PREDGOVOR
U bližoj i daljoj prošlosti je bilo nekoliko slučajeva koji su na svoj način upozorili javnost na s teć ke i njihovu osebujIlost, ali je Izložba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, koj<l je održana 1950. godine u Parizu, stvarno uspjela da istakne pravu vrijednost stećaka i da za njih ozbiljno zainteresuje strane i naše s tručne i obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa i organizovanih aktivnosti oko zaštite, evidenci je, istraživanja i proučavanja fonda ove vrste naših spomenika ku/ture, čiji su rezultati sasvim očevidni. Prošlo je vrijeme kada su stećci uništavani, zbog toga što se najčešće na njih gledalo kao na stara groblja koja samo smetaju, i li koja predstavljaju jeftin građevinsk i materijal. Sada i širi krugovi naših građana nastoje da se stećci što bolje očuvaju i koriste za savremene potrebe. U međuvremenu je obavljena sistematska evidencija svih s t ećaka u Jugoslaviji, čiji je glavni rezultat publikacija u kojoj je dat kataloško-topografski pregled čitavog fonda . Paralelno s tim radilo se na prikupljanju, sistematizaciji i objavljivanju naučn e građe najvažnijih regiona i lokaliteta stećaka, o če mu vec imamo seriju od deset tomova posebnih izdanja i nekoliko desetaka st ručnih radova koji su objavljeni u Našim starinama, Glasn iku Zemalj skog muzeja u Sarajevu i drugim časopisima, kao i seriju od četiri toma natpisa s tećaka. Ti i drugi rezultati su, s jedne strane, zahtijevali još neka dopunska istraživanja, a sa druge, sistematizaciju čitave naučne g rađe, njeno proučavanje i odgovor barem na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je utvrditi teritorij, brOjno stanje, pripadnost, vremensku pojavu i trajanje s tećaka, trebalo je stvoriti listu oblika steća ka, ob jasniti natpise, sistematizirati i prikazati reljefne motive s tećaka i pokušati protumačit i ·njihovo porijeklo, stilske osobine i značenje. Trebalo je, pored ostaloga, egzaktno utvrditi odnos stećaka i bosanskih heretika, steća ka i Vlaha, itd. Uka zala se potreba pisan ja monografske studije koja bi što kompleksnije obuhvatila fen omen i problem stećaka. Tako je došlo do ovoga poduhvata, na čemu sam kontinuirano radio od 1971. godine. Najprije sam pristupio dopunskim terenskim istraživanjima i kompletiranju naučne građe, a potom studiju te građe po temama - oblici, natpisi, ukrasi i dr., uz konsultavanje stručne literature. Ukazala se potreba prikupljanja i razmatranja komparativnih materijala, kako u

7

našoj zemlji tako i u inostranstvu. U vezi s tim, išao sam na kraća studijska putovanja u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku. Bio sam u prilici da idem i na kraća studijska putovanja u italiju, Francusku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Sovjetsku Armeniju. Većinu ovih studijskih putovanja omogućila mi je Republička komisija za kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, a onda Zajednica za kulturu BiH i Zavod za lIaučno-tehničku i kulturno-prosvjetnu saradnju sa inostranstvom BiH. U toku ovoga rada nastojao sam da ne ispustim iz vida ništa od onoga što je do sada napisano o stećcima. Moram priznati da su mi stručni radovi Cire Truhelke, Alojza Benca, Dimitrija Serge jevs kog, Marka Vega, Mirjane Corović-Ljubinković, Anđele Horvat, Cvite Fis kovića, Nevenke Božanić-Bezić, Pavla Anđelića, Mariane Wenzel, Đure Baslera, Zdravka Kajmakovića i Radomira Stanića, kao direktnih terenskih istraživača stećaka, mnogo pomogli. Razumljivo, ja sam se dosta oslanjao na rezultate koje su u svojim studijama nekih pitanja s tećaka postigli Svetozar Radojčić, laroslav Sida k, Alojz Benac, Marko Vego, Marian W enzel, Cvito Fis ko vić, Pavao Anđelić, Ljubomir Karama/1!, Vojislav Đurić, Mirjana Corović-Ljubinković, Miroslav Raukar i Đuro Basler. Posebno dragocjenu pomoć su mi predstavljala mišljenja do kojih su došli laroslav Sida k, Svetozar Radojčić, Cvito Fisković i Alojz Benac. U posljednjoj fazi rada osjetio sam potrebu da se konsuItujem s nekim našim stručnjacima koji poznaju ovu problematiku, ili su joj bliski. U tome smislu sam o pitanju srednjovjekovne Crkve bosanske imao vrlo korisne kontakte sa prof. dr laroslavom Sidakom, o pitanjima natpisa s t ećaka sa mr Tomislavom Raukarom, a o pitanjima reljefnih motiva sa dr Mirjanom Corović-Ljubinković, prof. Radomirom Stallićem, dr Pavom Anđelićem, prof. Đurom Baslerom i dr Slobodanom Zeče vi­ ćem, kojima i ovom prilikom zahvaljujem na pomoći. Koncepcija i naslov knjige bili su predmet o kojem sam du že razmišljao. Brižljivijim upoznavanjem i studiranjem dosadašnjih istraživanja i prouča"'anja stećaka mogao sam uočiti važnije aktivnosti i glavne rezultate tih istraživanja i proučavanja koje sam, nakon kri t ič kog preuzimanja, udnd.ujući ih sa vlastitim rezuIllItima, izlo žIO u prva dva poglavlja knjige. Važnim pitanjima utvrđivanja teritorija rasprostiranja, brojnog stanja i kronologije s tećaka posvetio sam posebnu pažnju u svome studiju, što se vidi iz trećeg poglavlja. Težište č itavog poduhvata je na glavnim umjetničkim svojstvima st ećaka - oblicima, natpisima i ukrasima, uključujući majstore i njihov postupak, čemu je u studiju posvećeno najviše vremena, a u kltjizi dato najviše prostora u IV poglavlju. Već duže vremena znatan broj naučnih radnika i ostalih zainteresovanih građana, naročito u inostranstvu, s tećke smatraju isključ i vo bogumilskim nadgrobnim s pomenicima i svu um jetnost s t ećaka na;češće nazivaju bogumilska m umjetnošću. Kako takvo naučno neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha, bilo ;e nužno da se odnos st ećaka i bosanskih hel-etika postavi i objasni što je moguće tačnije. To pitanje i nedavno iskrsla teza o pripadnosti većine st ećaka Vlasima predmet su posebnog poglavlja. Duboki korijeni umjetnosti s tećaka i njena golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima, krs tačama i drugim vrstama vremenski bliskih i nešto kasnijih nadgrobnika, zbog čega je bilo potrebno i to pitanje proučiti i prikazati.

8

Tome je posvećeno jedno poglavlje. Na kraju sam pokušao da u nekoj vrsti rezimiranog zaključnog uopštaval1ja u kratkim potezima predstavim stećke i njihovu umjetnost u cjelini. Bilješke se nalaze poslije svakog poglavlja. Na kraju sam dao bibliografiju, koja je obuhvatila sve vaZIlIle radove iz ove oblasti koji su publicirani do da>1as, a potom i regis tar ličnih im ena i važnijih geografskih imena, naselja i imena ostalih va žnijih pojmova koji se u tekst u spomin ju. Knjigu prate nužni ilustrativni prilozi - topografska karta lokaliteta s tećaka, tabele crteža i fatosa oblika i važnijih reljefnih mo tiva, kao i pojedinačni crteži i foto si koji se odnose na v"aŽl1ije reljefne motive i l1atpise stećaka, ili na njihove paralele. Kartu je izradio Nikola Badal1ković,

crteži su i moji.

izvu čeni

po n10ji1n skicama, a fOlosi su Ranka

Rosića

Htio bih da se ovom prilikom zahvalim svima koji su mi u ovome
poduhvatu ponzogli,
naročito

uvaženiln pomenutin1

st ručnjaci ma

na

njihovim savjetima, kao i uvaženim recenzentima - akademiku dr Đur­ đu B oš koviću i dr Pavi Anđeliću, zatim lek toru i tehl1ičkoj redakciji kl1jige. Posebl1u zahvalnost dugujem Republičkoj komisiji za izdaval1je edicije "Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine" i n jel10j redakciji, kao i Izdavač kom preduzeću " V eselin Masleša" u Sarajevu, koji su prihvatili i realizavali ovo izdanje, a prije toga omog ućili obavljanje svih neophodnih prethodl1ih i pripremnih radova vezanih za ovo izdanje. la ko sam nastojao da, koliko je 10 bilo moguće l1a ovome stepenu istraživanja i proučavanja s t eća ka i njihove umjetl1osti, uobličim, sistematiziram i al1aliziram prikupljenu l1aučnu građu, a pOlOm u jedno j naučnoj sil1tezi odgovo rim barem na l1ajva žnija pitanja iz ove oblasti, ne mislim da u mome radu nema raznovrsnih praznina, nedostataka i manjkavosti, možda na ročito nedo rečenos ti i nepotpunosti. Smatram da na neka pitanja objektivno nije moguće u ovom e m omentu ni odgovoriti. Neka pitanja ostaju otvorena za dalja proučavanja. Nadam se da će ova knjiga biti shvaćena kao napor i l1astojanje jednog čovjeka koji je bio u priliCi i imao sreću da uoči, upozna, zavoli i, koliko je to njemu bilo moguće, prouč i i prikaže s t ećk e kao osebujan umjetnički izraz našeg tla, te da će biti podstrek i podloga mlađim s tručnjacima da proučavanja nastave i jednom uspiju da u potpunosti odgovore na sva postavljena pitanja.
Sarajevo, oktobra 1979. godine. Autor

9

I

PROU ČA VANJE STEĆAKA
SmMram da je makar i kratak prikaz svih važnijih akcija koje se odnose na pronalaženje i proučavanje stećaka pomoć čitaocima da bolje upomaju ovu svojevrsnu oblast našeg kulturnog nasljeđa. To je, osim toga, najbolji put za upoznavanje, sumiranje, analizu i ocjenu rezultata tih proučavanja. Ovdje će biti riječi najprije o najstarijem vremenskom razdoblju proučavanja od XVI v., kada 'se stećci prvi put spominju, do 1875. god ., zatim o razdoblju austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom , onda o vremenu između dva svjetska rata, te o najnovijem razdoblju od 1945. god. do danas.

NAJSTARIJI PERIOD PROUCAVANJA STECAKA Najraniji podaci o stećcima potječu j.z prve polovine XVI v. Poslan stvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bosne. U sastavu pos lanstva , kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt K;uripešić, koji je na tome putovanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj pomati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kup1pešić je opisao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost.! Slučaj je htio da dvije godine poslije toga istim putem naiđe novo poslans.tvo cara Ferdinanda I za Ca'r igrad, koje se taikođer zaustavilo u Lađevinama. U opisu toga putovanja nepoznati autor spominje iste ste6ke.' Do pojave slijedećih podataika o stećcima prošlo je više od dva stoljeća . Sedamdesetih godina XVIII v. kroz neke dalmatinske krajeve proputovao je .talijanski prirodoslovac i mineralog opat Alberto Forns i u svom poznatom putopisu ostavio nekoliko bilježaka o stećcima iz

11

okoline Makarske i Sinja, posebno o velikoj nekropoli blizu vrela Cetine.J Dosta interesa za stećke pokazao je i poljski is traživač Aleksandar Sapieha, ,koji je prvih godina XIX v. proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Njegovu pažnju su najviše zaokupljali ukrasi stećaka u Cism, LovreOu i Radimlji. Oni su ga najviše podsjećali na stare egipatske i partske spomenike' Bečloi geolog i ljekar Ami Boue (Fracuz po rođenju) proputovao je evropski dio Turske, pa je u svom djelu La Turquie d'Europe, iz 1840. god., ostavio nekoliko opisa stećaka iz Bosne ,i Hercegovine, posebno iz okoline Gacka, Mostara i Kiselja.ka.5 Više podataka o stećcima ostavio nam je engleski egiptolog I. Gardner Wilkinson, koji je u petoj deceniji XIX v. proputovao dijelom Dalmacije i Crne Gore. Njegovi podaci se odnose na oblike i ukrase čitavog niza nekropola od vrela Cerine do Capljine, Metkovića i dalje.' Valentino Lago se također zanimao za " te<lke iz okoline Imotskog. Kopao je i grobove ispod njih. Pripisao ih je Slavenima '" U sedmom deceniju XIX v. Bosnom i Hercegovinom je dosta putovao i za njihovu prošlost se interesovao pruski konzul u Sarajevu Otto Blau, koji je u svom putopisu, objavljenom 1877. god., ostaVlio kraće podatke o nekoliko nekropola, posebno onih oko Stoca i Donjeg Vakufa' Engleski istori čar i putopisac Arrhur J. Evar:s je 1875. god. proputovao kroz Bosnu i Hercegovinu i o tome napisao svoj veliki putopis, u kojem je opisao stećke iz nekoliko mjesta (Tešnja, Travnika i Sarajeva). Za njega su ti spomenici bili misterioZJno nadgrobno kamenje.Kao austrijski generalštabni oficir, Bosnu i Hercegovinu i dijelove Sandžaka i Crne Gore, između 1871 i 1873 god., proputovao je Heinrich Stemeck, i tom prilikom se dosta zadržao na stećcima, koji su mu bili zanimljivi i po svojim oblicima i po ukrasima. Primijetio je da se mnogo n ekropola nalazi u zabi'mim ikrajevima. Smatrao je da stećci potječu iz preistorije. On je prva upozorio na postojanje stećaka u granicama današnje Crne Gore. 1O Najstariji podaci domaćih istraživača potječu iz XVIIIv. Dalmatinski istoričar fra Gašpar Vinjalić je u jednom svom pismu iz 1746. god. ostavio podatke o stećoima u Biskupiji kod Knina." U Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrija Kačić-Miošić je 1759. god. naveo podatke koji govore da se na više mjesta u primorju nalaze stećci na ikojima su uklesani reljefi štitova sa mjesecom i zvijezdom}' Slijed eći podaci potječu pedesetak godina poslije toga. Ivan Katalinić u svojoj Istoriji Dalmacije, na italijanskom jeziku, kratko piše i o stećcima u LovrečulJ Malo kasnije kraće podatke o nekoliko lokaliteta stećaka Imotske kra jine i Makarskog primorja objavio je splitski arheolog I van Carrara." Najstariji podaci o stećcima u Srbiji potječu od S. Obradovića. On je naveo nekoliko lokaliteta iz Podrinja tl Srbiji i iz okoline Užica!5 Gotovo istodobno se javio fra Mantin Nedić sa podacima o s teć­ cima iz Bosne, pretežno iz okoline Travnika, posvećujući glavnu pažnju njihovim natpisima."

12

I fra Sime Milinović opisuje neke s teć ke Imotske i Cetinske krajine. zadržavaj ući se najviše na ukrasima i na narodnoj predaji.17 I fra Petar Peko Kadč ić nam je ostavio neke podatke i fotografije o stećcima iz okoline Makarske." Opširnije podatke o stećaima u Hercegovini. neku vrstu topografije s tećaka. objavio je franjevački provincijal i pisac fra Pe tar Bakula. Obuhvatio je oko 130 nekropola." I bosanski franjevac istoričar Anto Knežević je u svojim putopisnim bilješkama pružio "iše podataka o 'stećcima o.koline Travnika.'" Nekoliko nekropola stećaka. uglavnom oko Stoca i Konjica . obraćaj ući pažnju na natpise. opisao je sarajevski srpsko-pravoslavni mitropoli t Sava Kosanovi ć. 21 O natpisima stećaka Podrinja u Srbijli pisao je Miloš Milojević. Njegovim nastojanjem je iz toga I kraja preneseno nekoliko stećaka u Beograd.l l I nešto kraćih podataika o stećcima istoga kraja. prvenstveno o njihovim natpisima. ostavili , s u Milan Đ. M; lićevi ć 23 i Ljubomir Kovačević,24

* **
Ka,ko se vidi. u tome najstarijem periodu stećci su bili uglavnom il, sporedni predmet istraživača , pretežno putopisaca i istoriamatera. Ne može se govoriti ni o ka'kvim organizovanim pristupima. Relativno veća pažnja posvećena je dalmatinskim, a potom i hercegovačkim spomenicima jer su franjeVCi nastojah da svojim prilozima prikažu prošlost tih krajeva. Nešto intenzivniji rad oko sakuplj anja podataka nastao je pokretanjem Kukuljevi ćevog Arkiva. Većinu tada saJkuplj enih i objavljenih podataka treba uzeti sa rezervom, zbog toga što 'll njima ima mnogo neta čnos ti, naročito kada se govori o natpisima stećaka. Inače, izražena mišljenja o porijeklu ovih spomenuka, njihovoj pripadnosti i brojnom stanju naučno su nepotkrijepijena, maglovita, a ponekad sasvim fantastična. Zasluga je, ipak, ovih ljudi što su skrenuli pažnju našoj i stranoj kulturnoj javnosti o postojanj u ovih osebujnih spomenika, o njihovom teškom tehni čkom stanju i o potrebi da se organizovano proučavaju.
slučajni čara -

RAZDOBLJE AUSTROUGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI U peI1iodu vladanja Austro-Ugarske Monarhije stećcima je posvenešto više pažnje nego u prethodnom periodu, naročito od 1888. god., kada je osnovan Zemalj ski muzej u Sarajevu. Broj stranih istraživača se naglo povećao. Taiko se austrijski vojni ljekar dr Felix Luschan interesovao za ste6ke sjeveroistočne Bosne. posebno za O'lle oko Tuzle. Uočio je njihove originalne oblike" ukrase i upozorio na slabo interesovanje za njihovo proučavanje . On je otvarao i neke grobove ispod stećaka, pa je, prema nalazu mađal'skog novca iz XIV v., i stećke datirao oko toga vremena." Dosta vremena je bosanskohercegovačkim starinama ,p osvetio bečki arheolog dr Moritz Hoemes. On je, zapravo. proučavao spomenike rimćeno

13

skog doba, ali su njegovu paznJu ol<upirali li stećci. Interesovao se za sva s vojstva Istećruka, ali se najviše zadržao na reljefnim predstavama, prvenstv~no na scenama lova i tumira, jer je shvatio da je ti njima pri>kazan život ondašnjih bosanskih feu da laca. Služeći se već dotle objavljenim podacima ~popisom P. Brukule), Hoernes je uspio da vidi mnogo nekropola (oko 100) ne samo u Hercegovini nego i u drugim krajevima. Za njega ovi spomenici nemaju ništa kršćanskog, niti religijskog uopšte. O samoj umjetničkoj vrij ednosti stećaka nije imao lijepih riječi, zbog čega je izazvao prigovore nekih domaćih naučnih radn'ka (F. Radić). Osim opisa, donio je više crteža te nešto fotosa reljefnih motiva, ali nedovoljno tačno. U mnogim simbolima steća.ka vidio je heraldička obilježja. Otvarao je i grobove, ali nije našao nik~kvih priloga . Po svojoj vrijednosU-/ je izdvojio steć~k iz Donje 1882. i 1885. god. kroz Bosnu i Hercegovinu je u nek01ilko navrata proputovao i mađarski istoričar Ivan Asb6th. U svom putopisu je opisao više nekropola u raznim 'krajevima Bosne i Hercegovine.27 On se najviše interesovao za ukrase stećaka, ali je pri.kupljao ; podatke o nazivu, pripadnosti, rasprostranjenosti i drugim svojstvima stećaka. Rekao je da ih ima ako 150.000 primjerruka. Za razliku od Hoernesa, on se dosta povoljno izražavao o umjetnosti i :kultuni stare Bosne. Stećke je nazvao bogumilskim spomenicima. Upuštao ·se i u čitanje natpisa, uglavnom bez uspjeha. Austrijski rudarski inžinjer A. G6tting je opisao stećke nekropole u Kopošiću, nedaleko od Visokog, gdje se nalam i slećak sa natpisom kneza B8Jtića. On je tam prilikom prekopao i grob ovoga velikaša.2B Nekoliko nekropola iz Podrinja i okoline Užica u Srbi}i opisao je Nijemac F. Kanitz,2. a nekoliko u Dalmaciji Talijan A. J. Fosco, pripisujući ih Feničanuma . 30 Od ostalih stranih naučnih radnika koji su se za vrijeme austrougarske vladavine zadržavali na stećcima treba navesti bečkog i s toričara Konstantina J;rečeka, koji je pisao o natpisu u Veličani ma kod Trebinja.3! Znatan je i broj domaćih naučnih radni,ka koji su se u tome razdoblju interesovali za steć"ke: Među najstarije istraživače toga perioda spada dubrovački profesor Luko Zore, koji je u Slovnicu iz 1880--1884. god. objavio nekoliko članaka o raznim natpisima stećaka, a u posebnoj radnji se zadržao na opisu poznatog stećka u Brotnjicama kod Dubrovn;ka i raspravljao o nekim reljefnim motivima, najviše o sceni kola na tome ,i na drugim stećcima.'2 Približno u isto doba se svojim prilozima u tek pokrenutom Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva u Zagrebu pojavljuje zagrebački arheolog Sime Ljubić. On je u broju iz 1880. god. apelovao na sve rodoljube uz Bosne 1 Hercegovine da dostavljaju podatke o natpisima, ukrasima i svim drugim karakteri,s tikama stećaJka. Međutim, odziv je bio neznatan.33 Osim pomenutih, tih godina se javlja Vid Vuletić-Vukasović, 'korčulanski i dubrovački nastavnik, koji oko jedan i po decenij istražuje stećke, ponajviše njihove natpise. Njegovi članci ·su publicirani u nekoliko tadašnjih časopisa, pretežno u Viestniku. On je obišao mnogo nekropola, a pr~kupljao je i pismene podatike od poznani:ka sa terena.
Zgošće. 26 Između

14

Imao je namjeru da popIse sve nekropole i izradi kartu njihovog rasprostiranja, ali to nije uspio da uradi . J edan od njegovih priloga se odnosi na opis nekropole u Radimljl i kod Stoca.34 Iz tih godina ISu i rezultati istraživanja s plitskog popa Petra Kaera. On se najprije javio manjom radnjom na italijanskom jeziku o stećcima kod Imotskog, a nešto -kasnije radnj om na francus.kom jeziku, u kojoj je oprisao stećke nekih nekropola oko u šća Neretve.35 Prikazao je dotadašnje prou čavanje i na osnovu toga pokušao da i sam nešto općenito kaže o osnovnim svojstvima stećaka. Zbog svoje površnosti ta je radnja izazvala dosta ozbiljnu kritiku nekih savremenih
istraživača.

15

Nakon toga su uslijedilo još neki manji doprinosi koji su se o dnosili na stećke Dalmatins'kog primorja i njegovog zaleđa . Ta ko je pop Petar Stanić pisao O stećcima u dolini Cetine,36 a Luiđi Marun o nekropoli kod vrela Cetine." Intenzivniji i organizovaniji rad na istraživanju stećaka počinje sa osnivanjem Muzejskog društva Bosne i He rcegovi ne 1884. god. , odnosno sa osnivanjem Zemalj skog muzeja u Sarajevu 1888. god. i pokretanjem njegovog Glasnika 1889. god. Uz Vida Vuletića-Vukasovića i Petra Kaera, koji nas tavljaju ranije započeti rad, sada se javljaju mnogi istraživači koj; se uglavnom okupljaju oko Glasnika Zemaljskog muzeja. Tako, Kosta Hormann , uz svoju glavnu orijentaciju na natpise, posvećuje pažnju oj ostalim svojstvima stećaka nekih nekropola. 38 U jed. nom članku je opisao stećke iz okoline Stoca, a na XI arheološkom kongresu 1899. god. u Kijevu podnio je referat O stećcima, sa statisbič­ kim podacima, kartom rasprostiranja i mnoštvom fotografija, koji je izazvao veliko interesovanje kod prisutnih stručnjaka. 3 ' Jevrem Stanković piše o stećcima okol;ne Tes lića.40 V. Stakić i Đ . Markovi ć pružaju kra će podatke o stećcima iz okoline Maglaja." Đorđe Stratimirović je dao dobar i dokumentovan prikaz nekropole u Donj oj Zgošći kod Kaknja ." Vaclav Radimsky je pisao o vpsti kamena za klesanje steća:ka,41 a u rukopisu, nazvanom Arheološki leksikon, on je, u z osnovne podatke o arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini , naveo i osnovne podat1ke o vrlo mnogo neikropola s1ećaika." Nikola Barišić nam je pružio kraće podatke o stećcima okoline Posušja" i okoline Ljubuškog.46 Franjo Fiala, arheolog Zemalj skog muzeja u Sarajevu, uz radove o preistonijskim arheološkim lokalitetima, objavio je i podatke o dva zanimljiva stećka iz okoline Rogatice.47 Najobimniji i najkvalitetniji doprinos proučavanju s tećaka u ovom austrougarskom periodu dao je Ciro :rruhelka, koj i je istovremeno najVIiše učinio za stvaranje i prosperitet Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Iako se bavio preistorij skom oj kršćanskom arheologijom, istoriografijom i još n ekim muzejskim disciplinama, ovaj neumorni naučni radnik je mnogo vremena posvetio stećcima . Putovao je po terenu, opisivao, sam crtao, fotografisao i u gips odlijevao natpise i ukrase stećaka, te napisao više manjih i većih radova o stećcima, -ll kojima je obradio ne samo oblike, ukrase i natpise nego se baVlio i piJta:njima njihovog rasprosti-

ranja, kronologije i pripadnosti. Kompleksnija radnja mu je objavljena 1891. god. Njegov glavni interes i najveći doprinos se odnosi na natpise s teća ka" (Istraživačima natpisa s tećaka u ovom vremenskom razdoblju posvećen je dio teksta na drugom mjestu ove knjige.) U pomenutom razdoblju je bilo i akcija popisa s tećaka u Bosni i Hercegovini, o kojima nemamo sasvim pou"danih podataka, ali koje zbog njihove važnosti treba ovdje r egistrovati. Po naredbi Ze maljske vlade Bosne i Hercegow ne, kotarski uredi su 1887. i 1888. god., angažujući žandarme, cestare i šumare, sakupili podatke o s tećcima. Rečeno je da taj popis nije sasvim tačan, ali da pruža približnu sliku 'njihovog brojnog stanja i rasprostiranja" C. Truhe lka se u svojim radovima slllŽ!io i sk ljučivo podacima toga popisa i na njima zasnivao svoja gledišta. Tim popisom je ustanovljeno da lI!k.upan broj s tećaka na teritoriji Bosne i Hercegovine iznosi 27.067. (To je mnogo manje od ukupnog broj a koji je ustanovljen sistematskim popisom 1969. god.) Deset godina kasnije, tj. 1897. i 1898. god . obavljen je drugi popis stećaka. Po mnogim okolnostima se može zak ljučiti da je i to bila akcija Zemaljske vlade, opet putem kotarskih poglavarstava. U tu svrhu su korišteni žandarmi, lugari, lonezovi - muhtari , uči telji i sveštenici, koji su, prema naročito sastavljenom formularu "Pi,tanje za sabiranj e his tori č kcrtopografskog gradiva", pri· k upili podatke o gromilama, grobljima, starim gradovima, džamijama, tekijama, starim cestama, starim mostovima i starim cnkvama i manastirima.;o Dio trh odgovora ustupljen je Zema lj skom muzeju. Na osnovu rezultata toga popisa K. Hi:irmann, dVOI'Ski savjetnik i direktor Zemalj skog muzeja, napisao je svoj referat za XI arheološki .kongres u Kijevu 1899. god.Sl Po tome popisu ukupan broj stećaka je <iznosio 59.500, što je približno broju koji 's mo mi nedavno utvrdili, pa se može reći da je taj popis, za razliku od prvoga, bio bolje organizovan i izveden. Odmah poslije 1900. god. nastaje stagnacija u proučavanju stećaka, koja traje nepuna dva decenija, sve do 1918. god .

• ••
Općenito se može reći da je razdoblje austrougarske uprave u Bosni .j Hercegovini karakteristi č no po tome što se u poslovima oko istraživanja i proučavanja stećaka angažovao relativno veliki broj ljudi i što su ti poslovi obavlj ani pažljivije i nešto "iše dokumentovano nego ranije. Međutim, većina tih aktivnosti je bila stvar naklonosti i lične inicijative pojedinaca koji su se time bavili uz svoje druge primarne poslove. U ,tome pogledu nešto drugačije stoji sa akcijama Zemaljske vlade koje se odnose na popisivanje spomenika kultlllre u Bosni ·i Hercegovini putem kotarskih poglavarstava, koje su sigurno imale i vojno-politički karakter. Rezultati angažovanja C. Truhelke, kustosa, a kasnije direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu, svakako su najvredniji dopninos u ovoj oblasti proučavanja. Citavo ovo razdoblje je karakteristi čno i po tome što se stećcima pristupalo prilično jednostrano, jer je pažnja isključivo posvećivana natpisima, dok su ostala svojstva stećaka bila zanemarena. Uz sve navedeno, to je razdoblje u kojem su stećci, kako u našim krajevima tako i u nnostranstvu, predstavlj eni kao bogumilski spomenki.

16

STECCI

IZMEĐU

DVA RA,TA

U doba s tare Jugoslavije, ta č nije u razdoblju između 1918. i 1945. god., stećcima se posvećivalo malo pažnj e. I s traživači stećaka su uglavnom bili vezani za poslove Zemaljskog muzeja, a njihovi radovi su objavljivani u Glasniku toga muzeja. Tako je dr Mihovil Mandić objavio u Glasniku Zemaljskog muze ja dva ma nja priloga koji se odnose na stećke u okolini Travnika.;2 Njema6ki naučni radnik Georg W.ilke piše o nekim reljefima stećaka kao simbo ličnim predstavama. 53 Milenko Filipović opisuje jedan neobičan stećak iz okoline Olova.S4 Pero Slij e pčević pruža više podata'ka o stećcima okoli ne Gackas; Milan Karanović je opisao jedan n eo bi ča n stećak oz okoHne Skender-Vakufa,56 zatim jedan u okolini Tesli ća. 57 Vladislav Skarić najprije saopštava hipotezu o porijeklu stećaka oblika sarkofaga,SS a onda opisuje stećak gosta Milutina u Humskom kod Foče. 59 Dimitrije Sergejevski u svojim putn'im bilješkama posvećenim klas ičnoj arheologiji pruža i podatke o stećcima na Glamočkom polju,'" a potom opisuje neke stećke u okolini Kladnja .6' Petar Bogunović opisuje stećke u Vrućici kod Teslića.62 Đoko Mazalić se najprije zad ržava na nekim primjercima stećaka u okolini Sarajeva," a potom u okolini Roga tice M Ciro Truhelka je najprije napisao Vodič za srednjovjekovnu zbirku Zemaljskog muze ja, u ikojem je dosta prostora posvetio stećcima i dotadašnjim rezu ltatima njihovog istraživanja ,·; za~im je objavio rezultate istraživanja ostataka mauzoleja tepč ije Batala. 66 U krug saradni'ka Zemalj skog muzeja s pada i Vejsil Curčić, koji se, uz druge muzejske poslove, dosta bavio i s tećci ma. On je Zemaljskom muzeju predao svoj obiman rukopis, sa mnogo fotograf.ija. koji predstavlj a pokušaj ana lize i uopš tavanja svi h dotadašnjih rezultata istraživanja s tećaka· 7 Nekolicina istraživača stećaka objav ili su i poneki svoj rad u drugim časopi s ima, kao M. Filipović,68 Vladislav Skarić," Mihovil Mandić , 70 M. Karanović,7' V. Curčić 71 i C. Truhelka. 73 Bilo je :i nekoliko drugih i straž i vača s teća ka čiji su prilozi objavljeni u raznim časopisima. Tako je Slade Silov i ć pisao o stećcima iz okoline Trogira," Nikola Zvonimir Bj elovuč i ć o stećcima iz okoliine Stona,75 Jaroslav Sidak o stećcima u vezi sa problemom bogumilstva u Bosni i Hercegovini,7. te Ivan Renđeo , .k oji je o stećcima pisao u tiva maha."
* **

17

U vrijeme stare Jugoslavije stećd su i dalje bili uglavnom predmet interesovanja pojedinih nau čnih radnika. Neloi organizovan i sis tematsk i rad nije postojao. Nije bilo nikakvitakcija za zaštitu ove vrste spomenika. Interesovanje inostranih nau čnih radnika za njih je gotovo sasvim opalo. Iako je bilo izvjesnih inicijativa , u ·tome periodu nije došlo ni do donošenja zakonskih propisa o zaštiti lmlturnog nasljeđa, niti do osn ivanja ustanova, odnosno službe u tu svrhu, zbog čega su i stećci, kao i svi ostali spomenici kulture, ostali po stran i.
li čnog

NAJNOVIJI PERIOD

PROUČAVANJA

STECAKA

Pravi odnos prema stećcima nastao je tek poslij e oslobođe nja zemlje 1945. god. Stećci s u shvaćeni kao značajan d io kulturnog naslj eđa -koji zaslužuje društvenu brigu oko čuvanja i prou čavanja. Zbog toga su " razumljiva nas tojanja ,koja -su u tome cilju I preduzimana. Neposredno poslij e Izložbe s rednjovjekovne umje tnosti jugoslavenskih naroda, održane u Parizu 1950. god., gdje s u, uz freske, i s tećc i pobudili veliko interesovanje kod svjetske naučne i kuhurne javnosti, došlo je 1950. i 1952. god. do dviju konfenmcija u Saraj evu, na kojima su predstavniai Saveznog instituta za zaštirtu spomenika kultu re iz Beograda, Ministarstva za nauku i ,kulturu BiH, Zemalj skog muzeja iz Sarajeva, Zavoda (la zaštitu spomen iika I kulture BiH , Zemaljskog odbor a sindikata prosvjetnih radnika BiH, Istorij skog društva BiH, Udružen ja li:kovn; h umj etnika BiH, Instituta za follklor BiH, Muzeja grada Sarajeva i još nekih ustanova, kons tatovali veliku n au čnu vrijednost s tećaka i potrebu da se organizovano proučavaju. Na osnovu prijedloga Ministarstva za nauku i ,k ulturu BiH, na I lwnfere ncij ama je 'p ostignut dogovor o dugoročnom programu r ada i način u njegovog 'izvođenja. Program se 's astojao od četiri osnovne radne etape : anketno prikupljanj e opštih podataika o stećcima, provjeravanje i dopun javan je t ih podataka, sistematsko naučno (ekipno) obrađivanje va"nijih lokali teta i regiona, te pubhkovanje rezultata prikupljene naučn e građe . Za svaku osnovnu radnu etapu su date sugestij e i smj ernice, ukaza'no je na pr ioritetne poslove, na potrebe osiguranja stručnog k a dra i materi jalnih uslova za rad na terenu, date su preporuke da monografska iZldanja nose b rojeve is te serije, bez obzira na autora i i zd avača, zatim da se formiraju pI1ikladm organi za praćenje i usmjeravanj e akcij a, itd. Glavnih poslova su se prihvatili Zemalj ski muzej u Sarajevu i Zavod za zaštitu spomeni,ka kulture BiH.78 Odmah poslij e tih dogovora pristupil o se poslovima sa dosta elana. Stvoreni su konkretniji programi, o!kupljerui stručnj aci , osigurana po· četna finansijska sredstva i otpočeli poslovi. U svojoj suš tini program djela tnosti se sveo na evidentiranj e stećak a i poslove koji s u za to vezani, te na ekmpn o prou čavanj e pojedinih lokaliteta i regiona i publiciranje stručnih radova o tome. Evo osnovnih podataka o toku i rew ltati m a tih glavn ih poslova : Akciju evidentiranja stećaka organizovao je i obavio Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH. Prva etapa se odnosila na pri'kuplj anje opštih i najosnovnijih podataka o stećcima putem uč i telja i đaka osnovnih š'kola, prvenstveno osnovnih skola na selima. Sastavljen je formular po kojemu će 'se popunjavati podaci o lokalitetima. Poslov[ su otpočeli 1951. god., te i s lij edeće su bili in te nzivni, a onda su još dvije godine dovršavani tamo gdj e su ranij e bili izostali ili slabo organizo,vani. U sjediš tima opština su formirani centri koji su poslove usmj eraval i i k oordinirali, a onda prikuplj aLi, sređivali i d ostavljali prikuplj ene materijale.'9 Iako nestručni i sa mn ogo raznovrsnih grešaka, p odaci ovoga opšteg popisa su bili višestruko korisni . Prij e svega, oni su posluž>i<li kao indi'kator i orijentacija za planiranj e daljih akcija - provjeravanj a i dopunjavanja podataka, planiranja poslova e kipnog proučavrunja, itd.

18

Beograda. Za važnije nekropole napravljena je skica rasporeda stećaka. Cetinja i Sarajeva. kada su se terenski poslovi u Bosni i Hercegovini približavali kraju. Hrvatske i Crne Gore postavljala su se brojna pitanja koja je trebalo riješiti zajednički sa nadležnim organima i ustanovama tih . Ta potreba je naročito bila izražena zadnjih godina. Poslovi su tekli kontinuirano. te eventualnim obližnjim arheološkim lokalitetima. odnosno koja bi omogućila plaruiranje mjera zaštite i svih drugih akcija oko proučavanja i korištenja stećaka u savremene obrazovne. a onda su spomenici opisani. Zbog svega 'toga je došlo do nekoliko sastanaika predstavnika Jugoslavenskog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. Metodski postupaik rada na terenu sastojao se u tome što su zabilježeni podaci o lokalitetu. Zbog toga 's mo se u daljem radu na provjeravanju i komple~iranju podaJtaka oslanjali na vlastite kadrovske snage Zavoda za zaštitu spomeniIka kulture BiH. obavljen je pregled svake nekropole. a dobro su poslužili i podaCi pQpisa arheoloških spomenika koje je još za vrijeme austrougarske vlas~i sačinio V. Tada je već bila sazrela i ideja o izdanju kataloga svih lokaliteta stećaika. utvrđena im je orijentacija d raspored. zatim su pregledani i pobrojani sami s tećci . te fotografisani ili nacrtan. spomenicima. Pri tome su se redovno služili podacima opšteg popisa. U većini slučajeva ekipe je predvodio autor ovih redova. obrađivano je jedno po jedno opštinsko područje. i to po osnovnim oblicima. turističke i druge svrhe.so . njihovi važniji ukrasi i natpisi. Pribilježeni su i podaci o tehni6kom stanju nekropole. u nekoliko slučajeva i podacima studenata. koja bi omogućila valoriziranje nekropola po vrijednosti.godina pregledani su svi lokaliteti teritorije Bosne i Hercegovine. Za obradu stećaka na područjima Srbije. Željeli ·smo da barem za značajnije regione prikupimo što sigurnije i potpunije podatke. koji su putem kraćeg kursa na katedri Istorije umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu i sem'nara u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu pripremljeni za taj posao. bez obzira na izmijenjene administra~ivne granice njihovog teritorija i da je naučno opravdano mišljenje da se svi stećci obrade po jedinstvenoj određenoj koncepciji. ukoliko ih je bilo. Plan rada za područje određene opštine obično je utvrđivan u opštinskom centru. U toku višegodišnjeg rada na sakupljanju građe za stvaranje evidencije i dokumentacije osjećala se potreba upotpunjavanja te evidencije sa podacima o stećcima koji se nalaze na područjima susjednih republika. Naš krajnji cilj je bio da se pm Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH stvori 'Solidna evidencija svih stećaika u BiH. Na takav način teren je iz godine u godinu postepeno svladan. Radimsky. U tome je učestvovalo 25 studenata iz Sarajeva i Beograda. Bili smo načisto s tim da srednjovjekovni stećci predstavljaju naučnu i umjetničku cjelinu.r epublika. uz pomoć nadležnih opMinskih or-gana. Međutim . rezultati angažovanja studenata nisu bili kao što smo očekivali i u većini sluča­ jeva su bili nedovoljno pou~dani.19 Druga etapa se sastojala 'u provjeravanju priimpljenih podataka. pa je u tu svrhu bilo nužno svu građu prikupiti na jedno mjesto. sa topognwskim kartama d statističkim podacima. U toku slijedećih 15 . Arheološkog instituta u Beogradu i nadležnih republičkih zavoda za zaštitu spomen~ka kulture iz Zagreba.

TesLića i Ha džića u Bosni i Hercegovin i. koja je trajala gotovo dva decenija. preduze la je poslove koji su se odnosili na s teć k e okoline Sarajeva. pod istim stru čnim 20 . uglavnom manje nekropole ili pojedinačn i primj erc i steća ka oko Posušja. koja se kao izdanje Biblioteke "Kulturno nas l j eđe BiH" pojavila 1971. Ta ko su u organizaciji toga Zavoda. proučavanju s tećaka u dolini Ne retve. te napisao i pub\li. jedna je e kipa. pod rUrkovodstvom Ljubice Mladenović. kataloš ko-topografski pregled. god . najveća pažnj a je posvećena Da lmaciji. kakav je s lučaj bio u sjevernoj Dalmaciji. stru čnjaci Na rodnog muzeja iz Užica. zbog čega će b rojno stanje i teritorij rasp rostiranj a ovi h spomeni ka biti nešto izmijenjen u odnosu na stanj e prij e 10 godina." Treba priznati da ova akcija. Miliajlo Zotov i ć i Javopka Bučić. Isto tako su ekipe Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH . Razu mljivo. kataloško-topog rafski pregled. Foče." U među­ vremenu je i dr Pavao Anđelić. Benca. na koje s mo računali nij e do kraja i p recizno izvedena. koja se odnosi la na proučavanje važnijih loka liteta stećaka . zbog izuzetnih o kolnosti. Zbog toga s mo nastojali da se što prije popune te praznine u evidenciji. U to ku naredrni h godina p oslovi ekipne obra de su prešli sasvim u Zavod za zaš titu spomenika kulture BiH. ogleda se u pubLikaciji Sr ećci. pristupile 1953 . nije stoprocentno obuhvatila sve 1 0kaMtete s tećaka. morali osloniti na nedovolj no stru čne saradnike. J oš 1949. Tako su ub rzo pod r ukovods tvom A. te steća k a u okolini Kup resa. Pri boja i Prij epolja. prikupila svu građu o nekropol. Svi ti n ovopro n ađeni podaci moraju se dodati onim već objavljenim u knj'izi Stećci.i u Radim lji kod Stoca. To se ponegdj e dogodilo i u Bosn i i Hercegovini. koja je bila predviđena za potapanje Jabl aničkim jezerom. gdje sm o se. Benca obrađen i s tećci u okolini Olova i u okolini Lištice. Kl a dnja. Paralelno sa poslovima evi dentiranja s teća k a te kla je " druga ugovorena akcija. prikupio." Vršeći rekognosciranje ·terena u o kolini Priboj a. god . i 1950. Sibenika i Za dra. zatim pod rukovods tvom D. pa i sa natpisima. te u okolin i Plužina u Crnoj Gori. ali više u područjima drugi h republika." Prona đ" ne su i još neke . gdje su već bili s tvoreni kadrovski i drugi uslovi za to . pod rukovodstvom dr A. Vego je p redvod iO jednu e ki pu koja je obrađiva la s tećke u okolini Lj. i pored pažljivog i savjesnog obavlj anja poslova terenskih istraživača. Gradačca. M. S6 Me todsk i pos tupak i is kus tvo koje je pos tign uto u tome poslu umnogome je pomoglo i olakšalo osta le radove koji su nakon toga slij edili . god. Beš l agić u tri maha pregledao terene oko Trogira. Paza ri ća. a pogotovo gdje je saradnj a sasvim izostala . M eđu novopronađenim s tećc im a ima i primjeraka sa Ulkrasima.Jedan od glavnih rezultata sistematske akcij e ev identiranja s tećaka. proučavajući s tarine u okolin i Konjica. gd je sarad nj a terenskih istraživača. Ta ko je S. Sergejevs kog s tećci oko Bratu nca. a jedna ekipa Muzeja grada Sarajeva. Prvih godina u njoj su se najvi še angažovali s truč nj ac i Zemaljskog m uzeja iz Sarajeva. našli su neko liko novih lokalite ta s tećaka ili su svojim podacima upotpunili d osadašn je podatke o s tećci m a toga kraja. Novog Pazara. sredio sve podatke.ubuškog. i 1954.kovao tri radnje koje se odnose na s tećke tih p odručja. pronašao nekoliko ·do sada neevident irani h lo ka liteta sa stećcima'3 I Radomir Stani ć je pronašao i obj avio nekoliko do sada nepozna bi h nekropola stećaka u o kol.ni Raške.

ali i drugih saradnika. kao posebnih knjiga. Olovo i Siroki Brijeg A. Cesto su prikupljani i podaci o obližnjim arheološkim lokal. Odjeku. Starohrvats koj prosvjeti u Zagrebu. Save:mi institut za zaštitu s pomenika !kulture u Beogradu i Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u Saraj evu. T". Više radova je objavljeno u časopisima drugih republika . Brazdi. komparativni materijali . Sergejevskog. Poslovi tih ekipnih istraživanja i proučavanj a redovno su rezultirali pisanj em i izdavanj em monografija ili manjih i već ih r adova.ite tima. Metodski postupak u radu navedenih ekipa sastojao se u crtanju plana rasporeda spomenika. Književnim novinama u Beogradu. Akcij e ovrukve vrste su se obavlj a le i u drugim republikama. Beš lag ića.92 Pored monografija." .Starinaru SAN u Beogradu.·' a Nauč­ no društvo Crne Gore brošuru . god. Bešlagića . Beš lag ića. Sergejevskog. a Drago Vidović oko Zvornika.ilipović i Zdravko Kajmaković. U tome pogledu je od dosta velikog 2:načaja bilo pokretanj e godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH Naše starine. zatim u fotosnimanju ili crtanju oblika s tećaka i ukrasa. Kalinovik. Obično s u se proučavali i istorij ski izvori i literatura koja se odnosila na s teć ke odnosnog 'kraja. Trebinja. Prilozima za povijest umjetnosti u Dalmaciji u Splitu . Benca. Historijskom zborniku u Zagrebu. najprije obuhvaćeni krajevi oko Duvna. Radovima Akademije nauka i umjetnost i BiH. god.skraćenu monografiju Srednjovjekovna nekropola kod Petrove crkve u Nikšiću D. Analima Istorijs kog instituta JAZU u Dubrovniku. Nakon toga se pristupalo sređivanju svih prikupljenih materijala i uzrad i rukopisa za publiciran je monografija.Glasniku Zemaljs kog muzeja u Sarajevu. opisu svih primjeraKa. Truko je u u stanovlj enoj ed iciji "Srednjovjekovn i nadgrobni spomenici BiH" u vremenu od 1950. krajevi centralne i is točne Bosne_ Bilo je i drugih ekipa Zavoda za zaštitu spomenika . posebno opisu ukrasa i natpisa. koji je počeo da <izlazi 1953. Crnoj Gori Hrvatskoj bio je isti ili vrlo sli ča n onome u Bosn i i Hercegovi·ni. i Kupres. izdato 9 monografija . izvan te edicije. Godišnjaku i storijskog društva BiH. Popovo i Stećci centralne Bosne S. relativno najviše S. Vegas.k oj e su dolazile u obzir. Nevesinja d Kalinovika. odnosno natpisa. I metodski postupa k ekipa koj e su ra dile u Srbiji. do 1967. te nek.svezaka. Clancima i građi za kulturnu istoriju is točne Bosne u Tuzli i dr. Zborniku Svetozara Radojčića u Beogradu. Glasniku Etnografskog muze ja u Beogradu. Osim toga.21 rukovodstvom. Radovima NtUlčnog društva BiH. Jugoslavenska akadem ija znanosti i umj etnosti iz Zagreba izdala je monografiju Stećci na Blidinju S. Izrazu. a nešto kasnij e i oko Bileće i Ljubinja.ko su Zdravko Kajma!kovi ć i dr Sma il Tihić rukovodili poslo. objavljeni su i drugi radovi koji su se najviše odnosili na stećke Bosne i Hercegovine. Zborniku za zašt itu spomenika kulture u Beogradu. Ovaj časopis je do danas objavio :matan broj takvih radova." Ludmer D.kulture BiH. Ljubuški M. i to : R adimlja. 90 Izdavač i ovih monografija bili su: Zemalj ski muzej u Sarajevu. Drago Vidović . Samo ponekad se pristupalo istraživanju p onekog groba ispod s tećka. kao i druge okolnosti . Vijest ima muzea- . Neki radovi su objavljeni u drugim bosanskohercegovačkim časopisima ."ima oko Gacka. Milenko F. Enciklopediji likovnih umjetnosti i Enciklopediji Jugoslavije u Zagrebu. kao što su Đoko Mazali ć.

Filipovi ć i S. Istorijskom časopisu u Beogradu. Stanić. Solovjeva. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. kako oni koj. a dosta su brojni i članci naučno­ ·popularnog." O bosanskim stećcima dr Ljube Karamana. Anđe· lić. S. Među objavljenim radovima lima onih koji su programskog karaktera (M. Fisković. Bešlagić. . Vidović. D.koje možemo nazvati čistim studijama. Horvat i C.laca i konzervatora u Zagrebu.Who Made Them and Why Marian Wen". Može se reći da su o stećcima u Hrvatskoj najviše pi sali A. u Srbiji . a u Crnoj Gori S. kao što su Archaelogia iugoslavica u Beogradu . . i 1952. Mislim da su ovdje nabrojani svi važ!lliji radovi koji su o stećcima objavljeni poslije 1945.ti radova su monografskog i kataloškog . etnograf· skog ili nekog drugog karaktera. A. Hsković. M. p. kao što su: Cahiers d'Etudes Cathares u Arqueu u Francuskoj. Većina je rezultat ~k ipnih obrađivanja pojedinih lokaliteta ili područja.m jezicima. Chaliet. autori pubHciranih radova. A. J . L Renđeo. Ju go· slaviji. Radojčić. R Pavlo"ić L Renđeo i dr. n}ihove pripadnosti i sL Pojavili su se i tllkvi radovi .97 Ukrasni lnotivi na slećcin1a Bosnian and Herezegovinian Tombstones . god.no objašnjena. Journal of Warburg and Courtauld Institutes u Londonu. esejističkog i propagandnog karaktera (dr M. J. Solovjev. kao što su: A. zatim u stra· nim časopisima. Vego. Bešlagić. Bihalji-Merin. u "Isto· riji naroda Jugoslavije") i Reljefi bosansko-hercegovačkih stećaka Sv. Kajmaković i dL NekoJi.M. Luč ić. N. R. odnosi se na novoprona· đenu građu koja je po istom ili sličnom pr-incipu i sistemu stručno i kritički izložena i dokumentova. Božanić·Be2lić." Simbolične predstave na stećcima i Predstave kola na stećcima . Ćorović·Ljubinković. M. U najvećoj mjeri . Krleža. Publikovana građa je pobuđivala interes za studijske sintetske radove. Benac. U tim časopisima se pojavio čitav niz imena. god. Radojčić. Bešlagić . Sidak. naročito većih monografija. D. neki su dijelom i studije. D.l. a neki su upotpunjeni u drugim korisnim podacima istorij skog. A. Đurić i S. određivanja kronologije stećaka. Radoj čića. Filipović. Sp. itd. Bešlagić. objavljenih po preporukama sarajevo skih savjetovanja 1950. D. Z. M. V. su posebne knjige tako i oni koji su prilozi u časopisima.k araktera. Durić . Motiv arkada i stolova na stećcima i Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima Petra Petrovića. 22 . Na sakupljanju i objavljivanju bibliografskih podatai k a dosta s u učinili: D. Većina njih.ko radova je objavljeno u jugoslavenskim časopisima na stran. Arlibus Asiae u Anconi. Horvat. Wenzel.). Sergejevski. upuštali su se u studije porijekla i zn ače nja pojedinih reljefnih motiva.l'" U dobroj mjeri u studije spadaju i neki drugi radovi.·. S. Benac. Benac.ka. J . C. I sami terenski obrađivači steća. M. O.ko Maza!ić." Umjetnost u Istoriji Crne Gore Vojislava Đurića" i Oblici stećaka Sefi ka Bešlagića. V. Siidost·Forschungen u Munchenu. spomenika u Bosni i Hercegovini i Bogumilska umjetnost dr A. Basler.93: Umjetnost (dio poglavlja Kultura u Bosni XII do XV v. Umjetnosti. Sv. A. Do. S tari· nar u Beogradu. Vego. Sergejevski. Beš lagić). Letopisu Matice srpske i nekim drugim. Drage Vidovića. kao što su Simbolika srednjovjekovnih nadgrobna.

'07 I "krst jani" di Bosnia alla luce dei lol'O monument i di pietra dr Maje Mil e tić. dr Franca Steleta. To je sve upozoravalo n a potrebu h'tne i specijalne akcije evidentiranja i prou čavanja svih natpi sa.k oji su o njima napisali mnogo radova.kao š to su: Prilog datovanju hercegovačk ih stećaka dr Bogumila Hrabaka.'05 Prilog prou čavanj u sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u našim krajevima u srednjem vijeku dr Vlad imira Corovića . i 1952. a čija je potreba is krsla ubrzo po odmicanju osta lih akcija. god . Ustanovljeno je. Bihalji-Merina. Kako j e poznato. te da postoji veli·loi broj natpi sa koji još nisu evidentirani. ovi natpis i u staroj bosanskoj ćirili c i. 23 .'OS Neki ik onografski Inolivi na st ećcima dr Zdravka Kajmakovl ća 109 i L'OYI1Wne ntation d'un vase il mesw 'e du Musee eluny et les " stećei" bosniaques dr Dim če Koca. 1. Ti epitafi su davno privukli pažnju brojnih i s traživača .lIo EVIDENCIJA NATPISA STECAKA Potrebno je da se na ovome mjestu prikaže još j edna važna etapno izvedena akcija koj a na sarajevskim savjetovanjima 1950. jedna od nekoliko naj značajnijih skupina stećaka. Os im toga. Radi se o natpi si ma s teća ka.ko revidiranj a č itanja već poznatih tako SI. n ij e bila planirana. ka. mnogi su natpi si oštećeni ili su u takvom stanju da im prijebi opasnos t od potpunog uniš tenja.'o! Bogumilski mrwnorovi dr Miroslava Krleže. Benca. nazvanoj bosančica.'''' zatim Miuelalt erIiche bildende Kumt in Jugoslawien . ni proči tani .103 radnja na istu lemu dr A. međutim .."16 Patarenstva u Hercego vini u svjetlu arheološk ih spomenika M. predstavljaju višes truko zanimljivu i značajnu karakteristiku s tećaka . Nekropola Radimlja kod Stoca. da većina tih objavlj enih radova nema potrebnu nau čnu vrijednost..'Ol Plastika bogom ila dr O. Vega.

koji je. Natpisi Sll pronac1eni. kao izdanj e Zemaljskog muzeja. Ovdj e bi se još moglo reći da je š teta š to je ta važna akcija bila ograni čena samo na le rjtoriju BliH. god. koja po svom programu obuhvata i natpise . Tako je u organizaciji toga Muzeja formirana ekipa koja je pod stručnim rukovodstvom M. koji /lU pokazal. a gdj e god je to bilo potrebno. bez obzira na poslove vezane za opštu sistematsku evidenciju svih stećaka koja je već bila u toku. ali na čije se potpune r ezultate m oralo još dugo čekati. (Zbo rnik je obuhvatio i ostale 6iril s ke a onda i glagolj ske kao i latinske natpise. a potom pripremio Zbomil: srednjovj ekovnih nat pisa BiH. Prikuplj ene materijal e M. Sl. i spremnost da se na tim poslovima angažuju. pristupilo se i pravljenju gipsanih odljeva. te što u Zbornik nisu ušli i epitafi stećaka sa teritorija Srbij e. Dio s kupin e s t ećaka LI vrtu Zema ljskog m uzej a (u prednj em planu je kame na stolica). ~otog ra fi s al1i i prooitani . i 1970. Vega 1957. Crne Gore i H rvatske.). Vego je prou č io .'" Neš to opširnij e je ova akcija prikazana na drugom mj es tu ove knjige . počela sa terenskim radovjma i za nepunu deceniju ih u spješno okonča l a.i pronalaženja. god. čitanja i tumačenja do sada neotkl1ivenih. Ova situacija se najsnažnije odrazila u shvatanju stručnj aka Zemaljskog muzeja u Sarajevu.u poglavlju o natpisima s tećaka . u 4 toma š tampan između 1962 . 2. Sa rajevu LI .

i to prvens·tveno kada su oni već bili ugroženi. pa ne ·bi trebalo mnogo vremena da se pripremi za monografska . Da bi naša proučavanja stećaka bila kompleksn·ija. kao i zbog nedovoljnog snalaženja. bilo raznih nedostataka. moramo predviđati i istraživanja grobova ispod s tećaka.koj e je pružilo neoče­ kivano bogate i dragocjene podatke (o tome će biti riječi nešto kasnije). Nužno je bilo da se sa eVlidentiranjem nastavi . Višegrada. i to k ako tekstualno tako i u grafičkim pri kazima i statistici. najviše zbog nedostatka st ručnjaka i finansijskih sredstava . treba priznati da je u tim poslovima. kataloško-topografski pregled. o temama koje prosto naviru. kao što su. tekstualni podaci nis u povezani sa fotonegativima i fotosima. o pravim studijama koje l og ič n o slijede. Velika akcij a evidentiranja s teća ka tekla je duže nego što smo predvidjeli.ići na neku vrstu dodatka knjizi Stećci. zatim slećc i šire okoline Bil eće..istraživanje samih grobova . stalan proces. Za neke krajeve ist očne Bosne i okoline Bileće građa je već prikupljena. ipak su neki vrl o značajn i i karaktenis ti čni lokaliteti i region i stećaka za naučnu i kulturnu javnost ostali sve do sada nepoznati. za što će se angažovati brojni raznovrs ni stručnjaoi. Cajniča i Goražda. Pretraživanju grobova se pristupalo samo u rijetkim s lu čajevima . uostalom. nisu sačinjeni topog rafsko-statističk. npr. imala je teškoća 'kadrovske i finansijske prirode i nije obuhvatila baš sve . onda oni u Banjanima (u Crnoj Gori).i pregledi itd . To traži dopunu publiciranih materijala. stećci dosta prostranog područja istočne Bosne oko Rogatice.OSVRT NA NAJNOVIJI PERIOD PROUCAVANJA STE CAKA Iako su u proučavanju stećaka u razdoblju od o s lob ođenja zemlje do danas postignuti zna čajni rezultati. Zbog toga smo ostali bez podataka o arhitekturi grobova i o načini ma i običajima sahranjivanja u doba stećaka.. a č itavi krajevi još nris u obrađeni po koncep ciji koja je u svoje vrijeme usvojena. I kompleks no istraživanje nekropole u Grbore2lima kod Livna. U dosadašnjim proučavanjima stećaka mi smo zanemarili jedan važan aspekt . došlo je kao zaštitna mjera zato što je č itav lokalitet bio oštećen i ugrožen eksploatacijom pijeska. Tako je za proteklih 10 god ina prikupljeno dosta novog materijala o novopronađenim s'tećcima. Moralo bi se . zbog čega ta dokumentacija još nije osposobljena za javno služenje. Tako bi smo došli do još dviju monografija. . Na torne se mora još raditi.izdanja. čime bi sav teritorij uglavnom bio obuhvaćen.krajeve i lokalitete stećaka. 25 . Iako je dosadašnje ekipno proučavanj e važnijih lokaliteta i kraj eva obuhvatilo velike terene i rezul bi ralo publiciranj em 10 monografija kao posebnih knjiga i više manjih i većih radova u raznim s tru čn im časo· pisima. Ne govorim o procesu daljeg proučavanja stećaka. to je. Ni centralna dokumentacija u Saraj evu nije još sasvim kompletna: naknadno prikuplj eni podaci nisu u klj učeni.

b r. . . (Die Europa ische Tjjrkei. Si š i ć. Vienac. Obzor od 18 i 20 X. 243-259. Mitteilungen der Antropo\ogischen Geselsha ft in Wien XIII. 1887. Storia della Dalmazia . Starine X. Zagreb 1857. Peko Kadčić. 167-200. Vol. Mil ojević. Beograd 1871 . Budapest 1887. Bd IT. Fosco. London 1848. Zagreb 1852. Comuni cationen und da s Rei sen in Bosnien. Berlin 1877. Lei pzig 1849) 1 V. k. Kosanović. Kuripp. (Izdanje na našem jeziku: B. . 1889. 34 i 35) II Vidi: F. Evans. Trotlgh Bosnia and t fI e Herzegov. Arkiv V. 333-348. Lam berg und Niclas }urischit z durch Bosttien. 9 (p rema l. Zagreb 188 1.irs t Alek sa nde r. . Bosnien und die Herzegovina. B uga rsku i Rumeliju 1530. Wien 1877 (Dio o stećcima "Staro nadg rob no kamenj e u Bosni i Hercegovini" preveden na naš jezik i objavljen u Vi eneu 1 '878. 120) I ~ I Carrara. Deutsche Zeitung od 14. Dalmatia and Mont enegro l-Il. 38-39. Zagreb 1942. H oernes. Alte Graber in Bosnien und de r Herzego\Vina. Razgovo r ugodni naroda slovinskoga. Nedi ć. Spalati 1867 (drugo izdanje 1873. Beograd 1870.IV. Srbiju. Luschan. Zagreb 1859. 1834.II. II M. Veber di Graber in der Herzegowi na zw ischen der Orten Cista und Lowrica. Sre· dovje čni nadgrohni spom enici. Mili ćevi ć . l t P. Sh ematismus topographieo-his toricus eustodiae provincialis in Hercegovina p ro anno 1867. Reisebiider und Studien.ler im K onigreieh Serbien. 169---\177. Geografisehe Verhaltnisse. Isti. Zagreb 1879. Zagreb 1953. Lago. 169-177. 92. " M. Glasnik srpskog u će nog dru štva XII (XXIX). 21 I. Opisal1ie okružija u ž ič kog. P. 29 F. Đ .. Putopis kroz Bosnu. 95. " S. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. 24-25) z P. 10 H. • O. 321 i VII. Mitte ilungen der K. Isti. Podroz do Krajo\V Slavians kich odbywana w 1802 i 1803 roku przes X. Bosznia es Herezegoviua I. Jlinerariwn der Bo[schaflre ise des Joseph v. der Hcrzegowina und Nord.fl . . Vidovd an. Jireče k. II M.Montenegro. Povijest Hrvata u vrij em e narodnih vladara.694. Curipeschilz. Kovačević. J A. Bu/ga ržen nach Konstantinopei 1530. 274--278) .JO A. I. II . 393. Le neeropoli Fenieie in Dalmazia. Dil1arisel1 e Wanderun gen. Beograd 1858. Sebenico 1890.4 Lj.. Wien 1888. Zagreb 1870. Sapieha. Memoria sul1a Dalm azia l . Mitteilun· gen der Anthropologisclten Gesellscllaft in Wien XVJl. Viagg io in Dalmazia l. br. 142-162. 1879) 26 M . I . II l. Paris 1840. Nekoliko srpskih natpisa i bilježaka. Kne žev i ć. J . As b6 th. Mitt elaltcrliehe Grabdenk11lale in der Herzegowina.NAPOMENE l B. Ba kula. Sl erneck . Aeltere und neuere Grabma. Isti . Sarajevo 1950. Bosanski prijatelj IV. Rendeu. Ka ta l i ni ć. 1872. Cul tur und Landschaftsbilder a us Bosnien und der Herzegovina. Venezia 1869-1 87l. Rad JAZU 56. Ka či~· Mi oš i ć. 19-25. Altbosniscli e Graber.JJI. Putovanje po Balkallskom poluot oku XV I v.) lO A. 15~189 i LXIX. " S. W a r sz~ \Va 1811 (Sapieha Fi. Wien 1888. 1883. (Dal· mati en und MOJ1lenegro I. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. Milin o vić. Zagreb 1878. Starine bosanske.. S OW !. 260.II. I.. 55-56. Wien 1882. A. 327. Arkiv IV. 279. Forti s. 1889. Blau. Insbruck 1910. Veber dem Grabstein des bosnisellen Fursten Ba tić. Obradović. Arkiv za povjesnicu jugoslavensku .. Beograd 1876. Central-Conunission zu r EyforscJwng und Erl1Qlttung der Ku nst und l1istorishen Denkmale V III . Mitteilun· gen der Antropologischen Ge se ll sch a[~ in Wien XIX. A. 26 . Wien 1889) 6 L Gardner Wilkinson. Venezia 1774 . 11 F.ta on foot London 1876. Bd. lt A. 126. Mitte ilungen der Anthropologi· sehen Gese ll sc h ~ ft in Wien. • A. Jahrgang.II . La Turque d' Europe. J I K. 322. Glasnik Zemaljskog muzej a 1892. Vla stela liumska na natpisu II Ve liča nima. 1863. Zagreb 1925. 526. Listovi o Bosni. br.. Ka ni tz. S erbien. IX 1879 (Sta· rinski grobovi . lt A. 8 i 9. Kn eževina Srbija. M a tk uv i ć. IS S.š i ć. J. Go tting.

Tafro. Glasnik Zemalj skog muzeja. Jedan za nimljiv mramor kod Skender. sv. 25. sv. M ark ović. PoslIšje. 4\ V. Đ. Sa· rajeva 1893. Bari š i ć. 122-141. Viestnik. 50 D. Ska rić. 22. knj. Program C. Wien 1894. . 35-44. I s ti. Sarajevo 1924. š kol. O mramoru vojvode Mom č ila.T/akufa. Die AlrertJ. » G. Marun . 83-94. JJ P. Sarajevo 1940. 57--63. 411 I sti. Dubrovnik 1881 . sv. Sa ra jevo 189 1.. Viestnik Hrvat skog arkeologilkog družtva II . Pierres sepuicraies Dalmaces. n L. Hormann. 3-20 i Slovinac IV. Isti. J9 I st i. Glasni k Zemaljskog muzeja XLVI . JedQll slovenski uzor bosans kih mramorova. Zagreb 1880. 56 M. Sarajevo 1934.. T urbe kod Tra vn ika. Radim s ky. Starine tl Baki ćima kod Olova.27-38. Sarajevo 1928. knj. I88!>-8 I . Sarkofag od mul. 74 (prema D.. družtva V. ~ I. rukopis na njemačkom jeziku. Vidoviću. Mo. 47 F. Glasnik Zemaljskog muzeja. III . 141 . Starine u okolini maglajs koj. Wilke. br. 1881 . 135-1 40. 27. Sarajevo 189 1. 25-30. H P. !7 I s ti . 55-56.27 II L. " P. Starohrvat· ska prosvjeta I (1895). Sl i jepčević. 183-188 . JJ .. Sarajevo 1942. Il . 224--231 i II (1896) . Sredovječni spomenici u vrlič koj okolici. K. 39. Naše starine III . 45().457. Sredovječni stećei Bosne i Hercegovine. Sta ro groblje po Gac ku. I . sol M. Arheološki leks ikon. VI. knj. 403-473). Glasnik Zemaljskog muzeja. Jz istorije zaš tite spom enika kulture II Bosni i H ercegovi ni do os lob ođe nja 194.9-12. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. Stanković .. Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegov ine I . II . Gla snik Zemalj skog muzeja IV. Sarajevo 1928. Wien 1894. 69-78. II S.1. Karano v i ć. Beograd 1953. Starohrvatsko groblje s crkvom sv. Glasni. Bulletina di archeoiogia e s tor ia Dalmata II .iii. 165-172. 630-631. Bosa ns ka vi la II. 'I C. Tihal jina i njezin e znamenitosti. 8.. Sarajevo 1928. Spasa LI Cetini. Truhelka. Bibliografski podaci o stećcima. 49 I sti. Cečava s okolicom. Grob i l'ladgrobni spomenik gos ta Milutina na Hunzskom tl Foča nsko m srezu. 319-320. sv. Gla snik Zema lj s kog muzeja. 551\---560. Stan ić. Veber B edeillmg einiger SY11lbole an den Bogumi1endenkmi:ilern. Kacr. Miuelalterliche Crabsrein e. 368-387 (ista rad nj a je objavlj ena i u Wisse nscha ft liche Mittei lun· gen III. Di alcuni massi se palcrali nel disIrello d'/ maski. 59 . 51 Vidi nap. skva 1902. Sarajevo 1892. 267-268. Vuletić-Vukasović. 69-75. B osanska vila I. velikog gimnazija II Dubrovniku . st I sti. II . II .mer von Ošanić bei Stolac. Glasnik Zemaljskog muzeja. IV. II. Glasn ik Zemalj sk og muzeja III. Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo 1887. Wisse nschaftli che Mitteilungen . ! l M. II K. Stratimirović . tom II . Bosans ki grobovi. 275-277..24 i 41-44. Trudy. sv. sv. Staki ć. Sarajevo 1956.. Zagreb 1883. Ljubit. Filipović . Srednjovjekovni spome nici Bosne i fJ ercegovit1e. Vies tnik hrvat. arkeoiog. II . Sarajevo 1924. Wissen scha ftliche Milt eilllngen aus Bosnien Lmd der H erzegowine II . lo! V. 36. Sarajevo 1886. Zagreb 189 1. Gla snik Zt!maljskog muzeja. Mandi ć. . za hi storiju i e tnografiju. Zore. Glasnik Zemaljskog muzeja V. god.. Starobosanski I11ramorovi. Glasnik Zemaljskog mu ze ja I . Isti. II (1896) i IV (1898).144. 1895. Sarajevo 1928. Glasnik Zemaljskog muzeja III . sv. 158). u V. Zbornik zaštite spo menika kulture. Sarajevo 1889.ike s dječjim kos turom iz Cukli kod Guče Gore..k Zemaljskog muzeja. Sa ra· jeva 1928. Spalato 1879. 45 N. Fiala. u Zavodu za zaštitu spome nika kulture BiH u Sarajevu. 8. 79-82. . 90-92. 41 Đ . Bulletin de la Societe d'Anthropologic de Lyon 1887 ( Slična radnja je objavljena i II Starohrvats koj prosvjeti I (1895).

16-17 . Simbolika ft apa na s tećcima. ~ S. rukopis II Biblioteci Zema ljskog muzeja u Sarajevu. Glasn ik Zemaljskog muzeja XXVII. Stani ć.. Sarajevo 1934. 689-jj93. St eće i u okolini Sibenika. " A. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. 64 Isti. Užice 1975. n. Z. Skari ć. 193-225. M R. 300 i 304. Napreda k (časo pi s) . Naše starine I . Truhdka. Sarajevo 1915. Borač. d. Sarajevo 1933. Sarajevo 1953. B eš lagić . tJ P. Proučavanje i zaštita s r ećaka. 155 i 157. Zagreb Split. 221-252.145. I sti . Srpski etnografski zbornik XLVI . Novi nalasci na Glam očkom polju. kataloško-topogra fski pregled. 17-33. Isti . Prijepolje 1976. Narodno jedinstvo-kalendar Drinske banovine III. Glasnik Zemaljskog muzeja Ll. Užički zborn ik 4.182. Stećei na Blidin. 31-94. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. Beograd 1922. Srpski e tnog rafski zbornik XLIII . Sarajevo 1939. Sarajevo 1933.175. 61 M.em Poliml. OI Isti. B eš l ag i ć . Sarajevo 1954. n . d .a. %-100. 196-779.u. Sarajevo 197 1. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. J. Benac. Starine po okolini Sara jeva.34. " Isti. Bogumi/ski grobovi i bo s an č ica.. Zagreb 1975. 61 V. 57-88. Sarajevo 1937. za historiju i e tnografiju. n. 170. 3-4. lS M. Naše starine XII. Stećei u "edn. Isti. Kupres. Beog rad 1930. Popo vo. Osvrt na srednjo vječne kulturne spoln.ubuški. Isti. 37-181. S tećci ili mramorovi. Sarajevo i njegova okolica. 365-373. br. St eće i. Anđe li ć. M. V ezirski grad T ravnik. Ludmer.. 66 Isti.. 259/1 16. St ećci u okolini Trogira. sv. 61 i dalj e. 167. Bućić. 31 i dalje. Glasnik Zemaljskog muzeja LIV. 356-358. L. Isti. II S.enike Bosne. Isti. 33-34. Zagreb 1937. " Is ti. d . An ali Historij skog instituta JAZU II Dubrovniku.u. Stećci i neki njima slični nadgrobnici u okolini Zadra. 17 Isti .. Sarajevo 1962. 71 L Re nđeo. 15-36. Sarajevo 1950. Z otov i ć . Olovo. Sarajevo 1932. Zagreb 1959. Se rgejevski. Radimlja. Sarajevo 1952. Bj elovu č ić. Mazalić. Srpski etnografski zbornik XLVI. Pazara. 111-128. Isti . B ogunović. 28 . Vogošća i Bioča u Bosni. Srednjovjekovna groblja Ll Scuparima i Rastiku. kataloška-topog rafski pregled. Sarajevo 1969. Sa rajevo 1942. Vego. 617-jj96. Zagreb 1931. 49. Sarajevo 1941. Isti . Stari nadgrobni spomenici u selu Vrućici. 11 S. Konjic 1975. Isti .. Glasnik Zemalj skog muzeja XLV. januar-jun i. Sarajevo 1966. • Isti. JJ Vidi na p. Sarajevo 1930. br. Sarajevo 191 4. 177. Sergejevski. Kalinovik. 65 C. Poluostrvo Rat (Pelješac). Putn e bilješ ke iz Glamoča. 173-249. IV. ~ J . Fil i povi ć. 11-12. u štamp i.110 D. 7-14. Grobnica bosanskog ( e pč ije Batala . 61 Đ. Sarajevo 1971. Sarajevo 1941. Siroki Brijeg. Vuk osavljevića" . 69 Vl. . 282. Isti . Srpski etnografski zbo rnik XXIII. Curč i ć . Isti. bosanski dvor srednjeg vijeka. Rad JAZU knj. 11 M. januar-juni. Kako su naši bogumilsk i pređi sjekli i prevozili nadgrobne spo m enike. Beograd 1951. ]l V. 105 i dalje. Hrvatski planinar 1943. Napredak ( časopis). Isti . 7. Buli će v zbornik. Nadgrobni spomenici tl narodnoj medicini tl Bosni i Hercegovini. Beograd 1923. Problem "Bosanske crk ve" u našoj historiogra fiji. Historijski spom enici Konjica i okoline. Be š la g ić. 298. H rvatski planinar. Beograd 1930. knj . 21. Karanovi ć . 75 N. Radovi Centra JAZU sV. Zagreb 1942. 35-39. . u D. 149-154. 1925. Sarajevo 1954. Ne koliko natpisa na s t ećcima u okolini N. 141. Simpozium "Seoski dani S. Sanička župa i Bosanska Krajina. Sjenice i Raške. n P. I. Isti . Visočka nalii. S. 179-200. Silovi ć. Man dić. Isti . Sarajevo 1967. Glasnik Zemaljskog muzeja XLII. Rezultati preliminarnih arheoloških istraživa nja na teritoriji opštine Priboj. br. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. Zadar 1974. Stećei. St ećci centralne Bosne. 111 M . II. St ećci tl okolini Trogira. Sredovje čna groblja (nekropole). sv. Curč i ć . Sarajevo 1952 . II Isti. sv. Sidak.

195-215. Lctopis Matice srps ke. grob/lilz s pomenika u 80S'1.IV. 119.. l-IS. XII. Sarajevo 1963. Plaslika bogwllila. Hrabak. N. Zagreb 1954. jj 29 . Sarajevo 1965. !19 V. Književne novine I . Ste1e. Beog rad 3. Glasnik Zemalj skog muzeja XVIII. L'ornamentation d'un vase bo mes ure du Musee C}uny et les "s tećci" bosniaques. Stećci. Vidovi ć. Miinchen 1962. 109 Z. s. 1-2. (Arheologija). O bosans kim srednjovjekovnim s t ećc ima.. III se rija . Godišnjak Istorijskog dru štva BiH VIII. 102. Reljefi bosanskih i h e rcego vačkih s t ećaka. Sta. 100 S. podizanja nadgrobni" s pomel'lika u l1ašim krajevima tl Sredl1jem vijeku. Isti . Vego Zbo rnik sredn jovjekovn ih natpisa Bosne i Hercegovine I. . 195-201. Radoj č i ć. 195. 89. 468-475. Sarajevo 1972.h e rce govač kim s t ećc ima. Karaman. Oblici stećaka. 107 M. Simboličn e predsta ve na stećc ima . . N. Pe tro v i ć. 11 0 D. 15). Sarajevo 1953. Sarajevo 1954. Wenzel. Vego. I "krst jani" di Bosuia alla luce dei lora monwnenti di pieIra. lahrbuch der Osterreichischen Byzantinischen Gesellschaft ll. Celinje 1952. 15-31. 127. B eš l agić . '1 P. Beograd 1961 . 297-306. Artibus Asiae XV. Malivi na bos an s ko. 1111 M. 83-94. Sarajevo 1965. Sergejevski. Beograd 1962. Slarohrva tska prosvjel a. Simbolika sredllje vekovl1U. l O} O. 11)1 A. Sv. januar. Novi Sad 1955. N. N. 111 M. Koco. str. Prilog proučavanjtl saizranjivanja . s. N. Sarajevo 1954. 1011 V.Z Ju goslavien . VI 1954. knj .Merin. COJ'ov i ć. 1952. 101 B. 21. s. Sarajevo 1962-1970. Kajmako v i ć. Predstave kola Ha s t ećci ma i njihovo z na če nje.. Ukrasni molivi na s tećcima. IC' F. !CI D. Plastika bogomiia.VIII . Radovi Muzeja g rada Zenice III . Roma 1957. Bogumils ki mramorovi. Prilog datovanju h e rcegovački h s t ećaka. Mil e t i ć. Beograd 1958. Starinar. 91 M. " Lj . Patarenstvo u Hercegovini u sv jetlu arheoloških s ponl e ~lika . br.. 173-213. Who Made Them and Wh y Siidost Fo rschungen XXI .. 7-15.143. A. Neki ikonog rafski motivi na s te ćc ima. Titograd 1970. Naše sta rine II.91 D. Naše starine I H. rinar VII . Mittelalterliche bildende KtmSl .. sv. XVII-XXXV. Sante Re/iels out side the Vj e frenica Cave at Zavala. Bihalji. (Arheologija). Ancona 1952. (Arheologija). Wien.206.147. Sarajevo 1956. Ista. MOlivarkada i s IOlova na s l ećcima. Isti.136. Solovjev. 171-182. Zbornik Mat ice srps ke X. Srednjovj ekovna nekropola kod Petrove crkve II NikšićH. Is ta . 3. Benac. 275-278. Istorija Crne Gore II / 2. Glasnjk Zemaljs kog muzeja IX. s. Ukrasni motivi Ila s t ećci ma . Beograd 1962. i Her· cegovini. 10: M. 5--67 . Glasnik Zemalj skog muzeja VIII. Novi Sad 1961.325-328. Sarajevo 1956. s. Steć ci . god. . Ul1ljell1ost.107. Bosniall and Herzegovinian Tomb ston es. Zenica 1973. Radovi XLIII Akademije nauka i umjetnosti BiH (Odjeljenj e drUŠlvenih nauka. Đuri ć. Krl eža.

. Kolebljivi i neodlučni bili su naročito tkada se radilo o pločama slabije obrade. Takvo gledište se. Htio bih da tome dodam ii neka najnovija. POJAM I NAZIV STECKA U dosadašnjoj literaturi pojam stećka nije jasno i do kraja definiran. iako 's u 'se oni nalazili na isti m nekropolama gdje su bili i lijepo klesani stećci u obliku sanduka i sljemenjaka. Neki i s traž ivači u stećke nisu ubrajali amforne ili samo ovlaš klesane nadgrobnike. tj. osjeća kod C. Benac). Donedavno se na taj pojam nejednako gledalo. Većina i s traživača. još neobjavljena vlastita saznanja i mišljenja. da u jednom takvom pokušaj u naučne sinteze dođem do što tačnije slike stanja sadašnjeg ukupnog naučnog saznanja o ovoj osobitoj vrsti našeg kulturnog nasljeđa . kao i oni u obliku krstače . opet. Iako to izričito ne kažu. Kaer)3. kolebali da li ta'kve nadgrobnike uvrstiti u s tećke ili ne. Ako rezultate tih proučavanja analiziramo. jer takvih ploča ima i izvan Bosne i Hercegovine. pogotovo oni iz novijeg vremena.' Neki su istraživači i muslimanske nišane ubrojali u stećke (P. pločama i 31 . a ne ki su ih uzimali u obzir kada se nalazio nad jednim grobom zajedno sa nadgrobni'kom u obliku sanduka (A. Truhelka').II NEKI REZVLT ATI PROVČA VANJA STEĆAKA U prethodnom poglavlju je prikazan proces proučavanja stećaka od prvih početatka do najnovijih dana. Neki su se. izdvojiće se osnovni pogledi u odnosu na 'I1eka pitanja kompleksnog problema stećaka. ako se nalaze zajedno sa sanducima. neki autori pod stećcima podrazumijevaju samo lijepo obrađene i ukrašene sanduke i sljemenjake. Bilo je naučnih radnika koji nadgrobnike u obliku krs tača nisu smatrali s tećc ima (C. pa i izvan Jugoslavije. npr. a potom da jednim tkritičkim analitičko-sintetičkim postupkom i odnosom na sve to dođem do najbitnijih odgovora na barem nflka glavna . i osnovna pitanja. smatra da u stećke spadaju i spomenici slabije obrade i amorfni. Truhelke.

bez obzira š to je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslavenska područja . tj. Osim toga. ako su na istim lokalitetima i ako potj eču iz istog s rednjovjekovnog doba. a ne o narodima srednjovjekovne Hrvatske drlave. U Bosni se često čuju i nazivi n'lrQ1110r ti lnramorje. i da li ima natpis ili ga nema. i ovi nazivi: kaurska. kao i u Srbiji . groblja. kao i Dalmaoiju sa zal eđem. konkretnije o H rvatima izvan Bosne . U sjeveroistočnoj Bosni i u Srbiji." U natpisima stećaka vjše puta se za spomen ik kaže biljeg {b ilig} i kam (plural kami}. u jednom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubimo iz vida i 'lo š to oni pripadaju kršćanima.sljemenjacima. bez obzira š to se stećc i nalaze u Hrvatskom primorju. u Makedoniji. kamenovi i g rčki grobovi. ali se na te naz ive nailazi i u nekim drugim kraj evi ma Bosne i Hercegovine. Iako se ne radi o stećcima u pravom smi slu riječi. narod stećke čes to naziva mađarska groblja. a tako se naziva i jedan lokalitet stećaka u okolini Sinja" Za uspravno postavlj eni nadgrobni!!< u Srbjji često kažu u sađenik. Stoga je nau čno opravdano da se s t ećci smatraj u bosan s kohercegovačkom pojavom. U nekim centraln im i istočnim krajevima Srbije naišao sam na naziv obrok za stare nadgrobnike u obliku krstača i stela . navedimo još dva zanim ljiva naziva. Po mome mišljenju. a za či tave ne kropole grčk a. Naravno. Skobalj). u nekim zapadnim krajevima Bos ne. (Uz navedena. rimačka {rimska} i či!LI1 ska ili židovska groblja. u DalmaCiji i u njihovom zaleđu. onda u Srbiji i u Crnoj Gori. ali dosta rijetko. Za ove spomenike u narodu se čuju raz ličiti nazivi . za stare nadgrobnike u 32 . U zapadnim krajevima Hercegovine. Za povelik i povisok stećak u okolini Kupresa čuo sam naziv steljac. a na Pelj ešcu "ploče. Treba reći da ima naučnih radnika koji smatraju da su stećci isk ljućivo vezani za hrvatski narod i za hrva tsko teritorijalno podru čje (D. međutim. Ovdje se. posebno u Semberij'i i u Mačvi. na pojam s teć ka nema utj ecaja to da li je nadgrobnik ukrašen i li ne.' a u okolini Kumanova. radi o narodima s redn jovjekovne Bosne.' podrazumijevajući pod tim Bosnu i Hercegov inu.) Oko Užica se stećci još nazivaju kamenovi. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim krajevima Bosne . Druga je stvar š to se u izboru relj efni h motiva i u samoj klesarskoj obradi s tećaka u tim kraj evima osjeća utj ecaj h rvatskoprimorske klesarske tradicije. Prema tome. kao i u dobrom dijelu Dalmacije i njenog za leđa naj češće se upotrebljava naziv mašel i mašeta. pri svemu to me se misli samo na nadgrobnike od kamena. Najčešći narodni naziv za s teća k je g rčk i grob ili grč ki spomenik. podrazumijevajući tu i kršćanske hereti ke. bez obzira o kojoj vrsti se kamena radi. a i naučni radnici ih nejednako nazivaju. odnosno mašet i. Pojava s tećaka u krajevima nekadašn je H rvatske države prvenstveno je posljedica naselj avanja bo sa nskohercegova čkog življ a i prenošenja običaja klesanja i postavlj a nja stećaka u tim krajevima. zatim u istočnim krajevima Hercegovi ne. čuju se. Mandić' i A. može se općenito i dos ta uprošćeno reći da su stećci kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje stare Bosanske dr žave. bez obzira da li se on i ili neki njihovi dijelovi u vremenskom periodu s tećaka mogu nac ionalno tre tirati kao H rvati ili kao Srbi.

Ipak se u nekim krajelAima čuju razne priče. Truhelka). naziv maše I je p os tao od iskvarene turske riječi m ešhed. na Drin i. mramorje i mašeli. g rčko groblje. koj a je neprestano trajala sedam godi na .k ao s lojećak . međutim . Otišli su "sve po površnici". ponekad je korišten i naziv usađeni k (M.1I Jedna druga varijanta govoni da su Bosanci istjerali Grke i zagospodarili zemljom. Palavestra i M. ne odnosi na Grke. bogumilski spomenici (M. npr. pogotovo kada se raw o obrazovanjjim ljudima.obliku iznutra izdubljenih kamenih sanduka i slj emenjaka čuo sam naziv preklopi. Pošto se ovaj naziv najviše čuj e u zapadnim krajevima. i to o onom tvrđem . Pojavi se. Jewno cara nij e p oslušala jedna pri nceza. Po m išl jenju C. te ona i danas kao zmaj čuva to blago u peć ini i s amo lj eti izlazi na plandova nj e na pl an inu Osječe­ nicu .Curčićevo objašnjenje ID Zi' veliki kamen se na talijanskom jeziku kaže masse!lo. Corović-Ljubinković) .iše puta upotreblj ava li nazive mrantori ili mramorja (M.ijem i lj epšem kamenu koji se u na rodu naziva m ermerom. PRICE . Petrić zabilježili su s ličnu prj ču. narodno predanje gotovo sasvim jzgub ilo . Drugi naziv . sa velikim snijegom. Krleža. pa ju je car prokleo. Solovjev). A. Truhelke. meći I. ne možemo mnogo doznati o stećc ima za to što se. Danas se ne samo u nauci nego i u narodu. koji su živjeli u planinama i bili "neke druge vjere". Nisam nigdj e čuo da narod kaže bogumils k i spol1lenik' Naj češći j najrasproslranjen iji narodni nazivi su. n ekuda odsel'ili. n ego na ne ke Luterane. sjeveroistočno od RogaUce. zbog čes t ih migracija. pogo tovo u novije vrij eme. starobos{lI1ski spomenici (C. U toj priči se da lje veli da Grci ni su više mogli izdržati zimu. Kaže se da ·su nekada u ovim krajevima živjeli Grci i da ih je zades. tj. p riča koj a je vezana za naziv grćka groblja. koja je zauvijek ostala da živi u nekoj peći ni . u smislu n ečega postojanog. Ta priča se obično veže za određenu planinu i za određenu pe6inu.mramor vjerovatno je došao otuda što se za spomenik na grčko m jeziku kaže inarmaros. a po tome na turskom n'lenne" na latinsokom lnen'loria. posebno onih na selu.ila žes wka zima. biljezi (Cu rčić). V. Tako je sedam godina 33 . po nalogu svoga cara. naziva grčki m . VJEROVANJA I OBICAJ! VEZA NI ZA STECKE Od širokih narodnih sloj eva. Cesta je. Krleža). a možda i otuda što je u narodu za sve što je staro i vremenski tako da leko da se o lome već i svako predanje jzgubilo (dalj e i od samog turskog vremena). gdj e je talijanski jezik imao utjecaja. p03tojan. Mi sli m da prvi na2llv dolazi otuda što se dugo vremena u jstočnim k raj evima p ravoslavna cnkva nazival a g rčko m i što su u toj crkvi neko vrij eme viši cpkveni dostojans tvenici zaista bili Grci.. veLikog i visokog . najviše upo treblj ava naziv s l eća k. vjerovatno je ta li janskog porijekla . ipak. pa se opet vrati u svoj pećinski stan. korišten naziv slećak . ali je naj češće . a možda i stoga što se radi o kamenu. zbog čega su se. I ta je princeza svakog pro lj eća izlazila iz pećine. Nau čni radnici su ". U muslimanskim selima Žepe.. J edna varijanta ove pri če kaže da careva kći nije poslušala Oca zato što nij e htj ela da ostavi blago. koja se. što znači spome nik juna ka koji je poginuo u borbi za vjeru ' Ja mi slim da ima više osnova jedno drugač ij e .

I danaske lo se groblje znade. " Negdje se kaže da su svatovi bili kršćanski. nego da su ih pohili. Umihanu. kada su sva tovi bili na Morinama. ili da je pod pazuhom nosila s tećak i opet .i. a drugi muslimanski. bogatiji Luterani su uspj eli da izbjegnu u druge :zemlje "usred lj e ta po snijegu". U tome s U 'kobu su svi izginul." (Tla'k je jelo koje se u vrijeme teške gla di priprema od brašna s vodom . tako da su se svi svatovi smrzli. to j' islina bila. zb og neke stare m ržn je ili zbog mlade. opet.kraćenoj verziji obično ovako glasi: "Susreli se svatovi i pobili se. Pošto ga je maj ka zaklela." U Zepi se priča da su Luterani klesali i postavljali ta'ko velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrij eme bilo životinj a koje su "Braćo 34 . " U selima dko Kupresa se priča da su se svatovi smrzli . pa su otuda nastali ovi kamenovi . tuču i pravi r atn i okršaj. negdj e da su m uslimanski ./kamena s ramena". Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te pri če koja se odnosi na Svatovsko groblje na Morinama ·kod Nevesinja. nije davno bilo.kršćani) i da su stećci njihovi spomenici. pa zbog toga ovo ili ono "svatovska groblj e". i"'među ostaloga. voli i Mostarlija Mujo. a drugom je prela vunu. Ponegdje se priča da je bila . U više bosanskih sela sa muslimanskim življ em kaže se da su pnije njih tu živjeli . međutim .. iznenada je nasta la nezapamćena snježna o luja i užasna hladn oća. U nekim 's am selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koj a u . oka tlaka. Negdje. Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo pri ču o djevojci koja je bila toliko jaka d a je u jednoj ruci nosila Slećak . O ovome postoji i narodna pjesma u kojoj se.) Neki pričaju da Luterane nisu htj eli primiti u nekoj drugoj državi da . Redovno se priča da je došlo do s usreta dvaju svatova j da je nastao neki spor izm eđu njih. ikoju je konj. Po djevoj.kuga j da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima. čul a 's e priča o divovima koji su igrali . Kaže se da je na jednome "mramoru" bilo ovako napisano : "Znaš li. Više puta sam čuo da se n eka nekropola sa stećci ma zove svatovs ka groblje. Mujo je u međuvremenu odlu č i o da mla du . Ova priča se obi čno odnosi na slučaj kada se dvij e nekropole n a đu n ab~izu . dovede Ljubovi ću .trajala zima sa snij egom. koji se potom pretvorio u sukob.ku je otišao Mujo. osim mlade. zavlada la je straš na glad ./kauri" (inovjerCi ." U ne kim selima oko Prnjavora. ipak. Gdje j' ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi .stećci . koji pozove bega Ljubovića na megdan . kaže :13 moja.. To su njihovi grobovi. dok je sirotinja poumirala od gladi. ipak.prela vunu. beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlij e Muje i nije mu izašao na megdan. Svi su . Umihanu bega Ceng ića iz Zagorja (okolina Kalinovika) za prosio beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja. u centralnoj Bosni. a li sa 'konj em i slugom bega Ljubovi ća .pa otuda njihovi grobovi j spomenici. m "ne pogane naroda". . A~i .izginuli. . oka zlata. kažu da su jedni svatovi bili 'kršćanski . Ivo. d onio do Ljub ovi ća.

Kifinom Selu kod II 35 . da se tu radi o predstavi Dragutina Miletrića iz Vrgorca i Dragimira Kostanića iz Drvenika. U Rastičevu kod Kupresa. pa da su stećci postavljani da se od njih zaštite mrtvaci. nekada sigurno jače uzraženo. u zapadnoj Bosni. opisujući ste6ke u Makarskom primorju. Sljemenjak koji seljani kr eče Nevesinja. Mrtav je pao Kostani ć . SI. nekoliko puta provedu konja kada ovome "stane mokraća" i kažu da to pomaže.15 I u mnogim drugim krajevima postoje pnce o životrinjama koje su provaljivale u rake i jele mrtvace. navodi narodnu predaju o ste6ku u Drveniku. 3. 'koga je djevojka više voljela. takođe u tome kraju. pa je i ona od žalosti odmah potom umrla. Oko jednog drugog stećka. Spomenik je polovinom XIX v. u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine brla zdTava i debela . nazivan "Kostanićev grob". vjerovanje da su stećci ljekoviti.16 U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo."rovile i jele mrtvace". kao npr. Fra Petar Peko Kadčić. kćeri kneza Jurića iz Graca . sa dva konjanika i jednom djevojkom . Dragutin i Dragomir su kao zaljubljenici u djevo}ku 'izašli na megdan . u okolini Zenice." U još nekim selima. te . neki seljani vjeruju da obilaženj e stećka pomaže da konj ili goveče promokri.

U tu svrhu je mnogo korišten veliki s teća k u Vitezu. U mnogim krajevima se vjeruje da s u .kosti pokopanih ljudi pod nego naše kosti. iz Sekovića kod Vlasenice. ako ih to zadesi. na nekropolama se može "ogra isati". To č ine u uvj eren ju da će s prij ečiti štete od grada. 'koju su žene nerorkinje mutile u vodi i to pile. da bi to bio spas od nevremena." Bilo je još nekih narodnih običaja u kojima su stećei igrali određenu ulogu. V. pa 10 č ine kada ovlada s uša . Neki su tu kamenu prašin u oblagali na oboljele oči u uvjerenj u da će im to pomoći u njihovoj nevolji. U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove. postoji vjerovanje da se u nj ima poručuje: "Ako me prevališ. stećcima mnogo veće jači od nas"." Sto se ti če natpisa na stećcima." Nakon toga je stvar o raspravi legla. Curčić nam je ostavio bilješ ku o tome da je neki doma- 36 . Neka žena tražila rastavu braka . prota S av ić izmišlja pri ču o stećku i njegovom natpisu s donje strane. sam sam ga prevrta. Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog steć ka obično angažuje djevojka koja je saromašna i bez roditelja. obično onaj koji se po položaju ili dJimenzijama i s tiče. vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode." ali se to vjše uzima kao poša lica .krečenje stećka otkloniti vremenske nepogode preds tavlja j oš uvije k ostatak neprosvijećenosti i sujevjerja. Konzistorija je odbila . Svakako. ihi da će ih ob i ć i suša. vrlo dobro smišljen. s donje strane stećka piše: " Puče li ti u repu?". Osim toga.irota djevojka obavi. a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca. Isto tako se vjeruje da s druge strane. Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokojni prota Savo Savić. ili da im ljetina neće pre trpjeti š tete od velikih kiša. Ne želeći da dolijeva ulj e na vatru. sam sam ga okreta. Za posao koji ta s. i opet mi žena drugog tražila . ali se mora priznati da je naći n pomaganja si romašnoj djevojci. . zati m da se u nekim ku ćama "prikazivalo" zbog toga što su u njihovim te meljima bili uzidan i s teće i . ' 8 Katolikinje-nerotklinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju "Grčko groblje" u Donjim Kori ćan ima. ali da to gotovo niko ne zna da pročita . vjerujući da će im to pomoći. Kada su momci prevalili s tećak. obradovaćeš se". osobito noću .20 U nekim krajevima vjeruju da će "naleti ti oluja" ako se s t eć ak pomi če . ispri čao s ličn u pošalicu vezanu za stećke. da se ne povrijedi njen ponos i osjetljivost . Vjeruju da se ispod nekih s tećaka nalazi "blago" (zlatni novac i nakit). sam sam ga vuko .U nekim bosanskim selima donedavno su stećke strugali i dub ili radi uzimanja kamene prašine. tj. je r su "stari narodi bili veći i Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu. seljani djevojku daruju naj češće odjevn'im predmeti ma. jer da se od toga može razboljeti j umrij eti. krečeći s tećak više puta u toku godine.. zbog čega se onda on naroč ito ističe i izdaleka vidi. zvan i Starac-kamen. povremeno kreče. Prof. vjerovanje da će . ukazao se natpis koji je ovako glasio: "Sam sam ga sjeko. obradovaćeš se" i "ako me ne prevališ. zbog čega ispod njih ponekad uoći Blagovijesti izbij a plamen." U vjše slučajeva sa m ustanovio da mještani pone ki steća k.

tj.krečnjaka .28 KAMENOLOMISTECAKA Kao materijal za izra du s tećaka n ajčešće je ko rišten krečnjački kamen. tj. Sve ovo govori da je pos tavljanje stećka. a negdje muslimani. da joj postavi jedan položen i na :njemu jeda n uspravan kamen. morao lJonekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktnosti i tv rdoće. da joj podigne s tećak. polazila od dža mij e glavnog naselja. Ta ko su neki stećc i k lesani od serpentina. npr. tj . od >tzv. a da su na to prosci znali da odgovore da može "i kamen po kamenu". zbog toga što je te vrste kamena bilo najviše u našim krajevima. tražen je što kompaktl)iji i tvrđi kamen. zaseoku Bj e l oj evi ća. škrilj evca.. 1'0stoji ne kropola sa 80 s tećak a. U nelclm krajevima nije bilo uopšte . gdj e je bila oskudica kamena. od jedne vrste ć in 37 . koje je bilo od utj ecaja pri ugovaranju braka. a u nekim krajevima se to i danas čini. ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja. Zbog toga se neka od tih mj es ta i danas nazivaju imenom mo!itvišta. pi tali da li bi mladoženja mogao mladu "pokarnenovati" . os im toga. potrebno je reć i da okolina S toca posjeduje veliki broj izvanredno lijepo klesanih i ukrašenih s teća ka. interesujuć i se za mladoženju ." S. Njemu je njegov dj ed pričao da su nekada u njegovom selu i u selima ovih krajeva. n U Žepi su s~ nedavno održavale dove za kišu na taj način što je povorka naroda. U vezi sa krajem iz kojeg potj eče ova Nadaždinova pri ča .iz okoline Trnova u 's rednj em v ije ku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je pokamel1uje." Postoj ao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim p ri likama okuplj ao na nekropoli i u nj enoj neposrednoj blizi ni . Mark o v ić je u okolini Kupresa čuo priču o pogađanju pri likom p rosidbe djevojke u sla ro doba o tome da li mladoženja prima obavezu da ml adu kamenu je. milj evine ili muljike. što je sasvim razumljivo. Pod tim imenom se sma tra čis t prostor <li bLizini naselja . sa što manj e žilica i pukotina. da joj podigne spomen ik ako bi o na prij e njega umrla. Toponim trza n je znak arhaičnog slavenskog kulta sunca. Tu se prire đuju teferi či i vrše muslimanski vjerski obredi (mevludi i dove) . sedre ili neke dr uge vrste kamena . Tako su se. obuhvatala nekoliko mjesta sa s tećcima i nišanima i završala na planini Bukoviku. prilikom prošnje djevoj ke. dosta pos tojan u odnosu na utj ecaj atmosferilija. nalazi jedna od ne koliko n ajveć ih i na jvrednijih ne kropola uopšte. u s lučajevima opas nosti od nevremena stanovnici obližnj ih sela o kuplj a li i obavljali zaj edničke mo li tve. na mjestu koj e se zove Trzan. konglomerata. Na ravno. ali sam našao i takvih koji su bili od najtvrđeg kamena. iz Bj e l ojevi ća kod Stoca. Krečnjak je. Negdje su se u tu svrhu o kupl jali kršćani ." Sličnu p ri ču sam čuo od starog i pametnog Milutina Nadaždina. bilo izvjesno mjerilo ekonomskog stanja mladoženj e. pa su s tećc i kl esani od kamena ka'kav se tamo našao. a u dobroj mj eri je " podesan za obradu. ali se u nekim krajevima. dj evoj č ini roditelji. između ostaloga. U Vičić ima k od Kotor-Varoši. pogo tovo ta kvog koji je na postolju. Neka od tih mjes ta nose ime igrište ili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselj a. sa hodžom na čelu . odnosno da je pokamel1uje. a da se u Boljunima. Dosta stećak a je rpravljeno od mekanog kamena . u Bosni. i uz nju muslimansko groblje.

podesni za klesarsku obradu. Majda ni kamena za klesanje stećaka redovno su bil. ili se uopšte ne zapaža. Hi po neravnom i ispres ijecanom zem lj ištu . niti vući uzbrdo. Osim toga. u Hercegovini . zbog toga š to je kamen u zemlji . što je sasvim razumljivo. 4. takvi spomenici su se brže kvarili .lO Stećci od konglomerata i drugih vrsta kamena slabijeg kvaliteta ni su bili podesni za primjerke luks uznih nadgrobnika. is pod nj ene površ ine. jablani ta. ili je danas zatrpan i zaras tao šumom. tzv. jer veliko i teš ko kamen je nije bilo moguće dopremati jzdaleka. kao š to su stećci kod Jablanice i Rame.i u blizini ~a mih nekropola. Kamenolom Gornj im Barama na Treskavici planini bio je stećaka.i sasvi m nes tajali. II sasvim blizu nekropo le . zbog čega su redovno ne samo bez ukrasa nego su uopšte vrlo malo klesani. Cesto se kamenolom na lazi sasvim blizu nekropole sa s tećcima. zbog čega uglavnom nisu ni korišteni u tu svrhu. U takvim SI. a ponekad s u . onih sa ukrasima i natpisima . Ponekad je to mjesto kamenoloma danas teško uočljivo. Počesto je baš pos tojanje kamenoloma u nekome kraju bilo od presudnog utjecaja da se tu odabere mjesto gdje će se zasnovati groblje sa s tećcima . Ni oni primjerci od granita nisu .granijta.

Odvajanje kamenog blOlka od žive stijene narod zove usijeca nje. Najčešće je ovaj posao obavlj an zimi. U te rupe je ulijevana voda .3I Ta faza klesarskog posla doskora 's e u našim krajew ma nazivala tasIačenje ili zasijecanje taslaka. Neki sagovornici su me uvjeravali da s u nailazili na otvorene stare grobove u kojima su kosturi redovno bili ta.pukotine i žilice kamena su olakšavale samo odvajanje bloka. Da bi se isklesao jedan stećak.k ada se voda mrzne.koja. kada se smrzne. pa je u . Za to je treDalo imati vješte. čekići. Prema Skaljićevo:n Rječniku turcizama. ondašnji ljudi su bili . dlijeta i poluge. Takvi klinovi. da su kamenolomi situirani JIešto podalje od nekropola. Ponekad kamenolom nije bio kameno brdo ili isturena kamena gromada. . Faktično. Među njima je bilo visok ih . Sam proces usijecanja nije bio nimalo jednostavan.k ao i ruskih ljudi. primijetio sam da mnogi današnji selj ani žive u uvjerenju da su naši srednjovjekovni preci bili mnogo krupniji i snažniji od nas i da su imali "divovsku" snagu. . Za od· vajanje bloka upotreblj avani su razni gvozdeni i drveni klinova. odvažne i snažne ljude. ·a li se tada gledalo da teren za prevlačenje ~amen ih blokova i stećaka bude što ravniji i bez uspona. r kaikvu su to snagu imali ondašnji ljudi i . a tasIačenje je grubo klesanje. što se. po kojoj se blok dalje odvaja op ostale kamene mase u kamenolomu. TRANSPORT STECAKA Mnogi ljudi su me pitali 'kako je hilo moguće tako veliko kamenje dopremiti od kamenoloma do nekropole.kamenolomu kod nekropole s tećaka u blizini sela Bitunje . Dlijetima i r klinovima je napravljen niz rupa. Bilo je i iznimnih slučajeva. trebalo je najprije iz kamenoloma izvaditi blok nešto većih dimenzija od spomenika koju je zamišlj en.dinamit. sa gvozdenim oblogama. bili vični i neki drugi.i sličnim prilikama ljudi su izmislili nevjerovatne pruče o porijeklu kamena odnosnih steća ka. nego se ponekad i dosta duboko. 39 . neminovno povećava svoj volumen i tako stvara pukotinu u kamenu. ekrazit i druga. Sigurno je bilo poznato kaljenje gvozdenih klinova i dlijeta u vodi da bi ovi dobil.su se bavili posebni majstori. a posebno sredstva koja se danas u sličnim poslovima upotrebljavaj u . posijecanje i vađenje ka menog bloka. JO Niz rupa stvorenih na taj način vidio sam u . I s lučajevJma bilo osobito te~ko tasI ačenje. naravno. pogotovo kada se rad'ilo o spomenicima manjih dimenzija.k o veLiki da je potkoljenica bila dugačka kao potkoljenica i bedrenjača današnjeg odraslog čovjeka zajedno. Prirodne . za odva janje smjena upotreblja· vani su u našim krajevima još u rimsko doba. Time . kao i odgovarajući alat.kod Stoca.l' Nakon tasIačenja slijedi posijecanje kamenog bloka da bi se on potpuno odvojio od gromade. Tada nije bio poznat barut.kakvim sredstvima su se pri tome služili . njima to činilo samo na prvi pogled.i bolju tvrdoću.kao i mi danas. taslak je početna faza izrade nekog predmeta.takvim nalazio ispod površine zemlje.samo pniučeni mještani. baš kao što ih i danas ima. ali su za neke poslove. Razgovarajućd o tome.

34 Lokalitet se zove Plazaljke. priko polja Svinjače. sa oko 25 tona težine. oblica i . a ponekad kao i s toč na zaprega vukli. Ta priča je transponirana oj u pjesmu i glasi otprilike ovako: 35 "Stećak vukla Marta na svog brata Marka.i. u stanovlj en je kamenolom u kojem su sj ečeni stećci. Kada je kamen navalj en na saon ice. či tave te naprave. ali njima su se služili i u svako doba godine. odnosno grubo klesani s tećak. Potom se. saonicama. Nedaleko od vrela Cetine. sa udaljenosti od preko 10 km. Najčešće je kameni blok. vukući po zemlj. Najveći spomenici su zahMjevali više pari kon ja i jarmova volova i veliki broj ljudi. onda ni je čudo ako je neko od neslobodnjaka bio i žrtva pri takvom poduh va tu. Razuml jivo. tako da je razmak plazova u pred nj em dijelu bio sužen.. koja je oo. Vuklo sto volova. te oskudnoj literaturi . Nekada je prevlačenje stećka predstavljalo pravu mobu čitavog sela. greda. Takvi spomenici su pripadaM najuglednijim ljudima.ku i veličini kamenog bloka. npr. pa se za njihove potrebe stvo rila i velika radna snaga. uz pom oć ljudi koj i su sa s trane pridržavali. onaj iz Vlađevima kod Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). Mještani su mi pri čali da je dovezen ča k iz Male Cvrsnice. u zapadnoj Hercegovini. u opštini S'i nj. pažljivo i polako teret prevuka0 33 Po snij egu su saonice bolje I klizile.l a jedna vrsta saonica. i zgledalo. onima koji su bili bogati i imaH vlast. koji se svojim dimenzijama II ukrasima veoma isticao od ostalih. Od hrastovih stabala otesana su dva plaza i spojena poprečnim gredama. Osim toga. sa pre ko 30 tona težine.ko je to . Pri tome je u čes tvovao dovoljan broj vještih i snažnih ljudi. možemo sa dosta vjerovatnoće pretpostaviti ka." 40 . izda se sto ovnova.kome se još uvjjek s u sreću s lučajevi prodaje bosans·kohercegovačkog živ. Dimenzi je s tabala. ili kakav je stećak Pavla Ra denovi ća na Pavl ovcu 'kod Sarajeva. lj a 'kao robova. prednji krajevi plazova su bili ta-ko otesani da su izgledali kao da su nešto povijeni prema gore. onda možemo samo zamisliti koNko je snage trebalo da se oni pokrenu i transport iraju . pa i po kamenju. Kada imamo na umu da su se stećci klesali i u ta!ko velikim dimenzijama kakav je.o samome transportu stećaka n emamo pisanih dokumenata. a li. odnosno plazaljkama. koje se u nekim krajevima nazivaju "smuk". nije se uvijek upotrebljavala jednaka zaprežna i ljudska snaga . miseca veljače. odgovarale su obli. ili su svojim prednjim završnim dij elovima bili sasvim spojeni.drveni h i željeznih poluga. Prilikom proučavanja steća!k a na Duvanj skom polju. Kamen je natovaren na saonice uz pomoć greda. vjerovatno po tome što su se stećc i prevlačili na plazovima. prevučen na drvenim plazovima. prema mnogim podacima i okolnostima. bez obzira da li je ne ko u čes tvovao dobrovoljno ili prisilno. na nekropoli kod sela Lipe našao sam jedan veliki sljemenjak. Kada imamo na umu da je to doba u . preko č itavog polja Svinjače. gdje se nalazila najbroj n ija nekropola stećaka. pristupilo se uprezanju potrebn og broja parova konja ili volova.

V1idio sam "s t rževu" oblicu ispod j~dn og velikog s teć ka na samoj nekropoli .ikoj udalj enos ti. Jedin o ne zna mo da li je s t eća k s tavlj a n neposredno ili ub rzo iza sahra ne umrloga. 5. G VOZ I10 . POSTAVLJANJE STECAKA Za sam o pos tavljanj e s teća k a i za njihovo ra spoređi vanje na nekropolama važi la su izvjes na pravila. a ne tako vel. primj enjiva n je jeda n drugi način transporta. ljudi ih nisu mogli i zvući . ta kođe r u okolini Stoca. Zbog (eži ne ka mena. Ka ko se bl ok po mi če na pr ij ed . U nekoliko s lu čajeva sam našao s teć ke koji su os tali na pola puta i is pod njih takve obl. jedna god ina ili neš to više. pa da se spo menik onda postavi. neda le ko od Stoca. Prije svega.ice. oblice se pos te peno os l obođaju i ponovno podm eću . J eda n ta kav s l u čaj sam zab ilježio kod sela Lokve. na koj ima je blo k gura n. . ili se če k a l o da od sa hra ne prote kne neko vrij eme.i da nas Oi ni . nego h ras tove il i "s trževe" obLice va lj ci. Bilo je s lu čaj eva da je s teća k isklesan j oš za živo ta onoga kome je na mij enj en. U tu svrhu ni su upotrebljava ni pl azovi .Kada se radilo o veoma teškom ili nespre tn om s tećku. Avionsk i sn imak nek ropole u okoli ni Ka li novika. U Hodovu . Vj erovatn ij e je da se to oba vlja lo na kon jedne ili nekoliko godina od sahrane. a li to nije dovolj an razlog da b i se SI. ka ko se 10 . t reba reć i da je s tećak uvij e k pos tavljan tačno izna d ra ke . i to svoj om dužinom po nj enoj dužini. u He rcegovini.

pri čemu se najviše gledalo na mjesto izlaska sunca. tj. Kako je 'sunce u razno doba godine izlazilo drugačije ljeti se mjesto izlaska pomicalo ka sjeveru . Osim toga. Tako su neke nekropole. bez obzira na pol i uzrast. Pomišljam na mogućnost pretpostavke o pripadnosti Sl. a noge na istočnoj strani. a zimi ka jugu to se i u orijentaciji steć~ka na mnogo mjesta prhnjećuje manji ili već i otklon od osnovnog pravca zapad-istok. Karakteristična brežuljkasta lokacija nekropole okolini Nikš i ća. teško je pretpostaviti da je zemljiš te nad svježim grobom bilo ravno i prikladno za postavljanje teškog kamena u nj egov uravnotežen . ili su oni nešto izdvojeni od ostalih stećaka iste nekropole. Broćanac. polagan u raku u l ežećem položaju. Vrlo je malen broj č itaVIih nekropola koje imaju takvu orijentaciju. po pravcu sjever-jug. U talkvim slučajevima su noge bile [Ja južnoj. odnosno neke skupi ne stećaka onijentirane po pravcu sjeverozapad-jugoistok.moglo zaključiti da je neposredno poslije sahrane i postavljen. Vjerovatno će dalja istraživanja samih raka doprinijeti da se ovakva iZlllimna onjentacija lakše objasrri. 6. stalan položaj. odnosno sa manjim otklonom od toga pravca. Dok orijentaciju ogromnog broja nekropola i stećaka po pravcu zapad-istok objašnjavamo sunčevom putanjom. Glavna orijentacija je bila prividna sunčeva putanja. I rake i stećci iznad njih su svojom dužinom u najvećem broju orijentirani po pravcu zapad-istok. Pokojnik je uvij ek. na l eđa. a glava na sjevernoj strani. Priličan broj stećaka takve orijentacije nalazi se na periferiji nekropola. Postoji i jedan manji procenat stećaka koji su postavljeni okomito na uobičajeni osnovni pravac. za sada ne znamo razloge postavljanja malog broja stećaka po pravcu sjever-jug. II široj 42 . tako da mu je glava bila na zapadnoj. Više se to odnosi na malen broj stećaka na pojedinim nekropolama koji su tako postavljeni.

dak su os ta li . Kada je. koji nisu imali moguć­ nosti da sebi osiguraju stećke. u stvaranju brojnih manjih grobalja na vlastitoj zemlji . odnos no neki dije lovi nekropola nisu postavlj eni u redove. npr. onda su njihovi nizovi po pravcu sjever-jug. Vjer ova tno je to jedna vrsta na dzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi . pa se ni za njih ne može ništa sigurno tvrdi ti. U vezi sa osnovnom ka rakte ris ti'kom većine nekropola s tećaka. odnosno gdje su s ituirani viši i b olje ukrašeni. humč i ca iLi zarava nak brežuljka nakon dužeg vremenskog perioda postao pre kriven grobov ima i stećc ima . . čes to su primijećeni ovalno poredani i u zemlju zabijen i komadi manj ih neobrađenih kamenova koji su zatvarali približno površinu iznad jedne rake.iski. po bokov. ili iz m eđu sami h steća ka. nešto druga čiju pojavu.postavljani po pravcu za pad-i stok i da su u nizov ima (u redovima). također možemo prah ti vremenski tok ne kropole. Na mnogim nekropolama sa velikim brojem stećaka uočava se tok razvoja. š to upućuj e na pretpostavku o počecima izdvajanja pojedinih porodica. zbog kosog a okruglastog zemljišta. paralelno po svojim dužinama. Dalji proces razvoja feudalnog društva oč ituj e se u potpunom izdvajanj u pojedinih porodica iz zaj edničkih groba lj a. na kraju navodi m još jednu zanimljivu. Drugo osnovno obi lježje ras poreda stećaka sastoji se u tome š to su oni pos tavljeni jedan do drugoga. ope t. U tim s lučaj evi ma se u . I po tome gdj e su situiranri n. a li njih ima manje od on ih prvih . onda se nekropola morala širiti po kosina ma hUffilke ili br.. upu ćuje na zak ljuča k da se radi o grobovima jez istog vremenskog perioda iz kojeg s u i s tećc i. I spod jedne takve oznake našao sam grob sa skele tom. a . pa je prešla i u njihova podnožja.ima.ežu ljka. na "baštini " i na "plemenitom". kao i to što se takvi grobovi i njihove nadzemne oznake nalaze između samih s teća ka . Na nekim nekropolama s tećci nemaju takve redove. Ustanovljen je i izvj estan broj grobova bez ikavih nadzem nih oznaka na isti m nekropolama gdj e su i s teće i. znač il o r aslojavanje bratstava i velikih p orod i čnih zajednica. Po mnogim okolnos tima izgleda da se radi takođe r o srednjovj ekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega s u i s tećci.ima u ko jima su sahranjeni ljudi koi'i ni su u rodbinskim odnosima sa pokojnicima koji imaju stećke uobičaj e n e orijentacije. Mi slim da su prvobitno iznad njih pos tojali d r veni nadgrobni spomenici. ob ično je postavlj en po ustalj enom običaju. Uz steć ke nekih nekropola. kako u odnosu na ra ku tako i na skelet.43 takvih spomenika grobov. 36 Pouzdane argumente za a tribuira nj e ove vrl>te grobova imaćemo kada se oni istraže u većem broju.ili nekoliko prvih stećaka. da su spomenici . ako su stećci orijen tirani po pra vcu zapad-istok . morali biti postavljeni kružno i koncentrično . Pravac tih nizova-redova je okomit na pravac orijentacije. Na više mjesta stećci su postavlj eni na ilirske tumuluse. Prvi i glavni s teća k.to bi . Ta okolnost. Na nekJim većim nekropolama se primj ećuju nešto izdvoj ene grupe spomenika. tj. Rezultati toga istraživanja bili su isti kao i kod zna tnog broja is traživanja grobova ispod stećaka. Ni takvi grobovi nisu dovoljno is traženi . koji su vremenom sasvim nestali. tj. slabij e obrađeni i manje ukrašeni s tećci .

koja je potrebno proširiti. sistematsko ispitiva nje grobova doprinijelo bi upoznavanju ondaš njih životnih uslova i društvenih odnosa uo pšte. nađe n sa nekom dru gač ij om orijentacijom. a u vezi s tim. .kao li n a č i n nj ihove zanatske i umj etničke obrade. više ' s lučajeva ugrožavanj a steća ka i grobova uslj ed velikih građevin sk. PRAVLJENJE GROBNICA T SAHRANJIVANJE UMRLIH Do sada se vrio malo pris tupalo is traživa nju grobova is pod stećaka. ta dosadašnja istraživanja ipak pružaju vrijedne rezultate i omogućuju ne samo parcijalne hipo teze i zaključke nego i izvjesna uopštavanj a. ili da će oni biti beznačajni. ali rezuitalii toga poduhvata još nisu publicirani. Eve ntualni nalazi pniloga lI Z s kelete pomogli bi nam u prouča van ju n ač in a odijevan ja i koriš tenja raznih predmeta koji su u ondaš njim prilikama nabavljani . rasta . zbog čega je i t.i upo trebljavani kao pribor. nakit. pa se može očekivati da će se ubrzo pristupiti sis temats'kim istraživanjima. a saznanj a o potrebi i vrijednosti lih poduhvata veća. s puno razloga sam zak l juč io da se on ne nalazi na svom p rvobitnom položaju. da bi se izbjeglo nezgodno ukopavanje po kosini terena i da bi se izbjeglo nestab ilno postavljanj e s teća ka na mj es ta sa kojih lako mogu da s kliznu . Danas su uslovi za ta kve poslove povolj niji . Međutim . š to je sasvim razumlji vo. Stručn a ispitivanja skele ta pružila bi važne e lemente za proučavanje konstitucije tadašnjih ljudi . .h radova oko izgradnj e ces ta. hidrocentral a i dr. Saznanja o arhite kturi grobnica bila bi nam višes truko dragocjena. kao i izvj esno sus tezanje od odvajanja p os toj eć ih stručni h snaga i inače s kromnih fi nan si jskih sreds tava zbog pretpos lavlj anja da se u tim grobovim a n eće nać i prilozi. Ako je ponegdje neki primjerak .izvjesnom s mislu ods tupa lo od pravila. Sire. Na taj način b ismo i s tećke potpunije upoznali i proučili. že l jezničkih pruga. oruđe i sl. Iako su bila sporadi čna. Neko dru gač ij e pos tavljanje stećaka nis mo us tanovili. mogli bismo upoznati m a terij a le od kojih su ti predmeti pravlje ni . a posebno bi to pomoglo sigurnij em rješavanju pitanj a kronologije i pripadnosti stećaka . dužine života. . zdravstvenog stanja. iako bi ta!kvi poduhvati pruži li mnogo podataka za upoznavanj e obi čaja pri izra di grobnica i sah ranjivanj u umrlih . Dosadašnj e akcije se odnose na nekoliko istraŽJivanja poj e din ačn ih Jrobova prilikom evi dentiranj a i li obrade nekih većih nekropola stećaka . a u jednom slučaju je bila ugrožena veća s kupina stećaka i grobova. itd .a nekropola is tražena. nedos tatak s truč nog kadra i finansijskih sredstava. što je od osobitog značaja. Bio je još jedan s lučaj ugrožavanja jedne č itave veće nekropole usljed stvaranja akumulacionog bazena za hid roelektranu (Panik u dolini Trebišnjice) . zaš ti tna i uglavnom manjeg obima. bilo je . opš tih uzroka s mrtnos ti . pa se pris lupil o s istematskom istraživanju čitave nekropole (Grborezi kod Livna) . 44 . poslovi. njihovih tj eles nih osobina . provj eri ti i dopunili. itd. zbog čega je uslijedilo ispitivanje grobova . naporni dugotrajn.

U Žepi je u s tanovljen takav grob u čistoj zemlji u kojemu je mrtvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra . onda je takva grob" ica bi la u ohliku trostrane l ežeće prizme. ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka drvenim čav lim a.i neobrađenog kamena da stećak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao. zbog ćega je taj poJ. ili su postavljani na daske. iznad nasipa više puta su nađe!1 i komadi debljih kamenih ploča. Redovno je mrtvac polagan na tvrdo prirodno zemljano dno rake. pa i bez njih.okrivani daskama. na razli čitoj dubini.rov bio s li čan drvenom svodu. Nekada s u te ploče formirale trostran u. 7. Ako su dvije uzd užne ploče postavljene nakoso. Pokojnik jc ob lagan i prekrivan pločama. dimenzije su im bile nešto veće od dimenzija umrlog čovje ka . . a trouglaste šupljine sa s trane glave i nogu zatvorene manjim pločama. ili pliće. bilo izdubljeno. a nekada četvorostranu prizmu u -kojoj je ležao pokojnik. - Grobna raka II č istoj zemlji II Grborezima kod Livna 45 Ustanovljene su i rake u kojima su mrtvaci sah ranjivani u drvenim kovčezima.. na sljeme. Dječje grobne rake su bi le najpli će. bez ikakve upotrebe kamena ili drveta. zatim oblagani i !." Sl. iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zem lja vraćena. Dno rake je naj češće bi lo oko 80--120 cm niže od površine z~ mlje. Koji put je mrtvac bio pokriven daskom ili p l očom (komadima ploča ). nasuta na to mjesto). imale su ovalan ili pravo ugao n oblik u svom tlocrtu . ili komad. Nalaženi su željezni čav li kojima su da ske prikivane.ARHITEKTURA GROBOVA Rake su nekada bile u čistoj zem lji. al i je nekada bib i dublje. Na više mjesta 's u nađe ne rake sa upotrebom kamena.

SI. - (oš teće n) u S ta roj Biloj kod . - Grobna raka obložena kamenim Li vna. pločama u Grborezima ko::1 Sl. 9. 8. Kameni sarkofag-grobnica Travnika.

Ne samo da je iznad rake u či s toj zemlj. - Dio drvenog 47 sarkofaga-korita II okolini Kalinovika ( o š t ećen ). sa malim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tečnosti. š irim dijelom kod ramena i užim kod nogu.-ven im ko vče­ zima." Sl. kao svod. Ovakvi sarkofazi su nađeni u okolini Travnika i Zenice. U nekim krajevima Bosne su nađe ni u zemlji kameni sarkofazi sa skeletima. zak l jučeno je da ti sarkofazi potječu iz vremenskog perioda stećaka .i s tavlj an zem lj ani nas ip (materijal iskopa) nego se to č inilo i u svim drugim s lučajevima. 10. Njihovi donji dijelovi su izdubljeni kao korito." Saraj eva i Foče. Gotovo redovno su ploče ih oveći neobrađeni kamenovi stavljani nepos redno ispod površ ine zemlje . Pretpostavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio stećak. u obliku čovječjeg tijela. Po prilozima koj" su bi li uz neke od tih skeleta. Obično je u jednoj raci nađen skelet. sa kružn im izrezom i jastučićem za glavu . Ponekad je mjesto kamena stavlj ana jedna relativno velika i debela ploča. a izvana su bili na dvije vode. kao sljeme. ra di pridržavanja steć ka.38 a onda i u okolini Jajca. U tim nasipima je često bilo i sitnijeg kamenja. Sarkofazi su se sastajal i od dva dijela.Nađen e su i rake u kojima su mrtvaci položeni u d . . koja je još bolj e poslužila u tu svrhu. ali o tome nemamo sa svim sigurnih podata ka. a onda obloženi i prekriveni kamenim pločama. a izrađeni su od mekog kamena (od mulji'ke). Poklopci su iznutra bili izdubljeni.

i pored toga š to su imali svoja postolja . u kojima je vršeno ukopavanje umrlih . Uz neke s kele te sa m nasao pniloge. samo ne od kamena nego od drveta. ali je jedan bio obložen drvenim daskama.i te tu . a gornj i za poklopac (sl. Stećc i su. uz dj e lomi č nu pomoć arheologa Ze· malj s kog muzeja u Sarajevu dr Irme Cremošni k.i s u hra s tovi il i lipov i trupci.kraja dobil o naziv po pravlj enju takvih sanduka . okov". iln. Skeleti su bili na goloj zemlji. u Bos ni) bio običaj pravlje nj a ovakvih san duka. Za ove sarkofage. Pripadal i su per iodu stećaka.Šao sa. og rađene i pokrivene debelim p l očama . grobni prilozi.po pravcu zapad-istok. Dubina dna raka se kre ta la od 120 do 150 c m ispod površine zemlje. Skelet i s u bili u drvenim kovčezim a . Jedan s kelet je bio pos tavljen dire ktno na zemlju . a druga dva su bila manja. a tri su bil a u drvenim sanducima . koji bi se mogli zvati i sanducima. Radi se. br. U rakama je nađen po jedan skele t.kao nadgrobni spomenici upotrebljavani i u srednjem vijeku. Bilo bi opravd ano pre tpostaviti da će dalja <is traživanj a tumu lu sa pokazati da s u . okovanim željeznim čavli ma.korita?'" Dragocjene podatke o a rhitekturi grobnica dalo je istraživanje u Os trošcll 'kod Konjica. 48 . Možda je i selo Kori ća ni iz toga . obavio 1953 . Rake su bile kamenim pločama ogra· đene . J edan od njih je imao promjer 6 m. Orij entacija grobni ca i skele ta je bila po pravcu zapad-istok. U svakoj raci je b io po jedan skelet. o turnu lusi ma i grobovima u njima koji su savremeni s tećc ima. U manjim tumulu& ima je na đen p o jedan s kelet. da kle. odnosno 150 cm duboko ispod površine zemlje" Kako vidimo. grobne rake u tumulusima su bile is te kao i one ispod steća ka.ni željeznim čavHma. s tim š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj strani. U većem tumulusu su bila dva groba ograđena kamenim pločama na slj eme. Sanduk je formiran približno u obliku čovječj eg tij ela" U vezi s tim napominjem da je donedavno u Irnijan ima i okolnim selima (obronci Vla š i ć planine. Iznad raka je bio zemlj ani nasip . Dna tih raka su bila o ko 200 cm duboko od vrha tumulusa i oko 150 cm od površine zemlj e. ali je jedna od nj ih bila na neobi čno velikoj dubini . u arheološkoj nauci se do sada mislilo i tvrdilo da ovakvi tumulusi pripadaju preistol'iji. s ti m š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj s trani. Orijentacija je bila ista . kao i s t ećai istoga lokalite ta. Rezu lta ti s u frapantni . Os trožac na Neretvi je prva iznimka u tome pogledu . odnosno koji se m ogu datirati u kasni srednji vijek.dno joj je bilo 245 cm is pod površ ine zemlj e. Iznad ra ka je bio sloj nasute zemlj e. Dna r aka s u bila 120. a u Bosrui i Hercegovini ilirs kom pe riodu . kao i ostale okolnosti govorili su o istom vremenskom periodu.n u grobovima ne kropola u okolin i Kalinovika. Rake su bile u obliku četverostrane l ežeće prizme .Sli č ne sarkofage. upotreblj avan. koji su po dužini pre reza ni. Najprij e su is tražena 4 groba is pod s teća ka u obli ku lij epo obrađenih i ukrašenih slj emenjaka. Kako znade mo. Dvije od njih su imale obli k če tve ros trane a dvije tros trane položene prizme (na slj eme) . koj e sam. a onda je donji veći d io izdublj en za ležište mrtvaca. tim prije što s u se i stećci i tumulusi nalazili na istom 1 0kaI. Mislim da su iznad njih ne kada bili stećci. u čvrš ćeni pločama i komadima neobrađenog kamenja'3 Na istom lokalitetu su istražena i 3 zemljana tumulusa . I način sahranjivanja. U jednome od njih su nađeni prilozi. godi ne. 10).

zaključeno 49 Poseban tip rake je kamenom ozidana četverostrana prizmatična šupljina ~komora). Treći tip je mka u kojoj je mrtvac ograđen pritesanim kamenim pločama sa svih strana i prekriven sa dvije do tri ploče koje su ponešto prelazile ivice rake. između ostalih. porodične. Neki grobovi su sadržavali po dva ili više skeleta. Treći tip raka je najbrojniji. na manjoj dubini. a nekada različitom tipu. a ponekad je stavljen u drveni kovčeg. nizovi ne bi mogli dosljedno slijediti i održati u toku sahranjivanja. u koje je polagan pokojnik i zagrtan zemljom. Tu je ranije bilo više stećaka. je da su na današnjim površinama bez stećaka morale postojati drvene nadzemne oznake. ali se uvijek pazilo da se ona donja. One su pripadale najstarijem tipu. uglavnom u obliku sanduka.koja ju je prekrivala. Drugi tip je ista takva jama. a druga 'se nalazila iznad ove. U nekim rakama Grboreza nađena su po dva ili po više skeleta. Iznimku čini 6 raka koje su bile postavljene po pravcu sjever-jug.im dužinama bile orijentirane po pravcu zapad-istok i bile su u nizovima-redovima okomite na pravcu orijentacije. zauzimao je 52% od ukupnog broja raka ove nekropole. iLi je daskama ograđen. ustanovljena takva dva slučaja . mlađeg groba. te sa stećkom na površini zemlje. U nekoliko slučajeva bočne ploče su bile nakošene tako da su se na sredini spajale. starija.kve rake vrlo rijetko pravljene i da su pripadale samo istaknutim feudalcima. iako se to ne može uzeti kruto. poslije njih je nastao dru~i tip. bez ukrasa i natpisa. koji su prosječno i nešto slabije klesani. a relativno je najmlađi treći.ka. i raka je izgledala kao krov kuće na dvJje vode. ali je u nju pokojnik polagan na dasci. ne poremeti. a upadno najmanje je bilo drugog tipa (10%). Nađeno je ukupno 265 raka i u njima 355 skeleta. iza toga je po broju zastupljen prvi (38%). što znači da su neke grobnice bile zajedničke. i inače. Izgleda da su ta. Nekada su obadvije mke pripadale istom.Najviše podataka o arhitekturi grobova pružilo je istraživanje u Grborezima . ali ih je najviše bilo sa dubinom od 80 do 100 cm ispod površine zemlje.između 1954.kod Livna. najčešće ovalnog ob\i. Više puta je umjesto daskom pokojnik ograđen neobrađenim ili samo ovlaš pri tesanim kamenovima ili pločama. ali su neki vremenom uništeni. Koji put je mrtvac u ovakvoj raci sahranjen u drvenom kovčegu." Kako je u Grborezima bilo mnogo V1iše grobova nego stećaka. i 1956. bez upotrebe drveta iH 'kamena. stvaranjem gornjeg. Nekada su se ra'ke dodirivale. U Bosni su. Na ovoj nekropoli je u nekoliko slučajeva bilo grobova u dvije etaže.u Turbetu kod Travnika" i u Donjoj Zgošći kod Kaknja'9 U grobnici u Turbetu je sahranjen Batalo. tepčija . Dubina raka varirala je između 60 i 150 cm. koje sam zajedno sa arheologom Zemaljskog muzeja u Sarajevu Đurom Baslerom obavio . Ustanovljena su tri tipa raka. jer je bilo slučajeva paralelne upotrebe. god'S Radilo se o nekropoli sa 86 steća'ka. sa pločom . Rake Grboreza su svoj. Prvi tip su proste jame u zemlji.46 Iz više elemenata zaključeno je da su proste jame u zemlji vremenski najstarije. jer se. Jedna je raka bila relativno duboko.

..na dvoru kralja Dabiše. a prekrivene su neposredno s tećcima u obliku ploča. jer su uz skelet nađeni komadići brokata.u Srimi. Pretpostavljam da je mauzolej imao i gospodar donj e Lašve . ali da su speoifični za neke primorske krajeve. Ustanovljeno je nekoliko takvih crkava. sasvim rijetka. istina .knez Vuk. ispod utvrđenog grada Sokola na Pivi.SI Mislim da se uz navedene osnovne tipove grobnica ispod stećaka može navesti još i mauzolej . jer je raku od steć'ka dijelio nekad veći. ali je svakako neko od tadašnjih uglednih ljudi." Pokojni·k je sahranjen u kameni sarkofag od muljike.57 ili nedavno otkrivena ruševina crkve Hercega Stjepana u Sćepan-Polju. Pošto se oni vremenski ne mogu odvajati od stećaka na istim nekropolama. Dotle smo stećcima nazivali nadgrobni'ke koji su bili na površini zemlje. a vjerovatno i neki drugi feudalci.ković Banjanin. tim prije ~ko imaju još i ukrase . ali značajna pojava. a na ovoj opet veli:kli stećak . u okolini Nikšića. gdje je nađen veli'ki stećak u obli-ku sljemenjaka koji vjerovatno pripada Hercegu Stjepanu. 50 Komore su bile izidane sve do površine zemlje. koji je smješten u zidanu raku dužine 205 i širine 105 cm ." kao i feuda lac Radovan Pribilović iz Ričice kod Kaknja. koji je s jedne strane imao ulaz. koji se smatra hlkovno najvrednijim primjerkom stećaka uopšte. Uz kostur su nađeni ostaci brokata. a u Donjoj Zgošći se ne zna pokojnik. čija je nadgrobna ploča sa natpisom i scenom lova na vepra nađena u Gračanici 'kod Visokog. mislim da spadaju u stećke. ss 50 . ili nekom iz njegovog najbližeg roda. zatim Jelene Grube i kralja Ostoje. Ispod te ploče bila je tekstilna zavjesa. Smatram da je bilo još nekoliko t. ali o nj'ima nemamo sigurnih podataka. a iznad groba mu je bio poznati vrlo ukrašen veliki sljemenjak.rkvih i sličnih mauzoleja. npr. Raka je bila pokrivena pločom. Takav spomenik je imao tepčija Batalo.SJ zatim da su mauzolej e mogli imati ti veliki :kaznac Nespina. bez zemljanog sloj a. pričvršćena gvozdenim čavlima . najstariji sin tepčije Batala (?)."i i stećci kneza Vlaća Bijelića i vojvode Vukosava Vlaćevića . Petar Bakula navodi da su u Hercegovini pojedine grobnice solidno ozidane i prema površini zemlje luČlno završene. nekad manj-i sloj zemlje. a onda je nad samom grobnicom postavljena velika i široka ploča. Takva je. Grobnica i stećak su bili ograđeni i zaštićeni dosta visokim zidom. U zidovima grobnice iznad sarkofaga bile su il<onzole koje su držale unutrašnju pokrovnu ploču . čija je nadgrobna ploča sa natpisom nađena u Malom Mošunju kod Travnika. Slične rake (ozidane komore) nedav· no sam našao na tri nekropole u okolini Sibenika . gdje je nađena njegova nadgrobna ploča sa natpisom. 55 Neka vrsta mauzoleja su i zadužbinske crkve sa grobovima i steć­ cima ktitora. i to isključivo u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori.ku sljemenjaka. crkva u Vlahovićima kod Ljubinja. U jednom zidu grobnice bila je uglavljena manja ploča sa uklesanim epitafom ćirilicom. Rogoznici i Ivinju. gdje su sahranjeni vojvoda Cvjetko Banjanin i· knez Grbač Cvjet. pa sam se pitao da li možemo smatrati s tećcima i ovakve nadgrobnike. bio je stećak u ob].kao i drugi stećci. ali ne neposredno nad ralkom.koji je. Iznad toga.S6 zatim crkva u Petrovićima . u kojoj se nalaze grobo.

U svakoj od takvih raka sa dva ili više s keleta jedan skelet je bio II uobičaj enom normalnom položaju. pretpostavio sam da je žena mogla biti sahranj ena u priVlidno mrtvom stanju i da je kasnije oŽJivjela i prevrnula se u grobu. Kod ostalih se to nij e moglo sdgurno utvrditi zbog trošnosti nađenih kostiju. bio je . dakle. pa i više ukopa. U dva s lučaja u Grborezima su noge bile nešto iskrivljene i skupljene.p a se misli da se radi o ljudima 'koji su za života imali bolesne i krive noge .koj i je bio u normalnom položaju. Takvih pojava je bilo i izvan Grboreza . dok su kos ti drugog ili drugih skeleta bile pažljivo složene u hrpu. u Bosni.9 U vezi s bim napominj em da sam na nekropoli steća ka u Oborcima kod Donj eg Vakufa. nego . nauznak. Sasvim opružene mke u z tij elo našli smo u 51 slučaju.kostur sredovječnog muškarca sa 51 . a bilo je i nekoliko takvih u kojima su na đena po tri ili po če tiri skeleta. ili da je sahranjena živa i na taj način kažnjena za neko djelo kojim se ogriješila o moralne norme tadašnjeg društva. iako je to bila najčešća pojava.trbuh.63 Rać Galčić. U 120 slučajeva ruke su bile prekrštene na grudima ili na trbuhu.potrbuške. . nego na . vjerovatno porodičnih grobnica .. koje su bile odvojene i stavljene uz lobanju onoga skeleta koji je zauzimao nonnalan položaj. da bi se moglo zaključiti da je mrtvac sahranj en u sjedećem položaju. našao skelet mlađe žene koji je bio u takvom istom položaj u . Deset primjeraka od ovih imalo je jednu r uku nešto uzdignutu prema vratu ili glaVIi. Znači d a rake nisu služile samo za jedan ukop. i zaj e dni čkih. Razmi š ljajući o tome. Od ukupno 355 nađenih skeleta u Grborezima položaj ruku je ustanovljen u 218 primjeraka. u okolini Rogatice. a druga prebačena na grudi ili trbuh. U 39 s lu čaj eva bila je jedna ruka opružena.i za dva. 8. U Grborezima je na đen vrlo zanimljiv i jedinstven skelet žene koja je jednom rukom zagrlila dijete š to znači da su majka i dij ete istodobno umrli i zajedno sahranjeni·' U Grborezima je bilo više raka u kojdma smo našli po dva skeleta. bilo da je lijeva ili desna šaka stavljena odozgor." u istraženom grobu ispod slj emenjaka u Ljuborn'išlju (Žepa). ll Z noge 'iIU uz mke onoga . Jedinstven je slučaj jedne žene u Grborezima koja nije bila položena na leđa . u okolini Trebinj a. sah ranjen je sa prekrštenim rukama. sa glavom na zapadnoj. il i s·keleta bez glave (masakriranja ili deIkapitiranj a). Približno ista ili s lična situacija je bila i kod istražendh grobova izvan Grboreza. .SAHRANJIV ANJE Rekao sam već da smo u Grborezima i drugim mjestima istraživanja grobova ustanovili da su mrtvaci redovno polagani u opruženom položaju. istražujući jedan grob ispod s tećka.kako se to običavalo u preistoriji _ Nije bilo ni polaganja na kuk. a nogama na i s točnoj strani. 59 % slučaj eva se odnosi na prekrštene ruke. Nije nađen nij edan skelet u s kvrče nom stanju .62 (Sl. a nije ustanovlj en ni neki slučaj osakaćenog skeleta. Prema tome. Bilo je. i to redovno u rakama sa kamenim okvirima i kamenim pokrovom. osim lobanja.) Od izvjesne važnosti je i položaj ruku sahranj enih. čiji se grob i s tećak sa natpisom nalaze u Veli čanima (Popovo polje ).60 Za takvo odveć slobodno rezonovanj e ni sam našao povoda ni :potvrde u Literaturi koja mi je bila dostupna.

še je bilo predmeta od srebra. pa ni od odjeće.15 u Vrućici kod Teslića nađeni su zlatni i srebrni prstenovi i . i to u 57 raznovrsnih primjeraka od zla ta. nalazimo u l. mi ga. pa ča k i u Srbiji. Već ' sam naveo da su u nekim grobovima nađen i ostaci brokata. dijadema. Među tri m. ogrlice. Trojagodne poz l aćene bile su naj onti· ljeniji ženski nakit u Grborezima. ipak.:ivanjskom polju. ruke odraslog muškarca su bile ispružene. nego srebrni i zla tni brokat.. š to neminovno govori o bogatim ljudima. Najvredniji i najbrojnij i arheološki materdjal su naušnice. u jednom grobu uVeličanima.81 Ipak.13 kao i u još nekim mjestima.77 u Biloj kod Travnika nađeni su č ipka na kapica i novčići.. i taj mali broj nalaza je dragocjen. npr. na dvojagodne sa kruškolikim privjeskom (sl. prstenovi i 'igla. evo. Doboja. U 73 rake (28%) bili su prilozi. u Lici.1' a u grob ovima kod Ostrošca. dugo održao . za sada izgleda da je najviše rađen u radionicama Splita. u grobu Goisave. u veći ni s lučaj eva ispitanih pojed inač­ nih grobova ispod s tećaka nije se našlo ništa od priloga. dugmad. S naušnice.66 U više ispitanih grobova n ađeni su ostaci tekstila. Ta ko su. bilo je metalnih dugmadi .. a bilo je i novčića . ja dranski h otoka i rijeke Zrmanje. granulacij e i fili grana visoke umjetničke vrijednosti. srebra i pozlaćenog srebra. Nađeno je 146 predmeta od metala. koji s u mogli da nabave taj luksuzni artikl iz inostranstva. Zanat· ska obrada je u tehnika ma lij evanj a. !kopče. a li se on. iskucavanja. zatim na trojagodne naušnice.. Zaista. One su nađene u 27 grobova. nedaleko od Konjica.prekrštenim rukama. žene Radiča Sankovića. Biskupu. naušnice sa grozdolikim privj esci ma. Bugojna. raznovrsnošću i kvalitetom izrade.. Os tavljanje priloga uz pokoj nike je paganski ob i čaj. npr.komadići brokata/O kod Kupresa su nađen i fragmenti kerantičkog posuđa. Sibenika i drugih dalmatin!>lcih gradova .. bronze i želj eza . Među tri m. zatim rame vrpce i dio kape s kraja XIV v." a u gr obu ispod sljemenj aka u Os trošcu kod Konjica. u Grborezima.'7 Tekstil je nađen. a nađen je i dalje ako Capljine. za tim u Puhovcu .1' Turbe tu kod Travnika. protiv kojega se . Moglo bi se pretpostaviti 52 . zaponi za pojaseve. br. Donjoj Zgošći i u još nekim mjesti ma tekstil nije bio ob i čan . Općenito je vladalo mišlj enje da j e u na§im krajevima u razdoblju stećaka taj običaj bio sasvim i ščezao. nađeni su dijelovi brokatne h aljine. itd." Humskom 'k od Foče!9 Veličani ma kod Trebinja. po čemu se može zaključiti da je postojao običaj sahranjivanj a umrlih u odjeći. u z skelet gosta Milutina. 80 Stariji hrvats ki arheolozi su tvrdili da je taj dalmatinsko·hrvatski nakit specifi čan za period od IX do X v. u Humskom. u selu Biskupu kod Konjica. npr. Najv. keramike i dr ugih materijala. U Humskom .79 Našli s mo takva 34 primjer. Od istih materijala i iste zana tske obrade na đene su naušnice u š iroj okolini Splita u još veće m broju nego u Grborezima. Veličanima. nađena j e staklena čaša bolje izrade. vezan za doba hrvatske države Trpimirovića i da j e ograničen na područje i zmeđu mas iva Dinare.1 1 Donjoj Zgoš6i kod Kaknj a. zlata. 11) i na kolutaste naušnice. 78 Prilozi koji su nađeni u Grborezi ma u godn o su nas iznenadili svojim brojem. u Po povu. nađeni ostaci srebrnog i zlatnog brokata koji potječu iz XIV i XV v. To su naušnice. Tupbetu.kršćanstvo energično borilo. Tipološki su one podijeljene u obične karičice .kod Zenice.70 Bis kupu kod Konjica.ka.

