. sl... 7. sl. d . sl. .~ A. Vesnik Vojnog muzeja INA 6-7. Kupres . T. .. ll . "" A. M. 304. T. 107. ll. .. CV. S. Srednjovjekovna s kulptura u Bosni. Bešla g ić. Be š l agić. T. . 3. n. B eš l agić. d. Treći program Radio Sarajeva III. 1006 Đ ... d . T. d.. 65. S.. d. Sergejevski. 28-29. n. n. ". CIV. T. Beograd 1973. d. sl. 18. Radojči ć. n. d . str. Reljefi bosanskih i hercegova čk ih stećak a .. d . 111<7 G. Wenzel. d. 'oo F. sl. T. T. . n . . 6. Wenzel. Sarajevo 1956. I. CVI. sl. 43. n . n.. Kupres . d. M.. 1(Itf V. 29.. n. n. Glasnik Zemaljskog muzeja. T. . ll.. T. d .. Manastir Zavala... 9. n . Ista. X. . Skovran. Naše starine VI. 30. ll.. Mano-Zisi.to.. sl. um S. . . Slećci na Blidinju . 483. 29 i 30. Wenzel. Zdravković _ A. Wenzel.•• Ista. CIV. . d . d. 2. M.. BaIcanica IV.. M. n. . l.. Radimlja . d. Reljef Dioskura iz Narone. Wenzel. sl.. VIII (Arheologija). .. CVI. sl. . n. I(lU Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 197 1. T.. Mi l e tić. M. CI V. 4. s. T. 180-181 . 233-234. . . CIV.~ D. Vego. sl. Wenzel. Wenzel .. d. Siroki Brijeg . T. Sv. CVI... 1. Pl.. Enciklopedija likovnih umjetnost i IV.. T. M. . . . Slike pokojnika .. Die Da rstellung des bogwni1ischen "Perfectus" auf dem miltelalterlichen Grabdenkmi:ilern (S tećd) Bosniens und de r Herzegowina... n. C u rč i ć. n . M. Kulturni karakter nekropole Radimlje . 54 i 56. n . n. Srejović.. n. 54. Wenzel. T. 2. n. 9. Wenzel. d. 414 .Iconographie des Sainl s. sl. .•• M. . T. T. d. XCII. sl.. d.. 10$01 L. 217. n. T. d. Sarajevo 1974. 150 i dalje. 5. sl. d. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. I07J S.. Wenzel... CIV.. 11>'1 Đ. sl. 3. 2. 136. Stećc. 468-470. 'w M. Va če. . d. .... sl. Basler.. Wenzel. sl. d .. 10.. 53 i 53 a. Ista.. d. Rad ojčić. Curč i ć . sl.~ M. n. sl. B eš la gić.. .~ I. Wenzel.. sl. Challet. tON I. 17. M. 1 0iZ Sv.~. Paris 1958. XCIX. Be š l agić. M. "" S. Vego. 5. 9. M.. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini . Wenzel. M. T. sl. n. I . Ion S. Ista. . n. Beš l agić. n.. d. M. sl.. Wenzel. d .. sl. tom III . CVIlI. 10. g. 120-1 26. n . Solovjev. T.. sl. na Blidinju . Stare. 1011 S. B eš la g ić. Abrami ć. n. . CVIlI. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. 59. Reau. . Kupres . CIV. d. 3 i 6.. Boljuni .~. Wenzel. A. Beograd 1962.. T. . n. 8.. d. . . LXXXII. 11 5. M. Cha llet . sl. IS i 397. sl. n. l conographie de ['art chretien. Split 1952..~ M.. Sarajevo 1953. I~ I M. CVl. sl. "" S.. . We nzel. . n. B eš l ag i ć . Radoj č i ć . ll.. Wild. Wenzel. N. 48. d. Sarajevo 1971... XXVIII .. CV.. 16.. S. sl. d. . T. 7-8. 20. T. sl.. ...o D. 1 05. n. . n. d . 1044 N... sl.. n. n . 123. 10. Wenzel. Stećci centralne Bosne . d . 44. Vego. 365. I~J V. . sl. sl. br. Wenzel. 122 i 134. sl. M. Sarajevo 1959. d. M. 7. 56.. T. VI. CVl. sl. n. "n M. 111-1 20. 4-5. 72. B eš l agić. Benac. n.... sl. d. sl. Benac. CI. CIV. CVI. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. Ljubinkoviću na ovome podatku i na odobrenju da ga u ovu svrhu mogu objaviti. M. XCV.

sl. d. XXXVll. 57. d. . Vego. II I. sl. sl. Z. Klai ć .. T. 2. Stećci na Nekuku kod Stoca . n. XCV. sl.. T. 1091 C. 1. . Wenzel. sl.. Wenzel. M. ". Kalinovik . . . sl. Wien 1888. 101' M. T. . d. n.. n . M. 27 . 169-177. d . Wenzel. . str. "" Ista. Neka fizička vježbanja naših naroda i njihovo tumačenje u narodnoj epskoj poeziji. XI. n. n. 213.. . Alte Graber . . u koloru i zmeđu str. Radojčić.. Kupres .146 i sl. M. . Wenzel. T.. n. . 24. 93. Challet. 152... Solovjev... . " T. sl. 14. d. p.. sl. 4. Stećci na Blidinju . d. 86. . d.94-118. . d. d. 26. T.. Godišnjak Društva istoričara BiH XV I. 1.. 16. n. 6. Kajmaković. Be š la gić. XCI . Wenzel. Kure li ć. d. XCVI. n. III.2-4. Stećci Lt dolini Treb išnjice. IIOJ J. 22 b. XXIX. d.. 1091 Sv. 244. J H. Wenzel. Fi l ipović : M. Patarenstva u srednjovjekovnoj Hercegovini . d. d. LXXXVIll. Wenze l. n. XCll. Sarajevo 1962. sl. 6. XCI. Wenzel. XCIV. M. IWf A. d . sl. 10')0 J. nu Ista. . CI. 1. sl. 25. . Beograd 1961 . sl. 27. M. XCI. d . Napretkova povijest Bosne i Hercegovine. Benac. Sarajevo 1965. IIII M. d. M.. T. ilJI A. 1106 Ist i. 133.. Wenzel.. Đurić. sl. 158-160. 9. T.. . sl. n. T. M. T. T. Or/ički elementi u simbolici stećaka . n. 21-34. Wenzel. 437. n.. Wenzel. ll09 M. Wenzel. 471. n. . 7. n. Titograd 1970. 17. sl.. Srednjovjekovni s t ećc i od Slivna do Cepikuća . M. P erojev i ć.. n . 2. l. T. 34-35. sl.. "" Ista. Wenzel. "" S. Kajm a kov i ć. Fiskultura. sl. Basler. sl. . M.. XCII. 9 i T. 10 i ll. Wenzel. sl. 8. I"' M.. n. Benac. XCII. XII. T. T. sl. sl. . . T. T. M.. lim M. sl. sl. sl. Kupres . Poviest Bos Ize. 1114 S... sl. XC. d. 364. Hoernes. n. JĐ9. n . n. n. Wenzel. Herceg Ostoja po drugi puta kralj. Some Relie/s outside tlze Vjetrenica Cave al Zavala. 57. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini . 90. "N M. d. n . Siroki Brijeg . 1091 A... Wenzel. . M. Uk rasn i motivi na stećc ima . d. sl. G. XVI. 9. 28.. 5. sl.. Radimlja . T. 10. ilIN V. liJO M. n . Be š l agić. . sl. Bosnien und Herzegowina. Benac. Il O. sl. 1120 Ista. Bešlagić. Benac. 2. Starinar N. Naše starine VIII... XI . 152. n.. 144. 13. XCIII. T. l ahrbuch der Ostereichischen Byzantischen Gesell· schafl II. d.. Be š lagi ć. Wenzel.380-381. Asb6th. sl. . 30.. n. n.. " U S. T. Beš l agi ć. Beš lagi ć. 19. 67. 23. Umjetnost. T. Z.. Challet. Skrivanić.. Xli. Slećci na Blidinju . Wenzel. 43. sl. T. sl. 2. 1096 V.. B eš l agi ć. M.. LX:VIl. d . T. Popovo . 290-292. Mittelalterliche bildende Kunst in Ju gosiavien im Lichter der Ausstellwzg im Palais Chaillol. d . 67. l l. d. J(I9J F. 177.415 1017 M. 365. T. 50 b. 178. 10. sl. T. Istorija Crne Gore II . d. Wenzel. Wenzel. LXXXVII. d. sl. sl. d. Stećci (Mala istorija umetnosti) . sl. 9. n. Sarajevo 1942.. Wien 1952. M. knj. lill Ista. 1101 Sv. IIIJ Isti . LXXXVll. Ukras ni motivi na stećc ima... d. n . 34. d. d. . 224 i 225. Ljubušk i .. . ill. Truhe lka. sl. lill M. 1110 S... T. CV. "" A. Wenzel. S. Joea S. T. M. Radojč i ć. T. lUli M.. C. 38-39. "" A.. Zagreb 1882. LXXX!!. n. Vidi i str. n. 5.2 i 6. . 364.. d. 7. sl. "" J. 32-34. Sarajevo 197 1. T. 67. sl.. M . 6. Bešlagić. .. . XCI. d.. 20. n . n.. Vego.. XCIV.. Stele. "" S. "" S. Zidno slikarstvo u Bosn i i Hercegovini. LXX II. T.. Starobosanski mramorovi . 15. 11 00 Đ. . Beograd 1949. sl. . 183-1 84. Wenzel. sl.~ M. LXXXVII. tom 2. M. LXXXV. Slećci Hodova . .

d . d . 25. Wenzel. T. 7. sl. .. 8. d. T. T. "" S. Starinar VII-VIII. Zagreb 1959. . "" I sta. n. 12 i 16. 101 i 101 a. sl. 114 1 Ista. 13. lU5 S. 120. Wenzel. T. "n Ista... d. 64. LXXXV. kataloJka-topografs ki pregled. XIX .. 7. Popovo . n. T.nu S. 11 '6 S. XIII. Wenzel. sl. d . CVil I. sl. CVI. M. Split 196 1..~ Ista. 10 i T.. d. sl. Wenzel. sl. M. d . 11 )6 S. T.. 3. T. 136. m 4 Ista. XII. 54. ILW S. ... n. 2.. M. d.. .. ". d. m t S. 9. mt C.. n ~ M. ". u. Grobna crkva grafički izražena na bosanskom srednjovjekovnom s pom eniku (brošurica br. Stećci U Cavtatu i Dubrovačko j žu pi. sl. sl. . n. 11 6. Be š l ag i ć. . liO S. 6 1. 5. sl. . S. T. n. sl. 16. Wenzel. u. . St ećei centralne Bosne . 23. sl. n. St ećci centralne Bosne . n. n . M. 1 i 4. Wenzel.. Wenzel.. XXVIII. 73 . sl. LXXII. LXXIV. T. B eš l agić. sl. n. n... T. LXXXV. Naknadna 'l. ". St ećci. nn S. I i 2. 165.. XXI. Wenze l. 54. sl. Ista.. XVII. n. 79. M. 1i71 S. sl. U " S. Be š l agić. T. sl. d. T. M. M. sl. 5.e ... . n. Be š l agić. Ljubinje . Stećci tl dolini Trebi~njice . Popovo . u77 S. sl. II~ Ista. n. Fisković. sl. 4. sl. . S. n. s l. 12.. Be š l agić. sl. 55-57. sl.. . Stećci u dolini Nere tve.. T. sl. S. 10. T .. sl. n~ Isti.. M. U 1I S. Wenzel. Be š l ag i ć. n. 54. sl. d. T. n. n. T. . d . n.. d.. XX. Beš la g i ć . 189... n. 41. Karanović. 6. Naše starine II . T. n. LXXXVII.. T. 24. Bešla g i ć.. M. nu M. sl. Kalinovik . d. B eš l agi ć . XIV. n. d. Ista.. Wenzel. Wenze l.. Benac. d . XIII. 8. ". St ećci centralne Bosne . B eš l agić. T. 8. 5. ll. 4. XVI. . B eš lag i ć . sl. 48---49. Wenzel. N. XX.. 107. 40.. LXXXIV. n. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Beograd 1974. sl. Wenzel. 2. sl. M . d. II" Ist i. sl. 82. B eš l agić. 22. II eilicije "Novosti iz bo s an s ko-hercegovačkog muzeja"). 7. T. n. T. Ljubinje . 1175 M.. sl. sl. sl. 13. sl. T. T. sl.. d. 46-47.. XVII. n . 13. T. d. d .. XII I.. lin M. n. sl. T. 57.anja na nekro poli s tećak a u Boljunima. I. XVIII. Uk rasn i motivi na stećcima . LX X I . sl. Be š la gić. LXXII . Wenzel. d. n. d . mt M. sl. XII . ilbO Ista. 16. 6. Ista. d. 6. T. Kalinovik . LXXXII . ll SoI "n A. sl. Stećci centralne Bosne . d. 46. T. S. n. n. n . n. T. M. 59. 12. Beograd 1956. n. 4. XX II . ll. Stećci centralne Bosne . B eš l agić. LXXXVI II . d. S. n. sl. 10 i 19. d. 13. d .55. 4 15.. M. liU S. . sl. 46. Bešlagić . 1141 M . XI. n. LXXII. sl. n. . B eš l ag i ć. d. 272.. B eš l agić. 13. B eš lagi ć . T. . 121 .. XVI. . T. 59. 117-11 8. d. Ista. 18. XIII . sl. 14. B eš l ag i ć .. n. d. T.. 5.l. 177-178. sl. 2. LXXII .. 4 i 6. 14... . Wenzel. Wenze l.. S. n. sl. sl. d. sl. LXXII. sl. d . T. sl. 8. M. XII. B eš l agić. sl. Beš lagić . 4. LXXXV II. B eš l agić.384. 106. sl. sl. T.. .. Wenzel. . LXXV. T. CVIlI. d.197 1. . M. .. 14. M.. T.. Wenzel. n. d.. Wenzel. sl. XIII. XIII. d. . Radimlja . sl. Wenzel. T. U'I S.. sl. sl. Wenzel. sl. n. Wenzel . n. II~ M. 5. s. . . 8 i T. n.. Stećci na Duvanjskom Polju. d. Wenzel. lm Ista. sl. T. d. 13. sl. nu S. ml Ista . sl. 23. 76-77.. S t ećci na Blidinju. Stećci centralne Bosl1. sl. Sarajevo 197 1. d . J mz M.. Stećci na Nekuku kod Stoca . 52-54.. ". d.. Wenzel. sl.apai. 15. . n. sl. II i 16. XIV . e. M. T. d. Starinar XXII . d. Sarajevo 1954. XX. d. sl. sl. d. Sarajevo 1934. Wenzel. 416 . M. n.. n.. n. LXXX II. sl. 10. I16 L Ista. XVII. . T. 50.. T. 101 . . M. Stećci centralne Bosne . T. n. T. mL Ista.. T.

