PREDGOVOR
U bližoj i daljoj prošlosti je bilo nekoliko slučajeva koji su na svoj način upozorili javnost na s teć ke i njihovu osebujIlost, ali je Izložba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, koj<l je održana 1950. godine u Parizu, stvarno uspjela da istakne pravu vrijednost stećaka i da za njih ozbiljno zainteresuje strane i naše s tručne i obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa i organizovanih aktivnosti oko zaštite, evidenci je, istraživanja i proučavanja fonda ove vrste naših spomenika ku/ture, čiji su rezultati sasvim očevidni. Prošlo je vrijeme kada su stećci uništavani, zbog toga što se najčešće na njih gledalo kao na stara groblja koja samo smetaju, i li koja predstavljaju jeftin građevinsk i materijal. Sada i širi krugovi naših građana nastoje da se stećci što bolje očuvaju i koriste za savremene potrebe. U međuvremenu je obavljena sistematska evidencija svih s t ećaka u Jugoslaviji, čiji je glavni rezultat publikacija u kojoj je dat kataloško-topografski pregled čitavog fonda . Paralelno s tim radilo se na prikupljanju, sistematizaciji i objavljivanju naučn e građe najvažnijih regiona i lokaliteta stećaka, o če mu vec imamo seriju od deset tomova posebnih izdanja i nekoliko desetaka st ručnih radova koji su objavljeni u Našim starinama, Glasn iku Zemalj skog muzeja u Sarajevu i drugim časopisima, kao i seriju od četiri toma natpisa s tećaka. Ti i drugi rezultati su, s jedne strane, zahtijevali još neka dopunska istraživanja, a sa druge, sistematizaciju čitave naučne g rađe, njeno proučavanje i odgovor barem na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je utvrditi teritorij, brOjno stanje, pripadnost, vremensku pojavu i trajanje s tećaka, trebalo je stvoriti listu oblika steća ka, ob jasniti natpise, sistematizirati i prikazati reljefne motive s tećaka i pokušati protumačit i ·njihovo porijeklo, stilske osobine i značenje. Trebalo je, pored ostaloga, egzaktno utvrditi odnos stećaka i bosanskih heretika, steća ka i Vlaha, itd. Uka zala se potreba pisan ja monografske studije koja bi što kompleksnije obuhvatila fen omen i problem stećaka. Tako je došlo do ovoga poduhvata, na čemu sam kontinuirano radio od 1971. godine. Najprije sam pristupio dopunskim terenskim istraživanjima i kompletiranju naučne građe, a potom studiju te građe po temama - oblici, natpisi, ukrasi i dr., uz konsultavanje stručne literature. Ukazala se potreba prikupljanja i razmatranja komparativnih materijala, kako u

7

našoj zemlji tako i u inostranstvu. U vezi s tim, išao sam na kraća studijska putovanja u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku. Bio sam u prilici da idem i na kraća studijska putovanja u italiju, Francusku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Sovjetsku Armeniju. Većinu ovih studijskih putovanja omogućila mi je Republička komisija za kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, a onda Zajednica za kulturu BiH i Zavod za lIaučno-tehničku i kulturno-prosvjetnu saradnju sa inostranstvom BiH. U toku ovoga rada nastojao sam da ne ispustim iz vida ništa od onoga što je do sada napisano o stećcima. Moram priznati da su mi stručni radovi Cire Truhelke, Alojza Benca, Dimitrija Serge jevs kog, Marka Vega, Mirjane Corović-Ljubinković, Anđele Horvat, Cvite Fis kovića, Nevenke Božanić-Bezić, Pavla Anđelića, Mariane Wenzel, Đure Baslera, Zdravka Kajmakovića i Radomira Stanića, kao direktnih terenskih istraživača stećaka, mnogo pomogli. Razumljivo, ja sam se dosta oslanjao na rezultate koje su u svojim studijama nekih pitanja s tećaka postigli Svetozar Radojčić, laroslav Sida k, Alojz Benac, Marko Vego, Marian W enzel, Cvito Fis ko vić, Pavao Anđelić, Ljubomir Karama/1!, Vojislav Đurić, Mirjana Corović-Ljubinković, Miroslav Raukar i Đuro Basler. Posebno dragocjenu pomoć su mi predstavljala mišljenja do kojih su došli laroslav Sida k, Svetozar Radojčić, Cvito Fisković i Alojz Benac. U posljednjoj fazi rada osjetio sam potrebu da se konsuItujem s nekim našim stručnjacima koji poznaju ovu problematiku, ili su joj bliski. U tome smislu sam o pitanju srednjovjekovne Crkve bosanske imao vrlo korisne kontakte sa prof. dr laroslavom Sidakom, o pitanjima natpisa s t ećaka sa mr Tomislavom Raukarom, a o pitanjima reljefnih motiva sa dr Mirjanom Corović-Ljubinković, prof. Radomirom Stallićem, dr Pavom Anđelićem, prof. Đurom Baslerom i dr Slobodanom Zeče vi­ ćem, kojima i ovom prilikom zahvaljujem na pomoći. Koncepcija i naslov knjige bili su predmet o kojem sam du že razmišljao. Brižljivijim upoznavanjem i studiranjem dosadašnjih istraživanja i prouča"'anja stećaka mogao sam uočiti važnije aktivnosti i glavne rezultate tih istraživanja i proučavanja koje sam, nakon kri t ič kog preuzimanja, udnd.ujući ih sa vlastitim rezuIllItima, izlo žIO u prva dva poglavlja knjige. Važnim pitanjima utvrđivanja teritorija rasprostiranja, brojnog stanja i kronologije s tećaka posvetio sam posebnu pažnju u svome studiju, što se vidi iz trećeg poglavlja. Težište č itavog poduhvata je na glavnim umjetničkim svojstvima st ećaka - oblicima, natpisima i ukrasima, uključujući majstore i njihov postupak, čemu je u studiju posvećeno najviše vremena, a u kltjizi dato najviše prostora u IV poglavlju. Već duže vremena znatan broj naučnih radnika i ostalih zainteresovanih građana, naročito u inostranstvu, s tećke smatraju isključ i vo bogumilskim nadgrobnim s pomenicima i svu um jetnost s t ećaka na;češće nazivaju bogumilska m umjetnošću. Kako takvo naučno neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha, bilo ;e nužno da se odnos st ećaka i bosanskih hel-etika postavi i objasni što je moguće tačnije. To pitanje i nedavno iskrsla teza o pripadnosti većine st ećaka Vlasima predmet su posebnog poglavlja. Duboki korijeni umjetnosti s tećaka i njena golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima, krs tačama i drugim vrstama vremenski bliskih i nešto kasnijih nadgrobnika, zbog čega je bilo potrebno i to pitanje proučiti i prikazati.

8

Tome je posvećeno jedno poglavlje. Na kraju sam pokušao da u nekoj vrsti rezimiranog zaključnog uopštaval1ja u kratkim potezima predstavim stećke i njihovu umjetnost u cjelini. Bilješke se nalaze poslije svakog poglavlja. Na kraju sam dao bibliografiju, koja je obuhvatila sve vaZIlIle radove iz ove oblasti koji su publicirani do da>1as, a potom i regis tar ličnih im ena i važnijih geografskih imena, naselja i imena ostalih va žnijih pojmova koji se u tekst u spomin ju. Knjigu prate nužni ilustrativni prilozi - topografska karta lokaliteta s tećaka, tabele crteža i fatosa oblika i važnijih reljefnih mo tiva, kao i pojedinačni crteži i foto si koji se odnose na v"aŽl1ije reljefne motive i l1atpise stećaka, ili na njihove paralele. Kartu je izradio Nikola Badal1ković,

crteži su i moji.

izvu čeni

po n10ji1n skicama, a fOlosi su Ranka

Rosića

Htio bih da se ovom prilikom zahvalim svima koji su mi u ovome
poduhvatu ponzogli,
naročito

uvaženiln pomenutin1

st ručnjaci ma

na

njihovim savjetima, kao i uvaženim recenzentima - akademiku dr Đur­ đu B oš koviću i dr Pavi Anđeliću, zatim lek toru i tehl1ičkoj redakciji kl1jige. Posebl1u zahvalnost dugujem Republičkoj komisiji za izdaval1je edicije "Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine" i n jel10j redakciji, kao i Izdavač kom preduzeću " V eselin Masleša" u Sarajevu, koji su prihvatili i realizavali ovo izdanje, a prije toga omog ućili obavljanje svih neophodnih prethodl1ih i pripremnih radova vezanih za ovo izdanje. la ko sam nastojao da, koliko je 10 bilo moguće l1a ovome stepenu istraživanja i proučavanja s t eća ka i njihove umjetl1osti, uobličim, sistematiziram i al1aliziram prikupljenu l1aučnu građu, a pOlOm u jedno j naučnoj sil1tezi odgovo rim barem na l1ajva žnija pitanja iz ove oblasti, ne mislim da u mome radu nema raznovrsnih praznina, nedostataka i manjkavosti, možda na ročito nedo rečenos ti i nepotpunosti. Smatram da na neka pitanja objektivno nije moguće u ovom e m omentu ni odgovoriti. Neka pitanja ostaju otvorena za dalja proučavanja. Nadam se da će ova knjiga biti shvaćena kao napor i l1astojanje jednog čovjeka koji je bio u priliCi i imao sreću da uoči, upozna, zavoli i, koliko je to njemu bilo moguće, prouč i i prikaže s t ećk e kao osebujan umjetnički izraz našeg tla, te da će biti podstrek i podloga mlađim s tručnjacima da proučavanja nastave i jednom uspiju da u potpunosti odgovore na sva postavljena pitanja.
Sarajevo, oktobra 1979. godine. Autor

9

I

PROU ČA VANJE STEĆAKA
SmMram da je makar i kratak prikaz svih važnijih akcija koje se odnose na pronalaženje i proučavanje stećaka pomoć čitaocima da bolje upomaju ovu svojevrsnu oblast našeg kulturnog nasljeđa. To je, osim toga, najbolji put za upoznavanje, sumiranje, analizu i ocjenu rezultata tih proučavanja. Ovdje će biti riječi najprije o najstarijem vremenskom razdoblju proučavanja od XVI v., kada 'se stećci prvi put spominju, do 1875. god ., zatim o razdoblju austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom , onda o vremenu između dva svjetska rata, te o najnovijem razdoblju od 1945. god. do danas.

NAJSTARIJI PERIOD PROUCAVANJA STECAKA Najraniji podaci o stećcima potječu j.z prve polovine XVI v. Poslan stvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bosne. U sastavu pos lanstva , kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt K;uripešić, koji je na tome putovanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj pomati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kup1pešić je opisao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost.! Slučaj je htio da dvije godine poslije toga istim putem naiđe novo poslans.tvo cara Ferdinanda I za Ca'r igrad, koje se taikođer zaustavilo u Lađevinama. U opisu toga putovanja nepoznati autor spominje iste ste6ke.' Do pojave slijedećih podataika o stećcima prošlo je više od dva stoljeća . Sedamdesetih godina XVIII v. kroz neke dalmatinske krajeve proputovao je .talijanski prirodoslovac i mineralog opat Alberto Forns i u svom poznatom putopisu ostavio nekoliko bilježaka o stećcima iz

11

okoline Makarske i Sinja, posebno o velikoj nekropoli blizu vrela Cetine.J Dosta interesa za stećke pokazao je i poljski is traživač Aleksandar Sapieha, ,koji je prvih godina XIX v. proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Njegovu pažnju su najviše zaokupljali ukrasi stećaka u Cism, LovreOu i Radimlji. Oni su ga najviše podsjećali na stare egipatske i partske spomenike' Bečloi geolog i ljekar Ami Boue (Fracuz po rođenju) proputovao je evropski dio Turske, pa je u svom djelu La Turquie d'Europe, iz 1840. god., ostavio nekoliko opisa stećaka iz Bosne ,i Hercegovine, posebno iz okoline Gacka, Mostara i Kiselja.ka.5 Više podataka o stećcima ostavio nam je engleski egiptolog I. Gardner Wilkinson, koji je u petoj deceniji XIX v. proputovao dijelom Dalmacije i Crne Gore. Njegovi podaci se odnose na oblike i ukrase čitavog niza nekropola od vrela Cerine do Capljine, Metkovića i dalje.' Valentino Lago se također zanimao za " te<lke iz okoline Imotskog. Kopao je i grobove ispod njih. Pripisao ih je Slavenima '" U sedmom deceniju XIX v. Bosnom i Hercegovinom je dosta putovao i za njihovu prošlost se interesovao pruski konzul u Sarajevu Otto Blau, koji je u svom putopisu, objavljenom 1877. god., ostaVlio kraće podatke o nekoliko nekropola, posebno onih oko Stoca i Donjeg Vakufa' Engleski istori čar i putopisac Arrhur J. Evar:s je 1875. god. proputovao kroz Bosnu i Hercegovinu i o tome napisao svoj veliki putopis, u kojem je opisao stećke iz nekoliko mjesta (Tešnja, Travnika i Sarajeva). Za njega su ti spomenici bili misterioZJno nadgrobno kamenje.Kao austrijski generalštabni oficir, Bosnu i Hercegovinu i dijelove Sandžaka i Crne Gore, između 1871 i 1873 god., proputovao je Heinrich Stemeck, i tom prilikom se dosta zadržao na stećcima, koji su mu bili zanimljivi i po svojim oblicima i po ukrasima. Primijetio je da se mnogo n ekropola nalazi u zabi'mim ikrajevima. Smatrao je da stećci potječu iz preistorije. On je prva upozorio na postojanje stećaka u granicama današnje Crne Gore. 1O Najstariji podaci domaćih istraživača potječu iz XVIIIv. Dalmatinski istoričar fra Gašpar Vinjalić je u jednom svom pismu iz 1746. god. ostavio podatke o stećoima u Biskupiji kod Knina." U Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrija Kačić-Miošić je 1759. god. naveo podatke koji govore da se na više mjesta u primorju nalaze stećci na ikojima su uklesani reljefi štitova sa mjesecom i zvijezdom}' Slijed eći podaci potječu pedesetak godina poslije toga. Ivan Katalinić u svojoj Istoriji Dalmacije, na italijanskom jeziku, kratko piše i o stećcima u LovrečulJ Malo kasnije kraće podatke o nekoliko lokaliteta stećaka Imotske kra jine i Makarskog primorja objavio je splitski arheolog I van Carrara." Najstariji podaci o stećcima u Srbiji potječu od S. Obradovića. On je naveo nekoliko lokaliteta iz Podrinja tl Srbiji i iz okoline Užica!5 Gotovo istodobno se javio fra Mantin Nedić sa podacima o s teć­ cima iz Bosne, pretežno iz okoline Travnika, posvećujući glavnu pažnju njihovim natpisima."

12

I fra Sime Milinović opisuje neke s teć ke Imotske i Cetinske krajine. zadržavaj ući se najviše na ukrasima i na narodnoj predaji.17 I fra Petar Peko Kadč ić nam je ostavio neke podatke i fotografije o stećcima iz okoline Makarske." Opširnije podatke o stećaima u Hercegovini. neku vrstu topografije s tećaka. objavio je franjevački provincijal i pisac fra Pe tar Bakula. Obuhvatio je oko 130 nekropola." I bosanski franjevac istoričar Anto Knežević je u svojim putopisnim bilješkama pružio "iše podataka o 'stećcima o.koline Travnika.'" Nekoliko nekropola stećaka. uglavnom oko Stoca i Konjica . obraćaj ući pažnju na natpise. opisao je sarajevski srpsko-pravoslavni mitropoli t Sava Kosanovi ć. 21 O natpisima stećaka Podrinja u Srbijli pisao je Miloš Milojević. Njegovim nastojanjem je iz toga I kraja preneseno nekoliko stećaka u Beograd.l l I nešto kraćih podataika o stećcima istoga kraja. prvenstveno o njihovim natpisima. ostavili , s u Milan Đ. M; lićevi ć 23 i Ljubomir Kovačević,24

* **
Ka,ko se vidi. u tome najstarijem periodu stećci su bili uglavnom il, sporedni predmet istraživača , pretežno putopisaca i istoriamatera. Ne može se govoriti ni o ka'kvim organizovanim pristupima. Relativno veća pažnja posvećena je dalmatinskim, a potom i hercegovačkim spomenicima jer su franjeVCi nastojah da svojim prilozima prikažu prošlost tih krajeva. Nešto intenzivniji rad oko sakuplj anja podataka nastao je pokretanjem Kukuljevi ćevog Arkiva. Većinu tada saJkuplj enih i objavljenih podataka treba uzeti sa rezervom, zbog toga što 'll njima ima mnogo neta čnos ti, naročito kada se govori o natpisima stećaka. Inače, izražena mišljenja o porijeklu ovih spomenuka, njihovoj pripadnosti i brojnom stanju naučno su nepotkrijepijena, maglovita, a ponekad sasvim fantastična. Zasluga je, ipak, ovih ljudi što su skrenuli pažnju našoj i stranoj kulturnoj javnosti o postojanj u ovih osebujnih spomenika, o njihovom teškom tehni čkom stanju i o potrebi da se organizovano proučavaju.
slučajni čara -

RAZDOBLJE AUSTROUGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI U peI1iodu vladanja Austro-Ugarske Monarhije stećcima je posvenešto više pažnje nego u prethodnom periodu, naročito od 1888. god., kada je osnovan Zemalj ski muzej u Sarajevu. Broj stranih istraživača se naglo povećao. Taiko se austrijski vojni ljekar dr Felix Luschan interesovao za ste6ke sjeveroistočne Bosne. posebno za O'lle oko Tuzle. Uočio je njihove originalne oblike" ukrase i upozorio na slabo interesovanje za njihovo proučavanje . On je otvarao i neke grobove ispod stećaka, pa je, prema nalazu mađal'skog novca iz XIV v., i stećke datirao oko toga vremena." Dosta vremena je bosanskohercegovačkim starinama ,p osvetio bečki arheolog dr Moritz Hoemes. On je, zapravo. proučavao spomenike rimćeno

13

skog doba, ali su njegovu paznJu ol<upirali li stećci. Interesovao se za sva s vojstva Istećruka, ali se najviše zadržao na reljefnim predstavama, prvenstv~no na scenama lova i tumira, jer je shvatio da je ti njima pri>kazan život ondašnjih bosanskih feu da laca. Služeći se već dotle objavljenim podacima ~popisom P. Brukule), Hoernes je uspio da vidi mnogo nekropola (oko 100) ne samo u Hercegovini nego i u drugim krajevima. Za njega ovi spomenici nemaju ništa kršćanskog, niti religijskog uopšte. O samoj umjetničkoj vrij ednosti stećaka nije imao lijepih riječi, zbog čega je izazvao prigovore nekih domaćih naučnih radn'ka (F. Radić). Osim opisa, donio je više crteža te nešto fotosa reljefnih motiva, ali nedovoljno tačno. U mnogim simbolima steća.ka vidio je heraldička obilježja. Otvarao je i grobove, ali nije našao nik~kvih priloga . Po svojoj vrijednosU-/ je izdvojio steć~k iz Donje 1882. i 1885. god. kroz Bosnu i Hercegovinu je u nek01ilko navrata proputovao i mađarski istoričar Ivan Asb6th. U svom putopisu je opisao više nekropola u raznim 'krajevima Bosne i Hercegovine.27 On se najviše interesovao za ukrase stećaka, ali je pri.kupljao ; podatke o nazivu, pripadnosti, rasprostranjenosti i drugim svojstvima stećaka. Rekao je da ih ima ako 150.000 primjerruka. Za razliku od Hoernesa, on se dosta povoljno izražavao o umjetnosti i :kultuni stare Bosne. Stećke je nazvao bogumilskim spomenicima. Upuštao ·se i u čitanje natpisa, uglavnom bez uspjeha. Austrijski rudarski inžinjer A. G6tting je opisao stećke nekropole u Kopošiću, nedaleko od Visokog, gdje se nalam i slećak sa natpisom kneza B8Jtića. On je tam prilikom prekopao i grob ovoga velikaša.2B Nekoliko nekropola iz Podrinja i okoline Užica u Srbi}i opisao je Nijemac F. Kanitz,2. a nekoliko u Dalmaciji Talijan A. J. Fosco, pripisujući ih Feničanuma . 30 Od ostalih stranih naučnih radnika koji su se za vrijeme austrougarske vladavine zadržavali na stećcima treba navesti bečkog i s toričara Konstantina J;rečeka, koji je pisao o natpisu u Veličani ma kod Trebinja.3! Znatan je i broj domaćih naučnih radni,ka koji su se u tome razdoblju interesovali za steć"ke: Među najstarije istraživače toga perioda spada dubrovački profesor Luko Zore, koji je u Slovnicu iz 1880--1884. god. objavio nekoliko članaka o raznim natpisima stećaka, a u posebnoj radnji se zadržao na opisu poznatog stećka u Brotnjicama kod Dubrovn;ka i raspravljao o nekim reljefnim motivima, najviše o sceni kola na tome ,i na drugim stećcima.'2 Približno u isto doba se svojim prilozima u tek pokrenutom Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva u Zagrebu pojavljuje zagrebački arheolog Sime Ljubić. On je u broju iz 1880. god. apelovao na sve rodoljube uz Bosne 1 Hercegovine da dostavljaju podatke o natpisima, ukrasima i svim drugim karakteri,s tikama stećaJka. Međutim, odziv je bio neznatan.33 Osim pomenutih, tih godina se javlja Vid Vuletić-Vukasović, 'korčulanski i dubrovački nastavnik, koji oko jedan i po decenij istražuje stećke, ponajviše njihove natpise. Njegovi članci ·su publicirani u nekoliko tadašnjih časopisa, pretežno u Viestniku. On je obišao mnogo nekropola, a pr~kupljao je i pismene podatike od poznani:ka sa terena.
Zgošće. 26 Između

14

Imao je namjeru da popIse sve nekropole i izradi kartu njihovog rasprostiranja, ali to nije uspio da uradi . J edan od njegovih priloga se odnosi na opis nekropole u Radimljl i kod Stoca.34 Iz tih godina ISu i rezultati istraživanja s plitskog popa Petra Kaera. On se najprije javio manjom radnjom na italijanskom jeziku o stećcima kod Imotskog, a nešto -kasnije radnj om na francus.kom jeziku, u kojoj je oprisao stećke nekih nekropola oko u šća Neretve.35 Prikazao je dotadašnje prou čavanje i na osnovu toga pokušao da i sam nešto općenito kaže o osnovnim svojstvima stećaka. Zbog svoje površnosti ta je radnja izazvala dosta ozbiljnu kritiku nekih savremenih
istraživača.

15

Nakon toga su uslijedilo još neki manji doprinosi koji su se o dnosili na stećke Dalmatins'kog primorja i njegovog zaleđa . Ta ko je pop Petar Stanić pisao O stećcima u dolini Cetine,36 a Luiđi Marun o nekropoli kod vrela Cetine." Intenzivniji i organizovaniji rad na istraživanju stećaka počinje sa osnivanjem Muzejskog društva Bosne i He rcegovi ne 1884. god. , odnosno sa osnivanjem Zemalj skog muzeja u Sarajevu 1888. god. i pokretanjem njegovog Glasnika 1889. god. Uz Vida Vuletića-Vukasovića i Petra Kaera, koji nas tavljaju ranije započeti rad, sada se javljaju mnogi istraživači koj; se uglavnom okupljaju oko Glasnika Zemaljskog muzeja. Tako, Kosta Hormann , uz svoju glavnu orijentaciju na natpise, posvećuje pažnju oj ostalim svojstvima stećaka nekih nekropola. 38 U jed. nom članku je opisao stećke iz okoline Stoca, a na XI arheološkom kongresu 1899. god. u Kijevu podnio je referat O stećcima, sa statisbič­ kim podacima, kartom rasprostiranja i mnoštvom fotografija, koji je izazvao veliko interesovanje kod prisutnih stručnjaka. 3 ' Jevrem Stanković piše o stećcima okol;ne Tes lića.40 V. Stakić i Đ . Markovi ć pružaju kra će podatke o stećcima iz okoline Maglaja." Đorđe Stratimirović je dao dobar i dokumentovan prikaz nekropole u Donj oj Zgošći kod Kaknja ." Vaclav Radimsky je pisao o vpsti kamena za klesanje steća:ka,41 a u rukopisu, nazvanom Arheološki leksikon, on je, u z osnovne podatke o arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini , naveo i osnovne podat1ke o vrlo mnogo neikropola s1ećaika." Nikola Barišić nam je pružio kraće podatke o stećcima okoline Posušja" i okoline Ljubuškog.46 Franjo Fiala, arheolog Zemalj skog muzeja u Sarajevu, uz radove o preistonijskim arheološkim lokalitetima, objavio je i podatke o dva zanimljiva stećka iz okoline Rogatice.47 Najobimniji i najkvalitetniji doprinos proučavanju s tećaka u ovom austrougarskom periodu dao je Ciro :rruhelka, koj i je istovremeno najVIiše učinio za stvaranje i prosperitet Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Iako se bavio preistorij skom oj kršćanskom arheologijom, istoriografijom i još n ekim muzejskim disciplinama, ovaj neumorni naučni radnik je mnogo vremena posvetio stećcima . Putovao je po terenu, opisivao, sam crtao, fotografisao i u gips odlijevao natpise i ukrase stećaka, te napisao više manjih i većih radova o stećcima, -ll kojima je obradio ne samo oblike, ukrase i natpise nego se baVlio i piJta:njima njihovog rasprosti-

ranja, kronologije i pripadnosti. Kompleksnija radnja mu je objavljena 1891. god. Njegov glavni interes i najveći doprinos se odnosi na natpise s teća ka" (Istraživačima natpisa s tećaka u ovom vremenskom razdoblju posvećen je dio teksta na drugom mjestu ove knjige.) U pomenutom razdoblju je bilo i akcija popisa s tećaka u Bosni i Hercegovini, o kojima nemamo sasvim pou"danih podataka, ali koje zbog njihove važnosti treba ovdje r egistrovati. Po naredbi Ze maljske vlade Bosne i Hercegow ne, kotarski uredi su 1887. i 1888. god., angažujući žandarme, cestare i šumare, sakupili podatke o s tećcima. Rečeno je da taj popis nije sasvim tačan, ali da pruža približnu sliku 'njihovog brojnog stanja i rasprostiranja" C. Truhe lka se u svojim radovima slllŽ!io i sk ljučivo podacima toga popisa i na njima zasnivao svoja gledišta. Tim popisom je ustanovljeno da lI!k.upan broj s tećaka na teritoriji Bosne i Hercegovine iznosi 27.067. (To je mnogo manje od ukupnog broj a koji je ustanovljen sistematskim popisom 1969. god.) Deset godina kasnije, tj. 1897. i 1898. god . obavljen je drugi popis stećaka. Po mnogim okolnostima se može zak ljučiti da je i to bila akcija Zemaljske vlade, opet putem kotarskih poglavarstava. U tu svrhu su korišteni žandarmi, lugari, lonezovi - muhtari , uči telji i sveštenici, koji su, prema naročito sastavljenom formularu "Pi,tanje za sabiranj e his tori č kcrtopografskog gradiva", pri· k upili podatke o gromilama, grobljima, starim gradovima, džamijama, tekijama, starim cestama, starim mostovima i starim cnkvama i manastirima.;o Dio trh odgovora ustupljen je Zema lj skom muzeju. Na osnovu rezultata toga popisa K. Hi:irmann, dVOI'Ski savjetnik i direktor Zemalj skog muzeja, napisao je svoj referat za XI arheološki .kongres u Kijevu 1899. god.Sl Po tome popisu ukupan broj stećaka je <iznosio 59.500, što je približno broju koji 's mo mi nedavno utvrdili, pa se može reći da je taj popis, za razliku od prvoga, bio bolje organizovan i izveden. Odmah poslije 1900. god. nastaje stagnacija u proučavanju stećaka, koja traje nepuna dva decenija, sve do 1918. god .

• ••
Općenito se može reći da je razdoblje austrougarske uprave u Bosni .j Hercegovini karakteristi č no po tome što se u poslovima oko istraživanja i proučavanja stećaka angažovao relativno veliki broj ljudi i što su ti poslovi obavlj ani pažljivije i nešto "iše dokumentovano nego ranije. Međutim, većina tih aktivnosti je bila stvar naklonosti i lične inicijative pojedinaca koji su se time bavili uz svoje druge primarne poslove. U ,tome pogledu nešto drugačije stoji sa akcijama Zemaljske vlade koje se odnose na popisivanje spomenika kultlllre u Bosni ·i Hercegovini putem kotarskih poglavarstava, koje su sigurno imale i vojno-politički karakter. Rezultati angažovanja C. Truhelke, kustosa, a kasnije direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu, svakako su najvredniji dopninos u ovoj oblasti proučavanja. Citavo ovo razdoblje je karakteristi čno i po tome što se stećcima pristupalo prilično jednostrano, jer je pažnja isključivo posvećivana natpisima, dok su ostala svojstva stećaka bila zanemarena. Uz sve navedeno, to je razdoblje u kojem su stećci, kako u našim krajevima tako i u nnostranstvu, predstavlj eni kao bogumilski spomenki.

16

STECCI

IZMEĐU

DVA RA,TA

U doba s tare Jugoslavije, ta č nije u razdoblju između 1918. i 1945. god., stećcima se posvećivalo malo pažnj e. I s traživači stećaka su uglavnom bili vezani za poslove Zemaljskog muzeja, a njihovi radovi su objavljivani u Glasniku toga muzeja. Tako je dr Mihovil Mandić objavio u Glasniku Zemaljskog muze ja dva ma nja priloga koji se odnose na stećke u okolini Travnika.;2 Njema6ki naučni radnik Georg W.ilke piše o nekim reljefima stećaka kao simbo ličnim predstavama. 53 Milenko Filipović opisuje jedan neobičan stećak iz okoline Olova.S4 Pero Slij e pčević pruža više podata'ka o stećcima okoli ne Gackas; Milan Karanović je opisao jedan n eo bi ča n stećak oz okoHne Skender-Vakufa,56 zatim jedan u okolini Tesli ća. 57 Vladislav Skarić najprije saopštava hipotezu o porijeklu stećaka oblika sarkofaga,SS a onda opisuje stećak gosta Milutina u Humskom kod Foče. 59 Dimitrije Sergejevski u svojim putn'im bilješkama posvećenim klas ičnoj arheologiji pruža i podatke o stećcima na Glamočkom polju,'" a potom opisuje neke stećke u okolini Kladnja .6' Petar Bogunović opisuje stećke u Vrućici kod Teslića.62 Đoko Mazalić se najprije zad ržava na nekim primjercima stećaka u okolini Sarajeva," a potom u okolini Roga tice M Ciro Truhelka je najprije napisao Vodič za srednjovjekovnu zbirku Zemaljskog muze ja, u ikojem je dosta prostora posvetio stećcima i dotadašnjim rezu ltatima njihovog istraživanja ,·; za~im je objavio rezultate istraživanja ostataka mauzoleja tepč ije Batala. 66 U krug saradni'ka Zemalj skog muzeja s pada i Vejsil Curčić, koji se, uz druge muzejske poslove, dosta bavio i s tećci ma. On je Zemaljskom muzeju predao svoj obiman rukopis, sa mnogo fotograf.ija. koji predstavlj a pokušaj ana lize i uopš tavanja svi h dotadašnjih rezultata istraživanja s tećaka· 7 Nekolicina istraživača stećaka objav ili su i poneki svoj rad u drugim časopi s ima, kao M. Filipović,68 Vladislav Skarić," Mihovil Mandić , 70 M. Karanović,7' V. Curčić 71 i C. Truhelka. 73 Bilo je :i nekoliko drugih i straž i vača s teća ka čiji su prilozi objavljeni u raznim časopisima. Tako je Slade Silov i ć pisao o stećcima iz okoline Trogira," Nikola Zvonimir Bj elovuč i ć o stećcima iz okoliine Stona,75 Jaroslav Sidak o stećcima u vezi sa problemom bogumilstva u Bosni i Hercegovini,7. te Ivan Renđeo , .k oji je o stećcima pisao u tiva maha."
* **

17

U vrijeme stare Jugoslavije stećd su i dalje bili uglavnom predmet interesovanja pojedinih nau čnih radnika. Neloi organizovan i sis tematsk i rad nije postojao. Nije bilo nikakvitakcija za zaštitu ove vrste spomenika. Interesovanje inostranih nau čnih radnika za njih je gotovo sasvim opalo. Iako je bilo izvjesnih inicijativa , u ·tome periodu nije došlo ni do donošenja zakonskih propisa o zaštiti lmlturnog nasljeđa, niti do osn ivanja ustanova, odnosno službe u tu svrhu, zbog čega su i stećci, kao i svi ostali spomenici kulture, ostali po stran i.
li čnog

NAJNOVIJI PERIOD

PROUČAVANJA

STECAKA

Pravi odnos prema stećcima nastao je tek poslij e oslobođe nja zemlje 1945. god. Stećci s u shvaćeni kao značajan d io kulturnog naslj eđa -koji zaslužuje društvenu brigu oko čuvanja i prou čavanja. Zbog toga su " razumljiva nas tojanja ,koja -su u tome cilju I preduzimana. Neposredno poslij e Izložbe s rednjovjekovne umje tnosti jugoslavenskih naroda, održane u Parizu 1950. god., gdje s u, uz freske, i s tećc i pobudili veliko interesovanje kod svjetske naučne i kuhurne javnosti, došlo je 1950. i 1952. god. do dviju konfenmcija u Saraj evu, na kojima su predstavniai Saveznog instituta za zaštirtu spomenika kultu re iz Beograda, Ministarstva za nauku i ,kulturu BiH, Zemalj skog muzeja iz Sarajeva, Zavoda (la zaštitu spomen iika I kulture BiH , Zemaljskog odbor a sindikata prosvjetnih radnika BiH, Istorij skog društva BiH, Udružen ja li:kovn; h umj etnika BiH, Instituta za follklor BiH, Muzeja grada Sarajeva i još nekih ustanova, kons tatovali veliku n au čnu vrijednost s tećaka i potrebu da se organizovano proučavaju. Na osnovu prijedloga Ministarstva za nauku i ,k ulturu BiH, na I lwnfere ncij ama je 'p ostignut dogovor o dugoročnom programu r ada i način u njegovog 'izvođenja. Program se 's astojao od četiri osnovne radne etape : anketno prikupljanj e opštih podataika o stećcima, provjeravanje i dopun javan je t ih podataka, sistematsko naučno (ekipno) obrađivanje va"nijih lokali teta i regiona, te pubhkovanje rezultata prikupljene naučn e građe . Za svaku osnovnu radnu etapu su date sugestij e i smj ernice, ukaza'no je na pr ioritetne poslove, na potrebe osiguranja stručnog k a dra i materi jalnih uslova za rad na terenu, date su preporuke da monografska iZldanja nose b rojeve is te serije, bez obzira na autora i i zd avača, zatim da se formiraju pI1ikladm organi za praćenje i usmjeravanj e akcij a, itd. Glavnih poslova su se prihvatili Zemalj ski muzej u Sarajevu i Zavod za zaštitu spomeni,ka kulture BiH.78 Odmah poslij e tih dogovora pristupil o se poslovima sa dosta elana. Stvoreni su konkretniji programi, o!kupljerui stručnj aci , osigurana po· četna finansijska sredstva i otpočeli poslovi. U svojoj suš tini program djela tnosti se sveo na evidentiranj e stećak a i poslove koji s u za to vezani, te na ekmpn o prou čavanj e pojedinih lokaliteta i regiona i publiciranje stručnih radova o tome. Evo osnovnih podataka o toku i rew ltati m a tih glavn ih poslova : Akciju evidentiranja stećaka organizovao je i obavio Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH. Prva etapa se odnosila na pri'kuplj anje opštih i najosnovnijih podataka o stećcima putem uč i telja i đaka osnovnih š'kola, prvenstveno osnovnih skola na selima. Sastavljen je formular po kojemu će 'se popunjavati podaci o lokalitetima. Poslov[ su otpočeli 1951. god., te i s lij edeće su bili in te nzivni, a onda su još dvije godine dovršavani tamo gdj e su ranij e bili izostali ili slabo organizo,vani. U sjediš tima opština su formirani centri koji su poslove usmj eraval i i k oordinirali, a onda prikuplj aLi, sređivali i d ostavljali prikuplj ene materijale.'9 Iako nestručni i sa mn ogo raznovrsnih grešaka, p odaci ovoga opšteg popisa su bili višestruko korisni . Prij e svega, oni su posluž>i<li kao indi'kator i orijentacija za planiranj e daljih akcija - provjeravanj a i dopunjavanja podataka, planiranja poslova e kipnog proučavrunja, itd.

18

Za važnije nekropole napravljena je skica rasporeda stećaka. uz pomoć nadležnih opMinskih or-gana. Beograda. ukoliko ih je bilo.r epublika.so . kada su se terenski poslovi u Bosni i Hercegovini približavali kraju. utvrđena im je orijentacija d raspored. obavljen je pregled svake nekropole. odnosno koja bi omogućila plaruiranje mjera zaštite i svih drugih akcija oko proučavanja i korištenja stećaka u savremene obrazovne.godina pregledani su svi lokaliteti teritorije Bosne i Hercegovine. U većini slučajeva ekipe je predvodio autor ovih redova. u nekoliko slučajeva i podacima studenata. a onda su spomenici opisani. Tada je već bila sazrela i ideja o izdanju kataloga svih lokaliteta stećaika. Bili smo načisto s tim da srednjovjekovni stećci predstavljaju naučnu i umjetničku cjelinu. Plan rada za područje određene opštine obično je utvrđivan u opštinskom centru. U toku slijedećih 15 . pa je u tu svrhu bilo nužno svu građu prikupiti na jedno mjesto. te eventualnim obližnjim arheološkim lokalitetima.19 Druga etapa se sastojala 'u provjeravanju priimpljenih podataka. Radimsky. Pri tome su se redovno služili podacima opšteg popisa. U tome je učestvovalo 25 studenata iz Sarajeva i Beograda. njihovi važniji ukrasi i natpisi. Na takav način teren je iz godine u godinu postepeno svladan. Metodski postupaik rada na terenu sastojao se u tome što su zabilježeni podaci o lokalitetu. Poslovi su tekli kontinuirano. bez obzira na izmijenjene administra~ivne granice njihovog teritorija i da je naučno opravdano mišljenje da se svi stećci obrade po jedinstvenoj određenoj koncepciji. a dobro su poslužili i podaCi pQpisa arheoloških spomenika koje je još za vrijeme austrougarske vlas~i sačinio V. Cetinja i Sarajeva. Arheološkog instituta u Beogradu i nadležnih republičkih zavoda za zaštitu spomen~ka kulture iz Zagreba. rezultati angažovanja studenata nisu bili kao što smo očekivali i u većini sluča­ jeva su bili nedovoljno pou~dani. obrađivano je jedno po jedno opštinsko područje. sa topognwskim kartama d statističkim podacima. te fotografisani ili nacrtan. Pribilježeni su i podaci o tehni6kom stanju nekropole. spomenicima. koja bi omogućila valoriziranje nekropola po vrijednosti. Za obradu stećaka na područjima Srbije. zatim su pregledani i pobrojani sami s tećci . Naš krajnji cilj je bio da se pm Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH stvori 'Solidna evidencija svih stećaika u BiH. U toku višegodišnjeg rada na sakupljanju građe za stvaranje evidencije i dokumentacije osjećala se potreba upotpunjavanja te evidencije sa podacima o stećcima koji se nalaze na područjima susjednih republika. Međutim . Željeli ·smo da barem za značajnije regione prikupimo što sigurnije i potpunije podatke. i to po osnovnim oblicima. Hrvatske i Crne Gore postavljala su se brojna pitanja koja je trebalo riješiti zajednički sa nadležnim organima i ustanovama tih . Zbog svega 'toga je došlo do nekoliko sastanaika predstavnika Jugoslavenskog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. koji su putem kraćeg kursa na katedri Istorije umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu i sem'nara u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu pripremljeni za taj posao. Ta potreba je naročito bila izražena zadnjih godina. turističke i druge svrhe. Zbog toga 's mo se u daljem radu na provjeravanju i komple~iranju podaJtaka oslanjali na vlastite kadrovske snage Zavoda za zaštitu spomeniIka kulture BiH.

te u okolin i Plužina u Crnoj Gori. Novog Pazara. gd je sarad nj a terenskih istraživača. prikupio. kataloš ko-topografski pregled. Ta ko je S. te napisao i pub\li. našli su neko liko novih lokalite ta s tećaka ili su svojim podacima upotpunili d osadašn je podatke o s tećci m a toga kraja. proučavajući s tarine u okolin i Konjica. J oš 1949. koja je trajala gotovo dva decenija. U to ku naredrni h godina p oslovi ekipne obra de su prešli sasvim u Zavod za zaš titu spomenika kulture BiH. koja se odnosi la na proučavanje važnijih loka liteta stećaka . ogleda se u pubLikaciji Sr ećci. a pogotovo gdje je saradnj a sasvim izostala . Sibenika i Za dra." Prona đ" ne su i još neke . pronašao nekoliko ·do sada neevident irani h lo ka liteta sa stećcima'3 I Radomir Stani ć je pronašao i obj avio nekoliko do sada nepozna bi h nekropola stećaka u o kol. Sergejevs kog s tećci oko Bratu nca. Gradačca. zbog čega će b rojno stanje i teritorij rasp rostiranj a ovi h spomeni ka biti nešto izmijenjen u odnosu na stanj e prij e 10 godina.ni Raške. Ta ko su u organizaciji toga Zavoda. stru čnjaci Na rodnog muzeja iz Užica. M eđu novopronađenim s tećc im a ima i primjeraka sa Ulkrasima. prikupila svu građu o nekropol. preduze la je poslove koji su se odnosili na s teć k e okoline Sarajeva. pod rUrkovodstvom Ljubice Mladenović. gdje sm o se. kataloško-topog rafski pregled." U među­ vremenu je i dr Pavao Anđelić. ali više u područjima drugi h republika. TesLića i Ha džića u Bosni i Hercegovin i. uglavnom manje nekropole ili pojedinačn i primj erc i steća ka oko Posušja. najveća pažnj a je posvećena Da lmaciji. Benca obrađen i s tećci u okolini Olova i u okolini Lištice." Treba priznati da ova akcija.ubuškog. Benca. koja se kao izdanje Biblioteke "Kulturno nas l j eđe BiH" pojavila 1971. i pored pažljivog i savjesnog obavlj anja poslova terenskih istraživača. Pri boja i Prij epolja. kakav je s lučaj bio u sjevernoj Dalmaciji. pod istim stru čnim 20 . M. zbog izuzetnih o kolnosti. Isto tako su ekipe Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH .i u Radim lji kod Stoca. Kl a dnja. S6 Me todsk i pos tupak i is kus tvo koje je pos tign uto u tome poslu umnogome je pomoglo i olakšalo osta le radove koji su nakon toga slij edili . morali osloniti na nedovolj no stru čne saradnike. To se ponegdj e dogodilo i u Bosn i i Hercegovini. sredio sve podatke. i 1954. god . i 1950. na koje s mo računali nij e do kraja i p recizno izvedena. koja je bila predviđena za potapanje Jabl aničkim jezerom. Vego je p redvod iO jednu e ki pu koja je obrađiva la s tećke u okolini Lj. pristupile 1953 . Prvih godina u njoj su se najvi še angažovali s truč nj ac i Zemaljskog m uzeja iz Sarajeva. zatim pod rukovods tvom D.Jedan od glavnih rezultata sistematske akcij e ev identiranja s tećaka. Beš l agić u tri maha pregledao terene oko Trogira. god . te steća k a u okolini Kup resa. a jedna ekipa Muzeja grada Sarajeva. pa i sa natpisima. pod rukovodstvom dr A. jedna je e kipa. nije stoprocentno obuhvatila sve 1 0kaMtete s tećaka. Zbog toga s mo nastojali da se što prije popune te praznine u evidenciji. Svi ti n ovopro n ađeni podaci moraju se dodati onim već objavljenim u knj'izi Stećci.kovao tri radnje koje se odnose na s tećke tih p odručja. Paza ri ća. Paralelno sa poslovima evi dentiranja s teća k a te kla je " druga ugovorena akcija. gdje su već bili s tvoreni kadrovski i drugi uslovi za to ." Vršeći rekognosciranje ·terena u o kolini Priboj a. Foče. Miliajlo Zotov i ć i Javopka Bučić. Razu mljivo. proučavanju s tećaka u dolini Ne retve. Tako su ub rzo pod r ukovods tvom A. god.

Nevesinja d Kalinovika. a Drago Vidović oko Zvornika. Obično s u se proučavali i istorij ski izvori i literatura koja se odnosila na s teć ke odnosnog 'kraja. Ovaj časopis je do danas objavio :matan broj takvih radova.svezaka." Ludmer D. Kalinovik. Starohrvats koj prosvjeti u Zagrebu. Olovo i Siroki Brijeg A. Brazdi. posebno opisu ukrasa i natpisa. Poslovi tih ekipnih istraživanja i proučavanj a redovno su rezultirali pisanj em i izdavanj em monografija ili manjih i već ih r adova. Vijest ima muzea- .ite tima.ko su Zdravko Kajma!kovi ć i dr Sma il Tihić rukovodili poslo. I metodski postupa k ekipa koj e su ra dile u Srbiji. U tome pogledu je od dosta velikog 2:načaja bilo pokretanj e godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH Naše starine.Starinaru SAN u Beogradu. izvan te edicije. Historijskom zborniku u Zagrebu."ima oko Gacka. 90 Izdavač i ovih monografija bili su: Zemalj ski muzej u Sarajevu. Beš lag ića. Zborniku za zašt itu spomenika kulture u Beogradu. Truko je u u stanovlj enoj ed iciji "Srednjovjekovn i nadgrobni spomenici BiH" u vremenu od 1950. izdato 9 monografija . Jugoslavenska akadem ija znanosti i umj etnosti iz Zagreba izdala je monografiju Stećci na Blidinju S.k oj e su dolazile u obzir. opisu svih primjeraKa. Sergejevskog. odnosno natpisa. Milenko F. te nek. god. Crnoj Gori Hrvatskoj bio je isti ili vrlo sli ča n onome u Bosn i i Hercegovi·ni. Sergejevskog.92 Pored monografija. Trebinja. koji je počeo da <izlazi 1953. a nešto kasnij e i oko Bileće i Ljubinja. Odjeku. Analima Istorijs kog instituta JAZU u Dubrovniku. i to : R adimlja. komparativni materijali . Zborniku Svetozara Radojčića u Beogradu. Metodski postupak u radu navedenih ekipa sastojao se u crtanju plana rasporeda spomenika. i Kupres. Drago Vidović . Radovima NtUlčnog društva BiH. Akcij e ovrukve vrste su se obavlj a le i u drugim republikama. Bešlagića .ilipović i Zdravko Kajmaković. Nakon toga se pristupalo sređivanju svih prikupljenih materijala i uzrad i rukopisa za publiciran je monografija. kao posebnih knjiga. Neki radovi su objavljeni u drugim bosanskohercegovačkim časopisima .skraćenu monografiju Srednjovjekovna nekropola kod Petrove crkve u Nikšiću D. Prilozima za povijest umjetnosti u Dalmaciji u Splitu . zatim u fotosnimanju ili crtanju oblika s tećaka i ukrasa. Benca. krajevi centralne i is točne Bosne_ Bilo je i drugih ekipa Zavoda za zaštitu spomenika . Cesto su prikupljani i podaci o obližnjim arheološkim lokal. Radovima Akademije nauka i umjetnost i BiH. Izrazu. najprije obuhvaćeni krajevi oko Duvna.·' a Nauč­ no društvo Crne Gore brošuru . god." . Godišnjaku i storijskog društva BiH. objavljeni su i drugi radovi koji su se najviše odnosili na stećke Bosne i Hercegovine. Književnim novinama u Beogradu. Ljubuški M. do 1967. kao i druge okolnosti . Clancima i građi za kulturnu istoriju is točne Bosne u Tuzli i dr. ali i drugih saradnika. Vegas.kulture BiH.Glasniku Zemaljs kog muzeja u Sarajevu. Popovo i Stećci centralne Bosne S. Osim toga. Više radova je objavljeno u časopisima drugih republika . Beš lag ića. Save:mi institut za zaštitu s pomenika !kulture u Beogradu i Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u Saraj evu. relativno najviše S. Enciklopediji likovnih umjetnosti i Enciklopediji Jugoslavije u Zagrebu. T". Samo ponekad se pristupalo istraživanju p onekog groba ispod s tećka. kao što su Đoko Mazali ć.21 rukovodstvom. Glasniku Etnografskog muze ja u Beogradu.

n}ihove pripadnosti i sL Pojavili su se i tllkvi radovi . Kajmaković i dL NekoJi. Sergejevski. kao što su Simbolika srednjovjekovnih nadgrobna.m jezicima. Benac. A. N. Motiv arkada i stolova na stećcima i Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima Petra Petrovića. Do. Arlibus Asiae u Anconi. Horvat.l'" U dobroj mjeri u studije spadaju i neki drugi radovi. C. Bešlagić. Vego. su posebne knjige tako i oni koji su prilozi u časopisima.koje možemo nazvati čistim studijama. Ćorović·Ljubinković. V. Letopisu Matice srpske i nekim drugim. u Srbiji .Who Made Them and Why Marian Wen". Sergejevski. A. Sp. kao što su: A. S. Horvat i C.·. Z. R. Radojčić. Bešlagić. . upuštali su se u studije porijekla i zn ače nja pojedinih reljefnih motiva. određivanja kronologije stećaka. Bešlagić.ko radova je objavljeno u jugoslavenskim časopisima na stran. Na sakupljanju i objavljivanju bibliografskih podatai k a dosta s u učinili: D.laca i konzervatora u Zagrebu. S. Radoj čića. esejističkog i propagandnog karaktera (dr M. M. Većina njih. a u Crnoj Gori S. p. U tim časopisima se pojavio čitav niz imena. odnosi se na novoprona· đenu građu koja je po istom ili sličnom pr-incipu i sistemu stručno i kritički izložena i dokumentova. Wenzel. autori pubHciranih radova.k araktera. Bihalji-Merin. Bešlagić . S tari· nar u Beogradu. Može se reći da su o stećcima u Hrvatskoj najviše pi sali A. M. Radojčić. U najvećoj mjeri . A. Chaliet. Filipović. Stanić.no objašnjena. Među objavljenim radovima lima onih koji su programskog karaktera (M. Filipovi ć i S. Drage Vidovića. D. Basler. J . kako oni koj. spomenika u Bosni i Hercegovini i Bogumilska umjetnost dr A. kao što su Archaelogia iugoslavica u Beogradu . Ju go· slaviji. Sv. J. zatim u stra· nim časopisima. L Renđeo. itd.93: Umjetnost (dio poglavlja Kultura u Bosni XII do XV v. Journal of Warburg and Courtauld Institutes u Londonu. Solovjev. A. kao što su: Cahiers d'Etudes Cathares u Arqueu u Francuskoj." Umjetnost u Istoriji Crne Gore Vojislava Đurića" i Oblici stećaka Sefi ka Bešlagića. Luč ić. Anđe· lić. Istorijskom časopisu u Beogradu. . neki su dijelom i studije. J . naročito većih monografija. Fisković. Đurić i S.97 Ukrasni lnotivi na slećcin1a Bosnian and Herezegovinian Tombstones . D. Hsković. a neki su upotpunjeni u drugim korisnim podacima istorij skog. R Pavlo"ić L Renđeo i dr. O. Benac. Solovjeva. Božanić·Be2lić. V. Siidost·Forschungen u Munchenu. D. Benac. Vidović. objavljenih po preporukama sarajevo skih savjetovanja 1950. Većina je rezultat ~k ipnih obrađivanja pojedinih lokaliteta ili područja." O bosanskim stećcima dr Ljube Karamana. M. Vego. god. Krleža. Umjetnosti. etnograf· skog ili nekog drugog karaktera." Simbolične predstave na stećcima i Predstave kola na stećcima . a dosta su brojni i članci naučno­ ·popularnog. Durić . Sidak.).ka. 22 .ko Maza!ić.l.ti radova su monografskog i kataloškog . Beš lagić). god. Mislim da su ovdje nabrojani svi važ!lliji radovi koji su o stećcima objavljeni poslije 1945. M. D.M. Publikovana građa je pobuđivala interes za studijske sintetske radove. i 1952. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. I sami terenski obrađivači steća. u "Isto· riji naroda Jugoslavije") i Reljefi bosansko-hercegovačkih stećaka Sv.

Vega. Nekropola Radimlja kod Stoca.'OS Neki ik onografski Inolivi na st ećcima dr Zdravka Kajmakovl ća 109 i L'OYI1Wne ntation d'un vase il mesw 'e du Musee eluny et les " stećei" bosniaques dr Dim če Koca. Bihalji-Merina.ko revidiranj a č itanja već poznatih tako SI. Benca. jedna od nekoliko naj značajnijih skupina stećaka. Kako j e poznato.'''' zatim Miuelalt erIiche bildende Kumt in Jugoslawien .lIo EVIDENCIJA NATPISA STECAKA Potrebno je da se na ovome mjestu prikaže još j edna važna etapno izvedena akcija koj a na sarajevskim savjetovanjima 1950. ovi natpis i u staroj bosanskoj ćirili c i.'07 I "krst jani" di Bosnia alla luce dei lol'O monument i di pietra dr Maje Mil e tić.'o! Bogumilski mrwnorovi dr Miroslava Krleže.103 radnja na istu lemu dr A. Ti epitafi su davno privukli pažnju brojnih i s traživača . mnogi su natpi si oštećeni ili su u takvom stanju da im prijebi opasnos t od potpunog uniš tenja.. 23 . ni proči tani .k oji su o njima napisali mnogo radova.. Os im toga. To je sve upozoravalo n a potrebu h'tne i specijalne akcije evidentiranja i prou čavanja svih natpi sa.kao š to su: Prilog datovanju hercegovačk ih stećaka dr Bogumila Hrabaka. god . 1. da većina tih objavlj enih radova nema potrebnu nau čnu vrijednost.'Ol Plastika bogom ila dr O. Ustanovljeno je. te da postoji veli·loi broj natpi sa koji još nisu evidentirani. predstavljaju višes truko zanimljivu i značajnu karakteristiku s tećaka . nazvanoj bosančica. n ij e bila planirana. a čija je potreba is krsla ubrzo po odmicanju osta lih akcija.'05 Prilog prou čavanj u sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u našim krajevima u srednjem vijeku dr Vlad imira Corovića . ka. i 1952. međutim . Radi se o natpi si ma s teća ka."16 Patarenstva u Hercego vini u svjetlu arheološk ih spomenika M. dr Franca Steleta.

Dio s kupin e s t ećaka LI vrtu Zema ljskog m uzej a (u prednj em planu je kame na stolica). Vega 1957. Ova situacija se najsnažnije odrazila u shvatanju stručnj aka Zemaljskog muzeja u Sarajevu.i pronalaženja. god. Ovdj e bi se još moglo reći da je š teta š to je ta važna akcija bila ograni čena samo na le rjtoriju BliH. bez obzira na poslove vezane za opštu sistematsku evidenciju svih stećaka koja je već bila u toku. a potom pripremio Zbomil: srednjovj ekovnih nat pisa BiH. Sl. te što u Zbornik nisu ušli i epitafi stećaka sa teritorija Srbij e.u poglavlju o natpisima s tećaka . god. (Zbo rnik je obuhvatio i ostale 6iril s ke a onda i glagolj ske kao i latinske natpise. koji /lU pokazal. Vego je prou č io . a gdj e god je to bilo potrebno. Natpisi Sll pronac1eni. Prikuplj ene materijal e M. 2. i 1970. koja po svom programu obuhvata i natpise . čitanja i tumačenja do sada neotkl1ivenih. kao izdanj e Zemaljskog muzeja.'" Neš to opširnij e je ova akcija prikazana na drugom mj es tu ove knjige . ~otog ra fi s al1i i prooitani . pristupilo se i pravljenju gipsanih odljeva. počela sa terenskim radovjma i za nepunu deceniju ih u spješno okonča l a. Sa rajevu LI . u 4 toma š tampan između 1962 . i spremnost da se na tim poslovima angažuju.). Tako je u organizaciji toga Muzeja formirana ekipa koja je pod stručnim rukovodstvom M. koji je. ali na čije se potpune r ezultate m oralo još dugo čekati. Crne Gore i H rvatske.

Moralo bi se . ipak su neki vrl o značajn i i karaktenis ti čni lokaliteti i region i stećaka za naučnu i kulturnu javnost ostali sve do sada nepoznati. Ne govorim o procesu daljeg proučavanja stećaka. Tako je za proteklih 10 god ina prikupljeno dosta novog materijala o novopronađenim s'tećcima. to je. npr. moramo predviđati i istraživanja grobova ispod s tećaka. To traži dopunu publiciranih materijala. stećci dosta prostranog područja istočne Bosne oko Rogatice. . najviše zbog nedostatka st ručnjaka i finansijskih sredstava . zatim slećc i šire okoline Bil eće. Višegrada.izdanja.koj e je pružilo neoče­ kivano bogate i dragocjene podatke (o tome će biti riječi nešto kasnije). čime bi sav teritorij uglavnom bio obuhvaćen. onda oni u Banjanima (u Crnoj Gori). treba priznati da je u tim poslovima. Iako je dosadašnje ekipno proučavanj e važnijih lokaliteta i kraj eva obuhvatilo velike terene i rezul bi ralo publiciranj em 10 monografija kao posebnih knjiga i više manjih i većih radova u raznim s tru čn im časo· pisima. kataloško-topografski pregled.i pregledi itd . Ni centralna dokumentacija u Saraj evu nije još sasvim kompletna: naknadno prikuplj eni podaci nisu u klj učeni. i to k ako tekstualno tako i u grafičkim pri kazima i statistici. o pravim studijama koje l og ič n o slijede. Tako bi smo došli do još dviju monografija. U dosadašnjim proučavanjima stećaka mi smo zanemarili jedan važan aspekt . Na torne se mora još raditi. imala je teškoća 'kadrovske i finansijske prirode i nije obuhvatila baš sve .ići na neku vrstu dodatka knjizi Stećci.. stalan proces. došlo je kao zaštitna mjera zato što je č itav lokalitet bio oštećen i ugrožen eksploatacijom pijeska. Da bi naša proučavanja stećaka bila kompleksn·ija. pa ne ·bi trebalo mnogo vremena da se pripremi za monografska . 25 . kao i zbog nedovoljnog snalaženja. a č itavi krajevi još nris u obrađeni po koncep ciji koja je u svoje vrijeme usvojena. zbog čega ta dokumentacija još nije osposobljena za javno služenje. Cajniča i Goražda. uostalom.istraživanje samih grobova . tekstualni podaci nis u povezani sa fotonegativima i fotosima. Za neke krajeve ist očne Bosne i okoline Bileće građa je već prikupljena. kao što su. Nužno je bilo da se sa eVlidentiranjem nastavi . Zbog toga smo ostali bez podataka o arhitekturi grobova i o načini ma i običajima sahranjivanja u doba stećaka. bilo raznih nedostataka. za što će se angažovati brojni raznovrs ni stručnjaoi. i to prvens·tveno kada su oni već bili ugroženi.OSVRT NA NAJNOVIJI PERIOD PROUCAVANJA STE CAKA Iako su u proučavanju stećaka u razdoblju od o s lob ođenja zemlje do danas postignuti zna čajni rezultati.. nisu sačinjeni topog rafsko-statističk.krajeve i lokalitete stećaka. I kompleks no istraživanje nekropole u Grbore2lima kod Livna. Pretraživanju grobova se pristupalo samo u rijetkim s lu čajevima . o temama koje prosto naviru. Velika akcij a evidentiranja s teća ka tekla je duže nego što smo predvidjeli.

Rendeu. J I K. Aeltere und neuere Grabma. . Mitte ilungen der Anthropologi· sehen Gese ll sc h ~ ft in Wien. P. Sh ematismus topographieo-his toricus eustodiae provincialis in Hercegovina p ro anno 1867. La Turque d' Europe. Budapest 1887. Ka ta l i ni ć. Insbruck 1910. B uga rsku i Rumeliju 1530. S OW !. 1887. Vienac. 167-200. Vidovd an. . Jireče k.NAPOMENE l B. lt A. 15~189 i LXIX. 321 i VII. Veber dem Grabstein des bosnisellen Fursten Ba tić. 38-39. Evans.ta on foot London 1876. Jlinerariwn der Bo[schaflre ise des Joseph v. " S.. Fosco. 11 F. Bosznia es Herezegoviua I. 92. Sarajevo 1950. II M. Kosanović.II. Putopis kroz Bosnu. Comuni cationen und da s Rei sen in Bosnien. Vol. Bd. 9 (p rema l. H oernes. Zagreb 1852.ler im K onigreieh Serbien. Altbosniscli e Graber. 34 i 35) II Vidi: F. Glasnik srpskog u će nog dru štva XII (XXIX). Trotlgh Bosnia and t fI e Herzegov. Rad JAZU 56. II l. (Izdanje na našem jeziku: B. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. Kovačević. 1889.irs t Alek sa nde r. Arkiv V. Lei pzig 1849) 1 V. Beograd 1870..Montenegro. 1834. A. S erbien. A. 327. Go tting. Ba kula. 274--278) . .4 Lj. " S. Đ . Kne žev i ć. Opisal1ie okružija u ž ič kog.fl . Venezia 1869-1 87l. Mitteilun· gen der Antropologischen Ge se ll sch a[~ in Wien XIX. . Wien 1877 (Dio o stećcima "Staro nadg rob no kamenj e u Bosni i Hercegovini" preveden na naš jezik i objavljen u Vi eneu 1 '878. Forti s. Lam berg und Niclas }urischit z durch Bosttien. Zagreb 1870. Mil ojević. 243-259. Jahrgang. Zagreb 1925. Geografisehe Verhaltnisse. Berlin 1877. Vla stela liumska na natpisu II Ve liča nima. IX 1879 (Sta· rinski grobovi . Blau. Povijest Hrvata u vrij em e narodnih vladara. Bosanski prijatelj IV. Peko Kadčić. Nedi ć. Beograd 1871 . Isti. I . W a r sz~ \Va 1811 (Sapieha Fi. br. Zagreb 1879. Dalmatia and Mont enegro l-Il. Arkiv za povjesnicu jugoslavensku . Mitteilungen der Antropo\ogischen Geselsha ft in Wien XIII. Veber di Graber in der Herzegowi na zw ischen der Orten Cista und Lowrica.. Obzor od 18 i 20 X. br.JJI. Reisebiider und Studien. Ka či~· Mi oš i ć. Wien 1888. 260. II M. " M. London 1848.. Beograd 1876. l t P. lt A. Zagreb 188 1. Storia della Dalmazia . Sre· dovje čni nadgrohni spom enici. 26 .II. Zagreb 1942. Luschan. J . . 24-25) z P. Dil1arisel1 e Wanderun gen. IS S. M a tk uv i ć. II . Podroz do Krajo\V Slavians kich odbywana w 1802 i 1803 roku przes X. Ka ni tz. 120) I ~ I Carrara. Memoria sul1a Dalm azia l .. Alte Graber in Bosnien und de r Herzego\Vina. Spalati 1867 (drugo izdanje 1873. Viagg io in Dalmazia l. 55-56. Glasnik Zemaljskog muzej a 1892. Le neeropoli Fenieie in Dalmazia. Wien 1882. Srbiju. Starine bosanske. Putovanje po Balkallskom poluot oku XV I v. Arkiv IV. 1883. 1863. Sapieha. (Dal· mati en und MOJ1lenegro I. 126. 169-177. der Hcrzegowina und Nord. Wien 1888.š i ć.694. Zagreb 1859. I. Zagreb 1953. Isti . Paris 1840. 10 H. Bu/ga ržen nach Konstantinopei 1530.) lO A. Sebenico 1890. Cul tur und Landschaftsbilder a us Bosnien und der Herzegovina. Mitt elaltcrliehe Grabdenk11lale in der Herzegowina. 169---\177. k. 95. • A. Sl erneck . Beograd 1858. Venezia 1774 . Zagreb 1878. 21 I. Isti. As b6 th.II .IV. 1872. 19-25. Bosnien und die Herzegovina. Deutsche Zeitung od 14. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. (Die Europa ische Tjjrkei. Kn eževina Srbija. Kuripp. Mitte ilungen der K. Central-Conunission zu r EyforscJwng und Erl1Qlttung der Ku nst und l1istorishen Denkmale V III . 393.JO A. Starine X. J A. Bd IT. 142-162. 322. Zagreb 1857. b r. 526. Obradović. Nekoliko srpskih natpisa i bilježaka. Wien 1889) 6 L Gardner Wilkinson. • O. I. 1889. 8 i 9. Lago. Mili ćevi ć . Curipeschilz.. Listovi o Bosni. J. 1879) 26 M . 29 F. Razgovo r ugodni naroda slovinskoga. Milin o vić. Si š i ć. 333-348. Mitteilun· gen der Anthropologisclten Gesellscllaft in Wien XVJl. 279.

I . u Zavodu za zaštitu spome nika kulture BiH u Sarajevu. 25-30. 224--231 i II (1896) . Glasnik Zemalj skog muzeja. Truhelka. Zore. Glasnik Zemaljskog muzeja. 183-188 ... Gla snik Zemalj skog muzeja IV. Sredovječni stećei Bosne i Hercegovine. Ska rić. Sa· rajeva 1893. Sarajevo 1934. sv. Sarajevo 1942. Starobosanski I11ramorovi. Filipović . Veber B edeillmg einiger SY11lbole an den Bogumi1endenkmi:ilern. Bosans ki grobovi.1. 36. II. 165-172. Bosa ns ka vi la II. Sarkofag od mul. ~ I. Wisse nschaftli che Mitteilungen . sv. Staki ć.. JedQll slovenski uzor bosans kih mramorova.. 368-387 (ista rad nj a je objavlj ena i u Wisse nscha ft liche Mittei lun· gen III. 47 F. II . 319-320. Glasni. 27. Glasnik Zemaljskog muzeja. II . br. sv. Starohrvatsko groblje s crkvom sv. 'I C. Program C. za hi storiju i e tnografiju. Gla snik Zema lj s kog muzeja. knj. Vuletić-Vukasović. IV. 69-75. Zbornik zaštite spo menika kulture. 403-473).mer von Ošanić bei Stolac. 39. Miuelalterliche Crabsrein e. Naše starine III . 1881 . Sarajevo 1886. Bibliografski podaci o stećcima. 411 I sti. 56 M.27 II L. 8. 79-82. JJ . Sarajevo 1924. Glasnik Zemaljskog muzeja V. 122-141. Glasnik Zemaljskog mu ze ja I . 551\---560. 57--63. sol M. Glasnik Zemaljskog muzeja III . Vies tnik hrvat. Sarajevo 1924. 1895. Ljubit. Di alcuni massi se palcrali nel disIrello d'/ maski.27-38. 74 (prema D. sv. II . Sarajevo 1956. III . 41 Đ . 141 . Bulletina di archeoiogia e s tor ia Dalmata II . sv. Sarajevo 1892. 22. Starohrvat· ska prosvjeta I (1895). Glasn ik Zemalj sk og muzeja III. Beograd 1953. Đ. Sarajevo 1928. Cečava s okolicom. Stan ić. Spalato 1879. Marun . 83-94. Hormann. !7 I s ti . Arheološki leks ikon. Bari š i ć. J9 I st i. Zagreb 1883. Spasa LI Cetini. Glasnik Zemaljskog muzeja. Tihal jina i njezin e znamenitosti. II K.. JJ P.. 69-78. Karano v i ć. n L. T urbe kod Tra vn ika. st I sti. Starine u okolini maglajs koj. tom II . Kacr. družtva V. Sa ra· jeva 1928.iii. I s ti. 45(). Stratimirović . Gla snik Zt!maljskog muzeja. Bulletin de la Societe d'Anthropologic de Lyon 1887 ( Slična radnja je objavljena i II Starohrvats koj prosvjeti I (1895). II S. Wissen scha ftliche Milt eilllngen aus Bosnien Lmd der H erzegowine II . Pierres sepuicraies Dalmaces. Grob i l'ladgrobni spomenik gos ta Milutina na Hunzskom tl Foča nsko m srezu. 275-277. rukopis na njemačkom jeziku. skva 1902. Trudy.457. Il . Sarajevo 1928. 45 N. 630-631..24 i 41-44. Sarajevo 1928. Sarajevo 1889. Zagreb 1880. » G. 135-1 40. Isti. Radim s ky. Glasnik Zemaljskog muzeja. K. Sta ro groblje po Gac ku. H P. Viestnik. Fiala. knj. 3-20 i Slovinac IV. Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegov ine I . O mramoru vojvode Mom č ila. Sarajevo 189 1.T/akufa. 158).. 51 Vidi nap.. 49 I sti. Srednjovjekovni spome nici Bosne i fJ ercegovit1e. ! l M. Mo. Jz istorije zaš tite spom enika kulture II Bosni i H ercegovi ni do os lob ođe nja 194. 267-268. 50 D. Sredovječni spomenici u vrlič koj okolici. . Zagreb 189 1. Viestnik Hrvat skog arkeologilkog družtva II ..9-12. Jedan za nimljiv mramor kod Skender. Wien 1894. I88!>-8 I . 90-92. 55-56. Dubrovnik 1881 . II . arkeoiog. š kol. . 8.144. Sarajevo 1928. lo! V. B osanska vila I. Stanković . Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. u V. Wilke. 59 . god. Sarajevo 1887. Glasni k Zemaljskog muzeja XLVI . " P. Sa ra jevo 189 1. 4\ V. Wien 1894. II (1896) i IV (1898). Sarajevo 1940. 35-44.k Zemaljskog muzeja. Mandi ć. M ark ović. sv.ike s dječjim kos turom iz Cukli kod Guče Gore. 25. Vidoviću. knj. PoslIšje. Sl i jepčević. Tafro. Starine tl Baki ćima kod Olova. . velikog gimnazija II Dubrovniku . VI. Isti. Die AlrertJ. sv.

Se rgejevski. 71 L Re nđeo. 282. Z. M. sv. 21. 64 Isti.175. Problem "Bosanske crk ve" u našoj historiogra fiji. Sanička župa i Bosanska Krajina.ubuški. u štamp i. za historiju i e tnografiju. Zagreb 1931.. 141. 177. Radimlja. . 193-225. Hrvatski planinar 1943. Isti . Užički zborn ik 4.u. 149-154. Zadar 1974. Silovi ć. januar-juni. 1925. Srpski etnografski zbornik XLVI. St eće i u okolini Sibenika. Sarajevo 1930. Skari ć. knj . 11 S. Isti . Stećci i neki njima slični nadgrobnici u okolini Zadra. 617-jj96. II. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. St ećci tl okolini Trogira. 167. 356-358. 259/1 16. Starine po okolini Sara jeva. Glasn ik Zemaljskog muzeja XXVII. JJ Vidi na p. 37-181. Narodno jedinstvo-kalendar Drinske banovine III. Sidak. Kalinovik. Sarajevo 1954. 61 Đ. V ezirski grad T ravnik. Isti . br. Popo vo. 11-12. B ogunović. u D. 689-jj93. Sarajevo 1934. I sti . Proučavanje i zaštita s r ećaka. 49. Beograd 1951. tJ P. Napredak ( časopis). 7. Sarajevo 1953. Napreda k (časo pi s) . Rad JAZU knj. 170. Zagreb 1937. Glasnik Zemaljskog muzeja XLII. 105 i dalje. Stari nadgrobni spomenici u selu Vrućici. Isti .. Sarajevo 1966.. ~ S. Srednjovjekovna groblja Ll Scuparima i Rastiku. Vuk osavljevića" . n . . Visočka nalii. Beog rad 1930. Kako su naši bogumilsk i pređi sjekli i prevozili nadgrobne spo m enike. II Isti. Isti. 111 M . Fil i povi ć. S tećci ili mramorovi. Bj elovu č ić. Zagreb 1959. J. Bućić. Sarajevo 1941. d . Sarajevo 197 1.em Poliml. S.. Stećei na Blidin. 33-34. B eš lagić . Sarajevo 191 4. Sarajevo 1933. 61 i dalj e. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Sarajevo 1933. 365-373. Sarajevo 1952. Konjic 1975. B eš l ag i ć . Stećei. Sredovje čna groblja (nekropole). Benac. Historijski spom enici Konjica i okoline.a. Curč i ć . Zagreb Split.u. Srpski etnografski zbo rnik XXIII. Kupres. 17-33.182. OI Isti. 69 Vl.enike Bosne. Mazalić. Ludmer. Sarajevo 1969. " A. Sergejevski. Isti . Zagreb 1942. Karanovi ć . Sarajevo i njegova okolica. Anđe li ć. Sarajevo 1950. M R. Grobnica bosanskog ( e pč ije Batala . 35-39. Isti . Isti . Beograd 1930. sv. bosanski dvor srednjeg vijeka. Novi nalasci na Glam očkom polju. Stani ć. 61 M. 31-94. Simbolika ft apa na s tećcima. Glasnik Zemaljskog muzeja Ll. Sa rajevo 1942. 11 M. Siroki Brijeg. Sarajevo 1967.34. Stećei u "edn. 61 V. Isti. 179-200. IV. Pazara. 196-779. Vego. 16-17 . Sarajevo 1971. Be š la g ić. • Isti. Man dić. Isti. Užice 1975. kataloška-topog rafski pregled. Beograd 1923.. br. n P. Bogumi/ski grobovi i bo s an č ica. Rezultati preliminarnih arheoloških istraživa nja na teritoriji opštine Priboj. d .110 D. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. St ećci centralne Bosne. Putn e bilješ ke iz Glamoča. I.. Srpski etnografski zbornik XLVI . 65 C. Sarajevo 1937. " Isti. Sarajevo 1932. 173-249. Z otov i ć . sv. Naše starine I . 7-14. 15-36. Ne koliko natpisa na s t ećcima u okolini N. Glasnik Zemalj skog muzeja XLV. %-100. Borač. Isti. Beograd 1922. " Is ti. 300 i 304. Naše starine XII. II S. 3-4. Srpski e tnog rafski zbornik XLIII . lS M. Curč i ć . Sarajevo 1915. 155 i 157. Glasnik Zemaljskog muzeja LIV. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. Osvrt na srednjo vječne kulturne spoln. Zagreb 1975. St eće i. H rvatski planinar. Sarajevo 1962. 298. St ećci u okolini Trogira. Sarajevo 1939. Sarajevo 1952 . 28 . Poluostrvo Rat (Pelješac). 31 i dalje. Sjenice i Raške. n. Sarajevo 1954. Prijepolje 1976. Olovo. Radovi Centra JAZU sV. Simpozium "Seoski dani S.145. rukopis II Biblioteci Zema ljskog muzeja u Sarajevu. Buli će v zbornik. 221-252. 75 N. 57-88. ]l V. n. 111-128. ~ J . 17 Isti . kataloško-topogra fski pregled. Sarajevo 1941. Isti . br. 66 Isti. L. Isti. Truhdka. Nadgrobni spomenici tl narodnoj medicini tl Bosni i Hercegovini. An ali Historij skog instituta JAZU II Dubrovniku. januar-jun i. Vogošća i Bioča u Bosni. d.

N.VIII . 1011 V. '1 P. Ul1ljell1ost. Radovi XLIII Akademije nauka i umjetnosti BiH (Odjeljenj e drUŠlvenih nauka. 7-15. 111 M. 100 S. Novi Sad 1955. 127. 5--67 . Lctopis Matice srps ke. Beograd 1962. 89. Radoj č i ć. Steć ci . Sarajevo 1965. XVII-XXXV. Beograd 1962.136. 107 M. Glasnjk Zemaljs kog muzeja IX.Z Ju goslavien . 3. god. Sv. Istorija Crne Gore II / 2. Novi Sad 1961. Sarajevo 1972. Who Made Them and Wh y Siidost Fo rschungen XXI . N. VI 1954. L'ornamentation d'un vase bo mes ure du Musee C}uny et les "s tećci" bosniaques. Miinchen 1962. Sarajevo 1956. Naše starine I H. 109 Z. Hrabak. 21. Prilog datovanju h e rcegovački h s t ećaka. Isti . 173-213. Godišnjak Istorijskog dru štva BiH VIII. Vego Zbo rnik sredn jovjekovn ih natpisa Bosne i Hercegovine I. XII. (Arheologija). Roma 1957. III se rija . Artibus Asiae XV. Is ta . Glasnik Zemalj skog muzeja VIII. Beog rad 3. Starinar. MOlivarkada i s IOlova na s l ećcima.. Pe tro v i ć. 15).143. Sergejevski. Mil e t i ć. Ukrasni molivi na s tećcima. l O} O. Radovi Muzeja g rada Zenice III . Ste1e. jj 29 . 468-475. Krl eža. Sante Re/iels out side the Vj e frenica Cave at Zavala. " Lj . Wenzel. . (Arheologija). Patarenstvo u Hercegovini u sv jetlu arheoloških s ponl e ~lika . Kajmako v i ć.. IC' F. Sta. lahrbuch der Osterreichischen Byzantinischen Gesellschaft ll. Neki ikonog rafski motivi na s te ćc ima. COJ'ov i ć. Solovjev.107. Simbolika sredllje vekovl1U. Srednjovj ekovna nekropola kod Petrove crkve II NikšićH. 15-31.. 119. Predstave kola Ha s t ećci ma i njihovo z na če nje. Plastika bogomiia. Ancona 1952. podizanja nadgrobni" s pomel'lika u l1ašim krajevima tl Sredl1jem vijeku. sv. Plaslika bogwllila. Slarohrva tska prosvjel a.h e rce govač kim s t ećc ima. Sarajevo 1954. Benac. s.. grob/lilz s pomenika u 80S'1. I "krst jani" di Bosuia alla luce dei lora monwnenti di pieIra. Malivi na bos an s ko. !CI D. Ista. Književne novine I . B eš l agić .. Titograd 1970. 11)1 A. Celinje 1952. s. 275-278. 11 0 D. i Her· cegovini. Stećci. 102. . Isti. Sarajevo 1956. Reljefi bosanskih i h e rcego vačkih s t ećaka. 1952. Bogumils ki mramorovi. Vego. 195-215. Koco. Oblici stećaka. 83-94. s. Naše sta rine II. 1111 M. Mittelalterliche bildende KtmSl . Beograd 1958. Zagreb 1954. Zenica 1973. Bosniall and Herzegovinian Tomb ston es. Beograd 1961 . N. 297-306.. (Arheologija). Karaman.Merin. 195-201. Simboličn e predsta ve na stećc ima . 1-2. Sarajevo 1954.206. Sarajevo 1962-1970. Vidovi ć. br. s. Bihalji. Sarajevo 1963. januar. . s. Glasnik Zemalj skog muzeja XVIII. N. 195.325-328. Prilog proučavanjtl saizranjivanja . 10: M. rinar VII . Sarajevo 1953. Wien. 171-182. A. 91 M. N. str.IV. knj . Sarajevo 1965. 101 B.91 D. O bosans kim srednjovjekovnim s t ećc ima. Zbornik Mat ice srps ke X. Đuri ć.147. l-IS. Ukrasni motivi Ila s t ećci ma . !19 V.

Takvo gledište se. još neobjavljena vlastita saznanja i mišljenja. Većina i s traživača. Donedavno se na taj pojam nejednako gledalo. i osnovna pitanja. Ako rezultate tih proučavanja analiziramo. iako 's u 'se oni nalazili na isti m nekropolama gdje su bili i lijepo klesani stećci u obliku sanduka i sljemenjaka.' Neki su istraživači i muslimanske nišane ubrojali u stećke (P. pa i izvan Jugoslavije. smatra da u stećke spadaju i spomenici slabije obrade i amorfni. opet. Iako to izričito ne kažu. da u jednom takvom pokušaj u naučne sinteze dođem do što tačnije slike stanja sadašnjeg ukupnog naučnog saznanja o ovoj osobitoj vrsti našeg kulturnog nasljeđa .II NEKI REZVLT ATI PROVČA VANJA STEĆAKA U prethodnom poglavlju je prikazan proces proučavanja stećaka od prvih početatka do najnovijih dana. pločama i 31 . a ne ki su ih uzimali u obzir kada se nalazio nad jednim grobom zajedno sa nadgrobni'kom u obliku sanduka (A. osjeća kod C. Neki i s traž ivači u stećke nisu ubrajali amforne ili samo ovlaš klesane nadgrobnike. pogotovo oni iz novijeg vremena. neki autori pod stećcima podrazumijevaju samo lijepo obrađene i ukrašene sanduke i sljemenjake. a potom da jednim tkritičkim analitičko-sintetičkim postupkom i odnosom na sve to dođem do najbitnijih odgovora na barem nflka glavna . Benac). Neki su se. kolebali da li ta'kve nadgrobnike uvrstiti u s tećke ili ne. Bilo je naučnih radnika koji nadgrobnike u obliku krs tača nisu smatrali s tećc ima (C. POJAM I NAZIV STECKA U dosadašnjoj literaturi pojam stećka nije jasno i do kraja definiran. Truhelka'). kao i oni u obliku krstače . izdvojiće se osnovni pogledi u odnosu na 'I1eka pitanja kompleksnog problema stećaka. npr. Kaer)3. jer takvih ploča ima i izvan Bosne i Hercegovine.. Htio bih da tome dodam ii neka najnovija. Kolebljivi i neodlučni bili su naročito tkada se radilo o pločama slabije obrade. ako se nalaze zajedno sa sanducima. tj. Truhelke.

Iako se ne radi o stećcima u pravom smi slu riječi. na pojam s teć ka nema utj ecaja to da li je nadgrobnik ukrašen i li ne. narod stećke čes to naziva mađarska groblja. rimačka {rimska} i či!LI1 ska ili židovska groblja. Pojava s tećaka u krajevima nekadašn je H rvatske države prvenstveno je posljedica naselj avanja bo sa nskohercegova čkog življ a i prenošenja običaja klesanja i postavlj a nja stećaka u tim krajevima. groblja. Najčešći narodni naziv za s teća k je g rčk i grob ili grč ki spomenik. i da li ima natpis ili ga nema. podrazumijevajući tu i kršćanske hereti ke. ako su na istim lokalitetima i ako potj eču iz istog s rednjovjekovnog doba. Po mome mišljenju. a tako se naziva i jedan lokalitet stećaka u okolini Sinja" Za uspravno postavlj eni nadgrobni!!< u Srbjji često kažu u sađenik. Za povelik i povisok stećak u okolini Kupresa čuo sam naziv steljac. U zapadnim krajevima Hercegovine. ali se na te naz ive nailazi i u nekim drugim kraj evi ma Bosne i Hercegovine. bez obzira š to je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslavenska područja . može se općenito i dos ta uprošćeno reći da su stećci kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje stare Bosanske dr žave. Ovdje se. kao i u dobrom dijelu Dalmacije i njenog za leđa naj češće se upotrebljava naziv mašel i mašeta. a na Pelj ešcu "ploče. Druga je stvar š to se u izboru relj efni h motiva i u samoj klesarskoj obradi s tećaka u tim kraj evima osjeća utj ecaj h rvatskoprimorske klesarske tradicije. a i naučni radnici ih nejednako nazivaju.' a u okolini Kumanova. Skobalj). konkretnije o H rvatima izvan Bosne . U nekim centraln im i istočnim krajevima Srbije naišao sam na naziv obrok za stare nadgrobnike u obliku krstača i stela . u nekim zapadnim krajevima Bos ne. posebno u Semberij'i i u Mačvi. Treba reći da ima naučnih radnika koji smatraju da su stećci isk ljućivo vezani za hrvatski narod i za hrva tsko teritorijalno podru čje (D. ali dosta rijetko. (Uz navedena. odnosno mašet i. a za či tave ne kropole grčk a. onda u Srbiji i u Crnoj Gori.' podrazumijevajući pod tim Bosnu i Hercegov inu. u jednom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubimo iz vida i 'lo š to oni pripadaju kršćanima. a ne o narodima srednjovjekovne Hrvatske drlave. za stare nadgrobnike u 32 . bez obzira o kojoj vrsti se kamena radi. Za ove spomenike u narodu se čuju raz ličiti nazivi . bez obzira da li se on i ili neki njihovi dijelovi u vremenskom periodu s tećaka mogu nac ionalno tre tirati kao H rvati ili kao Srbi. navedimo još dva zanim ljiva naziva. Osim toga.) Oko Užica se stećci još nazivaju kamenovi. Stoga je nau čno opravdano da se s t ećci smatraj u bosan s kohercegovačkom pojavom. radi o narodima s redn jovjekovne Bosne." U natpisima stećaka vjše puta se za spomen ik kaže biljeg {b ilig} i kam (plural kami}. pri svemu to me se misli samo na nadgrobnike od kamena. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim krajevima Bosne . u DalmaCiji i u njihovom zaleđu. Prema tome. kao i Dalmaoiju sa zal eđem. U Bosni se često čuju i nazivi n'lrQ1110r ti lnramorje. kamenovi i g rčki grobovi. i ovi nazivi: kaurska. tj.sljemenjacima. čuju se. bez obzira š to se stećc i nalaze u Hrvatskom primorju. u Makedoniji. Mandić' i A. zatim u istočnim krajevima Hercegovi ne. kao i u Srbiji . U sjeveroistočnoj Bosni i u Srbiji. Naravno. međutim.

.. Tako je sedam godina 33 . PRICE . pogotovo kada se raw o obrazovanjjim ljudima.Curčićevo objašnjenje ID Zi' veliki kamen se na talijanskom jeziku kaže masse!lo.mramor vjerovatno je došao otuda što se za spomenik na grčko m jeziku kaže inarmaros. sa velikim snijegom. Ta priča se obično veže za određenu planinu i za određenu pe6inu. n ego na ne ke Luterane. najviše upo treblj ava naziv s l eća k. pa se opet vrati u svoj pećinski stan. pa ju je car prokleo. međutim . U muslimanskim selima Žepe.obliku iznutra izdubljenih kamenih sanduka i slj emenjaka čuo sam naziv preklopi. korišten naziv slećak . bogumilski spomenici (M. naziv maše I je p os tao od iskvarene turske riječi m ešhed. Nisam nigdj e čuo da narod kaže bogumils k i spol1lenik' Naj češći j najrasproslranjen iji narodni nazivi su. Danas se ne samo u nauci nego i u narodu. g rčko groblje. Otišli su "sve po površnici". Pojavi se. po nalogu svoga cara. V. a možda i stoga što se radi o kamenu. mramorje i mašeli. zbog čes t ih migracija. veLikog i visokog . Krleža. Solovjev). Ipak se u nekim krajelAima čuju razne priče. Palavestra i M. Nau čni radnici su ". i to o onom tvrđem . Truhelka). Jewno cara nij e p oslušala jedna pri nceza. p03tojan. vjerovatno je ta li janskog porijekla . gdj e je talijanski jezik imao utjecaja. Petrić zabilježili su s ličnu prj ču. Truhelke. u smislu n ečega postojanog. npr. Mi sli m da prvi na2llv dolazi otuda što se dugo vremena u jstočnim k raj evima p ravoslavna cnkva nazival a g rčko m i što su u toj crkvi neko vrij eme viši cpkveni dostojans tvenici zaista bili Grci.k ao s lojećak . Po m išl jenju C. Cesta je.ila žes wka zima. starobos{lI1ski spomenici (C. Drugi naziv .iše puta upotreblj ava li nazive mrantori ili mramorja (M. ipak. što znači spome nik juna ka koji je poginuo u borbi za vjeru ' Ja mi slim da ima više osnova jedno drugač ij e . sjeveroistočno od RogaUce. VJEROVANJA I OBICAJ! VEZA NI ZA STECKE Od širokih narodnih sloj eva. J edna varijanta ove pri če kaže da careva kći nije poslušala Oca zato što nij e htj ela da ostavi blago. U toj priči se da lje veli da Grci ni su više mogli izdržati zimu. meći I. A. na Drin i. a možda i otuda što je u narodu za sve što je staro i vremenski tako da leko da se o lome već i svako predanje jzgubilo (dalj e i od samog turskog vremena). Krleža). ne možemo mnogo doznati o stećc ima za to što se. pogo tovo u novije vrij eme. ponekad je korišten i naziv usađeni k (M. Kaže se da ·su nekada u ovim krajevima živjeli Grci i da ih je zades. narodno predanje gotovo sasvim jzgub ilo . koji su živjeli u planinama i bili "neke druge vjere". a po tome na turskom n'lenne" na latinsokom lnen'loria. ne odnosi na Grke. zbog čega su se. Corović-Ljubinković) .1I Jedna druga varijanta govoni da su Bosanci istjerali Grke i zagospodarili zemljom. te ona i danas kao zmaj čuva to blago u peć ini i s amo lj eti izlazi na plandova nj e na pl an inu Osječe­ nicu . koja je zauvijek ostala da živi u nekoj peći ni .ijem i lj epšem kamenu koji se u na rodu naziva m ermerom. biljezi (Cu rčić). I ta je princeza svakog pro lj eća izlazila iz pećine. posebno onih na selu. Pošto se ovaj naziv najviše čuj e u zapadnim krajevima. naziva grčki m . koja se. p riča koj a je vezana za naziv grćka groblja. tj. n ekuda odsel'ili. ali je naj češće . koj a je neprestano trajala sedam godi na .

ipak.ku je otišao Mujo. negdj e da su m uslimanski . Više puta sam čuo da se n eka nekropola sa stećci ma zove svatovs ka groblje. O ovome postoji i narodna pjesma u kojoj se.kršćani) i da su stećci njihovi spomenici.) Neki pričaju da Luterane nisu htj eli primiti u nekoj drugoj državi da ." U ne kim selima oko Prnjavora. Gdje j' ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi . koji se potom pretvorio u sukob. oka tlaka. Umihanu.stećci . Ivo. tako da su se svi svatovi smrzli.izginuli. Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo pri ču o djevojci koja je bila toliko jaka d a je u jednoj ruci nosila Slećak .trajala zima sa snij egom. I danaske lo se groblje znade. a drugi muslimanski. pa zbog toga ovo ili ono "svatovska groblj e". nije davno bilo. Redovno se priča da je došlo do s usreta dvaju svatova j da je nastao neki spor izm eđu njih.kraćenoj verziji obično ovako glasi: "Susreli se svatovi i pobili se. kažu da su jedni svatovi bili 'kršćanski . U nekim 's am selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koj a u . Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te pri če koja se odnosi na Svatovsko groblje na Morinama ·kod Nevesinja. i"'među ostaloga. tuču i pravi r atn i okršaj. a drugom je prela vunu. to j' islina bila. ili da je pod pazuhom nosila s tećak i opet . iznenada je nasta la nezapamćena snježna o luja i užasna hladn oća.kuga j da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima. kada su sva tovi bili na Morinama.. ikoju je konj. Kaže se da je na jednome "mramoru" bilo ovako napisano : "Znaš li. Ova priča se obi čno odnosi na slučaj kada se dvij e nekropole n a đu n ab~izu . opet." U Zepi se priča da su Luterani klesali i postavljali ta'ko velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrij eme bilo životinj a koje su "Braćo 34 . " Negdje se kaže da su svatovi bili kršćanski.i. koji pozove bega Ljubovića na megdan . Pošto ga je maj ka zaklela. " U selima dko Kupresa se priča da su se svatovi smrzli . Po djevoj. Mujo je u međuvremenu odlu č i o da mla du . pa su otuda nastali ovi kamenovi . A~i . zavlada la je straš na glad ./kamena s ramena". osim mlade. . Negdje. a li sa 'konj em i slugom bega Ljubovi ća . kaže :13 moja. zb og neke stare m ržn je ili zbog mlade. . Ponegdje se priča da je bila . d onio do Ljub ovi ća. bogatiji Luterani su uspj eli da izbjegnu u druge :zemlje "usred lj e ta po snijegu". oka zlata." (Tla'k je jelo koje se u vrijeme teške gla di priprema od brašna s vodom . u centralnoj Bosni. m "ne pogane naroda"./kauri" (inovjerCi . nego da su ih pohili. međutim .pa otuda njihovi grobovi j spomenici. Svi su . voli i Mostarlija Mujo. U više bosanskih sela sa muslimanskim življ em kaže se da su pnije njih tu živjeli . Umihanu bega Ceng ića iz Zagorja (okolina Kalinovika) za prosio beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja. beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlij e Muje i nije mu izašao na megdan. dok je sirotinja poumirala od gladi. U tome s U 'kobu su svi izginul.prela vunu. dovede Ljubovi ću . To su njihovi grobovi. ipak.. čul a 's e priča o divovima koji su igrali .

Dragutin i Dragomir su kao zaljubljenici u djevo}ku 'izašli na megdan . u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine brla zdTava i debela . nekada sigurno jače uzraženo. vjerovanje da su stećci ljekoviti. kćeri kneza Jurića iz Graca . u zapadnoj Bosni. 3. Oko jednog drugog stećka.16 U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo. pa je i ona od žalosti odmah potom umrla. nazivan "Kostanićev grob". 'koga je djevojka više voljela. da se tu radi o predstavi Dragutina Miletrića iz Vrgorca i Dragimira Kostanića iz Drvenika. te . U Rastičevu kod Kupresa. Fra Petar Peko Kadčić. Kifinom Selu kod II 35 .15 I u mnogim drugim krajevima postoje pnce o životrinjama koje su provaljivale u rake i jele mrtvace." U još nekim selima. SI. opisujući ste6ke u Makarskom primorju. nekoliko puta provedu konja kada ovome "stane mokraća" i kažu da to pomaže. navodi narodnu predaju o ste6ku u Drveniku. neki seljani vjeruju da obilaženj e stećka pomaže da konj ili goveče promokri. takođe u tome kraju. Mrtav je pao Kostani ć ."rovile i jele mrtvace". u okolini Zenice. kao npr. Sljemenjak koji seljani kr eče Nevesinja. Spomenik je polovinom XIX v. pa da su stećci postavljani da se od njih zaštite mrtvaci. sa dva konjanika i jednom djevojkom .

" Sto se ti če natpisa na stećcima. i opet mi žena drugog tražila . vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode. U tu svrhu je mnogo korišten veliki s teća k u Vitezu. U mnogim krajevima se vjeruje da s u . zbog čega se onda on naroč ito ističe i izdaleka vidi." Bilo je još nekih narodnih običaja u kojima su stećei igrali određenu ulogu. To č ine u uvj eren ju da će s prij ečiti štete od grada." ali se to vjše uzima kao poša lica . postoji vjerovanje da se u nj ima poručuje: "Ako me prevališ. . vjerovanje da će . tj. Neki su tu kamenu prašin u oblagali na oboljele oči u uvjerenj u da će im to pomoći u njihovoj nevolji. zvan i Starac-kamen. Prof. a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca. ali da to gotovo niko ne zna da pročita . Curčić nam je ostavio bilješ ku o tome da je neki doma- 36 . Kada su momci prevalili s tećak. Isto tako se vjeruje da s druge strane. obradovaćeš se". pa 10 č ine kada ovlada s uša .irota djevojka obavi. povremeno kreče. obradovaćeš se" i "ako me ne prevališ. ako ih to zadesi. obično onaj koji se po položaju ili dJimenzijama i s tiče. sam sam ga okreta. da se ne povrijedi njen ponos i osjetljivost . ukazao se natpis koji je ovako glasio: "Sam sam ga sjeko. da bi to bio spas od nevremena. Svakako. Osim toga. ili da im ljetina neće pre trpjeti š tete od velikih kiša. Ne želeći da dolijeva ulj e na vatru. stećcima mnogo veće jači od nas". ali se mora priznati da je naći n pomaganja si romašnoj djevojci. s donje strane stećka piše: " Puče li ti u repu?". Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog steć ka obično angažuje djevojka koja je saromašna i bez roditelja. seljani djevojku daruju naj češće odjevn'im predmeti ma.U nekim bosanskim selima donedavno su stećke strugali i dub ili radi uzimanja kamene prašine.20 U nekim krajevima vjeruju da će "naleti ti oluja" ako se s t eć ak pomi če .kosti pokopanih ljudi pod nego naše kosti. Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokojni prota Savo Savić.. Neka žena tražila rastavu braka . sam sam ga prevrta. 'koju su žene nerorkinje mutile u vodi i to pile. na nekropolama se može "ogra isati". zati m da se u nekim ku ćama "prikazivalo" zbog toga što su u njihovim te meljima bili uzidan i s teće i . ihi da će ih ob i ć i suša. Vjeruju da se ispod nekih s tećaka nalazi "blago" (zlatni novac i nakit). ' 8 Katolikinje-nerotklinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju "Grčko groblje" u Donjim Kori ćan ima. Konzistorija je odbila . ispri čao s ličn u pošalicu vezanu za stećke. jer da se od toga može razboljeti j umrij eti. osobito noću . prota S av ić izmišlja pri ču o stećku i njegovom natpisu s donje strane. vjerujući da će im to pomoći. iz Sekovića kod Vlasenice. vrlo dobro smišljen. je r su "stari narodi bili veći i Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu.krečenje stećka otkloniti vremenske nepogode preds tavlja j oš uvije k ostatak neprosvijećenosti i sujevjerja. V. Za posao koji ta s. zbog čega ispod njih ponekad uoći Blagovijesti izbij a plamen. krečeći s tećak više puta u toku godine." Nakon toga je stvar o raspravi legla. U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove." U vjše slučajeva sa m ustanovio da mještani pone ki steća k. sam sam ga vuko .

u Bosni. U vezi sa krajem iz kojeg potj eče ova Nadaždinova pri ča .28 KAMENOLOMISTECAKA Kao materijal za izra du s tećaka n ajčešće je ko rišten krečnjački kamen. a u nekim krajevima se to i danas čini. ali sam našao i takvih koji su bili od najtvrđeg kamena. n U Žepi su s~ nedavno održavale dove za kišu na taj način što je povorka naroda. pi tali da li bi mladoženja mogao mladu "pokarnenovati" . obuhvatala nekoliko mjesta sa s tećcima i nišanima i završala na planini Bukoviku. pa su s tećc i kl esani od kamena ka'kav se tamo našao. Na ravno. a da su na to prosci znali da odgovore da može "i kamen po kamenu". Dosta stećak a je rpravljeno od mekanog kamena . od jedne vrste ć in 37 . sa hodžom na čelu . gdj e je bila oskudica kamena. Neka od tih mjes ta nose ime igrište ili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselj a. Sve ovo govori da je pos tavljanje stećka. 1'0stoji ne kropola sa 80 s tećak a. dosta pos tojan u odnosu na utj ecaj atmosferilija. da joj postavi jedan položen i na :njemu jeda n uspravan kamen. na mjestu koj e se zove Trzan. odnosno da je pokamel1uje." Sličnu p ri ču sam čuo od starog i pametnog Milutina Nadaždina. zbog toga što je te vrste kamena bilo najviše u našim krajevima. prilikom prošnje djevoj ke. Pod tim imenom se sma tra čis t prostor <li bLizini naselja . a da se u Boljunima. tj. i uz nju muslimansko groblje. tj . Njemu je njegov dj ed pričao da su nekada u njegovom selu i u selima ovih krajeva. a u dobroj mj eri je " podesan za obradu. između ostaloga." S.krečnjaka . U nelclm krajevima nije bilo uopšte . milj evine ili muljike. polazila od dža mij e glavnog naselja. Mark o v ić je u okolini Kupresa čuo priču o pogađanju pri likom p rosidbe djevojke u sla ro doba o tome da li mladoženja prima obavezu da ml adu kamenu je. U Vičić ima k od Kotor-Varoši. zaseoku Bj e l oj evi ća. Tako su se. potrebno je reć i da okolina S toca posjeduje veliki broj izvanredno lijepo klesanih i ukrašenih s teća ka. sedre ili neke dr uge vrste kamena . tražen je što kompaktl)iji i tvrđi kamen. ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja. tj. Ta ko su neki stećc i k lesani od serpentina. da joj podigne s tećak. konglomerata. a negdje muslimani. os im toga. interesujuć i se za mladoženju ." Postoj ao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim p ri likama okuplj ao na nekropoli i u nj enoj neposrednoj blizi ni . Negdje su se u tu svrhu o kupl jali kršćani . škrilj evca. da joj podigne spomen ik ako bi o na prij e njega umrla. od >tzv.iz okoline Trnova u 's rednj em v ije ku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je pokamel1uje. morao lJonekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktnosti i tv rdoće. iz Bj e l ojevi ća kod Stoca. bilo izvjesno mjerilo ekonomskog stanja mladoženj e. Toponim trza n je znak arhaičnog slavenskog kulta sunca. nalazi jedna od ne koliko n ajveć ih i na jvrednijih ne kropola uopšte. Tu se prire đuju teferi či i vrše muslimanski vjerski obredi (mevludi i dove) . Zbog toga se neka od tih mj es ta i danas nazivaju imenom mo!itvišta. što je sasvim razumljivo. pogo tovo ta kvog koji je na postolju. dj evoj č ini roditelji. sa što manj e žilica i pukotina. u s lučajevima opas nosti od nevremena stanovnici obližnj ih sela o kuplj a li i obavljali zaj edničke mo li tve. koje je bilo od utj ecaja pri ugovaranju braka.. ali se u nekim krajevima. Krečnjak je. npr.

ili se uopšte ne zapaža. zbog čega uglavnom nisu ni korišteni u tu svrhu. 4. Cesto se kamenolom na lazi sasvim blizu nekropole sa s tećcima.podesni za klesarsku obradu. Počesto je baš pos tojanje kamenoloma u nekome kraju bilo od presudnog utjecaja da se tu odabere mjesto gdje će se zasnovati groblje sa s tećcima .lO Stećci od konglomerata i drugih vrsta kamena slabijeg kvaliteta ni su bili podesni za primjerke luks uznih nadgrobnika. Kamenolom Gornj im Barama na Treskavici planini bio je stećaka. jablani ta. tzv. Ponekad je to mjesto kamenoloma danas teško uočljivo. Majda ni kamena za klesanje stećaka redovno su bil. u Hercegovini . Ni oni primjerci od granita nisu .i u blizini ~a mih nekropola. takvi spomenici su se brže kvarili . Hi po neravnom i ispres ijecanom zem lj ištu . U takvim SI. onih sa ukrasima i natpisima . ili je danas zatrpan i zaras tao šumom.granijta. is pod nj ene površ ine.i sasvi m nes tajali. zbog toga š to je kamen u zemlji . Osim toga. jer veliko i teš ko kamen je nije bilo moguće dopremati jzdaleka. što je sasvim razumljivo. niti vući uzbrdo. II sasvim blizu nekropo le . zbog čega su redovno ne samo bez ukrasa nego su uopšte vrlo malo klesani. kao š to su stećci kod Jablanice i Rame. a ponekad s u .

k o veLiki da je potkoljenica bila dugačka kao potkoljenica i bedrenjača današnjeg odraslog čovjeka zajedno. ·a li se tada gledalo da teren za prevlačenje ~amen ih blokova i stećaka bude što ravniji i bez uspona. taslak je početna faza izrade nekog predmeta.k ada se voda mrzne. po kojoj se blok dalje odvaja op ostale kamene mase u kamenolomu. Prirodne . za odva janje smjena upotreblja· vani su u našim krajevima još u rimsko doba.kamenolomu kod nekropole s tećaka u blizini sela Bitunje . ali su za neke poslove.3I Ta faza klesarskog posla doskora 's e u našim krajew ma nazivala tasIačenje ili zasijecanje taslaka. odvažne i snažne ljude. sa gvozdenim oblogama. Bilo je i iznimnih slučajeva. bili vični i neki drugi.samo pniučeni mještani.k ao i ruskih ljudi. pogotovo kada se rad'ilo o spomenicima manjih dimenzija.takvim nalazio ispod površine zemlje. ondašnji ljudi su bili . dlijeta i poluge.kod Stoca. Sam proces usijecanja nije bio nimalo jednostavan. posijecanje i vađenje ka menog bloka. a posebno sredstva koja se danas u sličnim poslovima upotrebljavaj u .koja.kakvim sredstvima su se pri tome služili . . da su kamenolomi situirani JIešto podalje od nekropola. što se. Time . Neki sagovornici su me uvjeravali da s u nailazili na otvorene stare grobove u kojima su kosturi redovno bili ta.kao i mi danas. . a tasIačenje je grubo klesanje. Ponekad kamenolom nije bio kameno brdo ili isturena kamena gromada. čekići. Da bi se isklesao jedan stećak. ekrazit i druga. Tada nije bio poznat barut. njima to činilo samo na prvi pogled. Među njima je bilo visok ih . Razgovarajućd o tome. U te rupe je ulijevana voda . pa je u . 39 . Najčešće je ovaj posao obavlj an zimi. trebalo je najprije iz kamenoloma izvaditi blok nešto većih dimenzija od spomenika koju je zamišlj en. Odvajanje kamenog blOlka od žive stijene narod zove usijeca nje. kao i odgovarajući alat. JO Niz rupa stvorenih na taj način vidio sam u . Sigurno je bilo poznato kaljenje gvozdenih klinova i dlijeta u vodi da bi ovi dobil. baš kao što ih i danas ima. Prema Skaljićevo:n Rječniku turcizama.dinamit. primijetio sam da mnogi današnji selj ani žive u uvjerenju da su naši srednjovjekovni preci bili mnogo krupniji i snažniji od nas i da su imali "divovsku" snagu. TRANSPORT STECAKA Mnogi ljudi su me pitali 'kako je hilo moguće tako veliko kamenje dopremiti od kamenoloma do nekropole. r kaikvu su to snagu imali ondašnji ljudi i . nego se ponekad i dosta duboko.l' Nakon tasIačenja slijedi posijecanje kamenog bloka da bi se on potpuno odvojio od gromade. Za to je treDalo imati vješte.i sličnim prilikama ljudi su izmislili nevjerovatne pruče o porijeklu kamena odnosnih steća ka. Takvi klinovi. Faktično. Za od· vajanje bloka upotreblj avani su razni gvozdeni i drveni klinova.i bolju tvrdoću. Dlijetima i r klinovima je napravljen niz rupa. neminovno povećava svoj volumen i tako stvara pukotinu u kamenu. naravno. kada se smrzne.su se bavili posebni majstori. I s lučajevJma bilo osobito te~ko tasI ačenje.pukotine i žilice kamena su olakšavale samo odvajanje bloka.

npr. na nekropoli kod sela Lipe našao sam jedan veliki sljemenjak. onima koji su bili bogati i imaH vlast. či tave te naprave. u stanovlj en je kamenolom u kojem su sj ečeni stećci. pa i po kamenju.. prednji krajevi plazova su bili ta-ko otesani da su izgledali kao da su nešto povijeni prema gore.ku i veličini kamenog bloka. pristupilo se uprezanju potrebn og broja parova konja ili volova." 40 . pažljivo i polako teret prevuka0 33 Po snij egu su saonice bolje I klizile. Prilikom proučavanja steća!k a na Duvanj skom polju. te oskudnoj literaturi . a li. ali njima su se služili i u svako doba godine. tako da je razmak plazova u pred nj em dijelu bio sužen.l a jedna vrsta saonica. koja je oo. Mještani su mi pri čali da je dovezen ča k iz Male Cvrsnice. sa udaljenosti od preko 10 km. Nedaleko od vrela Cetine. vukući po zemlj. vjerovatno po tome što su se stećc i prevlačili na plazovima. Kada imamo na umu da su se stećci klesali i u ta!ko velikim dimenzijama kakav je. koji se svojim dimenzijama II ukrasima veoma isticao od ostalih. Potom se. bez obzira da li je ne ko u čes tvovao dobrovoljno ili prisilno. onda možemo samo zamisliti koNko je snage trebalo da se oni pokrenu i transport iraju . onaj iz Vlađevima kod Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). gdje se nalazila najbroj n ija nekropola stećaka. saonicama. Kamen je natovaren na saonice uz pomoć greda. prevučen na drvenim plazovima. miseca veljače. oblica i . odgovarale su obli. 34 Lokalitet se zove Plazaljke. nije se uvijek upotrebljavala jednaka zaprežna i ljudska snaga . i zgledalo. Razuml jivo. Pri tome je u čes tvovao dovoljan broj vještih i snažnih ljudi. Vuklo sto volova.i. Dimenzi je s tabala. uz pom oć ljudi koj i su sa s trane pridržavali. a ponekad kao i s toč na zaprega vukli. pa se za njihove potrebe stvo rila i velika radna snaga. preko č itavog polja Svinjače.o samome transportu stećaka n emamo pisanih dokumenata. odnosno plazaljkama. sa pre ko 30 tona težine. u opštini S'i nj. izda se sto ovnova. možemo sa dosta vjerovatnoće pretpostaviti ka. Nekada je prevlačenje stećka predstavljalo pravu mobu čitavog sela. Kada je kamen navalj en na saon ice. prema mnogim podacima i okolnostima.kome se još uvjjek s u sreću s lučajevi prodaje bosans·kohercegovačkog živ.drveni h i željeznih poluga. Najveći spomenici su zahMjevali više pari kon ja i jarmova volova i veliki broj ljudi. Osim toga. greda. sa oko 25 tona težine. Ta priča je transponirana oj u pjesmu i glasi otprilike ovako: 35 "Stećak vukla Marta na svog brata Marka. ili su svojim prednjim završnim dij elovima bili sasvim spojeni. ili kakav je stećak Pavla Ra denovi ća na Pavl ovcu 'kod Sarajeva.ko je to . priko polja Svinjače. odnosno grubo klesani s tećak. onda ni je čudo ako je neko od neslobodnjaka bio i žrtva pri takvom poduh va tu. koje se u nekim krajevima nazivaju "smuk". lj a 'kao robova. Najčešće je kameni blok. Takvi spomenici su pripadaM najuglednijim ljudima. u zapadnoj Hercegovini. Kada imamo na umu da je to doba u . Od hrastovih stabala otesana su dva plaza i spojena poprečnim gredama.