Sl. II.ica sa kruš kolikim privjes kom od srebra sa nekropole II Grborezima kod Livna. 12.4 3 1 o Sl. poz l aćenog Par l rojagodni h nau š n. jednog groba II Grborez ima 53 . - Dijelovi metalne pojas ne kod kop če j z Liv n ~.

metalnih ogrlica (torkveza) i ogrlica od metalnih bobaka i bobaIka od staklene paste. Nađeni su uz glave. Ta okolnost upućuje na zaključak da je u zapadnim krajevima Bosne i Huma cirkulirao sjeverotalijanski novac.da je otuda unesen u Bosnu. U Mrškima kod Vlasenice postoji stećak sa natpisom koji nam kaže da je tu sahranjen zlatar Divac. One su bile od pijeska i gline. što znači da su i ovi slojevi imali uslova i smisla da. Kasnije su radili u svojim radionicama . bez ukrasa. Uz skelete Grboreza. Padovi i Tridentu. Ali. kostura pijevaca i dr. Vjerovalo se da će odlazak na drugi svijet pokojniku biiti olakšan ako se poputbina plati. zbog čega se. Gotovo svi su srebrni pikoli. proste izrade.j unosili dosta vlastitog umijeća u svoje proizvode. biće to važan argumenat da je zanatska obrada tekstila u XIV i XV v. To su ženske kapice. pretežno kod lobanj a. na nogama ili na drugim mjestima . ili u drugim susjednim državnim teritorijama. okrugli i pravougaoni. i u Bosni u XIV i XV v. U 21 grobu bilo je 30 komada novčića. odnosno u Hercegovini. Takav nakit je ranije pripisivan višim društvenim ·sloj evima. po mome mišljenju. mogu smatrati bosanskim.6 Tekstila je sigunno bilo više. bio je običaj u antičkom periodu. Znatan broj ovih novčića je nađen u us·tima pokojnika. bio je prilično razvijen zlatarski obrt. Pretpostavljam da jo u Livnu bila jedna bolja zlatarska radionica. odnosno sa Italijom ' 5 U drugim krajevima Bosne i Huma. ali su one rađene u mnogo originalnih varjjanti. najviše kovani u Veneciji." 54 . metalnih dugmadi. U 14 grobova smo našli fragmente tekstila. jer je zlatara bilo i na selima. idu li korak s običajima svoga vremena. bez ukrasa i signature. u Bosrui bila na visini onih u Dalmaciji. Cini se da nekropola u Grborezima pripada n. Ima razloga za pretpostavku da je ovdje vladao običaj pokopavanja u haljinama. slavenskoj gradišnoj keramici '8 Među ostalim malobrojnim predmetima bilo je prstenja od tankog srebrnog lima. ali su to bili uglavnom dubrovački dinari. obolusa. Zanimljivo je da u Grborezima nije nađen nijedan bosanski novčić. Oni 'Su od želj eza ibronze. Vjerovatno su Bosanci učili zanat ili se usavršavali u dalmatinskim radionicama. sukno i sitni fragmenti brokata. pa i imućnijim seljanima. tzv. car Dušan je bio prisiljen da zakonskim propisom zabrani rad zlatara na selu i da zavede vrlo stroge kazne za krivce. dok su ostali bili na raznim mjestima uz skelete. žem plemstvu. Ostavljanje novčića u grobovima zadržalo se čak do naših dana u našim krajevima. a potječu najviše iz XIII i XIV v.'2 U Srbiji je u to doba bilo još više zlatara. a to znači da se trgovalo sa Dalmacijom. ali se on brzo kvario i pretvarao u prah. ponekad su nađeni novčići li grobov-ima. nožića. tamnosive boje. a onda u Veroni. Cipkaste ženske kape nađene su i izvan Grboreza (oko Travnika) ' 7 Ako se utvrdi da su one domaći rad. Brokat se uvozio i mogao ga je nabaviti samo imućniji čovjek. Zbog toga što su seoski zlatari krivotvoriLi zlatan novac. nađeno je 6 zemlj anih posuda. Brojan i umjetni6kli rađen nakit u Grborezima upućuje na misao o ekonomskom prosperitetu i smislu za umjetnost. Stavljanje novčića u usta. Akvileji. jednostavnisu. ali i u najstarijem kršćanskom. 84 U 13 grobova je nađeno 15 komada zapona za pojasove. Pripadaju tzv ." Naušnice Grboreza tipološki pripadaju dalmatinsko-hrvatskom kulturnom krugu. ugledaj ući se na feudalce i susjede bliže moru. pozlaćenih dijadema. vrpce.

ponekad plećka od živi nčeta. Ipak. jer je bilo nužno da se počaste učes ni c i u sprovodu i sahrani.o NEKIM GROBNIM OBIČAJIMA O opremanju mrtvaca. Da su se na groblju pravile gozbe u čast i pomen umrloga.). a i u zemljanim loncima je ostavljano nešto od tečne hrane. 13. Čini se SI. vino i dr. A vatre su bile potrebne da se nešto od jela skuha ili ispeče. ugljevlja.terature poznato da se u srednjem vijeku jedno vrijeme protiv toga običaja borila i rimokatolička crkva.'" Opravdano se pretpostavlja da se na samome groblju igralo posmrtno kolo. ne ki nalazi u rakama i u zemlji iznad njih . Misao o tužnom kolu dolazi zbog toga š to je iz Ii. kao i zbog toga š to bi i predstave kola na s tećcima mogle da se odnose na ta tužna kola. brava i živadi koje su nađene pomi ješane sa zemljom naba če nom na rake. kao i neke karakteristi. Funkcija ov"h udubljenja na s tećcima još nije proučena. iz čega se vidi da su na samome groblju lože ne vatre." Na vodoravnim stranama neklih stećaka ustanovljene su o kruglaste jame. daju nam povoda i materijala da pretpos tavimo izvjesne običaje. prenošenju na groblje. 55 . Tako je u više raka i slojevima zemlje iznad njih nađeno komadića nagorenog drveta . za ulj e.ke samih stećaka. Možda je uz kolo bila potrebna i vatra. vidi se i po kostima goveda. to smo i jame na s tećcima nazvali istim imenOIn . ponekad većih dimenzija. koje se zovu "kamenice" iH "vodenice". "Kamenica" na jed nom stećku iz Panika kod Bil eće. Ponekad je hrana stavljama uz pokojnika u samu raku. od kojih su ne ke ne samo hj epo izrađe ne nego su još i tordiranim vjenčićem oivičene. o ceremonijalu na samome groblju i o drugim običajima vezanim za sahranjivanj e nemamo ni najosnovnijih podataka i o tome možemo samo da nagađamo i zaključujemo po nekim analogijama. Pošto su ona s lična jamama koje seljani dubu u kamenu za svoje razne domaće potrebe (za hvatanje kišnice ili nalijevanje vode za živinu.92 Na nekim stećcima smo našli i pravougaona udubljenj a. pa su u nekim grobovima nađene kosti pijetla i kokoši.

. )'5 Običaj je najprije zabilj ežen u Makedonii-i.im cvijećem i stavi posljednja. slično dačama koje se sve do danas obavljaju na pravoslavnim grobljima. "idi se po tome što se i oni. riječne ili bunarske vode. potom pažljivo vade kosti. vladati prijateljstvo " Izgleda da je na teritoriji stećaika postojao jedan osobito zanimljiv običaj koji je do sada ostao malo poznat i uglavnom neprou čen. nadomještala nedostatak izvorske. kojoj sveštenik. naričući. počev od nogu. očita malu molitvu. a onda se. gdje nije bilo izvorske vode ili rječice. pozivaju bližnji da operu njegove . to je sasvim izvjesno. PERITE IPRISTUPAJTE . Koliko nam je poznato taj običaj je bio najrasprostranjeniji u Makedoniji.na Braču.i u nekim drugim krajevima naše zemlj e . zatim ih u je dnom malom :koritu operu čistom vodom. kada su se zbog krvne osvete ili iz drugih razloga zavađena bratstva izmirila. Muškarci otkopavaju grob. Najvjerovatnije je da su upotrebljavana za ostavljanje hrane ili pića. kao neke vrste garanci je da će ubuduće i z među njih. pored ostaloga. ili u blizini rječica. počev od lobanje naniže. Radi se o takozvanom dvostrukom ili ponovnom sahran jivanju. pa i preko granica naše zemlje . Možda je voda u velikim pravougaonim udubljenjima. u prisustvu sveštenika. Vrećica sa kostima se potom odnese u crkvu i stavi ispod propovjedaonice. i to obrnutim redom.i u vodi i vinu operu kosti. a onda .u Austriji. poslije večernje službe. npr. Sutradan se obavi opijelo. U okolini Debra .kosti (BRATIJE. u Crnoj Gori. a u drugom vinom. prijatelja i poštovalaca. slično 'kamenim koritima.t vaca obavljala je porodica umrl oga. Pokojnikova lobanja se okiti bosiljkom i drug. Nakon pranja kosti se stavlj aju u platnenu vrećicu. prihvataju te kosti. Neposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja našao sam u natpisu stećka vlastelina Miroslava Ra §kovića u Pošćenju kod Savnika. član ova porodice. svrstani u povorku. zatim u staroj i istočnoj Srbiji. 56 . izvade se .da su ova udubljenja na stećcima bila potrebna u vezi sa nekim običa­ jima na groblju. ostali učesnici. gdje sveštenik najprije očita nekoJi. baš kao da se radi o pravoj sahrani. Rekli su mi da se u njima miješala krv zavađenih plemena i brats tava. U vezi s ovim napominjem da je zapažena tendencija zasnivanja nekropola sa stećcima u neposrednoj blizini izvora vode. Grčkoj i Rumuniji. otkopavanje mr. Obi čno 3 ili 7 godina poslije sahrane grob se otvori. Da su bunari'. krenu na groblje. odnosno tendencija izgradnje bunara i li čatrnja (cisterni) na samoj nekropoli ili uz nju. U okolini Trebinja i Bileće čuo sam od nekih mještana zanimljivo objašnjenje za pojavu okruglastih manjih . a prisutne žene. nakon čega članovi porodice'.. čatrnje stvarani u isto vrijeme kada i nekropole.9J Nije poznat razlog osiguranja vode uz nekropolu. u sjevernim krajevima Slovenije. što se služilo prilikom gozbe kod samoga pogreba. umjesto mržnje.. i to subotom poslije podne. obično n~kon 3 godine od sahrane. u kojem se. ali da je voda bila potrebna. pripisuju Grcima ("Grčki bunar").:kamenica" na stećcima. Znači. dolazilo je do miješanja njihove 'krvi u "kamenici" na s t ećku. obavi ponovna sahrana. u nekim vlaškim selima sjevero i stočne Srbije. poput stećaka.ko molitvi i na kraju jedan od učesni·ka spusti vrećicu sa kostima u raku.

Zatim sveštenik polije kosti uljem. a ·a ko je to bila žena. što se objašnjava vjerovanjem da je pokojnik za života počinio mnogo grijehova.Ji manas tirsku kosturnicu (. Bilo je i drugih grobnih običaja.9s Prilikom istraživanja grobova u Bosn. odnosno da postoji mnogo sličnosti . gdje smo u nekim rakama našli i po 5 ukopa ." U opisu toga običaja u okolini Debra navedena je i mogućnost da se prilikom otvaranja groba naiđe na tijelo koje se još nije raspalo. utvrdio je da se u Sloveniji grobo. kos ti su stavljane ispod Hristove ikone. Obi čno se peru kosti loba nje.i i Hercegovini na više mj esta su nađena po dva ili po više skeleta u ra'kama. zatim da su kosili u crkvi ostajale po nekoliko sedmica (ako se radilo o muškarcu."i otvaraju sedam. onda ispod Bogo rodi č ine uko ne). Matičetov. zatim da se običaj odnosi na u glednije ljude sa ciljem da se takvim pokojnicima još jedanput izrazi ljubav i poštovanje. zasnovanog na vjerovanju da duša pokoj ruka može slobodno da ide na drugi svijet . npr. da su obično kosti ranijeg ukopa brižlj'ivo sa kupljene i složene u jedan kraj rake. Običaj se smatra dobrim djelom..9' Dr M. tom prilikom vršeno i pranje kostiju. u nekim s lučajevima se kosti nisu vraćale u grob. npr. ponegdje je vladao običaj pranja kostiju starog ukopa i ostavljanja tih kostiju na hrpi uz novi ukop. k akvi su. Boš-ković mi je rekao da se ponovno sahranjivanje obavljalo. uglavnom radi pokopavanja novog smrtnika u staru grobnicu. Ako se radilo o otvaranju grobnice radi novog ukopa.koskarnicu"). a smatra se kao pomoć da okaje i očis ti grijehe.. a onda se sa ostalim kostima (sve se obavlja na samome groblju) zavežu u bijelo i č is to platno i stave pokraj novog ukopa. Sav taj posao prate odgovarajuće molitve. da li je. . Postoje i još neke varijante ovoga običaja .. a da je lobanja stavlj ana naporedo sa glavom novog pokojnika. zbog čega ne možemo takve slučajeve sigurno tretirati običajima dvostrukog ili ponovnog sahranjivanja.t ek kada se tijelo potpuno raspadne. Iz nekih drugih zabilježaka vidi se da je negdje grob otvaran nakon 7 godina od sahrane.99 Nije poznato kako je to otkopavanje raka i sahranjivanje novih pokojnika obavljano u Bosn i " Hercegovini. ustanovljena u Makedoniji iJj u istočnoj Srbiji. a onda motikom sa sve četiri strane obori malo zemlje u raku. Naroč ito je to evidentno u Grborezima.. devet ili dvanaest godina poslij e sahrane. ali mislim da je vrlo vjerovatno. Đ. da se još uvijek obavlja u Hilandaru. o kojima za sada znademo sasvim malo. i izrazom poštovanja prema umriome. barem sa s lučajevima ustanovljenim u Sloveniji.")() Prof.došao sam do uvjerenja da se radi o ostacima starog slavenskog paganskog običaja. itd. 57 . koji je jedini od naših domać ih naučnih radnika ovaj običaj sistemat&ki ispitivao. Pri tome su mnoge okolnosti govorile da se uglavnom radilo o ukopima u razno vrijeme. nakon čega i ostali muškarci pristupe zasipanju i zatvaranju rake. nego u opštu seosku . Razmatrajući razloge " pobude ovoga običaja.

Petrić. 175--206. Stećci centralne Bosnel Sarajevo 1967. Radovi XXIV Naučnog društva BiH. Hrvatska revija XVI. Petrovi ć. Petri ć. d. 257-270 . Sarajevo 1934. Be š lagi ć. Naše starine I. II V. Zagreb 1863.obraćeno mj esto. I I Isti. Be š la gi ć. Staninar VII-VIII. 3. Sarajevo 1967. u Muslimanske junačke pjesme. 19. 26. Stećci u Imotskoj Krajini. ograničeno . Naše starine II. 150. na istom mjestu. 3-4. Jugos lavenski list 25. 25 S. 96. 569-576. Starinar XII. Vlaška teza o bosanskohercegovačkim stećc ima. Be š lagić . na istom mjestu. Palavestra M.. Starohrvatska prosvjeta I. Stećci centralne Bosne. u J. Beograd 1%1. Petrić. 202. 1 Spomenik sa nazivom obrok vidio sam kod manastira Temske. . Beograd 1956.237-246. D. 28. u S. Beograd 1955. Mandić. Prilozi Instituta za istoriju XI-XII. 58 . Paris 1968. Kalinovik. A.. Zagreb 1931. BeŠlagić. 103.. br. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVII. Starohrvatska prosvjeta. Truhelka. Porijeklo stanovništva (u Imijanima). . Bešlagić . Kalinovik. Nevesinjski stećci. IlO. Zagreb 1954. Petrić. 92. Petrić. Turcizmi lt srpskohrvatskom jeziku.. 54-55. 369. Bešlagi ć. I S. Palavestra M. s.! Zahvaljujem prof. Bešlagić. 40 Isti. Starobosanski mramorovi. 34 S. Stećci centralne Bosne. T. (určić. Kako su naši bogomi/ski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob. Naše starine XIII. S arheologom kroz Travnik. Sarajevo 1934. 39 S.NAPOMENE I C. . 120. SL ećc i u dolini Neretve. n. 35--39. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu VII. III serija. Prou čavanje i zaš tita stećaka. • C. 16 P. Zagreb 1895. Zagreb 1960. 109. Benac. Palavestra _ M. 176.. 168. Sarajevo 1891 . sv. Sarajevo 1950. Stećci u Bitunjoj. s. 15. Gunjača. Bešlagić. O s t ećc ima. br. Prou čavanje i zašt ita stećaka. 39. N . Truhelka. 3 P. Sarajevo 1962. l1 V.. II S. 177. IV). 16. Curčić. Palavestra M. XII 1940. 601---602.. Be š') ag i ć . Naše starine IX. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XIX. l! V. lS S. na istom mjestu. Naše starine I. Istorijski časopis V. d. Sarajevo 1954. Sarajevo 1964. 19 M. Skaljić. 16 Isti. 29 S. Cremošnik. Rije tka vrsta nadgrobnih 5pome nika u kumanovskom kraju. Beograd 195&-1957. Sv. Poviesl Qkru žja makarskoga. IS V. Sta znači kamenovati . Sarajevo 1953. Sarajevo 1972. 11-12. Marković. 6 L. isto tamo. (Etnologija). l j V. 24 V. A. Curčić. Sarajevo 1954. If S. sv. Naša starina VI. Kadiću na ovom obavještenju i odobrenju da ga mogu objaviti. Sarajevo 1965. Kako su naši bogomilski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob· ne spomenike. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uZepi. n. Kaer. Stari grad Jeleč u Podrinju. 10 V. Curčić. d.227. 114-115. II S. Obredne gom ile. n Isti. 239-243. N. Prinos poznavanju porijekla i načina prijevoza stećaka. S. II I. Be š lagi ć. Radimlja. 41 Isti. Kup'es. Glasnik Zemalj s kog muzeja u ::'. 100-102. 370. " S. i 27. l. znak. Katić. Sarajevo 1952. 3-4. sl. i s točno od Niša. 175.. 35-39. lO V. Sarajevo 1975/1976. Kađčić Peko. 168. I I S. Palaves tra M. J.384-385. Sarajevo 1964. Napredak IX. Križ na Ciovu 1970. sl. II A. 111-119. Boljuni. n. Arkiv VII . Stećci Du vanjskog polja. br. RukoVis o s t ećcima u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Beš la g ić. Misli se da taj naziv znači biljeg. N. Petrić. Sarajevo 1962. Sarajevo 1953. II V. Sarajevo 1962. Skobalj. M S. 139-145. 132. ne spomenike. . Napredak IX. Sarajevo 1967.1rajevu III (knj . Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika.

ss Isti. B eš lag ić i Đ. Nadgrobn i s pomenici po rod ice San kovića u selu Biskupu kod Konjica.IV. Saraj evo 1967. Stećci u dolini Neretve. Sarajevo 1937.. S.. Sarajevo 19. d. Beograd 1951 . 6l Isti. 111-119. Sarajevo 1971. Dva kronološka pitanja sta rohrvatske arheologije. Naše starine X . 25. 411-416. 44--48. naročito str. Basler. St ećc i u okolini Vlasenice. Sl P. Sarajevo 1964. d. n. T. g. Popovo. Basler. st Isti. Basler. N .). Sarajevo 1966. XIII. " Spalati 1867. 127-139. naročito 74. T. I skopavanje Crkvine u Zgošći 1948.. 66 S. " S. Grborezi. Sarajevo 1967. N. M S. Cremošnik. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu V. Crkva pod srednjovekovnim gradom Sokolom. Bešlagić. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sa· rajevu XXVII. 110. Beograd 1972. III serija. 365-374.. Be š l agić. 210. Beš lagić i Đ. n. s. Sarajevo 1967. 16 i 63. Truhelka. • J Isto tamo. sl. 157-1 66 i Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu XII (Arh. Glasnik Zemaljskog muzeja VII. Vego . Grborezi. 443. 20. Sarajevo 1934.93. Basler. 46 Isto tamo.54. Sarajevo 1964. Be š la g i ć. Basler. I skopa vanje Crkvine u Z gošć i 1948. .. 67..4 11--416. d . g. Godišnjak zaštite spomenika Hrvatske I. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXVIII. 6S V. II T. 6 1 S. X. Beš lag ić.. n. sl. Sarajevo 1950. S. 98-99. na istom mjestu. Beš l agić i Đ. n. Naše s tarine II. Sarajevo 1965. . Sarajevo 1950. . S. Truhelka. II M. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu .59 ~l S. Sarajevo 1966. 11 M. Vidi i plan nekropole prilog 3. 56 Isti. N. 8b-88. Starinar XVIII. B eš la gi ć . Be š lagi ć i Đ. . Iz usorskog kraja i okoline. 121-122. Bakula. 69 V. Popovo. Sarajevo 1952. s9 S. Grob i grobni spomenik gosta Milutina . Vuletić Vukasović. lS I s ti. Starinar Il. n. Sarajevo 1955 (Arheologija). 110 S. ~ S. d. St eće i tl okolini Sibenika. 93. 144-148. 248-249. Grborezi. Zagreb 1956. Kupres. Slećci. 4< Isto tamo . Palavestra M. Ljubinje. 93 . 103-104. Ste ćc i u dolini Neretve. 11 S. IV. .. 197. Grobnica t epči j e Batala. 110. 28 i 64. n. Naše starine II. iBasler. 223.79. ~1 S. n. d. 206-211. d. so Lj . d. Kovačev i ć. Zagreb 1975. Sarajevo 1966. 12 l. S. Sarajevo 1892. Metalni nakit belobrdskog tipa.. Starinar XXIII. tJ I sti. 10 S. Skari ć. kataloška-topografski pregled. centralne Bosne.365-374. . Starohrvatska prosvjela. T ri natpisa u selu Pe trović ima. Glas nik Zemalj s kog muzeja u Sarajevu X . Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (sveska za is toriju i etnografij u). 95-96. 93. n. d. Truhelka. Popovo. 49 I.. Basle r. Be š l agić. . Naše starine II. Be š la gić. B eš lagić. Ka raman . 75-76. N. Dragičevi ć i V. s. Sarajevo 1915. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. 194. 5. Sarajevo 1954. 18 1.. ~ S.. St ećci centralne Bosne. 6. 67-79. Bešlagić. Bešlagić i Đ . S. Beš l agić i Đ. 76 P. s. 111-119. Cetinje 1957. B ešlagić i Đ. 81 S. 31-32. 210. Cremoš nik. Grobnica tep čij e Balala. sv. Sl C. Stećci tl dolini Neretve. Sarajevo 1915. SI M. Sarajevo 1964.. knj. Shemalis n1U5 . Ivović. Sarajevo 1954. Sarajevo 1964. s. B ogu novi ć. 105. Cremošnik.. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu V. " S.. d. d. Starobosanski natpisi iz Vlasenice. Bešlagić. 1'9 S. 3. 258-265. 175.. 64. ćorović-Ljub inko v i ć. I storijski zapisi X. 4a Ć. 7l C. S1 J. Stećci centralne Bosne. Be š la gić. Be š la gić Steće. Petrić . Sarajevo 1957. n. Be š l agić. n. 131.

. H M. s. 209. Save) IX i X. n. Beog rad 196 1. 193-212 . N. • S. B eš l agi ć. n. Mati četov . Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Vel jić. 437-439." S. Glasnik Lemalj skog muzeja u Sarajevu.. Livno je pripadalo Hrvatskoj driavi. 91-92 . Kupres. Basler. XXIX (Etnologija).211. N. 8b-88. O običa ju "dvostrukog sahranjivanja" kod naših naroda... (U X v. 100 S. Sarajevo 1 1962. Isti. 96-97. s. " S. Beš l agi ć i Đ. d. n. d. . n.) " Isti. Be š la g i ć i Đ. Ka/il1ovik. Slove nski etnograf VIII. 93. Slovenski etnograf VI-VII... Srpsk e narodne umotvorevine. d. 45. B e š l agić. ft S. O običa ju . Bra tstvo (Društva sv. • Isti.dvostrukog sah ran jivanja" kod naš ih naroda.. t j Is ti.. 17 Vidi napomenu br. d. " Isti.. n. Beograd 1902. Um ila in v prI zavila lobanja pri Slovenci/l. Sara jevo 1954. Stećci Ll Brot njicama. d. fl S. 14. Sarajevo 1974. n. sl. Ljubljana 1953-1954. (E tnologija). 97.. 203-207. K prekopavanju mrliče v pri S/o van ih.. " I<ti . Bas le r. 60 . n. t9 Isti . n. M Isti. 46 i 96.5--J176. s. Anali Hi storij skog inst ituta u Dubrov· niku VIII-IX. 72-78. Boljuni. XXIX. običaji i verovanja iz Debra i okoline. B eš l agić i Đ. d . to Is ti . 85-86. 231-254. M . d. B eš l agić. . N. 17. d. 90--9 1. Ljubljana 1955. 195-196. 198. 78 .. 63. Dubrovnik 1962. Starilwr XIl. Sarajevo 1974. Basler.

Srbiji i sjevernoj Albaniji.' Kaer se obratio Jirečeku s molbom da ga on. To je i razumljivo zato što do prije nekoliko godina nisu bibi popisani svi stećci. pokušao da utvrdim i obrazložim teritorij tih spomenika. ako su specifični samo za našu zemlju. obavijesti o tome kako sa stećcima stoji u Bugarskoj. a da će se naći i u svim drugim slavenskim zemljama. kako su oni raspoređeni i dokle se sve prostiru. pa sam raspravu o tome odvojio u zasebno poglavlje. to je danas moguće o tome govoriti još sigurnije i dokumentovanije. Kaer je lansirao svoju tezu o stećcima kao opšteslavenskoj osobitosti. kada sam.i se osvrnuo na ovo pitanje. gdje su im granice? Ovim pitanjem se zapravo do sada ni/ko nije bavio i u stručnoj literaturi nemamo priloga koji bi se na to odnosio. tvrdeći da ih ima i u Bugarskoj i Moravskoj. Dalmaciji.3 Osamdesetih godina prošlog vijeka P. Matković je jedan oel najstarijih naučnih radnika koj.' Kako smo u međuvremenu došli do novih podataka i saznanja. Pišući o Kuripešićevom putopisu. Prvi prilog o tome uslijedio je prije desetak godina. Dr P. kao odličan poznavalac bugarske istorije. brojno stanje i vremenski period postojanja stećaka. on je tvrdio da stećaka ima "u izobilju" u Bosni i Hercegovini. a kada ga je Jireček obavijestio da tamo nema nadgrobnih . BROJNO STANJE l VRIJEME STEĆAKA čajni: U proučavanju kompleksnog problema stećaka osobito su znanjihova teritorijalna rasprostranjenost. TERITORIJ STECAKA 61 Sasvim je razumljivo što se mnogi pitaju da li stećaka ima i u nekim drugim zemljama osim Jugoslavije i.' Jednom je ·i C. Truhelka naveo da stećaka ima i u Albaniji. Bilo je samo pretpostavki i nagađanja . na osnovu rezultata dugogodišnjeg sistematskog popisa stećaka.III TERITORIJ.

nije bilo mo gu će da se lamo otputuje i na terenu utvrdi pravo stanje. selu neda leko od crnogorske varošice Tuzi i a lbanske drlavne granice.Kameni nad· grobni spomenici.' Pošto se s tećci čes to vežu za bogumilski pokret. Filipovi ć tvrdio da stećaka ima ne sa mo u ba lkanskim nego li u ostalim evropskim zemljama. SIern eck tvrdio da ih tamo nema. pa čak i u zemljama drugi h kontine nata . i pored nas tojanja. .' Iako je Albanija nama blizu. pretpos tavlj a lo se da bi ih. sa mnogo re ljefa.i Albanij e. . našao jednu ma lisors ku ne kropolu sa ka men im na dgrobnici ma u obliku stela. 14. Jedino sam u Vuksan Lekić u. navodno. stoga. mogu navesti podatak da je još H. Slo se ti če stećaka . bogumi l.i došli u Bosnu i u Hum .spomenika sličnih onima u Hercegovi ni. zvani "baba" II Arheološkom muzeju II Gdanjsku. Kaer je bio veoma razočaran. a u dostupnoj mi literaturi ni sam našao podatke o postojanju stećaka . Nije tako davno bilo kada je naš ugledni e tnolog dr M. trebalo biti u Makedoniji i Bugarskoj. za koju nema poda taka da bi mogla biti s tarija od Sl. odakle su.

iz X do XII v. U Rumunjskoj nisam još bio. Oni samo donekle podsjećaju na neke naše primjerke u spravnih stećaka. postoje srednjovjekovne i novij e kamene nadgrobne pl oče koje su sli č ne našim s tećcima oblika ploča. stavljeni iznad grobova. osim na uskom podru čju uz Savu i Unu koje sačinjavaju opštine Orašje. Dr M.k u da bi tamo moglo bi ti stećaka. niti po čemu drugom nemaju međus obne veze. i . ali su one redovno "rio tanke . Nazvao 1h je divljal1Skim kovče­ zima' U okolirui Kumanova ja sam također us tanovio takve spomenike koje je narod zvao preklo pima.i ji od XVIII i XVII v' Kako vidimo. Rekli su mi da su sa područja Dona i Dnjepra i da ih tamo s li čno nazivaju "babuš ka". Neki od njih su imali ukrase slične ukrasima stećaka. sa poklopcima na kojiima su tzv. sa mnogo tanjih.' Malisor1 preteženo nastanjUjU susjedne krajeve Albanij e.. tj. Bosanski Samac. vidi poneki spomenik s ličan našim stećcima u obliku sljemenjaka. Predi storij ski menhiri samo donekle podsjećaju na naše stećke u obliku stubova . možemo tvrditi da u toj našoj republici nema stećaka . koje nazivaju "baba". Bosanska Gradiška. Filipovi ć je u okolini Divlja pronašao stare.šupljih. Nešto sli čno stećcima tamo smO ipak našli. i bez ukrasa . u Irskoj. Ovih nekoliko podataka govore da u naveden im balkanskim i drugim zemljama nema stećaka. bilo je i u antičkom periodu i u srednjem vijeku. Kraće vrijeme sam putovao ·kroz Mađarsku. vjerovatno zbog toga što su samo preklopljeni. na kojima su u nekoliko poteza sasvim jednostavno preds tavljene glave ljudi ili čitave ljudske figure. u Polj skoj. Na teritorijli današnj e Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci. U nehm evropskim zemljama. ali njihova tamošnja groblja još ne poznajemo.. a stavljani su iznad grobova. aLi oni ni vremensk.63 XVII v. nalazi se groblje iz VIII v. ili u nekom drugom svjetskom muzeju u Evropi ili Aziji. gore zaobljenih stela koje n eš to pod sj ećaju na naše u spravne stećke. Doznao sam da su to vrlo rijetki na dgrobni spomenici sa područja s tare Pru ske. Crne Gore i Hrvatske. ali ne srednjovj ekovne. Nisam utvrdio otkada potječu. ali su to usamljene pojave. spomenike u obliku sljemenjaka koji su iznutra bili šuplji. Uz ruševine jednog manastira u Clonmacnois. s kojima sam razgovarao. Bosanski . ali iz obavještenja i poznate mi stručne literature. U Is torij skom muzeju u Moskvi vidio sam kamene nadgrobnike slične onima u Gdanj sku. vidio sam nekoliko nepravilnih. obično u crkvama i uz njih. ali sam pretpostavjo da ni su star. Možda je još negdje viđeno nešto slično tome. Bosanska Dub1ca. teritorij stećaka se svodi na današnji teritorij Bosne i Hercegovine i na današnja susjedna područja Srbije. akroterije. nema osnova ni za pretpostav. Ako se u Britanskom nacionalnom muzeju u Londonu. uvjeravali su me da takvih spomen ika tamo nikada nije bilo. razgovora sa njihovim stručnjacima i konsultovanja odgovarajuće literature. U Arheološkom muzeju grada Gdanjska. U dvo rištu Aja Sofije u Carigradu vidio sam jedan s tari nadgrobn1 spomenik u obliku debelog i širokog sanduka. pa mogu obaVlijestiti da ni tamo nisam našao stećke. malo pritesanih uspravnih kamenova. a bugarski stru čnjaci. Bugarsku sam proputovao i nisam našao s tećke . jer takvih nadgrobnika . ne bi trebalo da nas to 1znenađuje. Na osnovu kraćeg boravka u Makedoniji.

u samome Cetinju. a u najnovije vrijeme i daleko na sjeveru . te područja opština Celinac. susjednim ovim graničnim. gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma.tl zanim u okolini Imotskog. Pakrac.oko Kraljeva (Corbi6i i Bzovik) i Prištine (Bostane)I3 U najnovije vrijeme je nađeno nekoliko primjeraka stećaka čak u okolini Pirota. posjeduju ove spomenike: Gračac.itorija stećaka se u veli. Daruvar i Slavonska Požega. Sibenika. evidennirani su stećci oko Bijelog Polja. a i inače je poznato da su donedavno postojali stećci u okolini Gračanice (u Brijesnici i Stjepan-Polju). Tako su stećci rasprostranjeni ne samo u okolini Dubrovnika i u Makarskom primorju i njegovom zaleđu. da je nekada bilo stećaka i u Plavu I7 Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske. Za:blja!ka i Savnika. Donedavno smo mislili da se krajnji zapadni lokaliteti sa stećcima nalaze u okolini Trogira. Cajetine i pruboja. Iz literature.i neprovjerenih.i na Pelješcu. Moglo bi se reći da je či tav teritor. Ter. Glina. Otočac. Loznice. odnosno Hercegovine." Na otocima.koj mjeru poklapala sa teritorijom nekadašnje samostalne Bosanske države. Plužina j Nikšića . I još neke opštine kont·inentalnog dijela Hrvatske. državne granice nisu jedini faktor đ<ojim možemo objaš- 64 .ij republike Bosne i Hercegovine posjedovao ove spomenike (iako ih danas nema na sedam opštinsmh graničnih područja).'o Na svim područjima graničnih opština Hrvatske. a onda . također u vrlo ograničenom broju. Ali. Dvoru. Knina. nisu ustanovljeni stećci.Novi i Velika Kladuša. zapadnu Spbiju i neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog Sandžaka. U primorsmm krajevima Hrvatske ima relativno dosta stećaka. aH su oni veoma rijetka pojava u sjevernim.oko Bogatića.koje danas pripadaju teritoriji republike Hrvatske. i to ne samo na područjima graničnih opština prema Bosni i Hercegovini nego i mnogo dalje. osim na krajnjem južnom dijelu Paga. istina u vrlo malom broju lokaliteta i primjeraka. Prijepolja. al. nego . ustanovljeno je postojanje stećaka. Valjeva. Lajkovea. Uvjeren sam da ih je prvobitno bilo i u okolini Donjeg Cel. l5 Izvan ovoga teritorija nađeni su ste6ci prilično daleko na jugu . čim ih ima i na nekim područjQma prekosavskih i prekounskih opština. Titovog Užica. Vojniću.l6 Ima podataka. I u nekim drugim opštinskim područjima. Ljubovije. Gračanica 1 Zepee koje nisu granične. Ogulin.u okolini Ivangrada (Azana). osim u Donjem Lapcu. Ljiga. Kostajruici i Novskoj. i u okolini Trogira. kao i na pomenutim područjima graničnih opština. I na svim područjima graničnih opština Srbije ustanovili smo postojanje steća!ka . Benkovca i Zadra. I u nekim drugim opštinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije također postoje stećoi oko Osečine. Bajine Bašte. Slunju.inca. Nove Varoši. U starijim podacima su zabilježeni i stećci u okolini Zepča (Mitrovići) ." Granična opšninska područja Crne Gore također imaju stećke okolina Pljevalja. Arilja. Ivanjdce. Kosjerića. Najdalja opštinska područja na kojima su evidentirani stećci pripadaju već centralnoj Srbiji i Kosovu . a sada znademo da se oni protežu sve do Starigrada pod Velebitom. Vrginmostu. Sinja i Splita. Malog Zvornika. . a još rjeđa u sjeverozapadnim graničnim opštinskim područjima. Sjenice i Novog Pazara.

odnosno za vrijeme oblasnog gospodara velikog vojvode Sandalja Hranića-Kosače na istočnoj i oblasnog gospodara velikog vojvode i hercega Spljetskog Hrvoja Vukčića . a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe. npr. otvaranja rudnika. god . U tome pogledu je važan period vladanja bribirskih knezova Subića kao hrvatsko-dalmatinskih . Tako je poznata snažna provala u okolinu SUbeni·ka i Zadra 1466. miješanja s." Bilo je migracija na sve strane iz ekonomskih . Ali. i 1537. god. To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne u svakom pogledu. Makarsko primorj e. pa su . prema Jadranu. kraljice Jelene Grube i kralja Ostoje. zijamete i timare i naselili bosan skohercegovač ko stanovništvo. u Ravne Kotare i u Bukovicu.Hrvatimića na zapadnoj strani . još j prije toga je bilo raznovrsnih veza i približavanja Bosne i Dalmatinske Hrvatske. 26 Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine. I' Turski napadi su biLi češći i jači poslije pada Bosne 1463. vali ne samo u Bosnu i Hercegovinu nego i dalje. kao i u novoosvojene krajeve preko Save i Une. Granice Bosanske države nisu se mnogo mijenjale ni za vnijeme Tvrtkovih nasljednika . god. kada bosanske čete pomažu Subiće u .28 Na jugu je već odavno Stonsko pr·imorje pripadalo Humu.kraj evima. kao što je ona u Bribiru.kako za obradu zemlje tako i za služenj e u turskoj vojsci..iše iseljavalo u Imotsku krajinu.. pa čak i na otoke. Među doseljenim porodicama je bilo i pravoslavnih.neke napuštene rimokatoličke crkve privremeno pretvarane u pravoslavne. uključuju ći gradove Split. a bilo je i podizanja novih pravoslavnih crkava. Bilo je migriranja na zapad kao i na jug i sjever kada je prijetila opasnost od najezde Turaka tokom čitavog XV v. Trogir i Sibenik. opustjelih sela Turci su stvorili svoje veleposjede. a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor. Poznato je." kovanja prvog bosanskog srebrnog novca. Poljica.i morskih gradova i Bosne. god." U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca. nesigurnost i znatna pomjeranja bosan skohercegovačkog i dalmatinskog stanovništva. koje je bilo potrebno . koju je dabrobosanski mitropolit Gavrilo posvetio 1574. Običaj izrade i postavljanja stećaka prenosio se i izvan državnih granka naseljavanjem bosanskohercegovačkog življa iz raznih razloga i u razno vrijeme. u predjele oko današnjeg Primoštena l8 Mnogo prije zauzimanja Bosne Turci su u nekoliko navrata provalj.65 njavati rasprostranjenost stećaka. i 1499. H var i Korčulu.njihovim sukobima sa Nelipićima 25 i kada se stalno naseljavaju u ovim krajevima. kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza. god. Od napuštenih '. u okolinu Trogira iSUbenika..2o zatim provale 1481. uključujući grad Omiš.tanovništva i trajnijeg prisustva većih skupina bosanskog življa u ovim ." Sve te provale i haranja prouzrokovali 'Su napuštanja domova i imanja domaćeg stanovništva i njihovo preseljavanj e u mjesta na samoj obali mora i na obližnJim otocima." a najteže posljedice su . kao npr. U takvim prilikama se najv.kralja Dabiše." Poznato je da je mnogo Vlaha došlo s Turcima u sjeverne krajeve Bosne. te otoke B rač .. što je izazvalo strah. kada dolaZIi do jačanja trgovačk ih veza između pr. god . i bosanskih banova u XIII v. god. preseljenje 18 bosanskih porodica 1390. i 1432. To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima. 1415..izazvane zauzimanjem Skradina i Klisa 1522.

opet putem kotarskJih predstojništava (a ovi su za te poslove angažovati žandarme. BROJNO STANJE STEĆAKA Donedavno se o brojnom stanju stećaka vrlo različito mislilo i tvrdilo.razloga. koja se završila 1969. što je poneki ranije odomaćeni ukras mogao da se pojavi i na stećcima.533 stećka.000 i više. Hormann.ke s.koji objašnjavaju pojavu stećaka izvan granica Bosanske države. ja sam već 1971. I Renđeo je pregledao svu literaturu i sve austrougars. odnosno što je mogla manje iLi više utjecati domaća tradicija na umje tnost stećaka u tim krajevima . a u Hrvatskoj oko 150 nekropola i nalazišta. mostove. saopštio glavne podatke o tome brojnom stanju. sveštenike i druge državne službenike). Na osnovu toga je ustanovio da u Bosni i Hercegovini ima 1. Izračunao je da bi u svemu moglo biti 1. Bez obzira što su neke stećke u nim prekograničnim krajevima mogli da klešu i domaći majstori. Na osnovu toga je ustanovio da u Srbi}i . U tu svrhu je bio ustrojen poseban formular koji se popunjavao i dostavljao Zemaljskoj vladi. operi sao sa ukupnom cifrom od 27. a vrlo mnogo trgovačkih i zanatskih. itd. i 1898. Završetkom te akcije. i 1888." Međutim. obavila još jedan popis stećaka.612 lokaliteta sa ukupno 58. god.p ecijalne 'k arte tražeći podatke o 10kaMtetima i eventualnom brojnom stanju stećaka u raznim krajevima Bosne i Hercegovine. Ja Tada je navedeno da u Bosni i Hercegovini postoji 2." nm popisom je dobijen ukupan broj stećaka od 59. Truhelka je na osnovu austrougarskog popisa.31 a J. uč itelje.547 primjeraka stećaka. Hoernes je govorio da ih u Bos ni i Hercegovini ima 100. l u literaturi posLije 1945." Istim podacima se služio . lugare. 37 Trebalo je da pristupimo našoj dugogodišnjoj akcij. a da 66 . Pregledao je i literaturu koja se odnosi na ostala područja stećaka.300 nekropola. u Crnoj Gori. na XI Arheološkom kongresu u Kijevu 1899. god.496 nekropola sa vjerovatno pr. Asb6th da ih ima do 150. Podatke o tome popisu je iznio dr K. M." Ć. džamije. u Crnoj Gori 18. Skarić.067 primjeraka. 36 U stručnoj literaturi je i poslije toga popisa bilo različitih cifara za ukupan broj s tećaka.i popisa stećaka.ima 27 nekropola. austrougarska Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je 1897. koji su nazivani Vlas'i ma. da bismo došli do pravog brojnog stanja. god . da Srbija ima 101 nekropolu sa ukupno 1. knezove. god . došlo je do iseljavanja bosanskih porodica u Paštroviće i u okolinu Cetinja.875 stećaka.100 mjesta sa oko 1. Za vrijeme Sandalja. Svakako to ima veze sa stećcima na Cetinju i u krajevima oko njega. obavljenog 1887. nailazili smo na različita tvrđenja. direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu.J<) Sve su to razlom .. Taj popis je izgleda bio bolje organizovan i obuhvatio je više vrsta starina. da je na teritoriji Hrvatske evidentirano ukupno 188 lokaliteta sa 3.000 primjeraka. cestare. a vjerovatno i nešto pruje njega.ibližnim brojem od 33. god.253 spomenika.j V. zatim je bilo ženidbenih veza. osim grobalja i stare gradove.stećci su u svojoj biti originalna bosanskohercegovačka kulturno-umjetnička pojava srednjeg vijeka.500. a onda i političkih. crkve. putem kotarskih predstojništava. god.

ihl za 4 % . pa je potrebno da se konstatuje današnje brojno stanje.803 stećka.988 lokalite ta sa 66. Kada se to sve sabere proizlazi da u svemu u Jugos lavliji postoji 2. o čemu će više govora bitri kasnije. Neke promjene u tome pogledu su uslijedile još u fazi završavanja rukopisa. u Crnoj Gori 20 lokaliteta sa Ukupno 246 stećaka. iM je otkriven poneki primjerak na već poznatim lokalitetima . j to kako u Bosni i Hercegovini tako . brojno stanje stećaka se u proteklih deset godina une kohlko . Evo tablice u kojoj je po republikama i po osnovnim oblicima navedeno sadašnje brojno stanje stećaka: Rc. Razumljivo. Hercegovinu na str. Od. ili za 21 %. Osim toga.878 primjeraka s tećaka . Povećanje u Srbiji iznosi 20 lokaliteta sa ukupno 392 spomenika. relativno. nego su samo naznačene u dodatnim tekstovima . ili za 1. ukrasa j natpisa stećaka . a za Bosnu ." Kada sve to uzmemo u obzir. zbog čega nisu mogle biti unesene u statističke tabele i topografske .162 lokali teta sa ukupno 69.mbli ka I loka liteta Broj I Ploča I Sanduka I Sljemenjaka I Stubova I - Krstafu I I Amorinih I Ukupno Bosna i Hercegovina 2687 12884 37955 5606 2550 305 293 59593 Hrvatska 247 2229 2038 160 3 17 . proizlazi da se brojno stanje stećaka u Bosni i Hercegovini povećava za 75 nekropola (lokaliteta) sa ukupno 1. dok to povećanje u Hrvatskoj iznosi 59 lokaliteta sa ukupno 1. brojno stanje se povećava za 174 lokaliteta sa ukupno 2.izmijenilo.046 primjeraka stećaka. Među tim.356 primjeraka stećaka. 96. Prema tome. zbog čega se ukupan broj spomenika tih lokaliteta sada nešto promijeniO.478 stećaka. 428 pomenute knjige Stećci. i u Srbiji" Crnoj Gori.08 % u odnosu na ranije brojno stanje. 225 i 302. te promjene se odražavaju i u brojnom stanju oblika. kataloško-topografski pregled. U odnosu na čitavu zemljU. današnje brojno stanje II Jugoslaviji iznosi 3. npr.194 stećka. ili za 8% .karte. a posredno i rutave Jugoslavije. za Srbiju na str. u međuvremenu je pronađen poneki sasvim novi lokalitet. ili 37 %.Crna Gora ima 87 nekropola sa ukupno 2. najvećeg utjecaja je naknadno evidentiranje područja sjeverne Dalmacije.1 412 4447 Srbija 121 957 424 215 253 6 2267 Crna Gora 107 521 2147 97 26 8 250 3049 Svega: 3162 16591 42564 6078 2832 336 955 69356 I . za Hrvatsku na str. Bji rezultati donose prilične promjene u ukupnom broju stećaka Hrvatske.

Među bosanskim opštinama se ističe Rogatica sa 2628 stećaka.OO Tako su stećci u Puškovcu kod Koraja preklesani u nišane. u Gučoj Gori kod Travnika su mnogi primjerci ugrađeIlli urimokatoličku CI'kvu i samostan. gdje su nastajale gradske urbane sredine. tamo stećci rijetka pojava. u nekim predjelima Prenja. Ali . ili su bili poprišta ratruh sukoba. što znači da na 100 km' u prosjeku otpadajU 93 stećka. npr.·l u Kruševljanima kod Nevesinja su u gra đeni u zidove pravoslavne crkve. Bjelašnice i Veleža. pružali zaštitu progonjenim sljedbenicima srednjovjekovne Crkve bosanske. mostova <i drugih objekata. svakako je utjecala i okolnost da su oblasni gospodari Kosače i Pavlovići.ukupnog broja stećaka moramo imati na umu da je tokom vremena na razne načine nestao izvjestan broj tih spomenika.ima. Sasa i drugih.. Veliki dijelovi sjeverne Bosne su dugo vremena bili pod dominacijom Ugarske. Ja sam prvobitno pretpostavio da je on mogao iznositi oko 20 % ukupnog broja. Na području najmanj e opštine Breza dolazi 240 stećaka na 100 'km'. što znači da je običaj klesanja i postavljanja steća ka bio manje pI'imjenjivatn. za što . a u tome pogledu se svojim brojem naročito . U Citluku na 100 km' dolaze 342 spomePri činjenicu utvrđivanju 68 . Neki planinski i teško pristupačni krajevi nisu ni u srednjem vtijeku bili podesni ne samo za stalno nego ni za privremeno stanovanje. Analizom 'brojčanih podataka dolazimo do zanimljivih konstatacija: U Bosni i Hercegovini najveći broj stećaJ<a imaju hercegovačka opštinska područja. njohov raspored nije ravnomjeran. zatim da je bilo znatno većeg uništavanja nego u drugim krajev. aLi je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada.Bijeljina ima malo stećaka. Sjeverozapadni 'krajevi su sve do kraja XIV v. Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena. u Crnoj Gori opština Nikšić (949). možda iznosi i čak 40 %.oko Fojnice. U Hrvatskoj najviše stećaka dma opština Sinj (1313). Zbog toga stećaJ<a nema. koje imaju svaka preko 3000 primjeraka. pa je razumljivo da sjeverno od linije Jajce Tuzla . I okolnost da smo u nekim krajevima centralne Bosne . To su rudarski i trgovački centru u kojima je bilo dosta stranih ljudi Dubrovčana. '0 nekim uništavanjima postoje i podaci. Visokog. posebno u istočnoj Hercegovini i jugo· istočnoj BosIlIi. Broj nestalih s tećaka nije malen.ma više razloga. nadgrobnih spomenika." u Rogatiei su stećci poslužili kao građevinski materij a l za kuće." Hercegovina je zemlja kamena d klesara. aLi sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći. osobito Herceg Stjepan. zbog čega su . a u Srbiji opština Prijepolje (523). Kako vidimo.ka je teritorija Bosne i Hercegovine. mostove i ceste. Slika gustoće stećaka prema površini podru čja izgleda ovako: Najprostranija bosanskohercegovačka opština je Mostar sa 1300 km' površine na 'k ojoj je evidentirano 1208 stećaka. Cvrsnice. Ka!knja i Zenice našli relativno manju gustoću s tećaka ima svoj razlog. bili u sastavu Ugarsk~Hrvatske države.i stiču opštine Nevesinje i Konjic. pa je sasvim razumljivo što je tamo najveća gustoća ovih ·spomenika. Na relativno veliki broj s tećaka u Hercegovini i u istočnoj Bosni. crkava. Kreševa." Takvih i sličnih uništavanja je sigurno bilo u svim krajevima. glavno i najveće podru čj e rasprostiranja s teća. zatim cesta." a u Segetu kod Trogira su ugrađeni u ogradu groblja.

. Tako bi. . II Konjicu na 13. na području opštine Banja Luka l s lećak dolazio na 154 s tanovni'ka.Dugo Polje (Blidinje) . 15. a u Nevesinju. Mogli bismo izračunati i gustoću s tećaka prema današnjem broju s tanovnika. što je najveća gu stoća . u Bijeljini tek na 6068 stanovn ika dolazi 1 s teća k.nika. u Crnoj Gori. Na . a u Nevesinju na svakih 5.k dolazi na 15. zbog toga što svi krajevi nisu imali jednake uslove za život. 420 spomenika na površ inu od 100 km' . 16.taj način mogli bismo izračun ati i gustoću drugih opštinskih područja. između Treskavice i Vran planine. gdj e je gu stoća najveća. nalaze se 54 stećka.. U opštini Plužine. npr.ledna od velikih nekropola stećaka II Bosni i Hercegovini . u Crnoj Gori. - Dio naj veće bo sans koh e rcegovačke II nekropole stećaka Krekovima kod Nevesinja. l s teća. Prosj ečno u Bosni i Hercegovini na 100 km' otpada 115 primjeraka. Na 100 -km' podru čja opštine Pljevlja. Sl. ali takva upoređenja nisu dovoljno ubjedljiva.2 stanovnika. S l. a u Nikšiću na 57 stanovn:ika.

io mogućnos t 70 . a u tome okviru većina njih ima po manje od 10 primjeraka. pa se sada teži što većem osamos taljivanju .'1 H..i6i kod Sokoca sa 344 stećka. Milavići kod Stoca sa 352. Umnožila su se bratstva i izdiferencirale poroddce.4 8 A. U Bosni d Hercegovini je samo oko 10% ukupnog broja stećaka raspoređeno na nekropole u kojima ima preko 50 primjeraka. Boue je zabilježio mišljenje nekih domaćih ljudi da su stećci rimski spomenici. U Crnoj God postoje dvcije nekropole sa preko 200 primjeraka (Žugić Bara kod Žabljaka sa 300 i Pižuri kod Pljevalja sa 230 primjeraka). dakle. Najbrojnija nekropola u Hrvatskoj nalazi se kod vrela Cetine i ima oko 700 stećaka (prema nekim starijim podacima imala je oko 900 primjeraka). Naravno. A. Ova konstatacija se više odnosi na staniju literaturu. a u Srbiji nema nekropole sa preko 200 primjeraka stećaka. Katalinić je upotrijebio isti neodređeni vremenski termin "v. Svih ostalih 90% bosanskohercegovačkih stećaka nalaze se na nekropolama u kojima ima manje od 50 primjeraka. Ja sam na tu činjenicu već ukazao kao na značajan faktor koji govori o sasvim odmaklom dobu raslojavanja starih rodovskih i plemenskih zajednica. dok u či tavoj Jugoslaviji taj prosjek iznosi 22 stećka . što je ujedno danas najveća nekropola u Jugoslaviji. J. Klašnik kod Višegrada sa 359 i Bjelosavljev. P. čine one koje imaju manje od 50 stećaka. Crnoj Gori 29.kurioznim prehistorijskim druidskim spomeIllicima". pa bismo dobHi vrlo razLičite rezultate. Ogromnu većinu nekropola. sa krupnim ili okupljenim naseljima.i u organizaciji grobalja.50 A. u Hrvatskoj 18. Evans je stećke stavio u preistoriju i nazvao ·ih . Svega 4 od njih imaju preko 300 stećaka. manja." VREMENSKI PERIOD STECAKA O vremenu postanka. Sapieha je rekao da su stećci "vrio stari spomenici" tlmji su ga najviše podsj ećali na scene na starim egipatskih ipartskim spomenicima 47 I. Sterneck je smatrao da stećci pripadaju predrimskom vremenu a. i to: Krekovi kod Nevesinja sa 452. Blau je dozvol. Vrlo je . a među ovima je najviše onih 'koje imaju ispod 10 pnimjeraka. što je vrlo izrazit pokazatelj. a sam je mislio da potječu iz prvih vremena širenja kršćanstva u ovim krajevJma 49 A. To je vrijeme kada se napuštaju stara zajednička groblja i stvaraju nova.7. da pripadaju vremenu kojem i ilirski tumulusi -'2 Iako nije bio sasvim jasan.53 A. Kaer je stećke stavio u preistoriju. U Bosni i Hercegovini svaka nekropola u prosjeku ima 22 stećka. ali i u novijoj to važno pitanje nije precizno i do kraja riješeno. kako se če sto nalaze na ilirskim gomilama ili u njihovoj neposrednoj blizini. Fosco je rekao da su to spomenici Feničana koji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji. Vrlo je indikativan odnos samih nekropola i njihovih spomenika.Zanimljivi su i podaci o prosječnom broju spomenika po nekropolama. što se odražava . stvorena su manja naselja. komunalnim grobljima . Srbiji 18. trajanja i nestanka stećaka do sada su ispoljena vrlo različita. te bismo prosjeke mogli izračunavati i po opštinama. sa zajedničkim dobrima J sa zajedničkim.~lično stanje d na područjima izvan današnjih granica Bosne i Hercegovine. umnožili su se sitni feudalci.rlo stari" . često vrlo pogrešna mišljenja. ili se na nekim još postojećim velikim izdvajaju manje porodične s·kupine.

Luschan je. stećke datirao u XIV v. (O datiranju natpisa stećaka i posredno samih stećaka. prema nalazu novčića u grobowma.. a kasnije o starim bosans. Po nekim natpisima. Ljubić se prili čno dvoumio . po mome mišljenju. Luschan ih je nazvao starim bosanskim spomenicima·1 Izražena su i vrlo kolebljiva. Otuda u novijoj literaturi sigurnije datiranje. Približno istom zaključku možemo doći i drugim putem. da pripadaju Abrigenima. odnosno da su to "spomenici Hrvata i djelomično Srba . Kako se takve ploče vrlo rano javljaju kao nadgrobnici ne samo u našim nego i u drugim evropskim zemljama. a sigurno je da oni egzistiraju i u prvoj polovini XVI v.56 V." V. dz 1231. J. sa dosta . ali je za njihovo postojanje uzeo nešto šire razdoblje . Nije sasvim izvjesno 'k ada se najranije javljaju ovi spomenici. Evans je najprije mislio da se radi o preistonijskim.66 Nij e to davno bilo kada je naš etnolog dr S. slabije obrađene.ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak .SS Hoernes je stećke nazvao staroslavenskim spomenicima. došao sam do saznanja da u osnovne oblike moramo uračunati d tanke. I S. onda su . 55 Nekoliko stadjih naučnih radnika stećke su odredili slavenskim peruodom. V. a ako ih imaju.59 K. 68 Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrobne ploče trebinjskog župana Grda (1151-1177. i jeka" . U raspravi o oblicima stećaka. u XIII. to bi bila osnova da i dobar broj takvih stećaka. onda ima razloga tvrdnji da ovi spomenici počinju još u drugoj polovini XII v. Vuletić-Vukasović je najprije misilo da su stećci iz predgrČ'kog i predrjmskog vremena.71 da potječu iz istočno-gotskog perioda.. to bismo i izvjestan broj ovakvih oblika. kao i sasvim čudno­ vata mišljenja. u narednom poglavlju kn}ige.to prvenstveno rozete. a potom je tvrdio da su to Hrvati upotrijebili rimske spomenike.i m osnovano.kao i C. bilo sasv. stećaka je bilo i u XIII v.60 a F.) Većina novijih i savremenih naučnih radnika uglavnom se slažu sa datiranje m u širim potezima. Lago je izjavio da stećci ne mogu biti rimsloi.. god. Pošto se vrlo rano javljaju i amorfni stećci (slični pločama i sanducima). opširnije se govori u poglavlju o natpisima. .. nego da su slavenski.) . g. Za A. Ima mnogo argumenata kojima se dokazuje postojanje stećaka u XIV i XV v. kao prototip naših stećaka u obldku ploča. odnosno da su svoje pravili po uzoru na rimske · s I A. Truhelka63 i F.6' smatrao starim bosanskim s pomen icima. kako to neki misle.od XIII do XV V. uračunamo u najstarij e primjerke.kim spomenicima. zatim u vrijeme prelaza Slavena jz paganstva u kršćanstvo.69 odnosno ako se . Lago dh je pripisao Slavenima. što bi." a kasnije ih je. iako nemaju natpisa. kao što je onaj sa natpisom iz Vidoštaka kod Stoca. pa i u XII v. To je rezonovanj e na balJi natpisa. Jireček je uzgred napomenuo da će "mnogo kamenja bez natpisa poticati iz tamnih vremena ranog srednjeg v. ploče koje su često bez ukrasa.. Fosca sam već rekao da ih je pripisao Feniča­ nima. zbog toga što nemaju rimskih natpisa. Luschan .i pisao ih Hunima·' Otkrivanjem natpisa na stećcima i njihovim čitanjem došlo se do putokaza za rješavanje pitanja kronologije stećaka. Takvo stanovište je najprije izrazio G.najprije ih je stavio u slavenski paganski period. J. i pr. Tomić stećke stavio u IV j V v. " 57 F. kao i po nekim drugim svojstvima. polumjeseci i krstovi. ali dok su još bili pagani. Wilkinson rekavši da stećei potječu jz predturs kog perioda.j to često zajedno sa pomenutim pločama bez natpisa.

Dosta intenzivno su se s tećei klesali i pos tavljali i dalj e. može se tvrditi da stećci poč inju negdje u drugoj polovini XII v. U XVI v. To je. da njihova prva faza traj e i kroz XIII v. god. XlIII v.'· Slično nj emu mi slili su i D. a li se ono ipa k nastavlj a i egzistira gotovo sve do kraja vijeka. pr. do pada Bosne pod Tunke 1463.. u ob lasti stećaka. 'iako za to Zil sada nemamo sasvim sigurne argumente . 72 .72 ali su oni o tiš li u krajnost . Naredni vijek je nešto sasvim drugo. sve do kraja XV V. Renđeo izrazio mišlj enj e da stećaka ima i stariji h od XIII v.ipi s ujući s te6ke i s ključ ivo Hrvatima .i a morfne ob li ke dobrjm dijelom vrijedi baš za taj vijek.. pa i u umj etnosti .razloga. da ne kažemo potpuno prazan . Od poče tka XVI v.. Skobalj. i nu XIV i prvu pol ovinu XV v. je vrlo oskudan u tome pogledu . sve je manje klesanja i ukrašavanja stećaka. mogli uvrstiti u naše najstarije stećke. i pored toga što su politi č ke pniHke bile nestabilne ·i š to su j oš uvijek u nekim oblastima trajali sukobi s Turcima. To sve upućuje na mogu ćnos t prve pojave stećaka u XIII. Sto se ti če natpisa s teća ka kao pouzdanih argumenata za određivanje kronolog ij e s teća ka . pa i u XII v. U vezi s tim on j e rekao kako mu se č ini da se ti naj stariji s teće i nalaze u Dalmaciji i da j m je tu kolijevka. j to prvens tveno kao rezultat snažnog ekonomskog r azvoja i uspona Bosne. Mis lim da je većina stećaka nas tala u razdoblju od polovine XIV v.. s tim što cvjetanje zahvata drugu polov. vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini relativna stagnacija u kulturi i umj etnos ti. i in ače. i to još sa p oče tkom iz vremena pagansIva. To je doba cvjetanja u umje tnosti stećaka. što se odrazilo . Napominjem da je i 1. postepeno nes taje ova vrsta umjetnosti a krajem toga vije ka sasvim zamire.. Mandi ć" i A. zatim da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV v. Na osnovu raspoloŽlivih podataka. a li ono š to j e već rečeno za ploče bez natpisa . tada nastaje uspon u svakom pogledu.

II I s ti. B ož i ć . O s t ećcima. 179-200.. l ' M. 10 I s ti . Starinar XIX. Zagreb 1975. 356-358. St ećci. 18. "čitavo bogomilsko grob lj e s t eća ka u obli ku sarkofaga". I. 17 Kus tos Muzeja grada S a rajeva D. 228.. Matković. 263 i 267-276. 41-45. 214-216 i dalje (vidi kartu Bosn e II poče tk u XV v. b r. Novi Sad 1901 . 59. Wien XIII..NAPOMENE l S. SraroboswlSki I1lramorovi.266. vidio 193 1. Drniš šesnaestoga i sedamnaestoga s tolj eća. Ka č i ć­ -Mio š i ć. . d.386.. M. Ć irk ov i ć.279-286. Radovi Centra JAZU u Zadru. Alte Graber in BosIlien und der Herzegovina. d . Rado vi Ins titut a JAZU u Zadru.. d. Istorija naroda Jugoslav ij e I. Vie nac . 1. Sarajevo 1942. pjes ma 95. Dini ć. Zadar 197 1. Radovi Muzeja grada Zen ice IH. 263.180. St ećci i neki njima s lič ni nadgrobni spomenici u okolini Zadra. Beš l agić. Steće. St ećc i u oko/hli Sibenika. Ljub in_ković j podat ke o torne mi ustupio. M Is ti. Bribirski knezovi. . Zadar 1974. n. lj Ć . II I s ti. " K. na zaravank u iznad jezera. II J. 35 1-352. Glas nik Etnog rafskog muzeja u Beogradu XIX. na čemu sc s rda č n o zahvalj uj em. Razgovor u godni naroda slovinskoga. 11 Is t i. Zagreb 1897. B eš l agi ć .80. 34 i 35. l S. 344. Istorija srednjovekovne bosans ke države. Zag reb 1881. 549-551 i 566-567. 19. 31 M. Stećei tl okolini Sibellika. 53()'-536. Radov i Ins tituta JAZU u Zadru sv. 18. Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellsch aft. Beograd 1956. Neki najnoviji rezultati is traživanja s tećaka.347. B e š l agić.630. s tr. almanah-kalendar Dr inske banovine za 1932. Sarajevo 197 1. O jednom natpisu iz Azane X III-XIV veka. J Ć. Sela Sibenskog kotara. 179. Glasnik Zema ljskog muzeja XLI. Glasnik muzeja Kosova X. l' Stećke je pronašao R. H adžijahi ću na ovome podatku. Beograd 1964. 394. H. kataloška-topografski pregled. l P. n . Korkut (pokoj ni) pričao je dr M. Vrana i njezini gos podari u doba turske vladavine. Zagreb 1878. s tr.. " Is ti. 41--45. 169 i dalje. 245-249. Starohrvatska prosvjeta I . 9 S. 16 S. Sarajevo 1891.) )o J. Bogumi/ski grobovi i bosa nč ica. II Vj. I s ti . " S.. 142. 527. Rijetka vrs ta nadgrobl1ih s pomenika tt kumanovskom kraju. Vrana i njezini gospoda ri . 41-45. Beograd (?) . Kl aić. D. 51ećci. d. sv. Pravosla vna Dalmacija. 41-45.l . 175. Di v/ionski kovčez i. Skarić. Zenica 1973. Bosanski pašaluk. A. Bosnien und die Herzegowina. Godi šnj ak za š tite spomenika kultu re Hrvatske l. Narodno jedinstvo. d. • P. 27. Ernološk i pregled 1. Kaer. As b6th. kata!oško·topog ra!ski pregled. Stari malisorski nadgrobni s pomenici Ll Vuksan L ekićLI. Sr edovječni stećci Bosne i Hercegovine. 217.1 \3 . Tra lji ć. na s tr. Zah valjuj em dr M. Zag reb 1946. Fi li pov i ć. knj. I s ti. Glasn ik Zemaljs kog muzeja II Sarajevu III. Beograd 1968. g. Staro nadgrobno kmn enje II BOS P1 i i Hercegovini. 57-89. Wi en 1888. g. I sti. • I st i. II . sv. II E. n.369. :M VI. 6 H . n. 167-170. Glumac. 524. Katu ni Crne Gore. 73 . 193-208. sv. Sarajevo 1959. 19 S. II I sto tamo. Beog rad 1959. H adž ijahi ć u da je u Plavu. X . Sabanovi ć . Beog rad 1969. 363. Rad JAZU 56. Stošić. Zbornik Filozofs kog fakulteta. Sarajevo 193 1. Povies t hrvatskih ze m a lj a Bosne i H ercegovine I . F ilipov i ć. Zadar 197 1. lj M. 1883. Bosans ka feudalna država od X li do XV veka. M(ilaš) . Godi šnjak zaš tite spomen ika kulture Hrva tske I. \09. Truhelk a. Sterneck. B eš l agi ć. • M. Radov i Inst itu ta JAZU II Zadru. Zadar 1972. koje je kasnije uniš teno radi izgradnje nogometnog igraJišta. P ri š tina 1970. Dini ć. 21. I' S. Zagreb 1895. 348-349. Sibeni k 1941. 257-270. Be š l agić . sv. PLllo vanja po Balkans kom po/uoslrvu XVI vijeka. Truhelka. Hocrncs. Sarajevo 1929.. Sarajevo 197 1. n. Sarajevo 1971. Zag reb 1975.95. kataloška-topografski preg/ed. 5 M.

Be š lagić. n. d. LIX. SI F. Jire ček . Naše starine III.) <t9 A. II. 207. " S. u S. Paris 1968. knj. Wien 1881. d. 69 Isti. Podro? do Krajow Slavianskich w 1802 i 1803 roku przes X. • Isti. 170-175. Skobalj. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH II. Bauera. La Turque d'Europe. na istom mjestu. Zagreb 1878. 25. VIII.. d. 4l l. Luschan. Tafro.. Zara 1834. Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini. J3 A. Starobosanski mramorovi. Zagreb 1953. Vienac. V. Sapieha. Renđeo. d. 90 i Viestnik 1887. Wien 1881. Vego. januar. JO A. br. 307. Evans. . ~ A.. Sredovječni nadgrobni spomenici s tećci. e rcegovač kim s tećcima. Tom II. Hormann. Blau. str. n. Sl ećei. Bešlagić. Srednjov jekovni spomenici Bosne i Hercegovine.. g. Katalini ć. 61 F. Hoemes. Lago. lT I. " A. Storia della Dalmazia I. [ storija Srba l . Renđeu . 108-111. na istom mjestu . 226. Renđeo. Sarajevo 1891.. Venezia 1870. Beograd 1949. Renđeo. Rendeu.. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. Le necropoli Fenicie in Dalmazia. Glasnik Zemaljskog muzeja III. 40 I. Altertilmer der Herzego vina. Sarajevo 1956.) " M. 205. ~ P. 58. t) C. . 40--45 (Izdato kao rukopis Bibliografija i građa za umj e tnost i srodne struke VIII.e Graber. '7 A.. Vlaška teza o bo san s koh. J. Renđeo. n. Throug Bosnia and tile Herzegovina. Sebenico 1890. I-IV. Sterneck. s6 G..D. Beograd 1922.. tt A. Wien 1872. 52 H. Asb6th. Moskva 1902. l. 43-44 . Trudy Xl Arheološkog kongresa u Kijevu 1899. 237-246. Leipzig 1849. 94 (prema I. Luschan. 239-243. knj . Ober altbosnisch. 26 i ViesLnik 1885. Zagreb 1953 . J6 K. Boue. n.u redakciji dr A. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft X. Knežević. f l A. lS Os lobođenja 74 . Evans. istorije zaštit e spomenika kulture Bosne i Hercegovine do 1945. Obredne gomile.. 46-48. (prevod na našem jeziku : Obzor 1879. " F. V. Naselja poreklo stanovništva. 120. " I. 41-48. Hrvatska revija XVI. 176. 382-384. Vie stnik 1882. 53. 61 S.. )9 Vidi napomenu br. n. Sarajevo 1971. na istom mjestu. Lago. 127. Tomić. 11 D. ~ A. Kaer. Bosanski prijatelj IV. n. 12. na is tom mjestu. 51 A. 241.. kalaloško·topografski pregl ed. Berlin 1877. London 1876. Banjani. Pierres sepu[cra[es dalmat es. Ljubić . 23. d. 123. d. br. d. Paris 1840. Srpski etnografski zbornik. Križ na Ciovu 1970. n . Renđeo. n . Sv. 165-172. 46. Wilkinsom. I l.) • S. lli i 170-175. na istom mjestu. ~ I. Vukasović. 8. 229-232 . Truhelka. Mandić. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH III. Luschan.) ~ K. eJ. Viestnik 1881. 274--278). " M. Memoria suIla Dalmazia. Lyon 1886. n. d. Fosco. Bd II. 1 (prema 1. l. 128. d. Warszawa 1811 (Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellschaft. Dalmatien und Monten egro ll. br. 31. Zagreb 1870.

Međut-im. a i p r·ilagoditi je za sadašnju svrhu.IV o l neobičnim UMJETNOSTI STEĆAKA OBLICI STECAKA 75 Najizrazitija likovna svojstva stećaka su njihovi oblici . s obzirom na okolnos t da sve kraj eve i sve vrste ob]. sve iz jednog komada. položene na zemlju većom . a njihova brojnost i ramovrsnost uočljiva je tek kada se upoznaju i imaju u vidu svi krajevi teritorije stećaka . nemaju trajnije vrijednosti. i pored atraktivnosti u značaja. pa i novih saznanja. Može se reći da donedavno nismo imali posebne stručne radnje. Bilo je i prokušaja sistematizacije oblika koji. Tim svojim formalno-oblikovnim svojstvima OVd spomenici najviše privlače pažnju širokih krugova kulturnih građana i brojnih struč nj aka. Po tome se svojstvu razlikuju od drugih grobalj a. Neka nastojanja -li tome pogledu bila su uzgredna. Stratimirovđć 1891. Prva studija je iz 1972. kamen s pločom. tj. kako zbog ograniče­ nosti područja istraživanja tako i zbog nedovoljne i nesigurne argumentacije. god. ova svojstva s tećaka su malo proučavana. kamen (pravougli paralelopiped sa širinom koja je veća od polovine duune). što je donekle i razumljivo. Od starijih istraživača stećaka prvi je Đ. stepenac. potrebno je tu studUju dopuniti i još bolje objasniti . i zasnovana je na d otle sakupljenim materijalima. Ploče je podijelio na duge i široke_ Kamenje uma 5 svojih vrsta: kamenica (pravougli paralelopiped u ležećem položaju čija je širina manja od polovine dužine ili jednaka polovini dužine). a pogotovo studije o oblicima s tećaka. to ih čini originalnim.' Kako je u međuvremenu došlo do pronalaženja nekih novih mater ijala. obradio oblike stećaka . makovi uspravni i spomenici. i strmenac.jka ovih spomenika donedavno ni smo ni poznavali. kamen na ploč i s jednim posrednim stepenom s jedne strane. Prijedlog njegove biste oblika ima 4 osnovne kategorije: ploče (do 40 cm debljine). tj. ili su se odnosila na vrlo ograničena geografs·ka područja stećaka . god . kamen u formi kusaste piramide pravouglog presjeka. nadme tn utom (iz jednog ili iz dva komada). kamenje (stećci preko 40 cm debljine). Cinjenica je da postoji više ob lika stećaka.

' Općenito se može reći da je Stratimirov. n erazrađena i nij e dovoljno obuhvatna . ·i krst.' 76 . pa. koja je u jednom pogledu nepotpuna u odnosu na tekst. četverobridi prizrnat. bez obzira š to neke oblike nije obuhvatio. salld u k-ploča. dakle. Treća skupina ima također 2 podvrs te : stubovi i krstače. pa je s tvorio li stu sa tni osnovna oblika: slećci u obliku ploča. Si stematizacija je sasvim uproš tena i obuhvata samo osnovne ležeće oblike. Još trojica od s ta nijih istraživača s tećaka bavila su se ob licima s teća ka .S a pred kraj života 1942. sanduk. twnba .i ć dosta brižljivo s tvorio svoju podj elu oblika. a za tumbe i sarkofage da su postali po ugledanju na rimske nadgrobne spomenike.šesterci ukrašeni i visok i ukrašeni pašesterei. god. sarkofaga i stupca (pod tumborn on podrazumijeva oblik koji se danas naj češće naziva sandukom). Kaerovu !-i stu obli. Njegova p odjela ima pet osnovnih oblika: ploča. za ploče da se nalaze svuda po svijetu. nišan i krst. s lj emenjake ili savkofage. a li se može reći da je u osnovi na juspjelija . stećak ravni i stećak ravni koji je pos tao od sarkofaga. C. Postoje tri vrste znakova uspravnih : stupac.iše bavjo s teć­ cima u Srbiji. a ostala dva vremenski mlađim spomenicima.F. Mađarski arheolog i ilus trator Felix Kanitz se najv. Druga skupina ima 2 podvrs te: sandu ci i sljemenjaci. stećci kao kocke i stećci poput sarkofaga.' Nemamo pobli že objašnjenje ovakve podjele. a pod trećom . Zbog neprakti čnosti nis u j e u svojili kasniji obrađivač i steća·ka. J to: ploča. a ispušta iz vida one koji su viši od 30 c m. a os im toga je nedoslj edna i nepotpuna. Kanitz.osnovicom . Važni rezultati nj egovih istraživanja su ostali u rukopisu. Curčić.6 Prva tri oblika prve podjele on je smatrao s tarijim. jednostavni pašes terci.io tabelu sa 32 crteža. Curčić j e jedan od najboljih poznavalaca bosanskohercegovač­ kih stećaka.ka nisu prihvatiH kas niji i s traž ivač i stećaka. da s tećci zapravo imaju samo oblike t-umbe. stećke je svr stao u tri osnovna oblika: ploča. Nov iji jstraž i vači su se njome dosta koristili i usvajali j e. stela. Pod prostim oblicima on s hvaća amorfne s tećke u o bliku ploče do 30 cm visine. sarkofag ili sljemenjak i dvostruki spomenik. Proizlazi. C. vertikalno usađe na duguljas ta ploča . a u drugom pogledu pruža vi še vrsta oblika nego što se u tekstu navocli. Truhelk ina podjela j e uproštena. 3 Kaerova podjela nije jasna. us itnjena je i ponešto zamršena. V.i još iz 1891. Među­ tim. sarkofag. Truhelka iV. njegova podjela je nedovoljno jasna. Truhelka j e s is tema tizovao oblike steća ka u S kategorija.ploče. Uz svoju tekstualnu podjelu Kaer j e prilož. dvostruki oblici i ostali oblici. s tećke koje naj češće zovemo sanducima . U jednoj svojoj radnj. Spomenike je podij elio na 4 vrste: slećak na sljeme. Prva s·kupina se dij eli na 4 podvrs te: prosI i. pod drugom . god. Prva vrsta u ovoj katego riji uma s vojih S podvrsta. Za krstove je rekao da imaju malo veze sa stećci m a. Splitski arheolog Petar Kaer je na osnovu poznavanja nekih dalmatinskih s teća k a stvorio svoju lis tu obLika koja se svodi na tri osnovne skupine: jednostavni oblici. slećak u obliku sarkofaga ili tumbe i slupac. ali je očito da pod prvom vrstom autor podrazumij eva najniže steć ke .

god. kao . Od istraživača s tećaka poslije 1945.' Među stećcima Sirokog Brij ega (9 nekropola sa 157 spomenika ) nije bilo ploča sa podnožjem. iako u izvjesnom pogledu preopširna. niti dvoslrukih sarkofaga sa podnožjem. a onda i stećke nekropola u okolini Lištice (Sirokog Brijega). relativno. Njegova podjela oblika. CurčiĆ nije obuhvatio neobrađene stećke. zbog toga što mu je takav stećak sličan kući sa krovom na sljeme. Na kraju je dodao i oblik dvostrukog spomenika.kod s tećaka oko Olova. sarkofag. a za sanduk je uzeo visinu od 40 do 100 cm. niti stubove i krstove. Uz upotrebljavani naziv sarkofag. a li je uvrštena kombinacija ploče sa krslom lO S obzirom na sve to. pa je prvi od istraživača stećaka počeo upotrebljavati naziv sanduk. više kao varijantu jednog od prethodna dva spomenika. na osnovu toga da ]. zbog toga što su mu "spomenici u obliku duguljastih kocki" sličili domaćim sanducima ili kovčezima. sanduka sa podnožjem i visokih sanduka sa podnožjem. a onda što su ploči sa podnožjem . u Bosni.j spomenik ima postolje ili ne. Napustio je naziv tumba. on je predložio i domaći naziv šlj emenjak. ima devet osnovnih oblika: ploča. njih desetak su se zadržali na pitanju oblika. Ova lista oblika je slična Truhelkinoj. ali je od nje u ža i jednostavnija. data mjesta glavnih osnovnih oblika. kao kod Radimlje. zatim nekropola oko Olova. na osnovu 133 stećka Radimlje. kao tuđi. Evo kraćih obavješ tenja o tome: Dr A. u Hercegovini. Njegova sistematizacija je u osnovi bliska Truhelkinoj. stvarajući svoje podjele i liste. s tom razlikom što je umjesto krsta ovdje unesen dvostruki sarkofag s podnožjem. Na osnovu s tećaka iz okoline Olova (7 nekropola sa 263 spomenika). Kao i Curčić. ali sam shvatio kao da se taj oblik podrazumijeva. iH kao njihovu kombinaciju. Visoki sanduk ima visinu preko 100 cm. visoki sanduk sa podno žjem. Inače.On nije posebno istakao ploču kao osnovni oblik. ploča sa podno žjem. kojoi su rijetka pojava. pa sam ga naveo. Benac je proučavao stećke nekropole Radimlje kod Stoca. . sanduk.' Autor je općenito ploče smatrao do visine od 40 cm. visoki sanduk. sarkofag sa podnožjem i krst. sa povećanim brojem oblika. Benac je napravio listu kao i prethodnu. Kako vidimo. on je naziv tumba zamijenio nazivom sanduk.i dvostrukom sarkofagu sa podnožjem. naj a dekvatnija i najkompletnija. sanduk sa podnožjem. Benčeva konačna podjela izgleda ovako: 1 2 3 4 5 6 Ploča sa podnožjem Sanduk Sanduk sa podnožjem Visoki sanduk Visoki sanduk sa podnožjem Ploča 7 8 9 10 11 12 - Sarkofag Sarkofag sa podnožjem Dvostruki sapkofag sa podnožjem Krst Krst u zajednici sa pločom Krst u zajednici sa sandukom stećci 77 Nedostaci ove podjele sastoje se u tome što njome nisu obuhvaćeni u obliku stubova i amorfni spomenici. Krst sa sandukom nazvao je dvostrukim spomenikom. ova sistematizacija se može uzeti kao.

ali ga najviše interesuju natpisi. sanduk i sarkofag.ij ebio je antičke termine . Kako vidimo. uglavnom na osnovu obj avljenih materijala.Sarkofag Po svojoj podjeli ovaj autor je nešto bliži Bencu nego Sergejevskom zato što je unio oblik pod br. izm eđu Bratunca i Vlasenice. stupac j križ. U l ežeće oblike svrstao je ploče.na ležeće i stojeće oblike i naveo da postoje i prelazni oblici. iako mi kod takvih stećaka lako prepoznajemo i razlikujemo ploču. sanduk i stubac. Vego se bavi proučavanjem s teća ka općenito. Sergejevsk. Pri tome je naveo tri osnovna obHka: ploču. njegova podjela bi trebalo da ima i oblik sarkofaga sa podnožjem. M. ostavlo rukopis u kojemu je stećke podijelio na pet osnovnih oblika: ploču. pa je razumljivo što je ova lista u odnosu na dosadašnje u tome pogledu proširena.stela i cipus i dodao im još obelisk. I grubo obrađene stećke je on također svrstao u te dvije glavne kategorije. Pod tim nazivima podrazumijevao je uspravne prizme "približno četvrtastog presjeka" koje se završavaju ravno ili kao piramida.Sanduk 3 . što je sasvim opravdano. On je uzeo u obzir još i stelu. u istočnoj Bosni (7 nekropola sa 297 spomenika).Prelazni oblici III - Stoj eć i oblici IV .ležeće i s tojeće stećke. o čemu je. Inače. 3. sanduke i sarkofage.Ploča 2 . Amorfno kamenje mu je posebna ka tegorija. u Hrvatskoj (30 nekropola sa oko 500 spomenlka) . sarkofag.i je na osnovu proučavanj a s tećaka sa područja Ludmera.kategori je . U trećoj kategoriji smo dobil i nove oblike i nazive.Sanduk s podnožjem 4 . Vego nije uzeo u obur ni amorfne spomenike. Sergejevski je uveo dvije nove kategori je . zat im slabo ili sasvim neobrađenih. zbog toga što takvih obUka ima na području oko Ljubuškog. Međutim.Amorfno kamenje 12 3 - Ploča Sanduk Sarkofag 2 3 - Stela Ci pus Obe lisk U Ludmeru ima najviše stećaka uspravnih oblika. I sto ta ko. Sistematski je obradio stećke u okolini Ljubuš·kog. Gimnazijski profesor Ivan Renđeo se pored svoje struke interesovao i za stećke. Kod Sergejevskog nema oblika krsta.D. tumbu. Njegovi prela zn i oblici su nam ostali nedovoljno objašnjeni. Amorfno kamenje je izdvojio kao posebnu vrstu. osnovne oblike podijelio na dvije glavne ." 78 . ali samo kao varijantu stupca" Dr Lovre Katić je obradio stećke Imotske krajine. zato što toga oblika nije bilo u području koj e je obrađivao." Prema tome. u Hercegovini i na osnovu toga napravio listu oblika koja je jednostavna i dosta uska: II obrađenih 1 . u p rvoj kategoriji on je usvojio oblike i termine svojih prethodnika. njegova podjela ne sadrži krstove. Dobro je što je i slabije obrađene stećke svrstao u navedene glavne kategorije. Za s tojeće oblike upotr. jako 'izm eđu cipusa i obeliska stećaka gotovo da nema razl:iJ<e. Se rgejevskog izgleda ovako : 1L ežeć i oblici II . lista ob lika D.

prizma. opseg (okvir. obelisk (stup) i kameni kriŽ. sanduk. visoka prizma s ravnim stranama.ploča. kao piramida i antropoidni (kapičar.preklopniea. piše i o stećci ma i svrstava ih u pet osnovnih oblika: ploču. samo što su sljemenjaci svrstani u dvije vrste . On je stećke shvatio kao jednu fazu razvoja hrvatskog groba uopšte.ležeće i stojeće.k riž mu je spomenik "sa unakrsnim stranicama". slupac i kri ž. kod kojeg je visina "nešto manja ili veća od širine". On je najprije stećke svrstao u dvij e osnovne kategorije . krst. 2l Pri rasporedu stećaka centralne Bosne (330 nekropola sa 4758 primjeraka) korištena je ista podjela. prizma s odijeljenim podno žjem. moja podjela. kao i uspravni. sljemenjak. sljemenjak s monolitnim podnožjem.ploča. Evo tih oblika: grubi s lećak . kuću. bez obzira što je u početku naveden i oblik visokog sanduka .i što su postojale dvije vrste sljemenjaka. slub i krslaču 1 6 Dr O. stub). izgleda ovako: . Petrovi ć se također zadržao na pitanju oblika. Svrstala ih je u šest osnovnih oblika: ploču. 1B Za s tećke Blidinja. kućom naziva sljemenjake. Baniji. visoka prizma s kosim siranama. zidani slećak . ukrašeni slećak . umjesto krst."b 79 Ja sam stećke . Lici i Krbavi i svrstala ih u če tiri osnovna oblika: ploču. sanduk. sljemenjak. samo što je dodat oblik stuba. s/ ub. sljemenjak s odijeljenim podnožjem. da bi se razlikovao oblik stećka od reljefnog motiva stećka koji se susreće na raznim oblicima stećaka. visoki sanduk. svrstani su isto ta. đipa.k o. Tada je upotrijebljen termin krstača. koji je ili plo ča ili stubIS Dr Angela Horvat je evidentirala i obradila ste6ke u Slavoniji.sa podnožjem i bez nj ega . ploča obična." Petar Ž . (17 nekropola sa 1055 primjeraka) rasporedio u šest slijedećih oblika: ploču. Njegova ploča mora imati visinu manju od polovine širine. dvostruki sljemenjak. prizmaličan.iz okoline Kupresa. u zapadnoj Bosni (5 nekropola sa 244 spomenika). Dominik Mandić u svom djelu "Etni čka povijest Bosne i Hercegovine". tumba i sljeme njak (sa ili bez postolja i streha).Dr Mirjana Corović-Ljubinković je proučavala stećke u zapadnoj Srbiji. samo su stubovi nazvani uspravnim spomenicima. sanduk.'" I Ante Skobalj ima svoju podjelu oblika ." Steće i Popova polja u Hercegovini (88 lokaliteta sa 1559 primjeraka). krslaču i amorfni s lećak. niska prizma. svi su stećci podijeljeni u dvije veće skupine ." Stećke okoline Kalinovika. Svoju drugu ·k ategoriju je nazvao stubovima i u nju je svrstao ove osnovne oblike: amorfni. prizma s monolilnim podnožjem." Prema tome. obrađeni slećak . obilježeni stećak . ploča anlropoidna. u Bosni. podjela je bila ista kao i za stećke Kupresa. u zapadnoj Bosni. (44 nekropole sa 1170 primjeraka) podijelio sam kao i one kod Kupresa.ploča. OS'im toga. sanduk mu je položeni stećak. krst i amorfni spomenik.u ležeće i u s toj eće. sarkofag. rebrenjak). a . zbog toga što su takvi oblici tamo nađen i. koje je izdato u Rimu. samo što su izosta vljeni visoki sanduci i što nije bilo amorfnih spomenika. sanduk. stupcem smatra uspravno postavljeni stećak čija je visina "barem dva puta veća od širine i deblj ine". U prvu je ubrojao ove osnovne oblike: amorfni. sljemenjak s kosim st ranama.

prvenstveno manjih dimenzija i bez ukrasa. Takvih slučajeva ima. Pokazalo se da su neki oblici karakter. 'Uočio sam sve vrste oblika. da se običaj izrade izvjesnih oblika prenosio migracijom sta novništva. on iznosi 16591 primjerak. Sve j e govorilo o potrebi utvrđivanja i objašnjenja nove sistematizacije dblika stećaka. krst ili simboli staleža (škare. i to ne samo sakupljenih velikom akcijom evidentiranja na č itavom jugoslavenskom teritoriju steća ka . zbog čega su uvrštene u ploče.samome početku proučavanja ove vrste oblika iskrsla su neka pitanja koja je trebalo najprije riješiti. u Srbiji (Pribojska Banja. nego i onih 'p llbliciranih. nego su na grobove postavljene onakve 'k akve su odvaljene i usj eče ne u k a menolomima. ali se mora dozvoliti i mogućnost da su neke amorfne ploče viđene kao poluobrađene. pa i putovanja na neke od tih terena.. i to kako u našoj zemlji tako i u nekim drugam evropskim zemljama? Treba priznati da su takve tanje ploče nađene u podovima crkava ili uz same crkve i na područjima stećaka ili u njihovoj blizini. Iedno se odnosilo na to da li bi tanke ploče. Crnoj Gori i jednom dij elu Dalmacije. Već u . ja sam pristupio proučavanju oblika stećaka. kao i materijala koje sam dodatnom evidencijom poslije 1969. PLOCE Prvi osnovni oblik ležećih s tećaka je ploča . da se II nek im osjeća u tjecaj "li d i· rektno djelovanje klesara iz određenog kraja. npr. Davidovtica).istični za pojedina podmčja. To nije baš tačno zbog toga što je u amorfne obLi'k e uvršten izvjestan broj ploča. itd. motika i sL). kao što su š tit. a katkada i poneki relj efni motiv. ili uopšte nisu klesane. pregledom svih materijala.l 2 3 - Ploča Sanduk Sljemenjak 4 5 6 - Stub Knstača Amorfni spomenik U toku daljeg obrađivanja s tećaka u Bosni i Hercegovini. trebalo tretirati kao stećke. prikupio i sredio. Studij je zahtijevao i upoznavanj e komparatrivnih materijala iz naše zemlje i Jnostranstva. zatim da mnogi krajevi imaju dosta zajedničkih osobina. Iskrsavala su piotanja porijekla nekih oblika i potrebe njihovog razmatranja i objašnjenja. s obzirom na to da ih nalazimo i izvan teritorije stećaka. Evo mojih zapažanja i mišljenja o poj edinim oblicima stećaka. Veoma je velik broj u obliku ploča . tako reći do sada sasvJm nepoznatih. pa i varijetete. u Polirniju. posebno na području sjeverne Dalmacij e.. a pogotovo one koje su ovlaš klesane. ali i mnogo novih.iznad rake i više puta imaju uklesan epHaf. među kojima ima dosta onih koji su već ranije i drugi i stmž iva či primijetili i konstatovali. god. Mislim da je sasvim opravdano ako sve s tećke najprije podijelimo na dvije glavne s·k upine -ležeće i stojeće. ali su one postavljene neposredno . što je 24 % od ukupnog broja stećaka uopšte." s tećaka 80 . kako glavne i osnovne tako i njahove varijante. koja bi bUla kompleksna i adekvatna pravom stanju na terenu.

a širinu 200 cm." I ja sam za s tećk e Kupresa primijenio takav kriterij. velikoj ili maloj plOČi. nego su najčešće linterpolirane izme đu njih. u izvjesnim s lu čaj evima je bio presudan i odnos širine i dužine prema visini. Najčešće su du gačke od I SO do 200 cm. u iste redove. Stratimirović . npr. posebno u is točnim kraj evima Hercegovine. raspoređene s u i orij entirane po . I mnoge druge kara kteristike ovih ploča su zaj edničke i ostalim stećcima . A takvih ploča je bilo na više mjes ta. zapravo u obliku pravouglog paral elopipeda. zbog čega sam se od lučio za nešto korigiran kriterij . Pravilno i dobro klesana ploča redovno je u ob liku če tveros trane prizme. pa sam se onda toga i pridrža vao.BJ u sjeverozapadnoj Bosni (Bihać)" i u Dalmaciji (Zadar). a m ožda je i najveća.. Blidinje) . a pokDjnic i su sahranjivani po istim običajima i u is tom vremenskom razdoblju.s tim pravilima. a u zapadnim obično latinicom na latinskom ili talijans kom jezi·ku. zb og čega su mogle poslužiti kao prototip našim pločama . a široke 70 do 100 c m. zbog čega u horizontalnDj prDjekciji s li či elipsi. Kaer i Truhelka su smatrali da svi pravougli paralelopipedi do 40 cm visine spada ju u ploče. ako su oni po svojim ostalim dimenzij ama bili upadno veli ki. a može bit i i pro izvoljno. Ta kve ploče nisu izni mna poj ava." Ser gejevski 27 i Vego . ponekad sa reljefnim m otivima 'ka kve nalazimo ·i na d rugim oblicima. na istim srednjovjekovnim nekropolama . Na Kaerovoj tabeli vidimo ploču koja je sa obadvij e čeo ne s trane polukružna. postoji i prili čn o veliki broj dru gačijih oblika . Kako sam već naprij ed naveo. u okolini Sarajeva. U Popovu polju sam našao više ploča koj e . i u okolini Lišt ice. za koj e možemo reći da r edovno pripadaju sahranj enoj djeci.3I Ja sam i h našao na više mj esta. do uvjerenj a da je to prevelika visina za ploče . odnosno visinu ploča. kod Kiseljaka. Takav kriterij s u zauzeli i Benac. Ustanovlj ene su. bez obzira šIo se takve i slične ploče nalaze uz crkve koje su ponekad vremenski neš to s tarije od s tećaka . grobovi ispod njih su is te arhitekture. To sve govori .za visinu do 30 cm . ploče o kojima se ovdje govDri nalaze se zajedno sa ostalim oblioima stećaka ..J2 Još više je bilo primj eraka pl oča koj e se samo s jedne uže strane polukružno završavaju (Kupres. npr.30 Nađene su i vrlo male ploče . Vrlo je indikativan pokazatelj da ovakve ploče nisu izolirane od ostalih stećaka. zbog čega sam u ploče uvrš tavao i Dne stećke ko ji su umali i nešto veću visinu od 30 cm.33 . Znač i da su one na ne kropolama stećaka redovna. Pos toj e i vrlo velhl<e ploče. da takve ploče imaju sva svojstva s teća ka . koj e ponekad dos t·ižu dužinu i 300 cm. Drugo pitanje se odnosilo na debljinu . Međutim . a š iroke od ISO do 200 cm . m eđ utim. Uz pravougli paralelopiped kao naj češći oblik. Razumljivo.'5 U istočnim kraj evima su bili epHafi pisani ćirilicom na narodnom jeziku. nego 'n a površinu zemlj e. već prema tome da ]j se radi o s rednjoj. Ima ove dimenzij e: 310 X 285 X 40 cm . U dalj em radu i s tudiju došao sam.su bile dugačke od 240 do 280 cm. i r·i ne) vrlo je nesigurno. t" ko da ih od rake odvaja čitav zemljani sloj. a ne nekakva iznimna pojava. i visina manja od polovine š. Dužine i širine su im različite. Svrs tavanj e i određi vanje ploča p o širini i dužini.29 U Uboskom kod Ljubinja evildentirao sam ploču koja je jedna od naj već ih . za š to se zalažu Stratimirovi ć i Ma ndi ć (duga i široka ploča .ni su postavlj ene dire ktno na raku.

Kiseljak). Kalinovi·k). pa sam ih n azvao dvojnim ili dvostrukim pločama. 1 i 2. a druga na sljeme f) teona strana trostrana oblikovana g) teone strane trostrana oblikovane h ) Baza II obliku ravnokrakog trapeza 2 . Takav oblik je Benac ustanovio u Radimlji. Specifi čn i oblici su uvršteni u posebnu tabelu. VIII A.uzduž bile razdij elj ene na dvije polovine. najvjerovatnije za muža i ženu. koje uopšte nisu bile obrađene. aLi zbog utonulosti u zem lju nije sasvim sigurno da se u Žepi radi o pločama. Neke ploče su bile s jedne uže strane polukružne. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika ste· ćaka . ovakav oblik je karakterističan za bosanske nekropole.35 Nađene su i ploče . na dvije vode34 (Bratunac. klesana od jednog komada kamena. Struj ići." Uzevši sve ovo u obzir. Kupres) . Takav specifi čan oblik sam našao u okolini Siben ika 39 Drugi oblik koji je isto tako vrlo rij etko zastupljen jest ploča sa stopom. Rogatica. Kiseljak.Ustanovljen je i ne mali broj ploča koje su s jedne ili s obadvij e čeone strane dvostrano za tesane. a sa druge dvostrano zatesane (Gornji Studenci kod Ljubuš kog).36 Ustanovio sam i nekoliko primjeraka koji su u horizontalnoj projekciji bili ravnokraki trapezi (Blidinj e. najviše jh ima u Popovu polju (Ve ličani.Pravougli paraleiopiped Podvrste I-PLOCA a) b) c) d) e) Ceona strana lu čno oblikovana Ceone strane l učno oblikovane Ceona strana na sljeme teone strane na sljeme Jedna čeona strana lu čno oblikovana.Tab. Kalinovik. za b rata i sestru. tako da izgledaj u kao poklopac nekog kovčega . Ovome svemu bih dodao još dva obli ka koja se vrlo rijetko ili sasvim iznimno javljaju.T. odnosno ploča na plOČi. ili ·koje su samo ovlaš oklesane.Dvojna 3 . Kako izgleda. To su ploče či ji su vodoravni bridovi nešto malo koso zatesani. sl. Pale. tako da su u horizontalnoj projekciji bile šestorougaonici il i osmerougaonici (Nevesinje.38 Na mnogo mj esta smo našli i ploče nepravilnog oblika. Lopoč ·i dr.37 Ustanovljeno je na više mjes ta postojanje ploča. POstoji i ploča koja zajedno sa usađenom krstačo m kod uzglavne uže strane sačinjava jedan n adgrobni spomenik.jetk a poj ava. moja lista ploča izgleda ovako : Osnovni oblik Vrsta 1 . ali u manjem broju.4' a nađen je i u Žepi. 82 .Kombinovana sa krs tačom 4Neobrađena Prilaže se tabela ploča . Ikoje su s jedne ili s obadvije u že strane trostrano zatesane. l. ).40 ja sam ga našao oko Sibenika. Relativno. Tako kombinovane plo če nisu baš r. čije su vodoravne strane jednom urezanom li nijom ili plasti čnom vrpcom sredinom . redovno većih dimenzija. Mislim da su to nadgrobnici za dva uko pa.

83 .L-_ _ _.JI. 1 H 2 3 Tabela I - Vrste i podvrste s t ećaka u obliku ploča.

zauzimajući svega 17% ukupnog broja stećaka u toj republici . jer je sanduk šupalj a i zatvara se poklopcem. može se smatr ati visok im sandukom. astećak sanduk je homogen. Dosta je velik broj takvih sanduka. Mislim da se razvio iz ploče. prije svega zato što nije naša riječ. dok u Crnoj Gori stoji daleko iza sanduka. ali najviše u Hercegovini. Prema najnovij'.koje također nije moguće lako. a onda i zbog toga što nije sasvim adekvatna. tj . To je naj če šće korišten oblik u klesanju stećaka. što je oko 3 puta manje nego sanduka. tako da . a potom u zapadnoj Bosni. Nisam i h našao u sjevernoj Dalmaciji. ali iza sanduka kojih ima gotovo tri puta više. SANDUCI Drugi osnovni oblik ležećih stećaka je sanduk . gdje su vertikalne strane nešto nagnute prema gore. pa bismo ih mogli nazvati obi čnim sanducima. Slabije obrađenih i amorfnih ploča najviše je u Srb. pa su se te vertikalne pravougaone strane transformirale u ravn()krake trapeze. monolitan kamen .ima stećaka.m statis ti čkim podacima. kako su ga zvali neki starij i istraživači stećaka. ali ima znatan broj tankih i manjih dimenzija.• . a blisko je jugoslavenskom procentu (24 % ). Ta ukošenost je često neznatna. bilo je vrlo teško razlikovati prave stećke od onih koji potječu iz XVII i XVIII v. ali i daleko iznad sljemenjaka i ostalih oblika_ U odnosu na ostale 'obliJ<e. Ima mnogo svojih vrsta i podvrsta. najviše ih ima u Hercegovini. naročito u Srbiji. U Bos ni i Hercegovini p l oče zauzimaju 21 % ukupnog broja stećaka te republi ke. gdje dostižu visinu i preko 200 om. Tako klesani sanduci zapravo nisu više pravougli paralelop ipedi . na 84 . Postoje i sanduci sa obratno skošenim vertika lnim stranama . . relativno. kao i ploča. za razliku od onih visokih.zgledaju kao četverostrane prikraćene piramide koje su postavljene normalnije od onih prvih . nego neka vrsta četverostranih (izduženih) prikraćenih piramida postavljenih obrnuto. ili tum ba.. no najmanje u zapadnoj Bosni. Vrlo veliki broj sanduka-pravouglih paralelopipeda klesan je tako da su im j čeone i bočne strane skošene prema dolje. Sanduk je najčešće I klesan kao četverostrana 'prizma. ali pažlj.isina veća od 30 cm. Ona je uglavnom svojstvo običnih sanduka.ivom posmatra ču ona ne izmiče iz vida. unutra. Nalazimo ih u svim područj. Inače najviše ima sanduka visine od 30 do 80 cm i to na svim područjima. Ako mu je visina ·iznad 80 cm. U nekim slu čajevima. Najmanje "ih ima u ist očnoj Bosni. upravo kao pravougli paralelopiped. na svoje manje baze. a pogotovo ne sasvim sigurno odvojiti od on·ih što su ·kasn:i je datirani . prema unutra. Op ćenito se može reći da su stećci u obliku ploča klesani u velikom broju. broj ploča u Srbiji i Hrvatskoj je upadno veliki i zauzima vodeće mjesto. Taj naziv nije najsretn ij e odabran. a.ji i u centralnoj i zapadnoj Bosni . č ija je v. Ra spoređeni su po svim krajevima Bosne i Hercegovine. U Hrvatskoj nema amorfnih ploča. s napo· menom da su u ovaj broj uvršteni i sanduci sa postoljima. javlja se ukupno 42564 puta i zauzima 61 % svih stećaka.

eviden tirao sa m II oko lini Rogatice i sanduke sa stepenikom na jednoj bočnoj strani. oni su nam izgledali vrlo dugački. neki s u bili s obadvije strane dvos trano zatesa ni (okoli i na Sjen ice). takvi primjerci su rjeđa pojava . a nije bilo ni sanduka u obliku šesterostranih prizmi . i na sanduke koji su sa jedne čeo ne strane imali neku vrstu stepeni ka. tako da su čeone strane posta le šesterougaonici.isinama (oko Rogatice. Blidinje}. i to u nemalom broju.inovika i kod Obrovca.i s jedne strane dvostrano zatesani. Takve sanduke sam našao u Ljubunčiću kod Livna i kod vrela Cetine. lučno o blikovani (Blidinje). Živinice) . Nalazimo ih u raznim područjima . Višegrada i Pala) . Kao i kod ploča. unutra.dvojne sanduke čije su polovine bile na različ i t im v. Najobičnija su oni čija je gornja vodoravna strana pomoću urezane linij e . u Hrvatskoj. u Bosni} . kod Ka \. ali ne često. Među njima nisu nađe ni primjeroi sa stepenikom. Zani mljivi su obi čn i sanduoi koji na gornjoj stran i (vodoravnoj ) ima ju pravougaona udubljenja manjih i većih dimenzija. kao ni oni kao korita . kao npr. ko d kojih su čeone strane 'kvadrati. kakve je ·i Kaer donio na . U odnosu na uobičajene sanduke. ) Neki primj erci su bil. tj. a č itava če tveros tran a prizma postala šesterostrana (Rogatica. Višegrada i Donj eg Vakufa). Ovima s u s lič ni rjjetki s lučaj evi oblikovanja čeoni h strana u vidu luč nih ispusta. npr. tj . s li č n o pločama . dvojni ili dvostruki sanduci. ali p o čitavoj širi ni (Le dići kod Trnova. u obliku kavadera. s li čno polukružnim apsidama crkava. nisu ravni (vertikalni). pa n i oni h č iji su sv. na dvij e vode. Naila"io sam. pa su uveliko podsjećali na d rvene sanduke (škrinje) sa poklopci ma." Nađen je izvjestan broj nižih sanduka k oji su bili neš to uŽli s jedne čeo ne strane. postoje i sanduci koji su nadgrobnici za dvije osobe. zatim o ni koji su s jedne čeone strane bačva sto ili dvostrano zatesani. zb og čega su s lični korjtima za česme (okolina Sarajeva. pa sam ih nazvao sanducima sa stepenikom na čeo n oj strani. Nije bilo ni skošenja vertikalnih strana prema gore. skošen i. Sam poklopac je u takvim s lu čajev ima poprjmio oblik vrlo niske a izdužene p rikraćene piramide. tj .43 Sli čno ovima." Jedinstven je primjerak sanduka koji je sa jedne čeone strane bio dvostrano zatesan prema dužim strana ma. koji se upotrebljava ju u ku ćan s tvu (okolina Sokoca. U znatno manjem broju su u stanovlj en i srunduci kod kojih s u svi bridovi gornje vodoravne strane bili istesan i. Nerijetko smo našli . a neki su s jedne stran e bHi dvos trano zatesani. Ali. Sokoca i Foče) . bačvasto oblikovan (Kupres . U dva-tri s lu čaja je taj stepenik na čeonoj strani bio polukružan. Kao i ploče. Napominjem da visoki sanduci nemaju toliko varijanata kao obični. a sa druge zaob ljeni (okolina Ljubui"lkog). Ustanovljen je izvjestan broj običnih sandu ka č iji su gornji bočni bridovi koso istesani i pre tvoreni u dugač ke uske pravo ugaonike. tj .i\i vrpce razdijeljena na dvij e polovine. u okolini Kupresa i Duvna. nego polukružni . Prače . Vrlo rijetki su primj erci sanduka koji su s jedne čeone strane trostrano zatesa ni (Žegar kod Obrovca}. Ustanovljen je manji broj niži h sanduka koji su bili u obliku pravilne četveros trane prizme.j gornji bridovi stesani .85 svoje veće baze. jer im se pravougaona baza pretvorila u ravnokraki trapez. postoje i sanduci koji s jedne. a sa druge također dvos trano zatesan. tako da oni nisu prave prizme. a ne pravougaonici. (Kaer je na svojoj tabeli također prikazao takav oblik. a ponekad i sa obadvije čeone stra ne.

pa su ih i uvrštavali u ploče. To je dosta nizak sanduk u obliku šesterostrane prizme koja leži na bazi pravougaonog obhlka . treći je sanduk koji je s jedne čeone strane trostrano zatesan. naročito u centralnoj i istočnoj Bosni. Mnogo manji broj primjeraka je imao različite dužine svojih polovina. u Crnoj Gori još više . sačinjavaju jedan nadgrobni spomen ik (Radimlja). zbog toga što sistematska evidencija za mnoga područja te dvije vrste osnovnih oblika nije odvojeno iskazivala. b očne stranice joj nisu vertikalne. a sa druge koso prema širini spomenika. Takva čet-iri iznimna i specifična primjerka sam već naveo: prvi je sanduk na polukružni s[epenik. Jedan je klesan tako da na vodoravnoj strani ima doda tak u obliku tanke ploče. nego kose. što izgleda kao da ploča ima svoje postolje u obliku sanduka (Prijeklade u okolitlli Foče) . Javljaju se još četiri iznimna oblika. drugi je sanduk ko ji u h orjzontalnoj projekcij. tj. Izvjestan broj je imao i nejednake dužine i nejednake visine svoj<ih polovina. širine . kao dva komada.svojoj tabe li . I ovdje napominjem . koji nalazimo u više područja. Najčešće horizontalne dimenzije sanduka su slične onima kod ploča: dužine od 150 do 200 cm. U nešto manj em broju javljaju se sanduci udruženi sa krstačama koji. Takve oblike s u našli i Pa lavestra i Perić u Žepi . o kojima će malo kasnije biti r.sa oko 19% ukupnog broja stećaka. * ** Kako je već istaknuto.oko 70%. Ponekad se uočava da ti dijelovi nisu jednako široki. U Bosni i Hercegovini oni zauzimaju oko 64% ukupnog broja stećaka. Rogatice i Višegrada). a to obadvoje svoj postament u obliku sanduka (Gornji Studenci kod Ljubuškog). ij eči. u Hrvatskoj su zastupljeni sa oko 45 %. 86 . Možda bi se mogli zvati sa11ducima Ila stepeIlice? Treći izniman oblik je varijanta dvojnog sanduka. pa izgleda kao da ploča ima svoj postament u obliku ploče. sanduci su najbrojniji oblik stećaka uopšte. Vjerovatno je stvarni broj sanduka nešto veći zbog toga što su neki u zemlju utonuli primjerci na popisivače djelovali više kao ploče. Našao sam ga u okolini Pljevalja. Nazvao sam ih kombillovallim sa krstačom ili salldukom sa krstačom. tako da je to zapravo bila ko mbinacija sanduka i ploče. a odozgo je uzak i ravan pravougaonik. jedna je bila kraća (visine su ostale iste). Cetvrti sam evidentirao u okolini Novog Pazara. Jedna vrsta tih dvojnih sanduka imala je dosta plitak niži dio.i s liči crkvici sa polukružnim apsidama na čeonim stranama. nekad s jednog a nekad s obadva kraja (oko Sarajeva. Njegova obadva dijela se prema vani postepeno šire i na drugom kraju završavaj" polukružno . zatim ima još dvije bočne stranice kose. a če tvrti je s jedne čeone strane stesan koso prema dužini. Uz sve ove vrste i podvrste oblika sanduka javlj aj u se i još neke. ali u vrlo malom broju ili samo kao osamljerui primjerci.da ove cifre obuhvataju i sanduke sa postoljima. dok u Srbiji stoje oza ploča . Sličan ovome je sanduk sa dvije tanke ploče. iako klesani odvojeno .46 Obadva ta oblika su klesana u jednom komadu kamena. Ovdje još spada i amorfan oblik sanduka.

odnosno izvijene. a druga na sljeme j) Baza II obliku ravnokrakog trapeza k) Kao korito l) Gornji dio prikraćena piramida l-SANDUK 2-Kvader 3 . VIII A. među njima je veliki broj skošenih.T.Sesterostrana prizma . sanduci predstavljaju najkarakterističniji i najadekvatniji formalno-oblikovni izraz stećaka.Neobrađen 87 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta sanduka .Pravougli paralelopiped Podvrste a) b) e) d) e) Vertikalne strane iskošene prema dolj e Vertikalne strane iskošene prema gore Stepenik na čeonoj strani Stepenik na bočnoj strani teona strana na svod f) Ceone strane na svod g} teona strana na sljeme h) Ceone strane na sljeme j) Jedna čeDna strana na luk. udublj ene.6 . sl.zgledala ovako: Isnovni oblik Vrste 1 . Specifični oblici se nalaze na posebnoj tabeli. relativno su nešto duži. I sanduka ima velikih kao i m alih.T.od 70 do 100 cm.ka sanduka . Centralna i zapadna Bosna su karakteri s tične po relativno velikom broju slabije obrađenih . 3-10. ali često tako da te skošene vertikalne strane nisu sasvim ravne nego su pomalo. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika s tećaka . u istočnoj Bosni ima najviše dvojnih sanduka svih varijanti. II. što je znak vještih klesara.k ao i amorfnih sanduka. Najljepše obrađeni sanduci su u Hercegovini. . ali pravilno. dok im visine naj češće iznose od 40 do 80 cm. a naro6ito svojim velikim bmj em.Dvojni Samo sa srednjicom a) Nejednake visine b) Nejednake dužine e) Nejednake visine i dužine d) Sanduk-pl oča '4 . Osim toga. Može se reći da svojim oblikom.Sanduk sa k. a vrlo visoke u i s točnim ·kraj evima Hercegovine. Velike sanduke naj češće nalazimo u istočnim krajevima Bosne. Tako bi lista vrsta i podvrsta osnovnog obli. Sanduci i s točne Bosne su dosta dobro klesani.r s tačom 5 .

fP w.J /j Tabela II Vrste i podvrste stećaka II .II {l @ (j) {l fl () Q () (}) e tl II J K {JJ L 2 {} ll} @ rP. . _ _ _-------' obliku sanduka.QJ 88 1.

napominjem da je izraženo mišljenje kako oni predstavljaju prelazne . 89 Mnoga svojstva ov. Postolje je redovno obrađeno isto tako pažljivo kao i sam sanduk. ako ne i više. U Uboskom kod Ljubinja jedan takav spomenik ima ove dimenzije: 180 x88x 220 cm. koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića.ikom broju pravili i postavljali.SANDUCI SA POSTOLJIMA Treći ležeći osnovni oblik stećaka je sanduk sa postoljem. Među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima spada onaj sa natpisom iz Vlađevina kod Rogatice (sada u Sarajevu). ovi spomenici su naročito upadni i djeluju vrlo impozantno. Ako uračunamo visinu postolja koje iznosi 30 cm. Za takve slučajeve precizniji bi bio naziv sanduk na postolju. nego 'kao uspravno postavljeni stećci. Na žalost. odnosno postaviti kamen po kamenu?) očito je da narod takav spomenik drugačije vrednuje od sanduka bez postolja. 20 ili više cm.klesana komada. Neki primjerci su toliko visoki (uzimajući u obzir i visinu postolja) da ne djeluju kao leželi. proizlazi da je visina toga sanduka 's a postoljem 250 cm. s tom razlikom što mu je donji dio proširen na sve strane. postolje je uvijek veće i izlazi na sve strane po 10.i h spomenika su slična onim prethodnog oblika. a težina 24192 kg:" Isto tako. jer je takve sp.48 Iz naprijed navedenog narodnog običaja pri prošnji djevojke (da li mladoženja može mladu kamenovati. Većina ga smatra vrstom sanduka. širok 130. umjesto sanduk sa postoljem. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68 cm. Razumljivo. Rekao sam već da su sanduci najbrojniji oblici stećaka uopšte. bez postolja) . kako za naručioce tako i za klesare.takvih primjera'ka sam našao 'll istočnoj Hercegovini . a mogu biti veli·ki ili i mali . nadgrobnik nije homogen kamen.jko da samo po sebi djeluje kao spomenik.kao sanduk.47 Opli6ići). Nekada je ono malo usječeno (sa ležištem) da sanduk na njemu bude stabilniji. nego je sastavljen od dva zasebno . volumen spomenika iznosi 8. a visok 142 cm. a n eki imaju čak i nabpise (Hodovo. ima ih uobičajenih visina (do 80 cm. Zbog svega toga smatram da se sandu'k sa postoljem može tretirati kao samostalan osnovni oblik. zbog čega izgleda 'kao da je postavljen na drugi stećak u obliku ploče ili sanduka. Prema tome. On je dugačak 295. Najviše . Među njima su sanduci sa postoljima zastupljeni u velikom broju. Moj utisak je da ih ·ima isto toliko. pa i sa tri postolja. koli:ko i sanduka bez postolja.64 m j. Više puta je ono tako ve]. Druga je stvar što naša postojeća evidencija nije uspjela da ih i zasebno iskaže. njihov broj je malen. Stratimirević. Više puta to postolje zaista nije isklesano od istog komada kamena. što je i razumljivo. Neki primjerci postolja su ukrašeni reljefima. Može se reći da su i najomiljeniji. a mogao ih je poručiti samo imućan čovjek. Mislim da se može navesti nekoliko razloga koji opravdavaju njegovo mjesto samostalnog osnovnog oblika stećaka.so U vezi sa visokim sanducima uopšte. Benac i Vego ga smatraju zasebnim osnovnim oblikom. U odnosu na bazu spomenika. ali i mnogo viših.ima imaju gotovo iste prosječne dimenzije. Istraživači stećaka nisu jedinstveni u pogledu tretmana ovog oblika. I sanduci sa postolj. Klesan je kao ·i prethodni osnovni obLik .omenike bilo mnogo teže klesa ti i postavljati. dok su ih u tako vel. Odmah treba reći da postoje i sanduci sa dva.

Sljemenjak se odozgo !le završava ravnom plohom. Mnogi sanduci sa postoljima imaju vertikalne s tranice skošene prema donjoj bazi.. prema unutra .. a izgled čitavog stećka je postao sasvim dru gač iji. Ostale varijante ovoga oblika. Takvi oblici su najviše zastuplj eni u istočnoj Bosni. zbog čega su oni bi li slični prikraćenoj piramidi (Pljevlja). - Vrlo visoki sanduci sa postoljima Nikši ć a. vis·ina sanduka.~. Našli smo i nekoliko primj eraka kod kojih su vertikalne strane bile skošene prema gore-unutra. II Velimiju kod oblike ka s lj emenjacima. analogno varijantama sanduka bez postolja .~r-~--~-n-----. na dvije vode. nego kao krov kuće . if ' Sl. dakle. Našli smo i primjerke koji su s j edne čeone ili . 17. Kupres.< jedne bočne sIrane imali s tepenik (Rogatiea.u~--~~-. Blidinje).da je zaobljen ili zaš.r-~~-----~~--~~~·~~-_ . Određujući faktor za takav kriterij bila j e. izvijeno. š to n. da je neš to 90 . zbog čega mu čeDna strana više nije pravougaonik. nego peterougaonik (u gornjem dij elu je stvo ren zaba t) .i ljen s jedne čeone s trane. a kod više takvih primj eraka je to skošenje neš to udubljeno. niti če tverougaonik uopšte.ije prihvatljivo.

nego kosa. 11. Konstatovao sam da postoje i sanduci sa postoljima koji su u obliku kvadera (ne računajući postolja) . Ponekad su ivice gornj e vodoravne strane sanduka koso stesane. Donji Vakuf). zbog čega ni ostale strane nisu uobičajene . da je pravougaono izdubljen na vodoravnoj strani. a čitav sanduk (ne računajući postolje) p os tao šesterostrana prizma. Tako postoje sanduci sa postoljem kod kojih je vodoravna strana običnom urezan o m linijom ili plastičnom vrpco m podijeljena na dvije polovine po dužini. .Ses teros trana prizma 91 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblika sanduka sa postoljima T. različite. sa izgledom poklopca sanduka. Kod nekih dvojnih primjeraka je jedna polovina viša.Dvojni Samo sa s rednj icom a) Nej edn ake visine b ) Nejednake dužine c) Nejedna ke vis ine i dužine 1. postoji još jedan jedinstven primjerak sanduka sa postolj em koji je klesan tako da mu gornja pravougaona površina nije ravna. Sokolac. Uz ovdje navedene vrste i podvrste. čije su podvrste slične podvrstama dvojnih sanduka bez postolja. VIII A. a čeoni pravougaonici su postali razli čite veli č ine. Kod izvj esnog broja dvojnih primjeraka su nejednake dužine tih dijelova.suzen prema jednoj čeonoj strani. zbog čega se gornji dio sanduka pre tvorio u nisku prikraće nu piramidu. itd. visine su im. Tako je ovaj spomen ik s jedne Čeo ne stra ne bio znatno viši nego s druge. . Ponekad su bočne ivice gornje baze sanduka p o prili čno koso stesane . nejednake. odnosno niža od druge. tako da se ona transformirala u tri pravougaonika (j ednog srednjeg ši reg i dva postrana uža i .nisam ustanovio. a čeone površine su postale nepravilni šesterougaonici (Višegrad.k osa). čeon e strane se tran sformirale u nepravilne šesterougaonike. pa je sli čio starim jevrej skim nadgrobnicima (Kreševo) S l Lista vrsta i podvrsta ovoga osnovnog oblika izgleda ovako: I snovni oblik Vrste 1 . III . dakle. Tu liniju. A ima i primjeraka dvojnih sanduka sa postoljima kod kojih su i visine i duž. odnosno vrpcu nazivam srednj icom.Kvader 3.ine njihovih dijelova nejednake.Pravougli parale iopiped :1) b) c) d) e) f) Pod vrs te S a dva pos tolja Ve rtikalne s trane iskošene p rema dolj e Ve rti ka lne strane is koše ne pre ma gore Ste penik na čeo n oj s trani Stepenik na boč noj strani Gornj i dio pr i k ra će na piramida ll-SANDUK SA PO- STOLJEM 2 . sl. I sanduke sa postoljima nalazimo kao dvojne. Izniman i specifičan s lu čaj ovoga oblika prikazan je na T.bočne se pretvorile u ravnokrake trapeze.

92 .l u/lJ(}f!) A B e iiia/}) F Tabela III - Vrste i podvrste stećaka u ob li ku sanduka sa postoljima.

ipak. I stočna Bosna je kara. "na sljeme" ili "na dvije vode". zbog čega se smatraju i najvrednijim. Hercegovina je .isti njegovih specifičnih o blika. zbog toga što je s ličan antičko m sarkofagu. ima ih u svemu 6078 primj eraka. cen tralnoj i zapadnoj Bosni.• •• Neke karakteris ti čne podatke ovoga osnovnog oblika dao sam naprijed. za to što sistema tska evidencij a nije mogla posebno iskazati njih.ka iznos i nepunih 9% . SUEMENJACI Slj edeć i ležeći osnovni o blik stećaka je sljemenj a k. a u Srbiji i sjevernoj Dalmaciji je vrlo rijetka pojava. kako to narod kaže. smatramo ih uobi čajenim . a imaju relativno dosta i natpisa. Njihov broj.kve nazivamo niskim. Na žalost. Dimenzije su im s lične dimenzij ama sanduka. Uz sanduke. zbog čega ta kve vrste nisu zastupljene u listi ovoga osnovnog oblika. Tim o blicima se stećci najbolje prezentiraj u. a ni a morfne sanduke sa postoljima. a niti u I. 93 Redovno su to lij epo klesani spomenici. Na k raju treba reći da nisam našao sanduke sa postoljima ko mbinavane sa krs tača m a. slj emenjaka nema tako mnogo kao sanduka i ploča. a čeo ne pravougaone stra ne u peterougaonike (dodat im je zaba t) . te u okolini Nikš i ća (Banjani).i osnovni oblik slj emenj aka sa postoljem. i to više u njenim is točnim krajevima. Našli smo i sljemenjake čija je visina iznosila manje od 40 cm. U okolini Pljevalja sam našao više primjeraka dosta uskih i po dimenzijama manjih stećaka ove vrste. a centralna Bosna sa sljemenjacima ispod 80 cm visine. a one iznad 80 om visokim sljemenjacima. što u o dnosu na ukupan broj steća. Među njima ima vrlo vehkih i vrlo malih s teća ka. A:ko su ispod 80 cm visine. To je četverostran a prizma (pravougli paralelopiped) čija se gornja vodoravna strana pretvorila u dva koso naslonjena pravougaonika. pa bi najpravilnije bilo da ta.poznata sa visokim. zatim u širem području istočne Bosne. kakvi su r ije tka poj ava u drugim podru čjima . a posebno slj emenjake sa postolj ima (kako se dogodilo i pri popisu sanduka ). kao i po dvojn im pr'imj ercima. posebno one više i sa postoljima. u manjem bro ju se javlja u. Napominjem da ta cifra obuhvata . Prema najnovijim podacima. one čija je visina između 40 i 80 cm .kteri s tična po primjercima koji su prema dnu skošeni i izvijeni. tako da je spomenik dobio oblik peterostrane prizme. ranije čes to nazivan sarkofag. Naj izrazitiji dio ovoga oblika je nj egov krov koji naj češće izgleda kao dvostrešni krov kuće. "na lastavicu". Ovaj obli k steća ka je najv iše klesan u Hercegovi ni. zbog toga što i h je bilo naj teže klesati i što su ih mogli poručiva ti samo najimućniji ljudi. Oni su i najčešće ukrašavani reljefima. ovaj oblik dj eluj e vrlo impozantno. zbog toga što se oni odnose i na ovaj i na prethodni osnovni blik. odnosno u dvos trešni krov. nije malen. Sljemenjaci i sanduci zapravo i jesu oblici čij a nam slika najprije izađe pred oči kada pomislimo na s teć ke.

tako da su ti sljemenjaci uveliko pod sjećali na ploče. ali se najviše tako klesalo u istoč n oj Bosni.krovne plohe. Kod priličnog broja naprijed navedenih . Novo Selo kod Kupresa). posebno dvo· slivnih. u Hočev Iju kod Breze.strmi. a negdje vrlo visoki . negdje su krovovi vrlo niski . konkavni. i to dvije po dužini u obliku trapeza.k iše i snijega i da stvori utisak prave kuće (okolina Prozora. Neki istraživači stećaka su smatrali da je ta konkavnost poslj edice nebrižljivog klesanja i da znači slab umjetnički kvalitet stećka. Krovne plohe tih sljemenjakaobično su bile vrlo blago nakošene. Takvi sljemenjaci su osobina mnogih područja. Ponekad se taj prelom. npr. izbočen. sužen.blago na-košeni. Bilo je i slučajeva gdje je hrbat krova prikazan uskim pravougaonikom. Vlasenice. nego blago povijen po dužini.da zaštiti kvarenje spomenika od . Obično su bočne strane skošene. odnosno sastav lukova sasvim izgubio. U dosta slučajeva krov sljemenjaka nije ravan. Kajmaković ou Predjelu kod Foče . siju hrbata krova. "bog čega je krov sličio bačvastom svodu. Mislim da je to imalo dvojaku funkCiju .srednjim." Ima krovova koji su nešto izbočeni po svojoj širini. s2 Iste takve sljemenjake je pronašao Z. ss Neki su krovovi klesani tako da su bili ulegnuti po svojoj širini. Gornjeg Vakufa i Imotska krajina). a više puta i čeone stranice. Visina krovnih ploha je različita. a čitav spomenik u šesterostranu prizmu. imali ·s u četiri .vica krova. a dvije po širini u obliku trouglova. ta<ko da su se kose zabatne ivice čeoni h strana pretvorile u prelomljeni luk. ali takv. Sokoca iRogatice ). Zna tan broj sljemenjaka je prema donjoj bazi i prema unutra skošen. zbog čega su s tvarale nadstrešnice.i ma razloga da takve sljemenjake smatramo jednom varijantom i da ih zovemo pločast im sljemen jacima. Rijetku varijantu predstavljaju slj emenjaci sa krovom koji se sastoji od četiri uzdužno postavljene plohe (kod Vlasenice) . Takvi krovovi su privilegija istočne Bosne i Crne Gore.h primjeraka ima i oko Kupresa. gledana sa čeone strane. takvo . a bilo je i sasvim ravnih krovova. Travnika. Više puta su te strane i udubljene. a iznad 80 cm visokim sljemenjacima. 94 . krovne plohe prelaze vertikalne bočne stranice spomenika. a bilo je i zaista trostranih ·krovova (okolina Foče. U najnovije vrij em" našao sam na području sjeverne Dalmacije j takve sljemenjake čija je visina bila veoma malena. sa debljam vrpcom kroz sredinu." a i ja sam nedavno takve evidentirao u okolini Kra ljeva. Mislim da . u Srbiji. i to je izrazitije nego kod sanduka.krovo va. Našao sam i talm niske krovove da su im se kosine jedva primjećivale. koja je stvarala impre. pogotovo ako se ona mjeri do donjih vodo· ravnih ivica krova. tako da je krov u tim slučajevima imao tri dugačke krovne plohe. ali ima skošenja i čeonih s trana. konveksan. tako da je .k lesanje traži posebn u klesarsku vještinu i takvi s teće i su i ljepši i vredniji . zbog čega su kose zabatne ivice postale dva spojena konkavna luka. postala čisti luk (Lipovice kod Tuzle.56 Nađen je i izvjestan broj sljemenjaka čiji su se krovovi znatno razlikovali od do sada opisanjh. S7 Naprotiv. konkavne. zbog čega su se čeone strane pretvorile u šesterougaonike. ulegnu~e.

ko d a im je jedan dio [liži od drugoga.Postoje i dvojni s lj emenjaci. Specij a lan je s lučaj krova kod Kalinovika koji j e prikazan s tepen i často . Rogatice i Sokocal. SI. krovne plohe su imale po tri stepenice. sus reću se i u Podrinju u Srbij-i.59 Naravno. krs ta ča ma. Obično su to dva jednak o velika sljemenjaka sa uobi čajenim dvos livnim krovovima. klesana u jednom komadu kamena. Ponekad su ti dvojni slj emenjaci klesani ta. a ima i takvih ko d kojilh j e taj drugi dio i niž. Nisu nađeni s lj emenjaci kombinovani sa n i amorfni slj emenjaci.i i krać i . š to stvara utisak da je on p ridodat slj eme· njaku. na primjer oko Prozora. 18. Nije tako rijetka ni pojava dvojnog sljemenjaka koji je kombinovan od s lj emenj aka i sanduka. Nađeno je nekoliko primj eraka s lje menj a ka kod kojih . i dvojni s lj emenj aci su više puta sa is košen im ili sa ul egnutim vertika lnim stranama.i . a ne pos toje 95 I ovaj oblik ima svoj e iznim ke. zatim da je kraći od prvoga . ss Karakteris ti čn i su za i stočnu Bosnu. a ne obrat no (okolina Vi šegrada. a koji put i u drugi m krajevima. - Dvojni s lj emenjak II Kamenici kod llij aša. U tim s lučajevima j e sanduk obično nešto niž. kao što s u prim jerci u okolini Sokoca i Plj evalj a .

Specifičan je sl u čaj slj emenjaka na četiri vode u Vrućici kod Teslića. Prema izloženome. I s točnobosans'ki su čes to skošeni i ulegnuti. kod koj eg su trouglaste krovne plohe nešto povijen e. Iznimni i specifični slučaj evi ovoga oblika p rikazani su na T.su SInne bile veće o d njihovih dužina.Sedmerostrana prizma 4. * ** Svi slj emenjaci su uglavnom lij epo klesani.5 %. Srbija ima najveći broj slj emenja'k a . jer tamo nalazimo i visdke slj emenj ake. 12-15. osobito u okolini Plj evalj a. a naj češće su na nekropolama zauzi ma li istaknutij a j centralna mj es ta. Bosna posjeduje mnogo manji broj ovih oblika.Sesterostrana prizma 3 . IV. a drugi put izbočen (Kupres). Za njih je odabiran najkva1itetnij-i kamen da bi što duže trajali . U tome pogledu se 's točna Bosna nešto izdvaja.Peterostrana prizma a) 2 .9. tako da formiraju polukupolu sa kuglom na svom vrhu. Kod nekoliko takvih primjeraka dv·oslivni krov je bio isklesan po širini. Usta vrsta ·i podvrsta slj emenjaka je ovakva: Osnovni oblik Vrs te Pod vrste Najobi č ni ji ob lik krov na dvije vode b) Krov povijen po dužin i c) Krov povijen po š irini d) Lu č no zasvođe n krov e) Krov udublj en po širini f) Imi tacija s lj emena g) Pločasl i sljemenjak h ) Krov na če tiri vode i) Krov sa n. ustanovljeni su uski i relativno maleni sljemenjaci. U sjevernijim krajevima Crne Gore. U odnosu na ukupan broj stećaka. a os im toga ovi bosanski su redovno niži .T. i to tako da je jedanput bio ulegnut (Plj evlj a). na tome području se nalazi znatan broj dugačkih a uskih s ljemenjaka.ads trešnicama j) Vertikalne strane iskošene prema dOlje k) Vertikalne strane iskošene prema dolj e i udubljene Krov na tri vode po dužini IV-SLJEMENJAK 1 ."" Takvi sp omenici su neuobiča­ jeno kratki (Kupres). Bosna i 96 . U poređenju sa Hercegovinom. Osim toga. su korišteni za reljefne ukrase i natpise.Dvojni Krov na četiri vode po dužini a) b) c) d) Nejednake visine Nejednake dužine Nejednake visine i dužine Sljemenjak-sanduk PrJlaže se tabela vrsta i podvrs ta oblika sljemenj aka . kakvih gotovo da nema u drugim po dru čjima (Ilrijaš). VIn A sl. Najv iše .

97 .1 • • e D E 2 3 e Tabela IV - Vrste podvrste stećaka II obliku sij emenjaka.

ponekad se čak i ukrašava.Hercegovina ima isti prosjek kao i čitava zem lja .Hrvatska ima 3. Njegovo postolje (podnožje. Na odvojenom postolju je obično izdubljena pli ća pravougaona površina veLi č in e donje baze spomen ika. a osim toga ono zajedno sa ostalim dijelom dosta doprinos i viziji SI. Iako je pos tolje klesano prve ns tveno da osigura stabilnost spomenika . 98 .6% . a Crna Gora 3% . stopa) ne kada je klesano od posebnog komada kamena. Sljemenjak sa dva postolja II Sudi ć ima kod Ilij aša. da bi ovaj s tabilnije stajao. ono Jma i svoje druge funkcije: ono je važan dio spomenika. 19. zbog čega se često kleše u velikim dimenzijama sanduka. SLJEMENJACI SA POSTOLJIMA Peti osnovni oblik l ežećih s tećaka jes te sljemenjak sa pos toljem. Na i s traživače i obične posmatrače stećaka oblik sljemenjaka je naj snažnije djelovao i redovno podsj ećao na kuću. O porijeklu ovoga oblika je više puta pisano.9%. a nekada je homogeno sa glavnim dijelom spomenika. Sljemenjak sa pos tolje m ima svoj e zasebno i samosta lno mjesto u sis tematizaciji oblika iz s li č nih razloga kao i sanduk sa pos toljem. dok os tala dva republička područj a stoje daleko is pod toga .

40 ml. a drugo zaseban komad (okolina Konjica. a težina 31920 kg 61 Ovaj osnovni oblik izaziva najdublji i najsnažnij-i utisak na sve vrste posmatrača i obično se smatra da je to upravo oblik koji stećke najbolje prezentira. Dva visoka sljemenjaka na postoljima Ograđeniku kod Citluka. Ako mu izračunamo volumen i to pomnožirno sa specifičnom težinom kamena. u okolini Sarajeva." Najveći pnimjerak se nalazi na Pavlovcu. više Kasindola. visina 124 (do sljemena 157) cm. Njegove dimenzije su ove: dužina 250 (pri vrhu 264).kuće. Ovome obliku su poklanjali paznJu i poruclOci i sami klesari. a do sljemena 169 cm.ina 139 pri dnu. Među najveće i najpažljivije klesane spada poznati primjerak iz Donje Zgošće kod Kaknja (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Foče i Sokoca)63 Izuzetna je pojava sljemenjaka sa Sl.k ao i prethodni osnovni oblik. crkve-mauzoleja. širina 156 (pri vrhu 167). u relativno velikim dimenzijama i relativno velikom broju i postavljan na naj. gdje je prvo obično homogeno sa spomenikom. II Velikom . a pri vrhu 147. široko 200. visina 146. Dimenzije p"dnožja su: 300X219x85 cm .istaknutija mjesta nekropola . a visoko 40 cm . Volumen mu iznosi 11. Javlja se u gotovo svim vrstama i podvrstama . 20. izla"i da je težak oko 14000 kg. Njegovo postolje je dugačko 300. Dimenzije samog spomenika iznose: duŽJina 265. koji se pripisuje oblasnom gospodaru Pavlu Radenoviću. šir. Nije tako rijetka pojava sljemenjaka sa dva postolja. klesan je pažljivo.

21. neposredno postolje homogeno sa spomenikom. nekada se on povija po svojoj širini.64 gdje je. Postoje i krovovi sa tri uzdužne pravougaone plohe (obično je srednja uska i ravna. što znači da se spomenik u prvom s lu čaj u pretvorio u šesterougaonu.tri postolja (Sudići kod Ilijaša). a u drugome u Sl. a ima i slu čaj eva gdje su sasvim ravne. a drugo i treće čine zaseban komad kamena. pa i sa četiri takve uzdužne plohe. a ponekad su one i 100 .krovne plohe na sve četiri strane. Sljemenjaci sa postoljima su najčešće sa dvoslivnim krovom. a druge dvije šire i kose).mali četveroslivne krovove . a n e kada je sasvim lučno-valj-kasto zasvođen. Ponekad su krovne plohe blago kose. Rjeđi su sl u čajevi krovova ulegnutih po svojim širinama. prethodni. Ne kada je takav krov povijen po svojoj dužini. - Kombinovani sijemenjak·sanduk sa pustoij em Rogatice. ZabilježiH smo i sljemenjake sa postoljima koji su . pa se hrbat krova dočarava jednom plastičnom vrpcom. II Lađevini kod sedmerougaonu prizmu. Kod mnogobrojnih spomenika sa dvosllvnim krovovima krovne plohe su prelazile vertikalne stranice spomenika i tako činile nadstrešnice. često je klesan tako da su mu vertikalne stranice skošene prema dolje-unutra. pogrbljen. prvo. kao . I ovaj osnovni oblik.

SesteroSlrana pri zma k) Vertikalne strane skošene prema dalje-unutra i udubljene Krov na tri vode po dužini 3 . * ** 101 Glavni statist·ički podaci su navedeni naprijed. i ovdje postoje takozvani dvojn i ili dvostruki sljemenjaci sa postoljima. ·kombinovanog od višeg slj emenjaka i nižeg sanduka na toj način što je i postolje slj emenjaka bilo više od postolja sanduka . Zadnja podvrsta ovlih dvojnih jeste kombinacija sljemenjaka i sanduka. VIII A i B .krov na dvije vode b) Dva postolja c) Krov povijen po dužini ct) Krov povijen po š irini e) Lučno zasvođen krov f) V-SUEMENJAK SA POSTO- 1 . ima i vrlo dugačk>ih a uskih . osim toga.Sedmerostrana prizma Krov na četiri vode po dužini 4.) Vertikalne strane skošene prema dolje-unutra 2 .Dvojni a) Nejednake visine b) Nejednake dužine c) Sljemenjak-sanduk Prilaže se tabela vrsta i podvrsta slj emenjaka sa postoljima T. zbog toga što obuhvataju i ovaj i prethodni oblik zajedno." Nije konstatovan nijedan sl učaj kombinovanja slj emenjaka sa krstačom. V. niti je bilo amorfnih sljemenjaka sa postoljima. posebno onih viših. Najviše sljemenjaka sa postoljima nalazi se u HercegovI ini . Jedino nisam našao dvojne slj emenjake kod kojih bi ti dijelovi bili nejednaki i po dužini i po širini. ili po širini. Konačno.konkavno izdublj ene. Skošeni i ulegnuti prema dolje-unutra najviše su karakteristika istočne Bosne. sl. Evo kako izgleda lista vrsta j podvrsta ovoga oblika: Osnovni oblik Vrste Podvrste a) Najob i čni ji oblik . gdje. kod prethodnog oblika.Peterostrana prizma UEM Krov udubljen po širini g) Imitacija s lj emena h ) Krov na čet iri vode il Krov na dvije vode sa nadstrešnicama j. 16-17. tako i oni kod kojih su ti dijelovi nejednaki po duž-ini. Iznimni i specifični slučajevi (s ljemenjak sa tri postolja i dvojni kombinovan od sljemenjaka i sanduka neje dnakih visina i nejednakih postolja) prikazani su na T. Zanimljiv je osamljeni primjerak dvojnog sljemenjaka sa postoljem na podru čj u srpskog Podrinja. i to kako oni kod kojih obadva dijela imaju jednake dimenzije.

. @@@~ 3 .~ 102 Vrste i podvrste s t eća k a u obliku slj emenjaka sa postoljima.@ . e@ ~ 2 tU@&@. .~~ Tabela V - .

STUBOVI UspravnU stećci najčešće se javljaju u obliku pravouglih paralelopi· peda koji su postavljeni na jednu svoju manju pravougaonu bazu. Postoje i takve kod kojih je gornji za· vršetak na tri vode. kao i zbog praktičnosti. nego na sljeme. Izvjestan broj takvih stubova ima lučno. zbog čega ih nekada nazivamo obeliscima. zatim se mogu završavati na dvije. svi stvaraju ut·isak stubova. Kako ima sluča­ jeva da su ov·i spomenici klesani . pa se još i piramidalno završavaju.poput uspravljenih sljemenjaka. lučno . usaditi u zemlju. po čemu ih neki i nazivaju stelama. još više nego prethodni. ili ako su na vertikalnim stranama naznačene drvene oblice. ulegnuto i drugačije. odnosno bačvasto izbočenje u srednjem dijelu završne površine. a neki dva lučna udubljenja . a u dosta slučajeva i jesu pravi stubovi. I primjeraka sa četveroslivnim . ili uži. Stub u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) ima više svojih podvrsta.ulegnuća . Hj na tri vode. kakve primjerke nalazimo u Hercegovini. Neki od takvih su znatno visoki. Najčešće ·i ma ravan pravougaonik kao gornju bazu. Primjera ka sa krovom povijenim po dužini hrbata najviše ima u zapadnoj Bosni. pogotovo ako su na 'bočnim stranama isklesane arkade sa stubovima i lukovima. Ima ploča koje se završavaju lučno zaobljeno. zatim zbog njihove malobrojnosti. ovaj oblik. tj. neki primjerci imaju lučno udubljenje u tome dijelu. a na krovnim plohama šindra. tako da šire vertikalne strane postaju ravnokraki trapezi. što nalazimo u i s točnoj Bosni. I takve ploče mogu imati ravan završetak. a pogotovo da se mnogi primjerci ne završavaju ravno. na tri vode. paralelan " simetričan donj. zbog čega najviše sliče oblicima ploča i sanduka. te da postoje i druge varijante. k rovovima najviše ima u sjevernima krajevima Crne Gore. mogu imati 103 . I dvojni sljemenjaci sa postoljima prvenstveno su karakteristika istočne Bosne. a u velikoj mjeri podsjećaju na antičke stele. Zbog navedenih razloga. a čitav spomenik kvaderu. samo u uspravnom položaju. Svi ovi spOmeniCI u dobroj mjeri "zgledaju kao najstariJi muslimanski nadgrobni\ spomenici bez turbana. svrstao sam ih u jedan osnovni oblik i nazvao ih samo - stubovi. momju se dijelom ukopati. Da bi takvi spomenici čvrsto stajali. ipak. Izvjestan broj malih a vrlo uskih je nađen u okolini Pljevalja. Znatan broj ploča se od dna prema gornjoj bazi postepeno širi. Zbog svojih postolja. stubu. stvara viziju kuće. zbog čega je u Srbiji i došlo do upotrebe naziva usađenik. Počesto se baza tih nadgrobnika približava kvadratu . da su neki gore širi.primjeraka.oj bazi. Sljedeći čest oblik je ploča ·koja se završava kao krov na dvije vode.

gdj e vidimo kvader koji se prema gore sužava. Isto tako.iši nego ostali st ubovi. sa baza ma u obliku kvadrata i tada su obi čno duži. s pecifjčne slučaj eve. Jed instveno je oblikovan i stub iz Donj e Z gošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu) . sanduci su počesto gore širi nego dolje. Takav je s lučaj p l oče na dvij e vode sa strehama nad užim vertikaln im stranama (Kladanj . a potom završen piramidom. Vrlo su rijecki i slučaj evi širenja kvad era prema gornjoj bazi. zaLim na dvoslivne .lučno zasvođene završetke.68 Nađe n j e . Ustanovlj eno j e i vIse podvrsta stubova koji su klesani ili samo u jednom primjerku. a širina pei zemlF 90 cm.ili lu č no udub· ljenje u 'Svom središnjem dij elu. na dv. Uspravni sanduci su nekada klesani kao kvaderi. sa kuglama ili polukuglama na svojim vrhovima (Rogatica) . sa lučnim bačva stim izbočenj em i sa luč nim bačvas tim udublj enjem . odnosno na tri vode. u obli ku slj em enjaka bez postolj a postavljenih na jednu njihovu čeon u stranu (okolina Živinica i Bra tunca).ije. a u gornjem opet če tvero strana prav·ilna pnizma 69 Jed instven je i s tub iz Baki ća kod Olova . moja lista oblika stubova izgleda ovako: 104 . Takvi s lu čajevi su imali manje visine od uobičajenih (oko lina Ka les ij e). koje na taj način vizuelno potenciraju visllnu spomenika. imao je neku vrstu piramidaIne kape (okolina Srebrenice). U nekim s lu čaj ev.i jedan pr-imjerak s tuba koji je pri gornjem završetku površine na sve strane proširen. Ustanovlj en je manj. troslivne. odnosno v. pa i kod njih završetak može biti ravan. Postoje i gore š ire ploče sa dvoslivnim zav~šetkom kod koj-ih se sredinom jedne ili obadviju š irih strana protežu p l astične vrpce.71 Prema izloženome. zbog čega sam ih uvrstio u iznimne. U Popovu polju j e nađen osamljen s lučaj stuba u obliku valj'ka sa završe tkom u obliku kvadera. tj.'o Nj egova visi na iznad površine zemlj e iznosi 400 cm. I kod ove vrste nailazimo na ravne završetke. ili u sa mo 2-3 primjerka.ima se takvi stubovi završavaju kao če tvero. na luk . a potom zavr šava pirami dom sa kuglo m na svom vrhu . koji je u donj em dij elu četverostra na . Ima ·i stubova.'" Druga važna vrsta stubova je oblik us pravnog sanduka. te sa lučnim izbočenjima ili sa lu čn im udublj enjima. a li u malom broju. onda na lu čno zasvo đene. u srednjem osmerostrana. koji nisu čisti kvade ri nego se prema gore vrlo postepeno sužavaju " završavaju kvadratom manjih dimenz ij a od donj e baze. Drugi s lu čaj se odnos i na dvoslivni krov ko ji je krać i od uobičajenog (Bra tunac). Bratunac).i broj stubo va u obliku peterostrane priz me. Nađeni su i takvi stubovi kod ko jih su završeai kupolas tog izgleda.67 Treba još navesti da smo evidentirali pri li čan broj amorfnih il'i samo ovlaš klesanih u spravno postavljenih spomen ika koji su bili naJsli čniji s tubovima. koja ponekad ima kuglu na svom vrhu (Sokolac). trana piramida. a onda imati i lu čno i zboče nje .

Osnovni oblik

Vrste
l - Pl oča

Pod vrste a ) Ravan završetak b ) Za vrše tak na dvij e vode c) Završe tak na tri vode d) Lu č no zasvođen e) Sa lu č nim izboče nj e m f) Sa lu č nim udubJjenj e m g) Sa dva lu č na udub ljenja h) Pre ma gore šira (a do f) sa i ) Prema gore š ira rebrom a) b) e) d) e) Ravan završe tak Za vrše tak na dvij e vode Završetak na tri vode
Lu č no zasvođen

VI-STUB

(pra vougli paralelopiped)

plasti č nim

2 - Sanduk (pra vougli paraielopipcd)

Sa lu čn im i zboče nj em f) Sa lu č nim udubljenj e m g) Sa dva lu č na udubljenja h) Zrema gore širi (a do f) Ravan završetak Piramidalan zav ršetak Pi ra midalan završeta k sa kuglom Kupolast završe tak sa kuglom Prema go re tanji , sa ravnim završe tkom f ) Prema go re deblji

3 - Kvadcr

.a) b) cl d) e)

5-

4 - Slje menjak eob rade n (ploča i sa nduk)

a ) Ravan završetak

čajevi

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta stubova su prikazni na T. VIII B, s l. 18-23.

T. Vl.

Specifi čni

s lu-

* **
S obzirom na najnovije podatke prikuplj ene na teren u , ukupan broj stećaka u obliku s tubova iznos i 2832 primjerka , ili 4% ukupnog broja stećaka. Po prJJ.ici , tolik i procenat ov ih spomenika je zastup lj en i u Bos ni i H ercegovini, dok se u Srbiji znatno penje - II % , a veoma s manjuje u Crnoj Gori - 0,85 %, a pogotovo u Hrvatskaj - 0,07 % . U Hercegovini i u zapadnim kraj evima Bosne stubovi su rij etka pojava, nema ih mnogo ni u centra lnoj Bosni, dok istočna Bosna obiluje njima, ali, pored lij epo obrađenih, ovdje ima mnogo primj eraka koji su amorfni ili veoma slabo obrađeni. Najveća raznovrsnost obli ka s tubova u očlj iva j e u okolin i Bratunca, Srebrenice ,i Kladnja. I Srbija ima relativno dosta spomenika ove vrste, a li je i tamo mnogo slabo obrađen ih. Kako se vidi, stubovi i po brojnos ti i po obrad i mnogo zaostaju iza svih napr.ijed navedenih osnovnih oblika stećaka, pa izgleda da taj oblik nije bio tako rado poručivan, niti klesan . Takva se pretpostavka još više odnosi na primorske i uopšte južne krajeve, zbog toga što su ovi oblici u tim krajevima iznimna pojava. Malobrojnost ovih spomenika posljedica je i njihovog relativno kratkog trajanja .

105

1

A

e

o

E

F

- \1.. O ., "O., "
G
~C

tl m,~, , ~. ,~ .lU.OJ, OJ.. " \:1 ru. LO, O
o
3 A 8

e

o

4

A

5

Tabela VI - Vrs te i podvrste

s teća k a

u obliku stubova.