18 a i 18 b. 11116 A. Stećc . . IlO!' A. s tr. n. 2. illO I s ti . N. d. d.. 58 (izdato kao rukopis). Glasinac. Zagreb 1953.. Benac. Jedan slovenski u zo r bosanskih mra11lorova. .. na s t r. uu J . ml J. Olo vo ... Zara. 111$ A. . Sk arić. Sarajevo 1967. SrednjovjekovIlo groblje kod Petrove crkve tl N ik išću . Stećci LI GOI'njenl Hrasnu . Beograd 1950. d. Ceechel1i. . sa fotosom. d. . sJ. na str. Sarajevo 1969. 13. Stećci (Mala is torija umetnosti). XXXIV. knj. 1211 1. nih umetnos ti 19. ll" C. 1lI4 V. 195 i 198.. s J. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici s tećc. llU Lj . 11904 C. 54. 159. B eš l ag i ć.. d. Wenze l. n. li U C. O djelovanju domaće sredin e II umjetnosti hrvatskill kraj eva. T. ml C. 135. Roma 1932. 9. d . CecchelLi. C. . Altc Graber . Sergejevski. Benac. Stećci okoliIle Kladnja. 14. d . Sarajevo 197 1.XXI . 121)4 M. ll ?\! Lj.. na str. Wen· zel. 71 . s l. Starinar.. . ž. d.. Starohrvatska prosvjeta. T . 169. 55. Benac . 14l. Zagreb 1959. centralne Bosne. .. Sarajevo 1918. 159. Beograd 1962. Ill. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne s truke VIII . n. I st i. TI. Truhe lka. . 48-49. 14-16 i 19. Fis kovi ć. XL. 1107 A. We nzel .l i Dubro vačkoj župi . Is torija Crne Gore . 49 a. 46.. Đuri ć . 1191 P. d.. Sergejevs ki.205. 14-15. Asb6th. II . d. Đuri ć . Fi s kovi ć . sl. M. Petrović. Benae. T. B eš l agić. mo V. s. . 378. 79. 13.79.46--47. Orijemalni elem enti i datiranje korsk ih klupa split ske kat edrale. o. 1116 Vl. . Ludmer. 230. .. 52 a i crtež na T. . D. br.. I1U Lj . 14. Beograd 195 1. XX. Slećci i njihova umjetnos t.. Zagreb 1927. na s tr. Split 1963. LXXXV. ll.ciklopedija likovnih umjetnos ti IV. Cecchc lli. 6. 22. Fi li povi ć. n. Popovo . St ećei tl Cavt atu i Du brovačkoj župi . 80-8 1.. 91 i dalj c. 112-115. 11-14.. sl. 470. s l. 157. 29. 1119 A. XII. Ljubinj e . 149. Vijes ti Dru štva konzervatorskih radnika Hrvats ke VIIl.. 62--68.. IM S.. 11 '17 S. Fi s kovi ć .i. . I ~ D. VII. 1191 J. n a str. Srps ki e tnogra fski zbornik. Wenzel. Radimlja . sl. d..417 En. . St ećc i u Cavtall. 104. Hoe rnes. O putovhna biza nt skih cna u umjetnosti is to čnog Jadrana. sl. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću . Zagreb 1964. Naše stal"i ne XII. 1:!OO C. d. sl. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalmaciji IS. O razvitku s ta rohrvat ske umjetnosti. . d.. sl. 49. 116-1 Enciklopedija likovnih umjetnosti III.. Glas nik Zemaljs kog muzeja XL. 1191 M. Sarajevo 1952. sl. Fis ko v i ć . . 196. 497 . . Benae. 14 . Umjetnost. 1201 M. M. St rzygowski .. na is tome m jes tu. ll. ll . sv. LX. sJ. ll'" L Re nđ eo. VI1 . Beograd 1975-1976. Fi s kovi ć. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. 593. s l. Beograd 1956---1957. sl. 11 1$ C. m! D.. Zagreb 1963.23.3 1. Sergej evs k. n.VIII. Zag reb 1958. I s ti . T. n. uu S. sl. 161. n. . n. . t5.. Benac. 1156 C. 11. n.20. 156--160. 229. Kam eni nadgrobni s pomenici. 1101 A. B eš la g i ć . I1Ill S. T. Karaman. na s tr. Olovo. d. 1111 C. 16. lI to 1111 . Kara man . MOlivarkada i s tolova na s lećcitnll. Bc š la g i ć. . 17. Zbornik Muzeja primenje.. 1113 C. d.. 157 . Cecehc lli . d. Karaman .. B eš l agi ć . Uk ras'1i m otivi na s t ećc im a . Maksimovi ć . . sl. Starobos(lIlski mramorovi . illO S. 1 ~ Mate rijal još nij e objavljen. sl. C. sl. n . Cecchelli. M aks imovi ć... sv. 188 i 189. TI.. C. CeccheUi .. 1211 M.

Ludmer . sl. IUI S. BUdi nger Geschichtsblatter. s. Corović-Ljubinkovi ć. Stećci tl okolini Sibenika. 20. . 2 a. St ećci tl dolini Neretve . n. IlU P. sl. . T. P. 2.. Zagreb 1975. K at i ć. 1146 D. Siroki Brijeg. Corović-Ljubinković. LXXXVIII. Sredniovekovni dubo rel. M. . s l. 1241 Isti. d. d. I UI S.. n. . .. s. . '''' S. d.638..1124 M. IS. Naše stari ne III . Mittelalterliche Sclteibenkreuz-Grabsteine in Stadt und Kreis Bi. n. S t ećci u Birunjoj. 9. Sergejevski. 63.. 10. IH' A. . IZU. d. T. I V. Corov i ć·Ljubink ov ić. s l. 7 i T . Srednjovjekovn i nadgrobni spomen ici tt tepi. 19. Sergejevski. 141-142. Be š lagić. s l. Olovo .. 99. u... 6. Naše starine XIII. Steće i u Raškaj Gori. 55-69. 160. sl. Vego. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici s t ećci (u dolini Trebišnjice). 31. 160. ... Nevesinjski s tećci. Stećci u Bitunjoj .'" S. Palaves tra M. Godišnjak zaštite spomenika kulo ture H rvatske l. 78. Illl P. d . n. . Lttdmer . . 42 i 43. . VI. lm A. Benac. B ešlag ić. Radimlja . Benac.. Momirović. lUO D. 23. sl.. n.. 93. 1116 Isti. 81. 132 418 . Beograd 1965. Radovi Nau č n og društva BiH XXIV (Odjelj enje istorijs ko-filoloških nauka. 68. 9. Zanimljivi pabirci iz narodne medicine. 29. Sarajevo 1950. na istom mjestu. 52 a i dr. 164-165. Bešlagić . Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. 279. d. B eš l agić. Sarajevo 1972. Ll istočnim oblastima Ju. 33. sl. B ešlagić. 18 i 19. XV-XVI. J01. un L. 22. m' A. . 284. 28 i 89. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. Azzola. . Sarajevo 1952. V. . D. Stećei Hodova . Curčić. T.. 2. B eš la g i ć. d. . 1. M.. Sarajevo 1954. Han.)0 Isti . Ikonografija duborel. sl. T. I W Isti. 12$4 V. u* S. . lm F. 19. Beš l agić. sl. Naše starine IX. sJ. Sarajevo 1964. 124Z M. N. 14. 69. sl. 22 i 24. Sergejevski. Band VII. Naše starine VIII. 6. 5. d. Histo rija Bro ćna. T. . Beograd 1960-1961 . Wenzel. 45-46. d. n.. Mo mirović. Sarajevo 1933. sl. . sl. 30.. Abb.. Sergejevski. n. Kupres. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici . \3. . IUS Isti. Sarajevo 1933. n. 6. 2 i 3. IUS M. knj. "Most" 17-18. U4J S. Beograd 1964-1965. sl. 66.. B e š lagić . n. s l. Vego.. 48 i T. XXX. 1. IV-V. sl. 8). Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. V. XXX . Radimlja .. . 12'1 Isti.77-85. IZ 45 M. n.. lm S. Pe tri ć. Zagreb 1964. 31. 6-7. Japodske urne. n. Sarajevo 1964. B eš la g i ć. 11-28. Prilog datiranju slepcan. . sl. . Novi Sad 1970. 129. 72--81. S. 1251 L. 30. IlU Enciklopedija likovnih umjetnosti III. . Mostar 1978. 21.m M. 1226 M. .. 40.m A. Popovo . 180. UJI S. Isti. sl. Stećc i u Ziemlju. sl. d. Gajret br. Kalinovik . Patarens tva lt s rednjovjekovnoj Hercegovini. d.. T. S t ećc i cen tralne Bosne . 10. n.. 197G---197l. Vego. Ljubu!ki.66. Isti . sl. 11&1 M. T. V. s l. Wenzel. . Momirović. Benac. Stećci u Ziemlju . sl. U" I s ti . 127-129 (Vidi i Napredak. T. goslavije. 143-1441. XXI. D. XXXV. Vego. . V. sl.idingen.. Wenzel. skih i treskava čk i1z rezba renih vrata.stećci (u dolini Trebišnjice) . II . 5. . d. Starinar. Benac. . . Sarajevo 1962. Katić. br. K. 1-4. 1212 M.nilt vrata manast ira Slepča. Zbornik Matice srpske za likovne umetnos ti 6. 17. 256. n . Sarajevo 1956. n. knj . sl. d . Sarajevo 1954. . 85-86.. N. . Sarajevo 1954. Sarajevo 196 1. 12.

NATPISI STE CAKA Uz oblike i ukrase. Osamdesetih godina XVIII v.7 ruski putopisac Pavle Rovinski' i francuski putopisac E. De Sainte Marie.. Tom prilikom je Kuripeš ić zabilježio ku i srpskim pismenima". natpisi predstavljaju najkarakterističniji i najfaktor naučne i umjetničke vrijednosti stećaka.stećka se danas nalaze u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Kuripešićeva informacija ima istorijsku vrijednost. Konstantin Jireček je jednu svoju studiju posvetio natpisu Radače Cihorić. 'll čijem je sastavu. kao tumač latinskog jezika. oni su ponešto rekli li o natpisima. 1O Gotovo za sve navedene strane istraživače može se reći da su steć­ ke vrlo slabo upoznali. zbog močvarnog tla nije uspio da pregleda.5 mađarski rudarski inženjer Gi:itting. pogotovo kada se odnose na natpise. Sami po sebi.' 419 U periodu austrougarske vladavine u Bosni proučavanju stećaka se posvećivalo dosta pažnje. godine. a možda ih je bilo pa su se izgubili.' Slijedeće vijesti'. iz Veličana kod Trebinja. ali nije isključeno da podaci postoje i iz ranlijeg perioda. a među njima su: austrijski vojni ljekar dr F. bio Slovenac Kuripeš i ć. Među najstarije spadaju bosanski franjevac i književnik fra Martin Nedić" i hrvatski književnik i istoričar Ivan Kukuljević-Sakcinski. Bez obzira što su ovi natpisi tada vrlo pogrešno pročitani (zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja). Luschan.iz 1530.' Među starije istraživače stećaka spada i pruski konzul u Sarajevu Otto Blau. Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I turskom s ultanu Sulejmanu II . oni su odavno skrenuli pažnj u naših i stranih naučnih radni'ka i ostalih kulturnih građana i sve donedavna su bili. predmet istraživanja. 12 Odmah "za njih dolazi hercegovački franjevac i pisac fra . koji još nisu ustanovljeni. a i danas predstavljaju. na putu kroz Bosnu. Rekao je da su ga u okolini Trebižata privukli natpisi koje. -koji je pred kraj turske vladavine proputovao Bosnom . zbog čega su njihova zapažanja uglavnom pogrešna. podaci o natpisima stećaka potječu tek iz druge polovine XVIII v. a drugi na njegovog vjernog vlastelina vojvodu Miotoša (obadva . I interesovanje stranaca za ove spomenrke naglo je poraslo. zaustavilo se u selu Lađevini (Vlađevini) kod Rogatice da pregleda nekropolu sa ogromnim s tećcima . od kojih se i dva natpisa "na srpskom jezijedan odnosio na vojvodu Vlatka Vlađevića.' bečki arheolog dr Modtz Hoernes. Talijan Alberto Fortis je proputovao neke krajeve Dalmacije l i Hercegovine i u svom putopisu ostavio nam je zabilješke o nekoliko lokaliteta stećaka .i Hercegovinom i u svom putopisu saopštio i dva natpisa iz okoline Stoca.3 . Mnogo je više domaćih naučnih radnika koji su se zanimali za natpise stećaka.' Pi šući o stećcima iz raznih krajeva. značajniji l - EVIDENTIRANJE I PROUeAVANJE Najstarije zabilješke i podatke o natpisima s tećaka nalazimo u putopisu Benedikta Kuripešića . međutim.· mađarski istoričar Johan von Asb6th.