G VOZ I10 . Zbog (eži ne ka mena. . u He rcegovini. neda le ko od Stoca. i to svoj om dužinom po nj enoj dužini.ice. ljudi ih nisu mogli i zvući . ta kođe r u okolini Stoca. Avionsk i sn imak nek ropole u okoli ni Ka li novika. a ne tako vel. U nekoliko s lu čajeva sam našao s teć ke koji su os tali na pola puta i is pod njih takve obl. oblice se pos te peno os l obođaju i ponovno podm eću . ka ko se 10 . POSTAVLJANJE STECAKA Za sam o pos tavljanj e s teća k a i za njihovo ra spoređi vanje na nekropolama važi la su izvjes na pravila. nego h ras tove il i "s trževe" obLice va lj ci. 5. Jedin o ne zna mo da li je s t eća k s tavlj a n neposredno ili ub rzo iza sahra ne umrloga. Prije svega. t reba reć i da je s tećak uvij e k pos tavljan tačno izna d ra ke . U Hodovu . V1idio sam "s t rževu" oblicu ispod j~dn og velikog s teć ka na samoj nekropoli .Kada se radilo o veoma teškom ili nespre tn om s tećku. jedna god ina ili neš to više. na koj ima je blo k gura n. U tu svrhu ni su upotrebljava ni pl azovi .ikoj udalj enos ti. pa da se spo menik onda postavi. primj enjiva n je jeda n drugi način transporta. J eda n ta kav s l u čaj sam zab ilježio kod sela Lokve. a li to nije dovolj an razlog da b i se SI. Bilo je s lu čaj eva da je s teća k isklesan j oš za živo ta onoga kome je na mij enj en. ili se če k a l o da od sa hra ne prote kne neko vrij eme. Vj erovatn ij e je da se to oba vlja lo na kon jedne ili nekoliko godina od sahrane.i da nas Oi ni . Ka ko se bl ok po mi če na pr ij ed .

odnosno neke skupi ne stećaka onijentirane po pravcu sjeverozapad-jugoistok. Postoji i jedan manji procenat stećaka koji su postavljeni okomito na uobičajeni osnovni pravac. I rake i stećci iznad njih su svojom dužinom u najvećem broju orijentirani po pravcu zapad-istok. stalan položaj. ili su oni nešto izdvojeni od ostalih stećaka iste nekropole. 6. Broćanac.moglo zaključiti da je neposredno poslije sahrane i postavljen. Više se to odnosi na malen broj stećaka na pojedinim nekropolama koji su tako postavljeni. Tako su neke nekropole. U talkvim slučajevima su noge bile [Ja južnoj. za sada ne znamo razloge postavljanja malog broja stećaka po pravcu sjever-jug. Karakteristična brežuljkasta lokacija nekropole okolini Nikš i ća. a glava na sjevernoj strani. Vjerovatno će dalja istraživanja samih raka doprinijeti da se ovakva iZlllimna onjentacija lakše objasrri. po pravcu sjever-jug. Glavna orijentacija je bila prividna sunčeva putanja. teško je pretpostaviti da je zemljiš te nad svježim grobom bilo ravno i prikladno za postavljanje teškog kamena u nj egov uravnotežen . tako da mu je glava bila na zapadnoj. Pomišljam na mogućnost pretpostavke o pripadnosti Sl. Priličan broj stećaka takve orijentacije nalazi se na periferiji nekropola. Pokojnik je uvij ek. a zimi ka jugu to se i u orijentaciji steć~ka na mnogo mjesta prhnjećuje manji ili već i otklon od osnovnog pravca zapad-istok. a noge na istočnoj strani. Kako je 'sunce u razno doba godine izlazilo drugačije ljeti se mjesto izlaska pomicalo ka sjeveru . Dok orijentaciju ogromnog broja nekropola i stećaka po pravcu zapad-istok objašnjavamo sunčevom putanjom. Vrlo je malen broj č itaVIih nekropola koje imaju takvu orijentaciju. bez obzira na pol i uzrast. Osim toga. na l eđa. pri čemu se najviše gledalo na mjesto izlaska sunca. odnosno sa manjim otklonom od toga pravca. tj. II široj 42 . polagan u raku u l ežećem položaju.

a li njih ima manje od on ih prvih . I spod jedne takve oznake našao sam grob sa skele tom. Uz steć ke nekih nekropola. Vjer ova tno je to jedna vrsta na dzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi . na kraju navodi m još jednu zanimljivu. ob ično je postavlj en po ustalj enom običaju. da su spomenici .postavljani po pravcu za pad-i stok i da su u nizov ima (u redovima).ima. pa se ni za njih ne može ništa sigurno tvrdi ti. humč i ca iLi zarava nak brežuljka nakon dužeg vremenskog perioda postao pre kriven grobov ima i stećc ima .. 36 Pouzdane argumente za a tribuira nj e ove vrl>te grobova imaćemo kada se oni istraže u većem broju. zbog kosog a okruglastog zemljišta. U vezi sa osnovnom ka rakte ris ti'kom većine nekropola s tećaka. I po tome gdj e su situiranri n. . Mi slim da su prvobitno iznad njih pos tojali d r veni nadgrobni spomenici.ežu ljka. također možemo prah ti vremenski tok ne kropole. ili iz m eđu sami h steća ka.iski. kako u odnosu na ra ku tako i na skelet. Drugo osnovno obi lježje ras poreda stećaka sastoji se u tome š to su oni pos tavljeni jedan do drugoga. Po mnogim okolnos tima izgleda da se radi takođe r o srednjovj ekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega s u i s tećci. Rezultati toga istraživanja bili su isti kao i kod zna tnog broja is traživanja grobova ispod stećaka. paralelno po svojim dužinama. Ustanovljen je i izvj estan broj grobova bez ikavih nadzem nih oznaka na isti m nekropolama gdj e su i s teće i. nešto druga čiju pojavu. onda su njihovi nizovi po pravcu sjever-jug. odnos no neki dije lovi nekropola nisu postavlj eni u redove. Kada je.ima u ko jima su sahranjeni ljudi koi'i ni su u rodbinskim odnosima sa pokojnicima koji imaju stećke uobičaj e n e orijentacije.to bi . koji nisu imali moguć­ nosti da sebi osiguraju stećke. čes to su primijećeni ovalno poredani i u zemlju zabijen i komadi manj ih neobrađenih kamenova koji su zatvarali približno površinu iznad jedne rake. a . tj. Pravac tih nizova-redova je okomit na pravac orijentacije. pa je prešla i u njihova podnožja.ili nekoliko prvih stećaka. Ta okolnost. u stvaranju brojnih manjih grobalja na vlastitoj zemlji .43 takvih spomenika grobov. slabij e obrađeni i manje ukrašeni s tećci . odnosno gdje su s ituirani viši i b olje ukrašeni. U tim s lučaj evi ma se u . po bokov. Ni takvi grobovi nisu dovoljno is traženi . koji su vremenom sasvim nestali. Na mnogim nekropolama sa velikim brojem stećaka uočava se tok razvoja. kao i to što se takvi grobovi i njihove nadzemne oznake nalaze između samih s teća ka . npr. znač il o r aslojavanje bratstava i velikih p orod i čnih zajednica. ako su stećci orijen tirani po pra vcu zapad-istok . morali biti postavljeni kružno i koncentrično . Na više mjesta stećci su postavlj eni na ilirske tumuluse. Na nekJim većim nekropolama se primj ećuju nešto izdvoj ene grupe spomenika. na "baštini " i na "plemenitom". Na nekim nekropolama s tećci nemaju takve redove. Dalji proces razvoja feudalnog društva oč ituj e se u potpunom izdvajanj u pojedinih porodica iz zaj edničkih groba lj a. ope t. dak su os ta li . tj. š to upućuj e na pretpostavku o počecima izdvajanja pojedinih porodica. onda se nekropola morala širiti po kosina ma hUffilke ili br. upu ćuje na zak ljuča k da se radi o grobovima jez istog vremenskog perioda iz kojeg s u i s tećc i. Prvi i glavni s teća k.

zdravstvenog stanja. Iako su bila sporadi čna.i upo trebljavani kao pribor. da bi se izbjeglo nezgodno ukopavanje po kosini terena i da bi se izbjeglo nestab ilno postavljanj e s teća ka na mj es ta sa kojih lako mogu da s kliznu . nedos tatak s truč nog kadra i finansijskih sredstava. zbog čega je i t. Ako je ponegdje neki primjerak . Danas su uslovi za ta kve poslove povolj niji . Na taj način b ismo i s tećke potpunije upoznali i proučili. a u vezi s tim.h radova oko izgradnj e ces ta. a u jednom slučaju je bila ugrožena veća s kupina stećaka i grobova. poslovi. mogli bismo upoznati m a terij a le od kojih su ti predmeti pravlje ni . što je od osobitog značaja. oruđe i sl. ta dosadašnja istraživanja ipak pružaju vrijedne rezultate i omogućuju ne samo parcijalne hipo teze i zaključke nego i izvjesna uopštavanj a. š to je sasvim razumlji vo. nađe n sa nekom dru gač ij om orijentacijom. zbog čega je uslijedilo ispitivanje grobova . kao i izvj esno sus tezanje od odvajanja p os toj eć ih stručni h snaga i inače s kromnih fi nan si jskih sreds tava zbog pretpos lavlj anja da se u tim grobovim a n eće nać i prilozi. Dosadašnj e akcije se odnose na nekoliko istraŽJivanja poj e din ačn ih Jrobova prilikom evi dentiranj a i li obrade nekih većih nekropola stećaka . Sire. sistematsko ispitiva nje grobova doprinijelo bi upoznavanju ondaš njih životnih uslova i društvenih odnosa uo pšte. dužine života. PRAVLJENJE GROBNICA T SAHRANJIVANJE UMRLIH Do sada se vrio malo pris tupalo is traživa nju grobova is pod stećaka. Stručn a ispitivanja skele ta pružila bi važne e lemente za proučavanje konstitucije tadašnjih ljudi .kao li n a č i n nj ihove zanatske i umj etničke obrade. koja je potrebno proširiti. a saznanj a o potrebi i vrijednosti lih poduhvata veća. ali rezuitalii toga poduhvata još nisu publicirani. že l jezničkih pruga. itd. s puno razloga sam zak l juč io da se on ne nalazi na svom p rvobitnom položaju. provj eri ti i dopunili. hidrocentral a i dr. Bio je još jedan s lučaj ugrožavanja jedne č itave veće nekropole usljed stvaranja akumulacionog bazena za hid roelektranu (Panik u dolini Trebišnjice) . a posebno bi to pomoglo sigurnij em rješavanju pitanj a kronologije i pripadnosti stećaka . . rasta . Međutim . iako bi ta!kvi poduhvati pruži li mnogo podataka za upoznavanj e obi čaja pri izra di grobnica i sah ranjivanj u umrlih . itd . nakit. bilo je . 44 . više ' s lučajeva ugrožavanj a steća ka i grobova uslj ed velikih građevin sk.izvjesnom s mislu ods tupa lo od pravila. ili da će oni biti beznačajni. Neko dru gač ij e pos tavljanje stećaka nis mo us tanovili. pa se može očekivati da će se ubrzo pristupiti sis temats'kim istraživanjima. zaš ti tna i uglavnom manjeg obima. Eve ntualni nalazi pniloga lI Z s kelete pomogli bi nam u prouča van ju n ač in a odijevan ja i koriš tenja raznih predmeta koji su u ondaš njim prilikama nabavljani . . Saznanja o arhite kturi grobnica bila bi nam višes truko dragocjena.a nekropola is tražena. naporni dugotrajn. njihovih tj eles nih osobina . opš tih uzroka s mrtnos ti . pa se pris lupil o s istematskom istraživanju čitave nekropole (Grborezi kod Livna) . .

Nalaženi su željezni čav li kojima su da ske prikivane. Koji put je mrtvac bio pokriven daskom ili p l očom (komadima ploča ). 7. nasuta na to mjesto). ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka drvenim čav lim a. al i je nekada bib i dublje.i neobrađenog kamena da stećak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao. ili su postavljani na daske. onda je takva grob" ica bi la u ohliku trostrane l ežeće prizme. pa i bez njih. a trouglaste šupljine sa s trane glave i nogu zatvorene manjim pločama. - Grobna raka II č istoj zemlji II Grborezima kod Livna 45 Ustanovljene su i rake u kojima su mrtvaci sah ranjivani u drvenim kovčezima. Na više mjesta 's u nađe ne rake sa upotrebom kamena. Nekada s u te ploče formirale trostran u.ARHITEKTURA GROBOVA Rake su nekada bile u čistoj zem lji. ili komad. na sljeme. bez ikakve upotrebe kamena ili drveta. iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zem lja vraćena. na razli čitoj dubini. dimenzije su im bile nešto veće od dimenzija umrlog čovje ka . ili pliće. a nekada četvorostranu prizmu u -kojoj je ležao pokojnik. Redovno je mrtvac polagan na tvrdo prirodno zemljano dno rake. bilo izdubljeno. iznad nasipa više puta su nađe!1 i komadi debljih kamenih ploča. . zatim oblagani i !. zbog ćega je taj poJ.rov bio s li čan drvenom svodu. Dječje grobne rake su bi le najpli će.. U Žepi je u s tanovljen takav grob u čistoj zemlji u kojemu je mrtvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra . Pokojnik jc ob lagan i prekrivan pločama." Sl. Dno rake je naj češće bi lo oko 80--120 cm niže od površine z~ mlje. imale su ovalan ili pravo ugao n oblik u svom tlocrtu .okrivani daskama. Ako su dvije uzd užne ploče postavljene nakoso.

9. pločama u Grborezima ko::1 Sl. - (oš teće n) u S ta roj Biloj kod . 8. - Grobna raka obložena kamenim Li vna. Kameni sarkofag-grobnica Travnika.SI.

u obliku čovječjeg tijela. Obično je u jednoj raci nađen skelet. a izvana su bili na dvije vode. sa malim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tečnosti.i s tavlj an zem lj ani nas ip (materijal iskopa) nego se to č inilo i u svim drugim s lučajevima. zak l jučeno je da ti sarkofazi potječu iz vremenskog perioda stećaka . kao svod. Gotovo redovno su ploče ih oveći neobrađeni kamenovi stavljani nepos redno ispod površ ine zemlje ." Saraj eva i Foče." Sl. a onda obloženi i prekriveni kamenim pločama. ra di pridržavanja steć ka. Ovakvi sarkofazi su nađeni u okolini Travnika i Zenice. š irim dijelom kod ramena i užim kod nogu. Ne samo da je iznad rake u či s toj zemlj. U nekim krajevima Bosne su nađe ni u zemlji kameni sarkofazi sa skeletima. - Dio drvenog 47 sarkofaga-korita II okolini Kalinovika ( o š t ećen ). .Nađen e su i rake u kojima su mrtvaci položeni u d . Njihovi donji dijelovi su izdubljeni kao korito.-ven im ko vče­ zima. U tim nasipima je često bilo i sitnijeg kamenja. Sarkofazi su se sastajal i od dva dijela. Pretpostavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio stećak. ali o tome nemamo sa svim sigurnih podata ka. Poklopci su iznutra bili izdubljeni. Po prilozima koj" su bi li uz neke od tih skeleta. 10. kao sljeme. koja je još bolj e poslužila u tu svrhu. Ponekad je mjesto kamena stavlj ana jedna relativno velika i debela ploča. sa kružn im izrezom i jastučićem za glavu . a izrađeni su od mekog kamena (od mulji'ke).38 a onda i u okolini Jajca.

a tri su bil a u drvenim sanducima . U svakoj raci je b io po jedan skelet. o turnu lusi ma i grobovima u njima koji su savremeni s tećc ima. Rezu lta ti s u frapantni . s ti m š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj s trani. koji bi se mogli zvati i sanducima. godi ne. Sanduk je formiran približno u obliku čovječj eg tij ela" U vezi s tim napominjem da je donedavno u Irnijan ima i okolnim selima (obronci Vla š i ć planine. iln. Bilo bi opravd ano pre tpostaviti da će dalja <is traživanj a tumu lu sa pokazati da s u . 48 . u kojima je vršeno ukopavanje umrlih . grobni prilozi. Stećc i su. grobne rake u tumulusima su bile is te kao i one ispod steća ka. Skelet i s u bili u drvenim kovčezim a . Uz neke s kele te sa m nasao pniloge. Iznad raka je bio zemlj ani nasip . Skeleti su bili na goloj zemlji. u Bos ni) bio običaj pravlje nj a ovakvih san duka. odnosno 150 cm duboko ispod površine zemlje" Kako vidimo. ali je jedna od nj ih bila na neobi čno velikoj dubini . Kako znade mo. Pripadal i su per iodu stećaka.ni željeznim čavHma.kraja dobil o naziv po pravlj enju takvih sanduka .Šao sa. Za ove sarkofage. upotreblj avan. U manjim tumulu& ima je na đen p o jedan s kelet. Najprij e su is tražena 4 groba is pod s teća ka u obli ku lij epo obrađenih i ukrašenih slj emenjaka. Orij entacija grobni ca i skele ta je bila po pravcu zapad-istok. br. Iznad ra ka je bio sloj nasute zemlj e. U većem tumulusu su bila dva groba ograđena kamenim pločama na slj eme. U jednome od njih su nađeni prilozi. Rake su bile u obliku četverostrane l ežeće prizme .i te tu . koj e sam. u arheološkoj nauci se do sada mislilo i tvrdilo da ovakvi tumulusi pripadaju preistol'iji. og rađene i pokrivene debelim p l očama . Radi se. samo ne od kamena nego od drveta. kao i ostale okolnosti govorili su o istom vremenskom periodu.korita?'" Dragocjene podatke o a rhitekturi grobnica dalo je istraživanje u Os trošcll 'kod Konjica. ali je jedan bio obložen drvenim daskama. U rakama je nađen po jedan skele t. Os trožac na Neretvi je prva iznimka u tome pogledu .i s u hra s tovi il i lipov i trupci. Dubina dna raka se kre ta la od 120 do 150 c m ispod površine zemlje. u čvrš ćeni pločama i komadima neobrađenog kamenja'3 Na istom lokalitetu su istražena i 3 zemljana tumulusa . odnosno koji se m ogu datirati u kasni srednji vijek. okov". obavio 1953 . Orijentacija je bila ista . Mislim da su iznad njih ne kada bili stećci. a druga dva su bila manja. a u Bosrui i Hercegovini ilirs kom pe riodu . Dvije od njih su imale obli k če tve ros trane a dvije tros trane položene prizme (na slj eme) . Možda je i selo Kori ća ni iz toga . Dna r aka s u bila 120.n u grobovima ne kropola u okolin i Kalinovika. Dna tih raka su bila o ko 200 cm duboko od vrha tumulusa i oko 150 cm od površine zemlj e. Rake su bile kamenim pločama ogra· đene . okovanim željeznim čavli ma.po pravcu zapad-istok.dno joj je bilo 245 cm is pod površ ine zemlj e. uz dj e lomi č nu pomoć arheologa Ze· malj s kog muzeja u Sarajevu dr Irme Cremošni k.kao nadgrobni spomenici upotrebljavani i u srednjem vijeku. koji su po dužini pre reza ni.Sli č ne sarkofage. a gornj i za poklopac (sl. Jedan s kelet je bio pos tavljen dire ktno na zemlju . tim prije što s u se i stećci i tumulusi nalazili na istom 1 0kaI. 10). da kle. I način sahranjivanja. a onda je donji veći d io izdublj en za ležište mrtvaca. kao i s t ećai istoga lokalite ta. i pored toga š to su imali svoja postolja . J edan od njih je imao promjer 6 m. s tim š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj strani.

poslije njih je nastao dru~i tip. Prvi tip su proste jame u zemlji. Više puta je umjesto daskom pokojnik ograđen neobrađenim ili samo ovlaš pri tesanim kamenovima ili pločama. tepčija . Neki grobovi su sadržavali po dva ili više skeleta. ali je u nju pokojnik polagan na dasci.kve rake vrlo rijetko pravljene i da su pripadale samo istaknutim feudalcima. u koje je polagan pokojnik i zagrtan zemljom. bez upotrebe drveta iH 'kamena. koje sam zajedno sa arheologom Zemaljskog muzeja u Sarajevu Đurom Baslerom obavio . Nekada su obadvije mke pripadale istom. a upadno najmanje je bilo drugog tipa (10%). Rake Grboreza su svoj. nizovi ne bi mogli dosljedno slijediti i održati u toku sahranjivanja. između ostalih. i inače. Nekada su se ra'ke dodirivale. koji su prosječno i nešto slabije klesani. U Bosni su. iako se to ne može uzeti kruto. Drugi tip je ista takva jama. One su pripadale najstarijem tipu.im dužinama bile orijentirane po pravcu zapad-istok i bile su u nizovima-redovima okomite na pravcu orijentacije. uglavnom u obliku sanduka. U nekoliko slučajeva bočne ploče su bile nakošene tako da su se na sredini spajale.između 1954. stvaranjem gornjeg. U nekim rakama Grboreza nađena su po dva ili po više skeleta. mlađeg groba. god'S Radilo se o nekropoli sa 86 steća'ka. Izgleda da su ta.ka. Koji put je mrtvac u ovakvoj raci sahranjen u drvenom kovčegu. i raka je izgledala kao krov kuće na dvJje vode. jer je bilo slučajeva paralelne upotrebe. Na ovoj nekropoli je u nekoliko slučajeva bilo grobova u dvije etaže. ustanovljena takva dva slučaja .46 Iz više elemenata zaključeno je da su proste jame u zemlji vremenski najstarije. a druga 'se nalazila iznad ove.kod Livna. te sa stećkom na površini zemlje. i 1956. što znači da su neke grobnice bile zajedničke. porodične. Treći tip raka je najbrojniji. zauzimao je 52% od ukupnog broja raka ove nekropole. ali su neki vremenom uništeni. Ustanovljena su tri tipa raka. zaključeno 49 Poseban tip rake je kamenom ozidana četverostrana prizmatična šupljina ~komora). Dubina raka varirala je između 60 i 150 cm. ali ih je najviše bilo sa dubinom od 80 do 100 cm ispod površine zemlje. iLi je daskama ograđen. ne poremeti.Najviše podataka o arhitekturi grobova pružilo je istraživanje u Grborezima . Jedna je raka bila relativno duboko. Tu je ranije bilo više stećaka. je da su na današnjim površinama bez stećaka morale postojati drvene nadzemne oznake. na manjoj dubini. sa pločom ." Kako je u Grborezima bilo mnogo V1iše grobova nego stećaka. Treći tip je mka u kojoj je mrtvac ograđen pritesanim kamenim pločama sa svih strana i prekriven sa dvije do tri ploče koje su ponešto prelazile ivice rake. jer se. a nekada različitom tipu. a ponekad je stavljen u drveni kovčeg. starija.u Turbetu kod Travnika" i u Donjoj Zgošći kod Kaknja'9 U grobnici u Turbetu je sahranjen Batalo. Nađeno je ukupno 265 raka i u njima 355 skeleta. bez ukrasa i natpisa. ali se uvijek pazilo da se ona donja.koja ju je prekrivala. iza toga je po broju zastupljen prvi (38%). a relativno je najmlađi treći. Iznimku čini 6 raka koje su bile postavljene po pravcu sjever-jug. najčešće ovalnog ob\i.

rkvih i sličnih mauzoleja. ali je svakako neko od tadašnjih uglednih ljudi. U jednom zidu grobnice bila je uglavljena manja ploča sa uklesanim epitafom ćirilicom. Smatram da je bilo još nekoliko t. jer je raku od steć'ka dijelio nekad veći.na dvoru kralja Dabiše. Rogoznici i Ivinju. a onda je nad samom grobnicom postavljena velika i široka ploča. u kojoj se nalaze grobo. U zidovima grobnice iznad sarkofaga bile su il<onzole koje su držale unutrašnju pokrovnu ploču . jer su uz skelet nađeni komadići brokata. čija je nadgrobna ploča sa natpisom i scenom lova na vepra nađena u Gračanici 'kod Visokog. gdje je nađena njegova nadgrobna ploča sa natpisom. bez zemljanog sloj a. 50 Komore su bile izidane sve do površine zemlje. zatim Jelene Grube i kralja Ostoje. gdje je nađen veli'ki stećak u obli-ku sljemenjaka koji vjerovatno pripada Hercegu Stjepanu.u Srimi. Ispod te ploče bila je tekstilna zavjesa. a na ovoj opet veli:kli stećak . tim prije ~ko imaju još i ukrase . Dotle smo stećcima nazivali nadgrobni'ke koji su bili na površini zemlje. čija je nadgrobna ploča sa natpisom nađena u Malom Mošunju kod Travnika. Pretpostavljam da je mauzolej imao i gospodar donj e Lašve . Takav spomenik je imao tepčija Batalo.S6 zatim crkva u Petrovićima . koji je smješten u zidanu raku dužine 205 i širine 105 cm . a u Donjoj Zgošći se ne zna pokojnik. Raka je bila pokrivena pločom. a vjerovatno i neki drugi feudalci.. 55 Neka vrsta mauzoleja su i zadužbinske crkve sa grobovima i steć­ cima ktitora.ković Banjanin.knez Vuk.. i to isključivo u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori. ali ne neposredno nad ralkom. a prekrivene su neposredno s tećcima u obliku ploča. Pošto se oni vremenski ne mogu odvajati od stećaka na istim nekropolama. gdje su sahranjeni vojvoda Cvjetko Banjanin i· knez Grbač Cvjet. ali da su speoifični za neke primorske krajeve. koji je s jedne strane imao ulaz.SI Mislim da se uz navedene osnovne tipove grobnica ispod stećaka može navesti još i mauzolej . najstariji sin tepčije Batala (?). mislim da spadaju u stećke. ali značajna pojava. ili nekom iz njegovog najbližeg roda. koji se smatra hlkovno najvrednijim primjerkom stećaka uopšte. Uz kostur su nađeni ostaci brokata. Ustanovljeno je nekoliko takvih crkava. pa sam se pitao da li možemo smatrati s tećcima i ovakve nadgrobnike."i i stećci kneza Vlaća Bijelića i vojvode Vukosava Vlaćevića . Iznad toga. ali o nj'ima nemamo sigurnih podataka. bio je stećak u ob]. ispod utvrđenog grada Sokola na Pivi. Takva je. sasvim rijetka. Slične rake (ozidane komore) nedav· no sam našao na tri nekropole u okolini Sibenika . nekad manj-i sloj zemlje. npr. pričvršćena gvozdenim čavlima . crkva u Vlahovićima kod Ljubinja.kao i drugi stećci. a iznad groba mu je bio poznati vrlo ukrašen veliki sljemenjak. Petar Bakula navodi da su u Hercegovini pojedine grobnice solidno ozidane i prema površini zemlje luČlno završene.ku sljemenjaka.SJ zatim da su mauzolej e mogli imati ti veliki :kaznac Nespina. istina . Grobnica i stećak su bili ograđeni i zaštićeni dosta visokim zidom." Pokojni·k je sahranjen u kameni sarkofag od muljike." kao i feuda lac Radovan Pribilović iz Ričice kod Kaknja.57 ili nedavno otkrivena ruševina crkve Hercega Stjepana u Sćepan-Polju. u okolini Nikšića. ss 50 .koji je.

bio je . da bi se moglo zaključiti da je mrtvac sahranj en u sjedećem položaju. nego na .63 Rać Galčić. Razmi š ljajući o tome. U svakoj od takvih raka sa dva ili više s keleta jedan skelet je bio II uobičaj enom normalnom položaju. a nogama na i s točnoj strani. ili da je sahranjena živa i na taj način kažnjena za neko djelo kojim se ogriješila o moralne norme tadašnjeg društva. iako je to bila najčešća pojava.62 (Sl. Kod ostalih se to nij e moglo sdgurno utvrditi zbog trošnosti nađenih kostiju. dok su kos ti drugog ili drugih skeleta bile pažljivo složene u hrpu. ll Z noge 'iIU uz mke onoga . u okolini Rogatice.potrbuške. U 120 slučajeva ruke su bile prekrštene na grudima ili na trbuhu. čiji se grob i s tećak sa natpisom nalaze u Veli čanima (Popovo polje ). a nije ustanovlj en ni neki slučaj osakaćenog skeleta.SAHRANJIV ANJE Rekao sam već da smo u Grborezima i drugim mjestima istraživanja grobova ustanovili da su mrtvaci redovno polagani u opruženom položaju. Znači d a rake nisu služile samo za jedan ukop. sah ranjen je sa prekrštenim rukama. Sasvim opružene mke u z tij elo našli smo u 51 slučaju. i zaj e dni čkih. nauznak.koj i je bio u normalnom položaju.p a se misli da se radi o ljudima 'koji su za života imali bolesne i krive noge . Približno ista ili s lična situacija je bila i kod istražendh grobova izvan Grboreza. 59 % slučaj eva se odnosi na prekrštene ruke. istražujući jedan grob ispod s tećka.trbuh. Bilo je. a druga prebačena na grudi ili trbuh. u okolini Trebinj a.9 U vezi s bim napominj em da sam na nekropoli steća ka u Oborcima kod Donj eg Vakufa. sa glavom na zapadnoj. . nego . il i s·keleta bez glave (masakriranja ili deIkapitiranj a). bilo da je lijeva ili desna šaka stavljena odozgor. . Takvih pojava je bilo i izvan Grboreza . U 39 s lu čaj eva bila je jedna ruka opružena. dakle. Deset primjeraka od ovih imalo je jednu r uku nešto uzdignutu prema vratu ili glaVIi. i to redovno u rakama sa kamenim okvirima i kamenim pokrovom.i za dva. Prema tome. Jedinstven je slučaj jedne žene u Grborezima koja nije bila položena na leđa .60 Za takvo odveć slobodno rezonovanj e ni sam našao povoda ni :potvrde u Literaturi koja mi je bila dostupna." u istraženom grobu ispod slj emenjaka u Ljuborn'išlju (Žepa). U dva s lučaja u Grborezima su noge bile nešto iskrivljene i skupljene. koje su bile odvojene i stavljene uz lobanju onoga skeleta koji je zauzimao nonnalan položaj. osim lobanja. Nije nađen nij edan skelet u s kvrče nom stanju . 8. vjerovatno porodičnih grobnica . a bilo je i nekoliko takvih u kojima su na đena po tri ili po če tiri skeleta. našao skelet mlađe žene koji je bio u takvom istom položaj u .kako se to običavalo u preistoriji _ Nije bilo ni polaganja na kuk.) Od izvjesne važnosti je i položaj ruku sahranj enih. u Bosni.. pretpostavio sam da je žena mogla biti sahranj ena u priVlidno mrtvom stanju i da je kasnije oŽJivjela i prevrnula se u grobu. pa i više ukopa.kostur sredovječnog muškarca sa 51 . Od ukupno 355 nađenih skeleta u Grborezima položaj ruku je ustanovljen u 218 primjeraka. U Grborezima je na đen vrlo zanimljiv i jedinstven skelet žene koja je jednom rukom zagrlila dijete š to znači da su majka i dij ete istodobno umrli i zajedno sahranjeni·' U Grborezima je bilo više raka u kojdma smo našli po dva skeleta.

š to neminovno govori o bogatim ljudima. zatim rame vrpce i dio kape s kraja XIV v. ogrlice.79 Našli s mo takva 34 primjer. za sada izgleda da je najviše rađen u radionicama Splita. pa ča k i u Srbiji. u grobu Goisave.1 1 Donjoj Zgoš6i kod Kaknj a. 80 Stariji hrvats ki arheolozi su tvrdili da je taj dalmatinsko·hrvatski nakit specifi čan za period od IX do X v. Biskupu. Najv.prekrštenim rukama. zatim na trojagodne naušnice. u veći ni s lučaj eva ispitanih pojed inač­ nih grobova ispod s tećaka nije se našlo ništa od priloga. pa ni od odjeće. prstenovi i 'igla. ipak. itd.komadići brokata/O kod Kupresa su nađen i fragmenti kerantičkog posuđa. po čemu se može zaključiti da je postojao običaj sahranjivanj a umrlih u odjeći.. 78 Prilozi koji su nađeni u Grborezi ma u godn o su nas iznenadili svojim brojem. nalazimo u l.'7 Tekstil je nađen. Ta ko su. nađena j e staklena čaša bolje izrade.81 Ipak. Od istih materijala i iste zana tske obrade na đene su naušnice u š iroj okolini Splita u još veće m broju nego u Grborezima.. Tupbetu. nego srebrni i zla tni brokat. keramike i dr ugih materijala. naušnice sa grozdolikim privj esci ma.15 u Vrućici kod Teslića nađeni su zlatni i srebrni prstenovi i . zlata. evo. npr. npr.kod Zenice. Veličanima. Bugojna. u z skelet gosta Milutina. nađeni ostaci srebrnog i zlatnog brokata koji potječu iz XIV i XV v. u Lici.66 U više ispitanih grobova n ađeni su ostaci tekstila.77 u Biloj kod Travnika nađeni su č ipka na kapica i novčići. a bilo je i novčića . na dvojagodne sa kruškolikim privjeskom (sl.70 Bis kupu kod Konjica. Zaista. S naušnice. Tipološki su one podijeljene u obične karičice . protiv kojega se . nedaleko od Konjica. Već ' sam naveo da su u nekim grobovima nađen i ostaci brokata. U Humskom . Među tri m. Doboja. u Po povu. bronze i želj eza . u Humskom. koji s u mogli da nabave taj luksuzni artikl iz inostranstva. br. u selu Biskupu kod Konjica.kršćanstvo energično borilo. a li se on. dugo održao . One su nađene u 27 grobova.še je bilo predmeta od srebra. Općenito je vladalo mišlj enje da j e u na§im krajevima u razdoblju stećaka taj običaj bio sasvim i ščezao. Najvredniji i najbrojnij i arheološki materdjal su naušnice. 11) i na kolutaste naušnice. i taj mali broj nalaza je dragocjen. To su naušnice. za tim u Puhovcu . Zanat· ska obrada je u tehnika ma lij evanj a. npr. u Grborezima.ka. i to u 57 raznovrsnih primjeraka od zla ta. granulacij e i fili grana visoke umjetničke vrijednosti. srebra i pozlaćenog srebra.1' Turbe tu kod Travnika. Os tavljanje priloga uz pokoj nike je paganski ob i čaj. u jednom grobu uVeličanima. Trojagodne poz l aćene bile su naj onti· ljeniji ženski nakit u Grborezima. nađeni su dijelovi brokatne h aljine.. Sibenika i drugih dalmatin!>lcih gradova .. raznovrsnošću i kvalitetom izrade. mi ga. Moglo bi se pretpostaviti 52 .1' a u grob ovima kod Ostrošca. U 73 rake (28%) bili su prilozi." a u gr obu ispod sljemenj aka u Os trošcu kod Konjica. Nađeno je 146 predmeta od metala. iskucavanja. ja dranski h otoka i rijeke Zrmanje..13 kao i u još nekim mjestima.. a nađen je i dalje ako Capljine.:ivanjskom polju. Među tri m. žene Radiča Sankovića. Donjoj Zgošći i u još nekim mjesti ma tekstil nije bio ob i čan . zaponi za pojaseve. dugmad." Humskom 'k od Foče!9 Veličani ma kod Trebinja. bilo je metalnih dugmadi . ruke odraslog muškarca su bile ispružene. dijadema. vezan za doba hrvatske države Trpimirovića i da j e ograničen na područje i zmeđu mas iva Dinare. !kopče.

4 3 1 o Sl. Sl. poz l aćenog Par l rojagodni h nau š n. - Dijelovi metalne pojas ne kod kop če j z Liv n ~. jednog groba II Grborez ima 53 .ica sa kruš kolikim privjes kom od srebra sa nekropole II Grborezima kod Livna. 12. II.

Brojan i umjetni6kli rađen nakit u Grborezima upućuje na misao o ekonomskom prosperitetu i smislu za umjetnost. Ali. jer je zlatara bilo i na selima. obolusa. mogu smatrati bosanskim. Ostavljanje novčića u grobovima zadržalo se čak do naših dana u našim krajevima. tamnosive boje." Naušnice Grboreza tipološki pripadaju dalmatinsko-hrvatskom kulturnom krugu. ali i u najstarijem kršćanskom. Akvileji. metalnih dugmadi. ali su one rađene u mnogo originalnih varjjanti. car Dušan je bio prisiljen da zakonskim propisom zabrani rad zlatara na selu i da zavede vrlo stroge kazne za krivce. Ima razloga za pretpostavku da je ovdje vladao običaj pokopavanja u haljinama. u Bosrui bila na visini onih u Dalmaciji.da je otuda unesen u Bosnu. pa i imućnijim seljanima.j unosili dosta vlastitog umijeća u svoje proizvode. Znatan broj ovih novčića je nađen u us·tima pokojnika. ponekad su nađeni novčići li grobov-ima. dok su ostali bili na raznim mjestima uz skelete. 84 U 13 grobova je nađeno 15 komada zapona za pojasove. Takav nakit je ranije pripisivan višim društvenim ·sloj evima. ali su to bili uglavnom dubrovački dinari.6 Tekstila je sigunno bilo više. tzv. Kasnije su radili u svojim radionicama . U 21 grobu bilo je 30 komada novčića. ili u drugim susjednim državnim teritorijama. zbog čega se. Padovi i Tridentu. ugledaj ući se na feudalce i susjede bliže moru. jednostavnisu. Cini se da nekropola u Grborezima pripada n. Cipkaste ženske kape nađene su i izvan Grboreza (oko Travnika) ' 7 Ako se utvrdi da su one domaći rad. vrpce. Uz skelete Grboreza. što znači da su i ovi slojevi imali uslova i smisla da. idu li korak s običajima svoga vremena. Oni 'Su od želj eza ibronze. odnosno u Hercegovini. žem plemstvu. po mome mišljenju. bez ukrasa. nađeno je 6 zemlj anih posuda." 54 . na nogama ili na drugim mjestima . kostura pijevaca i dr. i u Bosni u XIV i XV v. Vjerovalo se da će odlazak na drugi svijet pokojniku biiti olakšan ako se poputbina plati. Gotovo svi su srebrni pikoli. bio je prilično razvijen zlatarski obrt. najviše kovani u Veneciji. a potječu najviše iz XIII i XIV v. Ta okolnost upućuje na zaključak da je u zapadnim krajevima Bosne i Huma cirkulirao sjeverotalijanski novac. odnosno sa Italijom ' 5 U drugim krajevima Bosne i Huma. okrugli i pravougaoni. metalnih ogrlica (torkveza) i ogrlica od metalnih bobaka i bobaIka od staklene paste. pozlaćenih dijadema. Pretpostavljam da jo u Livnu bila jedna bolja zlatarska radionica. pretežno kod lobanj a. biće to važan argumenat da je zanatska obrada tekstila u XIV i XV v. a onda u Veroni. Pripadaju tzv . One su bile od pijeska i gline. bio je običaj u antičkom periodu. ali se on brzo kvario i pretvarao u prah. Stavljanje novčića u usta.'2 U Srbiji je u to doba bilo još više zlatara. U 14 grobova smo našli fragmente tekstila. bez ukrasa i signature. Nađeni su uz glave. To su ženske kapice. Zbog toga što su seoski zlatari krivotvoriLi zlatan novac. slavenskoj gradišnoj keramici '8 Među ostalim malobrojnim predmetima bilo je prstenja od tankog srebrnog lima. Vjerovatno su Bosanci učili zanat ili se usavršavali u dalmatinskim radionicama. proste izrade. a to znači da se trgovalo sa Dalmacijom. U Mrškima kod Vlasenice postoji stećak sa natpisom koji nam kaže da je tu sahranjen zlatar Divac. Zanimljivo je da u Grborezima nije nađen nijedan bosanski novčić. nožića. sukno i sitni fragmenti brokata. Brokat se uvozio i mogao ga je nabaviti samo imućniji čovjek.

Tako je u više raka i slojevima zemlje iznad njih nađeno komadića nagorenog drveta . daju nam povoda i materijala da pretpos tavimo izvjesne običaje. a i u zemljanim loncima je ostavljano nešto od tečne hrane. vidi se i po kostima goveda. Pošto su ona s lična jamama koje seljani dubu u kamenu za svoje razne domaće potrebe (za hvatanje kišnice ili nalijevanje vode za živinu. pa su u nekim grobovima nađene kosti pijetla i kokoši." Na vodoravnim stranama neklih stećaka ustanovljene su o kruglaste jame. ne ki nalazi u rakama i u zemlji iznad njih .ke samih stećaka. 55 . kao i zbog toga š to bi i predstave kola na s tećcima mogle da se odnose na ta tužna kola.92 Na nekim stećcima smo našli i pravougaona udubljenj a. ponekad većih dimenzija. kao i neke karakteristi. koje se zovu "kamenice" iH "vodenice". jer je bilo nužno da se počaste učes ni c i u sprovodu i sahrani. od kojih su ne ke ne samo hj epo izrađe ne nego su još i tordiranim vjenčićem oivičene. iz čega se vidi da su na samome groblju lože ne vatre. prenošenju na groblje. A vatre su bile potrebne da se nešto od jela skuha ili ispeče. o ceremonijalu na samome groblju i o drugim običajima vezanim za sahranjivanj e nemamo ni najosnovnijih podataka i o tome možemo samo da nagađamo i zaključujemo po nekim analogijama.o NEKIM GROBNIM OBIČAJIMA O opremanju mrtvaca. Misao o tužnom kolu dolazi zbog toga š to je iz Ii. za ulj e.'" Opravdano se pretpostavlja da se na samome groblju igralo posmrtno kolo. "Kamenica" na jed nom stećku iz Panika kod Bil eće. ugljevlja. 13.). to smo i jame na s tećcima nazvali istim imenOIn . Ipak.terature poznato da se u srednjem vijeku jedno vrijeme protiv toga običaja borila i rimokatolička crkva. brava i živadi koje su nađene pomi ješane sa zemljom naba če nom na rake. Čini se SI. Ponekad je hrana stavljama uz pokojnika u samu raku. vino i dr. Funkcija ov"h udubljenja na s tećcima još nije proučena. ponekad plećka od živi nčeta. Možda je uz kolo bila potrebna i vatra. Da su se na groblju pravile gozbe u čast i pomen umrloga.

Najvjerovatnije je da su upotrebljavana za ostavljanje hrane ili pića. gdje sveštenik najprije očita nekoJi. očita malu molitvu. Znači. kao neke vrste garanci je da će ubuduće i z među njih. Obi čno 3 ili 7 godina poslije sahrane grob se otvori. a onda se. počev od nogu. u Crnoj Gori. Sutradan se obavi opijelo. )'5 Običaj je najprije zabilj ežen u Makedonii-i. u kojem se. i to obrnutim redom.. a onda . u sjevernim krajevima Slovenije. kada su se zbog krvne osvete ili iz drugih razloga zavađena bratstva izmirila. vladati prijateljstvo " Izgleda da je na teritoriji stećaika postojao jedan osobito zanimljiv običaj koji je do sada ostao malo poznat i uglavnom neprou čen. nakon čega članovi porodice'. naričući. Grčkoj i Rumuniji. slično dačama koje se sve do danas obavljaju na pravoslavnim grobljima. krenu na groblje.. poslije večernje službe.ko molitvi i na kraju jedan od učesni·ka spusti vrećicu sa kostima u raku. poput stećaka. a u drugom vinom. odnosno tendencija izgradnje bunara i li čatrnja (cisterni) na samoj nekropoli ili uz nju. a prisutne žene. ali da je voda bila potrebna. Vrećica sa kostima se potom odnese u crkvu i stavi ispod propovjedaonice. umjesto mržnje. i to subotom poslije podne.i u nekim drugim krajevima naše zemlj e . to je sasvim izvjesno. npr. ili u blizini rječica.kosti (BRATIJE. Pokojnikova lobanja se okiti bosiljkom i drug. Nakon pranja kosti se stavlj aju u platnenu vrećicu. obično n~kon 3 godine od sahrane.u Austriji. "idi se po tome što se i oni. zatim u staroj i istočnoj Srbiji. U vezi s ovim napominjem da je zapažena tendencija zasnivanja nekropola sa stećcima u neposrednoj blizini izvora vode. obavi ponovna sahrana. 56 . potom pažljivo vade kosti. Neposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja našao sam u natpisu stećka vlastelina Miroslava Ra §kovića u Pošćenju kod Savnika.na Braču. PERITE IPRISTUPAJTE . gdje nije bilo izvorske vode ili rječice. pripisuju Grcima ("Grčki bunar"). prijatelja i poštovalaca. Da su bunari'. U okolini Debra . slično 'kamenim koritima. nadomještala nedostatak izvorske. Koliko nam je poznato taj običaj je bio najrasprostranjeniji u Makedoniji. baš kao da se radi o pravoj sahrani..i u vodi i vinu operu kosti. zatim ih u je dnom malom :koritu operu čistom vodom. Muškarci otkopavaju grob.im cvijećem i stavi posljednja. član ova porodice. počev od lobanje naniže.:kamenica" na stećcima. u prisustvu sveštenika. u nekim vlaškim selima sjevero i stočne Srbije. pored ostaloga. čatrnje stvarani u isto vrijeme kada i nekropole. otkopavanje mr. U okolini Trebinja i Bileće čuo sam od nekih mještana zanimljivo objašnjenje za pojavu okruglastih manjih . što se služilo prilikom gozbe kod samoga pogreba. riječne ili bunarske vode. Možda je voda u velikim pravougaonim udubljenjima.9J Nije poznat razlog osiguranja vode uz nekropolu.da su ova udubljenja na stećcima bila potrebna u vezi sa nekim običa­ jima na groblju.t vaca obavljala je porodica umrl oga. izvade se . svrstani u povorku. ostali učesnici. prihvataju te kosti. dolazilo je do miješanja njihove 'krvi u "kamenici" na s t ećku. pa i preko granica naše zemlje . Radi se o takozvanom dvostrukom ili ponovnom sahran jivanju. Rekli su mi da se u njima miješala krv zavađenih plemena i brats tava. pozivaju bližnji da operu njegove . kojoj sveštenik.

Boš-ković mi je rekao da se ponovno sahranjivanje obavljalo. Obi čno se peru kosti loba nje.")() Prof.."i otvaraju sedam. npr. Đ. Postoje i još neke varijante ovoga običaja . da se još uvijek obavlja u Hilandaru. Iz nekih drugih zabilježaka vidi se da je negdje grob otvaran nakon 7 godina od sahrane.9s Prilikom istraživanja grobova u Bosn. utvrdio je da se u Sloveniji grobo. gdje smo u nekim rakama našli i po 5 ukopa . zasnovanog na vjerovanju da duša pokoj ruka može slobodno da ide na drugi svijet . Matičetov.koskarnicu"). Razmatrajući razloge " pobude ovoga običaja.i i Hercegovini na više mj esta su nađena po dva ili po više skeleta u ra'kama.. nakon čega i ostali muškarci pristupe zasipanju i zatvaranju rake. da su obično kosti ranijeg ukopa brižlj'ivo sa kupljene i složene u jedan kraj rake.Zatim sveštenik polije kosti uljem." U opisu toga običaja u okolini Debra navedena je i mogućnost da se prilikom otvaranja groba naiđe na tijelo koje se još nije raspalo.t ek kada se tijelo potpuno raspadne. ponegdje je vladao običaj pranja kostiju starog ukopa i ostavljanja tih kostiju na hrpi uz novi ukop. Sav taj posao prate odgovarajuće molitve. Ako se radilo o otvaranju grobnice radi novog ukopa. tom prilikom vršeno i pranje kostiju. Bilo je i drugih grobnih običaja. npr. odnosno da postoji mnogo sličnosti . itd. Običaj se smatra dobrim djelom. Pri tome su mnoge okolnosti govorile da se uglavnom radilo o ukopima u razno vrijeme. . k akvi su. i izrazom poštovanja prema umriome. a onda motikom sa sve četiri strane obori malo zemlje u raku. zatim da se običaj odnosi na u glednije ljude sa ciljem da se takvim pokojnicima još jedanput izrazi ljubav i poštovanje..99 Nije poznato kako je to otkopavanje raka i sahranjivanje novih pokojnika obavljano u Bosn i " Hercegovini. a smatra se kao pomoć da okaje i očis ti grijehe. zatim da su kosili u crkvi ostajale po nekoliko sedmica (ako se radilo o muškarcu. nego u opštu seosku . a ·a ko je to bila žena. ustanovljena u Makedoniji iJj u istočnoj Srbiji. da li je. koji je jedini od naših domać ih naučnih radnika ovaj običaj sistemat&ki ispitivao. zbog čega ne možemo takve slučajeve sigurno tretirati običajima dvostrukog ili ponovnog sahranjivanja. što se objašnjava vjerovanjem da je pokojnik za života počinio mnogo grijehova. uglavnom radi pokopavanja novog smrtnika u staru grobnicu. Naroč ito je to evidentno u Grborezima.9' Dr M. o kojima za sada znademo sasvim malo. kos ti su stavljane ispod Hristove ikone.Ji manas tirsku kosturnicu (.došao sam do uvjerenja da se radi o ostacima starog slavenskog paganskog običaja. onda ispod Bogo rodi č ine uko ne). a onda se sa ostalim kostima (sve se obavlja na samome groblju) zavežu u bijelo i č is to platno i stave pokraj novog ukopa. barem sa s lučajevima ustanovljenim u Sloveniji. 57 . ali mislim da je vrlo vjerovatno. devet ili dvanaest godina poslij e sahrane.. a da je lobanja stavlj ana naporedo sa glavom novog pokojnika. u nekim s lučajevima se kosti nisu vraćale u grob.

Be š lagi ć. 139-145. . Zagreb 1954. u J. 35-39. Palavestra M. Benac. 24 V. 120. Stećci u Imotskoj Krajini. Sarajevo 1967. Bešlagi ć. 3-4. S. N. Bešlagić.obraćeno mj esto. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu VII. Kup'es. 54-55. na istom mjestu. Be š') ag i ć . 19. sl. Beš la g ić.. d. IS V. Sarajevo 1962. Curčić. 39. II V. Kako su naši bogomi/ski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob. Sarajevo 1934. u S. Stari grad Jeleč u Podrinju. 369. II A. Sarajevo 1975/1976. Naše starine I. RukoVis o s t ećcima u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Sarajevo 1962. Starohrvatska prosvjeta I. • C. lO V. d. " S. 16 P.. Petrić. Turcizmi lt srpskohrvatskom jeziku. na istom mjestu. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. sv. Prinos poznavanju porijekla i načina prijevoza stećaka. Palaves tra M. Stećci centralne Bosnel Sarajevo 1967. Stećci u Bitunjoj. IV). Radimlja. Bešlagić . Sarajevo 1972. l j V. Kađčić Peko. Naše starine IX.. Hrvatska revija XVI. D. Sv. S arheologom kroz Travnik. Beograd 195&-1957. d. Naše starine II. Zagreb 1895. 132. Poviesl Qkru žja makarskoga.384-385. 202. Truhelka. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uZepi. III serija. 3 P. Cremošnik. Sarajevo 1967. Sarajevo 1954. SL ećc i u dolini Neretve. i 27. Sarajevo 1964. 176. 16. 569-576. If S. Bešlagić. 168. Boljuni. Jugos lavenski list 25. 175--206. Sarajevo 1953. Truhelka. Radovi XXIV Naučnog društva BiH. II S. Be š lagi ć. Porijeklo stanovništva (u Imijanima). BeŠlagić. Beograd 1955. 114-115. 29 S. 100-102. Kadiću na ovom obavještenju i odobrenju da ga mogu objaviti.1rajevu III (knj . Curčić. lS S. l! V. Kalinovik. 19 M. 3-4.237-246. . Sarajevo 1953. 239-243. Skobalj. 3. Sarajevo 1954. Arkiv VII . 10 V. 41 Isti. 35--39. Beograd 1%1. Kalinovik. Palavestra M. 25 S. Sarajevo 1952. na istom mjestu. n Isti. Naše starine XIII. A. J. 16 Isti. ograničeno . Petri ć. 111-119. Gunjača. . 601---602. (Etnologija). Prilozi Instituta za istoriju XI-XII. Zagreb 1931. Beograd 1956. Petrovi ć. ne spomenike. Obredne gom ile. Be š la gi ć. 257-270 . Katić. 177. i s točno od Niša. br. 11-12... 6 L. n.NAPOMENE I C. 40 Isti. Vlaška teza o bosanskohercegovačkim stećc ima. u Muslimanske junačke pjesme. Križ na Ciovu 1970. Palavestra M. Misli se da taj naziv znači biljeg. 58 . 1 Spomenik sa nazivom obrok vidio sam kod manastira Temske. I I Isti. I I S. Mandić. 150. 175.227. (určić. 96. Petrić. Starinar XII. Stećci centralne Bosne. 28. Stećci centralne Bosne. II S. N . br. s. Starohrvatska prosvjeta. 15. Sarajevo 1950. Prou čavanje i zašt ita stećaka. Petrić. znak. s. Napredak IX. Palavestra _ M. Sarajevo 1964. Be š lagić . 34 S. Petrić. 370. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVII. IlO. 39 S. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XIX. n. M S. 26. II V. XII 1940. Paris 1968. 168. Marković.. 109. Stećci Du vanjskog polja. 103. Zagreb 1863. Nevesinjski stećci. Sarajevo 1962. Kako su naši bogomilski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob· ne spomenike. br. l1 V. Sarajevo 1891 . I S. n. Kaer. . l. isto tamo.. Staninar VII-VIII.! Zahvaljujem prof. O s t ećc ima. A. Petrić. Glasnik Zemalj s kog muzeja u ::'. Curčić. Starobosanski mramorovi. Napredak IX. Zagreb 1960. Sarajevo 1965. sv. T. 92. Sta znači kamenovati . N. Skaljić. Istorijski časopis V. Sarajevo 1934. sl.. II I. Naše starine I. Naša starina VI. Rije tka vrsta nadgrobnih 5pome nika u kumanovskom kraju. Prou čavanje i zaš tita stećaka.

3. Dragičevi ć i V. S. 93 . T. S.. Popovo. Shemalis n1U5 . Sarajevo 1950. d .. ss Isti. d. 75-76. n. d. . Grobnica t epči j e Batala. Kovačev i ć. B eš lag ić i Đ. 223. Skari ć. Cetinje 1957. tJ I sti. XIII. s. 66 S. I skopavanje Crkvine u Zgošći 1948. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu . 11 S. . Starohrvatska prosvjela. Glas nik Zemalj s kog muzeja u Sarajevu X . Sarajevo 1964. M S. 210. 131. 10 S. 5. Basle r. Ka raman . 210. n. 69 V. Sl P. d. n. Ste ćc i u dolini Neretve. Sarajevo 1952.4 11--416. SI M. s. Sarajevo 1954. Bešlagić. d. Stećci u dolini Neretve.. st Isti. 44--48. Sarajevo 1954. 144-148. T. naročito 74. Sarajevo 1971. Beograd 1951 . Sarajevo 1937. kataloška-topografski pregled. d. Glasnik Zemaljskog muzeja VII. Truhelka. Grborezi. 93. " Spalati 1867. Beograd 1972. sl. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu V. 248-249. Sarajevo 1915.. Sarajevo 1915. . B ogu novi ć. n. 67-79.93. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu V. Sarajevo 19. Metalni nakit belobrdskog tipa. Bešlagić. Be š l agić. Grobnica tep čij e Balala. Popovo. Naše starine II. 105. Starobosanski natpisi iz Vlasenice. 197. Be š la g i ć. II M. II T. 103-104. " S. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (sveska za is toriju i etnografij u). 20. Bakula. ćorović-Ljub inko v i ć. S.. Be š la gić. Stećci tl dolini Neretve. Vego . Truhelka. Naše starine II. 157-1 66 i Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu XII (Arh. Sarajevo 1966.. Palavestra M. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. Sarajevo 1950. Ivović. ~ S. Be š la gić. Crkva pod srednjovekovnim gradom Sokolom. X. 206-211. 194. Starinar XVIII. d. " S. 121-122. Sarajevo 1964. sv. Sarajevo 1892. Truhelka. Zagreb 1956. St eće i tl okolini Sibenika. d. 365-374. 258-265. Basler. • J Isto tamo. Be š l agić. . g. Sarajevo 1955 (Arheologija). s. 18 1. Sarajevo 1964. iBasler. 6 1 S. Cremoš nik. n. lS I s ti. 16 i 63. Basler. Godišnjak zaštite spomenika Hrvatske I. n. IV. B eš la gi ć . 1'9 S.. s9 S. Beš l agić i Đ. S1 J. N. 28 i 64. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXVIII. B ešlagić i Đ.. Nadgrobn i s pomenici po rod ice San kovića u selu Biskupu kod Konjica. Cremošnik. Sarajevo 1966. so Lj . N. 12 l. 6l Isti.). S. 11 M. Sarajevo 1964. n. centralne Bosne. St ećc i u okolini Vlasenice. n. 4a Ć. B eš lagić. Beš lagić i Đ. 110 S. Popovo. 64. Slećci. . 175.. Be š lagi ć i Đ.. N. 76 P. na istom mjestu. Sarajevo 1934. Vuletić Vukasović. 56 Isti. Beš l agić i Đ. 31-32. Beš lag ić. knj. Sl C. Grob i grobni spomenik gosta Milutina . Bešlagić i Đ . Basler. Starinar Il. III serija. 81 S. 49 I. 6.365-374. Sarajevo 1967.59 ~l S. d. Vidi i plan nekropole prilog 3. Stećci centralne Bosne. Starinar XXIII. Dva kronološka pitanja sta rohrvatske arheologije. Basler. 111-119. Sarajevo 1965.. 8b-88. ~ S. Iz usorskog kraja i okoline. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sa· rajevu XXVII. 443. Grborezi. ~1 S. 110. 411-416.. 67.. Be š l agić. N . Sarajevo 1967. d. 7l C. S. Grborezi. T ri natpisa u selu Pe trović ima. Sarajevo 1966. I storijski zapisi X. n. 127-139. 6S V. Basler.. 4< Isto tamo . 25. g. naročito str. Be š la gić Steće.54. Zagreb 1975.79. St ećci centralne Bosne. 111-119. 93. Sarajevo 1957.IV. Cremošnik.. sl. Naše s tarine II. 95-96. Bešlagić. 46 Isto tamo. s. 110. Kupres. Petrić .. 98-99. Naše starine X . Ljubinje. I skopa vanje Crkvine u Z gošć i 1948. n. . Saraj evo 1967. .

Sarajevo 1 1962. Stećci Ll Brot njicama. Dubrovnik 1962. Srpsk e narodne umotvorevine. Mati četov .. 45. Boljuni. O običa ju . t j Is ti. običaji i verovanja iz Debra i okoline. K prekopavanju mrliče v pri S/o van ih.. n. Glasnik Lemalj skog muzeja u Sarajevu. d. n. n.dvostrukog sah ran jivanja" kod naš ih naroda. Bas le r. N. Sara jevo 1954. d. Ljubljana 1953-1954. Slove nski etnograf VIII. B eš l agić i Đ. . n. 97. 203-207. B eš l agić. Bra tstvo (Društva sv. Beog rad 196 1. B eš l agi ć. XXIX (Etnologija)..211. 91-92 . Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. 96-97. Basler. 63. ft S. 14. n. s. Livno je pripadalo Hrvatskoj driavi. 193-212 . Isti. to Is ti . 100 S. N.. 198. H M. XXIX. sl. 231-254. M Isti. s. 209. d . d. d. 90--9 1. N. Ka/il1ovik. . Um ila in v prI zavila lobanja pri Slovenci/l. Anali Hi storij skog inst ituta u Dubrov· niku VIII-IX." S.. d. 93. Save) IX i X. n. Slovenski etnograf VI-VII. d. 17... " S. fl S. 195-196. 437-439. Sarajevo 1974.. • S. Kupres. Starilwr XIl. 85-86. n.. • Isti. (U X v. t9 Isti . 8b-88.. Vel jić. 17 Vidi napomenu br. 60 . Ljubljana 1955. " I<ti . Sarajevo 1974. Beš l agi ć i Đ. Be š la g i ć i Đ.5--J176. n.. d.) " Isti. Beograd 1902. O običa ju "dvostrukog sahranjivanja" kod naših naroda. 78 .. " Isti. Basler. (E tnologija). s. M . 72-78. 46 i 96. B e š l agić.

tvrdeći da ih ima i u Bugarskoj i Moravskoj. kada sam. kako su oni raspoređeni i dokle se sve prostiru. TERITORIJ STECAKA 61 Sasvim je razumljivo što se mnogi pitaju da li stećaka ima i u nekim drugim zemljama osim Jugoslavije i. Kaer je lansirao svoju tezu o stećcima kao opšteslavenskoj osobitosti.' Kako smo u međuvremenu došli do novih podataka i saznanja. a da će se naći i u svim drugim slavenskim zemljama.' Jednom je ·i C. ako su specifični samo za našu zemlju. Matković je jedan oel najstarijih naučnih radnika koj. na osnovu rezultata dugogodišnjeg sistematskog popisa stećaka. pokušao da utvrdim i obrazložim teritorij tih spomenika. BROJNO STANJE l VRIJEME STEĆAKA čajni: U proučavanju kompleksnog problema stećaka osobito su znanjihova teritorijalna rasprostranjenost. to je danas moguće o tome govoriti još sigurnije i dokumentovanije.' Kaer se obratio Jirečeku s molbom da ga on.III TERITORIJ.i se osvrnuo na ovo pitanje. pa sam raspravu o tome odvojio u zasebno poglavlje. To je i razumljivo zato što do prije nekoliko godina nisu bibi popisani svi stećci. on je tvrdio da stećaka ima "u izobilju" u Bosni i Hercegovini. a kada ga je Jireček obavijestio da tamo nema nadgrobnih . gdje su im granice? Ovim pitanjem se zapravo do sada ni/ko nije bavio i u stručnoj literaturi nemamo priloga koji bi se na to odnosio. brojno stanje i vremenski period postojanja stećaka. Prvi prilog o tome uslijedio je prije desetak godina. Truhelka naveo da stećaka ima i u Albaniji. Dr P. Bilo je samo pretpostavki i nagađanja . Pišući o Kuripešićevom putopisu. Srbiji i sjevernoj Albaniji. obavijesti o tome kako sa stećcima stoji u Bugarskoj.3 Osamdesetih godina prošlog vijeka P. kao odličan poznavalac bugarske istorije. Dalmaciji.

odakle su. pretpos tavlj a lo se da bi ih.spomenika sličnih onima u Hercegovi ni.' Pošto se s tećci čes to vežu za bogumilski pokret. 14. Nije tako davno bilo kada je naš ugledni e tnolog dr M. navodno.i došli u Bosnu i u Hum . i pored nas tojanja.' Iako je Albanija nama blizu. za koju nema poda taka da bi mogla biti s tarija od Sl. . a u dostupnoj mi literaturi ni sam našao podatke o postojanju stećaka . mogu navesti podatak da je još H. Slo se ti če stećaka . trebalo biti u Makedoniji i Bugarskoj. pa čak i u zemljama drugi h kontine nata . . sa mnogo re ljefa. Jedino sam u Vuksan Lekić u. Filipovi ć tvrdio da stećaka ima ne sa mo u ba lkanskim nego li u ostalim evropskim zemljama. selu neda leko od crnogorske varošice Tuzi i a lbanske drlavne granice. zvani "baba" II Arheološkom muzeju II Gdanjsku. našao jednu ma lisors ku ne kropolu sa ka men im na dgrobnici ma u obliku stela. Kaer je bio veoma razočaran.Kameni nad· grobni spomenici. SIern eck tvrdio da ih tamo nema.i Albanij e. bogumi l. stoga. nije bilo mo gu će da se lamo otputuje i na terenu utvrdi pravo stanje.

Bosanska Dub1ca. s kojima sam razgovarao. malo pritesanih uspravnih kamenova. aLi oni ni vremensk. postoje srednjovjekovne i novij e kamene nadgrobne pl oče koje su sli č ne našim s tećcima oblika ploča. sa poklopcima na kojiima su tzv. Nisam utvrdio otkada potječu. gore zaobljenih stela koje n eš to pod sj ećaju na naše u spravne stećke. ali njihova tamošnja groblja još ne poznajemo.' Malisor1 preteženo nastanjUjU susjedne krajeve Albanij e. tj. ali iz obavještenja i poznate mi stručne literature. u Irskoj. spomenike u obliku sljemenjaka koji su iznutra bili šuplji. pa mogu obaVlijestiti da ni tamo nisam našao stećke. vjerovatno zbog toga što su samo preklopljeni. Možda je još negdje viđeno nešto slično tome. u Polj skoj. a bugarski stru čnjaci. i . Crne Gore i Hrvatske. Bugarsku sam proputovao i nisam našao s tećke . U Is torij skom muzeju u Moskvi vidio sam kamene nadgrobnike slične onima u Gdanj sku. jer takvih nadgrobnika . U dvo rištu Aja Sofije u Carigradu vidio sam jedan s tari nadgrobn1 spomenik u obliku debelog i širokog sanduka. Rekli su mi da su sa područja Dona i Dnjepra i da ih tamo s li čno nazivaju "babuš ka". vidi poneki spomenik s ličan našim stećcima u obliku sljemenjaka. Predi storij ski menhiri samo donekle podsjećaju na naše stećke u obliku stubova . bilo je i u antičkom periodu i u srednjem vijeku. Dr M. Nazvao 1h je divljal1Skim kovče­ zima' U okolirui Kumanova ja sam također us tanovio takve spomenike koje je narod zvao preklo pima. Neki od njih su imali ukrase slične ukrasima stećaka.šupljih. i bez ukrasa . Filipovi ć je u okolini Divlja pronašao stare. Ako se u Britanskom nacionalnom muzeju u Londonu.63 XVII v.k u da bi tamo moglo bi ti stećaka. ali ne srednjovj ekovne. možemo tvrditi da u toj našoj republici nema stećaka . stavljeni iznad grobova. obično u crkvama i uz njih. Na osnovu kraćeg boravka u Makedoniji. ili u nekom drugom svjetskom muzeju u Evropi ili Aziji. Uz ruševine jednog manastira u Clonmacnois. Kraće vrijeme sam putovao ·kroz Mađarsku. ali sam pretpostavjo da ni su star. U Rumunjskoj nisam još bio. iz X do XII v. Bosanski Samac. ali su to usamljene pojave. a stavljani su iznad grobova. U Arheološkom muzeju grada Gdanjska. uvjeravali su me da takvih spomen ika tamo nikada nije bilo. vidio sam nekoliko nepravilnih. Nešto sli čno stećcima tamo smO ipak našli. na kojima su u nekoliko poteza sasvim jednostavno preds tavljene glave ljudi ili čitave ljudske figure. ali su one redovno "rio tanke . osim na uskom podru čju uz Savu i Unu koje sačinjavaju opštine Orašje. Ovih nekoliko podataka govore da u naveden im balkanskim i drugim zemljama nema stećaka. koje nazivaju "baba". niti po čemu drugom nemaju međus obne veze. nema osnova ni za pretpostav. teritorij stećaka se svodi na današnji teritorij Bosne i Hercegovine i na današnja susjedna područja Srbije. Doznao sam da su to vrlo rijetki na dgrobni spomenici sa područja s tare Pru ske. ne bi trebalo da nas to 1znenađuje.. akroterije. Bosanski . nalazi se groblje iz VIII v.i ji od XVIII i XVII v' Kako vidimo. Oni samo donekle podsjećaju na neke naše primjerke u spravnih stećaka. U nehm evropskim zemljama.. Na teritorijli današnj e Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci. Bosanska Gradiška. sa mnogo tanjih. razgovora sa njihovim stručnjacima i konsultovanja odgovarajuće literature.

Moglo bi se reći da je či tav teritor. Plužina j Nikšića . čim ih ima i na nekim područjQma prekosavskih i prekounskih opština. Arilja. odnosno Hercegovine. a sada znademo da se oni protežu sve do Starigrada pod Velebitom. U starijim podacima su zabilježeni i stećci u okolini Zepča (Mitrovići) . Ljubovije. Nove Varoši. Za:blja!ka i Savnika. I još neke opštine kont·inentalnog dijela Hrvatske.koje danas pripadaju teritoriji republike Hrvatske. I na svim područjima graničnih opština Srbije ustanovili smo postojanje steća!ka . te područja opština Celinac. Glina.i neprovjerenih. da je nekada bilo stećaka i u Plavu I7 Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske.itorija stećaka se u veli.oko Kraljeva (Corbi6i i Bzovik) i Prištine (Bostane)I3 U najnovije vrijeme je nađeno nekoliko primjeraka stećaka čak u okolini Pirota. I u nekim drugim opštinskim područjima. Ter. i u okolini Trogira.u samome Cetinju. a u najnovije vrijeme i daleko na sjeveru . I u nekim drugim opštinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije također postoje stećoi oko Osečine. evidennirani su stećci oko Bijelog Polja. Sjenice i Novog Pazara. a i inače je poznato da su donedavno postojali stećci u okolini Gračanice (u Brijesnici i Stjepan-Polju).Novi i Velika Kladuša. također u vrlo ograničenom broju. l5 Izvan ovoga teritorija nađeni su ste6ci prilično daleko na jugu . Vojniću. susjednim ovim graničnim. Ljiga. Otočac. nisu ustanovljeni stećci.oko Bogatića." Granična opšninska područja Crne Gore također imaju stećke okolina Pljevalja. Knina. gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma. državne granice nisu jedini faktor đ<ojim možemo objaš- 64 . Donedavno smo mislili da se krajnji zapadni lokaliteti sa stećcima nalaze u okolini Trogira. Najdalja opštinska područja na kojima su evidentirani stećci pripadaju već centralnoj Srbiji i Kosovu . Malog Zvornika. osim na krajnjem južnom dijelu Paga. U primorsmm krajevima Hrvatske ima relativno dosta stećaka.koj mjeru poklapala sa teritorijom nekadašnje samostalne Bosanske države. osim u Donjem Lapcu. aH su oni veoma rijetka pojava u sjevernim. al. Bajine Bašte. posjeduju ove spomenike: Gračac.u okolini Ivangrada (Azana). istina u vrlo malom broju lokaliteta i primjeraka.tl zanim u okolini Imotskog. a još rjeđa u sjeverozapadnim graničnim opštinskim područjima." Na otocima. Tako su stećci rasprostranjeni ne samo u okolini Dubrovnika i u Makarskom primorju i njegovom zaleđu. Daruvar i Slavonska Požega. Kosjerića. Sinja i Splita. Titovog Užica. Vrginmostu. Gračanica 1 Zepee koje nisu granične. Cajetine i pruboja. Ali.ij republike Bosne i Hercegovine posjedovao ove spomenike (iako ih danas nema na sedam opštinsmh graničnih područja). Kostajruici i Novskoj. nego . Prijepolja. Valjeva. Ogulin. zapadnu Spbiju i neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog Sandžaka. Sibenika. ustanovljeno je postojanje stećaka. i to ne samo na područjima graničnih opština prema Bosni i Hercegovini nego i mnogo dalje. Uvjeren sam da ih je prvobitno bilo i u okolini Donjeg Cel. Slunju. . Ivanjdce. a onda . Loznice. Pakrac.inca. Lajkovea. kao i na pomenutim područjima graničnih opština. Dvoru.i na Pelješcu.'o Na svim područjima graničnih opština Hrvatske. Iz literature. Benkovca i Zadra.l6 Ima podataka.

pa čak i na otoke. i 1499. To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne u svakom pogledu. Bilo je migriranja na zapad kao i na jug i sjever kada je prijetila opasnost od najezde Turaka tokom čitavog XV v. te otoke B rač . Među doseljenim porodicama je bilo i pravoslavnih.." kovanja prvog bosanskog srebrnog novca. Ali.njihovim sukobima sa Nelipićima 25 i kada se stalno naseljavaju u ovim krajevima. To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima.kako za obradu zemlje tako i za služenj e u turskoj vojsci. u okolinu Trogira iSUbenika.. koje je bilo potrebno . god. Granice Bosanske države nisu se mnogo mijenjale ni za vnijeme Tvrtkovih nasljednika . u predjele oko današnjeg Primoštena l8 Mnogo prije zauzimanja Bosne Turci su u nekoliko navrata provalj. Tako je poznata snažna provala u okolinu SUbeni·ka i Zadra 1466. i 1432." Sve te provale i haranja prouzrokovali 'Su napuštanja domova i imanja domaćeg stanovništva i njihovo preseljavanj e u mjesta na samoj obali mora i na obližnJim otocima." U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca. koju je dabrobosanski mitropolit Gavrilo posvetio 1574. I' Turski napadi su biLi češći i jači poslije pada Bosne 1463..neke napuštene rimokatoličke crkve privremeno pretvarane u pravoslavne. kraljice Jelene Grube i kralja Ostoje. Makarsko primorj e. pa su . god. god. kada bosanske čete pomažu Subiće u . zijamete i timare i naselili bosan skohercegovač ko stanovništvo. H var i Korčulu. vali ne samo u Bosnu i Hercegovinu nego i dalje.2o zatim provale 1481.. U tome pogledu je važan period vladanja bribirskih knezova Subića kao hrvatsko-dalmatinskih . Poljica.. Od napuštenih '. a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor. odnosno za vrijeme oblasnog gospodara velikog vojvode Sandalja Hranića-Kosače na istočnoj i oblasnog gospodara velikog vojvode i hercega Spljetskog Hrvoja Vukčića . Poznato je.iše iseljavalo u Imotsku krajinu. opustjelih sela Turci su stvorili svoje veleposjede. kada dolaZIi do jačanja trgovačk ih veza između pr. god .kralja Dabiše. i 1537. kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza.tanovništva i trajnijeg prisustva većih skupina bosanskog življa u ovim . a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe." Poznato je da je mnogo Vlaha došlo s Turcima u sjeverne krajeve Bosne. Običaj izrade i postavljanja stećaka prenosio se i izvan državnih granka naseljavanjem bosanskohercegovačkog življa iz raznih razloga i u razno vrijeme.i morskih gradova i Bosne. 26 Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine.kraj evima. 1415. miješanja s.Hrvatimića na zapadnoj strani . kao i u novoosvojene krajeve preko Save i Une. uključuju ći gradove Split. u Ravne Kotare i u Bukovicu.izazvane zauzimanjem Skradina i Klisa 1522. što je izazvalo strah. U takvim prilikama se najv. npr." Bilo je migracija na sve strane iz ekonomskih .65 njavati rasprostranjenost stećaka. god . preseljenje 18 bosanskih porodica 1390. a bilo je i podizanja novih pravoslavnih crkava.28 Na jugu je već odavno Stonsko pr·imorje pripadalo Humu. prema Jadranu. god. još j prije toga je bilo raznovrsnih veza i približavanja Bosne i Dalmatinske Hrvatske. uključujući grad Omiš. Trogir i Sibenik. kao što je ona u Bribiru. otvaranja rudnika. god. i bosanskih banova u XIII v. nesigurnost i znatna pomjeranja bosan skohercegovačkog i dalmatinskog stanovništva." a najteže posljedice su . kao npr.

" Ć.ke s." Međutim.31 a J. a vjerovatno i nešto pruje njega. Na osnovu toga je ustanovio da u Srbi}i . M.300 nekropola." Istim podacima se služio .i popisa stećaka. Truhelka je na osnovu austrougarskog popisa. 36 U stručnoj literaturi je i poslije toga popisa bilo različitih cifara za ukupan broj s tećaka.. mostove. putem kotarskih predstojništava. Za vrijeme Sandalja. da Srbija ima 101 nekropolu sa ukupno 1.067 primjeraka. god. a da 66 . itd. god . u Crnoj Gori. koja se završila 1969. Svakako to ima veze sa stećcima na Cetinju i u krajevima oko njega. džamije.496 nekropola sa vjerovatno pr. a onda i političkih. austrougarska Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je 1897. Na osnovu toga je ustanovio da u Bosni i Hercegovini ima 1. što je poneki ranije odomaćeni ukras mogao da se pojavi i na stećcima.500. obavila još jedan popis stećaka. crkve. da bismo došli do pravog brojnog stanja. Taj popis je izgleda bio bolje organizovan i obuhvatio je više vrsta starina. sveštenike i druge državne službenike). Ja Tada je navedeno da u Bosni i Hercegovini postoji 2.547 primjeraka stećaka. Skarić. direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. U tu svrhu je bio ustrojen poseban formular koji se popunjavao i dostavljao Zemaljskoj vladi. Asb6th da ih ima do 150. odnosno što je mogla manje iLi više utjecati domaća tradicija na umje tnost stećaka u tim krajevima .000 primjeraka. BROJNO STANJE STEĆAKA Donedavno se o brojnom stanju stećaka vrlo različito mislilo i tvrdilo.612 lokaliteta sa ukupno 58.253 spomenika. da je na teritoriji Hrvatske evidentirano ukupno 188 lokaliteta sa 3. god.100 mjesta sa oko 1. došlo je do iseljavanja bosanskih porodica u Paštroviće i u okolinu Cetinja. ja sam već 1971. Pregledao je i literaturu koja se odnosi na ostala područja stećaka. u Crnoj Gori 18.j V. I Renđeo je pregledao svu literaturu i sve austrougars. Hoernes je govorio da ih u Bos ni i Hercegovini ima 100. l u literaturi posLije 1945. 37 Trebalo je da pristupimo našoj dugogodišnjoj akcij. lugare.razloga. nailazili smo na različita tvrđenja. Bez obzira što su neke stećke u nim prekograničnim krajevima mogli da klešu i domaći majstori. opet putem kotarskJih predstojništava (a ovi su za te poslove angažovati žandarme." nm popisom je dobijen ukupan broj stećaka od 59. a u Hrvatskoj oko 150 nekropola i nalazišta. koji su nazivani Vlas'i ma. uč itelje. god .ibližnim brojem od 33.p ecijalne 'k arte tražeći podatke o 10kaMtetima i eventualnom brojnom stanju stećaka u raznim krajevima Bosne i Hercegovine.J<) Sve su to razlom . Podatke o tome popisu je iznio dr K. god. operi sao sa ukupnom cifrom od 27. cestare.533 stećka. Hormann.ima 27 nekropola.koji objašnjavaju pojavu stećaka izvan granica Bosanske države. saopštio glavne podatke o tome brojnom stanju. osim grobalja i stare gradove.stećci su u svojoj biti originalna bosanskohercegovačka kulturno-umjetnička pojava srednjeg vijeka. zatim je bilo ženidbenih veza. Završetkom te akcije. i 1898. i 1888. a vrlo mnogo trgovačkih i zanatskih. Izračunao je da bi u svemu moglo biti 1. god. obavljenog 1887. na XI Arheološkom kongresu u Kijevu 1899. knezove.000 i više.875 stećaka.

ili 37 %.08 % u odnosu na ranije brojno stanje. Evo tablice u kojoj je po republikama i po osnovnim oblicima navedeno sadašnje brojno stanje stećaka: Rc. Od. npr. brojno stanje stećaka se u proteklih deset godina une kohlko ." Kada sve to uzmemo u obzir. Osim toga.1 412 4447 Srbija 121 957 424 215 253 6 2267 Crna Gora 107 521 2147 97 26 8 250 3049 Svega: 3162 16591 42564 6078 2832 336 955 69356 I . 96. ili za 1.478 stećaka. dok to povećanje u Hrvatskoj iznosi 59 lokaliteta sa ukupno 1. Neke promjene u tome pogledu su uslijedile još u fazi završavanja rukopisa. nego su samo naznačene u dodatnim tekstovima . U odnosu na čitavu zemljU. brojno stanje se povećava za 174 lokaliteta sa ukupno 2. Prema tome. za Srbiju na str. ukrasa j natpisa stećaka .Crna Gora ima 87 nekropola sa ukupno 2.izmijenilo. Među tim. ili za 8% . kataloško-topografski pregled.878 primjeraka s tećaka . današnje brojno stanje II Jugoslaviji iznosi 3. te promjene se odražavaju i u brojnom stanju oblika. Kada se to sve sabere proizlazi da u svemu u Jugos lavliji postoji 2.karte.803 stećka. Razumljivo. 225 i 302.988 lokalite ta sa 66. zbog čega nisu mogle biti unesene u statističke tabele i topografske . a posredno i rutave Jugoslavije. j to kako u Bosni i Hercegovini tako . a za Bosnu . u Crnoj Gori 20 lokaliteta sa Ukupno 246 stećaka.194 stećka. u međuvremenu je pronađen poneki sasvim novi lokalitet. Hercegovinu na str.046 primjeraka stećaka. ihl za 4 % . relativno.356 primjeraka stećaka. najvećeg utjecaja je naknadno evidentiranje područja sjeverne Dalmacije.162 lokali teta sa ukupno 69. o čemu će više govora bitri kasnije. zbog čega se ukupan broj spomenika tih lokaliteta sada nešto promijeniO. ili za 21 %. za Hrvatsku na str.mbli ka I loka liteta Broj I Ploča I Sanduka I Sljemenjaka I Stubova I - Krstafu I I Amorinih I Ukupno Bosna i Hercegovina 2687 12884 37955 5606 2550 305 293 59593 Hrvatska 247 2229 2038 160 3 17 . proizlazi da se brojno stanje stećaka u Bosni i Hercegovini povećava za 75 nekropola (lokaliteta) sa ukupno 1. iM je otkriven poneki primjerak na već poznatim lokalitetima . Bji rezultati donose prilične promjene u ukupnom broju stećaka Hrvatske. Povećanje u Srbiji iznosi 20 lokaliteta sa ukupno 392 spomenika. pa je potrebno da se konstatuje današnje brojno stanje. 428 pomenute knjige Stećci. i u Srbiji" Crnoj Gori.

ka je teritorija Bosne i Hercegovine. npr.ma više razloga. aLi je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada. Ali . Bjelašnice i Veleža.oko Fojnice." Hercegovina je zemlja kamena d klesara. Broj nestalih s tećaka nije malen. mostove i ceste.i stiču opštine Nevesinje i Konjic. tamo stećci rijetka pojava. a u Srbiji opština Prijepolje (523). gdje su nastajale gradske urbane sredine.ima. zbog čega su . ili su bili poprišta ratruh sukoba. za što . U Hrvatskoj najviše stećaka dma opština Sinj (1313). I okolnost da smo u nekim krajevima centralne Bosne ." Takvih i sličnih uništavanja je sigurno bilo u svim krajevima. Kreševa. što znači da je običaj klesanja i postavljanja steća ka bio manje pI'imjenjivatn. U Citluku na 100 km' dolaze 342 spomePri činjenicu utvrđivanju 68 . Među bosanskim opštinama se ističe Rogatica sa 2628 stećaka. bili u sastavu Ugarsk~Hrvatske države. Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena. Veliki dijelovi sjeverne Bosne su dugo vremena bili pod dominacijom Ugarske. koje imaju svaka preko 3000 primjeraka.·l u Kruševljanima kod Nevesinja su u gra đeni u zidove pravoslavne crkve. nadgrobnih spomenika. a u tome pogledu se svojim brojem naročito . zatim cesta. Ka!knja i Zenice našli relativno manju gustoću s tećaka ima svoj razlog. posebno u istočnoj Hercegovini i jugo· istočnoj BosIlIi. Na relativno veliki broj s tećaka u Hercegovini i u istočnoj Bosni. Analizom 'brojčanih podataka dolazimo do zanimljivih konstatacija: U Bosni i Hercegovini najveći broj stećaJ<a imaju hercegovačka opštinska područja. njohov raspored nije ravnomjeran. glavno i najveće podru čj e rasprostiranja s teća. crkava.OO Tako su stećci u Puškovcu kod Koraja preklesani u nišane. Neki planinski i teško pristupačni krajevi nisu ni u srednjem vtijeku bili podesni ne samo za stalno nego ni za privremeno stanovanje.ukupnog broja stećaka moramo imati na umu da je tokom vremena na razne načine nestao izvjestan broj tih spomenika. Zbog toga stećaJ<a nema. u Gučoj Gori kod Travnika su mnogi primjerci ugrađeIlli urimokatoličku CI'kvu i samostan. u nekim predjelima Prenja. osobito Herceg Stjepan. Sasa i drugih. Slika gustoće stećaka prema površini podru čja izgleda ovako: Najprostranija bosanskohercegovačka opština je Mostar sa 1300 km' površine na 'k ojoj je evidentirano 1208 stećaka. zatim da je bilo znatno većeg uništavanja nego u drugim krajev. '0 nekim uništavanjima postoje i podaci. pa je razumljivo da sjeverno od linije Jajce Tuzla . Sjeverozapadni 'krajevi su sve do kraja XIV v." a u Segetu kod Trogira su ugrađeni u ogradu groblja. Na području najmanj e opštine Breza dolazi 240 stećaka na 100 'km'. možda iznosi i čak 40 %. Kako vidimo. svakako je utjecala i okolnost da su oblasni gospodari Kosače i Pavlovići. To su rudarski i trgovački centru u kojima je bilo dosta stranih ljudi Dubrovčana..Bijeljina ima malo stećaka. u Crnoj Gori opština Nikšić (949). Cvrsnice. pa je sasvim razumljivo što je tamo najveća gustoća ovih ·spomenika. pružali zaštitu progonjenim sljedbenicima srednjovjekovne Crkve bosanske." u Rogatiei su stećci poslužili kao građevinski materij a l za kuće. Ja sam prvobitno pretpostavio da je on mogao iznositi oko 20 % ukupnog broja. Visokog. što znači da na 100 km' u prosjeku otpadajU 93 stećka. mostova <i drugih objekata. aLi sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći.

15. ali takva upoređenja nisu dovoljno ubjedljiva. a u Nikšiću na 57 stanovn:ika..ledna od velikih nekropola stećaka II Bosni i Hercegovini . Prosj ečno u Bosni i Hercegovini na 100 km' otpada 115 primjeraka. zbog toga što svi krajevi nisu imali jednake uslove za život. između Treskavice i Vran planine. II Konjicu na 13. Mogli bismo izračunati i gustoću s tećaka prema današnjem broju s tanovnika. . Tako bi.2 stanovnika. U opštini Plužine. Sl. l s teća. gdj e je gu stoća najveća. u Crnoj Gori. 420 spomenika na površ inu od 100 km' . u Crnoj Gori. u Bijeljini tek na 6068 stanovn ika dolazi 1 s teća k. što je najveća gu stoća .nika. a u Nevesinju. na području opštine Banja Luka l s lećak dolazio na 154 s tanovni'ka. S l. a u Nevesinju na svakih 5.taj način mogli bismo izračun ati i gustoću drugih opštinskih područja.Dugo Polje (Blidinje) .k dolazi na 15. npr. Na . - Dio naj veće bo sans koh e rcegovačke II nekropole stećaka Krekovima kod Nevesinja. Na 100 -km' podru čja opštine Pljevlja. nalaze se 54 stećka. 16. .

što je ujedno danas najveća nekropola u Jugoslaviji.4 8 A. U Crnoj God postoje dvcije nekropole sa preko 200 primjeraka (Žugić Bara kod Žabljaka sa 300 i Pižuri kod Pljevalja sa 230 primjeraka). Sapieha je rekao da su stećci "vrio stari spomenici" tlmji su ga najviše podsj ećali na scene na starim egipatskih ipartskim spomenicima 47 I. Umnožila su se bratstva i izdiferencirale poroddce. Svega 4 od njih imaju preko 300 stećaka. Ja sam na tu činjenicu već ukazao kao na značajan faktor koji govori o sasvim odmaklom dobu raslojavanja starih rodovskih i plemenskih zajednica. a u Srbiji nema nekropole sa preko 200 primjeraka stećaka.i6i kod Sokoca sa 344 stećka.50 A. J. Evans je stećke stavio u preistoriju i nazvao ·ih . umnožili su se sitni feudalci.. Vrlo je indikativan odnos samih nekropola i njihovih spomenika. sa zajedničkim dobrima J sa zajedničkim." VREMENSKI PERIOD STECAKA O vremenu postanka. što je vrlo izrazit pokazatelj. te bismo prosjeke mogli izračunavati i po opštinama. Srbiji 18. a sam je mislio da potječu iz prvih vremena širenja kršćanstva u ovim krajevJma 49 A. a među ovima je najviše onih 'koje imaju ispod 10 pnimjeraka. Crnoj Gori 29. Katalinić je upotrijebio isti neodređeni vremenski termin "v. To je vrijeme kada se napuštaju stara zajednička groblja i stvaraju nova. dok u či tavoj Jugoslaviji taj prosjek iznosi 22 stećka . Sterneck je smatrao da stećci pripadaju predrimskom vremenu a. komunalnim grobljima . P. da pripadaju vremenu kojem i ilirski tumulusi -'2 Iako nije bio sasvim jasan.7.i u organizaciji grobalja. pa bismo dobHi vrlo razLičite rezultate. Kaer je stećke stavio u preistoriju.'1 H. stvorena su manja naselja. u Hrvatskoj 18. kako se če sto nalaze na ilirskim gomilama ili u njihovoj neposrednoj blizini. Ova konstatacija se više odnosi na staniju literaturu. Fosco je rekao da su to spomenici Feničana koji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji.io mogućnos t 70 . U Bosni d Hercegovini je samo oko 10% ukupnog broja stećaka raspoređeno na nekropole u kojima ima preko 50 primjeraka. Boue je zabilježio mišljenje nekih domaćih ljudi da su stećci rimski spomenici. dakle. čine one koje imaju manje od 50 stećaka. ili se na nekim još postojećim velikim izdvajaju manje porodične s·kupine. ali i u novijoj to važno pitanje nije precizno i do kraja riješeno. sa krupnim ili okupljenim naseljima. Vrlo je . Ogromnu većinu nekropola. trajanja i nestanka stećaka do sada su ispoljena vrlo različita. Klašnik kod Višegrada sa 359 i Bjelosavljev. manja. pa se sada teži što većem osamos taljivanju .Zanimljivi su i podaci o prosječnom broju spomenika po nekropolama. U Bosni i Hercegovini svaka nekropola u prosjeku ima 22 stećka. a u tome okviru većina njih ima po manje od 10 primjeraka. Svih ostalih 90% bosanskohercegovačkih stećaka nalaze se na nekropolama u kojima ima manje od 50 primjeraka. često vrlo pogrešna mišljenja.kurioznim prehistorijskim druidskim spomeIllicima". Naravno.~lično stanje d na područjima izvan današnjih granica Bosne i Hercegovine.rlo stari" . A.53 A. i to: Krekovi kod Nevesinja sa 452. Milavići kod Stoca sa 352. Najbrojnija nekropola u Hrvatskoj nalazi se kod vrela Cetine i ima oko 700 stećaka (prema nekim starijim podacima imala je oko 900 primjeraka). što se odražava . Blau je dozvol.

a sigurno je da oni egzistiraju i u prvoj polovini XVI v. a ako ih imaju.. Takvo stanovište je najprije izrazio G. Nije sasvim izvjesno 'k ada se najranije javljaju ovi spomenici. kao i sasvim čudno­ vata mišljenja. Jireček je uzgred napomenuo da će "mnogo kamenja bez natpisa poticati iz tamnih vremena ranog srednjeg v. Luschan . Kako se takve ploče vrlo rano javljaju kao nadgrobnici ne samo u našim nego i u drugim evropskim zemljama." a kasnije ih je.SS Hoernes je stećke nazvao staroslavenskim spomenicima. stećke datirao u XIV v.najprije ih je stavio u slavenski paganski period. u narednom poglavlju kn}ige. kao što je onaj sa natpisom iz Vidoštaka kod Stoca. Ljubić se prili čno dvoumio . kao i po nekim drugim svojstvima.od XIII do XV V. uračunamo u najstarij e primjerke.60 a F. . došao sam do saznanja da u osnovne oblike moramo uračunati d tanke..ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak . onda su . polumjeseci i krstovi." V. pa i u XII v. prema nalazu novčića u grobowma. Za A. Vuletić-Vukasović je najprije misilo da su stećci iz predgrČ'kog i predrjmskog vremena. Wilkinson rekavši da stećei potječu jz predturs kog perioda.71 da potječu iz istočno-gotskog perioda. zbog toga što nemaju rimskih natpisa. a kasnije o starim bosans. po mome mišljenju.56 V. I S. kao prototip naših stećaka u obldku ploča.. onda ima razloga tvrdnji da ovi spomenici počinju još u drugoj polovini XII v. opširnije se govori u poglavlju o natpisima.kim spomenicima.to prvenstveno rozete. To je rezonovanj e na balJi natpisa.6' smatrao starim bosanskim s pomen icima. dz 1231. u XIII. to bi bila osnova da i dobar broj takvih stećaka. iako nemaju natpisa. " 57 F. 55 Nekoliko stadjih naučnih radnika stećke su odredili slavenskim peruodom. U raspravi o oblicima stećaka.i pisao ih Hunima·' Otkrivanjem natpisa na stećcima i njihovim čitanjem došlo se do putokaza za rješavanje pitanja kronologije stećaka. Pošto se vrlo rano javljaju i amorfni stećci (slični pločama i sanducima). bilo sasv. to bismo i izvjestan broj ovakvih oblika. Lago je izjavio da stećci ne mogu biti rimsloi. zatim u vrijeme prelaza Slavena jz paganstva u kršćanstvo. Fosca sam već rekao da ih je pripisao Feniča­ nima. ali je za njihovo postojanje uzeo nešto šire razdoblje . g. kako to neki misle. ali dok su još bili pagani. Tomić stećke stavio u IV j V v.j to često zajedno sa pomenutim pločama bez natpisa. Luschan ih je nazvao starim bosanskim spomenicima·1 Izražena su i vrlo kolebljiva.69 odnosno ako se . 68 Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrobne ploče trebinjskog župana Grda (1151-1177. i pr. stećaka je bilo i u XIII v. da pripadaju Abrigenima. ploče koje su često bez ukrasa. Otuda u novijoj literaturi sigurnije datiranje. J. Približno istom zaključku možemo doći i drugim putem.. slabije obrađene.66 Nij e to davno bilo kada je naš etnolog dr S. što bi.59 K.kao i C. Luschan je. Evans je najprije mislio da se radi o preistonijskim. Ima mnogo argumenata kojima se dokazuje postojanje stećaka u XIV i XV v. odnosno da su svoje pravili po uzoru na rimske · s I A. i jeka" .) Većina novijih i savremenih naučnih radnika uglavnom se slažu sa datiranje m u širim potezima. Lago dh je pripisao Slavenima. Truhelka63 i F. V. a potom je tvrdio da su to Hrvati upotrijebili rimske spomenike.i m osnovano. nego da su slavenski. J. odnosno da su to "spomenici Hrvata i djelomično Srba . sa dosta . (O datiranju natpisa stećaka i posredno samih stećaka.) . god.. Po nekim natpisima.

'iako za to Zil sada nemamo sasvim sigurne argumente . može se tvrditi da stećci poč inju negdje u drugoj polovini XII v. Napominjem da je i 1. zatim da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV v. To je. Sto se ti če natpisa s teća ka kao pouzdanih argumenata za određivanje kronolog ij e s teća ka . Naredni vijek je nešto sasvim drugo. i to još sa p oče tkom iz vremena pagansIva. a li ono š to j e već rečeno za ploče bez natpisa . To sve upućuje na mogu ćnos t prve pojave stećaka u XIII. Renđeo izrazio mišlj enj e da stećaka ima i stariji h od XIII v.i a morfne ob li ke dobrjm dijelom vrijedi baš za taj vijek.72 ali su oni o tiš li u krajnost . je vrlo oskudan u tome pogledu . mogli uvrstiti u naše najstarije stećke. tada nastaje uspon u svakom pogledu. a li se ono ipa k nastavlj a i egzistira gotovo sve do kraja vijeka.'· Slično nj emu mi slili su i D. u ob lasti stećaka. do pada Bosne pod Tunke 1463. i nu XIV i prvu pol ovinu XV v. U vezi s tim on j e rekao kako mu se č ini da se ti naj stariji s teće i nalaze u Dalmaciji i da j m je tu kolijevka. sve do kraja XV V. U XVI v. Dosta intenzivno su se s tećei klesali i pos tavljali i dalj e. i pored toga što su politi č ke pniHke bile nestabilne ·i š to su j oš uvijek u nekim oblastima trajali sukobi s Turcima. Mandi ć" i A. god. s tim što cvjetanje zahvata drugu polov. da njihova prva faza traj e i kroz XIII v. pr. sve je manje klesanja i ukrašavanja stećaka. Od poče tka XVI v..ipi s ujući s te6ke i s ključ ivo Hrvatima . vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini relativna stagnacija u kulturi i umj etnos ti.. Na osnovu raspoloŽlivih podataka. j to prvens tveno kao rezultat snažnog ekonomskog r azvoja i uspona Bosne. pa i u XII v. da ne kažemo potpuno prazan .. postepeno nes taje ova vrsta umjetnosti a krajem toga vije ka sasvim zamire. i in ače. pa i u umj etnosti . To je doba cvjetanja u umje tnosti stećaka.. Skobalj. Mis lim da je većina stećaka nas tala u razdoblju od polovine XIV v.razloga. 72 . XlIII v.. što se odrazilo .

1883.. B ož i ć . 363. 17 Kus tos Muzeja grada S a rajeva D. Glas nik Etnog rafskog muzeja u Beogradu XIX. Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellsch aft. Tra lji ć. n. 31 M. 59. Starinar XIX. kataloška-topografski preg/ed.266. Istorija naroda Jugoslav ij e I. sv. Zagreb 1897. Zadar 1974. 19.l . n. Sibeni k 1941. 193-208. Radov i Inst itu ta JAZU II Zadru. St ećc i u oko/hli Sibenika. Zagreb 1975. Zag reb 1975. " Is ti. 5 M. Bosnien und die Herzegowina. Glasnik Zema ljskog muzeja XLI. Ljub in_ković j podat ke o torne mi ustupio. 245-249. pjes ma 95. St ećci. s tr. Godi šnj ak za š tite spomenika kultu re Hrvatske l. As b6th. "čitavo bogomilsko grob lj e s t eća ka u obli ku sarkofaga". 394. 348-349. g. s tr. 179-200. II . Vrana i njezini gospoda ri . Neki najnoviji rezultati is traživanja s tećaka. 217. Sarajevo 1942. 179. " S. Povies t hrvatskih ze m a lj a Bosne i H ercegovine I . d. Vie nac . I s ti . 18. 524.. na s tr. Katu ni Crne Gore. sv. Istorija srednjovekovne bosans ke države. 9 S. Beograd 1956. l P. 11 Is t i. • I st i. B eš l agi ć .. 41-45. g. Sarajevo 1891. d . Steće. 27.386. Sabanovi ć . Zag reb 1946. Zah valjuj em dr M. Bogumi/ski grobovi i bosa nč ica. Di v/ionski kovčez i. Beog rad 1969. Sarajevo 1971.347. Ka č i ć­ -Mio š i ć. Sarajevo 1929. l S. Stošić. l' Stećke je pronašao R. Godi šnjak zaš tite spomen ika kulture Hrva tske I. Radov i Ins tituta JAZU u Zadru sv. 21. 169 i dalje. A. 1. 527. Alte Graber in BosIlien und der Herzegovina. na čemu sc s rda č n o zahvalj uj em. Korkut (pokoj ni) pričao je dr M. 16 S. " K. Beograd (?) . Novi Sad 1901 . 41-45. 73 . kataloška-topografski pregled. Zbornik Filozofs kog fakulteta. B e š l agić. H. Beš l agić. 263.. Sarajevo 197 1. 549-551 i 566-567..369. 53()'-536. d. na zaravank u iznad jezera. 142. Matković. Beog rad 1959. 41--45. Skarić. Zadar 1972. 10 I s ti . Narodno jedinstvo. J Ć. Zagreb 1878. M(ilaš) . kata!oško·topog ra!ski pregled. Hocrncs. O s t ećcima. II Vj. \09. Pravosla vna Dalmacija. 263 i 267-276. Beograd 1964. vidio 193 1.180. Truhelk a. 19 S. Zagreb 1895. Stećei tl okolini Sibellika. 35 1-352.NAPOMENE l S. Staro nadgrobno kmn enje II BOS P1 i i Hercegovini. Wien XIII. Fi li pov i ć.. St ećci i neki njima s lič ni nadgrobni spomenici u okolini Zadra. n. . Ć irk ov i ć. Ernološk i pregled 1. . I sti. Sterneck. Rado vi Ins titut a JAZU u Zadru. M. n .1 \3 . Rijetka vrs ta nadgrobl1ih s pomenika tt kumanovskom kraju. Glasn ik Zemaljs kog muzeja II Sarajevu III. Razgovor u godni naroda slovinskoga. Glumac. B eš l agi ć. Truhelka. I' S. knj. D. Sr edovječni stećci Bosne i Hercegovine.630. M Is ti.. II I sto tamo. n. 167-170. Stari malisorski nadgrobni s pomenici Ll Vuksan L ekićLI. Vrana i njezini gos podari u doba turske vladavine. 175. Rad JAZU 56. II E. Radovi Muzeja grada Zen ice IH. 214-216 i dalje (vidi kartu Bosn e II poče tk u XV v. lj M. lj Ć . Sela Sibenskog kotara. 51ećci. Sarajevo 193 1. II I s ti. koje je kasnije uniš teno radi izgradnje nogometnog igraJišta. II J. 57-89. • M. • P. Sarajevo 197 1. I. b r. O jednom natpisu iz Azane X III-XIV veka. Bosanski pašaluk. d. PLllo vanja po Balkans kom po/uoslrvu XVI vijeka. Beograd 1968. :M VI. II I s ti. 356-358.279-286. Sarajevo 1959.80. Zadar 197 1. l ' M. P ri š tina 1970. H adžijahi ću na ovome podatku. 228. F ilipov i ć. Bosans ka feudalna država od X li do XV veka. d. Zenica 1973. 41-45. 34 i 35. Dini ć. 6 H . 18. Zadar 197 1. Kaer. Radovi Centra JAZU u Zadru. almanah-kalendar Dr inske banovine za 1932. Kl aić. Wi en 1888. SraroboswlSki I1lramorovi. Dini ć. H adž ijahi ć u da je u Plavu. I s ti. Bribirski knezovi.. Be š l agić .95. sv. sv. X . 344.) )o J. Zag reb 1881. Glasnik muzeja Kosova X. Drniš šesnaestoga i sedamnaestoga s tolj eća. Starohrvatska prosvjeta I . 257-270.