106

KRSTACE Drugi osnovni oblik uspravnih stećaka jekrstača. Većina ovih spomenika je pažljivo klesana , ali je dosta veliki broj rustičan . Kao i kod stubova, visina im je relativno najveća dimenzija. Ostali .dijelova su usklađe ni prema t oj osobini. Neke krstače su vrlo visoke, mnoge od njih dostižu oko 3 m, a u Davidovićima kod Bileće se nalazi -krstača čija visina i:onad površine zemlje iznosi 370 cm." Mnogi od ovih spomenika klesani su tako da su im gornja tri kraka (gornja uspravni i obadva poprečna) jednakih dimenzija. Prema oblikovanju završetka tih krakova dobijamo podvrste krstače jednakih krakova . Tako se neki 'k rakovi proširuju prema svoj-im završecima. Kod nekih primjeraka se gornja tri kraka završavaju dvostrano zatesano (na dvije vode), a kod drugih su, opet, ti završeci trostrarn . Ima i takvih primjeraka čiji se krakovi završavaju kao piramide, kao i takvih č iji su završeci prikraćene piramide. Nekoliko primjeraka ima krakove koji se zaobljeno (bačvasto) završavaju. Pri izradi ovi h vrsta spomenika veoma mnogo se vodilo računa o izgledu gornjeg uspravnog kraka, pa je i to 'Bilo od utjecaja kada sam stvarao listu ovoga oblika. U dosta krstača je gornji uspravni krak duži od njenih poprečnih krakova i obično se ravno završava. Kod, relativno, mnogo takvih primjeraka gornji uspravni krak je postepeno proširen prema svome kraju. Postoje i krstače kod kojih je taj duži uspravni krak dvostrano zatesan, a ima i takvih čiji su završeci trostrano zatesani (Stolac, Lištica, Popovo polje, Pljevlja).73 Kod nekih primjeraka se gornji uspravni krak završava kao piramida, a ima i primjeraka sa završetkom u obliku pr-ikraćene piramide. Ustanovljen je i izvjestan broj krstača 'kod kojih je prelaz od uspravnog ka poprečnim krakovima stepeničast (na stepenik), npr. u Drežnici kod Mostara. Nađeni su pri mjerci kod kojih je gornji uspravni krak peterostrano zatesan, koji je, frontalno gledajući, bio kao šesterougaonik, bez naznačene dvije ivice (Glamoč, Lištica). Neki. pnimjerci ove vrste krstača su imali gornje uspravne krakove lučno zaobljene, a prema njima su i poprečni tako klesani (Mostar, Gacko, Bileća)." Kod nekih je taj gornj-i lučno oblikovani krak bio razvučen , vodoravno a21dužen (Uš tica) .75 U više slučajeva je gornji uspravni krak bio sasvim okrugao, kao glava čovjeka (kao krug, gledajući ga frontalno). Takve pr.jmjerke smo evidentirali u okolini Travnika ; Glamo ča.'· Vrlo sli čna podvrsta je imala isto tako formiran gornji uspravni krak, samo na vratu, što je još više podsjećalo na figuru čovjeka (Popovo polje) ." Jedna druga podvrsta je imala poprečne krakove nešt.o oborene, baš kao da predstavljaju ramena čovjeka (Gacko, Bileća, Ljuhinje) .'8
uvećanim

i 07

U okolini Travnika i Zenice postoj e posebni oblici krstača, sa zaobljenim gornjim uspravnim ·k rakovima. Ponekad se ti krakovi postepeno pretvaraju u krug (gledajući frontalno), ali češće su pravi puni .krugova. Gotovo svi takvi primjerci nemaju uobičajenih poprečnih krakova, nego su umjesto njih isklesani relativno maleni ,;imetrični bradavičas ti ispusti. Nekada je predstavljen samo jedan par, nekada dva, a ima i slučajeva I s a tri para. Takvo obHkovanje gornjih krakova, u vidu velikih glava i simetričnih parova ispusta, kao

SI. 22. -

Krstača

Simiovoj kod

Bileće.

u

nadomj es taka poprečnih krakova, ove travničko-zeničke ·krstače nemaju svojih analogija na području stećaka, te predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. 79 Postoje još dvije vrste k lesanih krs tača koje nisu malobrojne. Jednu vrstu predstavljaju spomenici koji su komb inovani od krs tače i ploče. a drugu 6ini kombinacija krstače i sanduka. Nije ustanovljena kombinacija sa sljemenjakom. Svim navedenim oblicima moramo dodati i nekoliko specijalnih. Jedinstven je s lučaj prelaza poprečllJi h krakova u gornji uspravni pomoću kosih stepenika (Glamoč). Jedan primjerak krstače u Popovu polju imao je gornji krak kao orijentalni luk (gledajući frontalno) 80 U okolini Travnika je nađena jedna krs tača sa ogromnom višelučno zasvedenom glavom (sa više bačva stih ispusta), ali bez bradavica ispod te glave."

108

SL 23. }<rst ača

Ne razvijena sa jednim

parom bradavi častih ispusta II o ko lini Novog Travnika.

109

Pos toje još tri zanimljive podvr s te. Jedna krs tača je u ska ploča koja j e pri vrhu urezana i zaobljena, da bi taj dio izgledao kao glava čovjeka . Ona nema poprečnih krakova, niti bradavi čas tih . spusta umjesto njih. Mislim da je to prelazni oblik od uspravno pos tavljene ploče ka krsta6i (IIijaš).82 Drugi slučaj je povelika široka krstača sa pravilnim popreč­ nim krakovima, ali bez gornj eg us pravnog kraka. Ta tro kraka krstača je evidentirana u okolini Pluži na, u Crnoj Gori. Treći slučaj je u blizini Pljevalja, također u Crnoj Gori. Na poš irokaj, dolj e užoj ploči is klesan je samo onizak gornji u spravni krak. Za razliku od prethodnog s lučaja, ovdje nedos taju poprečni krakovi . Sva tri ova slučaja, zajedno sa onim travni čko-ze ni č kim, pred stavljaju prelazne oblike, odnosno još nerazvijene krs tače.

SI. 24. krsta ča

Trokraka u Rudinici kod Plužina.

Evo liste vrsta i podvrsta

krstača:

Osnovni oblik

Vrste
l - Jednako oblikovani gornji krakovi

Podvrste

VII- KRSTACA

a) b) c) d) e)

Prošireni krakovi Dvos trešni završeci krakova Tros trešni završeci krakova Piramidalni završeci krakova P rikraćeno-piramida i ni završeci
kova

kra-

f) Zaobljeni završeci krakova

2-

Dru gač ij e oblikovan gornji krak

a) b) e) d)

Izdužen izaravnjen Jzdužen, proširen izaravnjen Na dvije vode Na tri vode

e) Izduže n, sa piramidainim završetkom f) Izdu že n, sa prikraćeno-piramidalnim završetkom g) Stepenik između gornjeg i popre č nih krakova h) Lučno zasveden i) Gornji krak peterostran j) Vodoravno izdužen i lučno zasveden k) Oblikovan kao glava l) Oblikovan kao glava na vratu lj) Gornji krak kao glava, poprečni opuš teni

3 - Nerazvijena

a) Sa jednim parom bradavi čast ih ispusta b) Sa dva para bradavičastih ispusta c) Sa tri para bradavičastih ispusta

~

- Kombinovana sa
pločom

5 - Kombinovana sa sand ukom

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblici su dati na T. VIII B, sL 24 - 29,

,krstača

-

T, VII -

Specifični

• ••
Prema najnovijim statističkim podacima, u Jugoslaviji krs tača ima 336, ili 0,5% ukupnog broja stećaika, Iz toga se vidi kako je ovaj oblik bio vrlo slabo zastupljen . Alko i krstače i s tubove uzmemo zajedno onda ih ukupno ima 3168 primjeraka, ili jedva 4,6 % ukupnog broja stećaka. Očito je da u ukupnom fondu stećaka uspravno stojeći oblici zauzimaju minimalan, da ne kažem beznačajan broj, odnosno da su ležeći oblici najviše odgovarali ondašnjim potrebama i u slovima, NadgrobniCi u obliku krstača kleš u se i postavljaju i nakon prestanka upotrebe stećruka, zbog čega je vrlo teško razlučiti krstače iz perioda stećaka i ove vremenski kasnije. U više slučajeva ja sam krstače ubrajao u stećke prema njihovim ukrasima, a ponekad i prema impresiji. Moguće je da neke evidentirane krstače pripadaju XVII ili XVIII v" odnosno moguće je da je brojno wanje krstača-s tećaka još manje nego ŠIo je ovdje navedeno, Jedan od najvažnijih razloga kojim se može objašnjavati takva situacija svakako je činjenica da su uspravni steće i nastali pred kraj njihovog vremenskog perioda pa je, prema tome, njihov vijek bio mnogo kraći od vijeka ostalih oblika. Ovaj oblik je, relativno, najbolj e zastupljen u Bosni i Hercegovini - 0,5 %, iza toga je Hrvatska - 0,38%, a potom Srbi ja - 0,27 %, te Crna Gora sa 0,26 %. Na teritoriji Bosne i Hercegovine ovi spomenici nisu ravnomjerno raspoređeni. Relativno, najviše ih je u hercegovačkom području oko Bileće, Gacka i Nevesinja, u Bosni ih je malo, uglavnom oko Travnika i Zenice, i to u specifičnim oblioima,

JJ1

e

D

E

F

2

B

e

D

E

F

G

H

,lJ, ll. li
rtl
3

O

B

e
4

Tabe la VII -

Vrste i podvrste steća ka

II

obliku krstača.

112

ll} /J til
u

.L - - - V 12

Tabe la VIII -

A -

Sp ec ifi č n e

vrste osnovnih oblika

s t ećaka .

113

20

21

23

25

(

t
26
27

28

Tabela VIII -

B-

Spec ifič ne

vrste osnovnih oblika

s tećaka.

114

AMORFNI STEceI
Istraživači stećaka različito su se odnosili prema amorfnim spomenicima, većinom ih nisu uvrštavali u stećke. Od starijih naučnih radn.ka P. Kaer je uzeo u obzir amorfne nadgrobnike u obUku ,ploče do 30 cm visine, a ispustio je one više. Od savremenih naučnih radnika D. Sergejevski je uzeo li obzir grubo obrađene stećke, 'kako položene tako i uspravne. I M. Ljlihinković je evidentirala amorfne stećke u -obUku ploča i u obliku sanduka.

Ja sam naprijed naveo da su na mnogo mjesta zajedno sa drugim bili pločama slični nadgrobnici, ali neobrađeni, ili 's amo ovlaš pritesani. Isto tako sam naveo da su na mnogo mjesta nađeni amorfni ili samo ovlaš pritesani nadgrobnici koji su najviše sličili sanducima ili stubovima. Činjenica je da takvih nadgrobnika, zajedno sa stećcima raznovrsnih oblika, ima u svim krajevima. Ipak smo najviše amorfnih ploča našli u Srbiji, amorfnih sanduka u centralnoj i istočnoj Bosni, a amorfnih stubova u Srbiji i istočnoj Bosni.
stećcima

Kako se po svemu vidi, ja sam zauzeo stanovište da i amorfne nadgrobnrke treba smatrati stećcima, pa sam ih uvrstio i u tabelarne preglede. Smatram, međutim, da izraženo brojno stanje nije baš sasvim tačno, zbog toga što je izvjestan broj onih pritesanih, a vrlo sli-čnih pločama, 'koje su evidentičari uvrstili u ploče, a izvjestan broj sličnih sanducima uvrstili u stec3ke obUka sanduka, ali i zbog toga što je u nekim slučajevima bilo teško odlučiti se da li neke amorfne nadgrobnike uvrstiti uopšte u vremenski period stećaka, ili ih tretirati kao spomenike XVII v. ili još 'kasnijeg vremena. Posebno je bilo teško i nesigurno razlučiti amorfne stećke od sličn,h novijih nadgrobnika u Srbiji i istočnoj Bosni, gdje je takvih spomenika bilo najviše. Amorfni spomenici se javljaju zajedno sa najstarijim pločama, postavljaju se i dalje, kada se intenzivno 'klešu sanduci i sljemenjaci, aH izgleda u manjem broju, a ima ih, i ,to ne u malome broju, II zadnjem vremenskom razdoblju stećaka. Amorfni oblici se, dakle, javljaju ·kTOZ čitav vremenski period stećaka. Ali, I kada mislimo na najstarije razdoblje stećaka, na XIII, pa eventualno i na drugu polovinu XII v. onda treba imati na umu 's amo amorfne na:dgrobnike u obliku ploča i sanduka, a kada mislimo na XVI v. onda prvenstveno imamo na umu amorfne stubove. Na nekim nekropolama se jasno zapaža proces postavljanja raznovrsnih stećaka. Taiko, npr., u Hodovu kod Stoca, na nekropoli od 120 ·stećaka, vidimo kal k o su najprije postavljeni amorfni primjerci u obliku ploča i sanduka, a najkasn,je - na periferiji nekropole bolje obrađeni i ukrašeni stećci.'3 Slična je situacija i na nekropoli od 90 stećaka li odatle nedalekom selu Stjepan-Krstu, gdje se stariji stećci - odreda amorfni i slabo obrađeni primjerci slični pločama, sanducima - nalaze na platou brijega (tu je i crkva kasnije podignuta), a ostali stećci - lijepo obrađeni i ukrašeni primjerci - raspoređeni su po blagim kosinama ili u pOd.rlOžju toga brijega, odakle se nastavljaju noviji i savremeni spomenici."

115

MAUZOLEJ!

Mislim da ima razloga da se uz sve naprij ed navedene osnovne obli'ke stećaka i njihove varijan1e doda još i mauzolej kao poseban vid nadgrobnih spomenika koji je korišten u srednjovjekovnoj Bosni. U odlomku o arhitekturi grobova bilo je već govora o mauzoleju tepčije Batala u Turbetu .kod Travnika, u podnožju brda na kojem se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada Toričana. On se saS1ojao od kamenog sallkofaga u kojem je pokojnik sahranjen, koji je položen u zidanu raku, pokrivenu pločom, na kojoj je bio stećak u obliku sljemenjaka. U jednom zidu . rake bila je ugrađena manja ploča sa ćirilskim natpisom koji govori o Batalu. Sve je bilo ograđeno visokim zidom , sa jednim ulazom. Nije poznato da li je postojao kakav pokrov? Pretpostavlja se da. je Batalo stolovao u Tori čan u . Ovaj Batalov nadgrobni spomenik u Iitera1Uri je nazvan mauzolejem.85 Vrlo slična ploča, sa natpisom koji se odnosi na kneza Vuka, nađena je u Malom Mošunju, južno od Travnika. Pretpostavlja se da je taj Vuk najstariji sin tep č ij e Batala.86 Po .toj ploči se može pretpostaviti da je i Vuk imao svoj mauzolej, izrađen po ugledu na očev. Po svemu sudeći i ista·knuti bosanski feudalci Radovan Pribilović, iz Rič ica kod Kaknja 87 i veliki kamac Nespina, iz Gračanice kod Visokog,ss imali su također svoje mauzoleje. Njihovi epitafi nisu na krupnim nadgrobnicima, na sanducima ili sljemenjacima, nego na osamljenim pločama koje su, po svoj prilici, bile ukomponovane u mauzoleje. Iznad ldkaliteta gdje je u zemlji nađena Ne!;pinina ploča , izdiže se brdo na kojem su ostaci utvrđenog s rednjovjekovnog grada, zvanog Cajangrada, u koj em je mogao & tolovati Nespina. Ispod grada mu je mogao biti mauzolej, kao i Batalov mauzolej . Ima razloga za pretpostavku da je i u Donjoj Zgošći postojao mauzolej. Pored ostaloga, na to upu ćuj e nalaz ozidane rake, ostataka zidova crkve i luksuznih grobnih priloga.89 Neke feudalne porodice su podizale crkve da bi se u njima sahranHi njihovi najugledniji članovi, pa bi se takve crkve mogle smatrati jednom vrstom mauzoleja. Ta!kva se zadužbinska crkva nalazi u Vlahovićima kod Ljubinja u kojoj su evidentirani grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - kneza Vlaća Bijeli ća i njegovog sina vojvode Vukosava Vlaćevića90 ; takva je i crkva u Petrovićima, u okolini Nikšića, gdje su grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - vojvode Cvjetka Banjanina i sina mu kneza Grbača Cvjetkovića-Banjanina. 9 1 Vrlo je vjerovatno da je i crkva u Biskupu kod Konjica bila mauzolejna crkva feudalne porodice Sankovića '" Tu su ot'k riveni temelji crkve i u njima grob i stećak sa natpisom Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Isto tako je vjerovatno da je mauzolej oblasnog gospodara Sandalja Hranića-Kosače bio u Sćepan-Polju, na ušću Tare i Pive, u Crnoj Gori. Tu su nađeni ostaci crkve, sa grobom i stećkom u obliku lijepo obrađenog sanduka, koji se pripisuje Sandalju '" Na mnogim mjestima sa s tećcima su nađeni ostaci temelja nekadašnjih cnkava (Bitunja i Drvenice u okolini Ljubinja;' Zavala u oknlini Trebinja;S Bojići kod Kalinovika itd.) ," na još više mjesta su nađene čitave crkvene zgrade, podignute na starim temeljima, i to kako pravoslavne (Pi šče, u okolini Plužina, u Crnoj Gori;7 Veličani , Dubljani ,

116

što znači da je tu nekada bil a crkva. nadgrobnici u obliku ploča. a drugi sa reljefnom predstavom štita.bio običaj da se nadgrobni znakovi prave od drveta."19 Sigurno je da iz toga doba potječu i ploče-s tećci koje nemaju natpisa. los Sve su to ploče iz XII-XIII v. Najvjerovatnije je da su naj stariji s tećci u obliku ploča nastali ugledanjem na raniji običaj klesanja i postavljanja ploča u crkvama i oko njih u našim i drugim zemljama. pretežno u situaciji da se grčevito brani od ugarskih zavojevača. Nikole u Gracu je nađena ploča jeromonaha igumana Joanvkija.I07 Među starije sačuvane nadgrobne ploče s područja stare Srbij e spadaju one igumana Dionisija i Stefana. bilo da su cr·kve podizane prije. .lOO Panik i Mir uše u okolini Bileće i dr.. ili u vidu nekoliko komada ovalno poredanih malih neobrađenih kamenova. Možda je u to ranije vrijeme . Birani. kao i brojni fragmenti ploča iz Sopoćana. ZaplanIk. što se nije moglo trajno održati. ukrasa i natpisa ste- . od kojih jedan sa imenom protovestijara Tome. a u Davidovici kod Brodareva ploče Dimitrija Vratka i sina velikog župana Vratislava.najprije polumjesecima. Grebaštica.' Obalj u okolini Kalinovika. Prhovo i dr. sina kralja Uroša. Postepeno je nastajalo i ukrašavanje .lOs I vinj . Naj starije ploče koje svrstavamo u s tećke. Siromašniji ljudi su se zadovoljavali i poluobrađenim.IO! tako i ri mokatoli čke (Brotnjice u okolini Dubrovnika. postavljani su već od XI v. zvijezdama i suncem. Ako tome dodam još i okolnost da se mnogi lokaliteti stećaka zovu crkvine. sve do danas.lO> Lisičići kod Benkovca. a onda i krstovima. može objašnjavati izvjesno siromaštvo oblika. Time se. u okolini Sibenika. neka vrsta mauzoleja. što se moralo odraziti i na kulturu. istodobno ili nešto kasnij e od postavljanja stećaka . Za sada nemamo dovoljno sigurnih podataka o postojanju mauzolej a u kojima su stećci bili jedan od elemenata arhitektonske sepulkralne kompozicije. ali i ovo malo govori da je taj vid nadgrobnih spomenika. o POSTANKU OSNOVNIH OBLIKA STECAKA Ploče 117 Nadgrobni spomenioi u obliku ploča klesani su i postavljani umno· gim zemljama kroz či tav srednji vijek. bez obzira na religijsku pripadnos t. onda vidimo kako s tećci imaju veza sa crkvama.99 Slato u o'kolini Nevesinja.Zakovo. mislim. potječu iz XII i XIII v. možda su te oznake bile u vidu manjih neobrađenih kamenova. pa nije isključeno da su neke od njih mogle biti grobne crkve. u okoli·ni Trebinja. sa natpisima "u stilu tadašnj e zapadne Evrope". Ugledniji i imuć niji ljudi su imali lj epše obrađene i po dimenzijama veće ploče. Začul a i dr. a 10 znači i !Ila klesanje nadgrobnih spomenika. I u našim krajevima.).l02 Tu čepi kod Makarske. postojao u srednjovjekovnoj Bosni. pa i dalje. Srima. Lug. pa i amorfnim pločama.lo.l06 itd.u XII i XIII v. naročito u crkvama i oko njih. Dra čevo. kao i drugim reljefnim motivima. prema natpisima na njima (okolina Trebinja). kao i u drugim evropskim zemlj ama..). Ta·ko su u Starom Baru nađene ploče iz XI-XIII v. Pokrovnik. Stanovništvo Bosne i Huma u XIII v. U crkvi sv. živjelo je u teškim i nesređenim političkim i ekonomskim prilikama. makar i u vrlo ograničenom broju. izvor Cetine kod Sinja.

god. ali za mnoge se može tvrditi da pripadaju siromašnij im slojevima. da bi i p oslije toga živj ele prilagođene nOvim uslovima . sa postoljima. iako ne u tako velikom broju. Mislim. Da se ovako klesan nadgrobnik smatrao n ekom vrstom vj ečne kuće. go tički . upozorio. On je u litera turi našao podatke o tome da su Slaveni u svojoj staroj zakarpatskoj p ostojbini pravili drvene ikućice kao svoje nadgrobn e spomenike. vidi se i po natpisu iz Carevca kod Glamoča. odnosno o u gledanj u na primorsku romaničku kuću sa ravnim krovom i sa trijemom.kao svoje nadgrobne spomenike. pa je zaključio da su taj običaj seobom prenijeli i u naše krajeve. Postepeno. Sanduci Stećci u obliku sanduka su u izvjesnoj mj eri viši stadij razvoja i transformacije stećaka u obliku pl oča. razumljiva su ou literaturi izražena mišljenja nekih istraživača o mogu ćem utj ecaju s te strane. O tome će više rij eči biti nešto kasnije.ćaka u odnosu na stanje u XIV i XV VIlO Iako za takvo rezonovanje nemamo sigurnijih dokaza. Mislim da pretpostavka o postanku sanduka po ugledanju na romaničku kuću ima . kao nadgrobnih spomenika XIII v. da 'Su ploče. Taj umj etnički utjecaj nije n i u vremenskom pogledu u neskladu. Mnoge od tih pl oča sada dobivaju savršen iju formu i više ukrasa. Međutim. a li se ona. Postepeno.. ukrašen iji i sa epitafima. Pošto se rad i o blizini primorja. na što nas je Vl. vidljiva je težnj a vlasnika i majstora za stvara nj em vizije kuće . oni postaju sve veći . a ne romanički. Š1:o u ondašnjim uslovima nij e bila nikakva iznimna poj ava. one se održavaju do samoga kraja perioda s·tećaka. kao osnovni oblik s tećaka.ka da šilj asti. kako ćemo vidjeti. ako se uzme u obzir i izvjesna retardacija. mislim da se može reći da je i pojava većeg broj a ploča . Ploče se i d alje k lešu. pri razma!tranju ovih veza i utjecaja moramo imati pred očima i mogućnos t obj ašnjenja čisto slavenskog porijekla sanduka. na oblik sljemenjaka. i u opšte u južnijim krajevima. prvenstveno u Hercegovini. što se m ože objašnjavati još lakše .'" zatim da smo običaj izgradnje n adgrobnih drvenih kućica u vidu o tvorenih sanduka nedavno 118 .. Zbog toga se u većem broju pojavljuju tek u XIV v. najprije postale i da s u najduže trajale. a ne sanduka i sljemenjaka. O č i to je da su naj ugledniji i najimuć­ niji težili za monumentalnošću u izrad i svoje vječne kuće. može protegnuti i na ob lik sanduka. m Skarićeva hipo teza O slavenskom porij eklu odnosi se. smanj ujući se broj čano . '" I po predstavi slijepih arkada na izvjesnom broju visokih sanduka. paralelno sa drugim oblicima. ili n ekim drugim dubrovačkim spomenikom. Skari ć još 1928.vremenski bližim utj ecaj ima go tičke umjetnosti u našem primorju. Istovremeno su znak i rezultat s ređenih i stabilnijih društvenih odnosa. d rukle. Napominjem da su na nekim p rimjercima sanduka lukovi ar. doduše. Majstori stećaka su bez te š koća mogli da se nadahnjuj u klaustrom franjevačkog samostana u Dubrovniku. jedan od simptoma pomenutog n esređenog i slabog ekonomskog stanja .s voga osnova.. a na ovome mjestu želim samo da saopštim da su u zapadnoj Srbiji do 'prije 100 godina pravili takve kućice . u kome se kaže: SE KUCA MILUTINA MAROEVICA I NJEGOVE ŽENE VLADISLAVE . viši.'12 Otuda i predstave stubova i rOman ičkih lukova izna d njih.

itd. mogao bi se navesti i malen broj antičkih sarkofaga zatečenih na ter itoriji stećaka u kasnom srednjem vijeku. zatim simbolima zanimanja pokojnika. pa i skulpturama imaju dosta veze sa s tećci ma. a pogotovo narednog obli'ka stećaka ima dosta osnova. god..tanci koja iznosi gotovo deset vijekova. Hoernes izrazio takvo mišlj enj e. Truhelka..kve nadgrobnike vid io i u okolini Bajine Bašte i da ih. ponekad obojenim. navodno.kao i u susjednim zemljama. Antički sarkofag je šupalj . Na formiranje mišljenja nekih od njih od znatnog utjecaja je bilo to što se na mnogim sljemenjacima nalaze isklesane arkade. Tako je Z. Postoji nekoliko okolnosti koje ne idu u prilog takvom mišlj enju. l " Spomenuo sam ove reprezentativne primjerke najviše zbog toga što oni ne samo po oblicima nego i po svojim reljefima. Na sarkofazima u Splitu nalaze se reljefni motivi kosih krstova sa krakovima u vidu ljiljana. Simu na su brojni reljefni motivi ljiljana. ima i u još nekim selima toga dijela Podrinja. grančicama i listovima sa cvjetovima. za koje smatra da potječu iz XIX i XX v. Najprije je M. isti kao i na stećcima.) našla priličan broj drvenih nadgrobnika u ob li·ku otvorenih sanduka.kako ih zovu u tome kraju . Jedna je u velikoj vremenskoj d is. koji je napravljen po želji hrvatsko-ugarske kraljice J elisavete. kakve imamo i na s tećcima . Simuna. a ponekad portretima pokoj nika. te ležeća figura sveca. sastoji se od dva dijela i sam predstavlja raku."8 p oslije njega J . rombovima. Ona je u nekim pravoslavnim selima iz okoline Rudog (Prebidoli. iz 1380. jer 's u. To je druga negativna okolnost. Neki primjerci tih "grobnica" . na sarkofagu sv. inače kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. zbog čega su neki n aučni radnici smatrali da su i nastali po ugledanju na njih. zatim kasnoantički i s tarokršćans ki grobovi od opeka u obliku kuće.I19. a slj emenjak je m onolitan i kao spomenik postavlj a se iznad rake. U Splitu se nalaze sarkofazi arhiepiskopa Ivana Ravenjanina i priora Petra. Mokronoge i dr. a koji kao ustaljeni oblici počinju već od IX v. rozete u krugu. Asb6th. kao 119 . anti čki sarkofazi nisu ni prvi niti jedini spomenici na koje bismo se u ovoj raspravi mogli p ozivati. a malo kasn ij e i C. l15 I ja sam ih našao ne samo u Strpeima nego i u drugim obližnjim selima.ustanovili u pravoslavnim selima okoline Priboja.. ll7 Mislim da hipoteza o slavenskom porijeklu ovoga. najčešće motivima krsta u krugu. iz XI v. onda grčki antički sarkofazi. 110 Vojvođan s ki konzervator i naučn i radni'k Petar Momirović je pričao Zorislavi Marković da je ta. npr. Uostalom. Kajmaković takve spomeni·ke vidio u Strpcima kod Pr iboja.l20 kao i još neki drugi . m Osim toga. . poznate preistorij ske urne u obliku kuće u s jevernoj Njemačkoj.m u Zadru je sarkofag sv. m Mislim da su bosanskohercegovačkim " kovačima" mnogo bliži bili srednj ovjekovni 'kršćans ki sarkofazi ikoje s u mogli vidjeti i u pravoslavnim i u rimokatolič kim crkvama u našoj. Italiji i na Kreti. U ovome pogledu su važni i nalazi sarajevskog etnologa Zorislave Marković . Sljemenjaci Stećci u obliku slj emenj aka u velikoj mjeri pod sjećaju na rimske i starokršćanske sarkofage. Zatim treba reći da su nizovi arkada na an tičkim sarkofazima rijetka pojava.bili su ukrašeni urezanim. kakvu pojavu.

bio je kameni sarkofag sv. Tako smo na više primjeraka sljemenjaka."6 zatim sarkofag sv. s kraja XIII V. pri razmatranju ovoga pitanja moramo uzeti u obzir i slavensku komponentu. Kladnja i Kalesije. i na samome bosanskom teritoriju SU postojali sarkofazi. zakljuČio da su ne samo kod nas nego i u drugim zemljama pravljeni nadgrobni spomenici u obUku kuće . š to nalazimo i na sljemenjacima. ustanovljen je mermerni n adgrobnik u obliku izdužene prikra ćen e piramide za koji je rečeno da pripada nepoznatom raškom episkopu iz XIII-XIV V. u Crnoj Gori .. u crkvama Pećke patrijaršije nalazi se nekoliko sarkofaga.utjecaj Zapada. iz XIII v."6 Od značaja je Činjeni ca da su u nekim crkvama moravske škole ustanovljeni drveni sarkofazi. a to je vjerovatno i bila krajnja temja pokopanih li čnos ti . oko Olova. god. Spomenimo samo Sopoćane. npr. vidimo da su takve drvene ku ć ice postavlj ane u Srbiji. s kraja XIII v.ko primjeraka stećaka. Marije u Svaču. pi š ući o porijeklu sanduka. nalazimo slike sarkofaga (u sceni Hri stova vaskrsenja i na još nekoliko mjesta). npr. U tome su ga podržavali nalazi natpisa na stećcima u Carevcu kod Glamoča i Starom Selu kod Donjeg Vakufa. Simuna. nego imaju elemente tadašnje bosanske drvene kuće. u krajevima oko Užica. Ahilija. gdje su bili me rmerni sarkofazi kralja Uroša I i arhiepiskopa Joanikija. m Za razliku od hercegovačkih i primorskih sljemenjaka. naveo da je Vladislav Skarić izrazio mišljenje da su Slaveni donijeli običaj pravljenja drvenih kućica nad grobovima. np r. Vremenski daleki anti čki sarkofazi su mogli biti samo od posrednog utjecaja. predstavljene su apkade. Sapieha istakao s tećke građene u obliku kuće. sarkofag ktitora Davida u crkvi Davidovici kod Brodareva.. da bi s tvarali viziju primorske kuće . iz XIII v.. I29 Osim toga. Obradovi ća. Povodom toga je rusko-polj ski a rheolog Chodakowsky-Czarniesky. a uz crkvu još jedan sarkofag koji je napravljen po nalogu cara Stefana Uroša .'J\ On je tada mislio na kućice u obliku sljemenjaka. 'k ao npr. I na n ekim od ovih srpskih sapkofaga se nalaze relj efi koji su vrlo slični reljefima na steć­ cima. l30 Na više primj eraka kršćans kih sarkofaga.133 Skarić je na osnovu slike ruskog nadgrobnog spomenika iz 1634. kralja Tvrtka II i kralja Tomaša na Bobovcu. Već sam.l28 itd.. nalazimo i na nekoJi. onda sarkofag Jelene Anžujske u Gracu.. 1l2 Još je A. To mišljenj e je nedavno novim podacima potkrijepio dr M. koji su zbog toga 'poprimili izgled crkvice . Hadžij ahi ć .'" Prema navodima S. Ali. a iz naprijed navedenih podataka vidje li smo da su drvene kućice u obliku sanduka sve do naših dana postavljane u okolini Rudog i Priboj a. kao npr.135 do prije oko stotinu godina. u svom prevodu Sapiehe. u Dečanima. u crkvi sv. ovi u Bosni nemaju arkada. A u crkvi sv. m Bosanski majstori 'stećaka su mogli naći u zore i u č itavom nizu srpskih crkava. u kojima se ti stećci nazivaju "kuća" i "vični dom".mauzoleja. Prema podacima od prije 120 godina. iz XIII v. Svi ovi i slični primjeri idu u prilog mišljenju da su srednjovjekovni kršćanski sarkofazi mogli stvarno i neposredno utjecati na klesanje stećaka u obIrku sljemenjaka. dodao da se u južnoj Rusiji i danas pokojni'k stavlja u lij es u obliku ku će koji se zove "Domovina". sa stubovima i lukovima. Ahilija u Arilju . nizovi ljiljana na Jefimijinom sarkofagu .l27 sarkofag Stefana Dečan skog i dva nepoznatih pokojnika u Deča nima. ustanovili da su im krovne plohe klesane tako da predstavljaju krovove 120 . u Ljubostinji se nalazi Jefimijin sarkofag. Petra u Bijelom Polju . na onome sv . na nekim freskama srpskih crkava. Konačno.

Sve ovo nesumnjivo govori o tome da hipoteza o slavenskom porijeklu sljemenjaka ima svoje opravdanje. Nije isključeno da su prije kamenih stećaka u obliku sljemenjaka pravljeni drveni sljemenjaci. l40 Razmišljajući o mogućim uzorima.141 Zauzimajući srpske i makedonske oblasti.klesali i postavljali. zbog vehke vremenske distance. našli smo i više primjeraka čije su vevtikalne strane 'klesane tako da se na njima vide vertikalne. kao npr. ili spomenik despota Stefana u Markovcu kod Mladenovca. Turci su već krajem XIV v.tna faktora tipične seoske bosanske kuće. Pojedinačni primjerci. one u Irskoj. Za uglednike su se ti spomenici klesali u Carigradu i odatle dopremali u Skopsko . smatram da pitanje postanka slj emenjaka još uvijek ostaje otvoreno. a po vremenu nisu ispred naših stubova. tzv.. oca vojvode Nikole Altomanovića (danas u Zavičajnom muzeju u Kraljevu). Bosna je u srednjem vijeku obilovala drvetom. god . Možda će se jednoga dana moći navesti još neki argumenti u prilog njoj. ·kao i okolnost što staroslavenske drvene nadgrobnike od pojave sljemenjaka dijeli dosta veliki vremenski hijatus.). i to izvan teritorija stare Bosne.k rajište. Iako izgleda da obadvije hipoteze. takvi nišani su se . Odmah po dola ~ku Turaka u neke naše istočnije krajeve Bosne. kao viši stadij sanduka. tražeći rješenja pitanja postanka stećaka-stubova."na klis"138 Osim toga. kako za poginule i umrIe Turke tako i za domaće Musli- 121 . imaju svojih opravdanja. došao sam do uvjerenja da 's u muslimanski nadgrobni spomenici. zbog čega se ne samo u Hercegovrni nego i u Bosni osjećala tendencija građenja "vječne kuće" u viziji crkve. kao iznimke. "brvnare". od šindre . I pored svega navedenoga. nađeni u susjednim oblastima. To mišljenje sam već izrazio i obrazložio. drvene oblice. ne bi mogle doći li obzir ne samo zbog toga što je to veli-ka geografska udaljenost nego i zbog toga što su vremenski daleko (VII. bili glaV'lli razlog i neposredan povod pojavi naših stubova.kuća od drvenih daščica. a da je još nešto 'k asnije drveni materijal zamijenjen kamenim kao trajnijim. ne bi došle u obzir kao uzori. još i prije pada Bosne 1463. ipak se čini da je naš sljemenjak prvenstveno produkt razvoja stećaka na ovome tlu. kao što je spomenik Altomana. poznat pod imenom "Despotov kamen". U periodu stećaka. kako ona o srednjovjekovnom kršćanskom porijeklu tako i ova o s'tarom slavenskom. pa je razumljivo što su ne samo seoske kuće nego i svi drugi arhitektonski objekti pravljeni od drveta. postavljali nišane nad grobovima svojih umrlih. nišani. I3> A drvene oblice i daščani pokrov su dva bi. tj. ne znače mnogo. kao i još dugo poslije njega. upravo tu pojavio i razvio. Ni antičke stele. u Bosni su i crkve građene od drveta. Stubovi Za stećke u obliku stubova je teško naći uzore u kršćanskim spomenicima naših krajeva. tzv. da se taj oblik. čekajući na svoje egzaktnije objašnjenje. Takvoj pretpostavci ide na ruku i okolnost što se pomenuti kršćans ki sarkofazi nalaze u relativno malom broju. Stele nekih drugih evropskih zemalja.VIII v. a i neznatnog broja sačuvanih u našim krajevima. u Srbiji. a u nekim slučajevima i horizontalne. ali 's u se klesali i u samome Skoplju.

kakav je običaj ostao sve do naših dana (Tetovo). Paralelno su postavljani i nišani koji su svojim oblikom stvarali viziju ljudske glave. Či­ njenica da su stubovi najviše zastupljeni u Srbiji i istočnoj Bosni . uz ležeće obl>ke . kao nadgrobnici domaćih 'kršćana i sljedbenika Crkve bosanske. jasno govori gdje se taj utjecaj. ti uspravno stojeći su sada postali nešto manjih dimenzija. To se sasvim dobro uočava · k od nišana XV i XVI v.. nijedna od njih ne bi se sa sigurnošću mogla staviti prije ! k raja XV v. Čak se sada i oblici sljemenjaka nalaze u uspravnom položaju. stubovi. Krstače Krstače su vrlo tipičan kršćanski nadgrobnik. Formirajući i ukrašavajući svoje nadgrobne spomenike. samo pet datirao u XV v. činjenica da se u to vrijeme sami stećci. Zbog duboko ukorijenjene tradicije stećaka. Naravno. obelisci i prelazni oblici ka nišanima. kao da su se dosadašnji ležeći stećci sada počeli dizati i uspravlja:ti.sada počinju da se postavljaju stele. sa <turbanom ili sa nekom drugom kapom. ne 's amo da se klešu ni'š ani i postavljaju na muslimanske grobove nego se takvi isti oblici postavljaju i na neke kršćanske grobove. a onda i natpisa nišana u staroj bosanskoj ćirilici. Razumljivo. kao i običan i siromašniji turski i domaći muslimanski svijet u Makedoniji postavljao je rustične stele bez ikakvih ukrasa i natpisa.l " Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prenijeli na Balkan. iLi su na drugi način prilagođeni za novi položaj. Po natpisima na krstačama. zbog turske prisutnosti.k i nišani. kao i "rio ukrašeni carigrads. Nema sigurnih podataka kada su krstače nastale. ali njihova glavnina pripada kraju toga i prvoj polovini XVI v. posebno kada se tiče reljefnog repertoara. Običan svijet u Anadoliji i drugim krajevima azijske Turske.ploče. neki su sada imali produžen donji dio za usađivanje u zemljU. . Prosto. 'k oje se pred .koliko ih ukupno ima sa natpisima. te okolnos ti nam pomažu i uslovljavaju dat iranje uspravnih stećaka. a pogotovo šta su njihovi uzori. Najznačajnija je.. klešu i postavljaju uspravno. mislim da su se u grobovima pod krstačama pokopavali isključivo ortodoksni kršćani. Tako. Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prihvatili od Turaka-Seldžu'ka. u Bosni i Hercegovini 's u muslimanski nišani dosta primili od umjetnosti stećaka. Vego je od tridesetak krstača. Seldžučki Turci su mnogo toga baštinili od Armenaca i Perzijanaca. (M. Već u XV v. U tim uspravni m oblicima prepoznajemo gotovo 's ve vrste i podvrste ploča i sanduka. .kraj svoje egzistencije približilo učenju službene crkve. sanduke i sljemenjake . po mome mišljenju. s tubovi počinju da se postavljaju najranije oko polovine XV v. Utjecaj islamske nadgrobne umjetnosti osjetio se vrlo brzo i na stećcima. Za takvo relativno kasno datiranje govori i to što je ova vrsta oblika redovno situirana na periferiji nekropola. Hercegovini. I pored toga što je većina bosanskohercegovačkog življa slijedila bosansku crkvu. za koju se kaže da je propovijedala umjereno heretičko učenje. međutim. a da su u zapadnoj Bosni.. Crnoj Gori i Hrvatskoj vrlo rijetka ili gotovo sasvim iznimna pojava. 122 . najprije i najsnažnije odrazio. Tako.mane. da ih malo ima u centralnoj Bosni. Za najuglednije pokojnike uvozili su se skopaljski ("ušćup s ki") mermerni nišani.

npr. na sarkofazima crkvenih velikodostoJnika i sl. stoga. naročito u staroj Srbiji i Sandžaku. a pred kršćane se postavlja dilema: ili nastaviti sa klesanjem i postavljanjem stećaka. u vrijeme dolaska i ustaljivanja Turaka izmijenila se ·struktura bosanskohercegovačkog stanovništva po vjerskoj pripadnos ti. a stvorile se dvije vjerske formacije . pa je i to bio jedan od elemenata dileme.l48 ili u Kotezima kod Ljubinja.pogriješiti ako ustvrdimo da im početak pada pred sam kraj razdoblja egzistencije 'stećaka. još dosta dugo praviti. oni u dobrom broju postavljali uspravno.krst. odnosno kako da se njima istakne kršćansko obilježje? Nišani sa turbanom su. najvjerovatnije u drugu polovinu XV v.l4' nećemo .u crkvenim obredima.' 45 Vjerovatno je to bio glavni razlog pojavi izvjesnog broja krstača kao nadgrobnih spomenika istaknutih crkvenih dos tojanstven ika II nekim zemljama. koji je. U bosanskohercegovačkim u slovima najprije su se pojavili prelazni oblici od stubova ka krstačama. predstava lica) . Nestali su "bogumili". u Arme niji . kratkim poprečnim krakovima. za koje neki misle da su pripadali katarima. U prilog takvom mišljenju ide činjenica što se krstače nalaze ne samo na periferiji nekropola nego često uz same crkvene . predstava Kristove muke i samoga Krista.Illa jednoj s'lrani su bili muslimani. Uspravni spomenici bi kršćanima najbolje odgovarali u novonastalom vremenu (vremenu nišana).nišane. bilo je teško napustiti i njih će. uVeličanima.123 nijednu prije toga. pojavili i brojni nadgrobnici u formi polukrstača. koji bi svojim izgledom više odgovarali njihovom vjerskom opredjeljenju. ili nešto kasnije.'49 ·da bi se konačno došlo do pravih krstača (gr6ki ili latinski krst). Stećke. Muslimani uvode svoje nadgrobne spomenike . kakav je. u odnosu na stećke ostalih oblika na istim nekropolama.p oslije pojave stubova. došlo i do pojave krs tača kao nadgrobnih spomenika i u drugim zemljama. prije 'Svega. kao stari zajednički narodni običaj. oborena ramena . kakav primjerak postoji u Nekuku kod Stoca. Po prilici . prema ugledanju na nišane.). sugerirali i viziju ljudske figure. unekolit. iza toga se pojavljuju krstače sa vrlo malim. u H ercegovini . posebno mjesta mučenja i pogibije istaknutih ličnosti vezanih za period primanja kršćanstva. a onda i višestruko znamenje . Poznato je da su se kamenim krstovima obilježavala mjesta važnijih događaja . slučaj sa nadgrobnikom "kneza Stjepana" (stub sa tek naznačenom glavom) u okolini Sarajeva. a sve ostale u XVI-XVII V. onda su uslijedile rus tične krstače u istočnoj Hercegovini (zaobljena ili okruglasta glava. Naime. npr.'" Po tome što se. Žakovu i Papratnici. ali kako bi trebalo da oni izgledaju. nameće nam se neminovno p ovezivanje krstača sa muslimanskim nišanima. Dračevu. U južnoj Francuskoj su se u XIII i XIV v. na području Popovog polja. pa makar se. Nemamo sigurnih podataka. ubrzo . Mislim da su krstače-stećci postavljane prvenstveno na grobove sveštenih lica. Ako tako stvar posltavimo.l46 ili kakvi su travničko-zenički "hrišćanski nišani"l47 (velika okrugla glava i stidljiva pojava poprečnih 'kra!kova) . ili se opredijelilti za neke nove. s e ovakav proces formiranja krstača odvijao i u drugim našim područjima. u arhitekturi i arhitektonskoj plastici. Strujićima . U takvoj situaciji či ni mi se sasvim logičnim da je pred njihove oči iskrsavalo naj'lipičnije i najsimboličnije obilježje kršćanstva ."o slično situaciji sa stubovima. a na drugoj kršćani (rimokatolici i pravos lavni). krstače redovno nalaze na periferiji tih nekropola. osim toga. drugačij e spomenike. npr. ali je vjerovatno u to doba.

ali i kasnije. Ako bi trebalo da se konkretnije odlučim za vjeru tih ljudi.stećke može reći da su uglavnom pojava XVI v. i što se na nekim krstaČama nalaze relj efni motivi koji atribuiraju sveš tenike. sve do naših dana. a neposredan povod što je u Bosni i Hercegovini došlo do pojave . 124 . ali s u ubrzo prevladale krstače od metala . prilagođavajući se novim uslovima. one kao i ostali osnovni obliei postoje do kraja života stećaka. tako da i to posredno omogućuje pripisivanje krstača prvenstveno sveštenim Iieima.zgrade. kako u našim ta ko i u drugim zemljama. Smatram da se za krstače . mislim da se većina odnosi na pravoslavne sveštenike. Da li je postojao još neki faktor koji je bio od neposrednog utjecaja na krstače. nastavljaju svoj život. kakav je slučaj. svakako je bitno utjecao simbolizam ovoga najizrazitijeg opštekršćanskog znaka. U vezi s ovim napominjem da je ukupan broj krstača sasvim malen (336). U austrijskim i njemačkim zemljama su već u XVI v. osim toga.'lO Na izbor krsta kao obbka nadgrobnika. za sada nije moguće reći ništa sigurno. npr. u Popovu polju. bili i od izvjesnog utjecaja pri kreiranju nekih svojstava krstača (antropomorfnost i dr. koji su. stećaka u obliku krsta leži u muslimanskim nišanima.). u Hercegovini. klesane kamene krstače. što neki natpisi direktno spominju pokopane .s veštenike.

B eš lagić. sJ. Srednjovječni stećci Bosne i Hercegovine. 19-46. 1 V. Sarajevo 1954. O s tećcima. Plan IX.II. 86-87. 116. Srednjovjekovni bilzaćki latinski spomeuici XVI v. lO Isti. Sarajevo 1950. knj. Wien. Beograd 1959-1960. Prilozi poznavanju manastira Ban je kod Priboja. Ist i. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji IS. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Sarajevo 1954. xl Isti. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke VIII. 11 C. Corović-Ljubinković. Sredovječna groblja. Sarajevo 1967..ll. 21 . Is ti. centralne Bosne. Prilog rasprostiranja s t ećaka u Liki i Baniji. Sarajevo 1967. Stratimirović. Slećei na Blidinju. n. Kalinovik. IS M.. Be š l agić. Nekropole i grobni belezi. na istom mjestu. Sarajevo 1954. 218--223 i II. d. t F. II S. Godišnjak zaš tite spomenika kulture Hrvat· ske l . 57-89. IV. Lyon. Steće. 211 S. Zagreb 195 1. Zagreb 1896. 27-34. III serija. Ljubuški. JI A. Sarajevo 1962. ~ A. Sleće i centralne Bosne. • Isti. Be š lagić. 39. Curči ć. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i H ercegovine I f Sarajevo 1942. N. Sarajevo 1952. Stećci centralne Bosne. B eš l agić. Petrović. Zadar 1974. Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH XLIII. JJ Isti. 157. sv. 193. Sako ta. Oblici stećaka. Saopštenja I X. Zagrel> 1954. Popovo. d . Stećci tl I motskoj Krajini. Zagreb 1959. Truhelka. l' L. sl.• Plan II. II S. Sarajevo 1954. Sarajevo 1965. Radovi Centra JAZU u Zadru. Stećci centralne Bosne. Ludmer. Beograd 1951. XIX. Benac. Scarobosanski mramorovi. d. • D. Plan X. Kupres.223-225. Plan I X. Katić. • A. B ešlagić. II D. Kupres. Sergejevski. Radimlja. Z. Križ na Ciovu 1970. n. Popovo. Be š lagić. Ista. 131-169. Be š lagić. 1887. 122-141. 16 Đ. Renđeo. 173-213. Benac. Plan J. 5 C. Bd. Historij ski zbornik IV. d. Siroki Brijeg. Vego. Rim 1967. 15). 3. St ećci okoline Sibenika. Sredovječni nadgrobni spomenici-stećci. 255-272. Starohrvatska prosvje ta. Skobalj. Sarajevo 1891 (knj. 157-162. Kaer. II Isti. S. Vego. lt Isti. Sergejevski. 24. II). Sarajevo 1962. Sarajevo 1952. Stećci i neki njima s li čn i nadgrobni spomenici u okolini Zadra. Be š lagić . Starohrvatska prosvjeta I. l' M. II Isti. IV). Arheološki spomenici i nalazišta u Srbij i I. Siroki Brijeg. n. Stratimirović. Beograd 1953 i 1956.164. T. 33. Sv. Sarajevo 1966. Zagreb 1975. na istom mjestu. lJ M. 7-16. S. 2s S. 131. II M. Pierres S ' pIIlcrales Dalmates. (Arheologija). Truhelka. JS M. pjan na str. Sarajevo 1972 (Odjeljenj e društvenih nauka. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft. Altere und l1 eue r e Grabdenkmalfonnen im Konigreich Serbie. l Đ. Sarajevo 1954. 17 O. Kanitz. Sarajevo 1891 (knj. Plan IX. Obredlze gomile. II J. Slećci na Blidinju. Ljtlbuški. Etnička povijest Bosne i Hercegovine.NAPOMENE I S. P. Kalino vik. I sti. Sarajevo 1976. Zagreb 1959. Sarajevo 1962. 10 Isti. Popovo. D. sl. lT P. 18--24 i 91-99. • Isti. 169-197 i 231-26 1. Kupres. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu III.630. JJ Isti. sv. Mandić . Kalinovik. Sarajevo 1967. 16 A. P. Sarajevo 1966. s. Vego. )6 125 . Zagreb 1953 (izdato kao rukopis). . JI S. Naše starine X. Sarajevo 1966. . n. rukopis II Zemalj skom muzeju II Sarajevu. O stećcima na području Hrvat ske. Horvat. Zagreb 1895. Iz naše prošlosti l . Ljubinje. I f Isti. Sarajevo 1952.. Isti.26-34. Sarajevo 1954. 26 i 85. 1889. 7. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu IX. Kaer. 368--387. Olovo. Beograd 1971. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. Split 1963. n.

XLVIII. Stari krs tovi lt Dretn. 14 Isti. 21. sl. n. Zagreb 1959. sl. n. Benac. sl. Ludmer. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. St ećc i centralne Bosne. " l. 46-49. d.ci. n. Renđeo . sl. Be š lagić. Kaj m akovi ć . Iv a no v ić. sl. T.. Ma zali ć . 145-153. Be š l agić. 97-IIB. 1. l. Stećc i lt Oplič ić ima. n. M aza li ć. " Isti. T. Zadar 1974. 117. sl.. Sarajevo 1960. sl. Ljubinje. Sarajevo 1952. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici II tepi. St ećci cent ralne Bosne. 136. sl. d. 49-50. 419-432. • S. u V. Slećei tl Opl ičićima. Naše slarine VII . Sarajevo 1966. Sarajevo 1967. N. sv. Truhclka.~ A. Stećei centralne Bosne. Steće. Stećci i nek i njima s ličn i nadgrobni s pomenici u okolini Zadra. Popovo. ~ Isti.. •. " S. s. Stećci centralne Bosne. e V. Starinar XXIII. Sarajevo 1950. 1"/ Isti . St ećci na Blidinju. d. d . 12. sl. Naše starine IV. krs tač e sa Gata čkog polja. 7t Đ. 71 Z. Petri ć. Benac. Sergejevski.. d. B. sl. 14 i 15 a.44 i 88.. Sarajevo 1964. Sarajevo 1967. 14 i dr. " Đ. 153. 112 a. lO. d . Kupres. ~ A. B7. Sarajevo 1954. tT S. Isti. sl. 13 i 14. 51 Isti. d . sl. XLVIII. Naše starine VII . d. Srednjovekovni nadgrobni spomenici lt Podrinju. Kupres. 24 a 24 g. u P. n. 'l V. 33. Stećci u okolini Sibenika. 63--67. Isti. s. 145-165. Be š la g i ć . 126 .. Kaj makov i ću na podacima. Sarajevo 1954. &L Đ. 133-135 i 160--161. d. St ećc i u okolini Vlasenice. Konjic 1975. 2. Stratimirović. Sarajevo 1965. 122-141. VIII. 49 C. Zagreb 1975. Sarajevo 1957. 15-16. 4l S. Isti. B eš la gić. 21 . 74. sl.. " D. Sarajevo 1971. n. 50. 103. S. 161.. Radovi Centra JAZU u Zadru. ~ S. Anali His torij skog instituta JAZU II Dubrovniku XII. St ećci kataloš ka-topografs ki pregled. S. Popovo. 16. • Isti. 61 Đ. T. SB i 59. Sarajevo 1971. sl. 5. . na istom mjestu . S. n. Bešlagić. II Isti. Radovi Centra JAZU u Zadru. d. Siroki Brijeg. S. Ljubušk i. Sarajevo 1956. Beš la gić . n. Isti . St ećci cent ralne Bosne. 2B. sl. II. Ma za1i ć. Kra ći članci i rasprave. Beograd 1972. u Isti. Na tpisi. sl.M. d. Sarajevo 1967. Benac. Sarajevo 19OB. 1>-7. 21>-2B. Be š l agić. sl. 21 . SI S. 1966. Sarajevo 1954. Sarajevo 1950. T. Kajrn aković . . Sarajevo. " Isti. sl. Sarajevo 1967. Be š l agić. sl. 4. Naše starine X. Kupres. Palavestra-M. 16 i 17. 3B(}-3B I. Beš l ag i ć. Sl S. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu XX. •• S. Be š l ag i ć. 12 Isti . n. 66 . T. 32. Olovo. tt Hodovu. Be š l agić. Dubrovnik 1970. Trnovo . n. I!Q Isti. n. Hrišćan s ki nišani lt okolin i Tra vnika. sl. sl. Crtice iz s rednjeg vijeka. Sarajevo 1967. 4. . Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV-V. 76 S.. B eš l a g ić. Sarajevo 1964. Radovi Naučnog društva BiH XXIV. 162. N. 17. n. sl. " Isti. 162. d. Stećci.. sv. Vego. Sarajevo 1967. I I A. Beograd 1951. Anali Historijskog in stituta JAZU II Dubrovniku XII. l J Isti. Z. SJ Zahvaljujem Z... sl. Anđelić. Ist i.. St ećci centralne Bosne. Petrić. Naše starine XI. 231-241.163.. 77. XLVIII. B eš l a g i ć. Radimlja. 193. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Sarajevo 1952. 9. Sarajevo 1950. Stećei Hodova. St ećei i neki njima slični nadgrobni spomen ici Ll okolini Zadra.. Dubrovnik 1970. Zadar 1974. M. • S. Sarajevo 1967. kataloška-t opografski pregl ed. " Isti . Naše starine III . Palaves tra . sl. Isti. n.. Histo rijs ki s pomenici Konjica i okolin e. d. sv. XVI. Naše starine IX. B. 88. 217. 4. Sarajevo 1960. B eš la g i ć . Sarajevo 1%7. 7. Beograd 1954.260. sl. 49-50. 180-181. 160.srednjovjekovni nadgrobni spomenici. s. Stećc i centralne Bos He. ~ M.

Sarajevo 1943. Popovo. Jireček . fl Isti. Kajmakoviću na podatku. Asb6th. ka ta loš ko-topografski pregled. Sarajevo 1928. Pe ristil II Zagreb 1957.. Beš l agić. Ste će i Ll Pivi. u okolini Sibenika. Naše starine X. N. 127. N. d. P. Starine Crne Gore V. br. Sarajevo 1972. Stećci. 97. Basler. d . Anđelić. Beograd 1858. 168-169. " S .319. Vego. Anali His torijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. 370. Nevesinjski s t ećei.111.. 123. Zbornik srednjovjekovnih nalpisa BiH Ill. Kon zervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin današnji izgled. St eće . . 1('19 M. Be šlagić. • N C.. Opisanie okružija už ičkog. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV.127 15 Đ. • S. Sara jevo 1971. Crkva sv. Kajmakovi ć u na podacima. 1001 L. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LV. 9. 91 J. Be š l ag i ć . kataloško-topografski pregled. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu. n. Stećci II Imotskoj Krajini. Ljubinje. K. 153. m VI. Sarajevo 1962. 192-199. Drvene grobnice u okolini Rudog. Wien 1888. 234-236. I VQvić. no P. Tihi ć j Đ . Sarajevo 1965. Kalinovik. 261. m S. Maksim o vi ć . Sarajevo 1962. Alterthumer der Herzegovina. 112. sv. Mazalić. 97. 66---{. (Arheologija).. Sitzungberichte der Wiener Akademie der Wissenschaften. S. II. Be š lagi ć. M. Starinar XVII. N. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL. " S. . Naše starine IX. n Isti . 95-96 . n . s. Periodi II ktllltlrn oj historiji Bosne i Hercegovine u s rednjem vijeku. Nad grobni s pomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica. Beš l agić. Cetinje 1975. i neki njima s lični 'lad grobni spomenici tl okolini Zadra.98. 111 M. Sarajevo 1953. d. 1 t1 J. Krajinovi ć . s. 99 Isti. Stećci tl Brotnjieama. s. Bd. A11liquarian R esearshes I-II. Stećci centralne Bosne. Tri natpisa II selu Petrović ima. Petra tl Zavali. Godi šnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Truhelka.. Glasnik Zemaljskog muzej a XXV. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. Vego. Sarajevo 1970. ul A. 87-89. III M . d. 11 6 Z. Beš lagić. 49-50 . Naše starine X. 258-265. Gla snik Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ill. Starobosanski mramorovi. Anđe li ć. Jedan slovenski uzor bosanskih mramorova.84. St ećci. 19-20. XIII. d. Božanić-Bez i ć.. 147-148. knj. Sarajevo 1967.en und die Herzegovina. n. 16 J. Arheološ ko is kopavanje Ll Zavali. fl M. S. lOS S. Kati ć. Kam eni nadgrobni s pom enici. Tri revidirana l1atpisa iz okoline Travnika. d. lIS Zahvaljujem Z. Zadar 1974. d. Steće. Hoernes. Zagreb 1954.. Be š la g i ć . V. Sarajevo 1891 . UIO Isti.29. i nadgrobne plo če u Makarskom primorju. br. Beograd 1975/ 76.139. 179-199. u Isti. 21. Zahvaljujem Z. n. Sarajevo 1965. Isti. Sarajevo 1959. 344.70-71. Dubrovnik 1962. Obrad ović. 207-208. Steće. Beš l agić. I storij ski zapisi X . S. X. Sarajevo 1959.66-70. S. 239-242. Radovi Centra JAZU u Zadru. Vego. C. KaliIlOvik. na istom mjestu.63.. Sarajevo 1971 . sv. 370. lOJ Isti. Cetinje 1957. 111 Ista. Beograd 1967. u Stečak je nedavno otkrio prof. 90 Isti. Zagreb 1975. Sarajevo 1955 (Arheologija). II' J. Skari ć. 103-104. 101 Isti . N. Markovi ć. 1011 Isti. L jubinje. Benac. Wien 1881. (Arheologija). Zbornik s rednjovj ekovnih natpisa BiH IV. str. 141-144. A. Evans.. 128 i 129. III serija. br. s. Vego. n. 109. Starohrvatska prosvjeta. n. Sarajevo 1966. 10. Truhelka. I M N. 3. sv. 111-112. Đurić . 192-193. Bos'l. 86-87. n. S. Naše stari ne VI. Istorija Srba I. 106 . n. Radimlja. Popovo. d . Sarajevo 1950. 101 Ista. 75-76. 368-369. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. Materijal još nije public iran. 157-166 i XII (1957). Naše starine XIII. Stećei u Birunjoj. 98-99. d.317. 93-95. 144-148 i 160-161. • Isti.8. t4 S. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VIII. Sarajevo 1964. Sarajevo 1966. n. Beš l agi ć .

22. L" Isti. sl. 13. n. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XXI. Hadžijahić. I ~ J. !lS S. Stećci cent ralne Bosne. Radovi Mu· zeja grada Zenice III. Benac. Ma terijali IV .52 a. Ha S. Sarajevo 1894. Sarajevo 1973.. (prema 1. Naše starine XII I.334. Bešla g i ć. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI. 103-104. IX. Zenica 1973. Starinar IX-X (1958-1959). II / 77 i 99. . K. Olovo. d . Krleža i saradnici. 14-18. Stećci na Nekuku kod Stoca. 14.. Hums ko eparhijsko vlastelinstvo H crkvi svetoga Petra u Bijelom PoljLI. Lj . 782. Z. Tafel 1-117. ll1 J. O bosanskim s rednjovjekovnim s tećcima. d. Naše starine IV. n. 87-101.. Skarić. 142 Isti.Band 82. n. I" Isti. sl. 23. Popovo. 18 a i 18 b. Karl Azzola. Naše starine IX. 155-174. Sarajevo 1978. sl. III serija. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. god.. Vjesnik za arheologiju i hi storiju dalmatinsku LXII.. Saopšten ja VIII. · Isti. Anđeli ć. 1. na istom mjestu. 3. Djela Slobodnog društ va rus ke lit erature. 121 J. Beograd 1956. Natpisi i krstače sa Gatačkog polja. d. . Iskopavanja na crkvi svetoga Petra u Bijelom Polju. 237. d. Starohrvatska prosvjeta. sl. Truhelka. Prilog Skar ićevoj hipotezi o porijeklu s t ećaka. 1. 13. Karaman. 65-83. Vego. III / 147 i IV 1315. Sarajevo 1981.. 16---17. n.. L16 J. Gabri čević. Obradović. d. Renđeu. Sarajevo 1957. Beograd 1858. n. III Vl. Maksimović. 101 Isti. uo P. Hrišćansk i nišan i u okolini Travnika. III B.. sv. 21). 16. 1. Hormann. Kajmakovi ć. Obradović. Sarajevo 1972. Beš la gić. ll' Isti. sl. 26. 1820. Beograd 1958. d. Split 1960. Sarajevo 1971 . Zagreb 1954.centralna Srbija. 145-165. S. 98. Nišani XV i XVI v. Cetinje 1952. d. . 81-98. Mittelalterliche Scheibenkreuz. 30). n. Zagreb 1972 . kataloš ko-topografski pregled. Sarajevo 1966. Zlato i s rebro Zadra i Nina. Zbornik srednjovjekovnih natpisa" BiH 1/41. i F. Sarajevo 1964. 2!. Stećci. L21 J. W S. IH M. Armenski Ila čk ari i naši s t ećc i. 9. S. A. 128 . Staroboswlski pismeni spomenici. Mak s imovi ć . Sarajevo 1966. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve tl Nikšiću. Sarajevo 1891 . Popovo. 29 i 57.0 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji II . Starobosans ki natpis iz XV v. '" S.. Nevesinjski s t ećc i. sv. LU M . B.Grabsteine in Hessen. 116... 287-296. Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove pala če. Mak s imović. n. 48-53. 178. u Bosni i H ercegovini. '" M. Glasnik Društva s rbske slovesnosti. Be š la g i ć.Sedmi kongres arheologa Jugoslavije u Herceg Novom 1966. Ljubinković. ln Đ: Mazalić. g. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Sarajevo 1967. 1)6 C. X. Isti. Be š lagi Ć . Karaman. 97-122. Beograd 1951. Beograd 1959. 6 na str. 129 R. n. Zeitschrift des Vereins fur hessische Geschichte und Landeskunde . d. Maksimović. III Lj . 197!. 1:16 Vidi napomenu br. 14-15. 107. 21. Sergejevski. Beograd 1969. Naše starine XIV-XV. Beog rad 1967. d . 9--60. Opisanie okružija užičkog. III Chodakowsky-Czarnizes ky. knj. sl.2.121 D. 261. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. n.

3%. ali vrlo aktivne istraživače stećaka. Hoernes.opisivali ih. Istraživač i stećaka su se najduže zadržavali na raznovrsnim relj efnim motivima. vidjeti i fotografisati pojedine motive.000.5 Po mišlj enj u A. Kako misli da ukupan broj iznosi 60. ali je izrazio i misao da ukrašenih može biti najviše do 1. . Renđeo je. na osnovu publiciranih materijala prije 1945 . Truhelka je bio mnogo manj e konkretan. Solovjeva broj ukrašenih s tećaka vjerovatno dostiže 10% ukupnog broja. a onda i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem.Iij ep niz s tećaka" posjeduju ukrase. 3 1. Vjerovatno je mnoge od njih to pitanj e zanimalo. U jednoj svojoj studiji iz 189 1. jer nije bilo laJko. kako je to mislio C. Mnogi od njih. god. što znači oko 3.500 primjeraka' M. BROJNO STANJE 129 Malo je istraživača stećaka koji su pokušali da nešto određeno kažu o broju s teća ka koji na svojim plohama imaju reljefe. pa su njihovi podaci mnogo obje ktivniji i uvj erljiviji. još u austrougarskom vremens kom periodu bio najbolje obaviješten o ovoj vrsti spomenika. Kako je tada operisao sa ukupnim brojem od oko 27. M. što je. Neke njihove pogreške su prouzrokovane vrlo plitkom plastičnošću reljefa . uglavnom odgovara stvarnom stanj u. Truhelka spada među starije. god. on je rekao da se među trideset stećaka jedva jedan nalazi sa ukras ima.traživači novijeg vremenskog razdoblja su tim poslovima pristupali bez predubjeđenja. Truhelka. po nje- . Krleža je. naveo da 900 uk rašenih stećak a. imali su uglavnom površna i pogreš na viđenja .000 primjeraka stećaka. znači da ukrašenih ima 6.. proračunao da oko 30% stećaka u obliku sljemenjaka imaju reljefe.000 ukrašenih spomenika. ozbiljnije. ili za kratko vrijeme. l C. naročito stariji i s traživači. u svako doba dana. i svog ličnog uvida na terenu Bosne i Hercegovine. RELJEFI STECAKA Reljefi predstavljaju najizrazitije i najvrednije umjetničko svojstvo Upravo su zbog reljefa stećci privlačili veliku pažnju mnogih naučnih radnika i drugih po s matrača. imali su više vremena i više s u se udubljiva li. a nekada ni moguće uopšte. jedan od najstarijih i straživača. ali je bilo teško i nezahvalno upuštati se u njegovo rješavanje U uslovima kada s tećc i još nisu bili evidentirani. kada se repertoar reljefnih motiva samo fragmentarno poznavao. Neki pogrešni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog mišljenja o izgledu i značenju izvjesn ih motiva.000 primje raka" M.2 stećaka. proizlazi da ukrašenih ima 900 primjeraka. na osnovu publiciranih materijala. crtali. fotografisali i to publicirali. rekao je da na svakih stotinu stećaka dolazi jedan sa ukrasom ili sa natpisom.' Može se pretpostaviti da je ovaj naučni radnik. zatim njihovim oštećenjima. Is. Wenzel je navela da je svojom knjigom "Ukrasni motivi na stećcima" obuhvatila više od 3. rekavš i samo da . lednom drugom prilikom C.

do danas pronađen izvjestan broj do sada neevidentiranih stećaka. Ona. na teritoriji Jugoslavije je do 1969. Truhelka je najprije sve reljefne motive podije lio na tri osnovne kategorije : arhitektonske dekorativne. sada postoji 680 primjeraka. za koj e je kazao da na stećke prenose građevinske oblike. Kako se vidi. prognoze navedenih i straživača steća ka o brojnom stanju ukrašenih primjeraka daleko su od stvarnog stanja. ustanovljeno 5.679 s tećaka sa ukrasima.586 ukrašenih. god. osim u jednom s l učaju. u među vremenu je novopronađenih 52. "8 Na osnovu podataka pr'kupljenih .5 % ukupnog broja s tećaka.' Treba reći da je u međuvremen u od 1969· god.' Ostali istraživači se nisu bavili ovim pitanjem. U prvu kategoriju je svrstao "kolonade". od ukupno 66. Miletić.. u međuvreme nu je pronađeno novih 349. Jedino se A.. koja općenito smatra da je fond reljefnih motiva stećaka vrlo bogat. Jedino bi se mogla navesti još N .000 primjeraka.5 % ili 5. da je veoma raznolik i da postoje "beskraj ne varijante pojedinih motiva.1O Sada sam u prilici da pružim najnovije podatke o brojnom stanju stećaka koji i maju reljefe: U Bosn i i Hercegovini je prije deset godina bilo 4. misli da ukupan broj ukrašen ih s tećaka iznosi oko 4.7%.638 primj era ka . dakle. tako da ih sada ima ukupno 4.028 primjeraka steća'ka sa ukrasima . U Crnoj Gori je bilo 480.478 stećaka. ornamenta/n e i figura/ne motive. te da motive svrstaju i podijele po njihovoj funkciji na spomenicima. REPERTOAR I KLASIFIKACIJA REUEFNIH MOTIVA Vrlo je malen broj i s traživača stećaka koji su se bavili repertoarom i klasifikacijom reljefnih motiva. kako po republičkim teritorijama tako i po osnovnim oblicima tih spomenika. koliko ih je ustanovljeno u Jugoslaviji. god. pronađeno je 40. sada postoji 190 primjeraka. Prema tome. koji su pokušali da utvrde barem osnovne motive i njihove glavne varijante. ali samo kao dekoraciju. Među ornamente 130 . Solovjev u tome pogledu izdvaja. ja sam izraču nao i 1971. što znači da danas u svemu imamo 6.679 primjeraka. ukrašeni spomenici zauzimaju 8. do danas nismo imali studije koja bi bila posvećena ovoj problema'tici. Po toj naučno zasnovanoj statistici. koja je završena 1969. po likovnim st ilskim osobinama. a među njima i izvj estan broj onih sa ukrasi ma.s istematskom evidencijom stećaka. beskrajne kombinacije raznovrsnih ukrasa .nom mišljenju . Prije deset godina broj ukrašenih primjeraka je iznosio 8.. Ipa k je bilo nekoliko pokušaja stvaranja liste mot iva u jednom grubljem i opštijem smislu. sada postoji 520 primjeraka. ni'ti su saopštavali svoje prognoze. god. i još više. barem tri četvntine ukupno ukrašenih. pronađeno je 23. a sada je on sa mo nešto izmijenj en i iznosi 8. C. objavio brojno ·stanje ukrašenih primjeraka. Zbog toga. kao i sistematiziranja motiva jednog ograničenog podru čja. U Hrvatskoj je bilo 446. pronađeno je 234. U Srbiji je bilo 167. po njihovom značenju. zbog toga što se njegova procjena ne razlikuj e mnogo od sadašnjeg utvrđenog stanja. ili po nekom drugom kriteriju mu.

Korošec sve motive okoline Travnika smatra o rnamentima. ali tu uvrštava i motiv grane sa spiralnim zavoj ima. . ostale ukrasne znakove i figuralne predstave." Iz njegovog nešto kasnij eg pisanja prOizlazi mišlj enje da se reljefni motivi s teća." Drugom prilikom je ona sve motive svrstala ovako: ornamentalne trake geo m et rijskog i vegetabi/nog porijekla . i 5 .figuraini ornament i.".religiomi sil1lboli. U prvu grupu je ubrojao zavojitu liniju . svjetovn e i neulralne. biljni motivi. Truhelka je u os novne reljefne mo tive svrstao : vijuge. 3 .kolo .Ukrase u s redištu ploha. granči cama i si.!9 A." A." D. heraldič ki m otivi. lisnate vijuge i razne h era ldi č ke mo tive . Solovjev je predložio podjelu reljefnih motiva "prema unutrašnj em zna čenju" na tri osnovne vrs te: s imbolič n e. pleteno uže i dr.lO N. koje naziva mješovitim motivima . Renđeo je motive podijelio po njihovom mjestu nalaza na spomenicima u dvije grupe: 1 . Po njegovom mišlj enju . lov i turnir" Nakon 30 godina ovaj je autor još jedanput pisao o reljefnim motivima.ka dijele n a dekorativne i figuralne. zvijezdu i jabuku na štitu. cvje tove. Mile ti ć je sve r eljefne motive grubo svrs tala u šest grupa: geometrijski orna m ent i.ornamenti u uskom smislu . Sergejevski je reljefne motive Ludmera podijelio na pe t grupa: 1 . Benac je u jednoj prilici sve reljefne motive podije lio na tri glavne grupe: geo m etrijs ke motive. u čemu nije vid io nikakve alegorije. usamljeni likovi i figuralne scene.je najprije ubrojao cvijet koj i je strogo geometrijski shvaćen. p ostoji i :m. niti simbole smrti. Simbo li čk u grupu orname nata svodi na rozetu ili jabuku i na polumjesec. B eš l agić je sve motive također podijelio na tr i glavne grupe: onwmente." S. kao i lj iljan. ruka s ma· če m i dr. a potom vije i grane. životinjs ki motivi.. Tada je u figura lne mot ive ubrojao i pokušaje portretiranja umrlih. U drugoj njegovoj grupi se nalaze polumj esec. smatrao heraidi č kim motivima . arhitektonski m ot ivi. l. s imbolič ki znakovi. Tada ih je svrstao u tri kategorije: dekorativne. zatim što i sami autori neka- . 4 . 2 . nego samo realne predstave iz života ondaš njih ljudill Oko 24 godine kasnije C. ukrasne znakove i figuraln e predslave. kao i polumjesec. U prvu grupu ubraja same oblike spomenika (sa isturenim krovom i bez njega) .Motive rubova vodoravnih strana sanduka i ploča i gorn jih dijelova vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka.tan broj motiva zajedničkog karaktera. zz 131 J edan sasvim objektivan kritički osvrt na naprijed n aveden e klasifikacij e reljefnih motiva otežan je raznovrsnim okolnostima.ornamenlalni i likovi bliski simbolima. Tu je ubrojao i povijenu lozicu sa trolistovima. simbolični makovi. On je štit sa mačem . Pod vij om ili zavojnicom smatrao je spiralu. U figuraln e motive ubrojao je kako pojedinačne ljudske i životinjske predstave tako i čitave scene. koj e dijeli na tri grupe: arhitekton sku. krst. i 2 .mačeve i šti tove sa grbovnim oznakama. roze ta. a prije svega time što su nazivi i pojmovi nekih motiva ne samo proizvoljni i neuj edn ačeni nego i nedovoljno objašnjeni.društ veno-socijalni amblemi. arhitektonski motivi i figura lne scene. koji spadaj u u k a tegoriju ornamenata.IS P. s piralu. zatim pleteno uže koj e obično dijeli površine. he raldičke i figuralne motive. simboličnu i figu rainu grupu.. predstave biljnog i život injskog svijeta.

klasifikacija A. cikcak-vrpce i vrpce od kosih paralelica (autor ih ne nabraja i ne imenuje). a napose što se pristupi i kriteriji raznih autora m eđu sobom jako razlikuju. cikcak-linija. Korošeca da sve vrste motiva s teća k a okoline Travnika smatra ornamentim a. Geometrijski malivi. Sasvim je ekscentričan kriterij I.. uglavnom bez pretenzija da se daju konačna rješenja. izgleda nedovoljno jasna. To su brojni rubni ukrasi.. Wenzel je prikupila. a imao je više nedosljednosti i u svrstavanju poj edinih motiva.000 stećaka . Solovjeva. spiralnim zavojima. kao i figuralne pred stave. što je zaist a nepr ihvatljivo. p olumj esec.. ozbiljno prigovorio što je. odnosno u čiste ukrase. npr. i pored toga što u njoj nek i motivi mogu da imaju mješoviti karakter. Benac je sklon svrstavanju n eobično velikog broja motiva u dekoracij e. nerazrađena i nedovoljno objašnjena. Od svih ovdje navedenih pokušaja s i·s tematizacije reljefnih motiva stećaka u velikoj mjeri se izdvaja i razlikuj e sistematizacij a M. kada i među njima može biti simbo la? Za klasifikaciju N. u kojima ima vrlo lucidnih zapažanja. Osim toga. koji ponekad služe i za podjelu prostora: Jordirano uže. Bordure.da nisu bili dosljedni u svojim klasifikacijama. s napomenom da figuralne predstave nije trebalo da smatra ornamentima. križ. nije mog u će prihvatiti . Mišljen je P. A.23 Podjela D. jedanput ustanovljenu kategoriju arhitektonskih motiva kasnije izostavio. kakav je npr. bordure od kosih paralelica. Ovu Amerikanku su stećci veoma zainteresovali. Truhelku se može reći da nije bio dosljedan u stvaranju osnovnih kategorija motiva. bordure sastavljene od krugova i polukrugova. Miletić može se reći da je dosta razložna. Na 1erenu. 132 . palmetama ili s li čni m dodacima. ia ko je uopštena. npr. talasasta linija sa trolistovima. Wenzel. njena vrijedna studija je sasvim drugač ija od drugih pokušaja te vrste. sa manjim uvodnim tekstovima. naročito oni koji su preuzeti iz starije literature i arhiva nekih u stanova). Sergejevskog je zanimljiva i dobrim dije lom op ra vdana. kao i po trudu uloženom u p roučavanje motiva. Ovdje se radi o obi čnim i drugim vrpcama. 'te rijetke mrežaste bordure. a moglo b i se reći i nedovoljno logična. jer je. pa im je posvetila t ri duža terenska istraživanja. kao što su uvijeno ili tordirano uže. iz pos toj eće litera ture i ustupljenih podata ka izvjesnog broja naših domaćih istraživača. Za C. nacrtala i sredila reljefe sa vi še od 3. s imbolične motive tako strogo odvajati od svjetovnih. Renđea o podjeli motiva po njihovom mj estu na s tećcima. Već po samom tako obimnom naučnom materijalu (bez obzira što su joj neki motivi netačni. M. ilustrovanim tabelama crteža. jer zašto. Stoga mu je P. ili okviri drugih ukrasa. a uveo novu kategorij u heraldi čkih motiva. Iako zanimljiva. npr. koj e imaj u svrhu da podijele i ograniče plohe stećaka. Z." Evo nj enih kategorija motiva . krst i neke d r uge motive uvrstio u ukrase. kao i arhiva nekih naših ustanova. r ozetu. Glavni rezultat toga njenog poduhvata je velika publikacija koja se upravo odnosi na repertoar i klasifikaciju reljefnih motiva. svrstava u ornamente. vodenicu. ovaj i straž iva č neke či ste simbole. a pogotovo da oblik sljemenjaka sa isturenim ili neis turenim kro vn im plohama smatra dekorativnim omarnentom. Sve reljefne motive ona je svrstala u 18 kategorija.

Krin. Psi su najčešće elementi lova. Težište je na arkadama. ali se javljaju i na leđima jelena. Ovaj motiv je grubo svrstan u dvije grupe: krin čije se bočne volu te povijaju unutra i onaj čije se volute povijaju u vidu slova S.mišljenje je drveće. Jelen. kijače. npr. ali 1a oruđa nisu konkretizirana. riba. Upotrebljavane su i kao osnovni elemenat ukrasa i kao bordure. Pošto se motiv grozda javlja na ograničenom prostoru. a 2lmijolika bića simboliziraju podzemlje i p". Rozete i polumjeseci. 'lukovi i štitovi. bez obzira na broj latica. Sve životinje. koje autor dovodi u vezu sa dušama pokojnika. sjekire. ovoga autora. rozete mogu imati simboličnu ulogu. Ruke. Rozetama 's u nazvani i cvjetovi i zvijezde. nego samo da ima nekoliko slučajeva predstave grabljivica i pet predstava pijetlova.ke. odnosno kod kojih je krst gla\Oni elemenat. ali su također brojni i motivi kod kojih je krst sporedan elemenat. odnosno krakova.pokojnikove duše. Autor im pridaj e simboličan karakter. Ptice.kao. Oružje i oruđe. odnosno do iza lakta. svrstana zajedno. Krstovi.ptica se radi. Autor teško nalazi uzroke pojave ovoga motiva na stećcima. možda je rad samo jednog majstora. Grozd i loza. a onda i čitavi stećci koji su klesani kao zgrade. Ovaj se motiv javlja u gotovo 90 primjeraka u vidu osamljene povijene ruke do ramena. I grane koje izlaze iz loze su svojstvo samo jednog manjeg regiona. ili jedne klesarske škole . U nekim slučajevima. Sasvim razvijeno drvo je rijedak motiv. koplja. a u tome . koja najčešće nazivamo "kamenicom" i kružnim vijencem. Ubrojan je i motiv jabuke koji se javlja ili sam ili u zajednici sa nekim drugim motivom. sa polumjesecom. kada zamjenjuje zvijezdu ili rozetu. Ovdje su ova dva motiva. konj. Spirale.zmija i ostale životinje. osim ptica. Obično su predstavljene 's a spiralama. Na nekim štitovima se vide heraldičke ozn". kratki bodeži. pas.Arhitektonski motivi. . a onda i svasti ke i Tau-krstovi . Naj češće imaju oblik stabla sa dvije volu te. U jednoj varijanti druge grupe st"blo se u svom donjem dijelu pretvara II dvije "noge". ili onih kod kojih je donji uspravni izdužen. Grane i 133 .okviru na lukovima. ili samo u vidu šake. Ponekad ruka drži neki predmet. Rečeno je da se na stećcima ponekad vide i neka oruđa.u vidu spirala ili na neki drugi način. čiji su tipovi: mačevi. kao i samostalno. ograničen samo na nekoliko lokaliteta. Grane izlaze iz uspravnog stabla ili iz loze. Vrlo su brojni motivi Jeoji se sastoje od samih krstova jednakih krakova. Može se reći da se u ovoj kMegoriji podrazumijevaju jednostavni i stilizovani krstovi. a vrlo rijetko grozd visi o pravoj lozi. Radi se uglavnom o oružju. Udubljenja i obruči. polumjesecom i krstom. ali je težište na jelenima i konjima. kada se javljaju uz figuralne predstave. Nije rečeno o kojim vrstama . Autor je sklon tumačenju ptice na stećcima kao simbola . svrstane su u jednu kategoriju. Tu su uvrštene direktne predstave zgrada ili njihovih dijelova. a završavaju se . Redovno se ovi motivi javljaju u vidu dvostruke spirale kod koje grozdovi izlaze iz valuta.

pak. Najčešće su predstave lova na jelena. a eventualno podijeliti na geometrij ske i biljne. ali se ta pojava ne objašnjava. parovi. Ovdj e spadaju i motivi brvna i šindre. Najmanje tri figure mogu da čine kolo.Glave. gotovo su jedno te isto i mogli bi se nazvati ornamentima. kao i one prve kategorije. Evidentiran je 21 stećak sa predstavom žene između dvojice konjanika. kao para. kao zajedni č kim imenom. Predstava muškarca i žene.k rsta. ili dekorativni motivi neobičnog oblika. Dva afrontirana konjanika autor upoređuje sa srednjovjekovnom scenom svetih ratnika . predmeti čija je priroda. a li ih nema na nadgrobnim spomenicima. U nekim kolima kolovođa drži mač. Sve vrste scena lova su poznate u srednjem vijeku. ali još više sa predstavama antičkih Dioskura. a u nekim žena kao kolovođa drži obruč. jer ostali motivi su brojno beznačajni. po mišlj enj u autora. Cijele mu§ke uspravne figure vjerovatno predstavljaju portrete pokojnika. U takve motive bi se mogli ubrojati i tordirano uže. sa 'kopljima. Postoji lov na jelena. U ovu kategoriju su uvrštene i predstave <turnira u kojima akteri učes tvuju na konjima. Kolo. usamljene figure. ili između životinja. Tu bi sasvim pristajale i vrpce koje su svrstane u kategoriju geometrijskih motiva. i pješaci. npr. Navedena su i dva kola u kojima kolovođa jaše na jelenu. Autor kaže da se ovaj motiv nalazi svuda. niz krugova i mrežasta bordura. koje može biti žensko. Wenzel. Po svojim č isto likovnim svojstvima i motivi ove. ovdje se radi samo o jednoj vrsti arhitektonskog motiva . odnosno rozete koje s u sasvim pravilno cptane (šestarom) i klesane. pored ostaloga i zbog toga što imaju iste funkcije na s tećku . U arhitektonske motive autor je uvrstio i same stećke koji su klesani kao ·kuća.o arkadama. U njemu učestv uju lovci na konjima. cikca:k-borduru i onu od kosih paralelica. da obrube ili uokvire neke druge reljefne motive. Zapravo. Ovdje su svrstani motivi koji ne spadaju ni u jednu od naprijed navedenih kategorija. Geometrijski mot ivi s u i neke druge vrpce. Figure sa izdignUJtom ili sa izdignutim rukama su oranti. "autohtoni ostatak klasične tradicije". kao i predstave sa više od dvojice konjanika. vepra i medvjeda. od kojih neki sa lukom . vjerovatno 5imbolizira bračnu sreću. zbog velike oštećenos ti. sasvi m nejasna. kao što su cikcak. niz kosih paralelica. Wenzel. simbolizira božanstvo. Š Ito je.da podijele plohu. ili da posluže kao frizovi. dok se ženske figure samo u ograničenom broju mogu identificirati sa pokojnikovom osobom. polufigure. Predsta:va žene izm eđ u konjanika. Na nekim stećcima se javlja samostalan motiv jahača na konju . ili . Nekvalificirani motivi. kako tvrdi autor. osim u istoč noj Bos ni . I sam autor je neke geometrijske motive uvrstio ne samo u tu nego i u drugu kategoriju. važni elementi stare seoske bo- 134 . To su motivi koji imaju neku nepozna tu simboličku funkCiju. Lov. Evo i moga mišljenja o klasifikaciji M. muško ili mješovito. Pojam geome trijskog motiva mislim da je mnogo širi nego što ga čini n ekoliko zastupljenih vrsta u prvoj kategoriji M. gdje upravo ti spomenici služe kao predstave tijela. Postoje i motivi konjanika sa jednim ili više pratilaca. Kategorija bordura je ugl'avnom dosta dobro shvaćena i formirana. koju je nazvao bordura:ma. kao i zvijezde. Konjanici. Glava je najjasnije izražena na nekim nadgrobnicima u obliku .

nakovanj išestar. ia ko zasnovana na poznavanju nepotpunog fonda relj efnih motiva.ke predstave Wenzelova je svrstala u dvije kategorije . koju autor ne navodi u tekstu. nije tako velik. ni po funkciji nemaju ništa zajedničko. Kategorija oružja i oruđa je obuhvatila . U takozvane Tau-krstove autor je uvrstio i motive štapova. trebalo je još prije nekim drugim životinjskim predstavama dari posebno mjesto. To je bilo moguće postići. koji nije zastupljen u ovoj klasifikaciji. Kategorija krstova je obuhvatila gotovo sve vrste i varijante toga simboli6kog motiva. Ako su već izdvojene ptice. U dalje četiri kategorije krin. Zivotinjs. brvana.je. to je . kao što su konj i jelen. To ima opravdanja ako se rozete shvate kao zvij ezde. Ne upuštajući se u ovome slučaj u u kritiku opredjeljenja za ovaj ili onaj stav u pogledu tumačenja značenja pojedinih reljefnih motiva.korištena u ratu 'i vi-teškim igrama. Tu su uvršteni motivi glave.kruga. da li su ti mo- . onda bi svi ti motivi mogli sačinjavati posebnu grupu koja bi se mogla naziva'ti oruđe i alati ili znakovi zanimanja. koji je svrstan u prethodnu kategoriju. a u drugoj sve druge životinj e. sam po sebi.tekstu. srp i plug. dosta važan motiv turnira.135 sanske kuće. Tu je uvrštena i zastava. Ostale sve figuralne predstave autor je podijelio na kategorije kolo. zatim kružnog vijenca. i krugovi. valjda zbog sličnog izgleda. što nema opravdanja. Wenzel. konjanici i lov. koji u ovoj klasifikaciji uopšte nisu uzeti u obzir. Od oruđa su došli u obzir samo sjekira. kao što s u motika. čime su obuhvaćene gotovo sve kompozicijske predstave. U posebnoj kategoriji su individualne ljudske figure. kosir i uglomj er. kruga biljnih stilizacija slični h akantusu ili palmeti. polufigure i usamlj ene figure. zbog toga što broj osnovnih motiva. U tome sl učaju bi naziv zvijezde i polumjeseci bio adekvatniji. Tako formirana grupa bi bila mnogo logičnija. Udubljenja i obruči su obuhvaćeni zajedno. u prvom redu. Ako pri tome uzmemo u obzir i motive kao što su čekić. Tu su ubroj ane i jabLlke. i nekih znakova zanimanja). nisu individualne p redstave. spirale. Izostavljeni su drugi motivi oruđa koji se također javljaju na stećcima. mnogi se od njih više puta ponavljaju. pa ne bi spadale ovdje. međutim. a izostale su i još neke kompozicije koje ne bi mogle da se svrstaju ni u jednu od ovdje navedene tri kategorije. Općenito se može reći da je klasifikacija M. međutim. ipak obuhvatila maltene sav repertoar motiva (izostali su motivi šindre. U tu grupu nebeskih tijela spadao bi onda i motiv . Rozete i polumjesec i čine zasebnu kategoriju. koje su u osnovi zvijezde.u jednoj su samo ptice. Međutim . grozd i loze i grane i drveće uglavnom su obuhvaćeni svi biljni motivi. što je opravdano. Možda . koji je ovom klasifikacijom sasvim izostavljen. a da se pojedine tretiraju kao vrste. pak. Ne bi bilo rđavo ni rješenje da se sve životinje ostave u jednoj kategorij i. Parovi. Inače. koje autor također ne navodi u . bolje rečeno nije tako raznovrstan.kategoriju. vjerovatno zbog toga što se dignuta ruka na stećcima prilično ističe. zbog čega bi taj motiv sasvim logično išao zajedno sa ostalim predstavama ljudske figure.bi tu mogao doći još i motiv biljne stilizacije slične akantusu ili palmeti. s amo nadomjestak ljudske figure. pa bi trebalo da se odatle izuzmu. Sto se. mislim da se moglo postići mnogo više da se autor duže zadržao u svom studij u raspoloživog materijala. Za predstavu ruke autor ima posebnu . a onda i motiv jabuke. kao što su neki istraživači mis lili. odnosno simboli sunca. ova dva motiva ni po sadržaju.s va sredstva koja su . tiče svrstavanja svih tih motiva. Izostavljen .

zbog čega ni grupisanje motiva nije moguće sasvim čvrsto i besprijekorno uraditi. htio bih da istaknem neke podavke i dadem nekoliko napomena: Fond i repertoar reljefnih motiva ovih spomenika nije mnogo veo lik i u 's vojoj raznovrsnosti neizmjeran i beskonačan .. okvir. neki motivi po svom mjestu lociranja na stećcima imaju određene svrhe. heraldički znak. ili su čista dekoracija. zapostaviti utapljajući ih među motive drugih kategorija i vrsta. Osim toga. Ivica. itd. Osnovni motivi t -Obi č na Kategorije Varijante I -Bordure 2 .kog ili profanog karaktera. kakvih je također bilo mišljenja (M. razdjelnica.. a onda ni svrstati. ali se ne bi moglo reći ni da je veoma malen i u raznovrsnosti veoma ograničen. Ta!kav je. Neki su motivi kombinacija od dva ili više različitih osnovnih motiva. razdjelnica. odrediti. . mislim da se moglo doći do još uspješnije i potpunije liste osnovnih motiva i njihovih varijanti a i do adekvatnijih naziva njihovih grupacija. tako važne mOtive kao što su konjanički i pješački turniri. kod motiva sličnih akan· tusu·palmeti. U odnosu na figuralne predstave nije trebalo. porub. npr. ili kao što su predstave jelena i konja. okvir. I vica. kombinovanc. Ima motiva koje je vrlo teško. Wenzel). heraldi č ki znak. kako su w neki istraživači pretpostavljali (N. hera l dički znak. motiv koji ne· kada nazivamo rozetom. Neki se motivi javljaju u nekoliko značenja. razdjelnica. Ivica. a i nemoguće. motiv krst·rozete.. npr.Tordirano uže 3 . Od najvećeg utjecaja su bila čisto likovna svojstva motiva. Evo ka'ko izgleda moja sistematizacija motiva. ili samo ukras. okvir. još uvijek mi nemamo dovoljno elemenata za zauzimanje sasvim jasnih kriterija u t im poslovima. Prije nego što saopštim prijedlog moje sistematizacije. Wenzel i u pre t· hodnim osvrtima na ostale pokušaje te vrste. npr. trostruka i nazubljena. Mislim da se u ovome osvrtu na klasifikaciju M. oznaka klasno-socijalnog karaktera..kao. Pri utvrđivanju liste osnovnih vrsta motiva vrlo je važna okolnost što se ti motivi ponavljaju mnogo puta.stećaka. sačiniti listu motiva igrupisati ih prema zajedničkim ili sličnim svojstvima. a nekada zvijezdom. vide mnogi elementi koji uslovljavaju i određuju moje shvatanje repertoara i sistematizacije re· ljefnih motiva . Uz to se imalo na umu šta znači ovaj ili onaj motiv. Trebalo je sve te osnovne motive grupisati. Ipak je moguće. npr. jednostavno i dvostruko. sasvim sigurno prepoznati. kose. razdjelnica. bez većih i bitnih pogrešalka. 'kao što je.tivi simboli religijs. porub. da li je to neki simbol. ljiljan kao heraldička oznaka. okvir. dvostruka. porub. uspravne. npr. pa se po tome mogu pojaviti ne samo u jednoj gru· paciji. ali je ponegdje na to utjecala i ocjena šta i koliko izvjestan motiv znači u prouča­ vanju cjelokupne umjetnosti stećaka. Miletić). . heraldički znak. imajući na umu neke njihove specifičnosti. porub. Međutim. jednostavna.Niz paralelica 4-Cikcak Ivica. zbog čega bi se mogli svrstati u jednu ili u drugu grupaciju.

s tilizavana. d vostruk.5 .Tau-krs t 5 . krakovi kao krugovi. 3- Krug Obi ča n.Astraini motivi l . od niza !is tova. gornj i krak kao krug.N iz s tilizovanih li s tova Friz . kon ce ntri ča n. Jednos tava n. sa više krakova. kao rombovi.Niz rozetica 7 . sa trolis tovima. tordiran. 6 . sa dva ili VIse pari grana .Procesij s ki 6 . Ankh . heraldičk i II .Stilizovani JO .Zvijezda Cetverokraka. okružen vij encem. kao če tvorou ga o. prutasti .Svastika II . uzdignute ruke kao ljiljani. .Ostali krstovi IV -Biljni motivi 1.Latinski 3 . mrežasta bordura . tord irani.Grčki Jednostavni . kao krst. h e ra ldi č ki tordiran .Kal varij s ki 7 -Loren ski Sa postoljem na luk.Kružni vijenac 5 . od niza različi t ih motiva . h e raldi č ki znak. okružen vijencem. kao sidra. kao čovje k i druge s tilizacije.Os tale bordure Bordura od spirala. vodoravni krakovi kao uzdignute ruke. Naturalizovano. krakovi kao krugovi. rascvjetali krs t. II kružnom vijencu. od ni za lj iljana. Jednostavan. na postolju. 4 . 2. kao ljiljani. virovita. petorokraka. tordiran i. kao ljiljan . sa spiralicarna.Povijena loza Friz. IIl. toča k . okv ir. kao spuš tene ruke.Polujabuka na st ubu . J ednos tavan. sa postolj em kao trougao. heral di čk i znak. krakovi kao ljiljani. kao znak. kao noge. sa spiralam a. Krst-rozete. kao vijenci .Andrijin '4 .8 . sa rozeticama i sa dru gačijim umecima. 8 . kao stepenice. kombinovan sa s piralama i grozdovim a. sa granama i cvjetovima. prutasti. 2 .Stablo .Polumjesec znak. trokraki. kao sidra . sa za rezima.Krs tovi l . Donji k rak račvast . hera ldi č ki znak. sa paimeticama. hera l d i čk i znak. sa tri para vodoravnih kra kova.Antropomorfni 9 . Obi č n a. krakovi kao vijenci. to rdiran. II kru žnim vijencima.

uz ruku. mače m Mač iza štita. Kao parovi. plug i škare 2Cekić. di č ki 4 . sa ljudskom figu· rom . sa spiralom. na lozi. Samostalan. 6-Grozd V -Oružje l . trouglas t. u r uc i. kao h e raldi č ki znak. 12 tipova štapova. uz ljudsku figuru. II scenama. čovjeko li ki. kao heraldi č ki znak. uz ljudsku figuru.Rozeta Obič na. figure . samostalan.Luk 6-Buzdovan 7 . osedlan. lav II borbi sa zmajem. samostalno. S·spirala. kosijer.Stap.Motika. kao he raldi č ki elemenat. Samostalan. u scenama. U · scenama. sa strijelom. nizovi jelena. sa pt icom. sa 5 latica. kao he raldi č ki znak. 2. Samostalan. do ljudske figure. u scenama. krst-rozeta. u kružnom vijencu. srp. kao heraldi č ki znak. kao heraldički znak. u ruci . stilizovana. na izvoru. Obi čan . sa mostalan.Predstave životinja l .2-Spirala 3. sa prorezom za koplje.Sjekirica VI-Simboli zanimanja 1. Sa mostalno. če tverou gla s t. u rukama 4. sa više latica. Samostalan. sa 7 listova.Stit Okruglast. sa stablom sa g rozdovima. srna. u scenama.Jelen 2-Konj 3-Pas 4-Lav .Koplje Obi čno. sa mostalan. mač u raljama lava. znak. šes tar i visak Bez strijele.Mač kratak. Dvoru ča c. kombinovana sa krstom. sa jahačem. uz ljudsku figuru. Samostalan. J-Nakovanj sa čekiće m 4-Cipele Samostalno. lane. Samosta lno. Samostalno. uz ruku. sa krsnicom. S. 5 . ma č 3 -Stit sa ispred štita. knjiga i čaša VII . Samostalna. sa ljudskom figurom. Sa mostalno. u scenama. srcolik. sa rukom . u scenama lova i turnira. u ruci. sa rukom . kao heral- list Sa 5 listova. krilat . dlijeto. sa zastavicom. dvojna. u ruci ljudske fi gure. Sa 4 latice. sablja. u scenama. uglomjer.Ljiljan 5Vi š e1ati č ni stilizovan. vezan za drvo.

na krstači. orlovo krilo. Jednostavni. 3 . šaka. vuk. sa medaljonima. na medvjeda. kao h e r a ldi č ki znak. ovca. ljudska figura i konj. sa oružjem. ljuds ka figura i konjanik. na š titu. 2 -Ostalo Cetvrtaste plastične površ ine. dva zrna· ja. stojeća . dj ečja. na ruci. Muška. kavalkada. na š titu . žensko. fantastična životinja. pj ešački. ansambli d vorca. u arkadL Osamlj en. rombovi ma. sa oružjem ili nekim predmetom. kao heraldi č ki znak. Na konjima. sa tačkama u XI-Ostali motivi " . Samostalna. pentagram. kao krst. . 6 . do ramena . sa krs tom.Mrežas ti zakloni bez lukova. ašov. Vepar. na vepra. fantastična ptica.Figura IX-Scene 1. koza. u pejzažu. 7 . mješovito. sjed eća. riba. klju če­ vi.Kolo 3-Lov 4Turnir 5 . nizovi ptica. na konjima. do lakta. u arkadi. sa uzdignutom rukom.Ptica Samostalna. pj ešač ki . ho rizontalna. sa nestvarnim rukama. Romaničke. dvije zmije. više ljudskih i živo tinjskih fi gura . kao ljiljan. Na jelena. Muško. u arkadama. tri i više ljudskih figura . sa psima. sa jelenom.Predstave ljud\ l-Glava 2-Ruka Samostalna . bez ruku. N izovi trouglova.Ostale scene x- Arhitektonski motivi 1. Vertikalna.Brvna 5 . sa pticom. na krovu.Utvrđeni dvorci 2-Arkade 3-Sindra 4 . š tap za vunu . ležeća.Polufigura 4 . medvj ed. dva i više ak tera. ispred dvorca. kao h era ldi č ki znak. nekvalifikovane scene.S-Zmija Samostaln a . nejasni moti vi.Covjek na konju 2 . II lovu. oklopljena. sa solwlima. na krstu. ženska. poprsje. got i čke. če t v rta sta udublj enja. kao gušter. Siluete zidova i kula. dvostruki . kružna udublj enja okružena vijencem . na jelenu. u arkadama. zmaj guta figuru. "šašovci". ljuds ka figura sa konjim a ili drugim životinj am a.Kamenica Obi č na kružna udubljen ja. zmaj. dvije afro ntira ne ptice. pij etao. Sa mostalna. bez ruku. Dvije ljuds ke figure. dvije ruke.Ostale živo tinje VIII.

Ponekad je okvir nekog motiva ili čitave strane s tećka. npr. U ukupnDm broju bordura uopšte broj ove vrste nije baš velik.o (Opis. manje ili više. Javlja se u pet vidDva. a vidi se i ·kao vrpca koja razdjeljuje plohe. 'Stabla motiva drveta. a nekada samo uska dviju urezanih paralelnih linija. nekada su klesani u svrhu podjele određene pDvršine na dva ili više dijelova. Najčešće su tD frizovi vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. ali se dosta čeSlto nalaze i na hDrizontalnim stranama plDča i sanduka. Kategoriju bordura sačinjava 8 DsnDvnih motiva. da obrubljuje štit. ili vodoravne ivice sanduka. a mnoge od njih su to i po svom značenju. U nekim slučajevima se pDjavljuju po dvije. Najčešće površina 2- Tordirano uže Tordirano uže. Nalaze se na svim stranama stećaka. oivičavaju ili uDkviruju neke druge mDtive. pravilno i lijepo klesana. veoma je omiljena bDrdura. pa i po tri spojene tordirane bor- 140 . kDje su sVDjstvO svih Dsnovnih Dblika stećaka u svim područ­ jima njihovog rasprostiranja. u različitim situacijama. Neke su čis>to geometrijski motivi. manje brojni vidovi ove vrste bordure. a neke su stilizacije biljnih motiva.krajevima. npr. Već ina ih djeluje kao ornamenat. stubovi i lukDvi arkada. a u mnDgo slučajeva porubljuju. Više puta je kosa prečka na štitu. Kada se kao razdjeinka proteže sredinom ploče. 1između Obična bordura TD je. RedDvno je plastično. iznosi oko 150 primjeraka. ali ima i uklesan ih . Često uDkviruje ili dijeli zabate sljemenjaka. Naročito se ističe kada se proteže podno hDrizontalnih krovnih ivica sljemenjaka i vrhom verti'kalnih strana sanduka. DdnDsno kapka sanduka. Nekada su tD samDstalni mDtivi. ona označava nadgrobnik za dva pDkDpana lica. umjestO' običnDm plastičnom vrpcom. dosta često ima ulogu da ojača neke ivice samoga stećka. široka i plastična traka. stilske i druge karakteristike) BORDURE Bordure na stećcima su zapravo vrpce ili traci različitog sastava i izgleda. ObičnO' su plastične u DdnDsu na svoj u pozadinu. Različitih su širina. drške nekih štapova i sličnO'. POJEDINIM MOTIVIMA porijeklo.urezanih u kamen . kada stvara iluziju streha kuće. kada ima karakter heraldičke oznake. sanduka i stuba. Ponekad su i neki dijelDvi drugih motiva predstavljeni tDrdiranDm. Postoje i drugi. pa i nešto šire funkcije i vidove negO' prethDdna bDrdura. 'koju vidimo na svim vrstama osnovnih oblika &tećaka i u svim . je to ivica ili 'pDrub neke druge bordure ili nekog drugog mOtiva. npr. neke ivice krova sljemenjaka. značenje. koje se naziva jDš i uvrnuto ili usu kano uže. Njena pojava ima sve.

kružni vi- 141 . j ednako du gačkih linija između dviju takođe r ureza nih paralelnih linij a. Ima i druga čijih kombinacija ." Tord ira no uže je karak te ri s ti čan moti v mnogih krajeva. naroč ito u Hercegovini . i o va ima iste funk cije na s tećku .treć i. s tabla kod biljnih motiva. tako da s u do po la š irine vrpce pa ra lelice u sj eče ne na jed nu .npr. a u drugoj po lovi ni na drugu st ra nu . i to u dva glavna vida . s l eć ku u Glumini . obrubljuje štitove. Nizovima paralelica s u ponekad obilježeni s tubovi i lukovi arka da. a i nij e ni š ta drugo do nj egova zamjena. koj i nij e ta ko čes t kao o naj prvi. Ka o i prethodne d vij e bordure . 3 .N i z paralelica Ova vrs ta bo rdure se sastoji od dos ta gusto urezanih. također ne ta ko čest. Ponekad su ta kve pa ralelice s poje ne tako da dj eluju kao ni z kra ko va ugla. Vrl o j e . dure. Djeluje vrlo s li č n o tordira nom uže tu . zbog čega se može s matrati 'kla s i č nim motivom s. a u dva s lu čaja s mo naš li d vos truko tordiran o (Go rnji Va kuf i Lipen o vi ć).kori štena i u sv im kra j evima ras prostra nj ena. a onda i kao niz us prav nih paralelica.tećaka . kra tkih . a istovremeno spada m eđu ne koliko n ajčešće ko ri š tenih mo ti va uopš te . uokviruje mo ti ve. J a vlja se oko 200 pu ta.s luži kao porub ne ke dr uge bordure ili motiva. a u da · ljem toku na d rugu s tranu. da su na izvjes noj dužini p a ralelice o krenute na jednu. - Tordi rano uže kao ru b i razdjelnica na u širokoj okolini Stoca. vid od kombinacije kosih para lelica. Pos toji i . Ja vlja se oko 400 puta. š to dj eluj e osobito dekora ti vno. 25. š tap ov i. dijeli nj egove plohe (više puta obilježava dvojni grob ) .SI. a pojavljuj e se i ka o h e raldi čka oznaka na š titu . pa j e prema tome najbrojnija bordura.n aj češć~ kao n iz kos ih parale lica. potencira ivice s tećka.

kako ih najčešće i s u srećemo. Asela i Ambrozija u Ninu . na portalima. Francuskoj iSpaniji. Zbog toga o njima nemamo nikakvog kompleksnijeg i značajni­ jeg stručnog rada. Marte u Zadru. stilskih i uopšte likovnih analiza.) nađen je ovaj motiv. U Srbiji ga nalazimo.jenci.kao tordirana užeta.35 zatim na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. kao i u našim . Može se naći na nekim starokršćanskim sarkofazima. onda na pozlaćenom poprsju-relikvijaru sv. ali je do Rimljana stigao sa Orijenta. Na jednom arhitektonskom fragmentu iz crkve sv.29 Neki naši istraživači ga smatraju motivom romanike. Cesto nam nizovi paralelica izgledaju .krajevima. Nizovi paralelica su zapravo imitacija tordiranog užeta. ali ne i monotono .30 Zaista." U Bosni ga vidimo na romaničko-gotičkom tornju u Jajcu i na gotičkoj crkvi u Podmilačju kod Jaj ca . Ravanici.. isklesane 's u debele tordirane vrpce. preko helenizma 26 Ubraja se i u starokršćanske dekorativne motive starijeg porijekla. na više romanićkih crkava u Italiji. a obadvije bordure 's u pretežno rubni i razdjelni motivi.36 te na brojnim starobosanskim drvenim duboreznim predmetima 37 142 . kao ni istorijsko-umjetničkih. taj motiv je vrlo star. zbog čega se i ne spominju u literaturi. koja bi se mogla smatmti nekom vrstom njihove treće i najjednostavnije varijante." Zaista.ll C. Zbog svojih strogih pravilnosti sve tri ove bordure su geometrijskog ornamentalnog karaktera. Odatle je vjerovatno prenesen u Srbiju i u Bosnu. Poznat je na rimskim građevinskim spomenicima. koje je na steeke moglo doći sa raznih strana.VI v. I zrada užeta zahtijevala je mnogo vještiju klesarsku ruku nego izrada paraleliea. Tordirano uže i nizovi paralelica imaju dosta sličnosti po svom izgledu i po značenj u . Istorijski posmatrano. Fisković kaže da je 'tordirano uže tipičan motiv dubrovačkog i dalmatinskog gotičkog graditeljstva i kiparstva XIV i XV v. Bez sumnje. Mnoge vrste i podvrste ovog motiva nisu ni zapažene. porijekla i geneze pojedinih vrsta bordura. koji je datiran u VIII v. npr." Treba reći da je tordirano uže svojstvo i sarkofaga. Samo u rijetkim slučajevima je ovaj motiv sam i relativno širok friz na vertikalnim stranama sljemenjaka i sanduka. Augustina u Tuluzu. Može se reći da se najčešće javlja kao porub drugih bordura i kao okvir prostorno većih reljefnih motiva i čitavih ploha spomenika. ovaj se dekorativni motiv nalazi na mnogim objektima gotičkog umjetnič. * ** I straživače stećaka najmanje su interesovale bordure kao reljefni motivi. Petra i Pavla u Bijelom Polju (kraj XII v. itd. najugodnije nas se svojom igrom linija i svje tlosti doima tordirano uže. u Muzeju sv . Marcela. Iz istih navedenih razloga. Zoila u Zadru." Taj mOtiv i motiv niza kosih paralelica evidentirao sam na sarkofazima iz V. Nemamo ni ozbiljnijih pokušaja proučavanja sadržaja. pogotovo kada su zajedno sa ostalim motivima. uDečanima. kao i predmeta primijenjenih umjetnosti. Kruševcu (Lazarica) i Kaleniću. prozorima i na drugim mjestima manastirskih crkava iz XIV i početka XV v. njima bi se mogla pridružiti obična bordura." Tordirano uže se nalazi i na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. koje svojim neprekidnim i jednolič­ nim tokom djeluju apstraktno. Tako se nalazi na sarkofagu blaženog Arnira u Kaštel-Lukšiću.kog stila u našem primorju.

a još više za XV v_ To je upravo doba bujanja gotič ke umj etnosti u našem primorju i njene ekspanzije 'll za leđe. kruži ća.rozetica.Bordura od kos ih paraJelica i cikcak . kao spiralni zavoji. Ovaj geometrij ski ornamenat se javlja oko 200 puta i nij e ravS l. kao akantusovi stilizovani lis to vi. kosi h krs tića i dr. a vidimo je i 'll ulozi poruba drugih motiva. Ponekad j e i h e raldi čka ozna ka na š titu.bordura na jednom sanduku nekropo le Dugo Po lj e (B li dinjc) .s prednje strane je bordura od niza dvolistova. Omilj ena je i š iroko rasprostranj ena. . a ponekad i kao tros truka. Ima sva naprij ed navedena značenja. a maltene je uvij ek uklesana (urezana) i po dužini oivičena dvj ema paralelnim linijama. a li se čes to javlj a i kao dvos truka. koji SU raznovrsni : kao isprekidane cikcak-linij e. Naj češće je okvir č ita v ih horizontalnih strana ploča i sanduka.Pojava tordiranog užeta vremenski se može vezati za drugu polovinu XIV. 26. kao sidra. Obi čn o je jednostavna linija. kao kukice. U nekoliko s lučaj eva kratke pla s ti čn e cikcak-vrpce s luže kao dio bordure kombinovan e od raznih motiva . a ima i drugačijih umetaka. javlj a se i kao samosta lan friz vertikaln ih strana. a istovremeno poja čanih sva kovrsnih veza Bosne i na zapadnoj i na i s točnoj strani. Cesto 'ima umetke u svojim trouglastim površ inama . . ili obrub ljuje sam štit. Bosan skohercegovački kl esari s teća ka su imali mogućnos ti da vide tordirano uže kao dekorativni elemenat go tič ke umjetnosti i da se u svojim kreacijama njime nadahnu_ 4- Cikcak-bordul'a Ova bordura ima vrlo s li čna svojs tva kao i pre thodne. Nalazi se na svim vrs ta ma spomenika .

na ka· menom reljefu iz Prevlake (XI v. poneki s lu čaj je nađe n u okolin i Nik š ića i u Imot s koj krajini . * ** Cikcak-bordura je prasta r i umjetni č ki motiv. zbog čega podsjeća n a po t krovni vije nac kod građev ina . a najmanje ga ima u Crnoj Gori i u i s točnoj Bosni. Stoca.. II . koja se naj češće nalazi pri vrhu vertikalnih s trana. U srednjovjekovnoj umjetnos ti se javlja II predromanici i II romanici. pogotovo kada se nalazi is pod krovnih ploha s lj emenjaka. npr. Zanimljivo je da se u relativno znatnom broju pojavljuje na nadgrobnici ma stare Srbije od XV cio XVII v. Ljubuškog i Liš tice. To je razlog zbog čega j e svrs ta vam zajedno sa cikcak-bordurom. lS Ovoj borcIuri je vrlo s l i čna borcIura koj a se sa s toji od niza plitko pl as tičnih trouglova . Vidimo ga. "nazublj e na bordura". 27. .) 'O Možemo ga na ći na više romani čSI. te jedan osa mljen s lu čaj u centralnoj Bosni (Donja Zgošća ) . "Piiini zubi" na sanduku okolini S ekov i ća. ili "pilini zubi". kao i na naclg robnic ima oko Kumanova iz XVII-XVIII V. Recimo samo još to da j e us tanovlj ena u i s točnoj Bosni. relativno je najbrojniji u hercegovač kim krajevima oko Ljubinja. zatim u jednom dijelu zapadne Bosne (Blidinje) . tzv .nomjerno ra s poređen.)l' i na zapadnom portalu Đurđevih Stubova kod Novog Pazara (XII v.

što je donekle razlikuje od tih paralela . i vremenski i stilski najviše veze ima sa got i č­ kim cikcak-bordurama. Petra i Pavla u Bijelom Polju. cikcak-bordura nij e tako brojna i tako široko rasprostranjena kao to~dirano uže. oivičena uskom tordiranom vrpcom. a li je čes t o vidimo i kao okvir na horizonta lnim stranama ploča i sanduka.Povijena lozica Povij ena lozica je najizrazitija vrsta bordure i jedan od najomilj enijih motiva s tećaka uopšte. s kraja XII v. a više puta je kod 145 .. Na lazimo je ča k i na postoljima sljemenjaka i sanduka .prepletena. Najčešća i najpoznatija je povijena lozica sa umecima od troli stova. Simuna u Zadru. Naj češće se proteže pri vrhu vertikalnih strana slj emenjaka i sanduka. Dubrovn iku . čiji su primjerci nađeni na nekoliko mj esta u primorju. npr. Trebinju . Ponekad se vidi i na š titu. Kako su ti dodaci raznovrsni. Za te motive J. Uzdolju na Braču i u Rižinicama." Ovima su veoma bliski mo tivi tzv. Ra z li č ite je ši rine i uvij e k je plas ti č n o predstavljena. ona je na s tećcima redovno predstavljena višelinij ski i sa raznovrsnim umecima u svojim međuprostorima. sma trajući da je nama stigao sa Orijenta preko Italije. iz XV v. koji put je dvostruka ." č iji je autor poznati majs tor Simeon Du brovčan in .. na kome se osjećaju tragovi utj ecaja vizantijsko-romani čkih koncepci ja. Truhelka svrstava u s tarohrvatsku ornamentiku. Javlja se u oko 350 primj eraka i ima je na svim osnovn im oblicima s t ećaka . iz XIII v. 42 Svojs tvo je i starobosa nskih duboreznih drven ih predmeta 43 Kako sam lo već saopštio. ili vrpcom od niza kosih paraleliea. pa i na vertikalnim stranama sanduka i slj emenjaka. Da bi dj elovala što dekorativnije. Redovno je to pravilna jednos truka talasas ta vrpca. kakvu na lazimo." i na minij aturnoj koloneti druge palače kraljevskog d vo rca u Bobovcu. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnom k ovčegu sv. koji su da tirani od IX do XI v. npr." Takve motive C. Motiv se i kasnij e javlja. Spitzzahnverziung). U tome smislu. I ti trolistovi su ponekad oblikovani različ ito. "prelomlj en ih a rkada". ili kao friz palače pravde u Padovi. iz XIV v. Redovno je klesana sa mnogo pažnje.45 U romaničkom umj etn i čkom sti lu taj motiv je poznat pod imenom "pilini zubi" (Dents des scie. Andrije u Barle tti. Iz predromanike naših krajeva u takve motive se može ubrojati onaj sa tri niza trouglova koji je n a đen n a fragmentu u c~kvi sv. Još manje je rasprostranjena nj ena nazub lj ena varijanta. u Janjini na Pel ješcu.48 Može se reći da cikcak-bordura ima svoje paralele u našoj primors koj srednjovjekovnoj ornamentici. na sjevernom portalu crkve sv. Kotoru. S obzirom na to da su uz ovaj mo tiv ustanov ljeni i grozdovi. Maks imovi ć kaže da su specifični u preromanskoj plastici tih krajeva. također iz XIII V. č iji su međuprostori ispunjeni nek im dodacima . zbog čega uvij e k veoma lij epo djeluje. pravilnije je da se zove lozica nego linij a. 5 . u Stonu.. postoji više podvrsta ove bordure.kih crkava u Ita liji. naroč ito u Apuliji .

Ova vrsta bordure je sla bo zastuplj ena u Bosni. i s ti ču se krajevi oko Trebinj a. pogotovo kada se rad i o povijenoj lozici sa trolistovima. sa grozdovima (Trnovo i Ludme r ) i sa cvj etić ima (Ludmer) . ne baš čes te varija nte: lozica sa rozeticama (Nevesinje) . Po velikom broju zastupljenosti. Postoje i druge. sa vjenči ć ima .Sl. Dalja b rojnija nj ena varijanta je lozica sa palmeticama. samog odvajanja petelj ke trolis ta od loze n aznačen pupolj čić . Ima i drugih. Ka linovika i Ljubuš kog. Takve lozice su karakteristi č­ ne za s teć ke o koline Žabljaka i Nikšića.tre tirani u nekoliko varijeteta. itd. S obzirom na to da se ovaj biljni stilizovani ornamenat javlja u zaista velikom broju u Hercegovini i da se svojom lijepom izradom i s ti če. Ka linov ika i žablj a ka. Česta je varij an ta povijene lozice sa spiralnim zavoj ima u međuprostorima. koja se ističe o ko Ra dimlj e . dok je u Hercegovini i u dobrom dijelu Crne Gore p rosto preplavila. u okolini Ka inovika. Ljubinja . Stoca . kao š to je lozica sa umecima u ob liku elipsa sa tačkicama . - Povijena lozica sa troli stov ima i grozdovi ma kOJOj vise na La ćev ine sanduku nekropole kod sela Varoš. Nevesinja. 146 . ima razloga da se s ma tra ·klasičnim motivom hercegovačkih s tećaka. dos ta rije tkih varij a nti . 28. koji s u također . u već ini krajeva i stočne Bosne je uopš te nema. Dalmaciji i u Sr b iji.

Petra u Dubrovniku. iz XI. ali se taj antičk •• azlikuje od našega na stećcima po tome što on umjesto trolistova i drugih umetaka ima akantusov list ili polupalmetu 49 U nekoliko varijanti vidimo ga u enterijeru ·starokršćanske bazilike u Dabravini.S6 te na kutijama zapadne provenijencije iz XI-XII v.59 na fragmentima u zidu župne crkve u Ko· ločepu." Vidio sam ga na nekoliko kamenih fragmenata iz perioda ikonoklasta (VII-IX v. s tim što se četvrti listić nešto izdužuje i povija.) iznad glagolj skog natpisa ima friz od povijene lozice sa umecima od četverolistova stilizovan ih kao ~kantus-palmeta.sB Mnogobrojni su primjeri nalaza i u našim krajevima.).) . ovaj se motiv nalazi na Buvinovim duboreznim drvenim vratima splitske katedrale. Luke.). 29). iz XI v.). steMotiv je korišten još u aIlltičkom vremenu.'l Nalazimo ga na koplskim kamenim i drvenim spomenicima iz V-VII v. Nađena je.so C. Andrije u Barletti (XIII V. iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku na kojima se nalazi ovaj moti-v. u Bosni. u Muzeju Cluny u Parizu. br. u atriju crkve sv." na pluteju iz crkve sv.'3 itd.. C. Fisković je objavio nekoliko frag· menata dekorativne plastike XIII v. Donata II Zadru. Zeno u Veroni. Posebno ističem da i Baščanska ploča (XI v." na fragmentu iz crkve sv. npr."" Jednom riječju." Važni su primjerci sa našeg područja.. Povijena lozica sa roze ticama se nalazi na portalu katedrale u Sieni (XV v. iz XI-XII v. na romaničkom portalu sv.'" na fragmentu iz crkve sv.tživa'. Antonija u Padovi. u Kotoru. Lazare iz XII v. . I na mnogo spomenika gotičkog stilskog perioda možemo vidjeti ovu borduru.'7 Povijenu lozicu sa 1rolistovima vidio sam i na romaničkim lukovima između stubova kod ulaza u podzemlje bazilike S. u D'Avallon-u. na fragmentima iz crkve sv. Truhelka ga nalazi među starokršćanskim dekorativnim motivima.** Povijena lozica je najvIse interesovala dosadašnje istl. 29_ - Friz na Baščanskoj ploči.. 54 Povijena lozica sa trolistovima ili nešto drugačije stilizovanim umecima javlja se i kao elemenat predromaničke a još više romaničke skulpture. zatim na zapadnom portalu priprate manastirske crkve u Dečanima (XIV v. M Osim toga.). Tako taj motiv vidimo na zapadnom portalu crkve sv . iz XII v. što je veoma slično brojnim motivima na stećcima (sl... uzidanih u baziliku S. Maria in Trastevere u Rimu.55 na portalu crkve S. Mihajla u Stonu. U tome pogledu se može navesti više primjera. ·navodeći da je imao osobitu ulogu u Sirij i i Palestini. Tako se povijena lozica nalazi ispod prozora apside na manastirskoj crkvi u Velućoj (XIV v. ovaj motiv se u mnogo svojih varijanti javlja na brojnim raznovrsnim predromaničkim i romaničkim umjetničkim djelima našega primorja. v. iz XIII v.. iz XIII v 6 5 i na fresci Rođenje Ilijino na sjevernom zidu manastira Morače.52 Ja sam ga evidentirao na sarkofagu iz VI v.). * 147 Sl. Marte u Biaćima (obnovljene u XII v. a onda iznad prozora i iznad rozećaka .

71 na Sl.).) . Tako ga vidimo na jednoj nadgrobnoj ćanima katedrale u Napu lju (XIV v.) . Ovaj motiv se na laz i i na nadgrobnim spomenicima.). 30. - Moti v pov ij ene lozice sa troli stovima na re iikvijaru sv.). 148 .69 I više umjetni č kih djela primijenj enih umjetnosti posjeduju ovaj motiv.te manastirske crkve p l oči tl Kal eniću (početak XV v.68 na sanduku pred crkvom II Sopo(XIV v. Krševana).) . II Zoi la Zadru (u sredini j e predstava sv.) i na nadgrobnoj ploč i dvorske kapele u Bobovcu (XIV v. na nadgrobnoj p loči Stefana Crnojevića u Komu na Skadarskom jezeru (XV v. Marte u Zadru (XIV v. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnoj bis ti sv.70 na re likvijaru zadars kih zaštitn ika (XV-XVI v.

. Simuna u Zadru (XIV v. Fisković još prije 20 god." Dodajmo i podatak da se taj motiv može vidjeti i na starim bosanski m drvenim duborezn im predmetima 78 Mi slim da se može reći kako j e povijena lozica sa trolistovima . Deča nima.). vremenski bližem umjetni č kom stilu.relikvijaru sv. vidimo na freskama crkve sv. Simuna II Zadru.7J na prs tenu kraljice Teodore iz riznice manastira Banje kod Priboj a (XIV v.) i na Lesnovskom evanđe l ju i psaltiru (XVI v." na freskama manastirskih crkava iz XIVXV v. u Zi č i. ili su inače umeci drugač ije sti lizovani (kao spiralice. upozo rio s razlogom . bez obzira da li je zadn j i li s ti ć neš to izdužen i povijen.). Tako ga.74 Ovaj motiv nalazimo i na freskama kao i na rukopi si ma .79 • SI. Lesnovu i Rudenici. na što je C. rozetice. u gotici najvi še javlja trolis t sa j ednak im i okruglastim l isti ć ima kao kod djeteline. Srebrno-zlatni kovčeg (raka) sv. motiv koji je korišten od antike do gotike. . a li da se u naš im krajevima naj češće javlja na g rađe vin s kim i drugim umjetničkim dje lima koji s ti lski pri· padaju romanic i i go tici.). rekao bih mnogo više ovom drugom . Zoila u Zadru (XIII-XIV v.) . Dimitrija u Peć i (X IV v.). npr.'6 a kao minijature na Ko· pitarovom bosanskom evanđe lju (XIV v.). 31. a baš ta varijanta ove bordure je i najbrojnija pojava na stećcima." na srebrno-zlatnoj raci sv. To znači da je ovaj motiv ste· ćaka u najvećoj mjeri gotičkog karaktera. koji je karakt e rističa n po zadnjem izduže nom listi ć u . U pri log ovakvom mi šljenju može se naves ti i to što se. za razliku od romaničkog motiva. akantus. itd .

kao i na djelima moravske umj e tni čke š kole u Srbiji. Radi se o nizu od če­ tiri.a na visokom san· II okolini Nikšića. Pri klesanju ove bordure majstori s teća ka su se mogli in spirisati prvenstveno na ovdje navedenim i drugim djeli ma umjetnosti našega primorja. A po tako čes toj pojavi . pet ili više rozetica (zvij ezda) okruženih vijencima. Gotovo uvijek je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i slj emenjaka.Treba reći da ova vrsta bordure steća k a. naj- Niz rozetica II vijencima iznad 11'. Tome uti s ku do prin ose i mnogobrojne njegove varijante. naprotiv. koja se kao b iljna stilizacija neprekidno proteže i ponavlja. ne djeluj e hladno i monotono na gledaoca .. W'=UIll 32.~au. 6- Niz rozel ica Niz rozetica je također jedna vrsta bordure. dosta prisno i ljupko i da po svojim likovnim osobinama. opravda no ga smatramo klasičnim motivom hercegovač kih stećaka. - . u relacijama fundusa relj efnih motiva stećaka objektivno preds tavlja vrlo vrijedan skulptorski umjetni č ki proizvod. nego.

a prostire se na og rani čenom prostoru. U okolini Stoca se ova bordura sastoji od niza rozetica koje su smještene skoro između lukova apkada. do Nikšića u Crnoj Gori. u okolini Goražda. Ponekad se takvi nizovi nalaze i na vertikalnim stranama nižih sanduka. Bileće i Trebinja. te kao kra ća vrpca na krstačama. Nešto s li čno ovoj pojavi nalazimo još u Donjoj Zgošć i kod Kaknja. južno od Pljevalja. a u Go šića Hanu su te roze tice u samim lukovima.81 . što govori o češće Sl. a onda i u same krstiće. II Gošića Hanu kod 151 periferiji područja toga motiva 'O Kod izvjesnog. i to od okoline Stoca . na zapadu. preko okoline Ljubinja. 33. Ukupan broj motiva ove bordure nije velik . te II Vrulji. Gacka. kao osamljen i poneš to izmijenjen. iznosi svega oko 50 primjeraka . a u rijetkim s lu čajevima i kao okvir na horizontalnim stranama ploča .iznad arkada . nalazi samo još na jednome lokalitetu s druge strane Neretve (Krehin Gradac kod Citlukal. broja ovih bordura roze tice su se pretvorile u krst-rozetice. U iznimnim s lu čaj evima su one postale či st i kružići II kojima se nalaze če tiri ili samo jedna tačkica (Nikšić. zatim u Međurječju. Izvan ovoga područja se ovaj motiv samo iznimno. na istoku . Proteže se i u Kona vle. manjeg. u Crnoj Gori). na jednome u srednjem toku Neretve (Gošića Han). Žabljak i Vrulja. - Niz rozetica II arkadama na s ljem enjaku Konjica (sada II Konjicu) .

Ustanovljen je i jedan slučaj gdje su dosta razmaknute rozetice spojene ·uskom tordiranom vrpcom (Miruše kod Bileće) . nalazi na jednoj deisisnoj ploči iz XVII v.82 Jedin s tven je i vrlo zanim lj iv s l učaj niza če tvorokrakih zvijezda spojen ih sa po jednim istim takvim krakom (rombom) u Podgradinju. Opravdano je da ih smatramo ornamentom idekoracijom .. Na takvu pretpostavku upu ćuje i to što se naše bordure naj češće protežu pri vrhu vertikalnih strana sanduka.. iz XIV v.. iz riznice sa mostana sv. koje veoma podsjećaju na nizove rozetica.. 90 C. s kraja XIV ili poče tka XV v..8<I Takve kutije od slonove kosti. iz poče tka XII v. Cristina de Lena u Spaniji. gdj e su svetački likovi uokvireni nizovima po luj ab učica. Fi sko vić je upozorio na niz rozeta i zmeđu lu kova arkada (kao na nekim stećcima u okolini Stoca) na kamenom poliptihu." Običaj klesanja nizova rozeta između lukova arkada održavan je i dalje od XV v. nalazi se u riznici 'k atedrale u Kopru 88 Vrlo s lič ni nizovi postoje i na srebrno-zlatnim predmetima iz zadarskog fonda.. koji bi bilo vrlo teško vremenski ili teritorijalno ogranič iti. npr. iz početka XIV v. Takvu borduru vidimo.. koja se nalazi u Victoria and Albert muzeumu u LondOO1u. koji sam sa dosta razloga mogao nazvati i nizom zvij ezda. npr.. 152 . koja je izrađena u XII v . Tako se. pripada vrlo m a lom broj u hercegovač kih majstora." U najviše s lučajeva roze tice ove bordure su plitko p l ast i čne. n iz kružića II tordiranim kružnim vj-enčićima nalazi na vodoravnim krakovima ophodnog krsta. vrlo pažljivo su klesa ne i redovno lijepo iogledaju. koje se po njemu i zovu "kutijice sa rozetama". iz X v. koja je u Narodnom muzeju u Cačku. pojava nizova se može pratiti u ev rops koj umjetnost i od predromanike. Marije. iz X-XI v. poklon Katarine. . baš kao na spomenutim kutijicama. npr. koji su se najprije mogli ugledati na spomen ute vizantijske bjelokosne kutijice. * ** Bordure od nizova rozetica svakako su poslj edica koriš tenja motiva rozete. postoje i u Muzeju Cluny u Parizu 87 Takva jedna vizantijska kutija sa nizovima rozeta. nalazi se takav okvir od polujabuč ica . na jednoj pl oč i vizigotske crkve S.84 zatim na kapitelu stuba crkve S. reka vši tom prilikom da se takvi nizovi nalaze i na nekim drugim kamenim i drven im poliptisima. žene Sandalj a Hranića . a i na relikvijaru-ruci zadarskih zaštitnika. koji se čuva u riznici zadarske katedrale. nedaleko od Stoca. Takav se motiv.. zatim na oph odnom krs tu s emajlima. u zb irci Male braće u Dubrovniku.B' koji pripada riznici samostana sv. 9J Ovaj lij epi ornamenat. Prasede u Rimu " Zbog toga ornamenta posebno se ističu brojne vizantijske kutijice od bjelokosti.91 Niz rozeta u samim arkadama (kao na stećcima Gošića Hana kod Konjica) nalazi se na postolju kupole i na gornjoj zoni fasada manastirske cpkve u Kaleniću. Franje. M eđu njima je vrlo poznata kutijica iz riznice katedrale u Veroliju .Treba reći da neke od ovih bordura nemaju kružnih vjenCJca oko rozetica.

34. u okviru od kosih paralelica. sa po jednim spomenikom koji ima ovakvu borduru. Radi se zapravo samo o pet lokaliteta. vidimo niz višedjelnih stilizovan ih listova (sličnijih palminim nego akantusavim listovima) u spojenim elipsastim okruženjima 9 ' Drugi lokalitet je Donja Zgošća kod Kaknja. na znatnoj geografskoj razdaljin i." Osnovni motiv u Novakovi ć ima je sedmorodjelan. a nekada kao palmeta. gdje na vertikalnim stranama poznatog sljemenjaka.7 - Ni z slilizov{lI1ih !is lOva Ova bordura je vrlo r ij etka pojava. uz ostale brojne reljefne motive. vidimo više relativno širokih trakova od nanizanih višelatičnih sti lizovani h li stova.samo deseta k puta. odnosno kao palmeta. - Bordura od Z gošće vi še lat ičnih II stiHzova nih li stova na sijemenjaku iz II Donje (sada vrtu Zemalj skog muzeja Sarajevu). u Crnoj Gori. 153 . Treć i SI. gdje na horizonta lnoj strani sanduka. Prvi lokalitet s u Novakovići kod Žabljaka. Odmah treba reći da ovdje nisu uračunate povijene lozice koje imaju umet ke kao akantus. a na slj emenjak'll iz Donje Zgošće (sada u Sarajevu) petorod jelan je i sedmorodjelan. javlja 5e . Njen osnovni motiv nekada izgleda kao akantus.

koji su malte.ne identi čni onima iz D. slič nim onima iz D. gdje vidimo niz ve rtikalno postavljenih. Peti lokalitet je Kokorina. u sjeveroi s točnoj Bosni. Z gošće . u istočnoj Hercegovini. u okolini Cacka. Svuda je on veoma pažljivo komponovan i klesan. Zgošće. Tu se na dvjema bočnim stranama sljemenjaka nalazi friz od povij ene lozice sa sedmorodjelnim stilizovanim listovima. te izvanredno estetski djeluje.SJ. 35. * ** Kako je poznato. - Bordura od vi š elali č nih u Puškovcu kod Lopara. Iz mnogobrojnih primjera primjene ovoga motiva kao bordure -u srednjovjekovnim evropskim stilovima izdvajam ne koliko analognih našima. 154 . u oko lini Kales ij e. a palminog lista još od egipatske i kretsko-mikenske umjetnosti ipa sve do klasicizma. 98 Ovaj motiv se u osnovi ponavlja. također u istočnoj Bosni_97 Na jednoj vertikalnoj strani toga stuba nalazi se niz sti lizovanih petorodjelnih listova. stilizovanih listova na s t ećku nalaz je iz Puškovca. motiv akantusovog lista se u umjetnosti upotreblj ava gotovo neprestano od helenizma. nedaleko od Lopara. ali će pažlji v posmatrač naći više različitosti u njihovim detaljima. u peteljkama spojenih. petoroč ianih biljnih stilizacija 96 Četvrti lokalitet na kome je evide ntiran stećak u obliku stuba na lazi se u Osmacima .

u Francuskoj.. kakvu borduru upravo imamo na sljemenjaku iz Donje Z gošće. va. tako. - Fri z od povijene lozice sa petoroli stovima na propovjedaonici kated rale uBitontu. i os talih bordura sljemenjaka iz Donje Zgošće. sa akantizirajućim palmetama izmectu preplete nih lozica. motiv veoma s ličan našoj borduri u puškovcu. bez povijene lozice. iz XI-XII v. Na kamenoj p ropovj edaon ici i na amvonu katedrale u Bitontu.. 99 Na van jskoj strani bazilike sv. Ispod lunete zapadnog portala crkve sv. na sarkofagu iz Muzeja La Rochelle. 155 Friz Baščanske ploče je s li čan borduri sljemenjaka iz Donj e Zgoša i zmeđu bordure od stilizovanih petorolistova upovijenoj lozici na poznatom predroman ičkom trougaonom zabatu iz Bi skupije kod K.10 1 I stu s li čnost nam pružaju bron ča na vrata Mauzoleja di Be lmondo u Canosi. nalazi se friz od povijene lozice sa petorolisnim stilizacija· ma..SI. također iz XII v.ina ... vidimo niz petorolisto. IO' I na nekim romaničkim sarkofazima nalazimo stil izovane nizove petorolistova . Nikole u Bariu. npr.. djela čuvenog apulj skog maj stora Nikole Barisania iz XII v. iz XnI v. frapantno sličn im onima na slje menjaku iz Donje Zgošće. nalazi se niz pe torolisnih sti lizacija u m eđupros torima preple tene lozice.. 36.I03 će. iz XI-XII v. iz XII V. kao i stuba iz Osma ka."JO Dosta sli čnosti nalazim između bordura romani č kih bron čanih vrata katedral" u Traniu. Andrije u Barle tti .

). Banjskoj. maltene is ti motiv u Novakovićima nalazim i na frizu postolja kupole crkve u Kaleni ć u . crkava uLjubostinji. Krševana u Zadru. Naupa ri . na crkvi sv. npr."16 Gotovo potpuno isti omamenat od s tilizovanih petoroli s tova i zmeđu prepletene povijene lozice na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazim na fresci ma nastirske crkve II :i':iči.I07 Vrlo s li čni motivi se nalaze i na fres kama manas tirs ke crkve uDeča nima . kao npr.l08 kao i na fresci manastira Jošanice. Naj s li čniji . tako. Donata u Zadru. koji se sada nalazi u Splitu. Manasiji.Sl. 37. Dečanima i Ka l eniću.'09 Frizove s tilizovanih petoro lis tova nalazimo i kao iluminacije srednjovjekovnih ći rilskih rukopisa. Takav is ti je i vijenac južnog broda crkve s v. na plutej u i na pilastru iz sv . Njima su vrlo s lične i bordure sa župne crkve na Koločepu. Ra van ici.. Ma teji ču . na Dobrej ševom četveroevan- 156 . Marije na Mljetu. IM Veoma s u sli č ni i nizovi pe torolistova na kornišu ograde galerije Franjeva č kog klaustra u Dubrovniku lOS Veoma mnogo s li čnosti sa našim bordura ma od petorolisnih s tilizac ija imaju bordure na mnogim fasadama crkava moravs ke škole. - romani č kom Povijena lozica sa stili zovanim petoroii stovima na pre· zabatu iz Biskupije kod Kni na (sada u Splitu) . i ove naše iz Donje Zgošće nema ni'kakve razlike. za tim na freskama manastirs kih crkava II Gracu i Lesnovu . Velućoj . (XI v.

Stilski. dj ese javlja u primorju i zapadnoj Bosni . a in spiracija majstorima stećaka mogla je doći i sa zapadnog i sa istočnog susjednog područja. 38. i dr.'II (Narodni muzej u Ohridu) i kao vez na Nabedreniku ohridskom . ona najviše pripada gotici. - Bordura od niza ljiljana na sanduku II Ob iju kod Kalinov ika..) . a nepovezani s pira lni zavoji. dok ga u drugim krajevima ne ma. rijetka je pojava u istočnoj Bosni." 0 na Euhologiju s lekcionarom. vrsnošću isti če I zmeđu Ovaj motiv se prostire na dosta širokom području Hercegovine. da je bordura od stilizovani h peterolistova s li č­ nih akantusu i palmi mnogo korištena kao dekoracija i l i vrijeme romanike i u vrijeme gotike u našim krajevima. iz XV v. Više puta su to samo poredani . pa i pomalo granaju. iz XIII V.'lI. 157 . lom i čno SI.Ostale bordure nekoliko podvrsta osta lih bordura svoj im brojem i raznose jedna koju bismo mogli nazvati bordurom od spirala. okrenuti na jednu s tranu . Oko Konjica sam našao nekoliko primjeraka bordura od s pirala koje se svojim krajevima povijaju unutra jedna prema drugoj kao volute. a nekada su to S spira le nanizane u svom u spravnom ili položenom položaju. Vidljivo je. U jednom s lučaju su spiralni zavoji s im etri č no nanizani s jedne i sa druge končane vrpce.đelju (X III v. 112 Ponekad se takve spira le dodiruju. 8 . ili naizmjenično na jednu i drugu. dakle. a nalazimo ga i na kožnim povezima knjiga u Srbiji u XIV i XV vijeku.

lIJ (Sl. kosih parale lica i grozdića.'15 Većina njih je mnogo šira od drugih uobi čajenih bordura.l14 Cetv rta varijanta se sastoj i od niza različi tih motiva . U jednome slučaju su 'u listovima urezan i krs tići.z od dvolistova spojenih peteljkama. Redovno je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i sljemenjaka. - Bordura od mreže rombova na visokom sanduku Platu kod Cavtata (prema C. Kako ovaj motiv prvenstveno podsjeća na duborezne rešetkaste zak lone na doksatima i prozorima starih muslimansk ih kuća .Druga varijanta se sastoji od niza listova. Fisković u). 26 . Nalazi se samo na ograničenom područj u od Cavtata do Gacka i od LjubiInja do Trebinja na svega 16 stećaka. Nađeni su na nekoliko lokaliteta u okolini Stoca. Motiv se nalazi samo na nekoliko lokaliteta u okolini Duvna. to sam ga uvrstio i u arhitektonske motive. zatim u okolini Konjica i Kalinovika. nepovezanog i okrenutog 'Ila jednu ili na drugu stranu.) Ovdje bih uvrstio i varijantu od niza ljiljana. koji je veoma lijepo izrađen. Sl.I14' Ovdje bi se mogla ubrojati i neka vrsta bordure koja se sastoji od mreže pravilnih i jednakih rombova i proteže preko vertikaln ih strana visokih sanduka. Mostara i Kalinovika. kratkih cikcak-motiva. Koji put je to niz od jednog lista. a na jednome spomeniku prekriva čitavu čeonu stranu. Nađen je samo na četiri lokaliteta u okolini Trebinja. nakošenih na jednu i drugu stranu. II 158 . kosih krsti ća. 39. a ponekad je to n.od vjenčića. Redovno su to p l astični frizovi na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka .

predstavljaju zanimljive klesarske kreacije. u okolini L1& tice. Zoila i sv. kakve vidimo. odnosno da su njihovi derivati. .Osim ovih pos toji i još nekoli'ko varijanti sasvim malobrojnih ili bordura. ili one koje su gotovo nizovi čis tih S spirala. na stećcima u okolini Makarske i u okolini Konjica.m Za bihaćku dijademu je rečeno da je "rađena na bosanski način ". nastale po u gledanju na "rakovice". pojedinačnih * ** Bordure koje sam nazvao j ednim imenom ostale po svoj im svojstvima su s li č n e navedenim vrstama bordura. Simuna u Zadru. iz Surčina kod Beograda. Takav motiv vidimo na dijademi iz Bihaća. zatim na luku oko rozete glavnog portala crkve sv. luka. konja itd" što je sasvim originalna pojava (Ziemlje kod Nevesinja)1I6 Jedinstvena je i pojava bordure od prepletene povijene lozice sa umecima ptica u njenim međuprostorima (Bitunja kod Stoca) . npr. koji se u našem primorju j avlj a u raznim varijantama od IX do XII VI lO Vr lo je vjerovatno da su i bordure stećaka.!!' Po s voj oj konce pciji te kukolike spirale.!'6 a vidio sam ga i na grbu zadarske feudalne porodice Pazina. Stoš ij e na prednjoj strani r elikvijara nalazi četvr tasti okvir od niza plastičnih kukica l22 Nizovi ljiljana su posljedica upotrebe motiva ljiljana uopš te. kakve se nalaze. Podvrs ta od niza spirainih zavoja nekim svojim primjercima veoma pod sjeća na vremenski dugotrajan i teritorijalno široko rasprostranj en motiv koji je poznat k ao antički motiv "pasjeg skoka".1I7 Sve ove bordure uku pno ne dos tižu ni 40 primjeraka. koji je u našim krajevima počeo da se koristi od druge polovine XIII v" mikon uspostavljenih porodičnih veza srpskog i bosanskog dvora sa u garskom dinastijom Anžuvinaca. kako ih naziva ju neki naši i s traživač i. ili "nizovi kuka".)l" I na Jefimijinom sarkofagu u Ljubostinji isklesani su nizovi ljilj ana sa prepletenim drš kama l25 (sL br. koje su sve okvirno da tirane od XIII do XV v l 2J Nizove od po tri ljiljana vidimo na grbovima bosanskih kraljeva Tvrtka I. kao i pojava bordure od kon ča ne vrpce sa simetrično nanizanim pa rovima trolis tova (okolina Ljubuškog ). koji j e kasnije n azvan "rakovice". naročito raznovrsnošću svojih detalja. Iako malobrojne i najčešće ograničene na relativno mala područja. 68). zatim u okolini Duvna. U jednome sl učaju su u polulukovima urezani minijaturni motivi ma ča. ili na Blidinju. a onda iz Slavkovaca.'" 159 . zatim na onoj iz H inge kod Subotice.!18 a neki ih smatraju langobardskim motivom i pretečom gotičkih rakovica. npr. Stefana manas tira Naupare (XIV v. gdje se oko predstava sv. one svojim stilizacijama. Jedna od njih se sastoji od niza rastavljenih ili spojenih polulukova. Niz ljiljana se nalazi na rubu kovčega sv. Nizove ljiljana još ranije nalazimo kao aplikacije ženskog metalno-srebrnog nakita. kao i iz os tave u Peć i.l2! Kao ilustrativan primjer derivata kukolikog niza može se navesti motiv na r elikvijaru sv.. iz XV v.) . š tita. Dabiše i Ostoj e L Nizovi ljiljana se nalaze na frizu iznad portala i na luneti prozora manastirske crkve u Ljubostinji (XIV v. Neki misle da su "rakovice" barbarizirani antički ornamenat. Krševana u Zadru. izrazit su motiv predrom ani čkog s tila .

Lj . kao motiv koji je na stećke došao od a ntičke lozice sa umecima od akantusovog stilizovanog lista ili polupaImete.I3' D. 'koji su se pretvorili u umetke trolista . ne predstavljaju neke teme. cikcak. Op. rom aničk ih i go tičkih um· jetničkih djela i naših steća ka . Đurić je upozorio na mogućnost postojanja 160 . nisu iko· nografija i nemaju ništa religiozno u sebi. Benac je u pozorio na veli ku s l i čn ost fri za Ba ščansk e ploče i sljemenj a ka iz Donje Zgošće. U tome pogledu je naročito važna okol· nost da na broj nim i raznovrsnim umj etničkim dj elima romani čkog. Nekoliko naših naučnih radn i'ka su uoč ili i u svojim radovima skre· nuli pažnju na veze đzmeđu prooromaničkih.'30 N. freska· ma iduborezu. najveće likovne umj e tničke kvalitete ima ju povijene lozice. Sergejevski pretpostavlja da su na bordure stećaka iz okoline Srebrenice (po"ijena lozica sa cvjetićima i grozdovima) utj ecale veze Sreo brenice i Dubrovni-kaP' V. a li da je većina od njih manje ili više kara kteris tična za zapadnoevropska srednjovj ekovna s tilska razdoblja. npr. Za pouzdano određivanje porij ekla ovih bordura nedostaj u nam mnogi element i. redovno pažljive skulp torske obrade ko· je kao dekoracij e dje luju lij epo i ugodno . cikca'k·bordura. da su neki bili poznati još u epohi helenizrna (tordirano uže. . a li se može tvrditi da većina od njih kao li kovni motivi sežu u prais toriju. B oža ni ć·B ez i ć je izrazila misao da su tordirano u že. pa je otuda mogla doć i i inspiracija maj storima s tećaka. s razlogom možemo smatra ti k l as i čni m r e· Ijefnim motivom hercegovački h s teća ka. Simuna u Zadr u. a li nij e malen ni broj primj eraka na sarkofazima. Re lativno. Jednostavno reče no . Karaman je.itorij a lnog raspro· stiranja. Za nas je važno to što postoje brojni podaci o egzis tenciji gotovo svih ovakvih bordura u pred ro mani čkoj . * ** Kako se iz prednjega vidi . za tim u rom a ni čkoj. one su čis ti ukrasi. One su . stili· zacije s li čne akantus-palmi i mrežasta bordura) javljaj u u relati vno malom broju i na dosta ograničenom p o dručju. povijena lozica i još neki mo ti vi na s tećcima u okolini Ma karske "očito pod utj ecajem romanike i gotike". da neki počin ju svoj život u antičkom ili s ta rokršćanskom periodu (povij ena lozica) . da neki od njih potječu sa Orij en ta (tord irano uže i cikcak-bordura). a posebno gotičkog karaktera. Njihov karakte r nije s imbo· li čan . postoji 8 osnovn ih vrsta i 46 podvrsta borelura koje se u ukupnom broju javljaju u oko 1400 p r imjeraka.Ova bordura na stećcima je stil ski najbliža de korac ij ama mora vske ško· le i oni ma na kovčegu sv. Po svojim li'kovnim osobinama one su geometrij ske i biljne ornamen talne stilizacije. os im toga. kako izvan naše zemlj e tako i u naši m krao jevima. niti ka·kve idej ne poruke. upozorio na s lič· nost povijene lozice sa trolistovima na kasnoantičkOj b azilici u Dabra· vini. osim toga. zbog tako čestog javljanja.'29 A. nalazimo nesumnjive a na logije ovim b ordurama s tećaka. vrlo izrazi ti moti vi. me đu koj ima se i s ti če ona sa troli stovima koju . ćen ito se može reći da su bordure jedna od d vi ju najbrojnijih grupa reljefnih motiva s tećaka i da su oznaka naj š ireg ter. relikvijarima. akantus) . a onda i u gotičkoj umj etnosti. Već inu analognih motiva našao sam kao kamenu plasmku crkvenih objekata. bez obzira što se neke nj ene varija nte (nizovi rozetica.

1//1///111/1/1/1/1111/1/11. .//// II II I IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIU I· 161 Tabela IX - Vrste i podvrste reljefnih motiva bordura na stećcima.