33 Vladislava Skari ća.17 Sime Ljubići' i Mihajlo Valtrović. Ova 420 . lista za knjigu umjetnosti i obrtnost. g. g. da objavljuju njihove izvještaje.14 zatim Miloš Milojević. članke i radove. Martino\'i ća. Milićević. Treba.Petar Bakula.. koji je o natpisima stećaka još najvi še pisao. 37 Na ovome mjestu potrebno je navesti i jedan svojevrstan poduhvat. U knjizi III objavio je 201 i u knjizi VI 27 nadgroon ih natpisa. Ljubomir Stojanović je godinama s kupljao s tare ćiriIske zapise i natpise na knjigama. Nakon dugogodišnjeg napornog rada objavio je 6 knjiga zbornika Stari srpski zapisi i natpisi. ilkonama.3o Milenka Filipovića. a završ ilo se 1926. štampanim najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja između 1889. Ne samo da je bio inicijator i organizator akcija koje su se na to odnosile." Ljubomir Stojanović. objavio je preko 100 natpisa. Iznimne aktivnosti nisu bile od nekog 2)načaja. crtao i fotografisao natpise. Zapažen mu je.'o Osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu i pokretanj em njegovog godišnjaka Glasnika Zemaljskog muzeja.16 Ljubomir Kovačević.3' Vejsila Curčića 36 i Pere Slijepčevića. te saradnjom znatnog broja ljudi sa terena koji su bili vješti tim poslovima. Slovinca.. g. Arkiva za povjesnicu jugoslavensku. vladala je s tagnacija. ali i sa vremenski kasnijih nadgrobnih spomenika. objavlj en li Glasniku Zemaljskog muzeja 1895." Petar Kaer" i Alija Catić . U prepisivanju i či tanju natpisa griješilo se dosta. reći da su pos lovi u glavnom bili slabo organizovani i nesistematski. tadašnjeg kustosa a kasnije direktora Zemaljs kog muzeja. I sam Ciro Truhelka je dosta griješio. freskama. 1 9 Među najstarije bi se mogao ubrojati i Vid Vuletić-Vukasović. U svojim radovima.25 Matija BijeIrić. Mislim da je to jedan vid odraza opštih kultumih kretanja i stremlj enja karakterističnih za doba ilirizma i romantizma u našim krajevjma." A. prvenstveno Viestnika hrvatskog arkeologičkog družtva. i 1896. nazvavši ga bosančicom. kao i nj'ihovih natpisa. iako treba primati da je njegov doprinos u tome pogledu najobimn1ji i najvredniji .B Neke natpise su objavili . npr.15 Milan Đ. nego je lično najviše terena pregledao." Kosta Hiirmann. Tada se pojavljuju doprinosi Vladimira Corovića. Za sakupljanje grobnih natpisa služio se raznim izvorima i literaturom. nadgrobnim spomenicima. crkvama. međutim. koje je počel o 1902. pravio odljeve li gipsu.31 Đorđa Stratimirovića . 22 U tome vremenu svoje radove o natpisima objavljuju: Luko Zore." Đoke Maza lića. Starina Jugoslavenske akademije znanosIli i umjetnosti i Starinara Arheološkog druš tva u Beogradu.'l Posebnu s tudiju je posvetio pis mu natpisa stećaka.i sarajevski mitropolit Sava Kosanović. objavivši tridesetak priloga u Viestniku hrvatskog arkeolog ičkog družtva i nekim drugim časop isima u razdoblju između 1881 i 1896. nastupilo je razdoblje nešto šireg i kvalitetnijeg rada na evidentiranju i prou čavanju natpisa. g. u obradi s teća ka. U staroj Jugoslaviji je bilo samo povremenih aktivnosti. rad Starobosanski natpisi. Gotovo su svi poslovi bili vezarui za ličnost Cire Truhelke. a onda te natpise proučavao. Jedan od razloga š to se javlja više [straživača natpisa u drugoj polovini prošloga vijeka svakako je bio u blagonaklonosti tadašnjih naših časopisa.'8 I naš ugledni slavista Vatroslav Jagić je jednu svoju radnju posvetio natpisima stećaka. pretežno se stećaka. 29 Prva dva decenija XX v.

" Jovan Ivović. pristupilo se planskom evidentiranju i prou čavanju steća ka . otkrila i pročitala nove primjerke i pripremila kriti čko izdanj e svih natpisa u vidu zbornika. pa se može reći da je na taj nač in posao oko evidentiranja na tpisa s teća ka u potpunosti obavljen." Pavao AnđeJ.'.59 Vladimir Mošin . trebalo organizovati posebnu akciju koja bi š to pnije ostvarila uvid u pravo stanje na terenu. pa da bi . a Vrijeme od os l obođenja zemlj e 1945. tako npr. Toga se prihvanio Zemaljski muzej u Sarajevu. U tu svrhu je formirana stručna ekipa koja je pod rukovodstvom Marka Vega. do 1970. glagoljske i latinske). već bili na raznim mjestima objavlj e ni. g.. a priloženi su i foto si ili crteži natpisa. Zdravko Kajm a kov i ć.. obišla teren. a potom pripremila Zbornik koji je u 4 toma.kovića .: Alojz Benac. Dugogodišnjom akcijom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine oko terenskog popisa stećaka i njihovih natpisa rukovodio je SefiJk Bešlagić.'" a potom Se fik B eš lag i ć.J9 Zbornik je obuhvatio i dotle p ris tigle materija le opšte akcije pop'isa stećaka koji su se odnosili na na tpise. Aleksandra Solovjeva'"' i Pave Anđelić .S3 Jovana Vu.'1 Bilo je i drugih obrađivača stećaka koj" su otkrili ·i objavili poneki nat pis.ić. u kojoj je na pregledan način domo i 164 natpisa sa s tećaka ." Jovana Kovačevi ća . a uz to i evidentiranju i proučavanju natpisa." Ovome treba dodati i s inte ti ča n naučni rad Đorđa Sp. a potom i Zavoda za zaštitu spomeni i ka kulture Bosne i Hercegovine.' 1 Pe tar Đorđi ć" i Tomislav Raukar. Crnoj Gori i Hrva ts kOj. g. Najveći broj do sada nepoznatih natpisa pronašli s u Marko Vego. zbog njihove velike lI1aučne i umjetni čke vrijednosti.:l8 naučni m radnicima.zbirka natpisa bila je od velike koristi mnogim i danas ima svoju veliku nau čIlU vrijednost. došli smo i do natpisa koji s u nađeni u Srbiji. r evidirala dosadašnj a č itanja . napravi la fotose. g. O sv im tim natpisima je data transliteracija i transkripcija.'''' Maja Miletić.. navedeni su bibliografski podaci i izvorj. Smatram da treba navesti i zan imljivo dj elo nedavno preminulog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnoka 421 . počevši od 1957.' Neki od objavljenih natpi sa s u bi li predmet studija i rasprava.'" Angela Horvat.8 a posredno.1 i Radomir Stanić. kao izdanje Zemaljskog muzeja. tu je zastupljeno ukupno 267 natpi sa stećaka. do danas možemo s matrati period om organizovanog i sistematskog nau čnog istraživanja natpisa. zatim da u njihovoj dosadašnjoj nau čnoj obradi ima dosta propusta ine ta čnosti . Ne računajući ostale epigrafske na tpise koji s u tim zborn ikom obuhvaćeni (6iriličke. u mnogo s lu čaj eva i gipsane odljeve. koji s u prije 1945. Radoji či ća 64 i obimnu radnju o stećaima Ivana Renđea.so Dušan Glumac. 57 Posebnom paleografskom studij om zadužila nas je Gordana Tomović." Đoko Mazalić.. Ističem takve radove Marka Vega. putem s tudij a s tare bosanske ćiriLice uopšte.'9 Leon tij e Pa vlov i ć." Drago Vid ović. g. njihov sadržaj je preve den na francuski jezik. Tom akcijom Zemaljskog muzeja obuhvaćeni s u samo natpisi teritorija današnje Bosne i Hercegovine.' Mirjana Corov i ć-Ljubinkov i ć. U međuvremenu se došlo do saznanja da su natpisi na teren u 'u veoma teškom tehničko m stanju. te da je njihovo objavljivanje rastureno po raznim časopisima. Gregor Cremošnik. Proširenjem opšte akcije Zavoda za zaštitu spomen ika kulture Bosne i Hercegovine na područja s usj ednih republika.. objavljen u vremenu od 1962.'. Najprije nastojanjem Zemaljskog muzeja.

Maka Dizdara. Relativno. Gacka i Stoca. i to kako na teritoriji Bosne i Hercegovine tako i na susjednim republi čkim podru čjima. danas imamo u svemu 384 natpisa.7I a 2- BROJNO STANJE Po završetku opšte sistematske akcije evidentiranja stećaka 1969.8%. Djelo ima ne samo književnu nego i naučnu wijednost. u Srbiji u oko· 422 . Na tenitoriji Hrvatske je bilo 13. U (O. Bešlagić pronašao jedan natpis u okolini Graaačca67 i jedan u Perastu. a n a njenom po· dručju se broj em natpisa naročito ističu krajevi oko Trebinja. umj esto 363. g-" Kako je u međuvremenu bilo naknadnih akcija evidentiranja stećaka.55% . ipak je ponekii na~pis još ostao neotkriven. u međuvremenu su otkrivena 3. relativno. g.i zbor tekstova srednjovjekovnih povelja i rukopisa) i obavio njihovu književnoestetsku analizu i valorizaciju. n ađeno je 6. U Srbiji je ranije bilo 15. najviše natpisa o kupljenih na jednome loka li· tetu imaju Boljuni kod Stoca . pa njihov ukupan broj danas iznosi 22. Kaj maković dva natpisa u okolini Foče.59%. u Crnoj Gori 0. U Hrvatskoj natpisa ima najviše u okolini Dubrovnika. Palavestra jedan u 'Okolini Foče" i R.70 a ne· davno je Brana Belić pronašao jedan na tpis u okolini Tes lića. Ta'ko on u Hrvats koj sada iznosi 0. Danas je i ukupan broj steća ka izmijenjen.19 primjeraka.66 Iako su poslovi oko evidentiranja natpisa stećaka 'Obavljeni dosta solidno [ savjesno. koje je publicirano 1971. tako da ih danas ima ukup. a vodeći lokalitet u tome pogledu su Piperi . u međuvremenu ih je nađeno još 9. potrebno je a i moguće da u ovome momentu pružimo maksimalno tačne i kompletne podatke: Na teritoriji Bosne i Hercegovine do prije 10 godina bila su 323 nat p i·s a. u međuvremenu su pronađen a još 3. koliko je ranije iznosio ukupan broj natpisa na stećcima 'll Jugosla\"iji . a u vezi s tim i pronalaženja dotle nepozna tih natpisa. U vrlo zapaženoj . tako da ih sada u svemu ima 326. naj· više natpisa i ma oko Lopara. Bileće. U Bosni i Hercegovini ima najviše natpisa. Stanić nekoliko natpisa na područj u 'bivšeg Novopazarskog Sandžaka." dr V. što znači da danas tamo postoji 18 natpisa.7I te dr Z.49 % .približno isto stanje kao i prije 10 godina. I š to se rasprostiranja natpisa tiče. U Bosni . a 'll Bosni i Hercegovini 0 .356. Tako je u međuvremenu S. od kojih neki još nisu publici ra-ni. me okviru HercegoV1ina je dva puta bogatija od Bosne. U Crnoj Gori je bil o 12.478 povećan na 69. on je sa 66. smisla i nadahnuća izvršio izbor jezički najzanimljivijih natpisa stećaka (uz . utvrđeno je brojno stan je primj eraka sa natpisima .k njizi Stari bosanski tekstovi Dizdar je sa puno truda.73 Procentualna zastupljenost natpisa u odnosu na današnji ukupan broj stećaka iznosi 0. no 18. u Srbiji 0 .55 % Taj procenat se samo poneš to izmij e· nio u republičkim relacijama. Prema tome. ostalo je .

kako to pismo još neki nazivaju. jama bosanskih kraljeva s kraja XIV i iz prve polovine XV V. Radovana Humkovića i Radovana Pribinića. odnosno bosančicom. potrebno je reći da su natpisi stećaka pisani na na· rodnom je1liku starom bosanskom ćirilicom. Osim toga. A. Od 267 natpisa na teritoriji Bosne i Her· cegovine. M. 79 NatpiSi stećaka su. IJIiti da je na latinskom . ovaj podatak prilično nesiguran. g. Naprijed sam već naveo da ga je 1530. susreće se naziv bosansko pismo.76 a u Vlašićima na otoku Pagu ploča sa glagoljskJim natpisom iz XV v.O nazivu pisma Nije nam poznato kako se u svoje vrijeme nazivalo pismo kojim S" pisani srednjovjekovni bosanski knjiški i epigrafski . ustao protiv toga naziva. a ..kšića i Bileće. pišući o Pelj ešcu 1921. To nije moguće sasvim tačno usta· noviti. A. a F. Ante) .spomenici. 1847. zatim na sanducima .. Vjerovatno bi bio zanimljiv podatak o osnovnim oblicima ·stećaka koji su korišteni za I klesanje natpisa. nego samo približno. naveo da su nekada kod crkve Gospe Dd Lužana u Stonskom polju bile 3 ploče sa natpisima latinicom u kojima se spominju imena Radivoja Vučetića. međut. U najnovije vrijeme su u bivšoj dvorskoj . sa likovima i insigni.im.79• 423 . kraju !između N.57. Fortis je u svom putopisu liz XVIII v. putopisac Kuripešić nazvao "srpskim pismom".n ali ni te ploče ne možemo svrstati u stećke.. g. Dodajmo još i Lo da je Nikola Bjelovuči ć. ali je. Godine 1668 i 1672. Stojačković je. govorio o bosanskoj staroj azbuci. što je veoma važna činjenica. pisani isključivo ćirilicom. nekadašnjoj crkvi sv.78 na kojima su ustanovljeni latinski natpisi. U Bihaću je.34 i na stubovima .16. koji su ušli u Vegin Zbornik natpisa. barem što se samoga pisma tiče. evidentirano 9 nadgrobnih ploča (u Fethiji džamiji.89 primjeraka.71. karakteristične za razdoblje kasne gotike u srednjoj Evropi. g. to pismo nazvao bosanskim. Još 1530. na sljemenjacima . koje ne smatramo stećcima. Hadžijahić je pronašao nekoliko dragocjenih podataka. g. u Rogoznici kod Sibenika postoji nadgrobna ploča na kojoj je uklesan danas nečitljiv natpis go tičkim slovima na latinskom jezilku. Tragajući za najstarijim nazivima." ali takvih nadgrobnih ploča ima mnogo u Hrvatskoj. Ne postoji nijedan natpis na stećku koji je napisan glagoljicom. a1i te ploče.. koji se pretežno odnose na hrvatske plemiće iz XVI v. također ne možemo svrstati u stećke. Jukić je 1842.kapeli na Bobovcu nađene 3 oštećene nadgrobne ploče. dakle.lini Malog Zvornika i Raške. latinicom ili nekim drugim pismom. talijanskom iH nekom drugom jeziku. istih iLi sličnih onima iz Italije i drugih zemalja za· padne Evrope. na krstačama .74 3 - PISMO I JEZIK Prnje svega. iz XV V. mislim. za to pismo upotrijebljen je naziv bosanički alfabet. najviše ih je klesano na pločama . a u Crnoj Gori u okolini Nikšića. tačnije u Banjanima. doduše. na kojima su natpisi na latinskom jeziku. g.