Bešlagić. I l. Zagreb 1953. d. 207. br.. JO A. I-IV. d. d. Lago. 53. Hrvatska revija XVI. 69 Isti. 128. Evans. Renđeo. lS Os lobođenja 74 . Trudy Xl Arheološkog kongresa u Kijevu 1899. Jire ček . 4l l. Vukasović. LIX. 61 F. Rendeu. )9 Vidi napomenu br. eJ. Storia della Dalmazia I. Paris 1968. 237-246. Lyon 1886. Beograd 1949. Zagreb 1953 . 51 A. 90 i Viestnik 1887. • Isti.. na istom mjestu. Wien 1881. 31. d.. Bd II. ~ I. Bosanski prijatelj IV. Ljubić . Vego. Beograd 1922. na istom mjestu. Pierres sepu[cra[es dalmat es. V. n. 274--278).. 108-111. l. Vlaška teza o bo san s koh.) " M.) <t9 A. 61 S. d. n. Warszawa 1811 (Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellschaft. ~ P. Glasnik Zemaljskog muzeja III. januar. London 1876. br. J3 A. l. " I. " S. Sl ećei. 23. Fosco. Križ na Ciovu 1970. str. t) C.. Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini. istorije zaštit e spomenika kulture Bosne i Hercegovine do 1945. n. 46-48. 40 I. 123. Knežević. Tom II. d. na is tom mjestu. d. Podro? do Krajow Slavianskich w 1802 i 1803 roku przes X. Berlin 1877. Zara 1834. Wilkinsom. Renđeo. Blau. Venezia 1870. Renđeo. Luschan..e Graber.. Zagreb 1878. II. Truhelka. Sarajevo 1891. 176. Sebenico 1890. La Turque d'Europe. Sredovječni nadgrobni spomenici s tećci. Evans. 58. 239-243. lT I. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft X. Reisen in Bosnien und der Herzegovina.u redakciji dr A. g. Bauera. '7 A. Starobosanski mramorovi.) • S. Asb6th. 52 H. ~ A. 26 i ViesLnik 1885. 307. Lago. Tafro. Obredne gomile. Banjani. Naše starine III. tt A. Sarajevo 1956.D.. 120. 12. u S. J6 K. V. Sarajevo 1971. 11 D. Renđeo. . 165-172. 94 (prema I. br.. Leipzig 1849. " F. Skobalj. 382-384. Luschan. 205. VIII. Tomić. Dalmatien und Monten egro ll. n . 241. 1 (prema 1. Sv. Wien 1881. Altertilmer der Herzego vina. Viestnik 1881. na istom mjestu . Paris 1840.. 46. 41-48. kalaloško·topografski pregl ed. Renđeo. . Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH II. " M. Le necropoli Fenicie in Dalmazia. Hoemes. 170-175. SI F. 229-232 . Renđeu . Moskva 1902. Srednjov jekovni spomenici Bosne i Hercegovine. knj . knj. Vie stnik 1882. Luschan. d. na istom mjestu. (prevod na našem jeziku : Obzor 1879. s6 G. J. Throug Bosnia and tile Herzegovina. Hormann. 43-44 . Srpski etnografski zbornik. Boue. d. Katalini ć. Naselja poreklo stanovništva.. 25. 40--45 (Izdato kao rukopis Bibliografija i građa za umj e tnost i srodne struke VIII. ~ A. Mandić. Ober altbosnisch. Kaer. f l A. 8. Memoria suIla Dalmazia. Be š lagić. Wien 1872.. lli i 170-175. n. n . Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH III. " A.) ~ K. Zagreb 1870. 226. n. Vienac. Sterneck. n. [ storija Srba l . Sapieha. e rcegovač kim s tećcima. 127. n.

kamenje (stećci preko 40 cm debljine). nadme tn utom (iz jednog ili iz dva komada).jka ovih spomenika donedavno ni smo ni poznavali. a pogotovo studije o oblicima s tećaka. kamen (pravougli paralelopiped sa širinom koja je veća od polovine duune). kamen u formi kusaste piramide pravouglog presjeka. ova svojstva s tećaka su malo proučavana. makovi uspravni i spomenici. tj. Može se reći da donedavno nismo imali posebne stručne radnje. pa i novih saznanja. god . tj. i pored atraktivnosti u značaja. Prijedlog njegove biste oblika ima 4 osnovne kategorije: ploče (do 40 cm debljine). Prva studija je iz 1972. kamen na ploč i s jednim posrednim stepenom s jedne strane. ili su se odnosila na vrlo ograničena geografs·ka područja stećaka . Neka nastojanja -li tome pogledu bila su uzgredna. Po tome se svojstvu razlikuju od drugih grobalj a. stepenac. Stratimirovđć 1891. Cinjenica je da postoji više ob lika stećaka. Ploče je podijelio na duge i široke_ Kamenje uma 5 svojih vrsta: kamenica (pravougli paralelopiped u ležećem položaju čija je širina manja od polovine dužine ili jednaka polovini dužine). položene na zemlju većom . to ih čini originalnim. što je donekle i razumljivo. Od starijih istraživača stećaka prvi je Đ. kamen s pločom. s obzirom na okolnos t da sve kraj eve i sve vrste ob]. a i p r·ilagoditi je za sadašnju svrhu. Bilo je i prokušaja sistematizacije oblika koji. god. sve iz jednog komada. Međut-im. a njihova brojnost i ramovrsnost uočljiva je tek kada se upoznaju i imaju u vidu svi krajevi teritorije stećaka . Tim svojim formalno-oblikovnim svojstvima OVd spomenici najviše privlače pažnju širokih krugova kulturnih građana i brojnih struč nj aka.' Kako je u međuvremenu došlo do pronalaženja nekih novih mater ijala. nemaju trajnije vrijednosti. potrebno je tu studUju dopuniti i još bolje objasniti .IV o l neobičnim UMJETNOSTI STEĆAKA OBLICI STECAKA 75 Najizrazitija likovna svojstva stećaka su njihovi oblici . kako zbog ograniče­ nosti područja istraživanja tako i zbog nedovoljne i nesigurne argumentacije. obradio oblike stećaka . i strmenac. i zasnovana je na d otle sakupljenim materijalima.

Još trojica od s ta nijih istraživača s tećaka bavila su se ob licima s teća ka . sanduk. sarkofaga i stupca (pod tumborn on podrazumijeva oblik koji se danas naj češće naziva sandukom). s lj emenjake ili savkofage. njegova podjela je nedovoljno jasna. stećke je svr stao u tri osnovna oblika: ploča. ali je očito da pod prvom vrstom autor podrazumij eva najniže steć ke . stećak ravni i stećak ravni koji je pos tao od sarkofaga. god. stela. pa. sarkofag ili sljemenjak i dvostruki spomenik. Proizlazi. Truhelka iV. za ploče da se nalaze svuda po svijetu.i još iz 1891. a ispušta iz vida one koji su viši od 30 c m. bez obzira š to neke oblike nije obuhvatio.' 76 . twnba . a pod trećom . ·i krst. Njegova p odjela ima pet osnovnih oblika: ploča. Nov iji jstraž i vači su se njome dosta koristili i usvajali j e. dakle.šesterci ukrašeni i visok i ukrašeni pašesterei.osnovicom . Druga skupina ima 2 podvrs te: sandu ci i sljemenjaci. da s tećci zapravo imaju samo oblike t-umbe. a li se može reći da je u osnovi na juspjelija . C. Treća skupina ima također 2 podvrs te : stubovi i krstače. Truhelka j e s is tema tizovao oblike steća ka u S kategorija. J to: ploča. koja je u jednom pogledu nepotpuna u odnosu na tekst. Curčić j e jedan od najboljih poznavalaca bosanskohercegovač­ kih stećaka. Važni rezultati nj egovih istraživanja su ostali u rukopisu. Spomenike je podij elio na 4 vrste: slećak na sljeme. Splitski arheolog Petar Kaer je na osnovu poznavanja nekih dalmatinskih s teća k a stvorio svoju lis tu obLika koja se svodi na tri osnovne skupine: jednostavni oblici.S a pred kraj života 1942.iše bavjo s teć­ cima u Srbiji. Prva vrsta u ovoj katego riji uma s vojih S podvrsta. V. Prva s·kupina se dij eli na 4 podvrs te: prosI i. a os im toga je nedoslj edna i nepotpuna. Zbog neprakti čnosti nis u j e u svojili kasniji obrađivač i steća·ka.ploče. Mađarski arheolog i ilus trator Felix Kanitz se najv. slećak u obliku sarkofaga ili tumbe i slupac. Pod prostim oblicima on s hvaća amorfne s tećke u o bliku ploče do 30 cm visine. vertikalno usađe na duguljas ta ploča . a u drugom pogledu pruža vi še vrsta oblika nego što se u tekstu navocli.io tabelu sa 32 crteža. C. nišan i krst. n erazrađena i nij e dovoljno obuhvatna . jednostavni pašes terci. Među­ tim. dvostruki oblici i ostali oblici. s tećke koje naj češće zovemo sanducima . a ostala dva vremenski mlađim spomenicima. 3 Kaerova podjela nije jasna. Za krstove je rekao da imaju malo veze sa stećci m a. Kanitz.6 Prva tri oblika prve podjele on je smatrao s tarijim. pod drugom . a za tumbe i sarkofage da su postali po ugledanju na rimske nadgrobne spomenike. Uz svoju tekstualnu podjelu Kaer j e prilož.i ć dosta brižljivo s tvorio svoju podj elu oblika.' Nemamo pobli že objašnjenje ovakve podjele. Postoje tri vrste znakova uspravnih : stupac. pa je s tvorio li stu sa tni osnovna oblika: slećci u obliku ploča. Si stematizacija je sasvim uproš tena i obuhvata samo osnovne ležeće oblike. god. us itnjena je i ponešto zamršena.' Općenito se može reći da je Stratimirov. četverobridi prizrnat.F. U jednoj svojoj radnj. Curčić.ka nisu prihvatiH kas niji i s traž ivač i stećaka. stećci kao kocke i stećci poput sarkofaga. sarkofag. salld u k-ploča. Kaerovu !-i stu obli. Truhelk ina podjela j e uproštena.

sarkofag sa podnožjem i krst. sanduka sa podnožjem i visokih sanduka sa podnožjem. niti stubove i krstove. Napustio je naziv tumba. sanduk sa podnožjem. u Bosni. on je predložio i domaći naziv šlj emenjak. sa povećanim brojem oblika. Visoki sanduk ima visinu preko 100 cm. stvarajući svoje podjele i liste. zbog toga što su mu "spomenici u obliku duguljastih kocki" sličili domaćim sanducima ili kovčezima. na osnovu 133 stećka Radimlje. a li je uvrštena kombinacija ploče sa krslom lO S obzirom na sve to. ali je od nje u ža i jednostavnija. visoki sanduk sa podno žjem. na osnovu toga da ]. njih desetak su se zadržali na pitanju oblika. u Hercegovini. Benac je proučavao stećke nekropole Radimlje kod Stoca. zatim nekropola oko Olova. visoki sanduk. Na kraju je dodao i oblik dvostrukog spomenika. a za sanduk je uzeo visinu od 40 do 100 cm. Evo kraćih obavješ tenja o tome: Dr A. Benac je napravio listu kao i prethodnu. više kao varijantu jednog od prethodna dva spomenika. Krst sa sandukom nazvao je dvostrukim spomenikom. ali sam shvatio kao da se taj oblik podrazumijeva. .On nije posebno istakao ploču kao osnovni oblik. iH kao njihovu kombinaciju. Uz upotrebljavani naziv sarkofag. ima devet osnovnih oblika: ploča. kao kod Radimlje. naj a dekvatnija i najkompletnija. kao . kao tuđi. a onda što su ploči sa podnožjem .kod s tećaka oko Olova. Kako vidimo. zbog toga što mu je takav stećak sličan kući sa krovom na sljeme. relativno.' Autor je općenito ploče smatrao do visine od 40 cm. CurčiĆ nije obuhvatio neobrađene stećke. Od istraživača s tećaka poslije 1945. Njegova sistematizacija je u osnovi bliska Truhelkinoj. iako u izvjesnom pogledu preopširna. kojoi su rijetka pojava.i dvostrukom sarkofagu sa podnožjem. a onda i stećke nekropola u okolini Lištice (Sirokog Brijega). Benčeva konačna podjela izgleda ovako: 1 2 3 4 5 6 Ploča sa podnožjem Sanduk Sanduk sa podnožjem Visoki sanduk Visoki sanduk sa podnožjem Ploča 7 8 9 10 11 12 - Sarkofag Sarkofag sa podnožjem Dvostruki sapkofag sa podnožjem Krst Krst u zajednici sa pločom Krst u zajednici sa sandukom stećci 77 Nedostaci ove podjele sastoje se u tome što njome nisu obuhvaćeni u obliku stubova i amorfni spomenici. ploča sa podno žjem.j spomenik ima postolje ili ne. data mjesta glavnih osnovnih oblika. Na osnovu s tećaka iz okoline Olova (7 nekropola sa 263 spomenika).' Među stećcima Sirokog Brij ega (9 nekropola sa 157 spomenika ) nije bilo ploča sa podnožjem. Ova lista oblika je slična Truhelkinoj. pa sam ga naveo. pa je prvi od istraživača stećaka počeo upotrebljavati naziv sanduk. sanduk. s tom razlikom što je umjesto krsta ovdje unesen dvostruki sarkofag s podnožjem. niti dvoslrukih sarkofaga sa podnožjem. Njegova podjela oblika. on je naziv tumba zamijenio nazivom sanduk. god. Kao i Curčić. sarkofag. ova sistematizacija se može uzeti kao. Inače.

njegova podjela bi trebalo da ima i oblik sarkofaga sa podnožjem. Dobro je što je i slabije obrađene stećke svrstao u navedene glavne kategorije. Vego se bavi proučavanjem s teća ka općenito. Njegovi prela zn i oblici su nam ostali nedovoljno objašnjeni. Inače.Sanduk s podnožjem 4 .Sanduk 3 . stupac j križ. I sto ta ko.kategori je . lista ob lika D.Sarkofag Po svojoj podjeli ovaj autor je nešto bliži Bencu nego Sergejevskom zato što je unio oblik pod br. Pri tome je naveo tri osnovna obHka: ploču. I grubo obrađene stećke je on također svrstao u te dvije glavne kategorije." Prema tome.Amorfno kamenje 12 3 - Ploča Sanduk Sarkofag 2 3 - Stela Ci pus Obe lisk U Ludmeru ima najviše stećaka uspravnih oblika. Pod tim nazivima podrazumijevao je uspravne prizme "približno četvrtastog presjeka" koje se završavaju ravno ili kao piramida. Se rgejevskog izgleda ovako : 1L ežeć i oblici II . 3.na ležeće i stojeće oblike i naveo da postoje i prelazni oblici. Međutim.stela i cipus i dodao im još obelisk. iako mi kod takvih stećaka lako prepoznajemo i razlikujemo ploču. sanduk i stubac.ij ebio je antičke termine . U trećoj kategoriji smo dobil i nove oblike i nazive. sanduke i sarkofage. Amorfno kamenje mu je posebna ka tegorija. Za s tojeće oblike upotr. Amorfno kamenje je izdvojio kao posebnu vrstu. ostavlo rukopis u kojemu je stećke podijelio na pet osnovnih oblika: ploču. Gimnazijski profesor Ivan Renđeo se pored svoje struke interesovao i za stećke.Ploča 2 . ali ga najviše interesuju natpisi.i je na osnovu proučavanj a s tećaka sa područja Ludmera. jako 'izm eđu cipusa i obeliska stećaka gotovo da nema razl:iJ<e. M. Sistematski je obradio stećke u okolini Ljubuš·kog. zato što toga oblika nije bilo u području koj e je obrađivao. Sergejevski je uveo dvije nove kategori je . osnovne oblike podijelio na dvije glavne . U l ežeće oblike svrstao je ploče. Kod Sergejevskog nema oblika krsta. Vego nije uzeo u obur ni amorfne spomenike.ležeće i s tojeće stećke. u Hrvatskoj (30 nekropola sa oko 500 spomenlka) . o čemu je. u istočnoj Bosni (7 nekropola sa 297 spomenika). sanduk i sarkofag. u Hercegovini i na osnovu toga napravio listu oblika koja je jednostavna i dosta uska: II obrađenih 1 . u p rvoj kategoriji on je usvojio oblike i termine svojih prethodnika. zbog toga što takvih obUka ima na području oko Ljubuškog. sarkofag.Prelazni oblici III - Stoj eć i oblici IV . što je sasvim opravdano. Kako vidimo.D. izm eđu Bratunca i Vlasenice. zat im slabo ili sasvim neobrađenih. On je uzeo u obzir još i stelu. njegova podjela ne sadrži krstove. tumbu. uglavnom na osnovu obj avljenih materijala. ali samo kao varijantu stupca" Dr Lovre Katić je obradio stećke Imotske krajine." 78 . Sergejevsk. pa je razumljivo što je ova lista u odnosu na dosadašnje u tome pogledu proširena.

sanduk. kao i uspravni. sljemenjak. sanduk mu je položeni stećak.ležeće i stojeće. ploča anlropoidna. sljemenjak s monolitnim podnožjem. a . Njegova ploča mora imati visinu manju od polovine širine. da bi se razlikovao oblik stećka od reljefnog motiva stećka koji se susreće na raznim oblicima stećaka.iz okoline Kupresa. kućom naziva sljemenjake. Tada je upotrijebljen termin krstača. ploča obična. Dominik Mandić u svom djelu "Etni čka povijest Bosne i Hercegovine". ukrašeni slećak . samo su stubovi nazvani uspravnim spomenicima.ploča. visoka prizma s ravnim stranama. u zapadnoj Bosni.ploča. slub i krslaču 1 6 Dr O. sljemenjak s kosim st ranama. 2l Pri rasporedu stećaka centralne Bosne (330 nekropola sa 4758 primjeraka) korištena je ista podjela. bez obzira što je u početku naveden i oblik visokog sanduka . kod kojeg je visina "nešto manja ili veća od širine".ploča. 1B Za s tećke Blidinja. u zapadnoj Bosni (5 nekropola sa 244 spomenika).i što su postojale dvije vrste sljemenjaka. umjesto krst. podjela je bila ista kao i za stećke Kupresa. visoka prizma s kosim siranama.sa podnožjem i bez nj ega . zidani slećak . svrstani su isto ta. visoki sanduk.'" I Ante Skobalj ima svoju podjelu oblika . prizmaličan. slupac i kri ž. samo što su izosta vljeni visoki sanduci i što nije bilo amorfnih spomenika.prizma. sanduk. Evo tih oblika: grubi s lećak . sanduk. kao piramida i antropoidni (kapičar. Svoju drugu ·k ategoriju je nazvao stubovima i u nju je svrstao ove osnovne oblike: amorfni. krst. rebrenjak). niska prizma. kuću. Petrovi ć se također zadržao na pitanju oblika. piše i o stećci ma i svrstava ih u pet osnovnih oblika: ploču. u Bosni. samo što je dodat oblik stuba." Stećke okoline Kalinovika. On je stećke shvatio kao jednu fazu razvoja hrvatskog groba uopšte.k o." Petar Ž . krst i amorfni spomenik. zbog toga što su takvi oblici tamo nađen i. Baniji. prizma s odijeljenim podno žjem."b 79 Ja sam stećke .Dr Mirjana Corović-Ljubinković je proučavala stećke u zapadnoj Srbiji. obrađeni slećak . đipa. izgleda ovako: . dvostruki sljemenjak. prizma s monolilnim podnožjem. svi su stećci podijeljeni u dvije veće skupine .preklopniea. opseg (okvir. obelisk (stup) i kameni kriŽ. OS'im toga. krslaču i amorfni s lećak. (17 nekropola sa 1055 primjeraka) rasporedio u šest slijedećih oblika: ploču. obilježeni stećak . koje je izdato u Rimu. stub). (44 nekropole sa 1170 primjeraka) podijelio sam kao i one kod Kupresa. moja podjela. s/ ub." Steće i Popova polja u Hercegovini (88 lokaliteta sa 1559 primjeraka). sanduk. Lici i Krbavi i svrstala ih u če tiri osnovna oblika: ploču.k riž mu je spomenik "sa unakrsnim stranicama". sljemenjak s odijeljenim podnožjem. U prvu je ubrojao ove osnovne oblike: amorfni. sljemenjak." Prema tome.u ležeće i u s toj eće. sarkofag. Svrstala ih je u šest osnovnih oblika: ploču. samo što su sljemenjaci svrstani u dvije vrste . On je najprije stećke svrstao u dvij e osnovne kategorije . stupcem smatra uspravno postavljeni stećak čija je visina "barem dva puta veća od širine i deblj ine". tumba i sljeme njak (sa ili bez postolja i streha). koji je ili plo ča ili stubIS Dr Angela Horvat je evidentirala i obradila ste6ke u Slavoniji.

nego i onih 'p llbliciranih. Evo mojih zapažanja i mišljenja o poj edinim oblicima stećaka. krst ili simboli staleža (škare.. on iznosi 16591 primjerak.iznad rake i više puta imaju uklesan epHaf. s obzirom na to da ih nalazimo i izvan teritorije stećaka. ali su one postavljene neposredno .l 2 3 - Ploča Sanduk Sljemenjak 4 5 6 - Stub Knstača Amorfni spomenik U toku daljeg obrađivanja s tećaka u Bosni i Hercegovini. pa i varijetete. tako reći do sada sasvJm nepoznatih." s tećaka 80 . a katkada i poneki relj efni motiv.samome početku proučavanja ove vrste oblika iskrsla su neka pitanja koja je trebalo najprije riješiti. Iskrsavala su piotanja porijekla nekih oblika i potrebe njihovog razmatranja i objašnjenja. pa i putovanja na neke od tih terena. ili uopšte nisu klesane. kao što su š tit. Takvih slučajeva ima. a pogotovo one koje su ovlaš klesane. PLOCE Prvi osnovni oblik ležećih s tećaka je ploča . kao i materijala koje sam dodatnom evidencijom poslije 1969. Davidovtica). ali i mnogo novih. posebno na području sjeverne Dalmacij e. i to kako u našoj zemlji tako i u nekim drugam evropskim zemljama? Treba priznati da su takve tanje ploče nađene u podovima crkava ili uz same crkve i na područjima stećaka ili u njihovoj blizini. npr. Crnoj Gori i jednom dij elu Dalmacije. zbog čega su uvrštene u ploče. među kojima ima dosta onih koji su već ranije i drugi i stmž iva či primijetili i konstatovali. u Srbiji (Pribojska Banja. da se običaj izrade izvjesnih oblika prenosio migracijom sta novništva. Veoma je velik broj u obliku ploča .. trebalo tretirati kao stećke. ali se mora dozvoliti i mogućnost da su neke amorfne ploče viđene kao poluobrađene. ja sam pristupio proučavanju oblika stećaka. itd. Sve j e govorilo o potrebi utvrđivanja i objašnjenja nove sistematizacije dblika stećaka. nego su na grobove postavljene onakve 'k akve su odvaljene i usj eče ne u k a menolomima. da se II nek im osjeća u tjecaj "li d i· rektno djelovanje klesara iz određenog kraja. prvenstveno manjih dimenzija i bez ukrasa. prikupio i sredio. Već u . 'Uočio sam sve vrste oblika. Iedno se odnosilo na to da li bi tanke ploče. koja bi bUla kompleksna i adekvatna pravom stanju na terenu. motika i sL). Studij je zahtijevao i upoznavanj e komparatrivnih materijala iz naše zemlje i Jnostranstva. Pokazalo se da su neki oblici karakter. i to ne samo sakupljenih velikom akcijom evidentiranja na č itavom jugoslavenskom teritoriju steća ka . u Polirniju. pregledom svih materijala. To nije baš tačno zbog toga što je u amorfne obLi'k e uvršten izvjestan broj ploča. Mislim da je sasvim opravdano ako sve s tećke najprije podijelimo na dvije glavne s·k upine -ležeće i stojeće. god.istični za pojedina podmčja. zatim da mnogi krajevi imaju dosta zajedničkih osobina. kako glavne i osnovne tako i njahove varijante. što je 24 % od ukupnog broja stećaka uopšte.

t" ko da ih od rake odvaja čitav zemljani sloj. i u okolini Lišt ice. npr.3I Ja sam i h našao na više mj esta. A takvih ploča je bilo na više mjes ta. pa sam se onda toga i pridrža vao.J2 Još više je bilo primj eraka pl oča koj e se samo s jedne uže strane polukružno završavaju (Kupres. To sve govori .ni su postavlj ene dire ktno na raku. velikoj ili maloj plOČi. koj e ponekad dos t·ižu dužinu i 300 cm. bez obzira šIo se takve i slične ploče nalaze uz crkve koje su ponekad vremenski neš to s tarije od s tećaka . Pos toj e i vrlo velhl<e ploče. zbog čega sam se od lučio za nešto korigiran kriterij . m eđ utim. u okolini Sarajeva. raspoređene s u i orij entirane po . a ne nekakva iznimna pojava. i r·i ne) vrlo je nesigurno.30 Nađene su i vrlo male ploče . Na Kaerovoj tabeli vidimo ploču koja je sa obadvij e čeo ne s trane polukružna. a m ožda je i najveća. nego su najčešće linterpolirane izme đu njih.su bile dugačke od 240 do 280 cm.. na istim srednjovjekovnim nekropolama . Razumljivo. u izvjesnim s lu čaj evima je bio presudan i odnos širine i dužine prema visini." Ser gejevski 27 i Vego . Ta kve ploče nisu izni mna poj ava. u iste redove. ako su oni po svojim ostalim dimenzij ama bili upadno veli ki. U Popovu polju sam našao više ploča koj e . Ustanovlj ene su. a š iroke od ISO do 200 cm . za š to se zalažu Stratimirovi ć i Ma ndi ć (duga i široka ploča . a široke 70 do 100 c m.29 U Uboskom kod Ljubinja evildentirao sam ploču koja je jedna od naj već ih . Kako sam već naprij ed naveo. Blidinje) . Uz pravougli paralelopiped kao naj češći oblik. Međutim . a može bit i i pro izvoljno.BJ u sjeverozapadnoj Bosni (Bihać)" i u Dalmaciji (Zadar). da takve ploče imaju sva svojstva s teća ka . Znač i da su one na ne kropolama stećaka redovna. I mnoge druge kara kteristike ovih ploča su zaj edničke i ostalim stećcima . Stratimirović . npr. Kaer i Truhelka su smatrali da svi pravougli paralelopipedi do 40 cm visine spada ju u ploče. zapravo u obliku pravouglog paral elopipeda. posebno u is točnim kraj evima Hercegovine. za koj e možemo reći da r edovno pripadaju sahranj enoj djeci.'5 U istočnim kraj evima su bili epHafi pisani ćirilicom na narodnom jeziku. već prema tome da ]j se radi o s rednjoj. ponekad sa reljefnim m otivima 'ka kve nalazimo ·i na d rugim oblicima. do uvjerenj a da je to prevelika visina za ploče . i visina manja od polovine š. zbog čega u horizontalnDj prDjekciji s li či elipsi. odnosno visinu ploča. Pravilno i dobro klesana ploča redovno je u ob liku če tveros trane prizme. postoji i prili čn o veliki broj dru gačijih oblika . Ima ove dimenzij e: 310 X 285 X 40 cm . a širinu 200 cm. Dužine i širine su im različite. nego 'n a površinu zemlj e. Vrlo je indikativan pokazatelj da ovakve ploče nisu izolirane od ostalih stećaka. grobovi ispod njih su is te arhitekture. Takav kriterij s u zauzeli i Benac. zb og čega su mogle poslužiti kao prototip našim pločama .. zbog čega sam u ploče uvrš tavao i Dne stećke ko ji su umali i nešto veću visinu od 30 cm. a pokDjnic i su sahranjivani po istim običajima i u is tom vremenskom razdoblju.za visinu do 30 cm . kod Kiseljaka. Svrs tavanj e i određi vanje ploča p o širini i dužini. ploče o kojima se ovdje govDri nalaze se zajedno sa ostalim oblioima stećaka . Drugo pitanje se odnosilo na debljinu ." I ja sam za s tećk e Kupresa primijenio takav kriterij. U dalj em radu i s tudiju došao sam.33 . Najčešće su du gačke od I SO do 200 cm.s tim pravilima. a u zapadnim obično latinicom na latinskom ili talijans kom jezi·ku.

Lopoč ·i dr. ovakav oblik je karakterističan za bosanske nekropole.Pravougli paraleiopiped Podvrste I-PLOCA a) b) c) d) e) Ceona strana lu čno oblikovana Ceone strane l učno oblikovane Ceona strana na sljeme teone strane na sljeme Jedna čeona strana lu čno oblikovana. ). Ovome svemu bih dodao još dva obli ka koja se vrlo rijetko ili sasvim iznimno javljaju. najviše jh ima u Popovu polju (Ve ličani. ili ·koje su samo ovlaš oklesane. moja lista ploča izgleda ovako : Osnovni oblik Vrsta 1 . Rogatica. Ikoje su s jedne ili s obadvije u že strane trostrano zatesane. čije su vodoravne strane jednom urezanom li nijom ili plasti čnom vrpcom sredinom . aLi zbog utonulosti u zem lju nije sasvim sigurno da se u Žepi radi o pločama.Kombinovana sa krs tačom 4Neobrađena Prilaže se tabela ploča . Specifi čn i oblici su uvršteni u posebnu tabelu. odnosno ploča na plOČi. Kupres) . 1 i 2. a sa druge dvostrano zatesane (Gornji Studenci kod Ljubuš kog). 82 . l.T. Takav oblik je Benac ustanovio u Radimlji.40 ja sam ga našao oko Sibenika.Ustanovljen je i ne mali broj ploča koje su s jedne ili s obadvij e čeone strane dvostrano za tesane. Struj ići.36 Ustanovio sam i nekoliko primjeraka koji su u horizontalnoj projekciji bili ravnokraki trapezi (Blidinj e. Kako izgleda. za b rata i sestru.Dvojna 3 . sl. a druga na sljeme f) teona strana trostrana oblikovana g) teone strane trostrana oblikovane h ) Baza II obliku ravnokrakog trapeza 2 . Kiseljak). Relativno. ali u manjem broju.4' a nađen je i u Žepi. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika ste· ćaka .35 Nađene su i ploče . tako da su u horizontalnoj projekciji bile šestorougaonici il i osmerougaonici (Nevesinje. klesana od jednog komada kamena. To su ploče či ji su vodoravni bridovi nešto malo koso zatesani. tako da izgledaj u kao poklopac nekog kovčega . koje uopšte nisu bile obrađene. Mislim da su to nadgrobnici za dva uko pa. Tako kombinovane plo če nisu baš r. Pale. redovno većih dimenzija. Kiseljak. Kalinovik. pa sam ih n azvao dvojnim ili dvostrukim pločama. VIII A. Kalinovi·k).jetk a poj ava." Uzevši sve ovo u obzir. na dvije vode34 (Bratunac.37 Ustanovljeno je na više mjes ta postojanje ploča.38 Na mnogo mj esta smo našli i ploče nepravilnog oblika. najvjerovatnije za muža i ženu.Tab. POstoji i ploča koja zajedno sa usađenom krstačo m kod uzglavne uže strane sačinjava jedan n adgrobni spomenik.uzduž bile razdij elj ene na dvije polovine. Neke ploče su bile s jedne uže strane polukružne. Takav specifi čan oblik sam našao u okolini Siben ika 39 Drugi oblik koji je isto tako vrlo rij etko zastupljen jest ploča sa stopom.

L-_ _ _. 83 .JI. 1 H 2 3 Tabela I - Vrste i podvrste s t ećaka u obliku ploča.

pa bismo ih mogli nazvati obi čnim sanducima. To je naj če šće korišten oblik u klesanju stećaka. prije svega zato što nije naša riječ. ali pažlj.ima stećaka. upravo kao pravougli paralelopiped. a blisko je jugoslavenskom procentu (24 % ). unutra. Vrlo veliki broj sanduka-pravouglih paralelopipeda klesan je tako da su im j čeone i bočne strane skošene prema dolje. Ona je uglavnom svojstvo običnih sanduka. ali najviše u Hercegovini.ivom posmatra ču ona ne izmiče iz vida. gdje su vertikalne strane nešto nagnute prema gore. Prema najnovij'. javlja se ukupno 42564 puta i zauzima 61 % svih stećaka. Slabije obrađenih i amorfnih ploča najviše je u Srb. relativno. Dosta je velik broj takvih sanduka. kako su ga zvali neki starij i istraživači stećaka. Postoje i sanduci sa obratno skošenim vertika lnim stranama . za razliku od onih visokih. ali ima znatan broj tankih i manjih dimenzija. a. s napo· menom da su u ovaj broj uvršteni i sanduci sa postoljima.zgledaju kao četverostrane prikraćene piramide koje su postavljene normalnije od onih prvih . ali iza sanduka kojih ima gotovo tri puta više. Ako mu je visina ·iznad 80 cm. Najmanje "ih ima u ist očnoj Bosni. Nalazimo ih u svim područj. Ta ukošenost je često neznatna. bilo je vrlo teško razlikovati prave stećke od onih koji potječu iz XVII i XVIII v. na 84 . zauzimajući svega 17% ukupnog broja stećaka u toj republici . no najmanje u zapadnoj Bosni. Ima mnogo svojih vrsta i podvrsta. a potom u zapadnoj Bosni. nego neka vrsta četverostranih (izduženih) prikraćenih piramida postavljenih obrnuto. na svoje manje baze. U Hrvatskoj nema amorfnih ploča. naročito u Srbiji. što je oko 3 puta manje nego sanduka. Mislim da se razvio iz ploče. tako da . prema unutra. a pogotovo ne sasvim sigurno odvojiti od on·ih što su ·kasn:i je datirani . č ija je v. broj ploča u Srbiji i Hrvatskoj je upadno veliki i zauzima vodeće mjesto. a onda i zbog toga što nije sasvim adekvatna. Ra spoređeni su po svim krajevima Bosne i Hercegovine.ji i u centralnoj i zapadnoj Bosni . SANDUCI Drugi osnovni oblik ležećih stećaka je sanduk . tj . kao i ploča. može se smatr ati visok im sandukom. Op ćenito se može reći da su stećci u obliku ploča klesani u velikom broju. ili tum ba. pa su se te vertikalne pravougaone strane transformirale u ravn()krake trapeze. gdje dostižu visinu i preko 200 om. Inače najviše ima sanduka visine od 30 do 80 cm i to na svim područjima. . astećak sanduk je homogen.• .m statis ti čkim podacima. jer je sanduk šupalj a i zatvara se poklopcem. Nisam i h našao u sjevernoj Dalmaciji. Taj naziv nije najsretn ij e odabran.. U Bos ni i Hercegovini p l oče zauzimaju 21 % ukupnog broja stećaka te republi ke. dok u Crnoj Gori stoji daleko iza sanduka.koje također nije moguće lako. Sanduk je najčešće I klesan kao četverostrana 'prizma. najviše ih ima u Hercegovini. monolitan kamen . Tako klesani sanduci zapravo nisu više pravougli paralelop ipedi . U nekim slu čajevima. ali i daleko iznad sljemenjaka i ostalih oblika_ U odnosu na ostale 'obliJ<e.isina veća od 30 cm.

a sa druge također dvos trano zatesan. Takve sanduke sam našao u Ljubunčiću kod Livna i kod vrela Cetine. oni su nam izgledali vrlo dugački. tako da oni nisu prave prizme. Nije bilo ni skošenja vertikalnih strana prema gore. Kao i ploče. tj . u okolini Kupresa i Duvna. postoje i sanduci koji s jedne. a ponekad i sa obadvije čeone stra ne.j gornji bridovi stesani . Višegrada i Donj eg Vakufa). a neki su s jedne stran e bHi dvos trano zatesani. Ustanovljen je izvjestan broj običnih sandu ka č iji su gornji bočni bridovi koso istesani i pre tvoreni u dugač ke uske pravo ugaonike. pa su uveliko podsjećali na d rvene sanduke (škrinje) sa poklopci ma. zb og čega su s lični korjtima za česme (okolina Sarajeva. kao npr. ) Neki primj erci su bil. Nerijetko smo našli . Nalazimo ih u raznim područjima . lučno o blikovani (Blidinje). zatim o ni koji su s jedne čeone strane bačva sto ili dvostrano zatesani. Ali.i s jedne strane dvostrano zatesani. U znatno manjem broju su u stanovlj en i srunduci kod kojih s u svi bridovi gornje vodoravne strane bili istesan i. Kao i kod ploča. takvi primjerci su rjeđa pojava . U dva-tri s lu čaja je taj stepenik na čeonoj strani bio polukružan. dvojni ili dvostruki sanduci. tj . Naila"io sam. kakve je ·i Kaer donio na . tako da su čeone strane posta le šesterougaonici. na dvij e vode. Ovima s u s lič ni rjjetki s lučaj evi oblikovanja čeoni h strana u vidu luč nih ispusta. jer im se pravougaona baza pretvorila u ravnokraki trapez. Sokoca i Foče) . ko d kojih su čeone strane 'kvadrati. tj . a ne pravougaonici. pa n i oni h č iji su sv. Sam poklopac je u takvim s lu čajev ima poprjmio oblik vrlo niske a izdužene p rikraćene piramide.dvojne sanduke čije su polovine bile na različ i t im v. a nije bilo ni sanduka u obliku šesterostranih prizmi . ali p o čitavoj širi ni (Le dići kod Trnova. postoje i sanduci koji su nadgrobnici za dvije osobe. a č itava če tveros tran a prizma postala šesterostrana (Rogatica. s li č n o pločama . Među njima nisu nađe ni primjeroi sa stepenikom.85 svoje veće baze.43 Sli čno ovima. Višegrada i Pala) . nego polukružni . unutra." Nađen je izvjestan broj nižih sanduka k oji su bili neš to uŽli s jedne čeo ne strane.isinama (oko Rogatice.i\i vrpce razdijeljena na dvij e polovine. s li čno polukružnim apsidama crkava. bačvasto oblikovan (Kupres . koji se upotrebljava ju u ku ćan s tvu (okolina Sokoca. ali ne često. u obliku kavadera. i to u nemalom broju. Zani mljivi su obi čn i sanduoi koji na gornjoj stran i (vodoravnoj ) ima ju pravougaona udubljenja manjih i većih dimenzija. i na sanduke koji su sa jedne čeo ne strane imali neku vrstu stepeni ka. eviden tirao sa m II oko lini Rogatice i sanduke sa stepenikom na jednoj bočnoj strani." Jedinstven je primjerak sanduka koji je sa jedne čeone strane bio dvostrano zatesan prema dužim strana ma. skošen i. (Kaer je na svojoj tabeli također prikazao takav oblik. npr. nisu ravni (vertikalni). Vrlo rijetki su primj erci sanduka koji su s jedne čeone strane trostrano zatesa ni (Žegar kod Obrovca}. Blidinje}. Napominjem da visoki sanduci nemaju toliko varijanata kao obični. u Bosni} . Prače . neki s u bili s obadvije strane dvos trano zatesa ni (okoli i na Sjen ice). tj.inovika i kod Obrovca. pa sam ih nazvao sanducima sa stepenikom na čeo n oj strani. a sa druge zaob ljeni (okolina Ljubui"lkog). kod Ka \. U odnosu na uobičajene sanduke. kao ni oni kao korita . Živinice) . Ustanovljen je manji broj niži h sanduka koji su bili u obliku pravilne četveros trane prizme. u Hrvatskoj. Najobičnija su oni čija je gornja vodoravna strana pomoću urezane linij e .

Javljaju se još četiri iznimna oblika. ali u vrlo malom broju ili samo kao osamljerui primjerci. * ** Kako je već istaknuto. zbog toga što sistematska evidencija za mnoga područja te dvije vrste osnovnih oblika nije odvojeno iskazivala. Nazvao sam ih kombillovallim sa krstačom ili salldukom sa krstačom. a to obadvoje svoj postament u obliku sanduka (Gornji Studenci kod Ljubuškog). sanduci su najbrojniji oblik stećaka uopšte. jedna je bila kraća (visine su ostale iste). kao dva komada.46 Obadva ta oblika su klesana u jednom komadu kamena. sačinjavaju jedan nadgrobni spomen ik (Radimlja). tj. Vjerovatno je stvarni broj sanduka nešto veći zbog toga što su neki u zemlju utonuli primjerci na popisivače djelovali više kao ploče. dok u Srbiji stoje oza ploča .oko 70%. naročito u centralnoj i istočnoj Bosni.i s liči crkvici sa polukružnim apsidama na čeonim stranama. Ponekad se uočava da ti dijelovi nisu jednako široki. Uz sve ove vrste i podvrste oblika sanduka javlj aj u se i još neke. pa su ih i uvrštavali u ploče. drugi je sanduk ko ji u h orjzontalnoj projekcij. u Crnoj Gori još više . Izvjestan broj je imao i nejednake dužine i nejednake visine svoj<ih polovina.svojoj tabe li . Sličan ovome je sanduk sa dvije tanke ploče. Cetvrti sam evidentirao u okolini Novog Pazara. iako klesani odvojeno . Takva čet-iri iznimna i specifična primjerka sam već naveo: prvi je sanduk na polukružni s[epenik. Najčešće horizontalne dimenzije sanduka su slične onima kod ploča: dužine od 150 do 200 cm. Jedan je klesan tako da na vodoravnoj strani ima doda tak u obliku tanke ploče. 86 . treći je sanduk koji je s jedne čeone strane trostrano zatesan. zatim ima još dvije bočne stranice kose. pa izgleda kao da ploča ima svoj postament u obliku ploče. nego kose. b očne stranice joj nisu vertikalne. I ovdje napominjem . Našao sam ga u okolini Pljevalja.da ove cifre obuhvataju i sanduke sa postoljima.sa oko 19% ukupnog broja stećaka. nekad s jednog a nekad s obadva kraja (oko Sarajeva. Mnogo manji broj primjeraka je imao različite dužine svojih polovina. širine . koji nalazimo u više područja. Takve oblike s u našli i Pa lavestra i Perić u Žepi . Ovdje još spada i amorfan oblik sanduka. a odozgo je uzak i ravan pravougaonik. u Hrvatskoj su zastupljeni sa oko 45 %. Možda bi se mogli zvati sa11ducima Ila stepeIlice? Treći izniman oblik je varijanta dvojnog sanduka. Rogatice i Višegrada). ij eči. a če tvrti je s jedne čeone strane stesan koso prema dužini. tako da je to zapravo bila ko mbinacija sanduka i ploče. Njegova obadva dijela se prema vani postepeno šire i na drugom kraju završavaj" polukružno . U Bosni i Hercegovini oni zauzimaju oko 64% ukupnog broja stećaka. što izgleda kao da ploča ima svoje postolje u obliku sanduka (Prijeklade u okolitlli Foče) . To je dosta nizak sanduk u obliku šesterostrane prizme koja leži na bazi pravougaonog obhlka . o kojima će malo kasnije biti r. a sa druge koso prema širini spomenika. Jedna vrsta tih dvojnih sanduka imala je dosta plitak niži dio. U nešto manj em broju javljaju se sanduci udruženi sa krstačama koji.

među njima je veliki broj skošenih. Može se reći da svojim oblikom. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika s tećaka . Centralna i zapadna Bosna su karakteri s tične po relativno velikom broju slabije obrađenih .T. a druga na sljeme j) Baza II obliku ravnokrakog trapeza k) Kao korito l) Gornji dio prikraćena piramida l-SANDUK 2-Kvader 3 . sanduci predstavljaju najkarakterističniji i najadekvatniji formalno-oblikovni izraz stećaka. što je znak vještih klesara.k ao i amorfnih sanduka. sl. relativno su nešto duži. I sanduka ima velikih kao i m alih. Velike sanduke naj češće nalazimo u istočnim krajevima Bosne.Sanduk sa k. Specifični oblici se nalaze na posebnoj tabeli. a naro6ito svojim velikim bmj em. u istočnoj Bosni ima najviše dvojnih sanduka svih varijanti. ali često tako da te skošene vertikalne strane nisu sasvim ravne nego su pomalo. odnosno izvijene. VIII A.Sesterostrana prizma . . a vrlo visoke u i s točnim ·kraj evima Hercegovine.Pravougli paralelopiped Podvrste a) b) e) d) e) Vertikalne strane iskošene prema dolj e Vertikalne strane iskošene prema gore Stepenik na čeonoj strani Stepenik na bočnoj strani teona strana na svod f) Ceone strane na svod g} teona strana na sljeme h) Ceone strane na sljeme j) Jedna čeDna strana na luk.6 . ali pravilno.zgledala ovako: Isnovni oblik Vrste 1 . udublj ene.Neobrađen 87 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta sanduka .T. Najljepše obrađeni sanduci su u Hercegovini. II. Sanduci i s točne Bosne su dosta dobro klesani.od 70 do 100 cm.Dvojni Samo sa srednjicom a) Nejednake visine b) Nejednake dužine e) Nejednake visine i dužine d) Sanduk-pl oča '4 . 3-10. Tako bi lista vrsta i podvrsta osnovnog obli.ka sanduka .r s tačom 5 . Osim toga. dok im visine naj češće iznose od 40 do 80 cm.

QJ 88 1.J /j Tabela II Vrste i podvrste stećaka II .II {l @ (j) {l fl () Q () (}) e tl II J K {JJ L 2 {} ll} @ rP. fP w. _ _ _-------' obliku sanduka. .

Postolje je redovno obrađeno isto tako pažljivo kao i sam sanduk. U Uboskom kod Ljubinja jedan takav spomenik ima ove dimenzije: 180 x88x 220 cm. a težina 24192 kg:" Isto tako. Neki primjerci su toliko visoki (uzimajući u obzir i visinu postolja) da ne djeluju kao leželi. kako za naručioce tako i za klesare. koli:ko i sanduka bez postolja. a mogu biti veli·ki ili i mali . a mogao ih je poručiti samo imućan čovjek. Najviše . Rekao sam već da su sanduci najbrojniji oblici stećaka uopšte. nadgrobnik nije homogen kamen. Zbog svega toga smatram da se sandu'k sa postoljem može tretirati kao samostalan osnovni oblik.48 Iz naprijed navedenog narodnog običaja pri prošnji djevojke (da li mladoženja može mladu kamenovati. Neki primjerci postolja su ukrašeni reljefima. njihov broj je malen. ako ne i više.klesana komada. Većina ga smatra vrstom sanduka. koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića. Razumljivo. Za takve slučajeve precizniji bi bio naziv sanduk na postolju. širok 130.so U vezi sa visokim sanducima uopšte. 89 Mnoga svojstva ov. Stratimirević. Među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima spada onaj sa natpisom iz Vlađevina kod Rogatice (sada u Sarajevu). pa i sa tri postolja. Može se reći da su i najomiljeniji. I sanduci sa postolj. što je i razumljivo. nego je sastavljen od dva zasebno .64 m j. Benac i Vego ga smatraju zasebnim osnovnim oblikom. Prema tome. Nekada je ono malo usječeno (sa ležištem) da sanduk na njemu bude stabilniji.i h spomenika su slična onim prethodnog oblika. napominjem da je izraženo mišljenje kako oni predstavljaju prelazne . s tom razlikom što mu je donji dio proširen na sve strane. umjesto sanduk sa postoljem. Istraživači stećaka nisu jedinstveni u pogledu tretmana ovog oblika. jer je takve sp.takvih primjera'ka sam našao 'll istočnoj Hercegovini . Klesan je kao ·i prethodni osnovni obLik .ima imaju gotovo iste prosječne dimenzije. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68 cm. bez postolja) . Odmah treba reći da postoje i sanduci sa dva. a n eki imaju čak i nabpise (Hodovo. ovi spomenici su naročito upadni i djeluju vrlo impozantno. odnosno postaviti kamen po kamenu?) očito je da narod takav spomenik drugačije vrednuje od sanduka bez postolja. Moj utisak je da ih ·ima isto toliko. a visok 142 cm. Više puta je ono tako ve]. proizlazi da je visina toga sanduka 's a postoljem 250 cm.jko da samo po sebi djeluje kao spomenik. postolje je uvijek veće i izlazi na sve strane po 10. zbog čega izgleda 'kao da je postavljen na drugi stećak u obliku ploče ili sanduka. volumen spomenika iznosi 8.47 Opli6ići). Više puta to postolje zaista nije isklesano od istog komada kamena. Među njima su sanduci sa postoljima zastupljeni u velikom broju.SANDUCI SA POSTOLJIMA Treći ležeći osnovni oblik stećaka je sanduk sa postoljem.ikom broju pravili i postavljali. On je dugačak 295. Ako uračunamo visinu postolja koje iznosi 30 cm. ima ih uobičajenih visina (do 80 cm. 20 ili više cm. nego 'kao uspravno postavljeni stećci. U odnosu na bazu spomenika. Na žalost. dok su ih u tako vel. Mislim da se može navesti nekoliko razloga koji opravdavaju njegovo mjesto samostalnog osnovnog oblika stećaka.omenike bilo mnogo teže klesa ti i postavljati.kao sanduk. Druga je stvar što naša postojeća evidencija nije uspjela da ih i zasebno iskaže. ali i mnogo viših.

Određujući faktor za takav kriterij bila j e.. Našli smo i primjerke koji su s j edne čeone ili . - Vrlo visoki sanduci sa postoljima Nikši ć a.~. dakle. na dvije vode. II Velimiju kod oblike ka s lj emenjacima.i ljen s jedne čeone s trane. da je neš to 90 .da je zaobljen ili zaš. 17.r-~~-----~~--~~~·~~-_ . Ostale varijante ovoga oblika. a izgled čitavog stećka je postao sasvim dru gač iji. Kupres. a kod više takvih primj eraka je to skošenje neš to udubljeno. Blidinje). š to n. Sljemenjak se odozgo !le završava ravnom plohom.ije prihvatljivo. Takvi oblici su najviše zastuplj eni u istočnoj Bosni. analogno varijantama sanduka bez postolja . nego peterougaonik (u gornjem dij elu je stvo ren zaba t) . vis·ina sanduka. niti če tverougaonik uopšte. izvijeno. prema unutra .~r-~--~-n-----. Našli smo i nekoliko primj eraka kod kojih su vertikalne strane bile skošene prema gore-unutra. zbog čega mu čeDna strana više nije pravougaonik. Mnogi sanduci sa postoljima imaju vertikalne s tranice skošene prema donjoj bazi. nego kao krov kuće . zbog čega su oni bi li slični prikraćenoj piramidi (Pljevlja).< jedne bočne sIrane imali s tepenik (Rogatiea..u~--~~-. if ' Sl.

bočne se pretvorile u ravnokrake trapeze. odnosno niža od druge. Donji Vakuf). III . postoji još jedan jedinstven primjerak sanduka sa postolj em koji je klesan tako da mu gornja pravougaona površina nije ravna. a čeone površine su postale nepravilni šesterougaonici (Višegrad. nego kosa.k osa). Ponekad su ivice gornj e vodoravne strane sanduka koso stesane. . Ponekad su bočne ivice gornje baze sanduka p o prili čno koso stesane .suzen prema jednoj čeonoj strani. čeon e strane se tran sformirale u nepravilne šesterougaonike. da je pravougaono izdubljen na vodoravnoj strani. Kod nekih dvojnih primjeraka je jedna polovina viša. 11.Ses teros trana prizma 91 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblika sanduka sa postoljima T. sl. Tako postoje sanduci sa postoljem kod kojih je vodoravna strana običnom urezan o m linijom ili plastičnom vrpco m podijeljena na dvije polovine po dužini. Kod izvj esnog broja dvojnih primjeraka su nejednake dužine tih dijelova. Tu liniju. zbog čega se gornji dio sanduka pre tvorio u nisku prikraće nu piramidu. dakle.Kvader 3.ine njihovih dijelova nejednake.Pravougli parale iopiped :1) b) c) d) e) f) Pod vrs te S a dva pos tolja Ve rtikalne s trane iskošene p rema dolj e Ve rti ka lne strane is koše ne pre ma gore Ste penik na čeo n oj s trani Stepenik na boč noj strani Gornj i dio pr i k ra će na piramida ll-SANDUK SA PO- STOLJEM 2 . različite. odnosno vrpcu nazivam srednj icom. visine su im.nisam ustanovio.Dvojni Samo sa s rednj icom a) Nej edn ake visine b ) Nejednake dužine c) Nejedna ke vis ine i dužine 1. a čitav sanduk (ne računajući postolje) p os tao šesterostrana prizma. Izniman i specifičan s lu čaj ovoga oblika prikazan je na T. I sanduke sa postoljima nalazimo kao dvojne. pa je sli čio starim jevrej skim nadgrobnicima (Kreševo) S l Lista vrsta i podvrsta ovoga osnovnog oblika izgleda ovako: I snovni oblik Vrste 1 . . Tako je ovaj spomen ik s jedne Čeo ne stra ne bio znatno viši nego s druge. tako da se ona transformirala u tri pravougaonika (j ednog srednjeg ši reg i dva postrana uža i . sa izgledom poklopca sanduka. VIII A. Konstatovao sam da postoje i sanduci sa postoljima koji su u obliku kvadera (ne računajući postolja) . A ima i primjeraka dvojnih sanduka sa postoljima kod kojih su i visine i duž. itd. a čeoni pravougaonici su postali razli čite veli č ine. nejednake. Sokolac. čije su podvrste slične podvrstama dvojnih sanduka bez postolja. Uz ovdje navedene vrste i podvrste. zbog čega ni ostale strane nisu uobičajene .

92 .l u/lJ(}f!) A B e iiia/}) F Tabela III - Vrste i podvrste stećaka u ob li ku sanduka sa postoljima.

zbog toga što i h je bilo naj teže klesati i što su ih mogli poručiva ti samo najimućniji ljudi. Dimenzije su im s lične dimenzij ama sanduka. SUEMENJACI Slj edeć i ležeći osnovni o blik stećaka je sljemenj a k. "na sljeme" ili "na dvije vode".• •• Neke karakteris ti čne podatke ovoga osnovnog oblika dao sam naprijed. ima ih u svemu 6078 primj eraka. Oni su i najčešće ukrašavani reljefima. one čija je visina između 40 i 80 cm .kteri s tična po primjercima koji su prema dnu skošeni i izvijeni. U okolini Pljevalja sam našao više primjeraka dosta uskih i po dimenzijama manjih stećaka ove vrste. za to što sistema tska evidencij a nije mogla posebno iskazati njih. pa bi najpravilnije bilo da ta. odnosno u dvos trešni krov. zbog toga što se oni odnose i na ovaj i na prethodni osnovni blik. a imaju relativno dosta i natpisa. smatramo ih uobi čajenim . Na k raju treba reći da nisam našao sanduke sa postoljima ko mbinavane sa krs tača m a. Među njima ima vrlo vehkih i vrlo malih s teća ka. zatim u širem području istočne Bosne. zbog čega se smatraju i najvrednijim. ranije čes to nazivan sarkofag. a niti u I. a centralna Bosna sa sljemenjacima ispod 80 cm visine. Našli smo i sljemenjake čija je visina iznosila manje od 40 cm. kakvi su r ije tka poj ava u drugim podru čjima .isti njegovih specifičnih o blika. ovaj oblik dj eluj e vrlo impozantno. 93 Redovno su to lij epo klesani spomenici. A:ko su ispod 80 cm visine. zbog toga što je s ličan antičko m sarkofagu. "na lastavicu". zbog čega ta kve vrste nisu zastupljene u listi ovoga osnovnog oblika. a ni a morfne sanduke sa postoljima. nije malen. ipak. Na žalost. a u Srbiji i sjevernoj Dalmaciji je vrlo rijetka pojava. kao i po dvojn im pr'imj ercima. To je četverostran a prizma (pravougli paralelopiped) čija se gornja vodoravna strana pretvorila u dva koso naslonjena pravougaonika. Uz sanduke.i osnovni oblik slj emenj aka sa postoljem. posebno one više i sa postoljima.ka iznos i nepunih 9% . tako da je spomenik dobio oblik peterostrane prizme.poznata sa visokim. Sljemenjaci i sanduci zapravo i jesu oblici čij a nam slika najprije izađe pred oči kada pomislimo na s teć ke. Prema najnovijim podacima. Tim o blicima se stećci najbolje prezentiraj u. a posebno slj emenjake sa postolj ima (kako se dogodilo i pri popisu sanduka ). što u o dnosu na ukupan broj steća. u manjem bro ju se javlja u. te u okolini Nikš i ća (Banjani). a one iznad 80 om visokim sljemenjacima.kve nazivamo niskim. Njihov broj. Hercegovina je . Naj izrazitiji dio ovoga oblika je nj egov krov koji naj češće izgleda kao dvostrešni krov kuće. I stočna Bosna je kara. i to više u njenim is točnim krajevima. a čeo ne pravougaone stra ne u peterougaonike (dodat im je zaba t) . cen tralnoj i zapadnoj Bosni. Ovaj obli k steća ka je najv iše klesan u Hercegovi ni. slj emenjaka nema tako mnogo kao sanduka i ploča. Napominjem da ta cifra obuhvata . kako to narod kaže.

imali ·s u četiri . i to je izrazitije nego kod sanduka.56 Nađen je i izvjestan broj sljemenjaka čiji su se krovovi znatno razlikovali od do sada opisanjh. takvo . ulegnu~e. tako da je . u Hočev Iju kod Breze. Sokoca iRogatice ). Novo Selo kod Kupresa). zbog čega su s tvarale nadstrešnice.krovne plohe. U najnovije vrij em" našao sam na području sjeverne Dalmacije j takve sljemenjake čija je visina bila veoma malena. a čitav spomenik u šesterostranu prizmu.k lesanje traži posebn u klesarsku vještinu i takvi s teće i su i ljepši i vredniji . Kajmaković ou Predjelu kod Foče .k iše i snijega i da stvori utisak prave kuće (okolina Prozora. 94 .blago na-košeni.h primjeraka ima i oko Kupresa. konveksan. Travnika. izbočen. Takvi sljemenjaci su osobina mnogih područja. Kod priličnog broja naprijed navedenih .srednjim. tako da je krov u tim slučajevima imao tri dugačke krovne plohe. sa debljam vrpcom kroz sredinu. zbog čega su se čeone strane pretvorile u šesterougaonike. tako da su ti sljemenjaci uveliko pod sjećali na ploče. a više puta i čeone stranice. Vlasenice. S7 Naprotiv. ali ima skošenja i čeonih s trana. npr." a i ja sam nedavno takve evidentirao u okolini Kra ljeva. koja je stvarala impre. negdje su krovovi vrlo niski . ss Neki su krovovi klesani tako da su bili ulegnuti po svojoj širini. Gornjeg Vakufa i Imotska krajina). Našao sam i talm niske krovove da su im se kosine jedva primjećivale. Ponekad se taj prelom. Zna tan broj sljemenjaka je prema donjoj bazi i prema unutra skošen. Takvi krovovi su privilegija istočne Bosne i Crne Gore.krovo va. pogotovo ako se ona mjeri do donjih vodo· ravnih ivica krova. i to dvije po dužini u obliku trapeza. krovne plohe prelaze vertikalne bočne stranice spomenika. gledana sa čeone strane. zbog čega su kose zabatne ivice postale dva spojena konkavna luka. nego blago povijen po dužini. a negdje vrlo visoki . ali se najviše tako klesalo u istoč n oj Bosni. sužen." Ima krovova koji su nešto izbočeni po svojoj širini. "bog čega je krov sličio bačvastom svodu. s2 Iste takve sljemenjake je pronašao Z. Obično su bočne strane skošene. Više puta su te strane i udubljene. Neki istraživači stećaka su smatrali da je ta konkavnost poslj edice nebrižljivog klesanja i da znači slab umjetnički kvalitet stećka. a bilo je i sasvim ravnih krovova. Rijetku varijantu predstavljaju slj emenjaci sa krovom koji se sastoji od četiri uzdužno postavljene plohe (kod Vlasenice) . posebno dvo· slivnih.da zaštiti kvarenje spomenika od . a bilo je i zaista trostranih ·krovova (okolina Foče. ali takv. a dvije po širini u obliku trouglova. Mislim da je to imalo dvojaku funkCiju .vica krova. siju hrbata krova.strmi.i ma razloga da takve sljemenjake smatramo jednom varijantom i da ih zovemo pločast im sljemen jacima. a iznad 80 cm visokim sljemenjacima. Krovne plohe tih sljemenjakaobično su bile vrlo blago nakošene. u Srbiji. konkavni. konkavne. Mislim da . ta<ko da su se kose zabatne ivice čeoni h strana pretvorile u prelomljeni luk. odnosno sastav lukova sasvim izgubio. U dosta slučajeva krov sljemenjaka nije ravan. Visina krovnih ploha je različita. Bilo je i slučajeva gdje je hrbat krova prikazan uskim pravougaonikom. postala čisti luk (Lipovice kod Tuzle.

Nije tako rijetka ni pojava dvojnog sljemenjaka koji je kombinovan od s lj emenj aka i sanduka. Obično su to dva jednak o velika sljemenjaka sa uobi čajenim dvos livnim krovovima. sus reću se i u Podrinju u Srbij-i. SI.i . Nađeno je nekoliko primj eraka s lje menj a ka kod kojih . U tim s lučajevima j e sanduk obično nešto niž. Specij a lan je s lučaj krova kod Kalinovika koji j e prikazan s tepen i často . na primjer oko Prozora. a ne pos toje 95 I ovaj oblik ima svoj e iznim ke. š to stvara utisak da je on p ridodat slj eme· njaku. a ne obrat no (okolina Vi šegrada. krovne plohe su imale po tri stepenice. klesana u jednom komadu kamena. Ponekad su ti dvojni slj emenjaci klesani ta.ko d a im je jedan dio [liži od drugoga.59 Naravno. ss Karakteris ti čn i su za i stočnu Bosnu.Postoje i dvojni s lj emenjaci. - Dvojni s lj emenjak II Kamenici kod llij aša. i dvojni s lj emenj aci su više puta sa is košen im ili sa ul egnutim vertika lnim stranama. Rogatice i Sokocal. zatim da je kraći od prvoga . krs ta ča ma. a ima i takvih ko d kojilh j e taj drugi dio i niž. a koji put i u drugi m krajevima. kao što s u prim jerci u okolini Sokoca i Plj evalj a . Nisu nađeni s lj emenjaci kombinovani sa n i amorfni slj emenjaci. 18.i i krać i .

"" Takvi sp omenici su neuobiča­ jeno kratki (Kupres).5 %. a os im toga ovi bosanski su redovno niži .Sesterostrana prizma 3 . tako da formiraju polukupolu sa kuglom na svom vrhu.su SInne bile veće o d njihovih dužina.Dvojni Krov na četiri vode po dužini a) b) c) d) Nejednake visine Nejednake dužine Nejednake visine i dužine Sljemenjak-sanduk PrJlaže se tabela vrsta i podvrs ta oblika sljemenj aka . i to tako da je jedanput bio ulegnut (Plj evlj a). U tome pogledu se 's točna Bosna nešto izdvaja. IV. U sjevernijim krajevima Crne Gore. su korišteni za reljefne ukrase i natpise. Iznimni i specifični slučaj evi ovoga oblika p rikazani su na T. Specifičan je sl u čaj slj emenjaka na četiri vode u Vrućici kod Teslića. 12-15. osobito u okolini Plj evalj a. U odnosu na ukupan broj stećaka.T. Osim toga. * ** Svi slj emenjaci su uglavnom lij epo klesani. Kod nekoliko takvih primjeraka dv·oslivni krov je bio isklesan po širini. Prema izloženome.Peterostrana prizma a) 2 .ads trešnicama j) Vertikalne strane iskošene prema dOlje k) Vertikalne strane iskošene prema dolj e i udubljene Krov na tri vode po dužini IV-SLJEMENJAK 1 . I s točnobosans'ki su čes to skošeni i ulegnuti. Najv iše . ustanovljeni su uski i relativno maleni sljemenjaci. U poređenju sa Hercegovinom. jer tamo nalazimo i visdke slj emenj ake. a naj češće su na nekropolama zauzi ma li istaknutij a j centralna mj es ta. kod koj eg su trouglaste krovne plohe nešto povijen e. na tome području se nalazi znatan broj dugačkih a uskih s ljemenjaka.9. Bosna i 96 . Za njih je odabiran najkva1itetnij-i kamen da bi što duže trajali . Srbija ima najveći broj slj emenja'k a .Sedmerostrana prizma 4. VIn A sl. Usta vrsta ·i podvrsta slj emenjaka je ovakva: Osnovni oblik Vrs te Pod vrste Najobi č ni ji ob lik krov na dvije vode b) Krov povijen po dužin i c) Krov povijen po š irini d) Lu č no zasvođe n krov e) Krov udublj en po širini f) Imi tacija s lj emena g) Pločasl i sljemenjak h ) Krov na če tiri vode i) Krov sa n. Bosna posjeduje mnogo manji broj ovih oblika. a drugi put izbočen (Kupres). kakvih gotovo da nema u drugim po dru čjima (Ilrijaš).

1 • • e D E 2 3 e Tabela IV - Vrste podvrste stećaka II obliku sij emenjaka. 97 .

6% . Njegovo postolje (podnožje. stopa) ne kada je klesano od posebnog komada kamena. a osim toga ono zajedno sa ostalim dijelom dosta doprinos i viziji SI. Sljemenjak sa dva postolja II Sudi ć ima kod Ilij aša. Na odvojenom postolju je obično izdubljena pli ća pravougaona površina veLi č in e donje baze spomen ika. ono Jma i svoje druge funkcije: ono je važan dio spomenika.Hercegovina ima isti prosjek kao i čitava zem lja . a Crna Gora 3% . dok os tala dva republička područj a stoje daleko is pod toga . Iako je pos tolje klesano prve ns tveno da osigura stabilnost spomenika .9%. Na i s traživače i obične posmatrače stećaka oblik sljemenjaka je naj snažnije djelovao i redovno podsj ećao na kuću.Hrvatska ima 3. zbog čega se često kleše u velikim dimenzijama sanduka. SLJEMENJACI SA POSTOLJIMA Peti osnovni oblik l ežećih s tećaka jes te sljemenjak sa pos toljem. 19. da bi ovaj s tabilnije stajao. 98 . ponekad se čak i ukrašava. a nekada je homogeno sa glavnim dijelom spomenika. Sljemenjak sa pos tolje m ima svoj e zasebno i samosta lno mjesto u sis tematizaciji oblika iz s li č nih razloga kao i sanduk sa pos toljem. O porijeklu ovoga oblika je više puta pisano.

šir.40 ml. u relativno velikim dimenzijama i relativno velikom broju i postavljan na naj. koji se pripisuje oblasnom gospodaru Pavlu Radenoviću. a visoko 40 cm . Javlja se u gotovo svim vrstama i podvrstama . Njegovo postolje je dugačko 300. a drugo zaseban komad (okolina Konjica. visina 124 (do sljemena 157) cm.ina 139 pri dnu. gdje je prvo obično homogeno sa spomenikom. Dimenzije p"dnožja su: 300X219x85 cm . Dimenzije samog spomenika iznose: duŽJina 265. Ako mu izračunamo volumen i to pomnožirno sa specifičnom težinom kamena. crkve-mauzoleja. Ovome obliku su poklanjali paznJu i poruclOci i sami klesari. a do sljemena 169 cm.kuće. klesan je pažljivo. široko 200." Najveći pnimjerak se nalazi na Pavlovcu. a pri vrhu 147. II Velikom .istaknutija mjesta nekropola . Foče i Sokoca)63 Izuzetna je pojava sljemenjaka sa Sl.k ao i prethodni osnovni oblik. Nije tako rijetka pojava sljemenjaka sa dva postolja. širina 156 (pri vrhu 167). 20. Volumen mu iznosi 11. u okolini Sarajeva. Dva visoka sljemenjaka na postoljima Ograđeniku kod Citluka. a težina 31920 kg 61 Ovaj osnovni oblik izaziva najdublji i najsnažnij-i utisak na sve vrste posmatrača i obično se smatra da je to upravo oblik koji stećke najbolje prezentira. visina 146. Njegove dimenzije su ove: dužina 250 (pri vrhu 264). izla"i da je težak oko 14000 kg. Među najveće i najpažljivije klesane spada poznati primjerak iz Donje Zgošće kod Kaknja (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). više Kasindola.

prethodni. često je klesan tako da su mu vertikalne stranice skošene prema dolje-unutra. Sljemenjaci sa postoljima su najčešće sa dvoslivnim krovom. Rjeđi su sl u čajevi krovova ulegnutih po svojim širinama. neposredno postolje homogeno sa spomenikom. pogrbljen. a ima i slu čaj eva gdje su sasvim ravne. Ponekad su krovne plohe blago kose. što znači da se spomenik u prvom s lu čaj u pretvorio u šesterougaonu. - Kombinovani sijemenjak·sanduk sa pustoij em Rogatice. Postoje i krovovi sa tri uzdužne pravougaone plohe (obično je srednja uska i ravna. Ne kada je takav krov povijen po svojoj dužini. ZabilježiH smo i sljemenjake sa postoljima koji su .mali četveroslivne krovove .krovne plohe na sve četiri strane. a drugo i treće čine zaseban komad kamena. a u drugome u Sl. nekada se on povija po svojoj širini. kao . I ovaj osnovni oblik. Kod mnogobrojnih spomenika sa dvosllvnim krovovima krovne plohe su prelazile vertikalne stranice spomenika i tako činile nadstrešnice. pa i sa četiri takve uzdužne plohe. prvo. a druge dvije šire i kose). II Lađevini kod sedmerougaonu prizmu. 21. a ponekad su one i 100 . pa se hrbat krova dočarava jednom plastičnom vrpcom.64 gdje je. a n e kada je sasvim lučno-valj-kasto zasvođen.tri postolja (Sudići kod Ilijaša).

sl. Jedino nisam našao dvojne slj emenjake kod kojih bi ti dijelovi bili nejednaki i po dužini i po širini. Zadnja podvrsta ovlih dvojnih jeste kombinacija sljemenjaka i sanduka. tako i oni kod kojih su ti dijelovi nejednaki po duž-ini.Sedmerostrana prizma Krov na četiri vode po dužini 4. * ** 101 Glavni statist·ički podaci su navedeni naprijed. kod prethodnog oblika.Peterostrana prizma UEM Krov udubljen po širini g) Imitacija s lj emena h ) Krov na čet iri vode il Krov na dvije vode sa nadstrešnicama j. posebno onih viših.) Vertikalne strane skošene prema dolje-unutra 2 . gdje." Nije konstatovan nijedan sl učaj kombinovanja slj emenjaka sa krstačom. Iznimni i specifični slučajevi (s ljemenjak sa tri postolja i dvojni kombinovan od sljemenjaka i sanduka neje dnakih visina i nejednakih postolja) prikazani su na T. niti je bilo amorfnih sljemenjaka sa postoljima. Konačno. Najviše sljemenjaka sa postoljima nalazi se u HercegovI ini . V. i to kako oni kod kojih obadva dijela imaju jednake dimenzije. ·kombinovanog od višeg slj emenjaka i nižeg sanduka na toj način što je i postolje slj emenjaka bilo više od postolja sanduka .krov na dvije vode b) Dva postolja c) Krov povijen po dužini ct) Krov povijen po š irini e) Lučno zasvođen krov f) V-SUEMENJAK SA POSTO- 1 . ili po širini. Zanimljiv je osamljeni primjerak dvojnog sljemenjaka sa postoljem na podru čj u srpskog Podrinja. VIII A i B . zbog toga što obuhvataju i ovaj i prethodni oblik zajedno. i ovdje postoje takozvani dvojn i ili dvostruki sljemenjaci sa postoljima. osim toga. Skošeni i ulegnuti prema dolje-unutra najviše su karakteristika istočne Bosne.SesteroSlrana pri zma k) Vertikalne strane skošene prema dalje-unutra i udubljene Krov na tri vode po dužini 3 . 16-17. ima i vrlo dugačk>ih a uskih .konkavno izdublj ene.Dvojni a) Nejednake visine b) Nejednake dužine c) Sljemenjak-sanduk Prilaže se tabela vrsta i podvrsta slj emenjaka sa postoljima T. Evo kako izgleda lista vrsta j podvrsta ovoga oblika: Osnovni oblik Vrste Podvrste a) Najob i čni ji oblik .

e@ ~ 2 tU@&@. @@@~ 3 .~ 102 Vrste i podvrste s t eća k a u obliku slj emenjaka sa postoljima..@ .~~ Tabela V - . .

pa se još i piramidalno završavaju. ipak. a u velikoj mjeri podsjećaju na antičke stele. ulegnuto i drugačije. ovaj oblik. k rovovima najviše ima u sjevernima krajevima Crne Gore. a čitav spomenik kvaderu. paralelan " simetričan donj. Hj na tri vode. Neki od takvih su znatno visoki. Svi ovi spOmeniCI u dobroj mjeri "zgledaju kao najstariJi muslimanski nadgrobni\ spomenici bez turbana. stvara viziju kuće. a neki dva lučna udubljenja . neki primjerci imaju lučno udubljenje u tome dijelu.primjeraka. zbog čega je u Srbiji i došlo do upotrebe naziva usađenik. usaditi u zemlju. Postoje i takve kod kojih je gornji za· vršetak na tri vode. Znatan broj ploča se od dna prema gornjoj bazi postepeno širi. po čemu ih neki i nazivaju stelama. lučno . Izvjestan broj takvih stubova ima lučno. zatim zbog njihove malobrojnosti. Ima ploča koje se završavaju lučno zaobljeno. svrstao sam ih u jedan osnovni oblik i nazvao ih samo - stubovi. stubu. ili ako su na vertikalnim stranama naznačene drvene oblice. Počesto se baza tih nadgrobnika približava kvadratu .poput uspravljenih sljemenjaka. samo u uspravnom položaju. Sljedeći čest oblik je ploča ·koja se završava kao krov na dvije vode. ili uži. Najčešće ·i ma ravan pravougaonik kao gornju bazu. što nalazimo u i s točnoj Bosni. Da bi takvi spomenici čvrsto stajali. I dvojni sljemenjaci sa postoljima prvenstveno su karakteristika istočne Bosne. I primjeraka sa četveroslivnim . još više nego prethodni. te da postoje i druge varijante.ulegnuća . zatim se mogu završavati na dvije. Zbog navedenih razloga. tako da šire vertikalne strane postaju ravnokraki trapezi. Primjera ka sa krovom povijenim po dužini hrbata najviše ima u zapadnoj Bosni. na tri vode. odnosno bačvasto izbočenje u srednjem dijelu završne površine. kakve primjerke nalazimo u Hercegovini. nego na sljeme. Zbog svojih postolja.oj bazi. I takve ploče mogu imati ravan završetak. zbog čega ih nekada nazivamo obeliscima. kao i zbog praktičnosti. tj. STUBOVI UspravnU stećci najčešće se javljaju u obliku pravouglih paralelopi· peda koji su postavljeni na jednu svoju manju pravougaonu bazu. momju se dijelom ukopati. da su neki gore širi. a na krovnim plohama šindra. Kako ima sluča­ jeva da su ov·i spomenici klesani . Stub u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) ima više svojih podvrsta. Izvjestan broj malih a vrlo uskih je nađen u okolini Pljevalja. svi stvaraju ut·isak stubova. zbog čega najviše sliče oblicima ploča i sanduka. a u dosta slučajeva i jesu pravi stubovi. pogotovo ako su na 'bočnim stranama isklesane arkade sa stubovima i lukovima. mogu imati 103 . a pogotovo da se mnogi primjerci ne završavaju ravno.

u obli ku slj em enjaka bez postolj a postavljenih na jednu njihovu čeon u stranu (okolina Živinica i Bra tunca). Jed instveno je oblikovan i stub iz Donj e Z gošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu) . ili u sa mo 2-3 primjerka. Takvi s lu čajevi su imali manje visine od uobičajenih (oko lina Ka les ij e). imao je neku vrstu piramidaIne kape (okolina Srebrenice). onda na lu čno zasvo đene. koji je u donj em dij elu četverostra na . I kod ove vrste nailazimo na ravne završetke. Isto tako.lučno zasvođene završetke.ije.68 Nađe n j e . a potom zavr šava pirami dom sa kuglo m na svom vrhu .iši nego ostali st ubovi. Takav je s lučaj p l oče na dvij e vode sa strehama nad užim vertikaln im stranama (Kladanj . koje na taj način vizuelno potenciraju visllnu spomenika. a u gornjem opet če tvero strana prav·ilna pnizma 69 Jed instven je i s tub iz Baki ća kod Olova . na dv. koji nisu čisti kvade ri nego se prema gore vrlo postepeno sužavaju " završavaju kvadratom manjih dimenz ij a od donj e baze. moja lista oblika stubova izgleda ovako: 104 . odnosno na tri vode.'o Nj egova visi na iznad površine zemlj e iznosi 400 cm. Ima ·i stubova. tj. na luk . koja ponekad ima kuglu na svom vrhu (Sokolac). U Popovu polju j e nađen osamljen s lučaj stuba u obliku valj'ka sa završe tkom u obliku kvadera. a onda imati i lu čno i zboče nje . sa lučnim bačva stim izbočenj em i sa luč nim bačvas tim udublj enjem .i broj stubo va u obliku peterostrane priz me. Drugi s lu čaj se odnos i na dvoslivni krov ko ji je krać i od uobičajenog (Bra tunac). a li u malom broju. gdj e vidimo kvader koji se prema gore sužava. Ustanovlj en je manj. s pecifjčne slučaj eve. sa baza ma u obliku kvadrata i tada su obi čno duži. troslivne. u srednjem osmerostrana. a širina pei zemlF 90 cm.ima se takvi stubovi završavaju kao če tvero. sa kuglama ili polukuglama na svojim vrhovima (Rogatica) . odnosno v. U nekim s lu čaj ev. zbog čega sam ih uvrstio u iznimne. sanduci su počesto gore širi nego dolje.i jedan pr-imjerak s tuba koji je pri gornjem završetku površine na sve strane proširen. Bratunac). pa i kod njih završetak može biti ravan. Vrlo su rijecki i slučaj evi širenja kvad era prema gornjoj bazi. te sa lučnim izbočenjima ili sa lu čn im udublj enjima. zaLim na dvoslivne . Postoje i gore š ire ploče sa dvoslivnim zav~šetkom kod koj-ih se sredinom jedne ili obadviju š irih strana protežu p l astične vrpce.71 Prema izloženome. Nađeni su i takvi stubovi kod ko jih su završeai kupolas tog izgleda. Uspravni sanduci su nekada klesani kao kvaderi. trana piramida.'" Druga važna vrsta stubova je oblik us pravnog sanduka.ili lu č no udub· ljenje u 'Svom središnjem dij elu. Ustanovlj eno j e i vIse podvrsta stubova koji su klesani ili samo u jednom primjerku.67 Treba još navesti da smo evidentirali pri li čan broj amorfnih il'i samo ovlaš klesanih u spravno postavljenih spomen ika koji su bili naJsli čniji s tubovima. a potom završen piramidom.

Osnovni oblik

Vrste
l - Pl oča

Pod vrste a ) Ravan završetak b ) Za vrše tak na dvij e vode c) Završe tak na tri vode d) Lu č no zasvođen e) Sa lu č nim izboče nj e m f) Sa lu č nim udubJjenj e m g) Sa dva lu č na udub ljenja h) Pre ma gore šira (a do f) sa i ) Prema gore š ira rebrom a) b) e) d) e) Ravan završe tak Za vrše tak na dvij e vode Završetak na tri vode
Lu č no zasvođen

VI-STUB

(pra vougli paralelopiped)

plasti č nim

2 - Sanduk (pra vougli paraielopipcd)

Sa lu čn im i zboče nj em f) Sa lu č nim udubljenj e m g) Sa dva lu č na udubljenja h) Zrema gore širi (a do f) Ravan završetak Piramidalan zav ršetak Pi ra midalan završeta k sa kuglom Kupolast završe tak sa kuglom Prema go re tanji , sa ravnim završe tkom f ) Prema go re deblji

3 - Kvadcr

.a) b) cl d) e)

5-

4 - Slje menjak eob rade n (ploča i sa nduk)

a ) Ravan završetak

čajevi

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta stubova su prikazni na T. VIII B, s l. 18-23.

T. Vl.

Specifi čni

s lu-

* **
S obzirom na najnovije podatke prikuplj ene na teren u , ukupan broj stećaka u obliku s tubova iznos i 2832 primjerka , ili 4% ukupnog broja stećaka. Po prJJ.ici , tolik i procenat ov ih spomenika je zastup lj en i u Bos ni i H ercegovini, dok se u Srbiji znatno penje - II % , a veoma s manjuje u Crnoj Gori - 0,85 %, a pogotovo u Hrvatskaj - 0,07 % . U Hercegovini i u zapadnim kraj evima Bosne stubovi su rij etka pojava, nema ih mnogo ni u centra lnoj Bosni, dok istočna Bosna obiluje njima, ali, pored lij epo obrađenih, ovdje ima mnogo primj eraka koji su amorfni ili veoma slabo obrađeni. Najveća raznovrsnost obli ka s tubova u očlj iva j e u okolin i Bratunca, Srebrenice ,i Kladnja. I Srbija ima relativno dosta spomenika ove vrste, a li je i tamo mnogo slabo obrađen ih. Kako se vidi, stubovi i po brojnos ti i po obrad i mnogo zaostaju iza svih napr.ijed navedenih osnovnih oblika stećaka, pa izgleda da taj oblik nije bio tako rado poručivan, niti klesan . Takva se pretpostavka još više odnosi na primorske i uopšte južne krajeve, zbog toga što su ovi oblici u tim krajevima iznimna pojava. Malobrojnost ovih spomenika posljedica je i njihovog relativno kratkog trajanja .

105

1

A

e

o

E

F

- \1.. O ., "O., "
G
~C

tl m,~, , ~. ,~ .lU.OJ, OJ.. " \:1 ru. LO, O
o
3 A 8

e

o

4

A

5

Tabela VI - Vrs te i podvrste

s teća k a

u obliku stubova.

106

KRSTACE Drugi osnovni oblik uspravnih stećaka jekrstača. Većina ovih spomenika je pažljivo klesana , ali je dosta veliki broj rustičan . Kao i kod stubova, visina im je relativno najveća dimenzija. Ostali .dijelova su usklađe ni prema t oj osobini. Neke krstače su vrlo visoke, mnoge od njih dostižu oko 3 m, a u Davidovićima kod Bileće se nalazi -krstača čija visina i:onad površine zemlje iznosi 370 cm." Mnogi od ovih spomenika klesani su tako da su im gornja tri kraka (gornja uspravni i obadva poprečna) jednakih dimenzija. Prema oblikovanju završetka tih krakova dobijamo podvrste krstače jednakih krakova . Tako se neki 'k rakovi proširuju prema svoj-im završecima. Kod nekih primjeraka se gornja tri kraka završavaju dvostrano zatesano (na dvije vode), a kod drugih su, opet, ti završeci trostrarn . Ima i takvih primjeraka čiji se krakovi završavaju kao piramide, kao i takvih č iji su završeci prikraćene piramide. Nekoliko primjeraka ima krakove koji se zaobljeno (bačvasto) završavaju. Pri izradi ovi h vrsta spomenika veoma mnogo se vodilo računa o izgledu gornjeg uspravnog kraka, pa je i to 'Bilo od utjecaja kada sam stvarao listu ovoga oblika. U dosta krstača je gornji uspravni krak duži od njenih poprečnih krakova i obično se ravno završava. Kod, relativno, mnogo takvih primjeraka gornji uspravni krak je postepeno proširen prema svome kraju. Postoje i krstače kod kojih je taj duži uspravni krak dvostrano zatesan, a ima i takvih čiji su završeci trostrano zatesani (Stolac, Lištica, Popovo polje, Pljevlja).73 Kod nekih primjeraka se gornji uspravni krak završava kao piramida, a ima i primjeraka sa završetkom u obliku pr-ikraćene piramide. Ustanovljen je i izvjestan broj krstača 'kod kojih je prelaz od uspravnog ka poprečnim krakovima stepeničast (na stepenik), npr. u Drežnici kod Mostara. Nađeni su pri mjerci kod kojih je gornji uspravni krak peterostrano zatesan, koji je, frontalno gledajući, bio kao šesterougaonik, bez naznačene dvije ivice (Glamoč, Lištica). Neki. pnimjerci ove vrste krstača su imali gornje uspravne krakove lučno zaobljene, a prema njima su i poprečni tako klesani (Mostar, Gacko, Bileća)." Kod nekih je taj gornj-i lučno oblikovani krak bio razvučen , vodoravno a21dužen (Uš tica) .75 U više slučajeva je gornji uspravni krak bio sasvim okrugao, kao glava čovjeka (kao krug, gledajući ga frontalno). Takve pr.jmjerke smo evidentirali u okolini Travnika ; Glamo ča.'· Vrlo sli čna podvrsta je imala isto tako formiran gornji uspravni krak, samo na vratu, što je još više podsjećalo na figuru čovjeka (Popovo polje) ." Jedna druga podvrsta je imala poprečne krakove nešt.o oborene, baš kao da predstavljaju ramena čovjeka (Gacko, Bileća, Ljuhinje) .'8
uvećanim

i 07

U okolini Travnika i Zenice postoj e posebni oblici krstača, sa zaobljenim gornjim uspravnim ·k rakovima. Ponekad se ti krakovi postepeno pretvaraju u krug (gledajući frontalno), ali češće su pravi puni .krugova. Gotovo svi takvi primjerci nemaju uobičajenih poprečnih krakova, nego su umjesto njih isklesani relativno maleni ,;imetrični bradavičas ti ispusti. Nekada je predstavljen samo jedan par, nekada dva, a ima i slučajeva I s a tri para. Takvo obHkovanje gornjih krakova, u vidu velikih glava i simetričnih parova ispusta, kao

SI. 22. -

Krstača

Simiovoj kod

Bileće.

u

nadomj es taka poprečnih krakova, ove travničko-zeničke ·krstače nemaju svojih analogija na području stećaka, te predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. 79 Postoje još dvije vrste k lesanih krs tača koje nisu malobrojne. Jednu vrstu predstavljaju spomenici koji su komb inovani od krs tače i ploče. a drugu 6ini kombinacija krstače i sanduka. Nije ustanovljena kombinacija sa sljemenjakom. Svim navedenim oblicima moramo dodati i nekoliko specijalnih. Jedinstven je s lučaj prelaza poprečllJi h krakova u gornji uspravni pomoću kosih stepenika (Glamoč). Jedan primjerak krstače u Popovu polju imao je gornji krak kao orijentalni luk (gledajući frontalno) 80 U okolini Travnika je nađena jedna krs tača sa ogromnom višelučno zasvedenom glavom (sa više bačva stih ispusta), ali bez bradavica ispod te glave."

108

SL 23. }<rst ača

Ne razvijena sa jednim

parom bradavi častih ispusta II o ko lini Novog Travnika.

109

Pos toje još tri zanimljive podvr s te. Jedna krs tača je u ska ploča koja j e pri vrhu urezana i zaobljena, da bi taj dio izgledao kao glava čovjeka . Ona nema poprečnih krakova, niti bradavi čas tih . spusta umjesto njih. Mislim da je to prelazni oblik od uspravno pos tavljene ploče ka krsta6i (IIijaš).82 Drugi slučaj je povelika široka krstača sa pravilnim popreč­ nim krakovima, ali bez gornj eg us pravnog kraka. Ta tro kraka krstača je evidentirana u okolini Pluži na, u Crnoj Gori. Treći slučaj je u blizini Pljevalja, također u Crnoj Gori. Na poš irokaj, dolj e užoj ploči is klesan je samo onizak gornji u spravni krak. Za razliku od prethodnog s lučaja, ovdje nedos taju poprečni krakovi . Sva tri ova slučaja, zajedno sa onim travni čko-ze ni č kim, pred stavljaju prelazne oblike, odnosno još nerazvijene krs tače.

SI. 24. krsta ča

Trokraka u Rudinici kod Plužina.

Evo liste vrsta i podvrsta

krstača:

Osnovni oblik

Vrste
l - Jednako oblikovani gornji krakovi

Podvrste

VII- KRSTACA

a) b) c) d) e)

Prošireni krakovi Dvos trešni završeci krakova Tros trešni završeci krakova Piramidalni završeci krakova P rikraćeno-piramida i ni završeci
kova

kra-

f) Zaobljeni završeci krakova

2-

Dru gač ij e oblikovan gornji krak

a) b) e) d)

Izdužen izaravnjen Jzdužen, proširen izaravnjen Na dvije vode Na tri vode

e) Izduže n, sa piramidainim završetkom f) Izdu že n, sa prikraćeno-piramidalnim završetkom g) Stepenik između gornjeg i popre č nih krakova h) Lučno zasveden i) Gornji krak peterostran j) Vodoravno izdužen i lučno zasveden k) Oblikovan kao glava l) Oblikovan kao glava na vratu lj) Gornji krak kao glava, poprečni opuš teni

3 - Nerazvijena

a) Sa jednim parom bradavi čast ih ispusta b) Sa dva para bradavičastih ispusta c) Sa tri para bradavičastih ispusta

~

- Kombinovana sa
pločom

5 - Kombinovana sa sand ukom

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblici su dati na T. VIII B, sL 24 - 29,

,krstača

-

T, VII -

Specifični

• ••
Prema najnovijim statističkim podacima, u Jugoslaviji krs tača ima 336, ili 0,5% ukupnog broja stećaika, Iz toga se vidi kako je ovaj oblik bio vrlo slabo zastupljen . Alko i krstače i s tubove uzmemo zajedno onda ih ukupno ima 3168 primjeraka, ili jedva 4,6 % ukupnog broja stećaka. Očito je da u ukupnom fondu stećaka uspravno stojeći oblici zauzimaju minimalan, da ne kažem beznačajan broj, odnosno da su ležeći oblici najviše odgovarali ondašnjim potrebama i u slovima, NadgrobniCi u obliku krstača kleš u se i postavljaju i nakon prestanka upotrebe stećruka, zbog čega je vrlo teško razlučiti krstače iz perioda stećaka i ove vremenski kasnije. U više slučajeva ja sam krstače ubrajao u stećke prema njihovim ukrasima, a ponekad i prema impresiji. Moguće je da neke evidentirane krstače pripadaju XVII ili XVIII v" odnosno moguće je da je brojno wanje krstača-s tećaka još manje nego ŠIo je ovdje navedeno, Jedan od najvažnijih razloga kojim se može objašnjavati takva situacija svakako je činjenica da su uspravni steće i nastali pred kraj njihovog vremenskog perioda pa je, prema tome, njihov vijek bio mnogo kraći od vijeka ostalih oblika. Ovaj oblik je, relativno, najbolj e zastupljen u Bosni i Hercegovini - 0,5 %, iza toga je Hrvatska - 0,38%, a potom Srbi ja - 0,27 %, te Crna Gora sa 0,26 %. Na teritoriji Bosne i Hercegovine ovi spomenici nisu ravnomjerno raspoređeni. Relativno, najviše ih je u hercegovačkom području oko Bileće, Gacka i Nevesinja, u Bosni ih je malo, uglavnom oko Travnika i Zenice, i to u specifičnim oblioima,

JJ1

e

D

E

F

2

B

e

D

E

F

G

H

,lJ, ll. li
rtl
3

O

B

e
4

Tabe la VII -

Vrste i podvrste steća ka

II

obliku krstača.

112

ll} /J til
u

.L - - - V 12

Tabe la VIII -

A -

Sp ec ifi č n e

vrste osnovnih oblika

s t ećaka .

113

20

21

23

25

(

t
26
27

28

Tabela VIII -

B-

Spec ifič ne

vrste osnovnih oblika

s tećaka.

114

AMORFNI STEceI
Istraživači stećaka različito su se odnosili prema amorfnim spomenicima, većinom ih nisu uvrštavali u stećke. Od starijih naučnih radn.ka P. Kaer je uzeo u obzir amorfne nadgrobnike u obUku ,ploče do 30 cm visine, a ispustio je one više. Od savremenih naučnih radnika D. Sergejevski je uzeo li obzir grubo obrađene stećke, 'kako položene tako i uspravne. I M. Ljlihinković je evidentirala amorfne stećke u -obUku ploča i u obliku sanduka.

Ja sam naprijed naveo da su na mnogo mjesta zajedno sa drugim bili pločama slični nadgrobnici, ali neobrađeni, ili 's amo ovlaš pritesani. Isto tako sam naveo da su na mnogo mjesta nađeni amorfni ili samo ovlaš pritesani nadgrobnici koji su najviše sličili sanducima ili stubovima. Činjenica je da takvih nadgrobnika, zajedno sa stećcima raznovrsnih oblika, ima u svim krajevima. Ipak smo najviše amorfnih ploča našli u Srbiji, amorfnih sanduka u centralnoj i istočnoj Bosni, a amorfnih stubova u Srbiji i istočnoj Bosni.
stećcima

Kako se po svemu vidi, ja sam zauzeo stanovište da i amorfne nadgrobnrke treba smatrati stećcima, pa sam ih uvrstio i u tabelarne preglede. Smatram, međutim, da izraženo brojno stanje nije baš sasvim tačno, zbog toga što je izvjestan broj onih pritesanih, a vrlo sli-čnih pločama, 'koje su evidentičari uvrstili u ploče, a izvjestan broj sličnih sanducima uvrstili u stec3ke obUka sanduka, ali i zbog toga što je u nekim slučajevima bilo teško odlučiti se da li neke amorfne nadgrobnike uvrstiti uopšte u vremenski period stećaka, ili ih tretirati kao spomenike XVII v. ili još 'kasnijeg vremena. Posebno je bilo teško i nesigurno razlučiti amorfne stećke od sličn,h novijih nadgrobnika u Srbiji i istočnoj Bosni, gdje je takvih spomenika bilo najviše. Amorfni spomenici se javljaju zajedno sa najstarijim pločama, postavljaju se i dalje, kada se intenzivno 'klešu sanduci i sljemenjaci, aH izgleda u manjem broju, a ima ih, i ,to ne u malome broju, II zadnjem vremenskom razdoblju stećaka. Amorfni oblici se, dakle, javljaju ·kTOZ čitav vremenski period stećaka. Ali, I kada mislimo na najstarije razdoblje stećaka, na XIII, pa eventualno i na drugu polovinu XII v. onda treba imati na umu 's amo amorfne na:dgrobnike u obliku ploča i sanduka, a kada mislimo na XVI v. onda prvenstveno imamo na umu amorfne stubove. Na nekim nekropolama se jasno zapaža proces postavljanja raznovrsnih stećaka. Taiko, npr., u Hodovu kod Stoca, na nekropoli od 120 ·stećaka, vidimo kal k o su najprije postavljeni amorfni primjerci u obliku ploča i sanduka, a najkasn,je - na periferiji nekropole bolje obrađeni i ukrašeni stećci.'3 Slična je situacija i na nekropoli od 90 stećaka li odatle nedalekom selu Stjepan-Krstu, gdje se stariji stećci - odreda amorfni i slabo obrađeni primjerci slični pločama, sanducima - nalaze na platou brijega (tu je i crkva kasnije podignuta), a ostali stećci - lijepo obrađeni i ukrašeni primjerci - raspoređeni su po blagim kosinama ili u pOd.rlOžju toga brijega, odakle se nastavljaju noviji i savremeni spomenici."

115

MAUZOLEJ!

Mislim da ima razloga da se uz sve naprij ed navedene osnovne obli'ke stećaka i njihove varijan1e doda još i mauzolej kao poseban vid nadgrobnih spomenika koji je korišten u srednjovjekovnoj Bosni. U odlomku o arhitekturi grobova bilo je već govora o mauzoleju tepčije Batala u Turbetu .kod Travnika, u podnožju brda na kojem se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada Toričana. On se saS1ojao od kamenog sallkofaga u kojem je pokojnik sahranjen, koji je položen u zidanu raku, pokrivenu pločom, na kojoj je bio stećak u obliku sljemenjaka. U jednom zidu . rake bila je ugrađena manja ploča sa ćirilskim natpisom koji govori o Batalu. Sve je bilo ograđeno visokim zidom , sa jednim ulazom. Nije poznato da li je postojao kakav pokrov? Pretpostavlja se da. je Batalo stolovao u Tori čan u . Ovaj Batalov nadgrobni spomenik u Iitera1Uri je nazvan mauzolejem.85 Vrlo slična ploča, sa natpisom koji se odnosi na kneza Vuka, nađena je u Malom Mošunju, južno od Travnika. Pretpostavlja se da je taj Vuk najstariji sin tep č ij e Batala.86 Po .toj ploči se može pretpostaviti da je i Vuk imao svoj mauzolej, izrađen po ugledu na očev. Po svemu sudeći i ista·knuti bosanski feudalci Radovan Pribilović, iz Rič ica kod Kaknja 87 i veliki kamac Nespina, iz Gračanice kod Visokog,ss imali su također svoje mauzoleje. Njihovi epitafi nisu na krupnim nadgrobnicima, na sanducima ili sljemenjacima, nego na osamljenim pločama koje su, po svoj prilici, bile ukomponovane u mauzoleje. Iznad ldkaliteta gdje je u zemlji nađena Ne!;pinina ploča , izdiže se brdo na kojem su ostaci utvrđenog s rednjovjekovnog grada, zvanog Cajangrada, u koj em je mogao & tolovati Nespina. Ispod grada mu je mogao biti mauzolej, kao i Batalov mauzolej . Ima razloga za pretpostavku da je i u Donjoj Zgošći postojao mauzolej. Pored ostaloga, na to upu ćuj e nalaz ozidane rake, ostataka zidova crkve i luksuznih grobnih priloga.89 Neke feudalne porodice su podizale crkve da bi se u njima sahranHi njihovi najugledniji članovi, pa bi se takve crkve mogle smatrati jednom vrstom mauzoleja. Ta!kva se zadužbinska crkva nalazi u Vlahovićima kod Ljubinja u kojoj su evidentirani grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - kneza Vlaća Bijeli ća i njegovog sina vojvode Vukosava Vlaćevića90 ; takva je i crkva u Petrovićima, u okolini Nikšića, gdje su grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - vojvode Cvjetka Banjanina i sina mu kneza Grbača Cvjetkovića-Banjanina. 9 1 Vrlo je vjerovatno da je i crkva u Biskupu kod Konjica bila mauzolejna crkva feudalne porodice Sankovića '" Tu su ot'k riveni temelji crkve i u njima grob i stećak sa natpisom Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Isto tako je vjerovatno da je mauzolej oblasnog gospodara Sandalja Hranića-Kosače bio u Sćepan-Polju, na ušću Tare i Pive, u Crnoj Gori. Tu su nađeni ostaci crkve, sa grobom i stećkom u obliku lijepo obrađenog sanduka, koji se pripisuje Sandalju '" Na mnogim mjestima sa s tećcima su nađeni ostaci temelja nekadašnjih cnkava (Bitunja i Drvenice u okolini Ljubinja;' Zavala u oknlini Trebinja;S Bojići kod Kalinovika itd.) ," na još više mjesta su nađene čitave crkvene zgrade, podignute na starim temeljima, i to kako pravoslavne (Pi šče, u okolini Plužina, u Crnoj Gori;7 Veličani , Dubljani ,

116

postavljani su već od XI v. prema natpisima na njima (okolina Trebinja). ZaplanIk. pa i amorfnim pločama. U crkvi sv. Ta·ko su u Starom Baru nađene ploče iz XI-XIII v. Postepeno je nastajalo i ukrašavanje . Grebaštica.). u okolini Sibenika."19 Sigurno je da iz toga doba potječu i ploče-s tećci koje nemaju natpisa.lOO Panik i Mir uše u okolini Bileće i dr. istodobno ili nešto kasnij e od postavljanja stećaka .' Obalj u okolini Kalinovika. Prhovo i dr. potječu iz XII i XIII v. postojao u srednjovjekovnoj Bosni. što znači da je tu nekada bil a crkva. pa i dalje. može objašnjavati izvjesno siromaštvo oblika. što se nije moglo trajno održati. onda vidimo kako s tećci imaju veza sa crkvama. živjelo je u teškim i nesređenim političkim i ekonomskim prilikama. kao i drugim reljefnim motivima.). Ako tome dodam još i okolnost da se mnogi lokaliteti stećaka zovu crkvine. los Sve su to ploče iz XII-XIII v. od kojih jedan sa imenom protovestijara Tome. sina kralja Uroša.lo. sa natpisima "u stilu tadašnj e zapadne Evrope".99 Slato u o'kolini Nevesinja.u XII i XIII v. Začul a i dr. Birani. zvijezdama i suncem. a 10 znači i !Ila klesanje nadgrobnih spomenika.. Dra čevo. Lug. pa nije isključeno da su neke od njih mogle biti grobne crkve. izvor Cetine kod Sinja. . ali i ovo malo govori da je taj vid nadgrobnih spomenika. a drugi sa reljefnom predstavom štita.lO> Lisičići kod Benkovca. Naj starije ploče koje svrstavamo u s tećke. Pokrovnik. pretežno u situaciji da se grčevito brani od ugarskih zavojevača. naročito u crkvama i oko njih. mislim. ukrasa i natpisa ste- . Za sada nemamo dovoljno sigurnih podataka o postojanju mauzolej a u kojima su stećci bili jedan od elemenata arhitektonske sepulkralne kompozicije.IO! tako i ri mokatoli čke (Brotnjice u okolini Dubrovnika. a u Davidovici kod Brodareva ploče Dimitrija Vratka i sina velikog župana Vratislava. nadgrobnici u obliku ploča.Zakovo. kao i brojni fragmenti ploča iz Sopoćana.I07 Među starije sačuvane nadgrobne ploče s područja stare Srbij e spadaju one igumana Dionisija i Stefana.l06 itd. makar i u vrlo ograničenom broju. što se moralo odraziti i na kulturu. Ugledniji i imuć niji ljudi su imali lj epše obrađene i po dimenzijama veće ploče. kao i u drugim evropskim zemlj ama.bio običaj da se nadgrobni znakovi prave od drveta. I u našim krajevima.l02 Tu čepi kod Makarske. možda su te oznake bile u vidu manjih neobrađenih kamenova. bez obzira na religijsku pripadnos t.najprije polumjesecima.. Srima. a onda i krstovima. Nikole u Gracu je nađena ploča jeromonaha igumana Joanvkija. ili u vidu nekoliko komada ovalno poredanih malih neobrađenih kamenova. Najvjerovatnije je da su naj stariji s tećci u obliku ploča nastali ugledanjem na raniji običaj klesanja i postavljanja ploča u crkvama i oko njih u našim i drugim zemljama.lOs I vinj . Siromašniji ljudi su se zadovoljavali i poluobrađenim. u okoli·ni Trebinja. bilo da su cr·kve podizane prije. neka vrsta mauzoleja. Stanovništvo Bosne i Huma u XIII v. Možda je u to ranije vrijeme . o POSTANKU OSNOVNIH OBLIKA STECAKA Ploče 117 Nadgrobni spomenioi u obliku ploča klesani su i postavljani umno· gim zemljama kroz či tav srednji vijek. sve do danas. Time se.