~ foG~GB@ft@~d~ ~~~ ~~~~ l~XC~JtEff:2C~Jt~ _____ 1 ~ @?@>~~@f® E8ffiffiEBE9 ill fB ill IDIXm:/€ijx~ bJ"Nc?cfcl"c??J"c>fefOc?e?Jif'J'rf ~t ~ Tabela X - Vrs te i podvrste reljefnih moti va bordura na stećc ima . .- 162 .

romaničke i gotičke bordure vremenski prethode stećcima. Predromaničke. On smatra da je treći izduženi listak nastao pod utjecajem romanj. koja se najviše odrazila u narodnoj umjetnosti na drvetu i tekstilu. povijena lozica sa trolistovima i drugi "nastali u dodiru primorskih graditelja i klesara s hercegovačkim i bosanskim majstorima stećaka u toku XIII-XV stoljeća . Vjerovatno je da u tome svemu ima dosta udjela i stara slavenska baština.ki kraljevski dvor izvjesne veze održavao i sa tom stranom. Moravska skulptura je. utjecala tursko-islamska umjetnička ekspanzija u XIV i XV v. U prilog ovakvom rezonovanju ide i to što su na primjenu bordure niza rozemca u kružnim vijencima na stećcima znatno uijecale vizantijske kutijice. Kako je i skulptura u Srbiji u znatnoj mjeri odraz veza sa primorjem. Najbolje je to definirala J. kao i to što je na pojavu mrežaste bordure na stećcima. dolazimo opet na mogući posredan utjecaj umjetnosti primorja na bosanskohercegovačke stećke. Moglo je biti i izvjesnog utjecaja sa sjevera. pa je sasvim razumljivo ako pretpostavimo da je s te strane moglo biti i najviše utjecaja na stećke. preko ugarske gotike. međutim. Ti zapadnoevrops'ki stilovi su u odnosu na Bosnu i Hercegovinu bili naj razvijeniji u primorju. je pravilan trolist jednakih okruglih listića znak puibližavanja gotičkom realizmu našega XIV-XV v. viševalentan umjetničk!i pojam. ipak mislim da se može reći kako bor- . zbog čega mu izgleda da je proces išao "od stilizovane romaničke u goti č ku viticu"." . on je istakao da su neki motivi stećaka. nego i zbog toga što je dugogodišnjoim .istraživanjem arhivalija utvrdio i brojne konkretne veze. u tome pogledu su im najbliže gotičke. ali o tome za sada imamo vrlo oskudne podatke.!J4 Najvredniji prilog u ovome smislu dao je C. u poseban stil" i da je kao takva "najoriginalnija i najviše supska u srednjem vijeku". l33 M.!36 Mislim da je što se tiče veza između naših i takvih bordura drugih umjetničkih djela situacija dosta jasna. naročito kada imamo na umu skulptorska djela moravske škole.137 Po mome mišljenju ne može se zanemariti i taj utjecaj sa istočne strane. Maksimović kada je rekla da je "moravska skulptura spoj vizantijsko-romanske."5 Ovaj naš poznati nauČ­ ni radnik je mogao da govori o vezama primorskih graditelja i majstora stećaka ne samo zato što dobro poznaje stećke i uopšte umjetnost primorja. zato što je bosans. kada imamo na umu u nauci više puta utvrđenu retardaciju toga umjetničkog stila u našim krajevima.ke. Ali se iz naprijed navedenih podataka vidi da je i umjetničko strujanje iz Srbije moglo biti od utjecaja. . pa i islamske elemente. a u izvjesnoj mjeri i romaničke. kao što su tordirano uže..takvih motiva na nadgrobnim pločama u Crnoj Gori koje su izradili majstori iz primorja. Fisković . slično makedonskim i srpskim duboreznim i fresko-motivima. 163 Iako ne postoje svi uslĐvi da se ove višestruke veze i utjecaji sasvim definiraju i konkretizuju. koji na osoben način objedinjuje ne samo gotičke nego i vizantijske.. a da. zatim zapadno-gotske i djelimično islamske umjetnosti u oruginaInu cjelinu. a za slične bordure iz Donj e Zgošće upozorila na analogije dekoracija crkvenih objekata moravske škole. Wenzel je za akantus borduru iz Novakovića rekla da pokazuje vizantijski utjecaj. U studiji o stećcima okoline Cavtata. Zanimljiva su njegova zapažanja o razvoju povijene lozice sa trolistovima.

što znači da su i one predstave sunca. zbog čega se u literaturi o stećcima više naziva roze tom nego zvijezdom. i pored tih očiglednih utjecaja. Uvijek je plastičan. Benac je u okolini Lištice evidentirao lordiran štap čiji je držak preds tavljen u vidu polumjeseca . U Koritniku kod Breze nalaze se čitiri polumjeseca na jednoj krovnoj ploh i slj emenjaka. bordure stećaka imaju dosta originalnosti. Po pravilu. Nekada je sam."1 a Tarevu kod Kladnja na jednoj strani 164 . zvijezde i Sunce. kod Ilijaša dva polumjeseca vise o grančicama stabla. Ponekad polumjesec ima jednu srednj u crtu.dure steća·ka stilski najviše pripadaju gotici i da su u tome smislu najbliže primorju i skulpturi moravske škole. Jedanput je polumjesec okružen vijencem (Hum u Hercegovini) . a čes to je prikazana 'kao cvijet sa različitim brojem jednakih latica. Postoje i tri s l učaja tordiranog polumjeseca (Popovo polje. odnosno rozeta."{) Ovaj motiv nalazimo na svim osnovnim oblicima stećaka. Lištica. Obi čno se javljaju kao samostalni."s Zapažena su i četi ri zan imljiva specifična s lučaja. kao rog. a ponekad zauzima i kos položaj. ASTRALNI MOTIVI u ovu grupu ubrajam motive koji predstavljaju nebeska tijela Mjesec. mjesto u ovoj grupaciji. svi ovi motivi su.i jenca najčešće tretiraju predstavama sunca. a u Budoželju kod Vareša se dva polumjeseca dodiruju svojim i zbočinama. a u takvoj funkciji ponekad vidimo i druge motive ove grupe. POluj abuke se često svode na krug. Obično zauzima istaknuto mjesto na spomeniku. Polumjesec i zvijezda. Fatnica. ali je čes to u zajednici sa roze tom i krstom. 1- Polumjesec Polumjesec ima samo jedan svoj osnovni oblik . zbog čega izgleda kao da je dvostruk. Ludmer). PostOji i nekoliko varijanti polumjeseca. Zvijezda ima različit broj krakova. Više puta polujabuke nisu ništa drugo nego predstave zvijezda. opet. Ponekad se na istome spomeniku javljaju po dva. Po svom brojnom stanju motivi ove grupe stoje na prvom mjes tu. zbog čega im je. Položaj mu je različit . kao heraldička oznaka. Osmaci i Braj čevići). a u jednome od ta četiri polumjesec služi kao postolje krsta (Vranjevo Selo). Tako se na slj emenjacima redovno javlja ili u centru zabata ili na krovnim plohama.kao luk. Ali. Oko Kalinovika je najviše na sanducima. ali su čes to zajedno sa drugim motivima. Mj esec je na s tećcima uvij ek predstavljen kao jedna njegova četvrtina . manje ili više. uvrstio sam i njih u ovu grupaciju. a u Boljunima naj češće na sanducima i pločama. Motiv kruga smatram predstavom sunca. često se nalaze na štitovima. odnosno u kružiće (Vranjevo Selo.u9 U okolini Vlasenice iz polumjeseca izlazi dvostruka spirala. Kako se i motivi kružnog v. čes to su mu vršci okrenuti prema d olj e.naj češće je vršcima okrenut prema gore. pa i po tri ili četiri polumjeseca. A. U četiri slučaja se nj egovi završeci produžuju u rOzetice. plastičn i i karakteristika su svih većih područja i svih osnovnih oblika s teća ka.

naj češće zajedno sa rozetom . 165 sljemenjaka na laze se tri polumj eseca l42 Vidimo ga i uz ljuds ke fi gure. Zabija ka. Polumj esec je teritorij alno veoma ras prostran je n i uz rozetu spada među na jbrojnij e motive s teća k a. Nik š i ća i u dolini Trebišnjice. . a onda u okolini Nevesinja i Kalinovika. za tim zapadne He rcegovine i Imots ke krajine. Najv iše se javlja na stećc im a cent ra lne i zapadne Bosne . na Blidinju . Rj eđe se viđa u Podrinju . 40.l 43 U o kolini Vlasenice ruka dodiruj e polumjesec. pa j oko Stoca . .l '" er ijetko se na lazi na š titu. a nema ga nikako oko Olova i u dolini Neretve od Konjica do J ablailice.SI. s iznimkom nekropole u Boljunima. npr. a ukupno ih ima oko 500 primj eraka . o ko Zvornika. odmah do gla va. - Polumjesec zv ijezda na p l oč i nekropole Biranj kod Sibenika.

Maria Novella u Firenci nalaze se polumjeseci.znad nje polumj esec.ISt A.1. Vidimo ga i na zidu " katakomba" Hrvoja Vukčića u Jajcu. * 166 . tekstilu. na najstarijim grbov ima Zagreba.2 Polumj esec se nalazi na grbu bribirsk ih knezova Subića (na kruni zdenca u inu) i na grbu biskupske ku će također u Ninu. Kri ževaca. Tako se polumjesec nalazi na kritsko-mikenskim gemama. Os trošca. god. Kač i ć-Mioš i ć je za "bosansku armu" rekao : "jedan š tit i na njemu polmiseca i jed na zvizda".l45 I na jednoj babilonskoj steli iz 522. Mnogo puta ga susrećemo na raznovrsnim predmetima domaće narodne umjetnosti Bosne i Hercegovine. ** Kao likovni motiv koriš ten je u umjetnosti mnogih naroda .l46 U muzeju Bardo u Tunisu vidio sam jednu feni čansku nadgrobnu stelu na kojoj je s hematski prikazana ženska ljudska figura sa gore izdignutim rukama i ."8 Na nadgrobnim pl oča ma gotičke crkve S.'S3 Redovno se javlja na freskama u scenama Hristova rođenja i uznesenja Bogorodice. na pečatu bosanskog vikara franjevačkog reda iz 15 14. uz predstave rozete i zvijezde. zatim na peča tu opštine Rab.110 Polumjesec vidimo na slavonskim baga tini ma iz XIII v. e. npr. na p eča­ t·ima nekih h rvatskih plemića. 41. u Wirtte mbergu . prije n . - Astraini motivi (i motivi oružja) na sanduku iz Plaškog kod Ogulina (sada u Povj esnom muzeju u Zagl-ebu).. itd.'47 Mjesec i sunce su glavni simboli Mitrasovog ·kulta. Polumjesec i s unce vidimo i na nekim romani čkim crkvama. rozete i drugi moti vi.. vidi se i predstava polumjeseca . god. l49 Amajlija u obliku polumj eseca nađena je u anti č kim grobovima u Bosni. u Njemačkoj . u duborezu.SI. Varaždina itd.

L.6 I neki drugi naučni radnici su izrazili svoja gledanja na pitanje ovoga motiva. Kelta. nego "prosti dekorativni ornamenat"l63 P. Slavena i dr. Rimljana. Solovjev kaže da je to upravo momenat kada on kao manja lađa izručuje nj. njihovo neposredno nebo poslije smrti. l . A.. s pomenuo polumjesec kao "simbol umrlosti tijela" . ' M Po A. Tim pita· njem najviše su se bavili G. Mjesec je )ađa svjetlos ti" koja plovi po nebu i prevozi du še pravednih na drugi svijet. Solovjev 'i D. ljiljana i kukastog krsta tretirao i objašnjavao kao simbole mjeseca. IS' D. Benac smatra da je polumjesec oznaka bosanske nacionalnosti i da je. ili kao religijski simbol. Uz to je polumjesec za manihejce simbol mudrosti. Mislim da je obožavanje mjeseca bilo vrlo karakteristi čno za staru slavensku pagansku vjeru. - kao ukras. Polumjesec na stećcima on tumač i kao posljedicu takvog nekadaš njeg kulta starih Slavena.Asiraca. Etruščana. Još 1875. Izgleda da je svuda imao religijski karakter.čava samo na posmrtni kult. jer su ostaci toga shvatanja bili prisutni ne samo neposredno iza pri- . Renđeo je s matrao da polumjesec nij e amblem grba. Hoernesa je to atribut bosanskog viteštva i znak bosanskog nacionalnog grba. A.ta o s tećc ima. Curčić misli da polumjeseci označavaju ženske nadgrobnike. kao spomenicima bosans kih bogumila. Ž. a potom i bogumili. ' . krajem IV v. Wilke.. Po Manesu. polumjesec je lo da je on simbol smrti i ponovnog različito shvaćen rađanja. To u čen je su kasnije preuzeli pav l ićani. Grka . Vidović tvrdi da polumjesec nije znak hereti č kog uče nja . Sergejevski ga veže za kult mrtvih i svrstava tl religiozne simbole.hove duše na s unce kao veću nebesku lađu. l60 P. '" D. Mjesec je s tvoren od dobre vode (a Sunce od dobrog ognja). Wilke je u jednome č lanku iz 1924. ali i simbolu nade u čovjekovo uskrsnu će . objašnjavao božanstvo mjeseca kod raznih naroda.. ' 62 I. "koj i očekuju da njihove duše odu u raj" . Njemački arheolog G. Ilira. Škobalju. . Petrović kaže da je polumjesec uvijek imao simbolično-vjersku ulogu. Ewans rekao je da se po Manesu Mjesec smatra čistili­ š tem za dobre duše.16. Korošec se uglavnom slaže sa m išljenjem Wilkea da je on simbol smrti i uskrsnuća l 61 V. Nekoliko istraživača je rek- 167 Cinjenica je da je polumjesec bio simbol mnogih naroda .7 Za M. Simboliku tih motiva on ne ogran. česta pojava na š titovima. god. Vidović.lonaca.'66 Kako se vidi. Vidović polumjesecu i suncu na steć­ cima pridaje širi religiozni značaj koji je posljedica u·tjecaja starih slavenskih i kršća nskih shvatanja. tuma čeć i ga kroz prizmu manihejskog uče nja. Babi. naveo je da bog smrti kod Inda stanuje na polumjesecu . tj. Wi lke je i ukrase spirala. relj e fnom motivu polumjeseca pridao veliki značaj. kao hera l di č ka oznaka. mjesec je kao stari slavenski paganski simbol značio obnavljanje života i pobjedu nad smrću i nestajanjem . e ngleski arheolog A. Između ostaloga. Katić kaže da je Grgur Veliki . Suprotno mišljenju Solovjeva. na grobovima vjerskih starješina i "pravih krs tjana". 'S4 A. Solovjev je u okviru svog kategoričkog s tanovi š. To je razlog zbog čega se reljefi polumjeseca nalaze na s tećci ma . god. Mnogi njegovi podaci govore o polumj esecu kao simbolu s mrti. Kada je polumjesec na stećku okrenut prema dolje. kao takav.* ** Polumjesec na stećcima je relativno malo proučavan.

Kod Hrvata je pr igodom mjesečeve mijene postojao obredni ples u svrhu tjeranja demona . zbog čega sa m se odlu čio da ih. ali naj češće sa šest i osam krakova. koje bi se mogle zvati stilizovanim oblic ima . U našim krajevima. one se po svojim sadržajima i značenjim a veoma razlikuju . Najj ednostavniji njen oblik je sa če tiri zašiljena kraka. ovdj e će biti riječi samo o zvijezdi. koji su ne kada tordirani . o čemu n aj bolje znaju naši e tnološIci stručnj aci. Pošto roze ta spa da u grupu biljnih predstava. U srednjovjekovnoj evr opskoj umjetnosti je ovaj. je r ih ima negdje oko 450 primje raka . Postoji podata k da je jedna naša katolikinj a. Skoba lj. pretvarajuć i se tako u virovi te rozete. a ne su najkompetentnije pisali O. Rijetka je poj ava oko Ža bljaka. b ez obzira na to što su zvijezda i rozeta po svojim formal n im i uopšte likovnim svoj stvima gotovo is te. a u i s toč noj Bos ni im a je naj više oko Olova. V i dović i A. koje se obi čno sma traju predstavama sunca . Zvijezda spada među reljefne motive koji se naj češće javljaj u. U više s l učajeva zvij ezde su okružene vij encima . U dos ta velikom brOju se javlja u Hercegov ini.manja kršćanstva nego i mnogo kasnije. ali i kao takav se već počeo zaboravljati i transformirati u ob i čan ukras. javlja se i oblik sa pet ili više. Ta s imboličnos t je here ti čkog karaktera. I danas se mnogi poslovi na selu udešavaj u prema mj esecu 1 njegovim mijenama. Po b roj nom stanju njezino je mj es ~o odmah iza polumjeseca j krsta. prilagođen kršćanskoj ikonografiji. pa se čak i da nas oSJecaJ u (tragova toga kulta ima u našim narodnim pjesmama. još prije 30 godina. tražila savjet od sveštenika da li se i dalje smije moli Li mladom mj esecu'67 Cin i se da nema sumnj e u s imb o lič no značenj e polumjeseca na sva kako r eligijskog. u Crnoj Gori . zatim u zapadnoj i centra lnoj Bosni . We nzel u svom djelu Ukrasn i m ol ivi na s l ećcim a ' 68 U mnogo s lu čajeva za ista bi bilo vrlo teško i nesigurn o dije liti ovaj motiv na zvij ezdu i na r ozetu.). o čemu Ostaje da se još proučava ovaj motiv na stećc ima. donedavno se kruh pekao u obliku polumjeseca. Kod nekih zv ijezda se kra kovi nešto povijaju. U ne kim s lu čaj ev im a s u kra kovi zv ijezda naznačen i dvostruk im linijama . imaju ra z li čHe karaktere. 168 . on je postao feuda lni i naoionalni amblem. ipa k. i to kršćanskog . s tećc ima. a Li mi se čin i da se već sada može reć i da se uzroci njegove pojave na s tećcima nalaze prvenstveno u staroj slavenskoj paganskoj tradiciji. postao je ele menat bosanskog državnog grba. a u gornjem Podrinju je uopšte nema. moglo bi se reći opštenarodni simbol. S tim u vezi je vj erova tno i č inj e ni ca š to na katarskim nadgrobnicima nema toga re ljefnog mo ti va. Ali . Tako je postup ila i M. posebno na stećcima. itd . Postoje i zvij ezde koje imaju dodatke u vidu kružnica. 2- Zvijezda Do sada se u li teraturi ovaj motiv uvij ek nazivao rozetom i pod tim imenom se podrazumijeva la i predstava zvij ezde i pred stava cvij e ta ružice. naroč i to pitanje njegovog porijekla. Ima nekoliko svojih varijanti . a karakteri stika je svih osnovnih oblika i svih već ih područja s tećaka . uglova i lukova. razd voj im i odvojeno prikažem.

Kalinovika i Stoca.'69 Kod Li štice je nađen pentagram okružen vijencem. urezana. kao pandan polumjesecu. gdje fungira kao h era ldi čka oznaka. Du vna. al i pos toji i ukl esana . Na krstačama je počesto na kraju vodoravnog kraka. l7o Izgled zv ijezda odaje maj s tore vrlo ra z li č itih sposobnos ti . Oko Bratunca pos toje biljne sti lizacij e sa cvjetovIma koji su predstavljeni baš kao prave zvjezdice. Na Kupresu sam našao zvijezde zajedno sa scenom turnira i predstavama staba la. Neki majstori nisu pravi li razlike između zvijezde i rozete. U dosta sl učaj eva se nalazi na š titu . š to govo ri o slici pejzaža noću . najčešće sa polumjesecom.Redovno j e p l as ti čna. Većina tih motiva je lijepo klesana. Više lij epih primj eraka je evidentirano u okolini Kupresa. suncem i krstom. - II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). a li ima i primje raka koji s u slabo urađ e ni. Jedinstvene stil izacije zvijezda na sljcmcnjaku iz Donje Zgošće (sada Sl. a li je obi č no sa nekim drugim motivom. Mora se reć i da su mnogi primj erc i pretrpjeli raznovrs na oš tećenja. . 42. Nekada se javlja sam ostaln o. koj i je na drugom kraku. pa su mj es to roze le isklesa li zvijezdu. ili obra tno.

.. zvijezda simboliz'ira božanstvo svjetlosti i mraka. koja zvij ezdu smatra ukrasom. prij e n. Slavoniji i Dalmaciji. kao i na grobovima feudalaca u Hrvatskoj. Maria Novella u Firenci. kao npr. kao u antičkim scenama Dioskura. On u torne mot ivu vidi predstavu ljudske glave. kojim putem je prenesen u Evropu. Postoj e i drugi primjerci.177 Virovi tu rozetu na lazimo na predromani čko m sarkofagu iz splits ke katedrale.. nalaze se zvij ezde. P. Petrovića. kada. Već je pomen uto da se zvijezda nalazi na babilons kim s telama. nalaze se i zvi jezde. Skobalj zvijezdi pridaje značenje s lično polumj esecu . mjesec amblemi grbova bosanske vlastele. identifikuje sa Kristom. 174 Mogu se navesti i brojni primj erci ovoga motiva II naš im kraj evima. 1l2 Viđamo ga [la anti Č!kim nadgrobnim stelama. Tako. Taj mOtiv je iz starog orijentalnog repeptoara ušao u s tarokršća nsku umj etnost. Benac. M. za sunce kaže da označava n ebes·k u la đu koja prevozi pravedne duše na drugi svijet. a u nekim s lučajevima (uz figura lne predstave) simbolom . Wenzel. sa na tpisom o knezu Mutimiru . tj . uz dva afrontirana konjanika. Skobalj je donio reprodukciju jednog babilonskog spome[]Jika iz 1200. te kstilu i drugim s tarobosans kim umjetni čkim predmetima. na kojem se vidi osmerokraka zvij ezda. Vidimo ga i na starokršć anski m sarkofazima. No bosan s kohercegovačkom podru čju zvijezde nalazimo kao plas ti č ne ukrase kas noanti č kih bazilika.) .' S7 J oš je neobič­ nije mišljenje beogradskog etnologa P. Mihajla u Stonu.'75 a onda na . koja je nastala odbacivanjem nekih ele-i 170 . polumjeseca i krs ta na stećcima on vidi miješanje s tare slavenske dualis tičke vjere sa kršćanstvom I S5 A. Ž. Solovjev u zvijezdi naj češće vid i predstavu sunca. Uz polumj esec i sunce. da je stari slavenski pagan ski simbol obnavlj anja života . '8I . Na nadgrobnim pl oča m a go ti čke crkve S. prema manihejskom učenju. e. koje se. npr.' 76 za tim je nalazimo kao iluminacij u Peć­ kog četveroevanđelja (XIV v. Lovre u Pazdigradu kod Splita.trouglastom zabatu. Važna je pojava zvij ezde na bosanskom novcu.Zvijezda je kao motiv likovnih umjetnosti široko raspros tranjena i s usreće se od davnih vre mena . '7I A. u E s tergonu . zatim na drve tu . Hoernes je smatrao da s u zvijezde. In ače. ' 86 Dosta je neobično mišlj enj e M. zatim na fragmentima s tarohrvatsk ih ploča sa pleterom iz Knina.'76 kao i na ploč i sa pleterom iz crkve sv. u znesenja Bogorodice. * Zvijezda na stećcima je vrlo malo pro učavana. romani č kim i go tič kim crkvama. ali o tome niš ta podrobnije nije rekaol" A. U pojavi zvij ezde. Anđe lić je ustanovio da bar dvije trećine bosanskih izbjeglica u Dalmaciji i drugim zemlj ama imaj u zvijezdu kao heraldi čki zn. ' 83 D. na bosans kom državnom grbu i na grbovima bosan ske vlastele. Na ne kim mađars kim kas nosrednjovjekovni m š titovima. 173 Nalazi se na pred romani čk im . iz c rkve sv. zvij ezda se čes to javlja na kršća n s kim slikanim scenama Kri s tovog rođenja. uz polumj esec i druge motive .k. god.''' a s li č­ no mišljenje je izrazio i A. Sergej evski je zvijezdu svrstao u religiozne simbole. zvij ezde na lazi mo na oltars koj p l OČi iz crkve sv.' 79 a onda na zavjes i carskih dveri manas tira Hilandara I 80 Zvijezda je čes t motiv na srednjovjekovnom novcu u Srbiji ·i Hrvatskoj. Luke u Uzdolju ·kod Knina.

te oko Nevesinja u i s točnoj i oko Lištice u zapadnoj Hercegovini . ob i čno sa polumj esecom i zvij ezdom.m Izgleda da je kult Sunca bio veoma raširen kod mnogih naroda. u zapadnoj Bomi. l93 I na jednoj romaničk oj crkvi u Wiirttembergu. a da je na s tećke stigla kada je sva ta s imb o li č­ nost bila već gotovo sasvim zaboravljena. Iznos i ukupno oko 175· primj emka. da ga smatramo predstavom sunca. ali ga n iko od dosadašnjih istraživača nij e tako shvatio. ilri sa rozetom. u ist očnoj Bosni. nije rij etka pojava ni oko Kla dnja. Nije ni ravnomjerno teri. a ima ga i u sjevernoj Dalmaciji. Kupresa i u Pivi. a sa druge polumj esec.Kru g Taj relj efni motiv steća ka redovno je prikazan kao plitka . a češće su zajedno sa drugim motivima. u Hercegovini i na užem područj u oko Duvna. ' 9l Po Sackenu . predstavljena je shematski figura čovj eka sa krugom iznad nje. Rijetki su primj e rci na kojima nema n išta osim urezane kružnice. a nema ga nikako na u žim područjim a o ko Trebinj a. Vidov i ć objašnjava i sunce na stećci ma kao simbol šireg re ligioznog ka ra ktera (ne samo vezan za posmrtni kult ) . Pošto se naj češće javlj a uz polumj esec. Stoca i Ljubuškog.' 94 I 'kod naših naroda se u prošlosti suncu pridavao veliki zn ačaj.torijalno raspoređen. Solovjev takav mOD iv "u obliku lopte" smatra predstavom sunca i. tl Njem ač koj . pre ko kružnog v .ijenca. .s am vidio u Muzeju B a rdo u Tunisu. Na krugu u Kobilj oj Glavi kod Ske nder-Vakufa urezan je krs tić . Broj takvih moti va nij e velik i manje ih je nego polumj eseca i zvijezda .. za sada se može reći da je ona u umj e tni čkoj primjeni u našim krajevima simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske simbolike. Po svom izgledu on bi mogao biti i predstava punog mjeseca. zbog čega se motiv upotreblj avao kao jedna vrsta socijalne ozna ke privilegovane feuda lne klase. * ** 171 Krug na s teć ku smatramo predstavom sunca. Na jednoj feničanskoj nadgrobnoj steli. iz II v. krugovi s u heraldi čki motivi . postala zvijezda. prema manihejskom učenju . Ta ko ga s h vaća A. i kao elemenat bosanskog državnog grba a najviše k ao običan u kras . Relativno. Vrlo rij etko se javlja oko Kalinovika i u Podrinju. opravdano je zaista. tumači I kao nebesku lađu . najviše ga ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . s jedne strane krsta predstavljeno je s unce. plasti č­ na ravna pl oča nejednake ve li č in e .mena ta i u regresivnom procesu stilizacije. koju . a mnogi ob i čaji se i danas ravnaj u prema nj emu. Neki krugovi imaju tačku u svojim centrima. a onda i u z zvijezdu . Benac. '90 Sli č no tumačenju polumj eseca . ' 89 Moglo bi se reć i da i A. 3 . Nekada su to samostalni motivi. Kao heral di č ka oznaka javlja se oko Zadra. odnosno rozeta l 88 Moje je m išlj enje vrlo s li čno onome o polumjesecu_ Iako će se zvij ezda dalje proučavat i . Ljubinja. D. koji je rezultat utj ecaja starih slavensk ih vjerovanja i kasnijih kršćan sk ih sh vatanja.

196 U nek-im s lučajevima motivi krstova su predstavlj eni tako da im se krakovi završavaju proširenj em u vidu kružnih vijenaca. polumjesecom ili krstom. U Dopascima kod Kladnja se nalazi dosta velik. l99 Oko Zvornika je evidentirano više primj era ka kružnih vijenaca na vrhu stabljika. u okolini Kalinovika. Kružne vijence iznad ljudskih figura u Radimlji A. Wenzel je kružne vijence nazvala "obru č ima ". ali češće zajedno sa rozetom.ij epo klesani. Lištice i Kupresa . npr. Više puta je kružni vijenac tordiran. Benac zove "plastič nim krugovima". izgleda. južno od KonJica..ol Najviše kružnih vijenaca evidentirali smo u okolini Kalinovi. i9S Osobito su zanimljivi primjerci gdje kolovođa u kolu drži vij enac. U literaturi su upotrebljavam i termini drugač iji od ovoga kojim se ja služim. a ponekada su ti vijenci tordirani. M. Ponekad obični ili tordirani vijenci okružuj u zv ij ezde. ali ih ima manje nego rozeta. Na drugom mjestu sam već naveo da obi čni 'ili tordirani vijenci okružuju nizove rozeta. 4- Kružni vijenac To je plitko plastičan dio kruga u vidu 'k ružnog pojasa . u Hodovu kod Stoca. npr. polumjeseca i krstova. 172 .kao elemena t bordure . najvjerovatnije da je ono r elikt starog slavenskog kulta Sunca kao izvora cjelokupnog života. a ~ordirane vijence oko Lištice "kotačima od pletenog užeta". U Nekuku kod Stoca je tordiran vije nac prikazan na dršku. Vijenac na stećcima Ludmera D. kao npr. Zanimljivi su i koncentri čni vij enci koji s u kao medaljoni ukomponovani sa paralelnim rebrima na nekim stećcima u Njkšiću. cikcak i drugim motivima. l95 Jedinstvena je i pojava niza kružnih vj e n či ća oko kruga u Moremišlju kod Višegrada.i koncent ri č nih vijenaca koji su tordirani. a u jednom slučaju je polumjesec okružen vijencem (Hum kod Trebinja) . a u nekim ljudska figura u jednoj uzdignutoj ruci drži kružni vij enac. npr. kosim krstićima.I97 U nekoliko slučaj eva vij ence vidimo iznad glava ljudskih figura sa uzdignutim rukama. zajedno sa rozetama. odnosno zvij ezda.Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim podacima za s igurnije objašnjenj e pojave sunca na s tećcima. Vrlo rijetko ih nalazimo oko Ljubuškog iLjubinja. široko je rasprostranj en. Nalazimo ga samostalnog. Nevesinja.200 Vijenci se javljaju i na štitovima. Sergejevski je nazvao "diskom" . Stoca.nađeno je oko 175 njegovih primjeraka. u Radimlji.ka. tordiran i osobito lij epo isklesan kružni vije nac. ipak. Ovaj motiv se javlj a na svim vrstama osnovnih oblika s tećaka . Zanimljiva je jedinstvena p ojava nazubljenog vijenca o ko četverokrake zv ijezde u Uboskom kod Ljubinj a. U nekoliko s lučajeva je . odnosno rozete ili krstove. Vijenci su obično pravilno i J. Ne kada se jav lj a jedan veći i u njemu jedan manji kružni vijenac. spada u brOjnij e . a ima . U tome pogledu 's e i stič u primjerci u dolini Neretve. ukomponovanih sa spiralama. U neko liko s lučajeva vijencem je okruženo udubljenje koje nazivamo "kamenicom". u okolini Konjica. na stupU. Počes to su kružni vijenci u sredini zabata slj emenjaka.

lOJ J a sam u Nacionalnom muzeju u R imu vidio anti č k e nadgrobne s tele na kojima s u is klesani obi č ni i tOl-dirani kružn i vij e nc i.202 Na jednom drugom mjestu on je rekao da se na antičkim na dgrobnim spomenicima. n ajčešće na arama. - Ori ginalna kombinacija tordjra nog vijenca i rozete na sijemenjaku u Krvavom Polju kod K onj ica. Ž. kružni vijenac je stara slavens ka predstava sunca . nasta le spajanj em starog slavenskog vjerovanja i kršćanskog shvatanja 205 Vij ence u Radimlji A. Prema F. * ** 1 73 Ovaj moti v stećaka je vrlo malo prou ča van. Benac je s matrao oznakama ranga pokojnika. Vidovi ć pred s tave s unca tre tira vrlo s lično preds tava ma polumj eseca i zvij ezde. atributima vojvods·kih figura . 43. koj e s u s li čne vij encima na stećcima .2(" P .204 D. jer se niko posebno njime nije bavio . Radi ću . Sergejevs ki je vijence u Ludme ru svrstao u religiozne motive i smatrao predstavama s unca . Petrovi ć je . kao religijske simbole šireg znače nja. nalaze "pa tere". D.Sl.

Polujabuka U horizontalnoj projekciji to je krug. Kao druga alternativa koja bi se mogla uzeti u obzir pri objašnjavanju tordiranih kružnih vijenaca. Hodovu kod Stoca i u Ziemlju kod Nevesinja. On taj motiv objašnjava kao "coronam" . Ion. a stvarno je toliko da smo ga s pravom nazvali polujabukom. 174 . venac na devojačkoj glavi simboliše sunčevu svetlost. Nije ni približno tako česta pojava kao kružni vijenac.kružni vijenac veže sa kršćanskim obredom krštenja i ponovnog rođenja . neka vrsta današnjeg lovorovog vijenca. koji u nadzemaljskom životu dijeli vij ence izabranima.nagradu pravednim krstjanima. slično predstavljanju sv. Samo u nekoliko sl učajeva je ovaj motiv toliko velik da se približava jabuci. Vlasenice i Ljubuškog. p l astičan Najčešće se nalazi zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. Javlja se na raznim oblicima stećaka. kružni vijenac nije jedinstveno tretiran. Nađeno je ukupno oko 100 primjera'ka . Samo u nekoliko slučajeva je nađena polujabuka okružena vijencem (Popovo polje i Kupres) . posebno onih u scenama kola. ali ga većina smatra predstavom sunca.i jezde dao i tumačenje kružnog vijenca. slavljeniku ili čovjeku koji se po ondašnjim kriterij umima u nečemu osobito istakao."208 M. a oko nje su raspoređene četiri polujabuke. Vrlo malo ih nalazimo na Majevici. sa svojom glavom u rukama.k od Skender-Vakufa. a pogotovo kao rozeta i polumjesec. Wild ise također zadržao na ovome motivu.'1O Njemački arheolog G. .s unca koje su na stećke stigle kao relikt staroslavenskog kulta sunca. Ovaj motiv je nepoznat oko Kladnja. jest V1ijenac cvijeća. kao stilizovane i reducirane predstave ljudske glave.u svome tumačenj u zv. koji se poklanja pobjedniku u junačkim igrama . Velike i vrlo plastične polujabuke su samo na hrbatima malobrojnih sljemenjaka u Kopošiću k od Ilijaša. kao i Solovjev. niti vijence na štitovima kao nebitne heraldičke oznake. Vrućici kod Teslića. LiMice i Zabijaka. On predstavu muškarca sa vijencem u ruci tumači kao predstavu pokojnika koji drži svoju glavu.211 Kako se vidi. ali naj češće na krstača ma. u kršćanskoj ikonografiji. Više je karakteristika Bosne nego Hercegovine. Baštini . Ne uzimajući u obzir vijence :koji bi zbog svojih udubljenja mogli biti "kamenice". oko Olova. m Za A. zatim oko Kalinovika i oko Kupresa. a ima je i na štitovima. Stoca. Duvna. Wenzel . istraživača 5. Solovjeva kružni vijenac na stećcima predstavlja važan elemenat njegove teorije o bogumilskim steć­ cima. a u prenesenom značenju životnu radost . smatra da se radi o predstavi "krune života".. kružić. Tako se u jed nom slučaju kod Kalinovika u centru štita nalazi zvijezda. Tako. ali da su već poprimile karaikter ukrasa . on predstavu čovjeka koji drži tordirani vijenac tumač i kao shematski prikaz Krista. koja ISe na drugome svijetu daruje odabranicima. ali je njegov raspored vrlo neravnomjeran. mislim da su kružni vijenci predstave .207 "Po jednoj narodnoj pesmi. Najviše polujabuka ima u Ludmeru i u nekim krajevima centralne Bosne. Jovana.

.lOlumjeseca. postoji dosta polujabuka na kojima se zapažaju reinjevi. 212 * ** Istraživači stećaka su upadno malo pažnje posvećivali ovome motivu. "Nit je prosi. mislim da to asocira na kupolasti pokrov džamija i nekih drugih islamskih zgrada. prije svega. Kada prosci ugovaraju svadbu.m Mislim da ima mnogo razloga što se ovaj motiv smatra predstavom sunca. a onda i osmanskim. znači da ova astralna grupa . Vego misli da jabuke na stećcima nemaju vjersku već svjetovnu simboliku . po mome mišljenju.to što je u više slučajeva isklesana zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. što nalazimo i na stećcima. potrošio tri tovara blaga". Đ . Rado su korišteni i na islamskim spomenicima. kružnog vijenca i polujabuke. kaže se da "idu na jabuku". Korošec smatra predstavama sunca. što znači da se radi o roze ti. o zvijezdi.\. U daljem studiju ovoga motiva trebalo bi i ovaj aspekt imati na umu. posebno na njihovim nadgrobnim spomenicima. Traljić .Na nekim polujabukama se naziru zarezi od centra prema periferiji. A što se tiče onih krupnih jabuka na krovu nekih sljemenjaka. ") . po narodnom vjerovanju. m Polujabuke na stećcima u okolini Travnika P. Za zvijezdu sam već rekao da najvjerovatnije potječe iz starog slavenskog paganstva. a i polujabuka se svodi na takvu predstavu. Curčić kaže da kugle na nišanima možda označavaju vojnike koji su rukovali topovima. koje simboliziraju zagrob n i ŽiVOt. U našim narodnim običajima jabuka i danas znači mnogo. a eventualno. vjerovatno rozeta. kruga. Mazalić misli da je on nastao pod utjecaj em muslimanskih nišana.216 M.da su to kvrge koje. a između romaničkih lukova. naročito seldžučkim.2l4 a S. Nameće mi se još jedna mogućnost. zvijezde. Kako sam već napomenuo. ali da je na stećke stigla više kao ukras. ni jabuku daji .218 I danas se na mnogim kršćans·kim grobljima grobovi djevojke ili mlade žene kite jabukama. nalazi se po jedna plastična polujabuka. Narodne pjesme čes to govore o jabuci ("Dok on dade prste n i jabuku.'l3 V. znače rane što su ih junaci u ratu zadobili i njima podlegli. Ovaj motiv sam uvrstio u grupu astraInih motiva zbog toga što on. slično situaciji kod nekih najstarijih muslimanskih i kršćanskih nišana u Bosni. zbog čega se u raznim prilikama daruje. simbolizira sunce. što nesumnjivo potvrđuje moju raniju pretpostavku da se mnoge polujabuke mogu smatrati predstavama zvijezda ili rozeta_ Ovakvi motivi se nerijetko nalaze na srednjovjekovnim arhitektonskim i drugim spomenicima. ** * 175 Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se ova grupa reljefnih motiva sastoji od pet osnovnih motiva .. Na srebrnoj oltarskoj pali katedrale u Kotoru iznad tordiranih stubova arkada. Na solarni karakter polujabuke na stećcima upućuje i . ona je znak pažnje i ljubavi među ljudima. a u krajnjoj liniji na "vječnu kuću". Kako se kružni vijenac smatra predstavom sunca. gdje je mogla biti simbol zagrobnog života.

w )) ~ ~ ~ ) ) (( . vidovi as tra lnih moti va na 176 .®@~ ** ~+ m© @ o @ Tabela XI - o Najčešći (J o stećcima.

Pre· ma mojim približnim proračunima. da im po~ijeklo treba tražiti u simbiozi staroslavenskog pa· ganskog i srednjovjekovnog kršćanskog shvatanja ovih nebeskih tijela. Hoernes je tvrdio da na steć· cima gotovo uopšte nema motiva krstova. KRSTOVI J77 Do sada su izražene vrlo razli čite tvrdnje. izgle· da. Solovjev je 1948. naprotiv. zvijezdu i sunce. odmah .polumjesec. Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim argumentima za potpunije objašnjenje. Ovi motivi su karakter istika svih oblika stećaka i rasprostranjeni su gotovo u svim većim područj i ma. ali ako uzmemo čiste . stu. a od poj e dinačnih su najbrojniji polumjeseci i zvijezde."22J Malo iza toga je A. na osnovu materijala kojim je raspolagala. god. premašujući po broju motiv polumjeseca.224 Ja sam 1971.22<l A. čest motiv na s tećcima zbog čega je Solovjev korigirao svoje ranije miš· ljenje.'" M. Inače. tako i zbog nedovoljno preciznih podataka. iza astraInih motiva i bordura. kao simbola smrti čovj eka i njegovog ponovnog rađanja. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da su motivi sunca. Benac tvrdio da je krst "najčešći u!kras na stećcima". krstovi kao grupacij a stoje na tre· ćem mjestu. polumjeseca i zvijezde daleki eho simbola izvora cjelokupnog života na zemlji. naročito u odnosu na varijacije i kombinacije krstova s drugim motivima. m Iako danas raspolažemo sa cjelokupnom osnovnom gra· đom o stećcima. koja im pridaje karakter heretičkih simbola. koji je također često zastupljen . čini se. da s u na stećke došli i posredstvom tih motiva kao simbola kršćanske ikonografije. koji su se sahranjivali pod s tećke. i to obično u deformisanom obliku. m Ubrzo se potom ustanovilo da krst nije rijedak. Po brojnosti stoje na prvom mje. njihov ukupan broj iznosi oko 1400 primjeraka.'" C. mišljenja i pretpostavke o brojnom stanju krstova na stećcima. od kojih je. U dosta slučajeva su heraldičke oznake na štitovima. ustanoviti potpuno tačan broj krstova na stećcima. rekao da se motiv krsta na stećcima javlja samo izuzetno. Zauzimaju vidna mjesta na stranicama spomenika i redovno su u zajednici. Rijetka i više marginalna proučavanja ovih motiva rezultirala su vrlo neujednačenim hipotezama. a najčešće sa polumjesecom i zvijezdom. ali da su tada već poprimili značenje socijalno-klasnih atributa. ipak. najneuvjerljivija Solovjevljeva. nije moguće. nego.. Nave· deni osnovni motivi ove grupe imaju 19 svojih podvrs ta.u suštini ima tri vrste simbola . priznaju ć i da se motiv krsta " javlja dosta često na našim spome· nicima". a u najvećoj mjeri čistih ukrasa. pa je zaključila da su krstovi "jedan od naj češćih oblika ukrasa na stećcima. Truhelka je prvobitno smatrao da se relj efni motivi krs'tova na stećcima nalaze vrlo rijetko. god . kako zbog mnogo brojnosti tih motiva i drugih s kojima bismo ih uporedili. Wenzel je 1965 . te da su tako poka· zivali preziranje krsta bosans ki bogumili . M. a pogotovo je to motiv zvijezde. izrazio mišljenje da je to naj češće korišteni motiv poslije solarno·lunarnih motiva. god . saopštila cifru od 438 stećaka "na kojima krstovi čine glavni elemenat ukrasa" i cifru od gotovo 200 stećaka "na kojima krstovi čine sporedan elemenat ukrasa". pok u ša vajući da bogumilski odnos prema tome motivu drugačij e protuma č i .

u centralnoj Bosni . naročito u Bosni i Hercegovi ni. U nekoliko slučajeva su klesani kao riblja kost. Kod ·n ekih dvoprutastih krstova se krakova na svojim krajevima spiralno povijaju na jednu i na drugu stranu. ima jednako dugač ke krakove. lorenski . zatim u Ludmeru. u Crnoj Gori i u sjevernoj Dalmaciji. s tilizovane i ostale .iše od jedne trećine ukrasa odnosi se na krstove). ali su i dosta često drugačije oblikovani. procesij ski. zbog čega ovaj krst ima više svojih varijanti. ima ga mnogo oko Kalinovika (zauzima jednu trećinu svih ukrasa). zvijezdom ili suncem. a mnogo podvrsta ovoga motiva na stećcima i vrlo je teško i nesigurno sačiniti njihovu listu.grčke.tako da se samo gornji uspravni krak završava kao krug. naročito oko Ljubuškog (više od jedne trećine svih ukrasa otpada na :krstove). antropomorfni. a iznad polumjeseca . Ako bismo zvijezde odvojili od rozeta. uže ili šire. Nekoliko primjeraka ima rombove 178 . naročito oko Duvna. ali još češće je predstavljen zajedno sa polumjesecom. Ponekad se krakovi nekih krstova na svojim krajevima račvaju ili trozubo zavešavaju. zatim u vidu sidra. U nekim slučajevima su njegovi krakovi dvoprutasti i troprutasti. onda bi krstovi izbili na prvo mjesto. ili opet da se neki tako. kalvarijski. Ima i krstova čiji su krakovi tordirani. Ponekad se nalaze dva. Neki primjerci g rčk ih krstova su okruženi vijencem.krstove . Cesto su njegovi krakovi obične pljJtko-plastične. Evo približno tačne liste njihovih osnovnih vrsta: grčki. Postoji više vrsta. Najljepše su rađeni ~tilizovani krstovi. a najviše oko Kalinovika i Lištice. Najmanje je zastupljen u srednjem toku Drine. na Majevici.i svih drugih motiva. ne računajući antropomorfne. ili da se sva četi ri ·kraka tako završavaj u. ili kao kružni vijenac ili da se tako završavaju poprečni i gornji krak. Mnogi od njih imaju krakove koji se završavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. svastika i ostali. U tome pogledu poS<toji više varijeteta . Krakovi nekih krstova se završavaju u vidu ljiljana. Ova zadnja varijanta je široko rasprostranjena. latinski . posebno oko Nevesinja. Lištice. Dosta česta pojava je u okolini Stoca. u istočnoj Hercegovini. Znatan broj ovih krstova ima krakove koji se prema svojim krajevima postepeno šire. Obično je plastičan . stilizovani. 1- Grč ki krst Grčki · k rst ili crux immissa. ponekad tordiranim. Motiv krsta na stećcima je veoma široko rasprostranjen. Osobito je brojan u Imotskoj krajini (v. ali veoma rijetko na štitu . vrpce. Postoj e i primjerci sa krstić ima ili prečkicama na krajevima krakova . a neki sasv·im drugačije završavaju. u zapadnoj Hercegovini. Ima ga u svim područjima i na svim vrstama oblika stećaka. Andrijin. zapadnoj Bosni.i uporedimo ili sa pojedinačnim osnovnim motivima drugih grupacija. kao i u vidu rozete. ali postoji i znatan broj urezanih u kamen. Javlja se kao samostalan motiv. pa i tri krsta na jednome spomeniku. a ima ih i višeprutastih. latinske i druge. onda se može reći da oni stoje odmah iza zvijezda-rozeta. Nekada ga nalazimo i udruženog sa nekim od drugih motiva. Tau-krst. Nejednako je klesan.i u Srbiji. koji djeluju kao pravi ukrasi. što je veoma :teško uraditi.

I neki njegovi primjerci Jmaju ljiljane. troprutaste i višeprutaste. Ioni su. s tom razlikom što latinski nema jednake krakove. a pošto se II našim lcrajevima vidi na grbovima katoličkog reda sv_ Ivana. Ponekad ga je teško razlikovati od motiva štapa. Cesto se njegovi krakovi šire prema svojim krajevima. ali je brojno stanje vrlo teško ustanoviti.Andrijin krst Krst jednako dugačlcih kosih krakova nazivamo krstom sv.z avršavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. umjesto pravoga znaka krsta. I neki njegovi primjerci imaju torrurane krakove. možda ih ima oko 300 primjeraka. kao i grčki krstovi .Tau-krst Tau-krst ili krst sv. i to nekada samo neki od njegovih krakova. Ako ga razlučimo od grčkog. nekada okruženi vijencem. a donji uspravni duži. nazvao crux decussata. ili se oni nalaze uz figure. ovaj krst se u literaturi nekada naziva crux commissa. Ovakvih krstova je nađeno ukupno 40 primjeraka. dva kratka vodoravna i jedan donji uspravni mnogo duži. ovaj kosi. Poneki primjerak u vijencu ima male trolistove ili neke drugačije umet ke između krakova. mogao bi se zvati ivanovačkim. mogli . obično torruranim. II doba progonstva kršćana. cikcak i drugim motivima. relativno dugačkog donjeg uspravnog kraka. korišteni su drugačiji. U nekoHko slučajeva ovi krstovi su elemenat II borduri. Tome zovemo krst koji ima samo tri kraka. U prvo vrijeme kršćanstva. 4 . 3 . svega oko 40 primjeraka. I njegovi 'krakovi se nekada račvasto ili trozubo završavaju. Znatan broj ovakvih hstova ima krakove 'k oji se . sidra ili rozete na krajevima svojih krakova. zajedno sa rozeticama. 226 Ta'k vih krstova nema mnogo na stećcima. nego tri gornja jednaka. Ovaj motiv se rasprostire po svim krajevima. onda ga ukupno ima oko 250 primjeraka. a nekada sva četiri. I on ima dosta svojih varijanti. Andrije.iH petorolistove na krajevima svojih krakova. a nekada kao rombovi ili petorolistovi. Ni ove vrste krstova nema mnogo.Procesijski krst 179 Krstove nešto dužih dimenzija. I ovaj je krst posvuda rasprostranjen. 2- Latinski krst Gotovo sve što je rečeno za grčki krst odnosi ·s e i na ovaj. 5 . Talcav latinski krst je u zapadnoj Evropi poznat pod imenom malteškog krsta. Tako ima krakove dvoprutaste. koji se zbog toga što je sličan rims·koj cifri X. koje drže ljudske figure. a kao jedan između njih. Za razHku od grčkog.

Nađe se ponekli primj erak sa drugim kosim parom krakova. pa bi se tim imenom mogao i zvati .. bez obzira da li se oni završavaju obično. kao dvije ljuds ke noge. 6 . 44. ili drugačij e. oko Ljubinja. zatim kao krugovi. š to podsj eća na kalvarijski krs t. 8- Antropomorfni krstovi Mnogobrojni su krstovi koji su u većoj ili manjoj mjeri s li čni ljudskoj figuri. Liš tice [ Ludmera. kao s tepenice i sli čno. četverougao. Ovakvih krstova je evidentirano 20 primjeraka.'" Oni su rijetka pojava . gdje se obadva para vodoravnih krakova završavaju spiralama i .'28 Evidentirano je ukupno oko 25 primjeraka lorenskih krstova.Kalvarijski krst Mnogobrojni krstovi imaju svoja pos tolja koja su razli čitog oblika . kao dva ili tri kraka. npr. Katić. lorenskom krstu. na krst na Golgoti.gdje na tim krakovima vidimo po jednu pticu. Na ljudsku figuru podsjećaju obi č ni krs tovi kod kojih se Sl. Nađeni su oko Imots kog. kao i primjerak sa tri para vodoravnih krakova. kao ljiljani. Ljubuš kog i na Blidinju.bismo nazvati procesijskim (c rux hastala). Antropomorfni krst na sljemenjaku u Dvorišt ima kod Kupresa. . Nađeno ih je oko 40 primjeraka. Takav krst je sličan tzv. Nalazimo ga. trougao. Nazvao sam ga lorenskim ili dvos trukim krstom. kako je to predložio L. Zanimljiv je jedins tven primjerak u Uboskom kod Ljubinja. 7- Lorenski krst Ima krstova sa dva para vodoravnih krakova.kalvarij s ki krst.kao luk.

SI. Na žensku ljudsku fjguru sa uzdignutim rukama dosta p odsjećaju primj erci koje sam našao u okolini Neves inj a pri kraju horizontalnih krakova se uzdižu s tubići sa kružnim završecima. usta . U tome pogledu je za nimljiv dvos truki račva s ti krst iz okoline Kup resa (s l. br. n edale ko od Trebinja.oči. Gornjj kra k je kao glava. horizontalni krakovi su kao ruke.2JO U više s lučaj eva se horizontalni krakovi lome ili povijaju prema gor e. a kod nogu se pojavljuju i vodoravni dodaci koji imitiraju stopa la . također u okolini Neves inj a. nos. a donj i uspravni ra čvaju ."9 Origi nalan je slučaj u Klikovićim a. ili sa zav ršecima u obliku ljiljana. sa stopalima u profilu. a donji uspravni krak se prema dnu postepeno širi . 45.ice. J oš više na to pod sj ećaju krs tovi č iji se gornji uspravni u svom završ nom dij e lu proširuju u krug. baš kao ženska haljina. 181 donji us pravni krakovi ra č vaju. kao da predstav lj aju gore uzdignute ruke. a donji kao trup i noge čovjeka. a donji produžen j većim dije lom pretvoren u dvij e noge. gdje je maj stor . - Antropomorfni krst na s t eć ku u So č i ca m a kod Rogat. U nekoliko slučaj eva su naznačeni markantru dijelovi lica . 44) . 23 ' Vrlo su zanimljivi i primjerci an tropomm-fni h krstova u Ziemlju. gdj e je gornji krak krsta proširen i zaokružen.

ili rombi č n a. - Ant ropomorfni krs t na steć ku u okolin i Nevesinja. 182 .SI. kao da se radi o plesačicama . 46. Glava je okruglasta. elipsasta. jednostavnim urezanim linij a ma predstavio ženske figure u nekoliko nijansi (sa podignutim i sa s puštenim rukama) . m Na s li čan način su klesani i antropomorfni krstovi u okolini Trnova . ramena su ravna .

233 Postoji i više primjeraka bi ljrtih stilizacija. rascvjetali krstovi i krstovi kombinovani sa spiralama i grozdovima. što podsjeća na predstavu sveš tenika. ruke podignute. Duvna i Imotskog. a noge se obi čno račvaju·.okruglasta glava. 47. tek naznače na ramena. na dlanu druge "kamenica". manj e krstolikih. - Motiv krst·rozele na stećku Capljine. trup uzak ili samo jednom urezanom linij om n aznačen . ili spuštene. koj e p odsj ećaj u na ženske ljudske figure .'" Stil izovane ljilj ane koji sliče čo vj eku i krstu L. Katić je nazvao crux gemi. a naj češće i najvažnij e su krs t-rozete. U svemu je evidentirano oko 80 primjeraka ovakvih krstova. r uke p odignute.glava zaobljena ili elipsasta. zbog čega li če na muške lj udske figure.'36 Postoje i druge varijante antropomorfnih krstova. ruke nešto spiralno povijene. a trup i sas tavlj ene noge u vidu izduženog i prema dnu neš to proširenog stabla. u jednoj ruci krst . a više čovj e kolikih. Pos toji i više primjera ka stilizacija ljilj a na. Takve primje rke sa m evidentirao O1a Blidinju i o ko Kalinovika.w. Takvih primjera ima oko Kupresa. uglavnom ljiljana. 9- Stilizovani krstovi Stilizovarti krstovi imaju nekohko svojih varij anti. Krst-rozetama nazivam one motive kod kojih 183 Sl.nešto odignuta ili spuštena.23S Jedinstven je primjerak iz Rašk" Gore kod Mostara . kod kojih se s tablo prema dolje račva . trup uzak a dugačak. II Bivoljem Brd u kod . s jasno naznačenim šakama i prstima.

U nekoliko s lu čajeva ti s tu bovi imaju svoja postolja. . zbog čega ih nazivam Grubačevim ·krs t-rozetama. koji su. a li još bogatije stilizacije. a njegov s tub je u vidu stabljike sa Sl. a sve je to okruženo vijencem u kojem se redaju dvostruki isprekidani cikcak-motivi. Nevesinja i Capljine B7 Postoje i krst-rozete kod kojih je krst pred stavljen če tverokrakom rozeta m (zvijezdom sa rombičnim krakovima). a ponekad se takav pupolj č i ć nalazi i iznad sastava lukova (u međuprostorima krakova ). lJ• U rascvjetale ili raz. koja su nekada u vidu rozete ili stilizovanog akantusa. prave osam jednakih u krug povezanih lu kova (valuta). a li su nađeni i kod Ljubinja. Takvi motivi se nalaze u okolini Stoca i na Blidinju. Takvi motivi su često postavljeni na stubovi ma. pretežno u vidu ljiljana. produženje uspravnog kraka krsta. Tu s padaju krstovi čiji se krakovi najprije spiralno povijaju. u međupros torima su cvj etići od po tri spojena rombi ća. Po natpisima na nekim stećcima s takvim motivima. s pajajući se tako. li sta le (lisnate) krs tove ubrojao sam vrlo slične. vidi se da ih je klesao kovač Grubač.Stilizovani krst na s t ećk u II selu Sopilj e kod Nevesinja. a potom formiraju raznovrs ne cvjetne ob like. 48. U jednom s lu čaju je rascvjetali krst okružen tordiranim vijencem.se krakovi krsta pri krajevima razdvajaju i na obadvije s trane polukružno povijaju i. Ponekad je kod razdvajanja krakova isklesan pupoljčić . alazimo ih u Boljunima i obližnjim lokalitetima u oko lini Stoca. zapravo. .

10 - Svastika Sljedeća vrsta motiva krsta j este kukas ti krst koji se naj češće zove sva stika (crux ga mmata ).ka poj ava.ma i primj era gdje su grozdovi veza ni za s tablo. - Neko liko mo ti va stiLi zovan ih krs tova koji se javlj aju na s t ećc ima II Hercegovini. u Hercegovini. Kalinovika. On se ne kada sas toji od dviju prelom ljenih Sl. ll ' Ova varij an ta stilizovani h krs tova zastup lj ena je uglavnom 'll široj okolini Stoca i na Blidinju. Najviše ga ima oko Olova. i hn ače. 50. višekuta. Kovilja če. Zanimljiv j e primj erak bogato razli stalog krs ta kod Kalinovika. Gacka i Čaplj i ne. geografski priLi čno ogra ni čen. Motiv . . koji s u nekada tordirani. . Nevesinja. a li se u manjem broju javlja i oko Zvornika. ni je rij et. Gornji uspravni i horizontalni krakovi toga s tabla-krs ta završavaj u se II vidu krugova ili kružnih vij enaca. koji dj eluj e ·k ao či pka .24o Treća varijanta s tilizovanih krs tova obi č no se sas toji od biljne stilizacij e u vidu dvostruke s pirale č ije j e stab lo formirano kao krs t. a li . ili vise na posebnim lozicama (grančicama). npr. 49.tri para spiralno povijenih listića. u Bos ni i oko Stoca. Nekada o spiralama vise grozdovi. Pos toje još ne ke nijanse ove varij ante. U drugome slučaj u je s tub tordiran i pri kraju pre križen . običnog krs ta. u vid u rozete.Motiv "svastike" ispod stilizovanog krsta na slj e menjaku li Eminovom Selu kod Du vna. ali je $ I Sl. a li ima i drugač ijih zavr šetaka. itd.'" Stilizovanih ·krstova u svemu je nađe no neš to preko 50 primj eraka.

24S Postoje krstovi okruženi vijencima čiji su krakovi označeni urezanim linijama. onih koji imaju tri para horizontalnih krakova. u vidu latinskog slova Z i S.. a neki spiralama. Najviše ga ima u Imotskoj krajoni.lorenskim krstovima . a i se veoma razli·kuju. kao i u vidu S spirale. umjesto gornjeg uspravnog kraka.243 Naprijed je bilo govora o dvostrukim . U dva s lučaja ključevi se produžuju kratkim kao cikcak-vrpcama i kombinuju sa rozeticama. Nij e ustanovljen u okolini Kupresa. tj. Ljubuškog. zbog čega liči na kapelicu (Imotski) . nalaze se na starokršćanskim sarkofazima i nadgrobnim stelama. Nevesinja i Bileće . Zanimljiv je jedinstven primjerak krsta čiji se horizontalni i gornji ·krak završavaju u vidu polumjeseca. umjesto gornjeg uspravnog kraka. kao i na nekim lokalite tima u Pivi. grčki i latinski. Njihov ukupan broj je malen. nađeno ih je oko 20 primjeraka. kao što su krstovi kod kojih se neki krakovi završavaju krugovima ili 'kružnim vijencima. koji veoma podsjeća na staroegipatski hijeroglif ankh (crux ansata). a ponekad u svome centru imaju " kamenicu". često sa roze ticama između krakova i pticama na krakovima. kao i stilizovani krstovi. "kamenicama". odnosno na koptski ideogram za Krista. ima dvostruki trouglasti zabat. kakve. a donji uspravni malo račva (Zablj ak) .ili dobro povijenih urezanih linija. Olova. Obi č no su im krakovi prošireni prema kraje"ima. Navodim samo neke od nj ih . Postoje i druge varijante. 250 Krstovi antropomorfnog oblika su široko rasprostranjeni."4 U okolini Lištice su nađena tri primjerka kosih krstova č iji su krakovi slični ključevima.2 " Obične krstove. Nevesinja i Mostara javlj a se nekoli ko primjeraka krsta . itd. pojavljuju se krstovi bez donjeg uspravnog kra'ka. Od mještana sam za njih čuo i ime " krst sa tri pera" . Na područj u između Konjica. suncem i ljiljanom nalazimo na romaničkim crkvama 'll Wiirttembergu. imaju povelik kružni vijenac. Iako se javlja u svega primjeraka . ovaj motiv je geografs ki široko rasprostranjen. a potom oko Kalinovika. Upotrebljavani su 186 .247 a isto je tako jedinstven primjerak tordiranog krsta na trouglastom postolju. četrdesetak II - Ostali krstovi Ostali ·krstovi su drugačiji od svih naprijed navedenih vrsta. običnim prečkama . Ovdje bi se mogli uvrstiti rijetki primjerci trostrukih krstova. koji. udružene sa polumjesecom. Obični krstovi. npr. koji se nalaze u okolini Ljllbuškog."6 Na nekoliko krstača iz okoline Gacka nađen i su krstovi koji stoje na rozeti.koji. vidimo u Muzeju kršćanske umj etnosti u Arlesu i na vizigotskom sarkofagu u Muzeju u Narboni. Navodim samo neke zanimljivije va. kao i u našim krajevima.248 međusobno * ** Krstovi stećaka imaju mnogo analogija na raznovrsnim spomenicima u svij etu. a međuprostori popunjeni nizovima pod pravim uglom urezan ih linija. a nekada je plasti čno isklesan. ili kružni vijenac. koje sam nazvao trokrakim krstovima. Na staro kršćan­ skim sarkofazima u Aliscampu u Arlesu nalaze se i dvostruki.ijante . Stoca."2 Oko Nikšića.

iz XIV v. Prasede u Rimu. a takve koji su još imali dodatke u vidu malih ljiljana vidio sam kao minijature rukopisa grčkog Cetveroevanđelja iz XIII v. . nalazimo na parapetnoj ploči sa ikonostasa crkve sv. kao i na fragmentu nadgrobnika Teodata u Muzeju Malaspina u Paviji. u Gruziji .). 255 Na ugrađenom sarkofagu u bazilici sv. sa voluticama (. Augustina u Tuluzu. Zeno u Veroni.253 Brojne su analogije krstova čiji se krakovi završavaju ljiljanima. Vittore u Raveni (IX V. 'iz XIII V_264 i na slikanom soklu zida ikonostasa crkve Petkovice kod Stragara. s kraja XIII ili početka XIV V. S. zatim na štitu go ti čkog sankofaga u Muzeju sv . čiji se odljev nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu. na ugrađenim starijim fragmentima u crkvi sv. umjesto ljiljana obično su stilizovani petorolistovi. a poznati su i merovinški. Takve krstove sam našao i na sarkofagu iz XII v. S.252 Re'kao sam već da je kosi krst .. ·s kraja XIII V.257 Krstovi sa ljiljarnma su česta pojava i u djelima primijenjenih umjetnosti. na romaničkim lukovima ikod ulaza u podzemlj e crkve.266 Vrlo slični ovima su rascvjetali krstovi koji se zovu Hetimasija. u okolini Kragujevca.).258 Dvoprutasti krstovi sa spiralno povijenim krakovima nalaze se na duboreznim vratima neikih grčkih manastira s kraja XIII i početka XIV v. u Italiji i na fragmentu sarkofaga Teodata u Muzeju Malaspina u Brescii.p erioda. kod kojih su ·krakovi obično dvoprutasti.korišten kao ideogram za Isusa Krista. npr. Takav motiv je M.'51 Antropomorfni krst je simbol na zastavi savremene afričke države Mali. TaJ<:o ih. sa krakovima koji se povij a ju i stvaraju male ljiljane u površinama između krakova. m Dvoprutast krst sa krakovima koji se spiralno povijaju vidio sam na kamenom fragmentu iz grčkog paleokršćanskog . 262 Na glavnoj fasadi manastirske crkve -ll Studenici nalazi se dvostmki krst čiji se donji krak produžuje i na obadvije strane zav.254 Kosi krst sa ljiljanima na krajevima krakova nalazi se na pluteju u crkvi Cividale u Tempiettu. U Muzeju Cluny u Parizu vidio sam venke procesijske krstove čiji se krakovi završavaju sa Ijiljanima. Nikole u Bariu (sa vizantijskim karakteristikama) nalazi se krst čiji se J<:rakovi završavaju trozubo i drugi na kojem iz donjeg kraka izbijaju dva stili"irana akantusova lista.k rstove sa ljiljanima vidimo na parapetnim pločama u crkvi S. Marije u Svaču. tzv. koji se nalaze pre katedraInom crkvom sv. lebende Kreuzen ..263 Na odjeći živopisa u Žiči prikazan je rascvjetali krst. Katarine du Mont u Rouenu (XIII V. Sa!kota evidentirala na nad- 187 .i ja i završava u vidu trolista. a vrlo slične rascvjetale krstove možemo vidjeti na živopisu Bogorodičine crkve u Studenici. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji. i često stoje na stepeničastom postolju. tako kod afričkih naroda i kod starih Slavena. a vrlo s!>ična rozeta postoji na crkvi u Ahtali.'61 Krst-rozete . kao i analogije uopšte stilizovanih krstova. ili ·sidra. vidimo na tekstilu sv . isklesani su krstovi sa krakovima u vidu ljiljana. 256 Krstove sa krakovima klesanim u vidu riblje kosti.Andrijin . u Muzeju La Rochelle. Tako.u irskoj kršćanskoj umj etnosti. Klimenta u Rimu.. rozeticama između krakova) vidimo II crkvi. iz XI-XII V. sa rozetama u njihovim centrima. 2OO Na sarkofazima nadbiskupa Ivana Ravenjanina i priora Pe tra. Dujma u SpEtu. 265 Taj motiv se nalazi i na fragmentu kamenog sarkofaga iz crkve sv. Krstovi sa gornjim uspravnim krakom u obliku romba javljaju se od vrlo ranih perioda. Na bjeloruskom jeziiku se romb i danas zove krug.

sa glavicom i oborenim horizontaln im krakovima . a direktnu analogiju j e naš la na neidentifikovanom sarkofagu u crkvi sv . a a nt ropo morfni krs t. Tako. 5 1. Rečeno je već da je a nkh bio egipatski hijeroglif i 188 . us tanovlj en j e li mikens koj umjetnosti.'·' Krstove sa krakovima koj i se završavaj u u vidu ljiljana. I z ovog se vidi kako je 'k rst kao likovni m otiv u s rednj ovjekovnoj umj etnos ti bio veoma mnogo korišten . god 271 Pos toj e još mnoge analogije raznovrsnih ob lika krs tova.' 68 Analogije našim krstovima na s tećcima mogu se nać i j na te ri to· riju Bos ne i H ercegov ine. god . J. li B osni. ali o na pod tim poj mom obuh vata gotovo sve naše st il izovane krs tove. a osobito na bron čanom nakitu na Glasincu. Maks im ov i ć takođe r navodi te Hetimasija-krs tove. krst-rozete i sti lizovane krstove na lazimo na s tarobosanskim drvenim tasovima i drugim duboreznim predmetima iz zapadne Bosne. grobni m pl oča m a ma nas tirs ke crkve li Banji kod Priboja (XIV v."o Krstovi čija se gornja tri kraka završavaju kao krugovi na laze se na povelji hums kog župana Radoslava od 22 . Običan krst j e poznat još iz neolita. a u ha lš tatu ga ima na čitavom ilirskom podru čju . - Sarkofag priOl'a Petra u Splitu. posebno o nih ob i čnih grčki h i latinskih .). datiranom oko sredi ne XIV v. V 1254.'·. ne ku vrstu krst-rozeta vidimo na boga to ukrašeno m pluteju iz kasnoanti6ke barilike u Zen ici . na kojima nij e potrebno da se zadržavamo .m Nek i njegovi oblici potječu još iz pred is torijskog vremena. izd atOj Dubrovn iku 1249.na povelj i hums kog vlada ra kneza Andrije..Sl. Može se reč i da je on i najznačajniji i na jraspros tranjen iji li'kovni simbol Kristove muke . Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji .

a spirale "pravi krstjani" . kao i one kombinovane sa spiralama i grozdovima. sva ki od njih u desnoj ruci drži krst. koje su na steć­ cima imale istu vrijednost kao i ortodoksni krstov-i. Radojčić tvrdi da je motiv kombinacije krsta sa spiralama i grožđem ortodoksni kršćan s ki simbol. pa otuda i pripis ivanje stećaka bogumilima. Solovj ev misli da je to prastari simbol vječnog života i da je na stećke došao preko bogumila. a na Zapadu je služila kao vrlo rasprostranjen amulet razl ičitog značenja. U Indiji je ona "simbol sunca i vatre. Petrović se sa svojim mišljenjem o porijeklu i simbolici krsta sasvim izdvaja od ostalih istraživača. nego kao Krista sa raširenim rukama. SoIovjev je. Vidovića s u to antropomorfne stilizacije Kristovog drveta raspeća. Wenzel smatra antropomorfnim krstovima koji . Za D.''' Tau-krst je u germanskoj simbolici imao moć zaštite od demona.'84 Radi se o srebrnom relikvijaru sv. pod čim se podrazumijeva simbol Krista koji je raširio ruke. sa reljefnim arkadama u 'kojima su figure svetaca. naslijeđenim iz pretkršćanskog vremena. Ž . objašnjavao ne kao predstavu Kristovog raspeća .'78 Po V. Tau se naziva i "s lovom gospodnjeg znaka". koji je. koja je nastala "regresivnom stilizacijom realističkog prikazivanja pokojnika" . kada je kršćanstvo postalo državnom vjerom.280 Tau i kosi krst korišteni su u doba progonstva kršćana . a naročito Kristovo raspelo. Antropomorfni krstovi Sll najviše bili predmet zanimanja istraživača stećaka . to je veoma rasprostranjen predistorijski motiv koji simbolizira donosioca sreće i čuvara od zla. iz XI-XII v. ·koji su mogli preuzeti i bogumili . Kupreške krstove koji se prema dolje račvaju Meyer smatra gotički m. Wilke je svastiku svrstao u lunarne motive. mogu da simbolizuju žensku p lodnost . a grozd kao "grozd životni". motiv krsta na stećcima ne označava pripadnost kršćanstvu. prezirali realističko raspelo.189 koptski nadgrobni simbol.m P . Fiskovi ća podsjeća na romaničke krstove u Zadru. We nze l kaže da je srednjovjekovno predstavljanj e ljudske figure u obliku krsta vezano sa Kristovim raspećem.'87 Na osnovu prvog psalma a trećeg stiha. m G. Dosljedno tome. nego narodnim motivima..'" On kaže da je kult svasti ke bio poznat i islamskim narodima. grozdOvi su nj egove riječi . Po njegovom mišljenju. nego stilizovanu antropoidnu predstavu samoga pokojnika. A. Krst predstavlja samoga Krista . a li su poštovali krst. a naročito pojam antropomorfnog krsta. On kaže da je krst na nadgrobnicima "simbolička predstava pokojnika u grobu" . Oroncija. kao neomanihejci. zbog toga što ponešto s li če egipatskom ankhu. Tomić. Sv. U Konstantinovo vrijeme. potekao iz Mezopotamije.m Neki ga istraživači smatraju starim slavenskim paganskim simbolom. gdje se krst opisuje kao drvo života (lignum vitae). dakle. Da bi mogao s'teć ke pripisati bogumili ma.'" Njegovo mišljenje dijeli i P. Solovjev objašnjava i s k l jučivo neomanihejskim u če njem. pojam krsta na stećcima. Hoće da kaže da su bosanski bogumili . Curčiću."6 Svastika je poznati predistorij ski simbol.28' Takve motive i drugi neki nau čni radnici tretiraju ortodoksnim kršćanskim . I krstove okružene vijencem. Neke stilizacije ljiljana u okolini Imotskog M.'83 Jedi nstveni krst sa istaknutim rukama i krstom u jednoj na s tećku u Raškoj Gori kod Mostara C. izgleda.286 Cesto je isticana okolnost da su srednjovjekovni heretici prezirali krst . međutim. krst je postao državnim grbom. A.m a i M. Na starokršćanske nadgrobnike je stavljana umjesto običnog krsta. te životne snage koja iz njih izvire". on krstove na stećcima ne smatra kršćanskim.'s.

najznačajnija i naj.m Svi ovi rascvjetali krstovi vode svoje direktno porijeklo iz rane kršćanske skulpturalne umjetnosti istočnog svijeta. u Srbiji. na pločama ikonostasa crkve sv.izacijama zasnovanim na biblijskim motivima. m Sv. ali još češće na nadgrobnim spomenicima.-čkoj. Navela . 295 Rascvjetali krstovi se nalaze i na kovčežićima od bjele>kosti.292 Veoma su korisna zapažanja J. koja se odnose na motiv rascvjetalog krsta. posebno antropomorfnim i stHizovanim. Maksimović kaže da je karakterističan za nadgrobnike starokršćanskog i vizantijskog perioda. u ovoj grupi postoji 11 osnovnih motiva i 38 njihovih podvrsta. koji su u vizantijskoj umjetnosti poznati od XI v.'89 a D."'" I D. Svojom majstorskom likovnom obradom osobito se ističu krst-rozete i rascvjetali krstovi.karakterističnija mjesta. 190 . Ma'ksimov4ć. a zatim trgovinom. izbor mjesta na samim spomenicima i klesarska pažnja koja im je posvećivana. J. m Neki misle da krst u rukama čovjeka znači realnu životnu predstavu. javljaju u nešto više od 900 primjeraka. 29S. Sergejevski ih smatra kršćanskim 'Simbolima.neko\ilko analogija u našoj i ·stranoj umjetnosti. na kamenom sarkofagu arhiepiskopa Joanikija u Sopoćanima.297 Postoji mišljenje da je .ka!lvarijski tip krsta na stećcima možda nastao pod utjecajem sa Istoka. Kod nas ga nalazi na fasadama manastirske crkve u Dečanima. Najpopularniji su jednostavni grčki i latinski oblici. rasprostranjenost u svim geografskim područjima.296 Motiv sidra je starokršćanski simbol nade. Vidović smatra stil. Najviše oltarskih pregrada sa takvim motivom sačuvamo je u G. Nalazi ga i na sarkofagu Ivana Ravenjanina u Splitu. jasno govori o važnosti i obljubljenosti krstova na stećcima . koji je u Vizantiji i uopšte na Istoku predstavljan na oltarskim pregradama. kao i na nekim drugim sarkofazima i nadgrobnim pločama u Srbiji. Naročito je upozorila na slič­ nosti sa kovčežićima od slonovače koje su izrađivale arapske zanatlije na Siciliji ou XII v. je njihovo rasprostiranje (19 primjeraka ukupno) i pronašla .m ••• Kako se iz prednjega vidi. Zbog svega toga se misli da su takvi motivi na stećcima mogli nastati pod utjecajem istočne crkve. Za krst Hetimasiju. Ogroman broj motiva krstova. ali da se susreće i kasnije.293 Izgleda da je motiv krsta Hetimasije karakterističan za nadgrobne spomeni'ke visokih crkvenih dostojanstvenika u XIII i XIV v. ali je velika pažnja poklanjana i dl1ugim oblicima. M. Starom Nagoričanu i Dečanima. Radojčić je vrlo dobro uočio identičnost 'Stiliwvanih krstova na sljemenjaku iz Donje Zgošće i na freskama u Žiči. dosprjevali i u naše krajeve. 'Dimitrija u Peći. Ona kaže da je to stari kršćams'ki simbol raspeća i vaskrsenja. Wenzel je rascvjetalim krstovima na stećcima posveti'la poseban članak. zbog čega bi krstove sa sidrima trebalo tumačiti kršćanskom nadom ou bolji svijet. pak. Vego ih veže za kršćansku euharistiju. M.simbolima. brojnost i raznolikost tipova i njihovih varijanti. Svi se. ali su rasprostranjeni i na Zapadu u toku čitavog srednjeg vijeka. koji je vrlo sličan ovima. Sasvim je sigurno da u cjelokupnom fondu reljefnih motiva stećaka krst zauzima jedno od dva vodeća. na Atosu i u Gruziji.. preko Venecije i Dubrovnika.

191 .i= + + Tabela XII Naj če š ći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima.

192 .+++0 O+ ®=#= o Tabela Xl11 - Naj če šć i vido vi vrsta i pod vrs ta moti va krs to va na s te ćcima.

193 .T Tabela X IV Najčešći wdovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima .

194 .Tabela XV - Najčešći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima.

kao što je krst-rozeta i rascvjetali krst. iako to nije sasvim adekvatan termin. Kada imam na umu vrste kao što su krst-rozete. ~ rst je karakterističan motiv srednjovjekovne kršćanske likovne umjetnosti. na nadgrobnim 's pomenicima. BILJNI MOTIVI 195 Kao jednu od osnovnih vrsta ove grupe smatram predstave čitavih drvenastih j zeljastih biljaka. . na kamenim predmetima u crkvama. Petrovića o isključivo staroslavenskom porij eklu i narodnom nekršćanskom karakteru krsta. Razumljivo. Naručioci i maj stori stećaka mogli su se ugledati na krstove u našem primorju. posebno pitanje njegove pojave na stećcima ostaće i dalje predmet proučavanja.k oji djeluju više kao ukrasi. Ž. javlja rascvjeta1i 'krst na stalku. Ne uzimajući u obzir zanimljivu hipotezu P.koji se zovu hačka ri. Krst je česta pojava k~ko u s tarokršćans kom periodu tako i u stilskim umjetničkim periodima predromanike. krst kombinovan sa spiralama i grozdovima i svastiku). iz praktičnih razloga. pogotovo je to nemoguće tvrdiĐi za neke njegove oblike i varijante. I kao" da se javljaju na ikonostasima u Grčkoj. kao d na one u Srbiji. što znači da je vizantijska umjetnost i umjetnost Istoka uopšte mogla biti od relativno većeg utjecaja. Iako je o krstu na stećcima napisano mnogo više nego o drugim motivima. U tome pogledu je od značaja i to što se na armens'kim srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima. slično nekim motivima stećaka u okolini Stoca u Gacka. rascvjetali krst i krst Hetimasije. njegovo porijeklo. Naročito je važna njegova brojna zastupljenost na sarkofazima oj nadgrobnim pločama. s takvog stanovišta nije moguće uvažiti pokušaj A. i to kako na Zapadu t~ko i na Istoku. JOO Ne mislim da je krst na stećcima u svakome slučaju zadržao punu kršćansku simboličnost. značenje. antropomorfni krst. romanike i gotike. U prilog takve pretpostav·k e ide i okolnost da se rascvj e ta1i krstovi pojavljuju na vizantijskim kovčežić ima. time nije rečeno da oni nisu upotrebljavali taj motiv. mislim da je naučno opravdano da se krst na stećcima tretira kao opštekršćanski motiv. seže u daleku prošlost. posebno neke njegove tipove ~krs1 okružen vijencem. što je vjerovatno prvenstveno rezultat istog starokršćanskog porijekla i sličnosti u ideološkim i umjetničkim nazorima odnosnog vremena. Naravno.Iako porijeklo krsta. a doslj edno tome i da stećke pripišu isključivo sljedbenicima srednjovjekovne CI1kve bosanske. . . . Solovjeva i njegovih sljedben~ka da krst na s tećcima . koje sam. na freskama i na raznovrsnim proizvodima primijenjenih umj etnosti. protumače kao neomanihejsku pojavu. Ovo je samo doprinos pokušajima rješenja toga pitanja.ili iz stilizovanih akantusovih listova. nazvao zajedničkim imenom stabla. posebno nekih nj egovih oblika. čini mi se da su veze sa Srbijom bile jače nego sa primorj em. na Atosu i na Kavkazu. Prikazivan je na zidovima arhitek10nskih crkvenih objekata. koji često izlazi iz rozete .

Javljaju se u oko 100 primjeraka. Za ovakav naziv pete vrste odlučio sam 'Se zbog toga što su motivi te vrste slični i što ih nije moguće sigurno razlučiti. listova . Srbiji. lovi motivi imaju svoje varijante. Neka slabla su krošnjasta. l . Treća osnovna vrsta je rozeta. kao u žalosne vrbe 302 U Hreš. Ova vrsta motiva najčešće se javlja u krajevima istočne Bosne. pa čak i sa p lodovima. onda u zapadnoj Bosni. a šesta grozd. a ona u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini su pretežno stilizacije ljiljana. čiji su izdanci ili listovi kosi. odnosno spiralno povijeni. a i neke biljke također imaju svoje cvjetiće.k ojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili više grana..Stablo Predstave čitavog drveća 'Ila stećcima nisu rijetke pojave. Stabla centralne Bosne 'sliče ljiljanu. br. U ostalim područjima je rijetka pojava. kod Stoca. Na nekim njihovim granama stoje ptice (sl. urezanih u kamenu površinu. Duvna i LiW1a. U Crnoj Gori. granama. Postoji nekoliko vl'io zanim ljivih primjeraka. odnosno sa cvjetovima. Neki su samostalni i zauzimaju strane spomenika. Neke biljne stHizacije su veoma s l ičn e ljiljanima. stablo je stilizovano kao palma . Ponegdje se grane. te u Imotskoj krajini. Razli č itog su brojnog stanja i neravnomj erne teritorijalne rasprostranjenosti. Peta je višel atični list. Gotovo naturalistički je predstavljeno drvo sa deblom i krošnjom u Boljunima. ali su pretežno stilizacije različitog stepena.J01 U okolini Lištice stablo ima oborene grane. uglavnom oko Kalinovika i Trnova. Uglavnom su p lastične. Ponekad s u to maltene naturalističke predstave. zalim u centralnoj Bosni. odnosno na njen cvijet. ne ke podsjećaju na ljudsku predstavu. A ima i sasvim neobičnih i jedinstvenih stilizacija. Bratunca. Obično je isklesano verti'kalno deblo od . Nekada je to predstava zeljaste biljke ili biljčice. kod Sarajeva.JOJ Na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazi se nekoliko predstava stabala sa krošnjama. U Hercegovini je stablo zastupljeno u okoJ. 42). Za deblo je privezana neka četveronožna životinja koja je slična lavu . odnosno njlihovih izdanaka. izdanci il i listovi zmijoHko povijaju . Cetvr~u vrstu sam nazvao ljiljan zbog toga što najviše lliči baš na tu biljku. ali su više puta i udruženi s drugim motivima. čitave Po svom ukupnom broju ova grupa spada među najzastupljenije.ini Nevesinja.Druga vrsta je spirala. Vlasenice iKladnja. a neke na predstavu !krsta. koje su nešto nakošene prema gore. pretežno u okolini Srebrenice. a ima i uklesanih. Ta st abla su izvanredno lij epo klesana . ili se simetrično spiralno povijaju. odnosno svoje stabljike. listovima i cvjetovima. Neki primjerci nemaju svoga debla. Zapravo se radi o predstavama zeljastih biljaka. Da lmaCiji i u primorju uopšte nema ovih motiva. oko Kupresa.J04 1 96 . ponajprije lozica koje su stilizovane u spiralne zavoje. Neko drveće je naturalistički predstavljeno.

u J " . 197 .• " SI. • I '.'. I I .. - Stilizovano sL abIo na s tubu II o kolini Kladnja. " ~ • '4' . f . .. 52.. r~ .

na parapetI1im pločama u građenim u zidove predvorja crkve S. koji se sada nalaze u Nacionalnom muzeju u Raveni. Tako se on nalaz·i na jednom starokršćan skom sarkofagu i na jednoj vizigotskoj steli u Nacionalnom muzeju u Rimu. Donata u Zadru. npr. 309 Klesane mot. na sarkofagu iz sv. predstavlj eno na jednom galskom sarkofagu.. lOS U Francuskoj sam evidentirao nekoliko sarkofaga na kojima su bila isklesana stilizovana stabla. 306 I zgleda da je ovaj motiv najrađe kori šten na nadgrobnim spomenicima. ono se nalazi na medaljonima tornja Pom poze i na arhitektonskim fragmentima iz crkve S. zatim na pluteju oltarske pregrade iz stare katedrale u Zadru (IX v. Truhel"ka je saopštio da je cvateće drvo. 30. I sto tako. na vizigotskom sarkofagu li Muze ju u Narboni. npr. zatim na parapetnim pločama predoltarskog prostora u crkvi S.3l0 198 . - Piscina sa motivom stilizovanog stabla ološkom muzeju li Veneciji. II Arhe- također vidimo na je dnoj piscini u Arheološkom muzeju u Veneciji. tako.). npr. uz suho. Maria in Trastevere u Rimu. Andrije u Barletti.. Vittore u Raveni.• •• Stablo je čest motiv kršćanske umjetnosti i predstavlja drvo života. tako.ive stabala nalazimo i na srednjovj ekovnim sarkofazima u našim krajevima. Vidimo ga. . Sabina u Rimu. Motiv stabla SL 53. J07 C. zatim na konzoli sjevernog zida crkve sv.

311 Stilizovano stablo (slično palmi) kao gornji uspravni krak krsta nalazi se na nadgrobnoj ploč i vojvode Nikole Stanojevića.3l6 Sl. Za stabla na stećcima.na kapi telu stubića pluteja iz crkve sv. nalaze se stilizovani buketi cvijeća.). u Bosni. evidentirali na stećcima u okolini Konjica.3l2 Jedan od čes tih motiva pirotskih ćilima. pa i na nadgrobnim spomenicima od XIII do XV v . poznatom vizantij skom i . rađenim konjičkim duborezom. Nikole Bolničkog u Ohridu (XIII V.). 54. kao rajska vegetacija. kti10ra crkve manastira Konče (XIV v. stablo i biljka motivi kršća n ske likovne umj etnosti koji. jeste stablo. 3l3 Stablo sa dva para povijenih grana vi dimo na kapitelu kasnoantičke bazilike u Dabravini. simboliziraju vječni život poslije smrti. uz ljiljane. II okolini * ** Op ćenito je poznato da su drvo. spirale i još n eke motive. 317 Stoga se taj motiv javlja na sakralnim spomenioima. Križa u Ninu i na parapetnoj ploči crkve sv. uz ostale motive.. "318 199 . V.3i5 I na drvenim sanducima za ruho. a posebno na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. 3l ' Motive stabala nalazimo i na starim bosanskim drvorezbarenim predmetima. - Motiv stilizQvanog stabla na slj emenjaku Konjica . plastici. Đurić kaže da su "crpeni iz romaničke i gotičke umetnosti Primorja gdje se redovno nalaze na arhitekturi. kakve smo.. Njegova česta veza sa krstom približava ga motivu rascvjetalog krsta. porijeklom sa Istoka (donijeli ga Turci).s rpskom simbolu vaskrsenja. gotovo identi čne.

a u svojoj grupi su ispred motiva stabla. a kod Kupresa turnir u pejza~u . Spirale nisu tako široko rasprostranjene kao što su. niti se na njima javljaju kakvi listići ili cvjetići. tačnije i stočne Bosne. u zapadnoj Bosni. U ne koliko slučajeva u okolini Ilijaša. javljaju se u oko 180 primjeraka. a najmanje S spirala. Zvornika i Kladnja.Mislim da pri ikonografs koj i stilskoj analizi ovoga motiva. Lištice. Gruda i Posušja. 2- Spirala Moglo bi se reći da je spirala umjetnička stilizacija loze kao dijela i izdanka bilJke. zatim oko Kalinovika i u nekim drugim krajevima centralne Bosne. Na sljemenjaku iz Donj e Zgošće klesar je prikazao čitavu šumu. umjetnička inspiracija uglavnom bila uslovljena bujnom vegetacijom domaćeg tla. Slična je situacija i sa S spiralama. kombinovana sa krstom i kombinovana sa grožđem. a može biti predstavljena i samo jednim spiralnim zavojem. Trebinja . Pa i tako brojno kori·štenje motiva stabla na predm etima narodne umjetnosti od drveta i tekstila nije niš ta drugo nego ukrašavanje.u Crnoj Gori.Bosni. Rijetka su pojava u Hercegovini. Najplastičnije i najlje pše su obrađene 'k ombinovane spirale.. dvojna spirala. Obrada je dosta neujednačena. Mostara. posebno na nadgrobne spomenike primorja. u istočnoj Bosni. Čapljine. za koje se more. pa i na one preko Drine. onda oko Kupresa i Duvna. U mnogim krajevima ih uopšte nema . također u istočnoj . Neke kladanjske stilizacije su prilično geometrizirane i nije čudo . Na stećcima uočavamo pet varijanti ovoga motiva: obična i S spirala. Mislim da je pri klesanju s tabala na stećcima moglo biti ugledanja na romaničku i got ičku kamenu plas tiku. Na nekim stećcima nalazimo po jednu ili po više t~kvih običnih međusobno nepovezanih spirala. Inače. po svom ukupnom brojnom stanju su negdj e oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva. reći da su češće individualne nego ti grupama. ili koplje sa zastavicom. ali ima i urezanih. u Hercegovini . rozete. Vlasenice i Bratunca nalaze tako brojne varijante ovoga motiva. Redovno su plastično klesane. Najviše ih je ustamovIjeno u okolini Olova. o njima ne vise grozdovi. Najviše je dvostrukih. Ljubinja. između dviju položenih S spirala prikazana je ruka. u Dalmaciji.319 Najčešće se javljaju dvij e simetrično isklesane obične spirale 200 . polumjeseci ili krstovi. kršćan s ke s imboličnosti. Sergejevski biljne stilizacije oko Bratunca svrstao u ukrase. zatim oko Bileće. Dosta ih ima oko Vlasenice i na području Majevice. npr. osim u iznimnim slučajevima. Nije slučajno š to se oko Kladnja. ali da je tada kršćanska simboUka toga motiva već bila prilično zaboravljena i da je za pojam stabla na stećcima. što znači podru čja sa bujnom vegetacijom.što je D. Javljaju se i u Imotskoj krajini i u srbijanskom dijeLu donjeg Podrinja. Iz prednjih podataka o rasprostiranju steća ka sa motivom s tabla vidi se da su oni uglavnom karakteristika Bosne. Obična spirala redovno ima više zavoja. u Bosni. p ored moramo uzeti u obzir još jednu okolnost. s iznimkom kombinovanih spirala u okolini Stoca. One nemaju svoje stablji'ke. a naročito za nj egove brojne osebujne varijante oblika. itd.

55. . - Mo tiv d vostruke spirale na sanduku sa postoljem iz okoline Rogatice.Sl. - Mo tiv S spirale na stubu (sada u vodo ravno m položaju) Đurđ ev iku kod Tuzle. 56. II Sl.

. krug i kružni vje n či ć. u Bosni. U nekim sluč.kao obična preč­ ka. račvasto. kakvu varijantu nazivam dvojnom ili dvostrukom spira lom. pa je u takvim s lu čaj ev ima teško reći da li su to sve motivi spirala. pa i na tordirane s pirale (Vlasenica ) . kakve varijante nalazimo oko Bratunca. Dvostrukih spirala naj više ima oko Olova . U nekoliko slučaj eva plasti čno reb ro koje se proteže sredinom stuba. u okolini Zvornika i sa druge strane Drine.aj ev ima umjes to o!:>ični h isl<lesane su S sp ira le. Stabljika je u svom gornjem završnom dijelu različito oblikovana . što smo ustanovili . ali ima i n epovezanih dvostrukih spirala. odozgo prema dolje. 57.peroliko.3" Koji put stabljika u svom donjem dijelu prelazi u postolje koje je razli č ito oblikovano . kao rozeta. Ponekad stabljika iznad spirala ima manje kose izdanke na kojima su prikazani cvj e ti ći . kao voluta il i kao položena S spirala ."o U ne kim slučajevim a o sp iralama vise grozdovi. Ilij aša. Kod takvih motiva spirale su obično povezane sa svojom stabljikom. pa i sa tri ili više si me tričnih sp irala vezanih za stabljiku. Treba reći da se nekada ne radi baš o p ravim spiralama. kao trolist ili ljilja n. Nailazimo ponekad na tordirane stabljike. služi kao stabljika dvostruke spira'le (okolina Vlasenice).322 Sl. II Kopoš iću 202 .sa stabljikom između njih. Breze i Vareša. nego samo o spiralno povijenim listovima. - Motiv dvostruke spirale na sljemenjaku kod Ilijaša. ili se neki od njih može uvrstiti u motive stabla. npr. Pos toje varijante sa dva.

Dvostruka spirala sa grozdovima (is pod pred· stave Java) na stubu II Gornjem Dragaljevcu kod Bijeljine. . 58.203 Sl. .

323 U Kruševu kod Stoca vidimo po jednu nevezanu spiTalu ispod horizontalnih krakova krsta o kojima vise po dva grozda. gornji krakovi krsta se završavaju virovitim rozetama. Sve je izvanredno lijepo obrađeno. 59. gdje ·S spirala uopšte nema. Takve kombinovane varijante spirala obilježja su lokaliteta u okolini Stoca. a bilo je i motiva sa dva para spirala od kojih se jedan zavija na jednu. Nekada se iz stabljike pruža i par loznih izdanaka na kojima je obješen po jedan grozd. Nij e rijetka varijanta koja je kombinacija dvostruke spirale sa krstom. Osobito bogata predstava kombinovanih spirala niifazi se na sljemenjaku u Dobrigoš ću kod Jablanice.Sl. Kalinovika. u zapadnoj Srbiji. Nai šli smo i na spirale koje se neuobi čajeno zavijaju. U tim s l učajevima je stabljih ti svom gornjem dijelu dobila još dva poprečna kraka. Našli smo i više specifičnih slučajeva.Spirala sa grozdovima na sljemenjaku iz Krupnja. a ima i drugačijih završetaka. . zatim kao kružni vijenci. Olova i Zvornika. a drugi na drugu stranu (Kladanj). a ima i primjeraka u kojih vise po dva grozda. ne slijeva nadesno. 204 . Zanimljiv je primjerak dvostruke spirale sa cvjetićem Tla stabljici koja izlazi iz polumjeseca (okolina Vlasenice). ali se javljaju i u okolini Nevesinja. U Uboskom kod Ljubinja se krakovi krsta završavaju kao spirale. Drugi par spirala izlazi iz gornjeg uspravnog kraka krsta. Na glavnom paru i na izdancima vise grozdovi. u Hercegovini. Gotovo u svim takvim slučajevima o spiralama visi po jedan grozd. Jablanice. Neke su dvostruke spirale bez stabljike spojene u svom izlasku ili u svom podnožju . ili kao rozete. nego obratno. ili samo u iznimnim s l učajevima. Najčešće se sva tri gornja kraka krsta završavaju kao krugovi. 324 Dodajmo još da se kod velikog broja bordura od povijene lozice nalaze ukomponovane obične pa i S spirale čak i u hercegovačkim krajevima. Stabljika je tordirana. uz stab ljiku su vezana dva para spirala i par izdanaka.

Mo tiv d vos truke S s pirale kombinovane sa krs tom i grozdovima na slj emenjaku u Radimlji kod Stoca.Sl. 60. . 205 .

Spiralice i grozdovi kao elementi povijene lozice na stubu iz RadeJjevca kod BratlUlca (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). * ** Spiralu kao motiv likovnih umjetničkih djela možemo sresti gotovo svuda i u raznim vremenskim periodima_ Nalazimo je na butmirskim grnčarskim predmetima.328 Vrlo s li čne dvostruke spirale nalaze se na starohrvatskim kapitelima. m I ilirski bron ča ni nakit čes to ima oblik spirale. 61. Mo tiv S spirale sam vidio na antič kim nadgrobnim spomenicima u Arheološkom muzeju u Peruđi . .Sl. npr. a položene S sp irale na s tarokršća n­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arlesu. m Dvostruke spirale nalazimo na kapitelima kasnoanti čkih bazilika u Zenici i Dabravini."6 Dvostruke spirale vidimo na spomenicima Justinijanove epohe iz V-VI v. u Caričinom Gradu. na kapitelima polustubi ća Višeslavove krstio- 206 .

koji mi se čini najopravdanijim za objašnjenje ovoga motiva. G. JJO Vidović misli da bi to mogao biti simbol predenja i tkanja. u sastavu s obrvama i nosom.336 Većina ispoljenih mišljenja uglavnom se odnosi na spiralu kao paganski ·simbol koji se nekako održao kroz srednji vijek ' i taiko došao i na stećke.s pirala spojena sa krstom. odnosno grčkih Mojra.32' Dvostruka spirala se vise puta ponavlja na kapitelima Franj e vačkog klaustra u Dubrovniku. Ž. spirala je pradavni simbol smrti i uskrsnuća. zatim na stubovima etrurskih grobova. koje su se tu našle zbog vjerovanja da pokojnici mogu povratiti život. god. I na brojnim predmetima narodne umjetnosti u staroj Bosni možemo vIdjeti ovaj motiv. On smatra da je dvostruka spirala jedna vrsta predstave ljudskih očiju. m Takvo objašnjenje ima svoj osnov pogotovo . sa svrhom da grob i spomenik čuva od skrnavljenja.JJ' A. a kako je nerijetko kombinovana sa grozdovima.kaže da su spiralni ukrasi na stećcima nastali iz pukog oponašanja spiraInih zavoja na kapitelima jonskih. simbolizira smrt i uskrsnuće. Wilke je u tome motivu vidio predstavu vulve. Petrović i spiralama na stećcima pridaje antropoidni karakter. koje su prele "žicu života"3Jl A. Drugo je pitanje u kojoj su mjeri majstori stećaka bili svjesni te kršćanske vremenski dosta bliske simboličnosti kada su te motive klesali. Skobalj .nice. Sergej evski su spirale uvrstili u geometrijske motive. zbog dvostruke volute na njima. M. koja. kao kod rimskih Parki. koja je datirana oko 800. kao i nekih tumačenja dvojne spirale kao oblika ženske utrobe. zbog pužastih zavoja.kada je . o: Naprijed sam već rekao da je spirala na stećcima predstava vinove loze. Wenzel je našla slične spirale na gr6kim nadgrobnim spomenicima. u vezi sa kultom Mjeseca. a onda i na grobnim situlama nekih aoJpskih ilirskih plemena. kada je možda već bila prestala svijest o njegovom . * ** Kako je poznato. dotičnih romaničkih stubova 3JJ M. a pogotovo u svakome slučaju. Wenzel je zaključila da su dvojne spirale na steć­ cima ozna!ke ženske plodnosti. Karanović je spirale na stećcima dovodio u vezu sa spiralama na ženskim zobunima u Bosni. Teško je vjerovati da je prava svijest o tome tada. Benac i D. Vjerovatno povodom Vitruvijevog pridavanja ženskog karaktera jonskim kapitelima. nastala regresivnim postupkom od predstave ljudske glave. a nekada i sa krstom. 335 P. Pri tome je izostao kršćan­ ski ikonografski aspekt. mislim da najviše razloga ima da je tretiramo kršćanskim simbolom povezanosti kršćana sa Kristom.kultnom značenju. zaista bila pdsutna_ 207 . pa je zbog toga takve stećke pripisao ženama 334 M.

o •• . .. češće 208 .oo . • o Tabela XVI - Reljefni motivi stabala i spirala koji se javljaju na s t ećcima. . . .. ..

I ovaj motiv ima svoje varijante. kružića ili kružnog vjenčića. Mnoge su rozete okružene vijencem. koji je nekada tordiran. postoje i nizovi rozeta okruženih vijencima koje sam uvrstio u 'bordure.i krst. Najjednostavniji oblik je sa četiri latice. Osim toga. među kojima se nalaze i rozete. ali je izvjestan.imaju latice sa dvostmkim SJ. . Redovno su rozete plastično klesane. 338 Neke rozete su virovite. naJcesce u obliku rombova. zbog čega su ih neki istraživači i nazvali točkovima . koje sliče točkovima. odnosno centralnim dijelom u vidu ta čke. 62. manji broj prikazan urezima u kamen. rozeta je cvijet sa jednakim zaobljenim laticama i često sa naznačenim centrom. za koj e moram reči da su također stilizovane. najčešće sa šest i osam latica. Postoji i znatan broj motiva koji s u kombinavani od rozeta. zbog čega ih nazivam krst-roze tama. Neki primjerci . Postoje i rozete koje su u svojoj osnov. kao radijusima kruga. trouglova. kakve obično ne nalazimo u prh·odi.Motiv rozete okružene vijencem na sljemenjaku sa postoljem II okolini Rogatice . Zanimljive su rozete okružene vijencima kod kojih su latice naz načen e linijama . Postoji o i nekoliko bordura koje su sastavljene od nepovezanih različitih motiva. ali se javljaju i rozete sa pe t i više. jer s u pravilno crtane i klesane. kružnica i cvjetića. koje nazivamo stilizovanim rozetama. sa potpuno jednakim. koja ima šiljaste krakove. simetričnim i u krug upisanim laticama.3-Rozeta Za razliku od zvijezde. Ovaj naziv im je dat da bismo ih razlikovali od drugih rozeta.

Rasprostranje na je posvuda. 63. II širokoj okolini CapJjinc. no sa zvijezdom (ako ih ne razdvojimo) zauzima vodeće mj esto. najviše u Her· cegovi ni . Rozeta spada među nekoliko najbrojnijih motiva stećaka. ali ima i rozeta koje su slabo .klesane. Veliki broj rozeta su rad vj eštih majstora.Stilizovana krst-rozeta na s talku na sljemenjaku sa postoljem II Opli č ićima. Sve rozete stećaka su biljne stilizacije. zatim u zapadnoj i centralnoj Bos ni. Neke rozete su polujabuke na kojima se jedva zapažaju urezi koji označavaju latice. a zajed. no najmanje u udaljenijim krajevima Crne Gore i u ne· kim enk lavama Pod rinja. 210 . Osobito lij epo djeluju višelisne rozete. a ima i primjeraka čije su latice zaoblj ene i povIJen e. . Jav· Ij a se u oko 350 primjeraka. sa is· taknutim središtima. oko Stoca i u dolini Neretve južno od Konjica. Sl. ali je ima i u drugim područjima. ornamenti. a to znači u krasi.linijama.

SI. - Stili zovane Gruba čeve rozete na Boljunima kod Stoca. 65. - Stilizovane rozete na slj eme nj ak u iz Do nj e Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 211 . steć ku u Sl. 64.

* ** Kao i zv ij ezda . Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . rozeta je likovni motiv mn ogih naroda još od davnina. J48 Navodim nekoliko primjera motiva roze ta na s pomenicima u našim krajevima . J50 Gotovo is ta rozeta se nalazi i na fresci te crkve. s li čn e našim na s tećci ma našao sa m na starokršćanskim kamenim fragmentima u Vizant ij skom muzej u u Atini . "J45 Na zidovima crkve sv .34 ) Naveo sam već da se zvijezde nalaze na brojnim antičkim stelama. Maria Novella u Firenc i imaju rozete . J5J Na fasadama crkava moravske škole.34l Sli ča n moti v krst-rozete nalazi se na sarkofagu u kapeli S. u Srbiji. u crkvi S. Rozete u tordira nim vijencima SB naroč ito isti ču u Bo'ljunima. a ta kve vidimo i na sarkofagu patrijarha J efrerna (?) u crkvi sv. iz XI v. Rozete na s tubu. koje su "nanizane na fasadama kao kameni i kera mi čki ta njiri . seldžuč kog porije kla . iz XI.Krst-rozeta najviše ima oko Stoca . na slj emenj aku jz Donj e Zgošće. I nadgrobne pl oče go tič ke crkve S. iz XII v."J Rozetu o kruženu vijencem vidio sam na jednom keltskom kamenom oltaru u lapidariju Zemalj s kog muzeja u Stuttgartu. Blidinj e. posebno u Ljubos tinji . koji je rađen po ugledu na romani čke portale u našem primorju.J54 I ' na slikanom sokI u u đakonikonu manas tira Morače 212 . iz XIV v. ispunj eni gustim geometrij ~kim prepletom .. za· tim na Blidinju. kod Stoca. U podu crkve s v. u Ita liji. a onda i vij encem.. Ma rgherita. Mak s im ov i ć je ista kla upotrebu pl as ti čnih r ozeta na islamskim gra đevinskim spomenicima. u Biscegliu . u Makedoniji. nalazi se roze ta okružena vijencem. a onda 'll Donjoj Z goŠć i. okruženih najprije spojenim lukovima. npr. iz početka xnI v. Kupres ) . Dimitrija 'li Peć­ koj patrijaršiji. Stil izovane krs t-rozete. s kraja XnI ili početka XIV v. . Maria in Trastevere . u Gruziji .J46 Neke ploče u građene u preromani6ke crkve u Rimu nose r elj efe rozeta . Sofije u Trapezuntu nalaze se veliki kružni m eda ljoni iz XIII v. kod Stragara.. a u nekim detaljima čak i na pojedina mOI-avska sli čna stilska rješenja u drugim materij a lima. nalazi se na trijumfalnom luku Bogorodič ine crkve u Stude nici . na s tabljici i kombinovane sa spirala ma naj češće nalazimo oko Zvornika i Olova. za koji se kaže da je rađe n u duhu vizantijske sepulkralne umjetnosti. nalazi se na slikanom sokI u zida ikonos tasa ruševina crkve Petkovice. sa trolis nim umec ima.XII v. . 34' Vrlo lijepa ki ćena krs t-rozeta. JJ' Virovita rozeta je kara kt er i stična za krajeve j u goistočne Hercegovine. koji vrlo mnogo podsjećaj u na roze te Ljubos tinje. Pantelejmona u Nerezima. kojoj je s li čn a ona iz Ahtale. koju sam već naveo. Vrlo su zanimljivi rij etk i primjerci "i šeli snih rozeta ko jima se završavaju krakovi krs ta (Olovo. okružena vij encem. u Gruziji. Zanimljiva je pojava ne koliko primj era ka č itave grupe pravilno raspoređen ih rozeta. a sh lizovanih ta kođer oko Stoca.. m Takve krst-rozete nalazimo na parapetnim pločama ikonos tasa crkve ·sv. .144 J.341 a s li čne ovima nalaze se na crkvi u Ahtali. sa umecima od ljiljana. 'koje bis mo mogli nazvati m eda lj on ima roze ta J40 Napominjem j oš i to da se rozeta dosta čes to nalazi na štitovima kao hera ldi čka oznaka. nal azimo s tilizovane rozete (velika rozeta ispunjena malim rozetama i cvjetnim laticama).m Niz krst-rozeta. Za te motive se može reć i da su i rozete.

na stubu" simbolizira sunce. god. održavali i utjecaji islamske umjetnosti.357 Na dverima crkve Mali sveti V·rači u Ohridu..358 Rozetu uz sv.lađe svjetlosti" koje vode u raj. djelo jeromonaha Stefana.) vidi se krst-rozeta. a rekao bih još više spomenici istoč­ no od Drine i Lima.355 Stilizovana rozeta kao krst sa umec ima od ljiljana. to se više odnosilo na zvijezdu nego na rozetu. Gospe od Lužina u Stonu. Ž. slična našim rozetama iz Radimlje. ili .. koja nam pruža važne elemente za studij rozete na stećcima.362 Rozetice čine središnji dio stilizovanog krsta na sarkofagu nadbiskupa Ivana i priora Petra u Splitu. Solovjev u zvijezdi naj češće vidi predstavu sunca. Na isti način on tumač i i rozetu kao završetak gornjeg uspravnog kraka krsta. kao i u još nekim drugim crkvama u Srbiji drveni krstovi iz· nad ikonostasa se tako završavaju. Petrović.366 a omiljeni su motivi u starobosanskom duborezu. na kojima su se. koje su djelo majstora Grubača. U tome pogledu su im spomenici našega primorja pružali dosta materijala. koja se tri puta ponavlja između konjanika na sljemenjaku iz Donje Zgošće. a po izoteričnom vjerovanju bogumila i sunce i taj .. Već sam naveo ekstremno mišljenje P. Boljuna i Blidinja. nisu zapazili radnju S. on s)TIa1ra predstavom s unca. sa istaknutim kružnim središnjim dijelom. odnosno "stub svjetlosti". pravu predstavu cvijeta. naime. . stub svjetlosti" isto su što i sam Kri st. Donata u Zadru. iz 1626. Ako je o ovome motivu nešto i rečeno. međutim . 368 Naveo sam i to da A. jer u njima vidi .(XIII v. identična je slikanim rozetama u Žiči. Petrovića.)361 Rozete vidimo na pluteju iz crkve sv. Velike rozete sa osam i devet listova.363 Cetverolisne rozete.. nalaze se stilizovane rozete mal·tene iste kao i one na stećcima u okolini Stoca. Treba reći da Solovjev rozete na štitovima ne smatra pravim heraidičkim znacima.). god. a tako se završava i krst u Gračanici. zatim virovite. Na drugom mjes-tu on decidirano kaže da rozeta na srednjem kraku krsta. smatra da rozeta II vijencu predstavlja pokojnikovu glavu i da je to prestilizacija mjesečevog kruga koji je u ranijoj epohi bio s imboli čna predstava ljudske glave. Kristifora vidimo na pečatu opštine Rab.369 Iz iznesenih podataka o nalazima rozeta vidi se da su majstori stećaka imali više mogućnosti da zapaze ove likovne motive i da se u svome radu ugledaju na njih. Ovaj naš poznati etnolog kaže da je 213 .367 • •• Rozeta je vrlo malo naučno istraživana. god.360 Višelisne rozete se nalaze na krajevima krakova krsta iz župne crkve u Bribiru (XIII v. Starom Nagoričanu i Dečani­ ma".) ima tri gornja kraka koja se završavaju kao rozete.365 nalazimo ih ukomponovane u borduru na nadgrobnoj ploči kraljevske kapele u Bobovcu (XV v. iz druge polovine XV V..364 Sesterolatične rozete se više puta javljaju na unutrašnjoj ·k amenoj dekoraciji kasnoanti čkih bazilika u Bosni. iz XVI v. koje se jednako odnosi na rozetu kao i na zvijezdu .. uz vizantijsko-romanske utjecaje.356 Duborezni krst ikonostasa u Pivi (1639. I u Dečanima (Veliko raspeće) . dakle. Istraživači stećaka. Zečevića iz 1962. a onda i rozete okružene tordiranim vijencima nalazimo na kapitelirna Franjevačkog klaustra u Dubrovniku.'5> Velika dvos~ruka rozeta isklesana je II arkadnim nišama staro· kršćans kog sarkofaga iz sv.

U najviše primjeraka ta varijanta ima stabljiku. Taj oblik. Naravno. Nalazimo ga u nekoliko varijanti. odnosno rascvjetalog krsta. kojom prilikom su tim cvijećem kitili grobove. kao da se radi o 214 . m Iz ovoga se jasno vidi da je ružica ne samo kod Slavena nego i kod drugih naroda. o čemu je već naprijed bilo riječ i. u okolini Stoca. a u ne kim krajevima postoji i običaj "ružičalo"."o Na ostatak toga starog slavenskog kulta mrtvih. povijaju. zbog čega sam ga uvrstio i u bordure. ostaje da se u daljem proučavanju utvrdi. romb ično . on saopštava da se u klasičnoj Atini praznik mrtvih zvao "praznik ruža". obično se javlja kao samostalan motiv. u okolini Kalinovika. U Ita liji se praznik Duhovi naziva Domenica de rosa. desno i lijevo. odnosno između lukova arkada. kakav se nalazi. govori i č injenica koju je prije 40 godina ustanovio s lovenački etnolog B. ili kao krug..kod starih Slavena. koja se u donjem dijelu račva. odnosno stabljike sa tri lista. još od davnina pa sve donedavno. simetrično. Cešće je on dio krst-rozete. Specifičan je -slučaj krupnih ljiljana u samim arkadnim nišama u Boljunima i Opličićima. par listova se ponekad povija ne samo unutra nego na kraju nešto i van. On je rekao da su tada prilikom svečanosti i obreda koji pripadaju mrtvačkom kultu u Beloj krajini. Nekada se stablj. Koji put je on dio friza koji se sastoji od većeg broja jednakih jednostavnih ljiljana.373 Osim toga.ka u svom krajnjem gornjem dijelu završava polukružno. a još više na ljudsku figuru. npr. Da li je pojava rozeta kao reljefnih motiva tih spomenika odraz običaja stavljanja ruža na s tećke . ukomponovan u drugi motiv . a da su i stari Rimljani imali svoj praznik ruža. Orel. manje ili više spiralno. pa sam ga nazvao antropomorfnim ljiljanom. rim oka to lički sveštenici upotrebljavali ružice kao simbole smrti. ovo je još uvijek samo pretpostavka. Obično je . a možda i samoga cvijeta ljiljana.to neka vrsta trolista . u kojem se upotrebljavala ružica.''' Druga varijanta ovoga motiva je oblikovana tako da podsjeća na krst. bila važan elemenat praznika mrtvih. ali je često dio nekog drugog motiva. a druga dva su par listova koji se. u Sloveniji. gdje se ne mOŽe govoriti ni o kakvoj podređenosti ovoga motiva. ovaj jednostavni ljiljan se pojavljuje i illnad arkada. od kojih se srednji naj češće peroliko završava. Slaveni su taj običaj 'prihvatili. a još češće se krakovi krstova završavaju kao ljiljani. 4- Ljiljan Motiv ljiljana na stećcima je vjerovatno umjetnička likovna stilizacija biljke. I kod naših naroda se grobovi kite ružama. Grka i Rimljana ruža bila simbol preminulih duša i da joj je kao takvoj najprikladnije mjes to bilo na grobljima. Opravdano se može pretpostaviti da je taj religijsko-kultni običaj održavan i na nekropolama stećaka i da su rozete kao reljefni motivi stećaka odraz 10ga običaja. ili je kao stilizovani ukras samo vremenski kasniji odraz i već gotovo zaboravljena uspomena na njega. prilagodili ga svojim po trebama i zadržali i nakon primanja kršća nstva. 37I Izgleda da je rimski praznik ruža preko Italije prenesen među balkanske narode. nazovimo ga jednostavni. a stabljika se u donjem dijelu malo proširuje. U vezi s tim. spajajući ga i pretvarajući u kršćansko praznovanje Duhova.

Koji put se gornji dio stabljike pretvara u krst. gdje je vjerovatno neka vrsta grbovne oznake zlatara Divca (natpis na tome stećku govori o zlataru Divcu) 376 . Najljepši su stilizovani ljiljani u okolini Kupresa i Duvna. Redovno je plastičan i lij epo klesan. Srbiji i Crnoj Gori.. opet. kao mali ljiljani. a ponekad se odmah ispod sredine proširuje pravougaono ili okruglasto. Neki primjerci ovakvih ljiljana podsjećaju na ljudsku figuru. javlja se u oko 120 primjeraka i u tome pogledu se nalazi negdje iza spirale.'JS Zanimljivi su već spomenuti ljiljani u arkadnim nišama u okolini Stoca. Ponekad se donji dio stabljike račva i u tome prostoru pojavljuje novi mali ljiljan. ponekad. Kod njih se listovi više povijaju. I stabljika ima različito oblikovanih. Ona se rasprostire uglavnom u zapadnoj Bosni i u Imotskoj krajini. 67. rijetko se nalazi u centralnoj i istočnoj Bosni. 215 predstavi ljudskih nogu. - Motiv stilizovanog ljiljana na slj emenjaku iz Troskota (sada u Muzeju Hercegovine II Mostaru). ni rijetka pojava.Motivi stilizovanog na sljemenjaku u Cisti kod Sinja. Recimo još i to da se ljiljan ponekad javlja i kao heraldički znak. Jednu varijantu čine stilizovani ljiljani. Najviše ga ima u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini . Sl. izvijaju i različito završavaju. koje je isklesao kovač Grubač i veoma lijepo obrađeni ljiljan u Mršićima kod Vlasenice. a nema ga nikako u dolini Neretve i u Ludmeru. pa se i u donjem trouglastom prostoru također pojavljuje mali krst. kao i u Hercegovini. kako u gornjem tako i u donjem završnom dijelu. Rasprostranjen je neravnomjerno. Po svom ukupnom broju ovaj motiv nije ni česta.

tEma o Tabela XV II Nekoliko poznatijih reljefnih motiva rozeta ljiljana na stećcima . 216 .

II okolini Zadra. Prasede i S. god.kod Beograda. Silvestra. a mal-tene iste takve na o kovu vrata manastira Treskavca u Makedoniji . an tropomorfni krst se nalazi izna d portala romani č ke crkve u Weinsbergu.'7H Jednostavan ljilj an sam našao na vizantijskom mozaiku kupole nad mihrabom u Kordobi.377 Jednostavan ljiljan . koja se nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. npr. god. u Wiirttembergu. Jednostavne ljil jane vidimo na preromaničkom sarkofagu iz k~t(>(lra l e u Zadru. kao i na dijademi iz B ihaća . na Pašmanu. u Rimu . 383 Stilizovane ljiljane vidimo i na freskama crkve sv.jmuna u Zadru. u Spaniji.• •• Ljilj ane nalazimo već od s tarokršćanskog doba . nalazi se na srebrnuLlatnom sankofa~u sv.. u Muzeju Cluny u Parizu . Nešto bogatija stil izacija ljilj ana se nalazi na tkonskom crkvenom zvonu iz 1391.. iz 1402. Vidio sam ih na krstu starokršćanskog sarkofaga kod crkve S. 3M Stilizovan ljilj a!> nalazi i na ulomcima mramornih stubića iz crkve sv.384 I na nekim drugim dijademama iz XIII-XV v. sada u Arheološkom muzeju u Zadru.Niz povezanih ljiljana na manas ti rskoj crkvi II Ljubost inji i na duboreznim vratima manastira Treskavea. Milutina . S. a ovima vrlo s li ča n nalazi se na srebrnoilatnoj bisti pape sv. Pantelejmona u Nerezima kod Skoplja (na postelji Bogorodice). iz XI v. .38" Stilizovan ljilj an sličan onima na stećcima u Medviđoj. Uroša I (1242-1276).'85 Ljiljan se nalazi na pečatima srpskih kraljeva Vladislava (1234-1242).'J9 Ljiljani su dosta korišteni i na spomenicima u našim kraj ev ima .38' Niz stilizovanih ljil jana. na onima iz Hinge kod Subotice i iz Surčina . Antropomorfne i stilizovane ljiljane ev identirao sam na u građenim parapetnim pl očama i fragmentima u crkvama S. 68. apliciran je ljilj an kao osnovni motiv. Niz ljiljana u poluarkada ma n~lazi se na metalnoj posudi XV v. nalazimo na preostalim freskama crkve manastira Davidovice.38' . vrlo slični h već spomenutom iz Mršića kod Vlasenice. zatim na dijademi od srebrn ih pločica iz XIII-XIV v. vidimo iznad ulaza u sakristiju romaničke crkve u Mittelfischachu . Kuzme i Damjana i Kaštela u Tkonu. Sabina. iz XII v. Vita le u Raveni. u Zadru '82 Na unutarnj em portalu crkve manastira Ljubostinje vi- . t. a ljilj ani u arkadama na crkvi u Unterregenbachu . pored krsta. Maria in Trastevere.e Sl. u Srbiji. 217 dimo niz povezanih Ijilj ana.

tvrdio da nije postao "po motivu biljke ljiljana.'" Ljiljani se nalaze i na dubrovačkim dinarima iz XIV i XV v. Solovjev osporava. koji je sličan krstu. Ž. nego za šire područje i vrijeme . predstavlja Bogorodicu sa ljiljanom.. P. odnosno čovjeku. ali se to. U Evropu je prešao preko grčke i rimske ku'iture. motiv ljiljana ne bi bilo opravdano teritorijalno vezati samo za zapadnu Evropu. Kako je poznato. helenska i predistorijska vrijeme. odnosno pokojnika". Ljiljan se u našim krajevima često zove "bogorodičin cvijet". srpski kralj Uroš I je oženio Jelenu Anžujsku. starokršćansko. Ukoliko se. on ga nije smatrao heraidičkim. M. mistične ikonografije". m Kod nas se susreće od polovine XIII v. Wenzel smatra da je ljiljan "glavni motiv hrišćanske. a ne na Ijiljan 395 Inače.'97 Dosljedno svojim mišljenjima o porijeklu spirala. Kako smo vidjeli. On je. odnosno na krst. i to bogumilskim simbolom.' 90 a javljaju se i na starim bosanskim rezbarenim predmetima 391 Izgleda da je ljiljan još u praistoriji istočnog Sredozemlja imao ukrasnu. Otuda i priličan broj ljiljana na stećcima vrlo slič­ nih oblika kakve nalazimo na pečatima. pojavio motiv ljiljana. 398 Kako to po svemu izgleda. kada je sastavni dio grba i ·krune srpskih i bosanskih vladara 3 94 Kao heraldički znak mnogo je korišten u Francuskoj. više odnosilo na palmu.396 Katolička crkva od XII v. Osim toga. izgleda. Solovjev se prilično zadržao u istraživanju ljiljana. a vjerovatno i vjersku ulogu. i to prvenstveno kao heraldički motiv. Wenzel prikupila iz literature vidi se da je motiv ljiljana u ranokršćanskom periodu mogao biti smatran i simbolom drveta života. pa se uzima da je ta okolnost uslovila naglo prodiranje toga motiva u naše krajeve. kao i na novcu cara Dušana. nego vjerskim. A. krsta i nekih drugih reljefnih motiva na stećci­ ma. na novcu i pečatima kralja Uroša. u Bosni 3 '" Gotovo isti s. on se javlja i II predromanici i u romanici. jer je mnoge takve motive smatrao sti'lizacijom simbola Krista . niti vremenski za XII v. Dušana (1334) i despota Đurđa Brankovića (1445). Naime. Petrović je i za ljiljan.tilizovani ljiljan kao na stećku zlatara Divca u Mršićima kod Vlasenice nalazi se na kruni kralja Tvrtka I i na nOVCU kralja Stjepana Ostoje'" I. a pogotovo u XV v. a kasnije sve češće u XIV. Ali se mora priznati da još više ima antropomorfnih 218 .'86 Nađen je na ostacima tkanine u srednjovjekovnim grobovima u Vrućici kod Teslića i u Ališićima kod Visokog. Osim toga. nego po stilizovanom motivu krsta. prije svega. slično situaciji sa krstom. ljiljan podsjeća na <ljudsku figuru. Krist je poistovjećivan sa pravim ljiljanom. u vezi sa Salamunovom Pjesmom nad pjesmama. tačnije za Francusku. a najviše ga je upotrebljavala plemićka porodica Anžu .(1305-1307). ipak. Anđelić je našao na glavicama stubova portala donje palače i grobne kapele u Bobovcu. on je i u nekim predstavama Ijiljama (slično predstavama spirala) vidio motiv ljudskih očiju. tvrdio da se taj motiv "vrio rijetko" nalazi na stećcima. kao simbolom čistoće i djevičanstva. pa se to dovodi u vezu s Kristov1m raspećem.. bez obzira što to A.392 U Vizantiji je poznat od XII v. Iz nekih podataka koje je M. Ljiljan je često smatran kršćanskim simbolom smrti i uskrsnuća . Nizove ljiljana P. antičko. Mislim da je u naše krajeve stigao preko ugarsko-hrvatskog dvora. grbovima i krunama vladara i visokih feudalaea .uključujući Vizantiju i zemlje istočnog Sredozemlja.loze.

U ovom drugom s lučaju .u motivu koji sam ovdje uvrstio uglavnom se radi o sti lizacijama sa pet. postoje i još neki slični s lučaj evi. "Mješavina obadvaju oblika ide tako daleko da je koji put teško odluč iti hoćemo li neki ornamenat nazvati akantu- Sl. 219 som ili palm Đt om". stilizacija na jednom sanduku i na jednoj krstači u Dobromanima. umjesto trolistova djetelinskog izgleda u svojim međupovrš inama. a neki stilizovanom palmetom. sa 13 frizova.400 Osim tamo navedenih. među kojima se osobito ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. prilagođavajući se izmijenjenim uslovima prostora i mjesta. bilo je riu tekstu koji se odnosi na bordure. sli čnog akantusu i paIrneti. - Motivi akantus·palmete koji se javljaju na stećcima. počes to ima trolistove čiji je treći lis·tić nešto izdužen i povijen. mijenjali svoj izvorni oblik i miješali se. ali su tokom vremena. či j e porijek lo moramo tražiti u kršćanskoj ikonografij i. u simbolici Kristova raspeća .i s tilizovan ih ljilj ana. 5ječi Više/a/ični list o motivu vi šel atičnog lista. kao što su. u okolini Trebinja. da je u vrijeme klesanja stećaka ta simbolika u dobroj mjeri već bila zaboravljena i izgubljena iz vida. degenerirali . zbog čega taj motiv na stećcima. Obadva klas ična motiva su dosta korištena u kršća nskoj umj etnosti. okvira. npr. o čem u je već bilo govora. Naprijed su navedeni i malobrojni lokaliteti stećaka na kojima se javlja ovaj vid motiva. zbog čega su neki istraživač i stećaka takav umetak nazivali stilizovanim akantusom. . naime. ne uzimajući u obzir ljiljane u sastavu drugih motiva. Povijena lozica. ima pretežno značenje ukrasa.. Uvjeren sam.40 1 Ovaj motiv se javlja ukupno desetak puta. ali nije sasvim sigurno da ih možemo ovdje uvrstiti. poruba i razdjelnica. međutim. što se znatno razlikuje od trolistova kao umetaka u borduri od povijene lozice. u simbolici smrti i uskrsnuća kroz Krista. uz onaj heraldički. odnosno sedam listova.399 Upravo se takva situacija odražava u posebnoj borduri . 69. Cini se da su neposredne inspiracije majstorima stećaka u 'tome pogledu mogle d oći prvenstveno iz Dalmacije.

Vr lo su rijetki primjerci osamljenih grozdova. u okolini Kalinovika. među 'kojima su i grozdovi.'"' Kako se vidi.403 Stilizovani vi še l atični list nalazi se na arhitravu kasnoant i čkog mauzoleja u Sipovu . U svrhu dopunjavanja te dokumentacije ovdje donosim i nekoliko analognih primjeraka pojedinačnih . I sti motiv vidimo na nadvratniku južnog portala splitske katedrale iz među krugova u kojima su životinjske predstave. II Crnoj Gori. U kombinaciji sa spiralama i krstovima javlja se oko Stoca i Kalinovika. a palmino li šće na kapitelu kasnoanti čke bazilike u Zenici. Petricioli kaže da je od malih palmeta (XI v. ali i na one u primorju. Taj se motiv javlja još na nekim fragmentima iz Splita i okoline Knina . povijene lozice sa koje vise relativno krupni grozdovi"o kao i onaj u okolini Vlasenice41 1 gdje grozdovi vise sa odrine. u Bosni. o stabljici vise dva grozda. akantizirajuće listove. koji su dosta slični našim motivima u Novakovićima. vidimo na plutej u. uz krst. vidimo više puta na kapitelima i bazama stubova Franjevač kog klaustra u Dubrovniku . kakvih nema u drugim oblastima'os Na zabatu (teguriju s poprsjem Madone) iz Biskupije (sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) postoji fri z za koji 1. veoma s li čne naši m u Donjoj Zgošć i. Miroslavljevo eva nđelje ima na vi še mjesta inicijale ukrašene stilizaci jama. najviše je analogija 'Ila arhitekturi i freskama crkava u Srbiji. Petricioli kaže da je bio omiljen u okolini Knina . 'kod Žabljaka '02 Sličan motiv se nal azi i na fresci manastirske crkve u Morač i. u Bosni. 6-Grozd Grozd nije tako čes t motiv s tećaka .408 Osim toga.406 Vrata je Karaman datirao u XlIv. na kojima se nalaze s lične stilizacije li šća . Karaman kaže da su te palmete klasičan tip koji zajedno sa ljudskim likom nagovještava romaniku. U Canovinama. pa se može pretpostaviti da su se majstori stećaka najviše ugledali na spomenike u Srbiji. 220 . kod Vareša. nađen je II oko 50 primjera ka. posebno na Franjevački klauster II Dubrovniku.409 Vrlo je zanimljiv jedinstven primjer.). u okolini Stoca. a među njima i lav.samostalnih predstava takvih motiva."" Postoji čitava posebna grupa srednjovjekovnih bosanskih prstenova. grozdove vidimo kao elemente u bordurama od povijene lozice na s tećci ma Ludmera.• •• Naprijed iznesene analogije na strani i u našim krajevima odnose se na nizove stilizovanih 'l istova. Uglavnom se javlja zajedno sa spiralama i karakteristika je i s toč ne Bosne i bližih krajeva centralne Bosne i Srbije. Dodajmo još i dva primjera bordure sastavljene od razn ih nepovezanih motiva. Za poprsj e na teguriju iz Biskupije se tvrdi da je nastalo pod u'ticajem vizantijske umj etnosti. rađenih za potre be širih slojeva stanovniŠ<tva. Stilizovane palmine peterolistove.

a spira la i ljilj an stoje negdje oko sredine Ijestvice. a među pojedinim vrstama u tome pogledu su velike razlike. i ovdje se može postaviti pitanje stepena svjesnosti takve s imbolike u vrijeme kl esanja ti h motiva na stećcima i odmah odgovoriti da je ta simboličnost već bila zaboravlj ena..m Takav motiv susrećemo i na ka s noanti č kim bazilikama u Bosni. a oni da su "grožđe".istinita loza". kršćans ki * ** Kako vidimo. oni imaju svojih 29 varijanti. odnosno uz spira lu kao s ti'li zovani ob lik loze. a više l atični list i grozd spadaju u rijetke reljefne motive. a pogotovo kao likovni motivi. tada bilo dosta vinograda. što znači da su ti motivi klesani najviše kao ukrasi. dotle je stablo slabije zastuplj eno. Dok rozeta zauzima jedno od nekoliko prvih mjesta u ukupnom fondu re lj efa. a pogotovo u Hercegovini . l u pogledu teritorijalne rasprostranjenosti oči gledne su znatne neravnomjernosti. Po svom ukupnom brojnom stanju spada među najbrojnije grupe motiva. Krist je govorio u čenici ma da je on . mislim da ih treba tretirati kršća nskim motivima koji s imboliziraju Kris ta i njegove odane s lj edbenike. * ** Grozdovi su poznati kao antički i mitraisti č ki. II Dabravini . Pri tome treba imati na umu da je u Bosn i. što je vjerovatno bilo od ne kog utjecaja. Za rozetu se može reći da je 221 . Naravno. 414 Kako su grozdovi na stećcima redovno vezani uz lozu.'" Loza sa grozdovima je čes to koriš tena u s tarokršćans koj dekorativnoj umjetnosti. a u izvj esnim s lučajevima i za krst. npr. ova grupa se sastoji od šest vrsta osnovnih motiva. - Grozdovi kao elemenat povijene lozice sa spiralnim zavojima Ila sanduku u Mi šarima kod Vla scnicc. a svi zajedno se javljaju u neš to preko 800 primjeraka. kod Breze i Grčinama kod Mostara.SL 70.

najprije simbal preminulih duša . U tame pagledu je mažda najviše paganska rozeta kaja je na nadgrabnim spamenicima. sve astale vrste su karištene u napadanju . Ljiljan je ograničen gatava i s ključiva na zapadnu Basnu i Imatsku krajinu. Sa izuzetka m razete (kaja pripada svim padručjima) i ljiljana (koji je agraničen na zapadne krajeve) svi ostali mativi su uglavnam is točnaba­ sanski. luk. Umjetnički nivO' je vrla nejednak. Mač na stećcima je redavna 222 . spada negdje akO' sredine ljestvice. zbag čega su ani uglavnam paprimili karakter ukrasa . panajviše u Hercegavini. buzdavan i sjekirica. Između pojedinih vrsta postaje znatne razlike ubrojnaj zastupljenasti. ali se pajavljuju i li raznavrsnim scenama . Osim štita kaji se upatrebljavaa za adbranu. Wenzel. Salavjev. a panekad i u kalu. ORUžJE Uabičajeno je da se u nauci aružje dijeli na hladno i vatrena.u turnirima. Kao grupa pa brajnasti primjeraka ne ističe se mnaga. lavu. Sigurna je svijest a simbaličnosti avih mativa u vrijeme klesanja s tećaka u dabraj mjeri već bila zabaravljena i zamrla.rasprostranjena u svim većim padručjima. gdje je vegetacija najbujnija. U dublje i sistematske studije ulazili su sama A. Karistili su se njime pješaci. Pri abjašnjavanju pajave i značenja avih mativa ad izvjesnag su utjecaja svakakO' i mativi na predmetima naradne umjetnasti i vegetacija tla. ali je izvjestan broj uklesan u kamen. Za neposredno ugledanje majstara stećaka vjerovatnO' su najviše značila umjetnička djela u primarju i u Srbiji. Vidavić i M. Neki ad avih osnavnih mativa imaju i svoje varijante. ipak. Ta aružje na stećcima vidim u slijedećim asna vnim vrstama: mač. ali jaš više kanjanici. Spirala ima dasta velik teritorij. Mativi su abična klesani kaO' samastalni. pa u vezi s tim treba reći da se na stećcima javljaju sama predstave hladnag aružja . Cini se da ima najviše razlaga <rl<a ustvrdim da su svi mativi najviše kršćanskog karaktera i da je najapravdanije akO' ih shvatimO' kaO' simbale kulta vezanag za smrt i uskrsnuće u Kristu. praizlazi da većina avih mativa patječu jaš iz predistarijskag periada i da su kroz čitav srednji vijek prisutni u likavnim umjetničkim djelima. D. pasebna upranalaženju analagija. Stabla se prastire pretežnO' u Basni i Imatskaj krajini. a višelatični list i grozd su karakteristika istačne Basne. l-Mač Mač je služiO' za sječenje li napadu sa manjih adstojanja. štit sa mačem . a ista taka i u teritarijalnaj rasprastranjenasti. ali je uglavnam agraničen na Basnu i dia zapadne Srbije. parijekla avih naših mativa treba tražiti ne sama u kršćanskam artodaksnam nega i u paganskam nas ljeđu . Najveći broj avih mativa je plastična predstavljen. kaplje . kaka u viteškim igrama tako jaš češće li pravim ratnim sukabima. Dasadašnji istraživači stećaka su mala pažnje pasvetili praučava­ nju avih biljnih mativa. Kaka izgleda. kaO' simbale rajskih bilina . Na asnavu njihavih i rezultata drugih autara i nekih majih zapažanja. šbi t.

i na kršćanskom nišanu iz okoline Sokoca. u Crnoj Gori i u Srbiji. Obično je držak relativno dugačak da se ma č može prihvatiti sa objema ruka ma. npr.'15 U nekoliko slučajeva završni dio drška je isklesan u vidu kružnog vjenčića . gotičkom tipu mača. Ljubuškog. a ima i s lu čaj eva gdje je isklesana ljudska figura sa m ače m u jednoj ruci. najvi še ga imaju stećci u o kolini Kalinovika i Olova. Najčešće je ma č predstavlj en sam .prav. Zanimljive su scene mačevanja na Blidinju i kod Ljubuškog. To je mač č iji je donji dio sj eči va iskrivljen. ili noževa. II okolini Lištice. 71. Neki mačevi su relativno kra1ki. Ziemlju i Boljunima kod Stoca . 'koja je doš la s Turcima .relativno kasnijem. na Kupresu. a onda na krs tači kod Kupresa . Javlj a se u vrlo ogra ni čenom broju. se u to doba u Bosni i Hercegovini upotrebljavali i takvi mačevi .com i drškom koji se završava kao krug. Jedna varijanta m ača je sablj a. Sl. Trebinj a. i to samo na nekoliko nekropola steća ka u okolini Trebi nj a.'20 za tim scen a u kojoj oklopljena ruka zabada mač u r a lje lava u Nekuku kod Stoca. sa krsn.417 Treba reći da se mačev i čes to vide o bedru muških figura na konjima u scenama lova i turnira. Ljubinja. što znači da se radi o dvoručcu .419 Po svom ukupnom brojnom stanju m ač na s tećci ma nij e n i čes ta ni -rij etka pojava. Ponekad je krsnica nešto izvijena ili prema dolje malo nakošena ili povij ena. - Vrste ma če va koj i se pojavljuju na stećc im a. Gacka. Nikako ga nema u dolini Neretve j užno od Konjica i o ko Duvna. Obi čno mač drže muškarci. Rj eđe se javlja u centralnoj Bosni . Moguće je da su dugača k.1 8 zatim na jednom stećku u okolini Olova. gornjem Podrinj u. zatim u Ludmeru. ali postoji i nekoliko s lu čaj eva gdje žena drži mač.m ili scena kola na Kalinoviku u kojoj je prva figura izdigla mač' 22 • 223 . neka vrsta bodeža. ali sam taj motiv izdvojio kao posebnu vrstu (o čemu će biti rij eč i nešto kasnije).'16 ili u Ziemlju . oko Lištice. Bileće. nekada je uz mač prikazana i ruka. Re la tivno. Javlja se u neš to više od 100 pr imj eraka . U dosta primj eraka mač je isklesan zajedno sa štitom.

. . - Slil sa sabljom na ploč i u Lopoč u . 72. Sl.Pe torica pješaka i jedan konjanik sa visoko pod ignutim m ačevi m a (jeda n je sa luko m ?) na sje me nja ku u Uboskol11 kod Ljubinja . u oko li ni Treb inj a. 73.SI.

Naravno. god. a poznati s u pod nazivom "tarče". a da je u feuda lizmu još i simbol plemstva'33 2- Stit 225 Stit je srednjovjekovno oružje koje je korišteno na manjim odstojanjima u odbrani od mača . Gotički mač dvoručac je nađen ispod jednog stećka u okolini Mostara 428 Kada je prestao stari ob i čaj ostavljanja pri loga uz pokojnike. Stit je korišten u narodnim junač­ kim igrama-turnirima. Ma čev i se nalaze i na novcu bosanskih vladara'3l Pitanjem ma čeva na stećcima se do sada niko nije posebno bavio.'" P.m Mačeve vidimo na srednjovjekovnim freskama. za koga se pretpostavlja da je u Zadar mogao unijeti mačeve bosanskoga tipa . ali su došli do svog punog izražaja tek u srednjem vijeku. itd. Sergejevski je rekao da je mač u srednjem vijeku bio oznaka slobodnog čovjeka. Mačar Vidosav Dujčić. u Sopoća nima . mačevi su počeu da se klešu na samim stećcima. da bi u doba oklopa i pancira bolje poslužili. u rukama svetih ratnika. pa tako i mačeva. iz Bihaća. među zadarskim mačarima se ističe i Ivan Vladisavljević. Na stećc im a se pojavljuje nekoliko vrsta oblika ovoga oružja. najviše iz Dubrovnika. Srcoliki su nekada vrlo blago zaš ilj eni. 4l4 Mačeve su imali i stari Slaveni . če­ šće su to srcoliki. i to kako kod pješadije tako i kod konjice. Nalazimo i š titove . Cetverouglasti su nekada pravougaoni. tada su pravljeni duži i j ači mačevi. Mačevi nisu rijetka pojava ni na ostalim vrstama srednjovjekovnih nadgrobnih spomen ika u našim krajevima . iz 1303. U Drijevima je živio i djelovao mačar Ratko. Anđelić kaže da je ma č od davnina oznaka ratnika. U staroj Bosni su oni bili veoma cijenjeni. Iznimno s u okruglasti. topu za i sjekirice. a naj češće duguljasti če tverouglovi.• •• Mačevi su bili u upotrebi još u predistoriji. god. koji je bio najveći balkanski centar za prOizvodnju oružja. koja se nalazi u Ninu. više puta im je gornja kraća stranica kosa ili nešto izvij ena i čes to polukružno urezana za proturanje koplja. Već ina istraživača se slaže da su m ačevi atributi vojnih i uglednih lica . koji se spominje 1447. mač na steć­ cima nema nikakvo sakralno značenje. a još više u ratnim sukobima.'" na nadgrobnim pločama hrvatskih velikaša iz XV-XVI v. god. on je. rij etko se nalaze trouglasti. iz Bosne. . iz Srebrenice.'30 na nadgrobnoj ploč i Jurj a V Subića. posebno u feudalnom društvenom uređenju. D. naročito u XIV i XV v. Uvoženi su iz Ita lije oj iz Ugarske. a ima i takvih koji su u donjem dijelu samo zaobljeni. po mome mišljenju .'l5 Vrlo je vjerova1no da su mačevi pravljeni i u samoj Bosni. kada je konjica postala naročito važan faktor u organizaciji vojske 42l Za razliku od ranijih. a na većem odstojanju u odbrani od koplja i strijele luka . U drugoj polovini XV v. npr. Početkom XV v. a u krajnjoj liniji i simbol vlasti. Tako se oni nalaze na nadgrobnim ploča ma u kraljevskoj kapeli u Bobovcu.m Bosanski mač se spominje 1419. je zabi lj eženo postojanje i posebnih bosanskih mačeva. O tome govori i naziv sela Mačari. djelovao je u Dubrovniku i u Srebrenici . s imbol vlastelinskog statusa.

kod kojih su uglovi otupljeni. Od XIV v. ali i o vratu ili o ramenu. od XII v. od XI v. Srcoliki i trouglasti se i st iču u primorskim područjima. a malo ih ima u centralnoj Bosni . pre· težno su zajedno sa mačem. Skrivaniću. Ponekad su štitovi rubno ojačani i u krašeni uskim tordiranim vrpcama ili vrpcama od kosih paralelica. kružne vjen6iće. pa i u lovu.444 51."" Uz neke štitove se javljaju p tice.po slavenskom načinu". a kasnije četverougaoni. srna.4J' a na š ti~u u Gvoznu kod Ka lino· vika neka fantas1ična životinja . npr. konj i zmaj. Najviše samostalnih motiva štitova ima oko Nevesinja i u Popov u polju. najstariji bosanski štitovi su bili okrugli. Obično su nošeni na lijevoj ruci.Predstava trouglastog štita sa mačem na stećk u II Lepenici kod Sibenika. a potom u Popov u polju.. Srebrenice i Zvornika. oko Kalinovika. u Her· cegovini. Na d va štita u Boljunima 'predstavlj eni su utvrđeni gradovi sa tri kule. u Srbiji i Bosni dolaze u upotrebu i trouglasti i srcoliki. Imotskoj krajini. često u ruci konjanika koji su učesnici u turniru. Jedini okrugao štit se nalazi u ruci muškarca u Boljunima kod Stoca. Ljubuškog. Zanimljivo je i neobično što su u jednOj sceni lova na jelena uZierniju. npr. a u tome okviru u Popovu polju .. o čemu će biti govora kao o posebnoj vrsti oružja. SI. Vlasenice. lovci na konjima prikazani sa štitovima u rukama. On misli da su najprije pravljeni od drveta i pleteni od pruća. su u upotrebi srcoliki. štitovi u Popovu polju i u okolini Ljubuškog 4 36 Tarče štitovi se nalaze na mnogo mjesta. ili uz predstavu ruke. Crnoj Gori. 442 U nauci je konstatovano da su stari Slaveni poznavali i kori stili se ovom vrstom oružja.4J) na štitu u Uboskom nalazi se stilizovana predstava je lena. rijetka su pojava u Srbiji. u Slivnu Ravnom i u okolini Ljubuškog 4 J5 Skoro eHpsast oblik imaju. zapadnoj Bosni. zvijezde (rozete) i polumjesece. Teško je reći koliko ukupno ima predstava štitova na stećcima.445 O postojanju . u oko· lini Trebinja 441 Rekao sam već da št itove vidimo u mnogim scenama. Sti· tove kao samostalne predstave nismo našli oko Olova. a ponekad i druge predstave. . kao što su ljiljani. npr. iz· gleda nešto malo više nego mačeva . Obično su štitovi isklesani kao samostalno motivi. U XIV v. a u više slučajeva i kružiće. a onda oko Sibenika. štitovi starih Slave na su bili bademovog ili okruglog oblika. Vjerovatno je nevješt maj stor šablonski prenio figure sa neke scene turnira. U većini slučajeva ovi znakovi imaju heraldički karakter. srpska konjica upotrebljava skoro isključivo okrugle štitove. 226 . u okolini Nevesinja. pa i znatno zaobljeni. siluete utvrđenih gradova. H eraldičke oznake na štitovima nalazimo najčešće u Hercegovini. š10 znači u skoro č itavoj istočnOj Bosni. tako da se u svom ukupnom izgledu približuju elipsi. Curčiću. polujabuke. Prema G. lav.4J8 na štitu u Trste nom kod Dubrovnika je predstava lava. a sa druge mač). obič· no par afrontiranih ptica postavljenih na gornju ivicu štita. a kasnije da su prošivani kožom i okivani željeznim pločama. ali postoje i primjerci uz ljudsku figuru (često s jedne strane štit. Novaković je naveo da su se u !Mlecima pravili "slovenski štitovi". po prilici oko 140 primjeraka. Relativno veliki broj štitova je isklesan u kombinaciji sa mačem. 4J4 Stitove pravougao· nog oblika vidimo na više mjesta. 74. a u pješadiji pravougaoni. Cesto na Mitovima susrećemo motive kosih prečki.44J Prema V. u Dalmaciji. Lopara. a u Bosni se u konjici upotrebljavaju trouglasti ili srcoliki. te znatan broj štitova u ruci 'k onjanika. se spominju štitovi . Tuzle.

D.446 Polovicom XV v.'" . . o čemu govore i toponimi Stitari. najviše iz Dubrovnika. iz Trebinja. spominje bosanski štit .Sl. itd. god.Motiv štita (i sjekirice) na krstači u okolini Kupresa. Stitarići se spominj u nešto prije polovine XV v. god. Postoje i Stitarići iz Bos ne. Ovome umjetniku je kasnije produžena služba još za jednu godinu dana . Dobruško Dobrilović Stitarić. koji je dolazio na službu u Dubrovnik. Ivan Stitarić. vjerovatno je sin nekog štitara. ali se opravdano pretpostavlj a da su štitovi pravljeni i u samoj Bosni. koji i G. obavezao da najmanje na dvije godine pređe u Dubrovnik i za opštinu napravi 300 dobrih štitova. Slikar Frančesko iz Bolonje se ugovorom 1371."scutus bosinensis"449 Nije jasno kako je izgledao taj bosanski šti t. Skrivani6u izgleda da je bio "tipi čan bosanski". 227 štitara u Dubrovniku i izradi samih štitova ima Vlse podataka. ipak. 75. odnosno o če tverougaonom obliku. da se radi o pravougaonom. npr.4Sl Izgleda da su bolji i luksuzniji štitovi nabavljani sa s·trane. iz Gacka. u Dubrovniku djeluje štitar Radoje Dragosalić'47 Kod dubrovačkih štitara učili su zanat mladići iz Bosne i Hercegovine. Sćit. god. Tako je 1424. Kovače­ vić-Kojić misli da su bosanski štitovi bili trouglastog oblika'so Vjerovatnije je. Radiša Obradović. pa se tako osposoblj ava li za samostalan rad . Petrović je navela da se u dubrovačkim arhivskim podacima 1335. nastupio 6-godišnje naukovanje u radionici dubrovačkog š titara Radašina Junčića '48 Đ.