i č. Raukar je pledirao za termine zapadno ći rilsko područje i za padna ćirilica. đ. a naziv bosanica kod S. izmijenivši se u poneče m .i velika raznolikost. Kurelca 1861. odnosno hrvatsko-bosal1Skom. a naziva se i starobosanskom.na zapadu. g." Zvonimir Kul und ži ć smatra da je u Bos ni nasta la posebna varjjanta ćiri l i ce . pisma itd " Njega je slij edio Ma te Tentor. Tako. nazvao za pad. v. T.'IO 424 .'J· I u udžbenici ma o hrva ts koj srednjovjekovnoj književnosti su svi ." Vatroslav Jagić bosansko-dalmatinska ćir ili­ ca (kasnij e je o n brzopis u Poljicama XVI-XVIII v. ponovn o oživi.povelje. hrvatska ćirilica.o nazivu pisma naših natpisa u užem s mislu riječi mišljenja ne samo da nisu usaglašena nego se m ože reći da u tom e pogledu faktično postoj. n aroč i to. "specifi čn o pismo Bosne". među koj ima je istakao nove ob like slova č. bio uvjeren d a je lapidarna bosanč i ca bila osnov za razvoj bosančice kojom s u pi sani drugi tekstovi . zatim bosansko-dalmatinskom ili zapadnom ćirilicom. Po nekima je to srpska ćirilica. I van Kukuljevi ć je upotreblj avao ime hrvatsko-bosanska ćirilica.so smatrajući da se razlikuj e od ć irili ce po slovima b. koji je pod nazivom b osa n čica podrazumijevao cjelokupnu bosansko-humsku srednj ovjekovnu ćir iI s ku pismenost ' 5 Da bi dokazao da se radi o sasvim novom pis m u. povezamos t sa k ato li čan s tvo m . on je naveo više nj en ih paleografs kih i j ez i č kih osobitos ti . Za pismo natpisa s teća ka on je predložio naz iv lapidarna bosanska ći rilica.natpisi bosanskohercego vačkih s teća ka uvrš teni u h rva ts ku e pigrafiku. Stariji hrva tski ." a Franjo Rački bosanska ćirilica. U svoj oj s tudiji O problemu bosančice on je nešto kasnij e usvoj io term in bosančica samo za zapadn o-ć iri l s ki brzopi s XVI-XVIII v. tretiraju ć i to sve dij elo m zapadne ć irilice. koje on naziva bosanč ico m ili hrvatskom ćirili­ com. s ta tuti. dalje. osim toga. a ne posredno iz crk vene ć iri li ce . ikavsk i govor i.wm ćirilicom). mislili s u i neki drugi hrva ts ki na u čnici . I van B rč i ć ga zove imenom bosal1Ska azbuka." Vladimir Moš in je dobro uoči o spec ifi č nosti ć irilice u da lmatins ko-hrvat skom područj u i prihvatio termin bosančica. i za ć iril s ko pi smo štampanih knjiga . g. Zla tov i ća J 888. a . npr. a onda i bosančicom.neš to kasn ij e je po kušala i da u na uci već odbačenu hipotezu Truhelke i Tentora o postanku bosan č i ce nepos redno iz grčkog p isma . Smatrao je da b osanči ca ima ne samo svoje specifi č­ nos ti u odnosu na srps ku ć i r ili cu nego i posebno ep igrafsko pismo.naučni radnici su ovo pismo razl ičito nazivali. odnosno bosanskom ćirilicom. kronike. kao već us talje n. koje je postalo i razvilo se nezavisno od s rpske ćiri li ce. posebno o nj enom teritorij a ln om š irenju u Da lmaciju o d XV v. bosančica se prvi pu t susreće kod F.'3 Naziv." P išu ć i o razvitku bosansk e ć i rii ske minuskule. a li je bio p ro tiv toga naziva za č ita vu bosans ko-hums ku ćirii s ku pismenos t. Pišući o književnim nas tojanjim a u srednjovjekovnoj Bosn i. a li je to pismo uklopio u opš ti razvitak južnos lovens ke ć irili ce . najprije je s matrala da je bosan čica hrvatsko nacionalno pismo. Benedikta Zelić. Slično Vrani. pišuć i o razvitku brzopi sa u Dalmaoiji ..'" Ciro Truhelka je ovo pismo nazvao bosančico m i p okušao da taj naziv obrazloži. neki je zovu hrvatskom. Vladimir Vrana je rekao da se ćir il sko p ismo prošir il o u Bosnu i u Hrvatsku . On je. ugovori. v i z. koja se proširila i na Bosnu .. za koju je re kla da se ispolj avala i na bosans kim stećci ma. koje on naziva hrvatskom ćiri­ licom"" Rekao je da je naj s tariji hrvatski ć i ri l s ki rukopis ugovor Kulina bana s Dubrovnikom J J89. g.

. onda su mu ruski arheolozi prigovorili zbog takvog naziva. U nedavno objavljenom dj elu o pismenosti u Bosni i Hercegovini Vojis lav Bogićev i ć je upotrijebio termin bosanska ćir ilica. ali je i on na svoj na čin osporio posebne od like bosanske ćirilice. tvrdeći da je to samo srpsko pismo'3 Među poznatim savremenim srpskim nau čnim radnicima Petar Đorđić li svom djelu o is toriji srpske ćirili ce smatra bosančicu varijantom srps ke ćirili ce ." A. Herta Kuna. Beli ć je rekao da je u Bosn i od polu us tavnih i brzopisnih slova s tvorena s tilizovana azbuka koja se naziva bosančžc01n. ne pominju ći Truhelku ni druge autore. a njihovi natpisi s tarobosan s kim." Truhelkinu koncepciju o samostalnom razvoju bosa n čice . Cirković. Cremošn ik ' 5 Na Truhelkino mišlj enj e o bo san čici kao posebnom pi smu da li su ozbiljne prigovore i M. Hormann na XI Arheološkom kongr es u u Kij evu 1899. Truhelke i K. ozbiljno je kritikovao Gr. koji se s uprotstavio nazivu bosa nči ca.Srpski nauOni radn ici su bosansku ćirilicu gotovo odreda vezali za srpski narod i s matrali s rpskim ćirilsk im pismom_ Vuk Karadž ić ju je smatrao dijelom srpske pism enos ti_" Ljubomir Stojanović j e sve natpise stećaka uvrstio u svoju poznatu zbirku s tarih srps kih zapisa i natpisa " Pe tar Kolendi ć je. ovu s taru bosansku ćirilicu naziva stećke i bosančžc0111 .IOJ a prof. A kada j e K. skom ćirilicom ili bosanč icom . održanom u Zenici 1973. ali isti če i obrazlaže i njezine posebne odlike. podnio referat o s tećc ima. Raukar u svom referatu koji j e podnio na Simpozijumu "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura". 99 Interesantno je napomenuti kako se u s tarijoj literaturi o s tećci­ ma i njihovim natpi sima. bio protiv upotrebe naziva bosančica j bosQ/1Sko-hrvalska ć irilica. Rešetar% i S . tvrdeći "da ničega n ema š to bi pis mo iz Bosne izd vajalo od ostalih ć iril s kih pisama"'8 Nede ljković je južnos lovensku ć irilicu i s klju č i vo vezao za srpski narod . nezavisno od srpske ćirili ce .'"1 Iz srednj e generacije bosan skohercegovač kih naučnih radnika koji su se p ovremeno bavili istraživanj em natpisa steća ka spomenimo Vladislava Skari ća. stećci počes to nazivaju s tarobosa ns kim spomenicima. naj češće ovo pis mo nazivaju sta r 0 l'11 hasan. za to š to s u u njemu vidjeli spontanu želju Aus tro-Ugars ke da Bosnu i Hercegovinu ogradi od srpskog svijeta 1 00 Treba reći da je Vladimir Corović za ovo pismo upotrebljavao naziv bosanska ći rilica. 102 Savrem eni bo sa nskohercegovački naUC 11l radnici koji proučavaju natpise na njima. Horm anna. 9 3a Truhelkino miš lj enj e o bosančici. g. posebno ono o epigrafs kom pismu kao starije m od pis ma rukopisa. koja kao lingvi s ti č ki s tručnjak proučava s tare bosMlske rukopi se. Doduše. naročito li radovima koji su objavljivani u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz pera C.I 04 425 Gotovo sve ove kontraverzne i važnije razlike o nazivu i obilježjima s tare bosanske ć irilice us pj ešno je prikazao i pod vrgao kritici T. š to mu je prigovorio Aleksandar Mladenovi ć. g. oštro je napao Brana Nede lj ković.

. a done kle i naziv bosančica. Tako je 'kod nas Vuk Karadžić 1818. učenik slovenskog apostola sv. tako da se glagoljica u Bu· garskoj zadržala samo do X v. ćirilica je Srbima došla već u X v. a za s pecifične slovenske glasove stvorena su nova slova.. Najveći broj slova preuzet je iz grčkog uncija'lnog pisma. koji se javlja u XIII v. ali je u pojedinim zemljama i dalje prilagođavana nastalim potrebama. kada se radi o epigrafici. upravo uslovljavajući je time. a potom i u srednju Dalmaciju i u Dubrovnik. ali je tek u XlIv.. prenesena u Bosnu. koju je.. Cirila.107 Zaslugom Petra I Velikog. koji je. po mome mišljenju. građan sk u azbuku. kasnije samo pismo svečanih crkvenih knjiga) i poluustav (koji se razvio :iz ustava kada se pored crkvenih 'k njiga javio i književn i rad). a u tome okviru i epigrafskim spomenicima. negdje na teritoriji današnje Makedonije ili Bugarske. izbacivši 12 nepotrebnih slova građans ke azbuke i dodavši 6 novih znakova. kao posebno kance larijsko pismo. ali je. Malo prije ćirilice pojavila se glagoljica. sa 38 slova. u svjetovnim s pomenicima (poveljama i pismima) dobila svoj definitivan karakter. kancelarij sko i epigrafsko pismo stare Bosne nije nastalo nezavis no i da nij e nikakvo posebno i samostalno pismo. Cirilica srpske recenzije obično se dijeli na ustav (najstariji način pisanja. Iz Srbije i Makedonije je u XII v. Misli se da je nj egov autor episkop Kliment Ohridski. održala sve do XIX v. kancelarijska minuskula}. te brzopis (neki ga nazivaju kurzivom). i to sjeverno od Splita. Prvi naziv ima puno naučno opravdanje. praktičan za upotrebu i što u postojećim uslovi ma 'Ila svoj način pomiruj e is ključivos ti navedenih nacionalnih naziva. H" Najprije je stvorena takozvana crkvena ćirilica na staroslovenskom jeziku. ćirilica ubrzo potisnula. povezujući tu ćirilicu sa bosansko·humskom pismenosti XIVXV v. I09 426 . osnivača . dozvoljavaju i opravdavaju naziv bosans ka epigrafska ćirilica.. Zahumlje i Travuniju.los Općenito se može reći da je danas prevladalo mišljenj e da knji· ško. * ** U nauci se smatra da je ćirilsko pismo nastalo krajem IX ili po· X v. koju su uglavnom prihvatili i ostali slovenski narodi . došlo je do stvaranja pojedinih slovenskih n acionalnih azbuka. nego da je samo vari· janta južnoslavenske ćirilice sa izvjesnim osobenostima koje.slovenske pismenosti. dosta pažnje posvetio obilježjima te kasnosrednjovjekovne bosansko·humske ćirilice. pod utjecajem živih narodnih govora. Stara (staroslovenska) ćirilica u početku je imala uglavnom kvadratni.on je najviše pažnje tada posvetio dalmatinskoj ćirilici XVI-XVIII v.. dok se u Hrvatskoj. pa bi ga od sada trebalo prvenstveno i upotrebljavati. uglavnom po uzoru na glagoljicu. osim toga. u Rusiji je početkom XVIII v. a kasnije pravougaoni oblik slova. tzv. Ubrzo potom ćirilicu su uveli gotovo svi slovenski narodi. stvorio srpsku azbuku od 30 slova lO8 četkom Po Beliću. reformirana stara crkvena ćirilica u tzv. prilagođavajući je prema svojim uslovima i potrebama. u Makedoniji do XII v. Izvjesno opravdanje ima i drugi naziv. Tokom vremena. g. međutim. Poluustav je postepeno istisnuo ustav iz liturgijskih knjiga.