Mislim da pretpostavka o postanku sanduka po ugledanju na romaničku kuću ima . na oblik sljemenjaka. prvenstveno u Hercegovini. razumljiva su ou literaturi izražena mišljenja nekih istraživača o mogu ćem utj ecaju s te strane. Mnoge od tih pl oča sada dobivaju savršen iju formu i više ukrasa. a ne romanički. Taj umj etnički utjecaj nije n i u vremenskom pogledu u neskladu.. Pošto se rad i o blizini primorja. kao osnovni oblik s tećaka. doduše.. Da se ovako klesan nadgrobnik smatrao n ekom vrstom vj ečne kuće. Međutim. vidljiva je težnj a vlasnika i majstora za stvara nj em vizije kuće . Skari ć još 1928.kao svoje nadgrobne spomenike. vidi se i po natpisu iz Carevca kod Glamoča. što se m ože objašnjavati još lakše . ako se uzme u obzir i izvjesna retardacija. da bi i p oslije toga živj ele prilagođene nOvim uslovima . '" I po predstavi slijepih arkada na izvjesnom broju visokih sanduka. mislim da se može reći da je i pojava većeg broj a ploča . m Skarićeva hipo teza O slavenskom porij eklu odnosi se. najprije postale i da s u najduže trajale. da 'Su ploče. kako ćemo vidjeti.ćaka u odnosu na stanje u XIV i XV VIlO Iako za takvo rezonovanje nemamo sigurnijih dokaza.s voga osnova. pa je zaključio da su taj običaj seobom prenijeli i u naše krajeve. sa postoljima. Ploče se i d alje k lešu.vremenski bližim utj ecaj ima go tičke umjetnosti u našem primorju. a na ovome mjestu želim samo da saopštim da su u zapadnoj Srbiji do 'prije 100 godina pravili takve kućice . ili n ekim drugim dubrovačkim spomenikom. paralelno sa drugim oblicima. go tički . iako ne u tako velikom broju. kao nadgrobnih spomenika XIII v. Postepeno. a li se ona. Napominjem da su na nekim p rimjercima sanduka lukovi ar. na što nas je Vl. odnosno o u gledanj u na primorsku romaničku kuću sa ravnim krovom i sa trijemom. O č i to je da su naj ugledniji i najimuć­ niji težili za monumentalnošću u izrad i svoje vječne kuće. Majstori stećaka su bez te š koća mogli da se nadahnjuj u klaustrom franjevačkog samostana u Dubrovniku. smanj ujući se broj čano . Mislim. može protegnuti i na ob lik sanduka.ka da šilj asti. ali za mnoge se može tvrditi da pripadaju siromašnij im slojevima. viši. oni postaju sve veći . upozorio.'" zatim da smo običaj izgradnje n adgrobnih drvenih kućica u vidu o tvorenih sanduka nedavno 118 . Istovremeno su znak i rezultat s ređenih i stabilnijih društvenih odnosa. Š1:o u ondašnjim uslovima nij e bila nikakva iznimna poj ava. Zbog toga se u većem broju pojavljuju tek u XIV v. one se održavaju do samoga kraja perioda s·tećaka. d rukle. i u opšte u južnijim krajevima. Postepeno.'12 Otuda i predstave stubova i rOman ičkih lukova izna d njih. u kome se kaže: SE KUCA MILUTINA MAROEVICA I NJEGOVE ŽENE VLADISLAVE . jedan od simptoma pomenutog n esređenog i slabog ekonomskog stanja . Sanduci Stećci u obliku sanduka su u izvjesnoj mj eri viši stadij razvoja i transformacije stećaka u obliku pl oča. god. pri razma!tranju ovih veza i utjecaja moramo imati pred očima i mogućnos t obj ašnjenja čisto slavenskog porijekla sanduka. a ne sanduka i sljemenjaka. On je u litera turi našao podatke o tome da su Slaveni u svojoj staroj zakarpatskoj p ostojbini pravili drvene ikućice kao svoje nadgrobn e spomenike. O tome će više rij eči biti nešto kasnije. ukrašen iji i sa epitafima..

kako ih zovu u tome kraju . U Splitu se nalaze sarkofazi arhiepiskopa Ivana Ravenjanina i priora Petra. ll7 Mislim da hipoteza o slavenskom porijeklu ovoga. zatim kasnoantički i s tarokršćans ki grobovi od opeka u obliku kuće. za koje smatra da potječu iz XIX i XX v. ponekad obojenim.. Zatim treba reći da su nizovi arkada na an tičkim sarkofazima rijetka pojava. m Mislim da su bosanskohercegovačkim " kovačima" mnogo bliži bili srednj ovjekovni 'kršćans ki sarkofazi ikoje s u mogli vidjeti i u pravoslavnim i u rimokatolič kim crkvama u našoj.l20 kao i još neki drugi . Ona je u nekim pravoslavnim selima iz okoline Rudog (Prebidoli. Uostalom.kao i u susjednim zemljama. pa i skulpturama imaju dosta veze sa s tećci ma. koji je napravljen po želji hrvatsko-ugarske kraljice J elisavete. Neki primjerci tih "grobnica" . mogao bi se navesti i malen broj antičkih sarkofaga zatečenih na ter itoriji stećaka u kasnom srednjem vijeku. Simuna. Na formiranje mišljenja nekih od njih od znatnog utjecaja je bilo to što se na mnogim sljemenjacima nalaze isklesane arkade. zatim simbolima zanimanja pokojnika. iz XI v. . ima i u još nekim selima toga dijela Podrinja. Najprije je M.) našla priličan broj drvenih nadgrobnika u ob li·ku otvorenih sanduka. inače kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Truhelka. kakvu pojavu. rozete u krugu. isti kao i na stećcima. te ležeća figura sveca. Tako je Z."8 p oslije njega J . Na sarkofazima u Splitu nalaze se reljefni motivi kosih krstova sa krakovima u vidu ljiljana. Postoji nekoliko okolnosti koje ne idu u prilog takvom mišlj enju.ustanovili u pravoslavnim selima okoline Priboja. npr. Jedna je u velikoj vremenskoj d is.tanci koja iznosi gotovo deset vijekova. Asb6th. rombovima. anti čki sarkofazi nisu ni prvi niti jedini spomenici na koje bismo se u ovoj raspravi mogli p ozivati. poznate preistorij ske urne u obliku kuće u s jevernoj Njemačkoj. god. a pogotovo narednog obli'ka stećaka ima dosta osnova.. kao 119 . itd. l15 I ja sam ih našao ne samo u Strpeima nego i u drugim obližnjim selima. grančicama i listovima sa cvjetovima. zbog čega su neki n aučni radnici smatrali da su i nastali po ugledanju na njih.kve nadgrobnike vid io i u okolini Bajine Bašte i da ih. U ovome pogledu su važni i nalazi sarajevskog etnologa Zorislave Marković . onda grčki antički sarkofazi. a slj emenjak je m onolitan i kao spomenik postavlj a se iznad rake. a malo kasn ij e i C. Italiji i na Kreti. kakve imamo i na s tećcima . Mokronoge i dr. Hoernes izrazio takvo mišlj enj e. To je druga negativna okolnost.. a koji kao ustaljeni oblici počinju već od IX v. jer 's u.bili su ukrašeni urezanim. 110 Vojvođan s ki konzervator i naučn i radni'k Petar Momirović je pričao Zorislavi Marković da je ta. m Osim toga. a ponekad portretima pokoj nika. Simu na su brojni reljefni motivi ljiljana.I19. iz 1380. Kajmaković takve spomeni·ke vidio u Strpcima kod Pr iboja. Sljemenjaci Stećci u obliku slj emenj aka u velikoj mjeri pod sjećaju na rimske i starokršćanske sarkofage. najčešće motivima krsta u krugu. navodno.m u Zadru je sarkofag sv. na sarkofagu sv. sastoji se od dva dijela i sam predstavlja raku. l " Spomenuo sam ove reprezentativne primjerke najviše zbog toga što oni ne samo po oblicima nego i po svojim reljefima. Antički sarkofag je šupalj .

A u crkvi sv. a iz naprijed navedenih podataka vidje li smo da su drvene kućice u obliku sanduka sve do naših dana postavljane u okolini Rudog i Priboj a."6 zatim sarkofag sv. m Bosanski majstori 'stećaka su mogli naći u zore i u č itavom nizu srpskih crkava. nego imaju elemente tadašnje bosanske drvene kuće. sa stubovima i lukovima. š to nalazimo i na sljemenjacima. Obradovi ća. s kraja XIII v.utjecaj Zapada. a to je vjerovatno i bila krajnja temja pokopanih li čnos ti . Svi ovi i slični primjeri idu u prilog mišljenju da su srednjovjekovni kršćanski sarkofazi mogli stvarno i neposredno utjecati na klesanje stećaka u obIrku sljemenjaka. ustanovljen je mermerni n adgrobnik u obliku izdužene prikra ćen e piramide za koji je rečeno da pripada nepoznatom raškom episkopu iz XIII-XIV V.'" Prema navodima S. Kladnja i Kalesije. 1l2 Još je A. I na n ekim od ovih srpskih sapkofaga se nalaze relj efi koji su vrlo slični reljefima na steć­ cima. np r. Prema podacima od prije 120 godina. pri razmatranju ovoga pitanja moramo uzeti u obzir i slavensku komponentu. vidimo da su takve drvene ku ć ice postavlj ane u Srbiji. Marije u Svaču. u crkvama Pećke patrijaršije nalazi se nekoliko sarkofaga. i na samome bosanskom teritoriju SU postojali sarkofazi.l28 itd.. a uz crkvu još jedan sarkofag koji je napravljen po nalogu cara Stefana Uroša . To mišljenj e je nedavno novim podacima potkrijepio dr M. nalazimo slike sarkofaga (u sceni Hri stova vaskrsenja i na još nekoliko mjesta). na nekim freskama srpskih crkava.'J\ On je tada mislio na kućice u obliku sljemenjaka. u Ljubostinji se nalazi Jefimijin sarkofag. gdje su bili me rmerni sarkofazi kralja Uroša I i arhiepiskopa Joanikija. ustanovili da su im krovne plohe klesane tako da predstavljaju krovove 120 . iz XIII v. Petra u Bijelom Polju . naveo da je Vladislav Skarić izrazio mišljenje da su Slaveni donijeli običaj pravljenja drvenih kućica nad grobovima. u svom prevodu Sapiehe. m Za razliku od hercegovačkih i primorskih sljemenjaka.l27 sarkofag Stefana Dečan skog i dva nepoznatih pokojnika u Deča nima. nizovi ljiljana na Jefimijinom sarkofagu . da bi s tvarali viziju primorske kuće . Konačno. god. u krajevima oko Užica. kao npr. koji su zbog toga 'poprimili izgled crkvice .ko primjeraka stećaka. s kraja XIII V. I29 Osim toga. l30 Na više primj eraka kršćans kih sarkofaga. nalazimo i na nekoJi.. onda sarkofag Jelene Anžujske u Gracu. Hadžij ahi ć . u Crnoj Gori . oko Olova. predstavljene su apkade. sarkofag ktitora Davida u crkvi Davidovici kod Brodareva... Ahilija. Ahilija u Arilju . bio je kameni sarkofag sv. iz XIII v. Vremenski daleki anti čki sarkofazi su mogli biti samo od posrednog utjecaja. u Dečanima. Ali. 'k ao npr. npr. u kojima se ti stećci nazivaju "kuća" i "vični dom". kralja Tvrtka II i kralja Tomaša na Bobovcu. Spomenimo samo Sopoćane. Povodom toga je rusko-polj ski a rheolog Chodakowsky-Czarniesky. ovi u Bosni nemaju arkada. na onome sv . npr. Tako smo na više primjeraka sljemenjaka. zakljuČio da su ne samo kod nas nego i u drugim zemljama pravljeni nadgrobni spomenici u obUku kuće .. dodao da se u južnoj Rusiji i danas pokojni'k stavlja u lij es u obliku ku će koji se zove "Domovina". Sapieha istakao s tećke građene u obliku kuće. iz XIII v."6 Od značaja je Činjeni ca da su u nekim crkvama moravske škole ustanovljeni drveni sarkofazi. Već sam.133 Skarić je na osnovu slike ruskog nadgrobnog spomenika iz 1634. pi š ući o porijeklu sanduka.mauzoleja. U tome su ga podržavali nalazi natpisa na stećcima u Carevcu kod Glamoča i Starom Selu kod Donjeg Vakufa.135 do prije oko stotinu godina. u crkvi sv. Simuna.

To mišljenje sam već izrazio i obrazložio. postavljali nišane nad grobovima svojih umrlih. takvi nišani su se .k rajište. poznat pod imenom "Despotov kamen". pa je razumljivo što su ne samo seoske kuće nego i svi drugi arhitektonski objekti pravljeni od drveta. kao i još dugo poslije njega.kuća od drvenih daščica. "brvnare". Takvoj pretpostavci ide na ruku i okolnost što se pomenuti kršćans ki sarkofazi nalaze u relativno malom broju. u Bosni su i crkve građene od drveta. Stubovi Za stećke u obliku stubova je teško naći uzore u kršćanskim spomenicima naših krajeva. Za uglednike su se ti spomenici klesali u Carigradu i odatle dopremali u Skopsko . kao što je spomenik Altomana.tna faktora tipične seoske bosanske kuće. nišani. kako ona o srednjovjekovnom kršćanskom porijeklu tako i ova o s'tarom slavenskom. Pojedinačni primjerci. da se taj oblik. došao sam do uvjerenja da 's u muslimanski nadgrobni spomenici. tzv. tzv. Iako izgleda da obadvije hipoteze. oca vojvode Nikole Altomanovića (danas u Zavičajnom muzeju u Kraljevu). Ni antičke stele. smatram da pitanje postanka slj emenjaka još uvijek ostaje otvoreno. tražeći rješenja pitanja postanka stećaka-stubova.klesali i postavljali. zbog čega se ne samo u Hercegovrni nego i u Bosni osjećala tendencija građenja "vječne kuće" u viziji crkve.. a da je još nešto 'k asnije drveni materijal zamijenjen kamenim kao trajnijim. I3> A drvene oblice i daščani pokrov su dva bi. drvene oblice. ne bi došle u obzir kao uzori. one u Irskoj. Turci su već krajem XIV v. čekajući na svoje egzaktnije objašnjenje. nađeni u susjednim oblastima. Stele nekih drugih evropskih zemalja. upravo tu pojavio i razvio.141 Zauzimajući srpske i makedonske oblasti. kako za poginule i umrIe Turke tako i za domaće Musli- 121 . našli smo i više primjeraka čije su vevtikalne strane 'klesane tako da se na njima vide vertikalne. Bosna je u srednjem vijeku obilovala drvetom. Nije isključeno da su prije kamenih stećaka u obliku sljemenjaka pravljeni drveni sljemenjaci. I pored svega navedenoga. još i prije pada Bosne 1463.VIII v. od šindre . Sve ovo nesumnjivo govori o tome da hipoteza o slavenskom porijeklu sljemenjaka ima svoje opravdanje. a i neznatnog broja sačuvanih u našim krajevima. kao iznimke. ili spomenik despota Stefana u Markovcu kod Mladenovca. l40 Razmišljajući o mogućim uzorima. U periodu stećaka. kao npr. imaju svojih opravdanja. ne bi mogle doći li obzir ne samo zbog toga što je to veli-ka geografska udaljenost nego i zbog toga što su vremenski daleko (VII. bili glaV'lli razlog i neposredan povod pojavi naših stubova. i to izvan teritorija stare Bosne. a u nekim slučajevima i horizontalne. Odmah po dola ~ku Turaka u neke naše istočnije krajeve Bosne.). kao viši stadij sanduka. tj. ipak se čini da je naš sljemenjak prvenstveno produkt razvoja stećaka na ovome tlu. ne znače mnogo. a po vremenu nisu ispred naših stubova. Možda će se jednoga dana moći navesti još neki argumenti u prilog njoj. u Srbiji."na klis"138 Osim toga. zbog vehke vremenske distance. ali 's u se klesali i u samome Skoplju. ·kao i okolnost što staroslavenske drvene nadgrobnike od pojave sljemenjaka dijeli dosta veliki vremenski hijatus. god .

zbog turske prisutnosti. da ih malo ima u centralnoj Bosni. Formirajući i ukrašavajući svoje nadgrobne spomenike. Hercegovini. 'k oje se pred . posebno kada se tiče reljefnog repertoara. Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prihvatili od Turaka-Seldžu'ka. neki su sada imali produžen donji dio za usađivanje u zemljU.sada počinju da se postavljaju stele. u Bosni i Hercegovini 's u muslimanski nišani dosta primili od umjetnosti stećaka.koliko ih ukupno ima sa natpisima. a da su u zapadnoj Bosni. nijedna od njih ne bi se sa sigurnošću mogla staviti prije ! k raja XV v. Razumljivo.ploče. U tim uspravni m oblicima prepoznajemo gotovo 's ve vrste i podvrste ploča i sanduka. međutim. Za najuglednije pokojnike uvozili su se skopaljski ("ušćup s ki") mermerni nišani. sa <turbanom ili sa nekom drugom kapom. sanduke i sljemenjake .. Vego je od tridesetak krstača. Utjecaj islamske nadgrobne umjetnosti osjetio se vrlo brzo i na stećcima. uz ležeće obl>ke . kao da su se dosadašnji ležeći stećci sada počeli dizati i uspravlja:ti. Paralelno su postavljani i nišani koji su svojim oblikom stvarali viziju ljudske glave. a onda i natpisa nišana u staroj bosanskoj ćirilici. Za takvo relativno kasno datiranje govori i to što je ova vrsta oblika redovno situirana na periferiji nekropola. kao i običan i siromašniji turski i domaći muslimanski svijet u Makedoniji postavljao je rustične stele bez ikakvih ukrasa i natpisa. (M. najprije i najsnažnije odrazio. za koju se kaže da je propovijedala umjereno heretičko učenje.. ali njihova glavnina pripada kraju toga i prvoj polovini XVI v. . .k i nišani. s tubovi počinju da se postavljaju najranije oko polovine XV v. Crnoj Gori i Hrvatskoj vrlo rijetka ili gotovo sasvim iznimna pojava. Čak se sada i oblici sljemenjaka nalaze u uspravnom položaju. klešu i postavljaju uspravno. Tako. obelisci i prelazni oblici ka nišanima. po mome mišljenju. Či­ njenica da su stubovi najviše zastupljeni u Srbiji i istočnoj Bosni . Zbog duboko ukorijenjene tradicije stećaka. jasno govori gdje se taj utjecaj.l " Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prenijeli na Balkan. Nema sigurnih podataka kada su krstače nastale. samo pet datirao u XV v. činjenica da se u to vrijeme sami stećci. ti uspravno stojeći su sada postali nešto manjih dimenzija. iLi su na drugi način prilagođeni za novi položaj. Prosto. kakav je običaj ostao sve do naših dana (Tetovo). Tako. Najznačajnija je. Seldžučki Turci su mnogo toga baštinili od Armenaca i Perzijanaca. Krstače Krstače su vrlo tipičan kršćanski nadgrobnik.mane. a pogotovo šta su njihovi uzori. kao i "rio ukrašeni carigrads. Po natpisima na krstačama. Naravno. Već u XV v. te okolnos ti nam pomažu i uslovljavaju dat iranje uspravnih stećaka.kraj svoje egzistencije približilo učenju službene crkve. ne 's amo da se klešu ni'š ani i postavljaju na muslimanske grobove nego se takvi isti oblici postavljaju i na neke kršćanske grobove. mislim da su se u grobovima pod krstačama pokopavali isključivo ortodoksni kršćani. Običan svijet u Anadoliji i drugim krajevima azijske Turske. 122 .. kao nadgrobnici domaćih 'kršćana i sljedbenika Crkve bosanske. I pored toga što je većina bosanskohercegovačkog življa slijedila bosansku crkvu. stubovi. To se sasvim dobro uočava · k od nišana XV i XVI v.

a na drugoj kršćani (rimokatolici i pravos lavni). odnosno kako da se njima istakne kršćansko obilježje? Nišani sa turbanom su. Stećke. Uspravni spomenici bi kršćanima najbolje odgovarali u novonastalom vremenu (vremenu nišana). U južnoj Francuskoj su se u XIII i XIV v.'" Po tome što se. u odnosu na stećke ostalih oblika na istim nekropolama. stoga. bilo je teško napustiti i njih će.pogriješiti ako ustvrdimo da im početak pada pred sam kraj razdoblja egzistencije 'stećaka. u H ercegovini . kakav primjerak postoji u Nekuku kod Stoca. pa je i to bio jedan od elemenata dileme. predstava Kristove muke i samoga Krista. posebno mjesta mučenja i pogibije istaknutih ličnosti vezanih za period primanja kršćanstva. ili se opredijelilti za neke nove. Žakovu i Papratnici. U takvoj situaciji či ni mi se sasvim logičnim da je pred njihove oči iskrsavalo naj'lipičnije i najsimboličnije obilježje kršćanstva . pa makar se. prije 'Svega. Dračevu. a stvorile se dvije vjerske formacije . Strujićima . U prilog takvom mišljenju ide činjenica što se krstače nalaze ne samo na periferiji nekropola nego često uz same crkvene .' 45 Vjerovatno je to bio glavni razlog pojavi izvjesnog broja krstača kao nadgrobnih spomenika istaknutih crkvenih dos tojanstven ika II nekim zemljama. osim toga. slučaj sa nadgrobnikom "kneza Stjepana" (stub sa tek naznačenom glavom) u okolini Sarajeva.123 nijednu prije toga. onda su uslijedile rus tične krstače u istočnoj Hercegovini (zaobljena ili okruglasta glava. u Arme niji . npr.p oslije pojave stubova.nišane. Naime. na sarkofazima crkvenih velikodostoJnika i sl. kakav je. za koje neki misle da su pripadali katarima. npr. U bosanskohercegovačkim u slovima najprije su se pojavili prelazni oblici od stubova ka krstačama. u vrijeme dolaska i ustaljivanja Turaka izmijenila se ·struktura bosanskohercegovačkog stanovništva po vjerskoj pripadnos ti. oni u dobrom broju postavljali uspravno. a onda i višestruko znamenje . oborena ramena . kratkim poprečnim krakovima.krst. koji je. u arhitekturi i arhitektonskoj plastici.l4' nećemo . krstače redovno nalaze na periferiji tih nekropola.Illa jednoj s'lrani su bili muslimani. Nemamo sigurnih podataka. na području Popovog polja. prema ugledanju na nišane. a pred kršćane se postavlja dilema: ili nastaviti sa klesanjem i postavljanjem stećaka. ili nešto kasnije.l48 ili u Kotezima kod Ljubinja. Muslimani uvode svoje nadgrobne spomenike . uVeličanima. najvjerovatnije u drugu polovinu XV v. nameće nam se neminovno p ovezivanje krstača sa muslimanskim nišanima. Ako tako stvar posltavimo."o slično situaciji sa stubovima. ali kako bi trebalo da oni izgledaju. pojavili i brojni nadgrobnici u formi polukrstača. naročito u staroj Srbiji i Sandžaku. drugačij e spomenike. ali je vjerovatno u to doba.l46 ili kakvi su travničko-zenički "hrišćanski nišani"l47 (velika okrugla glava i stidljiva pojava poprečnih 'kra!kova) . a sve ostale u XVI-XVII V. unekolit.). Po prilici . koji bi svojim izgledom više odgovarali njihovom vjerskom opredjeljenju. Poznato je da su se kamenim krstovima obilježavala mjesta važnijih događaja . došlo i do pojave krs tača kao nadgrobnih spomenika i u drugim zemljama. iza toga se pojavljuju krstače sa vrlo malim.'49 ·da bi se konačno došlo do pravih krstača (gr6ki ili latinski krst). još dosta dugo praviti. Mislim da su krstače-stećci postavljane prvenstveno na grobove sveštenih lica.u crkvenim obredima. s e ovakav proces formiranja krstača odvijao i u drugim našim područjima. predstava lica) . kao stari zajednički narodni običaj. Nestali su "bogumili". ubrzo . sugerirali i viziju ljudske figure. npr.

ali i kasnije.stećke može reći da su uglavnom pojava XVI v. koji su. a neposredan povod što je u Bosni i Hercegovini došlo do pojave . bili i od izvjesnog utjecaja pri kreiranju nekih svojstava krstača (antropomorfnost i dr. u Hercegovini. svakako je bitno utjecao simbolizam ovoga najizrazitijeg opštekršćanskog znaka. kakav je slučaj. tako da i to posredno omogućuje pripisivanje krstača prvenstveno sveštenim Iieima. Da li je postojao još neki faktor koji je bio od neposrednog utjecaja na krstače. stećaka u obliku krsta leži u muslimanskim nišanima. prilagođavajući se novim uslovima. npr. Ako bi trebalo da se konkretnije odlučim za vjeru tih ljudi. za sada nije moguće reći ništa sigurno. kako u našim ta ko i u drugim zemljama. u Popovu polju. i što se na nekim krstaČama nalaze relj efni motivi koji atribuiraju sveš tenike. 124 .'lO Na izbor krsta kao obbka nadgrobnika. sve do naših dana. osim toga.s veštenike. one kao i ostali osnovni obliei postoje do kraja života stećaka. nastavljaju svoj život. Smatram da se za krstače .). ali s u ubrzo prevladale krstače od metala . U vezi s ovim napominjem da je ukupan broj krstača sasvim malen (336). U austrijskim i njemačkim zemljama su već u XVI v.zgrade. mislim da se većina odnosi na pravoslavne sveštenike. klesane kamene krstače. što neki natpisi direktno spominju pokopane .

Skobalj. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. Kupres. sl. 21 . II Isti. Beograd 1971. Stećci centralne Bosne. (Arheologija). Altere und l1 eue r e Grabdenkmalfonnen im Konigreich Serbie. Sako ta. Oblici stećaka. Vego. St ećci okoline Sibenika. Prilog rasprostiranja s t ećaka u Liki i Baniji. Steće. Godišnjak zaš tite spomenika kulture Hrvat· ske l . 131. Beograd 1951. Siroki Brijeg. Plan J. Sarajevo 1962. 122-141. Sredovječni nadgrobni spomenici-stećci. Kalinovik. 7.II. Kaer. JI S. 24. Naše starine X. Katić.ll. Slećci na Blidinju. Sarajevo 1965. n. 169-197 i 231-26 1. Vego. IS M. sv. 218--223 i II. Iz naše prošlosti l . Stećci tl I motskoj Krajini. pjan na str. Plan X. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke VIII. Obredlze gomile. Siroki Brijeg. • Isti. xl Isti. t F. 157. 1 V. Scarobosanski mramorovi. B eš l agić. Popovo. Truhelka. Sarajevo 1954. 57-89. II S. 5 C. Ist i. Stratimirović. Be š lagić. Rim 1967. 18--24 i 91-99. sl. sv. P. . Stećci centralne Bosne. d .. 11 C. II). Benac. l Đ. JS M.. Lyon. 193. 1887. Curči ć. Is ti. rukopis II Zemalj skom muzeju II Sarajevu. Sarajevo 1954. Corović-Ljubinković. n. Plan I X. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji IS. Stećci i neki njima s li čn i nadgrobni spomenici u okolini Zadra. 3. Srednjovjekovni bilzaćki latinski spomeuici XVI v. na istom mjestu. JJ Isti. Renđeo. Plan IX. Be š lagić . II Isti. Wien. Sarajevo 1967. . Sredovječna groblja. Sv. III serija.26-34. O stećcima na području Hrvat ske. 368--387. ~ A. I sti. Radovi Centra JAZU u Zadru. Beograd 1953 i 1956. Kupres. lT P. 1889. 211 S. JJ Isti. Sarajevo 1967. 17 O. Zagreb 1895. 33. 2s S. Srednjovječni stećci Bosne i Hercegovine. 255-272. Z. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu III. l' L. B eš lagić. Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH XLIII. Ljtlbuški. Pierres S ' pIIlcrales Dalmates. 157-162. IV. Sarajevo 1966. II J. Ljubinje. lO Isti. Kalinovik. Sarajevo 1954. n. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i H ercegovine I f Sarajevo 1942. XIX. n. 10 Isti. Zadar 1974. Starohrvatska prosvjeta I. Zagreb 1959. Sarajevo 1962. Olovo. Split 1963.• Plan II. Sergejevski. Historij ski zbornik IV. O s tećcima. l' M. Arheološki spomenici i nalazišta u Srbij i I. Plan IX. Truhelka.. Zagreb 1959. 131-169. Sarajevo 1952.630. Vego. Starohrvatska prosvje ta. na istom mjestu. 16 A. Sarajevo 1954.NAPOMENE I S. Etnička povijest Bosne i Hercegovine. Bd. Petrović. Nekropole i grobni belezi. 39. lt Isti. Sarajevo 1891 (knj. 173-213. Zagreb 1953 (izdato kao rukopis). I f Isti. Beograd 1959-1960. Prilozi poznavanju manastira Ban je kod Priboja. Isti. Sarajevo 1966. s. Sarajevo 1966. Zagreb 1896. Sarajevo 1962. 116. Sarajevo 1976. Benac. Radimlja. Horvat. II D. Sarajevo 1952. Be š lagić. d. Križ na Ciovu 1970. d. D. Be š l agić. 19-46. • A. Ludmer. Sarajevo 1954. S. Sergejevski. 16 Đ. • D. Kupres. sJ. lJ M. Zagrel> 1954. Saopštenja I X. Popovo. Ljubuški. Popovo. knj. • Isti. Kalino vik. Ista. Sleće i centralne Bosne. Sarajevo 1972 (Odjeljenj e društvenih nauka. T. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft. IV). Sarajevo 1950. Kanitz.223-225. Be š lagić. II M. Slećei na Blidinju. Sarajevo 1967. 15). Sarajevo 1891 (knj. 7-16. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu IX. 27-34. centralne Bosne. Sarajevo 1952. Sarajevo 1954. n. d. N. Zagreb 1975. 86-87. S. Mandić . Stratimirović. JI A. )6 125 . 26 i 85.164. Zagreb 195 1. B ešlagić. II S. Kaer. P.

Siroki Brijeg. " D. Hrišćan s ki nišani lt okolin i Tra vnika. u P. d . " S. 13 i 14. Sarajevo 1967. SJ Zahvaljujem Z. II. Sarajevo 1%7.. Sarajevo 1967. Naše starine IV. Ma zali ć . 66 . Stećci i nek i njima s ličn i nadgrobni s pomenici u okolini Zadra. Anali His torij skog instituta JAZU II Dubrovniku XII. 180-181. sl. 17. Kra ći članci i rasprave. l J Isti. Sarajevo 1967. Sarajevo 1956. d. B7. " Isti. Benac. 193. 63--67. d. 5. sl. N. S. 136. 4.. Naše starine XI. l. sl. sl. d.. n. Sarajevo 1967. XLVIII. Dubrovnik 1970. Sarajevo 1950. Isti. 162. T. " Isti . 7t Đ. 12. Stećei centralne Bosne. Sarajevo 1967. 32. " Đ. 24 a 24 g. sl. Kupres. s.. Isti .srednjovjekovni nadgrobni spomenici. M aza li ć. 14 i dr. Ljubušk i. " Isti. Be š l agić. Radovi Naučnog društva BiH XXIV. B eš l a g i ć. 77. d. n. 217. I!Q Isti. SI S. Petri ć. sl. Sarajevo 1960. Steće. &L Đ. Olovo.260. sv. Ljubinje. I I A.. Popovo.163. Ludmer. 21>-2B. 97-IIB. tT S. Naše starine IX. 4l S. 103. n.. Sarajevo 1954. 76 S.. sl. ~ S. 50. Stećc i lt Oplič ić ima. sv. 112 a. • Isti. 117. 12 Isti . Beš la gić . 1>-7. 2B. Kaj m akovi ć . n. Anđelić. Sarajevo 1967.. sl. ~ A. Sarajevo 1965. 16 i 17. Sarajevo 1957. lO. sl. Be š lagić. 162. Bešlagić. Starinar XXIII. 88. St ećci centralne Bosne. 61 Đ. 71 Z. Zagreb 1975. St ećci kataloš ka-topografs ki pregled. B eš la g i ć . St ećei i neki njima slični nadgrobni spomen ici Ll okolini Zadra. tt Hodovu. 133-135 i 160--161. Z. Anali Historijskog in stituta JAZU II Dubrovniku XII. Kupres. Renđeo . Palavestra-M.. 4. XVI. Slećei tl Opl ičićima. •. d. s. 231-241. 161. sl. sl. Beograd 1951. 126 . 1966. Sarajevo 1952. 160. Stećci. 3B(}-3B I. 145-165. Stari krs tovi lt Dretn. d. . Naše starine VII . sl. Petrić. VIII. n. 49-50. • S. Sarajevo 1950. Sarajevo 1950. d. Be š l agić. Sarajevo 1967. sl.. sl. sl. Sergejevski. . Ma za1i ć. ~ Isti. Zadar 1974.44 i 88. Sarajevo 1971. 2. St ećc i centralne Bosne. d . 16. Sarajevo 1971.. sl. Radovi Centra JAZU u Zadru. St ećc i u okolini Vlasenice. Be š l agić. sv. Isti. Sarajevo 1964. St ećci na Blidinju. 145-153. 21.. 14 i 15 a. n. Dubrovnik 1970.ci. Isti. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Zagreb 1959. 15-16. 1. Sarajevo 1966. 51 Isti. Zadar 1974. sl. d. Stećci centralne Bosne. 74. •• S. Crtice iz s rednjeg vijeka. sl. XLVIII. u V. d. Naše starine III . Kajrn aković . B eš la gić. " Isti. sl. 153. St ećci cent ralne Bosne. Palaves tra . Stećci u okolini Sibenika. n. Konjic 1975. n. M. XLVIII. sl. Iv a no v ić. Isti.. 4. SB i 59. S. S. II Isti. N. Sl S. Sarajevo 1954. Truhclka. sl. 46-49. Be š la g i ć . Sarajevo 1964. Beš l ag i ć. Radimlja. 21 . Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu XX. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV-V. Trnovo . Srednjovjekovni nadgrobni spom enici II tepi. Stećei Hodova.M. Sarajevo 1952. Sarajevo 19OB.. Ist i. d . T. u Isti. Benac. Stratimirović. Naše starine X. St ećci cent ralne Bosne. Na tpisi. Srednjovekovni nadgrobni spomenici lt Podrinju. e V. krs tač e sa Gata čkog polja. 7.. Beograd 1954. ~ M. Radovi Centra JAZU u Zadru. n.. 'l V. Be š l ag i ć. n. Kupres. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. na istom mjestu . s. 14 Isti. n. 33. T. sl. Stećc i centralne Bos He. 1"/ Isti . 9. Histo rijs ki s pomenici Konjica i okolin e. • S. T. n. S. Vego. . sl. Popovo. 49-50. kataloška-t opografski pregl ed. Kaj makov i ću na podacima. Be š l agić. Naše slarine VII . 49 C. " l.~ A. n. B. 419-432. Sarajevo 1954. B eš l a g ić. Beograd 1972. T. 21 . Sarajevo 1960. d. 122-141. B. Sarajevo. sl. Benac.

str. Sarajevo 1971 . n . s. Beš l agić. XIII. K. Materijal još nije public iran. Anđelić. Sarajevo 1950.63. III serija. Maksim o vi ć . Anali His torijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. d. m S. Dubrovnik 1962. Glasnik Zemaljskog muzej a XXV. S. 97.. N. Kon zervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin današnji izgled. br. n. t4 S. d. X. 157-166 i XII (1957). Radimlja. • N C. C. II' J. Starine Crne Gore V. 127. Sarajevo 1965. . Periodi II ktllltlrn oj historiji Bosne i Hercegovine u s rednjem vijeku. 141-144. S. Crkva sv.. knj. 111 M. Ste će i Ll Pivi. S. Tihi ć j Đ . Istorija Srba I. d. Truhelka. 207-208. Hoernes. Sarajevo 1962. 21. Krajinovi ć .. Kajmakovi ć u na podacima. Sarajevo 1955 (Arheologija). Naše stari ne VI. Sarajevo 1928. Beš l agi ć .8. i neki njima s lični 'lad grobni spomenici tl okolini Zadra. 144-148 i 160-161. • S. Jedan slovenski uzor bosanskih mramorova. 103-104. Đurić . Basler. 90 Isti. br. no P. Stećci tl Brotnjieama. Benac. S. Be š l ag i ć . 98-99. Alterthumer der Herzegovina. Be šlagić. Sarajevo 1962. d. 128 i 129. 112. 1011 Isti. u okolini Sibenika. 93-95. Zagreb 1954. " S .70-71. u Isti. sv. P. 123. 16 J. lOS S. d. s. A11liquarian R esearshes I-II. Opisanie okružija už ičkog. Beograd 1858.. Vego. Zahvaljujem Z. Vego. Vego. Bos'l. Obrad ović. Naše starine IX. 9. Popovo. m VI.139. Kajmakoviću na podatku. Steće. Wien 1881. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV. Zagreb 1975. 261. Sarajevo 1959. 239-242.66-70.127 15 Đ. 147-148.84. 370. d . 106 . Zadar 1974.. Božanić-Bez i ć. 87-89. N. 66---{. Be š lagi ć. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu.98. Jireček . sv. UIO Isti.en und die Herzegovina. Beš l agić. d. Starinar XVII. Sarajevo 1972. A. M. ul A. Ljubinje. Be š la g i ć . 10. Gla snik Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ill. 95-96 . • Isti. n. Markovi ć.. Stećei u Birunjoj. Evans. Sarajevo 1966. sv. Truhelka. 368-369.111. lOJ Isti. na istom mjestu. Stećci II Imotskoj Krajini. 153. 1 t1 J. Naše starine X. 370. Skari ć. Tri revidirana l1atpisa iz okoline Travnika. 19-20. . V. Sarajevo 1964. 97. s. Sarajevo 1970. 3. Sarajevo 1967. Steće. fl M. 11 6 Z. (Arheologija). Anđe li ć. 99 Isti. Stećci. Starohrvatska prosvjeta. Tri natpisa II selu Petrović ima.29. N. Mazalić. 49-50 . 192-199. Bd. u Stečak je nedavno otkrio prof. 109. Stećci centralne Bosne. n. Sarajevo 1965. ka ta loš ko-topografski pregled. St ećci. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VIII. n. KaliIlOvik. Kati ć. Radovi Centra JAZU u Zadru. Beograd 1975/ 76. L jubinje. n. n. d. I M N.. 101 Isti . II. n. Kalinovik. (Arheologija). Cetinje 1975. Sarajevo 1953. s. 91 J.. Drvene grobnice u okolini Rudog. Isti. St eće . kataloško-topografski pregled. Sarajevo 1943. 101 Ista. Sitzungberichte der Wiener Akademie der Wissenschaften. Kam eni nadgrobni s pom enici. Beograd 1967. Nevesinjski s t ećei. 344. 192-193. Zbornik srednjovjekovnih nalpisa BiH Ill. Starobosanski mramorovi. n Isti . Sarajevo 1891 . Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. fl Isti. Vego. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. Petra tl Zavali.. 111 Ista. Sarajevo 1966. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LV. 258-265. Wien 1888. S. 168-169. d . n. Nad grobni s pomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica. Asb6th.319. lIS Zahvaljujem Z. br. Cetinje 1957. Arheološ ko is kopavanje Ll Zavali. 1('19 M. Sarajevo 1959. I VQvić. I storij ski zapisi X . 111-112. i nadgrobne plo če u Makarskom primorju. III M . N. Popovo. Beš lagić. 86-87.317. 75-76. 179-199. Zbornik s rednjovj ekovnih natpisa BiH IV. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL. Sara jevo 1971. Beš l agić. Naše starine X. Naše starine XIII. 234-236. Godi šnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. " S. 1001 L. Pe ristil II Zagreb 1957.

6 na str. 782. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI. '" M. II / 77 i 99. d.334.Sedmi kongres arheologa Jugoslavije u Herceg Novom 1966. Naše starine XIV-XV.. L16 J. d. Beograd 1959. Kajmakovi ć. Zagreb 1954. Karaman. 1. n. Beograd 1858. n. n. Ljubinković. Sarajevo 1894. . 142 Isti. 21). (prema 1. III B.. Sarajevo 1973. Z. ll' Isti. Truhelka. uo P. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XXI. Starobosans ki natpis iz XV v. Sarajevo 1967. L21 J. 287-296. n.. Hadžijahić. Isti. Djela Slobodnog društ va rus ke lit erature. 22. n. Sarajevo 1966. Sarajevo 1978. 121 J. Opisanie okružija užičkog. Sarajevo 1981. 30). Benac. ll1 J. Stećci. Hormann. '" S.2. Obradović. Beograd 1958. Armenski Ila čk ari i naši s t ećc i. Lj . 18 a i 18 b. Karl Azzola. 14-15. sv. Saopšten ja VIII. 197!.. 13. . Naše starine XII I. u Bosni i H ercegovini. Tafel 1-117..52 a. sl. Krleža i saradnici. 81-98. Sarajevo 1964. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III.Grabsteine in Hessen. 107. 14. A. Beog rad 1967. Natpisi i krstače sa Gatačkog polja. 2!. Cetinje 1952. Glasnik Društva s rbske slovesnosti. 1:16 Vidi napomenu br. Staroboswlski pismeni spomenici.. kataloš ko-topografski pregled. 13. 1)6 C. n.centralna Srbija. Bešla g i ć. 16---17. Zlato i s rebro Zadra i Nina. III Vl. L" Isti. i F. Vjesnik za arheologiju i hi storiju dalmatinsku LXII.. 237. Obradović. 87-101. sl. Zenica 1973. 9--60. Anđeli ć. Sarajevo 1957. 116. n. na istom mjestu. Mittelalterliche Scheibenkreuz. Beš la gić. Ma terijali IV . sl. III Lj . Be š lagi Ć .. · Isti. 29 i 57. Sergejevski. 26. n. Zagreb 1972 . Sarajevo 1971 . W S. Gabri čević. 48-53. 1820. 23. Prilog Skar ićevoj hipotezi o porijeklu s t ećaka. d. n. god. Be š la g i ć.. d. Mak s imović. Hrišćansk i nišan i u okolini Travnika. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve tl Nikšiću. d. Split 1960. Starinar IX-X (1958-1959). IX. 1. Stećci cent ralne Bosne. Sarajevo 1891 . K. 16. Beograd 1951. 128 . g. 103-104. 21. d . 65-83. III Chodakowsky-Czarnizes ky. Naše starine IX. IH M. III serija. X. sl. Sarajevo 1972. LU M . Stećci na Nekuku kod Stoca. Popovo. Beograd 1956. Maksimović.121 D. I" Isti. 155-174. 101 Isti. Iskopavanja na crkvi svetoga Petra u Bijelom Polju. 1. Renđeu.0 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji II . . Maksimović. sl. knj. Nišani XV i XVI v. d . 98. Beograd 1969. Mak s imovi ć . Naše starine IV. Hums ko eparhijsko vlastelinstvo H crkvi svetoga Petra u Bijelom PoljLI. Popovo. I ~ J. Zeitschrift des Vereins fur hessische Geschichte und Landeskunde ..Band 82. S. 178. 97-122. O bosanskim s rednjovjekovnim s tećcima. 261. Zbornik srednjovjekovnih natpisa" BiH 1/41. Skarić. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove pala če. 129 R. Vego. !lS S.. 9. Olovo. S. Ha S. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. Nevesinjski s t ećc i. B. sl. ln Đ: Mazalić. III / 147 i IV 1315. Karaman. d. 14-18. Radovi Mu· zeja grada Zenice III. Sarajevo 1966. d. 145-165. 3. Starohrvatska prosvjeta. sv.

Iij ep niz s tećaka" posjeduju ukrase. na osnovu publiciranih materijala prije 1945 . još u austrougarskom vremens kom periodu bio najbolje obaviješten o ovoj vrsti spomenika.2 stećaka. naročito stariji i s traživači. kako je to mislio C. Kako misli da ukupan broj iznosi 60. U jednoj svojoj studiji iz 189 1. Truhelka.traživači novijeg vremenskog razdoblja su tim poslovima pristupali bez predubjeđenja. on je rekao da se među trideset stećaka jedva jedan nalazi sa ukras ima.000. po nje- .. proizlazi da ukrašenih ima 900 primjeraka.' Može se pretpostaviti da je ovaj naučni radnik. jedan od najstarijih i straživača. Is. Istraživač i stećaka su se najduže zadržavali na raznovrsnim relj efnim motivima. god. Krleža je. Neki pogrešni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog mišljenja o izgledu i značenju izvjesn ih motiva. RELJEFI STECAKA Reljefi predstavljaju najizrazitije i najvrednije umjetničko svojstvo Upravo su zbog reljefa stećci privlačili veliku pažnju mnogih naučnih radnika i drugih po s matrača. fotografisali i to publicirali.000 primje raka" M. ili za kratko vrijeme. Neke njihove pogreške su prouzrokovane vrlo plitkom plastičnošću reljefa . lednom drugom prilikom C. zatim njihovim oštećenjima. imali su uglavnom površna i pogreš na viđenja . u svako doba dana. ali je bilo teško i nezahvalno upuštati se u njegovo rješavanje U uslovima kada s tećc i još nisu bili evidentirani. . god. Wenzel je navela da je svojom knjigom "Ukrasni motivi na stećcima" obuhvatila više od 3. ozbiljnije. što znači oko 3. ali vrlo aktivne istraživače stećaka. i svog ličnog uvida na terenu Bosne i Hercegovine. pa su njihovi podaci mnogo obje ktivniji i uvj erljiviji. ali je izrazio i misao da ukrašenih može biti najviše do 1.3%.opisivali ih. kada se repertoar reljefnih motiva samo fragmentarno poznavao. rekavš i samo da . Solovjeva broj ukrašenih s tećaka vjerovatno dostiže 10% ukupnog broja. 3 1. a onda i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem. Hoernes. uglavnom odgovara stvarnom stanj u.000 ukrašenih spomenika. Truhelka je bio mnogo manj e konkretan. Vjerovatno je mnoge od njih to pitanj e zanimalo. Renđeo je.500 primjeraka' M. vidjeti i fotografisati pojedine motive. proračunao da oko 30% stećaka u obliku sljemenjaka imaju reljefe. na osnovu publiciranih materijala. Mnogi od njih. što je. znači da ukrašenih ima 6.5 Po mišlj enj u A. rekao je da na svakih stotinu stećaka dolazi jedan sa ukrasom ili sa natpisom. BROJNO STANJE 129 Malo je istraživača stećaka koji su pokušali da nešto određeno kažu o broju s teća ka koji na svojim plohama imaju reljefe. M. naveo da 900 uk rašenih stećak a. Truhelka spada među starije. jer nije bilo laJko. a nekada ni moguće uopšte. l C. crtali.000 primjeraka stećaka. imali su više vremena i više s u se udubljiva li. Kako je tada operisao sa ukupnim brojem od oko 27.

Zbog toga.028 primjeraka steća'ka sa ukrasima .586 ukrašenih. koji su pokušali da utvrde barem osnovne motive i njihove glavne varijante. i još više. pronađeno je 40. ili po nekom drugom kriteriju mu. dakle. Ona. ni'ti su saopštavali svoje prognoze. Miletić.nom mišljenju . Kako se vidi. Ipa k je bilo nekoliko pokušaja stvaranja liste mot iva u jednom grubljem i opštijem smislu.. sada postoji 680 primjeraka. koliko ih je ustanovljeno u Jugoslaviji. pronađeno je 23. po likovnim st ilskim osobinama.638 primj era ka .' Ostali istraživači se nisu bavili ovim pitanjem. Među ornamente 130 . objavio brojno ·stanje ukrašenih primjeraka. po njihovom značenju. do danas pronađen izvjestan broj do sada neevidentiranih stećaka. U prvu kategoriju je svrstao "kolonade". Prije deset godina broj ukrašenih primjeraka je iznosio 8. Po toj naučno zasnovanoj statistici.7%. REPERTOAR I KLASIFIKACIJA REUEFNIH MOTIVA Vrlo je malen broj i s traživača stećaka koji su se bavili repertoarom i klasifikacijom reljefnih motiva. prognoze navedenih i straživača steća ka o brojnom stanju ukrašenih primjeraka daleko su od stvarnog stanja. U Srbiji je bilo 167. beskrajne kombinacije raznovrsnih ukrasa . na teritoriji Jugoslavije je do 1969. ustanovljeno 5. Jedino bi se mogla navesti još N .5 % ukupnog broja s tećaka. za koj e je kazao da na stećke prenose građevinske oblike.' Treba reći da je u međuvremen u od 1969· god. pronađeno je 234. ali samo kao dekoraciju. ornamenta/n e i figura/ne motive. a među njima i izvj estan broj onih sa ukrasi ma.478 stećaka.5 % ili 5. u među vremenu je novopronađenih 52. zbog toga što se njegova procjena ne razlikuj e mnogo od sadašnjeg utvrđenog stanja.679 primjeraka.1O Sada sam u prilici da pružim najnovije podatke o brojnom stanju stećaka koji i maju reljefe: U Bosn i i Hercegovini je prije deset godina bilo 4. od ukupno 66. barem tri četvntine ukupno ukrašenih. do danas nismo imali studije koja bi bila posvećena ovoj problema'tici. da je veoma raznolik i da postoje "beskraj ne varijante pojedinih motiva. koja je završena 1969. Solovjev u tome pogledu izdvaja.679 s tećaka sa ukrasima. U Crnoj Gori je bilo 480. Prema tome. god. kako po republičkim teritorijama tako i po osnovnim oblicima tih spomenika. god. ukrašeni spomenici zauzimaju 8. "8 Na osnovu podataka pr'kupljenih .. sada postoji 190 primjeraka. te da motive svrstaju i podijele po njihovoj funkciji na spomenicima. C. tako da ih sada ima ukupno 4. Truhelka je najprije sve reljefne motive podije lio na tri osnovne kategorije : arhitektonske dekorativne. ja sam izraču nao i 1971. što znači da danas u svemu imamo 6. u međuvreme nu je pronađeno novih 349.. god. misli da ukupan broj ukrašen ih s tećaka iznosi oko 4. koja općenito smatra da je fond reljefnih motiva stećaka vrlo bogat. Jedino se A. a sada je on sa mo nešto izmijenj en i iznosi 8. U Hrvatskoj je bilo 446.000 primjeraka. osim u jednom s l učaju. sada postoji 520 primjeraka.s istematskom evidencijom stećaka. kao i sistematiziranja motiva jednog ograničenog podru čja.

ornamenlalni i likovi bliski simbolima.ka dijele n a dekorativne i figuralne.društ veno-socijalni amblemi. On je štit sa mačem . roze ta. a prije svega time što su nazivi i pojmovi nekih motiva ne samo proizvoljni i neuj edn ačeni nego i nedovoljno objašnjeni.Motive rubova vodoravnih strana sanduka i ploča i gorn jih dijelova vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. i 2 . životinjs ki motivi.mačeve i šti tove sa grbovnim oznakama. granči cama i si. B eš l agić je sve motive također podijelio na tr i glavne grupe: onwmente. cvje tove. nego samo realne predstave iz života ondaš njih ljudill Oko 24 godine kasnije C. Sergejevski je reljefne motive Ludmera podijelio na pe t grupa: 1 . lisnate vijuge i razne h era ldi č ke mo tive . arhitektonski motivi i figura lne scene. zatim pleteno uže koj e obično dijeli površine. zz 131 J edan sasvim objektivan kritički osvrt na naprijed n aveden e klasifikacij e reljefnih motiva otežan je raznovrsnim okolnostima. Korošec sve motive okoline Travnika smatra o rnamentima.je najprije ubrojao cvijet koj i je strogo geometrijski shvaćen. pleteno uže i dr.tan broj motiva zajedničkog karaktera. s piralu. 2 ." D. a potom vije i grane. Mile ti ć je sve r eljefne motive grubo svrs tala u šest grupa: geometrijski orna m ent i. zvijezdu i jabuku na štitu. 4 ." Iz njegovog nešto kasnij eg pisanja prOizlazi mišlj enje da se reljefni motivi s teća.Ukrase u s redištu ploha. lov i turnir" Nakon 30 godina ovaj je autor još jedanput pisao o reljefnim motivima.lO N. U drugoj njegovoj grupi se nalaze polumj esec. Po njegovom mišlj enju . Tada je u figura lne mot ive ubrojao i pokušaje portretiranja umrlih. niti simbole smrti. kao i lj iljan. Truhelka je u os novne reljefne mo tive svrstao : vijuge. kao i polumjesec. Solovjev je predložio podjelu reljefnih motiva "prema unutrašnj em zna čenju" na tri osnovne vrs te: s imbolič n e.. heraldič ki m otivi. biljni motivi. smatrao heraidi č kim motivima ." Drugom prilikom je ona sve motive svrstala ovako: ornamentalne trake geo m et rijskog i vegetabi/nog porijekla . koji spadaj u u k a tegoriju ornamenata. zatim što i sami autori neka- .". arhitektonski m ot ivi. Renđeo je motive podijelio po njihovom mjestu nalaza na spomenicima u dvije grupe: 1 . Tada ih je svrstao u tri kategorije: dekorativne. ruka s ma· če m i dr.kolo . U figuraln e motive ubrojao je kako pojedinačne ljudske i životinjske predstave tako i čitave scene..figuraini ornament i. p ostoji i :m. simbolični makovi. Pod vij om ili zavojnicom smatrao je spiralu.ornamenti u uskom smislu . Benac je u jednoj prilici sve reljefne motive podije lio na tri glavne grupe: geo m etrijs ke motive." S. koj e dijeli na tri grupe: arhitekton sku.IS P. koje naziva mješovitim motivima .!9 A. usamljeni likovi i figuralne scene. s imbolič ki znakovi. . U prvu grupu ubraja same oblike spomenika (sa isturenim krovom i bez njega) . ostale ukrasne znakove i figuralne predstave. ukrasne znakove i figuraln e predslave. u čemu nije vid io nikakve alegorije. U prvu grupu je ubrojao zavojitu liniju . predstave biljnog i život injskog svijeta. svjetovn e i neulralne. simboličnu i figu rainu grupu." A. l. Simbo li čk u grupu orname nata svodi na rozetu ili jabuku i na polumjesec. krst. i 5 .religiomi sil1lboli. Tu je ubrojao i povijenu lozicu sa trolistovima. he raldičke i figuralne motive. 3 . ali tu uvrštava i motiv grane sa spiralnim zavoj ima.

nije mog u će prihvatiti . vodenicu. r ozetu. a imao je više nedosljednosti i u svrstavanju poj edinih motiva. Miletić može se reći da je dosta razložna.. 'te rijetke mrežaste bordure.23 Podjela D. ili okviri drugih ukrasa. cikcak-vrpce i vrpce od kosih paralelica (autor ih ne nabraja i ne imenuje). bordure sastavljene od krugova i polukrugova. Za C.. Solovjeva. nerazrađena i nedovoljno objašnjena. izgleda nedovoljno jasna. naročito oni koji su preuzeti iz starije literature i arhiva nekih u stanova). Wenzel. ia ko je uopštena. cikcak-linija. klasifikacija A. 132 . ozbiljno prigovorio što je. npr. kada i među njima može biti simbo la? Za klasifikaciju N. koj e imaj u svrhu da podijele i ograniče plohe stećaka. svrstava u ornamente. kakav je npr. Sve reljefne motive ona je svrstala u 18 kategorija. npr.. kao i po trudu uloženom u p roučavanje motiva. M. uglavnom bez pretenzija da se daju konačna rješenja. Bordure. Z. ilustrovanim tabelama crteža. sa manjim uvodnim tekstovima. bordure od kosih paralelica. Benac je sklon svrstavanju n eobično velikog broja motiva u dekoracij e. a uveo novu kategorij u heraldi čkih motiva. a pogotovo da oblik sljemenjaka sa isturenim ili neis turenim kro vn im plohama smatra dekorativnim omarnentom. odnosno u čiste ukrase. Ovdje se radi o obi čnim i drugim vrpcama.000 stećaka . Ovu Amerikanku su stećci veoma zainteresovali. Mišljen je P. talasasta linija sa trolistovima. njena vrijedna studija je sasvim drugač ija od drugih pokušaja te vrste. nacrtala i sredila reljefe sa vi še od 3. Osim toga. Stoga mu je P. u kojima ima vrlo lucidnih zapažanja. a napose što se pristupi i kriteriji raznih autora m eđu sobom jako razlikuju. Od svih ovdje navedenih pokušaja s i·s tematizacije reljefnih motiva stećaka u velikoj mjeri se izdvaja i razlikuj e sistematizacij a M. p olumj esec. Već po samom tako obimnom naučnom materijalu (bez obzira što su joj neki motivi netačni. i pored toga što u njoj nek i motivi mogu da imaju mješoviti karakter. A. kao i figuralne pred stave. Truhelku se može reći da nije bio dosljedan u stvaranju osnovnih kategorija motiva. s napomenom da figuralne predstave nije trebalo da smatra ornamentima. Iako zanimljiva. ovaj i straž iva č neke či ste simbole. jer je. kao i arhiva nekih naših ustanova. jedanput ustanovljenu kategoriju arhitektonskih motiva kasnije izostavio.da nisu bili dosljedni u svojim klasifikacijama. Na 1erenu. Wenzel je prikupila. Sergejevskog je zanimljiva i dobrim dije lom op ra vdana. Sasvim je ekscentričan kriterij I. Glavni rezultat toga njenog poduhvata je velika publikacija koja se upravo odnosi na repertoar i klasifikaciju reljefnih motiva. jer zašto. Renđea o podjeli motiva po njihovom mj estu na s tećcima. koji ponekad služe i za podjelu prostora: Jordirano uže." Evo nj enih kategorija motiva . krst i neke d r uge motive uvrstio u ukrase. križ. To su brojni rubni ukrasi. spiralnim zavojima. npr. pa im je posvetila t ri duža terenska istraživanja. Geometrijski malivi. kao što su uvijeno ili tordirano uže. palmetama ili s li čni m dodacima. a moglo b i se reći i nedovoljno logična. Korošeca da sve vrste motiva s teća k a okoline Travnika smatra ornamentim a. iz pos toj eće litera ture i ustupljenih podata ka izvjesnog broja naših domaćih istraživača. s imbolične motive tako strogo odvajati od svjetovnih. što je zaist a nepr ihvatljivo.

kijače. Autor im pridaj e simboličan karakter. odnosno krakova. Ptice.u vidu spirala ili na neki drugi način. Ovdje su ova dva motiva. Grane i 133 . Može se reći da se u ovoj kMegoriji podrazumijevaju jednostavni i stilizovani krstovi. Naj češće imaju oblik stabla sa dvije volu te. sa polumjesecom. pas. Rozetama 's u nazvani i cvjetovi i zvijezde.ke. Težište je na arkadama. ili jedne klesarske škole . ali je težište na jelenima i konjima. konj. odnosno kod kojih je krst gla\Oni elemenat.okviru na lukovima. čiji su tipovi: mačevi. Ponekad ruka drži neki predmet. kratki bodeži. kao i samostalno. Jelen. Ubrojan je i motiv jabuke koji se javlja ili sam ili u zajednici sa nekim drugim motivom. Pošto se motiv grozda javlja na ograničenom prostoru. a 2lmijolika bića simboliziraju podzemlje i p". Udubljenja i obruči.kao. Na nekim štitovima se vide heraldičke ozn". a u tome . Vrlo su brojni motivi Jeoji se sastoje od samih krstova jednakih krakova. Sve životinje. nego samo da ima nekoliko slučajeva predstave grabljivica i pet predstava pijetlova. Spirale. 'lukovi i štitovi. ovoga autora. ali su također brojni i motivi kod kojih je krst sporedan elemenat. Grane izlaze iz uspravnog stabla ili iz loze. kada zamjenjuje zvijezdu ili rozetu. . Krstovi. koja najčešće nazivamo "kamenicom" i kružnim vijencem.zmija i ostale životinje. I grane koje izlaze iz loze su svojstvo samo jednog manjeg regiona. ograničen samo na nekoliko lokaliteta. Rečeno je da se na stećcima ponekad vide i neka oruđa.pokojnikove duše. Obično su predstavljene 's a spiralama. bez obzira na broj latica. Radi se uglavnom o oružju. riba. Autor je sklon tumačenju ptice na stećcima kao simbola . ali se javljaju i na leđima jelena. kada se javljaju uz figuralne predstave. Tu su uvrštene direktne predstave zgrada ili njihovih dijelova. npr. ili samo u vidu šake. Sasvim razvijeno drvo je rijedak motiv. Rozete i polumjeseci. Nije rečeno o kojim vrstama . Ovaj se motiv javlja u gotovo 90 primjeraka u vidu osamljene povijene ruke do ramena. Oružje i oruđe.Arhitektonski motivi. Ruke. odnosno do iza lakta. Psi su najčešće elementi lova. polumjesecom i krstom. Grozd i loza. osim ptica. Ovaj motiv je grubo svrstan u dvije grupe: krin čije se bočne volu te povijaju unutra i onaj čije se volute povijaju u vidu slova S. a onda i svasti ke i Tau-krstovi .mišljenje je drveće. svrstana zajedno. rozete mogu imati simboličnu ulogu. Redovno se ovi motivi javljaju u vidu dvostruke spirale kod koje grozdovi izlaze iz valuta. Upotrebljavane su i kao osnovni elemenat ukrasa i kao bordure. Autor teško nalazi uzroke pojave ovoga motiva na stećcima. U nekim slučajevima. možda je rad samo jednog majstora. a završavaju se . a vrlo rijetko grozd visi o pravoj lozi. koplja. ili onih kod kojih je donji uspravni izdužen. U jednoj varijanti druge grupe st"blo se u svom donjem dijelu pretvara II dvije "noge". a onda i čitavi stećci koji su klesani kao zgrade. ali 1a oruđa nisu konkretizirana. svrstane su u jednu kategoriju. Krin. koje autor dovodi u vezu sa dušama pokojnika. sjekire.ptica se radi.

koje može biti žensko. simbolizira božanstvo. ili između životinja. važni elementi stare seoske bo- 134 . Sve vrste scena lova su poznate u srednjem vijeku. Navedena su i dva kola u kojima kolovođa jaše na jelenu. "autohtoni ostatak klasične tradicije". vepra i medvjeda. Ovdje su svrstani motivi koji ne spadaju ni u jednu od naprijed navedenih kategorija. dok se ženske figure samo u ograničenom broju mogu identificirati sa pokojnikovom osobom. a u nekim žena kao kolovođa drži obruč. ili dekorativni motivi neobičnog oblika. predmeti čija je priroda. da obrube ili uokvire neke druge reljefne motive. Na nekim stećcima se javlja samostalan motiv jahača na konju . i pješaci. ili da posluže kao frizovi. parovi. pak. gdje upravo ti spomenici služe kao predstave tijela. Evidentiran je 21 stećak sa predstavom žene između dvojice konjanika. Cijele mu§ke uspravne figure vjerovatno predstavljaju portrete pokojnika. sasvi m nejasna. Postoji lov na jelena. U njemu učestv uju lovci na konjima. kako tvrdi autor. Konjanici. Postoje i motivi konjanika sa jednim ili više pratilaca. U arhitektonske motive autor je uvrstio i same stećke koji su klesani kao ·kuća. Wenzel. a li ih nema na nadgrobnim spomenicima. Tu bi sasvim pristajale i vrpce koje su svrstane u kategoriju geometrijskih motiva. kao i predstave sa više od dvojice konjanika.Glave. sa 'kopljima. cikca:k-borduru i onu od kosih paralelica. Dva afrontirana konjanika autor upoređuje sa srednjovjekovnom scenom svetih ratnika . kao i zvijezde. Najčešće su predstave lova na jelena. a eventualno podijeliti na geometrij ske i biljne. Najmanje tri figure mogu da čine kolo. zbog velike oštećenos ti. I sam autor je neke geometrijske motive uvrstio ne samo u tu nego i u drugu kategoriju. jer ostali motivi su brojno beznačajni. Evo i moga mišljenja o klasifikaciji M. Autor kaže da se ovaj motiv nalazi svuda. Kolo. Figure sa izdignUJtom ili sa izdignutim rukama su oranti. Predsta:va žene izm eđ u konjanika. Po svojim č isto likovnim svojstvima i motivi ove. Predstava muškarca i žene. usamljene figure. niz krugova i mrežasta bordura. Š Ito je. kao para. Zapravo. vjerovatno 5imbolizira bračnu sreću. gotovo su jedno te isto i mogli bi se nazvati ornamentima. od kojih neki sa lukom . Wenzel. Ovdj e spadaju i motivi brvna i šindre. U ovu kategoriju su uvrštene i predstave <turnira u kojima akteri učes tvuju na konjima. kao što su cikcak. U nekim kolima kolovođa drži mač. niz kosih paralelica. kao i one prve kategorije. polufigure. koju je nazvao bordura:ma. Kategorija bordura je ugl'avnom dosta dobro shvaćena i formirana. pored ostaloga i zbog toga što imaju iste funkcije na s tećku . Pojam geome trijskog motiva mislim da je mnogo širi nego što ga čini n ekoliko zastupljenih vrsta u prvoj kategoriji M. To su motivi koji imaju neku nepozna tu simboličku funkCiju. odnosno rozete koje s u sasvim pravilno cptane (šestarom) i klesane. ovdje se radi samo o jednoj vrsti arhitektonskog motiva . ali se ta pojava ne objašnjava. U takve motive bi se mogli ubrojati i tordirano uže. ali još više sa predstavama antičkih Dioskura.o arkadama. kao zajedni č kim imenom.da podijele plohu. muško ili mješovito.k rsta. npr. Geometrijski mot ivi s u i neke druge vrpce. Lov. Glava je najjasnije izražena na nekim nadgrobnicima u obliku . ili . osim u istoč noj Bos ni . po mišlj enj u autora. Nekvalificirani motivi.

tekstu. Ne upuštajući se u ovome slučaj u u kritiku opredjeljenja za ovaj ili onaj stav u pogledu tumačenja značenja pojedinih reljefnih motiva. zbog čega bi taj motiv sasvim logično išao zajedno sa ostalim predstavama ljudske figure.kategoriju. kosir i uglomj er. to je . Međutim . ipak obuhvatila maltene sav repertoar motiva (izostali su motivi šindre. koji je svrstan u prethodnu kategoriju.je. Parovi.u jednoj su samo ptice. U takozvane Tau-krstove autor je uvrstio i motive štapova. mislim da se moglo postići mnogo više da se autor duže zadržao u svom studij u raspoloživog materijala.bi tu mogao doći još i motiv biljne stilizacije slične akantusu ili palmeti. mnogi se od njih više puta ponavljaju. bolje rečeno nije tako raznovrstan. Ako su već izdvojene ptice. valjda zbog sličnog izgleda. trebalo je još prije nekim drugim životinjskim predstavama dari posebno mjesto. koji nije zastupljen u ovoj klasifikaciji. zatim kružnog vijenca. To je bilo moguće postići. čime su obuhvaćene gotovo sve kompozicijske predstave. u prvom redu. konjanici i lov. kao što s u motika. s amo nadomjestak ljudske figure. Tu su uvršteni motivi glave. ova dva motiva ni po sadržaju. Kategorija oružja i oruđa je obuhvatila . pa bi trebalo da se odatle izuzmu. što je opravdano. Udubljenja i obruči su obuhvaćeni zajedno. ni po funkciji nemaju ništa zajedničko. Rozete i polumjesec i čine zasebnu kategoriju. U dalje četiri kategorije krin. Izostavljeni su drugi motivi oruđa koji se također javljaju na stećcima. pak. U tu grupu nebeskih tijela spadao bi onda i motiv . nije tako velik. Izostavljen . sam po sebi. a onda i motiv jabuke.s va sredstva koja su . Sto se. kruga biljnih stilizacija slični h akantusu ili palmeti. da li su ti mo- . i krugovi. međutim. koji u ovoj klasifikaciji uopšte nisu uzeti u obzir. Općenito se može reći da je klasifikacija M. Tako formirana grupa bi bila mnogo logičnija. što nema opravdanja. U tome sl učaju bi naziv zvijezde i polumjeseci bio adekvatniji. onda bi svi ti motivi mogli sačinjavati posebnu grupu koja bi se mogla naziva'ti oruđe i alati ili znakovi zanimanja. Inače. a izostale su i još neke kompozicije koje ne bi mogle da se svrstaju ni u jednu od ovdje navedene tri kategorije. Ostale sve figuralne predstave autor je podijelio na kategorije kolo. Wenzel. tiče svrstavanja svih tih motiva. odnosno simboli sunca. koje autor također ne navodi u .korištena u ratu 'i vi-teškim igrama. U posebnoj kategoriji su individualne ljudske figure. Tu su ubroj ane i jabLlke. Od oruđa su došli u obzir samo sjekira. pa ne bi spadale ovdje. kao što su neki istraživači mis lili. koji je ovom klasifikacijom sasvim izostavljen. Ne bi bilo rđavo ni rješenje da se sve životinje ostave u jednoj kategorij i. međutim. srp i plug. dosta važan motiv turnira. Tu je uvrštena i zastava. i nekih znakova zanimanja). nisu individualne p redstave.kruga. Za predstavu ruke autor ima posebnu . koje su u osnovi zvijezde. zbog toga što broj osnovnih motiva. a da se pojedine tretiraju kao vrste. ia ko zasnovana na poznavanju nepotpunog fonda relj efnih motiva.ke predstave Wenzelova je svrstala u dvije kategorije . polufigure i usamlj ene figure. a u drugoj sve druge životinj e. Ako pri tome uzmemo u obzir i motive kao što su čekić. To ima opravdanja ako se rozete shvate kao zvij ezde. Možda . Zivotinjs. koju autor ne navodi u tekstu. kao što su konj i jelen. brvana. Kategorija krstova je obuhvatila gotovo sve vrste i varijante toga simboli6kog motiva.135 sanske kuće. nakovanj išestar. grozd i loze i grane i drveće uglavnom su obuhvaćeni svi biljni motivi. vjerovatno zbog toga što se dignuta ruka na stećcima prilično ističe. spirale.

razdjelnica. npr. pa se po tome mogu pojaviti ne samo u jednoj gru· paciji. a onda ni svrstati. zapostaviti utapljajući ih među motive drugih kategorija i vrsta. da li je to neki simbol. okvir. okvir. a nekada zvijezdom. sasvim sigurno prepoznati. Ivica.. zbog čega ni grupisanje motiva nije moguće sasvim čvrsto i besprijekorno uraditi. porub. porub. trostruka i nazubljena.. ali se ne bi moglo reći ni da je veoma malen i u raznovrsnosti veoma ograničen. dvostruka. Ivica. npr..stećaka. a i nemoguće. ili samo ukras. npr. ali je ponegdje na to utjecala i ocjena šta i koliko izvjestan motiv znači u prouča­ vanju cjelokupne umjetnosti stećaka. Wenzel i u pre t· hodnim osvrtima na ostale pokušaje te vrste. Uz to se imalo na umu šta znači ovaj ili onaj motiv. npr. Osnovni motivi t -Obi č na Kategorije Varijante I -Bordure 2 . okvir.kao. Ipak je moguće. imajući na umu neke njihove specifičnosti. ljiljan kao heraldička oznaka. porub. Neki se motivi javljaju u nekoliko značenja. kose. bez većih i bitnih pogrešalka. Neki su motivi kombinacija od dva ili više različitih osnovnih motiva. razdjelnica. Trebalo je sve te osnovne motive grupisati. . Ima motiva koje je vrlo teško. kod motiva sličnih akan· tusu·palmeti. Međutim. ili su čista dekoracija. još uvijek mi nemamo dovoljno elemenata za zauzimanje sasvim jasnih kriterija u t im poslovima. kako su w neki istraživači pretpostavljali (N. npr. zbog čega bi se mogli svrstati u jednu ili u drugu grupaciju. jednostavno i dvostruko. oznaka klasno-socijalnog karaktera. mislim da se moglo doći do još uspješnije i potpunije liste osnovnih motiva i njihovih varijanti a i do adekvatnijih naziva njihovih grupacija. Ta!kav je. neki motivi po svom mjestu lociranja na stećcima imaju određene svrhe. razdjelnica.tivi simboli religijs. Od najvećeg utjecaja su bila čisto likovna svojstva motiva. Pri utvrđivanju liste osnovnih vrsta motiva vrlo je važna okolnost što se ti motivi ponavljaju mnogo puta. Miletić). I vica. itd.Niz paralelica 4-Cikcak Ivica. motiv krst·rozete.. Wenzel). ili kao što su predstave jelena i konja.kog ili profanog karaktera. jednostavna. 'kao što je. hera l dički znak. Osim toga. heraldi č ki znak. okvir. U odnosu na figuralne predstave nije trebalo. htio bih da istaknem neke podavke i dadem nekoliko napomena: Fond i repertoar reljefnih motiva ovih spomenika nije mnogo veo lik i u 's vojoj raznovrsnosti neizmjeran i beskonačan . heraldički znak. odrediti. heraldički znak.Tordirano uže 3 . motiv koji ne· kada nazivamo rozetom. Mislim da se u ovome osvrtu na klasifikaciju M. tako važne mOtive kao što su konjanički i pješački turniri. porub. Prije nego što saopštim prijedlog moje sistematizacije. Evo ka'ko izgleda moja sistematizacija motiva. vide mnogi elementi koji uslovljavaju i određuju moje shvatanje repertoara i sistematizacije re· ljefnih motiva . kakvih je također bilo mišljenja (M. kombinovanc. razdjelnica. . sačiniti listu motiva igrupisati ih prema zajedničkim ili sličnim svojstvima. uspravne.

heral di čk i znak. s tilizavana. J ednos tavan.Kal varij s ki 7 -Loren ski Sa postoljem na luk. okružen vijencem. kao če tvorou ga o.Procesij s ki 6 . krakovi kao krugovi. kon ce ntri ča n. hera l d i čk i znak. kao sidra . Obi č n a.Krs tovi l . 4 . vodoravni krakovi kao uzdignute ruke. sa postolj em kao trougao. virovita. sa dva ili VIse pari grana . prutasti . hera ldi č ki znak. Donji k rak račvast . rascvjetali krs t. heraldičk i II . od niza !is tova.Latinski 3 .5 .Kružni vijenac 5 .Niz rozetica 7 . to rdiran. sa granama i cvjetovima.Ostali krstovi IV -Biljni motivi 1. kao stepenice.Stilizovani JO .Astraini motivi l .Tau-krs t 5 . sa paimeticama. kombinovan sa s piralama i grozdovim a. okv ir.Polujabuka na st ubu .Grčki Jednostavni . Naturalizovano. petorokraka. 8 . 3- Krug Obi ča n. kao znak. kao sidra. II kružnom vijencu. sa trolis tovima. kao krst. sa spiralam a. uzdignute ruke kao ljiljani. kao vijenci . kao rombovi.Antropomorfni 9 . h e raldi č ki znak. kao noge. gornj i krak kao krug. Ankh . od niza različi t ih motiva . tordiran i. od ni za lj iljana. mrežasta bordura . trokraki. 2 . Jednos tava n. sa za rezima. II kru žnim vijencima. tordiran. okružen vij encem. d vostruk.Zvijezda Cetverokraka.8 . kao ljiljan . krakovi kao krugovi.Stablo . prutasti.N iz s tilizovanih li s tova Friz . krakovi kao vijenci. kao čovje k i druge s tilizacije. . Jednostavan.Andrijin '4 . 2. sa spiralicarna.Polumjesec znak. sa više krakova. h e ra ldi č ki tordiran . sa tri para vodoravnih kra kova.Povijena loza Friz. tord irani. sa rozeticama i sa dru gačijim umecima.Os tale bordure Bordura od spirala. kao spuš tene ruke. 6 . toča k . Krst-rozete. na postolju. IIl. krakovi kao ljiljani.Svastika II . kao ljiljani.

Samostalan.Jelen 2-Konj 3-Pas 4-Lav . lav II borbi sa zmajem. čovjeko li ki. srp.Luk 6-Buzdovan 7 . sa ljudskom figurom. sablja. Obi čan . sa više latica. uglomjer. samostalno. znak. u kružnom vijencu. sa strijelom. u scenama. Sa mostalno. sa jahačem. u scenama. kombinovana sa krstom. Samostalan. sa 7 listova. šes tar i visak Bez strijele. kao he raldi č ki znak. uz ruku. Samostalno. 12 tipova štapova. Samostalan. u scenama. krst-rozeta. kao heraldički znak. sa pt icom. u ruci ljudske fi gure. J-Nakovanj sa čekiće m 4-Cipele Samostalno. U · scenama. dvojna. srna. Dvoru ča c. u ruci . u ruci. kao h e raldi č ki znak. nizovi jelena.Stit Okruglast. uz ljudsku figuru. kao heraldi č ki znak. Samostalan. uz ljudsku figuru.Stap. 5 . kao heral- list Sa 5 listova. mače m Mač iza štita. uz ruku. sa spiralom. sa ljudskom figu· rom . vezan za drvo. Samostalan. stilizovana. u scenama lova i turnira. na lozi. Samostalna.Koplje Obi čno. S. di č ki 4 . u scenama. uz ljudsku figuru. do ljudske figure. sa rukom .Ljiljan 5Vi š e1ati č ni stilizovan. lane. S·spirala. kao he raldi č ki elemenat. sa stablom sa g rozdovima. u scenama. 6-Grozd V -Oružje l . kao heraldi č ki znak.Motika. mač u raljama lava. dlijeto.Predstave životinja l . sa mostalan. u r uc i. Sa mostalno. sa rukom . ma č 3 -Stit sa ispred štita. Sa 4 latice. kosijer. če tverou gla s t. Kao parovi. osedlan. figure . II scenama. krilat . knjiga i čaša VII . Samosta lno.Rozeta Obič na.Mač kratak. plug i škare 2Cekić.2-Spirala 3. samostalan. sa 5 latica. sa zastavicom. sa mostalan. na izvoru. trouglas t.Sjekirica VI-Simboli zanimanja 1. srcolik. sa krsnicom. sa prorezom za koplje. u rukama 4. 2.

Ostale živo tinje VIII. koza. sa oružjem ili nekim predmetom. na š titu. mješovito. na krstu. zmaj. š tap za vunu . Na konjima. na ruci. riba. vuk. "šašovci". orlovo krilo. bez ruku.Ptica Samostalna. sa jelenom. na jelenu. ovca.Mrežas ti zakloni bez lukova. . Vepar. dva zrna· ja. pj ešački. dvostruki .Polufigura 4 . sa oružjem. do ramena . kao heraldi č ki znak. Jednostavni. na medvjeda. na š titu . oklopljena. 7 .Kamenica Obi č na kružna udubljen ja. nejasni moti vi. sa medaljonima. če t v rta sta udublj enja. ho rizontalna. sa psima. u arkadL Osamlj en. ašov. ljuds ka figura i konjanik. Muško. dvije afro ntira ne ptice. Vertikalna.Predstave ljud\ l-Glava 2-Ruka Samostalna . Muška.Utvrđeni dvorci 2-Arkade 3-Sindra 4 . N izovi trouglova. Siluete zidova i kula. nekvalifikovane scene. na vepra.Covjek na konju 2 . zmaj guta figuru. Na jelena. sjed eća. ležeća. ispred dvorca. kao h e r a ldi č ki znak. u pejzažu. 3 . više ljudskih i živo tinjskih fi gura . kao gušter. 6 . ansambli d vorca. do lakta. got i čke. 2 -Ostalo Cetvrtaste plastične površ ine. na krovu. ženska. Samostalna. kružna udublj enja okružena vijencem . kao krst. dvije zmije. stojeća .Figura IX-Scene 1.S-Zmija Samostaln a . poprsje. u arkadi. kao h era ldi č ki znak. fantastična životinja. na konjima. bez ruku. sa tačkama u XI-Ostali motivi " . kao ljiljan. ljuds ka figura sa konjim a ili drugim životinj am a. Romaničke. sa solwlima. pentagram.Brvna 5 . II lovu. žensko. na krstači. u arkadama. tri i više ljudskih figura . nizovi ptica. šaka. Dvije ljuds ke figure. pj ešač ki . dva i više ak tera. Sa mostalna. sa nestvarnim rukama. sa krs tom. pij etao. rombovi ma. fantastična ptica. sa pticom. kavalkada. medvj ed.Kolo 3-Lov 4Turnir 5 . u arkadama.Ostale scene x- Arhitektonski motivi 1. dvije ruke. klju če­ vi. ljudska figura i konj. sa uzdignutom rukom. dj ečja.

neke ivice krova sljemenjaka. kada ima karakter heraldičke oznake. je to ivica ili 'pDrub neke druge bordure ili nekog drugog mOtiva. a neke su stilizacije biljnih motiva. značenje. 1između Obična bordura TD je. Ponekad su i neki dijelDvi drugih motiva predstavljeni tDrdiranDm.krajevima. a nekada samo uska dviju urezanih paralelnih linija. Različitih su širina. dosta često ima ulogu da ojača neke ivice samoga stećka. kDje su sVDjstvO svih Dsnovnih Dblika stećaka u svim područ­ jima njihovog rasprostiranja. Naročito se ističe kada se proteže podno hDrizontalnih krovnih ivica sljemenjaka i vrhom verti'kalnih strana sanduka. Postoje i drugi. drške nekih štapova i sličnO'. 'koju vidimo na svim vrstama osnovnih oblika &tećaka i u svim . koje se naziva jDš i uvrnuto ili usu kano uže. veoma je omiljena bDrdura. sanduka i stuba. a u mnDgo slučajeva porubljuju. Najčešće su tD frizovi vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. Već ina ih djeluje kao ornamenat. a mnoge od njih su to i po svom značenju. manje ili više. Neke su čis>to geometrijski motivi. oivičavaju ili uDkviruju neke druge mDtive. npr. ona označava nadgrobnik za dva pDkDpana lica. U ukupnDm broju bordura uopšte broj ove vrste nije baš velik. RedDvno je plastično. Nekada su tD samDstalni mDtivi. u različitim situacijama. Više puta je kosa prečka na štitu. Javlja se u pet vidDva. 'Stabla motiva drveta. a vidi se i ·kao vrpca koja razdjeljuje plohe. pravilno i lijepo klesana. ali se dosta čeSlto nalaze i na hDrizontalnim stranama plDča i sanduka. npr. POJEDINIM MOTIVIMA porijeklo. široka i plastična traka. da obrubljuje štit. ObičnO' su plastične u DdnDsu na svoj u pozadinu. ali ima i uklesan ih . ili vodoravne ivice sanduka. U nekim slučajevima se pDjavljuju po dvije. Često uDkviruje ili dijeli zabate sljemenjaka. stilske i druge karakteristike) BORDURE Bordure na stećcima su zapravo vrpce ili traci različitog sastava i izgleda. DdnDsno kapka sanduka.urezanih u kamen . umjestO' običnDm plastičnom vrpcom. Najčešće površina 2- Tordirano uže Tordirano uže. npr. Ponekad je okvir nekog motiva ili čitave strane s tećka. stubovi i lukDvi arkada. manje brojni vidovi ove vrste bordure. pa i po tri spojene tordirane bor- 140 . kada stvara iluziju streha kuće. nekada su klesani u svrhu podjele određene pDvršine na dva ili više dijelova. pa i nešto šire funkcije i vidove negO' prethDdna bDrdura. Njena pojava ima sve. iznosi oko 150 primjeraka.o (Opis. Kada se kao razdjeinka proteže sredinom ploče. Kategoriju bordura sačinjava 8 DsnDvnih motiva. Nalaze se na svim stranama stećaka.

potencira ivice s tećka. a u da · ljem toku na d rugu s tranu. Ka o i prethodne d vij e bordure .kori štena i u sv im kra j evima ras prostra nj ena. naroč ito u Hercegovini . dure. tako da s u do po la š irine vrpce pa ra lelice u sj eče ne na jed nu .s luži kao porub ne ke dr uge bordure ili motiva. uokviruje mo ti ve. a u dva s lu čaja s mo naš li d vos truko tordiran o (Go rnji Va kuf i Lipen o vi ć). pa j e prema tome najbrojnija bordura. a istovremeno spada m eđu ne koliko n ajčešće ko ri š tenih mo ti va uopš te . Ima i druga čijih kombinacija . - Tordi rano uže kao ru b i razdjelnica na u širokoj okolini Stoca. Nizovima paralelica s u ponekad obilježeni s tubovi i lukovi arka da. Ponekad su ta kve pa ralelice s poje ne tako da dj eluju kao ni z kra ko va ugla.tećaka . i o va ima iste funk cije na s tećku .N i z paralelica Ova vrs ta bo rdure se sastoji od dos ta gusto urezanih. zbog čega se može s matrati 'kla s i č nim motivom s. obrubljuje štitove. koj i nij e ta ko čes t kao o naj prvi. J a vlja se oko 200 pu ta. također ne ta ko čest. Vrl o j e . kružni vi- 141 . 3 . a pojavljuj e se i ka o h e raldi čka oznaka na š titu . a u drugoj po lovi ni na drugu st ra nu .SI. s tabla kod biljnih motiva. a i nij e ni š ta drugo do nj egova zamjena. š tap ov i. Ja vlja se oko 400 puta. 25. Pos toji i . kra tkih . j ednako du gačkih linija između dviju takođe r ureza nih paralelnih linij a.npr.n aj češć~ kao n iz kos ih parale lica. i to u dva glavna vida . Djeluje vrlo s li č n o tordira nom uže tu ." Tord ira no uže je karak te ri s ti čan moti v mnogih krajeva. vid od kombinacije kosih para lelica. da su na izvjes noj dužini p a ralelice o krenute na jednu. s l eć ku u Glumini . a onda i kao niz us prav nih paralelica. š to dj eluj e osobito dekora ti vno. dijeli nj egove plohe (više puta obilježava dvojni grob ) .treć i.

Marcela." Zaista. na portalima. prozorima i na drugim mjestima manastirskih crkava iz XIV i početka XV v. Zoila u Zadru.30 Zaista. Augustina u Tuluzu. Nemamo ni ozbiljnijih pokušaja proučavanja sadržaja. kako ih najčešće i s u srećemo. Francuskoj iSpaniji. I zrada užeta zahtijevala je mnogo vještiju klesarsku ruku nego izrada paraleliea. Fisković kaže da je 'tordirano uže tipičan motiv dubrovačkog i dalmatinskog gotičkog graditeljstva i kiparstva XIV i XV v. u Muzeju sv . Petra i Pavla u Bijelom Polju (kraj XII v. Zbog toga o njima nemamo nikakvog kompleksnijeg i značajni­ jeg stručnog rada." Treba reći da je tordirano uže svojstvo i sarkofaga. porijekla i geneze pojedinih vrsta bordura. itd. Poznat je na rimskim građevinskim spomenicima. najugodnije nas se svojom igrom linija i svje tlosti doima tordirano uže. Može se reći da se najčešće javlja kao porub drugih bordura i kao okvir prostorno većih reljefnih motiva i čitavih ploha spomenika. onda na pozlaćenom poprsju-relikvijaru sv. stilskih i uopšte likovnih analiza. taj motiv je vrlo star. uDečanima.kog stila u našem primorju.VI v. njima bi se mogla pridružiti obična bordura. Samo u rijetkim slučajevima je ovaj motiv sam i relativno širok friz na vertikalnim stranama sljemenjaka i sanduka. koji je datiran u VIII v. Nizovi paralelica su zapravo imitacija tordiranog užeta. npr.. Tako se nalazi na sarkofagu blaženog Arnira u Kaštel-Lukšiću. koja bi se mogla smatmti nekom vrstom njihove treće i najjednostavnije varijante.35 zatim na srebrno-zlatnom relikvijaru sv." U Bosni ga vidimo na romaničko-gotičkom tornju u Jajcu i na gotičkoj crkvi u Podmilačju kod Jaj ca . Bez sumnje.36 te na brojnim starobosanskim drvenim duboreznim predmetima 37 142 ." Tordirano uže se nalazi i na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. pogotovo kada su zajedno sa ostalim motivima. kao i predmeta primijenjenih umjetnosti. ali ne i monotono . Može se naći na nekim starokršćanskim sarkofazima. Marte u Zadru. Iz istih navedenih razloga. Ravanici. koje je na steeke moglo doći sa raznih strana.ll C. koje svojim neprekidnim i jednolič­ nim tokom djeluju apstraktno. na više romanićkih crkava u Italiji. Odatle je vjerovatno prenesen u Srbiju i u Bosnu. Istorijski posmatrano. ovaj se dekorativni motiv nalazi na mnogim objektima gotičkog umjetnič. Cesto nam nizovi paralelica izgledaju .jenci. kao ni istorijsko-umjetničkih.krajevima. * ** I straživače stećaka najmanje su interesovale bordure kao reljefni motivi.29 Neki naši istraživači ga smatraju motivom romanike.kao tordirana užeta. Zbog svojih strogih pravilnosti sve tri ove bordure su geometrijskog ornamentalnog karaktera. U Srbiji ga nalazimo. Na jednom arhitektonskom fragmentu iz crkve sv. zbog čega se i ne spominju u literaturi. isklesane 's u debele tordirane vrpce. preko helenizma 26 Ubraja se i u starokršćanske dekorativne motive starijeg porijekla. Kruševcu (Lazarica) i Kaleniću. kao i u našim . Tordirano uže i nizovi paralelica imaju dosta sličnosti po svom izgledu i po značenj u . Asela i Ambrozija u Ninu .) nađen je ovaj motiv. ali je do Rimljana stigao sa Orijenta. a obadvije bordure 's u pretežno rubni i razdjelni motivi. Mnoge vrste i podvrste ovog motiva nisu ni zapažene." Taj mOtiv i motiv niza kosih paralelica evidentirao sam na sarkofazima iz V.

Ima sva naprij ed navedena značenja. U nekoliko s lučaj eva kratke pla s ti čn e cikcak-vrpce s luže kao dio bordure kombinovan e od raznih motiva .s prednje strane je bordura od niza dvolistova. Bosan skohercegovački kl esari s teća ka su imali mogućnos ti da vide tordirano uže kao dekorativni elemenat go tič ke umjetnosti i da se u svojim kreacijama njime nadahnu_ 4- Cikcak-bordul'a Ova bordura ima vrlo s li čna svojs tva kao i pre thodne.rozetica. Nalazi se na svim vrs ta ma spomenika . a maltene je uvij ek uklesana (urezana) i po dužini oivičena dvj ema paralelnim linijama. Obi čn o je jednostavna linija. kao akantusovi stilizovani lis to vi.Pojava tordiranog užeta vremenski se može vezati za drugu polovinu XIV. a li se čes to javlj a i kao dvos truka. kao spiralni zavoji. javlj a se i kao samosta lan friz vertikaln ih strana. kruži ća. a ponekad i kao tros truka. kosi h krs tića i dr. .bordura na jednom sanduku nekropo le Dugo Po lj e (B li dinjc) . ili obrub ljuje sam štit. Omilj ena je i š iroko rasprostranj ena. kao kukice. Ovaj geometrij ski ornamenat se javlja oko 200 puta i nij e ravS l. a još više za XV v_ To je upravo doba bujanja gotič ke umj etnosti u našem primorju i njene ekspanzije 'll za leđe. a vidimo je i 'll ulozi poruba drugih motiva. kao sidra. Ponekad j e i h e raldi čka ozna ka na š titu. Naj češće je okvir č ita v ih horizontalnih strana ploča i sanduka. Cesto 'ima umetke u svojim trouglastim površ inama . a ima i drugačijih umetaka. 26. . koji SU raznovrsni : kao isprekidane cikcak-linij e. a istovremeno poja čanih sva kovrsnih veza Bosne i na zapadnoj i na i s točnoj strani.Bordura od kos ih paraJelica i cikcak .

"nazublj e na bordura". relativno je najbrojniji u hercegovač kim krajevima oko Ljubinja. na ka· menom reljefu iz Prevlake (XI v. pogotovo kada se nalazi is pod krovnih ploha s lj emenjaka. a najmanje ga ima u Crnoj Gori i u i s točnoj Bosni. Vidimo ga. * ** Cikcak-bordura je prasta r i umjetni č ki motiv. zbog čega podsjeća n a po t krovni vije nac kod građev ina . ili "pilini zubi".nomjerno ra s poređen.. II . zatim u jednom dijelu zapadne Bosne (Blidinje) . Recimo samo još to da j e us tanovlj ena u i s točnoj Bosni. Stoca. kao i na naclg robnic ima oko Kumanova iz XVII-XVIII V. U srednjovjekovnoj umjetnos ti se javlja II predromanici i II romanici. 27. "Piiini zubi" na sanduku okolini S ekov i ća. . npr.) 'O Možemo ga na ći na više romani čSI.)l' i na zapadnom portalu Đurđevih Stubova kod Novog Pazara (XII v. lS Ovoj borcIuri je vrlo s l i čna borcIura koj a se sa s toji od niza plitko pl as tičnih trouglova . Zanimljivo je da se u relativno znatnom broju pojavljuje na nadgrobnici ma stare Srbije od XV cio XVII v. te jedan osa mljen s lu čaj u centralnoj Bosni (Donja Zgošća ) . tzv . To je razlog zbog čega j e svrs ta vam zajedno sa cikcak-bordurom. poneki s lu čaj je nađe n u okolin i Nik š ića i u Imot s koj krajini . koja se naj češće nalazi pri vrhu vertikalnih s trana. Ljubuškog i Liš tice.

iz XIII v.Povijena lozica Povij ena lozica je najizrazitija vrsta bordure i jedan od najomilj enijih motiva s tećaka uopšte. kakvu na lazimo. Trebinju . Najčešća i najpoznatija je povijena lozica sa umecima od troli stova.. također iz XIII V. Maks imovi ć kaže da su specifični u preromanskoj plastici tih krajeva. Redovno je to pravilna jednos truka talasas ta vrpca. Spitzzahnverziung). ona je na s tećcima redovno predstavljena višelinij ski i sa raznovrsnim umecima u svojim međuprostorima. pravilnije je da se zove lozica nego linij a.prepletena. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnom k ovčegu sv. iz XIV v. Redovno je klesana sa mnogo pažnje. Javlja se u oko 350 primj eraka i ima je na svim osnovn im oblicima s t ećaka . cikcak-bordura nij e tako brojna i tako široko rasprostranjena kao to~dirano uže. Kako su ti dodaci raznovrsni. Ponekad se vidi i na š titu.kih crkava u Ita liji. u Janjini na Pel ješcu. a li je čes t o vidimo i kao okvir na horizonta lnim stranama ploča i sanduka. naroč ito u Apuliji . Još manje je rasprostranjena nj ena nazub lj ena varijanta. U tome smislu." Ovima su veoma bliski mo tivi tzv. Da bi dj elovala što dekorativnije. čiji su primjerci nađeni na nekoliko mj esta u primorju. u Stonu. koji su da tirani od IX do XI v.45 U romaničkom umj etn i čkom sti lu taj motiv je poznat pod imenom "pilini zubi" (Dents des scie. na kome se osjećaju tragovi utj ecaja vizantijsko-romani čkih koncepci ja. Simuna u Zadru. a više puta je kod 145 . koji put je dvostruka . č iji su međuprostori ispunjeni nek im dodacima . iz XV v. ili kao friz palače pravde u Padovi. na sjevernom portalu crkve sv. ili vrpcom od niza kosih paraleliea. Petra i Pavla u Bijelom Polju. 42 Svojs tvo je i starobosa nskih duboreznih drven ih predmeta 43 Kako sam lo već saopštio.48 Može se reći da cikcak-bordura ima svoje paralele u našoj primors koj srednjovjekovnoj ornamentici. Motiv se i kasnij e javlja. I ti trolistovi su ponekad oblikovani različ ito. i vremenski i stilski najviše veze ima sa got i č­ kim cikcak-bordurama. Naj češće se proteže pri vrhu vertikalnih strana slj emenjaka i sanduka. Za te motive J.. "prelomlj en ih a rkada". Na lazimo je ča k i na postoljima sljemenjaka i sanduka . npr. Kotoru. Ra z li č ite je ši rine i uvij e k je plas ti č n o predstavljena. Iz predromanike naših krajeva u takve motive se može ubrojati onaj sa tri niza trouglova koji je n a đen n a fragmentu u c~kvi sv. što je donekle razlikuje od tih paralela . Uzdolju na Braču i u Rižinicama." Takve motive C. sma trajući da je nama stigao sa Orijenta preko Italije.. oivičena uskom tordiranom vrpcom. Truhelka svrstava u s tarohrvatsku ornamentiku. npr." i na minij aturnoj koloneti druge palače kraljevskog d vo rca u Bobovcu. 5 ." č iji je autor poznati majs tor Simeon Du brovčan in . pa i na vertikalnim stranama sanduka i slj emenjaka. Dubrovn iku . postoji više podvrsta ove bordure. S obzirom na to da su uz ovaj mo tiv ustanov ljeni i grozdovi. zbog čega uvij e k veoma lij epo djeluje. s kraja XII v. Andrije u Barle tti.

28. Česta je varij an ta povijene lozice sa spiralnim zavoj ima u međuprostorima. Ova vrsta bordure je sla bo zastuplj ena u Bosni. itd. dos ta rije tkih varij a nti . sa grozdovima (Trnovo i Ludme r ) i sa cvj etić ima (Ludmer) . Dalmaciji i u Sr b iji. dok je u Hercegovini i u dobrom dijelu Crne Gore p rosto preplavila. u već ini krajeva i stočne Bosne je uopš te nema. kao š to je lozica sa umecima u ob liku elipsa sa tačkicama . Stoca . Ima i drugih. u okolini Ka inovika. sa vjenči ć ima .tre tirani u nekoliko varijeteta. samog odvajanja petelj ke trolis ta od loze n aznačen pupolj čić . S obzirom na to da se ovaj biljni stilizovani ornamenat javlja u zaista velikom broju u Hercegovini i da se svojom lijepom izradom i s ti če. Takve lozice su karakteristi č­ ne za s teć ke o koline Žabljaka i Nikšića. ne baš čes te varija nte: lozica sa rozeticama (Nevesinje) . Ka linovika i Ljubuš kog. koja se ističe o ko Ra dimlj e . pogotovo kada se rad i o povijenoj lozici sa trolistovima. ima razloga da se s ma tra ·klasičnim motivom hercegovačkih s tećaka. Dalja b rojnija nj ena varijanta je lozica sa palmeticama.Sl. Ka linov ika i žablj a ka. Po velikom broju zastupljenosti. Nevesinja. i s ti ču se krajevi oko Trebinj a. 146 . - Povijena lozica sa troli stov ima i grozdovi ma kOJOj vise na La ćev ine sanduku nekropole kod sela Varoš. Postoje i druge. Ljubinja . koji s u također .

29). Luke.). iz XI-XII v. Maria in Trastevere u Rimu. npr. * 147 Sl. Tako taj motiv vidimo na zapadnom portalu crkve sv . . Zeno u Veroni. Marte u Biaćima (obnovljene u XII v. ovaj se motiv nalazi na Buvinovim duboreznim drvenim vratima splitske katedrale.). I na mnogo spomenika gotičkog stilskog perioda možemo vidjeti ovu borduru. 29_ - Friz na Baščanskoj ploči.'" na fragmentu iz crkve sv. iz XII v.S6 te na kutijama zapadne provenijencije iz XI-XII v.). na romaničkom portalu sv.). ovaj motiv se u mnogo svojih varijanti javlja na brojnim raznovrsnim predromaničkim i romaničkim umjetničkim djelima našega primorja.) iznad glagolj skog natpisa ima friz od povijene lozice sa umecima od četverolistova stilizovan ih kao ~kantus-palmeta. iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku na kojima se nalazi ovaj moti-v. br. Posebno ističem da i Baščanska ploča (XI v. na fragmentima iz crkve sv.** Povijena lozica je najvIse interesovala dosadašnje istl.sB Mnogobrojni su primjeri nalaza i u našim krajevima. Fisković je objavio nekoliko frag· menata dekorativne plastike XIII v. u Kotoru. ali se taj antičk •• azlikuje od našega na stećcima po tome što on umjesto trolistova i drugih umetaka ima akantusov list ili polupalmetu 49 U nekoliko varijanti vidimo ga u enterijeru ·starokršćanske bazilike u Dabravini.." na pluteju iz crkve sv. Andrije u Barletti (XIII V. zatim na zapadnom portalu priprate manastirske crkve u Dečanima (XIV v. iz XIII v 6 5 i na fresci Rođenje Ilijino na sjevernom zidu manastira Morače.tživa'..59 na fragmentima u zidu župne crkve u Ko· ločepu...).52 Ja sam ga evidentirao na sarkofagu iz VI v.so C. u atriju crkve sv. Petra u Dubrovniku. iz XIII v. Lazare iz XII v." Važni su primjerci sa našeg područja. a onda iznad prozora i iznad rozećaka . u D'Avallon-u. Nađena je.55 na portalu crkve S.'l Nalazimo ga na koplskim kamenim i drvenim spomenicima iz V-VII v. v. 54 Povijena lozica sa trolistovima ili nešto drugačije stilizovanim umecima javlja se i kao elemenat predromaničke a još više romaničke skulpture. s tim što se četvrti listić nešto izdužuje i povija. C.) . uzidanih u baziliku S. u Muzeju Cluny u Parizu. iz XI. M Osim toga.." Vidio sam ga na nekoliko kamenih fragmenata iz perioda ikonoklasta (VII-IX v.'7 Povijenu lozicu sa 1rolistovima vidio sam i na romaničkim lukovima između stubova kod ulaza u podzemlje bazilike S.'3 itd. ·navodeći da je imao osobitu ulogu u Sirij i i Palestini. što je veoma slično brojnim motivima na stećcima (sl. Povijena lozica sa roze ticama se nalazi na portalu katedrale u Sieni (XV v. Tako se povijena lozica nalazi ispod prozora apside na manastirskoj crkvi u Velućoj (XIV v."" Jednom riječju. iz XI v. Antonija u Padovi. Truhelka ga nalazi među starokršćanskim dekorativnim motivima. u Bosni. U tome pogledu se može navesti više primjera.. Donata II Zadru." na fragmentu iz crkve sv. Mihajla u Stonu. steMotiv je korišten još u aIlltičkom vremenu.

Tako ga vidimo na srebrno-zlatnoj bis ti sv.) .) .te manastirske crkve p l oči tl Kal eniću (početak XV v. Marte u Zadru (XIV v. Tako ga vidimo na jednoj nadgrobnoj ćanima katedrale u Napu lju (XIV v. na nadgrobnoj p loči Stefana Crnojevića u Komu na Skadarskom jezeru (XV v.).70 na re likvijaru zadars kih zaštitn ika (XV-XVI v.) i na nadgrobnoj ploč i dvorske kapele u Bobovcu (XIV v. - Moti v pov ij ene lozice sa troli stovima na re iikvijaru sv.71 na Sl. II Zoi la Zadru (u sredini j e predstava sv. 30.).68 na sanduku pred crkvom II Sopo(XIV v. 148 . Krševana).69 I više umjetni č kih djela primijenj enih umjetnosti posjeduju ovaj motiv.).) . Ovaj motiv se na laz i i na nadgrobnim spomenicima.