• •• Istraživači s tećaka su veoma malo pažnje posvetili prou čavanju š titova. Wenzel kaže da štitovi "ponekad nose heraldi č ke oznake. može se reći da ih niko nije proučio svestrano. a oni sa oznakama još i muš kim članov i ma feudalnih porodica. koji je o š titu na stećcima pisao u okviru studije o bosans koj herladici . jer se u to doba u susjednim našim zem lj ama koris te uglavnom srcoliki oblici. Po svemu izgleda da su če tverou gaoni šti'tovi ne samo tipično nego i specifično bosans ko oružje. a posebno funkcije tih motiva na štitovima steća ka u odnosu na bosanski heraldi čki s istem'53 M. i M. polumjeseci ma i kruž i ćima. njena tvrdnja da većina štitova pripada Vlasima ne ma n a u čnog opravdanja'''' M. Stećci S:1 predstavom grada sa tri kule u Boljunima kod Stoca sigurno s u nadgrobnici članova feudalne porodice Pavlovi ća. Pri proučavan ju štitova na stećcima važno je pitanje zvijezda. Anđelića. zbog čega je. Vego kaže da štitovi iz Radimlje.'57 Treba reći da Solovjev u tome nije bio kategoričan . dok rijetki primjerci sa znakovima kao š to su lav. označavaju pripadnost porodicama srednjeg ili višeg feudalnog ranga. Pošto se srcoliki oblici nalaze uglavnom na stećcima primorskih krajeva. oklopljena ruka i sl. koji s u masovnija pojava. Vjerovatno je da š titovi sa zvijezdama i polumjesecima . Dobro je uočila i či njenicu da se š titovi sa grbovnim oznakama nalaze gotovo iS'ključivo u Hercegovini . srna. On se pozivao i na Psaltir u kome se kaže da je Gospod kao "štit naš". a steća k sa predstavom lava u Trstenom kod Dubrovnika vjerovatno pripada nekome od muških čl anova feudalne porodice Hranića-Kosača. odakle je s tom funkcijom preuzet u Bosni... koje označavaju porodicu ili feudalne veze"'" U svojoj posebnoj studiji ona je dobro uočila da je najveći broj četverougaonih štitova (ali ih pogreš no naziva "kvadratni"). označavaju pripadnost porodicama sitnijih feudalaea. Solovjev je pokušao da štitove na stećcima protumači kao manihejske si mbole. koja je u posebnoj studiji tretirala štitove i grbove na s'tećcima. Mislim da š ti·tovi bez ikakvih oznaka pripadaju ličnostima koje su se istakle u vojnim akcijama. proizlazi da s u stećci sa četverougaonim štitovima karakteristi čn i za Hercegovinu.'56 A. Anđe li ć kaže da je š tit bitan elemenat grba u zapadnoevropskoj heraldici. sa rozetama. Benac smatra da se u tome sl učaju ne radi o grbu plemića . silueta utvrđenog grada. Ako izuzmemo P. nego o vojničkoj oznaci. Wenzel. Nije uočila da postoje š titovi sa grbovnim oznakama vlastelinskih porodica Pavlovi ća i Kosača. mi sleći na ulazak realizma u kršćan sk u umjetnos t XV v. Sti-tovi sa oznakama nisu pravi grbovi. dozvolio mogućnost da š tit na stećc im a ukazuje na vojnički ili vlastelinski položaj umrloga. polumjeseca i ostalih znakova koji su na njima isklesani. tj. ali su 228 . On je tom prilikom pokrenuo važno pitanje značenja rozete i polumj eseca kao heraldičkih znakova uopšte. koje nije moguće za sada potpuno riješiti. označavaju "oficirski čin koji su pojedini ratnici imali umiliciji Donjih Vlaha"'55 A. Osim toga. ali nije tačna tvrdnja da takvih ima vrlo malo. kao š t·it u bogu koji spasava "prave krstjane". da je mogao imati značenj e vlasteoskog dostojanstva'ss I z prednjih podataka se prvenstveno uočavaju dvije č injenice : da je na stećcima najviše čet verougao nih š titova i da se stećci sa š titovima nalaze uglavnom u Hercegovini i u primors kim krajevima. kao "lađe svjetlosti" koje izabrane vode u raj .

Pretežno su mjeraka ko}i su samo urezani. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori.469 Napominjem da se u svim ovim varijantama pojavljuju uglavnom četverougaoni štitovi sa prorezom na gornjoj stranici. u okolini Kalinovika.ipak neka vrsta malih grbova ili polugrbova. a li sam ipak smatrao da oni kao kombinacija. što znači da mač nije sa druge strane. a drugom mač. ali ne mnogo. plastični. Ima i primjeraka. unutarnje strane štita. kako je i pravilno. Najčešći vid ovoga mOtiva jeste štit u uspravnom položaju sa mačem prislonjenim sa druge. 465 U više slučajeva je umjesto čitave figure isklesana samo ruka. odnosno trouglastih štitova sa mačevima. upućuje na pretpostavku da se tu možda radi i o isticanju pripadnosti Humu. u zapadnoj Srbiji. oni su se odnosili na vladare i najviše feudalce. na Radimlji. u okolini L. a ima i pri- .460 U nekoliko s lučajeva vidimo da na štitu stoje dvije. a mač u lijevoj ruci. a nema ih nikako u istočnoj Bosni.46 ! Nisu tako rijetki slučajevi gdje muškarac jednom rukom drži štit. ali ima s lučajeva gdje je on u desnoj. kao o nekoj vrsti konkretne državne i nacionalne pripadnosti? 3 . 'i ma ih približno koliko i štitova. ako se tako može reći. gdje se javljaju 56 puta. gdje iza ogromnog štita sa mačem vire glava i noge muškarca'68 Sasvim je neobičan slučaj u okolini Nevesinja. kao npr. a u svom sastavu su imali isključivo trougaone. u Dokmiru. predstavljaju zasebnu vrstu motiva oružja . iza štita. 467 Zanimljiva su dva slučaja u Popovu polju.povisoko izdignut. u okolini Stoca. štice ili Mostara. gdje su mačevi predstavljeni čitavom svojom dužinom. odnosno Hercegovini. iznad štita mu se vidi držak sa krsnicom. zatim ih ima dosta u okolini Stoca. ili samo jedna ptica. također u uspravnom položaju. npr. npr. npr. U takVOj kombinaciji mač nije predstavljen čitavom svojom dužinom. ali ponekad u velikoj nesrazmjeri. Najviše ih je na stećcima u Popovu polju.464 Koji put je štit sa mačem isklesan uz mušku figuru.mačevima nije malen.462 Obično je štit u lijevoj ruci. odnosno srcolike štitove_ Činjenica da se stećci sa čet­ verougaonim štitovima nalaze u Hercegovini. 229 Vrlo su neujednačeno klesani. 463 Više puta je mač sječivom gore okrenut i . Broj štitova sa . nego da je ispred štita. zbog relativno velikog broja i znače­ nja. npr. a ispod štita donji završni dio sječiva. Rijetko se javljaju oko Duvna. opet u uspravnom ili kosom položaju. Pravih i potpunih grbova je tada u Bosni bilo vrlo malo. a onda i u okolini Ljubinja i Kalinovika.St it sa mačem Stit i mač kao zasebni motivi razmatrani su naprijed. a da su primjerci sa heraldi čkim oznakama česta pojava. na Radimlji. gdje je 'p redstavljena ležeća mu&ka figura sa štitom i mačem na grudima. ili u Slivnu Ravnom'S9 Postoje i vrlo rijetki p!'imjerci u kOjima je mač pored štita. Nevesinja i Ljubuškog. npr. ali da ima i srcolikih. nešto oko 130 primjeraka. 466 U Radimlji su na jednome stećku prikazana dva štita sa mačevima i između njih ruka do članaka. Više puta je mač u kosom položaju.

230 .Sl. - Ležeća muška figura sa m ače m i š titom na grudima na sanduku u Mo rinama kod Neves inja. 76.

m ačev ima koji 231 .vv o Tabela XV III - Osnovni mot ivi š titova i š titova s se javlj a ju na s tećc ima .

Istovremeno on atribuira pokojnike kao ljude koji su se istakli u ratu i junač­ kim igrama. proizlazi da su oni na stećcima sasvim originalna pojava. U primorskim kraj evima se nalaze maltene isključivo srcoliki ili trouglasti š titovi. a naj rjeđe ga susrećemo u primorskim krajevima. doduše. Wenzel kada je rekla da je ovaj motiv čes ta pojava i da je poznata gotovo samo u Hercegovini . Treba reći da se i na štitovima u ovoj kombinaciji (sa mačevima) često nalaze zvijezde.47o Motiv se. Kraće i lakše koplje Sl. javlja i u Bosni. makar i u ograničenom kraju. Koplje su upotrebljaval'i i pješaci i konjanici. Držak je obično bio opšiven kožom. a kasnije je taj znak obaveze i podređenosti postao simbol feudalnog statusa uopće"'7l Mislim da za ovaj motiv na stećcima još više vrij edi ono što sam naprijed naveo za štit.i tuljca koji se nabija na držak. Vršak se sastoji od oštrice (lista) . U krajnjoj liniji. Anđel-ić je rekao da š tit sa mače m "označava vrstu oružja s kojom je niži feuda lac bio dužan da služi svome senioru. su s reć u na 232 . Stanje je dobro uočila M. i oo u desetak primjeraka. i veoma rijetko. najvi še u okolini Kahnovika. Sastoji se od drvenog koplj išta ili držalja i željeznog bodila ili vrška . štit sa mače m je i simbol vlasti. Osnovne vrs te motiva koplja koj e se stećcima . Moglo bi se reći da je ·ovaj motiv sa če tverougaonim štitovima specifikum He rcegov ine i da je ta specifičnost još izrazitija nego kod prethodne vrste motiva samih štitova. ali u graničnim krajevima. On je neka .vrsta nepotpunog grba koji atribuira sitne hercego va č ke plemiće i njihove porodične veze. Kako se ovakvi motivi ne susreću na novcima. polumjeseci i osta l'i hera l dički motivi. freskama i drugim umjetničkim djelima.Prikupljeni statistički podaci pokazuju da je ovaj motiv najbrojmJl u Hercegovini. 4-Kop/je Koplje je oružje za bodenje u napadu. peča tima . P. 77. s mače vima Na priloženoj tabel·i XVIII vide se osnovni motivi štitova i štitova koji se pojavljuju na stećcima.

U XV v. pješak ili konjanik. Na stećcima nalazimo tri vida ovoga oružja: obično koplje. na stubu vojvode Radivoja Oprašića (sada u Zemaljskom muzeju u Sar-ajevu) vidimo trouglastu zastavicu. npr. kod Kalinovika i ou zapadnoj Srbi}i. Takva koplja vidimo. relativno. i to u istočnoj i centralnoj Bosni (uglavnom oko Kladnja. mačeva. bojna kosa. Ovo sa ·krsnicom je služilo za lov na opasnu divljač . Kupresa. Klesanje ovoga motiva je vrlo neujednačeno. mizdrak.kada se razv·ila konjica. u okolini Nevesinja. ali da su i prije njihovog dolaska u ove krajeve još u predistor. u Imotskoj krajini . Od njih doznajemo da su koplja upotrebljavali stari Slaveni. uglaV'flom oko Nikšića. A. Stoca. u okolini KalinovHm i Kupresa."'" Starija koplja su bila kraća (držak je bio nešto kraći od prosječne visine čovjeka. koplja su imala vrlo važnu ulogu. a i Turci su donijeli nešto drugačije vrste .isokog i u Podgradinju kod Stoca 471 Na koplje je često stavljana zastavica raznih oblika .trouglasta. ili upravo sluga hoće da ga doda gospodaru na konju'74 Uz neka koplja je umjesto čitave figure isklesana samo ruka . a kasnije su postala duža. ili u Imotskoj krajini. tanko i vrlo dugačko koplje.47' Jedno takvo koplje je nađeno u Podhumu kod Mostara. Ljubuškog i u Popovu polju. Curčić. Samostalna zasebna koplja javljaju se u svega desetak primjeraka. Olova i Bratunca) . Tako. Kalinovika. mnogo manje nego. na Blidinju. Tepitorijalno je vrlo neraV'flomjerno rasprostranjen ovaj motiv. pa se pretpostavlja da su ih Slaveni primili od Rimljana oj Langobarda. a u nekoliko upravo ta figura.m U svemu je nađeno oko 70 primjeraka kopalja. čvršće i jače". aH nisu prelazila 2 m dužine. Duvna.. ili džilit. Izgleda da su se južniji kra- 233 . upotrebljavalo se još od IX V. kao. kraće koplje koje je služilo za junačke .. sa jednom ili sa nekoliko latica. Koplje za lov na medvjede i veprove.'7S U više slučajeva koplje vidimo u scenama lova. a samostalnih predstava je vrlo malo. s a krsnicom ili sa krilcima na dnu mljca.na medvjede i veprove. . npr.'73 U nekoliko slučajeva koplje je isklesano uz mušku ljudsku figuru. četverouglasta . a duže i deblje za bodenje na kraćim odstojanjima. sa tanjim i elegantnijim listom. koplje sa 'k rsnicom (lovačko koplje) i koplje sa zastavicom. npr.478 Prilagođeno novim uslovima ratovanja.i ji i za vrijeme Rimljana korištena. Najčešće ih susrećemo u scenama lova i turnira. npr. halebarda i dr. u okolini Kladnja i Olova.. srednjovjekovno koplje se razlikovalo od ranijeg po tome što je bilo "šire.gre. sa nekoliko bridova na tuljcu " sa jabukom na njegovom dnu .476 zatim u scenama turnira. npr. . na BJidinju. . drži koplje.je služilo za bacanje na daljinu. najviše oko Nevesinja. • •• SrednjovjekowlO bosansko oruzJe najVIse je prou čavao V.džidu... nešto sli čno našem kosiru. Skrivanić . Tada su nastale i nove varijante koplja-partizana. oko Li štice. U scenama ih nalazimo na više područja . masivnije. a u novije vrijeme G. npr. Uz individualne ljudske figure nalazimo ih također u malom broju. Redovno je plastič­ no predstavljen. a bodila do 25 cm dužine). na scenama lova na medvjeda u Gračanici kod V.

luk je korišten ·i za odbranu utvrđenih gradova. nosi jedan sveti ramik na fresci u Dečanima'81 Koplje se često spominje u našim narodnim . Predstavu koplja nalazimo na bosanskim srednjovjekovnim novcima i pečatima.rkrug. sa željeznim šiljkom. iz narodnih pjesama doznajemo da se mrtvom junaku njegovo koplje zabijalo više glave. Tako. neki su ulegnuti u svom tjemenu. a strijele su bile tanke drvene šipke. ali ima i primjeraka gdje su prikazani u rukama pješaJka-učesnika . najvjerovatnije je da koplja. Na stećcima vidimo jednostavnije i starije oblike lukova. neki lukovi izgledaju kao pravilan poh. u okolini Kalinovika. S-Luk Luk sa strijelom se upotrebljavao u napadima na daljim odstojanjima. Zbog toga nije moguće lukove svrstati u njihove varijante. na pečatu bana Matije Ninoslava. slično mačevima i štitovima. u visini glave. U scenama su lukovi u rukama konjanika. ali nije bio siguran da li je ono znak društvenog položaj ~ li samo vojničkog poziva. a u većine je tetiva neznatno zavinuta na 'Svojim krajevima. Oni su ili samostalne predstave.'90 Lukovi nisu tako brojno zastupljeni na stećcima.'ss Istraživači stećaka gotovo da nisu ni zapazIli ovaj motiv. a te scene su prvenstveno odraz realnog života ondašnjih plemića. Njihov 234 . Mislim da je ono stavljano na nadgrobnike onih koji su se istakli u rukovanju kopljem u ratu. ali ipak nešto više nego kopalja. ima ih samo ovlaš urezanih.'89 Zanimljive su predstave luka sa strijelama uz "vojvodske figure". a i u lovu na raznu . Teško je pružiti sigurno objašnjenje o razlozima pojave i značenju koplja na stećcima. Kopljevići i dr. divljač . osim toga. označavaju i ističu pokojnika kao plemića i uglednog čovjeka. za koplje su mu privezali konja. Ipak se ppimjećuju neke razlike među nj. O tome govore i toponimi: Kopljari. a Turci su donijeli svoj luk kružnog oblika. Sergejevski je koplje na stećcima uvrstio u društveno-socijalne ambleme. s lijeve strane.nalaze na scenama lova i turnira. Na sljemenjaJku iz Donj e Zgošće lovac-pješak o pojasu nosi tobolac sa st"ijelama. kakvo vidimo na stećcima u zapadnoj Srbiji. a mnogi 's u i oštećeni. ili su u rukama učesnika u lovu i turniru. a na vrh koplja nj egova sokola'" D.'" Ali je sigurno da su koplja pravljena i u samoj Bosni. Samo u nekoliko. Ubrzo je došlo do savršenijeg luka.pjesmama. Prema Curčiću. u blizini scene turnira. a da su sjeverniji krajevi u tome pogledu bili više upućeni na ugarske radionice. isklesane su i strijele. iz 1240. zupcima i okretaljkom za jače napinjanje llJ'ka ·i tetive. turniru ili lovu. god'82 Koplje sa zastavicom u rukama konjanika. Na tim predstavama se ne zapažaju gotovo nikakvi detalji. npr. Kako se koplja prete2>TIO . primjeraka luk vidimo uz osamljenu ljudsku figuru. Kod većine lukova. Ima ih mnogo manje nego mačeva ili štitova. tetive su mu bile od crijeva ili usukane opute. u ruci konjanika u Boljunima kod Stoca'SJ Jedinstvena je pojava luka u rukama žene.ma. Tako. npr.jevi Bosne kopljima najvIse snabdijevali u Dubrovniku.'88 Lukovi na stećcima su pretežno slabo klesani . rekao bih iznimnih. dok su neki predstavljeni bez strijela. sa kundakom.'86 Pravljen je od drveta.

a Curčić kaže da su kasnij e pravljeni i od željeza. Iz svoje pradomovine oni su donijeli drveni luk i strijele koje su često mazali otrovom.abljaka. luk je bio glavno oruzJe starih Slavena. uglavnom u scenama lova i turnira. Lovac-pješak sa lukom i tobokem II sceni lova na jele na na sljeme njaku iz Donje Zgo šće (sada II Zemaljskom muzeju II Sarajevu).e dstava. relativno. 78. • •• Prema Skrivaniću i Curč i ću. u scenama nalaze se uglavnom na hercegovač kim s tećci ma . Oko polov ine toga broja odnosi se na samostalne predstave. lukovi su se postepeno usavršavali.epi i u Ludmeru ) . u zapadnoj i u centralnoj Bosni.ugić Ba ri kod :l. Zanimljiv je primj erak u Ludmeru . Sa mostalnih pr. u Crnoj Gori . a u i s točnoj Bosni ih gotovo uopšte nema (samo po jedan primjerak u :l. a onda u Boljunima kod Stoca i u :l. Lukovi sa figuram . ukupan broj kreće se oko 100 primjeraka. dok s u ostali lukov·i vezan'i u z fi guralne pred stave. Kako sam već naveo. u Srbiji.Sl. gdje je luk isklesan uz l ežeću figuru'9I U Biskupu kod Konjica lu k se nalazi na štitu. Lukovi su vrlo rijetka pojava u primorskim krajevima. ali o 235 . najviše ima u Popovu polju . što je jedini primjerak luka kao h era idič kog znaka .

pripada plemićima . Nazivali su ga i kijačom (čomagom) . Dolaskom Turaka povećala se upotreba ovoga oružja . a onda i vatreno oružje. pojavljuje na stećcima. U dubrovačkim arhivskim dokumentima se spominje 1448. Radoslav. o kruglastom glavom. koja je kasnije ojačavana želje:mim čavlima sa oveći m glavkama. 'I " N " I . god. 236 .tome ne znamo mnogo. Od XIV v. Izgleda da su lukovi najviše nabavljani iz DubroWlika. Prema Curčiću. koji je bio lukar. Tada su nastali i želj ezni buzdovani ..n Ovaj motiv na stećcima nije bio predme t posebnog proučavanja. možda više onim sitnijim nego krupnijim i da također simbolizira vlast. mačev i i sablje. kao tipično staroslavensko i mnogo korišteno srednjovjekovno oružje. Za lukove na muslimanskim nišanima Curčić kaže da vjerovatno označavaju vrstu čete kojoj je pripadao sahranjeni ratnik.'" Ne treba da nas imenađuje što se luk. pem i buzdovani'9S .r " . je sa Zapada unesen samostrel.'93 A. Njegovu svrhu vidim u težnji da se obilježe pokojnici čiji je društveni ugled zasnova n na uspjesima u rukovanju lukom . Sl. 79. Benac misli da lukovi uz "vojvodske figure" u Radimlji označavaju ratnike. njime se nije samo udaralo po oklopljenom neprijatelju nego i dočekiva l a neprijateljska koplja. iz Fojnice. Mislim da i luk. makar onu nižu ·i tl manjem obimu. koji su nekada imali glavu sa perima. ali se oni ne pojavljuju na stećcima.kraći držak se završavao kvrgom. Kod starih Slavena je buzdovan bio od drveta (Skrivanić ga naziva topuzom) . Motiv buzdovana II ruci na Teslića. kako u ratnim pohodima tako i ti lovu i junačkim igrama ... s lično kopljU. ali se može pretpostaviti da su ih i sami Bosanci pravili. 6-Buzdovan Buzdovan se smatra napadnim udarnim oruzJem za bliska odstojanja. tzv.

zajedno sa št itom . I ovaj motiv na stećcima je malobrojan.'97 * ** G. II Bosni i Hercegovini. u Sarajevu i u Sanskom Mostu i topuz sa gvozdenom glavom 'iz Varvare kod Prozora'" Buzdovan je u srednjem vijeku služio i kao atribut vlasti. D. Bojnu sjekiricu V. u istočnoj Bosni 2.3.k onjice. Sve su to sjekire manjih dimenzija. Da bi porođaj bio bezbolan . Tako ga vidimo u ruci velikog turskog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Skrivaniću.L Po svojim oblicima i drugim okolnostima. žene su pile vodu u kojoj je oprana oštrica sjekire.da atribuira uglednije ljude. Na tu pretpostavku upućuje i okolnost što se u Vrućici kod Teslića nalazi na. Skrivanić je zapazio predstavu buzdovana na freskama iz XIV v.6. Koliko sam mogao ustanoviti. Dodajmo još i podatak da se buzdovan (kijača) nalazi na mnogim muslimanskim nišanima iz XV i XVI v. kao npr. SO I Sjekirica iz okoline Kupresa. približno is toga oblika. Jednu sjekiricu u okolini Kladnja drži ruka do ramena. Sergejevski je pretpostavio da sjelcira na jednome stećku u Ludmeru nije realna predstava predmeta kućne upotrebe.7 (istočna Bosna 3.2. jedva da ga ima više od 10 primjeraka.Na stećci ma se nalazi veoma malen broj buzdovana.soo a jedna iz okoline Nevesinja lebdi iznad glave muške figure.'99 Iako malobrojan. i to u centralnoj Bosni . centralna Bosna .l ). od čega u Bosni . zapadna Bosna . buzdovan na stećcima nije beznačajna pojava. Za njega bi se moglo reći maltene isto što i za koplje i luk . so2 ** Kult sjekirice je poznat još od neolita. u svemu 16 primjeraka. u Hercegovini . a Curčić misli da je ona u Bosni upotrebljavana tek u doba Turaka.SOJ Prema G. a četiri su u rukama figura. nego da ima magičan ka- * 237 . kasnijem obliku stećka i što se radi o predstavi turskog pernog buzdovana'96 Od navedenog broja jedan buzdovan pridržava ruka. koja je upotrebljavana protiv pancir-košulja. koja se nalazj na krstači. a možda i državne fu nkcionere u doba Turaka. ima tordiran držak. u Peći i Lesnovu i na freskama iz XV v. u zapadnoj Bosni . bojnu sjekiru su · poznavali i stari Slaveni.5 i u Crnoj Gori . Spada u naoružanje . u Kaleniću. šIo se neki od nj ih nalaze na krstačama. Curčić naziva baltom. relativno. Zanimljivo je da u scen i mačevanja na Blidinju učestvuju i dvije žene koje drže buzdovane. Svi mediteranski i indoevropski narodi s u je smatrali svetim predmetom.3. a od bosanskih nalaza naveo je zanimljive primjerke iz XV v. Stari Srbi su vjerovali da sjekira može da posluži kao sredstvo protiv zlih demona. mislim da su klesani u vnijeme vladavine Turaka u Bosni. a u Hercegovini . U opasnosti od grada ona se iznosila pred kuću. 7- Sjekirica Skrivanić j e i bojnu sjekiricu uvrstio u udarno oruzJe za manja odstojanja.

Osobito je zanimljiva i važna činjenica da se četverouglasti štitovi (kako oni u obliku pravougaonika tako i oni u obliku trapeza. 80. tj.Motiv sjekiri ce iznad ljuds ke figure sa gore uzdignutim rukama na s te ć­ ku II Hum č anima kod Neves inja.Sl. simbolizira čovjeka 'k oji se naročito istakao u borbi tim oružjem. sli čno kao i buzdovan. . I po teritorijalnom rasprostiranju su ovdje znatne neravnomjernosti. * ** Ova grupa motiva se sastoji od 7 vrsta i oko 40 podvrsta oruzJa. a samostalna koplja isključivo Bosne. Njeno ukupno brojno stanje iznosi nepunih 600 primjeraka. Između llljenih pojedinih vrsta postoje znatne razlike u tome pogledu. a lukovi. ne dostižu ili ne prelaze cifru od 100. rakter. Uočljiva je važna činjenica da su štitovi i štitovi sa mačevima isključivo karakteristika Hercegovine i primorskih krajeva. dotle se buzdovani i sjekirice javljaju u manje od po dvadesetak primjeraka. Dok su štitovi i štitovi sa mačevima zasrupljeni u velikom broju. 238 . pogotovo koplja. da kao i preistorijski apotropain od v raća zlo od ljudi i njihovih kuća 504 Ja mislim da sjekirica na stećcima.

ti četvero ugla sti štitov i su tipi čno bosanski . prije svega. Veći nu ovih vrsta oružja poznavali su stari Slaveni. ali su više nabavljana iz Dubrovnika. kosir. iza toga je znak cipelara. a u konačnoj liniji da su znak vlasti. s lij edeća grupa od pet znakova odnosi se na klesarski zanat. SIMBOLI ZAN IMA NJA Relj efni motivi koji obi lj ežavaju zan imanja pokopan ih ljudi su malobrojni . 239 Ovi motivi su vrlo nejednako raspoređeni i klesani. bilo u lovu ili u igrama.O . makar i one manje i teritorijalno ograničene . a oni četverouglasti. onda nakovanj i čekić . te š tap. bi lo u ratu. plug i š kare. Za sablju . uglomj e r. - Osnovni motivi sjekirice. atributi ljudi koji su se za života isticali u uspješnom rukovan ju !I1jime. zatim če kić.· . knjiga i čaša . dalje cipele. svega neš to preko 100 primjeraka. Pretpostavlja se da su sva ova oružja pravljena u Bosni . Prvih pet vrsta su znakovi zemlj oradnika. Evo vrsta tih motiva: motika. šes tar i visak. ili bez ureza) nalaze maltene isključivo u Hercegovin i. možda bi se mogli smatrati nacionalnim državnim simbolima. luka koji se sa urezom za koplje. U srednjovjekovnoj Bosni su sva ova oružja u veli kom broju korištena ne samo u ratnim akci jama nego i u narodnirn junačkim igrama. kao i u lovu. ali i takvih koji samo simboliziraju zva nje. nakovanj sa čekićem je obilj ežje kovačkog zanata. budući da su karakteristični za Hercegovinu. . Stitovi sa he raidi č kim oznakama su jedna vrsta bosanskohercegovački h polugrbova. buzdovan i sjekiricu se može reć i da pripadaju vremenu turske vladavine u Bosni Hercegovini . srp . oni koji se u istorijskim izvorima nazivaju "scutus bos nensis". mislim da su sve ove vrste. 81. Sl. osobito luk . prvens tveno oni h sitnij-ih . koji je bio njihovo glavno oružje . Iako ima različitih mišljenja O razlozima pojave oruzJa na stećci­ ma. Kotora i Budima. ~ako 'izgleda. dlijeto. Ima motiva koji su rea lna predstava oruđa i a lata. buzdovana su sreć u na s tećci m a. zatim da simboliziraj u te lj ude kao članove plemi ć kih porod ica i rođa čkih plemićkih veza. ali i drugih. a onda tri zadnja znaka koji simboliziraju svešteničko zvanje.

uz ralo . Javlja se samosta lno. ili uz druga poljoprivredna oruđa . koj e su vjerovatno iz XVI . zatim na pl oči Sl. 82. a možda i iz XVII v. 7 primj eraka u okolini Zadra i 5 primjeraka u okolini Trogi ra. I s ti motiv sam našao na više nadgrobnih ploča iz XVII i XVIII v. srp. soS Moti v motike se redovno javlja na tanjim pločama . U je dnome slu čaju. predstavlja he raldi č ki znak na š titu. sa vratom i prošuplj enom glavom.Motiv kosijera na ploči nekropole Biranj kod Sibenik•. evide ntirao sam samo na s tećc im a u sjevernoj Dalmaciji. polumjesec i zvij ezdu u Rogoznici kod Sibenika. u Dalmacij i i Is tri. plug i š kare zanimanja javljaju se ukupno oko 35 Ti simboli puta. bez držalj a. Motika je trouglas tog oblika. . i to 4 primj erka u okolini Sibenika.1- Motika. kroz koju se provlači i nabija drveno držalje . kosir. Tako je motika postavljena na jednoj nadgrobnoj pl oč i kod crkve Gospe od roza r ij a u Pre kom kod Zadra. ze mljoradničkog Predstavu motike. .

Srp je u Bosni predstavljao važno i neophodno poljoprivredno oruđe.sH Uvjeren sam da je upravo ta fresco-scena inspirisala klesara da plug predstavi na stećku. Sibenika i Trogira. u okolini Sibenika.uz crkvu sv. I srp. koji služi za čiš­ ćenje rala od nalijepljene zemlje.. Mislim da je obilježje grobova uglednijih zemljoradnika u našim primorskim. pa nije ni proučavan. Margarite u selu Stinjan kod Pule. Motiv kos ira sam našao na 14 stećaka u okolini Zadra. Jelene u Kastavu. uz polumje- Motiv primitivnog pluga. između ostaloga. našao sam samo na pet sec i zvijezdu. Kosir je i danas vrlo korišteno i skoro nezamjenljivo oruđe u vinogradarstvu i u krajevima sa mnogo bodljikavih biljaka. zapravo ralice. Na sačuvanim freskama u toj crkvi nalazi se i scena oranja sa ovakvim ralom.506 Ovaj motiv do sada nije bio zapažen. stećaka u okolini Sibenika. ogrijebu. linearno. sasvim jednostavno. čiju predstavu susrećemo na vrlo ograničenom broju stećaka u istočnim krajevima Bosne. Kosiru vrlo slična poljoprivredna alatka jeste srp. 241 . posebno pri žetvi žita. prvenstveno vinogradarskim krajevima. Napominjem da sam i na jednoj nadgrobnoj ploči u CI1kvi sv. i kratkog drvenog drška.muškarac pridržava plug 'k oji vuče konj. iz XVII v. na ploči u groblju sela Skrip na otoku te na ploči u crkvi sv. stavljan u kolijevku da dijete očuva od uroka i vještica.. našao sam još jednu sličnu predstavu na stećku u okolini Kupresa. pa nije neobično što se pojavio i na nadgrobnici ma. ali mislim da je tu klesar dao scenu oranja . U jednom slučaju je heraldička oznaka na štitu. zbog čega danas nije sasvim jasna.SlO Jedan primjerak pluga se nalazi na stećku nekropole uz crkvu Velike gospe u selu Srimi.S07 Alatka se sastoji od drvenog drška i lučno povijenog snažnog željeznog sječiva. a još jedan je ranije evidentiran u okolini Cavtata. Uklesan je urezivanjem. Nalazi se u svega 5 primjeraka. Margarite u selu Stinjan. sastoji se od lu č­ no povijenog. Redovno je predstavljen osamljen. U dva slučaja sam našao i ucrtanu spravicu koja sliči lopatici. vidio sam ga na ploči uz crkvu u Donjem Humcu na otoku Braču i na nadgrobnoj ploči kod crkve u selu Sveti Martin kod Omiša. kod Pule. kao i kosir. Stari Srbi su vjerovali da srp ima moć zaštite ljudi od demona. niti mu je posvećena kakva pažnja prilikom proučavanja. samo nešto tanjeg a dužeg željeznog sječiva. pa sam ustanovio da se radi o tzv. vidio uklesanu sličnu ralicu. s kraja XII i početka XIII v. Predstava je oštećena. Isti motiv susrećemo na vremenski nešto kasnijim nadgrobnim pločama u našim primorskim krajevima. Osim navedenih pet primjeraka pluga u okolini Sibenika. ili zajedno sa nekim drugim poljoprivrednim oruđem. sa svrhom da u određenom kraju osigura uspomenu na dobrog i uglednog poljoprivrednika.sos Ni ovaj motiv stećaka do sada nije bio uočen. 509 Ovaj motiv do sada nije interesovao istraživače stećaka. Braču. Između ostaloga. zbog čega je. Mislim da se i ovdje radi o simbolu uglednijih poljoprivredn:ika u našim primorskim krajevima.

u Kiselj ak u . Da se baš radi o klesarskom a latu jas no govori primjerak iz Papratnog. Arles u. kod evesinja. Napominj em da sam takav motiv našao i na dvj ema nadgrobnim pločama u podu crkve Sv. kod Rogatice. kao alatke klesara s te· ćaka. kod Foče. npr. če ki ć nalazi na s tarokršćans kim sarkofazima u Aliscampu . od kojih je jedno u ruci maj· stara. a lij eva dlije to. - nja sa ček i ćem na sletku II Osovi kod Rogatice. i to tako da desna drži če ki ć. a ne one krojačke . se majs tori s tećaka željeli ovje kovj ečiti. s17 Na stećci ma su ustanovljene i dvije predstave uglomjer". m Postoje analogije i izvan naše zemlje.Ovaj motiv do sada nij e bio zapažen. 3 . Sl ! Sve su to plas ti č n e sasvim realne i prepoznatljive predstave SL 83. kod Foče . Motiv škara je ustanovljen samo na jednoj pl oči u Zadru . a druga u okolini Cavtata. jedna u okolini Kupresa. is kl esan je i čekić . U ovom e s lučaju s u prikazane škare kakve se upotrebljavaju za obrezivanje loze i za s ličn e potrebe. kod Pul e. Sl2 Ovaj motiv se s u s reće i na drugim nadgrobnim spomenicima. predstav ljena su i dva dlijeta.S16 a uz šestar se nalazi i predstava viska. u okolini Foče. . i to u okolini Duvna. Tako se. uglomjer. Na već s pomenutom stećku u Papratnom. Na nadgro bnoj ploči u selu Skripu.Sl? treć i u Jošanici. StS Također su ustanovlj ene dvij e predstave šestara. zbog čega mi· li m da se i ovaj motiv može ubroj a ti u simbo le umrlih uglednij ih po· ljoprivrednika. Korčule i Splita. 2- dlijeto. u Arlesu . Motiv nakov· . u č ime Nema sumnj e da su sve to preds tave klesarskog alata. u o kolini Glamoča. Sve u to jasne i plasti čne realne preds tave ček i ća. gdj e su predstavlj ene dvije r uke (bez figure). Predstave če kića ustanovio sam na 6 steća ka.S18 drugi uZa lomu . Cekić. n a otoku Braču. Margari te u S tinjanu. kao i na s taro· francus kim s te1ama (koje neki pripisuju ka tarima ) u Muzeju La Cite II Carcassonnu. Mislim da se i za njega. Navodno se takav motiv nalazi i na s tarijim nadgrobnim ploča ma u okolini Dubrov· ni ka . šesta r i visak Sve su to simboli klesarskog za nata.514 Smatram da je če ki ć na s tećc ima a la tka i s imbol klesara stećaka.Nakovan j sa će m o ček ićem su Us tanovljena s u sam o četir i primjerka motiva nakovnja sa če ki · Jedan od n jih se nalazi u Osovi. uz dvije ru· ke i če ki ć. Vi sak sam našao i na s tarokršća n s kom sarkofagu u Aliscampu . kod Trogira.SIO a če tvrti u Ma rini. može reć i da je na steć ke došao da bi saču vao uspo· menu na pokopane ugledne ratare. kao i za prethodna dva. u o kolini Foče i u Popovu polju . uz motiku. i to obadvij e na stećc i ma u o kolini Kupresa. Javljaju se ukupno 12 puta.

spomeniku koji spada u XV ili u početak XVI v. koje su tehnikom urezivanja u kamen predstavljene 'kao parovi.i. srpa. i to 29 puta kao samostalan motiv. Na ovoj drugoj se ističe jezičac nad r1som. Sličnu predstavu cipele sam vidio i na jednoj nadgrobnoj ploči uz crkvu sv. U Osovi je nakovanj ukrašen spiralnim zavojima. vO Sl. Ustanovljen je na 44 stećka. čekića na laze na stećcima.. ci pela koji sc 5 .$ tap. k" j iga i čaša 243 U odnosu na ostale motive ove grupe. Mislim da nema sumnje da se u ovome slučaj u radi o oznakama cipelarskog zanata. kod Rijeke. 4-Cipe/e Motiv cipela je ustanovljen samo na tri 'n adgrobne ploče u Zadru.koja me pod sjeća na cipelarski nož za sječenje kože. i to jedna cipela u horizontalnoj a druga u kosoj projekcij. . 10 puta uz mušku figuru (redovno u samoj ruci) i 5 puta uz predstavu ruke koja pridržava štap.523 To su starinske. Vj erovatno bi se na nadgrobn im pločama većih primorskih naselja moglo naći još ovakvih predstava.522 znači uobičajenog Mislim da motiv nakovnja sa če kićem na stećcima i starom nišanu da se ovdje radi o grobovima majstora-kovača . Tu je bila samo jedna cipela i uz nju neka sprava . štap je mnogo bolje zastupljen.oblika nakovnja i čekića koji odozgor dodiruje nakovanj. kosijera. 84. šiljaste cipele. Jelene u Kastavu. da se ovaj motiv klesao na nadgrobnicima ljudi koji su bili poznati i cijenjeni kao dobri cipelari. tj. Augustina u Tuluzu. čiji je zanat bio cijenjen kao iklesarski. Motiv nakovnja sa če kiće m sam zabilježio na srcolikom štitu (uz potkovicu i ribu) jedne starofrancuske gotičke krstače u Muzeju sv. Motivi motike. a da je primjerak iz Marine na oštećenoj ploči u grobljanskoj crkvi. i koji se po svoj im svojstvima može smatrati prelaznim oblikom od stećaka ka pravim nišanima. Napominjem da se predstava ovoga motiva u Jošanici nalazi na musli· manskom nišanu sa turbanom.

vodoravan i is te debljine kao i ostali dio š tapa. U nekoliko s lučajeva su urezani. S obzirom na obli k drš ka. a potom malo povijaju prema dolj e. Neki dršci se obratno povijaju . 525 Svi ostali š tapovi imaju držak koii je nešto poviien . U nekoliko primjeraka držak je od sredine blago nagnut na obadvije strane.52' Stap je visok koliko i sama figura . Uz figuru i š tap tu su ptica i nesrazmjerno mala figura konja. postoji ne koliko tipova š tapova. Tako se neki dršci blago uzdižu prema svojim krajevima. inače su plastično predstavljeni. 85. Drugi takav štap se nalazi na stećku uzidanom u crkvu sela Luka. Postoje dva štapa čiji s u dršci sp ira ln o povijeni. a neki ioš i unutra. Najviše (gotovo tri četvrtine ukupnog broja) ovih motiva nalazi se u istočnim krajevima.li sredini su izbočeni. Srbiji i Crnoj Gori. Nema ih u primorju. Jedan od ta dva štapa drži svojom lijevom rukom muška stojeća figura (Visočica u okolini Konjica). u okolini Nevesinja. .Obično su štapovi na stećcima pažljivo crtani i klesani. neš to ih ima u centralnoj i zapadnoj Bosni .Predstava muš ke figure sa šta· pom (uz to još i predstave konja i ptice) na sijemenjaku II Polji cu ( Vi soč i ca planina). II okolini Konjica. slično onima koje često vid imo uz figure rimokatoličkih biskupa na s tarim slikama i skulpturama. U desetak primjeraka držak je prav. zatim se blago Sl. te u zapadnoj Hercegovini i u Imo tskoj krajini. .

OD 245 Tabela XIX - Vrste relj efnog motiva štapa koje stećcima . susrećemo na .

86. kod Konjica. kao polumjesec. uz već s pomenutu na Visočic i. M eđu predstavama š tapova uz ljudsku figuru. 246 . kod Breze. Pril aže se tabela osnovnih tipova š tapova . a ima jedan primj era k čiji držak završava u vidu kružića (Radimlja) . u jednome je držak kao kružni vijenac u vertikalnom položaju. a ima i takvih koji se povijaju prema gore. u kojoj sjedeća fi gura drži š tap '.T. sa spiralnim drškom.povIJaJu prema dolje. knjigu 526 Među predstavam a š ta pa sa rukom (bez fi gure ) i s ti če SI. XIX. U dva primjerka držak je jako povij en prema go re i uspravni dio š tapa se proteže preko samoga drška . a onda prema gore i n a svojim krajevima još i neš to unutra. - Motiv sjedeće ljudske figure sa štapom i knj igom na Hočev i ju sljemenjaku u kod Breze. Ima i drža ka koji se č itavo m svojom dužinom blago lučno povijaju prema dolj e. vrl o je zanim ljiva i predstava na slj emenjaku u H očev iju .

Lištice. gdje osim toga vidimo polumjesec. ja sam o štapovima na steć­ cima rekao da se oni ne mogu pripisati samo djedu ili gostu. Savo je svojim čarobnim štapom izvodio vodu iz kamena.se ona u Baštini. 247 . u obliku s lova T. doznao sam da su u Anadoliji šehovi nosili drvene štapove sa povijenim i na krajevima malo uzdignutim drškom. ženi olakšavao porođaj . oživljavao mrtve. nosili biskupi i opati. god. kakvi se nalaze i na našim stećcima. Renđeo je opisao nekoliko štapova sa s tećaka i pronašao nekoliko analogija štapova koji su na Zapadu od VII do XII v. i štapa na istome spomeniku. kod Foče. bili obične veličine. a 'kod sedmoga je i držak tordiran (Luka kod Nevesinja).j gostu Crkve bosans'ke.535 M. 534 Slično mišljenje ima i M. Jovana i sv. kod Lištice. Josipa u Kotoru nalazi se reljef sv. Imotskog i Travnika).527 Zanimljivo je da šest primjeraka štapova ima tordiran svoj uspravni dio (okolina Trebinja. Naveo je podatak da su ti zapadni štapovi do XI v. 533 Sv. pretvarao gradove u jezera. Renđeo. u blizini scene lova na jelena u Mokrom. s ličme biskupskim i onim viših sveštenika na Zapadu.529 Predstave štapa na stećcima zanimale su nekoliko istraživača umjetnosti stećaka. kod Breze.k njiga "stereotipni atributi sveštenstva" uopšte. polujabuku i dvije ptice.538 Prilikom studijskog putovanja kroz Tursku 1977. i na predstavi štapa u ruci sjedeće figure. mogao imati posrednog utjecaja na crkvene prilike u srednjovjekovnoj Bosni 536 Pi š uć i o novopronađenom natpisu na stećku krst janina Ostoje u Zgunji. reda koji je i . sa spiralno povijenim drškom. nego na civilna lica. nosili kaluđeri reda sv.m J. sunce. "Sv. Vasilija na Istoku. Radojčić 'je u polemici sa Solovjevom istakao da su š tap i .s37 Napominjem da je L. rekao da bi on mogao da bude znak vlasti i časti pokopanoga.528 Stari Srbi su smatrali da je štap znak vlasti. Miletić je ustanovila da su štapove. U crkvi sv. nego svih kaluđera uopšte. a da su od tada postali visoki kao čov­ jek. u Hočev­ Iju.pre· Mileti ć. Kristofor. Karanović zadržao na pojavi štapa u Baštini. a ne samo bogumilskih sveštenika. Tako se najprije M. Nevesinja. uz motive otvorene knjige. gdje se nalazi i natpis u kojem se kaže da je to spomenik gosta Milutina. koji u desnoj ruci drži biskupski štap 539 Jovi kal uđera lsilija . Kao povod i glavni razlog za to svoje stanovište on nalazi u predstavi štapa u ruci ljudske figure iz Humskog. Pri tome je on pomišljao na štap kao simbol velikodostojnika Crkve -bosanske. ili sa nešto povijenim drškom. po njenom mišljenju. Solovjev je štapove na steć­ cima vidio kao atribute maj viših sveštenika Crkve bosanske.inače . koji je rekao da štap nije specifično obilježje bogumilskog dostojanstvenika. slepom davao vid. Antuna Opata. Katić. Vego. Stoca.531 A. zatim pijetla i čaše. ali i na štapove koje su nekada nosili ugledni ljudi u selima Povrbasja 5JO I. Sidak je izrazio misao da se štap na stećcima uopšte ne odnosi na sveštenike. On misli da štapovi na stećcima pripadaju djedu . nego vjerovatno svim sveštenicima Crkve bosanske. kod Skender-Vakufa. Staka se smatrala stalnim atributom sv. o kojima je pisao I. Posebno je zanimljiv jako dugačak štap bez uobičajenog drška koji drži sv. nerotkinji da rodi". povodom nalaza tordiranog štapa u Imotskoj krajini. kod Skender-Vakufa. kod Srebrenice. Save.

SI.Stojeći portret gosta Milutina sa štapom i knjigom na stubu II Humskom kod Foče (sada II vrtu Zemaljskog muzeja II Sarajevu). . 88. .

Radojčića i M. Renđea i mišljenja Sv. Napominjem da je primjerak jz Hočev lja (stećak na kome je sjedeća figura. uz figuru je isklesan štap .krsta u Raškoj Gori. na stubu u Humskom. mislim da dosta opravdanja ima pretpostavka da štapovi na stećc im a simbolizuju bosanskog sveštenika uopšte.'46 U jednome od ostalih s lučajeva . U Hočev iju je to otvorena dosta velika knjiga. za koji je rekao da "mnogo potsjeća na hočeva lj ski relj ef". predstavlja stereotipni atribut sveštenstva. . osim knjige. Motiv knjige je ustanovljen samo na tri stećka. pa i na novijim nadgrobnim spomenicima. uzimajući u obzir rezultate istraživanja M. steć­ Motiv čaše ustanovljen je na 13 Istećaka. naročito na re laciji civilna ili sveš teni čka oznaka. zeno u Veroni. shvatio kao projekcij u čaše.monahu Crkve bosanske. Vego Je rekao da knjiga u r uci gosta Milutina ne mora da znači evanđelj e.. iz XIII v.se služi evanđeljem . Kako je o štapu već bilo govora kao o mogućem atributu svešteničkog zvanja. kod Breze. nego vjerovatno "spise diplomatije" (gost Milutin se bavio i diplomatskim poslovima . da su na romaničkim sarkofazima evanđeli sti predstavljani sa evanđeljem. moja). kod Tuzle). ili nekog drugog velikodostojnika te crkve. pa se može pretpostaviti da se ovdje radi o portretu toga gosta. 249 Motiv čaše nije neobična pojava na starijim. Ali. kod Rogatice). Cašu na štitu vidio sam na nadgrobnoj ploči iz ."" U Humskom stojeća muška figura jednom rukom drži povisoko podignutu knjigu (u drugoj ruci je štap) . . a u jednome je prikazana samo ruka koja drži čašu (Međaš. koji .kod Mostara. Ova ploča bi mogla biti i iz relativno kas nijeg vremena. međutim. izm eđu Prijepolja i Plj evalja. Sv.54' Ovi motivi su ob i čno samostalni . S4 ! Na ploči u Miranju uz knjigu je predstavljena čaša. to su zagovornici teze o pripadnosti stećaka bogumilima i predstavu na stećku iz Hočev lj a objasnili kao predstavu djeda. Na fresci crkve u Davidovici.nap. od kojih na jednome u dva primjerka. koju jednom rukom dodiruje ljudska sjedeća figura. kao i štap. l u centralnoj Bosni i 1 u Dalmaciji. vidi se sveštenik koji u dosta izdignutoj ruci drži knjigu.uz čašu je prikazana knjiga. U jednom slučaju je čaša u ruci sjedeće (?) figure (Banja Stijena. uz sto i štap. Vega. S obzirom na to da s pomenik iz Humskog pripada gostu Milutinu.Smatram da će pitanje štapa na stećcima još biti predmet interesovanja stručnjaka.542 Radojčić je i za knjigu rekao da ne znači ni šta specifično hereti čko. kao i na stećku iz Humskog. Na stećku iz Hočevlja. kod Foče i na ploči u Miranju.S4' Mislim da ima puno razloga da pretpostavimo da knjiga na cima predstavlja evanđelje koje je simbol sveštenič kog poziva .543 M. 5 u istočnOj Bosni . što je oznaka sveštenič­ kog groba . Natpis na tome stubu govori o grobu gosta Milutina. Radojčić je upozorio na sarkofag jednog episkopa u crkvi S. i to na slj emenjaku u Hočeviju. Njih ov geografski raspored je ovakav: 6 primjeraka u Hercegovini. Poznato je. Miletić i I. sa knjigom i štapom) neobično oblikovan i da sam kružno udubljenje na dlanu figure . kalež. moglo bi se pre tpostaviti da i knjiga pripada svešteniku. kod Zadra. <flego da.

čekić. • •• Svi ovdje navedeni simboli zanimanja javljaju se oko 115 puta.547 U grobu ispod stećka Radače Cihorić . izrumno. cipele i čaša na pločama XVII i XVIII v. poput štapa i knjige. Kako smo vidjeli. sa glagoljskim epitafom koji se odnosi na župnika Stipana Dekovića u Muzeju u Poreču. Većina vrsta ovih motiva se nalazi na srednjovjekovnim i kasnijim nadgrobnim spomenicima u našoj i drugim evropskim zemljama (štap i knjiga na romaničkim sarkofazima. s iznimkom srpa. XIX). Radi se ~ oznakama zarumanja koja su u svoje vrijeme bila cijenjena. Upada u oči da se njihov geografski razmještaj uglavnom odnosi na Dalmaciju. Samo se. kada se tiče poljoprivrednih :zanimanja i cipelarstva. U S-rb"iji je nađena nadgrobna ploča iz XIX v. zatim na tri vrste. petnaest vrsta osnovnih motiva ove grupe odnosi se na poljoprivredna zanimanja. reći. jz sela Prnjavora . Zbog toga nas ne treba da iznenađuje njihova pojava na stećcima.'" a taJko isto i u grobu ispod stećka kaznaca Sanka u Biskupu.Polihranije u Veličaruma..XVI v. Impresionira pažnja koja je na taj način odavana svešteničkim ličnostima.epitafu se kaže da je to spomenik jereja Milivoja Antonovića. u Miranju je knjiga do čaše. sa svojih 12 varijanti oblika (tabela br. može se nisu bili zapaženi . simboliziraju sveštenički poziv. koji se nalazi u istočnoj Bosni. Veoma je zanimljivo to što je evidentirano 12 primjeraka znakova klesarskog zanata. visak i nakovanj na starim južnofrancuskim spomenicima. te n a sveštenički poziv. u našem primorju. Osim izvjesnog manjeg broja štapova. te na Bosnu i Hercegovinu. a ako mu pridodamo motive knjige i čaše. neki od ovih bosanskohercegovač kih motiva nalaze u Imotskoj krajini ili u primorju. sa predstavom čaše. a u Raškoj Gori figura u drugoj ruci drži krst. nađena je staklena čaša. U Hočeviju je to sjedeća figura sa štapom i knjigom.zanata . u okolini Trebinja. onda vidimo da simboli svešteručkih zvanja zauzimaju gotovo 50% ukupnog broja svih motiva ove grupe. scena oranja na našim srednjovjekovnim freskama. I na novijoj ploči u Srbiji čaša je vezana za pokopanoga sveštenika.54o Po nekim okolnostima možemo zaključiti da su čaše na našim spomenicima vezane za pokopana sveštena lica. u okolini Konjica. u čemu vidim obilježavanje i isticanje društvene vrijednosti poslova izrade stećaka.). Zbog svega toga mislim da su motivi čaša na steć­ cima predstave crkvenih obrednih kaleža-put ira. u Banji Stijeni je štap u blizini figure.klesarski. tačnije na krajeve istočne Bosne. koji. Ućirilskom . itd.pa samim tim ni proučavani. motivi ove grupe. za koju sam naprijed rekao da se odnosi na nekog crkvenog veHkodostojruka. I po broju ~ po veličini prostora na kojem se nalazi. 250 . ovdje dominira motiv štapa. poljoprivredne alatke. kovački i cipelarski. kada se tiče ostalih vrsta motiva.

U nekim područji­ ma ga. sa rogovima na kojima se vide parošci. Među najljepše primjerke osamljenih jelena spadaju dva iz okoline Kalinov.. Duvna. ali su mnoge sasvim pogođene. nezgrapnih i inače slabo urađenih predstava. Kako će se vidjeti. 1 . a potom u okolini Nevesin ja i Kalinovika. osim toga. pas. Dobija se utisak kao da su ovim motivima majstori poklonili posebnu pažnju. u Srbiji i u primorju. a nikako ga nema oko Lištice. ali je njihova koncentracija na određena područja prilično uočljiva. vrlo rijetko se javlja oko Stoca. lav.550 251 . pa sam ih uvrstio u ostale predstave. a onda j na Kupresu i Blidinju. Kao samostalan motiv (izuzimajući ga u kompozicijama s drugim fi gurainim predstavama). prostire se na širokom području i na lazi se . kao npr. Ljubuškog. Malo ga ima u okolini Kupresa.na svim vrstama oblika stećaka. nalazimo u scenama.ka. prvenstveno motivi štapova. u Popovu polju i u Crnoj Gori. pretežno plasti čno klesanje. ali i urezivanje u kamenu plohu. u centralnoj Bosni. motivi ove vrste su dosta dobro zastupljeni na stećcima. a zas tupljena je i poneka životinja fantastičnog izgleda. Ima dosta rusti čnih. (Uz put napominjem da se jeleni naročito i s ti ču u scenama oko Ljubinja i Kalino vika. i to na najvažnijim mjestima njihovih ploha. zmija i ptica. u Popovu polju. Raspoređeni s u na maltene čitavom teritoriju ovih spomenika.Iako će ovdje navedeni motivi biti predmet daljeg proučavanja. zatim u Popovu polju. Na stećcima se.) U ogromnom broju slučajeva motiv se zaista odnosi na jelena. Ta životi nja je relativno najviše zastupljena. oko Ljubuškog i Lištice. u centralnoj i i stočnOj Bosn. sk ladne inventivne i pune života. Imotskoj krajini. ipak. kao i na Blidinju i u Ziemlju. javlja i manji broj nekih drugih životinja. Postoji šest glavnih životinjskih vrsta. U njihovom klesanju primij enjen je isti tehnički postupak. i to: jelen.lelen Od svih predstava životinja na stećcima jelen se naročito ističe. ali pretežno na sljemenjacima i visokim sanducima. konj. medvjed i vuk. PREDSTAVE ZIVOTINJA Ovdje su tretirane individualne predstave životinja na stećcima. jelen se najviše pojavljuje na stećcima u okolin i Ljubinja (22 puta). ali sve te scene sačinjavaju zasebne grupe motiva. kao što su vepar. Javlja se ukupno u oko 100 primjeraka. mislim da postoji više opravdanih razloga za pretpostavku da svi motivi stećaka ove grupe predstavljaju simbole ondašnjih cijenjenih zanimanja pokopanih lica. u prikazima lova i turnira . kao npr. Mnogi motivi ove grupe javljaju se i kao elementi kompozicija sa ljuds kim i životinjskim predstavama.

. - Motiv jelena pokraj izvora vode na u široj okolini Stoca. SI. stećku uBitunjoj .Motiv s rnc na sljemenjaku na Dugom polju (B Iid inje). 90. 89.Sl. između Tres kavice i Vran-planine.

554 . 89. predstavljena na sljemenjaku nekropole na Dugom polju (Bli· dinje) . - Motiv s tili zovanog jelena na št itu sa skom kod Ljubinja. 91) . U neko liko s lu čajeva je len je predstavljen odmah do izvora vode. 90) i u okolini Kupresa . npr. br. Mlada spna je. npr. Tako se neš to snilizovan jele n na lazi na štitu u Uboskom.Sl.sl. br.SSJ Ponekad je jelen korišten kao heraldič ka oznaka. ma če m u Ubo- 253 U više s lu čajeva su predstavljene košute. a ne jeleni. kod Ljubinja (sl. kod Ljubinja (sl. br.. 9 1. u Bitunj oj.SS 1 Koji put se uz košutu vidi lane.ss .

kod Ljubinja. ponekad je krst ili neki bUjni motiv isklesan u neposrednoj blizini jelena. a u okolini Žablja-ka vidimo luk pokraj jelena. 92.Sl. npr. nekada ona stoj( na leđima ili rogovi ma jelena.556 u Popovu polju. a nekada je u njegovoj neposrednoj blizini. - Motiv jelena sa pticom na hrbatu na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. Više puta je sa jelenom vezana ptica. kao npr. na Kupresu ili Ludmeru.ss7 254 . u Premilovu Polju . kod Trebinja. ili u Domaševu. Ceste su predstave nizova jelena m košuta.ss.

62 J. Tako ga vidimo.. svjedoci smo upotrebe motiva životinja. Tako je on. Sale kaže da se jelen nalazi na kapitelima brojnih romani č kih crkava.. kod ulaza u podzemlje crkve S. 564 I u našim krajevima nalazimo jelena. naročito u scenama lova. kako u mozaiku tako i u slikarstvu i tekstilu kod raznih islamskih naroda od VII v..56 ' Ovaj motiv je često klesan na romaničkim crkvama.. a u tome okviru i jelena. isklesan na naslonu drvene korske klupe u splitskoj katedrali.'.SI.'..s Đ. Basler kaže da je jelen kao elemenat u rimskoj epohi zadržanog Orfejevog kulta. nim spomenic ima. nađen na 1l10zaici ma i nadgrobnim spo· menicima u ne kim našim kraj evima . Napomenimo i to da se niz od pet gazela nalazi na nadgrobnim stelama iz Mikene. 255 . na nadgrobnoj ploč i gotičke crkve S. SćO I pored opšteg islamskog stanovišta da se u umjetnosti ne upotrebljavaju figuralne predstave. uz ostale živo· tinje.'. krstionicama i zidovima romaničkih crkava u nekim kraj evima Austrije i Njemačke. pa dalje. .npr. 93.o. Tako ga nalazimo na rimskim cipusima. - Predstava niza jelena sa pticama na lu·batima na sanduku II Uboskom kod Ljubinja. Zeno u Veroni i na fa sadi crkve S. Ma· ria Novella u Firenci. illi i inače. tako. Michele u Paviji. * ** Kao likovni motiv jelen je dosta kori šte n u raznim zemljama i vreo menima.63 Vidimo ga i na nadgrobnim srednjovjekov.' Isti autor nalazi jelena na por· talima. npr.

Dijana. tako duša moja traži te. u Makedoniji (XV V. n e ide u prilog treLiranja ovoga motiva kao predstave kultme životinje. Wi lkeu. zbog čega njegova pojava na s teć­ cima. a prema ostacima nekih narodnih ob iča­ ja. jelen je na stećcima naj češće klesan u neposrednoj blizini lovca. U svijesti naših naroda jelen je < uvijek smatran izvanredno privlačnom i lijepom životinjom s kojom se upoređuju lij epi. proizlazi da usamlj en jelen simbolizira dušu umrloga pravednoga kršćanina. Tako je jelen žrtvovan starogrčkim božanstvima lova . može se reći da je taj kult i u na§im krajevima sve donedavno bio zastupljen.57~. jer je i sjekira bila jedan od simbola božans tva mjeseca 573 S. ili u blizini samoga luka sa strijelom. Osim toga. a može se govoriti i o jelenu kao dekorativnom motivu.569 a D. Prema psalmu 42 Psaltira koji glasi: "Kao što košuta traži potoke.575 I okolnost da se na s tećci ma ne predstavljaju samo jeleni n ego i košute. Kaže da se jelen Illala:ci na kavkaskim bronzanim sjekirama. Srejović misli da su naši narodi još u XIV v. koji je u našoj narodnoj umjetnosti čes to korišten. pa i lanad. vidi se da je božanstvo jelena bilo poznato u jugoistočnoj Evropi još prije dolaska Kel ta. postsasanidskim čašama u Srbiji. vjerovali u neko božanstvo u obliku jelena koje gospodari dušama umrlih. 57 l Cesto se jelenu pridaje značenje predvodnika ili prenosnika duša na putu za drugi svije t. U našoj narodnoj književnosti se na jednome mjestu ovako kaže : "Zaigra se mlada niz svatove. mogao umati vel'iku ulogu u mrtvačkom ritualu. psa. Međutim .567 Kao sveta životinja jelen je poznat u Maloj Aziji još od druge polovine trećeg milenija. ali je ta simbohičnost u doba s tećaka bila već zaboravljena. vidimo ga na štitu kao heraldičku oznaku. kao božanstvom podzemlja iz indoevropskih bajki. jer se kaže "Sam Kris t je jelen među jelenima". kano jelen od godine dana" .568 Kaže se da je jelen još u predistoriji simbolizirao besmrtnost ljudske duše.Arternidi i Apolonu. bio vezan za posmrtni kult. U etrurskoj umjetnosti se jelen javlja kao simbol mjeseca. S. Zečević kaže da je jelen. Kuli ši ć navodi kako je ustanovljeno 'postojanje kulta jelena na balkanskom području još u preistorijskim kulturama. Prema arheološkim nalazima. po mome m išljenju. jelen je kao likovni motiv u starokršćanskom periodu.)566 i na tzv. Sve te okolnosti upućuju na mogućnos t objašnjenja toga motJ:iva na stećci ma kao realne predstave. kao i u ranom srednjem vijeku. jelen je u savezu sa mjesecom. što se posebno odnosi na žene. kao htonska životinja. a važnu ulogu je imao i u Dionizovom kultu. bože". analogno vjerovanjima evropskih Illaroda u preclistoriji .Nala:cimo ga na dubo reznim vratima manastirske crkve u Treskavcu. gizdavi J ponosni ljudi. sv . i u našem srednjem vijeku. ima više karakter rea lne predstave. Ponekad se čak identific ira sa samim Kristom. Grci su ga žrtvovali Arternidi.ima (Artemida. Nešto kasnije je jelen dovođen u vezu sa mjesecom i podzemnim svijetom.572 Po G.570 U kršćanstvu jelen simbolizira dušu. S73. pa i pripitomlj enih. Apolo n. koje se upotrebljavaju u crkvenim obredima. a onda i sa pojedinim božanstvima i svetitelj. vezane za lov i društveni ugled brojnih članova feudalnih porodica. Đorđe). sokola. 256 . U srednjovjekovnoj Bosni je bilo dosta jelena. Kako izgleda. imao vrijednost istaknutog simbola čovj e kove duše.

II Selinama kod Gruda 57• U okolini Sibenika sam našao konja na š titu 577 U ovaj broj s u uračunata i dva neobična.Motiv krilatog konja (opasanog zmajem) na s ij emenjaku na Dugom Polju (Blidinje). npr. čovjekom . naro či to II scenama lova na jelena. izm e đu Treskavice i Vran planine. 257 . nema više od petnaestak. Jedan od njih se nalazi II Va rošištu . 94.2. koj e sigurno možemo prepoznati. Ne ki od tih primjeraka predstavljaju osedlane i opremljene . sasvim originalna slu čaja. od čega II zapadnoj Bosni .konj e. predstava samostalnog. II okolini Duvna. 580 Samostalnoj i osamljenoj predstavi konja sasvim je bliska predstava konja sa jahačem.2. zapadnoj Hercegovini . Takvih motJiva. zatim II raznovrsnim scenama. centralnoj Bosni 3.3 i u Dalmaciji . kod Roga tice.1. kakvih motiva na stećcima ima preko 50 primjeraka.578 a drugi na Dugom polju. osamljenog konja je rij e tka pojava. istočnoj Bosni . .2-Konj Za razliku od dosta velikog broja predstava konja u zajednici sa koji ga jaše ili vodi. Sl.579 Slj emenjak sa predstavom konja u Kupresu u narodu je poznat :k ao spomenik junaka iz narodnih pjesama Alije Đerzeleza. i s točnoj Hercegovini .4. za koje bi se moglo reći da su predstave krilatih konja.

. konj je u srednjovjekovnoj Bosni u mnogim životnim situacijama bjo neophodan i cijenjen čovjekov pratilac. neranjivost . poput grč kog anti č kog Pegaza. tzv. 3-Pas Iako se pas često javlja u raznovrsnim scenama. Mislim da se pojava konja na stećcima. sli čno objašnjavanju jele na. I za tursko doba u Bosni i Hercegovini može se to isto reći. isklesan je portret po kojnika. takvog konja je imao voj voda Mom č ilo (prva polovina XIV v.ss3 Na nadgrobnoj steli . Dobar konj .čkih odreda. pridaju natprirodne osobine: munjevita brzina. najVIse u scena· ma lova na jelena. Poznat je. ZoHo na srebrnozlatnom relikvijaru u Zadru (XIV v. Poznat je konj krilaš ni vi lenjak iz naših narodruh pj esama.iz XVI v. koji se kao ugledan čovjek za života osobito isticao s konjem u vojnim pohodima .SS< Sasvim je vjerovatno da i predstave osedlanih osamljenih konja na stećcima evociraju uspomenu na njihove prerrunul e gos podare. . vidimo krilatog konja. V. veliki značaj turski h konjan. a ispod njega je predstava nj egovog osedlanog konja.im spomenicima.Klesarski postupak kod izrade ovih motiva bio je nejednak. ali i kao osamlj ena pojava. nekada zvani Jabučilo. u Milie ima..sss Po narodnom predanju. Curč i ć misli da bi takav konj mogao obi lježavati grob nekog legendarnog junaka. na gotičkim zapadnoevropskim tapiserijama. Otuda i pojava motiva konja na muslimanskim nišanima.SSl Pos toj i običaj da se u pogrebu nekog uglednika. još sigurnij e nego pojava jelena. Možemo ga vidjeti na starokrš ćansk.) . Evidentirano je svega II primjeraka motiva samog psa. kome se. konj na nadgrobnim spomenicima. ili konja koji . može objašnjavati kao obi lj ežj e trajne uspomene na sahranjenog. vjerna i in teligentna životinja. posebno vojruka i ratnika. do kojih je feuda lac. akindžija. neodoljiva sila. sa mačem u des noj ruci. a potom j na vepra. Zbog toga je razumljivo š to se konj predstavlja na nadgrobnim spomenicima.81 Prema mišljenjima nekih etnologa . on se kao samos talan motiv dos ta rijetko susreće na stećcima.i to po jedan primjerak u okolini Sarajeva. kao i na raznim s pomenicima i predmetima islamske umjetnosti. itd .). najvi še u vezi sa lovom i junačkim igrama . Kao poslušna. npr. Citlu ka. megdanu ili u lovu. sli č nog onima na s tećcima u Varošiš tu i na Blidinju . • •• Kao likovni motiv konj je kod svih naroda i u svim vremenima obilno predstavljan . pre ds tavlja nosioca duša . I sveci se često prikazuju na konjjma. na području s tare Raške. npr. u Makedoniji. pretežno pažljiv i kvalitetan. sv. vodi nj egov osedlan konj. Na duboreznim vratima manas tira Tres ke. i inače dobro stojeći čovjek veoma držao. nisu se mogle ni zamisliti bez dobrog konja i junačke opreme . sjajna konjska oprema bili su ne samo potreba nego i znak druš tve nog ugleda . 258 . Junač ke igre. Motivi su redovno plastično predstavljeni .s u učestvovali u megdanima. na romaničkim i got i č k'im crkvenim fasadama .

doduše. napominjem da Vl.586 Jedan pas u Žepi.Tad zavrišta de vet dobrih konja i zalaja devet ljutih lava .Predstava psa na sljemenjaku II GVOZDU kod Kalinovika. Pošto mi izgledaju najsI. . U vezi s tim. u okolini Rogatice.. . smatra psom. ima neobično stilizovanu glavu. koji trči. Trebinja . ja sam ih tamo i uvrstio. Stoca. zbog toga što se u našim narodnim pjesmama pas ponekad naziva lavom (... otvorenih ralja i isplaženog jezika i sa Sl. kod Stoca. za koju se i u natpisu toga spomenika kaže da je lav (A VREBA LAV . To j e vrlo vjerna i lijepa figura psa . Palavestra životinj u na stećku Radivoja Vlatkovića u Opli čićima. a tri u okolini Kalinov.Gacka. ). 95. Postoji.. za koje neki kažu da su psi.ika . Žabljaka. ") . a neki da su lavova. dva primjerka su ustanovljena u okolini Rogatice. sa izdignutom glavom.čniji lavovima. sličnu ptičjoj . još nekoliko primjeraka koji su nejasni " sporni. .587 Jedan od tri primjerka i z okoline Kalinovika je na nekropoli "li Gornjim Barama.

osamlj eni pS<i se nalaze skoro is klju čivo na području Bosne i Hercegovi ne. Ovaj motiv na stećcima obilj ežava grob čovjeka za koga je. centralna Bosna .3.'90 Taj motiv se nalazi i na nadgrobnim spomenicima. 597 U Trstenom.3. Kako se ova životinja na stećcima naj češće pojavljuj e u planinskim krajevima i u vezi sa jelenom . Javlj a se 38 puta. s ljčno jelenima i pticama.bio zaš titnik života l i ·imanja. pognute glave. a isto tako.iše II okolini Stoca (6 puta) . nalazi se na štitu u Gvoznom. samo u normalnom stavu. . Kako vidimo. osim toga. j to uglavnom u planin skim. otvorenih u s ta. dok je bio živ. u okolini Ljubinja . a u Opličićima ga vidimo uz srnu i p sa. najv. sa raz vijenim grudima i također gore i naprijed zavi jeruim repom (sl. samo vjše stilizovan.ij etka poj ava na stećci ma. Maria Novella u Firenci . U jednome slučaju je to snažna životinja. Brojno stanje u ostalim područjima je s lij edeće: zapadna HercegoVlina . U nekoliko .l . Dubrovačko primorj e . s lučajeva nij e ·samostalna pojava .SOl Pse nalazimo i na muslimanskim nišanima XV .ini. drugi put u zaj ednici sa is tim takvim zelembaćem. a ni y. r elativno. Crna Gora . kod Dubrovnika. 95) 589 Zanimljivo je da se i p si. u Bosni i Hercegov.4. kod Stoca i u Trebečaj u . s točars kim predj elima. s točna Bosna . a i u drugome s lučaju je s li čna figura. u okolini Nikšića i Cavtata.5. lav bori sa zmajem u tri maha 5 " U tri s lučaja ruka zabija mač u ralje razjarenog lava . postoje još 22 scene u koj ima su preds tavljeni i psi. Basler ih je evidentirao na benediktin skim crkvama u nekim ·krajevima Austrije i Njemačke.dugačkim gore zavinutim i zakovrčenim repom.i sokolom. SS8 Druga dva primj erka su u Gvoznu. npr. Tako se u Brotnjicama (Konavli) i Uboskom. na rimskim cipusima i na s tarokršća n s kim sarkofazima 591 Motiv p sa se n a lazi i na nadgrobnim pločama go tičke cr. tako npr.2. Ni lov na divljač se nije mogao zamisli bi bez dobrih pasa .i XVI v. br. kod Trnova. od toga 20 puta u is točnoj Hercegovini. jedanput lav predstavlj en zajedno s a konjem i nekom životinjom s l ičnom krllpnom ze l embaću . gdj e. isplaženog jezika i gore i naprjjed zavijenog repa. Stanovnik plaruine i s točar u srednjovje kovnoj Bos ni nije mogao opstati bez p sa koji ga je ču vao i š titio od mnogih opasnosti. u koloni .593 Pas je veoma vjerna ·i korisna živo tinja. kod Ljubinja 598 260 . izvjestan pas značio veoma mnogo .u Vranjskoj . a u lovu njegova "desna ruka" .'9S U Donjoj Zgošći i u Boljunima lav je svezan za stabl0 5 % U Boljun ima je. lav je na š titu. ponekad prikazuju u nizu. kod Kalinovika i u Uboskom. Đ. U tome pogledu se -ističe podru čj e Kall inovika. 4-Lav Motiv lava nije čes ta . Srbij a . osim ovih . mislim da nema sumnj e da se radi o realnoj predstavi.kve S. **• Pse kao likovne motive možemo naći na romaničkim arhitektonskim objektima u evropskim zemlj a ma. Nekuku. kod Bileće .

ali treba reći da . Nije čudo ako su se neki i s traživači s teća ka u tome pogledu . Wenzel.. 96. jedna od njih odveć stilizovana (Gabrili. kod Cavtata). obično kitnjastog razvedenog završetka. M. snažna prsa. npr. npr.Sl.je moguće da i neke od već naprij ed navedenih predstava pasa pripadaju grupi lavova .Lav u borbi sa zmajem na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. kao da ih uopš te nije zapazila 599 Većina preds tava ove grupe je uveliko s li čna lavovima . sa isplaženim jezikom. jer je.teško snalazili. naznačena griva.povelika glava. pandže na noga- . 261 U navedenom broju nalaze se 2-3 primjerka za koja se ne može sasvim sigurno tvrditi da su to predstave lavova. a druge s l iče predstavama pasa . gore i naprujed zavijena repina.. . ništa ne ·k aže o motivima lavova.

uT rebeča ju SI.Sl. Svojim izgledom se neš to razlikuju primje rci iz Boljuna i Opli č i ća."" 262 . ili od već kitnjas t rep. u okolini (:a plj ine (G rub ačev lav). 98. Razlikuju se i primj erc i II okolini U štice. ma . Ruka zabada m ač u ra lj e lava na sandu ku kod Trnova. koji imaju i li neobično veliku grivu . u Moti v lava (sa srnom i psom) na sandu ku sa pos toljem Opli č i ć im a. koji s u mršavi i sa vrlo rij e tko m gri vom. 97 .

. koriš teni su životinj s ki motivi. * ** Na s tarokršća n sk im s pomentc tma često su ko ri š tene preds tave živo tinja . sve do početka romanike. 60t U ranom srednjem vij eku.Sl. iz XIII v. na kojemu je prikazana borba dvaju lavova sa zmajevima. prikazan j e vladar na konju kako svladava lava . uz ostale životinje.603 Lavove. u romaničkom bestijariju.602 U umj etnosti is lamskih naroda. posebno kod Perzijanaca j Seldžuka. Ispod usp ra vne figure Kri s ta na južnom dovratniku crkve sv . ali kada se bori sa zmaje m ili zm ijom da simbolizira paklene napasti. iz XIV v. Andrije u Barletti (XIII v. vidimo na moza ic ima sale Ruđera II dvorca u Palermu."'" U Ferari sam vidio grb j ednog kastela. Truhelka kaže da je lav na s tarokršća n­ s kim sa rkofazima počesto predstavljan ka ko lovi druge zvi jeri i da u tak vim s lučaj evi ma nema s imboli čno značenje. 263 . a m eđu njima i lav . međutim.. Na seldžučkom dvorcu u Ko nji. 98a. on j e važan elemenat. C. iz XII v.) nalaze se dvije živo~inje od kojih je jedna lav (oštećeno) . izgleda da je lav rijetko kada poslužio kao likovni motiv. na s te ć ku II Motiv lava ( ?) Bareviš tu kod Lištice.

zavinuta i razgranata repina.). postoji preds tava lava. nalazi se lav sa vrlo razgranatim repom i pandžama na noga ma. Na Radovanovom porta lu u Trogiru vidimo i scenu u koj oj lav. Kako se na nišanu Mahmuta Brankov i ća.6!1 I. god. pa misli da pripada Hercegu Stjepanu Vukči ću.ić kaže da je lav čes ta pojava na nekim s kulpturama iz centralnih i jugozapadnih kra jeva naše zemlje.isklesan lav koji progoni neku manju životinju (vjerovatno janje)'o. sa otvorenim raljama.). oko 1440. g.ima lav se najčešće javlja kao h e raldi čka oznaka. datiranom u XI v. oč ito je da narodno predanj e koj e govori da Ma hmut po tj eče jz srpske despots ke kuće Branko vi ća ima svoje opravdanje..iz okoline Rogatice (sada u Zemalj skom muze ju u Saraj evu). imaju takve lavove na svojim pečati ma.609 I. Lav iz Predjela. Radoslava i Os toje Dragi š ića-Kosača. g. kod Kotora. kće rkom kneza Lazara. Herceg Stjepan Vukči ć-Kosača kćerkom Balše III. 61J Zanimljivo je š to se i na dukatu poslj ednj eg bosanskog kralj a Stjepana Toma ševića na lalJi reljef lava' lS To se može objasniti o ko lnošću da je Stjepan Tomašev i ć bio oženjen Ma rom . g.OOJ Na reljefima ruševina kas noanti čke bazH1ke u Zenici nađene su d vije preds tave lava . .Bezbrojni su primj eri predstava lavova u našim krajevima. Tako ga vidimo na pečat ima srpskih despota Vuka (1387. h ercega splits kog. I na fragmentu iz Prevlake . Anđelić pronašao grb na kamenoj kruni jedne cis terne u Dubrovniku koji iznad š tita i kacige ima lik prednj eg dij ela robustnog lava. kod Foče: nađe n je reljef lava. Veliki vojvoda Sandalj Hrani ć-Kosača bio je oženjen Jelenom . u jednom od ta dva slučaja lav se bori sa zmij om. Nikolaje".1J Lav je heraldi čka oznaka i bo sanskohercegovačke velikaške porodice Hra ni ća­ -Kosača . uz ruku sa ma čem. Slič na ovim je i preds tava lava (isplažen je21ik. u Rij eoi dubrovač­ koj. spada u ovaj drugi tip. god · l4 I n a pečatu Hercega Stjepana se nalazi takav lav. kćer­ kom pokojnog srpskog despota Lazara i despotice Jelene Brankov ić . sa repom zavitlan im iznad tijela. č ije šape drže zastavu. udovicom Đurđa Stracim. koja je još sličnija onim na našim s tećcima . napada na zmaja koji se još opire' lO Sli čne predstave se nalaze i na ul om ku s Lokruma. iz 1404. 606 Vrlo slič na preds tava se nalazi i na ciborij u u Ulcinju (danas u Narodnom muzeju u Beogradu ) . Takav lav je i na ciborij u iz Komolea. koj a je iz roda Bra nkovića a sin mu Vladislav Anom Kanta kuzen.OO8 I u nedavno nađenim os tacima s tarobosanske bazilike u Predj elu. samo bez zadnj eg dij ela tij ela. Zbog toga se lav nala"i na peča tu knezova braće Stjepana. š to se može objasniti i rodbinskim vezama sa Brankov i ć ima. kao i na š kropionici iste crkve. I na štitu Hrvoj a Vukčića.6!S Pretpostavlja se da je j grb Sandalja Hrani ća-Kosače bio istI takav' l6 Nedavno je P. jedna prednja noga malo podignuta ) nalazi se na južnom nadvratniku katedrale u Splitu. po njenom mišljenju . Na prostoru od Zadra do Bojane lavovi su pPikazani na dva nači na : l ežeć i sa podvije nim repom i u skoku. a i njegovi sinovi Vladislav i Vlatko. nalazi preds tava lava . što se m ože vidjeti na iluminacij'i Hrvojevog glagoljskog misala .) i Lazara Brankovi ća (1457. Osim toga. Na ciboriju uzidanom u vrata sakristije katedrale u Kotoru. Petricioli kaže da se motiv lava u borbi sa ostalim životinjama Hi sa plijenom koji mrcvari čes to javlja u dalmatinskom rOmani č kom kipars tvu · l2 U našim krajev. kao i unuk mu Balša. rođakom despotice Jer ine Brankov ić. nalazi se .rovi ća-Bal š i ća. lav se nalazi ·i na mramor- 264 . Đurđa (1445 .

javljaju na s tećcima . Evidentirano je ukup- . knezovi Radoslav i Radivoje. Vranjska) .ima Bosne. I za tri predstave lava i životinje slične zmaju (gušteru-zelembaću) u Boljunima moglo bi se to isto reći. iz kraja oko Rogatice. ima gotovo potpuno jednako klesan i ukrašen stećak ~nišan) kao i Mahmut. svi ostali primjerci lavova na stećci ma. Taj je kraj . kakvu je misao jednom saopštio C. u svrhu njihovog korištenja u lovu na opasne divlje zvijeri. spominju i bosanski kršćans ki feudaloi BrankovićJ. sa druge strane Drine.nim nadgrobnim pločama kraljevske kapele u Bobovcu. koji su vjerovatno bliski rođaci Mahmutovi. č ini se da imaju drugačije značenje. izgledaju dosta jadno i obesnaženo. Gvozno).istorijskim izvorima XV v. koja je najprije mogla doć i utjecajem i ugledanjem na takve slične motive iz repertoara kamene plastike romanič­ koga stila u našem primorju. koje pripisujem majstoru Grubaču. naime. I lavovi u Boljunima i Opli č ićima. koji su uvezeni kao nijetk-i pokloni uglednim bosanskim feudakima.kao da je klesar htio da kaže kako je pokojnik uspio da se za života odrve svim napastima. Među bim. sa "paklenim napastima" koje ga snalaze.odakle je i Mahmut Branković. dvorjanika kralja Tvrtka I. U vezi s tim. . I pojava lava na stećcima u okolini Krupnja ima svoje razloge. kao i njihovih rođaka .619 Dodajmo još da lav sa razigranim repom zauzima mjesto i na grbu Zane de Zaninusa.članova porodice Brankovi ća. Nekuk. Truhelka. iz XIV v. ostao u sastavu despotovine Đurđa Brankovića. Oni s u veoma slični nappijed navedenim heraIdič kim simbolima. i kao takvi više ne predstavljaju ozbiljne opasnosti za čovjeka . S-Zmija 265 I ovaj motiv pe spada u one koji se često. opravdano se može pretpostavibi da su njih dvojica također bliski rođaci . njih više od tri četvrt in e ukupnog broja. Po svom ukupnom broju je najbliži motivu lava. čiji najugledniji č lanovi Jmaju takvog lava na svoj im grbovima. treba reći da se u . najvjerovatnije je da su na stećke stigli sa ciljem da obilježe grobove koji pripadaju dstaknutijim č lanovima te feudalne porodice. ali će to prije biti ipak lavovi koji su ukroćeni i onemogućeni u svom djelovanju. i nakon smrti despota Stefana.620 • •• Mislim da pojavu relj efnih moti1{a lava u borbi sa zmajem na steć­ cima u Uboskom i Brotnjicama treba shvatiti kao starokršćansku a legoriju borbe dobra d zla. Njima su bliske i tri predstave zabijanja mača u ralj e lava (Trebečaj." ! Pošto i vojvoda Radivoje Oprašić . Ubosko. kao elemenat ikonografske kompozicije. kada je Mačva pripala Ugarskoj. dobrog kršća nina . odnosno o području oblasti Kosača.'22 Odatle nije daleko Dragaljevac. što nesumnjivo govori o simbolu grba. zbog toga što se one ne razlikuju mnogo od prvih dvjju . te na njemu identičan reljef lava. gdje se također nalazi stećak sa predstavom lava. Kako se radi uglavnom o jugoistočnim krajev. Dva slučaja lavova privezanih za stabla možda predstavljaju pripitomljene leoparde. Mislim da one simboliziraju dire ktnu borbu čovjeka. kao i na grbu dubrovačke porodice Pečenića. Tni primjerka od tih lavova su isklesana na štitovima (Trsteno .

..os- . _ 100>. Sl. Prema svom izgl edu. sve ove zmije mogli bismo podij eli ti na obi čne ili nešto st ilizovane i na zmajeve.. 100. a u jednom drugom če tiri zm Ij e na istome s pomeniku) . - Predstava konjanika koji kopljem napada zmaja koji II ie već uh va tio ruku žene na sanduku II Poljicu ( Vi soč i ca olanina ). 99. okolini Konjica. - !Predstava zmaj a koji duku II h oće da proždere jare na san· Vlahovićima kod Ljubinja. Sest pri- Sl.no 38 m otiva zmija (u jednom s lu čaju su dvije.

1. Makarsko primorje .I . a u šest s lučaj eva su predstavlj ena po dva zmaja kako se prepliću. - Moti v dva- ju prepl etenih zmaje. Dubrovač k o primorje .3. u druga tri on je upravo svojim raljama uhvatio čovje ka . 101. U tri s lučaja se zmaj bor i sa lavom.4. Crna Gora 1. zapadna Hercegovina .o a na sljemenjaku II Hodovu kod Stoca. U Srbiji nema ovoga motiva. 267 Teritonijaini raspored stećaka sa reljefnim motivom zmije izgleda ovako: cen tralna Bosna . go tovo polovina ukupnog broja otpada na istoč nu Hercegovinu.l . Kako vidimo. Imotska krajina . Ovdje nisam ubrojao dvije zmije na muslimanskim nišani ma iz XV v. istoč na Hercegovina .5. . mjeraka zmajeva veoma sliče krupnim zelembaćima.17. sa krilima i raZJigranim repovima. odnosno živinče. i stočna Bosna . zapadna Bos na .SI. a ostali su pravi zmajevi.5.

gdje zmij a obavij a kPila tog konj a 627 Osobito su zanimljivi p r imj erci p red stava dvaju zmajeva koji se s i m etri čn o prepHću . sa glava ma kao u konj a li sa krilcima. p r imj erak u Dugom polju . Jedna ta kva stilizacija je uHodovu. isklesana je pažljivo. a i zagonetan. i spod Vran-plan ine (Blidinj e) . . \02. SI. u okolini Konjica. glava koze (jareta) već je u r aljama b ij esnog zmaja. - zmaja (uz konj a i lava) na sanduku sa postoljem u Bolj unima Grubačevog Predstava kod Stoca.Većina zmija.b" . kod Ljubi nja. i mpresivno djeluju primje rci zmajeva sa žrtvom u razjaplj enim r alj a ma.b25 Zan imlji ve su stilizovane zmij e u formi "pereca" na sandu k u u Bistrini. a na Vi s očiei planini .blJ u Vlahov i ć im a. či j e je klesanje zah t ij evalo dosta vještine. zmaj upravo h vata glavu žene. posebno zmajeva. konj a ni k s koplj em nava lj uj e n a zm aja k oj i je već zgrabio desnu ruku žene. u Dub ro·· vačkom pr imorj u. kod Ka linovika."6 Sasvim je neobiča n . Veoma . U Gvozn u.

' o primjercima borbe zmaja sa lavom bilo je riječi naprijed.kod Stoca. peta je u Slivnu Ravnom.ije zmije. Napominjem da . kao predstavu biblijske legende o profetu Jonasu. * ** žević 269 Zmije i zmajevi su poznati simboli paganske mitologije. Knekaže da se zmija nalazi na neolitskim nadgrobnim spomenicima. Analogno tome. na Jonasovom sarkofagu u Lateranskom muzeju u Rimu .'JO dok sam šestu pribilježio . u široj okolini Stoca. vidio sam scenu borbe konja (?) sa zmijom'36 U Naroni je nađen antički kameni s pomenik na kome su isklesane dv. i ostale zmajeve . a isti prikaz se nala~i . u Austl1iji . u Dubrovačkom primorju. snažnim 'n ogama. S. u okolini Capljine. Na freskama rimskih katakombi susrećemo morsku neman-zmaja kako guta čovj eka.guštere zelembaće u Boljunima možemo pripisati Grubaču.jz literature. također u široj okolini Stoca. treća u Glumuni.'30 Iznad lijevog portala romani čke katedrale u Ferrari isklesana su dva zmaja koja se prepliću. - Zmija i zmajevi kao relj efni motivi s tećaka.637 Zmija je korištena kao likovni motiv i u starokršćanskoj umjetnosti.'" SI.'29 četvrta u Brštanici."" Na štitu u Franj evačkom samostanu u Schwatzu. s e zmaj li Makarskoj nalazi na štitu. zabilježio sam predstavu zmije koja hoće da . vidimo da je to klesao kovač Grubač.635 Na jednoj etrurskoj steti iz IV v. Na novcu je prikazan Konstantin II na konju kako gazi zmaja.'lS a druga u Podgrad inju. gdje izgleda kao da se zmaj u obliku velikog zelembaća sprema za borbu sa lavom . a bez krila je.'3' Konstantin je naslikan kako gazi zmaja i baca ga u ponor. u tekstu koji se odnosi na lava. prepletenim repom i 63 plamenim jezikom.633 U toj sceni zmaj ima relaNvno velike noge i prepleten rep. sa I k rilima. na sarkofazima ranog bronzanog doba i na urnama stanih Grka i Slavena .'31 Ipak je najljepše i naj-inventivnije isklesan zmaj pa sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). Velik je kao i lav. Tim pnimjereima bi se mogao dodati i jedan iz Boljuna. 103. Po natpisu koji se tu nalazi.

a predstava zmaja je ustanov· ljena i na zvonu sa Bobovca. kod Tuzi. na grbu dubrovačke porodice Basegli (porijeklom iz Huma) vidimo zma· ja. koja podsjećaju na s tećke. kako obične tako i prepletene.."7 Zmiju nalazimo na grbovima. na grb u omiške porodice Dešković. Stari Grci su vjerovaH da duša kralja Erehteja boravi u zmiji koja se čuvala 270 .dobrog pa· stira.). nađeni su na kraljevskim nadgrobnim pločama u Bobovcu.'" Prepletene zmije. Jedan kamen sa dva stilizovana zmaja. god. a malo potom ustanovio da je to primjerak romaručke kamene plastike iz Wiirttemberga"" Na južnoj fasadi crkve S. našao sam u Zemaljskom muzeju u Stuttgartu.. u funkcij i nosača grba.korišten i na duboreznim proizvodima u Bosn i. zatim na zabaru .650 Zmajeve. kod porodice Vrš inić. vidimo i na duboreznim vratima manastira Slepča i Treskavca.646 Motiv zmije se nalazi i na brojnim raznovrsnim spomenicima u našim krajevima. baš kao na stećcima. Arhanđela. iz 1600." 9 Zmija je često prikazivana i u duborezu .proguta dijete "" Rekli su mi da je to grb italijanske plemićke porodice Viskonti..53 Zmiju sam našao i na starim malisorskim stelama u Vuksan·Lek'iću. plodnosti. sHč· ne stilizacijama na stećku u Bi strini.ijim krstačama. kao i na manastirskoj crkvi u Kaleniću..'" dalmatinsko-hrvatski feudalci Kačići su na svom grbu imali zmaja. Zmaj je predstavljen na sjedalima drvenog kora splitske katedrale i na njenim Buvinovim vratnicama. u MakedoIl!ij. kod Trnova i u Hrasnici. zatim na starijim musliman· skim nišanima. Postoje ' različita vjerovanja o simbolizmu zm'je. kod Prizrena. kod Sarajeva. nalazi se na kamenom patosu sa inkrustacijama u crkvi sv.'6 Motiv zmije je dosta .. kao npr. Đorđe i drugi sveci često su prikazivani kako ubi· jaju zmaja . nalaze se dva prepletena zmaja.658 ". u Crnoj Gori "" Zmija je motiv i kamene plastike starih bosanskih bazilika.. u Turovima. iz XIV Dva prepletena zmaja sa konj· skim glavama nalaze se iznad bifora romaničkog i gotičkog stila mana· stirske crkve u Dečanima. nalazimo kod seldžučk!ih Turaka. iz koje je druga žena Maksimilijana I. Marco u Veneciji nalazi se reljef 'koji prikazuje zmaja kako guta čovje­ ka"3 Zmaj u obliku guštera je i likovni elemenat orfičkog kulta."4 Ita· lijanska pl e mićka porodica Sforca je imala grb sa zmajem koji hoće da proguta čovjeka. zdravlja i bogatstva. a takav je i grb grada Milana. lav i zmija"" Zmajevi "razjaplj enih usta i du· gačkog plamenog jezika". Tako je nalazimo na stubu crkve Kri· vaje u zapadnoj Srbiji. Negdje se smatra simbolom žita. isklesani su zmaj. tako. kao i na gotičkim vratima kuće u ulici od Buže u Dubrovniku. sličan onome iz okoline Ne· vesinja. rad mletačkog majstora. Sv. kao i na konzoli trJjema Kneževa dvora u Dubrovniku. uz Isusa.. npr. zmi· ju vidimo na starim i nov. Tako.korču­ lanske katedrale iz XV v. na jednome luku i impostu vrata. onda na jednome kapitelu Mihoja iz Bara u Franjevačkom samostanu u Dubrovni'ku (XIV v. na ploči iz bazilike u Zenici. Oni su ·i h zvali "mjesečevi čvorovi" i klesali s u ih kako na javnim ob· jektima tako i na nadgrobnim spomenicima.57 Osim toga. Zmaj je isklesan i na ulomku·spoliji na kući u Smokvinoj ulici.52 • •• U nauci je utvrđen i dosta proučavan snažan paganski i srednjovjekovni kult zmije.'651 Stilizovan zmaj. kao .

po mome mišljenju. U uvjerenju da kućna zmija živi pod pragom. hrani čuva. došle na stećke kao sjećanje na 271 ."s Kod starih Slavena je vrlo izrazito povezivanje zmije sa ku I· tom predaka. na grbovima plemić. i to prvenstveno kulta predaka. Danas je moguće predložiti nekoliko hipoteza u tumačenju toga motiva. posvuda je dominantno vjerovanje u zmiju kao životinju koja je vezana za kult smrti. relativno.669 Proučavaju ć i motiv zmije na staI'im musliman· skim nišanima. na nadgrobnim spomenicima i na umjetni čk.3 Rasprostranjeno je i vjerovanje da zmije imaju ljekovitu moć" da usjeve čuvaju od vremenskih nepogoda. kao hton· sko božanstvo.. ili da označavaju uspomenu na sahranjene li čnosti. i najbrojnije. Miletić.67o Zmija na stećcima će sigurno zanimati buduće istraživače. zbog čega se poštuje. kasnije izražene u germanskoj.. kao staništa duhova predaka. zmija na stećcima je trag htonskog božanstva grčke mitologije. realne .659 Kod starih Egipćana zmija je bila hton-ični demon. mitski predak Ilira. odnosno koje su bile žrtva ujeda zmija."7 Zmijolika stvorenja se u toj simbolici smatraju predstavnicima sila pakla. kršćansku • •• o samoj pojavi motiva zmije na stećcima do sada nije bilo ozbiljnijeg p roučavanja. Te predstave su. Obične zmije. ili pod ognjištem. tek za Konstan tina Velikog. M. smatraju kultnim mjestima.im duboreznim predmetima .'" Iako snažan i opšterasprostranjen. izgleda. paganski kult zmije ušao je u simboliku. njene naturalističke . kih porodica u naš im primorskim kraj evima.". U okolini Skoplja neki ljudi od zmije traže pomoć pri sklapanju braka. otjelovljenjem predaka. Duše predaka imaju obl'i k zmije. koje su zaduiJile svoje bližnje liječenjem od ujeda zmije.'" Međutim . pa otu· da i borba protiv njih. naročito lan· gobardskoj varijanti. kao borba kršćana protiv napasti gpijeha. a sama zmija se smatra čuvarkućom."" Prema mišljenju N."'" Ilirios. koje su. To su razlozi što se zmija u raznim vidovima javlja na srednjovje kovnim freskama. kao i supružnici koji nemaju djece.dvorca čija se reljefna predstava nalazi na tome stećku. predstavljan je u obliku zmije . Opštečovječansko vjerovanje je da je zmija "jedan od onih primarnih oblika kojima se simbolički prikazuj e duša kada izlazi iz tela". U tome smislu je moguće čak i zmaja na sljemenjaku iz Donje Zgošće objasniti kao patrona vlastelinske ku će .i na kamenoj plastici. na sarkofazima. što taj motiv s u srećemo oj na starim bosanskim bazilikama . grbovima . Kućna zmija se smatra duhom nekog od rodonačelnika ili domaćina.ili 'ponešto stilizovane predstave.na Akropolisu. mislim da su ostatak staroslavenskog kulta zmije. Otuda poštovanje zmije kao ču· vara doma.. Zmajevi koji proždiru ljude i životinje uveliko podsjećaju na biblijsku alegoriju o proroku Jonasu.1 Tračani su vjerovali da mrtvi produžuju život u obliku zmije. Vjerovali su da ona sprovodi duše na onaj svijet. Wenzel je izrazila misao o pojavi kompozicije dvaju zmajeva kao "sjećanje na antički kult personificiranog iJivota i smrti". ja sam bio mišljenja da su ti motivi ostatak prastare magijs·ko·religij ske patrijarhalne kulture. to se ta mjesta.'" "Korgizi vjeruju da se anđeli na zemlji javljaju u obliku zmije .

iLi na leđima jelena odnosno srne. Ponekad ptica učestvuje u lovnim scenama.4. po mome mišljenju. Samo u devet s lučajeva je to pijetao. U više slučajeva je isklesana na rogovima jelena. odnosno srednjovjekovnu kršćansku (romaničku) simboliku. kršćansku 6 - Ptica Motiv ptice se često javlja na stećcima. a ostali dio je već poprimio karakter čistih ukrasa. klas ičan oblik ptice. zbog čega mi se nameće misao o moguć­ nosti njegove lične.1. autorske.13. oni bi mogli imati isto značenj e kao i obične zmije. ili u Boljuni- 272 . najveći broj zmija na stećoima zadržao je barem sjećanje na nekadašnju staroslavensku pagansku. kao hera ldič­ ka oznaka bez štita. Predstave borbe zmajeva sa lavovima samo su jedna val'ijanta čes tih romaničkih predstava međusobne borbe samih grijehova. koji je sličan golubu <ili sokolu. zapadna Bosna . izgubili su 's voje nekadašnje simboličko značenje i postali čista umjetnička stilizirana kreacija dekorativnog karaktera. Ptica je nekada na ruci pješaka. najsH čnija pijetlu. ali su oni djelo s amo jednoga klesara. a koji put je i na konj u.116. primorje sa zalađem . Nije utvrđen tačan broj motiva ptica. od toga najviše u okolini Stoca (Opličići. poput nekog friza na sanducima i sljemenj acima. Po mojoj ocjeni.29. moguće je da se i na steć­ cima to već manifestuje. Imotska krajina 3. Tačan broj može biti još samo nešto veći od ovoga. Redovno je to uobičajen.15. i to u nekoHko oblika i u više situacija. ipak. majstora Grubača. Primjerak zmije koja okružuje krilatog konja na Dugom polju (BHdinje) i koja je u izvjesnoj mjeri postala nerazdvojni dio kompozicije. 'istočna Bosna . odnosno heraldičkih oznaka. samostalna predstava. Prema tome. zatim kao dvije najčešće afrontirane ptice. a u četiri slučaja fantas tična ptica koja je. istočna Hercegovina . Javlja se kao individualna. Crna Gora . polugrbovne oznake. zapadna Hercegovina . Zanimljiva je predstava ptice u Opličićdma koja u kljunu nosi grančicu za svoje gnijezdo. Boljuni. Sto se tiče zmajeva koji su s!ični gušterima-zelembaćima. Dodajmo još i to da postoji jedna predstava orla koji napada zeca i jedna predst ava stiHzovanog orlovog krila. Prepletene zmije u Bistrini u vadu "pereca". a i kao čitav niz ptica.19. kao i kompozicije sa po dva prepletena 'zmaja.simboliku borbe sa paklenskim napastima. Pošto je to vrijeme kada se u Italiji i u susjednim zemljama motiv zmaja koji proždire čovjeka upotrebljava kao heraldički simbol. i to obi čno uz krst Ui uz štit sa mače m (na krakovima krsta i na ivicama štita). najvjerovatnije je da predstavlja umjetnikovo viđenje borbe duše pokopanoga (konj) sa napa šću pakla (zmija). U Srbiji nema ovoga motiva Pojedinačnih ptica ima 11 primjeraka. ili na ruci žene. dakle kao relikt staroslavenskoga kulta predaka. ali za sada ne znamo na koje bi se to bosanske feudalne porodice moglo odnositi. Teritorijalni raspored stećaka sa pticama po prilici izgleda ovako: centralna Bosna . postoji ukupno oko 100 stećaka na kojima se nalazi približno 200 primjeraka ovoga motiva. Glumina).

Niz ptica sa ljudskom figurom na sanduku u Cerinu kod CiLIuka (sada II vrtu Ze malj skog muzeja II Sa rajevu). 273 . koj a je u blizini l ežeće figure (mrtvaca)'72 Predstave parova ptica na krs tovima javljaju se 10 puta.SI. - Predstava pt ice u bli zini l ežeće ljuds ke fi gure (mrtvaca) na stećku u Seli nama kod Gruda .'73 Evidentirano je 10 mačeva sa š titovi ma na kojima se nalaze ptice. ma gdje s toj i n a ogradi dvorca.dva puta po d vije ptice.dvosIrukome krstu . 104. 105.'7J Ovdj e sam ubrojao ·i pticu uSelinama. u Uboskom na jednome krstu stoje dvij e. kod Gruda. od toga relativno najviše ako Ljub inj a. najviše u okolini KaSI. . a na drugom e . Tako.

Citiuka. U Brotnjicama. a na Cen gić Bari su simetrično postavljene dvije ptice'74 Postoji 9 nizova u kojima je isklesano ukupno 55 ptica . niz ptica se nalazi na istoj strani sljemenjaka gdje i scena kola. U Gornjim Barama vidimo jednu pticu na ivici š tita. ili na srnama. 106.isklesane na jednome Janetu. Stoca . Ljubuškoga i Cavtata.'" U osam slučajeva su ptice na jelenima.. Ima ih u okolini Bileće. kod Cavtata.m a u Cerinu je prikazana žena u sredini niza od četiri ptice . U nekim nizovima su ptice okrenute na jednu . Jedna od njih je u Gvoznu. - Predstava II Sočica­ pij etl a na ogradj na sljemenjaku ma kod Roga tice (sa- da II vrtu Zema lj skog muzeja II Sarajevu). u Gvoznu jedna ptica s toji na rogovima jelena. od toga na ruci konjanika pet puta . . Tako.'" u Uboskom su četiri srne i na svakoj od njih je po jedna ptica'78 (sl. Trebinja.linovika. br. a u nekim na obadvije strane.680 U 14 s l učajeva je ptica predstavljena na ruci ljudske figure (ne računajući scene lova). 93). npr. na ruoi pješaka če tiri puta.'79 Pos toje i dvije predstave ptica na konjima. a u Ždrijelovićima su dvije ptice . na ruci žene če tiri Sl.

dvije ptice se dodiruju kljunovima. obično afrontirane .os3 Ptica kod predstave ruke nalazi se na sljemenjaku u Baštini. a malo dalje se vidi žena sa dvjema pticama na svojim ramenima . kod Ljubinja . kod Kalinovika.kao motiv likovnih umjetnosti korištena je u predistoriji. zeca ili jabuku (kuglu).'" Ustanovlj eno je devet predstava pijetlova.'" Na glavnoj fasadi crkve 275 . od čega 4 u Bosni. 688 Fantastič­ na ptica u Brotnjicama je dio veće kompozicije u kojoj se lav bori sa zmajem i orao mrcvari zeca. predstavljeni s u jahač na konju i do njega žena koja stoji i na ruci drži pticu. po. vjerovatno je feudalac Druško Ljubojević. oko V v. Osim njega. Konjanik sa pticom u Brotnjicama. • •• Ptica .'" Na glavnoj fasadi romaničke crkve S. 3 u Hercegovini . a drugom lista knjigu. kao i još neki drugi. osl Zanimljiva je jedinstvena poj ava ptice u sceni turnira u okol. 27) .ini Seikovićaos 2 (sl. na 'lome stećku je predstavljena ljuds ka glava. Dodajmo još i to da se stilizovano or·· Jovo krilo nalazi na s tećku u Bribiru. zatim čet iri ptice kao grupa u Vrhovjnama.'91 To nisu svi 'Primjerci ptica na stećci ma : postoje tri ptice u letu iznad jelena u Glumini. u okolini Trebinja . 107. iznad jelena su još dvije ptice. prije n. kod Varcar·Vakufa. zbog toga što najviše s li če pijetlu. psa i pticu. - Motivi ptica koji se s u sreću na stećc im a . u široj okolini Stoca. a onda i tokom čitavog srednjeg vijeka. OS ) Drugi takav pijetao kao da je na stolu .os5 Zanimljiva je scena u Uboskom. Podgradinje i Brotnjice) koje sam. uz ostale životinj ske predstave. zatim u antičkom . jelena. nedaleko od Sibenika'91 . U Domaševu. dvije ptice se nalaze na granama stabla na sljemenjaku iz Donje Zgošće. U Gvoznu. stavljene u zabate sljemenjak1!. . Mkhele u Paviji.puta i uz predstavu ruke (bez figure) jedanput.os. ubroj ao u pije tlove. U sceni u Cerinu vidimo lovca-pj ešaka s lukom. kod Breze. kod Kalinovika. koja se jednom rukom naslanja na štap. o o SI.ili na nekoj drvenoj klupi (ogradi). br. Na s-telama iz raznih krajeva Grčke. Jedan vrlo izrazit pijetao je u HočevIju . e. u kojoj vidimo psa kako napada na jelena na kome je ptica.. starokršćanskom periodu. viđamo portrete pokojnika koji ponekad drže pticu. koji se spominje u natpisu na istoj strani stećka.znad predstave sjedeće ljudske figure. u okolini Cavtata."" Osim ovih. 1 u Imotskoj krajini i 1 u dubrovačkom zaleđu . U četiri slučaja su to stilizovane i gotovo fantastične ptice (Ubosko.'R4 Postoji devet scena lova na jelena u kojima su prikazane ptice u letu. U šes t slučajeva isklesane su po dvije ptice (osim onih uz krst ili uz štiLsa mačem). vidimo i ptice..

počev još od XI v. iz VIII v. Na fragmentu sarkofaga u E ufrazievoj baz ilici u Poreču uz krst su isklesana dva pauna i po jedna ptica (golub) na njihovim repovima (oko VII v.699 Na nekoli ko romani čkih kuća u Veneciji nalaze se reljefni medaljoni sa takvim scenama .). Zeno u Veroni vidimo ženu sa dvije ptice. 108.701 Predstava ptice se čes to nalazi na srednjovjekovnom nal<itu . S I.) .).'" Predstavu ptice koja napada zeca vidimo na mozaiku crkve S.697 U dvorištu klaustera S.696 Pticu na ruci lovca vidimo i na seldžučkom sarkofagu u Afyonu (XII v. zatim na odjeći u Muzeju u Hamburgu. iz VIII v. tako. uglavnom na prstenju. Iluminacija Hrvojevog misala prikazuje ovoga hercega na konju sa sokolom na ruci .. Na jednom sa.sk lesanu predstavu p ijetla. Paolo fuori le mura u Rimu našao sam kapitel koji je na jednoj strani imao . Iznad portala romani čke crkve S.rkofagu u Niortu (XII v. Zeno u Veroni. Michele u Paviji nalazi se relj efna scena u kojoj orao napada zeca. Marco u Veneciji (XII v. npr.. zatim na zidnim slikama sasanidskog dvorca u Nišapuru.iz X v. u štuku omajadskog dvorca Kirbet el-Mefdžir u Jordanu .S. Predstava orla koji napada zeca na moza iku crkve S. .) nalazi se scena lova na jelena u kojoj lovac na konju drži pticu. M arco II Veneciji.'95 Ptice se nalaze i na islamskim spomenicima. na tepisima iz guvernemana Semipalatinsk i na muš koj odjeć i u Indiji. Pijetao se javlja na tkaninama Perzije. Istu takvu predstavu vidimo na glavnoj fasadi c~kve S.7OO Evo i nekoliko primjera motiva ptice na spomenicima u našim krajevima.

a imajući na umu kršćansku simboliku. a orla koji napada zeca na kapitelima stubova klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku. g. Cešće se javlja na kamenoj plastici arhitektonskih spomenika moravske škole.s e nalazi uz predstavu mrtvoga pokojnika. mogle simbolizirati tugu ljudi za izgubljenim bliskim srodnicima. koji je u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini bio veoma cijenjen i njegovan.'o. predstavljaju vjernike "koji u euharistiji srču zalog vječ nog b laženstva". 7l3 U staroj Indiji.7l7 Neki istraživači stećaka su ptice na jelenima. npr. a na pluteju kasno· antičke bazilike u Dabravini predstavljen je krst i na njegov'im horizontalnim krakovjma po jedna ptica.7IO Napominjem da se predstave ptica nalaze i na naj starijim muslimanskim nišanima u Bosni.Taj motiv je bio naročito omiljen u XIV i XV v.i zmaja. u Vuksan-Lekiću . U tome slučaju najprije bi dolazilo u obzir tretiranje Nh motiva kao kršćanskih simbola čo· vječjih duša. izuzimajući nekoliko predstava pijetlova i jednu predstavu orla koji napada zeca. 7Is Međutim. nalazi se ptica (Kalimanići) . Curčića su podsjetile na predstave kukavica koje bi.711 I na jednom kršćan· skom nišanu iz XV v. Orao u kršćan­ skoj simbolici predstavlja Kristovu vlast u carstvu nebeskom . Lov sa sokolima je bio poznat mnogim narodima Evrope i Azije. Zore kaže da su golubovi koF znače "sladost imir" .716 Neke ptice na stećcima i na nišanima V. na Lazarici ti u Kaleniću. Tako. Za goluba se kaže da je . Pogotovo 'k ada imamo na umu onih devet predstava ptica uz krstove. Kao simbol ljubav. kao npr. Vavilonu i Egiptu golubovi su smatrani božjim vjesnicima j prema tome svetim stvorovima. našao sam na malisorskim nadgrobnim s telama iz XVII-XVIII v.!simbol duše koja živi u vječnom pokoju". Za golubove na krstu se kaže da predstavljaju duše vjernika. po narodnom vjerovanju. u Crnoj Gori.. Perz-i ji. Dva goluba j kalež imaju sepulkralno značenje. golub je bio posvećen Afroditi. orao je također jedan od predstavnika životinjskog svijeta u skulpturi dvorca u BobovCU. Isti tretman bih predložio i za p ticu iz Selina koja . Zaista. Jevreji s u . a kasnije i kod Rimljana..'08 Uz lava . a u 277 .i kod Grka. smatrali predstavama duša na putu za drugi svijet. najprije nam se nameće misao o predstavama golubova.'09 Stilizovanu predstavu pijetla..'04 U Arheološkom muzeju u Zadru nalazi se kameni medaljon (donesen iz neke ruševine) s reljefom "sokola ko}i se oborio na zeca" .'05 Na novcu nasljednika humskog kneza Andrij e (1204-1209. koja je mogla biti od utjecaja. mnogo je vjerovatnije da se ovdje radi o predstavama sokolova vezanih za lov kako na dlakavu tako i na pernatu divljač. najveći broj tih motiva na stećcima najsličniji je golubovima. kao i na kruni bunara u dvo~ištu nekadašnjeg samostana sv . kod Tuzi .) nalazi se pred stava vladara na prijestolju koji na desnoj ruci drži pticu. I Grci su obožavali golubove.' 14 Gledajući oblike ptica na našim stećcima. ili u vezi s jelenima. Klare u Dubrovniku. sličn u našim u Ubos·kom.i h prinašali kao žrtvu bogovima. tri ptice raširenih krila su grbovna oznaka bosanske porodice Masnovi ća.71S Za ptice u Brotnjicama L. U starokršćanskoj umj etnosti se upotrebljavao motiv goluba i orla. 706 Na nadgrobnoj ploči kasnoantićke bazilike u Zenici nalazi se predstava ptice.o2 Ptice se nalaze i na nekoliko naših grbova .o3 Orla koji je zgrabio janje vidimo na Radovanovom pOl·talU u Trogiru.m Prastaro je vjerovanje da duša čovjeka ima oblik ptice.

viteza.720 U dosta slučajeva nema nikakve sumnje da su na stećcima zaista predstavljeni sokolovi. s obzirom na sve druge motive toga stećka (kavalkada konjanika. Ostaje još da se objasni devet motiva pijetlova (uračunavš i u to i stilizovane ptice koje su najsličnije pijetlovima). što upućuje na istu pretpostavku.vezi s tim i gajenje sokolova. kao dio veće kompozicije. zbog koje se on dugo kajao.721 Podgradinju i 2dpijevićima. npr. na gumnu kao demon žita. odnosno taj jelen imao funkciju prenosn. a ne o golubu. molitvu kršćanima. . itd. U nekoliko slučajeva soko se nalazi na jelenu ili srni koja je već malaksala. Turci su u sastavu svoje vojske imali posebne jedinice. 'kako klesar ne bi postupio kada bi ta srna. kako onoga na konju tako i lovca-pješaka. bjekstvo lopova.. Iliju. Save. jer je pijetao bio jedna od svetih životinja boga svjetla Ahuramazde. U Brotnjicama je na jednoj strani predstavljen takav feuda lac-lovac sa sokolom. olakšanje bolesnicima. U Grčku je stigao preko Perzij anaca. Jedan slu čaj pojave dviju ptica na stablu u Donjoj Zgo šći mogao bi se objašnjavati kao elemenat kompozicije kršćanskog drveta života.719 Već sam naveo da je herceg Hrvoje prikazan na konju sa sokolom.ika duša na drugi svijet. povratak nade. npr. kao dijela pejzaža. i kada je samo vitez prikazan na konju. Ja mislim da će .724 278 . Poznat je kao atribut sv. U nekim krajevima se obavezno klao na sv. meni ·izgleda da je to realna slika stabla sa pticama. bili strasni lovci sa sokolima. U kršćanskoj mitologiji pijetao je uvijek budan čuvar koji nagovještava kraj teških no ćnih časova . a možda i dalekog sjećanja na romanički bestijarij dubrovačkog primorja. što znači da simbol. U starim srpskim običaj ima pijetao je klan kao žrtva u s lu čaju bolesti. U antičko vrijeme je Perzija nazivana zemljom pijetlova. Tradicija lova sa sokolima u Bosni se održavala sve do prije 40 godina. Ovaj svetac ga je uvijek nosio uza se. predstava dvorca. Bosanske narodne pjesme mnogo spominju sokolove. zbog čega bi onda tu predstavu trebalo pridružiti ostalim takvim pred stavama. Klan je na završetku oranja radi roda.jJj je već na njemu · samome. ali. I predstave ptica na štitovima sa mačevi­ ma opravdanije je vezati za odnosnog vlastelina. A mOžda je to soko na već malaksalom lanetu. a Perzijanci su bili naročito vješti u gajenju sokolova.) . svakako je rezultat ugledanja.i ptica na ruci kolovođe biti prije soko nego golub. zidanja kuće. Ako je ptica na ruci lovca. sa pticom na ruci.'" u kojoj vidimo i borbu lava sa zmajem. sokolare. u Uboskom. koji je nj egovao lov sa sokolima i u tome se isticao. a na drugoj strani istoga stećka je isklesan čitav niz ptica. tzv. šahindžije. Pdjetao je imao vrlo zapaženu ulogu kako u paganskoj tako i u kršćanskoj mitologiji. Petra od Krista. Despot Stefan La· zarević je poginuo u lovu sa sokolom. ili ako je ptica u letu ka jelenu. U svadbenim običajima južnih Slavena smatran je simbolom plodnosti .i sjeverne Afnike. Svemu tome treba dodati i ulogu koju je pijetao odigrao u odricanju sv. u smislu predstave raja. sasvim je jasno da se radi o sokolu. Petra na njegovu slabost. mislim da nema sumnje da se opet radi o sokolu. U toj poznatoj e pizodi pijetao je upozorio sv. a ·inače simbol budnosti i ponosa. hrabrosti i snage. itd. Predstava ptke (vjerova tno orla) koja napada janje lt Brotnjicama . Arapi su. scena lova . itd. nego za odnosnog pokojnika či­ ja je duša predstavljena golubovima.iZJira kršćansko vjerovanje u borbu smrtnih grijeha.72l Na krovu kuće je simbol života. a odatle u ostale krajeve Evrope . Pa.

k oru.725 U srednjem vijeku je naj češ­ će smatran vjesnikom Kristove nauke. Zbornoj Gomili kod Gacka. U lovu učestvuje i pas. u Uboskom kod Ljubinja i u Podgradinju kod Stoca. Osim u slučaju Zborne Gomile. Risovcu na Blidinju (između Cvrsnice i Vran-planine). Scene neposredne borbe su zastupljene na stećcima u Lovreču kod Imotskog. U tradiciji slavenskih naroda ustanovljeni su tragovi totemistič­ kog vjerovanja u vezi sa medvj edom. a na grobovima je bio simbol protiv grijeha. Andrije u Barletti isklesane su rame scene sa ljudima i životinjama. kao i na propovjedaonici katedrale u Splitu.im zvijerima simbolizira borbu kršćana sa grijesima. pa ta'ko i lov na medvjeda. naše primorske motive.u Eminovom Selu. Naši narodi su medvjedu pridavali ljekovitu.726 Zbog svega toga nas ne iznenađuje njegova pojava na stećcima. • •• Na jednom portalu crkve sv. i to jedna scena lova na tu životinju i tri scene neposredne borbe čovjeka i medvjeda. 73J Sve su to scene u koj'. Taj se motiv pojavljuje i na portalu kao i na ugaonoj konzoli pročeljnog trijema Kneževog dvora u Dubrovniku. m Općenito se smatra da u kršćanskoj mitologiji borba sa divlj. zajedno sa 'pokojnikom. zaštitnu moć. sa kopljem. 729 MedVjed je likovni motiv i nekih naših romaničkih djela. Tako ga nalazimo na Radovanovom portalu u Trogiru. u svim scenama na vepra napada i pas.Ostale životinje Od ostalih životinjslcih predstava evidentirana su četini primjerka medvjeda. 728 U sv.730 Zbog toga što svojim načinom života asocira na mjesečeve mijene. Gračanici kod Visokog.727 Lovac je pješak. ali je vjerovatnije da u tome treba vidjeti i nešto od kršćanskog simbolizma. 7 . Sarajlijama i Kongori.U paganskoj mitologiji pijetao je bio žrtvena ptica. medvjed je u običajima nekih Indijanaca na zapadnoj obali Sjeverne Amer. zatim na drvenim sjedištima u . u Vranjevu Selu kod Neuma i u Radmilovića Dubrav'. Javlja se jedanaest puta. Scena lova se nalazi u Han-Stjenicama kod Rogatice. Vjerovatno je pijetao na 5tećku zadržao nešto od dalekog slavenskog običaja.m Mislim da su motivi medvjeda na stećcima došli ugledanjem na apulske .i ke i nekih stanovnika staroga Sibira smatran lunarnom živo1:!injom. samo je II jednom slučaju lovac na konju. Rimljani su krijestu pijetla žrtvovali Larima. i to na Duvanj skom polju .im tim scenama muškarac kopljem napada medvjeda . u Zgošći su tu .ma lovac-pješak kopljem napada na vepra. POtanje je samo da li su majstori stećaka bili svjesni kršćanske simbolike u klesanju tih scena na stećcima? 279 Druga životinja koju sam ovdje ubrojao jeste vepar. a u Meksiku je i pijetao .korišten pri ljudskim žrtvama i kI'VlIlim ceremonijama. zatim u Donjoj Zgošći kod Kaknja. Slaveni su ga još u srednjem vijeku stavljali u grob. kod Bileće.

Scena lova na vepra kao minijatura Miroslavljcvog evanđelja . p redstavljena je stilizovana glava vepra. Rad oj čić je našao scenu II .tri psa . vela. . u Muzeju sv.im se jasno raspoznaju figure vepra . Augustina u Tu luzu . Naj· su scene u Zgošć i i u GraČanici. m Sve se to ponavlja na sve četiri strane obeliska . Ralje su otvorene i istaknut je očnj ak (d e ra č). Sasv. u Vlaškovcu. 109. a predstavu samoga vepra na jednom starokršćan­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arl esu. kao heraldička oznaka . ~ SI. . dinami čn ij e dva a u Gračanici • •• Scenu lova na vepra našao sam na sarkofagu iz V v. a onda j sp irale i rozete. kod Olova. Do glave su još predstave š tita.'l6 Sv. kacige. 734 Osim toga.

Borba sa veprom je alegorijska predstava borbe kršćanina sa grijesima.ima gotovo identičnu predstavu glave vepra kao glavn u heraldičku oznaku. našao sam jedan mađarski grb neutvrđene pripadnosti. 737 Scenu s li čnu onoj u Gračanici J. god. .Predstava prednjeg dijela vuka kao heraldička oznaka na sanduku kneza Radoja II Zabrđu kod Kiseljaka. 110. ' 43 I straž ujući ovu upadnu sličnost. U vezi sa heraidičkim motivom glave vepra u Vlaškovcu mogu samo da navedem podatak da se na dovratku zapadnog renesansnog portala crkve sv. .'" Osim toga. '39 Scena koja predstavlja čovjeka .kako ubija vepra nalazi se kod Radovanovog prikaza decembra na portalu u Trogiru 740 Ono što je naprijed rečeno o kršćanskoj simbolici medvjeda vrijedi i za vepra.i'37' Scenu lova na vepra nalazimo kao minijaturu Miroslavljevog evanđelja 7 J8 Sarkofag sa predstavom lova na kaJ.i ć je našao na jednom sarkofagu iz VI v. koji su 1525. prebjegli iz smederevskog turskog sandžaka II Ugarsku.idonskog vepra II Splitu smatra se j ednim od najvrednijih kiparskih spomenika antičke umjetnosti u našim krajevima. koji . Andrije u Barletti nala2)i osmerokraki štit sa glavom vepra kao glavnim motivom. Kovačev. 74 ] Majstor stećaka se mogao nadahnuti s ličnim predstavama u našem primorju. koja je gotovo identična našoj sceni u Zgošći. objavljen prije 60 godina. Pavle Bakić je u Ugars koj dobio titulu srpskog despo- Sl.inske porodice Bakića. došao sam do uvjerenja da spomenik i grb na lokalitetu Vlaškovac pripada nekom od članova ugledne vlastel. u Galij. U evanđe lju po Mateju i Luki se kaže da duh zla ulazi u svinje. I ovdje se s razlogom može posumnjati u postojanje prave svijest:i o s imbolu vepra.lova na vepra na jednom rimskom mozaiku.

750 Predstava unekoliko sliči onoj iz Bakića. napada na čovj e ka.746 a u Zabrđu . po svoj prilici u drugoj polovini XV ili u početku XVI v.ta 744 I naziv lokaliteta ovoga spomenika kao i samoga sela (Donji Bakići). kod Bileće. ali iz natpisa koji se nalazi na tome spomeniku doznajemo da se radi o grobu velikog bosanskog kneza Radoja. na čeonoj strani većeg slj emenjaka predstavlj ena je gla va sa prednjim dijelom tijela vuka kao osn ovna heraldička 0~naka 747 Prema tome.'49 Sto se ti če vuka kao grbovne oznake. iz XVI v.'45 U Mirušama. uz ljudsku figuru sa štapom i pticom. kako neki misle). posude i neki drugi. Postoji još poneka predstava životinj e koja podsjeća na vuka. ali je najviše vezan za ime Isusovo kao h!ijeroglif i za euharistiju. O samoj njegovoj pojavi i značenju bi se moglo reć i ono isto što sam već rekao za medvjeda i ve pra . U staroj srpskoj religiji.756 Na Visočiei planini. npr. koji je još u predistoriji bio veoma rasprostranjen.758 Po mišljenju M. mogla bi biĐi predstava janjeta. I vuk je zvijer koja u kršćanskoj mitologiji može da predstav lja grij eh p rotiv koga se krš ćanin bori .754 Motiv ribe se nalazi oj na starim drvorezbarenim predmetima iz zapadne Bosne. rim skoj. Motiv ribe je isklesan na jednoj grobnoj pl oč i iz II v. U starokršćanskoj simbolici tima nekoliko značenja. kod Metkoyjća. kod Trebinja . 753 I na nadgrobnoj ploči gotičke župne crkve u Petrovini. najsli čnija vuku. ni Đu ne ma analogije. koji se u istorijskim izvorima spominje oko 1400. J edanput je to jare u raljama zmaja (Vlahovići. kod Nik š i ća. u široj okolini Kiseljaka. gdje je glava vepra glavna grbovna oznaka. između Zagreba i J astrebarskog.. Motiv ribe se jav lj a u dva primjerka na spomeniku u obliku stuba u Donjoj Zgošći (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) m Riba je važan i čes to upotrebljavan starokrš ćanski motiv. Wenzel . nalazi se riba. a posebno u važava n kod azijskih naroda . a u Slivnu RaV'llom. a možda i božanstvo donjeg svijeta . motiv vuka se javlja dva puta. nađenoj u Jezerinama.m Poslije IV v. niz takvih životinja u Tupanu. rjeđe se upotrebljava . god. vidimo i janje757 ~L1lroliko to nije ždrijebe ?) . 748 ••• Predstavi vuka na stećku u Mirušama nisam našao analogij e. 75• Ako se jedanput ustanovi 282 . a li je sli čnost tako malena da je ne mogu sa sigurnošću svrstati ovdje. što očito govori o r eligiJskoj kršćanskOj simbolici. postojao je viso ki sanduk (zbog potapljanja doline Trebišnjice i stvaranja akumu laoionog bazena za hidrocentralu stećak je prenesen u Bileću) na č ijoj je jednoj čeonoj straThi prikazana scena u kojoj neka četveronožna životinja.755 Uz motiv ribe n a stubu iz Donje Zgošće nalaze se i motivi stola. kod Ljubinja) . ovna uz krst. germanskoj i keltskoj. vjerovatno Agnus Dei (ukoliko to nije konj. s latinskim natpisom.kod Bihaća. ili životinja koja se nalazi u dij elu velike scene u Brotnj<icama. kao i u etrurskoj. u Turmentirna. pehara. uz krst. vuk je predstavljao demona. . Na ovome mjestu mogli bismo dodati motiv jareta i jal1jeta koji se javlja nekoliko puta. grč koj. a drugi put jarac sa neuobi čajeno dugačkim rogovima na krstači iz Fojnice. vjerovatno je nastao po nekom knezu Bakriću koji je tu živio i umro.

.Preds ta va d viju riba na s tolu na s tubu jz Do nj e Zg o šće (sada u vrtu Zema lj s kog muzeja u Sa ra jevu)_ .SI. tI l.

Ukovna obrada je vrlo neujednačena. kao i samostalna fantas ti čna životinja sa četiri para nogu u Starom Gradu. po mojoj procjeni. koje se. najuspjeliji.'62 zatim predstava osamljenog pijetla u Banji S~ijeni. uvrstio sam u zmajeve. kod Zadra. onda je to nesumnjivo blisko kršćanskom simbolu Dobrog pastira (umjesto Krista je krst). Može se reći da s u mo~ivi stećaka iz Hercegovine. nalaze na jednom sljemenjaku u Ljubinj u760 (sl. kojih ima oko 200 primjeraka. sa visoko uzdignutim glavama. 151). kod Ljubinja. .koza. jer je bilo [ običaja koji su na neki način odražavali 284 . golub je predstava same duše Kristovih vjernika. ali su glavni motivi koncentrisani na i s toč ne krajeve Bosne i Hercegovine. Tako bi izgledalo kao da najviše opravdanja ima tumačenje naših motiva sa stanovišta ortodoksne kršćanske simbolike.da neki primjerci zaista predstavljaju janje. kakva je. zmaj i orao koji napada janje ili zeca najprije bi spadali u fond kršćan­ skih simbola grijeha i zala protiv kojih se čovjek mora boriH. kod Stoca (sl. Ukupan broj pr. Najzastupljenije su ptice. 165). Općenito se pretpostavlja da većina ovih vrsta životinja potječu od starokršćanskih simbola vezanih za smrt i drugi svijet.'64 ili predstava borbe čovjeka sa medvjedom u Podgradinju. kod Kalinovika.'·1 Ostale fantastične životinje .nekoliko prumjeraka sličnih zelemba ću. a da neposredniji utjecaj treba tražiti uromaničkom best:'ijariju.'65 Porijeklo i značenje ovili motiva na stećcima još nisu proučeni. iz okoline Stoca.. npr. dva krilata konja. ne računajući one u scenama lova. približuje cifri od 450. relatJivno. veprova i medvjeda (od 5 do 10 primjeraka). medvjed. bez rogova. ili za paklene napasti. uz dvije ljudske fiigure. ovu grupu sač injava 12 vrsta i 46 podvrsta motiva životinja. prema tome. Jelen je. predstava osamljenog jelena na Cengić Bari.'63 predstava zmaja koji proždire jare ou Vlahovićima. kojih ima oko 100 primjeraka. vepar. sa puno nitma i živome svježine. br. Geografsko rasprostJiranje ovih motiva je široko. konje i lavove.ivotinja. • •• Kako se vidi. obuhvata gotovo sva glavna područja. pa. sa razigranim ali ne tako dugačkim repovima. Ovdje bi se još mogla ubrojati predstava dviju fantas tičnih životinja . zbog čega ih ne donosim na ovome mjestu. npr. Najmanje ima riba i vukova (samo po dva primjerka). iza njih dolaze jeleni. Među njima ima vrlo efektnih. vuk. prenosnik pravednih kršćanskih duša.četveronofuih dosta visokih . za koje se može izraziti pretpostavka da su nastale inspiracijom romMličkog primorskog bestijarija. u dobro zastupljene grupe motiva. sličnu funkciju ima i konj. ali se on. spada . kao i ovaca . do vremena stećaka vjerovatno nije bilo sasvim iščezlo sjećanje na stare slavenske paganske kultove. br.imjeraka ove grupe nije tačno utvrđen. kod Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja ou Sarajevu) . Lav.. Međutim. a glavno značenje zmije je vezano za duše umrlih predaka. iz Varošišta i Blidinja i primjerak četveronožne životinje razigranog repa na štitu u Gvoznu . kod Kalinovika.

285 . medvjeda. kola i turnira. ili go luba uz krst kao kršćanski simbol du še vjernika. npr. zbog čega velika većina ovih motiva izgledaju drugačij e i imaju drugač ije značenje. atribuiraju druš tveno ugledne ljude. ili prila. Uboskom i Gvoznu. ili n eke druge predstave lavova bez š titova.''' Mislim da su kod maj s tora i poručioca s tećaka sj eća nja o tim s tarim kultovima bila nejasna. štovanje kućne zmij e. koji s u elementi lova srednjovjekovnih bosanskih feudalaea. Kasnije će se vidjeti da grupa ovih motiva ima i ne ke svoje podvrste. kakva je. da se rasprostire na dosta širokom teritoriju. Dosta mo ti va je zauzelo mjes to osnovne oznake grba ili polugrba. ali uglavnom u istoč nim krajevima Bosne i Hercegovine i da se svojim uku pnim brojem primjeraka približava cifri od 400. kao i zmajevi (ze le mbać i) maj stora Grubača u okolini Stoca. po ondašnjim kriterijumima. zbog čega i tu staroslavensku komponentu moramo uzeti u obzir. treba reći da je takvih predstava ma lo. stilizovana glava vepra u Baki ć ima . a njih je ogroman broj. zbog toga š to te scene sačinjavaj u posebnu grupaciju motiva . 3 . š to dolazi do izražaja preko predstava borbe lava sa zmajem . konj a. kao š to je. Osim toga . ili o njihovim m eđ u sobnim obračunavanjima. ona na stubu Mahmuta Brankovića. Uz jelene pos toje i preds tave košuta i lanadi. veprom i vukom.figura.glava. npr. Ako bi imalo izvjesnog razloga da. uglavnom lova na te zvi jeri. I malobrojne preds tave borbe čovjeka sa medvjedom. u lovu ). ili zabijanja mača u ralj e lj ava.) Sve moti ve ove grupe podij elio sam na četiri glavne vrste. npr. u više primjeraka su motivi naših životinja postali ukras na kreacija. na š titovima. pasa.. a osim toga. Uzete su u obzir samo one predstave ljudi koje se na plohama s tećaka javljaj u kao individua lne. u prikazima lova. zmajevi u Makars koj. veprova i vukova ne objašnjavamo kao realne preds tave koje na s tećc ima imaju svrhu da. zmiju objašnjavamo kao znak staros lavens kog ku lta predaka.. većin a je ov ih životinja na razne na čin e uključena u lov. sokolovi (na ruci konjanika. Osim golubova uz krstove i pijetlova. o rla sa zecom. nema nika kva razloga da već inu preds tava jelena. 2 . gotovo da su sve ostale ptice. vjerovatno su realne životne situacije. (O predstavama ljudi kao elementima čita vih kompozicija . Stoga nije u pravu M. maglovita i već gotovo sasvi m i ščezla.polufigura. Kada se govori o borbi sa pak lenim napastima . ganje pijet lova mrtvacima. gdj e se one javljaju u relativno veli kom broju. PREDSTAVE UUDr Ovdje je postuplj eno isto kao i kod preds tava životinja.prisustvo tih kultova.'66 niti O.. I konj kao i pas izraz su ondašnjih realnih veza za čovjek a i njegove potrebe. kao š to s u s tdlizovan i lavovi na š titovima II Trstenom. pa ću ih tim redom i prikazati.ruka. itd . samostalne. kako sli jedi: 1 . ptica. odnosno janjetom. kao što su prepleteni zmajevi. Biha lji-Merin kad ptice na jelenima s li čn o tretira .k ao "pt ice s mrti " . bi će govora neš to kasnij e. i 4 .. s tilizovana glava vuka u Zabrđu. kao npr. Wenzel kad s ve preds tave ptica na jelenima v:idi kao predstave grabljivica na zečeve.

. 112. 1 čama. impresivnih. U 22 s lu čaja je taj motiv na krstaa samo u dva s lučaja na ostalim oblicima stećaka Uedan sanduk i jedan slj emenjak). iz Stupara. Postoje. doduše. kod Pljevalja .Sam klesarski postupak je uobičajen . Ima mnogo grubih. Glava Motiv glave se javlja 24 puta. ali je vrlo neujednačen. bez prethodnih radnja. koja nisam ubrojao zbog toga što mislim da ih raniji i s traživači nisu dobro uoč ili. Bilo je i planiranja prostora i prethodnog crtanja.Predstava ljudske glave na kr s tač i kod sela Hru š ta. . II okolini Nevesinja. naivnih i inače loših klesarskih ostvarenja. kod Kladnja i Vrulja. vrlo izražajnih i originalnih likova. još dva objavljena s lu čaja . ali isto tako i do brih . ali se uveliko radilo neposre dno . odnosno nacr- Sl.

okolina Ljubinja I. Mostara .5. iznad predstave stola. okolina Gaoka . sa očima. kao npr.Predstava ljudske glave na krstači II Ledineu kod Li štice. kod Nevestinja769 (sl. okolina Bileće . u okolini Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). a na krstači u Kokorini.m a na čeonoj strani ovećeg sljemenjaka u Banji Stij eni. br.l iRoga tice . na vodoravnoj strani p l ićeg sanduka nalazi se jedinstven motiv . 112) . Lištice . m U Ledi ćima. kod Trnova. ljudske figure sa čašom u ruci i predstave štapa. izgleda da nije muška. kod Gacka. A. Broj primjeraka iz okoline Bil eće je samo približno tačan. m Neke predstave glave su svedene na oči. ustima i brkovima .tri jednake predstave glava. radi se gotovo isključivo o podru čju istočne Hercegovine . u okolini Gacka 770 Predstava glave iz Ledinca . Benac je ovu predstavu nazvao maskom.8. a možda. zbog čega ukupan broj treba uzeti također kao približno tačan. obrve. samo na oči s obrvama. Kako viđimo. u selu Hrušta. . . Obič no su lica kruškolikog izgleda . nos i usta. 76' Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: okolina Neve· sinja .tali.l. dijademu iznad če l a. Svi ovi motivi nisu jednako predstavljeni. okolina Trnova . kao npr. koji vjerovatno označava kosu. nosom. na kojima se danas ne zapažaju nikakvi detalji.l. u selu Domrke. 113. jer nema brkova. pored vijenca ima i kosu.6. ponekad oivičena tordiranim vijencem. Sl.l . U većini slučajeva su to predstave lica mu škaraca. kod Lištice. lebdi također jedinstvena predstava glave u profilu.

. U Simiovi. t: \ H '/ \ ~1 . 114. . na kojima je umj esto predstave glave isklesan krst okružen tordiranim vijencem oblika konture muš kog lica sa šiljas tom bradom.Predstava ljudske glave (uz čio tavu figUlU i štap) na sljemenjaku II Soči­ cama kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj skog muzeja II Sarajevu) .. postoje dvije krstače iz XVIII v. . . a li se na to nisam odlučio uz osta lo i zbog okolnosti da jedna od te dvije krs t ače ispod preds tave krsta ima predstavu dviju figura. bilo je izvjesnog razloga da i ova d va primjerka dodam našim motivima glava. f• SI.. a donji uspravni krak kao trup i noge čovjeka.sa naznakom kose . horizontalni krakovi kao ramena. kod Bil eća . m Po utisku da predstava krsta II tordiranom vijencu zamjenjuje predstavu ljudskog lica. muš karca i žene. Mislim da se ovdje rad i o zajednič kom grobu lica čij i s u portreti već prikazani. pa da nema . tako da č itav spomen ik djeluje kao figura čovjeka gornj i uspravni krak kao glava. koj i se jednom rukom drže zajedno. gdje obi čno zauzimaj u i stočn u stranu gornjeg uspravnog kraka. ili sa oreolom.'" Sve ostale predstave glave su na nadgrobnici ma u obliku krsta.

tzv. ali više kao oblike stećaka Ila kojima su antropomorfne predstave tumačene kao odraz bogumilskog . Petrović. a istovremeno i najljepše.čkim stelama. što je Z.782 Ustanovljene su i brojne predstave ljudskih glava na krs tačama i stelama XV-XIX v. a i još ne ke.m ili kao pojave kršćanskog ortodoksnog karaktera780 (D. On misli da su oči nastale regresivnim postupkom od predstave glave. k rsta ča u Ta krs tača iz Hrušta. studen. 2. zatim da su ustanovljeni na krstačama kasnijeg vremena. ima kružni vijenac i polumjesec na svojim horizontalnim krakovima. Između svih takvih krstača najsnažnije. djeluje ona iz Hrušta.razloga da se muški portret još jedanput prikazuje sa predstavom lica. u okolini evesinja. a da je na nadgrobne spomenike došao s ciljem da grob i spomen ik sačuva od eventualnog skrnavlj enja. Naprijed sam spomenuo da su neke predstave glava svedene na predstave očiju . Kajmaković je. Kajmakovi ća podsjetilo na ikonografsku shemu kompozicije Kristova raspeća i na mogućnost izvjesnog ugledanja majstora stećaka na freske pravoslavnih crkava sa takvim predstavama. Vidović). i to u vidu krsta.hereti č kog u čenja (Solovjev) . Na nadgrobnim spomenicima one ostaju otvorene kao upozorenje " opomena nasilnicima da će ih s tići osveta i kazna. - Nekoliko motiva ljudskih glava sa i s t oč noj Hercegovini.78 1 Treba reći da se naši motivi ljudskih glava nalaze gotovo iskljuna stećcima oblika krsta koji vremenski pripadaju kraju perioda stećaka . mogle nekoga od svojih da povuku u grob. 778 Ovu pojavu su spominja li još neki istraživači . najviše na tZN. a polumjesec na desnom kraku. većinu krstača sa predstavama glava ljudi protumač io kao "rudimente portreta umrlih" Tn Pi š ući u svoje vrijeme o predstavama ljudskih glava na krstačama u okolini Nevesinja. Raške i Kraljeva.'83 Običaj čivo 289 . Petrović misli da su i m. 11 5. u okolini Novog Pazara. ipak. i to vijenac na lijevom. kao i na najstarijim muslimanskim nišanima. ja sam izrazio pretpostavku da bi to mogli biti pokušaji shematskog prikazivanja portreta zakopan ih ličnosti. Taj motiv je proučavao jedino etnolog P. n6 SI. Mrtvome se oči zatvaraju zbog toga što se vjeruje da bi.nogi motivi spirala na stećcima. g l edaj u ći od krstače. dvostruke spirale. i to u 'stočnim krajevima Hercegovine i Bosne. Sjenice. ako ostanu otvorene. nastale po motivu očiju i da zbog toga te spirale imaju antropo idni karakter.

štitom sa mačem.) u izvjesnoj mjeri su i rezultat utjecaja muslimanskih ni šana. te na mnogo širem području. obično tako da oružje dodiruju prsti ruke. Ustanovio sam dh i na krstača ma sa takozvanim preklopima. i ru oni u istočnoi Bosni. pogotovo mo.. zatim kao ruka do lakta .13. a onda i kao ruka do ramena. ili sa kopljem . Otuda i pojava velikog broja po obliku s li čn ih nadgrobnika u Srbiji.6. sa prstima. ali se tu i tamo primjećuju i reali s tički detalji.8 i Crna Gora . ali ga najčešće s usrećemo u zajednici sa mačem. To su. odražava želje i nastojanja maj stora i poručilaca da se na taj način ovjekovječe uspomene na sahranjene li čnos ti . u Makedoniji 784 Kako se vidi. a mogu će je da je klesar u nekim s lučajevima umjesto ruke prikazao samo pancir-rukavice_ Ruka na s tećci ma . istočna Hercegovina 27. naročito nj egova an tropomorfnost (zaobljen gornji uspravni kra k. uklju čujući u to i pet slučajeva gdje su prikazan e obadvije ruke. U nekim slučajevima se uočava oklop na ruci. obično savijena u laktu. Sama pojava motiva glava ljudi na hercegovač kim krstačama. zapadna Hercegovina . a ponekad i sa lukom. [stina vrlo uprošteni i shematizovani. Nekada je ovaj motiv potpuno osamlj en. po svom mj estu i funkciji. u okolini Kuma nova. Srbija . Relati vno. zapadna Bosna . prsti su čes to nesrazmjerni . To zajedništvo ruke i oružja nekada se ogleda u predstavi ruke u neposrednoj b lizini o ružja. štap. Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: istočna Bosna 45 .2. Ta kve pre dstave vidimo i na takozvanim krajputašima u zapadnoj Srbiji. Iza toga dolazi istočna Hercegovina.uveličan i i p rilično rastavljeni. često je u blizini polumjeseca. Pregledao sam sve raspoložive materijale i ustanovio da se ukupan broj motiva ruke kreće negdje oko cifre ISO. dakle. ili nekog drugog motiva. 2-Ruka Motiv ruke je čes ta pojava na s tećci ma . Kako se vidi. itd. a u tome okv. aH mnogo češće u tome da ruka drži oružje. npr. krs tače sa motivima glave specifičnost su istočnih krajeva Hercegowne. rozete. Lika . krsta. ili buzdovanom. da kle. Sam oblik tih s teća ka.ll. ili klesarsko dlijeto. portreti pokopanih. nešto oboreni horizonta lni krakovi .l . Postoji i nekoliko p r imjeraka gdje ruka drži neki drugi predmet. To j e predstava osamljene ruke u tri vida: kao otvorena šaka do č l ana ka. naj više primjeraka ima motive ruke koja drži mač. a u vezi s tim i mo tiva glava na srbijanskim krstačama i stelama.30. iz XVII-XIX v. te što su uz neke predstave glava dodati i neki predmeti zaniman ja. 290 . Kod motiva osamljene r uke. naročito onih u obliku stubova-stela.tiva šake. Sva ostala područja zaostaju dosta iza njih. nadomješta či tavu ljudsku figuru . najviše ovih motiva posjeduju stećci Bosne (oko 60% ukupnog broja).klesanja motiva glave ljudi u Srbiji je nastavljen vremenski i da lj e. centralna Bosna . ili d o blizu lakta. zbog čega smo je uvrstili u ovu vrstu motiva. U prilog ovakvom opredjeljenju u tum ačenju ovih motiva ide i to što se kod nekih predstava u Srbiji razlikuju portreti svešten ika i žena. primorje sa zaleđem . kao i onim oko Kumanova.

klesali pune ljudske figure. dotle je mnogo više onih koje su nezgrapne. rustične i naivne. anatomski i pravilno i skladno u odnosu na ostale motive na istoj strani stećka. Velika razlika između te procje ne i stvarnog stanja rezultat je njenog oslanjanj a na nepotpunu građu o s tećcima. za klesanj e ruke. U većini s lučajeva s u pozitivno plastične. - Mot iv oklopl/'e- ne ruke (uz to još po u· mjesec i zvij ezda) na š titu sa mačem na sanduku II Donjem Brata ču kod Nevesinja. po nji hovom mišlj enju. Dalmacij i i oko Kupresa" 785 Klesarski postupak u prikazivanju ovoga motiva je veoma različit. Dok su neke ruke prikazane r ea lno. Kao jednu od ilustracija najslabije uspjelih prikaza ruke do č la­ naka navodim pr imj erak ruke i zmeđu dva št ita sa mačevima u Radimlji. 116. prema svojim sposobnostima. kako na ležećim tako i na stojećim. ipak vrijedna zamjena za punu figur u. Iz istih razloga. ali postoji i znatan broj primjeraka koje su samo urezane u kamenu plohu. dok su se ovi drugi. Nalazimo je na svim vrstama oblika. Sl. Bolji majstori su. š to je. Ne bi se moglo reći da je ruka klesana samo Illa određenim oblicima stećaka.Statistika motiva ruke do sada je interesovala jedino M. To je i razumljivo. po pravilu. opredjeljivali za lakši postupak. Ona je tvrdila da postoji "blizu devedeset poznatih predstava usam lj ene r uke na stećcima". Wenzel. . nema osnova ni njena tvrdnja da se najveći broj motiva r uke nalazi "u Hercegovini. Relativno veliki broj slabo klesanih r uku govori o slabijim majstorima koji su se poduhvaća li toga posla.

tava ruke koja drži štap na slj emenjaku u Baš tini . kod Tes li ća. kružni SI. a i lijepo obrađena. To je.'93 Vrlo je zanim ljiva. Ima ih pet primjera ka. kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj s kog muzeja ' u Saraj evu ). kod Nevesinja.'95 ili preds tava ruke koja drži čaš u u Tojši6u .78' Dos ta primj era ka ruke sa koplj em ili sa mačem možemo nać i oko Olova'90 i ina če u i s toč n oj Bos ni.kod Stoca. iz rebra koj e se pruža sredinom uspravno izlaze dvij e simetri čno oblikovane ruke koje drže po jednu "jabuku" . Na čeo noj s trani slj emenjaka u Varošiš tu. o na koja drži mač u okolini Kupresa. u okolini Kupresa. gdje na pl oč i. jedini primj era k gdje ruka zauzima mj es to glavne heraldičke oznake. . za tim predstava ruke koja drži topuz u Vrućici . kod Stoca. kakva je ona okloplj ena u Trebečaju. rozetu . npr. u o kolini Foče.'" Veoma je ins truktivan nedavni nalaz V. kod Tuzle. 11 7.'" POs toje tri s lu čaja u kojima je .'" a na vodoravnoj s trani p l oče k od Ra vnog.'88 ili onaj na ploči u Slanom. iz rozete izlaze dvij e ruke. kod Trnova .Dvije ruke koje drže jabuku na slj e menjaku II Va roš ištu kod Rogatice."6 Posebno su zanimljive i zagonetne predstave na kojima vidimo po dvije ruke . U dvadesetak primjeraka vidimo ruku u panciru .786 a za preds tavu ruke do ramena primjerak iz Brštanice.787 Kao prj mjerak ruke bo ljih likovnih kvalite ta može se n avesti onaj na krs tači u Blats ko m Dolu . Palavest re u Papratskom..'" Oklop je još izrazitiji u s lučaju predstave ruke na štitu s mače m u Donjem Brataču. u opš tini Capljina. kod Skender-Vak ufa .p red s tavlj ena ruka koja zabada mač u ralje lava. . preds. 'istovremeno. kao š to je. uz nedovoljno č itljiv natpis.