koja su vrlo karakteristič na za Rašku pisarsku školu . po pravilu je tanka. vodi računa da či tava kompozicija ne dje luje ružno.. i brzopisa. Po pravilu. ali se ono nije dugo održalo. koja se od donje linij e reda s pušta u donji međuprostor. Proces razvoja je išao od ustava. nadrednih znakova. koji se javlja već na početku XIII v. veličini. 110 Prema Đorđiću. Tako slovo v ima povezane i jednako veli. uvedena s u nova slova. kod slova e j št uspravna crta.umjesto čega se u bosan skim rukopisima najviše koristi 1. č ima simetričan gornji račvasti dio. nego elipsasto. zatim slovo V. Pojavljuje se i po n ekoliko vrsta jednog te is tog slova. sa glasovnom vrij edno šću ja i ograničenost upotrebe tzv. povezanosti i izgledu slova. odnosno pos tepeno se sužava prema dolje. U kurzivu su slova svake rij eči međusobno povezana. Osim toga. sastoj e se u zadržavanju oblika slova koji su u raškim rukopisima već u XIII V. pisana pažljivo i pravilno. Prema oblicima. j slova I. obično uspravno. takva slova zauzimaju prostor između dvij e zamišljene paralelne crte. a za neke glasove. brzopis i kurziv. Narušen je estetski izgled kom· pozicije. npr. If. ipak. .. iako je neš to ranije već bio poznat u Humu.. Taj brzopis je imao osobine raškog brzopisa upotrebljavana su. Li· gature su se više upotrebljavale u Humu nego u Bosni. Teži se bržem pisanju. koji je oformljen u XIV v. po pravilu. jed nakih visina i širina. izbačena Bosanski brzopis je nastao za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I (1353-1391).b . Treba reći da kurziv nije nikada u cjelini prodro u srednjovjekovnu bosansku ćirilicu. ni jednako razmaknuta . a li se. koji nalazimo na najstarijim pisanim spom" nicima iz XII-XIII v. . Za to pismo je općenito ka· rakteristična arhai čnost oblika slova i pravopis u kojem se osjeća utje· caj latinsko·talijan& kog pravopisa . nisu upotrebljavali slovo l ni slovo b l13 Uz osnovno obilježje bosanskog brzo· risa .ke petljice slovo o nij e okruglo. preko poluustava. kod slova jat pored novije i češće varijante sa visokim stablom. u veliko zamijenj eni novim. sa jednakim razmacima. postoji velika rao znolikost u slovima. č iji poče tak pada u XV V. glavne odlike bosanske kn}iš ke ći rilice XIII do XV V. poluustav. neka slova su duža prema dolje ili prema gore.. U brzopisu su neka slova sasvim uproštena. a nisu više ni sasvim jednako široka. bosanski rukopisi se općenito razlikuju od rukopisa raškog područja i po tome što su njihova slova više kvadrat· nog. postoj e j druga. i to pred samo njegovo krunisanje. a u liga turi 10 još i ne dopire do gornje linije prostora. tako da djeo luju lij epo j svečano . gotovo sasvim nestalo u srpskOj ćiri lici . do kurziva..Paleografske odlike U staroj bosanskoj ćirilici su ·n eka slova s tare slovenske ćirilice kao nepotrebna. za koje u crkvenoj ći rilici nije bilo znakova." l Pisari bosanskih vladara i oblasnih gospodara. I. Kod ustava su slova relativno velika . a raška više pravougaonog oblikallI Prema is tom autoru. slova koje je već u xnI V. stara bosanska ć irilica se dijeli na čeliri tipa: ustav. osnovna grafijska karakteristika bosanske ustavne ćirili ce sastoj i se u upotrebi đerva. Kod poluustava je ta pravilnost neš to poremećena.izbj egavanje liga tura la i ". još se su· sreće i prvobitni oblik sa nisk im stablom. manja ili veća od- 427 . Uz to se ističe velika ograničenost upotrebe liga t ure.

a poslij e Sll i za druga slova uzeti oblici koji su potom pre neseni i na natpise stećaka. a nastaju i sasvim nova slova. a ni prave doslj ednosti među bosanskim pisarima. "i.'l4 428 . ali u tome pogledu nij e bilo ni potpune jedi nstvenos ti. - stupanja od savremenog i sta rijeg raškog brzopi sa.Slova Niko\jskog imaju mnogo karak teristika bosanske ustavne ć irilice . zatim su slova v i t za mijenj"ena njihovim brzopi snim tipovima (. Osim toga. 184. III). Stampani te'kstovi bosanskih ćiril s kih spomenika najprije su imali slova crkvene ćirilice. evanđel j a Sl. pojavljuju se razli č iti oblici slova.

a slovo b je već blizu položenog koje kasnije postaj e česta bosanska pojava. v i Z. za tim slovo č u obliku čaše (Yl. Povelju bana Ninoslava Dubrovniku. Cremošnika koja se odnose na važnije bosanske povelje. iz XIV i XV v. Najstariji oblik 510va č je u vidu čaše. je tipično račvasto (V).. a:li je njegova uspravna crta iskrivljena u luk i dolje povijena udesno. se javlj a i 4. zatim da u bosanskim spomenicima od XIV v. u njima se osjeća sklonost prema ligaturama. ima obrnut oblik (.'1S U povelji istoga kralja brać i Semkovićima. Radojičić je istakao da eventualna pojava rd umjesto -B u starijim bosanskim tekstovima govori o pisaru sa istoka. što će postati tipi čno za bosansku kancelarijsku ćirilicu. ll7 CiriIsku povelju bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću. sa čestim oblicima živog govornog jezika 1l6 Evo i nekih zapažanja Gr. Ion. Slovo tl je pisano brzo i u novom obliku. Kao sasvjm nove oblike slova bos ančice on je naveo Č. g. slovo I od kraja XIII v. za koje se . a kasnije k i I. između ostaloga. g. ali s utjecajem živog narodnog jezika. crkvenoslovenskim jezikom. npr. ali sa neobično sitnim slovima u srednjem prostoru. već upotrebljava tl u jednom potezu. ali srednja crta dolaz:i samo do sjecišta kosih... iz 1232. dijak Radoje upotrebljava ustav. jz 1393. gruba je minuskula. a rastavljanje riječi je mehaničko.1I9 Đ. iz 1378. piše se sa tri poteza. Slovo Z sve do početka XV v. U povelji Kulina bana iz 1189. Tako je slovo v vremenom dobilo četvrtast oblik.S). slovo i ima poprečnu crtu horizontalnu . iz XII i XIII v. g . g. koju je pisao dijak Tomaš Lušac tipičnom minuskulom. u prvoj polovini XV v. slovo u značenju glasa d. korište no je kvadratno v. a u XIV v. u XIII v. kao i Radoje. dijak Desoje piše ustavom (majuskulom). upotrebljava srps·ke znakove 10 i le i neka slova piše u n ekoliko različitih oblika. Od osobitosti pisma ove povelje Cremošnik ističe znak ~ za glas d. ·koja postepeno postaje kosa .. iz 1366. Ti tekstovi nemaju akcenata iznad samoglasnika. Slovo Ž pisano je na više nač ina krajem XIV v. osim nekih slova koja se ponešto spuštaju u donji prostor i slova -B i g koja se protežu u gornji prostor. zbog čega prema gore idu samo dva kraka ()K). ali neka slova mu već izlaze iz srednjeg prostora. pisar Dražeslav piše izrazitom majuskulom. je sa kosim linijama koje su napisane jednim potezom i obrazuju petlju na desnoj strani. poznati prvoklasni majstor. u povelji kralja Tvrtka I Dubrovniku. umjesto t dolazi H (iže). g. najprije pisao znak šI. Slovo a je još u srednj em prostoru. Dijak Vladoje. r i tl. iz 1395. pi še se sa tri vertikalne crte. i mlađe. po staroslovenskom. lI S Vrana je bosanske tekstove crkvenog sadržaja podijelio u dvije skupine .ć 429 Po Tentoru je za bosančicu karakteristično.u srpskoj ć irilici. zatim k sa polukružnim drugim dijelom i I sa tri vertikalne crte. u ·k ojoj slova d i Z imaju neobične oblike. P'i smo povelje kralja Dabiše Dubrovniku .starije. Mlađi tekstovi su pisani lijepim. kombinovanom iz O i na njega na sa đenom ižicom. Sp. ali sa mnogo elemenata buduće minuskule. Od ranijih slova O i Y stvara se ligatura SI2ll . Isti autor kaže da su tokom vremena 'neka slova mij enjala svoje oblike. Drugi dio slova k već je postao luk. U ostalim važnijim Ninoslavljevim poveljama sve se više ide u poluustav. sitnim i uskim ustavom. g. Za starije je rekao da su pisani krupnim i nagnutim poluustavom. ali sa kukicom u gornjem poče tnom dijelu (IC)..

SI. g. pa se u bosansku kancelariju u početku t"ga vijeka ponovno vraća ustav bosanskog tipa. U štampanoj bosančici on je istakao zasebna karakteristična slova d. u bosansku kancelariju se ponovno uvodi "autohtona bosanska diplomska mi nuskula". koja se po svom obliku znatno razlikuju od obične štampane ćirilice. čija je srednja spuštena crta pomaknuta udesno. je bosanska kancelarija Tvrtka I .121 Po L Brčiću karakteri s ti čna slova bos ančice su b. karakt eri s tiča n oblik slova u. T. pitanjima razvoja bosa n čice. n i g.preuzela diplom sku minuskulu srpske kancelarij e. 1323. v. F. v. d. Povelja bana Stjepana IIKotroma· nića knezu Vukosavu Hrva tini ću o ko god. slovo I sa tri noge.m po J . b i Ž. zatim uglasto v. d. č i d. v. te slovo ši. ž. I. ali da se u XV v. Hammu b. Raukar je. za glas ć. Kao dalje osobitosti b osančice Karskij je naveo poseban znak ft.123 a po r uskom paleografu J.123 Ra spravljajući o nekim između ostaloga. odvija "proces morfološkog raspadanja diplomske minuskule". istakao da 430 . n. p. Karsk iju to su slova b. za vrijeme kralja To maša. 185. k. a sredinom vijeka. č i u.

Raukar je istakao grafijske specifičnosti ćirilskih spomenika bosansko-humskog područja: upotrebu slova E i i za glasovne skupine je i ja. A. istakao je P koje ima trouglast i če tve rou gla s t trbuh. a da uz drugo samoglasno slovo 431 . na osnovu pregleda i razmatranja nekih dotle objavljenih natpisa. ili na same natpise stećaka . S. Od speci fičnih ustavnih oblika slova. Zasebni znakovi za dvoglase ju i š t. Vega. T.kupine ja znakom i i upotrebe slova A . osim mekog poluglasa koji se zadržao do XVI v. a šI sve do XIX v. Beš lagića. po mišljenju ovoga autora.. prema rezultatima proučavanja M. nema pisanja . U bosanskim rukopisima se osjeća "težnja prema jednostavnijim oblicima i grafiji. Vl. ima isklju č ivo značenje glasa j. kako kaže ovaj autor. Kovačevića. Corovića. Tomović u novijoj literaturi. Anđelića. pa je. koja nisu odgovarala glasovnom sis temu hrvatskog jezika. Jagić je objavio kratak članak o na tpisima stećaka sa svrhom da se od tada pravilnije usmjeri i obavlja rad oko njihovog evidentiranja i proučavanja. Prije svega. "ali se uporedo s njim odnosne glasovne skupine pišu i sa dva odgovarajuća slova". "odlikuje se zajedničkim morfološkim. Najstariji ćirilski epigrafski spomenik u Bosni i Hercegovini je Humačka ploča. potj eče iz X ili XI vijeka. formulirao i neka svoja zapažanja o osobinama tih natpisa. Cjelokupna bosansko-humska ćiriIska pismenost kasnog srednjeg vijeka. izbačena u azbuci bosan čice. U jezičkom pogledu te rukopise karakterizira živ narodni govor i pretežno ikavski izgovor. "a od XV v. da je to čisti narodni jezik. nego naprotiv . J. P. Benca. Kajmakovića. s obzirom na to što se radi o vrlo uglednom slavisti. te upotrebu slova đerv za označavanje glasova đ i ć. Ipak. odnosno od kolikog je to utjecaja bilo na paleografske osobine natpisa stećaka. on je rekao da su ti natpisi većinom pisani ikavski. J. a pravopis da je bosanski. zadržavaju se u dalmatinskoj bosančici i duže. Tom prilikom on je. velikog sudije Kulina bana. omogućuj u nam utvrđivanj e najvažnijih i najizrazitijih paleografskih osobina natpisa stećaka. u če­ mu ne treba vidjeti izoliranost i zatvorenost . korisno da ih ovdje navedem. koja. Z. odnosno šč. Do sada je bilo vrlo malo publiciranih st ručnih radova koji se odnose na tretiranje pitanja epigrafske bosan čice. l2S Sve navedene osobitosti se uglavnom odnose na knjiške i kancelarijske tekstove.l25b Još prije 90 godina V. doprinos Truhelke u nešto starijoj literaturi.124 I T. Ona je također istakla da slovo jal u starijim tekstovima bosančice ima značenje sloga ja.izraz njezine snage. Raukara i G. grafijskim i jezičnim osobitostima". 125• Među najstarije bosanske epigrafske spomenike spada j nedavno pronađeni natpis u Podbrežju kod Zenice koji se odnosi na gradnju crkve-mauzoleja Građeše. zatim M.im spomenicima. Zelić je istakla da su sva slova iz staroslovenske azbuke. on je ustanovio da n e postoje liga ture H I If.B. Pri tome je istakao da bosanski rukopiSi ne poznaju nadredne oznake za akcente. Vega. ali sam ih ipak ovdje izložio da bi se kasnije vidjelo koliko one imaju zajedničkoga sa epigrafsk. Osim toga. a uz to služi i kao ortografski znak za palatalizaciju. tako ju do kraja XVII. koji nij e imao svoga znaka u starocrkvenslovenskoj azbuci. Zatim je rekao da se slovo i upotrebljava u značenju srpskoga ". Vukovi ća. kulture srednjovjekovne Bosne. suglasnika l i 11". te snažan prodor čistog narodnog govora".

pa je rekao da tu pojavu ne zna da objasni. kao ovaj: i\\~"S Rde lU IIdCTS ndRTI Hd . "ono je isprva značilo d.lCI . to i. Po svom sadržaju svi ovi natpisi su mu izgledali kao da su proizvod jedne epigrafske škole."" •• ). pa II vezi s tim. I slovo '" se rijetko upotrebljuje. 186.U m'H. CHI . Jagić je uočio da se na kraju riječi koj e se završavaju suglasnikom redovito piše meki poluglas. u riječ i CKO""U' H • . pa za njih veli da su crkveno-pravoslavni.ROAd. .Hf 'k ('44\\ &Hi\II.l. - Hum ač ka ploča iz oko li ne Ljubuškog. Nema slova bl. . obično se piše s. RO.. . ili :lA'" n04HKdtTh. 126 Evo najvažnijih uočavanja i saopštavanja dosadašnjih i s traž i vača koja se odnose na osnovna grafij ska obilježja i karakteristi ke natpisa stećaka: 432 . već se svugdje piše prema izgovoru H «H"h umjesto crkvenoga . NatpiSi su ob ično napisani u prvom licu.SI. Kako nema ". Kaže da je u bosanskoj ćirilici važno i slovo A. navodi primj ere. znači j . tako u tim natpisima nema ni K već se umjesto toga pJše • npr.. i to najčešće na p oče tku riječ i . a u XIV v. f tWKHTh. ili poslije samoglasnog slova. ga počeše pisati za današnje ć". Uoč i o je i natpise koji poč inju sa 3. npr. Konstatovao je da on i obično počinj u riječima Cf. Ovo slovo je on ponekad zapazio i u sredini riječi .