Tako ga.7J na prs tenu kraljice Teodore iz riznice manastira Banje kod Priboj a (XIV v.79 • SI." Dodajmo i podatak da se taj motiv može vidjeti i na starim bosanski m drvenim duborezn im predmetima 78 Mi slim da se može reći kako j e povijena lozica sa trolistovima . To znači da je ovaj motiv ste· ćaka u najvećoj mjeri gotičkog karaktera. Deča nima. Fisković još prije 20 god. koji je karakt e rističa n po zadnjem izduže nom listi ć u .).). a li da se u naš im krajevima naj češće javlja na g rađe vin s kim i drugim umjetničkim dje lima koji s ti lski pri· padaju romanic i i go tici. na što je C.). u gotici najvi še javlja trolis t sa j ednak im i okruglastim l isti ć ima kao kod djeteline. Simuna II Zadru. Dimitrija u Peć i (X IV v. bez obzira da li je zadn j i li s ti ć neš to izdužen i povijen. ili su inače umeci drugač ije sti lizovani (kao spiralice.. 31." na freskama manastirskih crkava iz XIVXV v. U pri log ovakvom mi šljenju može se naves ti i to što se. Simuna u Zadru (XIV v.). upozo rio s razlogom . motiv koji je korišten od antike do gotike.) . za razliku od romaničkog motiva. akantus. npr. Srebrno-zlatni kovčeg (raka) sv. Lesnovu i Rudenici. Zoila u Zadru (XIII-XIV v.) i na Lesnovskom evanđe l ju i psaltiru (XVI v.74 Ovaj motiv nalazimo i na freskama kao i na rukopi si ma . vidimo na freskama crkve sv. itd . a baš ta varijanta ove bordure je i najbrojnija pojava na stećcima. vremenski bližem umjetni č kom stilu." na srebrno-zlatnoj raci sv.relikvijaru sv.'6 a kao minijature na Ko· pitarovom bosanskom evanđe lju (XIV v. rozetice. . rekao bih mnogo više ovom drugom .). u Zi č i.

koja se kao b iljna stilizacija neprekidno proteže i ponavlja.Treba reći da ova vrsta bordure steća k a. pet ili više rozetica (zvij ezda) okruženih vijencima. naj- Niz rozetica II vijencima iznad 11'. Gotovo uvijek je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i slj emenjaka. opravda no ga smatramo klasičnim motivom hercegovač kih stećaka. naprotiv.~au. u relacijama fundusa relj efnih motiva stećaka objektivno preds tavlja vrlo vrijedan skulptorski umjetni č ki proizvod. dosta prisno i ljupko i da po svojim likovnim osobinama. W'=UIll 32. nego. Pri klesanju ove bordure majstori s teća ka su se mogli in spirisati prvenstveno na ovdje navedenim i drugim djeli ma umjetnosti našega primorja. - .a na visokom san· II okolini Nikšića. kao i na djelima moravske umj e tni čke š kole u Srbiji. Tome uti s ku do prin ose i mnogobrojne njegove varijante. 6- Niz rozel ica Niz rozetica je također jedna vrsta bordure. Radi se o nizu od če­ tiri.. A po tako čes toj pojavi . ne djeluj e hladno i monotono na gledaoca .

na zapadu. Izvan ovoga područja se ovaj motiv samo iznimno. nalazi samo još na jednome lokalitetu s druge strane Neretve (Krehin Gradac kod Citlukal. a onda i u same krstiće.81 . U iznimnim s lu čaj evima su one postale či st i kružići II kojima se nalaze če tiri ili samo jedna tačkica (Nikšić. i to od okoline Stoca . te II Vrulji. Bileće i Trebinja. 33. južno od Pljevalja.iznad arkada . u okolini Goražda. manjeg. preko okoline Ljubinja. Žabljak i Vrulja. Ukupan broj motiva ove bordure nije velik . a prostire se na og rani čenom prostoru. II Gošića Hanu kod 151 periferiji područja toga motiva 'O Kod izvjesnog. što govori o češće Sl. U okolini Stoca se ova bordura sastoji od niza rozetica koje su smještene skoro između lukova apkada. Nešto s li čno ovoj pojavi nalazimo još u Donjoj Zgošć i kod Kaknja. kao osamljen i poneš to izmijenjen. te kao kra ća vrpca na krstačama. Gacka. Proteže se i u Kona vle. Ponekad se takvi nizovi nalaze i na vertikalnim stranama nižih sanduka. iznosi svega oko 50 primjeraka . broja ovih bordura roze tice su se pretvorile u krst-rozetice. zatim u Međurječju. a u Go šića Hanu su te roze tice u samim lukovima. do Nikšića u Crnoj Gori. na jednome u srednjem toku Neretve (Gošića Han). - Niz rozetica II arkadama na s ljem enjaku Konjica (sada II Konjicu) . u Crnoj Gori). na istoku . a u rijetkim s lu čajevima i kao okvir na horizontalnim stranama ploča .

npr.. Franje. nalazi na jednoj deisisnoj ploči iz XVII v. iz riznice sa mostana sv.. Opravdano je da ih smatramo ornamentom idekoracijom .82 Jedin s tven je i vrlo zanim lj iv s l učaj niza če tvorokrakih zvijezda spojen ih sa po jednim istim takvim krakom (rombom) u Podgradinju. koja se nalazi u Victoria and Albert muzeumu u LondOO1u. s kraja XIV ili poče tka XV v. postoje i u Muzeju Cluny u Parizu 87 Takva jedna vizantijska kutija sa nizovima rozeta.84 zatim na kapitelu stuba crkve S.Treba reći da neke od ovih bordura nemaju kružnih vjenCJca oko rozetica. koji se čuva u riznici zadarske katedrale. Cristina de Lena u Spaniji.." U najviše s lučajeva roze tice ove bordure su plitko p l ast i čne. iz početka XIV v. nalazi se u riznici 'k atedrale u Kopru 88 Vrlo s lič ni nizovi postoje i na srebrno-zlatnim predmetima iz zadarskog fonda. Marije. iz poče tka XII v. npr. 90 C. koja je u Narodnom muzeju u Cačku. poklon Katarine. pripada vrlo m a lom broj u hercegovač kih majstora. Takvu borduru vidimo.B' koji pripada riznici samostana sv. baš kao na spomenutim kutijicama. Tako se.8<I Takve kutije od slonove kosti. koji sam sa dosta razloga mogao nazvati i nizom zvij ezda. na jednoj pl oč i vizigotske crkve S.. nedaleko od Stoca. 9J Ovaj lij epi ornamenat. žene Sandalj a Hranića .. . n iz kružića II tordiranim kružnim vj-enčićima nalazi na vodoravnim krakovima ophodnog krsta. 152 .. koji su se najprije mogli ugledati na spomen ute vizantijske bjelokosne kutijice. nalazi se takav okvir od polujabuč ica . M eđu njima je vrlo poznata kutijica iz riznice katedrale u Veroliju .. koje se po njemu i zovu "kutijice sa rozetama". * ** Bordure od nizova rozetica svakako su poslj edica koriš tenja motiva rozete. Takav se motiv." Običaj klesanja nizova rozeta između lukova arkada održavan je i dalje od XV v. vrlo pažljivo su klesa ne i redovno lijepo iogledaju. pojava nizova se može pratiti u ev rops koj umjetnost i od predromanike. Fi sko vić je upozorio na niz rozeta i zmeđu lu kova arkada (kao na nekim stećcima u okolini Stoca) na kamenom poliptihu.. iz XIV v.91 Niz rozeta u samim arkadama (kao na stećcima Gošića Hana kod Konjica) nalazi se na postolju kupole i na gornjoj zoni fasada manastirske cpkve u Kaleniću.. reka vši tom prilikom da se takvi nizovi nalaze i na nekim drugim kamenim i drven im poliptisima. Ustanovljen je i jedan slučaj gdje su dosta razmaknute rozetice spojene ·uskom tordiranom vrpcom (Miruše kod Bileće) . a i na relikvijaru-ruci zadarskih zaštitnika. u zb irci Male braće u Dubrovniku. koji bi bilo vrlo teško vremenski ili teritorijalno ogranič iti. zatim na oph odnom krs tu s emajlima. iz X-XI v. koja je izrađena u XII v . gdj e su svetački likovi uokvireni nizovima po luj ab učica. Prasede u Rimu " Zbog toga ornamenta posebno se ističu brojne vizantijske kutijice od bjelokosti. koje veoma podsjećaju na nizove rozetica. npr. iz X v. Na takvu pretpostavku upu ćuje i to što se naše bordure naj češće protežu pri vrhu vertikalnih strana sanduka.

sa po jednim spomenikom koji ima ovakvu borduru. gdje na horizonta lnoj strani sanduka. a nekada kao palmeta. 153 . javlja 5e . uz ostale brojne reljefne motive. Odmah treba reći da ovdje nisu uračunate povijene lozice koje imaju umet ke kao akantus. 34. vidimo više relativno širokih trakova od nanizanih višelatičnih sti lizovani h li stova. gdje na vertikalnim stranama poznatog sljemenjaka. odnosno kao palmeta. u Crnoj Gori." Osnovni motiv u Novakovi ć ima je sedmorodjelan. Radi se zapravo samo o pet lokaliteta.samo deseta k puta. u okviru od kosih paralelica. vidimo niz višedjelnih stilizovan ih listova (sličnijih palminim nego akantusavim listovima) u spojenim elipsastim okruženjima 9 ' Drugi lokalitet je Donja Zgošća kod Kaknja. Treć i SI.7 - Ni z slilizov{lI1ih !is lOva Ova bordura je vrlo r ij etka pojava. a na slj emenjak'll iz Donje Zgošće (sada u Sarajevu) petorod jelan je i sedmorodjelan. Njen osnovni motiv nekada izgleda kao akantus. - Bordura od Z gošće vi še lat ičnih II stiHzova nih li stova na sijemenjaku iz II Donje (sada vrtu Zemalj skog muzeja Sarajevu). Prvi lokalitet s u Novakovići kod Žabljaka. na znatnoj geografskoj razdaljin i.

ali će pažlji v posmatrač naći više različitosti u njihovim detaljima. u okolini Cacka. Zgošće. * ** Kako je poznato. petoroč ianih biljnih stilizacija 96 Četvrti lokalitet na kome je evide ntiran stećak u obliku stuba na lazi se u Osmacima . 98 Ovaj motiv se u osnovi ponavlja. u peteljkama spojenih. slič nim onima iz D. a palminog lista još od egipatske i kretsko-mikenske umjetnosti ipa sve do klasicizma. te izvanredno estetski djeluje. Iz mnogobrojnih primjera primjene ovoga motiva kao bordure -u srednjovjekovnim evropskim stilovima izdvajam ne koliko analognih našima. gdje vidimo niz ve rtikalno postavljenih. u istočnoj Hercegovini. u oko lini Kales ij e. Tu se na dvjema bočnim stranama sljemenjaka nalazi friz od povij ene lozice sa sedmorodjelnim stilizovanim listovima. koji su malte. u sjeveroi s točnoj Bosni. - Bordura od vi š elali č nih u Puškovcu kod Lopara.ne identi čni onima iz D.SJ. nedaleko od Lopara. 35. Z gošće . također u istočnoj Bosni_97 Na jednoj vertikalnoj strani toga stuba nalazi se niz sti lizovanih petorodjelnih listova. Svuda je on veoma pažljivo komponovan i klesan. 154 . motiv akantusovog lista se u umjetnosti upotreblj ava gotovo neprestano od helenizma. Peti lokalitet je Kokorina. stilizovanih listova na s t ećku nalaz je iz Puškovca.

vidimo niz petorolisto. i os talih bordura sljemenjaka iz Donje Zgošće. nalazi se niz pe torolisnih sti lizacija u m eđupros torima preple tene lozice.. iz XII V. 99 Na van jskoj strani bazilike sv. bez povijene lozice. va.. Ispod lunete zapadnog portala crkve sv. Andrije u Barle tti . sa akantizirajućim palmetama izmectu preplete nih lozica. iz XI-XII v. 36. IO' I na nekim romaničkim sarkofazima nalazimo stil izovane nizove petorolistova . iz XI-XII v..I03 će.. Nikole u Bariu. - Fri z od povijene lozice sa petoroli stovima na propovjedaonici kated rale uBitontu. Na kamenoj p ropovj edaon ici i na amvonu katedrale u Bitontu. na sarkofagu iz Muzeja La Rochelle. npr. kao i stuba iz Osma ka. kakvu borduru upravo imamo na sljemenjaku iz Donje Z gošće. nalazi se friz od povijene lozice sa petorolisnim stilizacija· ma. također iz XII v. tako. iz XnI v. motiv veoma s ličan našoj borduri u puškovcu."JO Dosta sli čnosti nalazim između bordura romani č kih bron čanih vrata katedral" u Traniu.SI.. 155 Friz Baščanske ploče je s li čan borduri sljemenjaka iz Donj e Zgoša i zmeđu bordure od stilizovanih petorolistova upovijenoj lozici na poznatom predroman ičkom trougaonom zabatu iz Bi skupije kod K..ina . djela čuvenog apulj skog maj stora Nikole Barisania iz XII v. frapantno sličn im onima na slje menjaku iz Donje Zgošće.10 1 I stu s li čnost nam pružaju bron ča na vrata Mauzoleja di Be lmondo u Canosi.. u Francuskoj.

Manasiji.). Donata u Zadru. Ma teji ču . Njima su vrlo s lične i bordure sa župne crkve na Koločepu. kao npr. Marije na Mljetu. Naj s li čniji . za tim na freskama manastirs kih crkava II Gracu i Lesnovu . na plutej u i na pilastru iz sv . - romani č kom Povijena lozica sa stili zovanim petoroii stovima na pre· zabatu iz Biskupije kod Kni na (sada u Splitu) ."16 Gotovo potpuno isti omamenat od s tilizovanih petoroli s tova i zmeđu prepletene povijene lozice na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazim na fresci ma nastirske crkve II :i':iči. Velućoj . Banjskoj. npr.I07 Vrlo s li čni motivi se nalaze i na fres kama manas tirs ke crkve uDeča nima .'09 Frizove s tilizovanih petoro lis tova nalazimo i kao iluminacije srednjovjekovnih ći rilskih rukopisa.Sl. tako. na crkvi sv.. na Dobrej ševom četveroevan- 156 . Ra van ici. Takav is ti je i vijenac južnog broda crkve s v. crkava uLjubostinji. Naupa ri . 37. IM Veoma s u sli č ni i nizovi pe torolistova na kornišu ograde galerije Franjeva č kog klaustra u Dubrovniku lOS Veoma mnogo s li čnosti sa našim bordura ma od petorolisnih s tilizac ija imaju bordure na mnogim fasadama crkava moravs ke škole.l08 kao i na fresci manastira Jošanice. Dečanima i Ka l eniću. (XI v. i ove naše iz Donje Zgošće nema ni'kakve razlike. Krševana u Zadru. koji se sada nalazi u Splitu. maltene is ti motiv u Novakovićima nalazim i na frizu postolja kupole crkve u Kaleni ć u .

U jednom s lučaju su spiralni zavoji s im etri č no nanizani s jedne i sa druge končane vrpce. 157 . - Bordura od niza ljiljana na sanduku II Ob iju kod Kalinov ika. Stilski. lom i čno SI. Više puta su to samo poredani . dakle.. dok ga u drugim krajevima ne ma. pa i pomalo granaju. i dr. iz XIII V. rijetka je pojava u istočnoj Bosni.) . vrsnošću isti če I zmeđu Ovaj motiv se prostire na dosta širokom području Hercegovine. a nekada su to S spira le nanizane u svom u spravnom ili položenom položaju. ona najviše pripada gotici. Oko Konjica sam našao nekoliko primjeraka bordura od s pirala koje se svojim krajevima povijaju unutra jedna prema drugoj kao volute. 8 . dj ese javlja u primorju i zapadnoj Bosni . a nepovezani s pira lni zavoji. Vidljivo je.đelju (X III v. a nalazimo ga i na kožnim povezima knjiga u Srbiji u XIV i XV vijeku.'II (Narodni muzej u Ohridu) i kao vez na Nabedreniku ohridskom ." 0 na Euhologiju s lekcionarom.'lI. da je bordura od stilizovani h peterolistova s li č­ nih akantusu i palmi mnogo korištena kao dekoracija i l i vrijeme romanike i u vrijeme gotike u našim krajevima. a in spiracija majstorima stećaka mogla je doći i sa zapadnog i sa istočnog susjednog područja. ili naizmjenično na jednu i drugu. 112 Ponekad se takve spira le dodiruju. okrenuti na jednu s tranu . 38.Ostale bordure nekoliko podvrsta osta lih bordura svoj im brojem i raznose jedna koju bismo mogli nazvati bordurom od spirala. iz XV v.

39.I14' Ovdje bi se mogla ubrojati i neka vrsta bordure koja se sastoji od mreže pravilnih i jednakih rombova i proteže preko vertikaln ih strana visokih sanduka. kosih krsti ća. kratkih cikcak-motiva. koji je veoma lijepo izrađen. zatim u okolini Konjica i Kalinovika. a na jednome spomeniku prekriva čitavu čeonu stranu.Druga varijanta se sastoji od niza listova. kosih parale lica i grozdića.l14 Cetv rta varijanta se sastoj i od niza različi tih motiva . Kako ovaj motiv prvenstveno podsjeća na duborezne rešetkaste zak lone na doksatima i prozorima starih muslimansk ih kuća . Nađen je samo na četiri lokaliteta u okolini Trebinja. Koji put je to niz od jednog lista. Redovno su to p l astični frizovi na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka .od vjenčića. nepovezanog i okrenutog 'Ila jednu ili na drugu stranu. nakošenih na jednu i drugu stranu. lIJ (Sl. Redovno je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i sljemenjaka. Motiv se nalazi samo na nekoliko lokaliteta u okolini Duvna. II 158 .'15 Većina njih je mnogo šira od drugih uobi čajenih bordura. U jednome slučaju su 'u listovima urezan i krs tići. Fisković u). a ponekad je to n.z od dvolistova spojenih peteljkama. Sl. to sam ga uvrstio i u arhitektonske motive. 26 . Mostara i Kalinovika. - Bordura od mreže rombova na visokom sanduku Platu kod Cavtata (prema C. Nađeni su na nekoliko lokaliteta u okolini Stoca.) Ovdje bih uvrstio i varijantu od niza ljiljana. Nalazi se samo na ograničenom područj u od Cavtata do Gacka i od LjubiInja do Trebinja na svega 16 stećaka.

npr. luka.!!' Po s voj oj konce pciji te kukolike spirale. u okolini L1& tice. ili na Blidinju.) . odnosno da su njihovi derivati. U jednome sl učaju su u polulukovima urezani minijaturni motivi ma ča. pojedinačnih * ** Bordure koje sam nazvao j ednim imenom ostale po svoj im svojstvima su s li č n e navedenim vrstama bordura. ili one koje su gotovo nizovi čis tih S spirala. Zoila i sv. š tita.Osim ovih pos toji i još nekoli'ko varijanti sasvim malobrojnih ili bordura. Krševana u Zadru.!18 a neki ih smatraju langobardskim motivom i pretečom gotičkih rakovica. one svojim stilizacijama. a onda iz Slavkovaca. Simuna u Zadru. kao i iz os tave u Peć i. Nizove ljiljana još ranije nalazimo kao aplikacije ženskog metalno-srebrnog nakita.. na stećcima u okolini Makarske i u okolini Konjica. zatim na luku oko rozete glavnog portala crkve sv.)l" I na Jefimijinom sarkofagu u Ljubostinji isklesani su nizovi ljilj ana sa prepletenim drš kama l25 (sL br. Dabiše i Ostoj e L Nizovi ljiljana se nalaze na frizu iznad portala i na luneti prozora manastirske crkve u Ljubostinji (XIV v.m Za bihaćku dijademu je rečeno da je "rađena na bosanski način ". iz XV v. Takav motiv vidimo na dijademi iz Bihaća. izrazit su motiv predrom ani čkog s tila .1I7 Sve ove bordure uku pno ne dos tižu ni 40 primjeraka. iz Surčina kod Beograda. npr. kakve vidimo. kako ih naziva ju neki naši i s traživač i. 68). zatim u okolini Duvna. ili "nizovi kuka". Iako malobrojne i najčešće ograničene na relativno mala područja. zatim na onoj iz H inge kod Subotice. koji j e kasnije n azvan "rakovice". koji se u našem primorju j avlj a u raznim varijantama od IX do XII VI lO Vr lo je vjerovatno da su i bordure stećaka. predstavljaju zanimljive klesarske kreacije. Podvrs ta od niza spirainih zavoja nekim svojim primjercima veoma pod sjeća na vremenski dugotrajan i teritorijalno široko rasprostranj en motiv koji je poznat k ao antički motiv "pasjeg skoka". kakve se nalaze. konja itd" što je sasvim originalna pojava (Ziemlje kod Nevesinja)1I6 Jedinstvena je i pojava bordure od prepletene povijene lozice sa umecima ptica u njenim međuprostorima (Bitunja kod Stoca) . gdje se oko predstava sv. Stoš ij e na prednjoj strani r elikvijara nalazi četvr tasti okvir od niza plastičnih kukica l22 Nizovi ljiljana su posljedica upotrebe motiva ljiljana uopš te.!'6 a vidio sam ga i na grbu zadarske feudalne porodice Pazina. nastale po u gledanju na "rakovice". Neki misle da su "rakovice" barbarizirani antički ornamenat. naročito raznovrsnošću svojih detalja. Niz ljiljana se nalazi na rubu kovčega sv. koje su sve okvirno da tirane od XIII do XV v l 2J Nizove od po tri ljiljana vidimo na grbovima bosanskih kraljeva Tvrtka I. Jedna od njih se sastoji od niza rastavljenih ili spojenih polulukova. Stefana manas tira Naupare (XIV v.l2! Kao ilustrativan primjer derivata kukolikog niza može se navesti motiv na r elikvijaru sv. koji je u našim krajevima počeo da se koristi od druge polovine XIII v" mikon uspostavljenih porodičnih veza srpskog i bosanskog dvora sa u garskom dinastijom Anžuvinaca.'" 159 . kao i pojava bordure od kon ča ne vrpce sa simetrično nanizanim pa rovima trolis tova (okolina Ljubuškog ). .

Karaman je. Nekoliko naših naučnih radn i'ka su uoč ili i u svojim radovima skre· nuli pažnju na veze đzmeđu prooromaničkih. nalazimo nesumnjive a na logije ovim b ordurama s tećaka. 'koji su se pretvorili u umetke trolista . os im toga.itorij a lnog raspro· stiranja. . kako izvan naše zemlj e tako i u naši m krao jevima. Njihov karakte r nije s imbo· li čan . relikvijarima.'29 A. a posebno gotičkog karaktera. nisu iko· nografija i nemaju ništa religiozno u sebi. a li da je većina od njih manje ili više kara kteris tična za zapadnoevropska srednjovj ekovna s tilska razdoblja. Za nas je važno to što postoje brojni podaci o egzis tenciji gotovo svih ovakvih bordura u pred ro mani čkoj . one su čis ti ukrasi. Re lativno.Ova bordura na stećcima je stil ski najbliža de korac ij ama mora vske ško· le i oni ma na kovčegu sv. da neki od njih potječu sa Orij en ta (tord irano uže i cikcak-bordura). Benac je u pozorio na veli ku s l i čn ost fri za Ba ščansk e ploče i sljemenj a ka iz Donje Zgošće. kao motiv koji je na stećke došao od a ntičke lozice sa umecima od akantusovog stilizovanog lista ili polupaImete. a li nij e malen ni broj primj eraka na sarkofazima. freska· ma iduborezu. zbog tako čestog javljanja.'30 N. cikcak. vrlo izrazi ti moti vi. cikca'k·bordura. B oža ni ć·B ez i ć je izrazila misao da su tordirano u že. s razlogom možemo smatra ti k l as i čni m r e· Ijefnim motivom hercegovački h s teća ka. upozorio na s lič· nost povijene lozice sa trolistovima na kasnoantičkOj b azilici u Dabra· vini. Simuna u Zadr u. da neki počin ju svoj život u antičkom ili s ta rokršćanskom periodu (povij ena lozica) . U tome pogledu je naročito važna okol· nost da na broj nim i raznovrsnim umj etničkim dj elima romani čkog. ćen ito se može reći da su bordure jedna od d vi ju najbrojnijih grupa reljefnih motiva s tećaka i da su oznaka naj š ireg ter. najveće likovne umj e tničke kvalitete ima ju povijene lozice. postoji 8 osnovn ih vrsta i 46 podvrsta borelura koje se u ukupnom broju javljaju u oko 1400 p r imjeraka. ne predstavljaju neke teme. a li se može tvrditi da većina od njih kao li kovni motivi sežu u prais toriju. Op. redovno pažljive skulp torske obrade ko· je kao dekoracij e dje luju lij epo i ugodno . One su . osim toga. niti ka·kve idej ne poruke. Lj . Đurić je upozorio na mogućnost postojanja 160 . Sergejevski pretpostavlja da su na bordure stećaka iz okoline Srebrenice (po"ijena lozica sa cvjetićima i grozdovima) utj ecale veze Sreo brenice i Dubrovni-kaP' V. rom aničk ih i go tičkih um· jetničkih djela i naših steća ka . Već inu analognih motiva našao sam kao kamenu plasmku crkvenih objekata. Po svojim li'kovnim osobinama one su geometrij ske i biljne ornamen talne stilizacije. povijena lozica i još neki mo ti vi na s tećcima u okolini Ma karske "očito pod utj ecajem romanike i gotike". a onda i u gotičkoj umj etnosti. za tim u rom a ni čkoj. Za pouzdano određivanje porij ekla ovih bordura nedostaj u nam mnogi element i. stili· zacije s li čne akantus-palmi i mrežasta bordura) javljaj u u relati vno malom broju i na dosta ograničenom p o dručju. bez obzira što se neke nj ene varija nte (nizovi rozetica. npr.I3' D. Jednostavno reče no . * ** Kako se iz prednjega vidi . akantus) . me đu koj ima se i s ti če ona sa troli stovima koju . pa je otuda mogla doć i i inspiracija maj storima s tećaka. da su neki bili poznati još u epohi helenizrna (tordirano uže.

1//1///111/1/1/1/1111/1/11. .//// II II I IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIU I· 161 Tabela IX - Vrste i podvrste reljefnih motiva bordura na stećcima.

- 162 .~ foG~GB@ft@~d~ ~~~ ~~~~ l~XC~JtEff:2C~Jt~ _____ 1 ~ @?@>~~@f® E8ffiffiEBE9 ill fB ill IDIXm:/€ijx~ bJ"Nc?cfcl"c??J"c>fefOc?e?Jif'J'rf ~t ~ Tabela X - Vrs te i podvrste reljefnih moti va bordura na stećc ima . .

.. Predromaničke. U prilog ovakvom rezonovanju ide i to što su na primjenu bordure niza rozemca u kružnim vijencima na stećcima znatno uijecale vizantijske kutijice. viševalentan umjetničk!i pojam. Ti zapadnoevrops'ki stilovi su u odnosu na Bosnu i Hercegovinu bili naj razvijeniji u primorju. koji na osoben način objedinjuje ne samo gotičke nego i vizantijske. . kada imamo na umu u nauci više puta utvrđenu retardaciju toga umjetničkog stila u našim krajevima. pa i islamske elemente. Najbolje je to definirala J. a za slične bordure iz Donj e Zgošće upozorila na analogije dekoracija crkvenih objekata moravske škole. naročito kada imamo na umu skulptorska djela moravske škole. Zanimljiva su njegova zapažanja o razvoju povijene lozice sa trolistovima. povijena lozica sa trolistovima i drugi "nastali u dodiru primorskih graditelja i klesara s hercegovačkim i bosanskim majstorima stećaka u toku XIII-XV stoljeća . Wenzel je za akantus borduru iz Novakovića rekla da pokazuje vizantijski utjecaj. On smatra da je treći izduženi listak nastao pod utjecajem romanj."5 Ovaj naš poznati nauČ­ ni radnik je mogao da govori o vezama primorskih graditelja i majstora stećaka ne samo zato što dobro poznaje stećke i uopšte umjetnost primorja. zatim zapadno-gotske i djelimično islamske umjetnosti u oruginaInu cjelinu. Fisković . a u izvjesnoj mjeri i romaničke. ali o tome za sada imamo vrlo oskudne podatke. nego i zbog toga što je dugogodišnjoim . kao što su tordirano uže. U studiji o stećcima okoline Cavtata. Ali se iz naprijed navedenih podataka vidi da je i umjetničko strujanje iz Srbije moglo biti od utjecaja. Moravska skulptura je.!36 Mislim da je što se tiče veza između naših i takvih bordura drugih umjetničkih djela situacija dosta jasna. romaničke i gotičke bordure vremenski prethode stećcima. Kako je i skulptura u Srbiji u znatnoj mjeri odraz veza sa primorjem. preko ugarske gotike. koja se najviše odrazila u narodnoj umjetnosti na drvetu i tekstilu. utjecala tursko-islamska umjetnička ekspanzija u XIV i XV v. međutim. zbog čega mu izgleda da je proces išao "od stilizovane romaničke u goti č ku viticu". pa je sasvim razumljivo ako pretpostavimo da je s te strane moglo biti i najviše utjecaja na stećke. slično makedonskim i srpskim duboreznim i fresko-motivima. l33 M. Moglo je biti i izvjesnog utjecaja sa sjevera.ke. u poseban stil" i da je kao takva "najoriginalnija i najviše supska u srednjem vijeku". zato što je bosans.!J4 Najvredniji prilog u ovome smislu dao je C. a da. 163 Iako ne postoje svi uslĐvi da se ove višestruke veze i utjecaji sasvim definiraju i konkretizuju.istraživanjem arhivalija utvrdio i brojne konkretne veze. Vjerovatno je da u tome svemu ima dosta udjela i stara slavenska baština. on je istakao da su neki motivi stećaka. u tome pogledu su im najbliže gotičke.137 Po mome mišljenju ne može se zanemariti i taj utjecaj sa istočne strane.ki kraljevski dvor izvjesne veze održavao i sa tom stranom. dolazimo opet na mogući posredan utjecaj umjetnosti primorja na bosanskohercegovačke stećke. Maksimović kada je rekla da je "moravska skulptura spoj vizantijsko-romanske. je pravilan trolist jednakih okruglih listića znak puibližavanja gotičkom realizmu našega XIV-XV v. kao i to što je na pojavu mrežaste bordure na stećcima." . ipak mislim da se može reći kako bor- .takvih motiva na nadgrobnim pločama u Crnoj Gori koje su izradili majstori iz primorja.

"{) Ovaj motiv nalazimo na svim osnovnim oblicima stećaka. opet. U Koritniku kod Breze nalaze se čitiri polumjeseca na jednoj krovnoj ploh i slj emenjaka. ASTRALNI MOTIVI u ovu grupu ubrajam motive koji predstavljaju nebeska tijela Mjesec. odnosno u kružiće (Vranjevo Selo. 1- Polumjesec Polumjesec ima samo jedan svoj osnovni oblik . Ludmer). a u jednome od ta četiri polumjesec služi kao postolje krsta (Vranjevo Selo). kod Ilijaša dva polumjeseca vise o grančicama stabla. kao heraldička oznaka. PostOji i nekoliko varijanti polumjeseca. a u Budoželju kod Vareša se dva polumjeseca dodiruju svojim i zbočinama. Nekada je sam. Ponekad se na istome spomeniku javljaju po dva. Jedanput je polumjesec okružen vijencem (Hum u Hercegovini) . Motiv kruga smatram predstavom sunca. Obi čno se javljaju kao samostalni. zbog čega im je. i pored tih očiglednih utjecaja.i jenca najčešće tretiraju predstavama sunca. Po pravilu.dure steća·ka stilski najviše pripadaju gotici i da su u tome smislu najbliže primorju i skulpturi moravske škole.u9 U okolini Vlasenice iz polumjeseca izlazi dvostruka spirala. pa i po tri ili četiri polumjeseca. ali su čes to zajedno sa drugim motivima. uvrstio sam i njih u ovu grupaciju. Mj esec je na s tećcima uvij ek predstavljen kao jedna njegova četvrtina . Tako se na slj emenjacima redovno javlja ili u centru zabata ili na krovnim plohama. a čes to je prikazana 'kao cvijet sa različitim brojem jednakih latica. što znači da su i one predstave sunca. Ponekad polumjesec ima jednu srednj u crtu. Uvijek je plastičan. Obično zauzima istaknuto mjesto na spomeniku. Zvijezda ima različit broj krakova. zvijezde i Sunce. Više puta polujabuke nisu ništa drugo nego predstave zvijezda. Postoje i tri s l učaja tordiranog polumjeseca (Popovo polje. U četiri slučaja se nj egovi završeci produžuju u rOzetice. Po svom brojnom stanju motivi ove grupe stoje na prvom mjes tu. odnosno rozeta. mjesto u ovoj grupaciji."1 a Tarevu kod Kladnja na jednoj strani 164 . a u takvoj funkciji ponekad vidimo i druge motive ove grupe.naj češće je vršcima okrenut prema gore. Fatnica."s Zapažena su i četi ri zan imljiva specifična s lučaja. Lištica.kao luk. Položaj mu je različit . POluj abuke se često svode na krug. manje ili više. čes to su mu vršci okrenuti prema d olj e. svi ovi motivi su. zbog čega se u literaturi o stećcima više naziva roze tom nego zvijezdom. A. često se nalaze na štitovima. a u Boljunima naj češće na sanducima i pločama. ali je čes to u zajednici sa roze tom i krstom. Ali. bordure stećaka imaju dosta originalnosti. kao rog. Osmaci i Braj čevići). a ponekad zauzima i kos položaj. Kako se i motivi kružnog v. Oko Kalinovika je najviše na sanducima. plastičn i i karakteristika su svih većih područja i svih osnovnih oblika s teća ka. Benac je u okolini Lištice evidentirao lordiran štap čiji je držak preds tavljen u vidu polumjeseca . zbog čega izgleda kao da je dvostruk. Polumjesec i zvijezda.

npr. a onda u okolini Nevesinja i Kalinovika. pa j oko Stoca . naj češće zajedno sa rozetom . 40. . na Blidinju .l '" er ijetko se na lazi na š titu. Polumj esec je teritorij alno veoma ras prostran je n i uz rozetu spada među na jbrojnij e motive s teća k a. Nik š i ća i u dolini Trebišnjice.SI. - Polumjesec zv ijezda na p l oč i nekropole Biranj kod Sibenika. Zabija ka. Rj eđe se viđa u Podrinju . s iznimkom nekropole u Boljunima. za tim zapadne He rcegovine i Imots ke krajine. . o ko Zvornika. a ukupno ih ima oko 500 primj eraka . Najv iše se javlja na stećc im a cent ra lne i zapadne Bosne . a nema ga nikako oko Olova i u dolini Neretve od Konjica do J ablailice.l 43 U o kolini Vlasenice ruka dodiruj e polumjesec. odmah do gla va. 165 sljemenjaka na laze se tri polumj eseca l42 Vidimo ga i uz ljuds ke fi gure.

rozete i drugi moti vi. u Njemačkoj . Vidimo ga i na zidu " katakomba" Hrvoja Vukčića u Jajcu.110 Polumjesec vidimo na slavonskim baga tini ma iz XIII v. tekstilu."8 Na nadgrobnim pl oča ma gotičke crkve S.1..2 Polumj esec se nalazi na grbu bribirsk ih knezova Subića (na kruni zdenca u inu) i na grbu biskupske ku će također u Ninu. e.'47 Mjesec i sunce su glavni simboli Mitrasovog ·kulta. Os trošca. Polumjesec i s unce vidimo i na nekim romani čkim crkvama. Maria Novella u Firenci nalaze se polumjeseci. l49 Amajlija u obliku polumj eseca nađena je u anti č kim grobovima u Bosni. vidi se i predstava polumjeseca . u Wirtte mbergu . zatim na peča tu opštine Rab. - Astraini motivi (i motivi oružja) na sanduku iz Plaškog kod Ogulina (sada u Povj esnom muzeju u Zagl-ebu). god. Tako se polumjesec nalazi na kritsko-mikenskim gemama. * 166 . god..'S3 Redovno se javlja na freskama u scenama Hristova rođenja i uznesenja Bogorodice.SI. 41. uz predstave rozete i zvijezde. Varaždina itd.l45 I na jednoj babilonskoj steli iz 522. itd.znad nje polumj esec. npr. Kri ževaca.l46 U muzeju Bardo u Tunisu vidio sam jednu feni čansku nadgrobnu stelu na kojoj je s hematski prikazana ženska ljudska figura sa gore izdignutim rukama i . na najstarijim grbov ima Zagreba. na p eča­ t·ima nekih h rvatskih plemića. prije n . Kač i ć-Mioš i ć je za "bosansku armu" rekao : "jedan š tit i na njemu polmiseca i jed na zvizda".ISt A. na pečatu bosanskog vikara franjevačkog reda iz 15 14. u duborezu. ** Kao likovni motiv koriš ten je u umjetnosti mnogih naroda . Mnogo puta ga susrećemo na raznovrsnim predmetima domaće narodne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

nego "prosti dekorativni ornamenat"l63 P. L. Curčić misli da polumjeseci označavaju ženske nadgrobnike. polumjesec je lo da je on simbol smrti i ponovnog različito shvaćen rađanja. s pomenuo polumjesec kao "simbol umrlosti tijela" . Benac smatra da je polumjesec oznaka bosanske nacionalnosti i da je. ljiljana i kukastog krsta tretirao i objašnjavao kao simbole mjeseca. tuma čeć i ga kroz prizmu manihejskog uče nja. česta pojava na š titovima. Mislim da je obožavanje mjeseca bilo vrlo karakteristi čno za staru slavensku pagansku vjeru.lonaca. IS' D. Grka . Njemački arheolog G..* ** Polumjesec na stećcima je relativno malo proučavan. Mnogi njegovi podaci govore o polumj esecu kao simbolu s mrti. Izgleda da je svuda imao religijski karakter. Mjesec je s tvoren od dobre vode (a Sunce od dobrog ognja). - kao ukras. Ewans rekao je da se po Manesu Mjesec smatra čistili­ š tem za dobre duše.ta o s tećc ima. Škobalju.7 Za M. ' M Po A. A. Između ostaloga. njihovo neposredno nebo poslije smrti. Polumjesec na stećcima on tumač i kao posljedicu takvog nekadaš njeg kulta starih Slavena. Wilke. Hoernesa je to atribut bosanskog viteštva i znak bosanskog nacionalnog grba. Mjesec je )ađa svjetlos ti" koja plovi po nebu i prevozi du še pravednih na drugi svijet. kao spomenicima bosans kih bogumila. krajem IV v. Simboliku tih motiva on ne ogran. Ž. ali i simbolu nade u čovjekovo uskrsnu će . Vidović tvrdi da polumjesec nije znak hereti č kog uče nja . Sergejevski ga veže za kult mrtvih i svrstava tl religiozne simbole. ' 62 I. Babi.. Uz to je polumjesec za manihejce simbol mudrosti. na grobovima vjerskih starješina i "pravih krs tjana". Još 1875. Korošec se uglavnom slaže sa m išljenjem Wilkea da je on simbol smrti i uskrsnuća l 61 V. relj e fnom motivu polumjeseca pridao veliki značaj. Wilke je u jednome č lanku iz 1924. A. Tim pita· njem najviše su se bavili G. Solovjev je u okviru svog kategoričkog s tanovi š. a potom i bogumili. Petrović kaže da je polumjesec uvijek imao simbolično-vjersku ulogu. Ilira. e ngleski arheolog A. . naveo je da bog smrti kod Inda stanuje na polumjesecu . Vidović polumjesecu i suncu na steć­ cima pridaje širi religiozni značaj koji je posljedica u·tjecaja starih slavenskih i kršća nskih shvatanja. Slavena i dr. mjesec je kao stari slavenski paganski simbol značio obnavljanje života i pobjedu nad smrću i nestajanjem . '" D. "koj i očekuju da njihove duše odu u raj" .čava samo na posmrtni kult. Renđeo je s matrao da polumjesec nij e amblem grba. l60 P. Etruščana.'66 Kako se vidi. To je razlog zbog čega se reljefi polumjeseca nalaze na s tećci ma . Kada je polumjesec na stećku okrenut prema dolje. To u čen je su kasnije preuzeli pav l ićani. Solovjev 'i D. ' . l .6 I neki drugi naučni radnici su izrazili svoja gledanja na pitanje ovoga motiva. kao takav. Suprotno mišljenju Solovjeva. Solovjev kaže da je to upravo momenat kada on kao manja lađa izručuje nj. 'S4 A. god.hove duše na s unce kao veću nebesku lađu. Po Manesu. Rimljana. Katić kaže da je Grgur Veliki . kao hera l di č ka oznaka. Kelta. ili kao religijski simbol.16. god. Wi lke je i ukrase spirala. Vidović. objašnjavao božanstvo mjeseca kod raznih naroda. jer su ostaci toga shvatanja bili prisutni ne samo neposredno iza pri- .Asiraca. tj.. Nekoliko istraživača je rek- 167 Cinjenica je da je polumjesec bio simbol mnogih naroda .

imaju ra z li čHe karaktere. Kod nekih zv ijezda se kra kovi nešto povijaju. Ta s imboličnos t je here ti čkog karaktera. 2- Zvijezda Do sada se u li teraturi ovaj motiv uvij ek nazivao rozetom i pod tim imenom se podrazumijeva la i predstava zvij ezde i pred stava cvij e ta ružice. Postoje i zvij ezde koje imaju dodatke u vidu kružnica. ali i kao takav se već počeo zaboravljati i transformirati u ob i čan ukras. ali naj češće sa šest i osam krakova. moglo bi se reći opštenarodni simbol.). Po b roj nom stanju njezino je mj es ~o odmah iza polumjeseca j krsta. u Crnoj Gori . koje se obi čno sma traju predstavama sunca . javlja se i oblik sa pet ili više. prilagođen kršćanskoj ikonografiji. postao je ele menat bosanskog državnog grba. s tećc ima. a u gornjem Podrinju je uopšte nema. itd . b ez obzira na to što su zvijezda i rozeta po svojim formal n im i uopšte likovnim svoj stvima gotovo is te. naroč i to pitanje njegovog porijekla. S tim u vezi je vj erova tno i č inj e ni ca š to na katarskim nadgrobnicima nema toga re ljefnog mo ti va.manja kršćanstva nego i mnogo kasnije. Tako je postup ila i M. tražila savjet od sveštenika da li se i dalje smije moli Li mladom mj esecu'67 Cin i se da nema sumnj e u s imb o lič no značenj e polumjeseca na sva kako r eligijskog. još prije 30 godina. Rijetka je poj ava oko Ža bljaka. ovdj e će biti riječi samo o zvijezdi. pa se čak i da nas oSJecaJ u (tragova toga kulta ima u našim narodnim pjesmama. We nzel u svom djelu Ukrasn i m ol ivi na s l ećcim a ' 68 U mnogo s lu čajeva za ista bi bilo vrlo teško i nesigurn o dije liti ovaj motiv na zvij ezdu i na r ozetu. Ima nekoliko svojih varijanti . Postoji podata k da je jedna naša katolikinj a. je r ih ima negdje oko 450 primje raka . a karakteri stika je svih osnovnih oblika i svih već ih područja s tećaka . zatim u zapadnoj i centra lnoj Bosni . 168 . o čemu n aj bolje znaju naši e tnološIci stručnj aci. one se po svojim sadržajima i značenjim a veoma razlikuju . donedavno se kruh pekao u obliku polumjeseca. a u i s toč noj Bos ni im a je naj više oko Olova. U dos ta velikom brOju se javlja u Hercegov ini. Skoba lj. posebno na stećcima. ipa k. a Li mi se čin i da se već sada može reć i da se uzroci njegove pojave na s tećcima nalaze prvenstveno u staroj slavenskoj paganskoj tradiciji. i to kršćanskog . Zvijezda spada među reljefne motive koji se naj češće javljaj u. Najj ednostavniji njen oblik je sa če tiri zašiljena kraka. o čemu Ostaje da se još proučava ovaj motiv na stećc ima. U više s l učajeva zvij ezde su okružene vij encima . koje bi se mogle zvati stilizovanim oblic ima . uglova i lukova. zbog čega sa m se odlu čio da ih. Pošto roze ta spa da u grupu biljnih predstava. Kod Hrvata je pr igodom mjesečeve mijene postojao obredni ples u svrhu tjeranja demona . U srednjovjekovnoj evr opskoj umjetnosti je ovaj. Ali . pretvarajuć i se tako u virovi te rozete. razd voj im i odvojeno prikažem. V i dović i A. a ne su najkompetentnije pisali O. koji su ne kada tordirani . I danas se mnogi poslovi na selu udešavaj u prema mj esecu 1 njegovim mijenama. on je postao feuda lni i naoionalni amblem. U našim krajevima. U ne kim s lu čaj ev im a s u kra kovi zv ijezda naznačen i dvostruk im linijama .

Oko Bratunca pos toje biljne sti lizacij e sa cvjetovIma koji su predstavljeni baš kao prave zvjezdice. š to govo ri o slici pejzaža noću . pa su mj es to roze le isklesa li zvijezdu. Mora se reć i da su mnogi primj erc i pretrpjeli raznovrs na oš tećenja. ili obra tno. al i pos toji i ukl esana . Više lij epih primj eraka je evidentirano u okolini Kupresa. suncem i krstom. Na krstačama je počesto na kraju vodoravnog kraka. U dosta sl učaj eva se nalazi na š titu . Nekada se javlja sam ostaln o. Du vna. . Na Kupresu sam našao zvijezde zajedno sa scenom turnira i predstavama staba la.'69 Kod Li štice je nađen pentagram okružen vijencem. najčešće sa polumjesecom. a li ima i primje raka koji s u slabo urađ e ni.Redovno j e p l as ti čna. - II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 42. Kalinovika i Stoca. Neki majstori nisu pravi li razlike između zvijezde i rozete. urezana. Jedinstvene stil izacije zvijezda na sljcmcnjaku iz Donje Zgošće (sada Sl. Većina tih motiva je lijepo klesana. l7o Izgled zv ijezda odaje maj s tore vrlo ra z li č itih sposobnos ti . koj i je na drugom kraku. gdje fungira kao h era ldi čka oznaka. a li je obi č no sa nekim drugim motivom. kao pandan polumjesecu.

Luke u Uzdolju ·kod Knina. ali o tome niš ta podrobnije nije rekaol" A. uz polumj esec i druge motive .k.' 79 a onda na zavjes i carskih dveri manas tira Hilandara I 80 Zvijezda je čes t motiv na srednjovjekovnom novcu u Srbiji ·i Hrvatskoj. kao npr. romani č kim i go tič kim crkvama. zvij ezda se čes to javlja na kršća n s kim slikanim scenama Kri s tovog rođenja. No bosan s kohercegovačkom podru čju zvijezde nalazimo kao plas ti č ne ukrase kas noanti č kih bazilika.Zvijezda je kao motiv likovnih umjetnosti široko raspros tranjena i s usreće se od davnih vre mena . da je stari slavenski pagan ski simbol obnavlj anja života .'76 kao i na ploč i sa pleterom iz crkve sv. Hoernes je smatrao da s u zvijezde. sa na tpisom o knezu Mutimiru . Maria Novella u Firenci. mjesec amblemi grbova bosanske vlastele. Uz polumj esec i sunce. '8I . polumjeseca i krs ta na stećcima on vidi miješanje s tare slavenske dualis tičke vjere sa kršćanstvom I S5 A.177 Virovi tu rozetu na lazimo na predromani čko m sarkofagu iz splits ke katedrale. kao u antičkim scenama Dioskura. Benac. kao i na grobovima feudalaca u Hrvatskoj.. Na nadgrobnim pl oča m a go ti čke crkve S. prema manihejskom učenju. Wenzel. uz dva afrontirana konjanika. Tako. koje se. u znesenja Bogorodice. nalaze se zvij ezde. Slavoniji i Dalmaciji. ' 86 Dosta je neobično mišlj enj e M. Postoj e i drugi primjerci. zatim na fragmentima s tarohrvatsk ih ploča sa pleterom iz Knina.'75 a onda na . identifikuje sa Kristom. te kstilu i drugim s tarobosans kim umjetni čkim predmetima. god. Skobalj je donio reprodukciju jednog babilonskog spome[]Jika iz 1200. 174 Mogu se navesti i brojni primj erci ovoga motiva II naš im kraj evima. iz c rkve sv.' S7 J oš je neobič­ nije mišljenje beogradskog etnologa P. za sunce kaže da označava n ebes·k u la đu koja prevozi pravedne duše na drugi svijet. Solovjev u zvijezdi naj češće vid i predstavu sunca. 1l2 Viđamo ga [la anti Č!kim nadgrobnim stelama. Taj mOtiv je iz starog orijentalnog repeptoara ušao u s tarokršća nsku umj etnost. In ače. Važna je pojava zvij ezde na bosanskom novcu. Vidimo ga i na starokršć anski m sarkofazima. M.' 76 za tim je nalazimo kao iluminacij u Peć­ kog četveroevanđelja (XIV v. '7I A. zatim na drve tu .) . na kojem se vidi osmerokraka zvij ezda. Ž. tj . Mihajla u Stonu. Lovre u Pazdigradu kod Splita. koja zvij ezdu smatra ukrasom. Sergej evski je zvijezdu svrstao u religiozne simbole.''' a s li č­ no mišljenje je izrazio i A.. 173 Nalazi se na pred romani čk im . zvijezda simboliz'ira božanstvo svjetlosti i mraka. na bosans kom državnom grbu i na grbovima bosan ske vlastele. Skobalj zvijezdi pridaje značenje s lično polumj esecu .trouglastom zabatu. kada. Anđe lić je ustanovio da bar dvije trećine bosanskih izbjeglica u Dalmaciji i drugim zemlj ama imaj u zvijezdu kao heraldi čki zn. Petrovića. * Zvijezda na stećcima je vrlo malo pro učavana. prij e n. koja je nastala odbacivanjem nekih ele-i 170 . u E s tergonu . npr. Na ne kim mađars kim kas nosrednjovjekovni m š titovima. On u torne mot ivu vidi predstavu ljudske glave. e.. a u nekim s lučajevima (uz figura lne predstave) simbolom . nalaze se i zvi jezde. P. U pojavi zvij ezde. Već je pomen uto da se zvijezda nalazi na babilons kim s telama. ' 83 D. zvij ezde na lazi mo na oltars koj p l OČi iz crkve sv. kojim putem je prenesen u Evropu.

Neki krugovi imaju tačku u svojim centrima. koji je rezultat utj ecaja starih slavensk ih vjerovanja i kasnijih kršćan sk ih sh vatanja. Pošto se naj češće javlj a uz polumj esec.torijalno raspoređen. Iznos i ukupno oko 175· primj emka. odnosno rozeta l 88 Moje je m išlj enje vrlo s li čno onome o polumjesecu_ Iako će se zvij ezda dalje proučavat i . Stoca i Ljubuškog. Kupresa i u Pivi.' 94 I 'kod naših naroda se u prošlosti suncu pridavao veliki zn ačaj. a onda i u z zvijezdu . plasti č­ na ravna pl oča nejednake ve li č in e . za sada se može reći da je ona u umj e tni čkoj primjeni u našim krajevima simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske simbolike. ali ga n iko od dosadašnjih istraživača nij e tako shvatio. D. najviše ga ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . krugovi s u heraldi čki motivi . . a ima ga i u sjevernoj Dalmaciji. Po svom izgledu on bi mogao biti i predstava punog mjeseca. * ** 171 Krug na s teć ku smatramo predstavom sunca. s jedne strane krsta predstavljeno je s unce. Solovjev takav mOD iv "u obliku lopte" smatra predstavom sunca i. Nije ni ravnomjerno teri. predstavljena je shematski figura čovj eka sa krugom iznad nje. prema manihejskom učenju .s am vidio u Muzeju B a rdo u Tunisu. tl Njem ač koj . Broj takvih moti va nij e velik i manje ih je nego polumj eseca i zvijezda . zbog čega se motiv upotreblj avao kao jedna vrsta socijalne ozna ke privilegovane feuda lne klase. da ga smatramo predstavom sunca. ' 9l Po Sackenu . a da je na s tećke stigla kada je sva ta s imb o li č­ nost bila već gotovo sasvim zaboravljena. Nekada su to samostalni motivi. u ist očnoj Bosni.Kru g Taj relj efni motiv steća ka redovno je prikazan kao plitka . Na jednoj feničanskoj nadgrobnoj steli. pre ko kružnog v . Vidov i ć objašnjava i sunce na stećci ma kao simbol šireg re ligioznog ka ra ktera (ne samo vezan za posmrtni kult ) . nije rij etka pojava ni oko Kla dnja.mena ta i u regresivnom procesu stilizacije. u Hercegovini i na užem područj u oko Duvna. postala zvijezda. Relativno. ilri sa rozetom. Na krugu u Kobilj oj Glavi kod Ske nder-Vakufa urezan je krs tić . i kao elemenat bosanskog državnog grba a najviše k ao običan u kras . Kao heral di č ka oznaka javlja se oko Zadra. Benac. l93 I na jednoj romaničk oj crkvi u Wiirttembergu.. iz II v. te oko Nevesinja u i s točnoj i oko Lištice u zapadnoj Hercegovini . a sa druge polumj esec. Rijetki su primj e rci na kojima nema n išta osim urezane kružnice.ijenca. Vrlo rij etko se javlja oko Kalinovika i u Podrinju. Ta ko ga s h vaća A. opravdano je zaista. a nema ga nikako na u žim područjim a o ko Trebinj a. koju . u zapadnoj Bomi. Ljubinja. tumači I kao nebesku lađu . '90 Sli č no tumačenju polumj eseca . 3 . ' 89 Moglo bi se reć i da i A. a mnogi ob i čaji se i danas ravnaj u prema nj emu. a češće su zajedno sa drugim motivima. ob i čno sa polumj esecom i zvij ezdom.m Izgleda da je kult Sunca bio veoma raširen kod mnogih naroda.

kosim krstićima. široko je rasprostranj en. Nevesinja. odnosno zvij ezda.nađeno je oko 175 njegovih primjeraka. a ponekada su ti vijenci tordirani. u Hodovu kod Stoca. U neko liko s lučajeva vijencem je okruženo udubljenje koje nazivamo "kamenicom". npr. a ima .200 Vijenci se javljaju i na štitovima. izgleda. a ~ordirane vijence oko Lištice "kotačima od pletenog užeta". Ovaj motiv se javlj a na svim vrstama osnovnih oblika s tećaka . ipak. 4- Kružni vijenac To je plitko plastičan dio kruga u vidu 'k ružnog pojasa . cikcak i drugim motivima.ka. ali ih ima manje nego rozeta.ij epo klesani. U Dopascima kod Kladnja se nalazi dosta velik. zajedno sa rozetama. Stoca.I97 U nekoliko slučaj eva vij ence vidimo iznad glava ljudskih figura sa uzdignutim rukama. Sergejevski je nazvao "diskom" . Ne kada se jav lj a jedan veći i u njemu jedan manji kružni vijenac. odnosno rozete ili krstove. Ponekad obični ili tordirani vijenci okružuj u zv ij ezde. U tome pogledu 's e i stič u primjerci u dolini Neretve. Wenzel je kružne vijence nazvala "obru č ima ". l99 Oko Zvornika je evidentirano više primj era ka kružnih vijenaca na vrhu stabljika. Vijenci su obično pravilno i J. a u jednom slučaju je polumjesec okružen vijencem (Hum kod Trebinja) . l95 Jedinstvena je i pojava niza kružnih vj e n či ća oko kruga u Moremišlju kod Višegrada. Vijenac na stećcima Ludmera D.. Lištice i Kupresa . Zanimljivi su i koncentri čni vij enci koji s u kao medaljoni ukomponovani sa paralelnim rebrima na nekim stećcima u Njkšiću. polumjeseca i krstova. ali češće zajedno sa rozetom. polumjesecom ili krstom. npr.i koncent ri č nih vijenaca koji su tordirani. južno od KonJica. Nalazimo ga samostalnog. u okolini Kalinovika.ol Najviše kružnih vijenaca evidentirali smo u okolini Kalinovi. na stupU. u okolini Konjica. 172 . tordiran i osobito lij epo isklesan kružni vije nac. Kružne vijence iznad ljudskih figura u Radimlji A. u Radimlji. U nekoliko s lučajeva je . Vrlo rijetko ih nalazimo oko Ljubuškog iLjubinja. najvjerovatnije da je ono r elikt starog slavenskog kulta Sunca kao izvora cjelokupnog života. Više puta je kružni vijenac tordiran. U literaturi su upotrebljavam i termini drugač iji od ovoga kojim se ja služim. spada u brOjnij e . kao npr. npr. i9S Osobito su zanimljivi primjerci gdje kolovođa u kolu drži vij enac. Benac zove "plastič nim krugovima". 196 U nek-im s lučajevima motivi krstova su predstavlj eni tako da im se krakovi završavaju proširenj em u vidu kružnih vijenaca. ukomponovanih sa spiralama. U Nekuku kod Stoca je tordiran vije nac prikazan na dršku. Zanimljiva je jedinstvena p ojava nazubljenog vijenca o ko četverokrake zv ijezde u Uboskom kod Ljubinj a. M. Na drugom mjestu sam već naveo da obi čni 'ili tordirani vijenci okružuju nizove rozeta.kao elemena t bordure . Počes to su kružni vijenci u sredini zabata slj emenjaka. a u nekim ljudska figura u jednoj uzdignutoj ruci drži kružni vij enac.Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim podacima za s igurnije objašnjenj e pojave sunca na s tećcima.

Petrovi ć je . Radi ću . jer se niko posebno njime nije bavio . kao religijske simbole šireg znače nja. atributima vojvods·kih figura . lOJ J a sam u Nacionalnom muzeju u R imu vidio anti č k e nadgrobne s tele na kojima s u is klesani obi č ni i tOl-dirani kružn i vij e nc i. Vidovi ć pred s tave s unca tre tira vrlo s lično preds tava ma polumj eseca i zvij ezde. D. Sergejevs ki je vijence u Ludme ru svrstao u religiozne motive i smatrao predstavama s unca . * ** 1 73 Ovaj moti v stećaka je vrlo malo prou ča van. kružni vijenac je stara slavens ka predstava sunca . Benac je s matrao oznakama ranga pokojnika.2(" P .Sl. n ajčešće na arama. nasta le spajanj em starog slavenskog vjerovanja i kršćanskog shvatanja 205 Vij ence u Radimlji A. 43.202 Na jednom drugom mjestu on je rekao da se na antičkim na dgrobnim spomenicima. Prema F. nalaze "pa tere". koj e s u s li čne vij encima na stećcima . Ž.204 D. - Ori ginalna kombinacija tordjra nog vijenca i rozete na sijemenjaku u Krvavom Polju kod K onj ica.

Hodovu kod Stoca i u Ziemlju kod Nevesinja.Polujabuka U horizontalnoj projekciji to je krug.'1O Njemački arheolog G. p l astičan Najčešće se nalazi zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. Vrućici kod Teslića. smatra da se radi o predstavi "krune života". Više je karakteristika Bosne nego Hercegovine. Solovjeva kružni vijenac na stećcima predstavlja važan elemenat njegove teorije o bogumilskim steć­ cima. Samo u nekoliko slučajeva je nađena polujabuka okružena vijencem (Popovo polje i Kupres) . Stoca. Nije ni približno tako česta pojava kao kružni vijenac. Ne uzimajući u obzir vijence :koji bi zbog svojih udubljenja mogli biti "kamenice". 174 . sa svojom glavom u rukama. Nađeno je ukupno oko 100 primjera'ka .i jezde dao i tumačenje kružnog vijenca. Jovana. ali da su već poprimile karaikter ukrasa . zatim oko Kalinovika i oko Kupresa.k od Skender-Vakufa. kao stilizovane i reducirane predstave ljudske glave. posebno onih u scenama kola. . Wenzel . Ion. slavljeniku ili čovjeku koji se po ondašnjim kriterij umima u nečemu osobito istakao. On predstavu muškarca sa vijencem u ruci tumači kao predstavu pokojnika koji drži svoju glavu. koja ISe na drugome svijetu daruje odabranicima. ali naj češće na krstača ma.207 "Po jednoj narodnoj pesmi. oko Olova. Wild ise također zadržao na ovome motivu. ali ga većina smatra predstavom sunca. a ima je i na štitovima.u svome tumačenj u zv. Tako se u jed nom slučaju kod Kalinovika u centru štita nalazi zvijezda. istraživača 5. Baštini . kao i Solovjev. a u prenesenom značenju životnu radost . mislim da su kružni vijenci predstave . ali je njegov raspored vrlo neravnomjeran. Duvna. On taj motiv objašnjava kao "coronam" . neka vrsta današnjeg lovorovog vijenca. on predstavu čovjeka koji drži tordirani vijenac tumač i kao shematski prikaz Krista. m Za A. venac na devojačkoj glavi simboliše sunčevu svetlost. Samo u nekoliko sl učajeva je ovaj motiv toliko velik da se približava jabuci. a stvarno je toliko da smo ga s pravom nazvali polujabukom. u kršćanskoj ikonografiji.211 Kako se vidi. Tako. a pogotovo kao rozeta i polumjesec.. kružni vijenac nije jedinstveno tretiran. Najviše polujabuka ima u Ludmeru i u nekim krajevima centralne Bosne. koji u nadzemaljskom životu dijeli vij ence izabranima. Velike i vrlo plastične polujabuke su samo na hrbatima malobrojnih sljemenjaka u Kopošiću k od Ilijaša. Kao druga alternativa koja bi se mogla uzeti u obzir pri objašnjavanju tordiranih kružnih vijenaca. kružić."208 M. Vrlo malo ih nalazimo na Majevici. koji se poklanja pobjedniku u junačkim igrama . jest V1ijenac cvijeća.kružni vijenac veže sa kršćanskim obredom krštenja i ponovnog rođenja . Javlja se na raznim oblicima stećaka.nagradu pravednim krstjanima.s unca koje su na stećke stigle kao relikt staroslavenskog kulta sunca. LiMice i Zabijaka. Vlasenice i Ljubuškog. slično predstavljanju sv. niti vijence na štitovima kao nebitne heraldičke oznake. a oko nje su raspoređene četiri polujabuke. Ovaj motiv je nepoznat oko Kladnja.

Đ .'l3 V. U daljem studiju ovoga motiva trebalo bi i ovaj aspekt imati na umu.218 I danas se na mnogim kršćans·kim grobljima grobovi djevojke ili mlade žene kite jabukama. a eventualno. U našim narodnim običajima jabuka i danas znači mnogo. zbog čega se u raznim prilikama daruje. Nameće mi se još jedna mogućnost. što nesumnjivo potvrđuje moju raniju pretpostavku da se mnoge polujabuke mogu smatrati predstavama zvijezda ili rozeta_ Ovakvi motivi se nerijetko nalaze na srednjovjekovnim arhitektonskim i drugim spomenicima. a i polujabuka se svodi na takvu predstavu. ali da je na stećke stigla više kao ukras. zvijezde. Rado su korišteni i na islamskim spomenicima. prije svega. ni jabuku daji .lOlumjeseca. a u krajnjoj liniji na "vječnu kuću". mislim da to asocira na kupolasti pokrov džamija i nekih drugih islamskih zgrada. Kako sam već napomenuo. Mazalić misli da je on nastao pod utjecaj em muslimanskih nišana. Ovaj motiv sam uvrstio u grupu astraInih motiva zbog toga što on.2l4 a S.Na nekim polujabukama se naziru zarezi od centra prema periferiji. kružnog vijenca i polujabuke. vjerovatno rozeta. ") . što znači da se radi o roze ti. kruga. Korošec smatra predstavama sunca.\. po narodnom vjerovanju. slično situaciji kod nekih najstarijih muslimanskih i kršćanskih nišana u Bosni. koje simboliziraju zagrob n i ŽiVOt. Traljić . znače rane što su ih junaci u ratu zadobili i njima podlegli. Na solarni karakter polujabuke na stećcima upućuje i . znači da ova astralna grupa . po mome mišljenju. Vego misli da jabuke na stećcima nemaju vjersku već svjetovnu simboliku . Za zvijezdu sam već rekao da najvjerovatnije potječe iz starog slavenskog paganstva. postoji dosta polujabuka na kojima se zapažaju reinjevi.216 M. posebno na njihovim nadgrobnim spomenicima.m Mislim da ima mnogo razloga što se ovaj motiv smatra predstavom sunca. o zvijezdi. A što se tiče onih krupnih jabuka na krovu nekih sljemenjaka.da su to kvrge koje. 212 * ** Istraživači stećaka su upadno malo pažnje posvećivali ovome motivu. Na srebrnoj oltarskoj pali katedrale u Kotoru iznad tordiranih stubova arkada. ** * 175 Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se ova grupa reljefnih motiva sastoji od pet osnovnih motiva . "Nit je prosi. naročito seldžučkim. a onda i osmanskim. Kada prosci ugovaraju svadbu.to što je u više slučajeva isklesana zajedno sa polumjesecom i zvijezdom.. potrošio tri tovara blaga". što nalazimo i na stećcima. m Polujabuke na stećcima u okolini Travnika P. Kako se kružni vijenac smatra predstavom sunca. nalazi se po jedna plastična polujabuka. Narodne pjesme čes to govore o jabuci ("Dok on dade prste n i jabuku.. ona je znak pažnje i ljubavi među ljudima. simbolizira sunce. gdje je mogla biti simbol zagrobnog života. a između romaničkih lukova. kaže se da "idu na jabuku". Curčić kaže da kugle na nišanima možda označavaju vojnike koji su rukovali topovima.

®@~ ** ~+ m© @ o @ Tabela XI - o Najčešći (J o stećcima. vidovi as tra lnih moti va na 176 .w )) ~ ~ ~ ) ) (( .

a od poj e dinačnih su najbrojniji polumjeseci i zvijezde. U dosta slučajeva su heraldičke oznake na štitovima. izrazio mišljenje da je to naj češće korišteni motiv poslije solarno·lunarnih motiva. Wenzel je 1965 . mišljenja i pretpostavke o brojnom stanju krstova na stećcima. Hoernes je tvrdio da na steć· cima gotovo uopšte nema motiva krstova. Benac tvrdio da je krst "najčešći u!kras na stećcima". stu.polumjesec.. da s u na stećke došli i posredstvom tih motiva kao simbola kršćanske ikonografije. Inače. krstovi kao grupacij a stoje na tre· ćem mjestu. te da su tako poka· zivali preziranje krsta bosans ki bogumili . premašujući po broju motiv polumjeseca. od kojih je. kao simbola smrti čovj eka i njegovog ponovnog rađanja. Solovjev je 1948.224 Ja sam 1971. polumjeseca i zvijezde daleki eho simbola izvora cjelokupnog života na zemlji. tako i zbog nedovoljno preciznih podataka. ustanoviti potpuno tačan broj krstova na stećcima. m Ubrzo se potom ustanovilo da krst nije rijedak. Zauzimaju vidna mjesta na stranicama spomenika i redovno su u zajednici. ipak. a u najvećoj mjeri čistih ukrasa. god . odmah . pa je zaključila da su krstovi "jedan od naj češćih oblika ukrasa na stećcima. KRSTOVI J77 Do sada su izražene vrlo razli čite tvrdnje. saopštila cifru od 438 stećaka "na kojima krstovi čine glavni elemenat ukrasa" i cifru od gotovo 200 stećaka "na kojima krstovi čine sporedan elemenat ukrasa". a najčešće sa polumjesecom i zvijezdom. god . čini se.u suštini ima tri vrste simbola . ali ako uzmemo čiste . god. M. njihov ukupan broj iznosi oko 1400 primjeraka. priznaju ć i da se motiv krsta " javlja dosta često na našim spome· nicima". naprotiv.'" M. najneuvjerljivija Solovjevljeva. izgle· da. na osnovu materijala kojim je raspolagala. koji su se sahranjivali pod s tećke. čest motiv na s tećcima zbog čega je Solovjev korigirao svoje ranije miš· ljenje. pok u ša vajući da bogumilski odnos prema tome motivu drugačij e protuma č i .'" C. zvijezdu i sunce. nije moguće. naročito u odnosu na varijacije i kombinacije krstova s drugim motivima. da im po~ijeklo treba tražiti u simbiozi staroslavenskog pa· ganskog i srednjovjekovnog kršćanskog shvatanja ovih nebeskih tijela. Rijetka i više marginalna proučavanja ovih motiva rezultirala su vrlo neujednačenim hipotezama. kako zbog mnogo brojnosti tih motiva i drugih s kojima bismo ih uporedili. a pogotovo je to motiv zvijezde. Ovi motivi su karakter istika svih oblika stećaka i rasprostranjeni su gotovo u svim većim područj i ma. Truhelka je prvobitno smatrao da se relj efni motivi krs'tova na stećcima nalaze vrlo rijetko. rekao da se motiv krsta na stećcima javlja samo izuzetno. ali da su tada već poprimili značenje socijalno-klasnih atributa.22<l A. koja im pridaje karakter heretičkih simbola. iza astraInih motiva i bordura. m Iako danas raspolažemo sa cjelokupnom osnovnom gra· đom o stećcima. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da su motivi sunca. Po brojnosti stoje na prvom mje. Pre· ma mojim približnim proračunima. Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim argumentima za potpunije objašnjenje."22J Malo iza toga je A. nego. koji je također često zastupljen . i to obično u deformisanom obliku. Nave· deni osnovni motivi ove grupe imaju 19 svojih podvrs ta.

Najljepše su rađeni ~tilizovani krstovi. Postoj e i primjerci sa krstić ima ili prečkicama na krajevima krakova . Nejednako je klesan. kao i u vidu rozete. Znatan broj ovih krstova ima krakove koji se prema svojim krajevima postepeno šire. ili da se sva četi ri ·kraka tako završavaj u. s tilizovane i ostale . Tau-krst.i svih drugih motiva. naročito oko Ljubuškog (više od jedne trećine svih ukrasa otpada na :krstove). kalvarijski. U tome pogledu poS<toji više varijeteta . zbog čega ovaj krst ima više svojih varijanti. u zapadnoj Hercegovini. u centralnoj Bosni . a iznad polumjeseca . u Crnoj Gori i u sjevernoj Dalmaciji. ili kao kružni vijenac ili da se tako završavaju poprečni i gornji krak. latinski . Najmanje je zastupljen u srednjem toku Drine. Ponekad se nalaze dva. ali postoji i znatan broj urezanih u kamen. a ima ih i višeprutastih. svastika i ostali. Kod ·n ekih dvoprutastih krstova se krakova na svojim krajevima spiralno povijaju na jednu i na drugu stranu. zapadnoj Bosni. koji djeluju kao pravi ukrasi. ponekad tordiranim. ne računajući antropomorfne. zatim u vidu sidra.krstove . onda bi krstovi izbili na prvo mjesto. posebno oko Nevesinja. Krakovi nekih krstova se završavaju u vidu ljiljana. procesij ski. Motiv krsta na stećcima je veoma široko rasprostranjen.iše od jedne trećine ukrasa odnosi se na krstove). Neki primjerci g rčk ih krstova su okruženi vijencem. onda se može reći da oni stoje odmah iza zvijezda-rozeta. zatim u Ludmeru. Ponekad se krakovi nekih krstova na svojim krajevima račvaju ili trozubo zavešavaju.tako da se samo gornji uspravni krak završava kao krug.grčke. lorenski . Ima ga u svim područjima i na svim vrstama oblika stećaka. stilizovani. 1- Grč ki krst Grčki · k rst ili crux immissa. u istočnoj Hercegovini. Lištice. ali veoma rijetko na štitu . Ova zadnja varijanta je široko rasprostranjena.i u Srbiji. naročito u Bosni i Hercegovi ni. uže ili šire. vrpce. antropomorfni. zvijezdom ili suncem. ali su i dosta često drugačije oblikovani. Dosta česta pojava je u okolini Stoca. Osobito je brojan u Imotskoj krajini (v. naročito oko Duvna. Javlja se kao samostalan motiv. Cesto su njegovi krakovi obične pljJtko-plastične.i uporedimo ili sa pojedinačnim osnovnim motivima drugih grupacija. ima jednako dugač ke krakove. Evo približno tačne liste njihovih osnovnih vrsta: grčki. a najviše oko Kalinovika i Lištice. Postoji više vrsta. a mnogo podvrsta ovoga motiva na stećcima i vrlo je teško i nesigurno sačiniti njihovu listu. Nekoliko primjeraka ima rombove 178 . a neki sasv·im drugačije završavaju. ali još češće je predstavljen zajedno sa polumjesecom. na Majevici. latinske i druge. Mnogi od njih imaju krakove koji se završavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. Ako bismo zvijezde odvojili od rozeta. pa i tri krsta na jednome spomeniku. Andrijin. što je veoma :teško uraditi. ima ga mnogo oko Kalinovika (zauzima jednu trećinu svih ukrasa). U nekoliko slučajeva su klesani kao riblja kost. U nekim slučajevima su njegovi krakovi dvoprutasti i troprutasti. ili opet da se neki tako. Nekada ga nalazimo i udruženog sa nekim od drugih motiva. Obično je plastičan . Ima i krstova čiji su krakovi tordirani.

Andrijin krst Krst jednako dugačlcih kosih krakova nazivamo krstom sv. korišteni su drugačiji. a nekada sva četiri. a donji uspravni duži. Cesto se njegovi krakovi šire prema svojim krajevima. Znatan broj ovakvih hstova ima krakove 'k oji se . ali je brojno stanje vrlo teško ustanoviti. Tome zovemo krst koji ima samo tri kraka. sidra ili rozete na krajevima svojih krakova.Procesijski krst 179 Krstove nešto dužih dimenzija. 5 . dva kratka vodoravna i jedan donji uspravni mnogo duži. s tom razlikom što latinski nema jednake krakove. Ovakvih krstova je nađeno ukupno 40 primjeraka. Ioni su. i to nekada samo neki od njegovih krakova. I neki njegovi primjerci Jmaju ljiljane. I on ima dosta svojih varijanti. Talcav latinski krst je u zapadnoj Evropi poznat pod imenom malteškog krsta. mogli . onda ga ukupno ima oko 250 primjeraka.iH petorolistove na krajevima svojih krakova. 226 Ta'k vih krstova nema mnogo na stećcima. koje drže ljudske figure. obično torruranim.z avršavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. relativno dugačkog donjeg uspravnog kraka. Za razHku od grčkog. Tako ima krakove dvoprutaste. a kao jedan između njih. možda ih ima oko 300 primjeraka. Ni ove vrste krstova nema mnogo. zajedno sa rozeticama. U prvo vrijeme kršćanstva. a pošto se II našim lcrajevima vidi na grbovima katoličkog reda sv_ Ivana. Ovaj motiv se rasprostire po svim krajevima. U nekoHko slučajeva ovi krstovi su elemenat II borduri. 2- Latinski krst Gotovo sve što je rečeno za grčki krst odnosi ·s e i na ovaj. umjesto pravoga znaka krsta. ovaj kosi. Ako ga razlučimo od grčkog. cikcak i drugim motivima. mogao bi se zvati ivanovačkim. koji se zbog toga što je sličan rims·koj cifri X. troprutaste i višeprutaste.Tau-krst Tau-krst ili krst sv. II doba progonstva kršćana. nekada okruženi vijencem. a nekada kao rombovi ili petorolistovi. ovaj krst se u literaturi nekada naziva crux commissa. 4 . I ovaj je krst posvuda rasprostranjen. kao i grčki krstovi . nego tri gornja jednaka. Andrije. svega oko 40 primjeraka. Ponekad ga je teško razlikovati od motiva štapa. Poneki primjerak u vijencu ima male trolistove ili neke drugačije umet ke između krakova. I neki njegovi primjerci imaju torrurane krakove. nazvao crux decussata. 3 . I njegovi 'krakovi se nekada račvasto ili trozubo završavaju. ili se oni nalaze uz figure.

ili drugačij e. Na ljudsku figuru podsjećaju obi č ni krs tovi kod kojih se Sl. Takav krst je sličan tzv. 8- Antropomorfni krstovi Mnogobrojni su krstovi koji su u većoj ili manjoj mjeri s li čni ljudskoj figuri.. bez obzira da li se oni završavaju obično.'" Oni su rijetka pojava . kako je to predložio L. 7- Lorenski krst Ima krstova sa dva para vodoravnih krakova.kao luk.gdje na tim krakovima vidimo po jednu pticu. Katić. oko Ljubinja. Nazvao sam ga lorenskim ili dvos trukim krstom. kao dva ili tri kraka. kao s tepenice i sli čno. npr. Zanimljiv je jedins tven primjerak u Uboskom kod Ljubinja. kao ljiljani. Ljubuš kog i na Blidinju. Liš tice [ Ludmera. gdje se obadva para vodoravnih krakova završavaju spiralama i . Nalazimo ga. kao i primjerak sa tri para vodoravnih krakova. Nađeno ih je oko 40 primjeraka. 44. na krst na Golgoti. kao dvije ljuds ke noge.bismo nazvati procesijskim (c rux hastala). š to podsj eća na kalvarijski krs t. četverougao.'28 Evidentirano je ukupno oko 25 primjeraka lorenskih krstova. . zatim kao krugovi.kalvarij s ki krst. Ovakvih krstova je evidentirano 20 primjeraka.Kalvarijski krst Mnogobrojni krstovi imaju svoja pos tolja koja su razli čitog oblika . pa bi se tim imenom mogao i zvati . 6 . Nađe se ponekli primj erak sa drugim kosim parom krakova. trougao. Nađeni su oko Imots kog. lorenskom krstu. Antropomorfni krst na sljemenjaku u Dvorišt ima kod Kupresa.

a donji kao trup i noge čovjeka.oči. 44) . ili sa zav ršecima u obliku ljiljana."9 Origi nalan je slučaj u Klikovićim a. - Antropomorfni krst na s t eć ku u So č i ca m a kod Rogat. U tome pogledu je za nimljiv dvos truki račva s ti krst iz okoline Kup resa (s l. kao da predstav lj aju gore uzdignute ruke. 23 ' Vrlo su zanimljivi i primjerci an tropomm-fni h krstova u Ziemlju. J oš više na to pod sj ećaju krs tovi č iji se gornji uspravni u svom završ nom dij e lu proširuju u krug. Gornjj kra k je kao glava. Na žensku ljudsku fjguru sa uzdignutim rukama dosta p odsjećaju primj erci koje sam našao u okolini Neves inj a pri kraju horizontalnih krakova se uzdižu s tubići sa kružnim završecima. n edale ko od Trebinja. U nekoliko slučaj eva su naznačeni markantru dijelovi lica . a donj i uspravni ra čvaju . a kod nogu se pojavljuju i vodoravni dodaci koji imitiraju stopa la . a donji uspravni krak se prema dnu postepeno širi . 181 donji us pravni krakovi ra č vaju. također u okolini Neves inj a. baš kao ženska haljina. sa stopalima u profilu. nos. horizontalni krakovi su kao ruke. gdj e je gornji krak krsta proširen i zaokružen. br. 45. a donji produžen j većim dije lom pretvoren u dvij e noge. gdje je maj stor .SI. usta .ice.2JO U više s lučaj eva se horizontalni krakovi lome ili povijaju prema gor e.

SI. 182 . ili rombi č n a. ramena su ravna . kao da se radi o plesačicama . jednostavnim urezanim linij a ma predstavio ženske figure u nekoliko nijansi (sa podignutim i sa s puštenim rukama) . elipsasta. 46. m Na s li čan način su klesani i antropomorfni krstovi u okolini Trnova . Glava je okruglasta. - Ant ropomorfni krs t na steć ku u okolin i Nevesinja.

što podsjeća na predstavu sveš tenika. s jasno naznačenim šakama i prstima. a noge se obi čno račvaju·. ili spuštene.okruglasta glava. tek naznače na ramena. 47. kod kojih se s tablo prema dolje račva .'36 Postoje i druge varijante antropomorfnih krstova.'" Stil izovane ljilj ane koji sliče čo vj eku i krstu L.23S Jedinstven je primjerak iz Rašk" Gore kod Mostara . U svemu je evidentirano oko 80 primjeraka ovakvih krstova.w. ruke nešto spiralno povijene. uglavnom ljiljana. ruke podignute. II Bivoljem Brd u kod . Takvih primjera ima oko Kupresa. u jednoj ruci krst . r uke p odignute. Krst-rozetama nazivam one motive kod kojih 183 Sl. trup uzak a dugačak.glava zaobljena ili elipsasta. Takve primje rke sa m evidentirao O1a Blidinju i o ko Kalinovika. Duvna i Imotskog. a više čovj e kolikih. Pos toji i više primjera ka stilizacija ljilj a na. 9- Stilizovani krstovi Stilizovarti krstovi imaju nekohko svojih varij anti.nešto odignuta ili spuštena. manj e krstolikih. rascvjetali krstovi i krstovi kombinovani sa spiralama i grozdovima. Katić je nazvao crux gemi. na dlanu druge "kamenica". zbog čega li če na muške lj udske figure. trup uzak ili samo jednom urezanom linij om n aznačen . - Motiv krst·rozele na stećku Capljine. a trup i sas tavlj ene noge u vidu izduženog i prema dnu neš to proširenog stabla. koj e p odsj ećaj u na ženske ljudske figure . 233 Postoji i više primjeraka bi ljrtih stilizacija. a naj češće i najvažnij e su krs t-rozete.

Takvi motivi su često postavljeni na stubovi ma. prave osam jednakih u krug povezanih lu kova (valuta). Nevesinja i Capljine B7 Postoje i krst-rozete kod kojih je krst pred stavljen če tverokrakom rozeta m (zvijezdom sa rombičnim krakovima). a potom formiraju raznovrs ne cvjetne ob like. a sve je to okruženo vijencem u kojem se redaju dvostruki isprekidani cikcak-motivi. pretežno u vidu ljiljana. U jednom s lu čaju je rascvjetali krst okružen tordiranim vijencem. a njegov s tub je u vidu stabljike sa Sl. Po natpisima na nekim stećcima s takvim motivima. Takvi motivi se nalaze u okolini Stoca i na Blidinju. a li još bogatije stilizacije. u međupros torima su cvj etići od po tri spojena rombi ća. Tu s padaju krstovi čiji se krakovi najprije spiralno povijaju. koji su. koja su nekada u vidu rozete ili stilizovanog akantusa. Ponekad je kod razdvajanja krakova isklesan pupoljčić .Stilizovani krst na s t ećk u II selu Sopilj e kod Nevesinja. a li su nađeni i kod Ljubinja.se krakovi krsta pri krajevima razdvajaju i na obadvije s trane polukružno povijaju i. s pajajući se tako. U nekoliko s lu čajeva ti s tu bovi imaju svoja postolja. a ponekad se takav pupolj č i ć nalazi i iznad sastava lukova (u međuprostorima krakova ). zapravo. li sta le (lisnate) krs tove ubrojao sam vrlo slične. vidi se da ih je klesao kovač Grubač. zbog čega ih nazivam Grubačevim ·krs t-rozetama. . produženje uspravnog kraka krsta. alazimo ih u Boljunima i obližnjim lokalitetima u oko lini Stoca. 48. lJ• U rascvjetale ili raz. .

. Kalinovika. On se ne kada sas toji od dviju prelom ljenih Sl. u Hercegovini. Gacka i Čaplj i ne. npr. Gornji uspravni i horizontalni krakovi toga s tabla-krs ta završavaj u se II vidu krugova ili kružnih vij enaca. a li .ma i primj era gdje su grozdovi veza ni za s tablo. i hn ače. ll ' Ova varij an ta stilizovani h krs tova zastup lj ena je uglavnom 'll široj okolini Stoca i na Blidinju. Najviše ga ima oko Olova. u Bos ni i oko Stoca. a li ima i drugač ijih zavr šetaka. ali je $ I Sl. u vid u rozete. . a li se u manjem broju javlja i oko Zvornika. koji dj eluj e ·k ao či pka . koji s u nekada tordirani. Kovilja če. Pos toje još ne ke nijanse ove varij ante.tri para spiralno povijenih listića. višekuta. geografski priLi čno ogra ni čen. U drugome slučaj u je s tub tordiran i pri kraju pre križen .'" Stilizovanih ·krstova u svemu je nađe no neš to preko 50 primj eraka. običnog krs ta. Nevesinja.Motiv "svastike" ispod stilizovanog krsta na slj e menjaku li Eminovom Selu kod Du vna. Nekada o spiralama vise grozdovi.ka poj ava. 50. 10 - Svastika Sljedeća vrsta motiva krsta j este kukas ti krst koji se naj češće zove sva stika (crux ga mmata ). ili vise na posebnim lozicama (grančicama). 49. ni je rij et. - Neko liko mo ti va stiLi zovan ih krs tova koji se javlj aju na s t ećc ima II Hercegovini.24o Treća varijanta s tilizovanih krs tova obi č no se sas toji od biljne stilizacij e u vidu dvostruke s pirale č ije j e stab lo formirano kao krs t. itd. Zanimljiv j e primj erak bogato razli stalog krs ta kod Kalinovika. Motiv .

koji. Upotrebljavani su 186 . nalaze se na starokršćanskim sarkofazima i nadgrobnim stelama. a nekada je plasti čno isklesan. Ovdje bi se mogli uvrstiti rijetki primjerci trostrukih krstova.ijante . npr. koji veoma podsjeća na staroegipatski hijeroglif ankh (crux ansata). a međuprostori popunjeni nizovima pod pravim uglom urezan ih linija. itd. a potom oko Kalinovika. 250 Krstovi antropomorfnog oblika su široko rasprostranjeni. tj. koje sam nazvao trokrakim krstovima. Obi č no su im krakovi prošireni prema kraje"ima. Najviše ga ima u Imotskoj krajoni. a donji uspravni malo račva (Zablj ak) . grčki i latinski."2 Oko Nikšića.248 međusobno * ** Krstovi stećaka imaju mnogo analogija na raznovrsnim spomenicima u svij etu. u vidu latinskog slova Z i S.ili dobro povijenih urezanih linija. Navodim samo neke od nj ih . koji se nalaze u okolini Ljllbuškog. zbog čega liči na kapelicu (Imotski) ."6 Na nekoliko krstača iz okoline Gacka nađen i su krstovi koji stoje na rozeti. Navodim samo neke zanimljivije va. a i se veoma razli·kuju. običnim prečkama . ili kružni vijenac. Nevesinja i Bileće . U dva s lučaja ključevi se produžuju kratkim kao cikcak-vrpcama i kombinuju sa rozeticama. odnosno na koptski ideogram za Krista. ovaj motiv je geografs ki široko rasprostranjen.2 " Obične krstove. imaju povelik kružni vijenac. ima dvostruki trouglasti zabat. suncem i ljiljanom nalazimo na romaničkim crkvama 'll Wiirttembergu. udružene sa polumjesecom. Nij e ustanovljen u okolini Kupresa. Ljubuškog. Njihov ukupan broj je malen. često sa roze ticama između krakova i pticama na krakovima. umjesto gornjeg uspravnog kraka.247 a isto je tako jedinstven primjerak tordiranog krsta na trouglastom postolju. Obični krstovi. Iako se javlja u svega primjeraka . nađeno ih je oko 20 primjeraka. četrdesetak II - Ostali krstovi Ostali ·krstovi su drugačiji od svih naprijed navedenih vrsta. umjesto gornjeg uspravnog kraka. Stoca. vidimo u Muzeju kršćanske umj etnosti u Arlesu i na vizigotskom sarkofagu u Muzeju u Narboni. Nevesinja i Mostara javlj a se nekoli ko primjeraka krsta . Na staro kršćan­ skim sarkofazima u Aliscampu u Arlesu nalaze se i dvostruki.lorenskim krstovima . Na područj u između Konjica. kao što su krstovi kod kojih se neki krakovi završavaju krugovima ili 'kružnim vijencima. "kamenicama". kao i stilizovani krstovi. pojavljuju se krstovi bez donjeg uspravnog kra'ka. a ponekad u svome centru imaju " kamenicu". kao i u vidu S spirale. Postoje i druge varijante. kakve. Olova. a neki spiralama.243 Naprijed je bilo govora o dvostrukim . onih koji imaju tri para horizontalnih krakova. Od mještana sam za njih čuo i ime " krst sa tri pera" . kao i u našim krajevima. Zanimljiv je jedinstven primjerak krsta čiji se horizontalni i gornji ·krak završavaju u vidu polumjeseca.24S Postoje krstovi okruženi vijencima čiji su krakovi označeni urezanim linijama.."4 U okolini Lištice su nađena tri primjerka kosih krstova č iji su krakovi slični ključevima. kao i na nekim lokalite tima u Pivi.koji.

TaJ<:o ih. 255 Na ugrađenom sarkofagu u bazilici sv. tzv.'51 Antropomorfni krst je simbol na zastavi savremene afričke države Mali. i često stoje na stepeničastom postolju. . Takve krstove sam našao i na sarkofagu iz XII v.Andrijin . isklesani su krstovi sa krakovima u vidu ljiljana. zatim na štitu go ti čkog sankofaga u Muzeju sv . sa krakovima koji se povij a ju i stvaraju male ljiljane u površinama između krakova. 265 Taj motiv se nalazi i na fragmentu kamenog sarkofaga iz crkve sv. iz XIV v. S. 256 Krstove sa krakovima klesanim u vidu riblje kosti. Krstovi sa gornjim uspravnim krakom u obliku romba javljaju se od vrlo ranih perioda. lebende Kreuzen .u irskoj kršćanskoj umj etnosti. ili ·sidra.257 Krstovi sa ljiljarnma su česta pojava i u djelima primijenjenih umjetnosti. U Muzeju Cluny u Parizu vidio sam venke procesijske krstove čiji se krakovi završavaju sa Ijiljanima. nalazimo na parapetnoj ploči sa ikonostasa crkve sv. npr.. Katarine du Mont u Rouenu (XIII V.254 Kosi krst sa ljiljanima na krajevima krakova nalazi se na pluteju u crkvi Cividale u Tempiettu. Vittore u Raveni (IX V.252 Re'kao sam već da je kosi krst .258 Dvoprutasti krstovi sa spiralno povijenim krakovima nalaze se na duboreznim vratima neikih grčkih manastira s kraja XIII i početka XIV v. ·s kraja XIII V.. a poznati su i merovinški. Takav motiv je M.). kao i analogije uopšte stilizovanih krstova. Augustina u Tuluzu. Na bjeloruskom jeziiku se romb i danas zove krug. sa voluticama (.'61 Krst-rozete . tako kod afričkih naroda i kod starih Slavena. na romaničkim lukovima ikod ulaza u podzemlj e crkve. kod kojih su ·krakovi obično dvoprutasti. čiji se odljev nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu. S.266 Vrlo slični ovima su rascvjetali krstovi koji se zovu Hetimasija. 2OO Na sarkofazima nadbiskupa Ivana Ravenjanina i priora Pe tra. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji. vidimo na tekstilu sv . Zeno u Veroni.253 Brojne su analogije krstova čiji se krakovi završavaju ljiljanima. na ugrađenim starijim fragmentima u crkvi sv. u Gruziji . 'iz XIII V_264 i na slikanom soklu zida ikonostasa crkve Petkovice kod Stragara. Prasede u Rimu. s kraja XIII ili početka XIV V.263 Na odjeći živopisa u Žiči prikazan je rascvjetali krst. u okolini Kragujevca. u Italiji i na fragmentu sarkofaga Teodata u Muzeju Malaspina u Brescii. sa rozetama u njihovim centrima. Nikole u Bariu (sa vizantijskim karakteristikama) nalazi se krst čiji se J<:rakovi završavaju trozubo i drugi na kojem iz donjeg kraka izbijaju dva stili"irana akantusova lista.korišten kao ideogram za Isusa Krista.). koji se nalaze pre katedraInom crkvom sv. Marije u Svaču. Tako. Sa!kota evidentirala na nad- 187 . kao i na fragmentu nadgrobnika Teodata u Muzeju Malaspina u Paviji. Dujma u SpEtu. a takve koji su još imali dodatke u vidu malih ljiljana vidio sam kao minijature rukopisa grčkog Cetveroevanđelja iz XIII v.i ja i završava u vidu trolista. m Dvoprutast krst sa krakovima koji se spiralno povijaju vidio sam na kamenom fragmentu iz grčkog paleokršćanskog . 262 Na glavnoj fasadi manastirske crkve -ll Studenici nalazi se dvostmki krst čiji se donji krak produžuje i na obadvije strane zav.. a vrlo slične rascvjetale krstove možemo vidjeti na živopisu Bogorodičine crkve u Studenici. iz XI-XII V.k rstove sa ljiljanima vidimo na parapetnim pločama u crkvi S.p erioda. u Muzeju La Rochelle. a vrlo s!>ična rozeta postoji na crkvi u Ahtali. Klimenta u Rimu. umjesto ljiljana obično su stilizovani petorolistovi. rozeticama između krakova) vidimo II crkvi.

Tako. god .na povelj i hums kog vlada ra kneza Andrije. 5 1. a osobito na bron čanom nakitu na Glasincu. Rečeno je već da je a nkh bio egipatski hijeroglif i 188 . Običan krst j e poznat još iz neolita. J. us tanovlj en j e li mikens koj umjetnosti. krst-rozete i sti lizovane krstove na lazimo na s tarobosanskim drvenim tasovima i drugim duboreznim predmetima iz zapadne Bosne. sa glavicom i oborenim horizontaln im krakovima . posebno o nih ob i čnih grčki h i latinskih .Sl. V 1254..' 68 Analogije našim krstovima na s tećcima mogu se nać i j na te ri to· riju Bos ne i H ercegov ine.'·' Krstove sa krakovima koj i se završavaj u u vidu ljiljana. - Sarkofag priOl'a Petra u Splitu.). datiranom oko sredi ne XIV v. a a nt ropo morfni krs t. a u ha lš tatu ga ima na čitavom ilirskom podru čju . na kojima nij e potrebno da se zadržavamo .'·. ali o na pod tim poj mom obuh vata gotovo sve naše st il izovane krs tove. li B osni. grobni m pl oča m a ma nas tirs ke crkve li Banji kod Priboja (XIV v. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji .m Nek i njegovi oblici potječu još iz pred is torijskog vremena. Maks im ov i ć takođe r navodi te Hetimasija-krs tove."o Krstovi čija se gornja tri kraka završavaju kao krugovi na laze se na povelji hums kog župana Radoslava od 22 . Može se reč i da je on i najznačajniji i na jraspros tranjen iji li'kovni simbol Kristove muke . I z ovog se vidi kako je 'k rst kao likovni m otiv u s rednj ovjekovnoj umj etnos ti bio veoma mnogo korišten . izd atOj Dubrovn iku 1249. god 271 Pos toj e još mnoge analogije raznovrsnih ob lika krs tova. ne ku vrstu krst-rozeta vidimo na boga to ukrašeno m pluteju iz kasnoanti6ke barilike u Zen ici . a direktnu analogiju j e naš la na neidentifikovanom sarkofagu u crkvi sv .

a li su poštovali krst. izgleda.189 koptski nadgrobni simbol. Sv. pod čim se podrazumijeva simbol Krista koji je raširio ruke. potekao iz Mezopotamije. Curčiću. krst je postao državnim grbom. m G. Hoće da kaže da su bosanski bogumili . A. te životne snage koja iz njih izvire". Fiskovi ća podsjeća na romaničke krstove u Zadru.'87 Na osnovu prvog psalma a trećeg stiha. prezirali realističko raspelo. a na Zapadu je služila kao vrlo rasprostranjen amulet razl ičitog značenja.280 Tau i kosi krst korišteni su u doba progonstva kršćana . pojam krsta na stećcima. sa reljefnim arkadama u 'kojima su figure svetaca. Radojčić tvrdi da je motiv kombinacije krsta sa spiralama i grožđem ortodoksni kršćan s ki simbol. U Indiji je ona "simbol sunca i vatre. objašnjavao ne kao predstavu Kristovog raspeća . kao i one kombinovane sa spiralama i grozdovima. iz XI-XII v. a naročito Kristovo raspelo. Tau se naziva i "s lovom gospodnjeg znaka".'78 Po V. Krst predstavlja samoga Krista . a spirale "pravi krstjani" .'84 Radi se o srebrnom relikvijaru sv. Da bi mogao s'teć ke pripisati bogumili ma. to je veoma rasprostranjen predistorijski motiv koji simbolizira donosioca sreće i čuvara od zla. Vidovića s u to antropomorfne stilizacije Kristovog drveta raspeća. Dosljedno tome. grozdOvi su nj egove riječi . We nze l kaže da je srednjovjekovno predstavljanj e ljudske figure u obliku krsta vezano sa Kristovim raspećem. Wenzel smatra antropomorfnim krstovima koji . pa otuda i pripis ivanje stećaka bogumilima.m Neki ga istraživači smatraju starim slavenskim paganskim simbolom. nego narodnim motivima. Ž . On kaže da je krst na nadgrobnicima "simbolička predstava pokojnika u grobu" . SoIovjev je. mogu da simbolizuju žensku p lodnost . gdje se krst opisuje kao drvo života (lignum vitae). I krstove okružene vijencem.'s. Neke stilizacije ljiljana u okolini Imotskog M. koja je nastala "regresivnom stilizacijom realističkog prikazivanja pokojnika" . Na starokršćanske nadgrobnike je stavljana umjesto običnog krsta.28' Takve motive i drugi neki nau čni radnici tretiraju ortodoksnim kršćanskim .'" Njegovo mišljenje dijeli i P.'83 Jedi nstveni krst sa istaknutim rukama i krstom u jednoj na s tećku u Raškoj Gori kod Mostara C.. naslijeđenim iz pretkršćanskog vremena. nego stilizovanu antropoidnu predstavu samoga pokojnika. dakle. a naročito pojam antropomorfnog krsta. Po njegovom mišljenju. Solovjev objašnjava i s k l jučivo neomanihejskim u če njem. Wilke je svastiku svrstao u lunarne motive. motiv krsta na stećcima ne označava pripadnost kršćanstvu. A. Antropomorfni krstovi Sll najviše bili predmet zanimanja istraživača stećaka . kao neomanihejci. Tomić.m P . on krstove na stećcima ne smatra kršćanskim.286 Cesto je isticana okolnost da su srednjovjekovni heretici prezirali krst . Oroncija. a grozd kao "grozd životni". ·koji su mogli preuzeti i bogumili ."6 Svastika je poznati predistorij ski simbol. Kupreške krstove koji se prema dolje račvaju Meyer smatra gotički m. nego kao Krista sa raširenim rukama. zbog toga što ponešto s li če egipatskom ankhu. Za D.''' Tau-krst je u germanskoj simbolici imao moć zaštite od demona. Petrović se sa svojim mišljenjem o porijeklu i simbolici krsta sasvim izdvaja od ostalih istraživača. sva ki od njih u desnoj ruci drži krst. međutim. koji je. U Konstantinovo vrijeme.m a i M. Solovj ev misli da je to prastari simbol vječnog života i da je na stećke došao preko bogumila. kada je kršćanstvo postalo državnom vjerom.'" On kaže da je kult svasti ke bio poznat i islamskim narodima. koje su na steć­ cima imale istu vrijednost kao i ortodoksni krstov-i.

-čkoj. Najviše oltarskih pregrada sa takvim motivom sačuvamo je u G."'" I D.izacijama zasnovanim na biblijskim motivima. Starom Nagoričanu i Dečanima. ali je velika pažnja poklanjana i dl1ugim oblicima. Navela . posebno antropomorfnim i stHizovanim. Wenzel je rascvjetalim krstovima na stećcima posveti'la poseban članak. m Neki misle da krst u rukama čovjeka znači realnu životnu predstavu. M. a zatim trgovinom.293 Izgleda da je motiv krsta Hetimasije karakterističan za nadgrobne spomeni'ke visokih crkvenih dostojanstvenika u XIII i XIV v. javljaju u nešto više od 900 primjeraka. Kod nas ga nalazi na fasadama manastirske crkve u Dečanima. Radojčić je vrlo dobro uočio identičnost 'Stiliwvanih krstova na sljemenjaku iz Donje Zgošće i na freskama u Žiči. izbor mjesta na samim spomenicima i klesarska pažnja koja im je posvećivana. Naročito je upozorila na slič­ nosti sa kovčežićima od slonovače koje su izrađivale arapske zanatlije na Siciliji ou XII v.m ••• Kako se iz prednjega vidi. 29S. Ma'ksimov4ć. 190 .simbolima. rasprostranjenost u svim geografskim područjima.neko\ilko analogija u našoj i ·stranoj umjetnosti. Maksimović kaže da je karakterističan za nadgrobnike starokršćanskog i vizantijskog perioda.m Svi ovi rascvjetali krstovi vode svoje direktno porijeklo iz rane kršćanske skulpturalne umjetnosti istočnog svijeta. 'Dimitrija u Peći. Najpopularniji su jednostavni grčki i latinski oblici. Za krst Hetimasiju. Ona kaže da je to stari kršćams'ki simbol raspeća i vaskrsenja.. na Atosu i u Gruziji. preko Venecije i Dubrovnika. zbog čega bi krstove sa sidrima trebalo tumačiti kršćanskom nadom ou bolji svijet.297 Postoji mišljenje da je . J. koji je vrlo sličan ovima. M.karakterističnija mjesta. Zbog svega toga se misli da su takvi motivi na stećcima mogli nastati pod utjecajem istočne crkve. ali još češće na nadgrobnim spomenicima. koji je u Vizantiji i uopšte na Istoku predstavljan na oltarskim pregradama. Nalazi ga i na sarkofagu Ivana Ravenjanina u Splitu.ka!lvarijski tip krsta na stećcima možda nastao pod utjecajem sa Istoka. najznačajnija i naj. na pločama ikonostasa crkve sv. pak. kao i na nekim drugim sarkofazima i nadgrobnim pločama u Srbiji. jasno govori o važnosti i obljubljenosti krstova na stećcima . je njihovo rasprostiranje (19 primjeraka ukupno) i pronašla . u Srbiji. dosprjevali i u naše krajeve.292 Veoma su korisna zapažanja J.296 Motiv sidra je starokršćanski simbol nade.'89 a D. Vidović smatra stil. Sergejevski ih smatra kršćanskim 'Simbolima. brojnost i raznolikost tipova i njihovih varijanti. koja se odnose na motiv rascvjetalog krsta. na kamenom sarkofagu arhiepiskopa Joanikija u Sopoćanima. ali su rasprostranjeni i na Zapadu u toku čitavog srednjeg vijeka. Svi se. Vego ih veže za kršćansku euharistiju. 295 Rascvjetali krstovi se nalaze i na kovčežićima od bjele>kosti. Svojom majstorskom likovnom obradom osobito se ističu krst-rozete i rascvjetali krstovi. ali da se susreće i kasnije. Sasvim je sigurno da u cjelokupnom fondu reljefnih motiva stećaka krst zauzima jedno od dva vodeća. koji su u vizantijskoj umjetnosti poznati od XI v. Ogroman broj motiva krstova. u ovoj grupi postoji 11 osnovnih motiva i 38 njihovih podvrsta. m Sv.

191 .i= + + Tabela XII Naj če š ći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima.

192 .+++0 O+ ®=#= o Tabela Xl11 - Naj če šć i vido vi vrsta i pod vrs ta moti va krs to va na s te ćcima.

T Tabela X IV Najčešći wdovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima . 193 .

Tabela XV - Najčešći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima. 194 .

koji često izlazi iz rozete . kao d na one u Srbiji. .ili iz stilizovanih akantusovih listova. pogotovo je to nemoguće tvrdiĐi za neke njegove oblike i varijante. I kao" da se javljaju na ikonostasima u Grčkoj. Prikazivan je na zidovima arhitek10nskih crkvenih objekata. značenje. krst kombinovan sa spiralama i grozdovima i svastiku). posebno pitanje njegove pojave na stećcima ostaće i dalje predmet proučavanja. Ne uzimajući u obzir zanimljivu hipotezu P. U prilog takve pretpostav·k e ide i okolnost da se rascvj e ta1i krstovi pojavljuju na vizantijskim kovčežić ima. time nije rečeno da oni nisu upotrebljavali taj motiv. što znači da je vizantijska umjetnost i umjetnost Istoka uopšte mogla biti od relativno većeg utjecaja. mislim da je naučno opravdano da se krst na stećcima tretira kao opštekršćanski motiv. Naručioci i maj stori stećaka mogli su se ugledati na krstove u našem primorju. Petrovića o isključivo staroslavenskom porij eklu i narodnom nekršćanskom karakteru krsta. Solovjeva i njegovih sljedben~ka da krst na s tećcima . Naročito je važna njegova brojna zastupljenost na sarkofazima oj nadgrobnim pločama. . Kada imam na umu vrste kao što su krst-rozete. javlja rascvjeta1i 'krst na stalku.k oji djeluju više kao ukrasi. posebno nekih nj egovih oblika. iz praktičnih razloga. na freskama i na raznovrsnim proizvodima primijenjenih umj etnosti. što je vjerovatno prvenstveno rezultat istog starokršćanskog porijekla i sličnosti u ideološkim i umjetničkim nazorima odnosnog vremena. . ~ rst je karakterističan motiv srednjovjekovne kršćanske likovne umjetnosti. čini mi se da su veze sa Srbijom bile jače nego sa primorj em. . BILJNI MOTIVI 195 Kao jednu od osnovnih vrsta ove grupe smatram predstave čitavih drvenastih j zeljastih biljaka. s takvog stanovišta nije moguće uvažiti pokušaj A. nazvao zajedničkim imenom stabla. na kamenim predmetima u crkvama. na nadgrobnim 's pomenicima. iako to nije sasvim adekvatan termin. Naravno. rascvjetali krst i krst Hetimasije. JOO Ne mislim da je krst na stećcima u svakome slučaju zadržao punu kršćansku simboličnost. i to kako na Zapadu t~ko i na Istoku. U tome pogledu je od značaja i to što se na armens'kim srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima. Ž. Iako je o krstu na stećcima napisano mnogo više nego o drugim motivima. antropomorfni krst.kao što je krst-rozeta i rascvjetali krst. Krst je česta pojava k~ko u s tarokršćans kom periodu tako i u stilskim umjetničkim periodima predromanike. koje sam. posebno neke njegove tipove ~krs1 okružen vijencem.Iako porijeklo krsta. Ovo je samo doprinos pokušajima rješenja toga pitanja. romanike i gotike. na Atosu i na Kavkazu. Razumljivo.koji se zovu hačka ri. protumače kao neomanihejsku pojavu. slično nekim motivima stećaka u okolini Stoca u Gacka. njegovo porijeklo. a doslj edno tome i da stećke pripišu isključivo sljedbenicima srednjovjekovne CI1kve bosanske. seže u daleku prošlost.