. 119. 11 8. 293 Sl.Sl. - Reljefni motivi ruku koje susrećemo na stećcima . - Predstava dviju ruku na krovnim plohama sljemenjaka II Zelinj i kod Kalesije.

. a u okolini Kuršumlije.'99 Motiv ruke nije ostao samo na stećcima. Kostić je došao do zaključka da ruka na tim zastavama znači zamjenu pokojnikove duše koja se pos l·ije smrti. 120. drvene . Na rimokatoličkim grobljima oko Orašja. polumjesece. po narodnom vjerovanju . zatim na Kosovu i u jednom dijelu Crne Gore i danas postoji običaj da se na grobovima postavljaju zastave. vidimo desnu ruku koja drži če ki ć i lijevu koja drži dlijeto. naseljava II sam nadgrobni spomenik. krstove. .tača. Desna ruka svojim ramenom se naslanja na krst. a na Kosovu postoji običaj da se aplicirana ruka [la tekstilu postavlja na grobne humlke. u bosanskoj Posavini. Novog Pazara i Istoka u Metohiji na te zastave apliciraju platnene ruke. Tu je još i jedna alatka s lična kratkom nožu. sol P. Susrećemo ga na najstarijim muslimanskim nišanima u Bosni i Hercegovini. i onim iz kasnijeg vremena. bolje reći izlazi iz toga krsta.ili limene ruke pričvršćuju za vrhove krs. a onda i rozete."" na najstarijim jevrejskim kamenim nadgrobnicima u Bosni i Hercegovini i na krstačama iz XVII v. Kos tić je ustanovio da u za· padnoj i srednjoj Srbiji.SOI ' Sl. Proučavajući tu pojavu .Skulpture ct rvenih ruku i dana ~ se pos tavljaju na vrh drvenih krs tač a na r im okatoličkim seos· kim groblj ima oko Orašja II bosanskoj Posavini.vijenac i krst.

so2 U Sasama. nađen je rimski kameni spomenik na kome su prikazane dvije ruke u dosta neobičnom položaju. Muhamedova zeta. Paolo fuori le mura u Rimu vidio sam kapitel na kojem je predstavljena oveća šaka (sa druge strane se nalazi figura muš karca sa raširenim rukama. sol U dvorištu bazilike S.ff. kod Capljine. so7 Zene n"kih arapskih naroda u Africi i danas nOs J 295 .fif I . motiv dva otvorena dlana su upotrebljavali ši1tski muslimani kao uspomenu na Aliju. a s treće predstava pijetla).Apiicirane tek s tilne ruke i danas se postavljaju na nad grobne zastave na Kosovu i oko Novog Pazara . Sergejevskog. if{ Sl. nađena je bronzana ruka koju je arheolog V.." . kod Srebrenice. Motiv ruke su upotrebljavali i ne ki is lamski narodi. Paš·kvalin pdpisao kultu Sabazijeva božanstva. Otvorenu ruku nalazimo na semitskim stelama kao simbol obožavanja. • •• Ruka kao motiv likovne umjetnosti odavno je poznata. Prema navodima D. U antIcI s~ javlja kao rimski legionarski simbol. 121.. koji je bio naročito razvijen u Trakiji. . "'P :_. čija namjena još nije proučena (spomenik se nalazi u lapidariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 803 U Mogorje· lu. osnivača · šiita. koji je u m eđuislamskim sukobima ubijen 806 Na munari džamije jednog mus!imaC1skog naselja u podnožju Himalaja stavljena je ruka umjesto uobičaj enog polumj eseca.so. .

uz napomenu da ruka na s L eć k" pripada umrlome. od pagans kog pozdrava suncu i bogu . rekla da su zapažanja o obrednoj upotrebi mrtvač ke ruke od s trane lopova u Bosni doprinos is traživanju ruke na s tećcima. zabilježio jednu bosans ku bajalicu u kojoj se krad· ljivci koriste rukom m r tvog čovj eka . upozorio na nekoliko engleskih narodnih pripovij edaka u kojima mrtva ruka igra s li čnu ulogu. prij e svega mogla označavati čovj e ka od ondašnjeg druš tvenog u gleda i vlas ti. Neke naše pojave ruke nij e teš ko objasniti . mislim da se već sada sa dos ta s igurnos ti može reći da ruka sa oružjem s imbolizira rat~ nika i čo vj ek a koji ima neku društvenu vlast u svome kraju. Evide ntirano j e ukupno 17 primj era ka.gura Ova vrsta motiva najmanje je zastupljena. do oznake ratn ika.nego je.80S Predstava ruke na s tećc ima različito j e objašnjavana. Wenzel . kao pozdrav bogu .na l an čiću oko vrata šaku sa otvorenim dlanom i prs tima koju zovu "hazreti Fatimina ruka" . koji j e pripi sa n nekom doš lj aku sa Krima . odnosno snage i volj e za odmazdu prema neprijatelju. pa misli da bi dalje prou ča va nj e motiva mrt vač ke ruke u našem folkloru moglo olakšati objaš nj enj e poj ave re lj efnog moti va ruke na s tećci m a.809 D. . Međutim . Sama ruka na s tećc ima nije mogla zadržati staru pagansko-antičko-kršćan s ku simboličnost. na kome je uz ruku bilo i ne koliko preds ta va U1oževa.2. Olova . preko anti č kog svečanog pozdra va i staro kršćans kog gesta za spasenjem . bez oružja. A. vlasti i želj e za osvetom. vj eruju ći da će ukuća ni biti m irni kao i ta ruka dok oni obave svoj posao. Iako moti v ruke na stećcima uglavnom ostaje i dalje n ep ro učen. Benac se bez dvoumljenja izjas nio da ruka sa oružjem označava grob ratnika-fe uda lea. 3- Poluf. dao je is to objašn jenje. 296 . ali se pitao da možda ta ruka ne označava i ges t čuđenj a. ovaj i straživač je bio s klon da ruku na s tećcima vidi kao znak prijetnje za osvetom . po mome mi šlj enju . Povodom toga je mladi ameri čki istori ča r Džon Fajn. povodom na laza 's tarij e krs tače u Konj evi ć ima . u okol ini Foče .1. Na to je M.1. Sasv im je izvjesno da ruka sa ček i ćem i d lijetom u Papra tskom preds tavlja maj s tora-klesara i pisara toga s teć ka i da ruka sa čašo m u Toj š i ć u govori O sveš teni čkom grobu. B l2 a Oč ito j e da ruka na s tećc ima nije dovoljno prou če na i da do sada ona ima više zna čenja . kao i jednog nišana u Saraj evu sa predstavom dvaju o tvoren ih d lanova. objasnio sam kao a kt m O litve. a one sa oružjem kao a tribut vitešt va. Višegrada . Ljubuš kog . kod Ljubinja . Sergejevs ki j e najprij e mislio da je kršćans ka sredn jovje ko vna podignuta ruka pozajmljena iz r ims kog imperatorskog ceremonijala i da znači gest s večanog pozdrava ." o Osamljenu ruku sa prs tima okrenutim ka gore na stećku u Ban 6ić ima . ali da ne znači nj egovo mirno počivanje. a li i kao izraz vlasti. a i za sam u ruku. Mogu će j e da dalja is traživa nja pokažu kako ovaj moti v nema samo jedno znače nje .2. ili kao prij etnju za osvetom 8 1l Osamlj ene ruke u Popovu polju i u centralnoj Bos ni vi dio sa m kao znak obraćanja bogu.1.1. koji se interesovao za s tećke. kod Travnika. Lilek je 1894. spom enika nekog čovjeka koji j e ubij en .B12 E. i to: u okolini Trogira . u o kolini Krupnja (Srbija) .

' '' U Kamen skom. na kome je udubljena pra vo ugaona " kamenica" i jedan krstić . a li bez ruku . i dij e lovi poprsja. - Vrlo pla stična II ljud ska polufigura na sije menjaku lCam enskom kod Olova. samo bez naznake očiju i nosa. kod Sl.na podru čju stare Raš ke okolini Pl jeva lj a . sa postoljem 297 . 'Ila prsima su naznače na dva p la stična kruga. nalazi se na p l oči kod Uzdolj a. a ruke s u nešto raširene j fJpružene pre ma do lj e. B" U Gornj im Studencima je plastično shematski p r ikazan a žena do pojasa. sa diskretnim naznakama očij u i nosa. kod Trogira. to su d vij e dos ta pla st i č no predstavlj ene glave. 122 .iinu. U Gustirni. 6.l. u oko lini Knina. u okolini Plužina (Crna Gora) - l i u P redstave s u vrlo različito koncipirane. Šake sa raširenim prs tima su potencirane.'13 Vrlo s !ična predstava. Na kružnoj glavi nema nikakvih oznaka. Dalj e se nastav lj a u sječe n pravougaonik koji samo podsj eća na žensk u h a l.

. Vranov ina. a drugu dolje ispružio. Slj edeća polufigura je na velikoj nekropoli s teća ka u -Klaš niku. prema jednom starijem poda tku . sa očima.S1 ' Na nekoliko loka liteta stare Raške (Strumice. jedan oveći sljemenjak ima natpis iz koga se vidi da tu lef i n eki Milašin. n a đen je stub sa predstavom muškarca koji je jednu ruku stavio na grudi. kod Krupnja . 123. Na njegovoj zapadnoj čeonoj strani isklesana je dosta plasti čna ljudska fi gura do pojasa.Predstava ljudske polufigure na plOČi u Kl ašniku kod Višegrada. a diskretno i ruke"· Na istoj nekropoli još jedan sljemenjak ima sličnu polunguru.Olova. Naznačene s u oči . Tu j'e plastično prikazana glava. sa rukama po dbočeni m na bokovima 'l8 U Lipenovi ću. nosom i ustima. kod Foče. a o nda dolje opušte ne povelike ruke.Sll UBujakovini. u zapadnoj Srbiji. zatim dio prsa. Crčevo i Milić i ) usta- Sl. postoji s..nduk sa predstavom polungure. . nos i usta. kod Višegrada.

toliko nejasni da ih nisam mogao ovdje uvrstiti. Do sada ~ije bilo pokušaja analize i objašnjavanja ovih motiva na stećcima. a češće po dva. Međutim. Na nekim spomenicima u staroj Raškoj epitrahilj odaje svešteno lice. Više primjeraka su shema tske predstave. db cs ~~ . Oni su klesani i na ležećim i na -stojećim spomenicima. Tako se dopojasna figura žene ogrnute maramom. - Nekoliko primjera motiva ljudskih polu fi gura na stećcima.iznenađenje u tome pogledu. te rukama povijenim na bokSlI (okrstača je dijelom u zemlji).823 Poprsje sa rukama i oznakama narodne nošnje našao sam i na starim malisorskim stelama i krstačama u Vuksan Lekiću . a primjećuju se i drugi individualiteti. uSatorovićima. Postoji još nekoliko primjeraka motiva koji podsjećaju na polufiguru čovjeka. uz krst.novljeno je šest polufigura . Takvih stela ima. Kako se vidi. Srbiji i u Crnoj Gori. npr. slabog umjetničkog kvaliteta. nedaleko od TU21i.portreti umrlih. bez detalja. urezana ljudska polufigura. luk i viticu sa trolistovima. Međutim. nekada je to 'bio samo jedan lik. Motivi ljudskih polufigura nisu samo specifičnost stećaka. na nekim od tih predstava 's e razlikuje pol. Moglo bi se reći da je to rad pravoga skulptora . mač . . a pretežno slaba i rustična.. na kojima prepoznajemo svešteni'ka. tri. Sama likovna obrada je neujednačena. jer ih susrećemo i na drugim vremenski nešto kasnijim nadgrobnim spomenicima. i to u istočnoj Bosni. ustima i nosom na glavi. gdje je dopojasna figura.. većina evidentiranih motiva polufigura ljudi nalazi se u istočnim područjima. sa očima. bez naznaka ruku. čak i bez ruku.poprsja na stelama i krstačama iz XVXVII v. nala:ci na muslimanskom nišanu iz XV-XVI v.' 24 * ** 299 Iz rimskog perioda u Bosni i Hercegovini oj u naslm krajevima uopšte ostao je znatan broj kamenih nadgrobnih stela na kOjima su plastično predstavljeni dopojasni . SlO U Rudinioama. na području opštine Konjic" . Posljednji primjerak je na sljemenjaku u Vrulji. u okolini Pljevalja. - - . bez naznake ruku'22 " . S l. kod Rogatice. primjerci u Kamenskom su pravo ugodno . ali su oni ili veoma oštećeni ili . Majstori stećaka su bili u prHici da vide ove i ovakve rimske stele i da po njihovom uzoru urade svoje reljefe . 124. u Crnoj Gori. ktitora crkve i nekog viteza sa mačem. u opštini Plužine (Crna Gora) nalazi se trokraka' oveća krstača i na njoj. pa i četiri lika.

koliko još nedostaje do punog broja od 180. Treba reći da postoji j dvadesetak antropomorfn ih predsta va s li čnih krs tov ima . Dva primj erka figura. Sli č no s ituaciji predstave glave . Izvjestan. Ustanovi o sam <da ov. Obično su utegnuti u pasu. Najčešće se drži mač ili š tit sa mačem. ne maju položaj oranta. Sa d ruge strane . Inače. Po svom ukupnom broju . Ponekad je č ita va glava predstav ljena običnim ili to rdiranim vijence m. odnose se na l ežeće fi gure čiji . I na licima žena su ne kada naznačene oči. nos i u sta . računajući sa mo poj e dinačne . Odlučio sam da ovdj e ne urač unam individua lne jahače na konjima koji se javlja ju tridesetak puta. u s taroj Raš koj. realne preds tave. a nisu ni predstave Krista. 4 . a u gornjem dij elu je često ha lj etak do iznad kolj ena . ali j e ogromna većina na ostalim vrstama oblika stećaka. Neke figure su isklesane na krstačama. krst ili kružni vij enac. m eđu svim ovim figurama postoje znatne razlike. a postoje i s lučajev i da lice predstavlja kosi krst.oči. Zene se prepoznaju po svojim dugač kim haljinama koj e se prema dolj e š ire i dopiru go to vo do zemlje. Kod s vih motiva punih f. ruke polu figura. kao i s tare ma lisorske stele i krstače. neke su ih raširile. a neke gore uzdigle.igura nij e teš ko uoč iti po\. za tim ne koliko st ili zacija na kojima se zapažaju ljuds ke glave. a nekada ni su . Više puta na glavi nema nikak vih oznaka. luk. Nekada nose kap" koja je pozadi zaš iljena prema gore. npr. Najčešće su utegnute u pasu . a druga stavljena na bok. Pone kad su haljine sprijeda neš to kraće nego pozadi . Ako uzme mo u obzir i mus lima ns ke nišane. Cešće nego muš karci . da se žene lakše kreću. i ovdje se. nos i usta . ne tako velik.pol nije mo gućno u stanoviti. kao i desetak bi ljnih stilizac ij a koje samo podsjećaju na ljuds ku figuru . ali ni takve predstave nisam uzeo u ob zir. Na glav i su o b i čno naznačeni ma rkantni dijelovi lica . ili neki drugi predmet. Muš karci uvij ek imaju gaće pri ljubljene uz noge. onda se p ovećava fond elemena ta koji govore o kookretnoj pokopanoj li čn osti. istina.samostalne preds tave. us tanovlje n je lik ktitora crk ve. U velikom broju s lučaj eva jedna ili obadvije ruke drže oružje ( mač. a na nadgrobniku u Crčevu. Te razlike se najprije vide u položaju ruku .ljudima. Postoji izvj estan broj figura na kojima ruke uopš te nisu naznačene . samo o ma nj e ili više uspjelim pokušaj ima njihovog portretiranja. gdje one pos toje.ili luk govore o vojniku-feudalcu. koplje). ramena i t rup . štit. ta ko da im se noge nekada uopšte ne vide . broj muš kih figura ima ukrašenu odj eću .ih mo tiva u svemu ima oko 180 primj era ka . Neke figure ima ju ruke povijene na bokovima . one ima ju kose u vidu tordira nog vijenca. S ve ostale su u stojećem stavu . 300 . Prepoznao sam 147 muš kih i 31 žens ku figuralnu predstavu. Od našeg ukupnog broja samo pet primjeraka su ležeće.Figura U grupi predstava lj ud i najbrojnije su zastupljeni mo tivi punih figura. Cesto je samo jedna ruka visoko podignuta. sa gore izdignutim rukama (kra kovima ). radi o preds tavama sahranj en ih lič nosti . a ponekad i kosa u vidu obič­ nog ili tordira nog luka . i to one koj e su jasne. on i spadaju među one motive koji se čes t o j avl ja ju. po mom e mi šlj enj u. a dva sjedeće figure .

bez detalja.zakopčan haljeta. koj. a dalje vertikalnim. Isp. zapadna Hercegovina . sa uvećanim šakama i nešto rastavljenim uvećanim prstima tih ruku.19. u jednome još i štit sa mačem ispod luka. nazvane vojvodskim figurama'" (sl.4 i Crna Gora . sa kratkim dijelom od pasa dolje. priljubljene uz noge. - Važniji motivi s toj eć ih ljudskih figura na stećcima. u malom raskoraku. npr. ali su priljubljeni uz ruke. kako to kaže Benac. II mnogo slučajeva veoma nesrazmjerna u odnosu na motive s kojima je zajedno. a sa lijevom rukom savijenom i os lonjenom na bok. primorje sa zaleđem . što znači prsta. br. Pet figura koje se nalaze na čeonim stranama triju sljemenjaka.igura djeluje apstraktno. 301 Evo kako izgleda teritorijalni raspored motiva figura : zapadna Bosna . također kod Kalinovika . nos i usta. Ponekad su ruke.9. U četiri s lučaja su iznad lijevog ramena isklesani lukovi sa strijelama.13. Likovna obrada ovih motiva je veoma različita. gdje je či tava figura data jednom nepre kinutom linijom .s u kao dva niza spojeni h kosih paraleliea. Istočna Hercegovina i istočna Bosna zajedno imaju 52 % od ukupnog broja motiva. U svim tim slučajevima prikazana je ista nošnja . da bi se d očara la kosa. često primitivna i naivna. Rukavi haljetaka idu do sami h šaka. Kao jedna od sasvim naivnih predstava mogla bi se navesti ona iz Seleea. gdje je Lice označeno jednim nedovoljno jas nim kružićem.od haljetka su deblje dugač ke gaće. 126). odnosno nešto kosim prugama. Srbija . odnosno " kvadratom ". a ponekad" čitava f. Likovi su obično prikazani vrlo sumarno. Na licu su naznačene oči. koje izlaze iz samih ramena.Sl.i se kao suknjica š iri i za·m ava dosta visoko iznad koljena. dok u jednome . Sve te figure su predstavljene en fa ce. Ruke su predstavljene sa po pet nemarno urezanih crta. osim u jednome s lučaju. date sasvim nestvarno.17.ko ureza u kamen dočarana figura.25."6 ili ženska figura uz stablo (ili uz vi le za kuplj enje sijena?) u Gornjim Barama.i su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini i istočnoj Bosni.24. Na nekim rukavima ukrasi .. Na nogama se ne vidi nikakva obuća. sa desnom rukom podignutom u visinu glave. istočna Hercegovina . Među muškim figurama osobito se ističu one sa stećaka Radimlje. Kako se vidi. sa vodoravnom crtom ispod nosa da se doča raju brkovi. Haljetak je ukrašen do pasa horizontalnim. u kojoj je sa nekoJi. Glave su gotovo kao krugovi. nekada i bez najnužnijih pojedinosti. kao konturom. nekada tordirani . ili kao kružni vijenci. istočna Bosna .k sužen u struku. ovi motiv. kod Kalinovika. jednoga sanduka i jedne krstače imaju dosta zajedničkoga. centralna Bosna . sa nogama tl profilu na obadvije strane. 125.69. bez ekstremiteta i markantnih dijelova lica '" Među pravilnije i lj epše urađene figure spadaju one iz Radimlje. sa jednom podignutom rukom.

u dva s lučaj a po jedna mala muš ka figura .Predslava muške stojeće ljudske figure sa podignutom desnom ruk om na sljemenjaku II R.nema oruzJa uopšte. U četiri već desne ruk e nalazi kružni vijenac. 126. Osim toga. 302 . . vijenca.adimlji kod Stoca. od spomenuta slučaja se između glave i dok kod onoga petoga nema ni toga iza navedenih figura isklesana je j03 kojih jedna također d rži podignutu SI.

ruku.Predstava dj ečje stojeće figure sa podignutom desnom rukom na slj emenjaku II Radimlji kod Stoca. ove figure su vrlo s lično zam iš lj ene i klesarski obrađene. 127. sa natpisom u kome se pokojnik spominje kao sinovac vojvode Petra. . Najviše se razlikuje ona figura koja je bez oružja. odnosno o jstoj klesarskoj radionici. prvenstveno kod prikaza lica i oružja. Sve glavne figure imaju vrlo čvrst i stabilan stav ' 29 Iako postoje izvjesne razlike u detaljima.sJ{) mislim da se zaista Sl. . zbog čega se može govoriti o istom majstoru. koja djeluje kao predstava dječaka. Pošto se nalazi na malom s ljemenjaku.

radi o dječaku. ali sa obadvije gore podignute ruke. primjerak ove nekropole. u Lopoču. Po svojoj osnovnoj koncepciji. ali su najsličnije d vij e iz Varoš i. š tit sa mačem i kružni vijenac'" Postoji još nekoliko s ličnih mušk ih predstava u okolini Stoca. a .preds tava jedne figure koja rukom dotiče mač oj štit. u okolini Trebinja 'J4 Ovima je još s lična predstava štita sa ma čem iza koga Sl. u profilu. nedaleko od Kalinovika 832 Re lativno dosta mu š kih figura ili stoje pokraj mača. Zanimljiva je rus tična i vrlo nesrazmjerna . I tu su luk. na kojem je na isti način prikazana glavna figura.833 Postoj e slične još drastičnije nesrazmjerne predstave. . ovdje spada još jedan. ili to oružje drže u rukama. šesti.ti Predstava muške ljudmač i št it na sanduku II Knežaku kod Nevesinja. kod Ljubuš kog. i uz nju još dvije male ženske figure ispod tih ruku. koja po svojoj visini ne dostiže ni polovimu visine mača u Borju. odnosno š tita sa mačem . Vrlo su zanimljive dvije predstave ovećeg štita sa mačem iza i iznad kojeg se gore vidi samo glava. Nevesinja i Kalinovika. - ske figure koja dr.ispod noge muš karca. 128.

. SJ. S3S Među realne i dobro obrađen e ta kve motive može se ubrojati primje rak iz Ravnoga. du je za nimljiva preds tava u Radelj evcu. kod Bra tunca (sada u Zemaljskom muzeju u Sara jevu).sl. 88. iz Hums kog.'lS ili preds tava gos ta Milutina . U tome pogle.'lO ili s lič n a preds tava u Cis ti . sa knjigom i š tapom.kod Kupresa. ljudske Predstava muške figure koja drži krs t na s tubu II Radelj evcu kod Bratunca. a u lijevoj šti t. kod Foče (sada u Zemalj s kom muzeju u Sa ra jevu)'39 . 129. gdje muška rac u desnoj ruc i d rži uzdignut ma č. dok ogromne ruke neprirodno izlaze sa jedne s trane š tita u Radimlji. u okolini Imot s kog'l7 Neke muš ke figure drže krs t ili neki drugi p redmet. gdj e po kraj s tilizova nog s tab la vidimo dos ta malenu figuru koja u lijevoj ruci drži proces ij s ki krst. b r. .vire glave i noge.

Sve je to smj eš teno u dvije arkadne niše (sl. Osim u Banj evićima . Hodovu. kod Gruda. -kao mumija . . . kod Stoca i u Selinama. kod Srebrenice. a lijevom veliku otvorenu knji gu. kod Bra tunca. Sinjevu. 130. mpr.. Morinama. Na grudima figure na Morinama leže štit i ma č (s l. Kod poj edin ačnih ženskih figura nisu karakterist ične gore podignute ruke kao kod muških figura . Stariji muškarac sjedi na niskoj stolici.Iedna od tri sjedeće figure nalazi se u Hočev iju. 86).8 " u svim ostalim slučajevima je sasvim jasno da se radi o muš karcima. postoji nekoliko takvih položaja č ice SI.Preds tava plesana steć ku II Premilovom Polju kod Ljubinja. u Banjevićima uz figuru uklesan luk. br. jer je. gdje od trupa teku snopovi paralelnih crta.840 Na s tećci ma su rijetke l ežeće figure. kod Nevesinja. što više odgovara muškarcu nego ženi. kod Pala. nedaleko od Breze. gdje je figura zamotana u platno. i to u Klotjevcu. gdje je teško ustanoviti pol .843 Dva navedena pol no problematična s lučaja vjerovatno su ta kođer muškarci. Ipak. 76). desnom rukom pridržava štap. ali smo ih ipak našli na pet lokaliteta. Banjev i ćima.' " i u Hodovu. br.

Na licu se vide oči. 130). u okolini Lištice. u Budimiru.'. pa izgleda kao da se radi o nošenju procesijskog krsta. nedaleko od Sinja. 84s U Premilovu Polju.8" U Uzarićima . nedaleko od Ljubinja. sa tordiranim vijencem oko glave. ne samo zanimlji va i originalna nego i vrlo atraktivna pred · stava. u okolini Mostara. a drugu je podigla. Važna je originalna predstava žene koja je visoko gore ispružila ruke koje dodiruju dvije zvijezde na slj emenjaku u Dugom polju. dvije figure u Podveležu. npr.8S1 U okolini Nevesinja i Nikšića su tri figure istog stava nogu. sa raskoračenim nogama i različito postavljenim rukama niz tijelo. na Blidinju. Dobija se utisak kao da se radi o predstavi plesačice'" (sl.849 a druge kod Buhova. BOa. a lijevu je povila i izdigla do visine glave. jedne u Boljunima. npr. 847 Ženske figure najčešće svoje ruke drže na boku. prikazana je žena. kod Lištice. 848 Osabita su zanimljive dvije predstave žene sa djetetom. br. Neke ženske figure su predstavljene uz veliki krst. djetetom II naru čju II Predstava žene sa Boljunima kod Stoca. bez ikakvih detalja. prikazana je žena koja u jednoj ruci drži vijenac.ruku. To su osamljeni snažni ljudi. inače. kod jedne ženske male figure u Radimlji. npr. To je. nos i usta. kod Stoca.. ali sa gore i z di . Takve s u.'~· SI. .o Pojavljuj e se desetak muških figura koje nam na prvi pogled 'izgledaj u kao da su nage. koja desnu ruku drži u visini grudi.

UBijači. a desnu. .kolj enima. br. a ruke podignute. podigla u visinu glave 8 45 U o kolini Bratunca i Srebren ice se javljaju tri figure sa rukama prekrštenim na grudima 8ss Osim ovih SI.P reds tava ljudske figure sa prekršlenim rukama na grud ima na stu· bu u Opravd:ić im a kod Bratunca. gdje je figura nešto povila noge u . nedaleko od Ljubinja . kod Ljubuškog.nutim rukama . Iznad jedne od njih lebdi sjekira 852 (sl. lijevu ruku stavil a na bok . noge su veoma raskorače ne. baš kao da se radi o strasnom pl esaču 853 Ovoj pred stavi je s li čna jedna u Vlahovi ć ima . . 80) . sa velikim i ras tavljenim prstima. 131.

maK~ simaino prilagođavajući motiv samome obliku spomen ika.SS7 o ~ ~ ~ '"' % % :::o ~ ~ 309 Sl. i drugih l ežeć ih figura sa prekrštenim rukama. Jedna takva krs tača je u Pe trovići ma. a potom suknene gaće. kod Trebinja . Tu ruke d rže šta p. . koje izgledaju kao da predstavljaju pokojnike n eposredno pred njihovu sahra nu. sve osta le predstave su žive. zatim obrve. ali inventivnom intervencijom .isklesao na krs tačam a.Predstava ljudske figure na krstači u Pe trovićima kod Trebinja.. a u donjem dij elu spomenika isklesan je pojas. . Na kraju s pominjem nekoliko vrlo interesantn ih figura koj e je klesar malom. 856 Druga je u Bihovu. o kojima je bilo riječi naprijed . . oč i.triju. pri dnu horizon talnih krakova su predstavljene ruke položene na grudi . Figura djeluje snažno. 132. u okolini Treb inja. nos i usta na licu. gdje na gornjem uspravnom kraku vidimo kapu n a glavi. 'h - ~ . neke vrlo din amičn e. ~ IL.

i njegovog nasljednika nadbiskupa Nikolausa de Horrisa.86s Takvih nadgrobnika je nađeno i u našim krajevima. u periodu arhajske i zrele grčke umje tnosti. grobnica Ričarda Lavlj eg Srca. vlastele i crkvenih velikodostojnika. U periodu renesanse taj običaj se jako proširio . Hrvatskoj i zapadnoj Bos ni iz vremena XIII-XVI v. a osobito su omiljene na nadgrobnim stelama rimskih provincija. Paolo fuori le mura u Rimu nalazi kapitel koji s jedne strane ima isklesanu ruku . 31). a li još više u gotici zapadne Evrope kleše se u reljefu . u XIII v. ili izlj eva u bronzi lik pokojnika najprije na nadgrobnoj ploči koj a zatvara grob... Među dalmatinskim kamenim sarko· fazima nalazi se onaj sv. na zidu u fresko-tehnici slikaju njihovi portreti.oran ti i orantkinj e sa svojim gestovima za spasenje.i. naročito u Italiji. god. iznad grobova vladarskih ktitora i članova njihovih porodica. U starokršćanskim katakombama su često slikane figure. zvanih "bal bali". žene Ludovika Anžuvinca.S<i2 Na romani čkim cr. sa ležećom skulpturom. 863 U romanic. 869 U grobnoj kraljevskoj kapeli u Bobovcu nađeni su dijelovi figura pokojnika u visokom reljefu rađenih na nadgrobnim spo- 310 . koji je umro 1393. U Ninu postoji nadgrobna ploča Jurja V. Subića. One su prisume na predi s torij skim menhirima u Francuskoj i Liguriji... postavljani ispred grobova nomadskih se ldžuč kih prinčeva kao simboli 6l Na drugom mj estu sam već naveo da se u njihovih ratnih pobjeda. na kojoj je u visokom reljefu prikazan pokojnik u pancir košulji i sa mačem u ruci. a kasn ije se ti likovi klešu u visokom reljefu na sarkofazima. iz XIIIv. koji je izrađen po narudžbi kraljice Jelisavete. kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (sL br. u manastirima i crkvama srednjovjekovne Srbije se od XIII-XV v. prema vizantijskom običaju i tradiciji. npr. koji je umro 1199.867 god.860 Anadolski nadgrobni spomenici u tome pogledu jmaju veze sa zemljanim cilindričnim sudovima na kojima se nalaze slikani portreti turskih vojnih dostojanstvenika u Samari. javljaju se . potječu od kamenih statua. iz IX-X v. u Zadru. koji je umro 1415. takozvanim "stelama sa likovima" . iako je u islamu vladao stav o zabrani prikazivanja figura u umj etnosti. a ovi. Umjesto zapadnoevropskog običaja reljefnog 'predstavljanja umrlih uglednih lič­ nosti.kvama u Toskani ima isklesanih likova ljudi sa gore izdignutim rukama.864 Takva je. ugaI'Sko-hrvatskog kralja. sa ležeć im svecem. Likovno najvredniji je svakako srebPOo-zlatni sarkofag sv.• •• Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima još iz davnih vremena.. god. koji su još u Mongoliji u IX v.ss8 Sa upotrebom toga likovnog motiva nastavilo se i u srednjem vijeku.866 U crkvi dominikanaca u Dubrovniku nalaze se dvije nadgrobne ploče (jedna je uzidana) u blizini oltarskog prostora na kojima su isklesani likovi nadbiskupa Andreasa di Durrachio. god. npr. ili na uspravnoj ploči koja se postavlja uz grob. I sti kaipitel na trećoj strani ima nezgrpanu figuru muškarca raširenih ruklJ. u Gracu sačuvan sarkofag Jelene Anžujske i ktitorska kompozicij a na južnom zidu toga sarkofaga.859 Figure žena i muškaraca su klesali i Seldžuci na svojim nadgrobnim stelama u Anadoliji. sa vrlo velikim šakama i prstima. opet.8 klaus taru bazilike S. iz oko 1303.. iz 1380.868 Ta ko je. god. posebno u primorju.. Simuna. naročito žena sa gore izdignutim rukama . a sa druge pijetla. Simuna u Zadru.

. s7I D. koji su tu sahranjivani. po ku šavajući da proniknu u njihovo pravo značenje . s7o Nekoliko naučni h radnika je razmatralo pojave ovih figura na s tećcima .menicima . Sl. Vj erova tno se ove figure odnose na bosanske kralje ve.Miloradovi ća.Predstava muške ljudske figure sa izdignutim rukama II Tekij i kod Bratunca. A. Tvrtka II i Tomaša. sma trao ih je više poj mom nego individualnim portretima. 133. . Ser gejevskog su interesova le figure iz okoline Bra tunca i Srebren ice . Benac je muš ke figure sa uzdignutim r ukama u Radimlji sh vatio kao preds tave čl anova feudalne porodice Hrabrena . Zbog toga š to su suma rno izvedene. Nazvao ih je vojvod s kim figurama .

pogotovo kada su obadvije ruke podignute.'78 O. uprkos prividno stojećeg stava (jedna je ležeća) i oči­ ju kao da su otvorene. Vidović je antropomorfne krstače smatrao Kr istovim raspećem. kao i čovjekolike krstove. Jelenu. Opravdića i Buča. dakle. ali ne mora da znači obožavanje. sa magijskim značenj em . tumačio kao heretički simbol Krista.deisisni stav"). vjerovatno dire ktnim učešćem dubrovačkih maj stora · 12 Za figuru omotanu u platno iz Banjevi ća on je također rekao da predstavlja pokojnika. B eš la gić je pojedinač­ ne ljudske predstave na s tećcima smatrao nevještim portretima pokopanih. a možda i samog "pravog krst janina" koji je dobio isti oblik kao i Krist . Merin u izdignutoj ruci vidi obraćanje višim silama. Kako se uveliko razlikuju od ostalih predstava ljudi na stećcima. Kajmaković smatra da muška figura na ste6ku predstavlja pokojnika. ali je istovremeno smatrao da figura čovjeka raširenih ruku može da označava pokojnika koji se "nač i­ nivši krst tim gestom približava Isu-Krstu". On misli da su i portreti č itavih porodica na s tećcima mogli doći iz Srbije.Za one iz Banjevića. Vego smatra da muške figure sa podignutim rukama u Radimlji predstavljaju ljude višeg društvenog reda . a za ženu koja drži krst da gotovo sigurno predstavlj a sv. uzdignutih ruku prema nebu. Wenzel muške stojeće figure čes to predstavljaju predstave pokojnika "pre težno onako kako su izgledali za života".. sa rukama prekrštenim na grudima. nego već umrlih ljudi. on misli da su ove iz okoline Bratunca i Srebrenice nastale pod utjecajem običaja sa Zapada. da se javlja "rano kod arhitipič­ nih figura drevnosti".fi gura koja drži veliki krst . štapovi. koje su i li portreti živih. ako su na krstačama . one nis u predstave živih. On 's matra. Tako. Đuri ć smatra da su figure sa podignutom rukom na stećcima portre ti pokojni'ka u molitvenom položaju ruku (. rekao je da. a li ne u heretič kom . stav božanstva. kakav se vidi kod slikanih predstava ktito ra i svetih lica u pravoslavnim crkvama. ali u njihovom "preobraženo m stanju".sn V. a za onu iz Radeljevca .'75 Slično Solovj evu. knjige i vijenci da možda označavaju duhovni položaj pokojnika. sile same"·79 Z.'~81 S. Solovjev je muške figure sa raširenim rukama. za ženu između dvojice konjanika ona misli da gotovo sigurno predstavlja božan stvo . Ona misli da oružje u rukama figura označava svjetovni. a izdignutu ruku tumačio kao molitvu. On misli da bi to mogao biti gest zaklinj a nja.. nego u ortodoksnom smislu ' 7• Za M. nego "pravi stav komuniciranja sa mitskim i htonskim silama. npr.' l4 Sve ostale figure ljudi na stećcima on vidi kao predstave živih lj udi sa atributima njihovog svakodnewlOg života. D. a krstovi.da predstavlja određenog pokojnika u njegovoj najznačajnijoj ulozi za života.880 M.koji se mole bogu. da figure raširenih ruku mogu da označavaju Krista. ili kao predstave pokojnika. a li i kao znak vlasti i prijetnje za osvetom. a da je podignuta ruka gest molitve. Predstavama žena ona uglavnom pridaj e nadzemalj ske i božanske osobine. a one sa podignutim rukama također vidi kao predstave pokojnika.podzemlja. Tako se fra nj evci još od najstarijih vremena mole. On misli da su portreti pokojnika sa podignutim desnicama na stećcima "neposr edno preuzeti sa ktitorskih kompozicija u oslikanim crkvama". š to se vidi često na freskama koje stoje iznad sarkofaga i grobova crkava u Srbiji iz XIII-XV V. A. pozdrav bogu. m Za mušku figuru podignutih ruku iz Tekije (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu) kaže da predstavlja oranta. ili predstave Krista.'82 312 . B.

Otežavajuća okolnost u tome pogledu je i likovni kvalitet samih predstava. zatim što gotovo uopšte nema žena sa takvim položajem ruku i. za koje se općenito može reći da su primitivne i sumarno date. Ležeće i figure sa prekrš tenim rukama bez sumnje su portreti umrlih osoba. Nema razloga ni u figurama nadgrobnika u obliku krstača tražiti predstavu Krista. a pogotovo jedinstveno tumačenje ovih motiva na stećcima. što su klesarski majstori svjesno uradili. Klesarska obrada im 313 . što su r uke na stećcima veoma potencirane (uveličane) . ali je to najvjerovatnije spomen na zajedničku smrt majke i djeteta. bilo da su ti predmeti u rukama samih figura. figure sa oružjem ili drugim predmetima. U koncipiranju i klesarskoj obradi ovih motiva klesari stećaka su bi'li u mogu ć nosti da se nadahnu k". motivi sa podignutim rukama su do sada pobuđivali najviše interesovanja. kakav slučaj je ustanovljen u grobu ispod stećka u Grborezima kod Livna. U jednoj gruboj podjeli dobijamo četiri osnovne vrste ovih motiva: osamljene figure. što je odraz ondašnjih druš tvenih odnosa i shvatanja. niti bosanskog "heretika" koji se i svojim oblikom približio njemu. I ja tako mislim. Na takvu alternativnu pretpostavku navode me činjenice š to u nekim slučajevima ima razlika u položaju ruke na s tećcima i kod ktitora i svetačkih likova na freskama. Većina istraživača u njima vide orante. napokon. Svako lice je na taj način prikazano u položaju i odnosu koji su karakteri s tič ni za njegovo prepoznavanje. za što ima dosta razloga.ko zapadnoevropskim običajem skulptorskog portretiranja umrlih feudalaca i crkvenih velikodostojnika putem spomenika našeg primorja. kopljima i lukovima. Javlja se u ukupnom broju od blizu 400 primjeraka i raspros tire pretežno u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine. vijencima ili štapovima. Mislim da su obadva običaja ima la određenog utjecaja na pojavu portreta na stećcima. * •• Ova grupa motiva ima četiri osnovne vrste oblika i 26 podvrsta. muš karcima je posvećena mnogo veća pažnja nego ženama. a možda i prijetnje za odmazdom. kao i one sa krstovima . iako ni u njima ne prepoznajemo konkretne osobe. ili u njihovoj neposrednoj blizini. razlozi se nalaze u neumješnosti samih klesara. ali bih htio da ponovno istaknem i mišljenje o postojanju moguć­ nosti da se barem neke od takvih figura protumače kao znak druš tvenog ugleda. vlasti. I po brojnosti i po klesarskoj obradi. Iako nisu najbrojniji u ovoj grupi. tako i vizantijsko-srpskim običaj e m fresko-slikanja ktitora i svetački h likova putem bosanskohercegovačkih i srpskih crkava i manastira. figure izdignu ti h ruku i predstave već umrlih lica.* ** Na osnovu dosadašnjeg proučavanja nije moguće pružiti kona6no. štitovima. Sto mi u većini takvih slučajeva ne prepoznajemo konkretno lice. Može nekoga i žena sa djetetom u Boljunima ili u Buhovu podsjećati na Bogorodicu sa malim Kristom. Mislim da se sa dosta vjerovatnosti može pretpostaviti da su usamljene figure pokušaji portreta živih lica koja su tu kasnije sahranjena.' 83 Pretpostavka o portretima preminulih ima još više osnova kada uzmemo u obzir brojne figure sa mačevima .

a potom i polufigure. ali pretežno primItIvna i bez većih umjetni čkih vrijednosti. znače pokušaje portretiranja određenih lica za života. lov. rad dobrih majstora koji su u svoja djela te vrste uložili dosta truda i umješnosti. U tome pogledu se ističu "vojvodske figure" u Radimlji. Neki primjerci su. spada u gornju polovinu ljestvice. skladno proporcionainih i sasvim uspjelih. kompozicijski raspoređenih i crtački i klesarski obrađenih figura. Dosadašnji istraživači stećaka su se. Zanimljivo je da su primorski krajevi dosta dobro zastupljeni. krst. tj. najviše doprinosi povezivanje tih lica sa oružjem i predmetima karakterističnim za njihovo prepoznavanje. kao i samih ruku. Njihova mišljenja su neusaglašena i ne mogu se uzeti kao definitivna. Svi ovi motivi imaju svoj u dale ku prošlost.Covjek na konju Ovdje sam uračunao predstave čovjeka koji jaše na konju. koje su. Figure sa podignutom rukom. ·turnir i ostale scene. prvenstveno. vlasti. Samo u dva primjerka nije sasvim jasno da li 314 . a kao likovni elementi su naročito poznate pune figure i predstave ruku . Podij elio sam ih u pet osnovnih vrsta: čovjek na konju. došle na stećke kao zamjena č itave figure. I ovdje se. Hercegovina je mnogo bogatija nego Bosna. ovdje su uvrštene i polufigure. međutim. Motivi su raspoređeni po čitavom teritoriju stećaka. a onda i predstave glava . ·kao i kod ostalih motiva. 1 . čije porijeklo vodi u predistoriju. bavili pitanjem pojave č itave figure i ruke. Najvjerovatnija je pretpostavka da čitave fi gure ljudi . kao i u okolici Stoca i Kalinovika. tumače se najčešće kao gestovi molitve. Uz či­ tave figure. čemu. U samoj gmpi dominiraju scene lova. koja posjeduje 43 % ukupnog broja motiva. kao i predstave glava . ipak. životinja ili udruženih jednih i drugih figura . prema koncepciji majstora. ako su takve predstave samostalne. po brojnosti se osobito ističe istočna Hercegovina. Ukupan broj ovih vrsta motiva iznosi oko 550 primjeraka. mislim da bi. prema svojoj zastupljenosti. mogla doći u obzir i pretpostavka o podignutoj ruci kao simbolu društvenog ugleda. ali su u tome pogledu uočljive prilične neravnomjemosti.je veoma različita. ako se same nalaze na jednoj strani stećka. koje su najviše zastupljene (preko 40% svih motiva). po čemu grupa. Najmanje primjeraka je nađeno u istoč­ noj Bosni i u Srbiji. kolo. Likovno najvredniji primjerci se nalaze u istočnoj Hercegovini. pore d ostaloga. a vjerovatno i spremnosti na neku osvetu. osjeća velika neujednačenost umjetničke obrade. SCENE Ovoj grupi pripadaju motivi sa dvije ili više figura ljudi. npr. a često i same ruke. a lIJajmanje je turnirskih scena. bez prisustva nekih drugih figuralnih predstava. polumjesec ili zvijezda. Mnogo je veći broj slabo koncipiranih. uz takvo gledište. nego onih pravilnih. Ja. U nekim primjercima se uz čovjeka na konju vidi poneki nefiguralni motiv.

ili stoji pored njega. Obično se na ovim predstavama ne uočavaju detalji. Vrlo rijetko. dakle. 134. - Predstava konja II na sanduku Ljubovu kod Trebinja.1. Crna Gora . npr. i s točna Hercegovina .1. ali se na nekim primjercima sasvim dobro vidi oružje koje konjanici nose. markantni dijelovi lica. postoje ukupno 53 primjerka ovakvih motiva.2. nešto zbog slabije klesarske obrade. Tako je u pet primjeraka prika- i jaha ča kao heraldi čka oz· naka na š Utu (sa mačem) Sl. centralna Bosna . a možda i zbog uobičajenog načina klesanja.4. gotovo iznimno je u tu svrhu kori š ten stub ili krs tača. da najviše ovih motiva imaju stećci u i s to č noj Hercegovini.3. zapadna Bosna . Ovi motivi su klesani isključivo na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka. Srbija .. kod Stoca. odjeća.je čovjek na konju. Na pločama se ovi motivi ne nalaze. Njihov teritorijalni raspored izgleda ovako: zapadna Hercegovina . Zanimljiv je i osamljen nalaz predstave konjanika na s tećku koji je u sekundarnom položaju upotrijebljen kao stub časne trpeze u Bitunjoj.25. istočna Bosna .12 . Uglavnom u svim primjercima se radi o predstavama muškaraca kao jahača. Koliko sam mogao ustanoviti. primorski krajevi i njihovo za l eđe .5. . Vidimo. itd.

135. . nedaleko od Bileće. prikazuje feudalca Ljupka Vlasnića. u okolini Lištice. gdje je konjanik isklesan na četve roug l astom štitu sa mače m. To je jedini primjerak gdje je konjanik upotrijebljen kao oznaka grba . 134). u Krehinu Gracu. da bi se na taj na č in prikazala kosa. 135). npr. ma kojoj je glava konjanika oivičena nepotpunim tordiranim vijencem. Zanimljiva je dosta naivna jedina preds tava konjanika sa lukom u Boljunima. u okolini Trebinja.Vlasnići 887 (sl. Napominjem da je to istovremeno jedno od najuspjelijih klesarskih ostvarenja ovoga motiva'85 (sl. . npr. koje se i naziva po njegovoj porodici . u Ljubovu.Predstava konja i jahača sa kopljem na sljemenjaku iz Troskata kod Lištice (sada II Muzeju Hercegovine II Mostaru).zan konjanik sa izdignutim mačem u ruci. br. koja . po natpisu koji se tu nalazi. Na osam primj eraka vidimo koplje u rukama konjanika. ili u Radmilovića Dubravi.'88 U ne koliko slučajeva naziru se i štitovi u Sl. 884 U nekoliko primjeraka je mač o bedru jahača. 886 Ta dva primjerka odaju odlične maj store koji su u svoje kreacije umjeli da unesu dosta živosti i pokreta. u okolini Stoca. u Budimiru. nedaleko od Sinja. Veoma je uspje la također dinamična predstava konjanika sa kopljem u Troskotima. blizu Citluka (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu). iz obližnjeg sela. npr. br.

Na drugom mjestu je već bilo riječi o konju kao likovnom motivu. U glagolj skom misalu hercega SI.rukama konjanika. turnira ili ostalih scena. II oko- . u okolini Cavtata .Predstava konja i jah a ča sa sokolom na ruci na slje- 317 menjaku II Brotnjica ma. kao element i scena lova. 136. brojni konjanici . soko stoji na desnoj ruci konjanika (sl. br. lini Cavtata. U našim krajevima se čes to susreće motiv konja sa jahače m .8" U tri primj erka se vidi ptica (soko) uz konj anika. Takve predstave sam uvrstio u ostale scene. U Brotnjicama. osim konjanika. 136) .890 Napominjem da ovdje nije uračunato dvadesetak predstava u kojima. a u Boljunima je š tit sa mače m is klesan pored predstave konjanika s kopljem. iz is toga razloga . Razumljivo. vidimo ženu ili muš karca koji vode konja. također nisu ovdje uvršteni. koj i je više nego dva puta veći od konja i jahača zajedno. poznatom kod svih naroda i u svim vremenima . .

pana Ostaje iz 1419. Nisu zapažena 'Ili istraživanja u tome pravcu. To potvrđuj e i predstava sokola na ruci konj a nika. motiv konjanika ima svoje posebno značenje. Reljefna predstava Ljupka Vla s ni ća u Tros kotima (sada u Muzeju Hercegovine u Mostaru) .'" Na peča tu bosanskog bana Stjepana II Kotrornanića. To što se uz naš u konj a ni č ku figuru kleše oružje. .Pečal bosanskog kralja Stje.s" I sveci se prikazuju na konjima.. jasno govori o takvom karakteru tih predstava. s koplj em . zatim na pečatu kralja Tvrtka I. Krševan na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. na sv. Osto· je i Tvrtka II vidimo viteza na konju . sv. npr. koji se nalazi u Zadru . kraljeva i visokih fe udalaca na pečatima i novcu. god ine.. gotovo je identična SI. a onda i na peča tima bosans kih kraljeva Stj epana Dabiše. Zoila iz XIV v. npr. Dimitrij a. bez čega bi srednjovjekovni vitez u svojim ratnim pohodima. ili sv . tako npr. mislim da on na s tećc im a ima is ključivo svjetovni karakter. Bez obzira š ta bi se u tome pogledu moglo reći za druge vrste mOtiva ove grupe . u lovu i jun ač kim igrama bio nezamisliv. Đorđa . . U tome pogledu klesari s teća ka su mogli imati svoje uzore u n eposrednoj blizini . 137. sa sokolom na ruci.Hrvoja ovaj vitez je predstavljen na konju . Iako motiv konjanika asocira na ikonografsku predstavu ne koga od svetih ratnika .u portretima bosansk ih banova.S9l * ** Nije poznato kako je došlo do pojave ovoga motiva na s tećcima i šta bi on tu trebalo da znači .

899 319 . ja sam ih svrstao u pstale scene.'9S a u jednom slučaju u okolini Kalinovika prelazi čak i na treću stranu 896 ponekad su po dva kola predstavljena na jednoj strani stećka. Primorje sa zaleđem je bogato i stoji odmah iza istočne Bosne.12. gotovo isključivo na visokim sanducima i sljemenjacima. primorje sa zaleđem . pa će o njima tamo biti riječi. Muških kola ima 23. Prema tome. u Brotnjicama. postoje 132 motiva kola. Ovi motivi su teritorijalno raspoređeni ovako: zapadna Bosna 16. sa tri figure (nekada muške. a u donjem hlače (gaće) koje su uske. nedaleko od Sinja. i motivi kola su redovno klesani na vertikalnim stranama stećaka. u Budimiru. kolo sa deset muških figura je isklesano iznad arkada. na struk.ijema kuće (ispred arkada) . zatim na ona u kojima su same žene.51. Kada bismo takve predstave pridružili ovima. a od pasa uspravne pruge. ženskih 40. sa devet figura 10.31 i Crna Gora . U svom gornjem dijelu oni imaju haljetke. u okolini Ljubuškog. Možda su i predstave sa po dvije ljudske fjgure koje se drže za ruku također igra. istočna Hercegovina ima najviše primjeraka. I kod žena su haljine u donjem dijelu pone kad uspravno prugaste.'94 Samo iznimno se na haljetku do pasa vide vodoravne. sa deset figura 6 i sa jedanaest figura 2 primjerka kola. uspio sam da utvrdim i približno tačan broj kola prema broju figura koje u njima učestvuju .'98 a u Radmilovića Dubravi. npr. Nekada su utegnu te u pas u. nedaleko od Bileće. koji sežu do iznad koljena. te na kola u kojima su i muškarci i žene zajedno. u okolini Cavtata. Kako vidimo. centralna Bosna . zapadna Hercegov ina . sa pet fjgura 22. kolo igra ispred tr. ali pošto nije sigurno da se u takvim slučajevima radi baš o igri. najviše je mješovitih kola. pa djeluje kao friz.. Samo u nekoliko slučajeva vidimo gaće koje nisu priljUbljene uz noge. kao npr. Prema tome. Kao i čovjek na konju.. dakle. zbog čega bi mogle ovdje da se uvrste. nekada ženske. broj motiva kola bi se povećao za oko 40 primjeraka. Iako zbog oštećenja spomenika u nekim slučajevima situacija nije sasvim jasna. isto6na Hercegovina . ili portretu na pečatu kralja Tvrtka II.slikanom portretu hercega Hrvoja. a mješovitih 69 . aH se poneki primjerak nalazi i na krslači ili na horizontalnoj strani sanduka. ples.. Zbog svega toga mislim da motivi konjanika na stećcima nisu ništa drugo nego konjanički portreti pokopanih ličnosti. Tako. U nekoliko slučajeva se kolo nastavlja i na drugoj strani stećka. Ukupno . u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori ih je vrlo malo.4 primjerka. priljubljene uz noge. Žene su obučene u dugačke haljine koje su prema dolje šire . a zatim onih sa šest do osam figura. sa šest do osam figura 38.18. 897 U Starom Slanom. To je približno tačan broj . kolo spada među česte motive stećaka . a nekada mješovite) postoji 25 primjeraka kola. u okolini Trebinja. sa četiri figure 29. kao npr. odnosno ploče. Muškarce prepoznajemo po odjeći. 2-Kolo Kola (igru) na stećcima možemo najprije podijeliti na ona u kojima učestvuju samo muškarci. a u istočnoj Bosni i u Srbiji ih uopšte nema.

ispod Cvrsn ice planine (Blidinje). predstavljeno je kolo sa deset ženskih figura koje se kreće ulijevo (gledajući od s tećka ka publici)."" Prva i zadnja figura u kolu obično svoju slobodnu ruk u drži povijenu na boku. ne vidi se kosa na glavi. žena-kolovođa drži oveći tord ira ni vijenac. cipele. u selu Gabri li . tako da nekada daju utisak če lenke na kapi . vrlo zanimlji va kapa nalazi se na glavi kolovođe u Boljunima. U nekoliko s lu čajeva učesnici drže trolisne cvjetove u svojim rukama.Na s ij emc njaku II Brot· nj icama. samo su te ruke vrlo raz li či to prikazane.'OJ POne kad . u oko)jni Kupresa.. a iz sred ine joj izrasta Ijilj an. npr. u okolini Cavta ta. nos i usta. koje su redovno sa zadnje stmne prema dolje produžene."" U nekoliko s lučajeva su takve šilj aste kape isklesane i kod žena "'" Neuobičaj ena.906 koji nekada izgledaju kao mali krstovi . a li postoje i d rugačiji s lučajevi. u okolin i Citlu ka. Najčešće su uzdignute do visine ramena. a ima ih i nešto spuštenih. Rijetko su gdje. u Dragičini . nisu označeni prsti..904 a u Mokrom. nekada neš to vi še."" u mješovitom ko- S L 138.. U ženskom kolu u Ravnom.točkovim a") "J5 Učesn ici u kolu se uvijek drže za r u ke. označene oči. kao predstavom kose. a li on više djeluje kao predstava nekog kultnog obreda. u Zitomisliću . Obič­ no se majstori nisu upuštali u detalje. U odnosu na druge figuralne predstave.. U nekim s lučajevima su na glavama muškaraca ipak označene kape . itd. u okolini Stoca. nedaleko od Liš tice. obično nema kapa . ovdje je veliki broj motiva obrađen pažljivo i uspješno. II okolini Cavtata. npr. .907 Zanimljiv je prikaz triju figura sa rukama na grudima u Dugom polju. koji je M. npr. koja na krajevima ima dva š ilj ka.pr. a nekada su ruke sasvim u horizontalnom položaj u . .900 Ponekad su te kape prema gore i nešto pozadi zaši ljene.s u glave učesnika oivičene tordiranim vijencem. detalji odjeće. u okolini Mos tara.Klesarska obrada je neujednačena . ". Wenze l uvrs tila u kolo. glave su predstavljene rozetama okruženim tordiranim vijencima <.

Usljed dugačkih haljina. Obično su figure nagnute na onu stranu na koju kolo kreće. 140). u okolini Konjica. Kolo u Krekovima predvodi žena. a najživlje muško kolo svakako je ono sa tri učesnika na Gvoznu.'lI Na nogama nije naznačena obuća. kod žena se noge često uopšte ne vide.. nedaleko od Cavtata. onda je to samo mali dio nogu. 139. Većina ženskih kola S U mirna. kod mješovitog kola u Mirušama. br.'1O a u mješovitom kolu u Knešpolju.muškarac drži štit . specifičnih j originalnih kola. kolovođa . - Predstava ženskog kola na Kose kod Ka1inovika. To se osobito jasno vidi po muš kim figurama koj e s u se ugnu le u kolj enima. U mnogo s lučajeva ne postoje potrebni elementi za određivanje pravca kretanja kola. kakav je slu čaj II Boljunima. u okolini Lištice. Kod muškaraca se prema položaju nogu taj pravac lakše uočava. npr. sasvi m jasno vidi da ono kreće udesno (g l edajuć i od kola ka posmatrač ima) . Osim toga. j u Dubovcu.91S To je jedno od najljepše klesanih kola na stećcima (spomenik je sada u Vojnom muzeju JNA na Kalemegdanu u Beogradu). ako su sprijeda malo podignute i po nogama kada se one vide. u okolini Kalinovika914 (sl. a od muških u Gornjoj Dragi č ini. kao da upravo zakreće kolo. kod Kalinovika. Po haljinama. neka su kola ozbiljna. Tako se. Ona su mješovita i nalaze se u Krekovima. Jedno od ženskih mirnih i ozbiljnih kola je u selu Gabrili. nedaleko od Bileće. I položaj tijela učesnika je važan elemenat za određivanje pravca kretanja kola. nedaleko od Nevesinja. Po položaju stopala izgleda da ko lovođa stoji nešto drugačije u odnosu na ostale igrače. a neka pokretna. slećk u Mirkove 321 Neki istraž ivač i s teća ka smatraju da je pravac kretanja kola presudan faktor pri rješavanju pitanja da li su kola na s tećcima realne životne predstave. a kada se vide. mirna i sasv· i m monotona. živa i vrlo dinamična. To su kola sa više mješovitih figura koja predvodi muškarac jašući na je- .. ili ona imaju karakter posmrtnog kulta.9lJ u okolini Citluka. u okolini Stoca. nedaleko od Bileće. Među mješovita življ a kola spada ono u Ustirami. Naprij ed sam naveo da postoje dva kola sa po 11 u česnika. U najviše mješovitih kola kolovođa je muškarac.lu na Gvoznu.16 Postoji nekoliko neuobičajenih. kolovođa-muš karac drži mač. mog uće je odrediti pravac kretanja žena u kolu.' 1 2 SI.

Kolo kreće udesno. držeći se jednom rukom za rogove jelena.920 U Nekuku.918 Gotovo identič na toj predstavi. br. muškarcem kao ko· lovodom i sa muškarcem na jelenu. odnosno na konju. nalazi se u Toplici. Nij e sasvim izvjesno da li životinja ima rogove. kao završn im učes nikom. samo sa pet mješovitih figura ikol ovodom na jelenu i sa pravcem kretanja udesno. 140. kod Stoca . SI. - V rlo živo muško kolo na sanduku II Gvoznu kod Kalinovika. predstavljeno je kolo sa sedam n a i z mj eni čno poredanih muških i ženskih figura (na kraje vima su žene sa slobodnom rukom na boku) . . 9 \9 U Zaplaniku. a drugom za ruku prve žene u kolu. nedaleko od Nevesinja. Vrlo s lična predstava. Tako se u Boljunima nalazi kolo sa šest žena ikolovodom muškar· cem koji jaše na jelenu. Ispred kola u istom pravcu kreće mu škarac j ašući na jelenu. sa pet mješovitih figura i kolovodom na jelenu. i istim pravcem kretanja. postoji kolo sa pet žena. zbog čega ne smij emo i sk ljučiti eventua lnu mogućn ost da se u ovome slučaju radi o predstavi konja umjesto jelena. a zadnja žena pridržava ruku jahača.lenu . 141 ). kod Treb inj a. Kolo k reće na lij ev u stranu917 (sl.921 Kolo kreće udesno. nalazi se u Citluku. u o kolini Stoca.

- Žensk o kolo p redvo d i mu š karac ja š u ći na jelenu na san duku u Boljunima kod Stoca. Sl. . 142.Mješovit o kolo ispred koga je j ahač na kon j u (?) p reds tavljeno je na sandu ku u Zaplaniku kod Trebinja.S I. . 141.

ili konj . - Preds ta va mu škarca. u okolini Kupresa. a drugom za jelena. Prva drži v ij enac. jednom rukom drži za podbočenu ruku žene. S I. Nije sasvim sigurno da li žena dodiruje jele na. jednim muškarcem i do njega jelenom. Na Ravanjskim Vratima. To je kolo sa če tiri žene. ovdje jahač na jelenu n e vodi nego završava kolo. Ni ovdje nije jasno da li je u kolu jelen. kao krajnja ljudska figura. ovdje je u završni dio kola uključen jelen. Jedna od njih je u Radimlji kod Stoca. žene i j ah ača na konju II kolu (?) na s ljemenjaku II Eminovom Selu kod Duvna. a do prve ženske figure je i muškarac na jelenu. ali bez jahača . iza koga je još pas. . Kako izgleda. Osim toga. gdje u arkadnim nišama vidimo muš· karca. Izgleda da se muškarac. U ovome s lučaju jahač i jelen nisu okrenuti u pravcu kretanja kola'24 Ovoj vrsti scena možda bismo mogli pribrojiti i on u u Eminovom Selu. nedaleko od :Žabljaka (Crna Gora). 143.'23 Druga je u :Žugi ć Bari. Tu je predstavljeno kolo sa četiri mješovite figure. ženu i jahača ·n a konju kako se drže za ruke kao u kolu. a do zadnje je jelen.ili ular životinje. predstavljeno je kolo sa tri ženske figure. 922 Ovoj vrsti scena pripadaju još dvije.

iz početka opreznije i blaže. Užica i Valjeva. Posmrtna kola su igrali i stari Slaveni. Tako je žensko kolo prikazano na bronzanom sudu iz XIII v. na Ha. M.* ** Kolo kao likovni motiv odavno je poznato na vrlo širokom geografskom pros toru. Kod nekih od navedenih naroda oni se i danas priređuju. kako se u to vrijeme (XV v. i drugi 9ll I u našim krajevima se u srednjem vijeku igralo i pjevalo na grobljima i u crkvama. Tripuna kolo izvodilo pred crkvama sv.'ll> Postoji podatak da su dubrovačke vlasti 1425.'l l Izgleda da su svi ovakvi nalazi posljedica starog paganskog obiigranja kola kao znaka kulta mrtvih... na Borneu.kolo sa muškim figurama na fresci manastirske crkve u Dečanima. tako u okolini Sarajeva.' 34 Ipak je u Dubrovniku 10 godina kasnije registrovan p les na dan sv. M. u Hercegovini. plemena istočne Brazilije i >ndijanskih plemena Sjeverne Amerike. u Makedoniji. Vego je pronašao više podataka iz kojih se vidi da su se u zapadnoevropskim zemljama od XIII do XV v. Međutim. m Kultni plesovi su poznati i u predistorijskoj Evropi. Etruščani su ga klesali na svojim nadgrobnim spomenicima. god. iz druge polovine XV v. Wenze l je mislila da se u ovome slučaju radi o stećku u sekundarnom položaju. U Krepoljinu. Zanimljiva je i reljefna predstava kola sa šest mješovitih figura na kruni bunara (cisterne) u Hamzićima. D. sabori u Parizu 1212-1213.'3S· čaja 325 . ali se on ipak zadržao sve do u kasni srednji vijek. npr. Tako se na dan sv. Time su se bavili. god. Tu se u kolu drže upaljene svijeće. druge igre u crkvi sv.92 6 Kolo se prikazuje i na umjetničkim djelima srednjovjekovne Evrope. kod velikog broja naroda. Kršćanstvo se dugo vremena i na razne načine borilo protiv toga naslijeđenog paganskog običaja. Marije u Bermu kod Pazina. kamen je specijalno klesan i ukrašen za krunu bunara. u kojima se na određene praznične dane igra posmrtno kolo koje je nešto drugačije od ostalih kola. u istočnoj Srbiji. a kasnije energičnije. koji se nalazi u Muzeju Cluny u Parizu. Kola su nastavljena i u srednjem vijeku. igrala kola na groblj ima. kao j u još nekim krajevima. zatim u Sandžaku i u Sremu. II crkvama i na drugim svetim mjestima i da su koncili katoličke crkve donosili odluke o strogim kaznama za prekršaj e. god.) praktikovalo i u susjednom Dubrovniku.'27 a vidimo ga i na italijanskom tekstilu iz XIV V 928 U našim krajevima ga vidimo kao ples mrtvaca na freskama Vincenta iz Kastva u crkvi sv. 9JS Tragovi posmrtnog kola su uočeni u raznim našim krajevima. a ponegdje izgleda sve donedavno. Blaža. u Trieru 1227. npr. kao i na sarkofazima Tračana. Tripuna u Kotoru. te kod niza afričkih plemena. u Novoj Irskoj. On je našao podatke da su takvi plesovi postojali. ili se igra kraj vatre preko koje se i preskače. Takvi plesovi su se održavali i u staroj Grčkoj i u Egiptu .. za koje se iz literature i istorijskih izvora znade da je bio veoma raširen. zabranile ples. kod Cerima.?" zatim vidimo kolo sa plesačima i sviračima u crkvi manastira Lesnova. Vidović kaže da su " pogrebni plesovi u raznim vidovima postoja]. Marije u Dubrovniku. naročito onih na nižem stllpnju razvoja".' 2S Kolo je evidentirano na starijim grčkim i etrurskim vazama. iz XIV v.' 3fJ a onda .. zabilježeni su običaji Pomana i Privelj. na otocima Samoa.i tima.

niti je dovoljno proučavano. Takvo stanovište on je zasnivao na postojanju starog slavenskog narodnog običaja. posmrtna kola. "karmine" i "sedmine"'36 Izgleda da se zaista tada igralo takvo kolo i II stihovima naricalo u Paštrovićima '37 Važan elemenat za svoje stanovište Zore je našao u pravcu kretanja kola na stećcima. sviranju i pjevanju u našim narodnim pjesma· ma. u okviru ceremonijala tzv. dok u tome pogledu Sl. kada su vidjeli da je Milić mrtav. vidi se da se posmrtna i uopšte žalobna kola 'kod naših naroda zaista kreću obratnim pravce m od uobi čajenoga i omiljenoga veseloga kola ' 4l Ali. na lijevu. a ne na desnu stranu. U narodnoj pjesmi Zenidba Milića barjaktara. našla tragove posmrtnih kola.. . proučavajući narodne igre na Kupresu. On je. objavljene prije n ešto više od 20 godina. Radić izrazio s lično mišlj enje: " . za koj'. "'38 Nedavno je J.i značenja kola na stećcima još nije riješeno.. s tarodrevni je običaj našega naroda . Dopuđa .i'''' Iz studije B. Krs tića o igranju . naopako. U našim narodnim pjesmama i poslovicama ima više dokaza da se kola kojima se izražava žalost i tuga kreću naopako. koja su se kretala obratno od običnih kola .Predstava mješovitog kola koj e kreće udesno na sljemenjaku II Dugom đu polju (Blidinje) izme· Cvrsnice i Vran-planine . između ostaloga. t j . Prije jednog stoljeća L. on kaže da se sve do naših dana održao u vidu "mrtvačkog kola". Zore je smatrao da su na stećcima predstavljena žalobna. Malo iza toga je i F. . nego na obrartnu stranu. Kolo što se naopako igra pri samrtnijem obredima. vidio da se ta kola ne kreću kao obična vesela narodna kola. kaže se da su kićeni svatovi.'39 Prema svemu izgleda da je pravac kretanja kola na stećcima presudan faktor za utvrđivanje da li se radi o običnim ili žalobnim kolima . naime. naopako kolo poveli i žalostivu pjesmu zapjevaJ. naopako okrenuli svoja koplja. Nekoliko istraživača su se bavili tim pitanjem i u vezi s tim izrazili svoja mišljenja.. 144.Pitanje porijekla .

tj. ali je broj onih koja kreću udesno znatno veći. kultna I kola."" Naoposun i naoposlen se kaže za pravac po prividnoj sun· čevoj putanji. a moglo bi se reći da ga je čak prilago· dila svojim uslovima. u smislu kretanja unapredak.327 izgleda da nema nikakve sumnje. prikaza nošenja mrtvaca. kako se kreću žalobna kola. mnogobrojna kola koja se kreću udesno. a vesela ulijevo. od istoka ka zapadu. Solovjev je te nazive. litij a. u Boljunima. u do· bri čas. . dva kola koja se mogu smatrati najživljim . zauzimanje isključivog stava u tome pogledu za sada ne bi bilo sasvim opravdano. kako se kreću obična. koja bi. žalobnim.ga je. i da spada u kompoziciju Hvalite Gospoda'5l' Trebalo bi da su sva žalobna kola mirna. prema pri· vidnoj sunčevoj putanji. Veo go je kolo smatrao posmrtnim 9SO Lj.'S< Ia:ko mi se čini da mi šlj enje o posmrtnim. vjenčanja i sl. . ipak. postavilo se pitanje: koji je to. bila žalobna. upravo.."'7 I ja sam u dva maha o tome pisao.944 Pobijajući Solovjeva. M. ob· jašnjavao kao pravac kretanja od desna nalijevo. Bilo je još ne· kih pisanja i osvrta na pitanje pravca kretanja kola. Takva su. ili turnirska scena. sretno. Karaman nije dijelio mišljenje onih . Kod mnogih kola na stećcima nije moguće utvrditi pravac kreta· njao Kod onih gdje je to moguće.952 U više slučajeva je na j ednom 'te istom stećku rrikazano i kolo i lov na jelena. bez većih po· kreta. kultnim kolima na stećcima ima više svoga os· nova."'.' " M. kao kod crkvenih ob· reda.9S3 Teško bi bilo objasniti zašto se zajedno klešu scene različitog karaktera.na GVOZDU i 'll Ustirami . naricanja nad njim. "nao· posun".na stećcima vjdio igru i zabavu. Karaman. ipak. a obratno. gošće· nja kod groba i sl. tj. u prvo vrijeme u izvjesnom smis lu tolerisala. npr. O kolu na stećcima najviše je pisao D. s obzirom na druge okolnosti. Pišući o kolima na Kupresu.koji su kolo na stećcima gledali kao izraz kulta smrti . Vidović. svečana.' ''' Iz svega se vidi da ne postoji usaglašeno objašnjenje pojma pravog i naopakog kretanja kola. zapra· vo. U čitavom problemu kola čini se najzanimljivije. Stoj. muzikolog C. a i naj zagonetnije pitanje sasvim neobične pojave kola sa kolovođom koji jaše na jelenu. Interesantno je da na stećcima nema nekjh drugih predstava pogreb· nog kamktera. slijeva nadesno. ona .k ola u kršćanstvu je da ono simbolizira smrt i uskrs čovjeka. Rihtman je žalo· stiva kola smatrao ona koja se kreću udesno.9S1 V. naopako je kretanje udesno. vidi se da ima kretanja i na jednu i na drugu stranu. vesela narodna kola. nisu mirna i svečana . Đurić je nedavno izrazio misao o mogućnoj vezi između kola na stećcima i ko· la na freskama. npr. Međutim. On je naveo više podataka koji govore da su pogrebni plesovi bili široko rasprostranjeni kako u predistoriji tako i u srednjem vijeku.kovk je tvrdio da je naoposun kretanje po suncu. po tome kriteriju.Osnovna ideja . a u nekim slučajevima vidimo i jednu i drugu scenu na istoj strani spomenika. Benac je u kolu . Iako se protiv toga pa· ganskog običaja kršćanska crkva borila. I danas mislim isto . za koje kaže da je ilustracija 148. uobičajeni.u Srbiji. odnosno naopaki pravac i kako ga sigurno ustanoviti? Za Zorea sam već naveo da je kolo koje se kreće ulijevo smatrao naopakim.naO' posun je kretanje ulijevo (gledajući od stećka ka pubLici). psalma Davi· dova. Vidović smatra da je ta ideja izražena i na stećc ima 948 A. prema ruskom "posoion". Po tome bi izgledalo da je vjše ."'3 A.ialobnih kola. na što je ui<azao i Lj.

Istaknuta je dosta velika uloga jelena u mrtvač kom ritualu. Wilkea . ali ih nisam nigdje našao. Među njima se jahač na jelenu javlja tri puta u funkciji kolovođe. Mislim da je u ovome sl učaju posebno važna okolnost š to se jelen u kršća nstvu smatrao simbolom duše.il ustra- SL 145. Takvo kolo on smatra izrazom htonskog ritua la. nedaleko od Trebinja. a dva puta je on ispred kola.kao i kola u kojemu je jelen bez jahača . Naprjjed sam naveo svih osam s l učaj eva takvog motiva. 328 . Jelen bez j ahača je dva puta na začelj u kola. a u jednom sl učaju je neš to iza ko la. Jelena u kolu na s tećc ima do sada je istraživao jedino naš etnolog S.srednjem vijeku. Dodajmo ovome fondu i jedinstvenu predstavu jahača na jelenu u Zdrij e l ovićima. Po njegovom mišljenju. kao . Zečev i ć. njegova krajnja figura. jelen bi tu "mogao imati ulogu božanstva ili psychopomposa". U ovome pogledu su od važnosti istraž ivanja G. iako n ij e elemenat kola · ss O porijeklu i značenju motiva jelena na stećc ima bi lo je govora naprijed.Predstava žene koja jaše na jele nu na slj eme njaku u Žurij e ) ov i ćima (Ljubomir) u o kolini Trebinja. sličnom plesu kostura na freskama 956 Tragao sam za eventua lnim paralelam a naši h kola sa jelenom . . kako u predistoriji tako i u . On je na fresci Casa del poe ta tragico u Pompejima našao jahača na jelenu.

u kOjima učestvuju po dvojica konjanika. koji je podvio noge.i morje sa zaleđem 37. jula na Petrovoj Gori održava neka vrsla velikog sabora. u svim scenama predominantan broj imaju scene lova na jelena. I Dijana . kao žrtva velikom jelenu sa zlatnim rogovima . zatim scene u kojima su dva lovca. koji predskazuje i zamjenjuje usmrćenog Andrijaša .69. te objema rukama čv rsto uhvatila životinju za rogove" . Jelen je poznat j kao žrlvena životinja. čini se najosnovanijim da taj motiv na stećcima ima značenje paganskog simbola prenosnika duša.kao konjanik. običaj da se svake godine na 12.\om na ljeljenu" iz naših narodnih pjesama . u kojoj se spominju "tri vile na tri ljeljena". a navodno i danas postoji. 9S7 Osim toga. kao pre dznak i aluzija na pogibiju trojice braće Ugričića.l . on je jahača na jelenu našao u indijskim i nekim evropskim mitovima. u kojoj se spominje "tihi jelenčac". zapadna Hercegovina . i samome jelenu su se prinosile žrtve. umjesto na konju.pješakom. i to jedan konjanik i jedan pješak. N. zapadna Bosna . istočna Hercegovina .18. Može se re6i da je lov iznimna pojava u 329 . Od ukupno 181 scene njih 166 ili 92% odnose se na lov na jelene (to je približno tačno brojno stanje). Ljubinković misli da motivi kolovođe na jelenu mrtvačkih kola na stećcima j ovaj motiv vile na jelenu u narodnim pjesmama imaju nešto zajedničko i da potječu sa istoga bosanskohercegovačkoga područ­ ja.25. istočna Bosna . lov na vepra 'i lov na medvjeda . U bugarskim narodnim pjesmama "samodive" su na jelenu. a u 28 scena sam pješak kao lovac. ove bismo' scene mogli podijeliti na četiri vrsle: one u kojima učestvuje lovac . a . poslana od božice Artemide. te scene sa lovcem . a što se tiče geografskog rasprostiranja relativno najveći broj ·i ma Hercegovina (gotovo 50%).2. Po vrsti i broju učesnrka u lovu. Napominjem da se u našim narodnim pjesmama više puta govori o vili kako jaše na jelenu. Grci su ga žrtvovali božici Artemidi 9S8 Ali.961 Reljefni motiv sa stećka u Ždrijelovićima.25. veoma podsjeća na takvu antičku Dijanu. postoje tri vrste ovih scena: lov na jelena. u okolini Trebinja. On je upozorio i na bugaršticu o Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu. LjuNnković je upowrio na bugaršticu Vjeridba i smrt Sekule sestričića. kojom prilikom se na kamenom žrtveniku kolje brav. Kaže da se takva predstava nalazila već na ranoneolitskom doirnenu u Alvao. U nekim krajevima Srbije postojao je. pr. scena lova na vepra ima ukupno ll.4.960 Na našem tere nu je nađen spomenik koji prikazuje Dijanu . OO' Cini se da bi naš motiv iz Ždrijelovića mogao imati veze sa anVi č­ kom Dijanom na jelenu i sa "v. posebno istočna Hercegovina.ciju prIce o Ifigeniji koja vodi jelena.kako je "klekla na jelena. Kako se vidi. U 14 scena učestvuju zajedno konjanik i pješak. u Portugalu.i vila su povezane sa kultom smrti.na medvjeda 4 primjerka. 3-Lov S obzirom na namjenu i cilj. Srbija . Postoji 99 scena sa jednim konjanikom i 25 scena sa dvojicom konjanika. Teritorijalni raspored ovoga reljefnog motiva izgleda ovako: centralna Bosna .95' I kod Rusa postoji vrlo slično predanje.i Cma Gora . Iz svega navedenog o jahaču na jelenu.

Zanimljivo je da je ovaj motiv dobro zastupljen u primorju i njegovom zaleđu. Međutim. predstavljena je scena lova na dva jelena. - Preds ta va lova na je le na na sanduku u Prictvon. odnosno već na samome jelenu. nedaleko od Ljubuškog. on se gotovo uvijek drži uobičajeno.n o sljemenjacI i visoki sanduCi. pa i u Crnoj Gori. U mnogo s luča­ jeva u lovu učestvuje pas. 968 Sve figure u ovim scenama su dosta sumarno date. zbog čega su mnoge scene ne samo šab lonizirane nego su grube.istočnoj Bosni ·i u Srbiji. Za njega su odabirani veliki i visoki 'stećci. obično bočne strane . Nevesinja. neproporcionainog i neusklađenog. a gdjekada kao da ga je dodirnuo. detalji se Sl. 966 U dva slučaja scena je prikazana u ankadama . što je neuobičajena pojava.i po dva. ili da je posrnuo kao smrtno ranjen.'·3 ili na Duvanjskom polju. u Lovreču. Trebinja i Bil eće su prave umjetničke kreacije. a jelen u drugoj arkadnoj niši. Neki primjerci oko Stoca. naprotiv. Ljubinja.: im 3 kod Nc ves inj a . a više puta i soko. 145. redov. i to njihove vertikalne. Ponekad je lovac gotovo dostigao jelena i svojim kopljem mu se sasvim približio. onda je on na ruci lovca.'·5 Ako je soko angažovan.%4 Međutim. Scene lova na jelena u kojima učestvuje jedan lovac na konju zauzimaju 60% svih scena lova na jelena. Ovome motivu majstori su poklanjali mnogo pažnje. naročito u istočnoj Hercegovini. 967 U Zvirićima. U njima irna dosta neprirodnog. nema nijednog slučaja da je jelen ubijen. kao npr. pa čak i po tri psa. ili u okolini Lištice. ili u letu prema jelenu. spreman da upravo baci svoje koplje prema jelenu . kod prili čno velikog broja scena ogledaju se darovi ni majstori. sa visoko uzdignutom glavom. ili u njega već zabio koplje. naivne i općenito malih umjetničkih vrijednosti. a izvjestan broj primjeraka je izrađen besprijekorno. inventivno. U nekoliko slučaj eva umjesto koplja lovac upotrebljava mač. Većini njih je to bio pretežak zadatak.lovac je u jednoj. Vidi se da su se u izradi okušavali majstori različitih sposobnosti . Ponekad u ovakvim scenama učestvuju . blizu Imotskoga. Najčešće je lovac sa kopljem u ruci u trčanju za jelenom.

u okolini BjJeće. a nekada i po dva psa. Najčešće su to lovci sa kopljima. Više puta su konjanik sa kopljem u ruci i pješak sa lukom i strijelom postavljeni tako da obojica napadaju na jelena . Dvije scene su sasvim neobične . uz lovca na konju. U Zalomu.973 U nekoliko slučajeva lovci umjesto kopalja u rukama nose mačeve. niti mačeve. 146). za tim pješaka sa lukom i dva jelena koji idu prema njima'SS Ponekad lovac-konjanik ne nosi u ruci koplje.969 koja je. lovci ne drže koplja. br. koji je već na samome jelenu.976 Lovci su često sa šljemovima na glavama i mačevima o bedrima. Na glavi lovca često se vidi neka kapa koja se prema gore i nešto nazad šiljasto završava. u okolini Citluka.'86 U Cisti. a pješaka sa štitom. Tako. U nekim scenama se koriste i sokoli. <ili u Toplici. također u okolini Kalinovika. nalazi scena lova na jelena u kojoj.975 Ponekad su i ove scene isklesane u arkadama. a između njih je jelen.'88 Zanimljivo je da se na tkruni bunara (cisterne) u Hamzicima. Jedna od najljepše klesanih je scena u Pridvorcima. u Suhom Polju. na području opštine CapIjina (sl. npr. 149). u Ži!omisliću. npr. kao u Vukovskom. inače.'s7 I ova vrsta scena se ponekad kleše u arkadama. Rijedak je slučaj da se jelen okrenuo prema lovcima.'s2 Ova scena iz Radimlje je istovremeno jedna od najljepše obrađenih u ovoj vrsti.331 . nego mač. br. kao npr.97' Naprijed je rečeno da postoje i scene u kojima učestvuju dva lovca. u Toplici. što je vrlo rijedak slučaj . u okolini Mostara. što je jedinstven slučaj. 25). a ponekad jedan lovac drži koplje. u okolini Kalinovika. (sl. nedaleko od Nevesinja.sl U nekim scenama su prokazani psi. u okolini Nevesinja. kao i na stećcima. vrlo uspješno obrađena. iza lovaca na konjima predstavljen je još jedan osedlan konj (bez jahača) '78 Teško je reći šta je ovim predstavama klesar htio da kaže. npr. npr.'83 Na istoj nekropoli se nalazi scena u kojoj. u Cisti . a druga da je osedlani konj na neki način ostao bez svoga gospodara . prikazan je . u široj okolini Stoca.972 Ponekad je umjesto jelena predstavljena košu ta (bez rogova). npr. a ima slučajeva gdje se nalaze po dva. i to jedan konjanik i jedan pješak. npr. pa i po tri psa. pješak sa lukom i pas's. u Radimlji . a drugi mač. Ponekad te kape potpuno sliče šljemovima sa čelenkama. u Boljunima vidimo konjanika sa kopljem.'7I Ima i s lučajeva gdje su obadva konjanika okrenuta u istome pravcu.koji se nalazi između njih. gdje je drugi lovac okrenut na obratnu stranu od jelena i prvoga 10vca. u Bijeloj Rudini. kao u Ziemlju. nego su svoje ruke podigli i raši rili . u Hodovu. kod Imotskog. u Hercegovini . br. okrenuti jedan prema drugome. pješak sa lukom. nekada po jedan. nedaleko od Nevesinja (sl. nedaleko od Capljine. u sceni u Boljunima. u potjeri za jelenom koji ispred njih bježi. učestvuje i žena sa sokolom na ruci . pas i soko. Na više ovih scena isklesan je mač o bedru lovca .. u okolini Kalino \"ika.970 U drugoj vrsti scena lova na jelena učestvuju po dva lovca na konjima. kod Nevesinja. vidimo lovca . Neobičan je raspored figura u sceni u Gracu. u sceni učes tvuju konjanJk sa koplj em.konjanika sa mačem.le raspoznaju. npr. 980 Takvu scenu vidimo i na zidu pećine Vjetrenice.97• I u ovoj vrsti scena lova više puta učestvuju psi. i . npr. konjanik nosi štit. Na takVOj jednoj sceni u Ziemlju. kod Kupresa. učestvuj u konjanik sa kopljem.'84 Ima scena u kojima su po dva jelena. U Gvoznu. kod Kalinovika. U Gvoznu. nedaleko od Stoca i u Glumini.m a u Suhom Polju . izgleda da prva znači hajku na jelene.

u kojoj s j edne 5'trane konjanik koplj em pogađa jelena. predstavlj ena je mu š ka fi gura koja u desnoj ruc i drži dIj e le. Kri stofor sa dj etetom na LI Barevištu kod Li šti ce. aU je više puta j elen okrenut ka lovcu. Na toj sceni 'Vidi mo ka ko . neda le ko od Imots kog. a ispred ovoga luk sa strijel om koji lebdi (bez .konjanik sa kopljen . a a druge.koplj em. 332 . pj ešak napeo svoj luk . Dij ete u ruci drži maji krst. a lijevom se drži za drvo.se strije la već zabada u vra t jelena . zali m po krs tu u ruci dj eteta.992 SI. I zmeđu jele na i lovca sa lukom. blizu ZabIjaka . steć ku Dva puta više od prethodnih i ma scena lova na jelena II kojima j e lovac pj ešak. Uz ostalo. 147).. A. npr.u prvom planu. 148). 'ispred nj ega j elen .lov na dvije &Pne ili divokoze (?). I za konj a nika su dvij e žene koje se sa po jednom visoko podignutom rukom drže kao da plešu 'OI Najzanimljivija je scena u Bareviš tu .s a . - Scena lova na jelena i sv. U takvoj sceni u Donjoj Zgošći (sada u Zemalj skom muzeju ti Saraj evu) angažovana s u Lrj psa .. u No vakov i ć ima. kod Ljubuš kog.-eći da je upravo ta scena kreacija odličnog majstora (sL br. 147.i :strij elom. br. a sa druge. nešto nap rij ed . Ispod ove scene su prikazane tri životinje koj e najviše li če na pse. npr.m U Bi j ači. kod Lišt ice. Treba . sti lizovana razgranata stablo dočarava pejzaž sa šumo m u kome se o dig rava scena. u Lovreču."" U više slu čaj eva u lovu učestvuj e i pas .lovca). S jedne strane na životi nje napada ko njanik . Najčešće je lovac s a lukom . neobi čna je scena . Benae 6matra da se u ovom s lučaj u radi o predstavi sv.. Kris tofora (s l. pj ešak sa mačem j pas.s Li čno prolis taloj palic i. Po svetač kom arealu iznad g~ave . '" jelen j c ispred nj ega. kao i po drvetu koj e j e .

Scena ·Iova na jelena u kojoj je lovac·pješak upravo odapeo luk (učes tvuju i tri psa) na sljemenjaku iz Donje Zgo šće (sada u vrtu Zemaljs kog muzeja u Sarajevu). 149. Scena lova na jelena II kojoj uz lovca sa lukom soko ·i pas na slje menjaku iz Cerina kod Cit luka (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajev:u) . u čest vuju 333 .SI. S I. . 148.

na jednoj je prikazao lovca sa lukom. I u ovim scenama primjećujemo da neki lovci nose šljemove '!la glavama . 150. U donjem nivou je ista 1akva scena.imaju i čel enke na tim šljemovima. nedaleko od Ljubinja.sl. 149.998 U 'nekoliko sluča­ jeva umjesto jednog jelena vidimo dva ili više. u Laćevinama . u okolini Stoca. nedaleko od Mostara.999 a u Radimlji pješak sa lukom i psom napada tri košute i jednog je lena H XlO Vrlo slična scena .lOO3 Osim jelena u gornjoj zoni.koloni životinja koja ide prema njemu . U Podgradtnju. 997 Ponekad lovac nije sa lukom. U gornjoj predstavi je lovac svoj luk uperio prema . klesar je svoju scenu lova . Glava lovca u Novakovićima . pet u zapadnoj Bosni (Risovac. u takvoj jednoj sceni učestvuju pas i tri sokola. kao npr. u okolini Citluka996 (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) . a sa druge.kod Visokog. U 2itomislićima. Scene su veoma lijepo klesane. u Uboskom. sve ostale životinje jmaju po dvije ili po tri šiljaste "grbe" na svojim leđima. Tako. u okolini Ljubinja. blizu Neuma.sa dva jelena i dvij e košute . nego sa mačem . Ponekad o bedrima lovaca vise mačevi. a ponekad izgleda da . pos toji dosta neobična scena. sada obadvije u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). u okolini Mos tara. u okolini Kalinovika. br. a košuta je između njih. lovac ima mač i štit. samo su naprijed i pozadi jeleni. bHzu Stoca. sa predstavama u dva nivoa.U nekim scenama učestvuju i sokolovi.protegao na dvije susjedne strane stećka . u Bitunjoj. snažno napadaju pas i soko u letu u Cerinu. a ponekad među njima i košutu.k ošute. na BJidiZgošća Sl. - i pješak sa Scena lova na jelena II kojoj u čes tvuju pješak sa lukom mače m i štitom na sanduku II D ra g i č ini kod Citluka . sokolom i psom. s jedne strane lovac odapinje strijelu."'" U Raškoj Gori. kod 2abljaka. a na drugoj jelena u trku I OO4 Dvije scene lova na vepra se nalaze u centralnoj Bosni (Donja kod Kaknja i Gračanica . čime je valjda označena kosa. što je neobi čna pojava I OO2 Istu pojavu imamo i u Drag ičini kod Citluka. UHodovu. vidimo dva jelena koje napada lovac sa mačem.naprijed je jelen. oivičena je tordiranim vijencem. 995 Izvanredno je živa scena u kojoj na jelena u trku. npr.postoji i u Vranjevu Selu. a iza njega su dvije .

is toj s trani stećka . a če­ tiri u i s točnoj H ercegovini (Vra njevo Selo. U Eminovom Selu i u Sarajlijama su također lovci-pj ešaci . Jedan lovac svoje oružje upravo zabija u ralje. koga su već dos tigla dva p sa. a drugi u vrat životinje.1OO6 U scen i ima dos ta živosti. blizu Neuma. U sceni na s pomeniku iz Donje Zgošće lovac upravo zabada koplje li vrat vepra. Veprovi su tu sasvim vjerno prikazani - Sl. na Duvanj skom polju) . U Risovcu i Vranj evu Selu su po dvije scene na . blizu Hil eće). da se dočara pej zaž. sa kopljima.nju i Eminovo Selo. Sarajlije i Kongora. . Može se reći da je to likovno najvrednija scena te vrste (sl.10'" U scena ma se osjeća pokre t. 148) .Scena lova na medvjeda na slj emenj aku II Podgrad i- 335 nju. br. 151. Tu je i s tilizovano stablo sa krošnjom. Avtovac. Tu s u d va pješaka sa kopljima (?). u široj okolini Stoca. . U Vranj evu Selu veprovi dos ta sliče m edvjedima. U lovu u čes tvuju i psi. blizu Gacka i Radmilovi ća Dubrava .

Michele u Paviji. klesar j e veoma umanjio ljudsku figuru ' OO9 (sl. Lovac je sa bradom. a če tvrta u Lovreču. sa koplj. Augustina u Tuluzu. druga u Podgradinju.'o23 I na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku krsta u Gruziji. što je jedins tve na pojava. Keltima je prostorno i vremenski bli ska kultu ra Val Camonice u sjeveroi talskim alpama.. blizu Ljubinja. sa kopljem i sokolom.'OI7 Takvu scenu čes to imaj u sarkofazi iz m erovinškog doba u Francus koj'O I8 U zapadnoevropskoj predromanici. Scen e lova na jelena mogu se naći u umjetnos ti Hetita. Od ukupno čet iri scene lova na m edvjeda jedna je evidentirana u Han-S tjenicama. koje su gotovo identične . Zeno u Veroni 10" I na nekoliko kasnoromaničkih benediktinskih crkava iz XIII v. U Han-Stj enicama u lovu u čes tvuje i pas . iz V ili VI v. u Tuluzu.VIII v.'ol9 Takva scena se nalazi i na jednoj oštećenoj ploči iz karolinš ke epohe u Carcassonnu i na romaničkim kapitelima u Muzeju sv. Nalazimo ga na vizigotskom nadgrobnom spomeniku iz V. Se rnina. u kojoj je na zidovima peći nskih nas tambi ovaj motiv veoma korišten.'o. [lalazi se uklesana scena lova na jelena. male uši i š iIj aM i kratki repovi. na području Wiirttenberga . Radoj či ć je naveo da se takva scena kao s kulptura nalazi u Casa dei cervi u H eTkulanumu.'o21 a ima ih i na mnogim drugim romaničkim c~kvama . Nalazimo ga na glavnoj fasadi romani čke crkve S. Scene lova na jelena palaze se na kraljevskim nadgrobnim pločama iz Mikene 10ll Is ti motiv se vid i u umjetnosti Rimljana i Kelta.z Niorta.. treća u Uboskom. u Narboni lO16 ~ na sarkofagu sv. Da bi istakao snagu medvj eda. Ioni više puta na glavama nose šljemove. a posebno u romanici. krupne glave. U očajnoj borbi medvjed j e gotovo sj eo na zemlju.'ol4 Sv.101O • •• Likovni motiv lova na wvlje životinje poznat je iz raznih vremensk ih razdoblja na širokom geografs kom pros toru. ovaj motiv je dos ta korišten.'oll a kasnije i Parćana i Sasa nida lO 12 Is to tako i u kretsko-milkenskoj umj et1l1osti.zdepasta tijela. 151 ). . u Njemač koj i južnog nrola u Austriji.." Lov na jelena s trasno su njegovali 336 .'020 I na jednom sarkofagu j. [la porta'lima crkava u Bourgesu kod ArIesa. (sada u IstoriJskom muzeju u Mos kvi). nalazimo scenu u kojoj učes tvuju lovac'konjanik. IO()7 U trećoj sceni na Duvanjskom polju (Kongora) lovac je na konju.'ol5 I kršćanska umjetnost je ovaj motiv usvojila ivij ekovima ga upotrebljavala . i lovac-pj ešak sa lukom. nalazimo . Na strani ove din a mične scene uklesan je natpis iz kojeg doznajemo da je to nadgrobnik velikog kaznaca Nespine 1OO8 Kako vidimo. ali je ispružio svoje snažne noge prema čovjeku koji ga napada kopljem "na krunicu" . Najzanimljivija j e scena lova na vepra u Gračanici .takve motive. od kojih je jedan u borbi sa veprom oboren na leđa.i Bavarske. š to j e jedinstvena pojava.ima. Uz lovca sa specijalnim kopljem (sa krsnicom) učes tvuju i tri psa. lučno povijena hrptenjača. u široj okolini Stoca. u okolini Rogatice. nedaleko od Imotskog. Najimpresivnije djeluju predstave u Podgradinju i Uboskom. To je posebno evidentno kada se radi o motivu lova na j elena.rad. br. lovci na ve pra su redovno pješaci. Ostale preds tave su slabiji klesarski . iz XII v. Dobro je poznata scena lova na jelena na cpkvi S.iz XIV v.

u Italiji. kada ga nalazimo na freskama. 1024 Motiv je. 152. Jedinu analogiju našim predstavama borbe sa medvjedom našao sam u luku iznad portala katedrale u Barietti. nađena je da jednom sarkofagu iz VI v. dva pješaka psi. ili na tzv. . rad Sime una Dubrovčanina. nalazi se na Radovanovom portalu u Trogiru. Ipak je predstava borbe čovjeka sa veprom nađena na mozaiku jednog rimskog cink uskog lovca. S.u Parizu. na tapiserijama u Muzeju Cluny . tapiserijama i raznim predmetima primijenjenih umjetnosti.na jelena.i taj su motiv na mnogim svojim likovnim djelima prikazivali mnogi islamski narodi. 1029 Sličan motiv je SI. . Tako se scene lova na jelena. najviše korišten u gotič­ koj umj etnosti zapadne Evrope. u kojoj učestvuju konjanik. kako izgleda.026 Scena lova na vepra. u GalijilO27 Istarakršćanska koptska umjetnost ima taj motiv. s početka XV v. posebno seldžul:ki Turci. iz XII V ' 02' Evo i nekoliko amalogija iz naših krajeva: Scena lova na jelena. s li čna onoj na stećku u Gračanici. Takve scene. Nađen je i na jednom sarkofagu iz V v.. Zeno II Veroni. Seldžuci su i na svojim nadgrobnim spomenidma prikazivali taj motiv.v ide na freskama omajadskih dvoraca u Jordanu i Siriji. naJcesce uz korištenje sokolova. u Muzeju sv. lovačkim tepisima. Augusta u Tuluzu. npr.Scena lova na jelena na glavnoj fasadi crkve. u vrijeme veoma razvijenog dvorskog feudalnog života. mnogo manje scena lova na vepra nalazimo u umjetnosti. . često vidimo na italijanskom tekstilu. iz WienhausenalO25 U upoređe­ nju sa scenama lova .

O drugim scenama gotovo da uopšte nije bilo l1iječi. Radojčić je u scenama lova. Truhelka je smatrao da su to predstave u kojima se "prikazuje život u najživljim i najveseiijim časovi ma" . on za scenu lova na fasadi crkve S. u Makedoniji.'o47 Sva ova" mišljenja odnosila su se na scene lova na jelena.'o36 (SI. Katarine. Hoernes je u tim scenama vidio samo realnu sliku života srednjovjekovnog bosanskog plemstva.1037 I C. Wenzel je rekla da "ikonografija stećaka ima pravu hrišćansku osnovu. Lov na jelena je predstavljen i na amvonu crkve u Konjuhu.'''5 I za Đ. da su scene lova bile poznate u srednjovjekovnoj umjetnosti. to predstava Teodoriha kao "divljeg 10vca". Baslera takve scene su napasti grijeha. Wild. Challet vidi napad moć­ nog zla na besmrtnu dušu kOja tome napadu sigurno izmiče. nađen j e rimski nadgrobni spomenik sa isklesanom takvom scenom. M.na r eljefu crkve sv. Sergejevski i M. Benac kaže da takve Scene "odražavaju duh slobodnih feudalaca . Navela je. u Boki Kotorskoj. Mano-Zisi vjerovatno mislio na vepra j medvje da 338 . Naprijed sam već naveo da se na bosanskohercegovačkom području takve scene nalaze na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali. Vego. Zeno u Veroni kaže da je. vrijedno je napomenuti da je Đ .. ali i asociraju na grčku mitologiju. Predstave jelena bez lovaca i pasa su za njega duše bez grJjeha.da simboliziraju čovječju dušu napadnutu od puha zla'o" Sv. u okolini !Citluka.'03' U Lisičićima .203'· Osim toga .'04<) A. i na kruni bunara u Hamzići ma. blizu Trnova lO33 Scena lova na vepra ustanovljena je na Radovanovom portalu u Trogiru (tema Decembar) .' 031 Drugi takav nalaz je na kapitelu u Stobima (sada u Beogradu ). victio ilustracije zabava plemićkog života 10" M. ali da ih nije bilo na nadgrobnim spomenicima. Miletić . Solovjev je scene lova ubrojao u svjetovne motive. između ostaloga. mnoge ovakve scene odražavaju realni svijet. u Govedovi ćima.'044 U proganjanju jelena J.'034 Antički sarkofag s reljefom lova na kalidonskog vepra stajao je pred Dioklecijanovom pal ačom u Splitu lO35 Lov na vepra postoji i kao minijatura Miroslavljevog evanđelj a. scena lova na jelena se nalazi i na muslimanskom nišanu iz XV v. te također na živoj stijeni u Lipcima.čkim navikama" i da iz njih "izbija viteški štimung srednjeg vijeka"1039 Slično mišljenje imaju i D.sa ra tn.) • •• Pi'lanje porijekla i značenja motiva lova na stećcima samo je uzgred ponekog istraživača interesovalo. iz VI ili početka VII v. u okolini Trebinja. prema mjesnoj tradiciji . iz XI v. '038 A.'046 Slično mišljenje zastupa i G.. . blizu Konjica. U vezi s tim.protkanu izvjesnim klasičnim ~konografskim rješenjima".'0l3 Prema mišlj enju N . u Novigradu kod Zadra. čiji su simboli transponiran i u kršćansku simboliku posmrtnih tema. ali je rekao da one mogu imati i vjerski karakter . 109. samo sa stanovišta bogumiIske hereze. Napominjem da je lov predstavljen bijelom bojom na živoj stijeni u Gostilji kod Višegrada. kao i u scenama kola i 'turnira. Osim toga.. Zbog toga on kaže da se na stećcima nigdje ne nalazi pogođen jelen. a također i nad ulazom u zvonik stolne crkve u Splitu lO30 Najstarija poznata predstava lova na jelena u našim istočnim krajevima je na anfori iz Vinče . tih "neobuzdanih" i "surovih divljaka" .

mogle doći u obzir dvije varijante objašnjenja te kompozicije . M. Radojčić protumačio. Ljubinković. nedaleko od Skoplja. progoni jelena između čijih rogova je slika Krista. odnosno da je ilustracija ].ivota i zabave feudalca. Po tome bi naše predstave lova na vepra na stećcima trebalo objašnjavati kao alegoriju borbe sa opasnostima kroz koje prolazi kršća­ nin na svom putu za raj. Neki istraživači stećaka ne misle tako.da je 't aj motiv l aičkog 'karaktera. Wenzel nema pravo kada tvrdi da se taj motiv ne pojavljuje na nadgrobnim spomenicima. Izgleda da se kršćan s ki simbolizam motiva lova na jelena u suštini ne razlikuje od rimskog. (Razumljivo. Mislim da je značajan još jedan . M. npr. bivšem Trajanovom generalu Placidusu. tj .Svetac je tu da onemogući strijelca u njegovoj namjeri. Otuda i pojava toga motiva na 'kršćanskim nadgrobnim spomenicima. govori o njegovom lovu na jelena u kojem je između jeleno\Aih rogova vidio krst kao sunce.'"sl Legenda O ovome svecu.ko je to već M. Rimljami su u lovcu personificirali smrt. a konačno i na sarkofazima. Vego protumačio. a moglo bi se reći i paganskog uopšte.o tome svecu . pogotovo kada . kao npr. a onda i kao plastiku na crkvama. što .. da je odraz kršćanske ikonografske teme izbavljenja duša.podata'k koji bih želio da na ovome mjestu saopštim.ima osnova zbog toga što 'se taj ·svetac obično predstavlja sa malim Kristom i sa batinom koja se pretvorila u palmu i zbog toga što je njegov kult ou susjednim dalmatinskim krajevima bio dosta razvijen. ili da je religijskog karaktera.lovu na jelena.pa č~k i identificira s nj'im. Semina u Tuluzu.o neuspjelom pokušaju če tiri hiljade vojnika da oda-pnu stIlijele na njega. I danas bi bilo teško zauzeti decidirano stanovište. a jelen je predstavljao pokojnika. vidi kao profanu scenu.rka. uzevši ime Evstatije..na sarkofagu sv. A:ko se uzme da se u tome slučaju radi o sv. . blizu Lištice. . Pronašao ju je R. ali nema onesposobljenog i usmrćenog jelena). zlame legende . Scena o tome može se vidjeti na raznim umjetnič kim djelima zapadne m . zbog čega je odustao od lova i prešao na kršćanstvo. Scena je jedinstvena u našoj ikonografiji. do sada izražena mišljenja o motivu lova na s tećci ma vrlo su različita. pak. scenu borbe sa medvjedom i vukom. ili kopalja koja svojim vrhom dodiruju već ubadaju u tijelo jelena.) U vezi s tim osobito je zanimljiva pomenuta scena sa svecem u Barevištu.IOSl ili se. ka. na Radovanovom portalu u Trogiru. na brojnim merovinškim sarkofazi ma u Francuskoj. kako je to Sv. mislim.339 kada je rekao da je borba sa divljim zvijerima alegorijski prikaz borbe kršćana sa grijesima.takvo se tumačenje može dati i za kršćanski lov na jelena. Kristoforu. 1052 U prilog ovakvog shvatanja išla bi i činjenica da na ovim scenama stećaka nema ubijenog jelena (ima st'r ijela već zabodenih u vrat jelena. čak suprotna. Vego. iz XIV v. Nikole Siševskog. onda bi.1049 Kako vidimo. na mlađem sloju fres.r adi o glavnom motivu . U crkvi sv. kao lovac'konjanik. god. kao "scenu iz života nekog bogatijeg lovca". uslovi la i pojavu lova na vepra kao minijaturu na Miroslavljevom evanđelju. Evstatije. radi o ilustraciji tzv. ali se svode na dvoje . iz 1630. na galo-rimskim i drugim nadgrobnim spomenicima.. nalazi se scena u kojoj sv. po mome mišljenju.IOSO Preko jelena vjernik želi da se približi Kristu. a . arpr.se . ali je još nij e publicirao. Ta okolnost je. IM Za objašnjenje lova na vepra mislim da je važ· na okolnost ~to se u evanđelju po Mateju i Luki kaže da duh zla ulazi u svinje. a analogno tome i sa veprom.

kao u sv. lO. U tim scenama se javlj aju i košute.. a pogotovo to vrij edi za ta kvu scenu na muslimanskom nišan u u Govedovićima. Već su u VI v. Nikoli Siševskom... 340 . pa i divokoze. nego preds tava pokojnika koji se bori sa ovozemalj skim zlima . . scene lova na jelena nal azimo na kruni bunara u H amzićima i na ". 153.. .4 Mi slim da sa s tanoviš ta kršćan s ke ikonografije lov na vepra i medvj eda treba neš to dru gač ij e objašnjavati od lova na jelena .P'r .'" . Vrlo je važna okolnos t da je u srednjem vijeku lov na jelena bio vrlo raširena pojava u krugovima feuda laca i uopš te imućnijih i uglednijih ljudi.. vjerovatno. 1.kacija sm rti.Sv. U ne kim od tih scena je krst za mijenj en bis tom Kris ta . Evstat ij e II lovu na jelena između č i jih se rogova vidi bista Krista . Osim toga.. M eđutim. a nekada na istoj strani stećka. . u više s lu čajeva na is tome steć ku ..freska II crkv i sv. -.idu pećiIl1e Vjetrenice. ima dosta elemenata koji idu u prilog onog drugog s tanoviš ta u tumačenju motiva lova na s tećc im a. ne more primijeniti isti kriterij kao za jelena. N ik ole Siševskog kod Skoplja. na što se.. koje se najčešće objašnjavaju kao svjetovn e realne životne scene. Zati m.. Ovdje lovac nij e personifi. gdje manje dolazi u obzir tumačenje sa s ta novišta kršća n s ke mis tike. 1 SI.. E vrope od XII do XVI v. vidimo scene kola i turnira..~. uz scenu lova na jelena.

ipak mislim da na sadašnj em stepenu istraživanja ne bi bilo opravdano ni jedno krajnje stanovište. Naprijed sam već napomenuo da u sistematizaciji relje6n:ih motiva stećaka M. ipak se na većini od njih vidi da učeSlllici u svojim rukama drže koplja ili mačeve. zahtijevali su vještije majstore i mnogo pažnje i snalažljivosti pri likovnoj obradi. u Francuskoj . Turci su taj običaj prenijeli već razvijen. tako je većinu turnira na konjima svrstala u mobive koje je nazvala "dva konjanika". caru Dušanu je to bila omiljena zabava. suprotstavljeni jedan drugome.14. Sama i stočna Hercegovina posjeduje oko 52 % cjelokupnog fon da. zapadna Bosna . despot Stefan Lazarević je poginuo u lovu sa sokolom. Teritorijalna rasprostranjenost . pje šačk i turnir i turnir sa više učesni ka. kao i oni koji se odnose na lov.scena turnira je s lij edeća: centralna Bosna .na crkvenim saborima izdavane naredbe da se ne smije pretjerivati u lovu sa sokolima . od druge . a u Srbiji ih uopšte nema. to s u se posla na izradi ovih motiva prihvatali i majstori nižeg ranga. Kako u svim krajevima i u svako vrijeme nije uvijek bilo na raspolaganju najboljih majstora.4. relativno. zapadna Hercegovina . 4- Turnir U ovu vrstu scena ubrojao sam ne samo međusobnu borbu aktera na konjima.1055 I naša je vlastela veoma voljela tu vrstu sporta i bavila se njome. Wenzel ove kategorij e uopšte nema. turnire u užem smislu riječi. Među takvim se ističu scene iz o koline Stoca. ili kršćanskoj simbolici. zbog čega su njihove klesarije ispadale kao djela općenito slabih i malih umj e tničkih kvaliteta. Zbog toga sam sve ovakve scene podijelio u tri podvrste . U nekoliko slučajeva oni imaju . Nevesinja i Gacka . Iako su neke scene sumarne. U Bosni je II srednj em vijeku bi lo jelena.su 's cene lova na stećcima postale više odraz savremenog slanja. istočna Hercegovina . U istočnoj Bosni j e. koju najčešće poznajemo kao mačevanje dvojice učesnrka. a nije isključeno da se u budućnosti pokaže da obadva na svoj način imaju svoje opravdanje.34 primjerka.2. bez detalja. često oštećene. . Ona je ovakve motive utopila u druge kategorije.turnir na konjima. nego i borbu pješaka. Crna Gora . Može . l aJko sam donedawlO bio više naklonj en ovakvom gledanj u na pojavu ovoga motiva na stećci ma.3 i primorje sa zal eđem .4. već i broj onih scena koje su dobro urađene i da je među njima znatan broj veoma uspj elih kreacija. . 341 I motivi ove vrste. Ustanovio sam da ukupno postoji ~7 primjemka scena turnira. pa i pripitomljenih. istočna Bosna . U konjaničkom turniru obično učestvuj u dvojica muškaraca na konjima. zbog čega se opravdano može pretpostaviti da . Postoje i junačke borbe sa više učesn ika. Sasvim je vjerovatno da je u kasnom srednjem vijeku. najmanje ovih scena. Naše narodne pjesme mnogo govore o takvom lovu .6. I motivi ove vrste su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini. i to od prve podvrste . toliko ovladao običaj organizovanja i učešća u lovu.9 i od treće .9.a sa druge strane. He rceg Hrvoje se u tome isticao. s jedne strane već izbl ijedjela ili sasvim iščezla svijest o staroj paganskoj mitologiji.se reći da je. ipak.29.

Scena turnira u kojoj jedan konjanik ima kop lje. .Sl. Sl. u o ko lini Ku presa.Scena turnira d vojice konjan ika u arkadama na slj e menja ku Rava nj skih Vrata. 342 . . 154. 155. a dnugi lu k na sa nduku ne kropo le u Nikšiću .

u Ravnom. blizu Ljubuškog. 'između aktera s u dvije žene koj e. u Ra dimlji . 343 . Tako se u Nik š iću jedan konjanik bori kopljem. nedaleko od Kupresa .i štitove. jedan java.9 U Gornjem Suhom Polju. IO . Neke scene se odigravaju ispred dvoraca. koji put sa čelenkama. a drugi je pješak sa lukom. 1 konjanik je s koplj em. Tako u Kutcu. IO. živo se bore dvojica konjanika sa kopljima kojim se.1056 a neke u arkadama. u okolini Nevesinja. u okolini Kalinovika. nedaleko od Imotskog. najmanje je dvoboja pješaka. U drugoj takvoj sceni. a drugi s mačem 106l Rela tivno. na Dugom polju (Blidinje). očekuju ishod borbe. a o bedrim a vise mačevi. kao npr. jedan uče sn ik drži mač . Na glavama su im šljemovi. SL 156. - Scena dvoboja pješaka na sanduku Dab ića Polj an e. kao npr. već d otiču. kao zainteresovane. Obično su učes nici sa makakav je primjerak sa Dabrića Poljane. a drugi lukom i s trijelom. u široj okolini KOJ1ji· ca. 1063 U nekoliko scena učes nici se ne služe jednakim oružjem.' a u Ziemlju .IOS 7 U nekim s lu čaje v ima vidimo učesnike sa nejednakim oružjem i unejednakoj pozicij i. što je dosta neobično. u okolini K onjica. Na istoj LOj s trani stećka prikazana je i scena lova na jelena. kako izgleda. a čev ima . š to nije osamlj ena po06O Na takvoj sceni u Lo kvi č i ć ima . I06' Ta scena j e dosta dinami čna. jedan akter je na konju .

U trećoj podvrsti turnira učestvuju po tri ili više figura. U sceni konjaničkog dvoboja tl Avtovcu. gdje se dvoboj odigrava tl arkadama. blizu Gacka (sada u Zemaljskom muzeju tl Sarajevu).koja iz dvorca posmatra sukob veoma SI. osim žene koja kao da pridržava konja.J068 Među najljepše scene te vrste spada ona u Radimlji u kojoj su dvojica vitezova već ukrstila svoja koplja ispod dvorca sa kojeg ih posmatraju dvije žene UJ69 Učesnici imaju šljemove. Turnir konjanika i pješaka u Ziemlju već sam naveo. Scena je dosta živa.drugi luk sa strijelom!064 Takvi slučajevi postoje u Cisti. pj ešaka sa lukom na sanduku II Za č u!am a . a ona . II . 157. Ziemlju. npro"u Ziemlju. nedaleko od Imotskog. Zena između samih boraca je vje· rovatno arbiter dvoboja. Takav slučaj je i u Lovreču. kao npr."l65 Na nekim scenama učesnici imaju šljemove na glavama i mačeve o bedrima. U oko dvadesetak takvih scena uz aktere se pojavljuje i jedna žena. tl okolini Kupresa Ul67 Na toj sceni muškarac 'kao da dodaje rezervni mač. vidimo i ženu koja iz dvorca posmatra dvoboj. Scena borbe pješaka sa ma čevim a uz sudje lovanj e okolin i Trebinja. 'koja stoji između konja i kao da ih pridržava. u okolini Nevesinja i u Toplici. mačeve i štitove. u okolini Imot· skog. Malo dalje stoje još dvije žene koje su zainteresovane za ishod borbe. u široj okolini Stoca. J066 U nekoliko slučajeva pojavljuje se muškarac umjesto žene.

nego u njihovoj blizini. a iznad scene tri zvij ezde. Scena L~r nira dvojice konjani_ ka uz II učešće još jed nog pješaka sa lukom na sanduku Gorici kod Stoca. što je jedinstvena pojava. kao npr. u okolini Se kovića. stoji žena raširenih ruku. a sa druge dvije djevojčice ti arkadama. .1076 A. U sceni borbe trojice pješaka u Začul a ma . ' 070 U toj sceni 'iz Tepena vidimo još i sokola.'"71 U ne koliko slučaj eva te scene sa ženama su prikazane u arkadama. Izgleda da je tu već završena borba i da pobijeđeni napušta teren. u Lokvičići ma. U okolini Lištice prikazana je scena sa dvojicom konj a nika koji su okre· nuti na istu stranu i ženom između njih koja drži veli-ki mač. sa strana stoji još po jeda n muškarac koji drži koplje. u Boljunima. Umje tnik je želio da prikaže kako se taj dvoboj odigrava u prirodi lO74 U Borju.kod Trebinja dvojica su sa mačevima . u Žiocima. štitovima i šljemovima. 158. 1073 Zanimljiva je scena u Ravnom. U nekoliko slučajeva žena nije između samih učes nika. do nje s jedne strane djevoj čica. možda se zbog nje ili u njenu čas t i priređuje taj dvoboj. dvije žene sa cvjetovima u podi· gnutim rukama stoje izme đu aktera. blizu Kupresa. blizu Ljubuškog. a treć i sa lukom .je zainteresovana za njegov ishod. gdje se sa svake strane pojavljuje po jedna žena. Benac misli da je mač u rukama žene namijenj en pobjedniku. Vitezovi su sa kopljima. ali ispod arkade. Vj erova tno su to sekundantilOn U Radimlji je isklesana scena turnira u :kojoj s jedne strane učes tvuju Sl. Neke scene se odigravaju ispre d dvorca. kao npr. u kojoj se desno i lijevo nalazi po jedno stablo.1072 Jedinstvena je scena u Do njim Barama (Blidinje) u k ojoj ispred vitezova. neda· leko od Nevesinja. kao npr. Jedna od naj· lj epše klesanih i najzanimljivijih scena te vrste je u Mijatovcima.107. gdj e osim žene između učes nika.

) nalaze se brojne scene. a sa druge strane također dvojica konjaJn. s li čno s ituaciji u arkadama lO79 Posebno je zanim ljiva. Ovim dvjema scenama veoma je slična ona u Donjoj Zgošći (sada u Zemaljskom muzeju u Saraj evu). Na glavnoj fa sadi najznačajnij e romaničke crkve sjeverne Italije S. u okolini Nevesinja scena u kojoj u turniru s jedne strane učestvuju dvoj·ica. Ove fi gure su u pokretu i u položaju kakav se zauzima u turn·iru (sa već ispruženim kopljima)."" To su također najljepše obrađene scene. a sa druge samo jedan konjani. među kojima turnir na konjima. u kojoj se kopljima bore dvojica konjanika.k. sa ženom koja kleči i turnir pješaka s mačevima lO81 J. a na jednoga od !l1j. a sa druge jednoga. - Predstava turnira dvojice konja.ka. upravo odapinje s trijelu jedan pješak 1080 U turnirskim igrama ovakva situacija nije uobi čajena. 159. ali su odvojene vrpcama. Možda se u ovome s lučaju ne radi o turniru. nika na glavnoj fasadi crkve S. nego o pravom ratnom sukobu? • •• Turnirske scene ponekad nalazi mo kao relj efe na ro mani čkim crkvama u Italiji. iza njegovih leđa. a uMijatovcima (Krekovima). Challet kaže da su turniri naš ih stećaka dosta s li čni SI. sa kopljima. Zeno Maggiore u Veroni (XII v. . Zeno u V eroni. jedinstvena scena u Gorici kod Stoca.trojica.h. gdje s jedne strane vidimo če tvoricu konjanika.

Misli da su turniri stećaka sli čni rim· skim gladijatorskim igrama.lOss U našim krajevima na freskama nekih pravoslavnih cr!cava. Asb6th. On u njima vidi 347 . sa čijih doksata žene posmatraju borb u. Đorđe i sv. o87 Turnir konjanika se nalazi na peča tu bosanskog velikog bana Ninoslava. Wenzel i Z. Truhelka l 091 U istome duhu je i stanovište A. Đuri ć misl'i da bi dobar dio scena (pa p re· ma torne i ovakvih) trebalo objašnjavati "kultom mrtvih i l.I096 Sv.toga. Challet se najduže zadržao na ovim motivima.onim koji ukrašavaju kapitele francuskih romaničkih crkava. Osim . zbog čega misli da su one "autohtoni ostatak klasične tradicije". e.I099 Đ. da je crkva zabranjivala dvoboje. On je saopštio da se jedna scena turnira nalazi na portalu katedrale 'li Modeni. u Zavali. gdje se dvoboj odigrava ispred dvorca. Basleru 'su ove scene slične scenama borbenih igara Orfej evog kulta. te da turnir "nema nikakove veze s krš· ćan s kom simbolikom". u Luvru u Parizu i Ermitažu u Lenjingra· du. borbu konjanhl<:a nalazi i kod Sasanida. 1 086 Na ovu s li č n os t upozo r. Benca. Hoer· nes je i scene turnira shvatio i s klju čivo kao životne događaj e ondašnjih pl emića . mogu se vidjeti na kutijama od slono· vc kosti i drugim predmetima primijenjene go ti čke umjetnosti zapadne Evrope. I092 F.I094 M. I 09 ? Za scene turnira konjanika.. prij e n. . M. a da žena između konjanika "vjerovatno predstavlja boginju podzemlja"l09' M. zabava plemića . ali "bez većeg uspjeha". I093 I A. ' 08 ' Slično je mislio i J . iz 1240. poznatih pod nazivom "Opsada grada ljubavi" (Chateau d'amour). u Crnoj Gori (početak XVII v. Kao i scene lova i kola. ali ne da· je konkretne podatke.kura. Dodajmo ovome još i podat. Stele ovakve scene smatra č i sto profanim. npr. M. koje su unekoliko s li č n e našim turnirima na s tećc ima. posebno Francuske. koje su slhl<:ane na vazama kao dar mrtvima-"oo J. Filipović je te scene vjdio kao obilato prikaziva nj e života srednjovjekovnog feudalnog društva lO9S V. M. pogotovo onih sa ženom ' i zm eđu učesnika . koje su priređivane i kod s tanovnika Val Camonice.i turgij s kim pj esmama što se upotrebljavaju prilikom sahranjivanja". Ozb iljnij eg proučavanja nije bilo. god . Radoj č i ć lO8J Slične scene dvojke afron tiranih ko· njanika .k da se na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali nalazi reljef koji prikazuj e turnir dvojice konjanika koje prate dvojica sekundanata-pj ešaka. Wenzel nalazi na antičkim spome· nicima Dioskurova kulta kOj. zajedno sa ranolatenskim mačem. pa i turnira. Tako se d voboj konjanika nalazi na jednoj pojas noj kopči koja je nađena u grobu u Va ču. u Hercegovini i Morači. 'oss ••* Istraži vači stećaka su ovome motivu posvećivali veoma malo pa· žnje. a o nda i Ć.J081 Scene slične onoj na Radimlji. Solovje v ih je također s· v rstao u profane. npr. Radoj· č i ć kaže da ove scene odražavaju mentalitet oruh koji su iznad svega "cij enili ljepote viteškog života" i ideale plemića .i su nađeni u dolini Nere tve lO84 I Kelti S U se u svojoj umjetnosti korist ili ovim motivom.'09O. kako je naveo Sv. sa mačevima o bedrima. a koja je datirana u VI v. kod Ljubljane.) pos toje scene u kojima su predstav ljeni afrcmtirani sveti ratn ici na ko· njima. Vego kaže da su scene lova. sa ženom između njih. Dimitrij e . Kajmaković .ili su M. naj češće sv. Wenzel na lazi paralele u antičkim predstavama kulta Diog.

zapadnoevropskog je porijekla. npr. itd. sa kopljima i mačevima. a možda im daje znak za borbu? On se pita da li je ona plijen. npr.dva brata". da bi u XV v. i općenito su poprimila karakter narodnih zabava.kao tema i kao likovno ostvarenje. krbavski j blagaj ski hrvatski knezovi i drugi. Njemu se isto . odnosno pomiruje zavađene. 1105 Jedna od masovnijih junač kih igara koje su se priređivale u Dubrovniku zvala se "Osvajanje grada". knez Pavle Radenović. kakve su. na isti način. Misli da su turniri u romaničkoj ikonografiji možda mogli biti i isječci epskih ciklusa. 110' Evo još nekoliko opažanja. Veoma je zanimljivo svjedo· čenje jednog poljskog ljetopisca o velikim turnirskim svečanostim a u Budimu 1412.'!"' Poznato je da su u Srbiji u vrijeme cara Dušana često priređi­ vane viteške igre u kojima su ·p objednici nagrađivani. feudalci Bosne i Hercegovine. u XV v. god. U njemu sam. Kraj em XII v. Poče tak mu nalazimo u XI v. ili "predstavlja simboličan teren na kojemu se odigrava moralna bitka između ~ila dobrih i sila zlih"? Ovaj prolazni istraživač stećaka uglavnom postavlja pitanja za koja sam kaže da ostaju nerij ešena. prije svega. nego kao takmičenje u raznim borbenim igrama uopšte. velike vojvode Hrvoje Vul<ać i Sandalj Hranić . na kojima su učestvovali bosanski kralj Stjepam Ostoja.). kako se općenito shvaća . U Etruriji su nekada postojale "ritualne borbe koje su proizlazile iz pogreba". zatim da su u Prištini. veoma mnogo 's u držali do toga da imaju dobre konje i opremu i da se u turnir·i ma istaiknu.. Izgleda da su u tome pogledu zaista mnogo postigli j bili nadaleko poznati. Dalj e se razvijao dosta brzo i zauzimao velika podru čja. masovnija. ali ga buni što su obadva protivnika predstavljena jednako. U turnirskim igrama su se osobito odlikovali bosanski vitezovi.temu sukoba životinja. praktikovali i stanovnici Val Camonice.. ("Kongresu velikaša i vitezova iz čitave Evrope"). dostigao svoju najveću primjenu. Ugledaj ući se na susjedne zapadnoevropske dvorske običaje. o čemu sam u nekoliko navrata pisao. kao i oni u susjednim našim zemljama. Zena između konjanika možda razdvaja.. 'koja je sa Orijenta došla do preromani čke i roumjetnosti. zatim srpski despot Stefan Lazarević."01 maničke Reljefni motiv turnira na stećci ma mene je interesovao i . Turnir. a u borbi . jer je. u Francuskoj.. odnosno ulog u turniru. ako ga shvatimo nešto šire. daleko je starijeg porijekla. kao što je Chanson de Roland. vidio realan prikaz borbene i junačke igre plemića i drugih brojnih imućnijih stanovnika srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. turnir je u Engleskoj bio u velikoj modi. po svoj prilici. O tome nam svjedoče. rvanju i drugim brojnim disciplinama u staroj Grčkoj i u Rimu (palestra. scena na katedrali u Modeni. priređivane igre na kojima su Dubrovčani kopljem skidali rukavicu obješenu o stub. ne samo kao borbu dvojice pješaka ili konjanika. kao . koje ljetopisac opisuje kao "visoke i krepke lju de. tema turnira. lI03 U srednjem vijeku su ta takmičenja postala mnogostranija. borbe gladijatora u starom Rimu. olimpijske igre i dr. takmičenja u mačevanju. uzeta iz romana gdje se prikazuju Antur i njegovi drugovi..'!"' Rekao sam već da se takva igra u zapadnoevropskim zemljama zvala 348 .preduzetne i hrabre". uključujući i vježbe u vojne svrhe. po njegovom mišljenju. za vrijeme Ričarda Lavljeg Srca . koji se prima. u vezi sa krstaškim ratom protiv Seldžuka.tako čini da bi afrontirani konjanici 's a kopljima mogli biti alegorična predstava vječne borbe dobra i zla. Međutim.

iako ne isključujem svaku vezu sa kršća n s kom simbolikom. Treba imati na umu još neke poj edinosti. scena lova. upotrijebiti kao siguran argumenat. onda još i geografs ki daleke.'I07 O turmnma kao omiljenom zanimanju naši h srednjovjekovnih vitezova nalazimo dosta podataka u našim narodnim pjesmama.se tiče Orfejevog kulta. ljudska figura i konjanik. Jedan naš i stori čar narodnih igara kaže da "nigdje u svijetu nema toliki broj opisanih. odnosno opjevanih megdana i borbenih susreta kao u narodnim pjesmama Južnih Slavena . a na s tećci ma se ne pojavljuj u drugi kršćanski ikonografski motivi. rekao bih gotovo iznimno. Wenze l i Z. po mome miš ljenju. više ljudskih i životinj- . zbog toga što ti ratnici nisu u stavu međusobne borbe.. : '11 08 Ovako snažna opsjednutost turnirima u srednjovjekovnoj Bosn i i Hercegovini morala je doći do izražaja i u umJetnosti s tećaka . da scene turnira na stećcima imaju simbol iča n vjerski karakter. mislim da su turniri na s tećc im a u najvećoj mjeri odraz omiljenih navika i običaja feudalaca i drugih imućnijih i uglednijih stanovnika toga vremena u Bosni i Hercegovini. Takve scene nisu poznate kao biblijske. Mislim da ću najmanje pogriješi ti ako ih podijelim na s lijedeće podvrste: dvije ljudske figure. zbog toga što je sama po sebi nedovoljno jasna. a ljudska figura je u stojećem stavu i nešto ispred konjanika. Ne bi bi lo veliko 'i2menađenje kada bismo na nekom od stećaka i našli scenu da afrontirani konjanici gaze životinju ili čovjeka. kako je to u scenama stećaka. Ukupan broj svih navedenih sedam podvrsta iznosi 131 primjerak. što olakšava zauzimanje pouzdanij eg gledišta za njegovo objašnjenje .ll09 ne može se. Mislim da llpoređenja sa svetim ratnicima na freskama nekih naših manastirskih crkava ne znače mnogo. 5- Ostale scene 349 Ovdje sa m uračunao scene koje nisu mogle biti uvrštene ni II jednu od čet iri prethodne vrste. Od značaja je j okolnost da takvih scena uopšte nema na kršćanskim sarkofazima i drugim kršćanskim nadgrobnim spomen icima. Scena na sljemenjaku iz Avtovea. Zbog toga. susrećemo na sakralnim <kršćansk im spomenicima ne samo u našim krajevima nego i u drugim zemljama. Dvij e ljudske figure. kao kada se radi o sekundantu u turniru. Mislim da je to glavni razlog zbog čega ih tako malo. npr. ali takve scene na stećc ima nema."Opsada grada ljubavi". vremenski udaljene. tri i više lj udskih figura. Navedene sličnosti sa scenama Orfejevog 'kulta j kulta Dioskura su minimalne. a pogotovo hereti čki . ljudska figura i konj . koju M. Ne bih rekao. osim II ne kim iznimnim s lu čajev ima. Tako se motiv turnira u umjetnosti javlja gotovo isključivo na profanim spomenicima . ljudska figura i konjanik. zbog toga što su scene svetih ratnika mogle biti od izvjesnog utjecaja na maj store steća ka. blizu Gacka. kako < to neki misle. Cini mi se da je situacija sa motivom turnira na stećcima mnogo čistija j jasnija od situacije nekih drugih scena. Kajmaković smatraju jedinom takvom predstavom. a kada . scene sa više ljudsk ih i životinjskih figura i nekvalificirane scene. Ne vidi se da li je is pod kopita jednoga konja neka životinja.. zbog toga. ljudska figura sa konjima ili sa drugim životinjama.

Evo i teritorijalnog rasporeda ovih motiva: zapadna Hercegovima 9.20. stoje naporedo. Srbija ~ 2. npr.lIll Postoje i parovi muških figura ."lJ U Mirušama. u Ravnom . drže krst. u Hodovu. ·zapadna Bosna . centralna Bos na 20. a druge ruke su savile na bok." 18 Najzanimljivija je scena u Fatnici. Većina primjeraka ima osrednju ili nisku umjennič ku vrijednost. one i zmeđu sebe.k ao da pleše.soko podignut mač. u Pasičini. Dvije ljudske figure. u Dugom polju (B lidinj e).'110 Gledajući ih posmatrač ima utisak plesa (igre) u dvoje."l4 I mješoviti parovi se obično drže za ruku kao u "lesu. U Srbiji su ovi motivi iznimna pojava . pa se jednom rukom drže za stub. a u is točnoj Bosni ih uopšte nema . kod Nikšića.6 i primorj e sa zaleđem . u okolini Vrgorca.skih figura i nekvalificirane scene zastupljene su u po 20 do 36 primjeraka. 160. u okolini Kupresa. u visini glava. istočna Hercegovina . Relativno. zbog čega je broj nekvalificiranih scena ispao veći nego što bi stvarno iznosio. kao i parovi muškarca i žene."l6 Ponekad je takav mješoviti par 's mješten u arkade. a u drugom dječko. a u Opličićima. na kojoj muškarac drži visoko podignut krst. nedaleko od Bileće. Kako se vidi. ples. naporedo postavljene u Dugom polju . U Matarugama. a ostale podvrste u 2 do 14 primjeraka. npr. ili i inače nejasan. a žena u njegovoj blizini u lijevoj ruci drži visoko podignut vijenac. Relativno. najbolje obrađene reljefe ove vrste našli srno u okolini Stoca i na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće.'ll7 U ovoj podvrsti je neobična scena 'n a kojoj vidimo dvije ženske figure bez ruku. sa izdignutom rukom. npr. Ill' 350 . to je zaista Sl. a sama istočna Hercegovina posjeduje 48% ukupnog broja. nedaleko od Stoca. u okolini Gacka. a u Cisti. dvojica muškaraca drže vi. Znatan broj je oštećen. u okolini Pljevalja. najviše je predstava dviju žena koje se jednom rukom d rže zajedno. Muškarac je povio koljena . kod Imotskog. Crna Gora . u o ko lin. U Braj kovićima. u okolini Bileće. Nađeno je 27 primjeraka ove podvrste motiva ." l2 U Radimlji se nalaze dva primjerka na kojima u prvom planu stoji odrastao muškarac. - Nekoliko parova ljudski h figura kao reljefn ih motiva sa stećaka. na Blidinju. kao da drže neki sud.63. kao u kolu . Likovna obrada reljefa ove vrste je veoma neujednačena. one su podigle svoje obadvije ruke. predstavljena s u dvojica muškaraca (sa čelenkama na glavama) kako se drže jednom rukom i plešu. Hercegovina je najbogatija ovim motivima. U nekim slučajevima ruke žena drugač ije stoje.i Stoca'''' u Mokrom DoJu.11 primjeraka.

a rastavljena su vrpcom (bordurom).te ljudske figure koje se obično drže jednom rukom. lI2. vidimo ženu koja 351 . Inače je veoma lijepo isklesana" 23 Ovdje spada i scena u Radimlji na kojoj su prikazane tri figure . Pored glave muškarca isklesan je kružni vijenac.jedan muškarac. koje se djelomi čno pridržavaju jednom rukom. u Turmentima. blizu Lištice. postoji scena sa devet figura . žena i djece. a kod nekih figura su ruke na bokovima.Sl." l1 U Radimlji su na jednoj strani stećka prikazana dva mješovita para koja se drže jednom rukom. kao da su u kolu. blizu Stoca. u okolitni Kalinovika. u okolini Trebinja'l26 U Uzarićima. ili stoje u njegovoj blizini. sa obadvjema podignutim rukama i dvije djevoj čice uz njega. Takvih scena je nađeno 14 primj eraka. U nekoliko slučajeva su to po tri muške. 161. Jedinstvena je pojava triju stilizovan ih ženskih figura uZiernIju lspod Veleža. Ljudska figura i konj.ll20 Zanimljiv je slučaj sa tri vjerovatno muške figure u Dugom polju (Blidinje) koje svoje ruke drže na prsima. Kod dviju žena jedna ruka je podignuta i povijena do glave. odnosno ženske. blizu Dubrovnika.'I22 Na Nekuku."N Neobična je scena sa tri ženske figure podignutih ruku u Gvoznu. npr. Scena veoma podsjeća na kolo. npr. ali možda ima i neko drugačije . a lij evo od figura nesrazmjerno velik štit sa mačem.značenje. ili mješovi. - Dvije ljudske figure u plesu na kod Bileće . U 7 slučajeva nađene su ·scene u kojima žena ili muškarac vode konja.muškaraca. s tećk u u Fatnici Tri i više ljudskih figura. u Trstenom.

. 163. II široj okolin i Mostara. 162.Scena sa tri ženske st ilizovane figu re na s tećku II Ziemlje Po lju.V rlo uproŠ'tenc i stilizovane preds tave ljuds ke muške figure j konja na sij emenjaku iz okoline S eko v i ća . SI. 352 .SI. .

u okolini Trebinja. Ljudska figura i konjanik. . prikazan je muškarac sa podignutim rukama i konj . ispred konja sa jahačem prikazan }e Sl. u Zviri ći ma.vodi osedlana konja . a na glavi mu je šljem sa čel enkom. nedaleko od Ljubuškog. na kojoj vidimo muška rca sa lukom (u jednoj ruci drži strijelu) i osed la nim konjem u drugom planu. U Dobromanima. Ovakvih scena nađeno je 20 primjeraka . II okolini Trebinja. Zanimljiva je i scena u Mratincima. npr. Na glavi ovoga muškarca je kapa sa dva veoma dugačka pera. 164. a u drugoj ruci drži vij enac. a između njih ogroman štit sa mače m . ." n U Dabrici.Scena sa konjanikom i ženom koja pridržava uzde konja na sanduku II Začulama ." 29 U ovome s lu čaju o bedru konjanika visi mač. lI2S U okolini Sekovića vidimo stilizovane figu re čovj e ka i konja. Najčešće je to predstava jahača na konju koga vodi žena ili muškarac. blizu Bratunca. u okolini Stoca.

u široj okolini Konjica. nalazi se u Nekuku. (U drugoj polovini iste strane. nedale ko od Ljubinja. blizu Stoca. sa dugačkim kopljem u drugoj ruci. na glavi mu je šljem. Vrlo pažljivo je isklesana scena u Žrvnju. na kojoj žena vodi konja sa jahačem. odvojen vrpcom. ." 35 Sli čna scena. prikazan je muš karac raširenih i nešto uzdignutih ruku.11J2 Ljuds ka figura sa konjima ili drugim životinjama. prikazan je u stojećem stavu muškarac sa štapom. U Priluci. ." l ' U Ljubinju je scena na kojoj su prikazana dva ' afrontirana konja i žena između njih koja pridržava njihove ulare. na kojoj uzde konja sa jahače m pridržava žena koja u drugoj uzdignutoj ruci drži ·krst. a o bedru mu visi mač (sJ. u okolini Livna. br.na kojoj konja sa jahačem pridržava muška figura. samo umjesto konja su košute.)II33 Na Visočici planini . pokraj njega je relativno malena figura konja (?). Ovakvih scena ima 6 primjeraka. a iznad njega lebdi ptica."3! Ovaj jahač drži koplje u vodoravnom položaju. 165. u okolini Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). Taj stećak je sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. na sceni vidimo muška rca sa lukom i strijelom i u prednjem planu relativno malene figure konja i psa. 164). kao i scena u Začulama kod Trebinja. .Scena sa muškarcima koji drže ma č eve i štitove na kojima se nalaze fantastične životinje kao h era ldi č k e oznake na sljemenjaku II Ljubinju.muškarac'lJO Zanimljiva je scena u Varošištu. lI J6 Vrlo su neobične dvije identične scene na is toj strani sljemenjaka u Ljubi - Sl. Izgleda da jahač drži sokola na jednoj ruci (oštećeno) .

Na glavama su im š lj emovi sa čelenkam a. npr. Nekvalificirane scene. i dvije žene koje se drže za ruku. nedaleko od Bileće. sa lukom. ustanovljeno ih je 36 primjeraka."" Ova jedinstvena kompozicija pobuđuje veliku pažnju istraživača stećaka. koje se nalaze ispred scene lova. tu je još jedan pas. 148) . a drugom drži štit (?) na kojem je predstavljena fantastična životinja visoko p odignute glave i razgranatog repa. (U gornjoj zoni je predstava dvorca.<anredno . tri ili više ljudskih. " 4J Izvanredno je lijepo izrađena kolona konjanika na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom m uzeju u Sarajevu). nedaleko od Trebinja.ako na postelji (nosilima) od svOj. Oni jednom rukom drže uzde svojih konja. jednoga sa kopljem. Crtež je iz. životinjskih . br. jahača koji drži koplje i ženu koja dodiruje uzde konja. scena sa mnogo figura na Mirkovoj Kosi. U prednjem planu. zatim ženu koj a je visoko podigla obadvije ruke i konja u pratnji žene. a drugoga sa lukom. iako ne tako lijepo obrađena. "" Vrlo j e zanimlj iva scena u Gornjim Barama. ali je reljef djelomično oštećen l13 ' (sl. 166).uspio. Najviše je scena ove podvrste. te psa iza smeli" Više ljudskih i životinjskih figura. Najzanimljivija je. Na sceni se nalaze još čet iri ljudske figure. gdje je u gornjoj zoni bočne strane predstavljeno pet konjanika. nedaleko od Kalinovika.]l kopalja nose l ežeć u mušku figuru . uz učešće jednog psa. gdje se raspoZJ1laje lov dvojice konjanika. sa kopljima. u okolini Cacka vidimo kolonu od tri konjanika koji kreću u lij evu s tranu. u okolini Kalinovika. u jednoj polovini bočne strane sljemenjaka prikazan je jahač na konju. Na glavama dvoju žena vide se kape na šiljak. nalazi se motiv stilizovanoga krsta. i to jedan muš karac. u drugom kraju te strane je osedlan konj. ili mješovitih figura. Ovoj sceni j e vrlo s li čna scena sa tri konjanika u Cisti. s tom razlikom što je treći konjanik izdigao svoj mač .) U Cvarićima. lI 44 Kolona j e u hodu (sl. zatim borba dvojice afrontiranih konjanika." 46 U Dobrom Polju. . blizu Gacka. Navešću samo neke zanimljivije. zatim srnu iznad koje lebde tri ptice. U Mirušama. U nekoliko s lu čajeva prikazani ·su . u jednom kraju bočne strane sanduka vid imo konja. Na konjima je bogata oprema.muškarac u jednoj ruci visoko podigao mač. a između tih figura se nalazi relativno velik motiv krs ta ll40 U Avtovcu. kao da je prikazan napad vuka na nenaoružanog čovjeka. sa ženom koja jednom rukom pridržava uzde konja. koji jednom rukom drži uzde drugog konja bez jahača. Osim toga. a u drugoj je polovini sličan jahač na konju. U donjoj zoni čeone strane sljemenjaka iz Donj e Zgošće prikazana je scena sa dva afrontirana osedlana konja i dva muš karca između tih konja. sa mačem (?) i jedna žena. sa tri ljudske figure ispred njega. mačeV!ima i šljemovima. lI37 Vrlo je zanimljiva i originalna scena na kojoj vidimo ženu koja na visoko podignutim rukama drži dvije ptice.konjanici u koloni. oko sredine scene. koji idu iza te povorke. nedaleko od Imotskog. koji su vjerovatno angažovani u borbi dvojice konjanika. br. Nakon prikazanih šest podvrsta preostala su još 22 primjerka različitih scena koje su nedovoljno jasne. Među njima ima scena sa dvije.nju .. na kojoj vidimo dvojicu konjanika k. u široj okolini Kalinovika.i li su tako koncipirane da ih je nemoguće sigurno svrstati u prethodne podvrste. predstavljeni su muškarac sa pticom na ruci i tri četvero- 355 . a druge ruke su im povijene na bokovima. Tako. 114.

ženu. ali se od njih i znatno razlikuju. U Dugom polju (Blidinje) jedna scena prikazuje konjanika i dvije žene ispred kule. lovu i drugim) . u okolini Skender-Vakufa.1 (Blidinje). prikazani sa oružjem. niti kakav kultni karakter. jednog muškarca sa mačem (?) i stilizovana stablo. Osim manjeg broja. a ove 30 svojih podvrsta . tako da izlaze iz klišeja na koje smo se navikli. Osim toga. Naprijed je već rečeno da je ovim vrstama scena najbogatija Hercegovina. od kojih je srednja vjerovatno u sjedećem stavu. dvoje djece i ždrijebe. o porodičnoj atmosferi. Zbog toga mi se čini da naše "ostale scene". Iz istih razloga ne nalazim im paralela u arhitektonskoj plastici . Ima i drugih scena koje nije mogu će odrediti . ."" U gornjoj zoni sljemenjaka iz Donje Zgošće ." 47 U Starom Selu. te naše scene su rad slabijih majstora.. Ranije sam naveo da se na istoj strani ovoga stećka.muškarac i žena sa visoko uzdignutim rukama (jednom spojenom) ·i dij ete između njih sa također ' uzdignutim rukama u Salaj ima. po ugledanju na zapadnoevropski dvor.ide odraz kasnosrednjovjekovnih prilika u kojima privilegovana društvena klasa. jedna u Hodovu konjanika." 49 Vrlo je teško reći šta predstavlja i znači scena sa tri ljudske figure . vidimo konja.nožne životinje. a jedna pas.t ri žene. kršćansko-ikono- 356 . itd. i ovdje su se istraživači u suštini podijelili u dvije grupe .na one koji u tim scenama v. nego profani. npr. ispred (ispod) zgrada dvorca. osobito konjanici. i na druge koji teže da svemu dadu religi ozna-simbolično. • •• Kako smo vidjeli. lI . laički. jeleni i ptice. nemaju sakralni. iz jedne lođe dvorca kao da gleda jedna žena. Većina motiva ima svoje porijeklo u predistoriji.oko 33 % svega fonda. Svi skupa se javljaju u oko 554 primjerka. * . osim nekih iznima'ka. sa podignutom desnom rukom. od kojih bi dvije mogle biti košute. Za razliku od drugih scena. Razlikuju se po tome što se figure javljaju u drugač ijem međusobnom rasporedu .* Mnoge od ovdje navedenih varijanti scena su unekoliko slične prethodno opisanim vrstama (kolu. nedaleko od Donjeg Vakufa. koje su u većini slučajeva ilustracije navika plemićkog načina života. ovdje vidim i znatan broj scena koje pripadaju običnim ljudima. na freskama i drugim vrstama umjetničkih prOizvoda.i ovdje vide konji. plemić ki i opšte narodni. Cini mi se da bi im najbolje pristajalo ime porodičnih scena . među njima lov najdalje seže u prošlost. Sličnost je u tome što se i ovdje pojavljuju na isti način prikazane ne samo ljudske nego i životinjske fi gure. . Kao i kod mnogih drugih reljefnih mOtiva. što su ljudi . primjećuju se tri ljudske figure. grupa scena ima pet svojih osnovnih vrsta. Proučavanju njihovog porijekla i značenja do sada je poklonjena mala pažnja. nalazi scena sa dva afrontirana konja i sa dvije (?) muške figore između konja . NajveĆi broj ovih scena otpada na lov . ali u donjoj zoni. što se. sadržaj svoga života nalazi uglavnom" viteškim igrama i razonodi.Q Sasvim je zagonetna i scena sa pet muških figura koso podignutih ruku u Dugom polju". Te i takve scene govore o odnosima u porodici. psa.

u očekivanju gospodara. Zaista. ARHITEKTONSKI MOTIVI Ovu grupu čine slijedeći osnovni motivi: utvrđeni dvorci. Najviše ovih motiva ima na područjima Hercegovine i Bosne. arkade. jasno govori slučaj iz Radimlje. postoje dosta 'l1bjedljivi argumenti o dubokoj simboličnosti nekih motiva. Reljef je izvanredno . šindra. veće grupe istraživača. Upravo se tu nalaze tri ljudske figure. Na jednoj nje· govoj čeonoj strani -ll gornjoj zoni vidimo pet kula pokrivenih šindrom. sa uobičajenim propu· stima (zupcima) na galerijama. npr. Javlja se 16 puta. uvjeren sam da su brojniji i uvjerljiviji razlozi prve.2 primjerka. Iako je nauOno neopravdano svako Ikategoričko i krajnje stao novište. 1- Utvrđeni dvorci 357 To je dosta rijedak motiv. I prostor do ka· pije je ograđen zidom. Na bal· konu jedne kule prikazana je jedna ženska figura. pogotovo kada se oni odnose. Istočna Bosna. kao što je u Lokvičićima.'152 Da se zaista radi o dvorcu. Kako se vidi.l. od čega dva puta na jednome stećku . Sama istočna Hercegovina zauzima oko 35% čitavog fonda motiva . kada se oni objašnjavaju kao relane životne scene. Ukupan broj ovih motiva prelazi cifru od 650 primjeraka.7 i u primorju . na turnir· ske scene. Zbog toga sam i ja više sklon tumačenju .tih motiva na steć· cima kao laičkih predstava koje ilustruju viteški duh i ratničke navike naših bosanskohercegovačkih plemića.3. prikazana su dva opremljena afrontirana konja koje pridržavaju dvojica momaka. a motivi šindre i brvana istočnoj Bosni. ali isto tako. Najčešće su to predstave zidova ili kula. lova na vepra. brvna i mrežasti zakloni. koji se vjerovatno u njihovu čast i odigrava. većinu objasniti kao laičku kasnogotičku zapadnoevropsku ikonografiju.3. istočnoj Hercegovini . blizu Imot· skog. Kroz srednju se ulazi u kompleks utvrđenog dvorca. gdje su na galeriji (u lođi) prikazane dvije žene koje posmatraju konjanički turnir. prvenstveno u okviru posmrtnog kulta. ali će. onda bi to najprije bilo kolo sa jahačem na jelenu kao kolovođom. zapadnoj Hercegovini . Vjerovatno će dalja proučavanja utvrditi i postojanje nekih motiva sa dvovalentnim značenjem. npr. centralnoj Bosni . gotovo polovina ukupnog broja motiva nalazi se u istočnoj Herce· govini. arkada i mrežastih zaklona svojim najvećim procentom pripadaju stećcima istočne Hercegovine. od čega više od 75% otpao da na arkade. Srbija i Crna Gora nemaju ovih motiva. U donjoj zoni. znači ispred dvorca. pa i ubjedljiviji.grafsko značenje. 1I5J Najzanimljivija je predstava na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće. jima: u zapadnoj Bosni .ijantama. uz napomenu da su arkade dosta brojne i u Crnoj Gori. Ako bi trebalo da neke od motiva izdvojim iz ovakvog gledanja. Lokaliteti tih motiva nalaze se na slijedećim područ. sa svojim var. mislim. Motivi utvrđenih dvoraca.