187.Natpis na dovratku crkve-mauzoleja Građeše. tH ((f.CAHl(N HC ASH AA 'J' A fj o.\_ !l:A ~H rAtAAtA* M "lJ cf ANIN V\~t:oA41 ~ ...~*_Hcr /~ f f C. iz Podbrežja kod Zenice (sada u Muzeju grada Zenice)._ Sl. . -' r tUJACO~AH (rr- 1\. fo rO:H* ."F: 't . .ENAS ~4 r~( n 1? ~ D (tv' ((JN (. velikog sudij e Kulina bana.10"00.

Vego je u više svojih radova vršio paleografske analize natpisa stećaka i o tome pružio brojna zapažanja i konstatacije. ć i šč. da ona nema srpskih slova za đ. naveo je. kao dva ·k oso prekrštena š tapića. n aročito uglasti tvrdi mak. dž. ali koji se upotreb ljava i u XV v. Dao je i tablicu lapidarnih slova u njihovom razvoju kroz XIV i XV v. da se slovo d piše kao trougao sa dvije vrlo mal e crtice dolj e prije krajeva. Vl. relativno stariji.počinje da se upotrebljava od druge polovine XIV v. a s lu čajeve upotrebe ij ekavštine objašnjavao je tuđim pisarom ili tuđim utj ecajeml" Pišući o Grdovom natpisu. i z m eđu ostaloga. Drugi oblik je kombjnacija dvaju lukova sa vertikalnom crtom između njih ili sa vodoravnom crtom preko njih. v.. ili kao luk prema dolje sa vertikalnom crtom od sredine dolje. Ž. rjeđe rastavljena. sastoji od trougla sa krsti ćem 'kod gornjeg vrha. i za lO. . o). ponekad sa vodoravnim crtama koje se produžuju udesno 131 Slovo e je vrlo rijetko uglasto. r. Corović je rekao da su slova toga natpisa vrlo s lična onima na Kulinovoj ploči. Ustanovio je više oblika slova b. da neka slova imaju više svojih varijanti znakova (ć. da nema ni nazala. sa dva trbuha obično sastavljena. ni labijala. a onda i sa drugim dijelom 434 . a onda i slovo i sa srednjom položenom crtom. a drugi je. m Slovo k se piše n aj češće sa prvom vertikalnom i drugom manje ili više povijenom crtom. i II vidu dviju lučno povijenih linija. Naveo je i razlike koje postoje u kraticama i ligaturama. Slovo v ima dva osnovna oblika. Najčešći je onaj sa tri prekrštena š tapića koji se smatra starijim.nđelju. između ostalih i takvo koje se sastojJ od uspravnog pravougaonika kojemu je od sredine gornje stranice dodata kraća crta prema gore koja se pri kraju lomi udesno. Uočio je da se tvrdi poluglas n alazi samo u dva natpisa. relativno mlađi. a li i da ima takvih riječi bez toga znaka. Tako je II dosta slučajeva konstatovao da su natpisi pisani majuskulom .L IlS Kod istoga natpisa J. kao i u Miroslavlj evom ev. da se znak I upotrebljava umjesto If. Vego je ustanovio da se ovo slovo u više slučaj eva koristi u značenj u glasa j i je. Kovačev i ć je uočio. t. d. 12• M. Ž. Upozorio je i na s lučajeve gdje je meki poluglas upotrij eblj en umjesto slova a za oznaku genitiva s'i ngulara l30 Ponekad je trbuh toga znaka napisan na obratnoj strani . i to nerijetko. između ostaloga. da su neki znakovi slova sasvim drugačiji od ćirilskih (c. Slovo ž ima najviše oblika. da se jal upotrebljava i za i. Ustanovio je da se meki poluglas čes to koristi na kraju riječi koj e se završavaju suglasnicima. Truhelka je natpise steća'ka tretirao bosanskom epigrafikom. Kova čev ić je rekao da mu je taj natpis veoma sličan Miroslavljevom ktitorskom natpisu u Bijelom Polju i da zajedno s njim i s Povalj skim sa Brača č ini jednu stilsku grupu. te da se za glas i koristi krstić . n eobično Z. Ostali oblici su rjeđi. i to pretežno oblom.u vidu 'kvadrata. da kod slova k luk pri dnu ima kvačJcu. te da se i. . Z. da v ima dva rastavljena trbuha. č). Prvi . koja je bila osnov za razvoj kurzivne bosančice. Ukazujući na posebnosti bosančice.. za koje je rekao da spada u XV v. ali ga ima. U riječima ikavskog izgovora nekih natpisa Truhelka je vidio prJpadnost "hrvatskoj jezičnoj grupi". Kao karakterJs tična slova bosan čice naveo je k.C. da se slovo n piše sa srednjom izvijenom a ne kosom crtom. ne desnoj strani vertikalne crte. c. Naišao je i na sasvim položeno to slovo (Arapi).

4 35

u obliku ugla, pa i sa obadva dijela u obliku ugla. Ovi uglasti oblici su izgleda mlađi. Slovo I se uglavnom javlj a u dva vida - kao znak za ugao prema dolje i takav znak sa crticom na vrhu, što je mnogo rjeđi s lučaj . Slovo ln je u osnovi kao latinsko. Ako su mu crte kose na jednu i drugu stranu, smatra se relativno starijim. Rjeđa s u slova sa crticama na vrh ovima vertikalnih poteza. I slovo n se javlja uglavnom u dva oblika - prav ilno 'i kao tri sastavlj ena komada š tapi ća, kao izlom ljena linija. Ponekad se ovaj drugi ob lik sastoji od jedne duže vert;kalne i dviju pod pravim u glom izlomlj enih i maslonjenih linija. m Slovo o ima također svoja dva oblika ili je to kružnica (ponekad elipsa), il i je grčko omega. Izgleda da se javlja ju uporedo . Slovo r je najčešće pisano tako da mu se zaoblj eni trbuh nalazi na gornjem dijelu vertikalne crte, sa desne strane. Taj trbuh je ponekad uglast, ponekad se i vertikalna crta n ešto povija, a vrlo je rijedak slučaj da se to slovo sastoji od kružnice nasađe ne na štap I34 M. Vego je slovo s zabilj ežio kao manje ili više povijen luk sa otvorom udesno, ili kao nj egove rijetke varijante u obliku tupog ugla ili sa tr, stranice pravougaoruka. Slovo I je obično latinsko ili se sastoji od trj vertikalne crte jednake visine, spojene horizontalnom crtom. Izgleda da je ovo drugo neš to mlađe, 'iako se obadva uglavnom javljaju istodobno . Tipično bosansko epigrafsko ć je prekriženo slabIo koje se od sredin e dolj e račva . Nekada je taj donj i dio polukružan, a ponekad sasv,m uglast, a ima i vrlo rijetkih s lu čajeva da vertikaLni dio nije prekrižen nego se završava vodoravnom crtom . Ponekad to slovo ima ulogu slova ct, npr. u riječi Tsi,"" . Slovo" na stećcima naj češće vidimo kao dvij e kose prekrižene linije koje se u donjem d ij elu spajaju u krug ili elipsu, ali i u trougao . Ponekad su završeci tih kosih linija nešto malo povijeru. Ima s l učajeva kada je to slovo sastavlj eno od kružnice i ižice na njoj , a koji put kod najstarijih natpisa ono je kombinovano od slova O i gU5 Slovo h se javlja u jednom osnovnom obliku - kao dva koso prekrižena š tapića koja s u ponekad u gornjim završecima n ešto povijena . Slovo e je kao ćiril sko š tampano Č, ali je nekada taj gornji uglasti dio nešto zaobljen, a ponekad je donji dio druge vertikalne crte produžen koso lij evo. Najčešće č je u obli ku gore okrenute račve. Ponekad je račva nasa đena na š tapić, a koji put je pretvorena u čašku. Slovo š je kao veliko štampano ćirilsko takvo slovo, obrnuto l. Ponekad vodoravna s pojnica prelazi verti kalne strane. Slovo lJ' nije često, ali ga ipak ima u značen ju šI i šč ('<dil''' '' . , nOM OI I''''' )' Jat se piše obično sa okruglastim jli trouglastim trbu hom, dosta visokim stablom, sa prečkom koja se pri krajevima malo povija ili lom i prema dolje. Iznimno se to slovo piše kao krug na kome je krstić . Upotreblj ava se u nekoliko značenja : kao j (npr. ·kS". " .) , kao ja (npr . .l,Hi<".) i kao i (npr. I CdTdl\ 'k Hd)Yl6 U više svoj ih radova dao sam svoje paleografske opaske. Ovdje se iznose one koje na ne ki nač i n dopunjavaju naprij ed navedene Vegine opaske. Ustanovio sam da je velika većina natpisa stećaka pisana ustavom i poluustavom, ali da ima i takvih čija su slova č isti brzopis, kao npr. u Jelaškama,1l7 ili su napisana slovima koja su na prelazu u brzopis . Uz čestu poj avu mekog poluglasa na krajevima riječi koje se završavaju stIglasnicima, ustanovio sam u više s lu čajeva upotrebu toga znaka u sre-

dini riječi , iza suglasnika, koji put odmah iza prvog suglasnika, pa čak i u jednosložnoj riječi (".1113., A.Rd). 1J8 Slovo a pone'kad umjesto trbuha ima samo jednu kosu crticu. Ponekad je stablo toga slova kao pravi luk . Evidentirao sam i slova b koja na kraju gonnje vodoravne crte imaju mali dekorativni trougao. Trbusi slova v su često oštri (kao trouglovi), a ponekad im sredine ne doti ču vertika lnu crtu , što je, po mom mišljenju, prelazni oblik u kvadrat. Uobi čajeno slovo g, slično slovu b, također ima dekorativni trougao na kraju gornjeg vodoravnog kraka, a u Aranđelo vu sam ukazao na sasvim n eobičan oblik toga slova - š tapić na č ijem je donjem kraju nasađena obratno okrenuta čaška CUB9 UZ više vrsta slova d ukazao sam na ovo slovo i u obliku usprav· nog pravougaoni ka sa neš to dužom donjom vodoravnom stranicom. Upozorio sam i na slovo e čija se glavna crta uopšte ne povija. Uz navedene obHke slova Ž postoji još i takvo koje se sas toji samo od dva us· pravna luka, bez horizon talne ili vertika lne crte. U natpis.ima stećaka nema slova z u obliku latinskog S, kakvo se nalazi u pisanim dokumentima. Ustanovljeno je i slovo i kod kojeg srednja crta nije vodoravna, nego kosa slij eva nadesno - odozdo prema gore . Zanimljiv je i s lučaj upotrebe ovoga slova u značenju slova j (Koraj).l4o Pored ranije nave· denih oblika slova k, postoj.i i takvo kod koj eg s u obadva dij ela kosi ili uspravni š tapi ći . U jednom s lu čaju ovo slo vo je upot rij e blj ~no umjesto p (""TI.pd).'" U starija slova Jn spada i ono čij i srednji dio nisu dvije kose linije, nego su to najprije dvije male vodoravne linije koje se prema dolje lučno povijaju i spajaju, ili se srednje kose linije sa3taju oko polovine visine, a onda do dna produžuju kao vertikalna crta (M.M). Slovo r se javlja još i takvo da mu je trbuh u obliku romba, ili zaobljen i dopire do blizu dna. Postoji slovo s i kao š tapić koji se uopšte ne povija. Ponekad su prelom-ni dijelovi običnog slova I dosta dugački, a ima i čestih tronagih slova kod kojih vodoravne spojnice prelaze vertikalne crte. Uz navedena slova ć postoje još i ova: na štap i ć nasa đena račva prema gore i na š tapi ć nasađena čaška. Postoji i slovo u kod koj eg od manje kružnice prema gore ide mali vertikalni štapić na kojem je 'na sađena račva. Evidentirao sam i rijetko slovo e kod kojeg je gornji dio nazn ačen sa desne umjesto sa lij eve stra·ne (lJ). Upozorio sam i na slovo jal kod kojeg je trbuh s lij eve umj es to sa d esne strane. Treba reći da spojen ica '. nije specifičnost samo najstarijih hercegovačkih spomenika, nego da se 'nalazi i u Bosni, i to na stećku iz kasnog srednjeg vijeka (Kaljina) . Isto se može reći i za spojen icu lO. koja je ustanovljena u Bosni II XV v. (Koraj).'42 Neke zajedničke paleografske osobine bosansko-humskih rukopisa i natpisa stećaka dobro je uočio i T. Raukar. Iako su općenito i u najvećem broju natpisi stećaka majuskuIni, zbog snažnog utjecaja savreme ne kancelarijske minuskule, naroči to u XIV i XV v., u njima nailazimo, kako kaže on, na minuskulne oblike slova b, v, d, k, " i č. Za slova b i d kaže da se samo izuzetno javljaju u minusk ulnom obliku, i to redovno u natpiSima XV i XVI v., a slova v, k, n i č istoga vremenskog razdoblja gotovo uvijek imaju minus'kulni oblik - D, cc. ( , ,'-'43 I P. Anđelić je upozorio na neke važnije osobine natpisa stećaka. Rekao je da slova staros lovenskog jezika .o, oV, " 'k samo rijetko dolaze, l to do XII v., za konstante srpske ćirilice " i ,a rekao je da su vrlo rijetka pojava i da je njihovu funkciju najviše preuzelo slovo t, istakao