J01 U okolini Lištice stablo ima oborene grane. oko Kupresa. kod Stoca. Vlasenice iKladnja. odnosno njlihovih izdanaka. Neko drveće je naturalistički predstavljeno. U ostalim područjima je rijetka pojava. Duvna i LiW1a. Uglavnom su p lastične. odnosno spiralno povijeni. urezanih u kamenu površinu. a šesta grozd. pa čak i sa p lodovima. ne ke podsjećaju na ljudsku predstavu.Druga vrsta je spirala. Na nekim njihovim granama stoje ptice (sl. br. a ona u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini su pretežno stilizacije ljiljana. odnosno svoje stabljike. Neke biljne stHizacije su veoma s l ičn e ljiljanima. 42). ponajprije lozica koje su stilizovane u spiralne zavoje. ali su više puta i udruženi s drugim motivima. Da lmaCiji i u primorju uopšte nema ovih motiva. A ima i sasvim neobičnih i jedinstvenih stilizacija. Nekada je to predstava zeljaste biljke ili biljčice. čitave Po svom ukupnom broju ova grupa spada među najzastupljenije. Za ovakav naziv pete vrste odlučio sam 'Se zbog toga što su motivi te vrste slični i što ih nije moguće sigurno razlučiti. te u Imotskoj krajini. Neka slabla su krošnjasta. uglavnom oko Kalinovika i Trnova. stablo je stilizovano kao palma . Srbiji. izdanci il i listovi zmijoHko povijaju . pretežno u okolini Srebrenice. Peta je višel atični list. ili se simetrično spiralno povijaju. Obično je isklesano verti'kalno deblo od . kod Sarajeva. koje su nešto nakošene prema gore. Gotovo naturalistički je predstavljeno drvo sa deblom i krošnjom u Boljunima. Postoji nekoliko vl'io zanim ljivih primjeraka.ini Nevesinja. Za deblo je privezana neka četveronožna životinja koja je slična lavu . čiji su izdanci ili listovi kosi. Ova vrsta motiva najčešće se javlja u krajevima istočne Bosne. a ima i uklesanih. onda u zapadnoj Bosni.k ojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili više grana. listovima i cvjetovima. Ponegdje se grane. Ta st abla su izvanredno lij epo klesana . ali su pretežno stilizacije različitog stepena. a neke na predstavu !krsta.J04 1 96 . Ponekad s u to maltene naturalističke predstave.JOJ Na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazi se nekoliko predstava stabala sa krošnjama. Neki primjerci nemaju svoga debla. odnosno na njen cvijet. listova . Cetvr~u vrstu sam nazvao ljiljan zbog toga što najviše lliči baš na tu biljku. Zapravo se radi o predstavama zeljastih biljaka. U Crnoj Gori. Bratunca. kao u žalosne vrbe 302 U Hreš. Treća osnovna vrsta je rozeta. Stabla centralne Bosne 'sliče ljiljanu. a i neke biljke također imaju svoje cvjetiće. odnosno sa cvjetovima. U Hercegovini je stablo zastupljeno u okoJ. zalim u centralnoj Bosni.Stablo Predstave čitavog drveća 'Ila stećcima nisu rijetke pojave. Javljaju se u oko 100 primjeraka. Razli č itog su brojnog stanja i neravnomj erne teritorijalne rasprostranjenosti.. Neki su samostalni i zauzimaju strane spomenika. lovi motivi imaju svoje varijante. granama. l .

'. • I '. 197 . - Stilizovano sL abIo na s tubu II o kolini Kladnja..• " SI. " ~ • '4' . 52. .. f .. I I . r~ . u J " .

306 I zgleda da je ovaj motiv najrađe kori šten na nadgrobnim spomenicima. Sabina u Rimu. Motiv stabla SL 53. . lOS U Francuskoj sam evidentirao nekoliko sarkofaga na kojima su bila isklesana stilizovana stabla. npr.. II Arhe- također vidimo na je dnoj piscini u Arheološkom muzeju u Veneciji.3l0 198 . na parapetI1im pločama u građenim u zidove predvorja crkve S..• •• Stablo je čest motiv kršćanske umjetnosti i predstavlja drvo života. uz suho. I sto tako. zatim na pluteju oltarske pregrade iz stare katedrale u Zadru (IX v. Donata u Zadru. ono se nalazi na medaljonima tornja Pom poze i na arhitektonskim fragmentima iz crkve S. npr. na sarkofagu iz sv. J07 C. npr. zatim na parapetnim pločama predoltarskog prostora u crkvi S. 30. - Piscina sa motivom stilizovanog stabla ološkom muzeju li Veneciji. Vidimo ga. zatim na konzoli sjevernog zida crkve sv. Maria in Trastevere u Rimu.). Truhel"ka je saopštio da je cvateće drvo. Vittore u Raveni. Tako se on nalaz·i na jednom starokršćan skom sarkofagu i na jednoj vizigotskoj steli u Nacionalnom muzeju u Rimu. tako. Andrije u Barletti. 309 Klesane mot. koji se sada nalaze u Nacionalnom muzeju u Raveni. predstavlj eno na jednom galskom sarkofagu. tako. na vizigotskom sarkofagu li Muze ju u Narboni.ive stabala nalazimo i na srednjovj ekovnim sarkofazima u našim krajevima.

Za stabla na stećcima. uz ljiljane. spirale i još n eke motive. Njegova česta veza sa krstom približava ga motivu rascvjetalog krsta.). stablo i biljka motivi kršća n ske likovne umj etnosti koji. kao rajska vegetacija. 3l3 Stablo sa dva para povijenih grana vi dimo na kapitelu kasnoantičke bazilike u Dabravini. rađenim konjičkim duborezom.). 54. nalaze se stilizovani buketi cvijeća. pa i na nadgrobnim spomenicima od XIII do XV v . plastici.3i5 I na drvenim sanducima za ruho. Nikole Bolničkog u Ohridu (XIII V.. porijeklom sa Istoka (donijeli ga Turci). evidentirali na stećcima u okolini Konjica. uz ostale motive. poznatom vizantij skom i . kakve smo. kti10ra crkve manastira Konče (XIV v.311 Stilizovano stablo (slično palmi) kao gornji uspravni krak krsta nalazi se na nadgrobnoj ploč i vojvode Nikole Stanojevića.s rpskom simbolu vaskrsenja. u Bosni. a posebno na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. V. jeste stablo. II okolini * ** Op ćenito je poznato da su drvo.3l2 Jedan od čes tih motiva pirotskih ćilima. "318 199 . Đurić kaže da su "crpeni iz romaničke i gotičke umetnosti Primorja gdje se redovno nalaze na arhitekturi. gotovo identi čne. 317 Stoga se taj motiv javlja na sakralnim spomenioima. - Motiv stilizQvanog stabla na slj emenjaku Konjica . Križa u Ninu i na parapetnoj ploči crkve sv.na kapi telu stubića pluteja iz crkve sv. 3l ' Motive stabala nalazimo i na starim bosanskim drvorezbarenim predmetima. simboliziraju vječni život poslije smrti.3l6 Sl..

Mostara. reći da su češće individualne nego ti grupama. kršćan s ke s imboličnosti. Pa i tako brojno kori·štenje motiva stabla na predm etima narodne umjetnosti od drveta i tekstila nije niš ta drugo nego ukrašavanje. itd. o njima ne vise grozdovi. Redovno su plastično klesane. ili koplje sa zastavicom. Inače.319 Najčešće se javljaju dvij e simetrično isklesane obične spirale 200 . Gruda i Posušja. a naročito za nj egove brojne osebujne varijante oblika. Čapljine. Spirale nisu tako široko rasprostranjene kao što su. umjetnička inspiracija uglavnom bila uslovljena bujnom vegetacijom domaćeg tla.Bosni. 2- Spirala Moglo bi se reći da je spirala umjetnička stilizacija loze kao dijela i izdanka bilJke. Lištice. dvojna spirala. Najviše ih je ustamovIjeno u okolini Olova. polumjeseci ili krstovi. u Dalmaciji. Iz prednjih podataka o rasprostiranju steća ka sa motivom s tabla vidi se da su oni uglavnom karakteristika Bosne. Trebinja . Slična je situacija i sa S spiralama. U ne koliko slučajeva u okolini Ilijaša. Na nekim stećcima nalazimo po jednu ili po više t~kvih običnih međusobno nepovezanih spirala. Sergejevski biljne stilizacije oko Bratunca svrstao u ukrase. ali ima i urezanih.u Crnoj Gori. osim u iznimnim slučajevima. a može biti predstavljena i samo jednim spiralnim zavojem. rozete. Zvornika i Kladnja. kombinovana sa krstom i kombinovana sa grožđem. Na sljemenjaku iz Donj e Zgošće klesar je prikazao čitavu šumu. Najviše je dvostrukih. po svom ukupnom brojnom stanju su negdj e oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva. u istočnoj Bosni. niti se na njima javljaju kakvi listići ili cvjetići. a najmanje S spirala.. a kod Kupresa turnir u pejza~u . Vlasenice i Bratunca nalaze tako brojne varijante ovoga motiva. za koje se more. s iznimkom kombinovanih spirala u okolini Stoca. Dosta ih ima oko Vlasenice i na području Majevice.Mislim da pri ikonografs koj i stilskoj analizi ovoga motiva. u Hercegovini . Rijetka su pojava u Hercegovini. pa i na one preko Drine. Najplastičnije i najlje pše su obrađene 'k ombinovane spirale.što je D. U mnogim krajevima ih uopšte nema . ali da je tada kršćanska simboUka toga motiva već bila prilično zaboravljena i da je za pojam stabla na stećcima. Nije slučajno š to se oko Kladnja. Javljaju se i u Imotskoj krajini i u srbijanskom dijeLu donjeg Podrinja. Mislim da je pri klesanju s tabala na stećcima moglo biti ugledanja na romaničku i got ičku kamenu plas tiku. onda oko Kupresa i Duvna. Na stećcima uočavamo pet varijanti ovoga motiva: obična i S spirala. npr. također u istočnoj . što znači podru čja sa bujnom vegetacijom. zatim oko Kalinovika i u nekim drugim krajevima centralne Bosne. Obična spirala redovno ima više zavoja. a u svojoj grupi su ispred motiva stabla. tačnije i stočne Bosne. Neke kladanjske stilizacije su prilično geometrizirane i nije čudo . p ored moramo uzeti u obzir još jednu okolnost. posebno na nadgrobne spomenike primorja. Ljubinja. javljaju se u oko 180 primjeraka. između dviju položenih S spirala prikazana je ruka. zatim oko Bileće. u zapadnoj Bosni. One nemaju svoje stablji'ke. u Bosni. Obrada je dosta neujednačena.

55. - Mo tiv S spirale na stubu (sada u vodo ravno m položaju) Đurđ ev iku kod Tuzle.Sl. - Mo tiv d vostruke spirale na sanduku sa postoljem iz okoline Rogatice. 56. II Sl. .

U nekoliko slučaj eva plasti čno reb ro koje se proteže sredinom stuba. račvasto. U nekim sluč. što smo ustanovili . pa je u takvim s lu čaj ev ima teško reći da li su to sve motivi spirala. ili se neki od njih može uvrstiti u motive stabla. 57.peroliko.322 Sl. odozgo prema dolje.kao obična preč­ ka. nego samo o spiralno povijenim listovima. Treba reći da se nekada ne radi baš o p ravim spiralama. Ponekad stabljika iznad spirala ima manje kose izdanke na kojima su prikazani cvj e ti ći . kao voluta il i kao položena S spirala . u Bosni. Kod takvih motiva spirale su obično povezane sa svojom stabljikom.3" Koji put stabljika u svom donjem dijelu prelazi u postolje koje je razli č ito oblikovano . Breze i Vareša. u okolini Zvornika i sa druge strane Drine. - Motiv dvostruke spirale na sljemenjaku kod Ilijaša. kakvu varijantu nazivam dvojnom ili dvostrukom spira lom. kao trolist ili ljilja n."o U ne kim slučajevim a o sp iralama vise grozdovi.. Ilij aša. Nailazimo ponekad na tordirane stabljike. pa i sa tri ili više si me tričnih sp irala vezanih za stabljiku. krug i kružni vje n či ć.sa stabljikom između njih. pa i na tordirane s pirale (Vlasenica ) . Pos toje varijante sa dva. npr. Stabljika je u svom gornjem završnom dijelu različito oblikovana . služi kao stabljika dvostruke spira'le (okolina Vlasenice). kakve varijante nalazimo oko Bratunca. Dvostrukih spirala naj više ima oko Olova . ali ima i n epovezanih dvostrukih spirala. II Kopoš iću 202 . kao rozeta.aj ev ima umjes to o!:>ični h isl<lesane su S sp ira le.

58.203 Sl.Dvostruka spirala sa grozdovima (is pod pred· stave Java) na stubu II Gornjem Dragaljevcu kod Bijeljine. . .

204 . ne slijeva nadesno. Olova i Zvornika. u zapadnoj Srbiji. Na glavnom paru i na izdancima vise grozdovi. Osobito bogata predstava kombinovanih spirala niifazi se na sljemenjaku u Dobrigoš ću kod Jablanice. Našli smo i više specifičnih slučajeva. 324 Dodajmo još da se kod velikog broja bordura od povijene lozice nalaze ukomponovane obične pa i S spirale čak i u hercegovačkim krajevima. nego obratno. Stabljika je tordirana. zatim kao kružni vijenci. Gotovo u svim takvim slučajevima o spiralama visi po jedan grozd. gornji krakovi krsta se završavaju virovitim rozetama. 59. Takve kombinovane varijante spirala obilježja su lokaliteta u okolini Stoca. uz stab ljiku su vezana dva para spirala i par izdanaka. a bilo je i motiva sa dva para spirala od kojih se jedan zavija na jednu. a drugi na drugu stranu (Kladanj). U tim s l učajevima je stabljih ti svom gornjem dijelu dobila još dva poprečna kraka.Spirala sa grozdovima na sljemenjaku iz Krupnja. Nij e rijetka varijanta koja je kombinacija dvostruke spirale sa krstom. Kalinovika.Sl. Najčešće se sva tri gornja kraka krsta završavaju kao krugovi. . U Uboskom kod Ljubinja se krakovi krsta završavaju kao spirale. u Hercegovini. Zanimljiv je primjerak dvostruke spirale sa cvjetićem Tla stabljici koja izlazi iz polumjeseca (okolina Vlasenice). a ima i primjeraka u kojih vise po dva grozda.323 U Kruševu kod Stoca vidimo po jednu nevezanu spiTalu ispod horizontalnih krakova krsta o kojima vise po dva grozda. Drugi par spirala izlazi iz gornjeg uspravnog kraka krsta. Sve je izvanredno lijepo obrađeno. ali se javljaju i u okolini Nevesinja. a ima i drugačijih završetaka. Neke su dvostruke spirale bez stabljike spojene u svom izlasku ili u svom podnožju . gdje ·S spirala uopšte nema. Nekada se iz stabljike pruža i par loznih izdanaka na kojima je obješen po jedan grozd. ili samo u iznimnim s l učajevima. Nai šli smo i na spirale koje se neuobi čajeno zavijaju. ili kao rozete. Jablanice.

Mo tiv d vos truke S s pirale kombinovane sa krs tom i grozdovima na slj emenjaku u Radimlji kod Stoca. 60. .Sl. 205 .

* ** Spiralu kao motiv likovnih umjetničkih djela možemo sresti gotovo svuda i u raznim vremenskim periodima_ Nalazimo je na butmirskim grnčarskim predmetima.328 Vrlo s li čne dvostruke spirale nalaze se na starohrvatskim kapitelima. 61. npr. u Caričinom Gradu. m I ilirski bron ča ni nakit čes to ima oblik spirale. m Dvostruke spirale nalazimo na kapitelima kasnoanti čkih bazilika u Zenici i Dabravini."6 Dvostruke spirale vidimo na spomenicima Justinijanove epohe iz V-VI v. na kapitelima polustubi ća Višeslavove krstio- 206 .Sl. a položene S sp irale na s tarokršća n­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arlesu. . Mo tiv S spirale sam vidio na antič kim nadgrobnim spomenicima u Arheološkom muzeju u Peruđi .Spiralice i grozdovi kao elementi povijene lozice na stubu iz RadeJjevca kod BratlUlca (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).

Vjerovatno povodom Vitruvijevog pridavanja ženskog karaktera jonskim kapitelima. G. M. Ž. pa je zbog toga takve stećke pripisao ženama 334 M. zbog dvostruke volute na njima. zbog pužastih zavoja. Wenzel je zaključila da su dvojne spirale na steć­ cima ozna!ke ženske plodnosti. Petrović i spiralama na stećcima pridaje antropoidni karakter. a onda i na grobnim situlama nekih aoJpskih ilirskih plemena. a pogotovo u svakome slučaju. JJO Vidović misli da bi to mogao biti simbol predenja i tkanja. On smatra da je dvostruka spirala jedna vrsta predstave ljudskih očiju. Wilke je u tome motivu vidio predstavu vulve. nastala regresivnim postupkom od predstave ljudske glave. Wenzel je našla slične spirale na gr6kim nadgrobnim spomenicima.kaže da su spiralni ukrasi na stećcima nastali iz pukog oponašanja spiraInih zavoja na kapitelima jonskih. u vezi sa kultom Mjeseca. mislim da najviše razloga ima da je tretiramo kršćanskim simbolom povezanosti kršćana sa Kristom. * ** Kako je poznato.s pirala spojena sa krstom. o: Naprijed sam već rekao da je spirala na stećcima predstava vinove loze. I na brojnim predmetima narodne umjetnosti u staroj Bosni možemo vIdjeti ovaj motiv. a nekada i sa krstom. god. dotičnih romaničkih stubova 3JJ M. Sergej evski su spirale uvrstili u geometrijske motive. simbolizira smrt i uskrsnuće. odnosno grčkih Mojra. koje su se tu našle zbog vjerovanja da pokojnici mogu povratiti život. Teško je vjerovati da je prava svijest o tome tada. spirala je pradavni simbol smrti i uskrsnuća. m Takvo objašnjenje ima svoj osnov pogotovo . zaista bila pdsutna_ 207 . koja.kada je . zatim na stubovima etrurskih grobova. Pri tome je izostao kršćan­ ski ikonografski aspekt. Skobalj . Karanović je spirale na stećcima dovodio u vezu sa spiralama na ženskim zobunima u Bosni. kao kod rimskih Parki. 335 P. kao i nekih tumačenja dvojne spirale kao oblika ženske utrobe. kada je možda već bila prestala svijest o njegovom .32' Dvostruka spirala se vise puta ponavlja na kapitelima Franj e vačkog klaustra u Dubrovniku. u sastavu s obrvama i nosom. Drugo je pitanje u kojoj su mjeri majstori stećaka bili svjesni te kršćanske vremenski dosta bliske simboličnosti kada su te motive klesali. a kako je nerijetko kombinovana sa grozdovima.JJ' A. koja je datirana oko 800. koje su prele "žicu života"3Jl A.kultnom značenju. koji mi se čini najopravdanijim za objašnjenje ovoga motiva. sa svrhom da grob i spomenik čuva od skrnavljenja.336 Većina ispoljenih mišljenja uglavnom se odnosi na spiralu kao paganski ·simbol koji se nekako održao kroz srednji vijek ' i taiko došao i na stećke.nice. Benac i D.

oo . češće 208 .. ... • o Tabela XVI - Reljefni motivi stabala i spirala koji se javljaju na s t ećcima.o •• . . . . .

kružnica i cvjetića. koja ima šiljaste krakove. zbog čega su ih neki istraživači i nazvali točkovima . najčešće sa šest i osam latica. Postoji i znatan broj motiva koji s u kombinavani od rozeta. manji broj prikazan urezima u kamen. Osim toga. 338 Neke rozete su virovite. I ovaj motiv ima svoje varijante. sa potpuno jednakim. zbog čega ih nazivam krst-roze tama.Motiv rozete okružene vijencem na sljemenjaku sa postoljem II okolini Rogatice . rozeta je cvijet sa jednakim zaobljenim laticama i često sa naznačenim centrom. trouglova. kružića ili kružnog vjenčića.imaju latice sa dvostmkim SJ. za koj e moram reči da su također stilizovane. među kojima se nalaze i rozete. Postoje i rozete koje su u svojoj osnov. odnosno centralnim dijelom u vidu ta čke.3-Rozeta Za razliku od zvijezde. Redovno su rozete plastično klesane. 62. ali je izvjestan. koje nazivamo stilizovanim rozetama. Mnoge su rozete okružene vijencem. kao radijusima kruga. Najjednostavniji oblik je sa četiri latice. Zanimljive su rozete okružene vijencima kod kojih su latice naz načen e linijama . ali se javljaju i rozete sa pe t i više. koje sliče točkovima. Ovaj naziv im je dat da bismo ih razlikovali od drugih rozeta. koji je nekada tordiran. Neki primjerci . Postoji o i nekoliko bordura koje su sastavljene od nepovezanih različitih motiva. kakve obično ne nalazimo u prh·odi. postoje i nizovi rozeta okruženih vijencima koje sam uvrstio u 'bordure.i krst. simetričnim i u krug upisanim laticama. jer s u pravilno crtane i klesane. naJcesce u obliku rombova. .

Osobito lij epo djeluju višelisne rozete. 63. a zajed. Jav· Ij a se u oko 350 primjeraka. Neke rozete su polujabuke na kojima se jedva zapažaju urezi koji označavaju latice. sa is· taknutim središtima. Rasprostranje na je posvuda. ali ima i rozeta koje su slabo . no najmanje u udaljenijim krajevima Crne Gore i u ne· kim enk lavama Pod rinja.Stilizovana krst-rozeta na s talku na sljemenjaku sa postoljem II Opli č ićima. ali je ima i u drugim područjima.klesane. a ima i primjeraka čije su latice zaoblj ene i povIJen e. zatim u zapadnoj i centralnoj Bos ni. najviše u Her· cegovi ni . 210 . oko Stoca i u dolini Neretve južno od Konjica.linijama. . Sl. no sa zvijezdom (ako ih ne razdvojimo) zauzima vodeće mj esto. II širokoj okolini CapJjinc. Sve rozete stećaka su biljne stilizacije. Veliki broj rozeta su rad vj eštih majstora. ornamenti. Rozeta spada među nekoliko najbrojnijih motiva stećaka. a to znači u krasi.

- Stili zovane Gruba čeve rozete na Boljunima kod Stoca. 64.SI. 211 . steć ku u Sl. - Stilizovane rozete na slj eme nj ak u iz Do nj e Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 65.

s li čn e našim na s tećci ma našao sa m na starokršćanskim kamenim fragmentima u Vizant ij skom muzej u u Atini . iz XII v. Za te motive se može reć i da su i rozete. iz XI.34l Sli ča n moti v krst-rozete nalazi se na sarkofagu u kapeli S. Vrlo su zanimljivi rij etk i primjerci "i šeli snih rozeta ko jima se završavaju krakovi krs ta (Olovo. sa umecima od ljiljana.. okružena vij encem. nalazi se na trijumfalnom luku Bogorodič ine crkve u Stude nici . u crkvi S. J48 Navodim nekoliko primjera motiva roze ta na s pomenicima u našim krajevima . a u nekim detaljima čak i na pojedina mOI-avska sli čna stilska rješenja u drugim materij a lima.. u Ita liji. . Stil izovane krs t-rozete. rozeta je likovni motiv mn ogih naroda još od davnina. Maria in Trastevere . Pantelejmona u Nerezima. u Gruziji . nalazi se na slikanom sokI u zida ikonos tasa ruševina crkve Petkovice. a onda 'll Donjoj Z goŠć i. U podu crkve s v. Rozete na s tubu. u Makedoniji. Kupres ) . Blidinj e. a ta kve vidimo i na sarkofagu patrijarha J efrerna (?) u crkvi sv. okruženih najprije spojenim lukovima. sa trolis nim umec ima."J Rozetu o kruženu vijencem vidio sam na jednom keltskom kamenom oltaru u lapidariju Zemalj s kog muzeja u Stuttgartu. kod Stragara. m Takve krst-rozete nalazimo na parapetnim pločama ikonos tasa crkve ·sv. Sofije u Trapezuntu nalaze se veliki kružni m eda ljoni iz XIII v. iz XI v.m Niz krst-rozeta. 34' Vrlo lijepa ki ćena krs t-rozeta. JJ' Virovita rozeta je kara kt er i stična za krajeve j u goistočne Hercegovine. . kod Stoca. seldžuč kog porije kla . na slj emenj aku jz Donj e Zgošće. za koji se kaže da je rađe n u duhu vizantijske sepulkralne umjetnosti. koju sam već naveo. * ** Kao i zv ij ezda . I nadgrobne pl oče go tič ke crkve S. koje su "nanizane na fasadama kao kameni i kera mi čki ta njiri . koji je rađen po ugledu na romani čke portale u našem primorju. nalazi se roze ta okružena vijencem. u Gruziji. a sh lizovanih ta kođer oko Stoca.XII v. Dimitrija 'li Peć­ koj patrijaršiji.341 a s li čne ovima nalaze se na crkvi u Ahtali. a onda i vij encem.. u Biscegliu .34 ) Naveo sam već da se zvijezde nalaze na brojnim antičkim stelama.J54 I ' na slikanom sokI u u đakonikonu manas tira Morače 212 ..J46 Neke ploče u građene u preromani6ke crkve u Rimu nose r elj efe rozeta . za· tim na Blidinju. Rozete u tordira nim vijencima SB naroč ito isti ču u Bo'ljunima.Krst-rozeta najviše ima oko Stoca . nal azimo s tilizovane rozete (velika rozeta ispunjena malim rozetama i cvjetnim laticama). s kraja XnI ili početka XIV v. Mak s im ov i ć je ista kla upotrebu pl as ti čnih r ozeta na islamskim gra đevinskim spomenicima. kojoj je s li čn a ona iz Ahtale. koji vrlo mnogo podsjećaj u na roze te Ljubos tinje. Maria Novella u Firenc i imaju rozete . iz početka xnI v. ispunj eni gustim geometrij ~kim prepletom . iz XIV v. Ma rgherita. posebno u Ljubos tinji . Zanimljiva je pojava ne koliko primj era ka č itave grupe pravilno raspoređen ih rozeta. J50 Gotovo is ta rozeta se nalazi i na fresci te crkve. npr.144 J. . Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . 'koje bis mo mogli nazvati m eda lj on ima roze ta J40 Napominjem j oš i to da se rozeta dosta čes to nalazi na štitovima kao hera ldi čka oznaka. "J45 Na zidovima crkve sv . na s tabljici i kombinovane sa spirala ma naj češće nalazimo oko Zvornika i Olova. u Srbiji. J5J Na fasadama crkava moravske škole.

358 Rozetu uz sv.) ima tri gornja kraka koja se završavaju kao rozete. a rekao bih još više spomenici istoč­ no od Drine i Lima. Treba reći da Solovjev rozete na štitovima ne smatra pravim heraidičkim znacima. Boljuna i Blidinja.'5> Velika dvos~ruka rozeta isklesana je II arkadnim nišama staro· kršćans kog sarkofaga iz sv. I u Dečanima (Veliko raspeće) . sa istaknutim kružnim središnjim dijelom.360 Višelisne rozete se nalaze na krajevima krakova krsta iz župne crkve u Bribiru (XIII v. koja se tri puta ponavlja između konjanika na sljemenjaku iz Donje Zgošće. koja nam pruža važne elemente za studij rozete na stećcima.lađe svjetlosti" koje vode u raj. na stubu" simbolizira sunce. Na isti način on tumač i i rozetu kao završetak gornjeg uspravnog kraka krsta. ili . to se više odnosilo na zvijezdu nego na rozetu. nalaze se stilizovane rozete mal·tene iste kao i one na stećcima u okolini Stoca. Na drugom mjes-tu on decidirano kaže da rozeta na srednjem kraku krsta. Već sam naveo ekstremno mišljenje P.355 Stilizovana rozeta kao krst sa umec ima od ljiljana. Petrović. a po izoteričnom vjerovanju bogumila i sunce i taj .). jer u njima vidi .)361 Rozete vidimo na pluteju iz crkve sv. Zečevića iz 1962..365 nalazimo ih ukomponovane u borduru na nadgrobnoj ploči kraljevske kapele u Bobovcu (XV v. on s)TIa1ra predstavom s unca.. U tome pogledu su im spomenici našega primorja pružali dosta materijala.. kao i u još nekim drugim crkvama u Srbiji drveni krstovi iz· nad ikonostasa se tako završavaju. smatra da rozeta II vijencu predstavlja pokojnikovu glavu i da je to prestilizacija mjesečevog kruga koji je u ranijoj epohi bio s imboli čna predstava ljudske glave.364 Sesterolatične rozete se više puta javljaju na unutrašnjoj ·k amenoj dekoraciji kasnoanti čkih bazilika u Bosni.363 Cetverolisne rozete.366 a omiljeni su motivi u starobosanskom duborezu. god. a onda i rozete okružene tordiranim vijencima nalazimo na kapitelirna Franjevačkog klaustra u Dubrovniku. Petrovića. odnosno "stub svjetlosti". koje su djelo majstora Grubača. Velike rozete sa osam i devet listova.369 Iz iznesenih podataka o nalazima rozeta vidi se da su majstori stećaka imali više mogućnosti da zapaze ove likovne motive i da se u svome radu ugledaju na njih. Ovaj naš poznati etnolog kaže da je 213 ... identična je slikanim rozetama u Žiči. Istraživači stećaka. stub svjetlosti" isto su što i sam Kri st. nisu zapazili radnju S. iz 1626. Ako je o ovome motivu nešto i rečeno.. iz XVI v. iz druge polovine XV V.) vidi se krst-rozeta. Ž. a tako se završava i krst u Gračanici. Gospe od Lužina u Stonu. dakle. pravu predstavu cvijeta. Starom Nagoričanu i Dečani­ ma". 368 Naveo sam i to da A.(XIII v. god. . slična našim rozetama iz Radimlje. djelo jeromonaha Stefana.357 Na dverima crkve Mali sveti V·rači u Ohridu. Kristifora vidimo na pečatu opštine Rab. Solovjev u zvijezdi naj češće vidi predstavu sunca. na kojima su se. uz vizantijsko-romanske utjecaje.362 Rozetice čine središnji dio stilizovanog krsta na sarkofagu nadbiskupa Ivana i priora Petra u Splitu.367 • •• Rozeta je vrlo malo naučno istraživana. održavali i utjecaji islamske umjetnosti. naime. Donata u Zadru. međutim . zatim virovite. koje se jednako odnosi na rozetu kao i na zvijezdu . god.356 Duborezni krst ikonostasa u Pivi (1639.

"o Na ostatak toga starog slavenskog kulta mrtvih. od kojih se srednji naj češće peroliko završava. par listova se ponekad povija ne samo unutra nego na kraju nešto i van. pa sam ga nazvao antropomorfnim ljiljanom. odnosno rascvjetalog krsta. kakav se nalazi. o čemu je već naprijed bilo riječ i. Specifičan je -slučaj krupnih ljiljana u samim arkadnim nišama u Boljunima i Opličićima. prilagodili ga svojim po trebama i zadržali i nakon primanja kršća nstva. 37I Izgleda da je rimski praznik ruža preko Italije prenesen među balkanske narode. Taj oblik. odnosno između lukova arkada. npr. u Sloveniji. obično se javlja kao samostalan motiv. u kojem se upotrebljavala ružica. koja se u donjem dijelu račva. nazovimo ga jednostavni. Naravno. Grka i Rimljana ruža bila simbol preminulih duša i da joj je kao takvoj najprikladnije mjes to bilo na grobljima. gdje se ne mOŽe govoriti ni o kakvoj podređenosti ovoga motiva. Opravdano se može pretpostaviti da je taj religijsko-kultni običaj održavan i na nekropolama stećaka i da su rozete kao reljefni motivi stećaka odraz 10ga običaja.373 Osim toga. manje ili više spiralno. Orel. a da su i stari Rimljani imali svoj praznik ruža. desno i lijevo. Slaveni su taj običaj 'prihvatili. On je rekao da su tada prilikom svečanosti i obreda koji pripadaju mrtvačkom kultu u Beloj krajini. a još češće se krakovi krstova završavaju kao ljiljani. rim oka to lički sveštenici upotrebljavali ružice kao simbole smrti. 4- Ljiljan Motiv ljiljana na stećcima je vjerovatno umjetnička likovna stilizacija biljke. ovaj jednostavni ljiljan se pojavljuje i illnad arkada. ali je često dio nekog drugog motiva. U najviše primjeraka ta varijanta ima stabljiku. spajajući ga i pretvarajući u kršćansko praznovanje Duhova.kod starih Slavena. ukomponovan u drugi motiv . U vezi s tim. U Ita liji se praznik Duhovi naziva Domenica de rosa. ovo je još uvijek samo pretpostavka. u okolini Stoca. ostaje da se u daljem proučavanju utvrdi. povijaju. ili je kao stilizovani ukras samo vremenski kasniji odraz i već gotovo zaboravljena uspomena na njega. a stabljika se u donjem dijelu malo proširuje. simetrično. ili kao krug. Nekada se stablj.. Obično je . on saopštava da se u klasičnoj Atini praznik mrtvih zvao "praznik ruža". m Iz ovoga se jasno vidi da je ružica ne samo kod Slavena nego i kod drugih naroda. a u ne kim krajevima postoji i običaj "ružičalo". a možda i samoga cvijeta ljiljana. kojom prilikom su tim cvijećem kitili grobove. zbog čega sam ga uvrstio i u bordure. a još više na ljudsku figuru. I kod naših naroda se grobovi kite ružama. a druga dva su par listova koji se. Koji put je on dio friza koji se sastoji od većeg broja jednakih jednostavnih ljiljana. bila važan elemenat praznika mrtvih. u okolini Kalinovika. odnosno stabljike sa tri lista. još od davnina pa sve donedavno. romb ično . Da li je pojava rozeta kao reljefnih motiva tih spomenika odraz običaja stavljanja ruža na s tećke . Cešće je on dio krst-rozete.ka u svom krajnjem gornjem dijelu završava polukružno. kao da se radi o 214 . Nalazimo ga u nekoliko varijanti. govori i č injenica koju je prije 40 godina ustanovio s lovenački etnolog B.''' Druga varijanta ovoga motiva je oblikovana tako da podsjeća na krst.to neka vrsta trolista .

I stabljika ima različito oblikovanih. 67. Sl. Najljepši su stilizovani ljiljani u okolini Kupresa i Duvna. Srbiji i Crnoj Gori. Koji put se gornji dio stabljike pretvara u krst. Jednu varijantu čine stilizovani ljiljani. Neki primjerci ovakvih ljiljana podsjećaju na ljudsku figuru. ni rijetka pojava. izvijaju i različito završavaju.. pa se i u donjem trouglastom prostoru također pojavljuje mali krst. gdje je vjerovatno neka vrsta grbovne oznake zlatara Divca (natpis na tome stećku govori o zlataru Divcu) 376 . kako u gornjem tako i u donjem završnom dijelu. kao i u Hercegovini. a nema ga nikako u dolini Neretve i u Ludmeru. kao mali ljiljani. Kod njih se listovi više povijaju. Redovno je plastičan i lij epo klesan. javlja se u oko 120 primjeraka i u tome pogledu se nalazi negdje iza spirale. 215 predstavi ljudskih nogu.Motivi stilizovanog na sljemenjaku u Cisti kod Sinja. Ponekad se donji dio stabljike račva i u tome prostoru pojavljuje novi mali ljiljan. rijetko se nalazi u centralnoj i istočnoj Bosni. opet. - Motiv stilizovanog ljiljana na slj emenjaku iz Troskota (sada u Muzeju Hercegovine II Mostaru). Rasprostranjen je neravnomjerno. Recimo još i to da se ljiljan ponekad javlja i kao heraldički znak. Po svom ukupnom broju ovaj motiv nije ni česta. ponekad. koje je isklesao kovač Grubač i veoma lijepo obrađeni ljiljan u Mršićima kod Vlasenice. Najviše ga ima u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini . Ona se rasprostire uglavnom u zapadnoj Bosni i u Imotskoj krajini.'JS Zanimljivi su već spomenuti ljiljani u arkadnim nišama u okolini Stoca. a ponekad se odmah ispod sredine proširuje pravougaono ili okruglasto.

tEma o Tabela XV II Nekoliko poznatijih reljefnih motiva rozeta ljiljana na stećcima . 216 .

Niz ljiljana u poluarkada ma n~lazi se na metalnoj posudi XV v. Vita le u Raveni. Nešto bogatija stil izacija ljilj ana se nalazi na tkonskom crkvenom zvonu iz 1391.'85 Ljiljan se nalazi na pečatima srpskih kraljeva Vladislava (1234-1242). Antropomorfne i stilizovane ljiljane ev identirao sam na u građenim parapetnim pl očama i fragmentima u crkvama S. vrlo slični h već spomenutom iz Mršića kod Vlasenice. iz XII v. a ovima vrlo s li ča n nalazi se na srebrnoilatnoj bisti pape sv. S. god.'7H Jednostavan ljilj an sam našao na vizantijskom mozaiku kupole nad mihrabom u Kordobi. Uroša I (1242-1276). Prasede i S. u Srbiji. 217 dimo niz povezanih Ijilj ana. sada u Arheološkom muzeju u Zadru. II okolini Zadra. Maria in Trastevere. koja se nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. Sabina.e Sl. u Wiirttembergu.. u Zadru '82 Na unutarnj em portalu crkve manastira Ljubostinje vi- . . u Spaniji.38' Niz stilizovanih ljil jana. an tropomorfni krst se nalazi izna d portala romani č ke crkve u Weinsbergu. zatim na dijademi od srebrn ih pločica iz XIII-XIV v. Vidio sam ih na krstu starokršćanskog sarkofaga kod crkve S.kod Beograda. iz XI v. a mal-tene iste takve na o kovu vrata manastira Treskavca u Makedoniji . iz 1402.38" Stilizovan ljilj an sličan onima na stećcima u Medviđoj. u Muzeju Cluny u Parizu .. 3M Stilizovan ljilj a!> nalazi i na ulomcima mramornih stubića iz crkve sv. npr. 68.'J9 Ljiljani su dosta korišteni i na spomenicima u našim kraj ev ima .• •• Ljilj ane nalazimo već od s tarokršćanskog doba . pored krsta. god. a ljilj ani u arkadama na crkvi u Unterregenbachu .384 I na nekim drugim dijademama iz XIII-XV v.38' . Jednostavne ljil jane vidimo na preromaničkom sarkofagu iz k~t(>(lra l e u Zadru. Pantelejmona u Nerezima kod Skoplja (na postelji Bogorodice). vidimo iznad ulaza u sakristiju romaničke crkve u Mittelfischachu . Milutina . nalazi se na srebrnuLlatnom sankofa~u sv. Silvestra.jmuna u Zadru. kao i na dijademi iz B ihaća . t. u Rimu . na onima iz Hinge kod Subotice i iz Surčina . na Pašmanu.377 Jednostavan ljiljan . 383 Stilizovane ljiljane vidimo i na freskama crkve sv. nalazimo na preostalim freskama crkve manastira Davidovice. apliciran je ljilj an kao osnovni motiv.Niz povezanih ljiljana na manas ti rskoj crkvi II Ljubost inji i na duboreznim vratima manastira Treskavea. Kuzme i Damjana i Kaštela u Tkonu.

nego po stilizovanom motivu krsta.loze.396 Katolička crkva od XII v. Ljiljan je često smatran kršćanskim simbolom smrti i uskrsnuća . ipak. i to bogumilskim simbolom. Osim toga. Ž. On je. slično situaciji sa krstom. a najviše ga je upotrebljavala plemićka porodica Anžu . niti vremenski za XII v. tvrdio da nije postao "po motivu biljke ljiljana. u Bosni 3 '" Gotovo isti s. starokršćansko.'86 Nađen je na ostacima tkanine u srednjovjekovnim grobovima u Vrućici kod Teslića i u Ališićima kod Visokog.392 U Vizantiji je poznat od XII v. Kako je poznato. on ga nije smatrao heraidičkim. antičko.' 90 a javljaju se i na starim bosanskim rezbarenim predmetima 391 Izgleda da je ljiljan još u praistoriji istočnog Sredozemlja imao ukrasnu. a ne na Ijiljan 395 Inače. Otuda i priličan broj ljiljana na stećcima vrlo slič­ nih oblika kakve nalazimo na pečatima.'" Ljiljani se nalaze i na dubrovačkim dinarima iz XIV i XV v. 398 Kako to po svemu izgleda. a vjerovatno i vjersku ulogu. ljiljan podsjeća na <ljudsku figuru. grbovima i krunama vladara i visokih feudalaea .'97 Dosljedno svojim mišljenjima o porijeklu spirala. u vezi sa Salamunovom Pjesmom nad pjesmama... pojavio motiv ljiljana. pa se to dovodi u vezu s Kristov1m raspećem. a pogotovo u XV v. kada je sastavni dio grba i ·krune srpskih i bosanskih vladara 3 94 Kao heraldički znak mnogo je korišten u Francuskoj. odnosno čovjeku. Wenzel smatra da je ljiljan "glavni motiv hrišćanske. kao simbolom čistoće i djevičanstva. Dušana (1334) i despota Đurđa Brankovića (1445).uključujući Vizantiju i zemlje istočnog Sredozemlja. koji je sličan krstu.(1305-1307). predstavlja Bogorodicu sa ljiljanom. pa se uzima da je ta okolnost uslovila naglo prodiranje toga motiva u naše krajeve. Ukoliko se. a kasnije sve češće u XIV. ali se to. on je i u nekim predstavama Ijiljama (slično predstavama spirala) vidio motiv ljudskih očiju. bez obzira što to A. P. A. prije svega. Nizove ljiljana P. Petrović je i za ljiljan. odnosno pokojnika". Solovjev se prilično zadržao u istraživanju ljiljana. izgleda. m Kod nas se susreće od polovine XIII v. Anđelić je našao na glavicama stubova portala donje palače i grobne kapele u Bobovcu. mistične ikonografije". tvrdio da se taj motiv "vrio rijetko" nalazi na stećcima. više odnosilo na palmu. M. helenska i predistorijska vrijeme. srpski kralj Uroš I je oženio Jelenu Anžujsku. Ali se mora priznati da još više ima antropomorfnih 218 . Krist je poistovjećivan sa pravim ljiljanom. nego za šire područje i vrijeme . Osim toga. Solovjev osporava.tilizovani ljiljan kao na stećku zlatara Divca u Mršićima kod Vlasenice nalazi se na kruni kralja Tvrtka I i na nOVCU kralja Stjepana Ostoje'" I. on se javlja i II predromanici i u romanici. U Evropu je prešao preko grčke i rimske ku'iture. kao i na novcu cara Dušana. tačnije za Francusku. Iz nekih podataka koje je M. Wenzel prikupila iz literature vidi se da je motiv ljiljana u ranokršćanskom periodu mogao biti smatran i simbolom drveta života. Naime. krsta i nekih drugih reljefnih motiva na stećci­ ma. Ljiljan se u našim krajevima često zove "bogorodičin cvijet". i to prvenstveno kao heraldički motiv. nego vjerskim. motiv ljiljana ne bi bilo opravdano teritorijalno vezati samo za zapadnu Evropu. na novcu i pečatima kralja Uroša. Kako smo vidjeli. odnosno na krst. jer je mnoge takve motive smatrao sti'lizacijom simbola Krista . Mislim da je u naše krajeve stigao preko ugarsko-hrvatskog dvora.

U ovom drugom s lučaju .u motivu koji sam ovdje uvrstio uglavnom se radi o sti lizacijama sa pet.i s tilizovan ih ljilj ana. degenerirali . poruba i razdjelnica. da je u vrijeme klesanja stećaka ta simbolika u dobroj mjeri već bila zaboravljena i izgubljena iz vida. Uvjeren sam. zbog čega su neki istraživač i stećaka takav umetak nazivali stilizovanim akantusom.40 1 Ovaj motiv se javlja ukupno desetak puta.400 Osim tamo navedenih.. što se znatno razlikuje od trolistova kao umetaka u borduri od povijene lozice. 69. a neki stilizovanom palmetom. okvira. . ne uzimajući u obzir ljiljane u sastavu drugih motiva. prilagođavajući se izmijenjenim uslovima prostora i mjesta. bilo je riu tekstu koji se odnosi na bordure. počes to ima trolistove čiji je treći lis·tić nešto izdužen i povijen. međutim. u okolini Trebinja. sa 13 frizova. ali su tokom vremena. npr. postoje i još neki slični s lučaj evi. među kojima se osobito ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. o čem u je već bilo govora.399 Upravo se takva situacija odražava u posebnoj borduri . ali nije sasvim sigurno da ih možemo ovdje uvrstiti. či j e porijek lo moramo tražiti u kršćanskoj ikonografij i. odnosno sedam listova. Cini se da su neposredne inspiracije majstorima stećaka u 'tome pogledu mogle d oći prvenstveno iz Dalmacije. kao što su. 5ječi Više/a/ični list o motivu vi šel atičnog lista. - Motivi akantus·palmete koji se javljaju na stećcima. naime. ima pretežno značenje ukrasa. Naprijed su navedeni i malobrojni lokaliteti stećaka na kojima se javlja ovaj vid motiva. zbog čega taj motiv na stećcima. umjesto trolistova djetelinskog izgleda u svojim međupovrš inama. Povijena lozica. stilizacija na jednom sanduku i na jednoj krstači u Dobromanima. 219 som ili palm Đt om". u simbolici Kristova raspeća . mijenjali svoj izvorni oblik i miješali se. "Mješavina obadvaju oblika ide tako daleko da je koji put teško odluč iti hoćemo li neki ornamenat nazvati akantu- Sl. u simbolici smrti i uskrsnuća kroz Krista. uz onaj heraldički. Obadva klas ična motiva su dosta korištena u kršća nskoj umj etnosti. sli čnog akantusu i paIrneti.

406 Vrata je Karaman datirao u XlIv. Stilizovane palmine peterolistove. u okolini Stoca. 'kod Žabljaka '02 Sličan motiv se nal azi i na fresci manastirske crkve u Morač i. Karaman kaže da su te palmete klasičan tip koji zajedno sa ljudskim likom nagovještava romaniku. uz krst. Uglavnom se javlja zajedno sa spiralama i karakteristika je i s toč ne Bosne i bližih krajeva centralne Bosne i Srbije. U svrhu dopunjavanja te dokumentacije ovdje donosim i nekoliko analognih primjeraka pojedinačnih . veoma s li čne naši m u Donjoj Zgošć i. a palmino li šće na kapitelu kasnoanti čke bazilike u Zenici. kakvih nema u drugim oblastima'os Na zabatu (teguriju s poprsjem Madone) iz Biskupije (sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) postoji fri z za koji 1. Taj se motiv javlja još na nekim fragmentima iz Splita i okoline Knina . najviše je analogija 'Ila arhitekturi i freskama crkava u Srbiji. povijene lozice sa koje vise relativno krupni grozdovi"o kao i onaj u okolini Vlasenice41 1 gdje grozdovi vise sa odrine. ali i na one u primorju. nađen je II oko 50 primjera ka. posebno na Franjevački klauster II Dubrovniku. I sti motiv vidimo na nadvratniku južnog portala splitske katedrale iz među krugova u kojima su životinjske predstave. pa se može pretpostaviti da su se majstori stećaka najviše ugledali na spomenike u Srbiji.409 Vrlo je zanimljiv jedinstven primjer. u Bosni."" Postoji čitava posebna grupa srednjovjekovnih bosanskih prstenova. Miroslavljevo eva nđelje ima na vi še mjesta inicijale ukrašene stilizaci jama. Dodajmo još i dva primjera bordure sastavljene od razn ih nepovezanih motiva. rađenih za potre be širih slojeva stanovniŠ<tva.408 Osim toga. vidimo više puta na kapitelima i bazama stubova Franjevač kog klaustra u Dubrovniku . Petricioli kaže da je bio omiljen u okolini Knina .• •• Naprijed iznesene analogije na strani i u našim krajevima odnose se na nizove stilizovanih 'l istova. II Crnoj Gori. U Canovinama. Petricioli kaže da je od malih palmeta (XI v. na kojima se nalaze s lične stilizacije li šća . u Bosni. Za poprsj e na teguriju iz Biskupije se tvrdi da je nastalo pod u'ticajem vizantijske umj etnosti.403 Stilizovani vi še l atični list nalazi se na arhitravu kasnoant i čkog mauzoleja u Sipovu .samostalnih predstava takvih motiva. 6-Grozd Grozd nije tako čes t motiv s tećaka . a među njima i lav. akantizirajuće listove. grozdove vidimo kao elemente u bordurama od povijene lozice na s tećci ma Ludmera. 220 .). kod Vareša. vidimo na plutej u. Vr lo su rijetki primjerci osamljenih grozdova. u okolini Kalinovika. U kombinaciji sa spiralama i krstovima javlja se oko Stoca i Kalinovika. o stabljici vise dva grozda. koji su dosta slični našim motivima u Novakovićima. među 'kojima su i grozdovi.'"' Kako se vidi.

Naravno. i ovdje se može postaviti pitanje stepena svjesnosti takve s imbolike u vrijeme kl esanja ti h motiva na stećcima i odmah odgovoriti da je ta simboličnost već bila zaboravlj ena. Dok rozeta zauzima jedno od nekoliko prvih mjesta u ukupnom fondu re lj efa. - Grozdovi kao elemenat povijene lozice sa spiralnim zavojima Ila sanduku u Mi šarima kod Vla scnicc.'" Loza sa grozdovima je čes to koriš tena u s tarokršćans koj dekorativnoj umjetnosti.istinita loza". a pogotovo kao likovni motivi. ova grupa se sastoji od šest vrsta osnovnih motiva. što znači da su ti motivi klesani najviše kao ukrasi. 414 Kako su grozdovi na stećcima redovno vezani uz lozu. oni imaju svojih 29 varijanti. a više l atični list i grozd spadaju u rijetke reljefne motive. Pri tome treba imati na umu da je u Bosn i. II Dabravini . a pogotovo u Hercegovini . Po svom ukupnom brojnom stanju spada među najbrojnije grupe motiva. odnosno uz spira lu kao s ti'li zovani ob lik loze.m Takav motiv susrećemo i na ka s noanti č kim bazilikama u Bosni.SL 70. mislim da ih treba tretirati kršća nskim motivima koji s imboliziraju Kris ta i njegove odane s lj edbenike. Krist je govorio u čenici ma da je on . * ** Grozdovi su poznati kao antički i mitraisti č ki. npr.. Za rozetu se može reći da je 221 . a svi zajedno se javljaju u neš to preko 800 primjeraka. tada bilo dosta vinograda. a spira la i ljilj an stoje negdje oko sredine Ijestvice. kršćans ki * ** Kako vidimo. što je vjerovatno bilo od ne kog utjecaja. a među pojedinim vrstama u tome pogledu su velike razlike. l u pogledu teritorijalne rasprostranjenosti oči gledne su znatne neravnomjernosti. dotle je stablo slabije zastuplj eno. a oni da su "grožđe". a u izvj esnim s lučajevima i za krst. kod Breze i Grčinama kod Mostara.

ali jaš više kanjanici. Mativi su abična klesani kaO' samastalni. Pri abjašnjavanju pajave i značenja avih mativa ad izvjesnag su utjecaja svakakO' i mativi na predmetima naradne umjetnasti i vegetacija tla. ali je izvjestan broj uklesan u kamen. a ista taka i u teritarijalnaj rasprastranjenasti. luk. Spirala ima dasta velik teritorij. Mač na stećcima je redavna 222 . Za neposredno ugledanje majstara stećaka vjerovatnO' su najviše značila umjetnička djela u primarju i u Srbiji. U dublje i sistematske studije ulazili su sama A. zbag čega su ani uglavnam paprimili karakter ukrasa . Kao grupa pa brajnasti primjeraka ne ističe se mnaga. ORUžJE Uabičajeno je da se u nauci aružje dijeli na hladno i vatrena. ali je uglavnam agraničen na Basnu i dia zapadne Srbije. kaka u viteškim igrama tako jaš češće li pravim ratnim sukabima. l-Mač Mač je služiO' za sječenje li napadu sa manjih adstojanja. Sigurna je svijest a simbaličnosti avih mativa u vrijeme klesanja s tećaka u dabraj mjeri već bila zabaravljena i zamrla. Osim štita kaji se upatrebljavaa za adbranu. Umjetnički nivO' je vrla nejednak. Na asnavu njihavih i rezultata drugih autara i nekih majih zapažanja. Dasadašnji istraživači stećaka su mala pažnje pasvetili praučava­ nju avih biljnih mativa. Cini se da ima najviše razlaga <rl<a ustvrdim da su svi mativi najviše kršćanskog karaktera i da je najapravdanije akO' ih shvatimO' kaO' simbale kulta vezanag za smrt i uskrsnuće u Kristu. spada negdje akO' sredine ljestvice. Ljiljan je ograničen gatava i s ključiva na zapadnu Basnu i Imatsku krajinu. U tame pagledu je mažda najviše paganska rozeta kaja je na nadgrabnim spamenicima. Sa izuzetka m razete (kaja pripada svim padručjima) i ljiljana (koji je agraničen na zapadne krajeve) svi ostali mativi su uglavnam is točnaba­ sanski. praizlazi da većina avih mativa patječu jaš iz predistarijskag periada i da su kroz čitav srednji vijek prisutni u likavnim umjetničkim djelima. gdje je vegetacija najbujnija. Između pojedinih vrsta postaje znatne razlike ubrojnaj zastupljenasti. a panekad i u kalu. Vidavić i M. Kaka izgleda. najprije simbal preminulih duša . Stabla se prastire pretežnO' u Basni i Imatskaj krajini. šbi t.u turnirima. kaplje . kaO' simbale rajskih bilina . ali se pajavljuju i li raznavrsnim scenama . štit sa mačem . Karistili su se njime pješaci. lavu. pasebna upranalaženju analagija.rasprostranjena u svim većim padručjima. Ta aružje na stećcima vidim u slijedećim asna vnim vrstama: mač. buzdavan i sjekirica. parijekla avih naših mativa treba tražiti ne sama u kršćanskam artodaksnam nega i u paganskam nas ljeđu . ipak. Neki ad avih osnavnih mativa imaju i svoje varijante. a višelatični list i grozd su karakteristika istačne Basne. Najveći broj avih mativa je plastična predstavljen. Salavjev. panajviše u Hercegavini. Wenzel. sve astale vrste su karištene u napadanju . pa u vezi s tim treba reći da se na stećcima javljaju sama predstave hladnag aružja . D.

a ima i s lu čaj eva gdje je isklesana ljudska figura sa m ače m u jednoj ruci. Sl. To je mač č iji je donji dio sj eči va iskrivljen. što znači da se radi o dvoručcu . sa krsn. oko Lištice. ali postoji i nekoliko s lu čaj eva gdje žena drži mač. najvi še ga imaju stećci u o kolini Kalinovika i Olova. neka vrsta bodeža. 71. Gacka. zatim u Ludmeru. Jedna varijanta m ača je sablj a.'16 ili u Ziemlju . - Vrste ma če va koj i se pojavljuju na stećc im a. ili noževa. Ljubinja. Obično je držak relativno dugačak da se ma č može prihvatiti sa objema ruka ma.m ili scena kola na Kalinoviku u kojoj je prva figura izdigla mač' 22 • 223 .417 Treba reći da se mačev i čes to vide o bedru muških figura na konjima u scenama lova i turnira. U dosta primj eraka mač je isklesan zajedno sa štitom. Obi čno mač drže muškarci.i na kršćanskom nišanu iz okoline Sokoca. npr. Javlja se u neš to više od 100 pr imj eraka .419 Po svom ukupnom brojnom stanju m ač na s tećci ma nij e n i čes ta ni -rij etka pojava. i to samo na nekoliko nekropola steća ka u okolini Trebi nj a. gornjem Podrinj u. a onda na krs tači kod Kupresa . Bileće.prav. na Kupresu. 'koja je doš la s Turcima .'15 U nekoliko slučajeva završni dio drška je isklesan u vidu kružnog vjenčića .'20 za tim scen a u kojoj oklopljena ruka zabada mač u r a lje lava u Nekuku kod Stoca.1 8 zatim na jednom stećku u okolini Olova. gotičkom tipu mača. Ljubuškog.com i drškom koji se završava kao krug. Moguće je da su dugača k. Javlj a se u vrlo ogra ni čenom broju. u Crnoj Gori i u Srbiji. nekada je uz mač prikazana i ruka. Najčešće je ma č predstavlj en sam . Neki mačevi su relativno kra1ki. Rj eđe se javlja u centralnoj Bosni .relativno kasnijem. Nikako ga nema u dolini Neretve j užno od Konjica i o ko Duvna. Zanimljive su scene mačevanja na Blidinju i kod Ljubuškog. II okolini Lištice. ali sam taj motiv izdvojio kao posebnu vrstu (o čemu će biti rij eč i nešto kasnije). se u to doba u Bosni i Hercegovini upotrebljavali i takvi mačevi . Re la tivno. Trebinj a. Ziemlju i Boljunima kod Stoca . Ponekad je krsnica nešto izvijena ili prema dolje malo nakošena ili povij ena.

u oko li ni Treb inj a. . .SI. - Slil sa sabljom na ploč i u Lopoč u . 72. Sl.Pe torica pješaka i jedan konjanik sa visoko pod ignutim m ačevi m a (jeda n je sa luko m ?) na sje me nja ku u Uboskol11 kod Ljubinja . 73.

m Bosanski mač se spominje 1419. iz Bosne. djelovao je u Dubrovniku i u Srebrenici . god. iz Bihaća. on je. pa tako i mačeva. za koga se pretpostavlja da je u Zadar mogao unijeti mačeve bosanskoga tipa . god. U Drijevima je živio i djelovao mačar Ratko. a poznati s u pod nazivom "tarče". iz 1303. itd. topu za i sjekirice. kada je konjica postala naročito važan faktor u organizaciji vojske 42l Za razliku od ranijih. a još više u ratnim sukobima. Cetverouglasti su nekada pravougaoni.'30 na nadgrobnoj ploč i Jurj a V Subića. više puta im je gornja kraća stranica kosa ili nešto izvij ena i čes to polukružno urezana za proturanje koplja. 4l4 Mačeve su imali i stari Slaveni .m Mačeve vidimo na srednjovjekovnim freskama. tada su pravljeni duži i j ači mačevi. posebno u feudalnom društvenom uređenju. u Sopoća nima . mačevi su počeu da se klešu na samim stećcima. Mačevi nisu rijetka pojava ni na ostalim vrstama srednjovjekovnih nadgrobnih spomen ika u našim krajevima . Naravno. Srcoliki su nekada vrlo blago zaš ilj eni. .'l5 Vrlo je vjerova1no da su mačevi pravljeni i u samoj Bosni. Ma čev i se nalaze i na novcu bosanskih vladara'3l Pitanjem ma čeva na stećcima se do sada niko nije posebno bavio. Nalazimo i š titove . ali su došli do svog punog izražaja tek u srednjem vijeku. a naj češće duguljasti če tverouglovi.'" na nadgrobnim pločama hrvatskih velikaša iz XV-XVI v. naročito u XIV i XV v. mač na steć­ cima nema nikakvo sakralno značenje. među zadarskim mačarima se ističe i Ivan Vladisavljević. s imbol vlastelinskog statusa. U staroj Bosni su oni bili veoma cijenjeni. Gotički mač dvoručac je nađen ispod jednog stećka u okolini Mostara 428 Kada je prestao stari ob i čaj ostavljanja pri loga uz pokojnike. rij etko se nalaze trouglasti. i to kako kod pješadije tako i kod konjice.• •• Mačevi su bili u upotrebi još u predistoriji. koji je bio najveći balkanski centar za prOizvodnju oružja.'" P. npr. Stit je korišten u narodnim junač­ kim igrama-turnirima. Sergejevski je rekao da je mač u srednjem vijeku bio oznaka slobodnog čovjeka. Mačar Vidosav Dujčić. D. je zabi lj eženo postojanje i posebnih bosanskih mačeva. Tako se oni nalaze na nadgrobnim ploča ma u kraljevskoj kapeli u Bobovcu. Početkom XV v. Anđelić kaže da je ma č od davnina oznaka ratnika. koji se spominje 1447. koja se nalazi u Ninu. a da je u feuda lizmu još i simbol plemstva'33 2- Stit 225 Stit je srednjovjekovno oružje koje je korišteno na manjim odstojanjima u odbrani od mača . a u krajnjoj liniji i simbol vlasti. Na stećc im a se pojavljuje nekoliko vrsta oblika ovoga oružja. po mome mišljenju . U drugoj polovini XV v. god. Već ina istraživača se slaže da su m ačevi atributi vojnih i uglednih lica . a ima i takvih koji su u donjem dijelu samo zaobljeni. u rukama svetih ratnika. da bi u doba oklopa i pancira bolje poslužili. najviše iz Dubrovnika. Uvoženi su iz Ita lije oj iz Ugarske. a na većem odstojanju u odbrani od koplja i strijele luka . iz Srebrenice. če­ šće su to srcoliki. O tome govori i naziv sela Mačari. Iznimno s u okruglasti.

Obično su štitovi isklesani kao samostalno motivi. Relativno veliki broj štitova je isklesan u kombinaciji sa mačem. U XIV v. Tuzle. se spominju štitovi . a onda oko Sibenika. On misli da su najprije pravljeni od drveta i pleteni od pruća. u okolini Nevesinja. Vlasenice. često u ruci konjanika koji su učesnici u turniru. te znatan broj štitova u ruci 'k onjanika. H eraldičke oznake na štitovima nalazimo najčešće u Hercegovini. od XII v. 4J4 Stitove pravougao· nog oblika vidimo na više mjesta. a sa druge mač). rijetka su pojava u Srbiji. u oko· lini Trebinja 441 Rekao sam već da št itove vidimo u mnogim scenama. a u tome okviru u Popovu polju . 226 .445 O postojanju . a kasnije četverougaoni. ili uz predstavu ruke.po slavenskom načinu". pa i znatno zaobljeni. Skrivaniću. Novaković je naveo da su se u !Mlecima pravili "slovenski štitovi". najstariji bosanski štitovi su bili okrugli. Sti· tove kao samostalne predstave nismo našli oko Olova. su u upotrebi srcoliki. kao što su ljiljani."" Uz neke štitove se javljaju p tice. ali postoje i primjerci uz ljudsku figuru (često s jedne strane štit. ali i o vratu ili o ramenu. U većini slučajeva ovi znakovi imaju heraldički karakter. Ponekad su štitovi rubno ojačani i u krašeni uskim tordiranim vrpcama ili vrpcama od kosih paralelica. obič· no par afrontiranih ptica postavljenih na gornju ivicu štita. štitovi u Popovu polju i u okolini Ljubuškog 4 36 Tarče štitovi se nalaze na mnogo mjesta. Prema G. štitovi starih Slave na su bili bademovog ili okruglog oblika. polujabuke.4J' a na š ti~u u Gvoznu kod Ka lino· vika neka fantas1ična životinja . Zanimljivo je i neobično što su u jednOj sceni lova na jelena uZierniju. a u više slučajeva i kružiće. a kasnije da su prošivani kožom i okivani željeznim pločama.kod kojih su uglovi otupljeni.44J Prema V.4J) na štitu u Uboskom nalazi se stilizovana predstava je lena. Teško je reći koliko ukupno ima predstava štitova na stećcima. Srebrenice i Zvornika. a u pješadiji pravougaoni. u Dalmaciji. npr. Imotskoj krajini. zapadnoj Bosni. a potom u Popov u polju. srna. tako da se u svom ukupnom izgledu približuju elipsi. .4J8 na štitu u Trste nom kod Dubrovnika je predstava lava. konj i zmaj. pa i u lovu. npr. Curčiću. a malo ih ima u centralnoj Bosni . od XI v. u Srbiji i Bosni dolaze u upotrebu i trouglasti i srcoliki.. pre· težno su zajedno sa mačem. Obično su nošeni na lijevoj ruci. u Slivnu Ravnom i u okolini Ljubuškog 4 J5 Skoro eHpsast oblik imaju. oko Kalinovika. Srcoliki i trouglasti se i st iču u primorskim područjima. Crnoj Gori. Jedini okrugao štit se nalazi u ruci muškarca u Boljunima kod Stoca. lav. Najviše samostalnih motiva štitova ima oko Nevesinja i u Popov u polju. iz· gleda nešto malo više nego mačeva . Od XIV v. š10 znači u skoro č itavoj istočnOj Bosni. a ponekad i druge predstave. 74. Cesto na Mitovima susrećemo motive kosih prečki. Na d va štita u Boljunima 'predstavlj eni su utvrđeni gradovi sa tri kule. siluete utvrđenih gradova. u Her· cegovini.Predstava trouglastog štita sa mačem na stećk u II Lepenici kod Sibenika.. Ljubuškog. 442 U nauci je konstatovano da su stari Slaveni poznavali i kori stili se ovom vrstom oružja.444 51. SI. zvijezde (rozete) i polumjesece. Lopara. kružne vjen6iće. Vjerovatno je nevješt maj stor šablonski prenio figure sa neke scene turnira. po prilici oko 140 primjeraka. srpska konjica upotrebljava skoro isključivo okrugle štitove. npr. o čemu će biti govora kao o posebnoj vrsti oružja. a u Bosni se u konjici upotrebljavaju trouglasti ili srcoliki. lovci na konjima prikazani sa štitovima u rukama.

itd. 75. Petrović je navela da se u dubrovačkim arhivskim podacima 1335. Postoje i Stitarići iz Bos ne. Tako je 1424. vjerovatno je sin nekog štitara. koji je dolazio na službu u Dubrovnik. odnosno o če tverougaonom obliku. 227 štitara u Dubrovniku i izradi samih štitova ima Vlse podataka.4Sl Izgleda da su bolji i luksuzniji štitovi nabavljani sa s·trane. nastupio 6-godišnje naukovanje u radionici dubrovačkog š titara Radašina Junčića '48 Đ. npr."scutus bosinensis"449 Nije jasno kako je izgledao taj bosanski šti t. iz Trebinja. pa se tako osposoblj ava li za samostalan rad . Radiša Obradović.'" . god. spominje bosanski štit . ipak. ali se opravdano pretpostavlj a da su štitovi pravljeni i u samoj Bosni. da se radi o pravougaonom.Sl.Motiv štita (i sjekirice) na krstači u okolini Kupresa. obavezao da najmanje na dvije godine pređe u Dubrovnik i za opštinu napravi 300 dobrih štitova. Kovače­ vić-Kojić misli da su bosanski štitovi bili trouglastog oblika'so Vjerovatnije je. Sćit. . Dobruško Dobrilović Stitarić. najviše iz Dubrovnika. D. koji i G. Slikar Frančesko iz Bolonje se ugovorom 1371. Stitarići se spominj u nešto prije polovine XV v. Ovome umjetniku je kasnije produžena služba još za jednu godinu dana . iz Gacka. god. Skrivani6u izgleda da je bio "tipi čan bosanski". Ivan Stitarić. god.446 Polovicom XV v. u Dubrovniku djeluje štitar Radoje Dragosalić'47 Kod dubrovačkih štitara učili su zanat mladići iz Bosne i Hercegovine. o čemu govore i toponimi Stitari.

koje označavaju porodicu ili feudalne veze"'" U svojoj posebnoj studiji ona je dobro uočila da je najveći broj četverougaonih štitova (ali ih pogreš no naziva "kvadratni").• •• Istraživači s tećaka su veoma malo pažnje posvetili prou čavanju š titova. a posebno funkcije tih motiva na štitovima steća ka u odnosu na bosanski heraldi čki s istem'53 M. On je tom prilikom pokrenuo važno pitanje značenja rozete i polumj eseca kao heraldičkih znakova uopšte. označavaju "oficirski čin koji su pojedini ratnici imali umiliciji Donjih Vlaha"'55 A.. proizlazi da s u stećci sa četverougaonim štitovima karakteristi čn i za Hercegovinu. Dobro je uočila i či njenicu da se š titovi sa grbovnim oznakama nalaze gotovo iS'ključivo u Hercegovini . njena tvrdnja da većina štitova pripada Vlasima ne ma n a u čnog opravdanja'''' M. koje nije moguće za sada potpuno riješiti. nego o vojničkoj oznaci.. Nije uočila da postoje š titovi sa grbovnim oznakama vlastelinskih porodica Pavlovi ća i Kosača. ali su 228 . Mislim da š ti·tovi bez ikakvih oznaka pripadaju ličnostima koje su se istakle u vojnim akcijama. koja je u posebnoj studiji tretirala štitove i grbove na s'tećcima. Vego kaže da štitovi iz Radimlje. da je mogao imati značenj e vlasteoskog dostojanstva'ss I z prednjih podataka se prvenstveno uočavaju dvije č injenice : da je na stećcima najviše čet verougao nih š titova i da se stećci sa š titovima nalaze uglavnom u Hercegovini i u primors kim krajevima. označavaju pripadnost porodicama srednjeg ili višeg feudalnog ranga. i M. Ako izuzmemo P. Pri proučavan ju štitova na stećcima važno je pitanje zvijezda. Po svemu izgleda da su če tverou gaoni šti'tovi ne samo tipično nego i specifično bosans ko oružje. Wenzel kaže da štitovi "ponekad nose heraldi č ke oznake. silueta utvrđenog grada. koji s u masovnija pojava. Stećci S:1 predstavom grada sa tri kule u Boljunima kod Stoca sigurno s u nadgrobnici članova feudalne porodice Pavlovi ća. Benac smatra da se u tome sl učaju ne radi o grbu plemića . oklopljena ruka i sl. Osim toga. polumjeseci ma i kruž i ćima. odakle je s tom funkcijom preuzet u Bosni. jer se u to doba u susjednim našim zem lj ama koris te uglavnom srcoliki oblici. Pošto se srcoliki oblici nalaze uglavnom na stećcima primorskih krajeva. Anđelića. Anđe li ć kaže da je š tit bitan elemenat grba u zapadnoevropskoj heraldici. dok rijetki primjerci sa znakovima kao š to su lav. polumjeseca i ostalih znakova koji su na njima isklesani. Sti-tovi sa oznakama nisu pravi grbovi. kao "lađe svjetlosti" koje izabrane vode u raj . mi sleći na ulazak realizma u kršćan sk u umjetnos t XV v. zbog čega je. označavaju pripadnost porodicama sitnijih feudalaea. kao š t·it u bogu koji spasava "prave krstjane". može se reći da ih niko nije proučio svestrano. Vjerovatno je da š titovi sa zvijezdama i polumjesecima . a oni sa oznakama još i muš kim članov i ma feudalnih porodica. dozvolio mogućnost da š tit na stećc im a ukazuje na vojnički ili vlastelinski položaj umrloga. a steća k sa predstavom lava u Trstenom kod Dubrovnika vjerovatno pripada nekome od muških čl anova feudalne porodice Hranića-Kosača. On se pozivao i na Psaltir u kome se kaže da je Gospod kao "štit naš". tj. koji je o š titu na stećcima pisao u okviru studije o bosans koj herladici . sa rozetama.'57 Treba reći da Solovjev u tome nije bio kategoričan .'56 A. ali nije tačna tvrdnja da takvih ima vrlo malo. Wenzel. Solovjev je pokušao da štitove na stećcima protumači kao manihejske si mbole. srna.

na Radimlji. gdje su mačevi predstavljeni čitavom svojom dužinom. a ima i pri- . a da su primjerci sa heraldi čkim oznakama česta pojava. u okolini L. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori. ali ponekad u velikoj nesrazmjeri. u Dokmiru. kako je i pravilno. kao o nekoj vrsti konkretne državne i nacionalne pripadnosti? 3 . odnosno Hercegovini. a mač u lijevoj ruci. upućuje na pretpostavku da se tu možda radi i o isticanju pripadnosti Humu. Najčešći vid ovoga mOtiva jeste štit u uspravnom položaju sa mačem prislonjenim sa druge. 466 U Radimlji su na jednome stećku prikazana dva štita sa mačevima i između njih ruka do članaka. u zapadnoj Srbiji. ili samo jedna ptica. Rijetko se javljaju oko Duvna. predstavljaju zasebnu vrstu motiva oružja . gdje je 'p redstavljena ležeća mu&ka figura sa štitom i mačem na grudima. a onda i u okolini Ljubinja i Kalinovika. iznad štita mu se vidi držak sa krsnicom.469 Napominjem da se u svim ovim varijantama pojavljuju uglavnom četverougaoni štitovi sa prorezom na gornjoj stranici. unutarnje strane štita. nešto oko 130 primjeraka. npr. nego da je ispred štita. Najviše ih je na stećcima u Popovu polju. a ispod štita donji završni dio sječiva. gdje se javljaju 56 puta. opet u uspravnom ili kosom položaju. u okolini Kalinovika. a li sam ipak smatrao da oni kao kombinacija. iza štita. gdje iza ogromnog štita sa mačem vire glava i noge muškarca'68 Sasvim je neobičan slučaj u okolini Nevesinja. zbog relativno velikog broja i znače­ nja.mačevima nije malen. ili u Slivnu Ravnom'S9 Postoje i vrlo rijetki p!'imjerci u kOjima je mač pored štita. štice ili Mostara. npr. a drugom mač. kao npr. ako se tako može reći. Ima i primjeraka. plastični. Više puta je mač u kosom položaju. također u uspravnom položaju. ali ima s lučajeva gdje je on u desnoj. u okolini Stoca. a u svom sastavu su imali isključivo trougaone. 463 Više puta je mač sječivom gore okrenut i . 'i ma ih približno koliko i štitova. U takVOj kombinaciji mač nije predstavljen čitavom svojom dužinom. na Radimlji. Broj štitova sa .St it sa mačem Stit i mač kao zasebni motivi razmatrani su naprijed. oni su se odnosili na vladare i najviše feudalce.46 ! Nisu tako rijetki slučajevi gdje muškarac jednom rukom drži štit.povisoko izdignut. odnosno trouglastih štitova sa mačevima. npr. ali ne mnogo.464 Koji put je štit sa mačem isklesan uz mušku figuru. npr. Pretežno su mjeraka ko}i su samo urezani. npr. ali da ima i srcolikih. 467 Zanimljiva su dva slučaja u Popovu polju. 465 U više slučajeva je umjesto čitave figure isklesana samo ruka.460 U nekoliko s lučajeva vidimo da na štitu stoje dvije. odnosno srcolike štitove_ Činjenica da se stećci sa čet­ verougaonim štitovima nalaze u Hercegovini. Nevesinja i Ljubuškog.462 Obično je štit u lijevoj ruci.ipak neka vrsta malih grbova ili polugrbova. Pravih i potpunih grbova je tada u Bosni bilo vrlo malo. a nema ih nikako u istočnoj Bosni. zatim ih ima dosta u okolini Stoca. što znači da mač nije sa druge strane. 229 Vrlo su neujednačeno klesani.

230 .Sl. 76. - Ležeća muška figura sa m ače m i š titom na grudima na sanduku u Mo rinama kod Neves inja.

vv o Tabela XV III - Osnovni mot ivi š titova i š titova s se javlj a ju na s tećc ima . m ačev ima koji 231 .

Osnovne vrs te motiva koplja koj e se stećcima . makar i u ograničenom kraju. U primorskim kraj evima se nalaze maltene isključivo srcoliki ili trouglasti š titovi. Wenzel kada je rekla da je ovaj motiv čes ta pojava i da je poznata gotovo samo u Hercegovini . najvi še u okolini Kahnovika. Treba reći da se i na štitovima u ovoj kombinaciji (sa mačevima) često nalaze zvijezde. javlja i u Bosni. doduše. su s reć u na 232 . U krajnjoj liniji. 4-Kop/je Koplje je oružje za bodenje u napadu. polumjeseci i osta l'i hera l dički motivi.vrsta nepotpunog grba koji atribuira sitne hercego va č ke plemiće i njihove porodične veze. Koplje su upotrebljaval'i i pješaci i konjanici. Moglo bi se reći da je ·ovaj motiv sa če tverougaonim štitovima specifikum He rcegov ine i da je ta specifičnost još izrazitija nego kod prethodne vrste motiva samih štitova. Držak je obično bio opšiven kožom. Vršak se sastoji od oštrice (lista) . P. Istovremeno on atribuira pokojnike kao ljude koji su se istakli u ratu i junač­ kim igrama. Kraće i lakše koplje Sl. 77. i veoma rijetko. s mače vima Na priloženoj tabel·i XVIII vide se osnovni motivi štitova i štitova koji se pojavljuju na stećcima. freskama i drugim umjetničkim djelima. i oo u desetak primjeraka. On je neka . peča tima . a kasnije je taj znak obaveze i podređenosti postao simbol feudalnog statusa uopće"'7l Mislim da za ovaj motiv na stećcima još više vrij edi ono što sam naprijed naveo za štit. a naj rjeđe ga susrećemo u primorskim krajevima. Stanje je dobro uočila M. štit sa mače m je i simbol vlasti. ali u graničnim krajevima. Kako se ovakvi motivi ne susreću na novcima.i tuljca koji se nabija na držak. Anđel-ić je rekao da š tit sa mače m "označava vrstu oružja s kojom je niži feuda lac bio dužan da služi svome senioru. proizlazi da su oni na stećcima sasvim originalna pojava.47o Motiv se. Sastoji se od drvenog koplj išta ili držalja i željeznog bodila ili vrška .Prikupljeni statistički podaci pokazuju da je ovaj motiv najbrojmJl u Hercegovini.

m U svemu je nađeno oko 70 primjeraka kopalja. čvršće i jače". sa nekoliko bridova na tuljcu " sa jabukom na njegovom dnu . sa tanjim i elegantnijim listom. srednjovjekovno koplje se razlikovalo od ranijeg po tome što je bilo "šire. bojna kosa.'7S U više slučajeva koplje vidimo u scenama lova.isokog i u Podgradinju kod Stoca 471 Na koplje je često stavljana zastavica raznih oblika . a duže i deblje za bodenje na kraćim odstojanjima.kada se razv·ila konjica. a u nekoliko upravo ta figura. Kalinovika.je služilo za bacanje na daljinu. i to u istočnoj i centralnoj Bosni (uglavnom oko Kladnja. nešto sli čno našem kosiru.47' Jedno takvo koplje je nađeno u Podhumu kod Mostara. Tada su nastale i nove varijante koplja-partizana. Najčešće ih susrećemo u scenama lova i turnira.. npr."'" Starija koplja su bila kraća (držak je bio nešto kraći od prosječne visine čovjeka.. npr. četverouglasta . u okolini KalinovHm i Kupresa. . Na stećcima nalazimo tri vida ovoga oružja: obično koplje. na Blidinju.. npr. kod Kalinovika i ou zapadnoj Srbi}i. A. u okolini Nevesinja. mnogo manje nego. Kupresa. Olova i Bratunca) . a bodila do 25 cm dužine). upotrebljavalo se još od IX V. . s a krsnicom ili sa krilcima na dnu mljca. • •• SrednjovjekowlO bosansko oruzJe najVIse je prou čavao V. tanko i vrlo dugačko koplje. najviše oko Nevesinja. u okolini Kladnja i Olova. koplje sa 'k rsnicom (lovačko koplje) i koplje sa zastavicom. a kasnije su postala duža. drži koplje.. kraće koplje koje je služilo za junačke . Tepitorijalno je vrlo neraV'flomjerno rasprostranjen ovaj motiv. U scenama ih nalazimo na više područja . a i Turci su donijeli nešto drugačije vrste . u Imotskoj krajini . npr. aH nisu prelazila 2 m dužine. pa se pretpostavlja da su ih Slaveni primili od Rimljana oj Langobarda.476 zatim u scenama turnira. halebarda i dr. masivnije. pješak ili konjanik. Duvna. a samostalnih predstava je vrlo malo. . relativno. Tako. mizdrak. Koplje za lov na medvjede i veprove.478 Prilagođeno novim uslovima ratovanja. Skrivanić . Redovno je plastič­ no predstavljen. sa jednom ili sa nekoliko latica.trouglasta. Od njih doznajemo da su koplja upotrebljavali stari Slaveni. na scenama lova na medvjeda u Gračanici kod V. ali da su i prije njihovog dolaska u ove krajeve još u predistor. na stubu vojvode Radivoja Oprašića (sada u Zemaljskom muzeju u Sar-ajevu) vidimo trouglastu zastavicu. mačeva. ili upravo sluga hoće da ga doda gospodaru na konju'74 Uz neka koplja je umjesto čitave figure isklesana samo ruka . koplja su imala vrlo važnu ulogu.džidu. npr. Uz individualne ljudske figure nalazimo ih također u malom broju. U XV v. ili džilit. Stoca. ili u Imotskoj krajini. Klesanje ovoga motiva je vrlo neujednačeno. kao. Ljubuškog i u Popovu polju. Ovo sa ·krsnicom je služilo za lov na opasnu divljač .na medvjede i veprove. Samostalna zasebna koplja javljaju se u svega desetak primjeraka. Takva koplja vidimo.. npr.'73 U nekoliko slučajeva koplje je isklesano uz mušku ljudsku figuru.gre. a u novije vrijeme G. uglaV'flom oko Nikšića.i ji i za vrijeme Rimljana korištena. na BJidinju. oko Li štice. Izgleda da su se južniji kra- 233 . Curčić.

tetive su mu bile od crijeva ili usukane opute. god'82 Koplje sa zastavicom u rukama konjanika. a mnogi 's u i oštećeni. dok su neki predstavljeni bez strijela. kakvo vidimo na stećcima u zapadnoj Srbiji. najvjerovatnije je da koplja. Tako. na pečatu bana Matije Ninoslava. Samo u nekoliko. slično mačevima i štitovima. sa kundakom.'86 Pravljen je od drveta. ima ih samo ovlaš urezanih. a na vrh koplja nj egova sokola'" D. O tome govore i toponimi: Kopljari. neki lukovi izgledaju kao pravilan poh. Sergejevski je koplje na stećcima uvrstio u društveno-socijalne ambleme.jevi Bosne kopljima najvIse snabdijevali u Dubrovniku. sa željeznim šiljkom. ali nije bio siguran da li je ono znak društvenog položaj ~ li samo vojničkog poziva. Prema Curčiću. označavaju i ističu pokojnika kao plemića i uglednog čovjeka.rkrug. ali ipak nešto više nego kopalja.ma. Na sljemenjaJku iz Donj e Zgošće lovac-pješak o pojasu nosi tobolac sa st"ijelama. Mislim da je ono stavljano na nadgrobnike onih koji su se istakli u rukovanju kopljem u ratu. Kako se koplja prete2>TIO . Zbog toga nije moguće lukove svrstati u njihove varijante. Kopljevići i dr. a u većine je tetiva neznatno zavinuta na 'Svojim krajevima. S-Luk Luk sa strijelom se upotrebljavao u napadima na daljim odstojanjima. a Turci su donijeli svoj luk kružnog oblika.'ss Istraživači stećaka gotovo da nisu ni zapazIli ovaj motiv. rekao bih iznimnih. Na stećcima vidimo jednostavnije i starije oblike lukova. u visini glave. primjeraka luk vidimo uz osamljenu ljudsku figuru. ili su u rukama učesnika u lovu i turniru. npr. divljač . osim toga. Teško je pružiti sigurno objašnjenje o razlozima pojave i značenju koplja na stećcima. za koplje su mu privezali konja. s lijeve strane. a da su sjeverniji krajevi u tome pogledu bili više upućeni na ugarske radionice. U scenama su lukovi u rukama konjanika. u blizini scene turnira. iz 1240. luk je korišten ·i za odbranu utvrđenih gradova. npr. Kod većine lukova. a te scene su prvenstveno odraz realnog života ondašnjih plemića. Ima ih mnogo manje nego mačeva ili štitova. isklesane su i strijele. neki su ulegnuti u svom tjemenu.'88 Lukovi na stećcima su pretežno slabo klesani .'" Ali je sigurno da su koplja pravljena i u samoj Bosni.'90 Lukovi nisu tako brojno zastupljeni na stećcima. nosi jedan sveti ramik na fresci u Dečanima'81 Koplje se često spominje u našim narodnim . u okolini Kalinovika. a strijele su bile tanke drvene šipke. Na tim predstavama se ne zapažaju gotovo nikakvi detalji. Njihov 234 . Ipak se ppimjećuju neke razlike među nj.nalaze na scenama lova i turnira. zupcima i okretaljkom za jače napinjanje llJ'ka ·i tetive. turniru ili lovu. Ubrzo je došlo do savršenijeg luka. iz narodnih pjesama doznajemo da se mrtvom junaku njegovo koplje zabijalo više glave. Predstavu koplja nalazimo na bosanskim srednjovjekovnim novcima i pečatima. Oni su ili samostalne predstave.'89 Zanimljive su predstave luka sa strijelama uz "vojvodske figure".pjesmama. ali ima i primjeraka gdje su prikazani u rukama pješaJka-učesnika . a i u lovu na raznu . u ruci konjanika u Boljunima kod Stoca'SJ Jedinstvena je pojava luka u rukama žene. Tako.

epi i u Ludmeru ) . ali o 235 . uglavnom u scenama lova i turnira. gdje je luk isklesan uz l ežeću figuru'9I U Biskupu kod Konjica lu k se nalazi na štitu. u Srbiji. dok s u ostali lukov·i vezan'i u z fi guralne pred stave. a u i s točnoj Bosni ih gotovo uopšte nema (samo po jedan primjerak u :l.Sl. Iz svoje pradomovine oni su donijeli drveni luk i strijele koje su često mazali otrovom. a onda u Boljunima kod Stoca i u :l.abljaka. Sa mostalnih pr. u zapadnoj i u centralnoj Bosni. Oko polov ine toga broja odnosi se na samostalne predstave. luk je bio glavno oruzJe starih Slavena. 78. ukupan broj kreće se oko 100 primjeraka. Lukovi su vrlo rijetka pojava u primorskim krajevima. relativno. a Curčić kaže da su kasnij e pravljeni i od željeza. što je jedini primjerak luka kao h era idič kog znaka . • •• Prema Skrivaniću i Curč i ću. najviše ima u Popovu polju . Lovac-pješak sa lukom i tobokem II sceni lova na jele na na sljeme njaku iz Donje Zgo šće (sada II Zemaljskom muzeju II Sarajevu).e dstava. Zanimljiv je primj erak u Ludmeru . u scenama nalaze se uglavnom na hercegovač kim s tećci ma .ugić Ba ri kod :l. u Crnoj Gori . Lukovi sa figuram . lukovi su se postepeno usavršavali. Kako sam već naveo.

Nazivali su ga i kijačom (čomagom) .'" Ne treba da nas imenađuje što se luk.. kako u ratnim pohodima tako i ti lovu i junačkim igrama . koja je kasnije ojačavana želje:mim čavlima sa oveći m glavkama. 79.. koji su nekada imali glavu sa perima. Za lukove na muslimanskim nišanima Curčić kaže da vjerovatno označavaju vrstu čete kojoj je pripadao sahranjeni ratnik. o kruglastom glavom. tzv.n Ovaj motiv na stećcima nije bio predme t posebnog proučavanja. 'I " N " I . Kod starih Slavena je buzdovan bio od drveta (Skrivanić ga naziva topuzom) .'93 A. pripada plemićima . U dubrovačkim arhivskim dokumentima se spominje 1448. koji je bio lukar. Dolaskom Turaka povećala se upotreba ovoga oružja .. Motiv buzdovana II ruci na Teslića. možda više onim sitnijim nego krupnijim i da također simbolizira vlast. Benac misli da lukovi uz "vojvodske figure" u Radimlji označavaju ratnike. njime se nije samo udaralo po oklopljenom neprijatelju nego i dočekiva l a neprijateljska koplja. Radoslav. s lično kopljU. ali se oni ne pojavljuju na stećcima.r " . a onda i vatreno oružje. makar onu nižu ·i tl manjem obimu. mačev i i sablje. Njegovu svrhu vidim u težnji da se obilježe pokojnici čiji je društveni ugled zasnova n na uspjesima u rukovanju lukom .tome ne znamo mnogo. Od XIV v. iz Fojnice. je sa Zapada unesen samostrel.kraći držak se završavao kvrgom. Prema Curčiću. 236 . 6-Buzdovan Buzdovan se smatra napadnim udarnim oruzJem za bliska odstojanja. kao tipično staroslavensko i mnogo korišteno srednjovjekovno oružje. Tada su nastali i želj ezni buzdovani . god. ali se može pretpostaviti da su ih i sami Bosanci pravili. Izgleda da su lukovi najviše nabavljani iz DubroWlika. Mislim da i luk. Sl. pojavljuje na stećcima. pem i buzdovani'9S .

Bojnu sjekiricu V. SO I Sjekirica iz okoline Kupresa.da atribuira uglednije ljude. Skrivaniću.5 i u Crnoj Gori . Zanimljivo je da u scen i mačevanja na Blidinju učestvuju i dvije žene koje drže buzdovane. koja je upotrebljavana protiv pancir-košulja. a Curčić misli da je ona u Bosni upotrebljavana tek u doba Turaka. a od bosanskih nalaza naveo je zanimljive primjerke iz XV v. Koliko sam mogao ustanoviti. a u Hercegovini .3. Sergejevski je pretpostavio da sjelcira na jednome stećku u Ludmeru nije realna predstava predmeta kućne upotrebe. buzdovan na stećcima nije beznačajna pojava. i to u centralnoj Bosni .'97 * ** G. u Kaleniću.7 (istočna Bosna 3.6.k onjice. so2 ** Kult sjekirice je poznat još od neolita. u zapadnoj Bosni . centralna Bosna . Stari Srbi su vjerovali da sjekira može da posluži kao sredstvo protiv zlih demona. Spada u naoružanje .SOJ Prema G.'99 Iako malobrojan.3. u svemu 16 primjeraka. I ovaj motiv na stećcima je malobrojan. u Sarajevu i u Sanskom Mostu i topuz sa gvozdenom glavom 'iz Varvare kod Prozora'" Buzdovan je u srednjem vijeku služio i kao atribut vlasti. nego da ima magičan ka- * 237 . kao npr. 7- Sjekirica Skrivanić j e i bojnu sjekiricu uvrstio u udarno oruzJe za manja odstojanja. Jednu sjekiricu u okolini Kladnja drži ruka do ramena. ima tordiran držak.2. relativno. u Peći i Lesnovu i na freskama iz XV v. zapadna Bosna . šIo se neki od nj ih nalaze na krstačama. jedva da ga ima više od 10 primjeraka. Sve su to sjekire manjih dimenzija.l ). D. U opasnosti od grada ona se iznosila pred kuću. od čega u Bosni . žene su pile vodu u kojoj je oprana oštrica sjekire. mislim da su klesani u vnijeme vladavine Turaka u Bosni.soo a jedna iz okoline Nevesinja lebdi iznad glave muške figure. koja se nalazj na krstači. Curčić naziva baltom. a četiri su u rukama figura. u Hercegovini . a možda i državne fu nkcionere u doba Turaka. bojnu sjekiru su · poznavali i stari Slaveni.L Po svojim oblicima i drugim okolnostima. Za njega bi se moglo reći maltene isto što i za koplje i luk . kasnijem obliku stećka i što se radi o predstavi turskog pernog buzdovana'96 Od navedenog broja jedan buzdovan pridržava ruka. Dodajmo još i podatak da se buzdovan (kijača) nalazi na mnogim muslimanskim nišanima iz XV i XVI v. zajedno sa št itom . II Bosni i Hercegovini. približno is toga oblika. Tako ga vidimo u ruci velikog turskog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Na tu pretpostavku upućuje i okolnost što se u Vrućici kod Teslića nalazi na. Da bi porođaj bio bezbolan . Skrivanić je zapazio predstavu buzdovana na freskama iz XIV v. u istočnoj Bosni 2. Svi mediteranski i indoevropski narodi s u je smatrali svetim predmetom.Na stećci ma se nalazi veoma malen broj buzdovana.

Dok su štitovi i štitovi sa mačevima zasrupljeni u velikom broju. sli čno kao i buzdovan. rakter. Osobito je zanimljiva i važna činjenica da se četverouglasti štitovi (kako oni u obliku pravougaonika tako i oni u obliku trapeza. ne dostižu ili ne prelaze cifru od 100. pogotovo koplja. I po teritorijalnom rasprostiranju su ovdje znatne neravnomjernosti. a lukovi. Između llljenih pojedinih vrsta postoje znatne razlike u tome pogledu. 238 . 80.Sl. da kao i preistorijski apotropain od v raća zlo od ljudi i njihovih kuća 504 Ja mislim da sjekirica na stećcima. * ** Ova grupa motiva se sastoji od 7 vrsta i oko 40 podvrsta oruzJa.Motiv sjekiri ce iznad ljuds ke figure sa gore uzdignutim rukama na s te ć­ ku II Hum č anima kod Neves inja. Uočljiva je važna činjenica da su štitovi i štitovi sa mačevima isključivo karakteristika Hercegovine i primorskih krajeva. a samostalna koplja isključivo Bosne. simbolizira čovjeka 'k oji se naročito istakao u borbi tim oružjem. Njeno ukupno brojno stanje iznosi nepunih 600 primjeraka. . dotle se buzdovani i sjekirice javljaju u manje od po dvadesetak primjeraka. tj.

ali su više nabavljana iz Dubrovnika. Iako ima različitih mišljenja O razlozima pojave oruzJa na stećci­ ma. a oni četverouglasti. Ima motiva koji su rea lna predstava oruđa i a lata. ali i takvih koji samo simboliziraju zva nje. ~ako 'izgleda. Za sablju . osobito luk . bi lo u ratu. kao i u lovu. prije svega. mislim da su sve ove vrste. bilo u lovu ili u igrama. iza toga je znak cipelara. Evo vrsta tih motiva: motika. knjiga i čaša . buzdovana su sreć u na s tećci m a. Sl. oni koji se u istorijskim izvorima nazivaju "scutus bos nensis". možda bi se mogli smatrati nacionalnim državnim simbolima. zatim če kić. onda nakovanj i čekić . uglomj e r. luka koji se sa urezom za koplje. dalje cipele. plug i š kare. ali i drugih. zatim da simboliziraj u te lj ude kao članove plemi ć kih porod ica i rođa čkih plemićkih veza. U srednjovjekovnoj Bosni su sva ova oružja u veli kom broju korištena ne samo u ratnim akci jama nego i u narodnirn junačkim igrama. nakovanj sa čekićem je obilj ežje kovačkog zanata. budući da su karakteristični za Hercegovinu. Prvih pet vrsta su znakovi zemlj oradnika. - Osnovni motivi sjekirice. atributi ljudi koji su se za života isticali u uspješnom rukovan ju !I1jime. ili bez ureza) nalaze maltene isključivo u Hercegovin i. srp . 239 Ovi motivi su vrlo nejednako raspoređeni i klesani. dlijeto.· . ti četvero ugla sti štitov i su tipi čno bosanski . koji je bio njihovo glavno oružje . 81. kosir. a onda tri zadnja znaka koji simboliziraju svešteničko zvanje.O . Stitovi sa he raidi č kim oznakama su jedna vrsta bosanskohercegovački h polugrbova. Kotora i Budima. te š tap. s lij edeća grupa od pet znakova odnosi se na klesarski zanat. Veći nu ovih vrsta oružja poznavali su stari Slaveni. a u konačnoj liniji da su znak vlasti. makar i one manje i teritorijalno ograničene . Pretpostavlja se da su sva ova oružja pravljena u Bosni . SIMBOLI ZAN IMA NJA Relj efni motivi koji obi lj ežavaju zan imanja pokopan ih ljudi su malobrojni . buzdovan i sjekiricu se može reć i da pripadaju vremenu turske vladavine u Bosni Hercegovini . svega neš to preko 100 primjeraka. . šes tar i visak. prvens tveno oni h sitnij-ih .

plug i š kare zanimanja javljaju se ukupno oko 35 Ti simboli puta. soS Moti v motike se redovno javlja na tanjim pločama . a možda i iz XVII v. ili uz druga poljoprivredna oruđa . predstavlja he raldi č ki znak na š titu. i to 4 primj erka u okolini Sibenika. zatim na pl oči Sl. kroz koju se provlači i nabija drveno držalje . bez držalj a. koj e su vjerovatno iz XVI . u Dalmacij i i Is tri. uz ralo . U je dnome slu čaju. 82. I s ti motiv sam našao na više nadgrobnih ploča iz XVII i XVIII v. polumjesec i zvij ezdu u Rogoznici kod Sibenika. Motika je trouglas tog oblika.1- Motika. . sa vratom i prošuplj enom glavom. Tako je motika postavljena na jednoj nadgrobnoj pl oč i kod crkve Gospe od roza r ij a u Pre kom kod Zadra. Javlja se samosta lno. . evide ntirao sam samo na s tećc im a u sjevernoj Dalmaciji. 7 primj eraka u okolini Zadra i 5 primjeraka u okolini Trogi ra. srp.Motiv kosijera na ploči nekropole Biranj kod Sibenik•. ze mljoradničkog Predstavu motike. kosir.

uz polumje- Motiv primitivnog pluga. zbog čega danas nije sasvim jasna. posebno pri žetvi žita. zbog čega je.. Braču. a još jedan je ranije evidentiran u okolini Cavtata. Mislim da je obilježje grobova uglednijih zemljoradnika u našim primorskim. Kosir je i danas vrlo korišteno i skoro nezamjenljivo oruđe u vinogradarstvu i u krajevima sa mnogo bodljikavih biljaka. linearno.sos Ni ovaj motiv stećaka do sada nije bio uočen. Uklesan je urezivanjem. Jelene u Kastavu. kao i kosir.506 Ovaj motiv do sada nije bio zapažen. vidio uklesanu sličnu ralicu. čiju predstavu susrećemo na vrlo ograničenom broju stećaka u istočnim krajevima Bosne.uz crkvu sv. ili zajedno sa nekim drugim poljoprivrednim oruđem. Osim navedenih pet primjeraka pluga u okolini Sibenika. sasvim jednostavno. stećaka u okolini Sibenika. Predstava je oštećena. Isti motiv susrećemo na vremenski nešto kasnijim nadgrobnim pločama u našim primorskim krajevima. vidio sam ga na ploči uz crkvu u Donjem Humcu na otoku Braču i na nadgrobnoj ploči kod crkve u selu Sveti Martin kod Omiša. na ploči u groblju sela Skrip na otoku te na ploči u crkvi sv. stavljan u kolijevku da dijete očuva od uroka i vještica. s kraja XII i početka XIII v. U dva slučaja sam našao i ucrtanu spravicu koja sliči lopatici. prvenstveno vinogradarskim krajevima. Na sačuvanim freskama u toj crkvi nalazi se i scena oranja sa ovakvim ralom. Redovno je predstavljen osamljen. niti mu je posvećena kakva pažnja prilikom proučavanja. Napominjem da sam i na jednoj nadgrobnoj ploči u CI1kvi sv. Margarite u selu Stinjan. našao sam samo na pet sec i zvijezdu. pa nije ni proučavan. Motiv kos ira sam našao na 14 stećaka u okolini Zadra. Kosiru vrlo slična poljoprivredna alatka jeste srp. samo nešto tanjeg a dužeg željeznog sječiva. 241 .S07 Alatka se sastoji od drvenog drška i lučno povijenog snažnog željeznog sječiva. Sibenika i Trogira. ali mislim da je tu klesar dao scenu oranja . Srp je u Bosni predstavljao važno i neophodno poljoprivredno oruđe.muškarac pridržava plug 'k oji vuče konj. u okolini Sibenika. Mislim da se i ovdje radi o simbolu uglednijih poljoprivredn:ika u našim primorskim krajevima. sastoji se od lu č­ no povijenog. Margarite u selu Stinjan kod Pule. našao sam još jednu sličnu predstavu na stećku u okolini Kupresa. koji služi za čiš­ ćenje rala od nalijepljene zemlje. sa svrhom da u određenom kraju osigura uspomenu na dobrog i uglednog poljoprivrednika. ogrijebu. pa nije neobično što se pojavio i na nadgrobnici ma. kod Pule. U jednom slučaju je heraldička oznaka na štitu. između ostaloga. iz XVII v.. zapravo ralice.SlO Jedan primjerak pluga se nalazi na stećku nekropole uz crkvu Velike gospe u selu Srimi. Nalazi se u svega 5 primjeraka. Stari Srbi su vjerovali da srp ima moć zaštite ljudi od demona. I srp. Između ostaloga. i kratkog drvenog drška. pa sam ustanovio da se radi o tzv.sH Uvjeren sam da je upravo ta fresco-scena inspirisala klesara da plug predstavi na stećku. 509 Ovaj motiv do sada nije interesovao istraživače stećaka.

n a otoku Braču. Sl2 Ovaj motiv se s u s reće i na drugim nadgrobnim spomenicima. Motiv škara je ustanovljen samo na jednoj pl oči u Zadru . kao i na s taro· francus kim s te1ama (koje neki pripisuju ka tarima ) u Muzeju La Cite II Carcassonnu. če ki ć nalazi na s tarokršćans kim sarkofazima u Aliscampu . kod Trogira. se majs tori s tećaka željeli ovje kovj ečiti. Sl ! Sve su to plas ti č n e sasvim realne i prepoznatljive predstave SL 83. Tako se. u o kolini Foče i u Popovu polju . kod evesinja. Motiv nakov· . i to obadvij e na stećc i ma u o kolini Kupresa. npr. a druga u okolini Cavtata. Sve u to jasne i plasti čne realne preds tave ček i ća. a lij eva dlije to. Na nadgro bnoj ploči u selu Skripu. a ne one krojačke . Javljaju se ukupno 12 puta. U ovom e s lučaju s u prikazane škare kakve se upotrebljavaju za obrezivanje loze i za s ličn e potrebe. Korčule i Splita. u Kiselj ak u .Nakovan j sa će m o ček ićem su Us tanovljena s u sam o četir i primjerka motiva nakovnja sa če ki · Jedan od n jih se nalazi u Osovi. . u Arlesu . Cekić.Sl? treć i u Jošanici.S16 a uz šestar se nalazi i predstava viska. is kl esan je i čekić . može reć i da je na steć ke došao da bi saču vao uspo· menu na pokopane ugledne ratare. Arles u. Napominj em da sam takav motiv našao i na dvj ema nadgrobnim pločama u podu crkve Sv. StS Također su ustanovlj ene dvij e predstave šestara. u č ime Nema sumnj e da su sve to preds tave klesarskog alata. 3 . i to tako da desna drži če ki ć.Ovaj motiv do sada nij e bio zapažen. šesta r i visak Sve su to simboli klesarskog za nata. kao alatke klesara s te· ćaka. Navodno se takav motiv nalazi i na s tarijim nadgrobnim ploča ma u okolini Dubrov· ni ka . predstav ljena su i dva dlijeta. u o kolini Glamoča. zbog čega mi· li m da se i ovaj motiv može ubroj a ti u simbo le umrlih uglednij ih po· ljoprivrednika. Mislim da se i za njega. 2- dlijeto. kao i za prethodna dva. Na već s pomenutom stećku u Papratnom. kod Foče. Predstave če kića ustanovio sam na 6 steća ka. i to u okolini Duvna. jedna u okolini Kupresa. kod Rogatice. kod Foče .514 Smatram da je če ki ć na s tećc ima a la tka i s imbol klesara stećaka. Vi sak sam našao i na s tarokršća n s kom sarkofagu u Aliscampu . s17 Na stećci ma su ustanovljene i dvije predstave uglomjer". kod Pul e. m Postoje analogije i izvan naše zemlje. uz motiku. - nja sa ček i ćem na sletku II Osovi kod Rogatice. Margari te u S tinjanu. uglomjer.SIO a če tvrti u Ma rini. od kojih je jedno u ruci maj· stara. uz dvije ru· ke i če ki ć. Da se baš radi o klesarskom a latu jas no govori primjerak iz Papratnog. u okolini Foče. gdj e su predstavlj ene dvije r uke (bez figure).S18 drugi uZa lomu .

i koji se po svoj im svojstvima može smatrati prelaznim oblikom od stećaka ka pravim nišanima. tj. srpa. a da je primjerak iz Marine na oštećenoj ploči u grobljanskoj crkvi. kod Rijeke. kosijera. i to jedna cipela u horizontalnoj a druga u kosoj projekcij. ci pela koji sc 5 .koja me pod sjeća na cipelarski nož za sječenje kože. vO Sl. Jelene u Kastavu. čekića na laze na stećcima. šiljaste cipele. Mislim da nema sumnje da se u ovome slučaj u radi o oznakama cipelarskog zanata.. k" j iga i čaša 243 U odnosu na ostale motive ove grupe. Motivi motike. Tu je bila samo jedna cipela i uz nju neka sprava . Augustina u Tuluzu. da se ovaj motiv klesao na nadgrobnicima ljudi koji su bili poznati i cijenjeni kao dobri cipelari. Ustanovljen je na 44 stećka. Motiv nakovnja sa če kiće m sam zabilježio na srcolikom štitu (uz potkovicu i ribu) jedne starofrancuske gotičke krstače u Muzeju sv. 4-Cipe/e Motiv cipela je ustanovljen samo na tri 'n adgrobne ploče u Zadru.i. U Osovi je nakovanj ukrašen spiralnim zavojima.522 znači uobičajenog Mislim da motiv nakovnja sa če kićem na stećcima i starom nišanu da se ovdje radi o grobovima majstora-kovača . spomeniku koji spada u XV ili u početak XVI v. 84. štap je mnogo bolje zastupljen. i to 29 puta kao samostalan motiv. 10 puta uz mušku figuru (redovno u samoj ruci) i 5 puta uz predstavu ruke koja pridržava štap. Sličnu predstavu cipele sam vidio i na jednoj nadgrobnoj ploči uz crkvu sv. koje su tehnikom urezivanja u kamen predstavljene 'kao parovi. čiji je zanat bio cijenjen kao iklesarski. . Napominjem da se predstava ovoga motiva u Jošanici nalazi na musli· manskom nišanu sa turbanom.$ tap.523 To su starinske.oblika nakovnja i čekića koji odozgor dodiruje nakovanj. Vj erovatno bi se na nadgrobn im pločama većih primorskih naselja moglo naći još ovakvih predstava. Na ovoj drugoj se ističe jezičac nad r1som.