358 . i to na dva mjesta.tri kule. god. ima istu heraldičku o]. Pošto grb velikog vojvode Radoslava Pavlovića . iz 1432. lijepo obrađen. Osim u Radimlji i Donjoj Zgošći. na dva stećka je prikazan štit i na njemu silueta dvorca sa tri kule" 55 (sl. danas je djelomično oštećen" 54 (sl.Preds tava dvorca sa pet kula (u donj oj zoni su dvojica momaka sa konjima) na slj emenjaku iz Do nje Z gošće (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu). br.Sl. 166).. opravdana je pretpostavka da se u ovome slučaju radi o grbu članova te feudalne porodice koji su ovdje sahranjeni.naku . . 166. žene na galeriji dvorca su prikazane i u Avtovcu. br. blizu Gacka. U Boljunima. kod Stoca. 167).

istočna Hercegovina .2. (i mača) Predstava štita sa siluetom dvorca na sanduku II Boljunima kod Stoca.5. Na jednoj strani u gornjem dijelu spomen[ka nalazi se motiv koji je vrlo sličan drvenom izrezbarenom gotičkom portalu ili prozoru.Sl. Javlja se na oko 260 spomenika u oko 500 primjeraka (računajući svaku stranu posebno)." 56 Na drugoj strani istoga .9. kao i na krstačama. zapadna Bosna . Možda je trebalo da ovdje uvrstim i jedan neobičan motiv koji se nalazi na stubu iz Donje Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). u okolini Foče. a u Vaganu Malom. Il5S 2-Arkade To je motiv koji ti ovoj grupi u ·svakom pogledu dominira. ovako: centralna Bosna . M. zbog čega bi i ti motivi mogli da se ovdje uvrste. s pomeni·ka. ali ga ima i na nižim sanducima. na čeonoj strani sanduka našao sam gotički oblikovanu. motiv arkada je uglavnom osobina Hercegovine i Crne Gore. našao sam motive koji me najviše podsjećaju na predstave kuće i prozora. između ostaloga. ll57 Osim toga. što je jedinstvena pojava. Illa sljemenjaku u Modrom Polju. dosta veliku i duboku nišu. 167. po prilici. zatim čaše. Crna Gora 38 i primorje sa zaleđem . predstavljen je sto i na njemu dvije ribe. posuda i još neki predmeti.20. istočna Bosna .173.13. U tome pogledu daleko odskače 359 . Karanović je u tim predmetima vidio predstavu male crkve. Kako se vidi. zapadna Hercegovina . sa oltarom i časnom trpezom. Obično zauzima bočne . nedaleko od Glamoča. Teritorijalni raspored stećaka sa ovim motivom izgleda. neku vrstu kapelice ili tabernakula. a onda i čeone strane slj emenjaka i visokih sanduka.

na kojoj se arkade nalaze. da iza njih dolaze potkovičasti.37. u Ziemlju. u široj okolini Trebinja. odnosno same ljudske ili životinjske figure.j slučajeva gdje se u tome međuprostoru pruža neka od VI1pca. zapravo. Između samih niša ostavljen je manji ili veći prostor. npr. Stubovi nisu ničim naznačeni . blizu Konjica (spomenik je sada u Konjicu) . Kod vrlo ograničenog broja ovakvih arkada u niša ma su prikazane scene. mali pupoljci ili trolistovi na mjestima gdje se lukovi spajaju. nije vidjela arkade. u nekoliko slučajeva se stubovi pri dnu pravougaono proširuju. sjeverno od Nevesinja. Arkade sa polukružnim lukovima imaju svoj razvojni put koji se može pratiti. u Li s i 6i ćima. što znači da je to. zbog toga što ona sama ima 66 % čitavog fonda reljefa. Napominjem da u Srbiji nema arkada. tako da su se između niša formirali stubovi. Primjerak sa pupolj č i ć ima vi dimo uKljunima. ' IS' Osim toga. a da šiljastih ima najmanje Po mome mišljenju. Samo u vrlo ogran ičenom broju slučajeva pojavljuju se. i to : arkade sa šiljastim lukovima. prema obliku lukova. Illedaleko od Nevesinja. pa i tri spojena luka . sa polukružnim lukovima na 113. zapravo. te da su u istočnoj Bosni iznimna pojava. Wenzel je arkade. Znači da polukružnih lukova ima najviše. podijelila u pet vrsta.istočna Hercegovima. sa polukružnim lukovima. više naziru.iko slučajeva se iznad niše umjes to jednog pojavljuju dva." 61 Ivke niša su vrlo rijetko tordirane. nedaleko od Bileće i u Lugu. jer se javljaju samo na dva spomenika. . tako da se može reći da oni. u okolini Trebinja. npr. tako da se na taj način stvaraju baze. Prelazni A tip predstavlja razvojni stepen između starijih polukružnih i čisto potkovičastih lukova. Ako bismo izbrojali arkade prema toj podjeli (ne uzimajući u obzir stubove). rj e đe neki drugi motiv. Najjednostavniji vid tih arkada je niz plitkih arkadnih niša koje se u gornjem dijelu završavaju polukružno. ' I6O Lukovi obično dopiru do vrha vertikalne strane spomenika. zbog čega je takve motive i nazvala stubovima. Kako krovne plohe sljemenjaka sa takvim mo- ili romaničkim 360 . Obično se radi o jednoj ni ši na čeonoj strani slj emenjaka . sa potkovičas tim . I sto tako. Takav motiv se nalazi . Takve arkade sam našao u Podubovcu . sa polukružnim lukom . a onih sa polukružnim lukovima ima 89% ukupnog broja. ali ima . koja je pravougaonog iH trapezastog i nešto zaobljenog oblika. i ne postoje . nego samo stubove. a prelazni B tip je nastao od arkada sa potkovičastim lukovima unošenjem poprečnog kraka na izduženom vratu. sa potkovičastim lukovima i sa prelaznim lukovima tipa B. forma kojom se arkade na stećcima i prezentiraju. M. Ivice niša su jednostavne ili dvolinijski naznačene.. sa prelaznim lukovima tipa A . a sa stidljivo naznačenim bazama u Veličanima." ·" Na š irem području oko Travnika javljaju se specifične arkade ove stilske podvrste. arkade treba podijeliti na one sa polukružnim lukovima. ona u arkadama gdje su se lll!kovi transformirali u krugove (bez vrata). onda bi proizašlo da se arkade sa šiljastim lukovima nalaze na 14 stećaka. u okolini Stoca (spomenik je sada u Zemaljskom muzeju li Sarajevu). ili u Opličićima. i na one sa šilj astim ili gotičkim lukovima. Arkada sa šiljastim lukovima ima vrlo malo. kakav je slučaj. iH u krugove koji su se sasvim odvojili od pravougaonih niša. sa prelaznim lukovima tipa A.61 i sa prelaznim tipa B na 20 stećaka."·' U nekol.

- Jedan vid specit ravničko-zen i č kih 361 fi č nih arkada. Sl. 168.S I. . 169. - Ar kade sa romaničkim lukovima na s t ećcima nekropole u R admi l ovića Dub ravi kod B i l eće.

u okolini Travnjka 1l63 (sl. Slijedeći stepen u razvoju arkada sa polukružnim lukovjma obilježen je već jasno formiranim stubovima. Sada se vide vodoravni završeci stubova . u Nikšiću . takvi spomenIcI veoma podsjećaju na mauzolej e_ Njih nema mnogo. 169). On je postao nešto deblji od samoga stuba.1l65 I kod ove pod- Sl. ll M Sada nam lukovi izgledaju nešto smanjeni. npr. br. Sasvim jasno i lijepo form. kao strehe kuće. npr. Još uvijek je relativno malo baza stubova. . na visokom sanduku iz Vrulje. - roman i č kim Arkade sa lukovi- ma i stubovima sa kapitelima na sanduku u Dobreljima kod Gacka. jJi se samo naslanjaju na njegove krajeve.rane arkade polukružnih lukova sa kapitelima i bazama stubova nalazimo . ih suženi. tako da se lukovi na njemu sastaju.tivima redovno prelaze vertikalne strane. u okolini Pljevalja (spomenik je sada u Pljevljima). Cesto je sada i kapitel naznačen. 170.. svega 24 primjerka na II sljemenjaka_ Jedan od njih se nalazi u Grahovčićima.

na lazi se scena konjičkog turnira (sl. a u drugoj velika otvorena knjiga. I dalje su kapiteli izraziti. a u Ravnom . U jednoj arkadnoj niši iz H očevlja. Bazama stubova se sada posvećuje više pažnje i više ih . na Kupresu. isk lesani su visoki ljiljani. One su n ajčešće pravougaonici . 171.i ponekad tordirani i u njihovim m sama se poneka d nađu scene ili n eki drugi reljefni motivi. ti n išama slj emenjaka u Boljunima. Ponekad gube pravu veSl. koji sada postaju i nešto duži.vrste arkada su stubovi i lukov. 363 . nalazi se sjedeća muška figura. Arkade sa romaničkim lukovima i vratovima koji II ih spajaju sa nišama na s Jj emenjaku Radimlji kod Stoca. br. 154)1I66 U trećem stepenu razvoja lukovi se postepeno zatvaraj u i poprima ju izgled potkovice.ima nego ranije. u okolini Stoca. nedaleko od Breze.

a kasn ij e sve duži i uži. Osjeća se prelaženje ova kvih arkada i na krstače . . može se navesti onaj iz Radmil ov i ća Dubrave. Mnoge arkade sada imaju uske a dugačke niše. ili iz Avtovca. blizu Gacka . t72. Može se reći da na ovome s tepenu razvoja arkade pos taju toliko stilizovane da dj eluju kao ukrasi .zu sa stubovi ma i postaju neka vrsta novog niza m sa. blizu Bileće.Stilizovane romani čke arkade kod kojih su lu kov i skoro odvojeni od niša na krstači II Uzarić ima kod Li štice.1l 67 Primjer arkada na kojima počinje Sl. Kao primjer arkada kod koji h se lukovi zatvaraju. (spomenik je sada u Ze ma ljskom muzeju u Sarajevu) . pojavljuju se vratovi kao njihove spojnice. . koj i su najprij e kratki. U ovoj fazi se lukovi i arkadne ni še počinju razmicati.

Poneka d u nišama ovih arkada vidimo ljudske fi gure. kao u prvoj fazi arkada sa polukružnim lukovima. u Radimlji.lI7l I kod ovi h arkada niše nekada dopiru do gornje ivice stranice s pomenika. i ovdje su ·ivice a rkada o bi č n e. . al i je njima s li čna. sa nizovima stubova i p ravougaonih šupljina i zmeđ u njih . dakle. a nekada su ma nj e ili više m eđusobno razmaknute.'''' U če tvrtoj fazi svoga razvoja lukovi su se već približili punom k rugu. Kapiteli nisu ničim n a 2lna čeni. vratovi su se još više izdužili i suzili . ili tordirane. Pomenute facze razv itka ove podvrste arkada ne smije mo kronološki kruto shvat it<i. r elativno. pa se može reć i da stubovi ovdj e i ne postoje. kojih. koje djeluju kao ne ka vrsta a ntič kog atrijuma sa arhitravom. naročito u okolini Gacka. Ponekad vidimo horizonta lnu prečk icu između razdvojenih lukova i niša . vidimo arkade iz prve faze razvoja.m Postoji još jedna podvrsta koj a. n a kojemu je prikaz portala ili prozora go tičke crkvice. br. dvostruke. 172). Krstače se. slične krsnicama m ačeva. a i na ljudske figure. blizu Treb inja. zapravo. u o kolini Stoca. na Bivoljem Brdu. strogo uzevši. u Orahovom Dolu. tako da taj oblik arkada veoma pod sj eća na oblik mačeva. a ima i lukova islams ke forme. u okolini Capljine ll 74 U ovu podvrs tu arkada spadao bi i onaj primj erak iz Donje Zgošće.r azmicanj e lukova od msa možemo vidjeti u Radimlji. a na krstači iz Jabuke. Tipi č ne pnimjerke arkada ove faze mOŽemo vidjeti. npr. lI72 Iznimno. I vice arkadnih niša redovno neposredno prelaze u luk ove. njihovi lukov i su nekada manje. 1l 71 Arkade sa šiljast im lukovima također imaju svoje varijante. zbog čega se na tome ne zadržavam. I sto tako . predstave trijemova . suzuju.više ne postoji nikakva svijest o nekadašnjem smislu arkada. a potom dolazi do pretvaranj a vrata u samu crtu. u Udori i u Toplici. To s u. np r.. koje su malobroj ne i nebitne. pa ih sada klešu m eha ničk i kao č iste dekoracije. One se često javljaju paralelno. ne spada u arkade. d a kod maj stora s tećaka . Ima s lu čaj eva gdje krugovi ča k i ne korespondiraju sa pravougaonim nišama. npr. a nekada više zašiljen i. u okolini Trebinja . i tu je njihova degeneracija najizrazitija . a također ni baze..1I76 Ponekad s tubovi tih mO- 365 . ili kada postaju nepravilno izdužene elipse. Prije svega. kada se u donj em dijelu."70 Postoje i još neke degeneracij e a rkada polukružnih lukova. a onda i do stva ranja potpunih krugova i njihovog odvajanja od niša. Postoji i mali broj slučaj eva gdje je preč ka neposredno iznad niše (bez vrata). u okolini Capljine i u Nikšiću (sl. Vidi se. zatim se na vratovima pojavljuju horizontalne pravougaone prečke. Uzarićima. Većin a arkada na krstačama su iz ove faze. općenito smatraju pojavom kraj a vremenskog razdoblja stećaka. u okolini Treb inja. nego samo nizovi niša koje se nekada dodiruju. Tada dolazi i do manje pravilnih arkadn ih niša. i z m eđu ni ša su uske tordirane vrpce koje se protežu niz č i tav u stranicu spomenika. što donekle podsjeća na s tubove. kao npr. Takvi motivi se nalaze na svega tridesetak spomenika. kod Mostara. a nekada je tu stvoren među prostor u koji se ubacuje poneki orname nat. a onih sa već stvorenim uskim vratovima u Hodbini. pa i do degenerisanih . najviše ima u i stočnoj Hercegovini. Ugarcima. u Hutovu. nedaleko od Lištice. ili kolonada. lI "" Arkade sa pravougaonim i već odvojenim bazama možemo vidjeti u Radimlji.

blizu Gacka. I slijepe arkade su mnogo korišten motiv kako u antičkoj tako i u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti.. Tako ga nalazimo kao reljef na kamenim fasadama. osim iznimno. To se pogotovo odnosi na sljemenjake u široj okolini Travni'ka. romanič ke arkadice. u okolini Duvna i u Bahor.Sl. naročito kod gradnje i ukrašavanja portala. Krševana i na fasa dama romaničke crkve sv. koji se u Dalmaciji nalaze na nekoliko mjesta. tiva imaju pravougaona postolja.T.ma."77 Za razliku od hercego vač kih.na čeo nim stranama arkade na luk. ** Arkade su često korišten vid kamenoklesarske i graditeljske umjetnost i kod monumentalnih antičkih hramova i srednjovjekovnih crkava. klaustra i krstionica. goti č kim Arkade se lukovima na sanduku II Premilovom Polju kod Ljubinja. a na bo čnim samo pravougaone niše. npr. Tako." 78 Prilaže se tabela glavnih vrsta i podvrsta arkada . sa ka- • 366 . na drvenim skulptors kim djelima.. postoje arkadice. tekstila. bosanske predstave obično imaju samo d vije niše. npr. XX i XXI. 11 81 Na srebrnim relikvijarima iz XI do XV v. koji Illa svojim stranicama imaju dvije vrste motiva . kakav je slučaj u Lipi. U tome pogledu nije potrebno ići dalje od naših ·krajeva. nalazimo ih i kao minijature na rukopisnim knjigama. ali nemaju kapitela. u djelima od zlata. koje sam već spominjao. na srebrni m oltarskim palama i re· likvijarima. Dominika u Zadru (XI v. U Solinu postoje antički sarkofazi sa ljudskim likovima u arkadicama l179 Slijepe arkade i poluarka de nalaze se na apsidama romaničke crkve sv. itd. Anastazije (Stošije) u Zadru. nedaleko od J ajca. parapetnim pločama i propovjedaonicama crkava. 173. u Diviča nima. a ponekad i samo jednu. slonovače. IlBO Na kamenim parapetnim pločama iz crkve sv.) imaju arkadice.

Tabela XX - Glavne vrs te i podvrste relj efn ih motiva a rkada na stećcima 367 .

ooooo Tabela XXI - Glavne vrs te i podvrste reljefnjh moti va arkada na s tećci ma 368 .

ili na s tećci ma iz Gornjeg Hrasna. Fisković je prvi uočio i skrenuo pažnju na arka dice koj e se na- .11S5 Arkadice su ustanovlj ene i na kamenim i drvenim poJ. Grgura Magno sa romani č kim arkadama u Zadru. Na poliptisima u Zadru irna mnogo motiva arkadica. Arkade sa ljiljanima u nišama vidio sam na kapitelu stuba oltarne pregrade crkve u Sustipanu-Jasenice. npr. nalaze se cvjetne rozelice.. Tripuna u Kotoru. tordiranih stubova. npr. . sa bazama i ka:pitelirna. 174) . između lukova. iz XV V.'. iz XIV v. na kojem vidimo zvjezdasle cvjetiće između lukova i tordirano uže iznad toga. 1IS4 Iznad stubova. C. baš kao na stećku u Bujićima . Franje. Grgura Magno. sa !Svetačkim likovima u nišama.."83 na kojem su lukovi i stubovi tordirani (sl. onaj iz zbirke Male braće u Dubrovniku. br.Relikvijar s. kod Cavtata. Oroncija u Zadru. Među njima se nalazi i poliptih iz crkve sv.iptisima. kakav je. u okolini Stoca U 86 Za nas su osobito važni podaci koji se odnose na postojanj e arkada na nadgrobnim spomen icima.SI. 174. vidimo i na srebrnoj oltarskoj paM katedrale sv. relikvijar sv'. Arkade sa romaničkim lukovima i tordiranim stubovima. raznih oblika lukova. 369 pitelima i bazama stubova. vidimo na relikvijaru sv. nedaleko od Omiša. baš kakve imamo na stećcima. iz XIII v."" U Zadru se nalaze i još neki relikvijari na kojima je motivarkadica.

sv. Studiozno su ih proučaSl. Simuna. II'" Među tim srpskim kamenim sarkofazima sa arkadicama nalaze se tri u crkvama Pećke patrijaršije . * ** Na arkade su skrenuli pažnju nekolicina i straživača stećaka.sa zaoblj enim i zašiljenim lukovima. koji su se uglavnom kratko i usputno bavili njima . Mihovila u Stonu.laze na dva sarkofaga preromani č kog stila XI v. na neiden tificiranom sarkofagu u splitskoj katedrali.u crkvi Sv. Sofija i dr. pa i bez lukova. DimitPija sarkofag patrijarha Jefrema i sarkofag jednog n epozn~­ tog velikodostojn ikall 9 1 Napomenimo i to da s u arkade stećaka vrlo s l ič­ ne arkadama Franjevačkog samos tana u Dubrovniku. iz XIV v. I u manastirima i crkvama s rednjovje kovne Srbije nalazi mo sanduke i sarkofage na kojima s u isklesane arkadice. kakav je. arkadama Sv. Đurić. na što je upozorio V. u crkvi sv. npr. u Dalmaciji . npr. iz XIV-XV v. Marcele u Ninunss I na srebrno-zlatnom sarkofagu sv. sv. Eufemije u Rabu. 31). Zatim ga nalazimo na gotičkim sarkofazi ma . Cechelli ll87 (sl. ili na onome koji se nalazi u franjevačkom klaustru u Dubrovniku . u Zadru postoje raznovrsne arkad ice . na onome u dvorištu franjevačkog samos tana Sv. Bogorodice sarkofag arhiepiskopa Danila II . i sa naznače nim kapitelima i bazama stubova l1 S9 (sl. br. bilo i drve nih polihromnih sarkofaga sa roman i čkhm i gotičkim arkadicama. Ovaj se motiv još češće nalazi na kamenim sarkofazima romaničkog sVila iz XIII v. Ove sarkofage je ran ij e objavio C. F. br. Arkade na prero mani č kom sarkofagu II Zad ru. Prema podacima C. kao i arkadama mnogih crkava u Srbiji i Makedon iji (Dečan i. kao npr. 175. iz XV v.. ). u Zadru. 175). kao i na fragmentima sarkofaga u podu i lapida riju franjevačke crkve u Stonu. . vidi se da je u Dalmaciji u XIV v..iskovića.

Na pojavu i razvoj ovoga motiva prvenstveno su utjecala . na njima nema suženja kao kod stolova. Relativno malen broj bosanskih arkada razlikuje se od ostalih po tome što su sa svega jednom ili dvije interkolumnije i uglavnom bez lukova. iznio mišljenje da su arkade stećaka nastale pod utjecajem romaničkog s~ilall92 To mišljenje podržao je i J. Fisković j M. Fiskovk mis]. Karaman se nije složio sa takvim objašnjenjem. Fisković je iznio nekoliko argumenata protiv Petrovićevog tumačenja. naime. U stilskom razvojnom procesu vidi se da je ovaj motiv prvobitno shvaćen kao simboličan elemenat u viziji neke vrste mauzoleja. kako po brojnosti tako i po tome što je klesan maltene isključivo na čitavim stranama najvećih i najviših sljemenjaka i sanduka. Uz to. Ž. najviše u primorju i Srbiji. koji su nam saopštili nekoliko vrijednih podataka. M. Asb6th 1888. jedan od nekoliko vodećih reljefnih motiva na stećcima.. zbog čega je u klesanju došlo do njegove degeneracije i do improvizacije kao ukrasa. da polukružni lukovi sa scenama ispod njih "sigurno duguju svoje porijeklo ukrasu gotskih relikvijara. da arkade nemaju oblik mrtvač­ kih stolova. Wenzel je prva dala tipološku klasifikaciju. On smatra da su se arkade stećaka razvile iz motiva mrtvačkih stolova.ll96 I ja sam u arkadama vidio podražavanje trijema primorske kuće . sa analizom stilskog razvoja tih tipova. nekada pravili od dasaka stolove antropomorfnog izgleda koji su služili za daću. mogle uticati na postanak i razvoj rustičnih arkada na stećci­ ma.vali jedino C. JJ99 C. Renđeo se pita da li je taj motiv mogao doći i sa koje druge strane. kako kaže Petrović . a da je apsolutno vjerovatno da su potkovičasti lukovi došli iz Srbije. 12OO M. a i sami reljefi. Mislim da je najsnažniji utjecaj bio iz Dalmacije. Druga njegova osnovna karakteristika je u tome što se u 88 % ukupnog broja nalazi na stećcima Hercegovine i Crne Gore. opažanja i misli. Benac i D. Petrovića. arkada. Navodeći brojne podatke o arkadama na raznovrsnim spomenicima u Dalmaciji. U Srbiji i u Crnoj Gori su. da su dalmatinske arkade. god. JJ 97 Vrlo je neobično mišljenje P.11 98 Povezivanjem nekoliko motiva stolova nastale su arkade. a najviše ih ima na relaciji Neretva-Nikšić.građevinska i skulptorska.novlje no sasvim malo stećaka sa takvim motivom. Truhelka je u arkadama vidio utjecaj dubrovač­ kih i primorskih romaničkih crkava i palača. Hoernes je još 1883. koje zauzimaju oko 90% ukupnog fonda. naročito one na sarkofazima. god. Po uzoru na te stolove klesali su se čitavi nadgrobni spomenici. Treća važna karakteristika je u činjenici da se po svojim tipovima najviše ističu arkade sa polukružnim lukovima. ali je svijest o tome iščezla. ona je izrazila mišljenje da su arkade sa polukružni m i šiljastim lukovima mogle biti inspirisane dalmatinskim crkvama. U jednom kratkom osvrtu Lj. najviše zbog toga što je u samome primorju usta. Naveo je. Wenzel.!20l Iz prednjeg se jasno vidi da je motiv. a od vrsta umjetničkih djela mislim da su najviše inspiracija kod klesara pobuđivali sarkofazi. kovčežića i škrinja". 11 9 ' I. a onda i ostala djela romaničkog i gotičkog stila u našim krajevima. a osim toga stolovi nemaju baza i kapitela koji se često vide na stubovima arkada . Takve primitivne ar·kade autor je nalazio na nadgrobnim pločama u oblasti stare Raške. 11 95 A. 371 . JJ 93 C. između ostaloga. Sergej evski su izrazili mišljenja slična Truhelkinom .

372 . ne postoje n izovi da šč ica. dok se 'kod pete (srednje ) kule ti nizovi daščica protezu odozgo prema dolj e. blizu 0 10va. 176. od klisa. II okolini Kalesije. Reljefni motiv š indre našli smo na 10 stećaka u 19 primjeraka . da šči cama oblika zaši lj enog peterougaonika koje su s ložene u vodoravne nizove. nego SI."03 To je istovremeno najzanimljiviji reljef ove vrste (sl. nedal eko od Imotskog. uokvi ren i tordiranim užetima ·koja se protežu ivicama tih krovnih ploha. Najčešće su to . na s ljemenjaku u Lipovicama kod Tuzle. biber-crij epa.nizovi p l as t ični h istos trani čni h ili istokračnih trouglova po dužini krovne p lohe (hipotenuze su im u is toj liniji ). ilO' U ovome s lučaju poprečna tordirana užeta su malo odmaknuta od samih ivica krova. kakav možemo vidjeti na srednjovjekovn im sarkofazi ma u Italiji. br. što se oči­ tuje i u obradi ostalih reljefa. ili u Križevi ć ima. U Cisti. jedan slj emen jak se nalazi u centralnoj Bosni. a jedan u Cisti. Na krovu s lje menjaka u Sajtovićima .I To veoma podsjeća na krov od tzv. neda leko od Imotskog (sada u Hrvatskom arheološkom muzeju u Splitu). da ščice su s donj e strane polukružne.dvorac sa pet kula pokrivenih š indrom . Svi primj erci ovoga motiva su rad odličnih majstora. U Don joj Zgošći na poznatom slje menjaku koji se nalazi II Zemaljskom muzeju u Sarajevu čet iri kule sa krovovima na četiri vode pokrivene s u. Ali ima i nešto drugač ijih rješenja. Pokrov od ši ndre na sljemenjaku uLipovicama kod Tuzle.3-$indra Sindrom nazivamo pokrov kuće koji se sastoji od drvenih daščica. kao i samih ob lika spomen ika . kako to danas izgleda. a ne zaš iljene. tačnije na krovnim plohama 9 s ljemenjaka i na jednoj čeo noj s trani desetog s ljemenjaka. Na području istočne Bosne ustanovljeno j e osam sljemenjaka koji su na svojim dvos livnim krovovima imali takav motiv. Wenzel. kako to izgleda prema crtežu M. na kojoj j e isklesan utvrđeni grad . kakvi se nalaze na drugim spomenicima u i s točnoj Bosni. J 66)."(). kao npr.

llOJ Takav s lu čaj je i 208 Poprečna rebra na krovu vide se i na u Prijanov i ć ima kod Kladnja. čaja 373 . upravo je tu pet rebara koji su na čeonim stranama spomenika povezani poprečnom plas ti č nom vrpcom. blizu Olova. paralelno sa krać im (čeonim) ivicama krova..1 stećak . 1 slj emenjaku iz Križevića.121O Sli čan primjerak se nalazi . malo pritesana i prepolovljena stab la. Ako za momenat izuzmemo taj eks tremn i slučaj. 4-Brv/la Brvnima nazivam motiv od više paraleln·ih pl astičnih rebara. a II manjem horizontalno. istočna Hercegovi na . gdje se možda i n e radi o šindri. i u Ferhatovićima kod Vlasenice. nedaleko od Lišt ice. poznate pod nazivom brvnare. nego o crijepu. samo što se ona u zabatima čeo nih strana protežu od sredine koso na obadvije s trane. Mislim da su te daske tesane tako da su s jedne strane stanjene.4. bolje rečeno istoč nobosanskih spomen ika rebra na vertikalnim stranama se u većem broju pružaju vertikalno .12. osim u iznimnom s lučaju u Cisti.14 i Srbija . centralna Bosna . gdje se paralelna rebra pOjavljuju na vodoravnim stranama sanduka. Crna Gora . nešto se razlikuje od ostalih u ovome područj u.tesari zovu "šašavci"l105 čani Mislim da nema nikakve sumnj e u to da ovi mo~ivi imitiraju daš· pokrov srednjovjekovne bosa nske kuće . onda bi se svi ostali motivi mogli podij eliti u dvije grupe . zapadna Hercegovina 2.13. blizu 2ivinica. u Hrn č ićima . Motiv paralelnih rebara u stanovljen je na 46 mjeraka. s tećaka u 77 pn- Njihov teritorijalni raspored je s lij edeć i: istočna Bosna . Da se baš radi o bosanskoj kući. Takve kuće su se nekada pravi le u Bos ni. gdje se paralelna rebra pojavljuju na vertika lnim i krovnim stranama slj emenjaka i drugu . koja su obično horizontalno postavljana u strane kuće. osim sluu Ledincu. Svi ovi motivi se nalaze na slj emenjacima i sanducima. Na nekim od tih slj emenjaka ona se nalaze i na krovnim plohama . kao reljefnu predstavu jedne strane ku će pravljene od drveta. U praksi su d unđer i u tu svrhu upotrebljavali hrastova ili borova. Takav nač in tesanja i spajanja dasa'ka . Unutarnje strane takvih ku ća su imale gli neni sloj koji je krečen . Kod bosanskih.su daske postav ljene po dužini krovnih ploha. a sa druge ostavlje ne deblje i užlijebljene. gdje se radi o krstači sa rebrima koja se paralelno protežu dužinom širih vertikalnih strana. Na horizontalnoj strani sanduka isklesana su rijetka ali vrlo plastična rebra.jednu bosansk u. jas no govori i to što se stećci sa ovakvim krovovima nalaze samo u Bosni. 1 vidimo također vertikalna rebra. Donja daska je svojim tanjim krajem u v učena u žlij eb gornje daske.he rcegovačko-crnogorsku. Primjerak sa vertikalnim rebrima na vertikalnim stranama i sa poprečnim rebrima na krovnim plohama 206 U Klisi kod Olova vidimo. Iznimka je i stub u Djedini . tako da krov ne može prokišnjavati. npr. blizu Olova l 209 Motiv rebara u Baldćima. gdje se protežu poprijeko. nedaleko od Bralunca.

u Dragičini. u okolini Citluka. Redovno su glatka. aJ. a nisu tako gusta. Svi ostali stećci. Rebra su obično plastičnija i deblja. diskovi. . Broj rebara je različit . Pošto se takva vrpca proteže i bočnim ivicama. 177. ima i "nasjeckanih". U većini slučajeva u ovaj motiv su ukomponovani koncentrični kružni vijenci. Jedan primjerak takvih rebara vidimo. izvan teritorija Bosne. a u jednom slučaju 13. oko Savnika i Žabljaka. nedaleko od Stoca. Obično su tri takva diska. dobija se dojam nekog okvira rebara..1211 Motivi u Nikšiću. jesu sanduci na čijim se horizontalnim stranama ovaj motiv nalazi. od 6 do 10. izuzimajući krstaču u Ledincu. u nekim slučajevima samo jedan oko sredine strane. čiji centri su upravo na srednjem rebru ..Moti v brvana ( pla s ti č nih reba ra) na vertik alnim s tranama s ljemenjaka u Kli su kod Olova.u Nikšiću 12 i u Bitunjoj. U nekoliko slučajeva snop rebara je povezan i jednom poprečnom vrpcom preko sredine te strane stećka. U jednom slučaju vidimo četiri takva diska . Samo na dva mjesta evidentirano je više od dvije trećine tih motiva . nešto su drugačij-i od ostalih hercegovačkih motiva. npr. 7 primjeraka. Kod ovih motiva ima i drugih razlika u detalj< i ma. (Napominjem da 'postoje 374- . na clJlm smm stranama vidimo rijetka plastična vertikalna rebra. kao i još dva takva motiva u Crnoj Gori. Vezivne vrpce i okviri su nekada tordirani.Sl. njih 27 na broju. I ovakva rebra su povezana kod čeonih ivica tih strana stećka. Redovno su to manje ili više gusti snopovi plastičnih uskih vrpca koji su na krajevima kra6ih ivica često povezani poprečnom vrpcom.

On se nalazi na sanduku u Podgradinju. - Motiv brvana na stubu kod Živinica. u široj okolini Stoca.) Pa· ralelna rebra sa medaljonima su.Sl. Paralelna rebra se nalaze na svim njegovim stranama. Osim paralelnih rebara na krstač i u Ledhncu."13 . specifičan motiv crnogorskih s teća'ka"" (sl. po· stoji još jedan hercegovački motiv koji se razlikuje od uobičajenih her· cegovačko·crnogorskih. nego horizontalno. II Djedini 375 diskovi sa samo jednim rebrom. br. 178. 179). dakle. koje motive nisam ovdje ubrojao. ali je neobičnost u tome što se ona na vertikalnim stranama ne pružaju vertikalno. što je jedinstven slučaj u fondu ove vrste motiva uopšte.

179. - Pla s ti č na rebra sa medalj o nima na sa nduku u Nik š i ć u.SI. 376 .

slično stećc i­ ma u Nikšić u. okomi tim po laganjem oblica l 218 Na nekim bosanskim s tećcima se uz dvostruke spirale i rozete javljaju uspravna i kosa plastič­ na rebra. Skarić upozorio na s li č nost bosans kih sljemenjaka i drvenih nadgrobnih spomenika u okolini Narve. pa je najprije trebalo taj nesklad objasniti. 1215 Još je 1928. Prema istraživanjima J. polažući drvene obli· ce vertikalno. Filipović je utvrdio kako se savremene planinske kuće oko Sokoca grade n e samo na dobro poznati nači n nego i na divnu. 12 " Motivima paralelnih rebara na s tećcima do sada se jedino ozbiljnije pozabavio A. gradili svoje k uće. takav n ač in gradnje je bio poznat u nekim sjevernoevropskim zemlj a ma . Na osnovu tih podataka. iz polovine XV v. Moti vi š ind re i brvana koji se susreć u na stećc ima . Đuri ć pretpos tavlja da s u dj elo ne kog primorskog klesara. niti za motiv šindre na takvim spomenicima. 181). • •• Analogija našim motivima paralelnih r ebara nisam našao na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u našim krajevima.. kao i postavljanje ši ndre. na osnovu čega je pre tpostavio da s tećc i u obliku kuće imaju starosla vensko porijekloI216 Skarić tada nije znao za reljefni motiv brvana (paralelnih rebara). On je polaganj e dasaka na krovnu konstrukciju. tj . a za ok· 377 . Benac. Strzigovskog. objasnio kao uobičajenu normalnu pojavu. isklesani meda ljoni duž rebra sredinom ploča. god. Vl. na kojima su. 180. osim na nadgrobnim ploča ma vojvode Stefana Crnojevića i nj egove žene Mare u podu Uspenske crkve u Komu. koja veoma pod sj ećaju lI1a drvene grede ku ća čiji su zidovi građeni od ćerpi ča ili od nalij epljene zemlj e (sl. a na stećc ima su oblice uspravne. niti na drugim vrstama spomenika. Benac je zak ljučio da su bosanski planinei u XIV i XV v.1217 M. za koje V. Benac potkrepljuje Skari ćev u hipotezu.l Sl. On je sasvim dobro uoč i o da pojava toga mOtiva na nekim sljemenjacima u o kolini Olova znač i imitaciju stare bosanske planinske kuće od drve nih oblica. a vjerovatno još prije svoje crkve. na obali Skadarskog jezera. Stara bosanska drvena kuća je građena od vodoravno položenih oblica. Otkrivajuć i te motive oko Olova . ali i dublje ulazi u studij. zbog čega je i došlo do reljefne imitacije takve gradnje na stećcima .

Savn ika i Žabljaka bila su u sastavu stare Hercegovine). ponešto razlikuju od ostalih bosanskih primjeraka.sanduk u Ba·kićima kod Olova. Uspravna i kosa rebra na sljemenjaku kod Kladnja koja podsjećaju na drvene grede. Teško je reć i šta ova varijanta paralelnih rebara znači. sanduk u Gukavcu kod Trnova. Ostali primjerci brvana nisu bili vrijedni pažnje istraživača steća· ka. i paralelna rebra na svojim vertikalnim stranama. kaže da služe učvršće nju drvenog pokrivača protiv vjetra. i to ne samo poprijeko nego i po dužini. blizu Živinica. 1219 Ostaje mi da se samo složim sa mi šlj enj em A. ne ke okolnosti koje nam ukazuj u put do rješenja. Primjer 'iz Podgradnj a je još najbliži starom nači­ nu izgradnje drvene . . Vidjeli smo da se na nekim bosanskim s tećci ma pa· ralelna rebra nalaze i na krovnim p lohama. a bosanski primjerci se također nalaze u istočnim krajevima Bosne. Benca. a on je mogao i ovdje da se pridruži. osim velike hercegovačko-crnogorske grupe. sa rebrima na svim stranama i stub u Djedini. Sanduci u Gukavou i u Podgradinju imaju. što ih povezuje sa bosanskim motivima. osim na horizontalnim. Gotovo svi ovi primjerci se nalaze u istočnim krajevima Hercegovine (današnja crnogorska područja Nikšića. To je kućica u obliku debelog stuba sa krovom na SI. a gotovo bi se moglo reći da nisu bili ni uoče ni. dakle.kuće. nalaze i tri primj erka iz Bosne . zbog toga što su rebra njegovih vertikaln ih strana položena horizontalno. ipak. 181. Među njima se. Ja sam motiv podužnih krovnih rebara iz Sajtovića uvrstio u ši·ndru ("šašavci" ).virnu ili poprečno postavljenu pleten u užad. I primjerak iz Djedine se log i čno uklapa u ovu koncepciju. sa vertikalnim rebrima. Oni se. kao i "plasti čnu dugmad " na sastavcima. sa rebrima na horizontalnoj stran i. Postoje. Ta teritorijalna bliskost svakako nešto znači .

1220 Danas još više razloga imam za takvu pretpostav ku. jer je bio sklon mišljenju da su te rešetke rezultat "utjecaja domaće sredLne i starohrvatske umjetnosti". u okolini Bil eće). a po njima i starih bosanskih stambenih zgrada. To je motiv koji se sastoji od relativno široke mreže rombova koja se proteže duž vertikalnih strana visokih sa nduka.dvije vode koja je građena od vertika lno položenih ob lica. koji se nalaze na II loka liteta između Dubrov ačkog primorja. Karaman nije bio sasvim odlučan. iz XIII v. Fisković kaže da je "romani čki motiv. (sl. ali je dozvolio i mogućnost utjecaja iz Apulije. da je iz druge polovine XII v l223 379 . zbog toga š to je na krstač i i vezan za portret. možda je neka vrsta stilizacije odjeće? 5- Mrežasli zakloni U te kstu koji se odnosi na bordure navedeno je da postoji malobrojna i teritorijalno vrlo ogra ničena mrežasta bordura. tzv. mogli imati funkciju s l ičnu svim ostalim primjercima. doksatima i prozorima stare bosanske kuće. spleten od ševara. Ove mreže. posebno one sa dvos tJ-ukim linijama i taCkama u centrima rombova. uvrs tio sa m ga u elemente arhitekture. koje su djelo našeg istaknutog maj s tora Buvine. 39) Motiv se javlja 39 puta (računaj uć i svak u stranu stećka posebno) na 16 spomenika. ali još vi še na drvene mušepke starih turs kih. a tri spomenika imaju tačke u centrima svojih romb ova (Plat u okolini Cavtata. Pravilno crtani i klesani rombovi te mreže su nekada oivičeni dvostrukim linijama. u okolini Goražda i u Stedinu. u okolini Nikšića. Raspravljajući o tome naslonu u svojoj studiji o Buvini . Ljubinja i Gacka. međutim . Maksimović j e. tj. 2rvanj u okolini Ljubinja i Davidovići u okolini Bileće). Ona misli da je korska klupa mogla nastati čitavo stoljeće ranije. veoma ugodno estetski djeluju. Sve to govori da bi i h e rcegovač ko-crnogo rski motivi. a reljefno izveden na građevinskim spomenicima u zapadnoj Evropi"l'" U traženju analognih motiva na našem području. obuhvatajući okolinu Trebinja. i u karakteru i u stilu tih rešetki u Splitu vidjela bliskost sa islams kom umj etnošću. Kako u tome motivu prvenstveno vidim drveni mrežasti zaklon na verandama. U jednom s lu čaju za uzima čitavu čeonu stranu visokog sanduka (Davidovići. i okoline Gacka. na sjeveru. Medaljoni koji se javljaju na crnogorsk im stećc ima su za ista prava m a la tajna. Primjerak u okolini Kraljeva najvjerovatnije je odb lj esak hercegovačkih motiva. neophodno se susrećemo sa drvenim rešetkama naslona romaničkih korskih klupa splitske katedrale. nalte. najčešće iznad arkada . a onaj iz Ledinca . Iznimno se jedanput javlja i u Međurječju. Ovaj geometrijski stil izovani ornamenat m e podsjeća na željezne demire. Ja sam već ranije izrazio misao o tome da oni predstavlj aju drvenu kuću . iako s u to samo horizonta lna paralelna brvna. na jugu. Lj. do nas mogli da dopru takvi motivi sa orijentalnih muslimanskih kuća i sa pokućstva koptskih crkava l222 J. Bileće. za vrijeme vlasti Saracena. Za ovaj relj ef C. kada su.

122s Korisno je da se uoče i istraže sličnosti i eventualne umjetničke veze između ovoga motiva stećaka i takvih motiva romaničkog stila kod nas. • •• Prije prelaza na zaključna razmatranja i mišljenja o grupi arhitektonskih motiva na stećcima.Mislim da se u traženju porijekla i komparacija ovom motivu ne možemo osloniti samo na pretpostavku C."24 Sv. a i upoređenja sa korskom klupom u Splitu. Ljubinković. iako je bila više uvjerena da su iz XVI v. teško bi došla u obzir. Mnogo su uvjerljivija upoređenja sa duboreznim um· jetničkim predmetima koje sam našao u Srbiji i Makedoniji iz XV v. kao i na tekstilu istočnih krajeva Jugoslavije iz turskog perioda. kao npr. U prilog tome govori nekoliko okolnosti: figure svirača su u islamskoj nošnji.. O mogućim vezama ovoga motiva na duboreznim vratima i na stećcima govore i okolnosti što vrata oj stećci imaju i neke druge zajed· ničke motive. Fiskovića. dosta veliki broj stećaka je klesan u obliku kuće sa dvoslivnim krovom. htio bih da saopštim nekoliko opservacija koje se odnose na te motive. Momirović je izrazio mišljenje da su neki motivi treskavačkih i slepčanskih vrata mogli biti preuzeti sa savremenih orijentalnih tepiha i tekstilnih izrađevina. kao što su arkade. kakve su od davnina pravljene na teritoriji ste- 380 . a njeni su majstori nadahnuti srp· skom moravskom školom. Radojčić je treskavačka vrata datirao u XV v. javlja na freskama i u duborezu Srbije i Makedonije. to istovremeno ide u prilog datiranju takve vrste stećaka najranije u drugu polovinu XV v . zbog dosta velike vremenske distance. Međutim."26 P.. na kojima se nalaze rešetkasti prepleti. u manastiru Pološkom. arkade imaju blago zašiljene lukove. kao npr. Razumljivo. a približno tome su datirana i ona iz Slepča'225 M. vezane za prodor i naseljavanje Turaka u našim 'k rajevima.. Davidovićima i Žrvnju. jelen. kao i vrata dveri nekih crkava. Sami stećci po svojim oblicima predstavljaju jednu vrstu arhitek· tonskih motiva. Ljubinkovi ć misli da su ta obadvoja vrata rad istoga majstora iz prilepsko·slepčanske dubo rezne škole. krilati zmajevi i dr. čiji je rad cvjetao u XVI v. Grabara da su neki motivi rezultat posrednog i neposrednog ugledanja na islamske uzore. Dosta velike površine drvenih duboreznih vrata manastira Treskavca i manastira Slepče ."27 Postoje i drvena duborezna vrata nekih drugih crkava u Makedonij-i i Srbiji. Mislim da je sasvim opravdana pretpostavka o utjecaju islamske umjetnosti na stvaranje ovih vrata. činjenica što takav motiv do sada nismo uočili u vremenski mnogo bližoj gotičkoj umjetmosti našega primorja i Zapada uopšte. itd. I treskavač· ka i slepčanska vrata imaju u centru svakog romba mreže po jednu tačku kakvu imaju i stećci u Platu. u Makedoniji. ispunjene su mrežom rombova. a naveo je i miš· ljenje A. duborez je bojen karakteristič· nom turskom plavom bojom. a što se on u XV v. u uobičajenom sjedećem stavu sa ukrštenim i podvučenim noga· ma. u Gračanici i Dečanima. a s njime se donekle složila i M. očito govori o pojavi toga motiva na stećcima u sklopu ekspanzije islamske umjetnosti. Naime. A takav motiv se često nalazi i na freskama.

onaj vojvode Radivoja Opra š ića. Osim toga. ili bkvi s u neki nišani. imaju krovne plohe isturene preko vertikalnih strana. podrazumijevajuć i tu i okolinu Nikš i ća . Razumljivo. npr. neki od osnovnih mOI iva. a postoje i sljemenjaci sa krovom na četi­ ri vode. 381 O porije klu i značenju ovih II lotiva situacija je prilično jasna. Moglo bi se go voriti i o nekim frizovima koji bi se mogli tretirati kao dekorativna arhItektonska plastika. uspravnom i kosom položaju. Ispuš tena postolja. grupa arhitektonskih motiva se sastoji od pet osnovnih mo tiva . a kada imamo na umu tordirano uže. pogo(ovo kada se one nalaze na vrlo kasnim stećcima. Reljefe u kojima se imitira takav položaj greda vidimo. Tako su arkade. sa petnaestak svojih varijanti..tale završne plohe doprinose viziji kupolastog krova. Benac. pogotovo u Hercegovmi. osim toga.. kao elemenat arhitekture. Među njima se svojim velikim brojem osobito ističu arkade. kao dio stare Hercegovine. !aganja vidi. što je očito imitiranje streha kuće. npr. gdje i o. reljefni morivi koji su uvršteni u ovu grupu veoma mnogo doprinose da u stećcima steknemo viziju kuće. većina motiva je pažljiv rad boljih majstora. Arkade su došle pod utjecajem romaničke i go tičke umjetnosti u našem primorju.. kao što je. npr. onda bi se o takvim motivima možda moglo govoriti i kao o arhitektonskim elementima koji imaju određenu funkciju. imaju dosta svojih varijeteta . prije svega viziju crkve .ćaka. i to one sa polukružnim lukovima. Mnogi sljemenjaci.om . Tehn ička obrada općenito je dobra. .lOtivi imaju svoja ograničenija područ­ ja. što i ina. kao tipa balkanske arhitekture.će nerijetko stvaraju stećci oblika s ljemenj aka. Ovdje nije bilo govora o jednom motivu koji se susreće na istočnobosanskim s ljemenjacima. ~avnika i Žab ljaka.'13o I relativno velike polukugle na krovu nekih slj emenjaka vjerovatl1o su predstave kupola u minijaturi. zatim u okolin i Ilijaša i na više mjesta u istočnoj Bosl1!. kakav je. pa i po tri postolja. š indra karakteristika Bosne. U odnosu na teritorijalni raspored. kao. ili potkrovni (nazubij eni) vijenac. u "kolin i Olova. Trebalo bi se pozabaviti pi tanjem: nisu li baš ta dva elementa š titila zidne plohe kuće od kiše i mijega ? • •• Kako se to iz prednjeg i. gdje se grede postavljaju u vodoravnom. naroč ito arkade." na takve motive na sarkofazima. b lizu Teslića. povijena lozica sa trolistovima. i to pretežno po ugledan. onaj u Vrućici.1229 Radi se o predstavi drvene konstrukcije pri gradnji k\lee na kanate.mauzoleja. doprinose viziji crkve i mauzoleja. U tome okviru istočni krajevi Hercegovine su najboga tiji ovi m motivima. a onda i takozvane moravske kuće u Srbiji. Svi se javljaju na prib ližno 350 spomenika u oko 650 primjera ka. utvrđeni gradovi i mrežasti zakloni karakteristika Hercegovi ne. čij u je važnost zapazio jedino A. a m eđu prostori ispunjavaju šeperom i obljeplju ju ilova'. može se reći da je gotovo sav fond ovih motiva lociran u Bosni i Hercegovini. npr. Unutar toga poj edini r. koji su veoma slič:Ji staroj bosanskoj ku ć i. a pogotovo kod primjeraka koji imaju po dva. Znatan broj primjeraka spada u najbolja ostvarenja.

30 primjeraka. is:~ć · na Hercegovina .64. npr. Trifuna u Kotoru) .15. Njih je vrlo malo i po vrstama i po brojnom stanju.3. 382 .7. nisam priklju čio nijednoj od prethodnih grupa motiva. zbog čega sam ih uklju č io u ovu nedefinisanu grupu .. Sindra. U Crnoj Gori. Napominjem da se na nekoliko spomenika pojavljuj e po dva ili više puta.5. ali po svojoj namjeni ne bi mogli spadati u grupaciju nebes kih tij ela . zapadna Hercegovina . Među njima se izdvaja motiv "kamenica". ali ih ima i pravougaonih. II narodu pos toji i ime "vodenica" za ovaj motiv. 181a. Uz ovo ime. gdje nalazimo i sasvim id e nti č ne ana logije (kameni poliptih u zb irci Male braće u Dubrovniku i oltarna pala u katedrali sv . Izgleda da je u to ku vremena sv ij est o značenju tih motiva izblijedjela.Nekoliko motiva kružnih i pravougaonih udubljenja . ali ga. naroč ito osjeća kod nekih degenerisanih arkada.l 1 primorje sa zaleđem .. Kružna su najčešće 10 do 15 cm promj era i 2 do 5 cm dubine. ipak. zapadna Bosna . Crna Gora .' Sl. Nabrojao sam ukupno približno 130 primjera ka ovoga motiva. . Mrežasti zakloni su r ezu ltat utjecaja islamske umjetnosti.5.:.relikvijarima i drugim dj elima primijenjenih umjetnosti.. a da sama istočna Hercegovina zauzima 49% čitavog fonda. brvna i utvrđeni gradovi su originalni motivi koji su insp irisani starom bosanskom planins kom ku ćom i bosanskohercegovačkim feudalnim dvorcima. koji je mogu će kvalificirati . također različitih dimenzija. zbog čega su klesari u svojoj slobodi počesto od lazili u čis te improvizacije ukrasa. Vidi se da Hercegovina raspolaže gotovo sa dvije trećine ovih motiva. Svi su oni umjetnič ki stiliziran odraz realnog s tanja srednjovjekovnih prilika. š to se.'. OSTALI MOTIVI Postoje i neki motivi koji po svojim osobinama ne pripadaju nijednoj od prethodnih grupa... u njima nema ni čega sakralnoga. Više puta su oiv i čena plastičnim kružnim vijencem. ~ . Njegov teritorijalni raspored izgleda ovako: centralna Bosna . Ona su obično kružnog oblika. Takvi motivi po svom izgledu s li če motivu krugova i kružnih vijenaca. Kam enica" Nerijetko nailazimo na pravilno klesana udubljenja na vodoravnim površinama sanduka i ploča. razli čitih dimenzija. a pogotovo u Srbiji. . oni su iznimna pojava. istočna Bosna . ."kamenica" koje susreće m o na s tećcima. koji je nekada tordiran. Srbija . niti mitološ koga . .

obručima". ove brojčane podatke treba uzeti kao aproksi mativne. Dva takva oveća udubl jenja se nalaze u Gornjim Studenci ma. Jedinstven je motiv u Hreši. a na dlanu druge je isklesano kružno udublj enje. Zbog toga.'231 Oivi čenih kružnim vijencem ima na više mj esta. "točkom"1235 Ponekad je ovaj motiv isklesan u središ tu krs ta. blizu Imotskog. npr. blizu Konjica. u Radimlji 1233 U Smriječnju. ce možda uvrstio i neku "kamenicu" . - Veliko pra vougaono udub J jenje na sanduk u kod Nevesinja. u okolini Zad ra. u široj okolini Nevesinja (Ziemlje). Najobičniji ovaj motiv vidimo. iako takvih slu čajeva zaista ima. ' 238 Pravougaonih udublj enja našao sam pet primjeraka. na vodoravnoj s trani sanduka u Donj em Selu . ili na završetku nj egovog gornjeg kraka .. 182. a uŽegaru. U dolini Trebišnjice sam našao najplasti čnije kružne vijence oko " kamenica"123' Primjerak "kamenice" sa tord iranim vijencem mOŽemo vidjeti .123' Ima i primj eraka koji su okruženi . a i obratno . II Hum čanima . b lizu Saraj eva. Wenzel je ove motive svrstala zajedno sa kružnim vijencima ali je čes to vrlo teško reći koji je kružni vijenac istovremeno i "kamenica". kao npr. umj es to na horizonta lnim.znaku krsta. u Za čuli. npr. nedaleko od Lj ubuš kogllJ9 Treba reći da postoji i nekoliko "kamen ica" koj e su isklesane na vertikalnim stranama stećaka. . gdje antropomorfna figura u jednoj ruci drži krst. i to u Hercegovini (Ziem lj e. kako je tO SI. 12J6 I ina če su ovi motivi p očesto klesani zajedno sa krs tom . . što je neo bična pojava. Hodovo i oko lina Ljubuš kog) . gdje vidimo oveće elipsas to udubljenje na hrbatu ovoga sljemenjaka. Moguće je da i u mojim "kamenicama" ima poneki vijenac.da sam uvij en. Zanimljiva je i originalna pojava u Raškoj Gori . naročito u Hercegovini . . nalazi se "kamenica" okružena najprije običnim pla s tičnim. u oko lini Mos ta ra . 1237 U Lovreč u . na niskim krovnim plohama dvaju sljemenj aka je po pe t manjih udubljenja u . nalaze se tri naporedo isklesana kružna udubljenja.M. nedale ko od Trebinja. a onda i tOl·diranim plasti č nim vijencem. gdje vidimo " ka menicu" u ob liku du boke rozete.

da je u . i to na čeon im stranama visokih sanduka. Napominjem da u Bitunjoj. Benac kaže da su ova udublj enja vjerovatno veo zana uz kršćanska kultna shvatanja. od kojih dva sa vijencem. isklesan je na š'iroj strani krstača.kišnica u ljekovite svrhe. gdje je krvna osveta bila izraženija. da se u njih čes to ulijevalo ulje za žižak."52 Ja sam bio mišlj enja da su "kamenice" prvobitno služile za daću. ili na krstačama . Najizrazitiji primjerak je u Ljubl jenici . postoje tri kružna udublj enja. illi da su one najčešće služJle' za ostavljanje tečne žrtvene hrane. za koje Benac kaže da označavaju društveni rang. u okolini Nevesinja'''<l U Ziemlju i u Arapima. isto tako. ' 253 Nakon dubljeg razmišljanja došao sam do uvje renja da . prikupljen sa tere na istočno od Trebinja. a i drugi se nalaze u Hercegovini . Sergejevski smatra da je pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama antičkih spomenika znak da je već tada bila iščez· la svijest o nekadašnjoj funkciji tih posuda. To su predstave kultnih posudica ."48 A. pogotovo u krajevima stare Hercegovine.vremenu stećaka bilo vrlo malo svijesti o toj nekadašnjoj namjeni i da su motivi okruglastih udub· lj enja 'Ila stećcima uveliko klesani kao ukrasi . • •• Kružna udubljenja nisu rijetka pojava na antičkim nadgrobnim spomenici ma i žrtvenicima. Uvjeren sam."·3 U dva s lučaja je taj motiv upravo is pred jelena. Curčić misli da se iz njih pila voda . u Ziemlju i u okolini Citluka. poput onih uz ljud· ske fi gure sa podignutom rukom u Radimlji. nedaleko od Citluka. a saopštio sam j podatak." 41 Ovaj drugi s lučaj se sastoji od dva niza po četiri kružna udublj enja izm eđu redova slova nat· pisa. Jedan takav primjerak je već spomenut u Raškoj Gori. nedaleko od Stoca. kao i neki od ovih koje sam ovdj e naveo .uobičaje no.u okolini Stoca. veoma sliče kružnim vijencima i da bi se tako mogli i nazvati. ali sada već kao o rnamenat. naročito u zapadnijim i primorskim krajevima.su "kamenice" na stećcima mogle ponekad poslužiti za miješanje krvi izmirenih bratstava. 384 .udubljenjima u vidu tanjira za pogrebne gozbe na grobljima. On i u takvim motivima . vidi iste te posude za libacij u. da se u njima nekada miješala krv sprijateljenih ili pomirenih bratstava. po uzoru na anti6ki i starokršćanski kultni običaj .'''' a nađena su i na s tarokršća n s kim sarkofazima u Solinu'''' Izraženo je nekoliko pretpostavki {) razlogu pojave okruglastih udubljenja na stećcima .ll4l Njima su s ličn i i neki drugi primjerci. poznatih pod nazivom patera'''4 Rimljani su ponekad upotrebljavali kamene sto· love sa . V. Katić pretpostavlj a da su ta udublj enja na stećcima služila kao uljanice za žižak. u okolini Stoca i u Knežaku.1251 M.koji se nekada nalaze na vertikalnim stranama stećaka. ali se mora priznati da ti drugi. Nevesinja.' ''' D. Sergejevski u tome vidi pred· stave posudica sličnih antičkim paterama.ll45 Takva udubljenja se nalaze i na sta rokršća nskim nadgrobnim spomenicima u raznim krajevima Evrope i sjeverne Afrike. Vego smatra da su ona služila "za ulijevanje ulja )eoje se prisluživalo u čas t pokoj nika". o čemu jasno govori pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama stećaka.ll5() L.

Nije poznato šta o ne znače . U okolini Kupresa sam našao dva motiva. kao i u ne kim drugim krajevima . Radi se. pa su iz nepredv iđen ih razloga ostali neurađeni. susrećemo manje ili veće plastične kvadratne ili pravougaone površine na h orizontalnim stranama sanduka i ploča. pentagram je široko rasprostranjen simbol kojemu se pridavala tajanstvena 385 . motiv urezanog . Benac. napominjem da se slična poj ava mOže vidjeti i na još nekim stećcima u i s točnoj Bosni. J oš nekoliko motiva Preostalo je još nekoliko nekvalificiranih motiva.Grabstein "Trach" ). Negdje ti nizovi kosih crtica idu samo na jednu stranu. koji bi možda mogao biti predstava štapa preslice za namotavanje vune ili kudjelje. l257 Na vodoravn oj strani jedne ploče na nekropoli u Bribiru."S4 U vezi s tim. jedva vidljivih. najVIse u Popovu polju."S5 Taj . u okolini Sibenika. nego da je to .k lesarski postupak se ta mo zvao "Seitema nsich t" (Scheibenkreuz . Na desetak mjesta. a u Orahu. Ima i primjeraka gdje se umj esto rebara pružaju vertikalni nizov i gus tih ."56 U Ziemlju sam na vodoravnoj strani jedne ploče. nakon čega bi trebalo još samo da se ploha sasvim poravna ili uglača. našao motiv koji me najviše podsjeća na ašov. pa ih ovdje navodim .m . koji je evidentirao l259 A. od kojih jedan pod sjeća na predstavu seoske stolice. a drugi je vjerovatno neka fantastična životinja. u N j em ačk oj u XVI V. Takva tehnika klesanja primjenjivana je i pri klesanju starih kamenih nadgrobni'ka i u drugim evropskim zemljama. Takav način obradp kamen ih površina pomoću zupčas tog čekića poznat je i iz kasnoantič­ kog razdoblja u Bosni i Hercegovini . koji pripada području opštine Rogatica. postoji nekoliko stećaika u obliku sanduka i sljemenjaka na čijim se vertikalnim stranama vide ili samo naziru gusta i neznatno pla st i čn a rebra. pla s ti č nih crtica koj e teku koso-dolje na obadvije strane.s tilizovanog orlovog krila (?).jedan o d načina i stepena klesarskog postupka . š tapa. Palavestra i M. . Razmatrajući tu pojavu došao sam do uvjerenja d a se tu uopšte ne radi o klesanju relj efinog motiva. uz polumjesec i rozete. nalazi se jedinstven motiv pentagrama urezanog u krug.u z motive štita sa mačem. Prema podacima ovoga i s traživača.. relativno. zabilježili su i tu pojavu. o drugoj fazi k lesanja (prva je grubo klesanje). ili nekog instrumenta. dij elu bosanskog Podrinja. blizu Lištice. Vjerovatno su te površine predviđe ne za klesanje nekih motiva . Pe trić. Stećke u l epi obradili su Vl."Jelica" U l epi. sa krugom pri vrhu. npr. nalazi se mo tiv . blizu Bi leće . mislim. kakav su hrvatski velikaši Sub-ići upotrebljavali kao svoj osnovni heraldičk i simbol'ES Na vodoravnoj strani jedne ploče. smatrajući da su otkrili do sada neuočen reljefni motiv koji im je naj češće sličio stablu jele. u Trnu. zbog čega su ga i nazvali " jelica".

183. njeg značaja. Pentagram je i poznati židovski motiv. ali nisam uvjeren da tamo isključivo spadaju. Nošen je na vizan tij skim štitovima. po mome mišljenju. * ** Ovakvo grupisanje motiva je po mnogo čemu neobično. Ako reduciramo "jelicu" i kvadratne ili pravougaone plastične površine. Vego kaže da motivi ključeva si mboliziraju vlast sv. Postoji još nekoJi. ostaje onda "kamenica". a li su slični i znaku koji se javlja na bosanskom grbu. M. u dva slučaja kombinovanih sa rozeticama.SI. koja se po svome brojnom stanju i svom sadržaj u veoma 386 . a mnogo su ga upotrebljavali i Sl aveni ."6I Ja sam ove motive naveo i u tekstu koji se odnosi na krstove. pa . naročito kao motiv na tekstilu i šarenim jajima. Petra. zbog toga što sliče kosim ili Andrijinim krstovima.Motiv o rI ovog krila na pl oč i II Bribiru kod Sibenika. zbog toga što.misli da steća k sa takvim motivom pdpada nekom 'iz crkvenih redova. posebno u ratu. Benac u njima vidi predstave drvenih ključeva koji bi mogli imati 2lnačenje nekog crkvenog amblema. ne spadaju ou reljefne motive. natprirodna moć.ko neobi čnih motiva za koj e mislim da su od mazbog čega se na njima ne zadržavam. ."60 A. U okolini Lištice evidentirana su tri primj erka motiva koji s li č i na ukrštene ključeve.

sjekirica i višelatični list. Kako u svemu imamo 6. Arkade su gotovo isključivo motiv Hercegovine. To se ne može reći za s usj edna republička područja. ovo ukupno brojno stanje treba uzeti kao približno . naj šire se rasprostiru vrpce. ali !li siromaštvu. a najviše u istočnoj Hercegovini. konj'i. tačno. Teritol1ijalni raspored motiva je prilično neravnomjeran.028 stećaka koji imaju ukrase. vrlo različitih i uglavnom nekvalificiranih.ističe i uz nju još sedam motiva.motiva.. sa svojih 114 primj eraka. nalazi se u Hercegovini. sa oko 700 primjeraka. koplja. ljudske figure. koji zajedno zauzimaju nešto više od desetak primjeraka. što je bilo od utjecaja na toliku rasprostranjenost. arka· de. polumjeseci i tordirano uže.i najbrojniji motivi. Na teritoriju sadašnje Bosne i Hercegovine postoje svi osnovni motivi. Većina motiva ove grupe nalazi se u Hercegovini. Brojni motivi su obilježje istočnih krajeva Bosne i Hercegov>ne.. To su istovremeno . Ukupno brojno stanje motiva iznosi oko SOO primjemka. Mnogo više je motiva č ija su područja ograničena. Na dnu lj estvice su simboli zanata. Općenito uzevši. iako se za stablo i ljiljan može reći da su za· jednička karakterisLi'ka zapadne Bosne i ImobSke krajine. a u njoj je najveća koncemtraoija i većine onih opštih. zvijezde-rozete. Pošto nije bilo moguće baš u svakom ~Iučaj u utvrditi koliko se puta javlja neki motiv. zajed. OPĆENITO O REUEFIMA STEĆAKA Sintetičan pregled ovoga prikaza i razmatranja svih reljefnih motiva stećaka upućuje na nekoliko instruktivnih osnovnih pokazatelja i zaključaka: 387 Svi su motivi obuhvaćeni ovom sistematizacijom koja ima 11 grup· nih kategorija. grozd i još neki drugi. kao što su. Ako zvijezde odvojimo od rozeta. ničkih . npr. proističe da oko jedna četvrtina tih primjeraka ima po dva ukrasa. šindra i većina biljnih motiva. Dalji najbrojniji pojedinačni motivi su : polumjeseci. Kao pojedinačni osnovni motivi u vrhu lj estvice stoje zV'ijezde-rozete. nizovi rozeta. neke vrste scena. Od poj edinačnih vrsta motiva vrlo široko se raspro· stiru krstovi. kojih ima po 1400 i nešto više primjeraka. stilizova11li listovi. Hercegovina je općenito najbogatija. gdje mno- . od kojih svaka ima svoje os novne vrste i podvrs te motiva. onda bi prvo mjesto zauzeli krstovi. Kao čisto bosanski motivi ističu se spirale. Ukupan broj svih motiva ove grupe iznosi približno 150 primjeraka. štitovi i štitovi s mačevima su motivi Hercegovine i primorja 's a za leđem. Gotovo polovina svih motiva scena. pogotovo kada imamo na umu tako brojne podvrste. a če tverouglasti štitovi bi se gotovo mogli pripisati samo Hercegovini. Ovi pokazatelji ne govore o nekom velikom bogatstvu repertoara motiva. kao što su jeleni. tordirano uže i povijena lozica sa trolistovima ili drugačijim urne· cima. sa oko 800 primjeraka. iako u okviru tih grupacija ima nekih motiva č iji je teritorij ograničen. npr. astraini motivi i krstovi. Kao grupne kategorije najbrojnije su bordure i astraini motivi. a najmanja je grupa simbola zanimanja. Proizlazi da sav fond reljefnih motiva ima 78 osnovnih vrsta i 313 podvrsta motiva.

Tako daleku prošlost . skladnim i proporcionalnim odnosima. I čis to likovne osobine motiva su dosta neujednačene . koji se sada nalazi u vrtu Zema lj skog muzej a u Sarajevu. iako ne tako brojne i snažne. Osim toga. romanici ili gotici. vidi se da znatan broj naših osnovnih reljefnih motiva vode svoje porijeklo još iz predistorijskih vremena. biljnih. pogotovo svastika. u primorju i njegovom zaleđu lI1ema mnogih bordura.gih motiva nema.. a za Bosnu spirale. astraini motivi . osim na amorfnim. svojim crtežima. npr.. pa većina scena. Ipak. Ustanovljeno je da se reljefni motivi nalaze na svim vrstama oblika stećaka. ptice i zmije od živoNnjskih. spirala i raznovrsnih dekorativnih motiva. te matan broj figuralnih predstava. kao npr.ki paganski slavenski motivi i neposredno stigli. šindra. kao što su simboli poljoprivrednih zanimal!1ja. nizovi rozeta. a ima i dosta ostalih vrsta motiva koja s u djelo nedovoljno . Illaročito lov. npr. kao i krstovi . Izgleda da povijena lozica sa trolistovima. li to u njenim istočnim krajevima. posebno iz pronađe nih i navedenih analogija. zbog čega taj repertoar u svojoj suštini ima kršćanski sakralni karakter. a onda i neki biljni motivi. a onda i nekim od kasnijih stilskih umj etni čkih razdoblja . tordirano uže i bordure od kosih paralelica i cikcak-linija.lesa:rima stećaka bilo darovitih i sposobnih umjetnika. što naročito vrijedi za krstove. Većina figuralnih predstava i scena. treba reći da su za klesanje relj efa prvenstveno i najviše odabirani sljemenjaci i visoki sanduci.pre dromanici. ruka. u toj oblasti se javljaju neki motivi kojih nema u Bosni i Hercegovini . Tako su. Ta'ko.krstova nego i znatan broj fi guralnih predstava i čitavih scena.imaju. konji i zmije. Najviše dobro urađenih i likovno vrijednih motiva nalazi se u Hercegovini. I z podataka koji su naprijed saopšteni. onda ljudske predstave. kružna udubljenj a (patere) i portreti pokojnika potječu iz umjetnosti antičke epohe. koplja tt stilizovani višelatični listovi. U Crnoj Gori su mnogi motivi zajednički i istočnoj Hercegovini. naročito ljudskih figura je slab klesarski rad. kao i samih scerna. rozete. a nema ni ljiljana.biljnih. Snažan pečat dobrom dijelu repertoara motiva stećaka utisnula je kršćans ka umjernost. govore da je među k. arkada. zvijezde. Međutim . zatim neki biljni i životinjski motivi. veliki broj motiva s tećaka duguje srednjovjekoVll1oj umjetnosti. npr. kola i turnira . Međutim. polumj esece. velikJi broj bordura. Međutim. prije 's vega starokršćanskom. jeleni. rozeta.vještih majstora. Od pojedinačnih primjeraka steća­ ka bogatstvom li kvalitetom svojih reljefa osobito se ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. niti koje dopiru od umjetnosti islamskih naroda. čes to elegantnih linija i pokreta. kao što su spirale.la naših motiva moramo imati 388 . ali znatan broj ih uopšte nedostaje. stabala i spirala od . glava i rugura od ljudskih motiva. životinjskih li ljud& klih motiva. to se i na nekim motivima stećaka psjeća ta s imbioza. itd. kao i neke bordure. za Hercegovinu karakteristične arkade. I u samoj Bosni i Hercegovini rama područja i krajevi umaju svoje karakteristič ne mOtive. mrežasti za'kl()![1i i scene lova. Pri određivanju por'ije'k.. a potom i krstače. do vremena stećaka su m.. Veoma je važna okolnost što je većina takvih motiva vezana za vjerovanja i umjetnost starih paganskih Slavena. ili potpunije formiranje putem transformacije. kompozicijama. četverougao­ ni štitovi. Kako je kršćanstvo usvojilo i svojim potrebama p nilagodilo neke paganske motive. snažnim vitalndm izražajima. svoje pravo rođenje. Ali. postoje i -jzvjesne. U taj okvir spadaju ne samo motivi .

Uz to je prisutna staroslavenska komponenta. Stoga 's u mnogi motivi stećaka postali ili čiste dekoracije ili realne predstave života i običaja tadašnjih ljudi. zbog čega je i najviše simbola koji govore o smrti. ali još više sa gotikom našega primorja. kamene plastike crkvenih građevina. U tome pogledu sigurno je bilo ugledanja majstora stećaka. zbog čega su i ti motivi poprimili takav .predistorijsko. kršćansko srednjovjekovno i islams'ko. O'ni. kada se umjetnost zapadnoevropskog feudalizma najviše odražavala u djelima sa temama viteštva i lagodnog dvorskog života. Težište je. odražava u portretima i nekim arl>itektonskim i heraIdičkim motivima.svoje posebne veze sa romanikom.s cene lova i turnira. a onda i od reHkvij ara. prvenstveno pripadnika privilegovanog društvenog sloja. i to prevashodno slavensko. kao i od fresaka. reljefi stećaka imaju dosta autohtonoga. koji su također prisutni. Suština izgleda takva. antičko.uslovljeno samim njihovim porijeklom. mislim. imaju i . a atrJbuti straha od . a ovamo spadaju i ljudske figure sa podignutim rukama . a onda i sa umjetnošću u Vizantiji i u Srbiji. Objašnjenje značenja naših motiva uglavnom je . kao da su u drugom planu. Većina motiva je mogla biti vezana za paganske i kršćanske kultove smrti i uskrsnuća.karakter. Sve je uglavnom u znaku 'isticanja društvenog ugleda i vlasti tadašnjih ljudi. nego nekoliko izvorišta . u sjenci onih prvih. što se. a donekle j islams'ka. 389 . motivi stećaka.nog srednjeg vijeka i uglaVillom neposrednog utjecaja umjetnosti zapadnoevropske gotike. i hera ldičke oznake. uz ostalo. U pogledu stilskih karakteristika. Međutim. Pored svega toga. na kršćanskoj umjetnosti. starokršćansko. nam se da su podstJicaji dolazili najviše od reljefa sarkofaga i drugih nadgrobnih spomenrka. odnosno o borbi pravog kršćanina za drugi.na umu ne jedno. .smrti. pored toga što su rezultat opštih uslova cr atmosfere kulture i umjetnosti ovoga dijela Evrope. posebno sa spomenicima moravske škdle. kada su u svijesti ljudi stani kultovi i mitovi u dobroj mjeri već bili zaboravljeni. Otuda prava poplava motiva viteškog oružja. bolji s\'ijet njegovoj duši.. motivi stećaka su rezultat prilika i shvatanja ka.

Beograd 1954. Monumentalna i dekoralivna arhitektura tl s rednjovekovnoj Srbiji. sl. 161. Sarajevo 1942. I građa 390 . Kupres. sl.. Zagreb 1966. Jl C. Radovi Muzeja grada Zenice III. 17 i 27. Be šlag ić. Starohosanski mramorovi. Benac. Zagreb 1954. ll> Vl. Dobri pas tir XV-XVI . Zagreb 1972. Sarajevo 1952. 19. Beograd 1962. I I P. serija društvenih nauka 10. Sergejevski. Renđeo.390--394. Skulptura. 3. 5--6.26-34. 301. 19 P. O bosanskim srednjovjekovnim s t ećc i ma. 51. Starobosanski mramorovi. Treći program Radio Sarajeva III . 49.. VI 1954.NAPOMENE L Renđeo. Glasnik Zemalj skog muzeja III. Truhelka . Wenzel. d. l C. J . Titograd 1970. Sarajevo 1952. Glasnik Zemalj skog muzeja XXVI . Motivi na bosanskohercegovačkim s t ećcima. Ž . Umjetnost stećaka. Starohrvatska prosvjeta. • S. 15-17. Sarajevo 1956. . Maks i mović. 30. 96. JJ A. Sarajevo 1974. 52. II. na s tr. Crkva sv. Fisko vić. Sarajevo 1971. n. 108. Petrović. 17. 174. Sarajevo 1914. Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Bosanska narodna (pa tarenska) crkva. Zagreb 1931..158. Zagreb 1964. Književne novine. 21 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Francuskoj 1971.93. tom l. sv. Nov i Sad 1955. H 1. Truhelka. Sarajevo 1974. Srednjovjekovna skulptura tl B osni. Simbolika sređnjevjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. Beograd 1967. 10 Vidi poglavlje o oblicima stećaka. Dalmatinski majstori Ll srednjovjekovno j Bosni i Hercegovini. Srednjovjekovna skulptura u Bosni i H ercegovini. Bibliografija i za umjetnost i srodne s truke VIII.26 1. Sarajevo 1965. Tri stari ja groblja u s t uden ičkom kraju. Napretkova Povijes t Bosne i H ercegovine. Sarajevo 1966. Miletić. Maksimović. Split 1961. Is torij a Crne Gore. . 48 (izdato kao rukopis). d. Sarajevo 1891. Novi Sad 1971. Is ti. 2~ S. 148. Stećci u CavLalu i Du brovačkoj župi. Zenica 1973. Glasnik Zemaljskog muzeja. l' M. 17 D. Kujundžić. u A. Sljemenjak iz Lipenovića je sada u Etnografskom muzeju u Beogradu. 16 Isti. Wenzel. n. I N. Zagreb 1953. J. N. n. Bešlagić. 12. N A. Sarajevo 1965. knj .230. Siroki Brijeg. Dvorniković. n. Truhelka. XI-XII. sl. Sarajevo 1914. Zlato i srebro Zadra i Nina. Korošec. 37-41. So}ovjev. Glas nik Zemaljskog muzeja III. " Enciklopedija likovnih umj etnosti IV. 1. 341-348 i dr. Sarajevo 1952. knj. s. IV. d. 24 M. 71. 5. Bogumilsk i 1rzramorovi.udmer. kataloška-topografski pregled. Slećci centralne Bosne. Solovjev. 5 M. · Stećci. br. 53 i 692. II Isti. Godišnjak Is torij s kog društva Bosne i Hercegovine VIII.2. II Is ti. Srednjovjekovni nadgrobni spomemCt . Ukrasni motivi na s t ećcima. Starokršćanska arheologija. 37 1.36. 5. Deroko. Rcnđeo. knj. Zbornik Matice srpske. sl. br. VII. 371 i 372. 27 C.lo Lj. II Is ta. 7 M. Beograd 3.. Krleža. Treći program Radio Sarajeva Ill. na st r. Be š la g ić. Katalog izložbe stećaka. Sa. Osvrt na s redovječne spomenike Bosne. s tr. 6 A. Sarajevo 1954. Srednjovjekovne nekropole okoline Travnika. Krleža i saradnici. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. Stećci (Mala is torija umetnosti). 63l. " S. 157. 336-337. 37 1. II J . 43 iSO. 4 I. III serija. IV. g. Srpska srednjovekovna skulptura.rajevo 1967. Karaman.371. 21 N. l:. l Isti. 301. 230. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalm acij i 13. Miletić. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII.s t ećc i. 11 C. Sarajevo 1891. Ive u Podmilačju. Osvrt na sredovječne spomenike Bosne. sl. d..

. 49. Titograd 1970. s6 Gipsani odljev u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moja bilješka. n. S. sl Pjer di Burge. Ukrasni motivi na stećcima. 20. Zbornik radova SAN LIX Vizanto!o ški institut. n. na s tr. T. 6. . Razni rezbareni predmeti Ll Bosni i Hercegovini. Stećci u Cavtatu i Dubrovačkoj tupi. 70 M. 425.. 374. 66 A. Dabravina. 71 I sti. Archaeologia jugoslavica I. 4. 51. Skovran. Bešlagić. Krleža i saradnici . Sarajevo. Kopts ka umetnost (biblioteka "Umetnost u svetu") Novi Sad 1970 (prevod s francuskog). 9.99. VII. Be š l ag i ć. na str. Ornamenti fre saka. 4 L M. 69 P. sl. LXVIII. 154-155. sl. Zlalo i srebro Zadra i Nina. Beograd 1958. Popović. 557 i 558.16 M. Glasnik Etnografs kog muzej a u Beogradu. 71 Is ti. ~ C. lIO S. 9.. Naše starine VII . T. sl. sl. Skulptura vladarskih dvorova u srednjovjekovnoj Bosni. 427-428. IX (Istorija i etnografija). 43 C. 401 J. Naše starine II. T. Truhelka. sl. 49 Lj. u Manastiru Morači. knj.. ~ D. sl. n Moja bilješka sa studij skog putovanja u Francuskoj 1971. n. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. n. 19. sl. 50 i 51. sl. JZ Isti. 123. Anđelić. d. Zagreb 1930. Prilozi povijes ti umjetnosti u Dalmaciji 12. 36. Stare srpske minijature Beograd 1950. 6. 177. XXVII a: Minijature Ju goslavije. sl. sl. 12 i 13.. Petrucci. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. 441 i T. Iz kolijevke hrvats ke prošlosti. 8 i 18. sl. 122. I storija Crne Gore. 6J Moje bilješ ke sa studij s kog putovanja u Italiji. n. 205. N. Zenica 1973. Stećci u okolini Zabljaka. sl. n. d.. Radojković. 47 Na is tom mjestu . 17 Sv. Fisković. 61 Isti. Radovi Muzeja grada Zenice III... d. C. g. d. l7 C. Zagreb 1972.. Anđeli ć. s l. 60 Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomeni ka kulture u Dubrovniku. Moje bilješke na licu miesta. na str. 4S Moje zabilješke na studij s kom putovanju u Italiji.. str. br. na s tr. 3-9. d . " Z. P opović. " C. Split 1960. Isti. 1973. d. T. d.. Karaman. d. na str. n. Maksimović. 104. Sarajevo 1954. 42 P.. 125 i 133.! S. Stećci u Gornjem Hrasnu. Sarajevo 1965. s l. Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV XV V. 63-64. LXXI. T. sl.. d. 10l-lll. 68 I sto tamo. 75-94. II. 40 Isti. sl. 44-45 i 50-51. sl.. Fragm ents du style Roman il Dubrovnik. Beograd 1956. sl. Krleža i saradnici. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina Ll Barletti. sl. Truhelka. 258. knj. Sarajevo 1974. 84. '~ J. Sarajevo 1956. 65 Enciklopedija l. 458. Split 1961. Beš l agić. Skulptura. Glasnik Zemaljskog muzeja. " Ista. Call edrali di Puglia. VIII. n. ll. SI Kao napomena 54. na str. Mak s imo vić. Karaman. Stećci u dolini Neretve.. sl. 180. d.. s. sl.. 3. Sl Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji i Francuskoj. sl. n.ikovnih umjetnosti I. 22 i 44--45. Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Beograd 1961 .J. s l. Krleža i saradnici. Truhelka. Maksimović. 132. Freske X lI I v. Radojčić. 197-1 99. Skulptura. Zagreb 1964. Beograd 1954. 64 C. s l. st I sto tamo. 74 B. na str. Sarajevo 1960. n. Roma 1964. d. sl. Beograd 1973. T. sl. Fisković. 5. 61 Lj. 3. n. d. d. Jane. Sarajevo 1954. n. T. Popović. sl. 22.. n.. . 18. Sergejevski. Deroko. 101. ~ A. Wenzel. d. tom l. S9 J. LXVI. 158. n. sl. Istorija Crne Gore II/ l. ] 9 A.391 . 98-99. ~ C. 48. 98. knj. Treći program Radio Sarajeva III. d. na str. LXVI . 71 C. n. Rijetka vrsta nadgrobni/l spomenika u kumanovskom kraju. s l. sl. 110. Sl M. sl. 94. 130. Zagreb 1959. 26.

O razvitku starohrvatske u.. na str. n. Wenzel. Hum sko eparhijsko vlastelinstvo i crkva svetoga Petra u Bijelom Polju. Naše starine IX. sl. Stećci u okolini ZabIjaka. d. 112 S. 1005 A. 9! C. 9: J. XLIV. 91-92. M Christa Schug-Wille. 16. M. Lj.. Minijatura u Jugoslaviji. sl. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. proučavanju živopisa manastira lošanice. 123. n. T. O M C. Karaman. sl. Novi Sad 1971. tom I.. Starohrvatska prosvjeta. VII. Starinar XV-XVI. Maksimović.. d. sl. Stećei Duvanjskog Polja.. g. d. sl. Maksimović.. n. 19 M.. Sarajevo 1967. 19. XLVII. Bešlagić. T. Stećci u Ziemlju. Truhelka. d. '" Ista. Mirković. Krleža i saradnici. 109 R. VIII. Ill a Z. n. d. Beograd 1940. Wenzel. Strzygowski. Naše starine II. n. n. Bešlagić.II S. 54-57. Stećci u dolini Neretve.. " Raška baština l . 316-321. Saopštenja IX. 16. Ljubuški. M. Sarajevo 1962. XXIII. T. XL. T. d. 11 7 Isti.286. T. Zagreb 1927. sl. Bešlagić. d. 392 . n. T. Beograd 1958-1959. 110 P. Wenzel. Beograd 1970. sl. M.. IlO R. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 16-17. d. d. Titograd 1970. sl. 114. LIV. Petrucci. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu. Kalinovik.. Bešlagić. n. X.. Beograd 1972-1973.mjetnosti. Wenzel.. sl. 155 i 159. IX. sl. n. Iz kolijevke hrvatske prošlosti. Sarajevo 1964. St ećci u Gornjem Hrasnu. Naše starine VIII. Starinar VII-VIII. sl. 16. Slikarstvo i primijenjena umjetnost. 4. 99 J. Zagreb 1930. L. Split 1960. 72. T. 111 i 117. sl. sl. sl. Ista. • Isti. 41. 25. Sarajevo 1895. 78. Isti. T. 57. o .. Nikolić. d. Bešlagić. Bešlagić. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). ledna alatka iz XIV v. Srpska srednjovekovna sku. n. M. sl. Ljubinković. Stećci u Bitunjoj. 13. 7. 2 i 3. Beograd 1964-1965. 1. ll. Vego. Karaman. 141. n. Prilog . d. sl. d. Wenzel. n. T. T. sl. 101 Isti. na str. knj. Mijović. 6.. sl. 17 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj 1971. Zagreb 1964. Il ~ S. III Z. 75. 101 A.lptura. Wenzel. sl. 100 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. M. XLIX. Zagreb 1958. 22. " Lj. sl. Stećci centralne Bosne. sl. T. Rijeka 1970. n. sl. o . 349. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina u Barletti. '" Isti. " Lj. d. sl. Beograd 1973. d. 36. Zagreb 1959. SJ S. 108. 6. n. lO J Gipsani odljev se nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj.. T. sl. sl. 185. Deroko. 12. Starokršćanska arheologija. 25-26. CVIlI. 314-315 i T. Wenzel. T. 20 i 21. n. 105. d. 294 i 295. sl. Sarajevo 1964.. O putovima bizant ijskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana. X. sl. 15. d. 9. sl. Janc. Jl9 Ist i. 91 i 88. Istorija Crne Gore. Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne. XLV. Sarajevo 1954. 80--82. n. II I J. Jane. sl. 10. Bešlagić. sl. Sarajevo 1960. sl. 118. I i 2. d. str. sl. lOS Moja zapažanja na samome objektu. . 32 i T. Truhelka. d. • Ista. n. Fisković.. 129-143. Jane. 57-58. " M. sl. O " S. 268. 171. T. d. knj. 12 i 13. M. 14. sl. Naše starine VII. sl. sl. Zagreb 1931. Beograd 1956-1957. XLVIII. Z. I. 110 i 135.. Stećei na Blidinju. 94 S.. T. Glasnik Zemaljskog muze· ja VII. d. sv. sl. 90i C. T. II.. 7-8. !lb M. 306-308. VIII. 93-95. Kraljevo 1975. 24 . n.. sl. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci u dolini Trebišnjiee. Karaman. n. 9$ S. 15 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Italiji. sl. Starinar IX-X. Crkveni umetnički vez. VIII. Sarajevo 1962. n.

Beograd 1967. Simboličke preds tave na s te ćc ima. sv. Naše starine II . B eš l agić.1976. 37~7. nap. Tomić. 14. lU D. Zagreb 1942. Zagreb 1954. 165. 42. XXXIII . Sarajevo 1952. knj. 216. LM Isti. sl. III V. 396. Bock. M. Isti. Radovi Muzeja grada Zenice III . 79. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. Beograd 1972. Krleža i saradnici. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. B. 14-1 5. n. Zenica 1973. Wenzel. T. XVIII (1966). Sarajevo 1924. Božani ć·Bezić. L 6L P. n. 3. I .. D . 6 i 7. Karaman. Radovi Muzeja grada Zenice III. sJ.. Starohrvatska prosvjeta. Zbornik Muzeja primenjenih umetnos ti 19-20. "Oko".» M. N. 174. Jugoslavija VII. Wenzel. S iroki Brijeg.! V. d . Mileti ć. u1 Kameni grb se nalazi II lapidariju Narodnog muzeja II Zadru . St ećci u Cavlatu i Dubrovačkoj župi . n. 35. UL S. 180. 6. D . L. T. 27. II . sl. 54.din ju. London 1876. XXXIX. n. 20. Siroki Brijeg. 5tećci tl dolini Neretve. sl. sl. 31-32. T. s. . L ~ Djela Andrij e Ka čića Mi o š i ća. sl. 173. '" M. Istorija Crne Gore. T. ! U J . 54.. St ećei i nadgrobne ploče tl Makarskom primorju. Fisković. Ut Lj . J. Vego. IV. 3. 54. Benac. T. sl. Solovjev.. XIII. Stećei ceni ralne Bosne. Trough Bosnia and the H erzegowina on foot. U l Moje bilješke kod samoga spomenika. Be š la g ić . XXXIX. Benac. ul A. Sarajevo 1966. L~ S.290---292. L~ Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji. Ostava srednjovekovnog nakita tl Narodnom muzeju u Požarevcu. d. sl. XXIII. U6 Isti. 97-101. Beograd 1953. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine XVI. d. d. Vidovi ć. ll5 C. sl. Sarajevo 1952. d. Filipović. Isti. LU I. Srpska srednjovekovna skulptura.. 147-199. Ludmer. Renđeo .. sl. XXI (1970). D . d. T. A.322. Zenica 1973.. . S. d. L~ G. . Starina r. 41. n. m A. tom 2. Sarajevo 1967. . d . 167-171. L ~ M. N. Kam eni nadgrobni spo menici.. E. na str. sl..393 '" A. 27.393. sl. Popovo. L}& D. Beograd 1972. Solovjev. u7 J. . . n. I.. L6. Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. knj. Stećci II okolil1i Vla senice. lU M. Benac.. 151. 497. N.. Novi Sad 1971. Isti. Đurić. d. O bosanskim srednjovjekovnim stećcima. Korošec. n. ll4 Moje bilješke kod samoga spomenika... Wenzel. Stećci centralne Bosne. 32-34. 23. knj. 9. Beograd 1975. XXIH. sl. d . Ewans. Sarajevo 1952. Mak s imovi ć . UL M . 20. 128-135. B eš l ag i ć. XXVII. Mini ć M. Sergejevski. 27-38. d. Umjetnost. III D. 394--395.. Sarajevo 1967. Titograd 1970. n. 57. Krleža i saradnici. prva Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Stećci lt okolini Vlasenice. n. sl. Curčić. LfJ A. III serija. III N. Isti. n . Stećci na Blidinju. Starinar. d. Idrizović. 16 i T.. Ll-' M . Siroki Brijeg. 154-155. Zagreb 1959. . Zagreb 1959. s. 11 8. d . N. V. sl. L60 D.. Starinar. Rendeu. UG N.6. d. Sergeje vski. Stari nar. sl. Isti. Slećcl na Bl. Bešlagić. Starobosanski mramorovi. Schwab ische Rovnanik . Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. Sarajevo 1954. s. L S) M. ll9 A. Ranoslavensko doba. Lst Prema J. Wenzel. n. s. Ober die Bedeutung einiger S ymbole an den Bogumilengriibern. n. Beograd 1972. Sarajevo 1966. 4. 4~4. ll. Naše starine II. Sarajevo 1965. Wilke. Uli A. na str. Zagreb 8-22 kolovoza 1974. 52.1 S. Radojković ... 33. Stuttgart 1973. . Sarajevo 1954. ~ N. Rukopis o s tećcima u Biblioteci Zemaljskog muzeja II Sarajevu. Maksimovi ć. T. d. . L4r. 59 i 62. Sarajevo 1952. Benac.

Nik š iću. Skobalj. Sarajevo 1956.. Sergejevski. lI O A.. 20. 19. B eš lagić. Umjetno st. 161 M. Sergejevski . sl. 58-61. 1. 36 i 45. n.. SOlovjev. 130. Ma za li ć . 25. sl. 11>01 IM JO) 394 . II. 29.. 102. knj . Zagreb 1964. d. 322. d. Sarajevo 1965. 'o A.. '" P. O spom enicima. Dub rovnik 1970. Sarajevo 1954. Wenzel. Starokršća n sk a arheologija. Beograd 1970. Sarajevo 1969. We nzel. loj A. T . lLl V. Iz kolijevke hrvalske prošlosti. XCII I . 16. d.. d. I lli A. 191 Moje bilješke na licu mjes ta. n. 22 prema A. 84. 34. d. 'u A. '" A. d . "I S. B ešl agić. R adi ć . 40. sl. B eš l ag i ć . Sarajevo 1888. sl.. d. n. llJ Lj . A. Lud mer. Stećci u Imot skoj Kra jini. 16. Skobalj . Wenzel. 128. \28-135. Isti. Karaman. Die Darstellung des bogumilischen "Perjectus" auf den miltelalterliellen Grabdenkmii. 30. d. Sarajevo 1954. n . Zagreb 1954. Vidović. Balcanica IV. 12. . Ljtlbif'lje. 89 105. Wenzel. '" A. n. n . Neka pitanja bosanske heraldik e. Hoernes. . Pe trov i ć.. tom 2. 91. Pet rov i ć . 57. d.27... br. ll' M. lIM F. 31.. Truhelka. d . n. Karaman. Stećci II dolini Neretve. s l. Kupres. n. Benac. 2:. Skobalj. 252. Vidovi ć . Sveti Križ na Ciovu 1970. 27. 17.\20.. n. ZOl D. d.44. 52. Anali Historijskog instituta JAZU II Dubrovniku XII . Boc k. sv 3. n. Istorija Crne Gore. 171 Moje bilješke sa studij skog putovanja u Italij i i Mađarsko j . d. d.le rn (Stećc... T . Cetinje 1952. Kupres.P.. Truhelka. N. 146 . Radimlja. 14. K a ti ć . s l. 235. 21 i 22 . n. Bosanska vila. d. 211 G. 190 A. Obredne gom ile. n. Sarajevo 1950. 26. Siroki Brijeg. Benac. n. Sergejevski. Srednjovje kovno groblje kod Pet rove c rkve ll. l" L. sl. d. 36.135. d. Đuri ć. ISol D. Naše starine IV. 93-95. sl. Curč ić. sl. Solovjev. 81 i 110. Bencu. sl. If' D. 49. 134. 176. Skobalj .. Benac. n. 18. Cetinje 1952. s l.. 195 S. lU P. Anđe li ć . l1J C. IH S.. Kupres. 17. '" S. Hrišćan s ki nišani u okolini Travnika. Stećc i u okolini Kladnja. Zagreb 1930. d. sl. !JJ Lj . 119 A. 'o M. 167. ln Minijatura u Jugoslaviji. d. 145. Pe trov ić. Stećc i Hodova. Titograd 1970. :t. Zagreb 1931 . Sarajevo 1964. 111 P. 2:. d. B eš l agić.) Bosniens und der Herzego wina. n. '" D. n. sl. n. nap. Mi rkov i ć. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću. 159. '" V. na istom mjes tu. n. L9I Isti. Naše s tarine II. 130. T. '" E.. III serija. 43. 116 C. Sarajevo 1954. Naše starine XII. ZVI Isti . Starohrvatska prosvj eta . d. n.. Siroki Brijeg. 111 Vidi nap. . 11l Đ. 183. 231. Beograd 1973. n. d. Be š l ag i ć. Sarajevo 1952. 111. Sarajevo 1954.. 25. 145. It. Solovjev. n. Naše starine X . Vego. 19 i 20. Srps ki mitološki rečnik . n. I 'J M. III M. M.II L. d. sl. n. Wild . . s.. :oo S. Benac. XIX (Arheologija). s l. Mitt elalterliche Grabdenkmiiler in der Herzegowin a I. Glasnik Zemaljskog muzeja . I M A. d . 16 i 19.. '" D. sl. Sarajevo 1952.

IV. 125-127. Solovjev. 366. T. 27-28... Le Mayen age fan tast ique. De roko. d. '" Ista. T. T. T. XXV I. 137-138. 217. Sarajevo 1891. Stećei tt Ziemiju. 104. '" M. Mos tar 1978. Narodna uzdanica lendar za 1940. 162. n. ns L. lli Isti . d. d . T. knj . sl. V i dov i ć.. d.. Sarajevo 1965. Beograd 1964-1 965. ~ M. lL9 1..m S . T. C. xli Moje bilješke sa stud ij skih putovanja u Italiji .. T. T. nl A. 183. sv. Sarajevo 1959. n. CXIV. lU Ista. T. sl. Truhelka.. m S .. Wenzel. d. 195 i 288. 91. T. n. '" M. sl. Beograd 1976. I sta. 12 i T. Ka t ić. sl. n. 24-25. XXX I.. sl. d. sl.. V as i ć. n. . Srednjovjekovni stećci u Boslz i i H ercegovini. T. sl. Beograd 1973. Tr uhelka. 1-7. n . Most 17. d . Vego. d. 30. Bock. ll! Isti. 160 Moje bilješke u Vizanto loškom muzeju u Atini . 101. u> M. d. 34 i 35. T. 234. XX III. Roma 1936. Zagreb 193 1. 27-30. l . n.. Dell'arte Ba rba riea alJa Romaniea. X1J C. n. n. 16---17. XXVI . 6 i 10. 135-140. Ka tić . Bogumili i umjetnost na stećcima. 4... 27 i 28.. n. m D. Jane. Sarajevo 1956 . sl. XX IX. m C. Be š la g i ć. L. XXX. III M. 1'9 Moje bilješ ke sa studijskog pu tovanja u Francuskoj 197 1. m Vuk St e fa n ov i ć-Ka ra d ž i ć. 134. g. Napretkova Povijest Bosne i Hercegovine. Wenzel.. d. S t ećei kod Raške Gore. lit Ka- P. 109-110 i 112-113. Ista. T. L'abbazia d i Pomposa.... n. sl.18. 24 i 26. s. ll~ A. 38. Jesu li bogumili poštovali krst. sl. Truhelka. n. izdanje "Prosvete". Patarenstva tl srednjovjekovnoj Hercegovini. 6. l (1 L. XLIII . Simbolika sredHjovjeko vnih nadgrobnih spomenika Ll Bosni i Hercegovini. T. Ka t ić . 184. X LVIlI . sl. Beš l agi ć. :W Isto tamo. Stećci i njihova umjetnost. Srpske narodne pjesme. 255-256. sl. Be š lagić. Benac. Stari nar XV-XV I. d . LIII. 5-9. n. 26. 12 i 31. XXXII. sl. Sarajevo 1967. God išnjak Istorijskog društva BiH VIII. XIa J. III Isti. n . d.. XXV. Ljubinje. Popovo. 38. d. T. 18-19.. n. 12.. n. T. '" A. 5. n . II . d. Glasnik Zemalj skog muzeja. '" Ista. Tra lji ć. d. Rendeo. 9 1. Baltrušaiti s. sl. sl. m C. sl. sl. Moje bilješke sa s tudijskog pu tovanja u Italij i i Francuskoj . Naše starine X I. d. 20-23 i 27. Trnovo. lli! S. n . T. Stecei u okolini tabljaka. sl. sl. Ven turi. Naše starine X lI . "' Ista. Truhelka. Beš l ag i ć. d..16. 19. X11 M. sl. sl. 4. 4. d. XX IV. Korošec . XX III. 11 . T. 162. sl. 32.. d. Be š lagi ć. Naše starine X. Isti. XXX.. 6 i 14. n . 8-12 i 14-16. st r. m A. XXX Il. 52. 156. Paris 1955. sl. 13. Mila no 1902. Wenzel. g. 395 M. XXX. Beograd 1928. Sarajevo 1971 . S toria Dell'a rt e It al ia na JI. ~ Z. Starobosanski m ramorovi. 26. 15. 26 i 27. Izraz X. Naše starine III . d . Nevesinjski s tećei. 24. Sarajevo 1966. 2. sl. lli S. .. m u( . liča i Lazarica. '" Ista. Sarajevo 1948. sl. Wenzel. knj . XXX II . sl. '" Ista. sl. sl. T. 20-22. s l. Glasnik Etnografskog muzeja 36. XX V.. 1. 132. 25-26. Salmi. d . Sarajevo 1942. X19 Moje bilješ ke u Arheološkom muzej u u Ati ni. sl. Starokršćanska arheologija. n.16. I II . sl. 22. Muslimanski nadg rob ni spomenici. m L. . 633. n .18. 21-22. XXX I. 20-21. sl. T. ll) S. d. 202. ul Isti . sl. ~ E. n . 17. 383. LII. d . Saraj evo 1966. Sarajevo 1972. W S. W Is ta.. n. sl. N. d.. XX IV. T. sl. sl. Glas nik Zema ljskog muzeja Ill. 62. 395. n.

Novi Sad.. 11 i 15. Sakota. "' C. Maksimović. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. 163.. Sc. 13. Kam eni nadgrobni spomenici. sl... 103 109. Napredak _ hrvatski narodni kalendar za god . Siroki Brijeg. Glasnik Zemaljskog muzeja. Sarajevo 1967. C. 37.92. . . 137.. d. Maksimović. januar 1961. . d. Curč ić.. d.. 79. Curči ć.. d. n. Truhelka. BI D. m L.28. m P. tl-IS . Katalog izložbe. . Be š lagić . d. Radovi Muzeja grada Zenice III. no A. Kati ć. 39-49. m Srpski mitološki rečnik. ul J. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 8. Wenzel. Popovi ć. 3. m Isti. n. d . . 85. 49. ' " C. 5. 12. Lisnati krst na s t ećcima s područja Neretve. sl. ~ Ista. M M. 3:>-36. . . 1934. Le ipzig 1890. Sarajevo 1933. TruheJka. n. 88. Stari nar. 90. Beograd. C. god. lLi Moja zapažanja na samim spomenicima u Ninu i Ohridu. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnil1 spomenika Ll BiH. m A. S. n. d. n . Prilozi povijesti umj etnosti u Dalmaciji 14. . d. Saopštenja IX. Sarajevo 1952. 1970. )OCI Opširnije o odnosu stećaka i armenskih hačkara u posebnom odjeljku ove knjige . Sarajevo 1965. d. Solovjev. Truhelka. sl. 38-45 i 47-48. n. lU Sv. Salmi. n. .. n. 2 i 4. sl. 35. 8. 221 i 227. on C.. 19) J. Proki ć. n. 8. n. Meyer. Radoj čić. B eš l agi ć . d. )09 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. Sergejevski.. n. d . Benac. 191 Sv. Solovjev.1t5 R. 10. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Truhelka. Solovjev. N. 84. W D. 131-145. m P. sl. • . Zara. C. Vidovi ć. '" M. 18--19. 54 57. lU F. 25. d. O nekim s imbolima na dalmatil1s kim s t ećcima.. nt V. n. 2. Mak s imovi ć. M. 163. d. Prilozi poznavanju manas tira Banje kod Priboja. Beograd 1974. d. n. Sakota.318. m D. sl. s. ul M. Maksimović. n. )001 S. d.. Ukrasni motivi na stećcima.. Ludmer. n. Solovjev. Roma 1932. sl. Truhelka.. n.M. Petrović. Truhelka. Truhelka. III. n . d.. Wenzel. n. B oljun. LV. Cecchelli. Handbuch der Ornamentik. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 19-20.. nl A. XII. n . N. Jesu li bogumili poš tovali krst. d. Beograd 1962.. m C. d . sl. 124-127. Vidović . Letopis Matice srpske. sl. 25. 127. Vasić. 15. Wenzel.. C. Vego.. 40 . Lik čove ka u narodnoj umetnos ti Srbije. 192. 179. n. 10. sl. Tomić.. 26. Drvorezbarstvo U Bosni i Hercegovini. Srpska srednjovekovna skulptura. 24. d.. '" M. 178-183. Zenica 1973. Reljefi bosanskih i hercegovač kih stećaka. ll' C. d. 52 i 61. Beograd 1970. no V. Beograd 1970. nl A. d. d.. :!JO M. n. m J. Konzervatorsko-res taurators ki radovi na crkvini "Petkovica" kod Stragara. Sredovječ na groblja (nek ropole) . ~ J. 12. Novi Sad 1971. J05 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji . Sarajevo 1952. lilI M.. sv. Beograd 1961. 139. 24.. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. 396 . JO! A. Radojčić. at M. n . Split 1962. s..rukopis u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. n. 30. 1O7 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. Beograd 197:>-1976.. Sarajevo 1956. Saopštenja IX. Wenzel. Stećc i centralne Bosne.. Sarajevo 1948. T. d.

n. 150. 27. Piratska ćilimars tvo i njegove veze sa I stokom. 94. . n.38.»I M. n. kalOloško-topogra!s ki pregled.. n .i 60 . d. sl. Kultura Hrva ta krol 1000 godina. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14. S. ). Popović. Benac. 21-24. II izdanje. Pet rucci. Horvat. O zobunima u Bosni. d. ). 2:. 237. 42. J II V. Sarajevo 1952. Deroko. l l ' Ć. Truhelka. Truhe lka. JI7 C.. 2. n. Isto tamo. Beograd 1958. Be š la gić. ). Benac. sl.. 37. sl. d. Petro v ić. lU C. 234. d. 30. sl. B. m A. Sergejevs ki. d . Z. IS.. n. d. Vidović. n . T. 36. 184. Wilke. s. d.. oo M. n.. S. Beog rad 1958.. Ja ne. d. Sarajevo 1967.. n. n. "' M. sl. Radiml ja. Moj a zapažanja na licu mjes ta. Skobalj. D. n.. 1. 47. d. Corovi ć·Ljubinković. d. sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. m S.. Split 1962. !lt 1. ll5 M. 37. T. sl. ~... n. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. Srednjovjekovni nadgrobni spo m enici u okolini Zvornika. II I D.. lJCI G. sl.. d . Beograd 1961. 139. Isti. l li A. d. Srbiji i emaj Gori. n. LXXVI. 37. sl.. Beograd 1930.IiI .Stojkovi ć . Freske XIII v. 31..II Moje bilješ ke iz Atine. 296. d. 44-47. sl. Beograd 1972.. sl. Be š l ag i ć. 4. XII. Stećci centralne Bosne. 249.. Sarajevo 1950. Moje bilješ ke iz Stuttga rta. 322.llL D. Starinar. n . 44 i SI. 307 .. u. Ho rvat . sl. llf Isti. d. JS6 SV. sl. Vidovi ć . Radimlja. Kara novi ć. N. Đurić. Vizanto[oš ki institut. Starinar. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. 183. 53. d . n.. 199. . 32. d.. d. 12 i 13. Boljuni. sl. d . 209. n. B e š la g i ć. ~ C. H il P. XXX. '" S. n. U 1 Moje bilješ ke sa s tudij s kih putovanja u Italiji i Francuskoj .Il A. Prokić. ID R. 55-56. Va s i ć. Sobi ć . m M. s l. 92-93. d. 73. Sarajevo 1924. J~ 1. n. sl. sl. Srednjovekovni duborez Lt is točnim oblastima Jugoslavije. d. )ss A. n. 195.. N ikolaj e vi ć. I . m A. Sa ra jevo 1956. 3 i 4. T. Stećei tl okolin i Vlasenice. SAN. n. I. m Isti. Wenzel. 469. Ranovizantijska dekorativna plastika u Makedoniji.101 ). Truhelka. '" S. Značenj e nekih simbola na bogumilskim spomenicima. Maksimovi ć . Deroko. 88 i 89. 33 i 36.. n .. Naše starine III.Il A. n.. n. )sl A. S. . Beograd 1960. 106. n. n. 34.397 A. Maksimović. Beograd 1965. 84. O nekim s imbolima na dalmatinskim s t ećcim a. Beograd 1957. l17 I. sl. Sarajevo 1967. Sara jevo 1950. Truhelk3. St eće . ll8. u Mana stiru Morači. U l U Museo Nazionale u Rimu vidio sam vi še motiva rozeta na antičkim stelama. 73-74. Od Butmira do Jlira. Deroko. n. JU Moje bilješ ke sa studijskog putovanja II Italiji i Francuskoj. lU lIJ ]lS }II.. sl. J. d. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. sl. 288. Is ti Siroki B rijeg. 221-238. d. Zagreb 1939. N. ll6 I s ti . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu V. sl. d. d. 36. 14-15. d. 31 i da lj e. d . Zbornik radova SAN LIX. )61 J .. . [s ta.. 3. T. XX III . 3. Skovran-Vukčević. Covi ć . Solovjev. ). knj. n. Ra doj č i ć.IS 1.I ). sl. .. m A. Sarajevo 1971. Sergejevski. m D. M C. d . sl. 8. 86. Vego.

sl. lli P. n. na str. d. sl. sl. sl. Anđe l ić. Be š lagić . 53 i T. lM J . 137-138. 23. Beograd 1972. Serija društvenih nauka 10. 19. XXIII. Babovac i Kraljeva Sutjeska.. n .Folklor. n. str. Isti. Isti. III. 44.. 19. 6 na str. Z. sl. n. 197 A. Predanja o rusalijskim grobljima u istočnoj Srbiji. A. d .. Deroko. d. br. N. n. Povjesno-topografske crtice o Biogradskom primorju. na istom mjestu. 23. Stećci Lt Op1ičići m a . 90 i 92. 121. Beograd 195f>-1957. Beograd 1959-1960. 49. sl. Petrović. J7. A. Vidi i njegovu radnju "Iz naše narodne. lIJ Vidi nap. J9S M. 131. Novi Sad 1955. sl. S.. C. 73. V. Petrović.. 126 i 215. d. n.. 8 i 9. 290-292. I. J1l B. Grbovi bosanskih kraljeva tt ArnautoviCima kod Visokog. Sarajevo 1962. 127 i 128. Anđelić. str. Han. Nakit kod Srba. Zbornik Matice srpske. lU M. "Most" 17. .. Sarajevo 1956. T. 31. d. m E. '" C. vrata. 35.. 400 S. }61 M. Sarajevo 1954. Slovenske narodoslovne študije. Beograd 1953. Narodno stvaralaštvo . d . 3--4. J9J D. 38. Ivić. sl. "" A. Vego. 372.. 57.58. B. Godišnjak Društva istoričara BiH XVI. sl. III. T . Isti. Beograd 1960. Stećci tl okolini Vlasenice.. Petrović. Radojković. 394. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. 39' P.18. 84. 43. Solovjev. II. d.. n. d. Petrović. Mostar 1978. Moja zapažanja na samim spomenicima. br. Jelić. br. 235-243. 17. sl. 165. prošlosti" I-II. Petrović. Ž. l6f Vlastita zapažanja na samim spomenicima. sl. 23. Ž. Stećci centralne Bosne. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika II Bosni i Hercegovini.. Beograd 1969. god. Maksimović. Sarajevo 1973. d. Ljubljana 1936. Beograd 1970. ]H S. Treći program Radio Sarajeva. str. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. 115-117. '" A. Ž. d. Anđelić. N. Bock. J9l P. '" P. P. Sarajevo 1960. Popovo. Sarajevo 1966. Stećci na Blidinju. 45 i 46. l <J6 Ista. J19 Moja zapažanja na samome spomeniku. 317 1. na str. 27.. Beograd 1960-1961.. n. Isti. n . Bešlagić. P. )Il Srpski mitološki rečnik. 18 i str. 6. Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima. n. Beograd 1959-1960.. Wenzel.. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 6-7. m Moje bilješ ke na studijskom putovanju II Italiji. 54-56. Truhelka. 33---56. ju\i-<>ktobar 1962.. Z. 1. 72. Isti. d. 38. n.. XII. s. Starinar. 21 i 25 . T. A. d. 72. 81.. sl. sv. J90 M. Sarajevo 1965. Boljuni. knjiga Matice srpske 10. Truhelka. 3111 S. n. . (Arheologija). Sarajevo 1967. 3. Tomić. 315 D. Minić M. n. 358. Starinar VII-VIII. Krleža i saradnici.. Zečević. Beograd.. P. 332-333. n. Orel. 165-171. Deroko. d . 165.. d. Patarenstvo u srednjovjekovnoj Hercegovini. Novi Sad 1910. sl.)1 Isti.. 56. Sarajevo 1974. 240. Minić M. XVII. sl. d.254-256. 8. Postanak ilirske heraldike. d. d. Tri obredja iz Bele Krajine. Sarajevo 1965. 452. Naše starine VII.. lli L. Kupres. sl. 20. 92. n. n. sl. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Zagreb 1959. s.122. Skulptura vladarskih d vorova u srednjovjekovnoj Bosni. Beograd 1961. n. Isti. Prilog datiranju s!epčanskih i lreskavačkih rezbarenih. Stećei Duvanjskog Polja.. Iz naše narodne prošlosti l-ll. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. 182b V. Stari srps ki p ečati i grbovi. sl. Kovačević. J91 C. N. Skoplje 1932. Solovjev. ~ P. Solovjev. 394 Iste. . m Isti. Filipović. 86. 163. Tomić. )6/i )$o }l j 398 . 32-33. Glasnik Skopskog naučnog dru štva XII. Milos o Mostu. Srednjovekovna nošnja balkanskih Slovena. Popović. Starinar... Ukrasni motivi na stećcima.

. 24 i T. Beš l agić . Sarajevo 1943. Wenzel. C u rčić. Sarajevo 1965. H ' S. S. Split 1959. sl. 162. Radovi muzeja grada Zenice III. T. d. Curčić. 154. Be š l ag i ć. s. Sarajevo 1967. LXIII. Beograd 1958. d. T. Beograd 195 1. ~ S. 58 i 68. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. 112-113. 25. ul P.knj . Siroki Brijeg. Radojč ića. str. Starinar. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. 33. Srednjevjekovni bihaćki latinski spomenici XVI vijeka. H' A. sl. n.. M. Sarajevo 1954. Bogumils tvo u Bosni.. Sergejevski. Naknadna zapažanja na nekropoli stećaka lt Boljunima. 2. M. sl. 87. Pojava romaničke skulpture tl Dalmaciji. Anđelić. Stećci u okolini Vlasenice. 69 i 80. 41l C. Renđeo. 87. n. d. Sarajevo 1965. Fisković.. Stećci na Nekuku kod Stoca.399 Sv. 3. XCII. XXI. Beš l agić. sl. sl. Stari nar XV-XVI. sl. Naše starine X. Stare srps ke minijature. Bešlagić. I i III-VII.. T. N. 43. Kovačević-Koj i ć.. N. 177-178. Naše starine XI. 9 i dr. Slećei na B[idinju. sl. Ljubuški. 3. d. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. sl. d. sl. d. tom l . B ešlagi ć. sl. Beograd 1969.. Uloga Dubrovnika u snabdevanju s rednjovekovne Bosne oru žjem LI XIV i XV v. Beš l agić. XIX (Arheologija). Sarajevo 1952. 4. n. Sarajevo 1962. 216. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Starinar XV-XVI. Neka pitanja bosanske heraldike. Glasnik Zemaljskog muzeja. Enciklopedija Jugoslavije I. kni. Zagreb 1960. XXIII. Stećci tl Ziemlju. Mijović. Glasnik Zemaljskog muzeja. s. sl. K upres. V. sl. Ljubinje. XII. '" M. Ukrasni motivi na s tećcima. 29. ~ M. Oru l je U srednjovekovnoj Srbiji. sl.. Novci bosans kih banova i kraljeva. 19. 4. 426 C. 53. II. 15.. Zbornik Sv. 209 . Hrišćans ki nišani XV v. Beograd 1961. Sarajevo 1978. sl. T. d . 11. T. 92-95. Stećci centralne Bosne. Petriccioli. . N. LlI. m S. 24. Ka[inovik.. . sl. 98. Popovo.knj . Sarajevo 1952. 4J1 S. T. ~ D. 130. ~ I. str. Starinar XXII (1971). T.. n. 47 i 60 i str.. .. Sarajevo 1967. Sarajevo 1964. Sarajevo 1965. C určić. d. n. S. CCXCI lI. Vego. sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. Anđelić. sl. 123. 17. Odeljenje društvenih nauka . Sergejevski. (Arheologija) IX. sl. 8. LVIII. '" Isti. VI. T. XXVI. sl. 186-194. sl. Isti. 132. Sarajevo 1954. BO S ~li i Dubrovniku. m S. 67. T. N. HD M. LIX.. . Truhelka. P. 18 i T. Wenzel. 4. 33 i 80. sl. 22 i 29. Radojković.)1 Isti. m V. XLI. posebna izdanj a . 98. V. sl. Bo[juni.. 4lI Isti. sl. Beograd 1974. str. Wenzel. SAN.. C určić. Sarajevo 1966. XXXIX. u Bosni.. sl. Skrivani ć. sl. T. n. 3. Sarajevo 1962. Benac. 26. Zenica 1973. 87 i 91. m S. Ukrasni motivi ua s tećcima. str. Starinar. Beograd 1957. '" B. m D. sl. ' 16 A. Beograd 1950.. 85. 86. s. d. Olovo. Bešlagić. S. 411 V. T.01 Moja zapažanja na samome spomeniku . 14. Ista. Beograd 1964-1%5. 81. sl.. LXIII. Zadarski s redovječni majstori. S. Bešla g ić. n. Titograd 1970. 52S3. 23 b. Slikarstvo i primijenjena umjetnos t l storiia Crne Gore. Bešlag ić. Vego. 4. Beograd 1972. Sarajevo 1954. m Isti. n. TruheJka. Bešlagić. Sarajevo 1973. Zagreb 1959. 30. Zagreb 1955. '01 tOJ . Sarajevo 1943. 15. m D. 46. Trnovo. . m P. 8. • 0 M. sl. T. 4ll I. 'o S. sl. n. str. m G. Ludmer. 36 . n. Stećei u Ziem[ju. 289. Radoj č ić. Beograd 1964-1965. 74. T. sl. LXII. d. 237-292. I. Petro v i ć . ' ~ Đ. T. 29. 26. fl! A. Solovjev. 20. sl. LIX. Wenzel. Benac. 128. M. ~ C. II. sl. 641-Đ45. 5. d.. Bešlagić. sl. n. XVI i str. s. Kalinovik. . n. sl. Wenzel.

Solovjev. n.. 22. d.. 56. Godišnjak Istorijskog druš tva BiH VIII . d. Kalinovik. Benac. 17 . B ešlagić. 32.. Sarajevo 1950. Wenzel.. sl. str. 46. Curčić. T. Sarajevo 1952. Skri vani ć. W S... V. d. n . 82.. Anđe li ć. '" Isti. 6. 97.. sl. T. T. Sarajevo 1972. n. d . Sarajevo 1966. D.. Curčić. Sarajevo 1954. Wenzel.. Popovo. Naše starine XII. Be š l ag i ć . Skri vanić. XXXII . Pe trovi ć. LXV. us S. Rado vi Muzeja grada Zenice III .. sl.. Novaković. str.. Srpske narodn e pjes me 11. Beograd 1953." M. Građa o slikarskoj !koli u Dubrovniku XIJI-XVI Beograd 1952.. d. n. sl. Petrovi ć.. n. 10 . na istom mjestu. Nevesinjski s t ećc i. 32. d. •" M. 83 i 83a. 223. n. Be š l agi ć. d . 8. n . . LXXXIV. n. T. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. Slarinar. n. T. 10 i 106. d. Wenzel. 323. T.Kojić. LXIII. . n. .. d . ua Is ti . sl. 456 Ul . Skrivanić. Stara srpska vojska. 26. Stilovi i grbovi na A. Radimlja. . Kalinovik. CI. d. LXVI . T. III n. D. str.. d. Ista. G. 29.. XC.. Sarajevo 1962. ~ Ista. . T.} V.. V. 26. Sergejevs ki." P.. 181>---194 . 161>---168. G. n. 67 . 13. St ećci okoline Ktadn ja. n. sl. d. d. D . 30 i 56 . d. d. knj . 90-108 . Wenzel. n . Boljun i. sl. m D. d . s tr. n .. 116 S.. Be š l ag i ć. Naše s tarine XIII. sl. 328.. sl. 185 . IS i 42. d. m S. Benae. sl. n. . sl.. n. 4&4 Vuk Stefanovi ć-Karadž i ć. d. 323.. s. broj dokumenta 85. T. broj dokumenta 162. B eš l agić . 54 i 58. T. Beograd 196 1. Sarajevo 1950. sl. T. ~ Ista. d.. 75-86 i 181>---194. "' Ista. sl.. LIX. d . 210 .. Kovačevi ć· Koj i ć . 21. XII . 7. ~ S S. n.. '" M. Sarajevo 1962. broj dokumenta SI i st r.. n. Stećci cent ralne Bosne. LXXXIX. 26 . B eš l ag i ć. d. 5.. Wenzel. no M. 4... u6 J. Ista. . . sl. n. Vjesnik Vojnog muzeja JNA 1>---7. sl. sl. Ista. XC.. d . Radimlja. 451 Is ti . 12 i T. LXVII. 166. A. Vesn ik Vojnog muzeja JNA. sl. 16. d " 123-126. 33. 163. Curčić. 3. Be š lagić. n. Kalinovik. A. 70 . LIX.. sl. Anđeli ć. V. 10 .... 2.. Curč i ć. d. n .. n. 66. d. Wenzel. sl. sl. 9-12 .. 17. .. 28. n. 177. . n. sl. 32-33. CIX. D. V . u' n. T. 210 . Nišani XV i XVI v.. u Bosni i Hercegovini. T. . sl. s l. •" M. s l. n. Kovačevi ć. d . LXXXV. n. sl. d . UJ S. 441 Is ti. CIX. . d. M. 7. Beograd 1966. Beograd 1893. Ist i. sl... Benac. Sarajevo 1978. m Isti . d. Kupres. 74. d . stećcima. Ludmer. 411 V. B eš lagić . n. . 221. Is ti. 37. 400 . Beograd 1976. sl. l . Kulturni karakter nekropole Radimlje kod SlOca. Sarajevo 1956.. n.. n. 22. ~ S. 28 .. 17. q7 S. 167 A. Sarajevo 1967. n. d.~ G. s l. 11-12. I.. • . "' ~» 451 Đ .. '" P. Curčić. d. 46t S. d. sl. Radimlja. Sarajevo 1962. n. N. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. Tadić. XC. . ql Đ . s tr. Sarajevo 1969. Ista. Is ti. Sergejevs ki . Kovačević·Kojić. 4So1. T. M. 441 Is ta. Sarajevo 1950. Zenica 1973. 3 i T. sl. Beograd 1962. qJ Arheološk i s pom enici i nalazHta u Srbiji I Zapadna Srbija. Vego. 59..

57-60. T. 61-jj8. Sarajevo 1934. KulIu rni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. Benac. B eš lag i ć. 58 i 66. 50) Srps ki mitološ ki rečnik. T. Sarajevo 1954. 108. Naše starine XII.. Sarajevo 1969. Stećei u I motskoj Krajini. '" P. Roma 1957. Sarajevo 1964. 7 a. Beš lagić. Naše starine XIII . Simbolika štapa na stećc ima. Petrov i ć . s. 530 M. Renđeo. Kupres. sv. 274-275. Sarajevo 1971 . Zag· reb 1943. 79-82.401 . d. Be š la gić . Sarajevo 1965. sv. 250. I.. Sarajevo 1954. sl. Nevesinjski stećci. 350. UJ S. 64. Stećci na BUdini«.. sl. Sarajevo 1972. Stećci centralne Bosne. S. C urč ić . 24. Ll Bosni i Hercegovini. SH J . Split 196 1. n. sl. 117. m Moje bilješ ke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. 138-139. d. knj . 29. Beog rad 1970. god. Steće i Ll okolini Siben ika. Sarajevo 1954. Beš l agi ć. Letopis Matice srpske. Jedan zanimljiv mramor kod Skender Vakufa. 12 . Skrivanić.. 5ĐI Vl astita zapažanja na samome s pomenikU. ~ V. 16. S tudije o "crkvi bosansko j" i bogU/nilstvu. Reljefi bosanskih i h e reego vaćkilt s t ećaka. d. sl. 514 Moje bilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. . d. sl. m S. Sarajevo 1952.. Starohrvatska prosvjeta III serija." S. Novi Sad. 4" G. I. 62. Kupres. . 109.1 Moje bilješke na studijskom putovanju u Fra ncuskoj 197 1. !M SV. Skarić.-II. sl. I "krst jan i" di Bosnia alla luce dei lora monumenti di pietra. Ukrasni motivi na s tećcima. Na še starine XIII. Grob i grobni spomenik gosta Milutina na Hu m skom II fočallskol11 srezu. 5011 Isti . Glasnik Zemaljskog muzeja XL. Zenica 1973. »I D. SCI! Isti. Karanović. 514 M. 147. 191. sl. 5. Zagreb 1975. Zenica 1973. d. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske l.. XXXVII. 3. Kupres. Naše starine IX. napomena 203. 2 . m Ma terij al još nije objavljen. 23 a. Jesu li bogumili poštovali krst. Vego. JJ I l. 41. T. sv.. Wenzel. B eš l agi ć.. 31(}-311. I. Glasnik Zemaljskog muzeja. Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI. ID S. 536 M. 510 S. n. Beograd 1970. III C. god . Sergejevski.. 3. S t ećci. God.išnjak zaštite spomenika kulture Hrvat· ske I. ' H M. SIS S. 88.. S/eće l u okolini Sibenika. 159. n. Be š l ag i Ć. JJI L. C. Sarajevo 1948.148. za historiju i etnografiju. sl. sv. 184 i 194. n. Beš la g i ć.. Vl. 501 Isti. m M. ~ Srpsk i m i tološk i rečn i k. d . m Isti. 387. Radoj č i ć . Hsković .64. LXXXVIII. januar 1961. Sidak. Hrvatski planinar XXXIX. sl. Zagreb 1959.91. Nevesinjski s t ećei. Sarajevo 1978. 318. T. d . . sl. 91-92. Radovi Muzeja grada Zenice III. 501 C. Sarajevo 1972. S. 26. sl. Mileti ć . sl. kataloško·topografski pregled. 29. Ill.. Srpski mitološki rečnik. sl. S. Curčić. Radovi Muzeja grada Zenice I II. Nišani XV i XVI v. SIJ Vlastita zapažanja na licu mj esta. So!ovjev. 21 . Zadar 1974. n . Dal matinski majstori tt srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini. JU Isti . Fisković. 7. N. m Isti .. sl. Katić.192. Sarajevo 1928. n. sl. Fisković. 164. ll. sl. Siroki Brijeg. . n . We nzel. d. B eš la gi ć. Zagreb 1975. 62 i sl. n . sv.11 S. V. V. 29. 5l. Beograd 1970. 5QS . god. 2. Stećci okoline Klodnjo.. I{. n. ID A. Sarajevo 1967. Zagreb 1975. m A. Stećei i neki njima s lićni nadgrobniCi u okolini Zadra. m Isti. 135-139. 266-267. Zagreb 1954. Novopronađ e ni natpisi na s t ećc ima. 506 Vl as tita zapažanja na sa mim spomenicima. Radovi Cen tra JAZ U u Zadru. sv. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Beš l agić. d . sl. 5l ećci Ll Cavtatu i Du brovačkoj i upi. Beš la gić . 102.

707. n. Sarajevo 1956. Wilke. sl. 80. 139-1 52. knj . Istorija Crne Gore.. Stećci kod Raške Go re. Neke likovne paralele s t ećcima. '" Moje bilješke na studij skom putu u Italij i 1971. LXXIII. 566 M. Narodno stvaralaštvo Folklor. 56l 1. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Stećci centralne Bosne. StI Lj. Vego. Zna čaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju sta re slovenske religije I. 88. "I K. Isti. Sarajevo 1966. ćorović-Ljubinković. S" Isti. Sarajevo 1954. XV. 544-555. 402 . Ul Isti . 38.. Srednjovekovni duborez Ll istočn im oblast ima lugoslavije. 66 i 96 a. Solovjev. Sarajevo 1967. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVIII. Zagreb 1975. d. Wenzel. StO Isti . Arheološk i spomenici i nalazišta u Srbiji Il . Sarajevo 1965. 318 . Kupres. Koji ć-M. Zagreb 1892-1 897. LXXI. VII-VIII. sl.1' V.. T. d. Dobri pastir XXVI. 55. sl. sl. Wenzel. l elen u našim narodnim običajima. Split 1963. Srejović . LXX. Beograd 1955. 95 i 129. m Isto tamo. Umjetnos t. Radimlja. Srpsko zlatarstvo XVI i XV lJ veka.. 256. m G. 88 . 2. Wenzel. n. Beograd januar-april 1964. Sv. 1959. 56t Moje bilješke na studijskom putu u Italij i 1971. Glasnik Zemaljskog muzeja. 19.. Wenzel. T. 256.. sl. Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u Biskupu kod K onjica.. O r/ ički elementi u simbolici s tećaka.. Nekropole i grobni belezi. Baltimore.576. Sarajevo 1955.. Zagreb 1959. s. 9-10. Zečev ić. sl. ID M.. II. sl. sl.201-204. LXXXVIII. Beograd 1956. "' S. Sarajevo 1965. Naše starine X. Dorn. 23 . sv. Naše starine III. Kult mjeseca u priči i umjetnos ti indogermanskih naroda. Srpski mitološki rečnik .. ~. . O. • . Glasnik Zemaljskog muzeja XXV. str. Veličani srednjovekovna nekropola . Sarajevo 1976. M. sl. Beograd 1956--1957.. Sarajevo 1962. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrva tske 1. Basler. n . Wenzel. Wenzel. 9. Novi Sad 1966. Bešl agić . m A. (Arheologija). M.336--337. Beograd 1968. T.. St1 M. d. »OI S. M. m. 31. d. knj. sJ.. d. i 1975.. 157-160. 234-235. 22. '" Rj ečnik JAZU. Sarajevo 1913. N. m A. 10 .. sl. n. Ljubinje. sl. m Moje bilješke u Nacionalnom muzeju u Rimu . Sarajevo 1956. god. . Kalinovik. B eš l ag i ć . d. Starinar. n. I skopavanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1955. n. s6l 1. S40 S. 33. 11. n. sl. . s. Benac. sl. god .. sl. III.. B eš l ag ić. sl. Ćorović-Ljubinković. Challet. Ljubinje. Beograd 1965. Kuli š i ć. Maryland. Sarajevo 1972. Sarajevo 1962. Vol. 26. ~ Isti. 45. T. Naše starine XIII . IV dio. 160-161. Tii rkische Grabsteine mit figurenreliejs aus Kleinasien. X. 231-237. Đu rić. 117. LXXXVIII. Bogumili i simbolika stećaka. Vego. T. Sarajevo 1965. m M. 13. d.. . Bešlagi ć . d. tom 2. Naše starine X. • . d . M. Be š l ag i ć. Radoj čić. Naše starine X. god. ll. n. We nzel. B. 19.8. LXXII. sl. sl. Godi šnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umj etnosti BiH.. 8. '" Đ.. Popovo. Titograd 1970. Ljeljenovo kolo. S. S. sl. m D. T. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih s pom enika u Bosni i Hercegovini. 49-56. Vlastita zapažanja u Arheološkom muzeju u Atini. 51' D. Kalinovik. 2. Sarajevo 1973. '" M. 123-133. '" S. s49 M. 41. n. '" Isti. Prilozi povijesti umje tnosti u Dalmaciji 15. Radojković. Starinar XVIII (1967). T. Beograd 1970. LXIX. n.5. Cent ralna Srbija. 14 i T.. Isti. Srejovi ć . 14. Maksimović. Sarajevo 1950. . Orijentalni element i i datiranje korskih klupa splitske kat edrale. Stećci na Blidinju. Stećci tl okolini Sibenika. 517. N. Be š lag i ć. Ars Orientalis. . m S. 20. )69 S. d.

78-79. sl. Po java romaničke sklupture tl Dalmaciji. m P. Maksimović. M. Nikolajević. sl. ~U J. Dom. Bešlagić. d. '" S. LXIII. 85. ~ C. 21.. 41 i 61. Star'inar. Basler. sl. Problem i ikonografije i stila na portalu Simeuna Dubrovčanina u Barletti. T. I i 2. 7. 191-202. 102. Krleža i saradnici. m I. Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. d. 616 P. 8-9. 73 i 80. god. d. Wenzel. n. 9. 312. Isti. Treći program Radio Sarajeva. LXXIV. rukopis II Zemaljskom muzeju II Sarajevu. Sarajevo 1972. A. Starokršćanska arheologija. Petriccioli. Kulturno-historijsk i odnosi između Balkana i Indonezije. Petr:iccioli . ~IO C. Sarajevo 1943. 13. Truhelka. T. Novi Sad 1910. I vić. d. Zagreb 1960. . 611 Isti. M. Skulpture iz Predjela u Bosni. 257-259. 2. Turkische Grabsteine " '. Zagreb 1931. n. sl. sl. sl. Naše starine VII. Trebinje 1975. 61] A. Renđeo. 258 . 30). knj. 83-90. sl. br. g. Trnovo.. 28 i 29. d. 3. W M. Sarajevo 1953. T. Nišani XV i XVI v. LXIII. Isti. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka.m S.. 6. Wenzel.. $92 Moje bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. n. m S. 5 i 14. T. 516 V. Curčić. Radojčić . sn S. Split 1953. Palavestra. d. sl. 11 i 30 . XX (1969). u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1967. SIJ V. sl. sl. Beograd 1961. s. Petriccioli. M. Beograd 1958.. Zagreb 1972. . Beš lagić. 27. sl. sl. Wenzel. d. Sarajevo 1978.. Stećci na Nekuku kod Stoca. Stari srpski pečati i grbov i. Naše starine XI. Glasnik Zemaljskog muzeja LV.. Isti. Kupres. sl. m P. 15. 36. 6(l6 I. Naše starine XIII. O umjetničkoj vrijednos ti natpisa na stećcima. sl. u Bosni i Hercegovini. 609 I. Truhelka. n. sl. Beš lagić. T.. Bilten Instituta za proučavanje folklora 2. !M Isti. 50. Starinar XII. 403 Isti .. 56 i 63. 71. SSI ~ . 132. na str. Sarajevo 1960. Kalinovik . O srednjovjekov noj skulpturi Bok e Kotorske. ~. 74 . III. LXXVI. Mak s imo v i ć. 2 i 10. Nova serija. Kraljevo 1975. N. n. 289. 611 I. 97-108. S. n. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. Boljuni . d. 390 Đ. Fisković. St ećc i na Blid illju. Raška baština I... 20. d. XXVI i XXVII. d. Spomenik CIlI. Kalinovik. oo< Sv. 4849. n . J. LXXIV. Anđelić. knj.287. Wenzel. 44. Anđelić . Naše starine X. '" M. Sarajevo 1965. Zlato i s rebro Zadra i Nina. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. Sarajevo 1962. Be š lagić. 60S I. 156 i 158--160. n.. Boljuni. Wenzel. 49. . XVI. sl. Be š lagić. sl. Zag reb 1959. Sarajevo 1965. sl. d. 29. T. Dubrovnik 1962. m S. sl. Zbornik radova Vizanter loškog instituta.. 44---45. LXXVI. Nek e likovne paralele stećci ma. sl. 102. 10. Wenzel. O ikonografiji Radovanova portala. 12. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. Ivić . 11 i 50. n. ~ M. Tribunia l. Sarajevo 1970. sl. Beograd 1970 (Zbornik Đurđa Boš kovića) . 18. Novci bosanskih banova i kraljeva. Anđelić. n. 'K Isti. Split 1960. Zagreb 1960. sl. Sredovječna groblja. Romaničk i bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku. ~ Isti. n. 5. III. Nišani XV i XVI v. d. 129. Isti.. 599 M.. 2. Wenzel. n . m S. Beograd 1975. sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. 33 i 34. ". 123-132. m Moje bilješke II Nacionalnom muzeju II Rimu i II Aliscampu II ArIes-u. Bešlagi ć. Be š lagić. M. sl. .. 104-107. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. 133. 28 i T. d. 602 J. Sarajevo 1954. W K . Stećci u Brotnjicama. Beograd 1953. n.. sl. T. Sarajevo 1978. O. 6 11 Isti. 2. Grbovi Hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni j edne kućne cisterne u Dubrovniku. sl. Kunst. C. 72. Stećci u Opličićima. 19. Sarajevo 1974. Ukrasni motivi na stećcima. d. sl. 382. Ljubinj e.. sl. n.

b i str. Dom. • .61' P. Deroko. LXXVI. 92 . 135 a . LXXVI. n . . . Moje bilj eške sa putovanja II Austriji. d .. sl. 44. br. m Isti. Republika VI. Truhelka. d . Ikono grafija duboreznih vrata manastira Sl epča. Stećci Hodova.. 4. 'u K. III sv. str. Stuttgart 1973. 12. Tihi ć. d. T. Kalinovik . 146. A. SkuiplLlra vladarsk ih dvorova u s redn jovj ekovl'lo j Bosni . sl. d. No" i Sa d 1970. M. d. Monumentalna i dekorativna arhitek tura u srednjevekovno j Srbiji. Tre ći program Radio Sarajeva za 1974.. Beograd 1960. I slamska "Jn elnost. C. T. VII . "' E. 45. . Split 1952. . 6J2 S.. B eš la gić. Be š l ag i ć.. Sarajevo 1967.97. 88. Katarine u Kreševu. " 102-103 .. Stećci u Gornjem Hrasnu. d. Prilog životopisu Marka Marulića Pečenića. sl. sl. Wenzel.. S. ul A. Sarajevo 1966. T. Anali Historij· skog instituta JAZU u Dubrovniku II... Slećei na Blidinju. 2. sl. sl. sl. br. sl. Glasnik Muzeja Kosova X. T. Bešl agi ć . Woermann. Wenzel. 92. Reljef dioskura iz Narone. Srednjovekovni dubo rez tl is t očnim oblastima Ju goslavije. TrubeIka . . Beš lagi ć . 176. Fi s ko v ić. Beograd 1962. M.. 6Y S. sl. Sehwabisehe Romanik. M. 50. Rij eka 1914. n. sl. Sarajevo 1960. Srednjovjekovni s t ećci od Slivna do Cepikuća. LXXVI . 19. sl... Wenzel. . ) I. Novi Sad 1971. Dubrovnik 1970. Nišani XV i XV I v. . g. n. LXXV. ou S. . St ećei. VI. W S. 404 . Be š 1a gić. 49.. Leipzig 1926. 75 i 79. str. T.. sl.. Momirović . C. K. 616 A. T. OJ I S. 284. Dubrovnik 1953. kataloško-topografski pregled. P. LXXVI. Sara· jeva 1976. . Beograd 1965. 6~ P. Abramić. d. 10 . Jireče k. Tbl. 8. 142 i 326 .. Popović. Anđelić. Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 6. Nekoliko novopronađenih predmeta s pom e nič k e vrijednosti u pos jedu samostana sv. Naše starine VI. 196.. god.. B eš l agić. sl. . . skog muzeja u Beogradu 22-23. g . Kaer. sl. sl. sl. Kalinovik.. Beograd 1952. I storija Srba I. 6311 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji l Zapadna Srbija. . n. d . 2.. . Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. Beš lagić. Ista. Skulptura vladarsk ih dvorova u srednjovjekovnoj Bosn i. Makarska i Primorje. n. Orfič ki elementi u simbolici s t ećak a. 75 . 84.. O. )0. 72. Kn ežević. Wenzel. Razni rezbareni predmet i u Bosni i Hercegovini .. e. n. Fi skov i ć. 4 i 6. Stećci centralne Bosne. . I. Popovo. '" M.. T.. n. Glasnik Etnograf. Geschichte der Kunst. sl. sl. Palini ćev grbovnik. 5. isto tamo. 4.. n . Đ. B ešlag i ć. Dujšinov Zbornik plems tva l . d. sl. Zagreb 1959. M. W S. 5~9. 6. Be š. Zagreb 1938. ". 141. 7. Beograd 1953. C. 6u S. Benac. . list ll. Corović·Ljubinkovi ć . 120.1 agić. '" e. Anali Historij skog instituta JAZU u Dubrovni· ku XII. sl. Basler. Sarajevo 1962. Lik zmije u narodnoj umetnost i i tradiciji. OJ1 M. sl.. Priština 1970. sl. 121-122.. 43. M. 65' M.l Moje bilješke sa studijskog putovanja . P. i l l C. Nišani XV i XVI v.. Sarajevo ]959. T. u Bosni i Hercegovini . tlf Isti. m Isti.. 15. 422.. 611 S. n. d. Bock. XXVIII. Dobri pastir XXVI... 616 Moje zabilješke na' Izložbi etrurske umjetnosti II Parizu 1956. . Fisković. 6«1 Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 1971. Sarajevo 197 1. u Bosn i i Hercegovini .. . Romani č ki bestijarij na renesansnom bunaru tl Dubrovniku . e1 C. Be š l agić. Boljuni . Wenzel. 120-126. K. n. 19 i 35. Wenzel. 374 . Stari malisors ki nadgrobni spom enici u Fu ksan L e kiću. sl.. sl. Naše starine VII .. '" S.. 4 i 9. 134. d. •~ S.. Anđelić. ll. sl. n . . I. . 257. Zagreb 1950. T. 51. Isti.. 6IoS S. 374.

T. Pet riccioli. . T. list CXXV. IV. 2upani ć. 6. Wenzel. 6. Split 1953. Tiirkische Grabsteine . ~ M. n. m M.. 6U M. sl. Beograd 1974. ". 142-146. 704 C. 98-99. d. ~ M. CI X. Stećci centralne Bosne . d . Prvi hrvat ski novci. 133-134. Wenzel. II Bosni i Hercegovini . 66l S. . Romanika u Zadru. 55. . . Cajkanović . Be š l agi ć. 10. d. Miscellanea I. Beograd 1972. St ećc i u Brotnjicama. n. . fR1 S. B eš lagić. s. Wenzel.. 123. 32. ~ Ista. Wenzel. sl. M.. ~ K. d.. CI. Novi Sad 1950. Sarajevo 1974. . '" S. sl. 67' S. l.. sl. Srednjovjekovna skulptura tl Bosni.. Zenica 1973. 670 S. sl.. '" S. Radovi Muzeja grada Zen ice V. T. sl.. 7S i 121. d. Trač ki konjanik u običajima i verovanjima savremenih balkanskih naroda. 677 I sta.. Tbl. T.. Stećci u Brotnjicama .. Filipovi ć.N eorićev grbovnik iz 1595. n . 4.. T. Knež evi ć . T. T. Ljubinje . m S. d .. 8 691 H. . g. 85-1!7. . sl. 80. ~ S. Be š la g i ć . 6. g. d. '" P. 4. 5.. Wenzel. l. 41.I Is ti. Ivan čev ić B. 81-82. LXVII. Dubrovnik 1955. Das ornamentwerk. Be š l agić. god.. d. sl. 6601 S. 70.Zadar". n. Neobjavljene romanil ke skulpture u Zad ru. W M. Fragmenti srednjevjekovne skulpture iz Po· reča. '" M. 27. 3. Naknadna zapažanja na nek ropoli st ećaka u Boljunima. sl. Petriccioli. 664 M. 2. knj. 701 R. sl. n. 64. M' C. Iliri. s l. . LXVI. l i 3. Starinar XXII. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. O. 49. n . sl. 258. Kult zmije u okolini Skoplja.. Stanojev i će va enciklopedija II. n.... Th. sl. T. Berlin 1937. N. 60 . Ljubinje . 619 S. • . Wenzel.405 tn V. sl.. Wenzel. Vranje 1974. H l Moje zabilješke na s tudij s kom putovanju u Italiji i Francuskoj 1971.. Peristil I . Be š l agić. . 93. 109. Ostave srednjovekovnog nakita u Narodnom muzeju tl Poža revcu. T. n. 25. Kalinovik . n. Starinar. Beograd 1937. u Bosni i Hercegovini . Zagreb 1964. 136-147... " s l. g. Zagreb 1975. d . Nišani XV i XVI v. . 661 N. LXVIII . Beš l agić. Wenzel. LXX. d. Be š lagić. Kelemen. s l. Naše s tarine VII. Filipović. 41. 303. . n. Mileti ć . rm Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971.. 6. 106 L Renđ eo . Sarajevo 1960. Srps ki etnografski zborn ik XXXI. 702 D. 147. XXI (1970).. sl. 178.... sl. Knežević. n. sl. 7. LXVIII. Vukanović.... on Moja zabilješ ka u Arheološkom muzeju u Atini. T . . 165. St ećci u Oplil ić ima. LXVI. LXVII. Nišani XV i XVI v. I. • 1Il S. Elem enti naše mitologije u narodnim obredima Ul igru. 132 . 555. Izdanja Centralnog higijenskog zavoda 25. Minić _ M..n M. sl. Ista. 216. 6M Moje zabilješ ke na s tudij s kom putovanju u Italiji 1971.. Bossert. Zečev i ć. Stećci u okolini Sibenika. 49-56.. Truhelka. . St ećci centralne Bosne . S. 58. '/I'JO I. Treći program Radio Sarajeva III. sl. 67 1 Isti. poseban otisak iz zbornika . LXVIII. K alinovik . d.. S.... LXXXII. Isti. T. n. sl. l. sl. Naučna izdanja Matice srpske. sl. Dom... sl.. . T. Fi s kovi ć. d. Be š l agić. Vranjski glasnik X. Godiš nj a k zaš tite spomenika kulture Hrvatske I. B eš la g ić. 152. Studije iz religije i folklora. Beš l agi ć. 9. n. n. Trnić. Prvi poznati dubrovalki graditelji. d. 6611 N. 70l Korenić. Wenzel. m Isti. S. Stećci u Brotnjica ma . br. 9. Zagreb 1954. Kalendar Napredak 1936. is to tamo. "7 S. d. Beograd 1937. Etnogeneza južnih Slovena. 21. ~ M. M. 612 Priložena fotografija je s nimljena prije dvadesetak godina...

Nadgrobni natpis i reljef kaznaca Nes pine. Orfički elementi . d. . N. 353. Kuli š ić. Miroslavljevo e vanđ e lje. III. Zisi. knj . 319. LXVI. sl. 28. 7 i ll. Godišnjak Istorijskog drušIva BiH IX. 111 Isti. 8.. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. Truhelka.posebno izdanje. Dubrovnik 1881. . sl.. Grborezi. drugo izdanje. SAN. g. Curčić . god. 1-4. . 5. Be š lagić. 9. Anđelić. Benac. s. Sarajevo 1894. Wenzel. Reljefi bosanskih i hercegova č kih s t ećaka . Stari nar. Fi s ković . T.. 31. l J' S. lM P. 37. 41 i 48. Miinchen und Leipzig 1914. sl. Beograd 1970. Mirković .. 97-107. d. sJ. u Bro f11jicama .. Olovo. T. nl L. Zadružni glasnik XIII . . Program c. m . Steće. Renesansna klesarska-kipars ka djela u Splitu. n. Be š l a g i ć. E. 22. E. Sarajevo 1964. Spemann. . 5. n. drugi dio. Paris 1914. N. sl. 12 i 16. Ptice na našim s redovje čnim nadgrobnim s pomenicima i staron muslimans kim nišmlima. B e š l agić. Sarajevo 1956. " . 39. 2.. my tllOlogy and legend.Đ. m M.. logija) .. d. s. posebna izdanja. LXVIII . Split 1953.223. Truhelka. m Sv.. Hl Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1975. d. 12. Glasnik Zemaljskog muzeja VI. 8. Ll Bosni i Hercegovini . 7ll Srpski mitološ ki rečnik. sl.. Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine. Is kopavanja u Cari č inom Gradu 1949-1952. 28. Sergejevski. Bešlagić. Stuttgart 1905. Velikog gimnazija u Dubrovniku za šk. T. Sarajevo 1958. 719 V. d.)O. Wenzel. 114 A. I. XI (Arheo. Kulturno-istorijski odnosi . Beograd 1950. St ećci centralne Bosne .314. Nišan i XV i XVI v . 744 M. T. sl. knj . str. . Sarajevo 1961 . sl. Studien zur geschichte Bosniens und S erbiens im Mill eiaiter. 198. . Standard Dictionnary of folklore. '" M. Thalloczy... 111IV (1952-1953). m Ista. Sarajevo 1973. m M. 9. . CIX. T. T. Kunst. sl. Lile k. Fisković . O ikonografiji Radovanovog portala. Prilozi povijest i umjetnos ti II Dalmaciji 7. 233-234. sl. Stari malisorski nadgrobni spomenici u VLAha n Lekiću . Kovačević. 24 b.. 8. sl. '" S. Curčić. sIr. CLVI.. Zivotinjsko carstvo.. 71 6 L. Dabravina. skog muzeja.. 10. 43. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. Be š l a g ić . XV-XVI (Arheologija). C." '" S . sJ. 89. 2886-2905. n. n. 9. d. s.. 7:6 W. '" A... 1881}-1881. N. Đ. Srednjovjekovna skluptura tl Bosni . Mi· letić.. 13. 13. . '" M. 7Z'l MOja zapažanja na samome spomeniku. CIX. 374. Zore. II 1939. . tt Bosni i Hercegovini . CIX. sv. Skulptura vladars kih dvorova tl s rednjovjekovnoj Bosni . Romanič ki bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku . ISO. 1)9 D. . Wenzel. JO} S. S. 239. XVI. Nišani XV i XV I v. 43~4 . Y. Kovačević . pod "cock. 111 V. sl. Basler. Beograd 1940. T. . n . T. O kn ežinama Baki ća pod turskom vlašć u . Kulišić. Beograd 1951. m 1u '1 406 . n.. T. 36-38. Radojči ć . 3. 158. ..408. m J. CX. Brem. l tO C. ". LXVI. Značaj slovensko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou č avanju stare slovenske religije l . 44 i 49. Sarajevo 10. 303. 3. 1tJ L. Wenzel. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. Bosanski grobovi. d. Keč kemet. d. N. Bešlagić . 319. pod "COq". 7. Basler. 91}-9 I . 2 i T.. vol. d.. lU M. . N. . USA. sl. S. n. Kunst1eksikorl. Curčić.. n. sl. 12.. m Dictionaire d'archeologie chretienne et de liturgie. br. d. n. 110 S. str... Glasnik Zemalj. 6 i 13. tom III. 57 i 44. . 6.205.. 61. sl. 7JC1 C. Vasić. C. n. g... 9. J . CVI. lM Moje zabilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. 35. k. 7u S. 120 V. l ' t J. Funk and Wagnalls Comp.27. D. 253. Nišani XV i XVI v. Sarajevo 1956..