436

437

je slovo " po kojem se bosančica razlikuje od ostalih područja ćirilice i da se kao s pecifičn a s matraju s lova \r, O i CC,I44 Z. Kajmaković je ustanovio da se na natpisima krstača u okolini Gacka osjeća utj ecaj crkvenoslovenske ći rilice sve do XVIII v., pa se tako , npr., slovo v piše u XVI V., a slovo " se nalazi ča k i u XVIII v.'45 Nedavno objavljena knjiga Gordane Tomovi ć Morfolo gija ćiri/ičk ih I1atpisa I1a Baikami jeste dosta veliko obogaćenje ia ovaj naučni sektor.'46 Njene opservacije, stavovi i zaklju čci s u zasnovani na ukupnom mat erijalu koji je prikupila, zbog čega se kao opšti odnose i na Bosnu i Hercegovinu . M eđutim, zbog ograničenog broja natpisa stećaka (uzeti su samo sigurno datirani) , neki od nj enih opšti h stavova nisu prihvatljivi. Prema morfološkoj analizi slova ona je ustanovila da su postojala tri vremenska perioda u razvi tku ćiril s kog epigrafskog pisma - od X do XIII v., zatim od XIII do XIV v. i onda od XIV do kraja XV v. U drugom periodu, t ačnije od sredine XIII do druge polovine XIV v., postignuto je "savršenstvo k lesanja natpisa", tvrdi ovaj autor, zbog čega mu pridaje najveć u važnost, naz ivaju ći ga "periodom cvetanja ćiri lič ke epigrafike".147 Iza toga nastaje period pada te vrste klesarsk~ umjetnosti, tako da su u XV v. vješto izvedeni i kvalitetni natpi si prava rijetkost. Cinjenica je, m e đutim, da u Bosni i Hercegovini postoji svega 18 natpisa s t ećaka koji potječu iz druge polovine i s kraja XIV v., a samo 2, i to nesigurno datirana, koja bi, eventualno, mogla biti iz druge polovine XIII v. Prema tome , taj važan zak ljučak o periodizaciji ćiril­ skog epigrafskog pi sma na Balkanu ne može se odnositi na teritorij sred njovje kovne Bosne. Ako bi trebalo da se od lu čim za vrijeme koje bi se moglo nazvati "periodom cvjetanja ćiri I ske epigrafi ke u srednjovjekovnoj Bosni", onda bi , mislim, početak toga perioda bio duboko u drugoj polovini XIV v., a samo trajanj e do u drugu polovinu XV v. To bi u najvećoj mj eri odgovaralo i periodizaciji srednjovjekovne kulturne istorije Bos ne i Hercegovine koju nam je nedavno predložio odliča n poznavalac stare Bosne P. Anđelić. Sedamdesetogodišnji period od 1250 do 1322. g. on naziva kultumo", depresijom, iza toga slij edi 55 godišn j i period postepenog obl1avljal1ja kultumog života (banovanje Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I), a s lij e deće razdoblje, od 1377. do 1463. g., k~je je on nazvao kralj evskim periodo", kullume povij ~Sli, jeste razdoblje kada je Bosna u svakom pogledu ojačal a i kada kulturni život intenzivno, široko i kvalitetno pulsiral" I neki zaključci koji se odnose na morfološki razvoj p ojedin ih slova nemaju opravdanja kada se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Tako se, npr., tvrdi da je slovo I sa vodoravnom crticom na vrhu vrlo rijetka pojava, da se pojavljuje samo na natpisu gospo đe Katalene Nikolić (1349-1363. g.) i natpisu Pribislava Petojevića (druga polovina XIV v.) i da St , zbog toga, može smatrati "lokalnom epigrafskom inovacijom".149 Cinjenica je, međutim, da ovo slovo nije sasvim rijetka pojava zatim da ga ima ne samo u natpisima stećaka Hercegovine, nego i u zapadnoj J centralnOj Bosni, a, relativno, najviše u sjeveroistočnim krajevima - oko Olova , Tuzle, Lopara i Ugljevika, te da u glavnom potječe iz XIV i XV v. Navodim samo nekoliko primjera izvan Hercegovine: Lipa kod Duvna,lso Han-Ploče kod Kiseljaka,ISI Berisalići kod Olova,m Đurđevik kod Tuzle 153 i Likovica kod Lopara l s4

Ne ulazeći u druge manje i sitne propuste i previde, koji su mogli nastati zbog oslanjanja samo na izvjesnu , a ne na svu literaturu, kao i u samome procesu precrtavanja nekih natpisa, pogotovo ako su fotosi bili nedovoljno jasni, treba pr,iznati da je G. Tomović duboko u šla u oblast naše stare epigrafike, pa prema tome i u sektor morfologij e natpisa stećaka. Sasvim dobro je, npr., u oč ila i istakla neka bitna obilježja bosanskih natpisa , kao š to su: znatne nepravi lnosti i nedoslj ednosti u izradi slova i č itavih riječi i redova, veliki broj natpisa u kojima su maleni razmaci iZl)1eđu redova, relativno rijetka pojava liga tura, ogroman broj natpisa bez sigurnijih elemenata datiranja, relativno veliki broj brzopisnih oblika slova, naročito u natpisima iz XV v., tipizirane formu lacije teks tova , sa naglašavan jem roda i baštine umrloga. Za razliku od natpisa u Srbiji i Makedoniji, bosanski se ne isti ču sa svojim pobožnim formulama. Dobro je uočen o ,i ugledanje majstora na starije majstore i njihove natpise. 11S G. Tomovi ć je odredila i osnovne ob li ke svakog pojedinog slova u njihovom razvoju, a u vi še s lu čaj eva i varijante tih slova , istakavši da je to zavisilo najv iše od vješti ne i origina lnosti sam ih majstora .

• ••
Iz ovih pregleda se vidi kako natpisi stećaka imaju mnogo zajedsa bosančicom pisanih knjiških i kancelarijskih spomenika, odnosno kako su gotovo sva obi lj ežja slova takvih tekstova zajednička obilj ežj ima slova natpisa stećaka. Evo tih najbitnijih morfološ kih osobina.
ni čkoga

je pisana ustavom, ali se sasvim dobro pripoluustavu, zatim se vidi prodiranje poluustava, a potom i brzopisnih slova. U tome pogledu je najizrazitiji proces transformiranja slova B u B,K,B,D i IT i slova T uT,T,T)' a onda i slova N u N I " ' , N, I rl N ir-' · Uočljiva je i relativno velika upotreba brzopisnih slova a potom i siova D i ITI. Slovo A je vrlo karakteristična pojava. Uvedeno je kao nasušna potreba narodnog jezika, bez obzira š to ga ne poznaju druga ćir ii ska područja , i razvilo se u mnogo svojih varijanti. Ako bi trebalo da se izdvoje slova u natpisima stećaka koja se odlikuju kao bo~ans ka , onda bi to, prije svega, bila ova: D, V , " i A. Nešto specifičnoga posjeduju i ova slova: lK , N, A i " .. Osobenost bosanske epigrafske ćirilice u odnosu na srpsku epigrafsku ć i rilicu sastoji se i u tome što s u u bosanskoj vrlo rijetko upotrebljavani složeni znakovi 'J , If, ~ i os, š to se II njoj iz·nimno susreću znakovi l, D i bl, te što uopšte nema slova III , H , i ;ji. Sa druge stran e, u srp skoj ćiri li ci se nije čes to upotreblj avalo slovo b, naročito iza XIII v. , a u Bosni je njegova upotreba česta i kroz sav period. Ligature nisu karakteristične za natpi se stećaka, također ni obilježavanje datuma slovima, a pogotovo nisu karakteristične skraćenice i u vezi s njima title. Za nadredna slova i uopš te nadredne znakove gotovo se može reći da uopš te ne postoje.

Većina natpisa stećaka mjećuju prelazna slova ka

r

im

438

TABLICA

SLOVA

NATPISA STEĆAKA
TI P I~NO

NAJČEŠ ĆE UPOTREBLJAVANA SlOVA

VARIJANT E

SLOVA

SLOVO

<\l\44tl~

44

'\ a

~1A~a.44~4/lj 1 ~
C7l

4
6

s D t;' 6 r
KB~grrDa

SSo B p rs'

(j'

60 D Qn-ct

r r r r

AAAAAA
EE.E~f~

f'rrrrl), AAA.I1p, t>4HClAn
({Efi-f-f9 X ~ x' ,J\,t iT'i %1 x x lk

B r

>I(

;IC

lie

* rK
«

"* i"T -l-

~.

A E ::K

~5>7?7
H 1-1 H
I~

\117)3>[7
t HHNnl-<

:3
H

1< IC CC

1\/\-"1\

Jc K K I( 11//6 K K A.AA fl lin if "JVIMt't1MM M 'I
N

IC /\
M
N

MMMMM
NNNhlNr

rl rJ rl
TT

Lj

V1r1 r' N

Ooww

eN W W'-'J WWW(AJr)

o

nn

TI P F'H'PPJl

nn n

(l

?

(e(e
TT mrr ;I; 1\ ,±, '( 15 O~)(X

P P/'~P9 ne.o p <c {( e
mrrt
en

n
p

e
m

l' TTJTTffi

A 1, 'r' il Y VA 1-';t ,t, ,l, J. fl t. ~
()60
'1
ll,

A
ci
X
Lj

-o

tJoooyOIl'.p~

x Xx
Lj LJ LJ,

X7\X'X7--..,c

v y y yv
Willtyl

v

YY YY;LJLfYT y l' Y"r' nY 'T' Y 4'Y

V
W

UlWuJ\!)uJ

b6bb 6'{
t~t

b b/;666J 1;60'0.6138'0
Tabela XXII Tablica slova natpisa
stećaka .

b 'Il

439

• ••
Na osnovu svih materijala, kako publiciranih tako i ne publiciranih, sastavio sam tablicu slova koja se javljaju u natpisima stećaka, u kojoj su najprije navedena najčešća slova, za tim njihove varijante, a onda je za svako slovo dat njegov tipiča n oblik . Nastojao sam da poredak slova bude maksimalno kronološki (od vremenski starijih ka mlađima). Ne mislim da je tablica savršena, ali se nadam da je približno tač na i da će kao pregled korisno poslužiti (pri laže se Tablica slova natpisa steća ka - Tabela XXII.

c - Nešlo o pravopisu nešto rečeno o mekom poluglasu. On se, često stavlj a na koje se završavaj u ·konsonantima, rj eđe ga vidimo u sredini riječi iza konsananta, kao i u nekim jednosložnim riječima, a ponekad se javlja odmah iza konsonanta koji m riječ poč inje. Me đutim , upotreba ovog znaka nije ·konze kventna, j er ima pisara koji se njime uopš te ne koriste, a ima i onih koji ga negdj e koris te, a negdje ne. Prvobimo smo mislili da neupotrebljavanje toga znaka govori o slaboj vj eš tini majstora, ali sada vidimo da se radj o običaju i maniru. kraju Glas j najčešće se piše slovom jal, rjec1e slovom i. U jednom sluje umjesto € , a u petnaestak slučajeva se € piše kao j i j e. Skupina ja se čes to piše 2lnakom t. U dalj em razvoju se umj esto ·h piše .H (iže ) . Posebni znakovi za dvoglasja ja i je vrlo su rijetka pojava, i obič­ no ih nalazimo kod s tarijih natp isa. Nerijetko je upotrebljavan dvoglas ju. Tvrdi poluglas se pojavio samo na tri natpisa iz XlI v. u okolini Trebinja, da bi ga od mah zatim zamijenio meki poluglas. U natpisima stećaka palata lizacija se ruje označava la. Slovo ć je u više svojih varijanata svojstveno s koro svim natpisima stećaka. U najstarijim natpisima to slovo upotre bljavamo u značaju jat čenj u
Već je riječ i

t.

Vrlo su rij etke pojave slova i u znaku krs tića, kakav s lu čaj imamo u natpisu župana Grda, iz XII v., i još samo u jednome u Boljunima, iz XV v., što je, mislim , preuzeto iz latinske epigrafike. Slovo LJ' je dosta rijetko upotreb ljavana. Zanimljivo je š to se to slovo našlo umj es to slova J.. ("OM0411'''') , is to kao i na Kulinovoj pl oči. U nekoliko s lučaj eva smo ustanovili upotrebu slova p umjes to nepos tojećeg znaka za glas f ("H.H'Ik), zaLim slova k umj esto p CC IICT!&P'), k ao i zaostalog običaja iz c rkvene ćirilice da se umjesto ć piše k (M .IlKH.O'RH".). Iako je znak oS op ćenito zamijenjen za s, ipak smo ga našli ča k u XV v. (P . Anđelić je držao da se javlja samo do XII v.),''' i to ne sam o u is turen im i stočnim lokalitet ima (Pošćenje i Sćepan-Polj e, u Crnoj Gori), nego i "ll c"ntralnoj Bosni (Turbe kod Travnika ).

440

Sl. 188. - U natpi su stećka u Velim Iju kod Nikšića vid i 5C da jc s lovo jat upo trijcbljeno umjesto s lova E i da su dvotačkama odvojene rije č i.