525 Svi ostali š tapovi imaju držak koii je nešto poviien . Neki dršci se obratno povijaju . S obzirom na obli k drš ka. neš to ih ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . Nema ih u primorju. zatim se blago Sl.Obično su štapovi na stećcima pažljivo crtani i klesani. . te u zapadnoj Hercegovini i u Imo tskoj krajini. postoji ne koliko tipova š tapova. vodoravan i is te debljine kao i ostali dio š tapa. . a neki ioš i unutra. Jedan od ta dva štapa drži svojom lijevom rukom muška stojeća figura (Visočica u okolini Konjica). U nekoliko primjeraka držak je od sredine blago nagnut na obadvije strane. U desetak primjeraka držak je prav. Postoje dva štapa čiji s u dršci sp ira ln o povijeni. a potom malo povijaju prema dolj e.li sredini su izbočeni. Najviše (gotovo tri četvrtine ukupnog broja) ovih motiva nalazi se u istočnim krajevima. inače su plastično predstavljeni. u okolini Nevesinja. slično onima koje često vid imo uz figure rimokatoličkih biskupa na s tarim slikama i skulpturama. Drugi takav štap se nalazi na stećku uzidanom u crkvu sela Luka. U nekoliko s lučajeva su urezani. 85.52' Stap je visok koliko i sama figura . Tako se neki dršci blago uzdižu prema svojim krajevima. II okolini Konjica. Srbiji i Crnoj Gori. Uz figuru i š tap tu su ptica i nesrazmjerno mala figura konja.Predstava muš ke figure sa šta· pom (uz to još i predstave konja i ptice) na sijemenjaku II Polji cu ( Vi soč i ca planina).

susrećemo na .OD 245 Tabela XIX - Vrste relj efnog motiva štapa koje stećcima .

U dva primjerka držak je jako povij en prema go re i uspravni dio š tapa se proteže preko samoga drška . a ima jedan primj era k čiji držak završava u vidu kružića (Radimlja) .povIJaJu prema dolje. u jednome je držak kao kružni vijenac u vertikalnom položaju. a onda prema gore i n a svojim krajevima još i neš to unutra. Ima i drža ka koji se č itavo m svojom dužinom blago lučno povijaju prema dolj e. Pril aže se tabela osnovnih tipova š tapova . XIX. a ima i takvih koji se povijaju prema gore. uz već s pomenutu na Visočic i. sa spiralnim drškom. M eđu predstavama š tapova uz ljudsku figuru. 246 . vrl o je zanim ljiva i predstava na slj emenjaku u H očev iju . knjigu 526 Među predstavam a š ta pa sa rukom (bez fi gure ) i s ti če SI. kao polumjesec.T. kod Breze. u kojoj sjedeća fi gura drži š tap '. 86. - Motiv sjedeće ljudske figure sa štapom i knj igom na Hočev i ju sljemenjaku u kod Breze. kod Konjica.

pretvarao gradove u jezera. i štapa na istome spomeniku. kod Lištice. u obliku s lova T. slepom davao vid. god.538 Prilikom studijskog putovanja kroz Tursku 1977. mogao imati posrednog utjecaja na crkvene prilike u srednjovjekovnoj Bosni 536 Pi š uć i o novopronađenom natpisu na stećku krst janina Ostoje u Zgunji. zatim pijetla i čaše. On misli da štapovi na stećcima pripadaju djedu . Posebno je zanimljiv jako dugačak štap bez uobičajenog drška koji drži sv. u blizini scene lova na jelena u Mokrom. sa spiralno povijenim drškom.pre· Mileti ć. Lištice. oživljavao mrtve. po njenom mišljenju. kod Breze. Tako se najprije M. kod Skender-Vakufa. Kao povod i glavni razlog za to svoje stanovište on nalazi u predstavi štapa u ruci ljudske figure iz Humskog. Solovjev je štapove na steć­ cima vidio kao atribute maj viših sveštenika Crkve bosanske.se ona u Baštini. 247 . kod Skender-Vakufa. Sidak je izrazio misao da se štap na stećcima uopšte ne odnosi na sveštenike. o kojima je pisao I. koji je rekao da štap nije specifično obilježje bogumilskog dostojanstvenika. Savo je svojim čarobnim štapom izvodio vodu iz kamena. sunce. uz motive otvorene knjige. Renđeo. Nevesinja. 534 Slično mišljenje ima i M. kod Srebrenice. nosili biskupi i opati. Imotskog i Travnika). s ličme biskupskim i onim viših sveštenika na Zapadu. Stoca. Katić. gdje se nalazi i natpis u kojem se kaže da je to spomenik gosta Milutina. doznao sam da su u Anadoliji šehovi nosili drvene štapove sa povijenim i na krajevima malo uzdignutim drškom. Kristofor. Radojčić 'je u polemici sa Solovjevom istakao da su š tap i . u Hočev­ Iju. "Sv. nego svih kaluđera uopšte. a da su od tada postali visoki kao čov­ jek. bili obične veličine. Staka se smatrala stalnim atributom sv. ja sam o štapovima na steć­ cima rekao da se oni ne mogu pripisati samo djedu ili gostu. koji u desnoj ruci drži biskupski štap 539 Jovi kal uđera lsilija .k njiga "stereotipni atributi sveštenstva" uopšte. reda koji je i . Karanović zadržao na pojavi štapa u Baštini. a 'kod sedmoga je i držak tordiran (Luka kod Nevesinja). rekao da bi on mogao da bude znak vlasti i časti pokopanoga. ali i na štapove koje su nekada nosili ugledni ljudi u selima Povrbasja 5JO I.528 Stari Srbi su smatrali da je štap znak vlasti.j gostu Crkve bosans'ke. nego na civilna lica. polujabuku i dvije ptice.inače . ili sa nešto povijenim drškom.m J. a ne samo bogumilskih sveštenika. kakvi se nalaze i na našim stećcima. nerotkinji da rodi". Pri tome je on pomišljao na štap kao simbol velikodostojnika Crkve -bosanske. nosili kaluđeri reda sv. gdje osim toga vidimo polumjesec.535 M. ženi olakšavao porođaj . Jovana i sv. nego vjerovatno svim sveštenicima Crkve bosanske. Vego. U crkvi sv.527 Zanimljivo je da šest primjeraka štapova ima tordiran svoj uspravni dio (okolina Trebinja. Miletić je ustanovila da su štapove. Antuna Opata. Vasilija na Istoku. kod Foče.s37 Napominjem da je L. Naveo je podatak da su ti zapadni štapovi do XI v. Renđeo je opisao nekoliko štapova sa s tećaka i pronašao nekoliko analogija štapova koji su na Zapadu od VII do XII v.531 A.529 Predstave štapa na stećcima zanimale su nekoliko istraživača umjetnosti stećaka. 533 Sv. Save. i na predstavi štapa u ruci sjedeće figure. Josipa u Kotoru nalazi se reljef sv. povodom nalaza tordiranog štapa u Imotskoj krajini.

Stojeći portret gosta Milutina sa štapom i knjigom na stubu II Humskom kod Foče (sada II vrtu Zemaljskog muzeja II Sarajevu). 88.SI. . .

monahu Crkve bosanske. koju jednom rukom dodiruje ljudska sjedeća figura. izm eđu Prijepolja i Plj evalja. Vego Je rekao da knjiga u r uci gosta Milutina ne mora da znači evanđelj e. uz sto i štap. U Hočev iju je to otvorena dosta velika knjiga. to su zagovornici teze o pripadnosti stećaka bogumilima i predstavu na stećku iz Hočev lj a objasnili kao predstavu djeda.S4' Mislim da ima puno razloga da pretpostavimo da knjiga na cima predstavlja evanđelje koje je simbol sveštenič kog poziva . moja).Smatram da će pitanje štapa na stećcima još biti predmet interesovanja stručnjaka. . shvatio kao projekcij u čaše. 5 u istočnOj Bosni . sa knjigom i štapom) neobično oblikovan i da sam kružno udubljenje na dlanu figure . mislim da dosta opravdanja ima pretpostavka da štapovi na stećc im a simbolizuju bosanskog sveštenika uopšte. i to na slj emenjaku u Hočeviju. Sv. vidi se sveštenik koji u dosta izdignutoj ruci drži knjigu. moglo bi se pre tpostaviti da i knjiga pripada svešteniku. S obzirom na to da s pomenik iz Humskog pripada gostu Milutinu. Napominjem da je primjerak jz Hočev lja (stećak na kome je sjedeća figura. U jednom slučaju je čaša u ruci sjedeće (?) figure (Banja Stijena. da su na romaničkim sarkofazima evanđeli sti predstavljani sa evanđeljem. S4 ! Na ploči u Miranju uz knjigu je predstavljena čaša. iz XIII v.54' Ovi motivi su ob i čno samostalni . koji . a u jednome je prikazana samo ruka koja drži čašu (Međaš. kod Zadra. međutim. kod Breze.nap. kod Rogatice). Natpis na tome stubu govori o grobu gosta Milutina. Miletić i I. Renđea i mišljenja Sv.kod Mostara. kod Foče i na ploči u Miranju. uz figuru je isklesan štap . Njih ov geografski raspored je ovakav: 6 primjeraka u Hercegovini. Na stećku iz Hočevlja.543 M. kod Tuzle).uz čašu je prikazana knjiga. Motiv knjige je ustanovljen samo na tri stećka. kao i štap.krsta u Raškoj Gori. kalež. steć­ Motiv čaše ustanovljen je na 13 Istećaka. Na fresci crkve u Davidovici.se služi evanđeljem .542 Radojčić je i za knjigu rekao da ne znači ni šta specifično hereti čko. kao i na stećku iz Humskog.. osim knjige. Ali.'46 U jednome od ostalih s lučajeva . nego vjerovatno "spise diplomatije" (gost Milutin se bavio i diplomatskim poslovima . <flego da. uzimajući u obzir rezultate istraživanja M. Vega. što je oznaka sveštenič­ kog groba . zeno u Veroni. od kojih na jednome u dva primjerka. na stubu u Humskom. predstavlja stereotipni atribut sveštenstva."" U Humskom stojeća muška figura jednom rukom drži povisoko podignutu knjigu (u drugoj ruci je štap) . . ili nekog drugog velikodostojnika te crkve. Poznato je. Radojčić je upozorio na sarkofag jednog episkopa u crkvi S. pa se može pretpostaviti da se ovdje radi o portretu toga gosta. naročito na re laciji civilna ili sveš teni čka oznaka. Cašu na štitu vidio sam na nadgrobnoj ploči iz . l u centralnoj Bosni i 1 u Dalmaciji. Ova ploča bi mogla biti i iz relativno kas nijeg vremena. 249 Motiv čaše nije neobična pojava na starijim. pa i na novijim nadgrobnim spomenicima. za koji je rekao da "mnogo potsjeća na hočeva lj ski relj ef". Radojčića i M. Kako je o štapu već bilo govora kao o mogućem atributu svešteničkog zvanja.

jz sela Prnjavora . u okolini Konjica.pa samim tim ni proučavani. itd. Veoma je zanimljivo to što je evidentirano 12 primjeraka znakova klesarskog zanata. cipele i čaša na pločama XVII i XVIII v.epitafu se kaže da je to spomenik jereja Milivoja Antonovića. u okolini Trebinja. U Hočeviju je to sjedeća figura sa štapom i knjigom.zanata . Samo se. I po broju ~ po veličini prostora na kojem se nalazi. I na novijoj ploči u Srbiji čaša je vezana za pokopanoga sveštenika. sa predstavom čaše. poljoprivredne alatke. Impresionira pažnja koja je na taj način odavana svešteničkim ličnostima. te na Bosnu i Hercegovinu.. u čemu vidim obilježavanje i isticanje društvene vrijednosti poslova izrade stećaka.). koji. a ako mu pridodamo motive knjige i čaše. u Miranju je knjiga do čaše. sa glagoljskim epitafom koji se odnosi na župnika Stipana Dekovića u Muzeju u Poreču.klesarski. XIX). Kako smo vidjeli. visak i nakovanj na starim južnofrancuskim spomenicima.547 U grobu ispod stećka Radače Cihorić . s iznimkom srpa. čekić. Radi se ~ oznakama zarumanja koja su u svoje vrijeme bila cijenjena. onda vidimo da simboli svešteručkih zvanja zauzimaju gotovo 50% ukupnog broja svih motiva ove grupe. sa svojih 12 varijanti oblika (tabela br. scena oranja na našim srednjovjekovnim freskama. izrumno. kada se tiče poljoprivrednih :zanimanja i cipelarstva. zatim na tri vrste. nađena je staklena čaša. tačnije na krajeve istočne Bosne. koji se nalazi u istočnoj Bosni. Upada u oči da se njihov geografski razmještaj uglavnom odnosi na Dalmaciju. reći.'" a taJko isto i u grobu ispod stećka kaznaca Sanka u Biskupu. te n a sveštenički poziv. u Banji Stijeni je štap u blizini figure. ovdje dominira motiv štapa. 250 . poput štapa i knjige. Ućirilskom . kovački i cipelarski. petnaest vrsta osnovnih motiva ove grupe odnosi se na poljoprivredna zanimanja. • •• Svi ovdje navedeni simboli zanimanja javljaju se oko 115 puta. u našem primorju. motivi ove grupe. Osim izvjesnog manjeg broja štapova. neki od ovih bosanskohercegovač kih motiva nalaze u Imotskoj krajini ili u primorju. simboliziraju sveštenički poziv. Većina vrsta ovih motiva se nalazi na srednjovjekovnim i kasnijim nadgrobnim spomenicima u našoj i drugim evropskim zemljama (štap i knjiga na romaničkim sarkofazima.Polihranije u Veličaruma. U S-rb"iji je nađena nadgrobna ploča iz XIX v. Zbog svega toga mislim da su motivi čaša na steć­ cima predstave crkvenih obrednih kaleža-put ira. kada se tiče ostalih vrsta motiva. a u Raškoj Gori figura u drugoj ruci drži krst. može se nisu bili zapaženi . za koju sam naprijed rekao da se odnosi na nekog crkvenog veHkodostojruka. Zbog toga nas ne treba da iznenađuje njihova pojava na stećcima.54o Po nekim okolnostima možemo zaključiti da su čaše na našim spomenicima vezane za pokopana sveštena lica.XVI v.

Raspoređeni s u na maltene čitavom teritoriju ovih spomenika.550 251 . ali i urezivanje u kamenu plohu.) U ogromnom broju slučajeva motiv se zaista odnosi na jelena. a nikako ga nema oko Lištice. Malo ga ima u okolini Kupresa. a zas tupljena je i poneka životinja fantastičnog izgleda. zatim u Popovu polju. prostire se na širokom području i na lazi se . Kako će se vidjeti. ali je njihova koncentracija na određena područja prilično uočljiva. Na stećcima se. Ima dosta rusti čnih. nalazimo u scenama. ipak. zmija i ptica. 1 . Postoji šest glavnih životinjskih vrsta. Ljubuškog. pa sam ih uvrstio u ostale predstave.Iako će ovdje navedeni motivi biti predmet daljeg proučavanja. U njihovom klesanju primij enjen je isti tehnički postupak. ali su mnoge sasvim pogođene. medvjed i vuk. kao što su vepar. nezgrapnih i inače slabo urađenih predstava. u Srbiji i u primorju. pretežno plasti čno klesanje. a onda j na Kupresu i Blidinju. a potom u okolini Nevesin ja i Kalinovika. u centralnoj Bosni. (Uz put napominjem da se jeleni naročito i s ti ču u scenama oko Ljubinja i Kalino vika. osim toga. Ta životi nja je relativno najviše zastupljena. sa rogovima na kojima se vide parošci. u Popovu polju i u Crnoj Gori. U nekim područji­ ma ga. javlja i manji broj nekih drugih životinja.. motivi ove vrste su dosta dobro zastupljeni na stećcima.ka. i to na najvažnijim mjestima njihovih ploha. Duvna.lelen Od svih predstava životinja na stećcima jelen se naročito ističe. u prikazima lova i turnira . pas. kao npr. i to: jelen. Kao samostalan motiv (izuzimajući ga u kompozicijama s drugim fi gurainim predstavama). Javlja se ukupno u oko 100 primjeraka. u Popovu polju. ali pretežno na sljemenjacima i visokim sanducima. PREDSTAVE ZIVOTINJA Ovdje su tretirane individualne predstave životinja na stećcima. prvenstveno motivi štapova. Imotskoj krajini. kao i na Blidinju i u Ziemlju. kao npr. u centralnoj i i stočnOj Bosn. oko Ljubuškog i Lištice. jelen se najviše pojavljuje na stećcima u okolin i Ljubinja (22 puta). sk ladne inventivne i pune života. Dobija se utisak kao da su ovim motivima majstori poklonili posebnu pažnju. konj.na svim vrstama oblika stećaka. lav. Mnogi motivi ove grupe javljaju se i kao elementi kompozicija sa ljuds kim i životinjskim predstavama. vrlo rijetko se javlja oko Stoca. ali sve te scene sačinjavaju zasebne grupe motiva. Među najljepše primjerke osamljenih jelena spadaju dva iz okoline Kalinov. mislim da postoji više opravdanih razloga za pretpostavku da svi motivi stećaka ove grupe predstavljaju simbole ondašnjih cijenjenih zanimanja pokopanih lica.

89. između Tres kavice i Vran-planine.Sl. stećku uBitunjoj . SI. 90. . - Motiv jelena pokraj izvora vode na u široj okolini Stoca.Motiv s rnc na sljemenjaku na Dugom polju (B Iid inje).

. a ne jeleni. 90) i u okolini Kupresa . br. br. Mlada spna je. u Bitunj oj. Tako se neš to snilizovan jele n na lazi na štitu u Uboskom.sl.Sl.ss . kod Ljubinja (sl. U neko liko s lu čajeva je len je predstavljen odmah do izvora vode.SSJ Ponekad je jelen korišten kao heraldič ka oznaka. predstavljena na sljemenjaku nekropole na Dugom polju (Bli· dinje) . - Motiv s tili zovanog jelena na št itu sa skom kod Ljubinja. ma če m u Ubo- 253 U više s lu čajeva su predstavljene košute. br. 91) . 89.554 . 9 1. npr. npr.SS 1 Koji put se uz košutu vidi lane. kod Ljubinja (sl.

kod Ljubinja.ss. ponekad je krst ili neki bUjni motiv isklesan u neposrednoj blizini jelena. npr. na Kupresu ili Ludmeru.556 u Popovu polju. Više puta je sa jelenom vezana ptica. Ceste su predstave nizova jelena m košuta. ili u Domaševu. 92. u Premilovu Polju . a u okolini Žablja-ka vidimo luk pokraj jelena. - Motiv jelena sa pticom na hrbatu na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. kao npr. a nekada je u njegovoj neposrednoj blizini.ss7 254 . kod Trebinja. nekada ona stoj( na leđima ili rogovi ma jelena.Sl.

93. Sale kaže da se jelen nalazi na kapitelima brojnih romani č kih crkava. isklesan na naslonu drvene korske klupe u splitskoj katedrali. Tako ga nalazimo na rimskim cipusima. nim spomenic ima. SćO I pored opšteg islamskog stanovišta da se u umjetnosti ne upotrebljavaju figuralne predstave. Napomenimo i to da se niz od pet gazela nalazi na nadgrobnim stelama iz Mikene..npr. 564 I u našim krajevima nalazimo jelena.'. uz ostale živo· tinje.63 Vidimo ga i na nadgrobnim srednjovjekov.. Ma· ria Novella u Firenci. 255 . naročito u scenama lova. * ** Kao likovni motiv jelen je dosta kori šte n u raznim zemljama i vreo menima.o. a u tome okviru i jelena.SI. kako u mozaiku tako i u slikarstvu i tekstilu kod raznih islamskih naroda od VII v.s Đ. illi i inače.. . kod ulaza u podzemlje crkve S. krstionicama i zidovima romaničkih crkava u nekim kraj evima Austrije i Njemačke. Tako je on..'. Tako ga vidimo. - Predstava niza jelena sa pticama na lu·batima na sanduku II Uboskom kod Ljubinja. Zeno u Veroni i na fa sadi crkve S.56 ' Ovaj motiv je često klesan na romaničkim crkvama.' Isti autor nalazi jelena na por· talima. Michele u Paviji. nađen na 1l10zaici ma i nadgrobnim spo· menicima u ne kim našim kraj evima . npr. Basler kaže da je jelen kao elemenat u rimskoj epohi zadržanog Orfejevog kulta.62 J.. tako.'. pa dalje. svjedoci smo upotrebe motiva životinja. na nadgrobnoj ploč i gotičke crkve S.

zbog čega njegova pojava na s teć­ cima.575 I okolnost da se na s tećci ma ne predstavljaju samo jeleni n ego i košute. Zečević kaže da je jelen. a prema ostacima nekih narodnih ob iča­ ja. mogao umati vel'iku ulogu u mrtvačkom ritualu. 256 . Kaže da se jelen Illala:ci na kavkaskim bronzanim sjekirama. Tako je jelen žrtvovan starogrčkim božanstvima lova .)566 i na tzv. i u našem srednjem vijeku.Nala:cimo ga na dubo reznim vratima manastirske crkve u Treskavcu. U našoj narodnoj književnosti se na jednome mjestu ovako kaže : "Zaigra se mlada niz svatove.567 Kao sveta životinja jelen je poznat u Maloj Aziji još od druge polovine trećeg milenija. jelen je na stećcima naj češće klesan u neposrednoj blizini lovca.570 U kršćanstvu jelen simbolizira dušu. gizdavi J ponosni ljudi. Dijana. S73. Nešto kasnije je jelen dovođen u vezu sa mjesecom i podzemnim svijetom. jer se kaže "Sam Kris t je jelen među jelenima". Međutim . 57 l Cesto se jelenu pridaje značenje predvodnika ili prenosnika duša na putu za drugi svije t. u Makedoniji (XV V. postsasanidskim čašama u Srbiji. Apolo n. sv . kao htonska životinja. a važnu ulogu je imao i u Dionizovom kultu. U srednjovjekovnoj Bosni je bilo dosta jelena. bio vezan za posmrtni kult. n e ide u prilog treLiranja ovoga motiva kao predstave kultme životinje. Srejović misli da su naši narodi još u XIV v. proizlazi da usamlj en jelen simbolizira dušu umrloga pravednoga kršćanina. jelen je kao likovni motiv u starokršćanskom periodu. Ponekad se čak identific ira sa samim Kristom. kao i u ranom srednjem vijeku. ali je ta simbohičnost u doba s tećaka bila već zaboravljena. pa i lanad.57~. vidimo ga na štitu kao heraldičku oznaku. sokola. Osim toga. pa i pripitomlj enih. vezane za lov i društveni ugled brojnih članova feudalnih porodica. Sve te okolnosti upućuju na mogućnos t objašnjenja toga motJ:iva na stećci ma kao realne predstave. vjerovali u neko božanstvo u obliku jelena koje gospodari dušama umrlih.ima (Artemida. može se reći da je taj kult i u na§im krajevima sve donedavno bio zastupljen. kao božanstvom podzemlja iz indoevropskih bajki.568 Kaže se da je jelen još u predistoriji simbolizirao besmrtnost ljudske duše. Prema psalmu 42 Psaltira koji glasi: "Kao što košuta traži potoke. psa. ima više karakter rea lne predstave.572 Po G. koji je u našoj narodnoj umjetnosti čes to korišten. U svijesti naših naroda jelen je < uvijek smatran izvanredno privlačnom i lijepom životinjom s kojom se upoređuju lij epi. U etrurskoj umjetnosti se jelen javlja kao simbol mjeseca. Grci su ga žrtvovali Arternidi. jer je i sjekira bila jedan od simbola božans tva mjeseca 573 S. Prema arheološkim nalazima. S. ili u blizini samoga luka sa strijelom. imao vrijednost istaknutog simbola čovj e kove duše. po mome m išljenju. što se posebno odnosi na žene. a može se govoriti i o jelenu kao dekorativnom motivu. tako duša moja traži te. kano jelen od godine dana" . Wi lkeu. a onda i sa pojedinim božanstvima i svetitelj. koje se upotrebljavaju u crkvenim obredima. Kuli ši ć navodi kako je ustanovljeno 'postojanje kulta jelena na balkanskom području još u preistorijskim kulturama. Kako izgleda. Đorđe). analogno vjerovanjima evropskih Illaroda u preclistoriji . vidi se da je božanstvo jelena bilo poznato u jugoistočnoj Evropi još prije dolaska Kel ta. bože". jelen je u savezu sa mjesecom.569 a D.Arternidi i Apolonu.

3 i u Dalmaciji . zatim II raznovrsnim scenama. od čega II zapadnoj Bosni . Takvih motJiva.2. 257 . istočnoj Bosni . centralnoj Bosni 3. .2. kakvih motiva na stećcima ima preko 50 primjeraka.Motiv krilatog konja (opasanog zmajem) na s ij emenjaku na Dugom Polju (Blidinje). naro či to II scenama lova na jelena.4. 94. kod Roga tice. čovjekom .2-Konj Za razliku od dosta velikog broja predstava konja u zajednici sa koji ga jaše ili vodi. predstava samostalnog.579 Slj emenjak sa predstavom konja u Kupresu u narodu je poznat :k ao spomenik junaka iz narodnih pjesama Alije Đerzeleza. Ne ki od tih primjeraka predstavljaju osedlane i opremljene . za koje bi se moglo reći da su predstave krilatih konja. II Selinama kod Gruda 57• U okolini Sibenika sam našao konja na š titu 577 U ovaj broj s u uračunata i dva neobična.578 a drugi na Dugom polju.konj e. i s točnoj Hercegovini . nema više od petnaestak. 580 Samostalnoj i osamljenoj predstavi konja sasvim je bliska predstava konja sa jahačem. Jedan od njih se nalazi II Va rošištu . Sl. II okolini Duvna. zapadnoj Hercegovini . izm e đu Treskavice i Vran planine. npr.1. koj e sigurno možemo prepoznati. osamljenog konja je rij e tka pojava. sasvim originalna slu čaja.

sli čno objašnjavanju jele na. Zbog toga je razumljivo š to se konj predstavlja na nadgrobnim spomenicima.81 Prema mišljenjima nekih etnologa . posebno vojruka i ratnika. Citlu ka. 3-Pas Iako se pas često javlja u raznovrsnim scenama. na gotičkim zapadnoevropskim tapiserijama. akindžija. megdanu ili u lovu. pretežno pažljiv i kvalitetan. 258 . Junač ke igre. Evidentirano je svega II primjeraka motiva samog psa. sv. Poznat je. najVIse u scena· ma lova na jelena. Na duboreznim vratima manas tira Tres ke. • •• Kao likovni motiv konj je kod svih naroda i u svim vremenima obilno predstavljan . pridaju natprirodne osobine: munjevita brzina. Poznat je konj krilaš ni vi lenjak iz naših narodruh pj esama. konj je u srednjovjekovnoj Bosni u mnogim životnim situacijama bjo neophodan i cijenjen čovjekov pratilac. isklesan je portret po kojnika. itd .čkih odreda. može objašnjavati kao obi lj ežj e trajne uspomene na sahranjenog.ss3 Na nadgrobnoj steli . na području s tare Raške. Možemo ga vidjeti na starokrš ćansk. Motivi su redovno plastično predstavljeni .). Kao poslušna. do kojih je feuda lac. u Makedoniji.SSl Pos toj i običaj da se u pogrebu nekog uglednika. još sigurnij e nego pojava jelena.iz XVI v. neranjivost . sa mačem u des noj ruci. u Milie ima. I sveci se često prikazuju na konjjma. ili konja koji . i inače dobro stojeći čovjek veoma držao. a ispod njega je predstava nj egovog osedlanog konja. veliki značaj turski h konjan. Otuda i pojava motiva konja na muslimanskim nišanima. npr. ali i kao osamlj ena pojava.. a potom j na vepra.sss Po narodnom predanju. pre ds tavlja nosioca duša .SS< Sasvim je vjerovatno da i predstave osedlanih osamljenih konja na stećcima evociraju uspomenu na njihove prerrunul e gos podare. V. Mislim da se pojava konja na stećcima. koji se kao ugledan čovjek za života osobito isticao s konjem u vojnim pohodima . vjerna i in teligentna životinja. Curč i ć misli da bi takav konj mogao obi lježavati grob nekog legendarnog junaka.) . konj na nadgrobnim spomenicima. on se kao samos talan motiv dos ta rijetko susreće na stećcima. poput grč kog anti č kog Pegaza. sjajna konjska oprema bili su ne samo potreba nego i znak druš tve nog ugleda . tzv.. ZoHo na srebrnozlatnom relikvijaru u Zadru (XIV v.i to po jedan primjerak u okolini Sarajeva. vodi nj egov osedlan konj. npr. na romaničkim i got i č k'im crkvenim fasadama . takvog konja je imao voj voda Mom č ilo (prva polovina XIV v. nekada zvani Jabučilo. I za tursko doba u Bosni i Hercegovini može se to isto reći. . kome se.im spomenicima. nisu se mogle ni zamisliti bez dobrog konja i junačke opreme . najvi še u vezi sa lovom i junačkim igrama . kao i na raznim s pomenicima i predmetima islamske umjetnosti.s u učestvovali u megdanima. neodoljiva sila. vidimo krilatog konja.Klesarski postupak kod izrade ovih motiva bio je nejednak. sli č nog onima na s tećcima u Varošiš tu i na Blidinju . Dobar konj .

sa izdignutom glavom. .586 Jedan pas u Žepi. Stoca.. napominjem da Vl. a neki da su lavova. u okolini Rogatice. Pošto mi izgledaju najsI. Trebinja . Postoji. koji trči.Predstava psa na sljemenjaku II GVOZDU kod Kalinovika. Palavestra životinj u na stećku Radivoja Vlatkovića u Opli čićima.587 Jedan od tri primjerka i z okoline Kalinovika je na nekropoli "li Gornjim Barama. sličnu ptičjoj . za koju se i u natpisu toga spomenika kaže da je lav (A VREBA LAV .Gacka. još nekoliko primjeraka koji su nejasni " sporni.Tad zavrišta de vet dobrih konja i zalaja devet ljutih lava . ") . To j e vrlo vjerna i lijepa figura psa . Žabljaka. 95.. . a tri u okolini Kalinov. kod Stoca.ika ..čniji lavovima. zbog toga što se u našim narodnim pjesmama pas ponekad naziva lavom (. smatra psom. doduše. U vezi s tim. otvorenih ralja i isplaženog jezika i sa Sl.. . ja sam ih tamo i uvrstio. ). za koje neki kažu da su psi. dva primjerka su ustanovljena u okolini Rogatice. ima neobično stilizovanu glavu.

u okolini Ljubinja . npr. br. 4-Lav Motiv lava nije čes ta . U nekoliko . Javlj a se 38 puta. Dubrovačko primorj e . a u Opličićima ga vidimo uz srnu i p sa. Kako se ova životinja na stećcima naj češće pojavljuj e u planinskim krajevima i u vezi sa jelenom . lav bori sa zmajem u tri maha 5 " U tri s lučaja ruka zabija mač u ralje razjarenog lava . Brojno stanje u ostalim područjima je s lij edeće: zapadna HercegoVlina . kod Kalinovika i u Uboskom.i sokolom. drugi put u zaj ednici sa is tim takvim zelembaćem. u koloni . gdj e. osamlj eni pS<i se nalaze skoro is klju čivo na području Bosne i Hercegovi ne. na rimskim cipusima i na s tarokršća n s kim sarkofazima 591 Motiv p sa se n a lazi i na nadgrobnim pločama go tičke cr. kod Trnova.4.l . s točars kim predj elima. isplaženog jezika i gore i naprjjed zavijenog repa. mislim da nema sumnj e da se radi o realnoj predstavi. Basler ih je evidentirao na benediktin skim crkvama u nekim ·krajevima Austrije i Njemačke. samo u normalnom stavu. lav je na š titu. Crna Gora . sa raz vijenim grudima i također gore i naprijed zavi jeruim repom (sl. nalazi se na štitu u Gvoznom. U jednome slučaju je to snažna životinja.bio zaš titnik života l i ·imanja. Kako vidimo. .kve S. u okolini Nikšića i Cavtata. jedanput lav predstavlj en zajedno s a konjem i nekom životinjom s l ičnom krllpnom ze l embaću . a i u drugome s lučaju je s li čna figura. Srbij a . a u lovu njegova "desna ruka" . Maria Novella u Firenci . pognute glave. od toga 20 puta u is točnoj Hercegovini. s ljčno jelenima i pticama. otvorenih u s ta. postoje još 22 scene u koj ima su preds tavljeni i psi. kod Dubrovnika.i XVI v. Stanovnik plaruine i s točar u srednjovje kovnoj Bos ni nije mogao opstati bez p sa koji ga je ču vao i š titio od mnogih opasnosti.u Vranjskoj . Nekuku. najv. ponekad prikazuju u nizu. u Bosni i Hercegov. izvjestan pas značio veoma mnogo . **• Pse kao likovne motive možemo naći na romaničkim arhitektonskim objektima u evropskim zemlj a ma. dok je bio živ.dugačkim gore zavinutim i zakovrčenim repom. samo vjše stilizovan. s točna Bosna . j to uglavnom u planin skim. kod Bileće .5.2. Tako se u Brotnjicama (Konavli) i Uboskom.ini. tako npr. osim toga. 597 U Trstenom.3. centralna Bosna .ij etka poj ava na stećci ma. SS8 Druga dva primj erka su u Gvoznu.'9S U Donjoj Zgošći i u Boljunima lav je svezan za stabl0 5 % U Boljun ima je.3. U tome pogledu se -ističe podru čj e Kall inovika. osim ovih . Ovaj motiv na stećcima obilj ežava grob čovjeka za koga je. kod Ljubinja 598 260 . a isto tako. kod Stoca i u Trebečaj u . s lučajeva nij e ·samostalna pojava . 95) 589 Zanimljivo je da se i p si.iše II okolini Stoca (6 puta) . Đ.SOl Pse nalazimo i na muslimanskim nišanima XV . a ni y. Ni lov na divljač se nije mogao zamisli bi bez dobrih pasa .'90 Taj motiv se nalazi i na nadgrobnim spomenicima.593 Pas je veoma vjerna ·i korisna živo tinja. r elativno.

Lav u borbi sa zmajem na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. kao da ih uopš te nije zapazila 599 Većina preds tava ove grupe je uveliko s li čna lavovima . M. jer je. pandže na noga- . sa isplaženim jezikom. Wenzel.teško snalazili. 261 U navedenom broju nalaze se 2-3 primjerka za koja se ne može sasvim sigurno tvrditi da su to predstave lavova.. ništa ne ·k aže o motivima lavova. kod Cavtata).Sl. 96. ali treba reći da .je moguće da i neke od već naprij ed navedenih predstava pasa pripadaju grupi lavova . jedna od njih odveć stilizovana (Gabrili. . obično kitnjastog razvedenog završetka. a druge s l iče predstavama pasa . npr. gore i naprujed zavijena repina. npr. snažna prsa..povelika glava. naznačena griva. Nije čudo ako su se neki i s traživači s teća ka u tome pogledu .

uT rebeča ju SI. ma . koji s u mršavi i sa vrlo rij e tko m gri vom. u Moti v lava (sa srnom i psom) na sandu ku sa pos toljem Opli č i ć im a. Razlikuju se i primj erc i II okolini U štice. ili od već kitnjas t rep. 97 . koji imaju i li neobično veliku grivu . Svojim izgledom se neš to razlikuju primje rci iz Boljuna i Opli č i ća. Ruka zabada m ač u ra lj e lava na sandu ku kod Trnova. 98."" 262 . u okolini (:a plj ine (G rub ačev lav).Sl.

on j e važan elemenat. 263 . Na seldžučkom dvorcu u Ko nji. 60t U ranom srednjem vij eku. koriš teni su životinj s ki motivi. na kojemu je prikazana borba dvaju lavova sa zmajevima.603 Lavove. izgleda da je lav rijetko kada poslužio kao likovni motiv. prikazan j e vladar na konju kako svladava lava . a m eđu njima i lav ."'" U Ferari sam vidio grb j ednog kastela. 98a. * ** Na s tarokršća n sk im s pomentc tma često su ko ri š tene preds tave živo tinja . iz XIII v. Truhelka kaže da je lav na s tarokršća n­ s kim sa rkofazima počesto predstavljan ka ko lovi druge zvi jeri i da u tak vim s lučaj evi ma nema s imboli čno značenje. Andrije u Barletti (XIII v. uz ostale životinje. ali kada se bori sa zmaje m ili zm ijom da simbolizira paklene napasti. sve do početka romanike. posebno kod Perzijanaca j Seldžuka. Ispod usp ra vne figure Kri s ta na južnom dovratniku crkve sv . na s te ć ku II Motiv lava ( ?) Bareviš tu kod Lištice.Sl. međutim.602 U umj etnosti is lamskih naroda.. iz XIV v.) nalaze se dvije živo~inje od kojih je jedna lav (oštećeno) . C. vidimo na moza ic ima sale Ruđera II dvorca u Palermu. u romaničkom bestijariju. iz XII v..

č ije šape drže zastavu. sa repom zavitlan im iznad tijela. g.6!1 I. Lav iz Predjela. rođakom despotice Jer ine Brankov ić. datiranom u XI v. jedna prednja noga malo podignuta ) nalazi se na južnom nadvratniku katedrale u Splitu. imaju takve lavove na svojim pečati ma. Na ciboriju uzidanom u vrata sakristije katedrale u Kotoru. Veliki vojvoda Sandalj Hrani ć-Kosača bio je oženjen Jelenom . I na fragmentu iz Prevlake . Petricioli kaže da se motiv lava u borbi sa ostalim životinjama Hi sa plijenom koji mrcvari čes to javlja u dalmatinskom rOmani č kom kipars tvu · l2 U našim krajev. Zbog toga se lav nala"i na peča tu knezova braće Stjepana. g. 61J Zanimljivo je š to se i na dukatu poslj ednj eg bosanskog kralj a Stjepana Toma ševića na lalJi reljef lava' lS To se može objasniti o ko lnošću da je Stjepan Tomašev i ć bio oženjen Ma rom . uz ruku sa ma čem. Na prostoru od Zadra do Bojane lavovi su pPikazani na dva nači na : l ežeć i sa podvije nim repom i u skoku.rovi ća-Bal š i ća. h ercega splits kog.iz okoline Rogatice (sada u Zemalj skom muze ju u Saraj evu). napada na zmaja koji se još opire' lO Sli čne predstave se nalaze i na ul om ku s Lokruma. po njenom mišljenju .isklesan lav koji progoni neku manju životinju (vjerovatno janje)'o.).OOJ Na reljefima ruševina kas noanti čke bazH1ke u Zenici nađene su d vije preds tave lava . . Na Radovanovom porta lu u Trogiru vidimo i scenu u koj oj lav. u Rij eoi dubrovač­ koj. kao i na š kropionici iste crkve. š to se može objasniti i rodbinskim vezama sa Brankov i ć ima. zavinuta i razgranata repina. nalazi se lav sa vrlo razgranatim repom i pandžama na noga ma. spada u ovaj drugi tip. Nikolaje". lav se nalazi ·i na mramor- 264 . postoji preds tava lava.1J Lav je heraldi čka oznaka i bo sanskohercegovačke velikaške porodice Hra ni ća­ -Kosača . Takav lav je i na ciborij u iz Komolea. Osim toga. oč ito je da narodno predanj e koj e govori da Ma hmut po tj eče jz srpske despots ke kuće Branko vi ća ima svoje opravdanje. kod Foče: nađe n je reljef lava.Bezbrojni su primj eri predstava lavova u našim krajevima. udovicom Đurđa Stracim. kao i unuk mu Balša. koj a je iz roda Bra nkovića a sin mu Vladislav Anom Kanta kuzen. iz 1404. 606 Vrlo slič na preds tava se nalazi i na ciborij u u Ulcinju (danas u Narodnom muzeju u Beogradu ) . Đurđa (1445 . a i njegovi sinovi Vladislav i Vlatko. Herceg Stjepan Vukči ć-Kosača kćerkom Balše III. kod Kotora. god · l4 I n a pečatu Hercega Stjepana se nalazi takav lav. oko 1440. Radoslava i Os toje Dragi š ića-Kosača. u jednom od ta dva slučaja lav se bori sa zmij om.).OO8 I u nedavno nađenim os tacima s tarobosanske bazilike u Predj elu. nalazi se .ić kaže da je lav čes ta pojava na nekim s kulpturama iz centralnih i jugozapadnih kra jeva naše zemlje.6!S Pretpostavlja se da je j grb Sandalja Hrani ća-Kosače bio istI takav' l6 Nedavno je P.609 I.. Slič na ovim je i preds tava lava (isplažen je21ik. Tako ga vidimo na pečat ima srpskih despota Vuka (1387. nalazi preds tava lava . koja je još sličnija onim na našim s tećcima . Kako se na nišanu Mahmuta Brankov i ća. kće rkom kneza Lazara. Anđelić pronašao grb na kamenoj kruni jedne cis terne u Dubrovniku koji iznad š tita i kacige ima lik prednj eg dij ela robustnog lava.ima lav se najčešće javlja kao h e raldi čka oznaka. g. sa otvorenim raljama. kćer­ kom pokojnog srpskog despota Lazara i despotice Jelene Brankov ić . samo bez zadnj eg dij ela tij ela.) i Lazara Brankovi ća (1457. što se m ože vidjeti na iluminacij'i Hrvojevog glagoljskog misala . pa misli da pripada Hercegu Stjepanu Vukči ću. god. I na štitu Hrvoj a Vukčića.

Tni primjerka od tih lavova su isklesana na štitovima (Trsteno .istorijskim izvorima XV v. opravdano se može pretpostavibi da su njih dvojica također bliski rođaci . koja je najprije mogla doć i utjecajem i ugledanjem na takve slične motive iz repertoara kamene plastike romanič­ koga stila u našem primorju. gdje se također nalazi stećak sa predstavom lava. I pojava lava na stećcima u okolini Krupnja ima svoje razloge. izgledaju dosta jadno i obesnaženo. Oni s u veoma slični nappijed navedenim heraIdič kim simbolima. . Dva slučaja lavova privezanih za stabla možda predstavljaju pripitomljene leoparde. javljaju na s tećcima . sa "paklenim napastima" koje ga snalaze. Gvozno). Taj je kraj . i nakon smrti despota Stefana. što nesumnjivo govori o simbolu grba. Među bim.619 Dodajmo još da lav sa razigranim repom zauzima mjesto i na grbu Zane de Zaninusa.ima Bosne. kada je Mačva pripala Ugarskoj." ! Pošto i vojvoda Radivoje Oprašić . Ubosko. Vranjska) . koji su uvezeni kao nijetk-i pokloni uglednim bosanskim feudakima. njih više od tri četvrt in e ukupnog broja. dobrog kršća nina . dvorjanika kralja Tvrtka I. odnosno o području oblasti Kosača. č ini se da imaju drugačije značenje. Nekuk.članova porodice Brankovi ća. kao i na grbu dubrovačke porodice Pečenića. kakvu je misao jednom saopštio C. I za tri predstave lava i životinje slične zmaju (gušteru-zelembaću) u Boljunima moglo bi se to isto reći. naime.'22 Odatle nije daleko Dragaljevac. čiji najugledniji č lanovi Jmaju takvog lava na svoj im grbovima. kao elemenat ikonografske kompozicije. Po svom ukupnom broju je najbliži motivu lava. te na njemu identičan reljef lava. iz XIV v. koji su vjerovatno bliski rođaci Mahmutovi. Mislim da one simboliziraju dire ktnu borbu čovjeka. kao i njihovih rođaka .odakle je i Mahmut Branković. zbog toga što se one ne razlikuju mnogo od prvih dvjju . u svrhu njihovog korištenja u lovu na opasne divlje zvijeri. S-Zmija 265 I ovaj motiv pe spada u one koji se često. Njima su bliske i tri predstave zabijanja mača u ralj e lava (Trebečaj. I lavovi u Boljunima i Opli č ićima.620 • •• Mislim da pojavu relj efnih moti1{a lava u borbi sa zmajem na steć­ cima u Uboskom i Brotnjicama treba shvatiti kao starokršćansku a legoriju borbe dobra d zla.nim nadgrobnim pločama kraljevske kapele u Bobovcu. iz kraja oko Rogatice. ali će to prije biti ipak lavovi koji su ukroćeni i onemogućeni u svom djelovanju. Kako se radi uglavnom o jugoistočnim krajev. najvjerovatnije je da su na stećke stigli sa ciljem da obilježe grobove koji pripadaju dstaknutijim č lanovima te feudalne porodice. svi ostali primjerci lavova na stećci ma. koje pripisujem majstoru Grubaču. sa druge strane Drine. ima gotovo potpuno jednako klesan i ukrašen stećak ~nišan) kao i Mahmut. i kao takvi više ne predstavljaju ozbiljne opasnosti za čovjeka . spominju i bosanski kršćans ki feudaloi BrankovićJ. treba reći da se u .kao da je klesar htio da kaže kako je pokojnik uspio da se za života odrve svim napastima. Truhelka. ostao u sastavu despotovine Đurđa Brankovića. knezovi Radoslav i Radivoje. U vezi s tim. Evidentirano je ukup- .

. Sest pri- Sl. Prema svom izgl edu. 100. 99. okolini Konjica.. a u jednom drugom če tiri zm Ij e na istome s pomeniku) . sve ove zmije mogli bismo podij eli ti na obi čne ili nešto st ilizovane i na zmajeve. Sl. - !Predstava zmaj a koji duku II h oće da proždere jare na san· Vlahovićima kod Ljubinja. - Predstava konjanika koji kopljem napada zmaja koji II ie već uh va tio ruku žene na sanduku II Poljicu ( Vi soč i ca olanina ).os- .no 38 m otiva zmija (u jednom s lu čaju su dvije.. _ 100>.

zapadna Bos na .5. Kako vidimo.o a na sljemenjaku II Hodovu kod Stoca. sa krilima i raZJigranim repovima.5. 101. a ostali su pravi zmajevi. mjeraka zmajeva veoma sliče krupnim zelembaćima.I .l . - Moti v dva- ju prepl etenih zmaje.SI. Ovdje nisam ubrojao dvije zmije na muslimanskim nišani ma iz XV v. . U tri s lučaja se zmaj bor i sa lavom.1.17. u druga tri on je upravo svojim raljama uhvatio čovje ka . zapadna Hercegovina . Dubrovač k o primorje .4. Imotska krajina . odnosno živinče. i stočna Bosna . istoč na Hercegovina . Crna Gora 1. Makarsko primorje .3. U Srbiji nema ovoga motiva. 267 Teritonijaini raspored stećaka sa reljefnim motivom zmije izgleda ovako: cen tralna Bosna . go tovo polovina ukupnog broja otpada na istoč nu Hercegovinu. a u šest s lučaj eva su predstavlj ena po dva zmaja kako se prepliću.

b25 Zan imlji ve su stilizovane zmij e u formi "pereca" na sandu k u u Bistrini.blJ u Vlahov i ć im a."6 Sasvim je neobiča n . i mpresivno djeluju primje rci zmajeva sa žrtvom u razjaplj enim r alj a ma. - zmaja (uz konj a i lava) na sanduku sa postoljem u Bolj unima Grubačevog Predstava kod Stoca. p r imj erak u Dugom polju . i spod Vran-plan ine (Blidinj e) .b" . kod Ljubi nja. glava koze (jareta) već je u r aljama b ij esnog zmaja. U Gvozn u. a i zagonetan. konj a ni k s koplj em nava lj uj e n a zm aja k oj i je već zgrabio desnu ruku žene. Veoma .Većina zmija. a na Vi s očiei planini . u Dub ro·· vačkom pr imorj u. či j e je klesanje zah t ij evalo dosta vještine. zmaj upravo h vata glavu žene. gdje zmij a obavij a kPila tog konj a 627 Osobito su zanimljivi p r imj erci p red stava dvaju zmajeva koji se s i m etri čn o prepHću . u okolini Konjica. . kod Ka linovika. posebno zmajeva. isklesana je pažljivo. Jedna ta kva stilizacija je uHodovu. SI. sa glava ma kao u konj a li sa krilcima. \02.

kao predstavu biblijske legende o profetu Jonasu. u tekstu koji se odnosi na lava. S.633 U toj sceni zmaj ima relaNvno velike noge i prepleten rep.'JO dok sam šestu pribilježio . Velik je kao i lav. Napominjem da . Na freskama rimskih katakombi susrećemo morsku neman-zmaja kako guta čovj eka. prepletenim repom i 63 plamenim jezikom.637 Zmija je korištena kao likovni motiv i u starokršćanskoj umjetnosti."" Na štitu u Franj evačkom samostanu u Schwatzu. Po natpisu koji se tu nalazi. vidio sam scenu borbe konja (?) sa zmijom'36 U Naroni je nađen antički kameni s pomenik na kome su isklesane dv. u Austl1iji .'lS a druga u Podgrad inju. * ** žević 269 Zmije i zmajevi su poznati simboli paganske mitologije.guštere zelembaće u Boljunima možemo pripisati Grubaču. Na novcu je prikazan Konstantin II na konju kako gazi zmaja.jz literature. vidimo da je to klesao kovač Grubač. gdje izgleda kao da se zmaj u obliku velikog zelembaća sprema za borbu sa lavom . snažnim 'n ogama.'3' Konstantin je naslikan kako gazi zmaja i baca ga u ponor. Knekaže da se zmija nalazi na neolitskim nadgrobnim spomenicima. na sarkofazima ranog bronzanog doba i na urnama stanih Grka i Slavena .ije zmije. u Dubrovačkom primorju. a isti prikaz se nala~i . također u široj okolini Stoca. na Jonasovom sarkofagu u Lateranskom muzeju u Rimu . u okolini Capljine. - Zmija i zmajevi kao relj efni motivi s tećaka.'29 četvrta u Brštanici. i ostale zmajeve . ' o primjercima borbe zmaja sa lavom bilo je riječi naprijed. sa I k rilima.'" SI. a bez krila je. Tim pnimjereima bi se mogao dodati i jedan iz Boljuna.635 Na jednoj etrurskoj steti iz IV v. u široj okolini Stoca. 103. treća u Glumuni. zabilježio sam predstavu zmije koja hoće da . Analogno tome.'30 Iznad lijevog portala romani čke katedrale u Ferrari isklesana su dva zmaja koja se prepliću. peta je u Slivnu Ravnom.'31 Ipak je najljepše i naj-inventivnije isklesan zmaj pa sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu).kod Stoca. s e zmaj li Makarskoj nalazi na štitu.

na jednome luku i impostu vrata. Zmaj je isklesan i na ulomku·spoliji na kući u Smokvinoj ulici. a predstava zmaja je ustanov· ljena i na zvonu sa Bobovca. kod Tuzi. u MakedoIl!ij. Đorđe i drugi sveci često su prikazivani kako ubi· jaju zmaja . kao i na konzoli trJjema Kneževa dvora u Dubrovniku. Arhanđela.). Stari Grci su vjerovaH da duša kralja Erehteja boravi u zmiji koja se čuvala 270 . nalazi se na kamenom patosu sa inkrustacijama u crkvi sv. lav i zmija"" Zmajevi "razjaplj enih usta i du· gačkog plamenog jezika".. Sv. u Crnoj Gori "" Zmija je motiv i kamene plastike starih bosanskih bazilika.'6 Motiv zmije je dosta . zdravlja i bogatstva."4 Ita· lijanska pl e mićka porodica Sforca je imala grb sa zmajem koji hoće da proguta čovjeka. Tako je nalazimo na stubu crkve Kri· vaje u zapadnoj Srbiji.. koja podsjećaju na s tećke. sHč· ne stilizacijama na stećku u Bi strini. iz koje je druga žena Maksimilijana I. Marco u Veneciji nalazi se reljef 'koji prikazuje zmaja kako guta čovje­ ka"3 Zmaj u obliku guštera je i likovni elemenat orfičkog kulta. rad mletačkog majstora.. nalaze se dva prepletena zmaja.. kao i na gotičkim vratima kuće u ulici od Buže u Dubrovniku. baš kao na stećcima.650 Zmajeve. kod Trnova i u Hrasnici.53 Zmiju sam našao i na starim malisorskim stelama u Vuksan·Lek'iću. Postoje ' različita vjerovanja o simbolizmu zm'je." 9 Zmija je često prikazivana i u duborezu . kao npr. zatim na zabaru . plodnosti. kao . kako obične tako i prepletene. god.'" Prepletene zmije. a malo potom ustanovio da je to primjerak romaručke kamene plastike iz Wiirttemberga"" Na južnoj fasadi crkve S.korču­ lanske katedrale iz XV v...dobrog pa· stira. na grbu dubrovačke porodice Basegli (porijeklom iz Huma) vidimo zma· ja.ijim krstačama. zatim na starijim musliman· skim nišanima. iz 1600. tako.'651 Stilizovan zmaj."7 Zmiju nalazimo na grbovima. Negdje se smatra simbolom žita.proguta dijete "" Rekli su mi da je to grb italijanske plemićke porodice Viskonti. Zmaj je predstavljen na sjedalima drvenog kora splitske katedrale i na njenim Buvinovim vratnicama. a takav je i grb grada Milana.52 • •• U nauci je utvrđen i dosta proučavan snažan paganski i srednjovjekovni kult zmije.646 Motiv zmije se nalazi i na brojnim raznovrsnim spomenicima u našim krajevima. na ploči iz bazilike u Zenici. nalazimo kod seldžučk!ih Turaka.korišten i na duboreznim proizvodima u Bosn i. kod Sarajeva. npr. isklesani su zmaj.'" dalmatinsko-hrvatski feudalci Kačići su na svom grbu imali zmaja. na grb u omiške porodice Dešković. našao sam u Zemaljskom muzeju u Stuttgartu. sličan onome iz okoline Ne· vesinja. uz Isusa.658 ". kod porodice Vrš inić. vidimo i na duboreznim vratima manastira Slepča i Treskavca. kao i na manastirskoj crkvi u Kaleniću. u Turovima. onda na jednome kapitelu Mihoja iz Bara u Franjevačkom samostanu u Dubrovni'ku (XIV v. u funkcij i nosača grba.57 Osim toga. iz XIV Dva prepletena zmaja sa konj· skim glavama nalaze se iznad bifora romaničkog i gotičkog stila mana· stirske crkve u Dečanima.. Tako. zmi· ju vidimo na starim i nov. nađeni su na kraljevskim nadgrobnim pločama u Bobovcu. Oni su ·i h zvali "mjesečevi čvorovi" i klesali s u ih kako na javnim ob· jektima tako i na nadgrobnim spomenicima. kod Prizrena. Jedan kamen sa dva stilizovana zmaja.

659 Kod starih Egipćana zmija je bila hton-ični demon. odnosno koje su bile žrtva ujeda zmija. mitski predak Ilira. koje su. mislim da su ostatak staroslavenskog kulta zmije. ili pod ognjištem.. njene naturalističke . Zmajevi koji proždiru ljude i životinje uveliko podsjećaju na biblijsku alegoriju o proroku Jonasu. Vjerovali su da ona sprovodi duše na onaj svijet. kao staništa duhova predaka. Danas je moguće predložiti nekoliko hipoteza u tumačenju toga motiva.'" Iako snažan i opšterasprostranjen. M. relativno. paganski kult zmije ušao je u simboliku. po mome mišljenju.ili 'ponešto stilizovane predstave. To su razlozi što se zmija u raznim vidovima javlja na srednjovje kovnim freskama.1 Tračani su vjerovali da mrtvi produžuju život u obliku zmije. to se ta mjesta.669 Proučavaju ć i motiv zmije na staI'im musliman· skim nišanima.'" "Korgizi vjeruju da se anđeli na zemlji javljaju u obliku zmije .3 Rasprostranjeno je i vjerovanje da zmije imaju ljekovitu moć" da usjeve čuvaju od vremenskih nepogoda. hrani čuva. tek za Konstan tina Velikog. i to prvenstveno kulta predaka. kao i supružnici koji nemaju djece. kasnije izražene u germanskoj. koje su zaduiJile svoje bližnje liječenjem od ujeda zmije.im duboreznim predmetima ."" Prema mišljenju N. Otuda poštovanje zmije kao ču· vara doma."s Kod starih Slavena je vrlo izrazito povezivanje zmije sa ku I· tom predaka. U okolini Skoplja neki ljudi od zmije traže pomoć pri sklapanju braka.dvorca čija se reljefna predstava nalazi na tome stećku. U uvjerenju da kućna zmija živi pod pragom.. kih porodica u naš im primorskim kraj evima. na nadgrobnim spomenicima i na umjetni čk. zbog čega se poštuje. smatraju kultnim mjestima. Kućna zmija se smatra duhom nekog od rodonačelnika ili domaćina. posvuda je dominantno vjerovanje u zmiju kao životinju koja je vezana za kult smrti. Wenzel je izrazila misao o pojavi kompozicije dvaju zmajeva kao "sjećanje na antički kult personificiranog iJivota i smrti"."'" Ilirios. Duše predaka imaju obl'i k zmije. U tome smislu je moguće čak i zmaja na sljemenjaku iz Donje Zgošće objasniti kao patrona vlastelinske ku će . na grbovima plemić. realne . Obične zmije. što taj motiv s u srećemo oj na starim bosanskim bazilikama . pa otu· da i borba protiv njih. Opštečovječansko vjerovanje je da je zmija "jedan od onih primarnih oblika kojima se simbolički prikazuj e duša kada izlazi iz tela". kao borba kršćana protiv napasti gpijeha. kršćansku • •• o samoj pojavi motiva zmije na stećcima do sada nije bilo ozbiljnijeg p roučavanja. predstavljan je u obliku zmije . zmija na stećcima je trag htonskog božanstva grčke mitologije. otjelovljenjem predaka.". izgleda. Te predstave su. Miletić.67o Zmija na stećcima će sigurno zanimati buduće istraživače. ja sam bio mišljenja da su ti motivi ostatak prastare magijs·ko·religij ske patrijarhalne kulture. na sarkofazima. i najbrojnije. grbovima ..na Akropolisu. naročito lan· gobardskoj varijanti.i na kamenoj plastici.'" Međutim . kao hton· sko božanstvo. ili da označavaju uspomenu na sahranjene li čnosti. došle na stećke kao sjećanje na 271 ."7 Zmijolika stvorenja se u toj simbolici smatraju predstavnicima sila pakla. a sama zmija se smatra čuvarkućom.

kao hera ldič­ ka oznaka bez štita. Crna Gora . zapadna Bosna . Prepletene zmije u Bistrini u vadu "pereca". od toga najviše u okolini Stoca (Opličići. postoji ukupno oko 100 stećaka na kojima se nalazi približno 200 primjeraka ovoga motiva. Teritorijalni raspored stećaka sa pticama po prilici izgleda ovako: centralna Bosna . najvjerovatnije je da predstavlja umjetnikovo viđenje borbe duše pokopanoga (konj) sa napa šću pakla (zmija). ili na ruci žene. autorske. Primjerak zmije koja okružuje krilatog konja na Dugom polju (BHdinje) i koja je u izvjesnoj mjeri postala nerazdvojni dio kompozicije. zatim kao dvije najčešće afrontirane ptice. izgubili su 's voje nekadašnje simboličko značenje i postali čista umjetnička stilizirana kreacija dekorativnog karaktera. a u četiri slučaja fantas tična ptica koja je. Ponekad ptica učestvuje u lovnim scenama. koji je sličan golubu <ili sokolu. Redovno je to uobičajen. Po mojoj ocjeni. Glumina). a i kao čitav niz ptica. i to obi čno uz krst Ui uz štit sa mače m (na krakovima krsta i na ivicama štita).116. samostalna predstava. Nije utvrđen tačan broj motiva ptica. zbog čega mi se nameće misao o moguć­ nosti njegove lične.13.19. Predstave borbe zmajeva sa lavovima samo su jedna val'ijanta čes tih romaničkih predstava međusobne borbe samih grijehova.15. zapadna Hercegovina . Ptica je nekada na ruci pješaka. Zanimljiva je predstava ptice u Opličićdma koja u kljunu nosi grančicu za svoje gnijezdo. Sto se tiče zmajeva koji su s!ični gušterima-zelembaćima. 'istočna Bosna . Pošto je to vrijeme kada se u Italiji i u susjednim zemljama motiv zmaja koji proždire čovjeka upotrebljava kao heraldički simbol.1. majstora Grubača. Tačan broj može biti još samo nešto veći od ovoga. oni bi mogli imati isto značenj e kao i obične zmije. Javlja se kao individualna.simboliku borbe sa paklenskim napastima. iLi na leđima jelena odnosno srne. Dodajmo još i to da postoji jedna predstava orla koji napada zeca i jedna predst ava stiHzovanog orlovog krila. Prema tome. a koji put je i na konj u. odnosno heraldičkih oznaka. ili u Boljuni- 272 . U Srbiji nema ovoga motiva Pojedinačnih ptica ima 11 primjeraka. klas ičan oblik ptice. moguće je da se i na steć­ cima to već manifestuje. kršćansku 6 - Ptica Motiv ptice se često javlja na stećcima. po mome mišljenju. Imotska krajina 3. primorje sa zalađem . istočna Hercegovina . ipak. Samo u devet s lučajeva je to pijetao. i to u nekoHko oblika i u više situacija. najsH čnija pijetlu. polugrbovne oznake. U više slučajeva je isklesana na rogovima jelena. odnosno srednjovjekovnu kršćansku (romaničku) simboliku. najveći broj zmija na stećoima zadržao je barem sjećanje na nekadašnju staroslavensku pagansku. dakle kao relikt staroslavenskoga kulta predaka. Boljuni.4. ali su oni djelo s amo jednoga klesara.29. ali za sada ne znamo na koje bi se to bosanske feudalne porodice moglo odnositi. a ostali dio je već poprimio karakter čistih ukrasa. poput nekog friza na sanducima i sljemenj acima. kao i kompozicije sa po dva prepletena 'zmaja.

kod Gruda. ma gdje s toj i n a ogradi dvorca. a na drugom e .dvosIrukome krstu . 104.'7J Ovdj e sam ubrojao ·i pticu uSelinama. koj a je u blizini l ežeće figure (mrtvaca)'72 Predstave parova ptica na krs tovima javljaju se 10 puta. najviše u okolini KaSI.SI.dva puta po d vije ptice. 273 . od toga relativno najviše ako Ljub inj a. - Predstava pt ice u bli zini l ežeće ljuds ke fi gure (mrtvaca) na stećku u Seli nama kod Gruda .Niz ptica sa ljudskom figurom na sanduku u Cerinu kod CiLIuka (sada II vrtu Ze malj skog muzeja II Sa rajevu). Tako.'73 Evidentirano je 10 mačeva sa š titovi ma na kojima se nalaze ptice. 105. . u Uboskom na jednome krstu stoje dvij e.

. Jedna od njih je u Gvoznu. Ima ih u okolini Bileće. 106. a u nekim na obadvije strane. U Gornjim Barama vidimo jednu pticu na ivici š tita. niz ptica se nalazi na istoj strani sljemenjaka gdje i scena kola. - Predstava II Sočica­ pij etl a na ogradj na sljemenjaku ma kod Roga tice (sa- da II vrtu Zema lj skog muzeja II Sarajevu). Ljubuškoga i Cavtata. 93). kod Cavtata. na ruci žene če tiri Sl. . Citiuka. U nekim nizovima su ptice okrenute na jednu .'" u Uboskom su četiri srne i na svakoj od njih je po jedna ptica'78 (sl. a u Ždrijelovićima su dvije ptice . Trebinja. ili na srnama.linovika.isklesane na jednome Janetu. na ruoi pješaka če tiri puta.'" U osam slučajeva su ptice na jelenima. u Gvoznu jedna ptica s toji na rogovima jelena. U Brotnjicama. Tako. a na Cen gić Bari su simetrično postavljene dvije ptice'74 Postoji 9 nizova u kojima je isklesano ukupno 55 ptica . od toga na ruci konjanika pet puta . br. Stoca .m a u Cerinu je prikazana žena u sredini niza od četiri ptice .680 U 14 s l učajeva je ptica predstavljena na ruci ljudske figure (ne računajući scene lova). npr.'79 Pos toje i dvije predstave ptica na konjima.

zatim u antičkom . br. uz ostale životinj ske predstave. po. U sceni u Cerinu vidimo lovca-pj ešaka s lukom. stavljene u zabate sljemenjak1!. viđamo portrete pokojnika koji ponekad drže pticu. 1 u Imotskoj krajini i 1 u dubrovačkom zaleđu . vidimo i ptice. Podgradinje i Brotnjice) koje sam. kod Breze.'R4 Postoji devet scena lova na jelena u kojima su prikazane ptice u letu. a onda i tokom čitavog srednjeg vijeka. nedaleko od Sibenika'91 . koja se jednom rukom naslanja na štap."" Osim ovih. zeca ili jabuku (kuglu).os. - Motivi ptica koji se s u sreću na stećc im a . osl Zanimljiva je jedinstvena poj ava ptice u sceni turnira u okol. . zatim čet iri ptice kao grupa u Vrhovjnama. oko V v. Jedan vrlo izrazit pijetao je u HočevIju .znad predstave sjedeće ljudske figure. o o SI. vjerovatno je feudalac Druško Ljubojević. Konjanik sa pticom u Brotnjicama. 688 Fantastič­ na ptica u Brotnjicama je dio veće kompozicije u kojoj se lav bori sa zmajem i orao mrcvari zeca. e. zbog toga što najviše s li če pijetlu. kao i još neki drugi. predstavljeni s u jahač na konju i do njega žena koja stoji i na ruci drži pticu. 27) .puta i uz predstavu ruke (bez figure) jedanput. OS ) Drugi takav pijetao kao da je na stolu . Osim njega. U Domaševu.. • •• Ptica .'" Ustanovlj eno je devet predstava pijetlova. U Gvoznu. jelena. ubroj ao u pije tlove. prije n.os5 Zanimljiva je scena u Uboskom.. psa i pticu. dvije ptice se nalaze na granama stabla na sljemenjaku iz Donje Zgošće.kao motiv likovnih umjetnosti korištena je u predistoriji.'91 To nisu svi 'Primjerci ptica na stećci ma : postoje tri ptice u letu iznad jelena u Glumini.ili na nekoj drvenoj klupi (ogradi). obično afrontirane . 107. na 'lome stećku je predstavljena ljuds ka glava.ini Seikovićaos 2 (sl. kod Ljubinja . od čega 4 u Bosni. kod Varcar·Vakufa. iznad jelena su još dvije ptice. u kojoj vidimo psa kako napada na jelena na kome je ptica. kod Kalinovika. u široj okolini Stoca. Na s-telama iz raznih krajeva Grčke. U četiri slučaja su to stilizovane i gotovo fantastične ptice (Ubosko.'" Na glavnoj fasadi crkve 275 . Mkhele u Paviji. u okolini Trebinja . a drugom lista knjigu.'" Na glavnoj fasadi romaničke crkve S. starokršćanskom periodu. U šes t slučajeva isklesane su po dvije ptice (osim onih uz krst ili uz štiLsa mačem). koji se spominje u natpisu na istoj strani stećka. Dodajmo još i to da se stilizovano or·· Jovo krilo nalazi na s tećku u Bribiru. 3 u Hercegovini . kod Kalinovika. dvije ptice se dodiruju kljunovima.os3 Ptica kod predstave ruke nalazi se na sljemenjaku u Baštini. u okolini Cavtata. a malo dalje se vidi žena sa dvjema pticama na svojim ramenima .

Na fragmentu sarkofaga u E ufrazievoj baz ilici u Poreču uz krst su isklesana dva pauna i po jedna ptica (golub) na njihovim repovima (oko VII v. .rkofagu u Niortu (XII v.) nalazi se scena lova na jelena u kojoj lovac na konju drži pticu..). u štuku omajadskog dvorca Kirbet el-Mefdžir u Jordanu .699 Na nekoli ko romani čkih kuća u Veneciji nalaze se reljefni medaljoni sa takvim scenama .'95 Ptice se nalaze i na islamskim spomenicima. Na jednom sa. Paolo fuori le mura u Rimu našao sam kapitel koji je na jednoj strani imao . npr. Marco u Veneciji (XII v.696 Pticu na ruci lovca vidimo i na seldžučkom sarkofagu u Afyonu (XII v. tako. Iznad portala romani čke crkve S.7OO Evo i nekoliko primjera motiva ptice na spomenicima u našim krajevima. počev još od XI v. Iluminacija Hrvojevog misala prikazuje ovoga hercega na konju sa sokolom na ruci . Predstava orla koji napada zeca na moza iku crkve S.) .'" Predstavu ptice koja napada zeca vidimo na mozaiku crkve S. S I.sk lesanu predstavu p ijetla.). Zeno u Veroni vidimo ženu sa dvije ptice.701 Predstava ptice se čes to nalazi na srednjovjekovnom nal<itu . zatim na zidnim slikama sasanidskog dvorca u Nišapuru. Michele u Paviji nalazi se relj efna scena u kojoj orao napada zeca. uglavnom na prstenju. Istu takvu predstavu vidimo na glavnoj fasadi c~kve S. Zeno u Veroni. Pijetao se javlja na tkaninama Perzije. na tepisima iz guvernemana Semipalatinsk i na muš koj odjeć i u Indiji. iz VIII v..iz X v. M arco II Veneciji. zatim na odjeći u Muzeju u Hamburgu. iz VIII v. 108.697 U dvorištu klaustera S.S.

predstavljaju vjernike "koji u euharistiji srču zalog vječ nog b laženstva". g. smatrali predstavama duša na putu za drugi svijet. u Vuksan-Lekiću .. a kasnije i kod Rimljana. mnogo je vjerovatnije da se ovdje radi o predstavama sokolova vezanih za lov kako na dlakavu tako i na pernatu divljač. Vavilonu i Egiptu golubovi su smatrani božjim vjesnicima j prema tome svetim stvorovima.'09 Stilizovanu predstavu pijetla. 7Is Međutim. Tako.s e nalazi uz predstavu mrtvoga pokojnika.Taj motiv je bio naročito omiljen u XIV i XV v. Klare u Dubrovniku. Zaista. našao sam na malisorskim nadgrobnim s telama iz XVII-XVIII v. Za golubove na krstu se kaže da predstavljaju duše vjernika. Dva goluba j kalež imaju sepulkralno značenje. koja je mogla biti od utjecaja.' 14 Gledajući oblike ptica na našim stećcima. Kao simbol ljubav. u Crnoj Gori.i h prinašali kao žrtvu bogovima.'05 Na novcu nasljednika humskog kneza Andrij e (1204-1209. 7l3 U staroj Indiji. orao je također jedan od predstavnika životinjskog svijeta u skulpturi dvorca u BobovCU. a na pluteju kasno· antičke bazilike u Dabravini predstavljen je krst i na njegov'im horizontalnim krakovjma po jedna ptica.711 I na jednom kršćan· skom nišanu iz XV v. U starokršćanskoj umj etnosti se upotrebljavao motiv goluba i orla. mogle simbolizirati tugu ljudi za izgubljenim bliskim srodnicima. nalazi se ptica (Kalimanići) . najprije nam se nameće misao o predstavama golubova. U tome slučaju najprije bi dolazilo u obzir tretiranje Nh motiva kao kršćanskih simbola čo· vječjih duša. na Lazarici ti u Kaleniću.. kao npr.m Prastaro je vjerovanje da duša čovjeka ima oblik ptice.i kod Grka.!simbol duše koja živi u vječnom pokoju". I Grci su obožavali golubove.. Jevreji s u . Zore kaže da su golubovi koF znače "sladost imir" . ili u vezi s jelenima.'o. Isti tretman bih predložio i za p ticu iz Selina koja .7IO Napominjem da se predstave ptica nalaze i na naj starijim muslimanskim nišanima u Bosni. a orla koji napada zeca na kapitelima stubova klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku. Pogotovo 'k ada imamo na umu onih devet predstava ptica uz krstove.i zmaja. Orao u kršćan­ skoj simbolici predstavlja Kristovu vlast u carstvu nebeskom .716 Neke ptice na stećcima i na nišanima V. koji je u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini bio veoma cijenjen i njegovan.'04 U Arheološkom muzeju u Zadru nalazi se kameni medaljon (donesen iz neke ruševine) s reljefom "sokola ko}i se oborio na zeca" . kod Tuzi .71S Za ptice u Brotnjicama L. a u 277 . Curčića su podsjetile na predstave kukavica koje bi. najveći broj tih motiva na stećcima najsličniji je golubovima. sličn u našim u Ubos·kom.) nalazi se pred stava vladara na prijestolju koji na desnoj ruci drži pticu. kao i na kruni bunara u dvo~ištu nekadašnjeg samostana sv . 706 Na nadgrobnoj ploči kasnoantićke bazilike u Zenici nalazi se predstava ptice.7l7 Neki istraživači stećaka su ptice na jelenima. po narodnom vjerovanju. Za goluba se kaže da je . Lov sa sokolima je bio poznat mnogim narodima Evrope i Azije.'08 Uz lava .o2 Ptice se nalaze i na nekoliko naših grbova . Cešće se javlja na kamenoj plastici arhitektonskih spomenika moravske škole.o3 Orla koji je zgrabio janje vidimo na Radovanovom pOl·talU u Trogiru. Perz-i ji. golub je bio posvećen Afroditi. npr. izuzimajući nekoliko predstava pijetlova i jednu predstavu orla koji napada zeca. tri ptice raširenih krila su grbovna oznaka bosanske porodice Masnovi ća. a imajući na umu kršćansku simboliku.

I predstave ptica na štitovima sa mačevi­ ma opravdanije je vezati za odnosnog vlastelina. A mOžda je to soko na već malaksalom lanetu. Bosanske narodne pjesme mnogo spominju sokolove.'" u kojoj vidimo i borbu lava sa zmajem. itd. Iliju. a ·inače simbol budnosti i ponosa. U svadbenim običajima južnih Slavena smatran je simbolom plodnosti . U nekim krajevima se obavezno klao na sv. Save. odnosno taj jelen imao funkciju prenosn. bjekstvo lopova.72l Na krovu kuće je simbol života. U starim srpskim običaj ima pijetao je klan kao žrtva u s lu čaju bolesti. kako onoga na konju tako i lovca-pješaka. Petra od Krista. Ako je ptica na ruci lovca. Petra na njegovu slabost. kao dio veće kompozicije.724 278 . meni ·izgleda da je to realna slika stabla sa pticama. . sokolare. itd. Ovaj svetac ga je uvijek nosio uza se. Jedan slu čaj pojave dviju ptica na stablu u Donjoj Zgo šći mogao bi se objašnjavati kao elemenat kompozicije kršćanskog drveta života. U nekoliko slučajeva soko se nalazi na jelenu ili srni koja je već malaksala. viteza. Svemu tome treba dodati i ulogu koju je pijetao odigrao u odricanju sv. ali. itd. npr. npr. predstava dvorca. a odatle u ostale krajeve Evrope . šahindžije.721 Podgradinju i 2dpijevićima. Predstava ptke (vjerova tno orla) koja napada janje lt Brotnjicama . na gumnu kao demon žita. a ne o golubu.ika duša na drugi svijet. Turci su u sastavu svoje vojske imali posebne jedinice. sa pticom na ruci. tzv. svakako je rezultat ugledanja. olakšanje bolesnicima. Ostaje još da se objasni devet motiva pijetlova (uračunavš i u to i stilizovane ptice koje su najsličnije pijetlovima). hrabrosti i snage.vezi s tim i gajenje sokolova. a možda i dalekog sjećanja na romanički bestijarij dubrovačkog primorja. Tradicija lova sa sokolima u Bosni se održavala sve do prije 40 godina. Arapi su. a Perzijanci su bili naročito vješti u gajenju sokolova.) . u Uboskom. a na drugoj strani istoga stećka je isklesan čitav niz ptica. U Brotnjicama je na jednoj strani predstavljen takav feuda lac-lovac sa sokolom. Ja mislim da će . Pdjetao je imao vrlo zapaženu ulogu kako u paganskoj tako i u kršćanskoj mitologiji. U toj poznatoj e pizodi pijetao je upozorio sv. s obzirom na sve druge motive toga stećka (kavalkada konjanika.i sjeverne Afnike.jJj je već na njemu · samome. molitvu kršćanima. U Grčku je stigao preko Perzij anaca. U kršćanskoj mitologiji pijetao je uvijek budan čuvar koji nagovještava kraj teških no ćnih časova . kao dijela pejzaža. Poznat je kao atribut sv. Klan je na završetku oranja radi roda.. bili strasni lovci sa sokolima. nego za odnosnog pokojnika či­ ja je duša predstavljena golubovima. scena lova . U antičko vrijeme je Perzija nazivana zemljom pijetlova. Despot Stefan La· zarević je poginuo u lovu sa sokolom. sasvim je jasno da se radi o sokolu.719 Već sam naveo da je herceg Hrvoje prikazan na konju sa sokolom. i kada je samo vitez prikazan na konju. koji je nj egovao lov sa sokolima i u tome se isticao. 'kako klesar ne bi postupio kada bi ta srna. što znači da simbol. mislim da nema sumnje da se opet radi o sokolu. ili ako je ptica u letu ka jelenu. jer je pijetao bio jedna od svetih životinja boga svjetla Ahuramazde.720 U dosta slučajeva nema nikakve sumnje da su na stećcima zaista predstavljeni sokolovi.i ptica na ruci kolovođe biti prije soko nego golub. zbog koje se on dugo kajao. što upućuje na istu pretpostavku. zidanja kuće.iZJira kršćansko vjerovanje u borbu smrtnih grijeha. povratak nade. Pa. u smislu predstave raja. zbog čega bi onda tu predstavu trebalo pridružiti ostalim takvim pred stavama.

im tim scenama muškarac kopljem napada medvjeda .i ke i nekih stanovnika staroga Sibira smatran lunarnom živo1:!injom. Rimljani su krijestu pijetla žrtvovali Larima. m Općenito se smatra da u kršćanskoj mitologiji borba sa divlj.U paganskoj mitologiji pijetao je bio žrtvena ptica. a na grobovima je bio simbol protiv grijeha. Risovcu na Blidinju (između Cvrsnice i Vran-planine).726 Zbog svega toga nas ne iznenađuje njegova pojava na stećcima.k oru. 729 MedVjed je likovni motiv i nekih naših romaničkih djela. Javlja se jedanaest puta. Taj se motiv pojavljuje i na portalu kao i na ugaonoj konzoli pročeljnog trijema Kneževog dvora u Dubrovniku.korišten pri ljudskim žrtvama i kI'VlIlim ceremonijama. Tako ga nalazimo na Radovanovom portalu u Trogiru. Naši narodi su medvjedu pridavali ljekovitu.im zvijerima simbolizira borbu kršćana sa grijesima. kod Bileće. Scena lova se nalazi u Han-Stjenicama kod Rogatice. 73J Sve su to scene u koj'. u Uboskom kod Ljubinja i u Podgradinju kod Stoca. Zbornoj Gomili kod Gacka.725 U srednjem vijeku je naj češ­ će smatran vjesnikom Kristove nauke.m Mislim da su motivi medvjeda na stećcima došli ugledanjem na apulske . Gračanici kod Visokog. ali je vjerovatnije da u tome treba vidjeti i nešto od kršćanskog simbolizma. POtanje je samo da li su majstori stećaka bili svjesni kršćanske simbolike u klesanju tih scena na stećcima? 279 Druga životinja koju sam ovdje ubrojao jeste vepar. zatim u Donjoj Zgošći kod Kaknja. • •• Na jednom portalu crkve sv. zajedno sa 'pokojnikom. 728 U sv. a u Meksiku je i pijetao . u svim scenama na vepra napada i pas. U lovu učestvuje i pas. 7 .u Eminovom Selu. zaštitnu moć. Osim u slučaju Zborne Gomile.727 Lovac je pješak. u Vranjevu Selu kod Neuma i u Radmilovića Dubrav'. samo je II jednom slučaju lovac na konju. kao i na propovjedaonici katedrale u Splitu. medvjed je u običajima nekih Indijanaca na zapadnoj obali Sjeverne Amer.730 Zbog toga što svojim načinom života asocira na mjesečeve mijene. pa ta'ko i lov na medvjeda. Vjerovatno je pijetao na 5tećku zadržao nešto od dalekog slavenskog običaja. Scene neposredne borbe su zastupljene na stećcima u Lovreču kod Imotskog. Slaveni su ga još u srednjem vijeku stavljali u grob. sa kopljem.Ostale životinje Od ostalih životinjslcih predstava evidentirana su četini primjerka medvjeda. i to na Duvanj skom polju . U tradiciji slavenskih naroda ustanovljeni su tragovi totemistič­ kog vjerovanja u vezi sa medvj edom. Andrije u Barletti isklesane su rame scene sa ljudima i životinjama. naše primorske motive. u Zgošći su tu . i to jedna scena lova na tu životinju i tri scene neposredne borbe čovjeka i medvjeda. zatim na drvenim sjedištima u . Sarajlijama i Kongori.ma lovac-pješak kopljem napada na vepra.

dinami čn ij e dva a u Gračanici • •• Scenu lova na vepra našao sam na sarkofagu iz V v. kacige. Naj· su scene u Zgošć i i u GraČanici. p redstavljena je stilizovana glava vepra. u Vlaškovcu. a onda j sp irale i rozete.tri psa . Augustina u Tu luzu . 734 Osim toga. a predstavu samoga vepra na jednom starokršćan­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arl esu. ~ SI. Do glave su još predstave š tita. kod Olova. Rad oj čić je našao scenu II .'l6 Sv. Sasv. vela. .Scena lova na vepra kao minijatura Miroslavljcvog evanđelja . 109. . u Muzeju sv. Ralje su otvorene i istaknut je očnj ak (d e ra č). kao heraldička oznaka .im se jasno raspoznaju figure vepra . m Sve se to ponavlja na sve četiri strane obeliska .

110.'" Osim toga. 74 ] Majstor stećaka se mogao nadahnuti s ličnim predstavama u našem primorju. u Galij.Predstava prednjeg dijela vuka kao heraldička oznaka na sanduku kneza Radoja II Zabrđu kod Kiseljaka.idonskog vepra II Splitu smatra se j ednim od najvrednijih kiparskih spomenika antičke umjetnosti u našim krajevima.lova na vepra na jednom rimskom mozaiku. god.inske porodice Bakića. koji . Kovačev. objavljen prije 60 godina. prebjegli iz smederevskog turskog sandžaka II Ugarsku. I ovdje se s razlogom može posumnjati u postojanje prave svijest:i o s imbolu vepra. Pavle Bakić je u Ugars koj dobio titulu srpskog despo- Sl. '39 Scena koja predstavlja čovjeka . Andrije u Barletti nala2)i osmerokraki štit sa glavom vepra kao glavnim motivom. . 737 Scenu s li čnu onoj u Gračanici J. U vezi sa heraidičkim motivom glave vepra u Vlaškovcu mogu samo da navedem podatak da se na dovratku zapadnog renesansnog portala crkve sv. došao sam do uvjerenja da spomenik i grb na lokalitetu Vlaškovac pripada nekom od članova ugledne vlastel.kako ubija vepra nalazi se kod Radovanovog prikaza decembra na portalu u Trogiru 740 Ono što je naprijed rečeno o kršćanskoj simbolici medvjeda vrijedi i za vepra. .i ć je našao na jednom sarkofagu iz VI v. koji su 1525.ima gotovo identičnu predstavu glave vepra kao glavn u heraldičku oznaku. našao sam jedan mađarski grb neutvrđene pripadnosti. U evanđe lju po Mateju i Luki se kaže da duh zla ulazi u svinje. ' 43 I straž ujući ovu upadnu sličnost. Borba sa veprom je alegorijska predstava borbe kršćanina sa grijesima.i'37' Scenu lova na vepra nalazimo kao minijaturu Miroslavljevog evanđelja 7 J8 Sarkofag sa predstavom lova na kaJ. koja je gotovo identična našoj sceni u Zgošći.

O samoj njegovoj pojavi i značenju bi se moglo reć i ono isto što sam već rekao za medvjeda i ve pra . U staroj srpskoj religiji. niz takvih životinja u Tupanu. Wenzel . uz krst. kako neki misle). vjerovatno Agnus Dei (ukoliko to nije konj. nađenoj u Jezerinama. kod Nik š i ća.. iz XVI v. ali je najviše vezan za ime Isusovo kao h!ijeroglif i za euharistiju. Motiv ribe je isklesan na jednoj grobnoj pl oč i iz II v. npr. što očito govori o r eligiJskoj kršćanskOj simbolici. god. koji je još u predistoriji bio veoma rasprostranjen. uz ljudsku figuru sa štapom i pticom. rim skoj. mogla bi biĐi predstava janjeta. a li je sli čnost tako malena da je ne mogu sa sigurnošću svrstati ovdje. ni Đu ne ma analogije. . u široj okolini Kiseljaka. J edanput je to jare u raljama zmaja (Vlahovići. kod Ljubinja) . ovna uz krst.kod Bihaća. vjerovatno je nastao po nekom knezu Bakriću koji je tu živio i umro. kod Trebinja . a u Slivnu RaV'llom. s latinskim natpisom. pehara. ili životinja koja se nalazi u dij elu velike scene u Brotnj<icama. posude i neki drugi. a posebno u važava n kod azijskih naroda . ali iz natpisa koji se nalazi na tome spomeniku doznajemo da se radi o grobu velikog bosanskog kneza Radoja. na čeonoj strani većeg slj emenjaka predstavlj ena je gla va sa prednjim dijelom tijela vuka kao osn ovna heraldička 0~naka 747 Prema tome. postojao je viso ki sanduk (zbog potapljanja doline Trebišnjice i stvaranja akumu laoionog bazena za hidrocentralu stećak je prenesen u Bileću) na č ijoj je jednoj čeonoj straThi prikazana scena u kojoj neka četveronožna životinja. kao i u etrurskoj.'45 U Mirušama. između Zagreba i J astrebarskog. kod Metkoyjća. Postoji još poneka predstava životinj e koja podsjeća na vuka.758 Po mišljenju M. 748 ••• Predstavi vuka na stećku u Mirušama nisam našao analogij e.750 Predstava unekoliko sliči onoj iz Bakića. U starokršćanskoj simbolici tima nekoliko značenja.756 Na Visočiei planini. I vuk je zvijer koja u kršćanskoj mitologiji može da predstav lja grij eh p rotiv koga se krš ćanin bori . Na ovome mjestu mogli bismo dodati motiv jareta i jal1jeta koji se javlja nekoliko puta. a drugi put jarac sa neuobi čajeno dugačkim rogovima na krstači iz Fojnice.754 Motiv ribe se nalazi oj na starim drvorezbarenim predmetima iz zapadne Bosne. germanskoj i keltskoj.746 a u Zabrđu . nalazi se riba. a možda i božanstvo donjeg svijeta .m Poslije IV v. grč koj.755 Uz motiv ribe n a stubu iz Donje Zgošće nalaze se i motivi stola. vuk je predstavljao demona. 75• Ako se jedanput ustanovi 282 . 753 I na nadgrobnoj ploči gotičke župne crkve u Petrovini. po svoj prilici u drugoj polovini XV ili u početku XVI v. u Turmentirna. koji se u istorijskim izvorima spominje oko 1400. gdje je glava vepra glavna grbovna oznaka.'49 Sto se ti če vuka kao grbovne oznake. motiv vuka se javlja dva puta. najsli čnija vuku. vidimo i janje757 ~L1lroliko to nije ždrijebe ?) . rjeđe se upotrebljava .ta 744 I naziv lokaliteta ovoga spomenika kao i samoga sela (Donji Bakići). napada na čovj e ka. kod Bileće. Motiv ribe se jav lj a u dva primjerka na spomeniku u obliku stuba u Donjoj Zgošći (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) m Riba je važan i čes to upotrebljavan starokrš ćanski motiv.

tI l.SI.Preds ta va d viju riba na s tolu na s tubu jz Do nj e Zg o šće (sada u vrtu Zema lj s kog muzeja u Sa ra jevu)_ . .

iz Varošišta i Blidinja i primjerak četveronožne životinje razigranog repa na štitu u Gvoznu . konje i lavove. dva krilata konja.koza.'63 predstava zmaja koji proždire jare ou Vlahovićima. sličnu funkciju ima i konj. Tako bi izgledalo kao da najviše opravdanja ima tumačenje naših motiva sa stanovišta ortodoksne kršćanske simbolike. ali se on. približuje cifri od 450. veprova i medvjeda (od 5 do 10 primjeraka). • •• Kako se vidi. 165). sa puno nitma i živome svježine. . a glavno značenje zmije je vezano za duše umrlih predaka. predstava osamljenog jelena na Cengić Bari. spada . Može se reći da s u mo~ivi stećaka iz Hercegovine. vuk. nalaze na jednom sljemenjaku u Ljubinj u760 (sl. relatJivno. najuspjeliji. Ovdje bi se još mogla ubrojati predstava dviju fantas tičnih životinja . Najmanje ima riba i vukova (samo po dva primjerka). sa visoko uzdignutim glavama. kod Zadra. kakva je. sa razigranim ali ne tako dugačkim repovima. npr.nekoliko prumjeraka sličnih zelemba ću. kojih ima oko 200 primjeraka. 151). Ukupan broj pr. ili za paklene napasti. iz okoline Stoca. Među njima ima vrlo efektnih.'·1 Ostale fantastične životinje . iza njih dolaze jeleni. kod Kalinovika. br. po mojoj procjeni.ivotinja.. vepar. Ukovna obrada je vrlo neujednačena.imjeraka ove grupe nije tačno utvrđen. pa. prenosnik pravednih kršćanskih duša. npr. za koje se može izraziti pretpostavka da su nastale inspiracijom romMličkog primorskog bestijarija. do vremena stećaka vjerovatno nije bilo sasvim iščezlo sjećanje na stare slavenske paganske kultove. u dobro zastupljene grupe motiva. kod Ljubinja. a da neposredniji utjecaj treba tražiti uromaničkom best:'ijariju. uz dvije ljudske fiigure. bez rogova.'65 Porijeklo i značenje ovili motiva na stećcima još nisu proučeni. kod Kalinovika. Lav. Geografsko rasprostJiranje ovih motiva je široko. zmaj i orao koji napada janje ili zeca najprije bi spadali u fond kršćan­ skih simbola grijeha i zala protiv kojih se čovjek mora boriH. zbog čega ih ne donosim na ovome mjestu. kod Stoca (sl.da neki primjerci zaista predstavljaju janje.'64 ili predstava borbe čovjeka sa medvjedom u Podgradinju. koje se..'62 zatim predstava osamljenog pijetla u Banji S~ijeni. kao i ovaca . Međutim. kod Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja ou Sarajevu) . kao i samostalna fantas ti čna životinja sa četiri para nogu u Starom Gradu.četveronofuih dosta visokih . obuhvata gotovo sva glavna područja. ali su glavni motivi koncentrisani na i s toč ne krajeve Bosne i Hercegovine. ne računajući one u scenama lova. kojih ima oko 100 primjeraka. Najzastupljenije su ptice. uvrstio sam u zmajeve. jer je bilo [ običaja koji su na neki način odražavali 284 . ovu grupu sač injava 12 vrsta i 46 podvrsta motiva životinja. br. prema tome. golub je predstava same duše Kristovih vjernika. Općenito se pretpostavlja da većina ovih vrsta životinja potječu od starokršćanskih simbola vezanih za smrt i drugi svijet. medvjed. onda je to nesumnjivo blisko kršćanskom simbolu Dobrog pastira (umjesto Krista je krst). Jelen je.

nema nika kva razloga da već inu preds tava jelena. uglavnom lova na te zvi jeri. kao š to s u s tdlizovan i lavovi na š titovima II Trstenom. kao npr. Dosta mo ti va je zauzelo mjes to osnovne oznake grba ili polugrba. PREDSTAVE UUDr Ovdje je postuplj eno isto kao i kod preds tava životinja. zmiju objašnjavamo kao znak staros lavens kog ku lta predaka. većin a je ov ih životinja na razne na čin e uključena u lov. veprova i vukova ne objašnjavamo kao realne preds tave koje na s tećc ima imaju svrhu da. stilizovana glava vepra u Baki ć ima .glava. 285 .. veprom i vukom.ruka. npr. Uzete su u obzir samo one predstave ljudi koje se na plohama s tećaka javljaj u kao individua lne.polufigura. bi će govora neš to kasnij e. kao što su prepleteni zmajevi. zmajevi u Makars koj. I konj kao i pas izraz su ondašnjih realnih veza za čovjek a i njegove potrebe. ganje pijet lova mrtvacima. Kasnije će se vidjeti da grupa ovih motiva ima i ne ke svoje podvrste.'66 niti O. medvjeda. o rla sa zecom. konj a. Osim toga . ili go luba uz krst kao kršćanski simbol du še vjernika. Stoga nije u pravu M. maglovita i već gotovo sasvi m i ščezla. Wenzel kad s ve preds tave ptica na jelenima v:idi kao predstave grabljivica na zečeve.prisustvo tih kultova. u lovu ). Ako bi imalo izvjesnog razloga da. a osim toga. 3 .figura.) Sve moti ve ove grupe podij elio sam na četiri glavne vrste. sokolovi (na ruci konjanika. kakva je. ili n eke druge predstave lavova bez š titova. (O predstavama ljudi kao elementima čita vih kompozicija . treba reći da je takvih predstava ma lo. pasa. ali uglavnom u istoč nim krajevima Bosne i Hercegovine i da se svojim uku pnim brojem primjeraka približava cifri od 400. zbog čega i tu staroslavensku komponentu moramo uzeti u obzir. na š titovima. gotovo da su sve ostale ptice. po ondašnjim kriterijumima. kako sli jedi: 1 . vjerovatno su realne životne situacije. atribuiraju druš tveno ugledne ljude. Uboskom i Gvoznu.. ili prila. i 4 . štovanje kućne zmij e. zbog čega velika većina ovih motiva izgledaju drugačij e i imaju drugač ije značenje.. a njih je ogroman broj. samostalne. u više primjeraka su motivi naših životinja postali ukras na kreacija. npr.''' Mislim da su kod maj s tora i poručioca s tećaka sj eća nja o tim s tarim kultovima bila nejasna. pa ću ih tim redom i prikazati. ptica. gdj e se one javljaju u relativno veli kom broju. Uz jelene pos toje i preds tave košuta i lanadi. da se rasprostire na dosta širokom teritoriju. 2 . koji s u elementi lova srednjovjekovnih bosanskih feudalaea. u prikazima lova.. odnosno janjetom. npr. Biha lji-Merin kad ptice na jelenima s li čn o tretira . itd . Osim golubova uz krstove i pijetlova. ona na stubu Mahmuta Brankovića. Kada se govori o borbi sa pak lenim napastima . kola i turnira. ili zabijanja mača u ralj e lj ava. zbog toga š to te scene sačinjavaj u posebnu grupaciju motiva . s tilizovana glava vuka u Zabrđu. š to dolazi do izražaja preko predstava borbe lava sa zmajem .k ao "pt ice s mrti " . kao š to je. kao i zmajevi (ze le mbać i) maj stora Grubača u okolini Stoca. ili o njihovim m eđ u sobnim obračunavanjima. I malobrojne preds tave borbe čovjeka sa medvjedom.

kod Pljevalja . naivnih i inače loših klesarskih ostvarenja. koja nisam ubrojao zbog toga što mislim da ih raniji i s traživači nisu dobro uoč ili. 112. iz Stupara. Ima mnogo grubih. kod Kladnja i Vrulja. ali isto tako i do brih .Sam klesarski postupak je uobičajen . U 22 s lu čaja je taj motiv na krstaa samo u dva s lučaja na ostalim oblicima stećaka Uedan sanduk i jedan slj emenjak). . impresivnih. II okolini Nevesinja.Predstava ljudske glave na kr s tač i kod sela Hru š ta. odnosno nacr- Sl. Postoje. ali je vrlo neujednačen. bez prethodnih radnja. doduše. još dva objavljena s lu čaja . . Bilo je i planiranja prostora i prethodnog crtanja. 1 čama. ali se uveliko radilo neposre dno . Glava Motiv glave se javlja 24 puta. vrlo izražajnih i originalnih likova.

m a na čeonoj strani ovećeg sljemenjaka u Banji Stij eni. izgleda da nije muška. iznad predstave stola. U većini slučajeva su to predstave lica mu škaraca. okolina Trnova . radi se gotovo isključivo o podru čju istočne Hercegovine . 113. u selu Domrke. pored vijenca ima i kosu. 112) . Lištice . kao npr. kao npr. zbog čega ukupan broj treba uzeti također kao približno tačan.8. na vodoravnoj strani p l ićeg sanduka nalazi se jedinstven motiv . ustima i brkovima . okolina Bileće . lebdi također jedinstvena predstava glave u profilu.tri jednake predstave glava. obrve. a možda. . koji vjerovatno označava kosu. br. Kako viđimo. na kojima se danas ne zapažaju nikakvi detalji. kod Trnova. Obič no su lica kruškolikog izgleda . a na krstači u Kokorini. dijademu iznad če l a. A. Mostara . Svi ovi motivi nisu jednako predstavljeni. okolina Ljubinja I. 76' Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: okolina Neve· sinja .l iRoga tice . . kod Lištice. nos i usta.5. Benac je ovu predstavu nazvao maskom. kod Nevestinja769 (sl.Predstava ljudske glave na krstači II Ledineu kod Li štice. okolina Gaoka . Sl. jer nema brkova.l . nosom. u okolini Gacka 770 Predstava glave iz Ledinca .l.6.tali. ljudske figure sa čašom u ruci i predstave štapa. kod Gacka. samo na oči s obrvama. u okolini Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). m U Ledi ćima.l. m Neke predstave glave su svedene na oči. Broj primjeraka iz okoline Bil eće je samo približno tačan. sa očima. u selu Hrušta. ponekad oivičena tordiranim vijencem.

ili sa oreolom.Predstava ljudske glave (uz čio tavu figUlU i štap) na sljemenjaku II Soči­ cama kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj skog muzeja II Sarajevu) . a li se na to nisam odlučio uz osta lo i zbog okolnosti da jedna od te dvije krs t ače ispod preds tave krsta ima predstavu dviju figura. gdje obi čno zauzimaj u i stočn u stranu gornjeg uspravnog kraka. postoje dvije krstače iz XVIII v. 114.. .'" Sve ostale predstave glave su na nadgrobnici ma u obliku krsta. kod Bil eća . horizontalni krakovi kao ramena. U Simiovi. pa da nema .sa naznakom kose . t: \ H '/ \ ~1 . koj i se jednom rukom drže zajedno. bilo je izvjesnog razloga da i ova d va primjerka dodam našim motivima glava. a donji uspravni krak kao trup i noge čovjeka. . muš karca i žene. . tako da č itav spomen ik djeluje kao figura čovjeka gornj i uspravni krak kao glava. na kojima je umj esto predstave glave isklesan krst okružen tordiranim vijencem oblika konture muš kog lica sa šiljas tom bradom. . f• SI. Mislim da se ovdje rad i o zajednič kom grobu lica čij i s u portreti već prikazani.. m Po utisku da predstava krsta II tordiranom vijencu zamjenjuje predstavu ljudskog lica.

Naprijed sam spomenuo da su neke predstave glava svedene na predstave očiju . i to u vidu krsta. 2. većinu krstača sa predstavama glava ljudi protumač io kao "rudimente portreta umrlih" Tn Pi š ući u svoje vrijeme o predstavama ljudskih glava na krstačama u okolini Nevesinja. a da je na nadgrobne spomenike došao s ciljem da grob i spomen ik sačuva od eventualnog skrnavlj enja. ima kružni vijenac i polumjesec na svojim horizontalnim krakovima. 11 5.78 1 Treba reći da se naši motivi ljudskih glava nalaze gotovo iskljuna stećcima oblika krsta koji vremenski pripadaju kraju perioda stećaka . n6 SI. Petrović misli da su i m. Kajmakovi ća podsjetilo na ikonografsku shemu kompozicije Kristova raspeća i na mogućnost izvjesnog ugledanja majstora stećaka na freske pravoslavnih crkava sa takvim predstavama.782 Ustanovljene su i brojne predstave ljudskih glava na krs tačama i stelama XV-XIX v. mogle nekoga od svojih da povuku u grob. Sjenice. g l edaj u ći od krstače. u okolini Novog Pazara. djeluje ona iz Hrušta. dvostruke spirale. 778 Ovu pojavu su spominja li još neki istraživači . Između svih takvih krstača najsnažnije. k rsta ča u Ta krs tača iz Hrušta. kao i na najstarijim muslimanskim nišanima. ja sam izrazio pretpostavku da bi to mogli biti pokušaji shematskog prikazivanja portreta zakopan ih ličnosti. Kajmaković je. ali više kao oblike stećaka Ila kojima su antropomorfne predstave tumačene kao odraz bogumilskog . a i još ne ke.razloga da se muški portret još jedanput prikazuje sa predstavom lica. Taj motiv je proučavao jedino etnolog P. u okolini evesinja. Petrović. On misli da su oči nastale regresivnim postupkom od predstave glave.nogi motivi spirala na stećcima. a polumjesec na desnom kraku. zatim da su ustanovljeni na krstačama kasnijeg vremena.m ili kao pojave kršćanskog ortodoksnog karaktera780 (D. a istovremeno i najljepše.čkim stelama. najviše na tZN. Vidović). ako ostanu otvorene. što je Z. ipak. studen. tzv. i to u 'stočnim krajevima Hercegovine i Bosne. Mrtvome se oči zatvaraju zbog toga što se vjeruje da bi.'83 Običaj čivo 289 . - Nekoliko motiva ljudskih glava sa i s t oč noj Hercegovini. i to vijenac na lijevom. Na nadgrobnim spomenicima one ostaju otvorene kao upozorenje " opomena nasilnicima da će ih s tići osveta i kazna. nastale po motivu očiju i da zbog toga te spirale imaju antropo idni karakter.hereti č kog u čenja (Solovjev) . Raške i Kraljeva.

Sva ostala područja zaostaju dosta iza njih. portreti pokopanih. Pregledao sam sve raspoložive materijale i ustanovio da se ukupan broj motiva ruke kreće negdje oko cifre ISO. naročito nj egova an tropomorfnost (zaobljen gornji uspravni kra k. ili d o blizu lakta. sa prstima. npr. krsta. često je u blizini polumjeseca.. Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: istočna Bosna 45 . i ru oni u istočnoi Bosni. ili nekog drugog motiva.uveličan i i p rilično rastavljeni. Sama pojava motiva glava ljudi na hercegovač kim krstačama. centralna Bosna . pogotovo mo. u okolini Kuma nova. U nekim slučajevima se uočava oklop na ruci. štap. Postoji i nekoliko p r imjeraka gdje ruka drži neki drugi predmet. da kle. Kod motiva osamljene r uke. obično tako da oružje dodiruju prsti ruke. primorje sa zaleđem . U prilog ovakvom opredjeljenju u tum ačenju ovih motiva ide i to što se kod nekih predstava u Srbiji razlikuju portreti svešten ika i žena. obično savijena u laktu. naročito onih u obliku stubova-stela. prsti su čes to nesrazmjerni . zapadna Bosna . [stina vrlo uprošteni i shematizovani.2. Ta kve pre dstave vidimo i na takozvanim krajputašima u zapadnoj Srbiji.30. Relati vno. krs tače sa motivima glave specifičnost su istočnih krajeva Hercegowne.l . To su.13. najviše ovih motiva posjeduju stećci Bosne (oko 60% ukupnog broja).tiva šake. nešto oboreni horizonta lni krakovi . aH mnogo češće u tome da ruka drži oružje. Ustanovio sam dh i na krstača ma sa takozvanim preklopima.) u izvjesnoj mjeri su i rezultat utjecaja muslimanskih ni šana. ili klesarsko dlijeto. te što su uz neke predstave glava dodati i neki predmeti zaniman ja. zapadna Hercegovina . dakle. te na mnogo širem području. nadomješta či tavu ljudsku figuru . kao i onim oko Kumanova. iz XVII-XIX v.6. a u vezi s tim i mo tiva glava na srbijanskim krstačama i stelama. Nekada je ovaj motiv potpuno osamlj en. naj više primjeraka ima motive ruke koja drži mač. a ponekad i sa lukom. štitom sa mačem.ll. To j e predstava osamljene ruke u tri vida: kao otvorena šaka do č l ana ka. u Makedoniji 784 Kako se vidi. To zajedništvo ruke i oružja nekada se ogleda u predstavi ruke u neposrednoj b lizini o ružja. a u tome okv. odražava želje i nastojanja maj stora i poručilaca da se na taj način ovjekovječe uspomene na sahranjene li čnos ti . zatim kao ruka do lakta . ali se tu i tamo primjećuju i reali s tički detalji. ili buzdovanom. Srbija . itd. Iza toga dolazi istočna Hercegovina.klesanja motiva glave ljudi u Srbiji je nastavljen vremenski i da lj e. ili sa kopljem . Lika . 2-Ruka Motiv ruke je čes ta pojava na s tećci ma . ali ga najčešće s usrećemo u zajednici sa mačem. uklju čujući u to i pet slučajeva gdje su prikazan e obadvije ruke. a mogu će je da je klesar u nekim s lučajevima umjesto ruke prikazao samo pancir-rukavice_ Ruka na s tećci ma . Kako se vidi. a onda i kao ruka do ramena. Otuda i pojava velikog broja po obliku s li čn ih nadgrobnika u Srbiji. 290 . istočna Hercegovina 27. Sam oblik tih s teća ka.8 i Crna Gora . rozete. po svom mj estu i funkciji. zbog čega smo je uvrstili u ovu vrstu motiva.

za klesanj e ruke. Dalmacij i i oko Kupresa" 785 Klesarski postupak u prikazivanju ovoga motiva je veoma različit. ali postoji i znatan broj primjeraka koje su samo urezane u kamenu plohu. Iz istih razloga. Kao jednu od ilustracija najslabije uspjelih prikaza ruke do č la­ naka navodim pr imj erak ruke i zmeđu dva št ita sa mačevima u Radimlji. Wenzel. Bolji majstori su. nema osnova ni njena tvrdnja da se najveći broj motiva r uke nalazi "u Hercegovini.Statistika motiva ruke do sada je interesovala jedino M. Ona je tvrdila da postoji "blizu devedeset poznatih predstava usam lj ene r uke na stećcima". klesali pune ljudske figure. dotle je mnogo više onih koje su nezgrapne. š to je. Ne bi se moglo reći da je ruka klesana samo Illa određenim oblicima stećaka. opredjeljivali za lakši postupak. 116. Velika razlika između te procje ne i stvarnog stanja rezultat je njenog oslanjanj a na nepotpunu građu o s tećcima. ipak vrijedna zamjena za punu figur u. . To je i razumljivo. - Mot iv oklopl/'e- ne ruke (uz to još po u· mjesec i zvij ezda) na š titu sa mačem na sanduku II Donjem Brata ču kod Nevesinja. prema svojim sposobnostima. Dok su neke ruke prikazane r ea lno. rustične i naivne. po pravilu. Nalazimo je na svim vrstama oblika. po nji hovom mišlj enju. anatomski i pravilno i skladno u odnosu na ostale motive na istoj strani stećka. kako na ležećim tako i na stojećim. Sl. Relativno veliki broj slabo klesanih r uku govori o slabijim majstorima koji su se poduhvaća li toga posla. U većini s lučajeva s u pozitivno plastične. dok su se ovi drugi.