. nl S.. 5. 2. T. m C. . na s tr. Wenzel.. B e š l ag i ć . 18. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu X I X. d. Jal M. u B osni i H ercegovini . J6l S. d . 117. 29 i 48. Wenzel. 7. S. T. sl. kataloška-topografski pregled... no M. Kajmako v i ć. Wenzel. 82-83. LXXIII. Patarenstvo u s rednjovjekovnoj Hercegovini. St ećei i neki njima sl ič ni nadgrobnici u okolini Zadra. Sarajevo 1950. . Banac. "Most" 17-1 8. Szećei Ll dolini Trebišnjice.. Beš lagić. Sarajevo 1962. LXXX. 96-97. 345. n.. Gl asnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. LXXXVIII. Naše starine X III. sl.23. Naše starine II. sl. Sarajevo 1964. T.. 7. 198. Sarajevo 1972. 122. 135 a. Wenzel. _.. 51. 43. 34-37. Sarajevo 1966. 24. Be š l agić. . 257-271. d. Wenzel. sl. 7~ Usmeni podatak od dr Anđe l e Horvat. sl. LXXIII . d . sl. 6. sl. d. Neki od tih spomenika su objavljeni II "Raškoj baštini" I. d . Kuliši ć .. LXXX. Anđel i ć. S vjedočans t va pra vosla vnih izvo ra o bogumilstvu na Balkanu.~ Ista. . m C. T. 22. Sarajevo 1953.60. 7 " S. 24 . J65 Isti . Beš l ag i Ć. M. . sl. sl. Motiv ljudskih očiju kod balkans kih Slovena. sv. Bihalj i-Merin. LXXX. sl. Stećei. 710 D. Starobosanski natpisi... Wen zel. sl. g. m Z. Rijetka vrs ta nadgrobnih spomenika u kumanovskom kraju. sl. 286 i 291. Trnovo. Ste ćei Ll Gornjem Hrasnu . n . Radovi Centra JAZU u Zadru 21. Mostar 1978. Naše starine XI. d.. kataloška-topografski pregled. LXXVI . sl. n. Sarajevo 1895. 8. m S. Godišnjak Istorij skog društva BiH V. We nzel. Wenzel. . 95. 1sl Na istom mj es tu. 275-277.. n . d . sl. KaJinovik . Kalinovik . 43. 8. B eš l agić. Beš l ag i ć . V. n . n. Nišani XV i XVI v. n. 291.. Vego. LXXIV. Bešlagić. LXVII I. St eće i centralne Bosne . a o ne kima sam poda t ke uzeo iz dokumentacije Zavoda. T. Vidov i ć . Wenzel. T. sl. LXXIII.. sl. 285. n l P. M. 67. M. St eće i centraln e B osne . d. S t eće i. sl. 1$l M. sl.. n. JU Susret l j ivo šću Regionalnog zavoda za zaš titu spomenika kulture II Kralj evu neke od ta kvih spomenika sam pregledao na terenu . B eš l ag i ć. S.. 10. Wenzel. sl. sl. 7600 S. d. 711 S. '" Srpski mitološki rečni k . K ajma kovi ć. Radimlja. sl. 22 i 23. Ukrasni motivi na s t eć cima. 10. Sarajevo 1952. . T. m A. T. . n.. LXIII. Glasnik Zemaljskog m uzeja VII . 18. 103 i 131-132. . sl. d. . 7sl Z. 164. d . 9. S. Nevesinjski s t ećci. Beograd 1962.. Beograd 1960. Sl. n . Wenzel. Truhelka. n .... m M. Simboličn e predstave na s t ećc im a. 160.. T. n. Petrov i ć . I . Wenzel.. Zbornik Narodnog muzeja II Beogra du . B eš lag i ć.22. sl. 125. T. 16. d. 750 P.~ M. '" M. 30.. 9 i T. 1--4. Beograd 1956. 129.. XIV.. d. m Z. Sarajevo 1967. Sarajevo 1965. . 2. 181. 126. " sl. sl. M. 47. m C. 11'J A. sl.. 8-22. n.. B eš l agi ć. sl. str. Naše starine IX. Natpisi i krstače sa Ga t a čkog polja. sl. d . Steće i. Popovo. 12. T. sl. n. d .. m M. Kaj mak ov i ć. sl. XXVIII. Arheološ ka is pitivanja . Beograd 1967. 47. Sarajevo 1971. Corov i ć·Ljubinkovi ć II svojoj radnji " Stuđe ni č ki majstori kamenoresci i njihovi s pomenici oko Petrove c rkve kod Novog Paza ra". n. n. Plastika bogumila. sl.. Truhelka. Wenzel. 3--4. n. 716 A. 'u M. Solovjev. Naše starine VIII. . . 'u M. sl. Sarajevo 197 1. Sarajevo 1963. d. 50---5 1. I i 14. 161 S.407 146 S. 33 i 45. Kra ljevo 1975. LXVIII. T. M.. Zadar 1974. Benac. n. T. m Ista. 767 O. Sarajevo 1954. Primje rke sa nekropole uz Petrovu cr kvu kod Novog Paza ra o bj avi la je M. T. m S. LXXV. LXXIX. n.182. . sl. m Isti. d. S. B e š l agić. Popov i ć. 30.Lepenica. T. Siroki Brijeg. Be š l ag i ć. d.

T. 13. sl. u Bosni Hercegovini . Beograd 1951. D. 16. 10. 14. 5. Sarajevo 1969. LUek. 283. d. 12. Ludm er. 23. III Ist i. . Sarajevo 1967. A. 48. 40. N l S. T.e .a . Slanić. d .ubuški. •" M. d .20 i 27. 17. Wenzel. We nzel. 50-53.. Trnovo. LXXIX.. 15. Starine Crne Go re V . '" M. 2. 11 i 12. XXXIX. sl.Folklor VI . 288. sl. sl. 2.. A. Wenzel. ll. I2f Ist i. sl. sl. 289 i 291. Kupres. m Ista. Paškvalin. 13.. Naše starine XIII.. 2. Beograd 1976. n. Mrtvačka ruka i ruka magična. 110 D . Be nac. Wenzel. N. Sarajevo 1967. Narodno stvaralaštvo . XV-XVI (Arheologija). T .. 75. . 24. . 1. LXXX. n. a žena če tv r t og kalife Alije . Džon Fajn.20. d. L. Nekoliko natpisa na stećcima tl okolini Novog Pazara. 21. Običaj postavljanja zas tava na grob. d. 12. '" S. Trnovo. Glasni k Zemalj skog muzeja.. . sl. n.. '" M. Raška baština J. 29-30. T. ' 10 D. lC1 Emisija Televizije Zagreb "Putovanja" od 27. Glasnik Muzeja Prišt ine X. T. sl. Beograd 1970. Sarajevo 1952. 285. Kraljevo 1975. sl. B eš la gić. Wenzel. sl. D. 114. III ISla. sl.. d . sl. Sarajevo 1954. III Isti . Beograd 1965. LXXX. n. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 33. 100 S. 31. Nevesinjski steće . Stećci u Pivi. 45 i 47.. Vjersk e starine jz Bosne i Hercegovine . Benac. sl.. Histori jsk i spomenici Konjica i okolin e. sl. 408 . Stari malisorski nadgrobni spomenici tt Vuksan L ek iću. n. T. 10' Rani srednji vek (prevod s nj emačkog). 22-24. 14. 155. sl. sl. 101 Fatima je bila kći Muhamedova. Narodno stvaral aš tvo Folklor VI. 79l Isti. sl.. Wenzel. sl. Benac.16.. sv.'" Ista. 54. IS. 137-139.. n . Illa E. P. III S. IX 1978. . sl.. Benac. B eš la gić.t/bin. T. B eš l agi ć. T. m P. Sergejevski. .. Popovo . Naše starine XI. 22 i 24. d. Sarajevo 1954. . Anđe l i ć. lOJ V. sl. . Kalinovik .. 191. &-. Beograd . n. g. M. 655-656.. sl. LXXVII. 12.. 9. Seoski nadgrobni spomen ici tl Srbiji. Vego. Vego.. Stećci centralne Bosne. Sergejevski . Ljubuški. Sjen ice i Raške. Wenzel. Konjic 1975. Sarajevo 1961. sl.. "' M. n.. ~ Moj e bilješke na studij skom putovanju II Italiji 1971. Sarajevo 1954. Nišani XV i XVI v. Sarajevo 1972. LXXX. 21. n. januar 1967. n. 20--22. B eš l agić. sl. T.15 M. sl. Naše starine XI . 203-208.. Vlahov ić i Peđa Milosav lj ev i ć. Steće . '" A. 121 S. Neki komentari o odvojenoj ruci na bosan· sk im nadgrobnim spomenicima. Beš l agić. IS. &lJ S. •u A. t06 D.. L. sl. s. 25. 291. Olovo. Radiml. 24. B eš l ag i ć. Beograd 1967... M. Kupres . . LXXIX. 79z Ist i. lal M. llO R. d. d. S..3 1 i 37. Beograd 195 1. sl. '" S. 11 . d. 7(}-72 i 74-75 . 92. Bešlagić . d. 116 Materijal nije pobliciran .. 53.. Cetinj e 1975. sl. sl.. III Isti .8. 76. 12. 790' Isti. Nišani XV i XV J v . 67. d. . . 101..30. !OI Ist i. sl. Beš lagić. sl. 22 24.. T.. 14. n. centralne Bosne .. 29-30. sl. Kos ti ć. n.. . n. IV. d. d. Naše starine XII. d . .. ID M. god. S. n. l1f M. . LXXXV.12.. Isti. d. Prišt ina 1970. T.. '" Isti. . 109. Sarajevo 1967. n. 7. d. 26. 25. m Materijal još nije objavljen. 112 a. Bronzana votivna ruka iz Sasa.. oo Isti. Sergejevski. 1. sl. Olovo. slike na stranicama 65-67. 151. LXXX. XXXVIII. III Materijal je u štampi.

Soiovjev. V. sl. koja je objavlj ena u Turkiyat Madžm usi V.. 53. 16 i 18. NOlI J . LXXXIX. zab ilj ežio u Arheološkom muzeju u Akšehiru. Wenzel.. Đurić. sl. . uf S. tSl. Stećei na Blidinju. . III serija. Be š lagić. 179 O.. LXXXIV. Radimlja .. . 41. sl.. sl. XIX. d.. . 82. . D. Naše starine X. 9. LXXXIV. 'I 134. sl. 27. n. Maksimović. n. 161 K.. l39 Vl. Aj. . XI. II. Tii. MJ D. Glasnik Zemaljskog muzeja. n. Kupres .3. Be š la g i ć. n. Benac.. 7 i 8. sl. . Sergejevski. S. sl.). Zagreb 1954. 50. d. Katić.. d. 110 P. "7 Isti. 7. T. Simbolične predstave na stećcima"" 124. sl. 12. 169 J. m Ista. 86-98. sl. d. sl. sl.. 164 Lj . Karaman. d. Skarić. Be š lagić. Wenzel. N. knj. . . Bihalji-Merin. s.. sv. Zagreb 1954. 25. . '" M. n. M. Vego. T. Ljubinje. Ml Moje bilješke na studijskom putovanju II Italiji 1971. 83 83a. M. . Babovac i Kraljeva Sutjeska. 308. 23. XC. LXXXVIII. 116 D. 15. sl.. sl. Salmi.. •• S. Rijeka 1970.. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). Beograd 1975. M. s l. Radimlja .. 137. Wenzel. T.. IJI A. X. Radimlja . Dorn. T. .. n.. M. hS Isti. 'I &)6 'I J 'J 'I .. T. Steće. l. VIII. 33. 55. . an M. n. 9. d.273-274. d. IX (Arheolog ija). ~ S. Glasnik Zemaljskog muzeja... 53.. m Ista. sl. 18 . Romanische Kirchen in der Toskana. Ludmer . 17 i 21. Patarens tvo tl srednjovjekovnoj Hercegovini "" 127. M. s. Nlirnberg (? g. 14. Karaman.. 137.. Popovo . 3. O bosanskim sred njovjekovnim stećcima. d. Slećei Hođo va . 1935. sl. U t Isti. d. n. Be šlag i ć. • . n. Benac. IJl D. N. Metul Meridž u svojoj radnji na turskom jeziku . 20. B eš lagi ć. god. Vidovi ć . 179.. Sarajevo 1973. LXXXII . "1 S. Maksimović. g. NI M. s l. n. T. d. IlO Materijal nije objavljen . Sergejevski.. n. T. d. T. . Schug-Wille. 3. Sarajevo 1953.. T. 31. III se rija . 21. sl. 25. Sergejevski. 8. d .. d.Akšehir turbe ve mezarlari". Slećci centralne Bosne . n. . J.. NO Takve stete sa m 1976. 110 Z.. 34. str. Nadgrobni spomenik iz Tekije. A.. Be š la g i ć.. 34. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. Ll Imot skoj Krajini. u Turskoj.. Wenzel. 46 . Wenzel. l U I sti.. M.. 17 i 18 . Sarajevo 1971 . m D. n... lJl A. Wenzel. 23. 146 S. 24. 80-8 1. 131-139. . n.. Benac. Sergejevski. Starohrvatska prosvjeta. . . Sergejevski. Sarajevo 1954. Sarajevo 1934..409 .l M. III Lj . sv. d. Ludmer . Maksimović. Be š lagi ć. LXXXIII. 13. ut Ch.79-82. 7. S. Kaj makovi ć. sl. . n. Ljubinje . Zbornik Muzeja primcnjenih umetnosti 19-20. sl. Titograd 1970.. d. s l. ~ S. Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. n. Starohrvatska prosvjeta. . n. m M. Wenzel. Popovo . d.rkiscJze Grabsteine . Wenzel. Grob i grobni spomenik gosta Milutina"' Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI . Wenzel . Nevesinjski s t eće . isto tamo. 'J' V. Siroki Brijeg . . LXXXVI. ..JJ A. Sergejevski. Is torija Crne Gore.. O.. 2. T. III L. a donio ih je i R. Anđelić. XXX. Zagreb 1959. tom. sl. Simbolika s rednjovjekovnih nadgrobnik spomenika u Bosni i Hercegovini . 28 . 131-1 39. d. s J. nap.. 15... " T .. Kam eni nadgrobni s pomenici. sl. Umjetnost. n. d. Sarajevo 1965. 'I s l. 179. 12. LXXXVIII. sl. D. LXXXVIII. sl. T. 65. Beš lagi ć . Đuri ć.470. ITl Isti. MS D. g. T. n.. d. Bo/juni .

. T. 5. M. sl. Sarajevo 1960... d.. Isti. . Wenzel.It S. Kupres . T. Wenzel.. . Popovo . 16. 12. 18 .. XCVI. 48. 16 . Vego. sl. Ljubuški .. 9 i ll. . Boljuni . sl. n. Isti. T. sl. sl. T. sl. 23 i T. n. XCVI. sl. Nevesinjsk i stećci. sl. IV.. Boljuni . 6. '" A.. . T. sl. Stećei i njihova umjetnost. 5. 2. Be š la gi ć. 3. Be š la g i ć. Benac. XCV. na str. . 8. n ... 49. sl. Vego. &17 M. s. br.. •" M.. Basler. L'ornam entalion d'un Va se ii: l11esure du Musee C!tm y es t les slećci bosniaques..... . Be š la gić. n. sl. LXIX. 121. sl. Stećci u Brotnjical11a. sl. sl. Naše starine XIII. Wenzel. HIl Isti. sl. Naše starine VII.. VI. Wenzel. 4. .. Kalinovik . n. XC IV. 27. • . 157-158. '1 410 . 53 . m . n. 16. M... sl. M. d. sl. Kalinovik . T. 17 i XCIV. Glasnik Zemalj skog muzeja. sl. M. Kalinovik . n. d . M.. . XCV.... JU Na Izložbi etrurske umjetnosti u Parizu 1954. SOL . •n Isti. Stećei na Blidinju . Wenzel. d. 'I' S. . T. d.. . 6. T.. XXVI. Beš l agić . d. Kalinovik . n. 10 b. M. 8.ul S. . Artibus Asiae XV.. XII . Beograd 1962.~ P. 12. n. 19S-201. Wenzel.. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu . Wenzel. ~ S. d . 29 b. N. XCV.. 18. Sarajevo 1964. T. 9 i 12. 16 b.. Radimlja .. m M. sl. d. n. ... '1 4 S. 23-24. d . M. Be šlag i ć . 191 Hrvat ski glagoljski misal Hrvoja Vukčića. ~ Ista. 9.. . ru A. Bolju"i . T. tH Isti.. I9l M. XCIV. . sl. vidio sam "relief funeraire" iz VI v. T. D. Wenzel. Bešl agić . d . Be š lagi ć. Be š l agić. '" M. M. . 10. •" Isti. T. m Isti. Beš la g i ć. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI.. X. Stećci u Brotnjicama . sl. Stećei u okolini Zabijaka. '11 S. T. Vidovi ć. Wenzel. ". T. . 15. M.. d. sl. T. d.. sl. 203 i 206. sl. 12. n. T. T. Beograd 1958.. Beš l agi ć. Be š lagi ć. T.. . 15 b i T. Wenzel. . Wenzel. . 2. .. Wenzel. Popovo . XCV. Ascona 1952. 6. sl.. sl. M. .. XCIII.. 8. . Preds tave kola na stećcima i njihovo značenje. d.. sl. 77. 5 d. XCVI. Popovo . Sarajevo 1970. XCIV. sl. Grborezi. 4. sl.T. Naše starine VIII . . Anđe l i ć. XCIV. 16. n . .. S.. T. 17. Sarajevo 1971. 15. . 36. 45. 186-1 87. Zagreb. n. Be š la gić.. Isti. Wenzel. Kod M... Stećci u dolini Trebišnjice. Ljubljana.. Wenzel. Wenzel. n.. III. d . sl. d. 18. ~ M. g. sa predstavom kola žena. XCV. Be š la g i ć. sl. •u S. T. . sl. XCIX. Beograd 1973. ~ Isti. XCIII. . m S. B eš lagić. Radimlja . 2. sl. XCVI. sl. IS-l7. sl. Ljubinje . 29 a. 44-45.Đ . 'oo . XCIII . 155. n. tn Isti. sl. T. Wenzel. 3. T. T. 179. Graz 1973. n. Koca. sl. tn D. . n. Wenzel. M. 1904 M. . sl. 48. n. 65. 37. Il. Stećei i nišani u Vojnom muzeju JNA. Be š l agić. 3. T. Kupres . tl. n . 4. d. 17 . sl. '" M. 49 . d. T. sl. Krleža i saradnici. sl. T. S.122. d. XCIV. n. sl. Stećci na Nektlku kod Stoca. .. . M.. XC I X. M. d. Sarajevo 1964. n. sl. B eš lagi ć. 4. sl. Sarajevo 1962.. sl. 6. II. .. sl. sl. IV. Sarajevo 1954. M. S. n. Stećci u Gornjem Hrasnu. M. 47 . Vidi na tome mjestu navedenu literaturu. Benac. sl. Benac. sl. .. sl. Wenzel je ovaj motiv prikazan bez štita i mača . sl. 57. d. 68-70. XCVI. XCV. 278. sl. 16. Siroki Brijeg . XCIX.. . sl. sl. X. sl. Sarajevo 1954. Wenzel. d. d. ut Isti. Isti. sl. Nevesinjski steće.. n. sl. 6. knj. A. Wenzel. sl. 58. S. 67. IX (Arheologija). Sarajevo 1972.. 6. Zlato i srebro Zadra i Nina . M.. T. ~ S. 'u S. liS S. 55. fig. 5. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. 38. n. sl. l. T. 2~21 . Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. '" S. XCV.. 17. sl. T. Stećci tl dolini Neretve... sl. d . T. Vesnik Vojnog muzeja JNA 6-7. Naše starine II. Wenzel. . Wenzel. n. d.

468-475. sv. Srejovi ć.M L. '" M. Bilten Instituta za prouča­ vanje folk lora 11. "" A. sV. Trojanovi ć. 3. Lj. Dubrovnik 188 1. LXX. Beograd 1956. Starohrvatska prosvjeta. I . Novi Sad 1963.35. 5. br. 9011 S. P. Radi ć. '" M. n . ex. sl. Stećci LI dolini Neretve.. Radoj č ić. 181. 529. sl. 6 i 23. Kupres . ul M. T. 165 i 167. • 1I '. d. Solovjev. M J M.. Cičak Janja. Bilten Instituta za proučavanje folk lora I.. Vego. Vego. d . Isti. Zenica 1973.. Sarajevo 1966. O bosa nskim srednjovjekovnim s tećc ima. Beograd 1973. . Vidović.. III. Izraz X. V. 200.. Bogumili i wnjetnost na s t ećci ma. "'1 B. 17. Sarajevo 1888. Rihtman. J. Wenzel. 956 S.7-10. 102. 188a-IS81. "OpasLIn". tSl Lj. Iz naše narodne prošlosti 1-11 . Bosanska vila III. n. Sarajevo 1913. . Patarenstvo tl srednjov jekovnoj Hercegovini .265-267.. Rj eč nik hrvatskog ili srpskog jezika JAZU. 276. Zečevi ć.. d . narodni pjevač sa Kupresa. 9s9 D. 7. 130. m K. n. :2:. d. Beograd. Narodno stvaralaštvo Folklor 9-10. 72-78. Beograd 1935. Zivot i običaji naroda s rpskoga. Narodne igre s područja Jajca.. Beš la gić.. Kult mjeseca LI priči i umjetnosti indogermanskih naroda. ' JI Is t i. 12. Kolo LI jutnih Slovena. Ukrasni motivi n. Vidovi ć . Beograd 1952. Zagreb 1930. CXL. Zorc.'2' SV. 473. Psihološ ko izražavanje srpskog naroda. 1'46 S. Prilozi za književnos t. n. Be š l agić. Jireče k. 58. tSl G. Sarajevo 1954. tj. Karaman . J . Ul D. jezik i fo lklor II . ~ Vuk Stefanović-Karad ž i ć. sl. Igranje. uf Vuk Stefanović-Karadžić. I starske fre ske. ISI. . S. Srpske narodne pjesme. 8--9. Dopuđa. n. n. 'I 411 F. tJO Sv.. Radoj č i ć. str. Istorija Srba J. januar-april 1964. '~l S. Wenzel.705-707. T. Srpski etnografski zbornik 111. B. "' Lj. Sarajevo 1953. I granje za mrtve LI Jugoslaviji. Ljeljenovo kolo. 754. Beograd 1959-1960. d . Beograd 1955. Krstić. 146-147 . '" M. . Reljefi bosanskih i h ercegovačkih stećaka"" 4. Jankovi ć .. 35. ' ll M. Wenzel. Fu č ić. 130. . god. Wenzel. Wilke.. Petrović . Zagreb 191 1-1916.. Beograd 1934. br. sl. Zagreb 1954. sl.305. n . Sarajevo 1951. sl. 111 serija. 25--42. Jelen tl našim narodnim običajima. Petković. Narodne igre sa Kupreškog Po/ja. 951·V.231-232.. Radovi Muzeja grada Zenice. Bilten Ins tituta za proučavanje fol klora III. Spomenici. 218.31. Dopuđa. fOI) Iveković i Broz.. Etnografsk i in stitut . . . Patarenstva LI srednjo vjekovnoj Hercegovini . ~9 A. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVll1. t. Majstori starog srpskog slikarstva. Rj eč l'lik hrvatskog jezik. XXVII. I II. knj. Mladenovi ć.545. Zagreb 1901. m. T. Titograd 1970. dio VII. Ist i. Benac. sviranje i pevanje Ll narodnim pesmama Ju žnih Slovena. Đurić.. 189 i napom e na na str. Bosanski grobovi.. 277-278. m D. d. 9J I M. 60. Karaman . "naoposLln" i trokraka "naoposun" kretanje. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slovena. Vego. Beograd 1954. Kalinovik .26-28. I sti. Naše s tarine II . 544-555. Zagreb 1963. Program c. Beograd 1922. Velikog gimnazija II Dubrovniku za š k. La peinture Serbe du Mayen-age. B eog rad 1955. ll. Sarajevo 1955. Pl. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV . Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. d. O. J ..1 C.Posebna izdanja 14. Kulturni karakter nek ropole Radimlje. 185. Is torija Crne Gore 2 tom 2. 49-52. d. n. 13a-131. 27. XCVI. Stojk ov i ć. 107. Slećci u Brotnjicama .. Zbornik Matice s rpske za društvene nauke 36. Oposun.a stećcima"" 322 . k. Beograd 1957. 322-323. knj . M.19 .

M. Beš l ag ić. d. Nevesinjski s l eće . sl. N. T. d . 6. d. .. sl. • . sl. T.. sl. '" Isti.VII I. JOli M.. T. 47. 57. • . d. sl. n. 173-177.~ Ista. . 7. . .. sl. XC. d. M. • 961 D... d. 105. 9 i 10. M. . fM Isti . d . n.. sl. Wenzel. n . . 10 . . 412 .960 S.. II i 14. Benac.. 16.. 23 b. . .. Narodno stvaralaštvo . 60. CVIl.. XC. tM S. Tu je na istoj strani još i scena turnira. •" M. Be š l ag i ć. A. T. 107. . 6. d. T. 116. J7 1 Isti. 914 S. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. . 54. N. Be š l agić. Benac . CX.. 16. sl. Benac. Wenzel. 2. sl.. sl. Ljubuški . sl. ~ M. Dubrovnik 1970. Stećci Hodova. CXI II. Benac. 25 i 32. sl.. S na str. d. '"" M. T... CX. M. sl. Wenzel. Wenzel.. Wenzel. n . Kalinovik"" sl. n . Ć urč i ć . Wenzel. T. . T. 103-105. d . Be š la g i ć. sl. sl. Wenzel. ex. d. 140. tIlO Isti. Stećci centralne Bosne. exv. 21. Wenze l. 6. Sl ećci u Zieml ju. XVII. Popovo . B eš l agić. T.. eVil. sl. .. M. Wenzel. N. sl. Be š la g i ć. VII.. T. . l. M . St ećc i na Duvanjs kom Polju. sl. d... . CXIl .. sl. . n. . sl. T. CIX. M. CI X. sl. St ećci centralne Bosne . d. d. Wenzel. Starinar VII. Wenzel. sl. sl. sl. T. d . 25 . d. M. sl. Be š l a g ić. Glasnik Zemalj skog muzeja. 21. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. Starinar XV-XVI. m S. 1006 S. S. M . Be š lagi ć. d. ex. Ljubinkovi ć... 94.. sl. CVIl. sl. ''''' Ista. 100. 124.. 15 . IV. Sarajevo 1964 .. Wenzel. sl. .. CXIII. T. n. sl. Naše starine IX. n.. "-I A. 29. • 0 M. T. Wenzel. 11 5. CIX.. Ista... knj. M. T. MI S. m S.. Sarajevo ]973. n. sv. 7 a i str. Beograd 1956. . sl. XVI. sl. Beograd 1956. Ljubušk i . LXXXVII I. 108.. • .. . St ećci u Imotskoj Krajini . ex.. 37 i 39.. M. XV I. Be š l ag i ć. sl. D . 1.. sl. 7. Nevesinjsk i s t ećc i . sl. Wenzel. d. n . . 57 .. Rendi ć-Mio če vi ć . Wenzel. 91 1 Isti. Trnovo. 49. 1007 S. T . 49. 13 . 202 .. tiol S. 992 A. T. 2. T. l elen u bugaršticama. m S. 43. Kalinovik . CIX.. . Anali Historijskog institu ta JAZU u Dubrovn iku XII. n. ov M. Stećci u Gornjem Hrasnu . sl. 59. CXIII.. 962 N. sl. m S. sl. n . Kuli š i ć. 7. Starinar VII-VII I.. n. CI X. "' M. 17. Wenzel. 21r-27 . CX. ... CXII. 21. s.. sl. S.. T. . M. d. n. Sarajevo 1967. n. Stećci u Gornjem Hrasnu .. sl. .. d. Ilirske preds tave Silvana . sl. . . d . ~ M. Kalinovik . n. n. n. •• Ista. Boljuni . 8 i 9. Beograd juli-<>ktobar 1968. sl. 8. CXIlI. Benac. Vego. 1(1)1. d. Siroki Brijeg . .. 9. sl. n .. 2. 33. Wenzel. T. s. M. . Be š l a g i ć.. CXIII. T. d. .. sl. Be š l agi ć Stećei Ll Gornjem Hrasn u . n. Sarajevo 1955 (ArheL). 6. Naše starine XI. Beš l agić. sl. ~ M. Wenzel. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini.. V . sl. Sarajevo 1943.. sl. T. Wenzel. Beograd 1964-1965. Vego. M. Be š l agić. sl. sl. Wenzel.. 17. T. sl. T. ~ S. Kupres . 14 i 15.. Siroki Brijeg . n. 3 i T. Isti. T. n. . 3. n. T. S. Značaj slovens ko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou čava nju stare slovenske religije I. 7 na str. 24. 4. . T. T. Ljubinje . 13. tM S. CXIl I. 4. n. 12. M. m Ista. d .Folklor.. 5 c. T. X. Katić. Wenzel. n . . Stećci Du vanjskog polja.. M. sl. Siroki Brijeg .. 94. Wenzel. A. Boljuni . fM S. sl. sl. 390. m S. 8. 57. Be š lag i ć. 13. sl. n. . . n. d. . 1000 A. St ećci u Bitunjoj. d. god. M. sl. 60. sl. T. Is ti. d . Radimlja . T.. sl. d. n. CX. T.. Wenzel.. sl. sl. Radimlja .. 106. . d.. CVIl. . 4. d. J6J L.. . Beš l agić. 966 V. d . Beš l ag ić. sl. n.. n. s.. Popovo . Sarajevo 1967. m Isti. 8 i 9 . Wenzel.

Prilozi za prouča­ vanje junačkih igara u srednjovekovl1om Dubrovniku. 15. posebna izdanja. Wenzel. O ikonografiji Radovanovog portala . Preisto rijska Vin ča. T. Sarajevo 1961. sJ. d. d. Glasnik Zemaljskog muzeja. Mitteilungen der Anthrop%giscizen Geselschaft in Wi en. 32. 7. F i s ko v i ć . 163. n . Naše starine XI H. Pl. T. 101l Moje bilješke u Arheološkom muzej u II Atini. Truhe l. Prilozi povijesti umjetnosti u Da lmaciji 7. g. T . n. sl. CLVI (Arheološki institut. I OI~ Moje bilješke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. Beograd 1932. B eš l agić.. Siroki Brijeg . UlJI M . Solovjev. 5. 6. IIUO K . 31. s. Glasnik Zemaljskog muzeja III. sv. Srejovi ć . 102S Sv. Vasić. 36. knj. d. Mirkovi ć. Wenzel. knj. 10J6 L. Patarenstvo u srednjovj ekovnoj H ercegovini . zbog čega je ovdj e nisam ni u vrs t io. Wenzel. Boš k ov i ć. Basler .. Skriva ni ć . Starohrva tska prosvjeta. 1011 M. 123. 3. l UJ7 A. n. 1026 Isti. sl. n. 10JI C.. U Mirušama kod Bil eća postoj i scena na kojoj vidimo neku če t vero n ožnu životinju koj a na pada nenaoružanog čo vjeka (V idi kod M. d . Bratis lava 1978. Isti . Sarajevo 189 1. Naše starine X.. Wenzel. M. Ilin Đ . SAN. Cet inje 1965.. n . . IV. Kova čević. LXVI. Kečke met. na više mjesta slika.. Đ .. u Bosni i Hercegovini. n. N. J. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Zbornik radova Vizanto)oškog instituta. 2. Fiskovi ć. 128. Radojčić.. 9. 101 0 M. 10J1a Đ.naca Nes pine. 10 11 E. IJI serija. LXXXIV. Slovenska archeologia XXVI . B eš la g ić .. Stratimirovi ć . 1011 S. Sarajevo 1965. IClI Moje bilješke u Tuluzu i uBarle tti 197 1 i 1975.. Ljubinje . Bogumili i sim bolika steća ka. M . 29. 61. M. d . Srbiji i Bosni. um J .. Vego. La civilisation du Val Camonica. 5).. Radoj čić. Neke likovne paralele s t ećci ma. 29-40. ". Zivotinja p o d sj eća na medvjeda. Sarajevo 1956. IOJS D. Skulpture s ljudskim likom iz s tarohrvatskog doba. 13. 1039 A. Challet. Radoj č i ć . Beograd 1952. 13-21.. Wissenschaftliche Mill eihmgen aus Bosnien und der Herzegovina. Hoe rnes. lOll Odijev se nalazi u Muzej u francuski h spomenika II Parizu. 13. sl. knj . 1IlJ2 Sv. 327. Odljev se nalazi u Muzeju fra ncuskih spomenika u Parizu.. 234. centralne Bosne . sl. 163. . . . 1011 D. Renesansna klesarsko-kipars ka djela u Splitu. 8. Prijatelj. CIX. n . 381. Zag reb 1954.l . 16. 413 . 179-180. sl. Split 1953.. Nadgrobni natpis i reljef ka'l. i T.. XIII. d. d . ali još više na vuka. str. n. 1019 Moje bilješke iz Pavije. 18. sl. 101l D. n .. Godišnj a k Istorijskog društva BiH VIII. d . XV-XVI (Arheologija). G. 1883. s. Beograd 1955.. 101) Sv. 232. Alte Graber in Bosnien und der Herzegowina. 2S-29. XI. 1. 169-177. T . 17. d .. Arthaud 1960. ex . . CI X . sl. . Be š la g i ć. Reljefi bosanskih i h e rcegovačk ih st ećaka . Stećc . 10ll J . Crkva u KonjuIzu. .133. 40. Benac. sl. Isti. Miro slavlj evo eva nđ e lj e. Sarajevo 1978. O poreklu kompozicije sa predstavom lova n ~ jelene u Lipeima. 44 . sl. sl. Starine Crne Gore III-IV. IOJJ S.. g. 10l< C.. Srejovi ć. Nišani XV i XVJ v. Crkva u Konjuhu . . 10. 101J_ Đ. Beog rad 1950. 1--4. Sta ro bosanski mramorovi. Stećci (Mal a istorija umetnos ti). Challet. 102(1 Moj e bilješke na studij skom putova nju II Francuskoj 197 1. Wi en 1894. Be š la g i ć. . 10it C.3 19. g. n .100II S. I ). knj . 1009 S. Sur le ca raclere cultuel des representations de la chasse au cert au Moyen-age. sl. Beograd 1967. d . . Bo š kovi ć. Spomenik se sada nalazi II Arheološkom muzeju u Splitu. Vesnik Vojnog muzeja J NA 2. 1011 J . 13.ka. Sarajevo 1972. Stećci u Gornjem Hrasnu . Anati. lJ. sl.

T. l04l Sv. 30. 323.. CIV. T. n. T.. sl. . sl. 233-234. d. Ion S.. 7-8. CIV. VI. LXXXII. T. . n. CIV. Wenzel. 6.. Curč i ć . d. Stećc. 28-29. . "" S. T. CI V. d. d. sl... ll.. n. g. M. CVI. n.o D. 29 i 30. Slike pokojnika .. 65. CVIlI. n. tOJ. T. T. ". M. sl. n. 10$01 L. 29. . 5. Siroki Brijeg . Wenzel.. 365. n . Wenzel .. 59. XCII. . 122 i 134. . . 3. n. Die Da rstellung des bogwni1ischen "Perfectus" auf dem miltelalterlichen Grabdenkmi:ilern (S tećd) Bosniens und de r Herzegowina. l. CVIlI. . n. sl. sl. d . n. T.. Stare. d . l conographie de ['art chretien.. Glasnik Zemaljskog muzeja. .Iconographie des Sainl s. 54 i 56.. . B eš la g ić. Wenzel. I. 53 i 53 a. T. . I . 111-1 20. um S. CIV. .. Sarajevo 1956. Rad ojčić. na Blidinju . Pl. M. . CVl. 'oo F. ll. d.. Wild. 304. Sv. Srednjovjekovna s kulptura u Bosni. T.~ M. Sarajevo 1971. Mi l e tić. n. Wenzel. n. Solovjev. d. 10. VIII (Arheologija). sl. str.. Ion M... d. Wenzel. B eš l agić.. Boljuni . sl. B eš la gić.. M. n. ll. 7. XCV. Wenzel... 414 . Stećci centralne Bosne . . X. s. . sl. T. M. CVI... M. "" S. 1 05. 9. 136. sl. CVI... T. "n M. Ljubinkoviću na ovome podatku i na odobrenju da ga u ovu svrhu mogu objaviti. n . Radoj č i ć . n. M. I07J S.. Kupres . B eš l ag i ć . CV. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. N. Manastir Zavala. d. n. 2. Reljef Dioskura iz Narone.. 72. Sarajevo 1953. 10. 4. sl. 150 i dalje. Enciklopedija likovnih umjetnost i IV. M. Sergejevski. T. M. d. CIV. Ista. 4-5. sl. Naše starine VI.. B eš l agić. 11>'1 Đ. . 120-1 26.. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini . d. Split 1952. M. T. Beš l agić. . 9. d. d . n. M. Wenzel. 123. Kupres . We nzel.. M.. Cha llet . 1011 S. 101 1 Ista. M. 1(Itf V.. . . 10U M. br. 1006 Đ . 'w M. T. d .. n . ll . 20. d . Wenzel. sl... . Kulturni karakter nekropole Radimlje . Vego. d. CVl. 7.. ll.. sl.. . CIV. sl. sl. CI. sl. Srejović.. Zagreb 1966. Wenzel.. I~J V. Iskopavanja u Caričinom Gradu . Benac. .. Wenzel. 1.. n . M. Sarajevo 1974.. sl. sl. . T.. Wenzel. sl. Be š l agić. Vego. n. d... 8. .to. S. 180-181 . XXVIII . Vego. I. 3. sl. 217. 43. Wenzel. sl. . . Zdravković _ A. T. Reau. 5. 483. Wenzel. Wenzel. Va če. A. n . "" A. Paris 1958.~. sl. Kupres . sl. 107. d. 3 i 6. . Abrami ć.. n.. sl. 111<7 G. Radojči ć. C u rč i ć. d. Slećci na Blidinju . T.~ D. 2. sl. Ista. I~J Zahvaljujem R. CV. sl. T. . Wenzel... d. Wenzel. .... 17.. BaIcanica IV. S. d. T. Reljefi bosanskih i hercegova čk ih stećak a . Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. . I~ I M. . sl. .•• Ista.. n. d . . T.. d... .~ M. 44. Wenzel.. sl. T. . 2. . n.. Bešla g ić. d. 1 0iZ Sv. d.~ I. Mano-Zisi.. Basler. sl. Beograd 1973. T. Ista. 54. 48.. d. sl.. n. Vesnik Vojnog muzeja INA 6-7. 9. 1044 N. n. d.~. 10. d . Wenzel. XCIX. Radimlja . 56.. d.. n. n . Be š l agić. d. d . IS i 397.. sl. 468-470. Slećci . n.. sl. .. tON I. 11 5. d . XCII.. n.. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. M... S... tom III . M. . 16. n. n . sl. Skovran. n. sl. CVI..•• M. Treći program Radio Sarajeva III. Benac. d . T. T. Sarajevo 1959.. sl. I(lU Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 197 1.~ A.. Challet. 32-34. Beograd 1962. n. 18.

T. Kajmaković. sl. Mittelalterliche bildende Kunst in Ju gosiavien im Lichter der Ausstellwzg im Palais Chaillol. "" S. XCI . 1. Bosnien und Herzegowina. . 10 i ll. Zagreb 1882. . Benac. XCIV. n.. sl. ll09 M... d. sl. d.. Wenzel. Patarenstva u srednjovjekovnoj Hercegovini . Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini .2-4. T. 4.. Umjetnost. sl.. Wenzel. . J(I9J F. S. Be š la gić. JĐ9.. XI . T. M.. sl. n. d. Wenzel. 1120 Ista... 471. Basler. Wenze l. XCV. Radojč i ć. Kure li ć. 21-34. 90. n . 9. 152. d. Kajm a kov i ć. d. d. . Be š lagi ć. . Vego. C. XCIII. . P erojev i ć. " T. 169-177. d . LX:VIl.. Sarajevo 1942. T. Beš l agi ć. 8.. 6. 5. n . LXXXVIll.. J H. 2. d .. Neka fizička vježbanja naših naroda i njihovo tumačenje u narodnoj epskoj poeziji. Vidi i str. LXXXVII. IIOJ J. Beograd 1961 . ilIN V. Be š l agić. . T. Benac.. ". . "" Ista. Ljubušk i .. M . XCI. Kupres . 57. sl. 22 b. d. . n. 25. n. n. sl. 23.... d. Kalinovik . .. Il O. Sarajevo 197 1. Wenzel. sl. 10')0 J. sl. n. T. 30. Wenzel... sl. 38-39. Đurić. nu Ista. n. T. sl.. d. Wenzel. d. 1091 Sv. n . 2. d. Klai ć . n . Radimlja . XCII. d. Wenzel. Herceg Ostoja po drugi puta kralj. d. M. Truhe lka. T. M. Stećci (Mala istorija umetnosti) .. Wenzel. LXXXV. M.. Sarajevo 1962. Stele. M. Challet. n. 11 00 Đ.. I"' M. T. 14. 10. . G. d. Godišnjak Društva istoričara BiH XV I. T. n . lill Ista.. "N M. Skrivanić.. n. lim M. lUli M. Wenzel. n .. 6. d. u koloru i zmeđu str. 32-34. d. sl. n. 67. sl. 34-35. "" J. sl. III. Fiskultura. d. Wenzel. . T. sl.. 50 b. XII. 1091 A. Solovjev.~ M. Stećci na Blidinju . T. Wenzel.. sl. 177. Starinar N. Wenzel. T. n.. 152. tom 2. 6.. .. . n.. Naše starine VIII. Benac. T. 43. 1. Wenzel. sl. 183-1 84. . T. Xli. II I.. Stećci na Nekuku kod Stoca .2 i 6. sl. sl. 365. 101' M. d. M. . 9. 178. Slećci na Blidinju .415 1017 M. 20. Benac. 27. d. M.. n. n. "" S. T. 224 i 225. . Some Relie/s outside tlze Vjetrenica Cave al Zavala. . XCll. 1096 V. Wenzel. 213.. sl. 1114 S. Radojčić. CV. n. 16. M. d . 67. Wenzel. 290-292. . Wien 1952. Titograd 1970. LXXX!!. sl... IIIJ Isti . sl. 10. d. n. XCI. 17. . "" S. d. d. Wenzel. d .. Istorija Crne Gore II . M. . T. sl.. M. XCVI. M. Wenzel. d. XCII. . sl. 144. liJO M. LXXXVII.. XXIX. . n. d. T. T. sl. ill. . 57. 15. n. T. Napretkova povijest Bosne i Hercegovine. Joea S. . Wenzel. Asb6th. 34. l.. sl.. sl. 67. 27 . . knj. M. XCI. M. T. 93. n. 133. Starobosanski mramorovi .. XCIV. 26. XVI. XXXVll. 364. n .. M. Kupres . T. sl. 437. sl. 1110 S. 1101 Sv. Wenzel. sl. 19. "" A.380-381. T. Wenzel. sl. Fi l ipović : M. LXXXVll. l l. Popovo . "" A. sl. 364. 1.. Or/ički elementi u simbolici stećaka . l ahrbuch der Ostereichischen Byzantischen Gesell· schafl II. T. T. sl. XI. 7. d.. . Wenzel. sl. sl.. B eš l agi ć. lill M.. 158-160. n. sl. n. ilJI A. Alte Graber . CI. sl. . n. 9. Ukras ni motivi na stećc ima. IWf A. XC.. . 5. 1091 C. Sarajevo 1965. 1106 Ist i. Vego. 244. 2. Poviest Bos Ize. Hoernes. T. d . str. Siroki Brijeg .. M. Bešlagić. sl. Bešlagić.. Challet. .94-118. 86. sl. " U S. Z. n. 28. d. Slećci Hodova . sl. 24. . Stećci Lt dolini Treb išnjice.. sl.. Uk rasn i motivi na stećc ima . Wien 1888. 9 i T. "" Ista. 2. Beš lagi ć. Beograd 1949.. n.146 i sl. 7. p. LXX II. IIII M. T. Zidno slikarstvo u Bosn i i Hercegovini. Z. 13. T. Srednjovjekovni s t ećc i od Slivna do Cepikuća ..

... Ista. d. d . CVIlI. sl. II~ M. 107. d. LXXXV. 14. n. d. d. n. CVil I. St ećei centralne Bosne . T. T.. M. B eš l agić.. M. . sl.e . d. 272. Wenzel. T. Starinar XXII . u77 S. Wenzel. sl. LXXV. 13.l. 8. lm Ista. B eš l agić. d . sl. nn S. sl. 4 i 6. LXXXVII. M. LXXII . XIII.197 1. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. 23. ll SoI "n A. 101 .. sl. T.. Wenze l. n. T. S. n. T. Stećci centralne Bosne .. S. . 25. St ećci. . 7. 23. 16. sl. 4. n. S. d. d . sl. sl.. 18. XII.. LXXXV II.. 3. XVII. LX X I . 1i71 S. .. XIII. Be š l agić. 416 .. d . 189. n. sl. sl. n. T.. d. n. XII I. 10. . St ećci centralne Bosne . Wenzel.~ Ista. 8 i T. M . sl. sl. T... Wenzel. Be š l agić. M. 14. 14. Wenzel. d. . M.. T. Ljubinje ... T. II i 16. Sarajevo 1934. 5. 73 . 5. . M.. d. Stećci na Duvanjskom Polju. M. Kalinovik . 22. 76-77. J mz M. T. 1141 M . n. sl. 2. n. 15. 1175 M. n... Beš lagić . sl. 4.. n. d. n.. sl. Be š la gić. d. 13. sl. d . . sl. . n. I16 L Ista. XVII. d. M. sl. Zagreb 1959.. .. nu M. sl.. sl. T. Split 196 1. T. U " S. Starinar VII-VIII. sl. M. Ista. . 41. sl. Uk rasn i motivi na stećcima . 52-54. d . d. sl. ". II~ Ista. 48---49. 9. sl. Wenzel. 46-47. n.. sl. sl. Wenzel. T. "" I sta. Ljubinje . ILW S. sl.. d. u. n. sl. 7. mL Ista. sl. T.55. n. B eš l agić. sl. 13. m 4 Ista.. Wenzel.. N. sl. d . 12. e. S. T. ll. I. 4 15. 12 i 16. d.. liO S. sl. 64. n. Wenzel. sl.. ". n. sl. Stećci na Nekuku kod Stoca . sl. n . XXI. Naše starine II . sl. Be š l ag i ć. 114 1 Ista. nu S. LXXIV.. B eš l agić. n. CVI. T. Beš la g i ć . sl. 4. d. sl. n. . 13. Wenzel. sl. B eš l ag i ć. XIII. Wenzel. . LXXII . sl. 11 )6 S. d. Karanović. XII. d . M... T. 8. n. T.. Stećci U Cavtatu i Dubrovačko j žu pi. Fisković. 7. T. d. LXXXIV. sl. d. sl. n. m t S. 136. S. 6.. sl. ilbO Ista. n. . XI. Sarajevo 197 1. T. Radimlja . n. LXXII. n. Wenzel.. II eilicije "Novosti iz bo s an s ko-hercegovačkog muzeja"). n. n. d.. T.anja na nekro poli s tećak a u Boljunima. sl. 16. 2. 40. 13. Popovo . mt M. "" S. 5. Wenzel. sl. . Wenzel.. 101 i 101 a.. B eš l agić. n. Be š l ag i ć.384. s l. sl. . 13. n. sl. XVI. Stećci centralne Bosne . n. T. sl. sl. n ~ M.. T.apai. Wenzel. 106. 4. Wenzel. 46. Bešlagić . Stećci tl dolini Trebi~njice . . d. sl.. Wenzel . 10 i 19. sl. Naknadna 'l.. T. . 5. n. 117-11 8. n~ Isti. XX. Ista. Benac. Wenze l. . Popovo . liU S. Kalinovik . n. Wenzel... . n. T. T. . d . 54. LXXII. 8. M. Wenzel. T . n. XVIII. d. 54. sl. Wenzel.. d. XX. 6. 55-57. sl. d. 6. lin M. d. ll. n . ". lU5 S. sl.nu S. n. sl. n. d. 1 i 4. B eš l agić. XII . LXXII. T.. ". sl. XIII. T.. B eš lag i ć . B eš l ag i ć . 10 i T.. . 10.. 54. T.. LXXXV. M. S t ećci na Blidinju. sl. 59. 5.. M. 120. d.... . d. Stećci u dolini Nere tve. 57. d . d. . Wenzel. 11 '6 S. n. S. XIII . Stećci centralne Bosl1. XIV . sl. I i 2. s. . T. u. . mt C. d . Grobna crkva grafički izražena na bosanskom srednjovjekovnom s pom eniku (brošurica br. II" Ist i. sl. XVII. LXXX II. sl. Be š l agić. M. T. M.. 50. n. "n Ista. T. 8. B eš l agić.. 12. LXXXII . XX II . B eš lagi ć . 82. XXVIII. . B eš l agi ć . XIV. U 1I S. kataloJka-topografs ki pregled. T.. n . 11 6. Sarajevo 1954.. 2. sl. M. St ećci centralne Bosne . ml Ista . T. 24. sl. Beograd 1974. sl.. XVI. d. 59. Beograd 1956. 79. Ista. n. n. 165. XX. . T. d. Wenze l. 6 1. T. M. LXXXVI II . sl. n. U'I S. T. Wenzel. T. sl. d. Stećci centralne Bosne .. 177-178.. XIX . 46.. T. 121 .. T. Bešla g i ć. T. ".

Popovo . 13. TI. Split 1963.. n. Beograd 1962. TI. Sk arić. d. Sarajevo 1967.. 14-16 i 19. VI1 . 16. St ećc i u Cavtall. 1191 P. Umjetnost. Benac.. D.. Benae. Zagreb 1959. B eš l ag i ć. 52 a i crtež na T. T .. lI to 1111 . I s ti . n. illO I s ti . Altc Graber . sl. na s tr. ll . n. 121)4 M. T. 1111 C. Sarajevo 1969. d. 2. Is torija Crne Gore . 11 1$ C. Glas nik Zemaljs kog muzeja XL. sJ. Benac. Benae. sv. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici s tećc. 1156 C.l i Dubro vačkoj župi . mo V. sl.. . IlO!' A. na str. br.VIII.. . Wenze l.. 470. 14. Sergejevski. n.46--47. Beograd 1975-1976. 157 . 230. Zagreb 1953. sl. illO S. 149. 378. ll. 159. s l. s l. Olo vo .ciklopedija likovnih umjetnos ti IV. 14. Cecchc lli. d . Benac . Ceechel1i. . IM S. ll ?\! Lj. Ljubinj e . Maksimovi ć .3 1. 80-8 1. d. Hoe rnes. 22. . I ~ D. Slećci i njihova umjetnos t. . Kam eni nadgrobni s pomenici. Cecehc lli . nih umetnos ti 19. centralne Bosne. XXXIV.. s tr. sl. sl. . Bc š la g i ć. C. LXXXV. n. Zag reb 1958. We nzel . 1201 M. Beograd 1950. Beograd 195 1. 195 i 198. d.. O razvitku s ta rohrvat ske umjetnosti. d. CeccheUi . ml C. II . . sl. Zagreb 1964. knj. St ećei tl Cavt atu i Du brovačkoj župi ..79. St rzygowski . uu J . 62--68. Fi li povi ć. 1211 1. 593. 159. . LX.. d. B eš l agić.. d. 14 . ll'" L Re nđ eo. Ludmer. llU Lj . I1U Lj . 54. Sergejevs ki. 55.. sa fotosom. na s t r. 17. Karaman .. . . sl. d . ž. ll.. . Sarajevo 197 1. n a str. Stećci LI GOI'njenl Hrasnu . Đuri ć . . sl. C. .. 13. O djelovanju domaće sredin e II umjetnosti hrvatskill kraj eva. n. I st i. M. . d. n . Starobos(lIlski mramorovi . 1lI4 V. Sarajevo 1952. Wenzel. 79. T. Fi s kovi ć . Sergej evs k. O putovhna biza nt skih cna u umjetnosti is to čnog Jadrana. Vijes ti Dru štva konzervatorskih radnika Hrvats ke VIIl. Olovo. 46. I1Ill S. Zagreb 1963. t5. . Stećc . ca talogo delle cose d'arte e di antichita. 1119 A. . m! D. s. n. Kara man . B eš l agi ć .. T. 169. 111$ A. 14l. Radimlja .. n. Fis ko v i ć . . d. ll" C. li U C. M aks imovi ć. 1101 A. sl.. 49. Zbornik Muzeja primenje. 497 . 104.. 229. M.20.. 6. na s tr..205.. Fi s kovi ć. 49 a. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalmaciji IS. Zara. Stećci (Mala is torija umetnosti). Naše stal"i ne XII. Fi s kovi ć . 196. Truhe lka. Cecchelli. 1191 M. .XXI . Beograd 1956---1957. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću . . N. Đuri ć . Bibliografija i građa za umjetnost i srodne s truke VIII . s l.i.23. 1107 A. d. 1191 J. 135. 161. Stećci okoliIle Kladnja. Uk ras'1i m otivi na s t ećc im a . Srps ki e tnogra fski zbornik. Glasinac. Petrović. 58 (izdato kao rukopis). 1 ~ Mate rijal još nij e objavljen. XL. sJ. 11904 C. Zagreb 1927. 188 i 189. na str. B eš la g i ć .. 91 i dalj c. 157. 29. 1116 Vl. sl. Asb6th. . uu S. d. Jedan slovenski u zo r bosanskih mra11lorova. s J. Ill. 48-49. C. CecchelLi.. 11-14. o. SrednjovjekovIlo groblje kod Petrove crkve tl N ik išću . Fis kovi ć... Karaman. 156--160.. . Benac. 112-115. d. sl. 1113 C. na is tome m jes tu. Roma 1932. sv.. d.417 En. Starohrvatska prosvjeta. n. 71 . Sarajevo 1918.. 18 a i 18 b. Starinar. XII. 11116 A. 116-1 Enciklopedija likovnih umjetnosti III.. 1211 M. d. 9. Wen· zel. ml J. Orijemalni elem enti i datiranje korsk ih klupa split ske kat edrale. MOlivarkada i s tolova na s lećcitnll. sl. VII. 11. XX. 11 '17 S.. . 14-15.. 1:!OO C. T.

160. Gajret br. Beš l agić. Popovo . s l. B ešlagić.. Sarajevo 196 1. B eš la g i ć. . n.. 31. 42 i 43. 2. sl. S t ećc i cen tralne Bosne .. . sl. lm A. B eš la g i ć. LXXXVIII. s l. 124Z M. sl. XV-XVI. 72--81. sl. n. Han. . Sarajevo 1952. 85-86. . sl.. 5. T. Sarajevo 1950. d. sl. Ljubu!ki. . P. 1251 L. knj. n.. 19.. n. 10.)0 Isti . s l.. K. . . n. n . Starinar. 2. Glasnik Zemaljskog muzeja. . D. .. Vego.. sl. 30. T. Stećci u Bitunjoj . .'" S. M. un L. U4J S. . . 279. Steće i u Raškaj Gori. Kalinovik . d. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici . sJ. 9. Sergejevski. Wenzel. V. Benac. d. IS. V. Naše starine IX.. J01. s.. 11-28.. lm F. 30. Patarens tva lt s rednjovjekovnoj Hercegovini.66. . 69. M.. 132 418 .m A. XXI.. 33. Stećc i u Ziemlju. Wenzel. S. N. 1212 M. sl. Palaves tra M. 68. d. 29. . . Mostar 1978.stećci (u dolini Trebišnjice) . 22. n. Illl P. d . I V. 6. 31. d. Sergejevski. skih i treskava čk i1z rezba renih vrata.. K at i ć. D. sl. Corov i ć·Ljubink ov ić. 81. Sergejevski. Zagreb 1964. 256. 8). 78. 1. Pe tri ć. Naše starine XIII.77-85. n. lm S. Sarajevo 1933. . Godišnjak zaštite spomenika kulo ture H rvatske l. UJI S. Momirović. . .. IUI S. 11&1 M. Mo mirović. \3.. . 99. 1226 M. 28 i 89. 12. n. Sarajevo 1972. n. Zbornik Matice srpske za likovne umetnos ti 6. Benac. Abb. '''' S. 48 i T. II . Ll istočnim oblastima Ju. IV-V. XXX. Vego. u. 12$4 V. T.idingen. s.. V.1124 M. 45-46. Histo rija Bro ćna. . . Japodske urne. Novi Sad 1970. 6-7. Kupres. N. 12'1 Isti. knj . Ikonografija duborel. . 9.nilt vrata manast ira Slepča. 10. IlU P. sl. 21. sl. B e š lagić . T. Isti. 20. . U" I s ti . 63. Nevesinjski s tećci. . 1. 17. sl. 1116 Isti. B ešlag ić.. n. 180. 2 i 3. Sarajevo 1956. n. Sarajevo 1954. Sarajevo 1954. d. 14. IUS Isti. IH' A. T. .. 40. sl. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. Isti . Zanimljivi pabirci iz narodne medicine. Curčić. Radimlja . sl. Sarajevo 1964... XXXV. Olovo . I W Isti. d. 23. Radimlja . . 55-69. T. . sl. Stećei Hodova . . Katić. . d. Stećci tl okolini Sibenika. 284. Corović-Ljubinkovi ć. Sredniovekovni dubo rel. sl.. br. . Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. 1-4. . Srednjovjekovn i nadgrobni spomen ici tt tepi. BUdi nger Geschichtsblatter. 160. XXX . Naše stari ne III . m' A. Prilog datiranju slepcan. Radovi Nau č n og društva BiH XXIV (Odjelj enje istorijs ko-filoloških nauka. Naše starine VIII. Beograd 1964-1965. 5. Be š lagić.. 6. 22 i 24. IZU. 129. sl. 1241 Isti. s l. d. 2 a. 66. d. Benac. d. 127-129 (Vidi i Napredak. IZ 45 M. s l. Lttdmer . goslavije. Benac. 7 i T . d .m M. S t ećci u Birunjoj. Sarajevo 1962. sl. V. Sarajevo 1964. Ludmer . Band VII. 143-1441. T. "Most" 17-18. Beograd 1965. 52 a i dr. sl. Wenzel.. 164-165. B eš l agić. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici s t ećci (u dolini Trebišnjice). sl.. Zagreb 1975. 6. 19. Mittelalterliche Sclteibenkreuz-Grabsteine in Stadt und Kreis Bi. 141-142. Stećci u Ziemlju . n. 18 i 19. lUO D. Siroki Brijeg. Momirović. St ećci tl dolini Neretve . u* S. IUS M. Vego. 1146 D. T. IlU Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Bešlagić . Sarajevo 1933. Vego. n..638. 93. Azzola. Sergejevski. Beograd 1960-1961 . na istom mjestu. I UI S. Sarajevo 1954. VI. Corović-Ljubinković. 197G---197l.

iz 1530. Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I turskom s ultanu Sulejmanu II . Bez obzira što su ovi natpisi tada vrlo pogrešno pročitani (zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja). bio Slovenac Kuripeš i ć.NATPISI STE CAKA Uz oblike i ukrase. značajniji l - EVIDENTIRANJE I PROUeAVANJE Najstarije zabilješke i podatke o natpisima s tećaka nalazimo u putopisu Benedikta Kuripešića . zbog močvarnog tla nije uspio da pregleda.i Hercegovinom i u svom putopisu saopštio i dva natpisa iz okoline Stoca. Luschan. Tom prilikom je Kuripeš ić zabilježio ku i srpskim pismenima". 12 Odmah "za njih dolazi hercegovački franjevac i pisac fra . Osamdesetih godina XVIII v. pogotovo kada se odnose na natpise.' 419 U periodu austrougarske vladavine u Bosni proučavanju stećaka se posvećivalo dosta pažnje. oni su ponešto rekli li o natpisima. Među najstarije spadaju bosanski franjevac i književnik fra Martin Nedić" i hrvatski književnik i istoričar Ivan Kukuljević-Sakcinski. podaci o natpisima stećaka potječu tek iz druge polovine XVIII v. Konstantin Jireček je jednu svoju studiju posvetio natpisu Radače Cihorić. 'll čijem je sastavu.' Pi šući o stećcima iz raznih krajeva. Rekao je da su ga u okolini Trebižata privukli natpisi koje. iz Veličana kod Trebinja. predmet istraživanja.3 .' bečki arheolog dr Modtz Hoernes. od kojih se i dva natpisa "na srpskom jezijedan odnosio na vojvodu Vlatka Vlađevića. natpisi predstavljaju najkarakterističniji i najfaktor naučne i umjetničke vrijednosti stećaka. oni su odavno skrenuli pažnj u naših i stranih naučnih radni'ka i ostalih kulturnih građana i sve donedavna su bili. koji još nisu ustanovljeni.· mađarski istoričar Johan von Asb6th. -koji je pred kraj turske vladavine proputovao Bosnom . 1O Gotovo za sve navedene strane istraživače može se reći da su steć­ ke vrlo slabo upoznali. Kuripešićeva informacija ima istorijsku vrijednost..stećka se danas nalaze u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). kao tumač latinskog jezika. ali nije isključeno da podaci postoje i iz ranlijeg perioda.' Slijedeće vijesti'. Talijan Alberto Fortis je proputovao neke krajeve Dalmacije l i Hercegovine i u svom putopisu ostavio nam je zabilješke o nekoliko lokaliteta stećaka .' Među starije istraživače stećaka spada i pruski konzul u Sarajevu Otto Blau. Mnogo je više domaćih naučnih radnika koji su se zanimali za natpise stećaka. na putu kroz Bosnu. međutim. godine. a među njima su: austrijski vojni ljekar dr F. a i danas predstavljaju. zbog čega su njihova zapažanja uglavnom pogrešna. Sami po sebi. a možda ih je bilo pa su se izgubili. a drugi na njegovog vjernog vlastelina vojvodu Miotoša (obadva .5 mađarski rudarski inženjer Gi:itting. De Sainte Marie. zaustavilo se u selu Lađevini (Vlađevini) kod Rogatice da pregleda nekropolu sa ogromnim s tećcima .7 ruski putopisac Pavle Rovinski' i francuski putopisac E. I interesovanje stranaca za ove spomenrke naglo je poraslo.

'o Osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu i pokretanj em njegovog godišnjaka Glasnika Zemaljskog muzeja. Treba." Kosta Hiirmann. objavlj en li Glasniku Zemaljskog muzeja 1895.3o Milenka Filipovića. u obradi s teća ka. Milićević. 37 Na ovome mjestu potrebno je navesti i jedan svojevrstan poduhvat. prvenstveno Viestnika hrvatskog arkeologičkog družtva..33 Vladislava Skari ća.14 zatim Miloš Milojević. 29 Prva dva decenija XX v.i sarajevski mitropolit Sava Kosanović. nadgrobnim spomenicima.B Neke natpise su objavili . U staroj Jugoslaviji je bilo samo povremenih aktivnosti.16 Ljubomir Kovačević. Iznimne aktivnosti nisu bile od nekog 2)načaja. koji je o natpisima stećaka još najvi še pisao.3' Vejsila Curčića 36 i Pere Slijepčevića. U prepisivanju i či tanju natpisa griješilo se dosta.15 Milan Đ. pravio odljeve li gipsu. štampanim najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja između 1889.17 Sime Ljubići' i Mihajlo Valtrović." Ljubomir Stojanović. tadašnjeg kustosa a kasnije direktora Zemaljs kog muzeja. koje je počel o 1902. g. Ne samo da je bio inicijator i organizator akcija koje su se na to odnosile. npr.25 Matija BijeIrić. članke i radove.. i 1896. g. Mislim da je to jedan vid odraza opštih kultumih kretanja i stremlj enja karakterističnih za doba ilirizma i romantizma u našim krajevjma. I sam Ciro Truhelka je dosta griješio. kao i nj'ihovih natpisa. Za sakupljanje grobnih natpisa služio se raznim izvorima i literaturom. Nakon dugogodišnjeg napornog rada objavio je 6 knjiga zbornika Stari srpski zapisi i natpisi.Petar Bakula." Petar Kaer" i Alija Catić . 22 U tome vremenu svoje radove o natpisima objavljuju: Luko Zore. g. a onda te natpise proučavao.'l Posebnu s tudiju je posvetio pis mu natpisa stećaka." Đoke Maza lića. Slovinca. lista za knjigu umjetnosti i obrtnost. iako treba primati da je njegov doprinos u tome pogledu najobimn1ji i najvredniji . g. ilkonama. freskama. Arkiva za povjesnicu jugoslavensku. a završ ilo se 1926. pretežno se stećaka." A. vladala je s tagnacija. objavio je preko 100 natpisa. Starina Jugoslavenske akademije znanosIli i umjetnosti i Starinara Arheološkog druš tva u Beogradu. te saradnjom znatnog broja ljudi sa terena koji su bili vješti tim poslovima. Zapažen mu je. rad Starobosanski natpisi. nastupilo je razdoblje nešto šireg i kvalitetnijeg rada na evidentiranju i prou čavanju natpisa. Jedan od razloga š to se javlja više [straživača natpisa u drugoj polovini prošloga vijeka svakako je bio u blagonaklonosti tadašnjih naših časopisa. crtao i fotografisao natpise. Ova 420 . reći da su pos lovi u glavnom bili slabo organizovani i nesistematski. Martino\'i ća. Tada se pojavljuju doprinosi Vladimira Corovića.31 Đorđa Stratimirovića . međutim. ali i sa vremenski kasnijih nadgrobnih spomenika. U svojim radovima. da objavljuju njihove izvještaje. U knjizi III objavio je 201 i u knjizi VI 27 nadgroon ih natpisa. Ljubomir Stojanović je godinama s kupljao s tare ćiriIske zapise i natpise na knjigama. crkvama. nego je lično najviše terena pregledao. nazvavši ga bosančicom. 1 9 Među najstarije bi se mogao ubrojati i Vid Vuletić-Vukasović. Gotovo su svi poslovi bili vezarui za ličnost Cire Truhelke.'8 I naš ugledni slavista Vatroslav Jagić je jednu svoju radnju posvetio natpisima stećaka. objavivši tridesetak priloga u Viestniku hrvatskog arkeolog ičkog družtva i nekim drugim časop isima u razdoblju između 1881 i 1896.

g.ić..'. njihov sadržaj je preve den na francuski jezik. Najveći broj do sada nepoznatih natpisa pronašli s u Marko Vego.S3 Jovana Vu.. Proširenjem opšte akcije Zavoda za zaštitu spomen ika kulture Bosne i Hercegovine na područja s usj ednih republika. Aleksandra Solovjeva'"' i Pave Anđelić . koji s u prije 1945. a priloženi su i foto si ili crteži natpisa. Toga se prihvanio Zemaljski muzej u Sarajevu. U tu svrhu je formirana stručna ekipa koja je pod rukovodstvom Marka Vega. već bili na raznim mjestima objavlj e ni.1 i Radomir Stanić. tako npr. r evidirala dosadašnj a č itanja .59 Vladimir Mošin .'. g.J9 Zbornik je obuhvatio i dotle p ris tigle materija le opšte akcije pop'isa stećaka koji su se odnosili na na tpise. počevši od 1957. tu je zastupljeno ukupno 267 natpi sa stećaka. do danas možemo s matrati period om organizovanog i sistematskog nau čnog istraživanja natpisa. Ne računajući ostale epigrafske na tpise koji s u tim zborn ikom obuhvaćeni (6iriličke. U međuvremenu se došlo do saznanja da su natpisi na teren u 'u veoma teškom tehničko m stanju.8 a posredno. O sv im tim natpisima je data transliteracija i transkripcija. objavljen u vremenu od 1962. Zdravko Kajm a kov i ć." Drago Vid ović." Ovome treba dodati i s inte ti ča n naučni rad Đorđa Sp. navedeni su bibliografski podaci i izvorj. Tom akcijom Zemaljskog muzeja obuhvaćeni s u samo natpisi teritorija današnje Bosne i Hercegovine. a uz to i evidentiranju i proučavanju natpisa. pa da bi . došli smo i do natpisa koji s u nađeni u Srbiji. g. zatim da u njihovoj dosadašnjoj nau čnoj obradi ima dosta propusta ine ta čnosti .'" a potom Se fik B eš lag i ć. pa se može reći da je na taj nač in posao oko evidentiranja na tpisa s teća ka u potpunosti obavljen.. do 1970.' 1 Pe tar Đorđi ć" i Tomislav Raukar. napravi la fotose. Gregor Cremošnik.zbirka natpisa bila je od velike koristi mnogim i danas ima svoju veliku nau čIlU vrijednost.. putem s tudij a s tare bosanske ćiriLice uopšte. Crnoj Gori i Hrva ts kOj. u mnogo s lu čaj eva i gipsane odljeve." Jovana Kovačevi ća ." Jovan Ivović. te da je njihovo objavljivanje rastureno po raznim časopisima.kovića . glagoljske i latinske). pristupilo se planskom evidentiranju i prou čavanju steća ka . trebalo organizovati posebnu akciju koja bi š to pnije ostvarila uvid u pravo stanje na terenu.'" Angela Horvat. zbog njihove velike lI1aučne i umjetni čke vrijednosti.'9 Leon tij e Pa vlov i ć.' Neki od objavljenih natpi sa s u bi li predmet studija i rasprava.: Alojz Benac. Ističem takve radove Marka Vega. Dugogodišnjom akcijom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine oko terenskog popisa stećaka i njihovih natpisa rukovodio je SefiJk Bešlagić. otkrila i pročitala nove primjerke i pripremila kriti čko izdanj e svih natpisa u vidu zbornika. a Vrijeme od os l obođenja zemlj e 1945. Najprije nastojanjem Zemaljskog muzeja." Pavao AnđeJ. kao izdanje Zemaljskog muzeja. 57 Posebnom paleografskom studij om zadužila nas je Gordana Tomović. g.:l8 naučni m radnicima.so Dušan Glumac." Đoko Mazalić.'1 Bilo je i drugih obrađivača stećaka koj" su otkrili ·i objavili poneki nat pis. obišla teren. u kojoj je na pregledan način domo i 164 natpisa sa s tećaka . Radoji či ća 64 i obimnu radnju o stećaima Ivana Renđea.. a potom i Zavoda za zaštitu spomeni i ka kulture Bosne i Hercegovine. Smatram da treba navesti i zan imljivo dj elo nedavno preminulog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnoka 421 .'''' Maja Miletić. a potom pripremila Zbornik koji je u 4 toma.' Mirjana Corov i ć-Ljubinkov i ć.

u Srbiji 0 .356. U Bosni . on je sa 66.Maka Dizdara. Tako je u međuvremenu S. a vodeći lokalitet u tome pogledu su Piperi . Ta'ko on u Hrvats koj sada iznosi 0. koliko je ranije iznosio ukupan broj natpisa na stećcima 'll Jugosla\"iji . U vrlo zapaženoj .70 a ne· davno je Brana Belić pronašao jedan na tpis u okolini Tes lića.7I te dr Z. u Srbiji u oko· 422 . Stanić nekoliko natpisa na područj u 'bivšeg Novopazarskog Sandžaka.i zbor tekstova srednjovjekovnih povelja i rukopisa) i obavio njihovu književnoestetsku analizu i valorizaciju." dr V. g-" Kako je u međuvremenu bilo naknadnih akcija evidentiranja stećaka. I š to se rasprostiranja natpisa tiče. najviše natpisa o kupljenih na jednome loka li· tetu imaju Boljuni kod Stoca . U (O. U Hrvatskoj natpisa ima najviše u okolini Dubrovnika. tako da ih danas ima ukup. a 'll Bosni i Hercegovini 0 . utvrđeno je brojno stan je primj eraka sa natpisima .66 Iako su poslovi oko evidentiranja natpisa stećaka 'Obavljeni dosta solidno [ savjesno. Na tenitoriji Hrvatske je bilo 13. potrebno je a i moguće da u ovome momentu pružimo maksimalno tačne i kompletne podatke: Na teritoriji Bosne i Hercegovine do prije 10 godina bila su 323 nat p i·s a. n ađeno je 6. Bešlagić pronašao jedan natpis u okolini Graaačca67 i jedan u Perastu.55% .19 primjeraka. pa njihov ukupan broj danas iznosi 22. što znači da danas tamo postoji 18 natpisa. U Crnoj Gori je bil o 12. od kojih neki još nisu publici ra-ni. relativno. danas imamo u svemu 384 natpisa.59%. u međuvremenu su pronađen a još 3.478 povećan na 69. ipak je ponekii na~pis još ostao neotkriven. ostalo je . u međuvremenu ih je nađeno još 9. koje je publicirano 1971. u Crnoj Gori 0. g. smisla i nadahnuća izvršio izbor jezički najzanimljivijih natpisa stećaka (uz .k njizi Stari bosanski tekstovi Dizdar je sa puno truda. umj esto 363. tako da ih sada u svemu ima 326.7I a 2- BROJNO STANJE Po završetku opšte sistematske akcije evidentiranja stećaka 1969.55 % Taj procenat se samo poneš to izmij e· nio u republičkim relacijama. Bileće. i to kako na teritoriji Bosne i Hercegovine tako i na susjednim republi čkim podru čjima. Palavestra jedan u 'Okolini Foče" i R. Danas je i ukupan broj steća ka izmijenjen. a n a njenom po· dručju se broj em natpisa naročito ističu krajevi oko Trebinja. Gacka i Stoca.73 Procentualna zastupljenost natpisa u odnosu na današnji ukupan broj stećaka iznosi 0. Djelo ima ne samo književnu nego i naučnu wijednost. Kaj maković dva natpisa u okolini Foče. Prema tome. u međuvremenu su otkrivena 3. Relativno. no 18. me okviru HercegoV1ina je dva puta bogatija od Bosne. naj· više natpisa i ma oko Lopara. a u vezi s tim i pronalaženja dotle nepozna tih natpisa.8%.49 % . U Bosni i Hercegovini ima najviše natpisa.približno isto stanje kao i prije 10 godina. U Srbiji je ranije bilo 15.

barem što se samoga pisma tiče.76 a u Vlašićima na otoku Pagu ploča sa glagoljskJim natpisom iz XV v. dakle.78 na kojima su ustanovljeni latinski natpisi.89 primjeraka. najviše ih je klesano na pločama . naveo da su nekada kod crkve Gospe Dd Lužana u Stonskom polju bile 3 ploče sa natpisima latinicom u kojima se spominju imena Radivoja Vučetića. ali je. A. Vjerovatno bi bio zanimljiv podatak o osnovnim oblicima ·stećaka koji su korišteni za I klesanje natpisa. doduše. iz XV V. Tragajući za najstarijim nazivima. talijanskom iH nekom drugom jeziku. a F. koji se pretežno odnose na hrvatske plemiće iz XVI v. M." ali takvih nadgrobnih ploča ima mnogo u Hrvatskoj.. Osim toga. nego samo približno. latinicom ili nekim drugim pismom.34 i na stubovima . To nije moguće sasvim tačno usta· noviti. na krstačama . Godine 1668 i 1672. Jukić je 1842. Još 1530. U Bihaću je.71. Ne postoji nijedan natpis na stećku koji je napisan glagoljicom.n ali ni te ploče ne možemo svrstati u stećke. međut. mislim.lini Malog Zvornika i Raške..O nazivu pisma Nije nam poznato kako se u svoje vrijeme nazivalo pismo kojim S" pisani srednjovjekovni bosanski knjiški i epigrafski . Hadžijahić je pronašao nekoliko dragocjenih podataka. putopisac Kuripešić nazvao "srpskim pismom". ustao protiv toga naziva. g. a1i te ploče. što je veoma važna činjenica. Fortis je u svom putopisu liz XVIII v. na sljemenjacima . pišući o Pelj ešcu 1921. ovaj podatak prilično nesiguran. kraju !između N. pisani isključivo ćirilicom. g. to pismo nazvao bosanskim. jama bosanskih kraljeva s kraja XIV i iz prve polovine XV V. Dodajmo još i Lo da je Nikola Bjelovuči ć. tačnije u Banjanima. a . govorio o bosanskoj staroj azbuci.. istih iLi sličnih onima iz Italije i drugih zemalja za· padne Evrope. nekadašnjoj crkvi sv. kako to pismo još neki nazivaju. g.16. U najnovije vrijeme su u bivšoj dvorskoj . IJIiti da je na latinskom . koje ne smatramo stećcima. također ne možemo svrstati u stećke. na kojima su natpisi na latinskom jeziku.kšića i Bileće. koji su ušli u Vegin Zbornik natpisa. g. sa likovima i insigni. 1847. karakteristične za razdoblje kasne gotike u srednjoj Evropi.79• 423 . potrebno je reći da su natpisi stećaka pisani na na· rodnom je1liku starom bosanskom ćirilicom.. zatim na sanducima . susreće se naziv bosansko pismo. odnosno bosančicom. Stojačković je. u Rogoznici kod Sibenika postoji nadgrobna ploča na kojoj je uklesan danas nečitljiv natpis go tičkim slovima na latinskom jezilku. 79 NatpiSi stećaka su.im.kapeli na Bobovcu nađene 3 oštećene nadgrobne ploče.57.spomenici. Naprijed sam već naveo da ga je 1530. Od 267 natpisa na teritoriji Bosne i Her· cegovine. evidentirano 9 nadgrobnih ploča (u Fethiji džamiji. Radovana Humkovića i Radovana Pribinića. Ante) . a u Crnoj Gori u okolini Nikšića. g.74 3 - PISMO I JEZIK Prnje svega. A. za to pismo upotrijebljen je naziv bosanički alfabet.

bio uvjeren d a je lapidarna bosanč i ca bila osnov za razvoj bosančice kojom s u pi sani drugi tekstovi . koji je pod nazivom b osa n čica podrazumijevao cjelokupnu bosansko-humsku srednj ovjekovnu ćir iI s ku pismenost ' 5 Da bi dokazao da se radi o sasvim novom pis m u. kronike. Smatrao je da b osanči ca ima ne samo svoje specifi č­ nos ti u odnosu na srps ku ć i r ili cu nego i posebno ep igrafsko pismo. I van Kukuljevi ć je upotreblj avao ime hrvatsko-bosanska ćirilica. s ta tuti. mislili s u i neki drugi hrva ts ki na u čnici . đ. pisma itd " Njega je slij edio Ma te Tentor. n aroč i to. nazvao za pad.o nazivu pisma naših natpisa u užem s mislu riječi mišljenja ne samo da nisu usaglašena nego se m ože reći da u tom e pogledu faktično postoj. koje on naziva hrvatskom ćiri­ licom"" Rekao je da je naj s tariji hrvatski ć i ri l s ki rukopis ugovor Kulina bana s Dubrovnikom J J89. g.. a onda i bosančicom." P išu ć i o razvitku bosansk e ć i rii ske minuskule.. izmijenivši se u poneče m . Benedikta Zelić. g. povezamos t sa k ato li čan s tvo m .na zapadu. g." a Franjo Rački bosanska ćirilica." Vladimir Moš in je dobro uoči o spec ifi č nosti ć irilice u da lmatins ko-hrvat skom područj u i prihvatio termin bosančica.neš to kasn ij e je po kušala i da u na uci već odbačenu hipotezu Truhelke i Tentora o postanku bosan č i ce nepos redno iz grčkog p isma . Zla tov i ća J 888. a li je to pismo uklopio u opš ti razvitak južnos lovens ke ć irili ce . neki je zovu hrvatskom. a li je bio p ro tiv toga naziva za č ita vu bosans ko-hums ku ćirii s ku pismenos t. kao već us talje n.'IO 424 . Stariji hrva tski . osim toga.so smatrajući da se razlikuj e od ć irili ce po slovima b. posebno o nj enom teritorij a ln om š irenju u Da lmaciju o d XV v. Po nekima je to srpska ćirilica. Pišući o književnim nas tojanjim a u srednjovjekovnoj Bosn i. i č. koje on naziva bosanč ico m ili hrvatskom ćirili­ com. odnosno bosanskom ćirilicom. i za ć iril s ko pi smo štampanih knjiga . za koju je re kla da se ispolj avala i na bosans kim stećci ma. ikavsk i govor i. I van B rč i ć ga zove imenom bosal1Ska azbuka. tretiraju ć i to sve dij elo m zapadne ć irilice. a naziva se i starobosanskom. a .'" Ciro Truhelka je ovo pismo nazvao bosančico m i p okušao da taj naziv obrazloži. Raukar je pledirao za termine zapadno ći rilsko područje i za padna ćirilica.'J· I u udžbenici ma o hrva ts koj srednjovjekovnoj književnosti su svi . v.povelje.'3 Naziv.naučni radnici su ovo pismo razl ičito nazivali. ugovori." Vatroslav Jagić bosansko-dalmatinska ćir ili­ ca (kasnij e je o n brzopis u Poljicama XVI-XVIII v. v i z. među koj ima je istakao nove ob like slova č.wm ćirilicom). pišuć i o razvitku brzopi sa u Dalmaoiji .i velika raznolikost. a naziv bosanica kod S. Vladimir Vrana je rekao da se ćir il sko p ismo prošir il o u Bosnu i u Hrvatsku . koja se proširila i na Bosnu . "specifi čn o pismo Bosne". odnosno hrvatsko-bosal1Skom. On je. Tako. a ne posredno iz crk vene ć iri li ce . hrvatska ćirilica. bosančica se prvi pu t susreće kod F. npr. Slično Vrani." Zvonimir Kul und ži ć smatra da je u Bos ni nasta la posebna varjjanta ćiri l i ce . koje je postalo i razvilo se nezavisno od s rpske ćiri li ce. zatim bosansko-dalmatinskom ili zapadnom ćirilicom. U svoj oj s tudiji O problemu bosančice on je nešto kasnij e usvoj io term in bosančica samo za zapadn o-ć iri l s ki brzopi s XVI-XVIII v. dalje. T.natpisi bosanskohercego vačkih s teća ka uvrš teni u h rva ts ku e pigrafiku. Za pismo natpisa s teća ka on je predložio naz iv lapidarna bosanska ći rilica. najprije je s matrala da je bosan čica hrvatsko nacionalno pismo. Kurelca 1861. ponovn o oživi. on je naveo više nj en ih paleografs kih i j ez i č kih osobitos ti .

stećci počes to nazivaju s tarobosa ns kim spomenicima. koja kao lingvi s ti č ki s tručnjak proučava s tare bosMlske rukopi se.Srpski nauOni radn ici su bosansku ćirilicu gotovo odreda vezali za srpski narod i s matrali s rpskim ćirilsk im pismom_ Vuk Karadž ić ju je smatrao dijelom srpske pism enos ti_" Ljubomir Stojanović j e sve natpise stećaka uvrstio u svoju poznatu zbirku s tarih srps kih zapisa i natpisa " Pe tar Kolendi ć je. Rešetar% i S . g.IOJ a prof. Cirković." A. tvrdeći da je to samo srpsko pismo'3 Među poznatim savremenim srpskim nau čnim radnicima Petar Đorđić li svom djelu o is toriji srpske ćirili ce smatra bosančicu varijantom srps ke ćirili ce . održanom u Zenici 1973. za to š to s u u njemu vidjeli spontanu želju Aus tro-Ugars ke da Bosnu i Hercegovinu ogradi od srpskog svijeta 1 00 Treba reći da je Vladimir Corović za ovo pismo upotrebljavao naziv bosanska ći rilica. ." Truhelkinu koncepciju o samostalnom razvoju bosa n čice . Hormann na XI Arheološkom kongr es u u Kij evu 1899. Doduše. naj češće ovo pis mo nazivaju sta r 0 l'11 hasan. U nedavno objavljenom dj elu o pismenosti u Bosni i Hercegovini Vojis lav Bogićev i ć je upotrijebio termin bosanska ćir ilica. koji se s uprotstavio nazivu bosa nči ca. Beli ć je rekao da je u Bosn i od polu us tavnih i brzopisnih slova s tvorena s tilizovana azbuka koja se naziva bosančžc01n. bio protiv upotrebe naziva bosančica j bosQ/1Sko-hrvalska ć irilica. 102 Savrem eni bo sa nskohercegovački naUC 11l radnici koji proučavaju natpise na njima. Horm anna.'"1 Iz srednj e generacije bosan skohercegovač kih naučnih radnika koji su se p ovremeno bavili istraživanj em natpisa steća ka spomenimo Vladislava Skari ća. Cremošn ik ' 5 Na Truhelkino mišlj enj e o bo san čici kao posebnom pi smu da li su ozbiljne prigovore i M. ovu s taru bosansku ćirilicu naziva stećke i bosančžc0111 . g. oštro je napao Brana Nede lj ković. tvrdeći "da ničega n ema š to bi pis mo iz Bosne izd vajalo od ostalih ć iril s kih pisama"'8 Nede ljković je južnos lovensku ć irilicu i s klju č i vo vezao za srpski narod . 9 3a Truhelkino miš lj enj e o bosančici. 99 Interesantno je napomenuti kako se u s tarijoj literaturi o s tećci­ ma i njihovim natpi sima. A kada j e K. Truhelke i K. skom ćirilicom ili bosanč icom . š to mu je prigovorio Aleksandar Mladenovi ć. nezavisno od srpske ćirili ce . ne pominju ći Truhelku ni druge autore. onda su mu ruski arheolozi prigovorili zbog takvog naziva. ozbiljno je kritikovao Gr. podnio referat o s tećc ima. a njihovi natpisi s tarobosan s kim. Herta Kuna. naročito li radovima koji su objavljivani u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz pera C. ali isti če i obrazlaže i njezine posebne odlike. posebno ono o epigrafs kom pismu kao starije m od pis ma rukopisa.I 04 425 Gotovo sve ove kontraverzne i važnije razlike o nazivu i obilježjima s tare bosanske ć irilice us pj ešno je prikazao i pod vrgao kritici T. ali je i on na svoj na čin osporio posebne od like bosanske ćirilice. Raukar u svom referatu koji j e podnio na Simpozijumu "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura".

učenik slovenskog apostola sv. Poluustav je postepeno istisnuo ustav iz liturgijskih knjiga. kao posebno kance larijsko pismo. prenesena u Bosnu.. a za s pecifične slovenske glasove stvorena su nova slova. Najveći broj slova preuzet je iz grčkog uncija'lnog pisma. koji se javlja u XIII v. dok se u Hrvatskoj. po mome mišljenju. * ** U nauci se smatra da je ćirilsko pismo nastalo krajem IX ili po· X v. Tako je 'kod nas Vuk Karadžić 1818.. a kasnije pravougaoni oblik slova. u Rusiji je početkom XVIII v. osim toga. došlo je do stvaranja pojedinih slovenskih n acionalnih azbuka. povezujući tu ćirilicu sa bosansko·humskom pismenosti XIVXV v. dozvoljavaju i opravdavaju naziv bosans ka epigrafska ćirilica.. negdje na teritoriji današnje Makedonije ili Bugarske. ali je tek u XlIv. kada se radi o epigrafici. Misli se da je nj egov autor episkop Kliment Ohridski. osnivača . a potom i u srednju Dalmaciju i u Dubrovnik. praktičan za upotrebu i što u postojećim uslovi ma 'Ila svoj način pomiruj e is ključivos ti navedenih nacionalnih naziva. dosta pažnje posvetio obilježjima te kasnosrednjovjekovne bosansko·humske ćirilice. koju je. pa bi ga od sada trebalo prvenstveno i upotrebljavati. tako da se glagoljica u Bu· garskoj zadržala samo do X v. uglavnom po uzoru na glagoljicu. i to sjeverno od Splita.. upravo uslovljavajući je time. a u tome okviru i epigrafskim spomenicima. a done kle i naziv bosančica. stvorio srpsku azbuku od 30 slova lO8 četkom Po Beliću. tzv. Iz Srbije i Makedonije je u XII v. prilagođavajući je prema svojim uslovima i potrebama. kancelarijska minuskula}.. ćirilica je Srbima došla već u X v. međutim. Izvjesno opravdanje ima i drugi naziv. pod utjecajem živih narodnih govora. ćirilica ubrzo potisnula. u Makedoniji do XII v. Cirila. sa 38 slova. Ubrzo potom ćirilicu su uveli gotovo svi slovenski narodi. ali je. te brzopis (neki ga nazivaju kurzivom).slovenske pismenosti. izbacivši 12 nepotrebnih slova građans ke azbuke i dodavši 6 novih znakova. Cirilica srpske recenzije obično se dijeli na ustav (najstariji način pisanja. građan sk u azbuku. H" Najprije je stvorena takozvana crkvena ćirilica na staroslovenskom jeziku. nego da je samo vari· janta južnoslavenske ćirilice sa izvjesnim osobenostima koje. koji je. koju su uglavnom prihvatili i ostali slovenski narodi . Malo prije ćirilice pojavila se glagoljica. g. kancelarij sko i epigrafsko pismo stare Bosne nije nastalo nezavis no i da nij e nikakvo posebno i samostalno pismo. reformirana stara crkvena ćirilica u tzv. Zahumlje i Travuniju.on je najviše pažnje tada posvetio dalmatinskoj ćirilici XVI-XVIII v.. Prvi naziv ima puno naučno opravdanje.107 Zaslugom Petra I Velikog. Tokom vremena.los Općenito se može reći da je danas prevladalo mišljenj e da knji· ško. kasnije samo pismo svečanih crkvenih knjiga) i poluustav (koji se razvio :iz ustava kada se pored crkvenih 'k njiga javio i književn i rad). u svjetovnim s pomenicima (poveljama i pismima) dobila svoj definitivan karakter. održala sve do XIX v. ali je u pojedinim zemljama i dalje prilagođavana nastalim potrebama. I09 426 . Stara (staroslovenska) ćirilica u početku je imala uglavnom kvadratni.

. Teži se bržem pisanju. Kod ustava su slova relativno velika . povezanosti i izgledu slova. a nisu više ni sasvim jednako široka.b . poluustav. ali se ono nije dugo održalo. koji se javlja već na početku XIII v. j slova I. jed nakih visina i širina. vodi računa da či tava kompozicija ne dje luje ružno. Kod poluustava je ta pravilnost neš to poremećena. gotovo sasvim nestalo u srpskOj ćiri lici . još se su· sreće i prvobitni oblik sa nisk im stablom. If. bosanski rukopisi se općenito razlikuju od rukopisa raškog područja i po tome što su njihova slova više kvadrat· nog. sa glasovnom vrij edno šću ja i ograničenost upotrebe tzv. Osim toga.. izbačena Bosanski brzopis je nastao za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I (1353-1391). postoj e j druga. pisana pažljivo i pravilno.umjesto čega se u bosan skim rukopisima najviše koristi 1.Paleografske odlike U staroj bosanskoj ćirilici su ·n eka slova s tare slovenske ćirilice kao nepotrebna.ke petljice slovo o nij e okruglo. do kurziva. I. č ima simetričan gornji račvasti dio. Uz to se ističe velika ograničenost upotrebe liga t ure. a u liga turi 10 još i ne dopire do gornje linije prostora. iako je neš to ranije već bio poznat u Humu.. a raška više pravougaonog oblikallI Prema is tom autoru. nego elipsasto. koji je oformljen u XIV v. manja ili veća od- 427 . Taj brzopis je imao osobine raškog brzopisa upotrebljavana su. neka slova su duža prema dolje ili prema gore. preko poluustava. Pojavljuje se i po n ekoliko vrsta jednog te is tog slova. takva slova zauzimaju prostor između dvij e zamišljene paralelne crte. uvedena s u nova slova. a za neke glasove. . obično uspravno. brzopis i kurziv. osnovna grafijska karakteristika bosanske ustavne ćirili ce sastoj i se u upotrebi đerva. koja su vrlo karakteristič na za Rašku pisarsku školu . Za to pismo je općenito ka· rakteristična arhai čnost oblika slova i pravopis u kojem se osjeća utje· caj latinsko·talijan& kog pravopisa . glavne odlike bosanske kn}iš ke ći rilice XIII do XV V. i brzopisa. Tako slovo v ima povezane i jednako veli. Narušen je estetski izgled kom· pozicije." l Pisari bosanskih vladara i oblasnih gospodara. Li· gature su se više upotrebljavale u Humu nego u Bosni. 110 Prema Đorđiću. Po pravilu. veličini. tako da djeo luju lij epo j svečano . sa jednakim razmacima. . Treba reći da kurziv nije nikada u cjelini prodro u srednjovjekovnu bosansku ćirilicu. odnosno pos tepeno se sužava prema dolje. koja se od donje linij e reda s pušta u donji međuprostor. a li se. kod slova e j št uspravna crta. postoji velika rao znolikost u slovima. ipak. č iji poče tak pada u XV V. Prema oblicima. po pravilu je tanka. zatim slovo V. i to pred samo njegovo krunisanje. U brzopisu su neka slova sasvim uproštena. za koje u crkvenoj ći rilici nije bilo znakova. Proces razvoja je išao od ustava. nisu upotrebljavali slovo l ni slovo b l13 Uz osnovno obilježje bosanskog brzo· risa . koji nalazimo na najstarijim pisanim spom" nicima iz XII-XIII v. po pravilu. slova koje je već u xnI V.. stara bosanska ć irilica se dijeli na čeliri tipa: ustav. kod slova jat pored novije i češće varijante sa visokim stablom.. U kurzivu su slova svake rij eči međusobno povezana. npr. ni jednako razmaknuta . u veliko zamijenj eni novim. sastoj e se u zadržavanju oblika slova koji su u raškim rukopisima već u XIII V.izbj egavanje liga tura la i ". nadrednih znakova.

III). 184. pojavljuju se razli č iti oblici slova. ali u tome pogledu nij e bilo ni potpune jedi nstvenos ti. Stampani te'kstovi bosanskih ćiril s kih spomenika najprije su imali slova crkvene ćirilice.'l4 428 . Osim toga. a nastaju i sasvim nova slova. evanđel j a Sl. a poslij e Sll i za druga slova uzeti oblici koji su potom pre neseni i na natpise stećaka. - stupanja od savremenog i sta rijeg raškog brzopi sa. a ni prave doslj ednosti među bosanskim pisarima. zatim su slova v i t za mijenj"ena njihovim brzopi snim tipovima (. "i.Slova Niko\jskog imaju mnogo karak teristika bosanske ustavne ć irilice .

u povelji kralja Tvrtka I Dubrovniku. P'i smo povelje kralja Dabiše Dubrovniku . ali sa mnogo elemenata buduće minuskule. ali neka slova mu već izlaze iz srednjeg prostora. upotrebljava srps·ke znakove 10 i le i neka slova piše u n ekoliko različitih oblika.. zatim da u bosanskim spomenicima od XIV v. a:li je njegova uspravna crta iskrivljena u luk i dolje povijena udesno. Dijak Vladoje. slovo i ima poprečnu crtu horizontalnu . što će postati tipi čno za bosansku kancelarijsku ćirilicu. Radojičić je istakao da eventualna pojava rd umjesto -B u starijim bosanskim tekstovima govori o pisaru sa istoka. sitnim i uskim ustavom. Kao sasvjm nove oblike slova bos ančice on je naveo Č. Najstariji oblik 510va č je u vidu čaše. g . Povelju bana Ninoslava Dubrovniku. iz 1395. ali s utjecajem živog narodnog jezika. u ·k ojoj slova d i Z imaju neobične oblike.ć 429 Po Tentoru je za bosančicu karakteristično. Mlađi tekstovi su pisani lijepim. u njima se osjeća sklonost prema ligaturama. ima obrnut oblik (. slovo I od kraja XIII v. jz 1393. U povelji Kulina bana iz 1189. a rastavljanje riječi je mehaničko. ali srednja crta dolaz:i samo do sjecišta kosih. g. je sa kosim linijama koje su napisane jednim potezom i obrazuju petlju na desnoj strani. Slovo Z sve do početka XV v. a kasnije k i I. ll7 CiriIsku povelju bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću. Sp. i mlađe. dijak Desoje piše ustavom (majuskulom). kao i Radoje. po staroslovenskom. Ti tekstovi nemaju akcenata iznad samoglasnika. sa čestim oblicima živog govornog jezika 1l6 Evo i nekih zapažanja Gr. najprije pisao znak šI. g. gruba je minuskula.1I9 Đ. iz XIV i XV v. Slovo tl je pisano brzo i u novom obliku. Ion. umjesto t dolazi H (iže). iz 1378. se javlj a i 4.'1S U povelji istoga kralja brać i Semkovićima. u prvoj polovini XV v. ·koja postepeno postaje kosa . korište no je kvadratno v. g. Tako je slovo v vremenom dobilo četvrtast oblik.S). piše se sa tri poteza. koju je pisao dijak Tomaš Lušac tipičnom minuskulom... zbog čega prema gore idu samo dva kraka ()K). za tim slovo č u obliku čaše (Yl. Slovo a je još u srednj em prostoru. a u XIV v. iz XII i XIII v. Isti autor kaže da su tokom vremena 'neka slova mij enjala svoje oblike. između ostaloga. U ostalim važnijim Ninoslavljevim poveljama sve se više ide u poluustav. ali sa neobično sitnim slovima u srednjem prostoru. v i Z. Od osobitosti pisma ove povelje Cremošnik ističe znak ~ za glas d. crkvenoslovenskim jezikom. za koje se . r i tl. Drugi dio slova k već je postao luk. već upotrebljava tl u jednom potezu. slovo u značenju glasa d. Od ranijih slova O i Y stvara se ligatura SI2ll . iz 1366. pisar Dražeslav piše izrazitom majuskulom. Cremošnika koja se odnose na važnije bosanske povelje. dijak Radoje upotrebljava ustav..u srpskoj ć irilici. pi še se sa tri vertikalne crte. u XIII v. ali sa kukicom u gornjem poče tnom dijelu (IC).. Slovo Ž pisano je na više nač ina krajem XIV v.starije. zatim k sa polukružnim drugim dijelom i I sa tri vertikalne crte. poznati prvoklasni majstor. je tipično račvasto (V). iz 1232. g. a slovo b je već blizu položenog koje kasnije postaj e česta bosanska pojava. lI S Vrana je bosanske tekstove crkvenog sadržaja podijelio u dvije skupine . npr. Za starije je rekao da su pisani krupnim i nagnutim poluustavom. kombinovanom iz O i na njega na sa đenom ižicom. osim nekih slova koja se ponešto spuštaju u donji prostor i slova -B i g koja se protežu u gornji prostor. g.

d. T. Hammu b. g. Kao dalje osobitosti b osančice Karskij je naveo poseban znak ft. odvija "proces morfološkog raspadanja diplomske minuskule". ž. u bosansku kancelariju se ponovno uvodi "autohtona bosanska diplomska mi nuskula". ali da se u XV v. I. 185. je bosanska kancelarija Tvrtka I . čija je srednja spuštena crta pomaknuta udesno.123 a po r uskom paleografu J. F. koja se po svom obliku znatno razlikuju od obične štampane ćirilice. te slovo ši. pitanjima razvoja bosa n čice. Karsk iju to su slova b. a sredinom vijeka.123 Ra spravljajući o nekim između ostaloga. n. slovo I sa tri noge. č i u. v. k.m po J . U štampanoj bosančici on je istakao zasebna karakteristična slova d. Raukar je. za vrijeme kralja To maša. Povelja bana Stjepana IIKotroma· nića knezu Vukosavu Hrva tini ću o ko god. 1323. pa se u bosansku kancelariju u početku t"ga vijeka ponovno vraća ustav bosanskog tipa. zatim uglasto v. karakt eri s tiča n oblik slova u. n i g. v. za glas ć. p.preuzela diplom sku minuskulu srpske kancelarij e. istakao da 430 .121 Po L Brčiću karakteri s ti čna slova bos ančice su b.SI. č i d. b i Ž. v. d.

da je to čisti narodni jezik. a pravopis da je bosanski. Od speci fičnih ustavnih oblika slova. te upotrebu slova đerv za označavanje glasova đ i ć. Pri tome je istakao da bosanski rukopiSi ne poznaju nadredne oznake za akcente. "odlikuje se zajedničkim morfološkim. s obzirom na to što se radi o vrlo uglednom slavisti. ili na same natpise stećaka . omogućuj u nam utvrđivanj e najvažnijih i najizrazitijih paleografskih osobina natpisa stećaka. "ali se uporedo s njim odnosne glasovne skupine pišu i sa dva odgovarajuća slova". on je ustanovio da n e postoje liga ture H I If. kako kaže ovaj autor. Vukovi ća. J. ima isklju č ivo značenje glasa j. formulirao i neka svoja zapažanja o osobinama tih natpisa. Zatim je rekao da se slovo i upotrebljava u značenju srpskoga ". grafijskim i jezičnim osobitostima". Zasebni znakovi za dvoglase ju i š t. Zelić je istakla da su sva slova iz staroslovenske azbuke. Kovačevića. velikog sudije Kulina bana. Prije svega. zadržavaju se u dalmatinskoj bosančici i duže. koja nisu odgovarala glasovnom sis temu hrvatskog jezika. zatim M. Osim toga. prema rezultatima proučavanja M.l25b Još prije 90 godina V. Anđelića. odnosno od kolikog je to utjecaja bilo na paleografske osobine natpisa stećaka. Beš lagića. "a od XV v. istakao je P koje ima trouglast i če tve rou gla s t trbuh. U jezičkom pogledu te rukopise karakterizira živ narodni govor i pretežno ikavski izgovor.. doprinos Truhelke u nešto starijoj literaturi.124 I T. po mišljenju ovoga autora.kupine ja znakom i i upotrebe slova A . Vl. korisno da ih ovdje navedem. Z. u če­ mu ne treba vidjeti izoliranost i zatvorenost . Raukara i G. na osnovu pregleda i razmatranja nekih dotle objavljenih natpisa. Raukar je istakao grafijske specifičnosti ćirilskih spomenika bosansko-humskog područja: upotrebu slova E i i za glasovne skupine je i ja. izbačena u azbuci bosan čice. Kajmakovića. U bosanskim rukopisima se osjeća "težnja prema jednostavnijim oblicima i grafiji.izraz njezine snage. J. Ona je također istakla da slovo jal u starijim tekstovima bosančice ima značenje sloga ja. osim mekog poluglasa koji se zadržao do XVI v. tako ju do kraja XVII. A. Benca. nego naprotiv . Najstariji ćirilski epigrafski spomenik u Bosni i Hercegovini je Humačka ploča. on je rekao da su ti natpisi većinom pisani ikavski. koji nij e imao svoga znaka u starocrkvenslovenskoj azbuci. potj eče iz X ili XI vijeka. S. ali sam ih ipak ovdje izložio da bi se kasnije vidjelo koliko one imaju zajedničkoga sa epigrafsk. pa je. l2S Sve navedene osobitosti se uglavnom odnose na knjiške i kancelarijske tekstove. Tomović u novijoj literaturi. Vega. nema pisanja . P. Jagić je objavio kratak članak o na tpisima stećaka sa svrhom da se od tada pravilnije usmjeri i obavlja rad oko njihovog evidentiranja i proučavanja. te snažan prodor čistog narodnog govora".im spomenicima. kulture srednjovjekovne Bosne. a šI sve do XIX v. Do sada je bilo vrlo malo publiciranih st ručnih radova koji se odnose na tretiranje pitanja epigrafske bosan čice. a da uz drugo samoglasno slovo 431 . Tom prilikom on je. Corovića. 125• Među najstarije bosanske epigrafske spomenike spada j nedavno pronađeni natpis u Podbrežju kod Zenice koji se odnosi na gradnju crkve-mauzoleja Građeše. koja.B. odnosno šč. Ipak. Vega. suglasnika l i 11". a uz to služi i kao ortografski znak za palatalizaciju. T. Cjelokupna bosansko-humska ćiriIska pismenost kasnog srednjeg vijeka.

CHI . kao ovaj: i\\~"S Rde lU IIdCTS ndRTI Hd . Nema slova bl. i to najčešće na p oče tku riječ i . 126 Evo najvažnijih uočavanja i saopštavanja dosadašnjih i s traž i vača koja se odnose na osnovna grafij ska obilježja i karakteristi ke natpisa stećaka: 432 . Jagić je uočio da se na kraju riječi koj e se završavaju suglasnikom redovito piše meki poluglas.ROAd. navodi primj ere. znači j . tako u tim natpisima nema ni K već se umjesto toga pJše • npr. Kaže da je u bosanskoj ćirilici važno i slovo A. pa je rekao da tu pojavu ne zna da objasni. "ono je isprva značilo d.SI. 186. ."" •• ). npr.Hf 'k ('44\\ &Hi\II. f tWKHTh. I slovo '" se rijetko upotrebljuje. ga počeše pisati za današnje ć".U m'H. ili :lA'" n04HKdtTh. Uoč i o je i natpise koji poč inju sa 3.l.lCI . . RO. obično se piše s. ili poslije samoglasnog slova. već se svugdje piše prema izgovoru H «H"h umjesto crkvenoga . pa II vezi s tim. . a u XIV v. Ovo slovo je on ponekad zapazio i u sredini riječi . pa za njih veli da su crkveno-pravoslavni.. to i. u riječ i CKO""U' H • . Konstatovao je da on i obično počinj u riječima Cf. - Hum ač ka ploča iz oko li ne Ljubuškog. Kako nema ".. NatpiSi su ob ično napisani u prvom licu. Po svom sadržaju svi ovi natpisi su mu izgledali kao da su proizvod jedne epigrafske škole.

_ Sl.10"00. 187.. -' r tUJACO~AH (rr- 1\. .ENAS ~4 r~( n 1? ~ D (tv' ((JN (..Natpis na dovratku crkve-mauzoleja Građeše."F: 't . fo rO:H* . velikog sudij e Kulina bana. tH ((f. .\_ !l:A ~H rAtAAtA* M "lJ cf ANIN V\~t:oA41 ~ . iz Podbrežja kod Zenice (sada u Muzeju grada Zenice).CAHl(N HC ASH AA 'J' A fj o.~*_Hcr /~ f f C.

12• M. ali ga ima. između ostaloga. i za lO. Ustanovio je više oblika slova b. a drugi je. Kova čev ić je rekao da mu je taj natpis veoma sličan Miroslavljevom ktitorskom natpisu u Bijelom Polju i da zajedno s njim i s Povalj skim sa Brača č ini jednu stilsku grupu. i to pretežno oblom. m Slovo k se piše n aj češće sa prvom vertikalnom i drugom manje ili više povijenom crtom.. naveo je. ni labijala. da kod slova k luk pri dnu ima kvačJcu. ć i šč. da se slovo d piše kao trougao sa dvije vrlo mal e crtice dolj e prije krajeva. i to nerijetko. Naveo je i razlike koje postoje u kraticama i ligaturama. relativno stariji. . Ustanovio je da se meki poluglas čes to koristi na kraju riječi koj e se završavaju suglasnicima. i II vidu dviju lučno povijenih linija.nđelju. Vego je u više svojih radova vršio paleografske analize natpisa stećaka i o tome pružio brojna zapažanja i konstatacije. i z m eđu ostaloga. dž. c. ne desnoj strani vertikalne crte. ponekad sa vodoravnim crtama koje se produžuju udesno 131 Slovo e je vrlo rijetko uglasto. te da se i. Ukazujući na posebnosti bosančice. između ostalih i takvo koje se sastojJ od uspravnog pravougaonika kojemu je od sredine gornje stranice dodata kraća crta prema gore koja se pri kraju lomi udesno. Prvi . d. n aročito uglasti tvrdi mak. da nema ni nazala. da se znak I upotrebljava umjesto If. koja je bila osnov za razvoj kurzivne bosančice. Ostali oblici su rjeđi. Vego je ustanovio da se ovo slovo u više slučaj eva koristi u značenj u glasa j i je. te da se za glas i koristi krstić . da se slovo n piše sa srednjom izvijenom a ne kosom crtom. za koje je rekao da spada u XV v. Kovačev i ć je uočio. Upozorio je i na s lučajeve gdje je meki poluglas upotrij eblj en umjesto slova a za oznaku genitiva s'i ngulara l30 Ponekad je trbuh toga znaka napisan na obratnoj strani . a onda i sa drugim dijelom 434 . t. U riječima ikavskog izgovora nekih natpisa Truhelka je vidio prJpadnost "hrvatskoj jezičnoj grupi". da v ima dva rastavljena trbuha. v. Corović je rekao da su slova toga natpisa vrlo s lična onima na Kulinovoj ploči. a onda i slovo i sa srednjom položenom crtom. da se jal upotrebljava i za i. Slovo v ima dva osnovna oblika.L IlS Kod istoga natpisa J. Uočio je da se tvrdi poluglas n alazi samo u dva natpisa. kao dva ·k oso prekrštena š tapića.počinje da se upotrebljava od druge polovine XIV v. a li i da ima takvih riječi bez toga znaka. Dao je i tablicu lapidarnih slova u njihovom razvoju kroz XIV i XV v.C. kao i u Miroslavlj evom ev. a s lu čajeve upotrebe ij ekavštine objašnjavao je tuđim pisarom ili tuđim utj ecajeml" Pišući o Grdovom natpisu. relativno mlađi. o). da su neki znakovi slova sasvim drugačiji od ćirilskih (c. r. Z. sastoji od trougla sa krsti ćem 'kod gornjeg vrha. Vl. . Ž.u vidu 'kvadrata. da ona nema srpskih slova za đ. č). Naišao je i na sasvim položeno to slovo (Arapi). Slovo ž ima najviše oblika.. rjeđe rastavljena. ali koji se upotreb ljava i u XV v. Kao karakterJs tična slova bosan čice naveo je k. n eobično Z. da neka slova imaju više svojih varijanti znakova (ć. Ž. sa dva trbuha obično sastavljena. Truhelka je natpise steća'ka tretirao bosanskom epigrafikom. ili kao luk prema dolje sa vertikalnom crtom od sredine dolje. Tako je II dosta slučajeva konstatovao da su natpisi pisani majuskulom . Najčešći je onaj sa tri prekrštena š tapića koji se smatra starijim. Drugi oblik je kombjnacija dvaju lukova sa vertikalnom crtom između njih ili sa vodoravnom crtom preko njih.

4 35

u obliku ugla, pa i sa obadva dijela u obliku ugla. Ovi uglasti oblici su izgleda mlađi. Slovo I se uglavnom javlj a u dva vida - kao znak za ugao prema dolje i takav znak sa crticom na vrhu, što je mnogo rjeđi s lučaj . Slovo ln je u osnovi kao latinsko. Ako su mu crte kose na jednu i drugu stranu, smatra se relativno starijim. Rjeđa s u slova sa crticama na vrh ovima vertikalnih poteza. I slovo n se javlja uglavnom u dva oblika - prav ilno 'i kao tri sastavlj ena komada š tapi ća, kao izlom ljena linija. Ponekad se ovaj drugi ob lik sastoji od jedne duže vert;kalne i dviju pod pravim u glom izlomlj enih i maslonjenih linija. m Slovo o ima također svoja dva oblika ili je to kružnica (ponekad elipsa), il i je grčko omega. Izgleda da se javlja ju uporedo . Slovo r je najčešće pisano tako da mu se zaoblj eni trbuh nalazi na gornjem dijelu vertikalne crte, sa desne strane. Taj trbuh je ponekad uglast, ponekad se i vertikalna crta n ešto povija, a vrlo je rijedak slučaj da se to slovo sastoji od kružnice nasađe ne na štap I34 M. Vego je slovo s zabilj ežio kao manje ili više povijen luk sa otvorom udesno, ili kao nj egove rijetke varijante u obliku tupog ugla ili sa tr, stranice pravougaoruka. Slovo I je obično latinsko ili se sastoji od trj vertikalne crte jednake visine, spojene horizontalnom crtom. Izgleda da je ovo drugo neš to mlađe, 'iako se obadva uglavnom javljaju istodobno . Tipično bosansko epigrafsko ć je prekriženo slabIo koje se od sredin e dolj e račva . Nekada je taj donj i dio polukružan, a ponekad sasv,m uglast, a ima i vrlo rijetkih s lu čajeva da vertikaLni dio nije prekrižen nego se završava vodoravnom crtom . Ponekad to slovo ima ulogu slova ct, npr. u riječi Tsi,"" . Slovo" na stećcima naj češće vidimo kao dvij e kose prekrižene linije koje se u donjem d ij elu spajaju u krug ili elipsu, ali i u trougao . Ponekad su završeci tih kosih linija nešto malo povijeru. Ima s l učajeva kada je to slovo sastavlj eno od kružnice i ižice na njoj , a koji put kod najstarijih natpisa ono je kombinovano od slova O i gU5 Slovo h se javlja u jednom osnovnom obliku - kao dva koso prekrižena š tapića koja s u ponekad u gornjim završecima n ešto povijena . Slovo e je kao ćiril sko š tampano Č, ali je nekada taj gornji uglasti dio nešto zaobljen, a ponekad je donji dio druge vertikalne crte produžen koso lij evo. Najčešće č je u obli ku gore okrenute račve. Ponekad je račva nasa đena na š tapić, a koji put je pretvorena u čašku. Slovo š je kao veliko štampano ćirilsko takvo slovo, obrnuto l. Ponekad vodoravna s pojnica prelazi verti kalne strane. Slovo lJ' nije često, ali ga ipak ima u značen ju šI i šč ('<dil''' '' . , nOM OI I''''' )' Jat se piše obično sa okruglastim jli trouglastim trbu hom, dosta visokim stablom, sa prečkom koja se pri krajevima malo povija ili lom i prema dolje. Iznimno se to slovo piše kao krug na kome je krstić . Upotreblj ava se u nekoliko značenja : kao j (npr. ·kS". " .) , kao ja (npr . .l,Hi<".) i kao i (npr. I CdTdl\ 'k Hd)Yl6 U više svoj ih radova dao sam svoje paleografske opaske. Ovdje se iznose one koje na ne ki nač i n dopunjavaju naprij ed navedene Vegine opaske. Ustanovio sam da je velika većina natpisa stećaka pisana ustavom i poluustavom, ali da ima i takvih čija su slova č isti brzopis, kao npr. u Jelaškama,1l7 ili su napisana slovima koja su na prelazu u brzopis . Uz čestu poj avu mekog poluglasa na krajevima riječi koje se završavaju stIglasnicima, ustanovio sam u više s lu čajeva upotrebu toga znaka u sre-

dini riječi , iza suglasnika, koji put odmah iza prvog suglasnika, pa čak i u jednosložnoj riječi (".1113., A.Rd). 1J8 Slovo a pone'kad umjesto trbuha ima samo jednu kosu crticu. Ponekad je stablo toga slova kao pravi luk . Evidentirao sam i slova b koja na kraju gonnje vodoravne crte imaju mali dekorativni trougao. Trbusi slova v su često oštri (kao trouglovi), a ponekad im sredine ne doti ču vertika lnu crtu , što je, po mom mišljenju, prelazni oblik u kvadrat. Uobi čajeno slovo g, slično slovu b, također ima dekorativni trougao na kraju gornjeg vodoravnog kraka, a u Aranđelo vu sam ukazao na sasvim n eobičan oblik toga slova - š tapić na č ijem je donjem kraju nasađena obratno okrenuta čaška CUB9 UZ više vrsta slova d ukazao sam na ovo slovo i u obliku usprav· nog pravougaoni ka sa neš to dužom donjom vodoravnom stranicom. Upozorio sam i na slovo e čija se glavna crta uopšte ne povija. Uz navedene obHke slova Ž postoji još i takvo koje se sas toji samo od dva us· pravna luka, bez horizon talne ili vertika lne crte. U natpis.ima stećaka nema slova z u obliku latinskog S, kakvo se nalazi u pisanim dokumentima. Ustanovljeno je i slovo i kod kojeg srednja crta nije vodoravna, nego kosa slij eva nadesno - odozdo prema gore . Zanimljiv je i s lučaj upotrebe ovoga slova u značenju slova j (Koraj).l4o Pored ranije nave· denih oblika slova k, postoj.i i takvo kod koj eg s u obadva dij ela kosi ili uspravni š tapi ći . U jednom s lu čaju ovo slo vo je upot rij e blj ~no umjesto p (""TI.pd).'" U starija slova Jn spada i ono čij i srednji dio nisu dvije kose linije, nego su to najprije dvije male vodoravne linije koje se prema dolje lučno povijaju i spajaju, ili se srednje kose linije sa3taju oko polovine visine, a onda do dna produžuju kao vertikalna crta (M.M). Slovo r se javlja još i takvo da mu je trbuh u obliku romba, ili zaobljen i dopire do blizu dna. Postoji slovo s i kao š tapić koji se uopšte ne povija. Ponekad su prelom-ni dijelovi običnog slova I dosta dugački, a ima i čestih tronagih slova kod kojih vodoravne spojnice prelaze vertikalne crte. Uz navedena slova ć postoje još i ova: na štap i ć nasa đena račva prema gore i na š tapi ć nasađena čaška. Postoji i slovo u kod koj eg od manje kružnice prema gore ide mali vertikalni štapić na kojem je 'na sađena račva. Evidentirao sam i rijetko slovo e kod kojeg je gornji dio nazn ačen sa desne umjesto sa lij eve stra·ne (lJ). Upozorio sam i na slovo jal kod kojeg je trbuh s lij eve umj es to sa d esne strane. Treba reći da spojen ica '. nije specifičnost samo najstarijih hercegovačkih spomenika, nego da se 'nalazi i u Bosni, i to na stećku iz kasnog srednjeg vijeka (Kaljina) . Isto se može reći i za spojen icu lO. koja je ustanovljena u Bosni II XV v. (Koraj).'42 Neke zajedničke paleografske osobine bosansko-humskih rukopisa i natpisa stećaka dobro je uočio i T. Raukar. Iako su općenito i u najvećem broju natpisi stećaka majuskuIni, zbog snažnog utjecaja savreme ne kancelarijske minuskule, naroči to u XIV i XV v., u njima nailazimo, kako kaže on, na minuskulne oblike slova b, v, d, k, " i č. Za slova b i d kaže da se samo izuzetno javljaju u minusk ulnom obliku, i to redovno u natpiSima XV i XVI v., a slova v, k, n i č istoga vremenskog razdoblja gotovo uvijek imaju minus'kulni oblik - D, cc. ( , ,'-'43 I P. Anđelić je upozorio na neke važnije osobine natpisa stećaka. Rekao je da slova staros lovenskog jezika .o, oV, " 'k samo rijetko dolaze, l to do XII v., za konstante srpske ćirilice " i ,a rekao je da su vrlo rijetka pojava i da je njihovu funkciju najviše preuzelo slovo t, istakao

436

437

je slovo " po kojem se bosančica razlikuje od ostalih područja ćirilice i da se kao s pecifičn a s matraju s lova \r, O i CC,I44 Z. Kajmaković je ustanovio da se na natpisima krstača u okolini Gacka osjeća utj ecaj crkvenoslovenske ći rilice sve do XVIII v., pa se tako , npr., slovo v piše u XVI V., a slovo " se nalazi ča k i u XVIII v.'45 Nedavno objavljena knjiga Gordane Tomovi ć Morfolo gija ćiri/ičk ih I1atpisa I1a Baikami jeste dosta veliko obogaćenje ia ovaj naučni sektor.'46 Njene opservacije, stavovi i zaklju čci s u zasnovani na ukupnom mat erijalu koji je prikupila, zbog čega se kao opšti odnose i na Bosnu i Hercegovinu . M eđutim, zbog ograničenog broja natpisa stećaka (uzeti su samo sigurno datirani) , neki od nj enih opšti h stavova nisu prihvatljivi. Prema morfološkoj analizi slova ona je ustanovila da su postojala tri vremenska perioda u razvi tku ćiril s kog epigrafskog pisma - od X do XIII v., zatim od XIII do XIV v. i onda od XIV do kraja XV v. U drugom periodu, t ačnije od sredine XIII do druge polovine XIV v., postignuto je "savršenstvo k lesanja natpisa", tvrdi ovaj autor, zbog čega mu pridaje najveć u važnost, naz ivaju ći ga "periodom cvetanja ćiri lič ke epigrafike".147 Iza toga nastaje period pada te vrste klesarsk~ umjetnosti, tako da su u XV v. vješto izvedeni i kvalitetni natpi si prava rijetkost. Cinjenica je, m e đutim, da u Bosni i Hercegovini postoji svega 18 natpisa s t ećaka koji potječu iz druge polovine i s kraja XIV v., a samo 2, i to nesigurno datirana, koja bi, eventualno, mogla biti iz druge polovine XIII v. Prema tome , taj važan zak ljučak o periodizaciji ćiril­ skog epigrafskog pi sma na Balkanu ne može se odnositi na teritorij sred njovje kovne Bosne. Ako bi trebalo da se od lu čim za vrijeme koje bi se moglo nazvati "periodom cvjetanja ćiri I ske epigrafi ke u srednjovjekovnoj Bosni", onda bi , mislim, početak toga perioda bio duboko u drugoj polovini XIV v., a samo trajanj e do u drugu polovinu XV v. To bi u najvećoj mj eri odgovaralo i periodizaciji srednjovjekovne kulturne istorije Bos ne i Hercegovine koju nam je nedavno predložio odliča n poznavalac stare Bosne P. Anđelić. Sedamdesetogodišnji period od 1250 do 1322. g. on naziva kultumo", depresijom, iza toga slij edi 55 godišn j i period postepenog obl1avljal1ja kultumog života (banovanje Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I), a s lij e deće razdoblje, od 1377. do 1463. g., k~je je on nazvao kralj evskim periodo", kullume povij ~Sli, jeste razdoblje kada je Bosna u svakom pogledu ojačal a i kada kulturni život intenzivno, široko i kvalitetno pulsiral" I neki zaključci koji se odnose na morfološki razvoj p ojedin ih slova nemaju opravdanja kada se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Tako se, npr., tvrdi da je slovo I sa vodoravnom crticom na vrhu vrlo rijetka pojava, da se pojavljuje samo na natpisu gospo đe Katalene Nikolić (1349-1363. g.) i natpisu Pribislava Petojevića (druga polovina XIV v.) i da St , zbog toga, može smatrati "lokalnom epigrafskom inovacijom".149 Cinjenica je, međutim, da ovo slovo nije sasvim rijetka pojava zatim da ga ima ne samo u natpisima stećaka Hercegovine, nego i u zapadnoj J centralnOj Bosni, a, relativno, najviše u sjeveroistočnim krajevima - oko Olova , Tuzle, Lopara i Ugljevika, te da u glavnom potječe iz XIV i XV v. Navodim samo nekoliko primjera izvan Hercegovine: Lipa kod Duvna,lso Han-Ploče kod Kiseljaka,ISI Berisalići kod Olova,m Đurđevik kod Tuzle 153 i Likovica kod Lopara l s4

Ne ulazeći u druge manje i sitne propuste i previde, koji su mogli nastati zbog oslanjanja samo na izvjesnu , a ne na svu literaturu, kao i u samome procesu precrtavanja nekih natpisa, pogotovo ako su fotosi bili nedovoljno jasni, treba pr,iznati da je G. Tomović duboko u šla u oblast naše stare epigrafike, pa prema tome i u sektor morfologij e natpisa stećaka. Sasvim dobro je, npr., u oč ila i istakla neka bitna obilježja bosanskih natpisa , kao š to su: znatne nepravi lnosti i nedoslj ednosti u izradi slova i č itavih riječi i redova, veliki broj natpisa u kojima su maleni razmaci iZl)1eđu redova, relativno rijetka pojava liga tura, ogroman broj natpisa bez sigurnijih elemenata datiranja, relativno veliki broj brzopisnih oblika slova, naročito u natpisima iz XV v., tipizirane formu lacije teks tova , sa naglašavan jem roda i baštine umrloga. Za razliku od natpisa u Srbiji i Makedoniji, bosanski se ne isti ču sa svojim pobožnim formulama. Dobro je uočen o ,i ugledanje majstora na starije majstore i njihove natpise. 11S G. Tomovi ć je odredila i osnovne ob li ke svakog pojedinog slova u njihovom razvoju, a u vi še s lu čaj eva i varijante tih slova , istakavši da je to zavisilo najv iše od vješti ne i origina lnosti sam ih majstora .

• ••
Iz ovih pregleda se vidi kako natpisi stećaka imaju mnogo zajedsa bosančicom pisanih knjiških i kancelarijskih spomenika, odnosno kako su gotovo sva obi lj ežja slova takvih tekstova zajednička obilj ežj ima slova natpisa stećaka. Evo tih najbitnijih morfološ kih osobina.
ni čkoga

je pisana ustavom, ali se sasvim dobro pripoluustavu, zatim se vidi prodiranje poluustava, a potom i brzopisnih slova. U tome pogledu je najizrazitiji proces transformiranja slova B u B,K,B,D i IT i slova T uT,T,T)' a onda i slova N u N I " ' , N, I rl N ir-' · Uočljiva je i relativno velika upotreba brzopisnih slova a potom i siova D i ITI. Slovo A je vrlo karakteristična pojava. Uvedeno je kao nasušna potreba narodnog jezika, bez obzira š to ga ne poznaju druga ćir ii ska područja , i razvilo se u mnogo svojih varijanti. Ako bi trebalo da se izdvoje slova u natpisima stećaka koja se odlikuju kao bo~ans ka , onda bi to, prije svega, bila ova: D, V , " i A. Nešto specifičnoga posjeduju i ova slova: lK , N, A i " .. Osobenost bosanske epigrafske ćirilice u odnosu na srpsku epigrafsku ć i rilicu sastoji se i u tome što s u u bosanskoj vrlo rijetko upotrebljavani složeni znakovi 'J , If, ~ i os, š to se II njoj iz·nimno susreću znakovi l, D i bl, te što uopšte nema slova III , H , i ;ji. Sa druge stran e, u srp skoj ćiri li ci se nije čes to upotreblj avalo slovo b, naročito iza XIII v. , a u Bosni je njegova upotreba česta i kroz sav period. Ligature nisu karakteristične za natpi se stećaka, također ni obilježavanje datuma slovima, a pogotovo nisu karakteristične skraćenice i u vezi s njima title. Za nadredna slova i uopš te nadredne znakove gotovo se može reći da uopš te ne postoje.

Većina natpisa stećaka mjećuju prelazna slova ka

r

im

438

TABLICA

SLOVA

NATPISA STEĆAKA
TI P I~NO

NAJČEŠ ĆE UPOTREBLJAVANA SlOVA

VARIJANT E

SLOVA

SLOVO

<\l\44tl~

44

'\ a

~1A~a.44~4/lj 1 ~
C7l

4
6

s D t;' 6 r
KB~grrDa

SSo B p rs'

(j'

60 D Qn-ct

r r r r

AAAAAA
EE.E~f~

f'rrrrl), AAA.I1p, t>4HClAn
({Efi-f-f9 X ~ x' ,J\,t iT'i %1 x x lk

B r

>I(

;IC

lie

* rK
«

"* i"T -l-

~.

A E ::K

~5>7?7
H 1-1 H
I~

\117)3>[7
t HHNnl-<

:3
H

1< IC CC

1\/\-"1\

Jc K K I( 11//6 K K A.AA fl lin if "JVIMt't1MM M 'I
N

IC /\
M
N

MMMMM
NNNhlNr

rl rJ rl
TT

Lj

V1r1 r' N

Ooww

eN W W'-'J WWW(AJr)

o

nn

TI P F'H'PPJl

nn n

(l

?

(e(e
TT mrr ;I; 1\ ,±, '( 15 O~)(X

P P/'~P9 ne.o p <c {( e
mrrt
en

n
p

e
m

l' TTJTTffi

A 1, 'r' il Y VA 1-';t ,t, ,l, J. fl t. ~
()60
'1
ll,

A
ci
X
Lj

-o

tJoooyOIl'.p~

x Xx
Lj LJ LJ,

X7\X'X7--..,c

v y y yv
Willtyl

v

YY YY;LJLfYT y l' Y"r' nY 'T' Y 4'Y

V
W

UlWuJ\!)uJ

b6bb 6'{
t~t

b b/;666J 1;60'0.6138'0
Tabela XXII Tablica slova natpisa
stećaka .

b 'Il

439

• ••
Na osnovu svih materijala, kako publiciranih tako i ne publiciranih, sastavio sam tablicu slova koja se javljaju u natpisima stećaka, u kojoj su najprije navedena najčešća slova, za tim njihove varijante, a onda je za svako slovo dat njegov tipiča n oblik . Nastojao sam da poredak slova bude maksimalno kronološki (od vremenski starijih ka mlađima). Ne mislim da je tablica savršena, ali se nadam da je približno tač na i da će kao pregled korisno poslužiti (pri laže se Tablica slova natpisa steća ka - Tabela XXII.

c - Nešlo o pravopisu nešto rečeno o mekom poluglasu. On se, često stavlj a na koje se završavaj u ·konsonantima, rj eđe ga vidimo u sredini riječi iza konsananta, kao i u nekim jednosložnim riječima, a ponekad se javlja odmah iza konsonanta koji m riječ poč inje. Me đutim , upotreba ovog znaka nije ·konze kventna, j er ima pisara koji se njime uopš te ne koriste, a ima i onih koji ga negdj e koris te, a negdje ne. Prvobimo smo mislili da neupotrebljavanje toga znaka govori o slaboj vj eš tini majstora, ali sada vidimo da se radj o običaju i maniru. kraju Glas j najčešće se piše slovom jal, rjec1e slovom i. U jednom sluje umjesto € , a u petnaestak slučajeva se € piše kao j i j e. Skupina ja se čes to piše 2lnakom t. U dalj em razvoju se umj esto ·h piše .H (iže ) . Posebni znakovi za dvoglasja ja i je vrlo su rijetka pojava, i obič­ no ih nalazimo kod s tarijih natp isa. Nerijetko je upotrebljavan dvoglas ju. Tvrdi poluglas se pojavio samo na tri natpisa iz XlI v. u okolini Trebinja, da bi ga od mah zatim zamijenio meki poluglas. U natpisima stećaka palata lizacija se ruje označava la. Slovo ć je u više svojih varijanata svojstveno s koro svim natpisima stećaka. U najstarijim natpisima to slovo upotre bljavamo u značaju jat čenj u
Već je riječ i

t.

Vrlo su rij etke pojave slova i u znaku krs tića, kakav s lu čaj imamo u natpisu župana Grda, iz XII v., i još samo u jednome u Boljunima, iz XV v., što je, mislim , preuzeto iz latinske epigrafike. Slovo LJ' je dosta rijetko upotreb ljavana. Zanimljivo je š to se to slovo našlo umj es to slova J.. ("OM0411'''') , is to kao i na Kulinovoj pl oči. U nekoliko s lučaj eva smo ustanovili upotrebu slova p umjes to nepos tojećeg znaka za glas f ("H.H'Ik), zaLim slova k umj esto p CC IICT!&P'), k ao i zaostalog običaja iz c rkvene ćirilice da se umjesto ć piše k (M .IlKH.O'RH".). Iako je znak oS op ćenito zamijenjen za s, ipak smo ga našli ča k u XV v. (P . Anđelić je držao da se javlja samo do XII v.),''' i to ne sam o u is turen im i stočnim lokalitet ima (Pošćenje i Sćepan-Polj e, u Crnoj Gori), nego i "ll c"ntralnoj Bosni (Turbe kod Travnika ).

440

Sl. 188. - U natpi su stećka u Velim Iju kod Nikšića vid i 5C da jc s lovo jat upo trijcbljeno umjesto s lova E i da su dvotačkama odvojene rije č i.

In terpunkcija nije bitna u epigrafs koj b osančici . Ponegdje se, pretežno u Hercegovini, rij eč i odvajaju dvotačkama, ali ima i s lu čajeva gdje su riječ i odvojene sa po jed nom tačk om, ili sa trotačkama . Raspravljaju ći o s lučaju u Arapima, gdje s u riječi odvojene trotačkama, M. Vego je izrazio pretpos tavku da ta interpunkcija vodi porij eklo iz grč ke epigra fi ke. ,s7 U na tpi su Kulinove ploče vidimo da su dvo tačke ko rištene za r as tavljanje rečen ica, a u ć i ril s kim dokumentima Dubrovačkog arhiva češće se vide tačke koje odvajaju rij eč i i dvotačke koje odvajaju rečenice. I S8

441

Za ras tavlj an je T.ij eč i zbog prelaza u novi red nije postojalo n ikakvo pravilo . To se č in i lo sasvim mehan i č ki . Bilo je slučaje va kada se u novi red prenosilo samo jedno slovo , kao npr. kod natpisa u Gradcu, iz okoline Konjica, ili u Kopo š ić u kod Ilijaša, gdje dijaci n isu biLi nevj eš ti II svome poslu. 1S> Ligature nisu tako rije tka pojava i ima raznovrsnih kombinacija u tome pogledu - od je d nos tavn ih dvoslovn ih do višeslovnih. Obično se legiraju samoglas nic i H i. sa suglas nici ma, npr. f-N ct,<MHN. Više liga tura imaju natpisi u istočnij im krajevima (Po šćenje kod Savnika), a od ostalih se u tome pogledu naroč ito i s ti če natpis iz Kočerina kod Lištice (sl. br. 189). Sk raćenice nisu mnogo upotrebljava ne , ali nisu ni rij e tka pojava. Ima ih oko 30 s l u čajeva. Najviše se s kra ćuju sakralne rij eč i G r , O", "" a li su u o bi ča iene i skraćenice rij eč i rllb , ".r., kao i ne-

e

rt Nh

A

(;J~vl1~

nftiHlJt

~C~H -r!A4t

Nt ~ K~

~~~ai

SI. 189. -

Nat pis na stećku uzidanom kod Savnika

II

crkvu

II

Poš ćenju

Sl. 190. -

N;;l tn is na s tećku kneza Bati ća

II

Kopo š iću

kod llijaša

kih drugih (sl. br. 190). Gotovo redovno se iznad skraćeni h rj ječi urezuje vodoravna ili neš to povijena linija (hasta, titla), kao oznaka skra ć ivanja. Nadredna slova su sasv im iznimna pojava, i to salno na relativno s tarijim natpisima u istočnim krajevj ma (Pošćenje kod Savnika) sl. br. 189. Ni sam mogao ustanoviti da s u neka slova natpisa stećaka formirala svoj oblik da bi na taj način odražavala određen u kršćansku simboličnost , kao š to je slovo X , o kojem piše M. Mil etić kao okrizmonu, tajnom znaku I susa Kris ta, s Li č nom "ankhu", pras tarom tajnom simbolu života. '• ' Slijedeć i misao M. Miletić o takvoj simbolic i slova" , A. Skobalj na nekim natpi sima stećaka prepoznaj e taj krizmon, koji je, po nj egovom mišlj enj u , prenesen iz glagoljice, npr. u natpi su velikog bo,anskog kneza Radoja, iz Zabrđa kod Kiselj a ka, a nalazi ga i među jednom vrstom s tilizovanih krstova i lj !ijana , kao relj efni h m o tiva steća ka, tvrdeći da se taj mi s tični zna k Isusa Krista na s tećcima "obilno upotrebi java".'62 Općenito se može reć i da pravo pis natpi sa s t eća ka ne pred stavlja č vrsto organizovan niti u s talj en sistem .

dut vrđivanja

J ez ička

obilježja

Gotovo svi objavlj eni radovi o s taroj bosa ns koj ćirilici , sa svrhom nje nih obilj ežja, obuhvatali su paleografs ki as pekt, u tome okviru gotovo i s klju č ivo morfološku stnnu pi sma. Ta tematska nekompl etnos t najviše se očitova la u zapostavljanju a s pekta jez ika. Na ne koliko mjesta je , doduše, reče no da bosansko-humsku ći riisku pi smenos t odlikuje narodni jezik , a osobito dobro je to formulirao M. Raukar, i s ti ču ć i "snažan prodor č istog narodnog govora" i "težnju za jednos tavnos t izraza",163

443

Neki jezi čki termini či s tog narodnog govora u na tpisima s teća ka djeluju dosta arhaično. Još je V. Corović, pišUĆi o natpisu župana Grda, rekao da je to jezik "najstarijeg tipa ", a kao primjere za to naveo rij eč .~.,p'" umj esto o~.,p'k i pridjev ."'"" umjesto kasnij eg .","" • .'6.] Na jednom natpisu se vokativ od imenice čovj ek piše VOY' , redovno se u prvom licu p erfekta glagola biti kaže 1< susrećemo izraz .,O"~ KH " umjesto MOLIM VAS, upotrebljava se zamj en.ica hC. umj es to SVA, pridjev ."'H umj es to VELIKI , glagolski oblik II. BHCOp.X' umj esto NA VISORIMA, upotrebljava se imenica YOEIC umjesto COVJEK, ili izj'az III"' .1< š to je NEKA ZNA, kao treće lice singulara prezenta s tarog glagola vjedjeti, tj. ·z nati, spoznat i. Osim toga n.ailazimo na izraze POLEG, u značenju POKRAJ , PORED, zatim PRISTE. kao zapovjedni nač in za drugo lice plurala glagola PRISTUPITI . ')Jlda CTIOCE (č it aoče). KONCINA (kraj. konac. smrt) . UGOTOVIH SI (stvorih seb i) . DOMOM DOĐOH (domu dođoh) i sl. Zanimljiv je i ovaj sklop riječ i UCINISE VRHU MENE KRV NEZAIMITU, što znači UCINISE NADAMNOM KRVNU OSVETU. '" (sl. 191.) Natpisi imaju mnogo naziva koji su već odavno zaboravlj eni, npr.: KUCNI CA i PODRUŽIJE (domaćica, supruga), VLADIKA (gospođa), BASTINA (nasljedno zemljište), PLEMENITO (nasljedna velikaška zem-

C."'. "H.',

SI. 191. - Natpis Radovana Pribilo v i ća II
Ri č ici

kod Kaknj a.

lja), SJEN (grob, spomen ik, uspomena), UZMOZNI MUZ (uglednj muž), BILIG , BJELEG , KAMI, ZLAME NIE (nadgrobni spomenik), itd. I pored snažnog prodora čistog narodnog govora, u mnogim natpi si ma su se zadrža li izrazi koji govore o utjecaju crkvenoslovenskog jez ik a, naročito kod vremenski starijih natpisa , npr. : U TRETI NA DESETE (tr inaes toga), ZDJE (ovdje, tu), NICESARE (niš ta, nikoga), V'DNI (u dane), V'MRJE (umrjje), itd. Postoj e i uobi čaj eni , s p ecifi čni j ez i čki termini koji također vuku na s tarinu i utjecaj sa istoka, npr.: S, SA, SI , SE, u znače nju TAJ, TA, TO , OVO, OVAKO, ili SE, ASE, ASEl, ASIE, ISE, u znače nju TU, OVDJE , itd . Ponekad se umjes to SE upotrebljava AZ, npr. d3, I"".IX" Treba reći da ima natpisa u kojima je zas tuplj en jkavski izgovor, gdje je jal prešlo u i (BILIG', VIRE, itd.), ali ni ij ekavski izgovor nije sasvim rij etko zastupljen (SJECE, SJEN, itd.). U više natpi sa susreće m o fraze i reminiscencije koje su uobi čajene i na epitafima u zapadnoevropskim zem ljama, kao š to su kršćanske invokacije ASE LEZI , U IME OCA I SI T A I SVETOGA DUHA, VA IME BOGA, ili završne sentence PRIĐITE I ZALITE ME ... , NE PRETU-

444

Sl. 192. - Na tpi s Mi· hovila G rahovčića iz Grahov č i ća kod Travnika na kome se vidi upotreba ika vs kog govora.

RAJTE MI KOSTI JA SAM BIO KAO VI A VI CETE BITI KAKO JESAM JA, ili DA JE PROKLET TKO CE U ME DIRNUTI, i sl. Ponekad je u natpisima stećaka s nažno i sočno izražena narodna mudrost i filozofija, a ponekad ti natpisi djeluju kao prava literarna ostvarenja. Evo takvih primjera: DAVNO TI SAM LEGAO I VELE TI MI JE LEŽATI ... ; I DA VISTE DA CETE UMRIJETI I VSI VI ... ; U TOJ DOBA UMRIJEH, SVAKOMU ME BI ŽAO MOMU; DRUŽINO ŽALITE ME, MLAD SI SEGA SVITA OTIDOH, A JEDIN BIH U MAJKE. Treba reći i to da su svi na tpisi ozbiljni j da u njima nema nikakvih neukusnosti . U jednome se na sarka s ti čan nač in izražava gorko životno isku stvo: KAKO STEKOH' BLAGO I S NJ EGA POGIBOH' (Arapi ). Neobičn o je, ali sasvim vješto, sa dosta podataka i sa izvjesnom dozom suzdržanog humora sastavljen epitaf iz Grahovčića kod Travnika: STOIPEDESET GODINA ŽIVIH, TRIPUT NA JURJEVDAN BILU NA LEDU PRIĐOH, TRIPUT NA JURJEVDAN NOVOG KRUHA JIDOH, NE VIĐIH SEH ER ZENICE, NI KASABE TRAVNIKA Y"
4 LIKOVNE VRIJED NOSTI

445

Natpisi stećaka imaju i svoje likovne vrijednosti, koj e su bile zavisne od više elemenata - kvaliteta kamena i nj egove podesnosti za klesars ku obradu, te a lata koji se pri tome upotrebljavao. Na estetski izgled natpisa mogli su da utiču i poručioci spomenika, kao i neke druge

Sl. 193. -

Dio natp isa Goisave

Sanković

iz Biskupa kod Konjica.

SI. 194. -

dače Cihori ć

Dio natpisa Raiz Veličana , II okolini Trebinja.

i njihovi rođaci. Vego smatra da natpis Milata Pripčin ića. kakva se više puta susreć u na poveljama i drugim knjiškim spomenicima. Radoja Bogčini ća iz OpI i čića kod Stoca. Ovaj iz Turbeta je značajan i zbog toga š to s u mu s lova vrlo s li čna gotičkim. kao kompozicija djeluje skladno i lij epo . spada među najljepše primjerke.. sa predviđen im liga turama.. npr. zbog čega imaju visoke likovne vrijednosti.: natpis u Starom Selu kod Donjeg Vakufa. bez relj efnih ukrasa. br. br. u čes tvovali ili s kojima su na neki način bili povezan i. ili Goisave Sanković iz Biskupa kod Konjica (sl. a neki djeluju kao prav'. mnogi natpisi nemaju tih likovnih vrijednosti. ali je najvIse zaVISIO od sposobnosti samih p isara i klesara . iz Bis kupa.. odaberem najljepše. U nj ima se redovno navode imena'. skraćenicama i interpunkcijom. Izniman je s l učaj ukrašenog početnog s lova B natpisa iz Ričice kod Kraljeve Sutjeske. SE LEŽI VIGANJ MILOSEVIC SLUŽI BANU STIPANU I KRAUU TVRTKU I KRAUU • . kakav je onaj župana Grda. u Turbetu kod Travnika i u Zabrđu kod Kiseljaka. kao da u tome pogledu nije bilo ugledanja na praksu kancelarijskih dijaka. . a izgleda da su prvobitno ima li također visoke likovne vrijednosti.okolnosti. 189). natpisi spominju događaj e u kojima su te sahranjene li čnosti za svoga života. 194). iz Opli či ća l69 Treba još reć i da natpisi stećaka nemaju takozvanih ukrasnih slova. čak mu je dao "prvo mjes to među hercegovačkim srednjovjekovn im natpisima"l67 Ako bi treba lo da između natpisa sa dužim tekstovima. Tako su neki natpisi vrijedna kaligrafska djela. kako sam za sebe tako i u odnosu na even tualne relj efne motive. Na žalost. Približno takve vrijednosti imaju i natpisi kneza Bati ća. Vještiji dijaci i kovači stvarali su natpise čija su slova bila jednako velika i inače uj ednačenija. Neki natpis i su pisani svečanim lapidarnim ustavo m. Isto tako. br. kao što su.. . iz Živnja kod Nevesinja. 190). u Bosn i (sl. Takav je. . zatim Radače Cihorić iz Veličana kod Trebinja (sl.. kao i na oblik spomenika. iz Polica kod Trebinja. npr. iz Kopoš i ća.168 ali ako bi trebalo da se vodi računa i o relj efima. kao i neki drugi. ornamenat. onda bi to -bio natpis Goisave Sanković. natpis iz Ve li čana kod Trebinja: GOSPOJA RADACA. onda bi to bio natpis Miroslava Raškovića . ili Radoja Bogčinka . KCI ŽUPANA MILTJENA DRAŽIVOJEVICA . a ima ih koji su dosta nevješto rađeni i jedva čitljivi. pažljivo pisana (crtana) i k lesana. br. a onda i vojvode Miotoša iz Vlađevina kod Rogatice. zbog čega danas ne djeluju tako lij epo."0 ili natpis iz Kočerina kod Liš tice: . br. ili kneza Bati ća. drugi podaci o sahranjenim osobama. iz Kopoš ića kod Ilij aša (sl. tako da čitav natpis. Neki su veoma oštećeni. ŽUPANA NENCA CIHORICA KUCNICA A NEVJESTA ŽUPANA VRATKA I SLUGE DABIŽiVA . koje pone kad spadaju u znamenite li čnos ti svoga doba. 193). š to je jedinstvena pojava . . iz Pošćenja (sl. 19J)· 5 - NATP ISI KAO DOKUMENTI I IZVORI 447 I po svome sadržaju natpiSi stećaka imaju velike vrijednosti. prostor takvih natpisa je uvijek pre thodno brižljivo isplaniran . M.

koj i je ktito r toga h rama . koja ile na lazimo na d rugom mjes tu.171 Posebno važnu dokumen tarnost i is torij sko-izvornu vrijednos t imaju na tpi si sa c rka va . 448 . koji se u n auci često sm a tra sljed benikom here tičke Crkve bosanske. iz druge p olovine XV v. . . Natpis na crk vi u Sopotnici kod Goražda