In terpunkcija nije bitna u epigrafs koj b osančici . Ponegdje se, pretežno u Hercegovini, rij eč i odvajaju dvotačkama, ali ima i s lu čajeva gdje su riječ i odvojene sa po jed nom tačk om, ili sa trotačkama . Raspravljaju ći o s lučaju u Arapima, gdje s u riječi odvojene trotačkama, M. Vego je izrazio pretpos tavku da ta interpunkcija vodi porij eklo iz grč ke epigra fi ke. ,s7 U na tpi su Kulinove ploče vidimo da su dvo tačke ko rištene za r as tavljanje rečen ica, a u ć i ril s kim dokumentima Dubrovačkog arhiva češće se vide tačke koje odvajaju rij eč i i dvotačke koje odvajaju rečenice. I S8

441

Za ras tavlj an je T.ij eč i zbog prelaza u novi red nije postojalo n ikakvo pravilo . To se č in i lo sasvim mehan i č ki . Bilo je slučaje va kada se u novi red prenosilo samo jedno slovo , kao npr. kod natpisa u Gradcu, iz okoline Konjica, ili u Kopo š ić u kod Ilijaša, gdje dijaci n isu biLi nevj eš ti II svome poslu. 1S> Ligature nisu tako rije tka pojava i ima raznovrsnih kombinacija u tome pogledu - od je d nos tavn ih dvoslovn ih do višeslovnih. Obično se legiraju samoglas nic i H i. sa suglas nici ma, npr. f-N ct,<MHN. Više liga tura imaju natpisi u istočnij im krajevima (Po šćenje kod Savnika), a od ostalih se u tome pogledu naroč ito i s ti če natpis iz Kočerina kod Lištice (sl. br. 189). Sk raćenice nisu mnogo upotrebljava ne , ali nisu ni rij e tka pojava. Ima ih oko 30 s l u čajeva. Najviše se s kra ćuju sakralne rij eč i G r , O", "" a li su u o bi ča iene i skraćenice rij eč i rllb , ".r., kao i ne-

e

rt Nh

A

(;J~vl1~

nftiHlJt

~C~H -r!A4t

Nt ~ K~

~~~ai

SI. 189. -

Nat pis na stećku uzidanom kod Savnika

II

crkvu

II

Poš ćenju

Sl. 190. -

N;;l tn is na s tećku kneza Bati ća

II

Kopo š iću

kod llijaša

kih drugih (sl. br. 190). Gotovo redovno se iznad skraćeni h rj ječi urezuje vodoravna ili neš to povijena linija (hasta, titla), kao oznaka skra ć ivanja. Nadredna slova su sasv im iznimna pojava, i to salno na relativno s tarijim natpisima u istočnim krajevj ma (Pošćenje kod Savnika) sl. br. 189. Ni sam mogao ustanoviti da s u neka slova natpisa stećaka formirala svoj oblik da bi na taj način odražavala određen u kršćansku simboličnost , kao š to je slovo X , o kojem piše M. Mil etić kao okrizmonu, tajnom znaku I susa Kris ta, s Li č nom "ankhu", pras tarom tajnom simbolu života. '• ' Slijedeć i misao M. Miletić o takvoj simbolic i slova" , A. Skobalj na nekim natpi sima stećaka prepoznaj e taj krizmon, koji je, po nj egovom mišlj enj u , prenesen iz glagoljice, npr. u natpi su velikog bo,anskog kneza Radoja, iz Zabrđa kod Kiselj a ka, a nalazi ga i među jednom vrstom s tilizovanih krstova i lj !ijana , kao relj efni h m o tiva steća ka, tvrdeći da se taj mi s tični zna k Isusa Krista na s tećcima "obilno upotrebi java".'62 Općenito se može reć i da pravo pis natpi sa s t eća ka ne pred stavlja č vrsto organizovan niti u s talj en sistem .

dut vrđivanja

J ez ička

obilježja

Gotovo svi objavlj eni radovi o s taroj bosa ns koj ćirilici , sa svrhom nje nih obilj ežja, obuhvatali su paleografs ki as pekt, u tome okviru gotovo i s klju č ivo morfološku stnnu pi sma. Ta tematska nekompl etnos t najviše se očitova la u zapostavljanju a s pekta jez ika. Na ne koliko mjesta je , doduše, reče no da bosansko-humsku ći riisku pi smenos t odlikuje narodni jezik , a osobito dobro je to formulirao M. Raukar, i s ti ču ć i "snažan prodor č istog narodnog govora" i "težnju za jednos tavnos t izraza",163

443

Neki jezi čki termini či s tog narodnog govora u na tpisima s teća ka djeluju dosta arhaično. Još je V. Corović, pišUĆi o natpisu župana Grda, rekao da je to jezik "najstarijeg tipa ", a kao primjere za to naveo rij eč .~.,p'" umj esto o~.,p'k i pridjev ."'"" umjesto kasnij eg .","" • .'6.] Na jednom natpisu se vokativ od imenice čovj ek piše VOY' , redovno se u prvom licu p erfekta glagola biti kaže 1< susrećemo izraz .,O"~ KH " umjesto MOLIM VAS, upotrebljava se zamj en.ica hC. umj es to SVA, pridjev ."'H umj es to VELIKI , glagolski oblik II. BHCOp.X' umj esto NA VISORIMA, upotrebljava se imenica YOEIC umjesto COVJEK, ili izj'az III"' .1< š to je NEKA ZNA, kao treće lice singulara prezenta s tarog glagola vjedjeti, tj. ·z nati, spoznat i. Osim toga n.ailazimo na izraze POLEG, u značenju POKRAJ , PORED, zatim PRISTE. kao zapovjedni nač in za drugo lice plurala glagola PRISTUPITI . ')Jlda CTIOCE (č it aoče). KONCINA (kraj. konac. smrt) . UGOTOVIH SI (stvorih seb i) . DOMOM DOĐOH (domu dođoh) i sl. Zanimljiv je i ovaj sklop riječ i UCINISE VRHU MENE KRV NEZAIMITU, što znači UCINISE NADAMNOM KRVNU OSVETU. '" (sl. 191.) Natpisi imaju mnogo naziva koji su već odavno zaboravlj eni, npr.: KUCNI CA i PODRUŽIJE (domaćica, supruga), VLADIKA (gospođa), BASTINA (nasljedno zemljište), PLEMENITO (nasljedna velikaška zem-

C."'. "H.',

SI. 191. - Natpis Radovana Pribilo v i ća II
Ri č ici

kod Kaknj a.

lja), SJEN (grob, spomen ik, uspomena), UZMOZNI MUZ (uglednj muž), BILIG , BJELEG , KAMI, ZLAME NIE (nadgrobni spomenik), itd. I pored snažnog prodora čistog narodnog govora, u mnogim natpi si ma su se zadrža li izrazi koji govore o utjecaju crkvenoslovenskog jez ik a, naročito kod vremenski starijih natpisa , npr. : U TRETI NA DESETE (tr inaes toga), ZDJE (ovdje, tu), NICESARE (niš ta, nikoga), V'DNI (u dane), V'MRJE (umrjje), itd. Postoj e i uobi čaj eni , s p ecifi čni j ez i čki termini koji također vuku na s tarinu i utjecaj sa istoka, npr.: S, SA, SI , SE, u znače nju TAJ, TA, TO , OVO, OVAKO, ili SE, ASE, ASEl, ASIE, ISE, u znače nju TU, OVDJE , itd . Ponekad se umjes to SE upotrebljava AZ, npr. d3, I"".IX" Treba reći da ima natpisa u kojima je zas tuplj en jkavski izgovor, gdje je jal prešlo u i (BILIG', VIRE, itd.), ali ni ij ekavski izgovor nije sasvim rij etko zastupljen (SJECE, SJEN, itd.). U više natpi sa susreće m o fraze i reminiscencije koje su uobi čajene i na epitafima u zapadnoevropskim zem ljama, kao š to su kršćanske invokacije ASE LEZI , U IME OCA I SI T A I SVETOGA DUHA, VA IME BOGA, ili završne sentence PRIĐITE I ZALITE ME ... , NE PRETU-

444

Sl. 192. - Na tpi s Mi· hovila G rahovčića iz Grahov č i ća kod Travnika na kome se vidi upotreba ika vs kog govora.

RAJTE MI KOSTI JA SAM BIO KAO VI A VI CETE BITI KAKO JESAM JA, ili DA JE PROKLET TKO CE U ME DIRNUTI, i sl. Ponekad je u natpisima stećaka s nažno i sočno izražena narodna mudrost i filozofija, a ponekad ti natpisi djeluju kao prava literarna ostvarenja. Evo takvih primjera: DAVNO TI SAM LEGAO I VELE TI MI JE LEŽATI ... ; I DA VISTE DA CETE UMRIJETI I VSI VI ... ; U TOJ DOBA UMRIJEH, SVAKOMU ME BI ŽAO MOMU; DRUŽINO ŽALITE ME, MLAD SI SEGA SVITA OTIDOH, A JEDIN BIH U MAJKE. Treba reći i to da su svi na tpisi ozbiljni j da u njima nema nikakvih neukusnosti . U jednome se na sarka s ti čan nač in izražava gorko životno isku stvo: KAKO STEKOH' BLAGO I S NJ EGA POGIBOH' (Arapi ). Neobičn o je, ali sasvim vješto, sa dosta podataka i sa izvjesnom dozom suzdržanog humora sastavljen epitaf iz Grahovčića kod Travnika: STOIPEDESET GODINA ŽIVIH, TRIPUT NA JURJEVDAN BILU NA LEDU PRIĐOH, TRIPUT NA JURJEVDAN NOVOG KRUHA JIDOH, NE VIĐIH SEH ER ZENICE, NI KASABE TRAVNIKA Y"
4 LIKOVNE VRIJED NOSTI

445

Natpisi stećaka imaju i svoje likovne vrijednosti, koj e su bile zavisne od više elemenata - kvaliteta kamena i nj egove podesnosti za klesars ku obradu, te a lata koji se pri tome upotrebljavao. Na estetski izgled natpisa mogli su da utiču i poručioci spomenika, kao i neke druge

Sl. 193. -

Dio natp isa Goisave

Sanković

iz Biskupa kod Konjica.

SI. 194. -

dače Cihori ć

Dio natpisa Raiz Veličana , II okolini Trebinja.

kakav je onaj župana Grda. ili Radoja Bogčinka .: natpis u Starom Selu kod Donjeg Vakufa. bez relj efnih ukrasa. iz Polica kod Trebinja. Ovaj iz Turbeta je značajan i zbog toga š to s u mu s lova vrlo s li čna gotičkim. Vego smatra da natpis Milata Pripčin ića. kakva se više puta susreć u na poveljama i drugim knjiškim spomenicima. kao kompozicija djeluje skladno i lij epo . 193). kao i na oblik spomenika. br. ali je najvIse zaVISIO od sposobnosti samih p isara i klesara . kao što su. u čes tvovali ili s kojima su na neki način bili povezan i. tako da čitav natpis.. Tako su neki natpisi vrijedna kaligrafska djela. onda bi to -bio natpis Goisave Sanković. M. Takav je. natpisi spominju događaj e u kojima su te sahranjene li čnosti za svoga života. iz Pošćenja (sl. Na žalost. ili kneza Bati ća."0 ili natpis iz Kočerina kod Liš tice: . a ima ih koji su dosta nevješto rađeni i jedva čitljivi. a onda i vojvode Miotoša iz Vlađevina kod Rogatice. br. 190). . 19J)· 5 - NATP ISI KAO DOKUMENTI I IZVORI 447 I po svome sadržaju natpiSi stećaka imaju velike vrijednosti.. u Bosn i (sl. iz Kopoš i ća. ili Goisave Sanković iz Biskupa kod Konjica (sl. iz Kopoš ića kod Ilij aša (sl. . ornamenat.. drugi podaci o sahranjenim osobama. kako sam za sebe tako i u odnosu na even tualne relj efne motive. i njihovi rođaci. U nj ima se redovno navode imena'. koje pone kad spadaju u znamenite li čnos ti svoga doba.. iz Bis kupa. sa predviđen im liga turama. Neki natpis i su pisani svečanim lapidarnim ustavo m. zbog čega imaju visoke likovne vrijednosti. iz Živnja kod Nevesinja.okolnosti. zatim Radače Cihorić iz Veličana kod Trebinja (sl.168 ali ako bi trebalo da se vodi računa i o relj efima. br. prostor takvih natpisa je uvijek pre thodno brižljivo isplaniran . a izgleda da su prvobitno ima li također visoke likovne vrijednosti. zbog čega danas ne djeluju tako lij epo. kao i neki drugi. kao da u tome pogledu nije bilo ugledanja na praksu kancelarijskih dijaka. 194). Izniman je s l učaj ukrašenog početnog s lova B natpisa iz Ričice kod Kraljeve Sutjeske. onda bi to bio natpis Miroslava Raškovića . ŽUPANA NENCA CIHORICA KUCNICA A NEVJESTA ŽUPANA VRATKA I SLUGE DABIŽiVA . š to je jedinstvena pojava . Neki su veoma oštećeni. odaberem najljepše. npr. Isto tako. Radoja Bogčini ća iz OpI i čića kod Stoca. mnogi natpisi nemaju tih likovnih vrijednosti. natpis iz Ve li čana kod Trebinja: GOSPOJA RADACA. br. pažljivo pisana (crtana) i k lesana. SE LEŽI VIGANJ MILOSEVIC SLUŽI BANU STIPANU I KRAUU TVRTKU I KRAUU • . u Turbetu kod Travnika i u Zabrđu kod Kiseljaka. 189). . iz Opli či ća l69 Treba još reć i da natpisi stećaka nemaju takozvanih ukrasnih slova. čak mu je dao "prvo mjes to među hercegovačkim srednjovjekovn im natpisima"l67 Ako bi treba lo da između natpisa sa dužim tekstovima.. a neki djeluju kao prav'. skraćenicama i interpunkcijom. spada među najljepše primjerke. Približno takve vrijednosti imaju i natpisi kneza Bati ća. npr. Vještiji dijaci i kovači stvarali su natpise čija su slova bila jednako velika i inače uj ednačenija. KCI ŽUPANA MILTJENA DRAŽIVOJEVICA . . br.

. obavIjao funkciju velikog sudij e. 195. Đorđa.Kos ača.. iz druge p olovine XV v. a navode se i va. A natpi s na kamenoj s tolic i u O š a ni ći ma kod S toca na m otkri va donjovlaš ke voj vode S tipana i sina mu Pe tra Mil orad ovi ća-H rabrena. podigao pravoslavni hra m sv.Natp is Mahmu ta B rankovića na stubu II B rankov i ć ima kod Rogatice (sa