78' Dos ta primj era ka ruke sa koplj em ili sa mačem možemo nać i oko Olova'90 i ina če u i s toč n oj Bos ni. kod Skender-Vak ufa . uz nedovoljno č itljiv natpis.786 a za preds tavu ruke do ramena primjerak iz Brštanice. 11 7. kod Tes li ća. za tim predstava ruke koja drži topuz u Vrućici . kružni SI. a i lijepo obrađena.'93 Vrlo je zanim ljiva. kod Tuzle.'95 ili preds tava ruke koja drži čaš u u Tojši6u .p red s tavlj ena ruka koja zabada mač u ralje lava. u o kolini Foče. kod Nevesinja.Dvije ruke koje drže jabuku na slj e menjaku II Va roš ištu kod Rogatice. iz rozete izlaze dvij e ruke.'" POs toje tri s lu čaja u kojima je . o na koja drži mač u okolini Kupresa.787 Kao prj mjerak ruke bo ljih likovnih kvalite ta može se n avesti onaj na krs tači u Blats ko m Dolu . . U dvadesetak primjeraka vidimo ruku u panciru . kod Trnova . kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj s kog muzeja ' u Saraj evu ). kao š to je. rozetu .'" Veoma je ins truktivan nedavni nalaz V. . jedini primj era k gdje ruka zauzima mj es to glavne heraldičke oznake. Ima ih pet primjera ka.kod Stoca.tava ruke koja drži štap na slj emenjaku u Baš tini . Na čeo noj s trani slj emenjaka u Varošiš tu. npr. 'istovremeno. kakva je ona okloplj ena u Trebečaju. preds.. kod Stoca. gdje na pl oč i. iz rebra koj e se pruža sredinom uspravno izlaze dvij e simetri čno oblikovane ruke koje drže po jednu "jabuku" . To je.'88 ili onaj na ploči u Slanom. u opš tini Capljina. Palavest re u Papratskom."6 Posebno su zanimljive i zagonetne predstave na kojima vidimo po dvije ruke . u okolini Kupresa.'" Oklop je još izrazitiji u s lučaju predstave ruke na štitu s mače m u Donjem Brataču.'" a na vodoravnoj s trani p l oče k od Ra vnog.

Sl. 11 8. - Predstava dviju ruku na krovnim plohama sljemenjaka II Zelinj i kod Kalesije. 293 Sl. - Reljefni motivi ruku koje susrećemo na stećcima . . 119.

u bosanskoj Posavini. Na rimokatoličkim grobljima oko Orašja. po narodnom vjerovanju . naseljava II sam nadgrobni spomenik.vijenac i krst. i onim iz kasnijeg vremena.'99 Motiv ruke nije ostao samo na stećcima. zatim na Kosovu i u jednom dijelu Crne Gore i danas postoji običaj da se na grobovima postavljaju zastave.SOI ' Sl. Tu je još i jedna alatka s lična kratkom nožu. Desna ruka svojim ramenom se naslanja na krst. .tača. Proučavajući tu pojavu . sol P. 120. ."" na najstarijim jevrejskim kamenim nadgrobnicima u Bosni i Hercegovini i na krstačama iz XVII v. a onda i rozete.ili limene ruke pričvršćuju za vrhove krs. Susrećemo ga na najstarijim muslimanskim nišanima u Bosni i Hercegovini. bolje reći izlazi iz toga krsta. polumjesece. vidimo desnu ruku koja drži če ki ć i lijevu koja drži dlijeto. a na Kosovu postoji običaj da se aplicirana ruka [la tekstilu postavlja na grobne humlke. Kostić je došao do zaključka da ruka na tim zastavama znači zamjenu pokojnikove duše koja se pos l·ije smrti. krstove.Skulpture ct rvenih ruku i dana ~ se pos tavljaju na vrh drvenih krs tač a na r im okatoličkim seos· kim groblj ima oko Orašja II bosanskoj Posavini. a u okolini Kuršumlije. drvene . Novog Pazara i Istoka u Metohiji na te zastave apliciraju platnene ruke. Kos tić je ustanovio da u za· padnoj i srednjoj Srbiji.

koji je u m eđuislamskim sukobima ubijen 806 Na munari džamije jednog mus!imaC1skog naselja u podnožju Himalaja stavljena je ruka umjesto uobičaj enog polumj eseca. Sergejevskog. so2 U Sasama. nađena je bronzana ruka koju je arheolog V. osnivača · šiita. 121. . "'P :_. Otvorenu ruku nalazimo na semitskim stelama kao simbol obožavanja.. Motiv ruke su upotrebljavali i ne ki is lamski narodi. sol U dvorištu bazilike S.so. a s treće predstava pijetla). so7 Zene n"kih arapskih naroda u Africi i danas nOs J 295 .ff. čija namjena još nije proučena (spomenik se nalazi u lapidariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu). nađen je rimski kameni spomenik na kome su prikazane dvije ruke u dosta neobičnom položaju. Muhamedova zeta. kod Srebrenice. U antIcI s~ javlja kao rimski legionarski simbol. motiv dva otvorena dlana su upotrebljavali ši1tski muslimani kao uspomenu na Aliju.fif I ." . . Prema navodima D.Apiicirane tek s tilne ruke i danas se postavljaju na nad grobne zastave na Kosovu i oko Novog Pazara .. 803 U Mogorje· lu. kod Capljine. Paš·kvalin pdpisao kultu Sabazijeva božanstva. Paolo fuori le mura u Rimu vidio sam kapitel na kojem je predstavljena oveća šaka (sa druge strane se nalazi figura muš karca sa raširenim rukama. • •• Ruka kao motiv likovne umjetnosti odavno je poznata. if{ Sl. koji je bio naročito razvijen u Trakiji.

Evide ntirano j e ukupno 17 primj era ka. B l2 a Oč ito j e da ruka na s tećc ima nije dovoljno prou če na i da do sada ona ima više zna čenja .na l an čiću oko vrata šaku sa otvorenim dlanom i prs tima koju zovu "hazreti Fatimina ruka" . a i za sam u ruku. u okol ini Foče . na kome je uz ruku bilo i ne koliko preds ta va U1oževa. zabilježio jednu bosans ku bajalicu u kojoj se krad· ljivci koriste rukom m r tvog čovj eka . ali se pitao da možda ta ruka ne označava i ges t čuđenj a. rekla da su zapažanja o obrednoj upotrebi mrtvač ke ruke od s trane lopova u Bosni doprinos is traživanju ruke na s tećcima.80S Predstava ruke na s tećc ima različito j e objašnjavana. dao je is to objašn jenje.B12 E. a li i kao izraz vlasti. bez oružja.1. A. ovaj i straživač je bio s klon da ruku na s tećcima vidi kao znak prijetnje za osvetom . Benac se bez dvoumljenja izjas nio da ruka sa oružjem označava grob ratnika-fe uda lea.1. vj eruju ći da će ukuća ni biti m irni kao i ta ruka dok oni obave svoj posao. objasnio sam kao a kt m O litve. 296 . kao pozdrav bogu . upozorio na nekoliko engleskih narodnih pripovij edaka u kojima mrtva ruka igra s li čnu ulogu. Sasv im je izvjesno da ruka sa ček i ćem i d lijetom u Papra tskom preds tavlja maj s tora-klesara i pisara toga s teć ka i da ruka sa čašo m u Toj š i ć u govori O sveš teni čkom grobu. preko anti č kog svečanog pozdra va i staro kršćans kog gesta za spasenjem .2." o Osamljenu ruku sa prs tima okrenutim ka gore na stećku u Ban 6ić ima . Međutim . kod Ljubinja . koji se interesovao za s tećke. kao i jednog nišana u Saraj evu sa predstavom dvaju o tvoren ih d lanova. Povodom toga je mladi ameri čki istori ča r Džon Fajn. u o kolini Krupnja (Srbija) . prij e svega mogla označavati čovj e ka od ondašnjeg druš tvenog u gleda i vlas ti. povodom na laza 's tarij e krs tače u Konj evi ć ima . po mome mi šlj enju . odnosno snage i volj e za odmazdu prema neprijatelju. Višegrada . do oznake ratn ika. Olova . uz napomenu da ruka na s L eć k" pripada umrlome. 3- Poluf. Mogu će j e da dalja is traživa nja pokažu kako ovaj moti v nema samo jedno znače nje . Wenzel .1. Na to je M. koji j e pripi sa n nekom doš lj aku sa Krima . spom enika nekog čovjeka koji j e ubij en . Ljubuš kog . pa misli da bi dalje prou ča va nj e motiva mrt vač ke ruke u našem folkloru moglo olakšati objaš nj enj e poj ave re lj efnog moti va ruke na s tećci m a. ili kao prij etnju za osvetom 8 1l Osamlj ene ruke u Popovu polju i u centralnoj Bos ni vi dio sa m kao znak obraćanja bogu. mislim da se već sada sa dos ta s igurnos ti može reći da ruka sa oružjem s imbolizira rat~ nika i čo vj ek a koji ima neku društvenu vlast u svome kraju.2. Neke naše pojave ruke nij e teš ko objasniti . i to: u okolini Trogira .gura Ova vrsta motiva najmanje je zastupljena. od pagans kog pozdrava suncu i bogu . Sama ruka na s tećc ima nije mogla zadržati staru pagansko-antičko-kršćan s ku simboličnost. vlasti i želj e za osvetom.809 D. ali da ne znači nj egovo mirno počivanje. a one sa oružjem kao a tribut vitešt va.nego je. . kod Travnika. Iako moti v ruke na stećcima uglavnom ostaje i dalje n ep ro učen. Lilek je 1894. Sergejevs ki j e najprij e mislio da je kršćans ka sredn jovje ko vna podignuta ruka pozajmljena iz r ims kog imperatorskog ceremonijala i da znači gest s večanog pozdrava .1.

Šake sa raširenim prs tima su potencirane.iinu. Dalj e se nastav lj a u sječe n pravougaonik koji samo podsj eća na žensk u h a l. - Vrlo pla stična II ljud ska polufigura na sije menjaku lCam enskom kod Olova.na podru čju stare Raš ke okolini Pl jeva lj a . 6. a li bez ruku . a ruke s u nešto raširene j fJpružene pre ma do lj e. i dij e lovi poprsja. u oko lini Knina.l. to su d vij e dos ta pla st i č no predstavlj ene glave. 'Ila prsima su naznače na dva p la stična kruga. samo bez naznake očiju i nosa.' '' U Kamen skom. sa postoljem 297 . nalazi se na p l oči kod Uzdolj a. sa diskretnim naznakama očij u i nosa. Na kružnoj glavi nema nikakvih oznaka. u okolini Plužina (Crna Gora) - l i u P redstave s u vrlo različito koncipirane. kod Sl. na kome je udubljena pra vo ugaona " kamenica" i jedan krstić . B" U Gornj im Studencima je plastično shematski p r ikazan a žena do pojasa.'13 Vrlo s !ična predstava. 122 . kod Trogira. U Gustirni.

S1 ' Na nekoliko loka liteta stare Raške (Strumice. . nosom i ustima. prema jednom starijem poda tku . kod Višegrada. Crčevo i Milić i ) usta- Sl.Olova. nos i usta. . Naznačene s u oči . n a đen je stub sa predstavom muškarca koji je jednu ruku stavio na grudi. jedan oveći sljemenjak ima natpis iz koga se vidi da tu lef i n eki Milašin.Sll UBujakovini. Tu j'e plastično prikazana glava. Vranov ina. kod Krupnja .Predstava ljudske polufigure na plOČi u Kl ašniku kod Višegrada. a drugu dolje ispružio. Na njegovoj zapadnoj čeonoj strani isklesana je dosta plasti čna ljudska fi gura do pojasa.. sa očima. a diskretno i ruke"· Na istoj nekropoli još jedan sljemenjak ima sličnu polunguru. 123. zatim dio prsa. u zapadnoj Srbiji.nduk sa predstavom polungure. kod Foče. a o nda dolje opušte ne povelike ruke. Slj edeća polufigura je na velikoj nekropoli s teća ka u -Klaš niku. postoji s. sa rukama po dbočeni m na bokovima 'l8 U Lipenovi ću.

bez detalja. čak i bez ruku. tri. te rukama povijenim na bokSlI (okrstača je dijelom u zemlji). u opštini Plužine (Crna Gora) nalazi se trokraka' oveća krstača i na njoj.poprsja na stelama i krstačama iz XVXVII v. Takvih stela ima. Majstori stećaka su bili u prHici da vide ove i ovakve rimske stele i da po njihovom uzoru urade svoje reljefe . Motivi ljudskih polufigura nisu samo specifičnost stećaka. Kako se vidi. pa i četiri lika. Do sada ~ije bilo pokušaja analize i objašnjavanja ovih motiva na stećcima. na području opštine Konjic" . nedaleko od TU21i. Tako se dopojasna figura žene ogrnute maramom. ali su oni ili veoma oštećeni ili . urezana ljudska polufigura. gdje je dopojasna figura. u Crnoj Gori.portreti umrlih. 124. na kojima prepoznajemo svešteni'ka. Oni su klesani i na ležećim i na -stojećim spomenicima. primjerci u Kamenskom su pravo ugodno .toliko nejasni da ih nisam mogao ovdje uvrstiti. bez naznake ruku'22 " . kod Rogatice. jer ih susrećemo i na drugim vremenski nešto kasnijim nadgrobnim spomenicima. ustima i nosom na glavi. Međutim. - Nekoliko primjera motiva ljudskih polu fi gura na stećcima. i to u istočnoj Bosni. Sama likovna obrada je neujednačena. a primjećuju se i drugi individualiteti. u okolini Pljevalja. bez naznaka ruku. sa očima. Posljednji primjerak je na sljemenjaku u Vrulji. mač . Srbiji i u Crnoj Gori.' 24 * ** 299 Iz rimskog perioda u Bosni i Hercegovini oj u naslm krajevima uopšte ostao je znatan broj kamenih nadgrobnih stela na kOjima su plastično predstavljeni dopojasni . uz krst. uSatorovićima. SlO U Rudinioama. većina evidentiranih motiva polufigura ljudi nalazi se u istočnim područjima. Na nekim spomenicima u staroj Raškoj epitrahilj odaje svešteno lice. nala:ci na muslimanskom nišanu iz XV-XVI v. npr. a češće po dva. Više primjeraka su shema tske predstave.novljeno je šest polufigura . Postoji još nekoliko primjeraka motiva koji podsjećaju na polufiguru čovjeka. . slabog umjetničkog kvaliteta. a pretežno slaba i rustična. Moglo bi se reći da je to rad pravoga skulptora . na nekim od tih predstava 's e razlikuje pol.823 Poprsje sa rukama i oznakama narodne nošnje našao sam i na starim malisorskim stelama i krstačama u Vuksan Lekiću ... nekada je to 'bio samo jedan lik. Međutim. ktitora crkve i nekog viteza sa mačem. db cs ~~ . - - . S l.iznenađenje u tome pogledu. luk i viticu sa trolistovima.

Odlučio sam da ovdj e ne urač unam individua lne jahače na konjima koji se javlja ju tridesetak puta. a nisu ni predstave Krista. gdje one pos toje. neke su ih raširile. Najčešće se drži mač ili š tit sa mačem.pol nije mo gućno u stanoviti. Najčešće su utegnute u pasu . Ponekad je č ita va glava predstav ljena običnim ili to rdiranim vijence m. samo o ma nj e ili više uspjelim pokušaj ima njihovog portretiranja. ali j e ogromna većina na ostalim vrstama oblika stećaka. a ponekad i kosa u vidu obič­ nog ili tordira nog luka . Te razlike se najprije vide u položaju ruku .samostalne preds tave. U velikom broju s lučaj eva jedna ili obadvije ruke drže oružje ( mač. Neke figure ima ju ruke povijene na bokovima . luk. ne tako velik. za tim ne koliko st ili zacija na kojima se zapažaju ljuds ke glave. računajući sa mo poj e dinačne . Sa d ruge strane . krst ili kružni vij enac. i to one koj e su jasne.ih mo tiva u svemu ima oko 180 primj era ka . da se žene lakše kreću.ili luk govore o vojniku-feudalcu. ali ni takve predstave nisam uzeo u ob zir. ruke polu figura. Od našeg ukupnog broja samo pet primjeraka su ležeće. onda se p ovećava fond elemena ta koji govore o kookretnoj pokopanoj li čn osti. radi o preds tavama sahranj en ih lič nosti . Više puta na glavi nema nikak vih oznaka. a na nadgrobniku u Crčevu. nos i usta . štit. ili neki drugi predmet. koliko još nedostaje do punog broja od 180. i ovdje se. kao i s tare ma lisorske stele i krstače.ljudima. m eđu svim ovim figurama postoje znatne razlike. Neke figure su isklesane na krstačama. npr. ramena i t rup . one ima ju kose u vidu tordira nog vijenca. a nekada ni su . po mom e mi šlj enj u. Inače. realne preds tave. Po svom ukupnom broju . Obično su utegnuti u pasu. Cešće nego muš karci . Izvjestan. Prepoznao sam 147 muš kih i 31 žens ku figuralnu predstavu.oči. 300 . u s taroj Raš koj.igura nij e teš ko uoč iti po\. Ako uzme mo u obzir i mus lima ns ke nišane. 4 . Kod s vih motiva punih f. a dva sjedeće figure . I na licima žena su ne kada naznačene oči. a neke gore uzdigle. ne maju položaj oranta. on i spadaju među one motive koji se čes t o j avl ja ju. nos i u sta . Nekada nose kap" koja je pozadi zaš iljena prema gore. Zene se prepoznaju po svojim dugač kim haljinama koj e se prema dolj e š ire i dopiru go to vo do zemlje. Cesto je samo jedna ruka visoko podignuta. S ve ostale su u stojećem stavu . Muš karci uvij ek imaju gaće pri ljubljene uz noge. Sli č no s ituaciji predstave glave . koplje). a u gornjem dij elu je često ha lj etak do iznad kolj ena . broj muš kih figura ima ukrašenu odj eću . kao i desetak bi ljnih stilizac ij a koje samo podsjećaju na ljuds ku figuru . odnose se na l ežeće fi gure čiji . Na glav i su o b i čno naznačeni ma rkantni dijelovi lica . istina. Treba reći da postoji j dvadesetak antropomorfn ih predsta va s li čnih krs tov ima . a postoje i s lučajev i da lice predstavlja kosi krst.Figura U grupi predstava lj ud i najbrojnije su zastupljeni mo tivi punih figura. Pone kad su haljine sprijeda neš to kraće nego pozadi . Dva primj erka figura. Postoji izvj estan broj figura na kojima ruke uopš te nisu naznačene . a druga stavljena na bok. us tanovlje n je lik ktitora crk ve. Ustanovi o sam <da ov. sa gore izdignutim rukama (kra kovima ). ta ko da im se noge nekada uopšte ne vide .

4 i Crna Gora . koj. primorje sa zaleđem . sa nogama tl profilu na obadvije strane. II mnogo slučajeva veoma nesrazmjerna u odnosu na motive s kojima je zajedno. jednoga sanduka i jedne krstače imaju dosta zajedničkoga. centralna Bosna . U četiri s lučaja su iznad lijevog ramena isklesani lukovi sa strijelama. da bi se d očara la kosa. nos i usta.s u kao dva niza spojeni h kosih paraleliea. bez detalja.69. nekada i bez najnužnijih pojedinosti. a dalje vertikalnim. priljubljene uz noge. Sve te figure su predstavljene en fa ce. br.13. odnosno " kvadratom ".od haljetka su deblje dugač ke gaće. Među muškim figurama osobito se ističu one sa stećaka Radimlje.25. sa kratkim dijelom od pasa dolje.Sl. Srbija . istočna Bosna . Haljetak je ukrašen do pasa horizontalnim. što znači prsta. sa uvećanim šakama i nešto rastavljenim uvećanim prstima tih ruku. ovi motiv. kod Kalinovika.igura djeluje apstraktno. Na nekim rukavima ukrasi .i su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini i istočnoj Bosni. 126). Rukavi haljetaka idu do sami h šaka. date sasvim nestvarno.24. nekada tordirani . Na licu su naznačene oči. Glave su gotovo kao krugovi. sa desnom rukom podignutom u visinu glave.17. u malom raskoraku. bez ekstremiteta i markantnih dijelova lica '" Među pravilnije i lj epše urađene figure spadaju one iz Radimlje. dok u jednome . Ruke su predstavljene sa po pet nemarno urezanih crta. Kao jedna od sasvim naivnih predstava mogla bi se navesti ona iz Seleea. Likovi su obično prikazani vrlo sumarno. Pet figura koje se nalaze na čeonim stranama triju sljemenjaka. Na nogama se ne vidi nikakva obuća. a ponekad" čitava f.9.ko ureza u kamen dočarana figura.. Istočna Hercegovina i istočna Bosna zajedno imaju 52 % od ukupnog broja motiva. često primitivna i naivna. ali su priljubljeni uz ruke.i se kao suknjica š iri i za·m ava dosta visoko iznad koljena. odnosno nešto kosim prugama.zakopčan haljeta. Kako se vidi. osim u jednome s lučaju. gdje je Lice označeno jednim nedovoljno jas nim kružićem. a sa lijevom rukom savijenom i os lonjenom na bok. Isp. - Važniji motivi s toj eć ih ljudskih figura na stećcima. Likovna obrada ovih motiva je veoma različita. zapadna Hercegovina . Ponekad su ruke. 301 Evo kako izgleda teritorijalni raspored motiva figura : zapadna Bosna . također kod Kalinovika . kao konturom.19. istočna Hercegovina . ili kao kružni vijenci. sa jednom podignutom rukom. koje izlaze iz samih ramena.k sužen u struku. nazvane vojvodskim figurama'" (sl. 125. kako to kaže Benac. U svim tim slučajevima prikazana je ista nošnja . gdje je či tava figura data jednom nepre kinutom linijom . u jednome još i štit sa mačem ispod luka. sa vodoravnom crtom ispod nosa da se doča raju brkovi."6 ili ženska figura uz stablo (ili uz vi le za kuplj enje sijena?) u Gornjim Barama. npr. u kojoj je sa nekoJi.

vijenca.adimlji kod Stoca.Predslava muške stojeće ljudske figure sa podignutom desnom ruk om na sljemenjaku II R. U četiri već desne ruk e nalazi kružni vijenac. . 302 . od spomenuta slučaja se između glave i dok kod onoga petoga nema ni toga iza navedenih figura isklesana je j03 kojih jedna također d rži podignutu SI. Osim toga. u dva s lučaj a po jedna mala muš ka figura . 126.nema oruzJa uopšte.

koja djeluje kao predstava dječaka. sa natpisom u kome se pokojnik spominje kao sinovac vojvode Petra. Najviše se razlikuje ona figura koja je bez oružja.sJ{) mislim da se zaista Sl. odnosno o jstoj klesarskoj radionici. 127.ruku. zbog čega se može govoriti o istom majstoru. prvenstveno kod prikaza lica i oružja. . ove figure su vrlo s lično zam iš lj ene i klesarski obrađene.Predstava dj ečje stojeće figure sa podignutom desnom rukom na slj emenjaku II Radimlji kod Stoca. . Sve glavne figure imaju vrlo čvrst i stabilan stav ' 29 Iako postoje izvjesne razlike u detaljima. Pošto se nalazi na malom s ljemenjaku.

preds tava jedne figure koja rukom dotiče mač oj štit. I tu su luk.ti Predstava muške ljudmač i št it na sanduku II Knežaku kod Nevesinja. u okolini Trebinja 'J4 Ovima je još s lična predstava štita sa ma čem iza koga Sl. odnosno š tita sa mačem .radi o dječaku. a . Nevesinja i Kalinovika. š tit sa mačem i kružni vijenac'" Postoji još nekoliko s ličnih mušk ih predstava u okolini Stoca. u Lopoču. ali su najsličnije d vij e iz Varoš i. u profilu. Vrlo su zanimljive dvije predstave ovećeg štita sa mačem iza i iznad kojeg se gore vidi samo glava. Zanimljiva je rus tična i vrlo nesrazmjerna . ili to oružje drže u rukama. i uz nju još dvije male ženske figure ispod tih ruku. kod Ljubuš kog. ali sa obadvije gore podignute ruke.ispod noge muš karca. 128. primjerak ove nekropole. nedaleko od Kalinovika 832 Re lativno dosta mu š kih figura ili stoje pokraj mača. koja po svojoj visini ne dostiže ni polovimu visine mača u Borju. na kojem je na isti način prikazana glavna figura. Po svojoj osnovnoj koncepciji. ovdje spada još jedan. - ske figure koja dr. .833 Postoj e slične još drastičnije nesrazmjerne predstave. šesti.

iz Hums kog.kod Kupresa. u okolini Imot s kog'l7 Neke muš ke figure drže krs t ili neki drugi p redmet. . gdj e po kraj s tilizova nog s tab la vidimo dos ta malenu figuru koja u lijevoj ruci drži proces ij s ki krst. gdje muška rac u desnoj ruc i d rži uzdignut ma č. S3S Među realne i dobro obrađen e ta kve motive može se ubrojati primje rak iz Ravnoga. U tome pogle. dok ogromne ruke neprirodno izlaze sa jedne s trane š tita u Radimlji. kod Bra tunca (sada u Zemaljskom muzeju u Sara jevu). kod Foče (sada u Zemalj s kom muzeju u Sa ra jevu)'39 . b r.sl. 88. 129. SJ. . sa knjigom i š tapom. du je za nimljiva preds tava u Radelj evcu.'lO ili s lič n a preds tava u Cis ti . ljudske Predstava muške figure koja drži krs t na s tubu II Radelj evcu kod Bratunca.vire glave i noge.'lS ili preds tava gos ta Milutina . a u lijevoj šti t.

Morinama. kod Bra tunca.840 Na s tećci ma su rijetke l ežeće figure. jer je. postoji nekoliko takvih položaja č ice SI. mpr.8 " u svim ostalim slučajevima je sasvim jasno da se radi o muš karcima. br. 130. gdje je figura zamotana u platno. . a lijevom veliku otvorenu knji gu. Hodovu. Ipak. nedaleko od Breze.Iedna od tri sjedeće figure nalazi se u Hočev iju. Banjev i ćima. 76). ali smo ih ipak našli na pet lokaliteta. Sve je to smj eš teno u dvije arkadne niše (sl.' " i u Hodovu. gdje je teško ustanoviti pol .. i to u Klotjevcu.Preds tava plesana steć ku II Premilovom Polju kod Ljubinja. kod Srebrenice. Na grudima figure na Morinama leže štit i ma č (s l. kod Stoca i u Selinama. gdje od trupa teku snopovi paralelnih crta. . kod Gruda. br. kod Pala.843 Dva navedena pol no problematična s lučaja vjerovatno su ta kođer muškarci. Stariji muškarac sjedi na niskoj stolici. Osim u Banj evićima . što više odgovara muškarcu nego ženi. Kod poj edin ačnih ženskih figura nisu karakterist ične gore podignute ruke kao kod muških figura . Sinjevu. kod Nevesinja. -kao mumija . u Banjevićima uz figuru uklesan luk. 86). desnom rukom pridržava štap.

84s U Premilovu Polju. a lijevu je povila i izdigla do visine glave. u okolini Lištice. Neke ženske figure su predstavljene uz veliki krst. kod jedne ženske male figure u Radimlji.'. Važna je originalna predstava žene koja je visoko gore ispružila ruke koje dodiruju dvije zvijezde na slj emenjaku u Dugom polju. na Blidinju. bez ikakvih detalja.. nos i usta. prikazana je žena koja u jednoj ruci drži vijenac. br. Na licu se vide oči. 847 Ženske figure najčešće svoje ruke drže na boku. a drugu je podigla. sa raskoračenim nogama i različito postavljenim rukama niz tijelo. npr. u Budimiru.'~· SI. npr. Takve s u. kod Lištice. BOa. npr. u okolini Mostara. ali sa gore i z di .8S1 U okolini Nevesinja i Nikšića su tri figure istog stava nogu. inače. dvije figure u Podveležu. To je. djetetom II naru čju II Predstava žene sa Boljunima kod Stoca.8" U Uzarićima . To su osamljeni snažni ljudi. ne samo zanimlji va i originalna nego i vrlo atraktivna pred · stava.o Pojavljuj e se desetak muških figura koje nam na prvi pogled 'izgledaj u kao da su nage. Dobija se utisak kao da se radi o predstavi plesačice'" (sl. nedaleko od Sinja. koja desnu ruku drži u visini grudi.849 a druge kod Buhova. kod Stoca. pa izgleda kao da se radi o nošenju procesijskog krsta. sa tordiranim vijencem oko glave. jedne u Boljunima.ruku. 848 Osabita su zanimljive dvije predstave žene sa djetetom. nedaleko od Ljubinja. 130). prikazana je žena. .

a desnu. a ruke podignute. Iznad jedne od njih lebdi sjekira 852 (sl. noge su veoma raskorače ne.kolj enima. . gdje je figura nešto povila noge u . UBijači.P reds tava ljudske figure sa prekršlenim rukama na grud ima na stu· bu u Opravd:ić im a kod Bratunca. sa velikim i ras tavljenim prstima. kod Ljubuškog. 80) . br. . nedaleko od Ljubinja . lijevu ruku stavil a na bok . baš kao da se radi o strasnom pl esaču 853 Ovoj pred stavi je s li čna jedna u Vlahovi ć ima . podigla u visinu glave 8 45 U o kolini Bratunca i Srebren ice se javljaju tri figure sa rukama prekrštenim na grudima 8ss Osim ovih SI.nutim rukama . 131.

u okolini Treb inja.. Jedna takva krs tača je u Pe trovići ma.isklesao na krs tačam a. 132. Figura djeluje snažno. maK~ simaino prilagođavajući motiv samome obliku spomen ika. o kojima je bilo riječi naprijed . a potom suknene gaće. . 856 Druga je u Bihovu. i drugih l ežeć ih figura sa prekrštenim rukama. Na kraju s pominjem nekoliko vrlo interesantn ih figura koj e je klesar malom. . oč i. ali inventivnom intervencijom . zatim obrve. Tu ruke d rže šta p. ~ IL.SS7 o ~ ~ ~ '"' % % :::o ~ ~ 309 Sl. kod Trebinja . . neke vrlo din amičn e. nos i usta na licu.triju. sve osta le predstave su žive. a u donjem dij elu spomenika isklesan je pojas. pri dnu horizon talnih krakova su predstavljene ruke položene na grudi . gdje na gornjem uspravnom kraku vidimo kapu n a glavi. koje izgledaju kao da predstavljaju pokojnike n eposredno pred njihovu sahra nu.Predstava ljudske figure na krstači u Pe trovićima kod Trebinja. 'h - ~ .

8 klaus taru bazilike S. 863 U romanic..864 Takva je. Hrvatskoj i zapadnoj Bos ni iz vremena XIII-XVI v. Subića.i. zvanih "bal bali".• •• Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima još iz davnih vremena. U periodu renesanse taj običaj se jako proširio . koji je umro 1393. iako je u islamu vladao stav o zabrani prikazivanja figura u umj etnosti. iz 1380. postavljani ispred grobova nomadskih se ldžuč kih prinčeva kao simboli 6l Na drugom mj estu sam već naveo da se u njihovih ratnih pobjeda. koji su još u Mongoliji u IX v.868 Ta ko je. U Ninu postoji nadgrobna ploča Jurja V. na zidu u fresko-tehnici slikaju njihovi portreti.oran ti i orantkinj e sa svojim gestovima za spasenje. i njegovog nasljednika nadbiskupa Nikolausa de Horrisa. koji je umro 1199. takozvanim "stelama sa likovima" . koji je izrađen po narudžbi kraljice Jelisavete. iz XIIIv. na kojoj je u visokom reljefu prikazan pokojnik u pancir košulji i sa mačem u ruci. 869 U grobnoj kraljevskoj kapeli u Bobovcu nađeni su dijelovi figura pokojnika u visokom reljefu rađenih na nadgrobnim spo- 310 .. posebno u primorju... u manastirima i crkvama srednjovjekovne Srbije se od XIII-XV v. sa vrlo velikim šakama i prstima. u XIII v. u Gracu sačuvan sarkofag Jelene Anžujske i ktitorska kompozicij a na južnom zidu toga sarkofaga. koji je umro 1415. a ovi... Među dalmatinskim kamenim sarko· fazima nalazi se onaj sv.859 Figure žena i muškaraca su klesali i Seldžuci na svojim nadgrobnim stelama u Anadoliji.867 god. god.kvama u Toskani ima isklesanih likova ljudi sa gore izdignutim rukama. grobnica Ričarda Lavlj eg Srca. žene Ludovika Anžuvinca. ugaI'Sko-hrvatskog kralja. a sa druge pijetla. ili na uspravnoj ploči koja se postavlja uz grob. npr. opet. kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (sL br. Likovno najvredniji je svakako srebPOo-zlatni sarkofag sv. Simuna.866 U crkvi dominikanaca u Dubrovniku nalaze se dvije nadgrobne ploče (jedna je uzidana) u blizini oltarskog prostora na kojima su isklesani likovi nadbiskupa Andreasa di Durrachio.. sa ležećom skulpturom. npr. Simuna u Zadru.S<i2 Na romani čkim cr. I sti kaipitel na trećoj strani ima nezgrpanu figuru muškarca raširenih ruklJ. Umjesto zapadnoevropskog običaja reljefnog 'predstavljanja umrlih uglednih lič­ nosti. ili izlj eva u bronzi lik pokojnika najprije na nadgrobnoj ploči koj a zatvara grob. a li još više u gotici zapadne Evrope kleše se u reljefu . iz oko 1303. 31). Paolo fuori le mura u Rimu nalazi kapitel koji s jedne strane ima isklesanu ruku . u periodu arhajske i zrele grčke umje tnosti.ss8 Sa upotrebom toga likovnog motiva nastavilo se i u srednjem vijeku. sa ležeć im svecem. god. god.860 Anadolski nadgrobni spomenici u tome pogledu jmaju veze sa zemljanim cilindričnim sudovima na kojima se nalaze slikani portreti turskih vojnih dostojanstvenika u Samari. potječu od kamenih statua. One su prisume na predi s torij skim menhirima u Francuskoj i Liguriji. naročito u Italiji. vlastele i crkvenih velikodostojnika. naročito žena sa gore izdignutim rukama . javljaju se . u Zadru. god. iznad grobova vladarskih ktitora i članova njihovih porodica.86s Takvih nadgrobnika je nađeno i u našim krajevima. a osobito su omiljene na nadgrobnim stelama rimskih provincija. prema vizantijskom običaju i tradiciji. U starokršćanskim katakombama su često slikane figure. a kasn ije se ti likovi klešu u visokom reljefu na sarkofazima. iz IX-X v.

Benac je muš ke figure sa uzdignutim r ukama u Radimlji sh vatio kao preds tave čl anova feudalne porodice Hrabrena . Zbog toga š to su suma rno izvedene. po ku šavajući da proniknu u njihovo pravo značenje . A. koji su tu sahranjivani. Tvrtka II i Tomaša.menicima . Sl. sma trao ih je više poj mom nego individualnim portretima.Miloradovi ća. s7o Nekoliko naučni h radnika je razmatralo pojave ovih figura na s tećcima . 133. . . Ser gejevskog su interesova le figure iz okoline Bra tunca i Srebren ice .Predstava muške ljudske figure sa izdignutim rukama II Tekij i kod Bratunca. Nazvao ih je vojvod s kim figurama . Vj erova tno se ove figure odnose na bosanske kralje ve. s7I D.

D. uzdignutih ruku prema nebu.koji se mole bogu. kakav se vidi kod slikanih predstava ktito ra i svetih lica u pravoslavnim crkvama. Vidović je antropomorfne krstače smatrao Kr istovim raspećem. m Za mušku figuru podignutih ruku iz Tekije (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu) kaže da predstavlja oranta. dakle. rekao je da. Vego smatra da muške figure sa podignutim rukama u Radimlji predstavljaju ljude višeg društvenog reda .sn V. knjige i vijenci da možda označavaju duhovni položaj pokojnika.deisisni stav"). štapovi. A. sa rukama prekrštenim na grudima. Merin u izdignutoj ruci vidi obraćanje višim silama. pogotovo kada su obadvije ruke podignute. a možda i samog "pravog krst janina" koji je dobio isti oblik kao i Krist . B eš la gić je pojedinač­ ne ljudske predstave na s tećcima smatrao nevještim portretima pokopanih. pozdrav bogu. On misli da su portreti pokojnika sa podignutim desnicama na stećcima "neposr edno preuzeti sa ktitorskih kompozicija u oslikanim crkvama". a li ne u heretič kom . Opravdića i Buča. stav božanstva. Ona misli da oružje u rukama figura označava svjetovni. koje su i li portreti živih.podzemlja. ako su na krstačama . on misli da su ove iz okoline Bratunca i Srebrenice nastale pod utjecajem običaja sa Zapada. za ženu između dvojice konjanika ona misli da gotovo sigurno predstavlja božan stvo . sile same"·79 Z. a za ženu koja drži krst da gotovo sigurno predstavlj a sv. nego "pravi stav komuniciranja sa mitskim i htonskim silama. ili kao predstave pokojnika.'75 Slično Solovj evu. B. Tako. da figure raširenih ruku mogu da označavaju Krista.'82 312 . a li i kao znak vlasti i prijetnje za osvetom. uprkos prividno stojećeg stava (jedna je ležeća) i oči­ ju kao da su otvorene. a krstovi. Kako se uveliko razlikuju od ostalih predstava ljudi na stećcima. nego već umrlih ljudi. ali u njihovom "preobraženo m stanju". š to se vidi često na freskama koje stoje iznad sarkofaga i grobova crkava u Srbiji iz XIII-XV V. a za onu iz Radeljevca . vjerovatno dire ktnim učešćem dubrovačkih maj stora · 12 Za figuru omotanu u platno iz Banjevi ća on je također rekao da predstavlja pokojnika. one nis u predstave živih. Solovjev je muške figure sa raširenim rukama. Predstavama žena ona uglavnom pridaj e nadzemalj ske i božanske osobine. On misli da su i portreti č itavih porodica na s tećcima mogli doći iz Srbije.da predstavlja određenog pokojnika u njegovoj najznačajnijoj ulozi za života. npr. a da je podignuta ruka gest molitve.. On misli da bi to mogao biti gest zaklinj a nja.. da se javlja "rano kod arhitipič­ nih figura drevnosti". ali je istovremeno smatrao da figura čovjeka raširenih ruku može da označava pokojnika koji se "nač i­ nivši krst tim gestom približava Isu-Krstu". nego u ortodoksnom smislu ' 7• Za M.880 M. Wenzel muške stojeće figure čes to predstavljaju predstave pokojnika "pre težno onako kako su izgledali za života".Za one iz Banjevića. a one sa podignutim rukama također vidi kao predstave pokojnika. Jelenu. Tako se fra nj evci još od najstarijih vremena mole. sa magijskim značenj em .'78 O. kao i čovjekolike krstove.fi gura koja drži veliki krst .' l4 Sve ostale figure ljudi na stećcima on vidi kao predstave živih lj udi sa atributima njihovog svakodnewlOg života. ali ne mora da znači obožavanje.'~81 S. Đuri ć smatra da su figure sa podignutom rukom na stećcima portre ti pokojni'ka u molitvenom položaju ruku (. ili predstave Krista. tumačio kao heretički simbol Krista. Kajmaković smatra da muška figura na ste6ku predstavlja pokojnika. a izdignutu ruku tumačio kao molitvu. On 's matra.

što su r uke na stećcima veoma potencirane (uveličane) . vijencima ili štapovima. Mislim da se sa dosta vjerovatnosti može pretpostaviti da su usamljene figure pokušaji portreta živih lica koja su tu kasnije sahranjena. ili u njihovoj neposrednoj blizini. * •• Ova grupa motiva ima četiri osnovne vrste oblika i 26 podvrsta. Može nekoga i žena sa djetetom u Boljunima ili u Buhovu podsjećati na Bogorodicu sa malim Kristom. Otežavajuća okolnost u tome pogledu je i likovni kvalitet samih predstava.ko zapadnoevropskim običajem skulptorskog portretiranja umrlih feudalaca i crkvenih velikodostojnika putem spomenika našeg primorja. Na takvu alternativnu pretpostavku navode me činjenice š to u nekim slučajevima ima razlika u položaju ruke na s tećcima i kod ktitora i svetačkih likova na freskama. muš karcima je posvećena mnogo veća pažnja nego ženama. kopljima i lukovima. U jednoj gruboj podjeli dobijamo četiri osnovne vrste ovih motiva: osamljene figure. Nema razloga ni u figurama nadgrobnika u obliku krstača tražiti predstavu Krista. tako i vizantijsko-srpskim običaj e m fresko-slikanja ktitora i svetački h likova putem bosanskohercegovačkih i srpskih crkava i manastira. a pogotovo jedinstveno tumačenje ovih motiva na stećcima. štitovima. Mislim da su obadva običaja ima la određenog utjecaja na pojavu portreta na stećcima. razlozi se nalaze u neumješnosti samih klesara. a možda i prijetnje za odmazdom. Klesarska obrada im 313 . što su klesarski majstori svjesno uradili. niti bosanskog "heretika" koji se i svojim oblikom približio njemu. I ja tako mislim. zatim što gotovo uopšte nema žena sa takvim položajem ruku i. bilo da su ti predmeti u rukama samih figura.' 83 Pretpostavka o portretima preminulih ima još više osnova kada uzmemo u obzir brojne figure sa mačevima .* ** Na osnovu dosadašnjeg proučavanja nije moguće pružiti kona6no. Javlja se u ukupnom broju od blizu 400 primjeraka i raspros tire pretežno u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine. U koncipiranju i klesarskoj obradi ovih motiva klesari stećaka su bi'li u mogu ć nosti da se nadahnu k". I po brojnosti i po klesarskoj obradi. ali je to najvjerovatnije spomen na zajedničku smrt majke i djeteta. što je odraz ondašnjih druš tvenih odnosa i shvatanja. za što ima dosta razloga. kakav slučaj je ustanovljen u grobu ispod stećka u Grborezima kod Livna. motivi sa podignutim rukama su do sada pobuđivali najviše interesovanja. Ležeće i figure sa prekrš tenim rukama bez sumnje su portreti umrlih osoba. Iako nisu najbrojniji u ovoj grupi. Većina istraživača u njima vide orante. ali bih htio da ponovno istaknem i mišljenje o postojanju moguć­ nosti da se barem neke od takvih figura protumače kao znak druš tvenog ugleda. za koje se općenito može reći da su primitivne i sumarno date. Svako lice je na taj način prikazano u položaju i odnosu koji su karakteri s tič ni za njegovo prepoznavanje. figure izdignu ti h ruku i predstave već umrlih lica. kao i one sa krstovima . figure sa oružjem ili drugim predmetima. vlasti. napokon. Sto mi u većini takvih slučajeva ne prepoznajemo konkretno lice. iako ni u njima ne prepoznajemo konkretne osobe.

prema svojoj zastupljenosti. krst. tumače se najčešće kao gestovi molitve. Figure sa podignutom rukom. tj. ako su takve predstave samostalne. Motivi su raspoređeni po čitavom teritoriju stećaka. ipak. međutim. po brojnosti se osobito ističe istočna Hercegovina. kao i samih ruku. Neki primjerci su. spada u gornju polovinu ljestvice. ovdje su uvrštene i polufigure. ·kao i kod ostalih motiva. a potom i polufigure. došle na stećke kao zamjena č itave figure. Njihova mišljenja su neusaglašena i ne mogu se uzeti kao definitivna. npr. koja posjeduje 43 % ukupnog broja motiva. Najvjerovatnija je pretpostavka da čitave fi gure ljudi . SCENE Ovoj grupi pripadaju motivi sa dvije ili više figura ljudi. Hercegovina je mnogo bogatija nego Bosna. Ukupan broj ovih vrsta motiva iznosi oko 550 primjeraka. Najmanje primjeraka je nađeno u istoč­ noj Bosni i u Srbiji. mogla doći u obzir i pretpostavka o podignutoj ruci kao simbolu društvenog ugleda. kao i predstave glava .je veoma različita. uz takvo gledište. bavili pitanjem pojave č itave figure i ruke. a onda i predstave glava . lov. Likovno najvredniji primjerci se nalaze u istočnoj Hercegovini. vlasti. znače pokušaje portretiranja određenih lica za života. pore d ostaloga. čije porijeklo vodi u predistoriju. ali su u tome pogledu uočljive prilične neravnomjemosti. a često i same ruke. kolo. životinja ili udruženih jednih i drugih figura . ali pretežno primItIvna i bez većih umjetni čkih vrijednosti. koje su. kompozicijski raspoređenih i crtački i klesarski obrađenih figura. čemu. Ja. bez prisustva nekih drugih figuralnih predstava. polumjesec ili zvijezda. Zanimljivo je da su primorski krajevi dosta dobro zastupljeni. kao i u okolici Stoca i Kalinovika. skladno proporcionainih i sasvim uspjelih. a vjerovatno i spremnosti na neku osvetu. ·turnir i ostale scene. Podij elio sam ih u pet osnovnih vrsta: čovjek na konju. prema koncepciji majstora. osjeća velika neujednačenost umjetničke obrade. U tome pogledu se ističu "vojvodske figure" u Radimlji. koje su najviše zastupljene (preko 40% svih motiva). rad dobrih majstora koji su u svoja djela te vrste uložili dosta truda i umješnosti. Uz či­ tave figure. U nekim primjercima se uz čovjeka na konju vidi poneki nefiguralni motiv. Dosadašnji istraživači stećaka su se. U samoj gmpi dominiraju scene lova. prvenstveno. Mnogo je veći broj slabo koncipiranih. a kao likovni elementi su naročito poznate pune figure i predstave ruku . a lIJajmanje je turnirskih scena. mislim da bi. po čemu grupa. Samo u dva primjerka nije sasvim jasno da li 314 . 1 . nego onih pravilnih. Svi ovi motivi imaju svoj u dale ku prošlost.Covjek na konju Ovdje sam uračunao predstave čovjeka koji jaše na konju. najviše doprinosi povezivanje tih lica sa oružjem i predmetima karakterističnim za njihovo prepoznavanje. I ovdje se. ako se same nalaze na jednoj strani stećka.

istočna Bosna . Ovi motivi su klesani isključivo na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka. . Obično se na ovim predstavama ne uočavaju detalji. odjeća. Koliko sam mogao ustanoviti.4. ali se na nekim primjercima sasvim dobro vidi oružje koje konjanici nose. markantni dijelovi lica. Zanimljiv je i osamljen nalaz predstave konjanika na s tećku koji je u sekundarnom položaju upotrijebljen kao stub časne trpeze u Bitunjoj. Na pločama se ovi motivi ne nalaze. i s točna Hercegovina . Tako je u pet primjeraka prika- i jaha ča kao heraldi čka oz· naka na š Utu (sa mačem) Sl. centralna Bosna . nešto zbog slabije klesarske obrade. zapadna Bosna . primorski krajevi i njihovo za l eđe .25.3.je čovjek na konju. itd. Vrlo rijetko. Njihov teritorijalni raspored izgleda ovako: zapadna Hercegovina . Vidimo.1. kod Stoca.2.12 . npr. da najviše ovih motiva imaju stećci u i s to č noj Hercegovini. dakle.5.. postoje ukupno 53 primjerka ovakvih motiva.1. gotovo iznimno je u tu svrhu kori š ten stub ili krs tača. ili stoji pored njega. a možda i zbog uobičajenog načina klesanja. Srbija . Crna Gora . - Predstava konja II na sanduku Ljubovu kod Trebinja. Uglavnom u svim primjercima se radi o predstavama muškaraca kao jahača. 134.

koje se i naziva po njegovoj porodici . u okolini Stoca. u okolini Lištice. u Krehinu Gracu. prikazuje feudalca Ljupka Vlasnića. npr. Na osam primj eraka vidimo koplje u rukama konjanika. Veoma je uspje la također dinamična predstava konjanika sa kopljem u Troskotima. nedaleko od Sinja. koja . . ma kojoj je glava konjanika oivičena nepotpunim tordiranim vijencem. . br. Zanimljiva je dosta naivna jedina preds tava konjanika sa lukom u Boljunima. u Ljubovu.'88 U ne koliko slučajeva naziru se i štitovi u Sl. u Budimiru. po natpisu koji se tu nalazi. nedaleko od Bileće.Vlasnići 887 (sl. 884 U nekoliko primjeraka je mač o bedru jahača. npr. To je jedini primjerak gdje je konjanik upotrijebljen kao oznaka grba . blizu Citluka (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu). gdje je konjanik isklesan na četve roug l astom štitu sa mače m. u okolini Trebinja. iz obližnjeg sela. 134). 886 Ta dva primjerka odaju odlične maj store koji su u svoje kreacije umjeli da unesu dosta živosti i pokreta.Predstava konja i jahača sa kopljem na sljemenjaku iz Troskata kod Lištice (sada II Muzeju Hercegovine II Mostaru). 135. da bi se na taj na č in prikazala kosa. 135). br.zan konjanik sa izdignutim mačem u ruci. ili u Radmilovića Dubravi. Napominjem da je to istovremeno jedno od najuspjelijih klesarskih ostvarenja ovoga motiva'85 (sl. npr.

soko stoji na desnoj ruci konjanika (sl. II oko- .890 Napominjem da ovdje nije uračunato dvadesetak predstava u kojima. koj i je više nego dva puta veći od konja i jahača zajedno.rukama konjanika. poznatom kod svih naroda i u svim vremenima . iz is toga razloga . kao element i scena lova. osim konjanika. lini Cavtata. a u Boljunima je š tit sa mače m is klesan pored predstave konjanika s kopljem. brojni konjanici . 136. U Brotnjicama. u okolini Cavtata . turnira ili ostalih scena. U glagolj skom misalu hercega SI. Takve predstave sam uvrstio u ostale scene.Predstava konja i jah a ča sa sokolom na ruci na slje- 317 menjaku II Brotnjica ma. Razumljivo. U našim krajevima se čes to susreće motiv konja sa jahače m . također nisu ovdje uvršteni. vidimo ženu ili muš karca koji vode konja. 136) .8" U tri primj erka se vidi ptica (soko) uz konj anika. Na drugom mjestu je već bilo riječi o konju kao likovnom motivu. br. .

s" I sveci se prikazuju na konjima.'" Na peča tu bosanskog bana Stjepana II Kotrornanića. To što se uz naš u konj a ni č ku figuru kleše oružje. bez čega bi srednjovjekovni vitez u svojim ratnim pohodima. motiv konjanika ima svoje posebno značenje. Bez obzira š ta bi se u tome pogledu moglo reći za druge vrste mOtiva ove grupe . To potvrđuj e i predstava sokola na ruci konj a nika. koji se nalazi u Zadru . god ine. Đorđa . gotovo je identična SI. Iako motiv konjanika asocira na ikonografsku predstavu ne koga od svetih ratnika . pana Ostaje iz 1419. tako npr.u portretima bosansk ih banova. a onda i na peča tima bosans kih kraljeva Stj epana Dabiše.. kraljeva i visokih fe udalaca na pečatima i novcu. Nisu zapažena 'Ili istraživanja u tome pravcu. mislim da on na s tećc im a ima is ključivo svjetovni karakter. Dimitrij a. na sv. 137. Krševan na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. sa sokolom na ruci. Reljefna predstava Ljupka Vla s ni ća u Tros kotima (sada u Muzeju Hercegovine u Mostaru) . npr. s koplj em ..Pečal bosanskog kralja Stje. zatim na pečatu kralja Tvrtka I. . . u lovu i jun ač kim igrama bio nezamisliv. ili sv . Osto· je i Tvrtka II vidimo viteza na konju . Zoila iz XIV v. sv. U tome pogledu klesari s teća ka su mogli imati svoje uzore u n eposrednoj blizini . npr.S9l * ** Nije poznato kako je došlo do pojave ovoga motiva na s tećcima i šta bi on tu trebalo da znači .Hrvoja ovaj vitez je predstavljen na konju . jasno govori o takvom karakteru tih predstava.

istočna Hercegovina ima najviše primjeraka. postoje 132 motiva kola. a mješovitih 69 . a od pasa uspravne pruge. Možda su i predstave sa po dvije ljudske fjgure koje se drže za ruku također igra. sa četiri figure 29. kolo spada među česte motive stećaka . Samo u nekoliko slučajeva vidimo gaće koje nisu priljUbljene uz noge. aH se poneki primjerak nalazi i na krslači ili na horizontalnoj strani sanduka. Žene su obučene u dugačke haljine koje su prema dolje šire . isto6na Hercegovina ..31 i Crna Gora . nedaleko od Sinja. odnosno ploče. sa šest do osam figura 38. To je približno tačan broj . ja sam ih svrstao u pstale scene. Zbog svega toga mislim da motivi konjanika na stećcima nisu ništa drugo nego konjanički portreti pokopanih ličnosti. Kao i čovjek na konju.'98 a u Radmilovića Dubravi. Kako vidimo. a zatim onih sa šest do osam figura.12. Tako. U svom gornjem dijelu oni imaju haljetke. a u donjem hlače (gaće) koje su uske. u okolini Trebinja. npr. pa djeluje kao friz. zatim na ona u kojima su same žene. ples. u okolini Ljubuškog. u Brotnjicama. dakle. Nekada su utegnu te u pas u.'94 Samo iznimno se na haljetku do pasa vide vodoravne. U nekoliko slučajeva se kolo nastavlja i na drugoj strani stećka. Muškarce prepoznajemo po odjeći. u Budimiru. kolo igra ispred tr. i motivi kola su redovno klesani na vertikalnim stranama stećaka. kao npr. sa pet fjgura 22. sa deset figura 6 i sa jedanaest figura 2 primjerka kola.4 primjerka. koji sežu do iznad koljena. najviše je mješovitih kola. ili portretu na pečatu kralja Tvrtka II. nekada ženske. a nekada mješovite) postoji 25 primjeraka kola. Iako zbog oštećenja spomenika u nekim slučajevima situacija nije sasvim jasna. u okolini Cavtata. Ovi motivi su teritorijalno raspoređeni ovako: zapadna Bosna 16. broj motiva kola bi se povećao za oko 40 primjeraka. Ukupno . a u istočnoj Bosni i u Srbiji ih uopšte nema. sa tri figure (nekada muške.slikanom portretu hercega Hrvoja. Primorje sa zaleđem je bogato i stoji odmah iza istočne Bosne. zapadna Hercegov ina . I kod žena su haljine u donjem dijelu pone kad uspravno prugaste. na struk. kolo sa deset muških figura je isklesano iznad arkada. gotovo isključivo na visokim sanducima i sljemenjacima.51. Muških kola ima 23. kao npr. Prema tome. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori ih je vrlo malo.. Prema tome.'9S a u jednom slučaju u okolini Kalinovika prelazi čak i na treću stranu 896 ponekad su po dva kola predstavljena na jednoj strani stećka. sa devet figura 10.899 319 . Kada bismo takve predstave pridružili ovima. 897 U Starom Slanom. ali pošto nije sigurno da se u takvim slučajevima radi baš o igri. ženskih 40. uspio sam da utvrdim i približno tačan broj kola prema broju figura koje u njima učestvuju . zbog čega bi mogle ovdje da se uvrste.ijema kuće (ispred arkada) .. priljubljene uz noge.18. te na kola u kojima su i muškarci i žene zajedno. nedaleko od Bileće. 2-Kolo Kola (igru) na stećcima možemo najprije podijeliti na ona u kojima učestvuju samo muškarci. primorje sa zaleđem . pa će o njima tamo biti riječi. centralna Bosna .

nekada neš to vi še. ispod Cvrsn ice planine (Blidinje). žena-kolovođa drži oveći tord ira ni vijenac. koji je M. U odnosu na druge figuralne predstave. Obič­ no se majstori nisu upuštali u detalje. U nekim s lučajevima su na glavama muškaraca ipak označene kape .. u okolin i Citlu ka. ne vidi se kosa na glavi.s u glave učesnika oivičene tordiranim vijencem.904 a u Mokrom.907 Zanimljiv je prikaz triju figura sa rukama na grudima u Dugom polju. a nekada su ruke sasvim u horizontalnom položaj u . detalji odjeće. tako da nekada daju utisak če lenke na kapi . nisu označeni prsti. u okolini Cavta ta. itd."" u mješovitom ko- S L 138. a li on više djeluje kao predstava nekog kultnog obreda. . ovdje je veliki broj motiva obrađen pažljivo i uspješno. npr. a li postoje i d rugačiji s lučajevi. a ima ih i nešto spuštenih. U nekoliko s lu čajeva učesnici drže trolisne cvjetove u svojim rukama. označene oči.'OJ POne kad . koje su redovno sa zadnje stmne prema dolje produžene. vrlo zanimlji va kapa nalazi se na glavi kolovođe u Boljunima. koja na krajevima ima dva š ilj ka.. obično nema kapa .. samo su te ruke vrlo raz li či to prikazane.906 koji nekada izgledaju kao mali krstovi . ". u Dragičini .Na s ij emc njaku II Brot· nj icama. Najčešće su uzdignute do visine ramena. u selu Gabri li . a iz sred ine joj izrasta Ijilj an. U ženskom kolu u Ravnom. nos i usta. Rijetko su gdje."" U nekoliko s lučajeva su takve šilj aste kape isklesane i kod žena "'" Neuobičaj ena.točkovim a") "J5 Učesn ici u kolu se uvijek drže za r u ke.Klesarska obrada je neujednačena .. npr. predstavljeno je kolo sa deset ženskih figura koje se kreće ulijevo (gledajući od s tećka ka publici). .pr.900 Ponekad su te kape prema gore i nešto pozadi zaši ljene. u okolini Mos tara. cipele. Wenze l uvrs tila u kolo. kao predstavom kose. npr. u oko)jni Kupresa. glave su predstavljene rozetama okruženim tordiranim vijencima <."" Prva i zadnja figura u kolu obično svoju slobodnu ruk u drži povijenu na boku. u Zitomisliću . nedaleko od Liš tice. II okolini Cavtata. u okolini Stoca.

živa i vrlo dinamična. 140). mirna i sasv· i m monotona.9lJ u okolini Citluka. specifičnih j originalnih kola. Tako se. a neka pokretna. sasvi m jasno vidi da ono kreće udesno (g l edajuć i od kola ka posmatrač ima) . u okolini Lištice. onda je to samo mali dio nogu. Većina ženskih kola S U mirna. kod Kalinovika.91S To je jedno od najljepše klesanih kola na stećcima (spomenik je sada u Vojnom muzeju JNA na Kalemegdanu u Beogradu). a od muških u Gornjoj Dragi č ini. Po položaju stopala izgleda da ko lovođa stoji nešto drugačije u odnosu na ostale igrače. Osim toga. Kod muškaraca se prema položaju nogu taj pravac lakše uočava.'lI Na nogama nije naznačena obuća. nedaleko od Nevesinja. Po haljinama. kao da upravo zakreće kolo. ako su sprijeda malo podignute i po nogama kada se one vide.. nedaleko od Bileće. a najživlje muško kolo svakako je ono sa tri učesnika na Gvoznu. I položaj tijela učesnika je važan elemenat za određivanje pravca kretanja kola. Kolo u Krekovima predvodi žena. u okolini Kalinovika914 (sl. - Predstava ženskog kola na Kose kod Ka1inovika. Ona su mješovita i nalaze se u Krekovima.muškarac drži štit . neka su kola ozbiljna. kod žena se noge često uopšte ne vide. U najviše mješovitih kola kolovođa je muškarac. mog uće je odrediti pravac kretanja žena u kolu. npr. Među mješovita življ a kola spada ono u Ustirami. U mnogo s lučajeva ne postoje potrebni elementi za određivanje pravca kretanja kola.' 1 2 SI. Naprij ed sam naveo da postoje dva kola sa po 11 u česnika. Obično su figure nagnute na onu stranu na koju kolo kreće.'1O a u mješovitom kolu u Knešpolju. To se osobito jasno vidi po muš kim figurama koj e s u se ugnu le u kolj enima. kod mješovitog kola u Mirušama. Jedno od ženskih mirnih i ozbiljnih kola je u selu Gabrili.lu na Gvoznu. kakav je slu čaj II Boljunima. 139.. ili ona imaju karakter posmrtnog kulta. kolovođa . u okolini Stoca. nedaleko od Bileće. To su kola sa više mješovitih figura koja predvodi muškarac jašući na je- . slećk u Mirkove 321 Neki istraž ivač i s teća ka smatraju da je pravac kretanja kola presudan faktor pri rješavanju pitanja da li su kola na s tećcima realne životne predstave. br. j u Dubovcu. a kada se vide. u okolini Konjica. kolovođa-muš karac drži mač.16 Postoji nekoliko neuobičajenih. nedaleko od Cavtata. Usljed dugačkih haljina.

zbog čega ne smij emo i sk ljučiti eventua lnu mogućn ost da se u ovome slučaju radi o predstavi konja umjesto jelena. u o kolini Stoca.920 U Nekuku. predstavljeno je kolo sa sedam n a i z mj eni čno poredanih muških i ženskih figura (na kraje vima su žene sa slobodnom rukom na boku) . Nij e sasvim izvjesno da li životinja ima rogove. . kod Treb inj a. muškarcem kao ko· lovodom i sa muškarcem na jelenu. a zadnja žena pridržava ruku jahača. postoji kolo sa pet žena. Ispred kola u istom pravcu kreće mu škarac j ašući na jelenu. a drugom za ruku prve žene u kolu. kao završn im učes nikom. i istim pravcem kretanja. držeći se jednom rukom za rogove jelena. nalazi se u Citluku. odnosno na konju. SI. - V rlo živo muško kolo na sanduku II Gvoznu kod Kalinovika. nalazi se u Toplici. sa pet mješovitih figura i kolovodom na jelenu. Kolo kreće udesno. 9 \9 U Zaplaniku. br. Tako se u Boljunima nalazi kolo sa šest žena ikolovodom muškar· cem koji jaše na jelenu. Kolo k reće na lij ev u stranu917 (sl. samo sa pet mješovitih figura ikol ovodom na jelenu i sa pravcem kretanja udesno. nedaleko od Nevesinja. Vrlo s lična predstava.lenu . 141 ). 140.921 Kolo kreće udesno.918 Gotovo identič na toj predstavi. kod Stoca .

- Žensk o kolo p redvo d i mu š karac ja š u ći na jelenu na san duku u Boljunima kod Stoca. . Sl. 142.Mješovit o kolo ispred koga je j ahač na kon j u (?) p reds tavljeno je na sandu ku u Zaplaniku kod Trebinja. . 141.S I.

ili konj . ženu i jahača ·n a konju kako se drže za ruke kao u kolu. Osim toga. jednom rukom drži za podbočenu ruku žene. Na Ravanjskim Vratima. iza koga je još pas.ili ular životinje. ovdje jahač na jelenu n e vodi nego završava kolo. Kako izgleda. U ovome s lučaju jahač i jelen nisu okrenuti u pravcu kretanja kola'24 Ovoj vrsti scena možda bismo mogli pribrojiti i on u u Eminovom Selu. u okolini Kupresa. ovdje je u završni dio kola uključen jelen. a do zadnje je jelen. predstavljeno je kolo sa tri ženske figure. . kao krajnja ljudska figura. a drugom za jelena. To je kolo sa če tiri žene. Izgleda da se muškarac. S I. Nije sasvim sigurno da li žena dodiruje jele na. Jedna od njih je u Radimlji kod Stoca.'23 Druga je u :Žugi ć Bari. - Preds ta va mu škarca. nedaleko od :Žabljaka (Crna Gora). Tu je predstavljeno kolo sa četiri mješovite figure. 922 Ovoj vrsti scena pripadaju još dvije. Prva drži v ij enac. a do prve ženske figure je i muškarac na jelenu. jednim muškarcem i do njega jelenom. gdje u arkadnim nišama vidimo muš· karca. 143. žene i j ah ača na konju II kolu (?) na s ljemenjaku II Eminovom Selu kod Duvna. ali bez jahača . Ni ovdje nije jasno da li je u kolu jelen.

i tima.' 3fJ a onda . u istočnoj Srbiji. plemena istočne Brazilije i >ndijanskih plemena Sjeverne Amerike. npr. Takvi plesovi su se održavali i u staroj Grčkoj i u Egiptu . Marije u Dubrovniku. Tu se u kolu drže upaljene svijeće. kao i na sarkofazima Tračana. ili se igra kraj vatre preko koje se i preskače. Tako je žensko kolo prikazano na bronzanom sudu iz XIII v. zabranile ples.'27 a vidimo ga i na italijanskom tekstilu iz XIV V 928 U našim krajevima ga vidimo kao ples mrtvaca na freskama Vincenta iz Kastva u crkvi sv. u Novoj Irskoj.. iz početka opreznije i blaže. igrala kola na groblj ima. Marije u Bermu kod Pazina. kako se u to vrijeme (XV v. naročito onih na nižem stllpnju razvoja". M. Zanimljiva je i reljefna predstava kola sa šest mješovitih figura na kruni bunara (cisterne) u Hamzićima. na Borneu.' 2S Kolo je evidentirano na starijim grčkim i etrurskim vazama. Tripuna kolo izvodilo pred crkvama sv. iz XIV v. On je našao podatke da su takvi plesovi postojali. god. tako u okolini Sarajeva. god. u Hercegovini.. Wenze l je mislila da se u ovome slučaju radi o stećku u sekundarnom položaju. Time su se bavili. koji se nalazi u Muzeju Cluny u Parizu. zatim u Sandžaku i u Sremu. god. Vego je pronašao više podataka iz kojih se vidi da su se u zapadnoevropskim zemljama od XIII do XV v. a kasnije energičnije. m Kultni plesovi su poznati i u predistorijskoj Evropi. M. kod velikog broja naroda.. Posmrtna kola su igrali i stari Slaveni. na otocima Samoa. u Makedoniji. zabilježeni su običaji Pomana i Privelj. sabori u Parizu 1212-1213. Vidović kaže da su " pogrebni plesovi u raznim vidovima postoja]. U Krepoljinu. ali se on ipak zadržao sve do u kasni srednji vijek. Međutim.'l l Izgleda da su svi ovakvi nalazi posljedica starog paganskog obiigranja kola kao znaka kulta mrtvih. na Ha.kolo sa muškim figurama na fresci manastirske crkve u Dečanima. npr. Kola su nastavljena i u srednjem vijeku.) praktikovalo i u susjednom Dubrovniku. Tripuna u Kotoru. u Trieru 1227. Tako se na dan sv.?" zatim vidimo kolo sa plesačima i sviračima u crkvi manastira Lesnova. iz druge polovine XV v.. u kojima se na određene praznične dane igra posmrtno kolo koje je nešto drugačije od ostalih kola.' 34 Ipak je u Dubrovniku 10 godina kasnije registrovan p les na dan sv.'3S· čaja 325 . II crkvama i na drugim svetim mjestima i da su koncili katoličke crkve donosili odluke o strogim kaznama za prekršaj e. kamen je specijalno klesan i ukrašen za krunu bunara. druge igre u crkvi sv. kao j u još nekim krajevima. Etruščani su ga klesali na svojim nadgrobnim spomenicima. Kod nekih od navedenih naroda oni se i danas priređuju. Blaža. i drugi 9ll I u našim krajevima se u srednjem vijeku igralo i pjevalo na grobljima i u crkvama.* ** Kolo kao likovni motiv odavno je poznato na vrlo širokom geografskom pros toru. te kod niza afričkih plemena. a ponegdje izgleda sve donedavno. 9JS Tragovi posmrtnog kola su uočeni u raznim našim krajevima. D. za koje se iz literature i istorijskih izvora znade da je bio veoma raširen. Kršćanstvo se dugo vremena i na razne načine borilo protiv toga naslijeđenog paganskog običaja.92 6 Kolo se prikazuje i na umjetničkim djelima srednjovjekovne Evrope. Užica i Valjeva. kod Cerima.'ll> Postoji podatak da su dubrovačke vlasti 1425.

. nego na obrartnu stranu.. . Takvo stanovište on je zasnivao na postojanju starog slavenskog narodnog običaja. Zore je smatrao da su na stećcima predstavljena žalobna. na lijevu. vidio da se ta kola ne kreću kao obična vesela narodna kola.'39 Prema svemu izgleda da je pravac kretanja kola na stećcima presudan faktor za utvrđivanje da li se radi o običnim ili žalobnim kolima . Kolo što se naopako igra pri samrtnijem obredima. koja su se kretala obratno od običnih kola . naopako kolo poveli i žalostivu pjesmu zapjevaJ. kaže se da su kićeni svatovi. Prije jednog stoljeća L.i'''' Iz studije B. u okviru ceremonijala tzv. niti je dovoljno proučavano. 144. U našim narodnim pjesmama i poslovicama ima više dokaza da se kola kojima se izražava žalost i tuga kreću naopako. "karmine" i "sedmine"'36 Izgleda da se zaista tada igralo takvo kolo i II stihovima naricalo u Paštrovićima '37 Važan elemenat za svoje stanovište Zore je našao u pravcu kretanja kola na stećcima. između ostaloga. Radić izrazio s lično mišlj enje: " ..Pitanje porijekla . za koj'. t j . naopako. Nekoliko istraživača su se bavili tim pitanjem i u vezi s tim izrazili svoja mišljenja. dok u tome pogledu Sl. On je. Malo iza toga je i F. proučavajući narodne igre na Kupresu. U narodnoj pjesmi Zenidba Milića barjaktara. kada su vidjeli da je Milić mrtav. posmrtna kola. našla tragove posmrtnih kola. naime. objavljene prije n ešto više od 20 godina. on kaže da se sve do naših dana održao u vidu "mrtvačkog kola". vidi se da se posmrtna i uopšte žalobna kola 'kod naših naroda zaista kreću obratnim pravce m od uobi čajenoga i omiljenoga veseloga kola ' 4l Ali.i značenja kola na stećcima još nije riješeno. s tarodrevni je običaj našega naroda . "'38 Nedavno je J. sviranju i pjevanju u našim narodnim pjesma· ma.Predstava mješovitog kola koj e kreće udesno na sljemenjaku II Dugom đu polju (Blidinje) izme· Cvrsnice i Vran-planine . a ne na desnu stranu. Dopuđa .. naopako okrenuli svoja koplja. Krs tića o igranju .

M. a obratno. psalma Davi· dova. prema ruskom "posoion". Karaman. s obzirom na druge okolnosti. kultna I kola. žalobnim. ali je broj onih koja kreću udesno znatno veći. litij a. Po tome bi izgledalo da je vjše . u do· bri čas. kako se kreću obična. zapra· vo.. dva kola koja se mogu smatrati najživljim . On je naveo više podataka koji govore da su pogrebni plesovi bili široko rasprostranjeni kako u predistoriji tako i u srednjem vijeku. "nao· posun". Interesantno je da na stećcima nema nekjh drugih predstava pogreb· nog kamktera. a i naj zagonetnije pitanje sasvim neobične pojave kola sa kolovođom koji jaše na jelenu.k ola u kršćanstvu je da ono simbolizira smrt i uskrs čovjeka. upravo. a vesela ulijevo. nisu mirna i svečana .ialobnih kola. Solovjev je te nazive. muzikolog C.ga je. npr. Stoj."'7 I ja sam u dva maha o tome pisao. Kod mnogih kola na stećcima nije moguće utvrditi pravac kreta· njao Kod onih gdje je to moguće. bila žalobna. vesela narodna kola. sretno. Bilo je još ne· kih pisanja i osvrta na pitanje pravca kretanja kola. Vidović smatra da je ta ideja izražena i na stećc ima 948 A.9S3 Teško bi bilo objasniti zašto se zajedno klešu scene različitog karaktera. npr.327 izgleda da nema nikakve sumnje. Rihtman je žalo· stiva kola smatrao ona koja se kreću udesno. u prvo vrijeme u izvjesnom smis lu tolerisala. po tome kriteriju. bez većih po· kreta. u smislu kretanja unapredak. vjenčanja i sl.' " M. postavilo se pitanje: koji je to. Iako se protiv toga pa· ganskog običaja kršćanska crkva borila."'3 A. Vidović. vidi se da ima kretanja i na jednu i na drugu stranu. ob· jašnjavao kao pravac kretanja od desna nalijevo.944 Pobijajući Solovjeva. ili turnirska scena. Takva su. a u nekim slučajevima vidimo i jednu i drugu scenu na istoj strani spomenika. Veo go je kolo smatrao posmrtnim 9SO Lj.koji su kolo na stećcima gledali kao izraz kulta smrti .Osnovna ideja .u Srbiji. ipak. i da spada u kompoziciju Hvalite Gospoda'5l' Trebalo bi da su sva žalobna kola mirna. Karaman nije dijelio mišljenje onih . U čitavom problemu kola čini se najzanimljivije. . u Boljunima. ona . odnosno naopaki pravac i kako ga sigurno ustanoviti? Za Zorea sam već naveo da je kolo koje se kreće ulijevo smatrao naopakim.na stećcima vjdio igru i zabavu. za koje kaže da je ilustracija 148. ipak. Đurić je nedavno izrazio misao o mogućnoj vezi između kola na stećcima i ko· la na freskama. zauzimanje isključivog stava u tome pogledu za sada ne bi bilo sasvim opravdano. naopako je kretanje udesno. kako se kreću žalobna kola. prema pri· vidnoj sunčevoj putanji. na što je ui<azao i Lj.kovk je tvrdio da je naoposun kretanje po suncu. Benac je u kolu . kao kod crkvenih ob· reda. kultnim kolima na stećcima ima više svoga os· nova.' ''' Iz svega se vidi da ne postoji usaglašeno objašnjenje pojma pravog i naopakog kretanja kola.9S1 V.na GVOZDU i 'll Ustirami . uobičajeni.'S< Ia:ko mi se čini da mi šlj enje o posmrtnim. gošće· nja kod groba i sl. . O kolu na stećcima najviše je pisao D. mnogobrojna kola koja se kreću udesno. od istoka ka zapadu. tj."" Naoposun i naoposlen se kaže za pravac po prividnoj sun· čevoj putanji.naO' posun je kretanje ulijevo (gledajući od stećka ka pubLici). koja bi."'. prikaza nošenja mrtvaca. a moglo bi se reći da ga je čak prilago· dila svojim uslovima. Međutim. I danas mislim isto . slijeva nadesno. Pišući o kolima na Kupresu. tj.952 U više slučajeva je na j ednom 'te istom stećku rrikazano i kolo i lov na jelena. svečana. naricanja nad njim.

Takvo kolo on smatra izrazom htonskog ritua la. a u jednom sl učaju je neš to iza ko la. sličnom plesu kostura na freskama 956 Tragao sam za eventua lnim paralelam a naši h kola sa jelenom . kao . Wilkea . jelen bi tu "mogao imati ulogu božanstva ili psychopomposa". Jelen bez j ahača je dva puta na začelj u kola. Naprjjed sam naveo svih osam s l učaj eva takvog motiva. Po njegovom mišljenju. U ovome pogledu su od važnosti istraž ivanja G. Među njima se jahač na jelenu javlja tri puta u funkciji kolovođe.kao i kola u kojemu je jelen bez jahača . On je na fresci Casa del poe ta tragico u Pompejima našao jahača na jelenu.Predstava žene koja jaše na jele nu na slj eme njaku u Žurij e ) ov i ćima (Ljubomir) u o kolini Trebinja.srednjem vijeku. . nedaleko od Trebinja. Mislim da je u ovome sl učaju posebno važna okolnost š to se jelen u kršća nstvu smatrao simbolom duše. kako u predistoriji tako i u . Jelena u kolu na s tećc ima do sada je istraživao jedino naš etnolog S. 328 . ali ih nisam nigdje našao. Dodajmo ovome fondu i jedinstvenu predstavu jahača na jelenu u Zdrij e l ovićima. Istaknuta je dosta velika uloga jelena u mrtvač kom ritualu.il ustra- SL 145. Zečev i ć. iako n ij e elemenat kola · ss O porijeklu i značenju motiva jelena na stećc ima bi lo je govora naprijed. a dva puta je on ispred kola. njegova krajnja figura.

OO' Cini se da bi naš motiv iz Ždrijelovića mogao imati veze sa anVi č­ kom Dijanom na jelenu i sa "v. istočna Hercegovina . čini se najosnovanijim da taj motiv na stećcima ima značenje paganskog simbola prenosnika duša. običaj da se svake godine na 12. on je jahača na jelenu našao u indijskim i nekim evropskim mitovima. koji je podvio noge.l . On je upozorio i na bugaršticu o Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu.na medvjeda 4 primjerka.i Cma Gora . a u 28 scena sam pješak kao lovac.i morje sa zaleđem 37. U nekim krajevima Srbije postojao je. Napominjem da se u našim narodnim pjesmama više puta govori o vili kako jaše na jelenu.960 Na našem tere nu je nađen spomenik koji prikazuje Dijanu .25. Može se re6i da je lov iznimna pojava u 329 . Srbija . U 14 scena učestvuju zajedno konjanik i pješak. Iz svega navedenog o jahaču na jelenu. kao žrtva velikom jelenu sa zlatnim rogovima . u kojoj se spominje "tihi jelenčac".ciju prIce o Ifigeniji koja vodi jelena. N.961 Reljefni motiv sa stećka u Ždrijelovićima. Kako se vidi. poslana od božice Artemide. kao pre dznak i aluzija na pogibiju trojice braće Ugričića. Po vrsti i broju učesnrka u lovu. umjesto na konju. scena lova na vepra ima ukupno ll.kako je "klekla na jelena. u svim scenama predominantan broj imaju scene lova na jelena.pješakom. Kaže da se takva predstava nalazila već na ranoneolitskom doirnenu u Alvao.18. u Portugalu. a što se tiče geografskog rasprostiranja relativno najveći broj ·i ma Hercegovina (gotovo 50%). posebno istočna Hercegovina.\om na ljeljenu" iz naših narodnih pjesama .i vila su povezane sa kultom smrti. u okolini Trebinja. i samome jelenu su se prinosile žrtve. u kojoj se spominju "tri vile na tri ljeljena". postoje tri vrste ovih scena: lov na jelena. zapadna Bosna . LjuNnković je upowrio na bugaršticu Vjeridba i smrt Sekule sestričića. veoma podsjeća na takvu antičku Dijanu. 9S7 Osim toga.69. te objema rukama čv rsto uhvatila životinju za rogove" . I Dijana . U bugarskim narodnim pjesmama "samodive" su na jelenu.kao konjanik. kojom prilikom se na kamenom žrtveniku kolje brav. Teritorijalni raspored ovoga reljefnog motiva izgleda ovako: centralna Bosna . Postoji 99 scena sa jednim konjanikom i 25 scena sa dvojicom konjanika.95' I kod Rusa postoji vrlo slično predanje. jula na Petrovoj Gori održava neka vrsla velikog sabora. lov na vepra 'i lov na medvjeda . te scene sa lovcem . Od ukupno 181 scene njih 166 ili 92% odnose se na lov na jelene (to je približno tačno brojno stanje). a navodno i danas postoji. ove bismo' scene mogli podijeliti na četiri vrsle: one u kojima učestvuje lovac . Jelen je poznat j kao žrlvena životinja.25. u kOjima učestvuju po dvojica konjanika. zatim scene u kojima su dva lovca. Ljubinković misli da motivi kolovođe na jelenu mrtvačkih kola na stećcima j ovaj motiv vile na jelenu u narodnim pjesmama imaju nešto zajedničko i da potječu sa istoga bosanskohercegovačkoga područ­ ja. pr. istočna Bosna .4. koji predskazuje i zamjenjuje usmrćenog Andrijaša . Grci su ga žrtvovali božici Artemidi 9S8 Ali. i to jedan konjanik i jedan pješak. zapadna Hercegovina .2. a . 3-Lov S obzirom na namjenu i cilj.

predstavljena je scena lova na dva jelena. naivne i općenito malih umjetničkih vrijednosti. pa i u Crnoj Gori. u Lovreču. redov. blizu Imotskoga. Za njega su odabirani veliki i visoki 'stećci. sa visoko uzdignutom glavom. a gdjekada kao da ga je dodirnuo. ili u njega već zabio koplje. Trebinja i Bil eće su prave umjetničke kreacije. Ponekad je lovac gotovo dostigao jelena i svojim kopljem mu se sasvim približio. ili u okolini Lištice. kod prili čno velikog broja scena ogledaju se darovi ni majstori. naprotiv. 967 U Zvirićima. kao npr. Vidi se da su se u izradi okušavali majstori različitih sposobnosti . Zanimljivo je da je ovaj motiv dobro zastupljen u primorju i njegovom zaleđu.%4 Međutim. odnosno već na samome jelenu. pa čak i po tri psa. detalji se Sl. Većini njih je to bio pretežak zadatak. U nekoliko slučaj eva umjesto koplja lovac upotrebljava mač. ili da je posrnuo kao smrtno ranjen. - Preds ta va lova na je le na na sanduku u Prictvon. Međutim.n o sljemenjacI i visoki sanduCi. što je neuobičajena pojava.lovac je u jednoj. a izvjestan broj primjeraka je izrađen besprijekorno. Ponekad u ovakvim scenama učestvuju . onda je on na ruci lovca. Nevesinja. spreman da upravo baci svoje koplje prema jelenu . Najčešće je lovac sa kopljem u ruci u trčanju za jelenom. U njima irna dosta neprirodnog. on se gotovo uvijek drži uobičajeno. 145. naročito u istočnoj Hercegovini.'·3 ili na Duvanjskom polju. 966 U dva slučaja scena je prikazana u ankadama . Ovome motivu majstori su poklanjali mnogo pažnje. 968 Sve figure u ovim scenama su dosta sumarno date. inventivno. nema nijednog slučaja da je jelen ubijen. zbog čega su mnoge scene ne samo šab lonizirane nego su grube.i po dva. nedaleko od Ljubuškog. Neki primjerci oko Stoca.istočnoj Bosni ·i u Srbiji. ili u letu prema jelenu.'·5 Ako je soko angažovan. i to njihove vertikalne. Scene lova na jelena u kojima učestvuje jedan lovac na konju zauzimaju 60% svih scena lova na jelena. neproporcionainog i neusklađenog.: im 3 kod Nc ves inj a . Ljubinja. U mnogo s luča­ jeva u lovu učestvuje pas. a više puta i soko. obično bočne strane . a jelen u drugoj arkadnoj niši.

u Ži!omisliću.'7I Ima i s lučajeva gdje su obadva konjanika okrenuta u istome pravcu.le raspoznaju. <ili u Toplici. u okolini Mostara. 149).sl U nekim scenama su prokazani psi. učestvuj u konjanik sa kopljem. u Bijeloj Rudini.97' Naprijed je rečeno da postoje i scene u kojima učestvuju dva lovca. lovci ne drže koplja.97• I u ovoj vrsti scena lova više puta učestvuju psi. Na više ovih scena isklesan je mač o bedru lovca . U nekim scenama se koriste i sokoli. kao u Ziemlju. nedaleko od Stoca i u Glumini. Dvije scene su sasvim neobične . Ponekad te kape potpuno sliče šljemovima sa čelenkama. za tim pješaka sa lukom i dva jelena koji idu prema njima'SS Ponekad lovac-konjanik ne nosi u ruci koplje. pa i po tri psa. Više puta su konjanik sa kopljem u ruci i pješak sa lukom i strijelom postavljeni tako da obojica napadaju na jelena . kod Kalinovika. i . konjanik nosi štit. npr. na području opštine CapIjina (sl. npr. nekada po jedan. kod Nevesinja. npr. inače. kod Imotskog. nedaleko od Nevesinja. koji je već na samome jelenu. a druga da je osedlani konj na neki način ostao bez svoga gospodara .koji se nalazi između njih. gdje je drugi lovac okrenut na obratnu stranu od jelena i prvoga 10vca. 980 Takvu scenu vidimo i na zidu pećine Vjetrenice. nego su svoje ruke podigli i raši rili . u Hercegovini . niti mačeve.331 . kao i na stećcima.'83 Na istoj nekropoli se nalazi scena u kojoj. uz lovca na konju. također u okolini Kalinovika. učestvuje i žena sa sokolom na ruci . u okolini Kalinovika. a ponekad jedan lovac drži koplje. (sl. kao npr. u Toplici. Neobičan je raspored figura u sceni u Gracu. br. u okolini BjJeće. npr.975 Ponekad su i ove scene isklesane u arkadama. što je jedinstven slučaj. Najčešće su to lovci sa kopljima. nalazi scena lova na jelena u kojoj.972 Ponekad je umjesto jelena predstavljena košu ta (bez rogova). a pješaka sa štitom. br. vrlo uspješno obrađena. a ima slučajeva gdje se nalaze po dva. u sceni učes tvuju konjanJk sa koplj em. u okolini Kalino \"ika. u potjeri za jelenom koji ispred njih bježi. 25). što je vrlo rijedak slučaj . br. nego mač. npr. u Hodovu. prikazan je . u sceni u Boljunima. izgleda da prva znači hajku na jelene.976 Lovci su često sa šljemovima na glavama i mačevima o bedrima.m a u Suhom Polju . iza lovaca na konjima predstavljen je još jedan osedlan konj (bez jahača) '78 Teško je reći šta je ovim predstavama klesar htio da kaže. pješak sa lukom. 146). u Radimlji . pas i soko. Na glavi lovca često se vidi neka kapa koja se prema gore i nešto nazad šiljasto završava. U Zalomu. U Gvoznu.969 koja je. okrenuti jedan prema drugome.973 U nekoliko slučajeva lovci umjesto kopalja u rukama nose mačeve. i to jedan konjanik i jedan pješak.konjanika sa mačem. kao u Vukovskom. a nekada i po dva psa. npr. Tako. vidimo lovca . a drugi mač. npr. nedaleko od Capljine. Na takVOj jednoj sceni u Ziemlju. u Suhom Polju.'s7 I ova vrsta scena se ponekad kleše u arkadama.970 U drugoj vrsti scena lova na jelena učestvuju po dva lovca na konjima. nedaleko od Nevesinja (sl. u okolini Citluka.. Rijedak je slučaj da se jelen okrenuo prema lovcima.'84 Ima scena u kojima su po dva jelena. pješak sa lukom i pas's. U Gvoznu.'s2 Ova scena iz Radimlje je istovremeno jedna od najljepše obrađenih u ovoj vrsti.'88 Zanimljivo je da se na tkruni bunara (cisterne) u Hamzicima. u Cisti . kod Kupresa. u okolini Nevesinja. Jedna od najljepše klesanih je scena u Pridvorcima. a između njih je jelen. u široj okolini Stoca.'86 U Cisti. npr. u Boljunima vidimo konjanika sa kopljem.

pj ešak sa mačem j pas. A. predstavlj ena je mu š ka fi gura koja u desnoj ruc i drži dIj e le. npr. npr. 148).s a . 332 . Najčešće je lovac s a lukom . Na toj sceni 'Vidi mo ka ko . Benae 6matra da se u ovom s lučaj u radi o predstavi sv..u prvom planu. '" jelen j c ispred nj ega. nešto nap rij ed .lovca). a ispred ovoga luk sa strijel om koji lebdi (bez .-eći da je upravo ta scena kreacija odličnog majstora (sL br. a lijevom se drži za drvo. 147. u Lovreču. Kri stofor sa dj etetom na LI Barevištu kod Li šti ce. kod Lišt ice.. 'ispred nj ega j elen . I zmeđu jele na i lovca sa lukom. Dij ete u ruci drži maji krst. U takvoj sceni u Donjoj Zgošći (sada u Zemalj skom muzeju ti Saraj evu) angažovana s u Lrj psa .lov na dvije &Pne ili divokoze (?). zali m po krs tu u ruci dj eteta. blizu ZabIjaka .konjanik sa kopljen .i :strij elom. I za konj a nika su dvij e žene koje se sa po jednom visoko podignutom rukom drže kao da plešu 'OI Najzanimljivija je scena u Bareviš tu . - Scena lova na jelena i sv. S jedne strane na životi nje napada ko njanik ."" U više slu čaj eva u lovu učestvuj e i pas .m U Bi j ači. 147).se strije la već zabada u vra t jelena . sti lizovana razgranata stablo dočarava pejzaž sa šumo m u kome se o dig rava scena. Po svetač kom arealu iznad g~ave . aU je više puta j elen okrenut ka lovcu.s Li čno prolis taloj palic i. u No vakov i ć ima. neda le ko od Imots kog. br. pj ešak napeo svoj luk . u kojoj s j edne 5'trane konjanik koplj em pogađa jelena. Kris tofora (s l..992 SI. a a druge. Uz ostalo. Treba . a sa druge. neobi čna je scena . steć ku Dva puta više od prethodnih i ma scena lova na jelena II kojima j e lovac pj ešak. kod Ljubuš kog. kao i po drvetu koj e j e . Ispod ove scene su prikazane tri životinje koj e najviše li če na pse.koplj em.

149. S I. Scena lova na jelena II kojoj uz lovca sa lukom soko ·i pas na slje menjaku iz Cerina kod Cit luka (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajev:u) . 148.SI.Scena ·Iova na jelena u kojoj je lovac·pješak upravo odapeo luk (učes tvuju i tri psa) na sljemenjaku iz Donje Zgo šće (sada u vrtu Zemaljs kog muzeja u Sarajevu). u čest vuju 333 . .

995 Izvanredno je živa scena u kojoj na jelena u trku. u okolini Kalinovika. oivičena je tordiranim vijencem. u okolini Stoca. a ponekad među njima i košutu. a košuta je između njih. - i pješak sa Scena lova na jelena II kojoj u čes tvuju pješak sa lukom mače m i štitom na sanduku II D ra g i č ini kod Citluka .koloni životinja koja ide prema njemu . a sa druge. U donjem nivou je ista 1akva scena. čime je valjda označena kosa. u okolini Mos tara. Ponekad o bedrima lovaca vise mačevi. snažno napadaju pas i soko u letu u Cerinu.sa dva jelena i dvij e košute . a iza njega su dvije . kod 2abljaka.postoji i u Vranjevu Selu. a ponekad izgleda da . br. Tako. bHzu Stoca. I u ovim scenama primjećujemo da neki lovci nose šljemove '!la glavama . s jedne strane lovac odapinje strijelu. 149. samo su naprijed i pozadi jeleni. u Bitunjoj. u takvoj jednoj sceni učestvuju pas i tri sokola.k ošute. Glava lovca u Novakovićima . što je neobi čna pojava I OO2 Istu pojavu imamo i u Drag ičini kod Citluka. u Laćevinama . pet u zapadnoj Bosni (Risovac. lovac ima mač i štit. vidimo dva jelena koje napada lovac sa mačem.na jednoj je prikazao lovca sa lukom.999 a u Radimlji pješak sa lukom i psom napada tri košute i jednog je lena H XlO Vrlo slična scena .sl. sve ostale životinje jmaju po dvije ili po tri šiljaste "grbe" na svojim leđima.U nekim scenama učestvuju i sokolovi. Scene su veoma lijepo klesane. nedaleko od Mostara. na BJidiZgošća Sl. UHodovu. nedaleko od Ljubinja.lOO3 Osim jelena u gornjoj zoni. sa predstavama u dva nivoa.protegao na dvije susjedne strane stećka . kao npr.naprijed je jelen. npr. u okolini Citluka996 (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) . u Uboskom. pos toji dosta neobična scena. klesar je svoju scenu lova . 150.kod Visokog. U Podgradtnju. u okolini Ljubinja. 997 Ponekad lovac nije sa lukom.998 U 'nekoliko sluča­ jeva umjesto jednog jelena vidimo dva ili više. U gornjoj predstavi je lovac svoj luk uperio prema . a na drugoj jelena u trku I OO4 Dvije scene lova na vepra se nalaze u centralnoj Bosni (Donja kod Kaknja i Gračanica . blizu Neuma.imaju i čel enke na tim šljemovima. U 2itomislićima. sada obadvije u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). sokolom i psom. nego sa mačem ."'" U Raškoj Gori.

Scena lova na medvjeda na slj emenj aku II Podgrad i- 335 nju. u široj okolini Stoca. blizu Neuma. Može se reći da je to likovno najvrednija scena te vrste (sl. br. U Eminovom Selu i u Sarajlijama su također lovci-pj ešaci . U sceni na s pomeniku iz Donje Zgošće lovac upravo zabada koplje li vrat vepra. Sarajlije i Kongora.nju i Eminovo Selo. Veprovi su tu sasvim vjerno prikazani - Sl.10'" U scena ma se osjeća pokre t. U Vranj evu Selu veprovi dos ta sliče m edvjedima.is toj s trani stećka . blizu Gacka i Radmilovi ća Dubrava .1OO6 U scen i ima dos ta živosti. 151. na Duvanj skom polju) . . koga su već dos tigla dva p sa. sa kopljima. blizu Hil eće). a drugi u vrat životinje. Tu je i s tilizovano stablo sa krošnjom. . Avtovac. da se dočara pej zaž. U lovu u čes tvuju i psi. a če­ tiri u i s točnoj H ercegovini (Vra njevo Selo. Jedan lovac svoje oružje upravo zabija u ralje. U Risovcu i Vranj evu Selu su po dvije scene na . 148) . Tu s u d va pješaka sa kopljima (?).

VIII v. To je posebno evidentno kada se radi o motivu lova na j elena. Scene lova na jelena palaze se na kraljevskim nadgrobnim pločama iz Mikene 10ll Is ti motiv se vid i u umjetnosti Rimljana i Kelta. nalazimo .'o21 a ima ih i na mnogim drugim romaničkim c~kvama . sa koplj. lovci na ve pra su redovno pješaci. a posebno u romanici. [lalazi se uklesana scena lova na jelena. Zeno u Veroni 10" I na nekoliko kasnoromaničkih benediktinskih crkava iz XIII v.i Bavarske. od kojih je jedan u borbi sa veprom oboren na leđa. U očajnoj borbi medvjed j e gotovo sj eo na zemlju. u široj okolini Stoca. Ioni više puta na glavama nose šljemove.'ol4 Sv. iz XII v.'ol9 Takva scena se nalazi i na jednoj oštećenoj ploči iz karolinš ke epohe u Carcassonnu i na romaničkim kapitelima u Muzeju sv.'ol5 I kršćanska umjetnost je ovaj motiv usvojila ivij ekovima ga upotrebljavala . Nalazimo ga na glavnoj fasadi romani čke crkve S. što je jedins tve na pojava.takve motive.. klesar j e veoma umanjio ljudsku figuru ' OO9 (sl..101O • •• Likovni motiv lova na wvlje životinje poznat je iz raznih vremensk ih razdoblja na širokom geografs kom pros toru. u Narboni lO16 ~ na sarkofagu sv.'o. . Radoj či ć je naveo da se takva scena kao s kulptura nalazi u Casa dei cervi u H eTkulanumu.ima.. Da bi istakao snagu medvj eda. nalazimo scenu u kojoj učes tvuju lovac'konjanik. Uz lovca sa specijalnim kopljem (sa krsnicom) učes tvuju i tri psa. iz V ili VI v. druga u Podgradinju. a če tvrta u Lovreču. krupne glave. š to j e jedinstvena pojava.z Niorta. Michele u Paviji. blizu Ljubinja. Na strani ove din a mične scene uklesan je natpis iz kojeg doznajemo da je to nadgrobnik velikog kaznaca Nespine 1OO8 Kako vidimo. U Han-Stj enicama u lovu u čes tvuje i pas . Keltima je prostorno i vremenski bli ska kultu ra Val Camonice u sjeveroi talskim alpama. (sada u IstoriJskom muzeju u Mos kvi).rad. koje su gotovo identične . Nalazimo ga na vizigotskom nadgrobnom spomeniku iz V. na području Wiirttenberga . i lovac-pj ešak sa lukom. sa kopljem i sokolom. 151 ). u Tuluzu. Scen e lova na jelena mogu se naći u umjetnos ti Hetita. Se rnina.iz XIV v. nedaleko od Imotskog. u Njemač koj i južnog nrola u Austriji. ovaj motiv je dos ta korišten. male uši i š iIj aM i kratki repovi. u kojoj je na zidovima peći nskih nas tambi ovaj motiv veoma korišten. treća u Uboskom." Lov na jelena s trasno su njegovali 336 . u okolini Rogatice. Najimpresivnije djeluju predstave u Podgradinju i Uboskom. Najzanimljivija j e scena lova na vepra u Gračanici .'020 I na jednom sarkofagu j.zdepasta tijela. IO()7 U trećoj sceni na Duvanjskom polju (Kongora) lovac je na konju.'oll a kasnije i Parćana i Sasa nida lO 12 Is to tako i u kretsko-milkenskoj umj et1l1osti. Augustina u Tuluzu.'o23 I na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku krsta u Gruziji. ali je ispružio svoje snažne noge prema čovjeku koji ga napada kopljem "na krunicu" . lučno povijena hrptenjača. Od ukupno čet iri scene lova na m edvjeda jedna je evidentirana u Han-S tjenicama. [la porta'lima crkava u Bourgesu kod ArIesa. Lovac je sa bradom. br.'OI7 Takvu scenu čes to imaj u sarkofazi iz m erovinškog doba u Francus koj'O I8 U zapadnoevropskoj predromanici. Ostale preds tave su slabiji klesarski . Dobro je poznata scena lova na jelena na cpkvi S.

kako izgleda. iz XII V ' 02' Evo i nekoliko amalogija iz naših krajeva: Scena lova na jelena. S. Jedinu analogiju našim predstavama borbe sa medvjedom našao sam u luku iznad portala katedrale u Barietti. rad Sime una Dubrovčanina. s li čna onoj na stećku u Gračanici. iz WienhausenalO25 U upoređe­ nju sa scenama lova . u kojoj učestvuju konjanik.. Takve scene. u vrijeme veoma razvijenog dvorskog feudalnog života. često vidimo na italijanskom tekstilu. Tako se scene lova na jelena. u Italiji. lovačkim tepisima. 1029 Sličan motiv je SI. ili na tzv. u GalijilO27 Istarakršćanska koptska umjetnost ima taj motiv.v ide na freskama omajadskih dvoraca u Jordanu i Siriji.na jelena. Ipak je predstava borbe čovjeka sa veprom nađena na mozaiku jednog rimskog cink uskog lovca. dva pješaka psi. . u Muzeju sv. naJcesce uz korištenje sokolova. kada ga nalazimo na freskama. Nađen je i na jednom sarkofagu iz V v. mnogo manje scena lova na vepra nalazimo u umjetnosti. Seldžuci su i na svojim nadgrobnim spomenidma prikazivali taj motiv. . npr. 152.i taj su motiv na mnogim svojim likovnim djelima prikazivali mnogi islamski narodi. nađena je da jednom sarkofagu iz VI v. najviše korišten u gotič­ koj umj etnosti zapadne Evrope. posebno seldžul:ki Turci.026 Scena lova na vepra. Zeno II Veroni. . s početka XV v. Augusta u Tuluzu. nalazi se na Radovanovom portalu u Trogiru.Scena lova na jelena na glavnoj fasadi crkve.u Parizu. 1024 Motiv je. na tapiserijama u Muzeju Cluny . tapiserijama i raznim predmetima primijenjenih umjetnosti.

protkanu izvjesnim klasičnim ~konografskim rješenjima". Zbog toga on kaže da se na stećcima nigdje ne nalazi pogođen jelen.da simboliziraju čovječju dušu napadnutu od puha zla'o" Sv. tih "neobuzdanih" i "surovih divljaka" .na r eljefu crkve sv. i na kruni bunara u Hamzići ma. blizu Konjica. u Govedovi ćima. u Boki Kotorskoj. Radojčić je u scenama lova. da su scene lova bile poznate u srednjovjekovnoj umjetnosti. vrijedno je napomenuti da je Đ . iz VI ili početka VII v. on za scenu lova na fasadi crkve S. Mano-Zisi vjerovatno mislio na vepra j medvje da 338 . ali je rekao da one mogu imati i vjerski karakter . Sergejevski i M.'o47 Sva ova" mišljenja odnosila su se na scene lova na jelena. kao i u scenama kola i 'turnira.1037 I C. Zeno u Veroni kaže da je. u Novigradu kod Zadra.sa ra tn. blizu Trnova lO33 Scena lova na vepra ustanovljena je na Radovanovom portalu u Trogiru (tema Decembar) .'046 Slično mišljenje zastupa i G. Solovjev je scene lova ubrojao u svjetovne motive. M.) • •• Pi'lanje porijekla i značenja motiva lova na stećcima samo je uzgred ponekog istraživača interesovalo. Miletić .'034 Antički sarkofag s reljefom lova na kalidonskog vepra stajao je pred Dioklecijanovom pal ačom u Splitu lO35 Lov na vepra postoji i kao minijatura Miroslavljevog evanđelj a. Challet vidi napad moć­ nog zla na besmrtnu dušu kOja tome napadu sigurno izmiče.čkim navikama" i da iz njih "izbija viteški štimung srednjeg vijeka"1039 Slično mišljenje imaju i D. Katarine. u okolini Trebinja. mnoge ovakve scene odražavaju realni svijet. Vego. 109. victio ilustracije zabava plemićkog života 10" M. u okolini !Citluka.'044 U proganjanju jelena J.'''5 I za Đ. u Makedoniji. prema mjesnoj tradiciji . . ali i asociraju na grčku mitologiju. Baslera takve scene su napasti grijeha. nađen j e rimski nadgrobni spomenik sa isklesanom takvom scenom.'0l3 Prema mišlj enju N .. a također i nad ulazom u zvonik stolne crkve u Splitu lO30 Najstarija poznata predstava lova na jelena u našim istočnim krajevima je na anfori iz Vinče . iz XI v.'o36 (SI. scena lova na jelena se nalazi i na muslimanskom nišanu iz XV v. Navela je. Naprijed sam već naveo da se na bosanskohercegovačkom području takve scene nalaze na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali.203'· Osim toga . Wenzel je rekla da "ikonografija stećaka ima pravu hrišćansku osnovu. Lov na jelena je predstavljen i na amvonu crkve u Konjuhu. Benac kaže da takve Scene "odražavaju duh slobodnih feudalaca .' 031 Drugi takav nalaz je na kapitelu u Stobima (sada u Beogradu ). samo sa stanovišta bogumiIske hereze. te također na živoj stijeni u Lipcima.'04<) A. Hoernes je u tim scenama vidio samo realnu sliku života srednjovjekovnog bosanskog plemstva..'03' U Lisičićima .. Osim toga. Napominjem da je lov predstavljen bijelom bojom na živoj stijeni u Gostilji kod Višegrada. između ostaloga. Truhelka je smatrao da su to predstave u kojima se "prikazuje život u najživljim i najveseiijim časovi ma" . čiji su simboli transponiran i u kršćansku simboliku posmrtnih tema. ali da ih nije bilo na nadgrobnim spomenicima. '038 A. O drugim scenama gotovo da uopšte nije bilo l1iječi. to predstava Teodoriha kao "divljeg 10vca". U vezi s tim. Predstave jelena bez lovaca i pasa su za njega duše bez grJjeha. Wild.

npr. kako je to Sv. Neki istraživači stećaka ne misle tako. Ta okolnost je. progoni jelena između čijih rogova je slika Krista. a moglo bi se reći i paganskog uopšte. a onda i kao plastiku na crkvama.Svetac je tu da onemogući strijelca u njegovoj namjeri. Vego. zlame legende .ivota i zabave feudalca. . onda bi.339 kada je rekao da je borba sa divljim zvijerima alegorijski prikaz borbe kršćana sa grijesima. M. ili kopalja koja svojim vrhom dodiruju već ubadaju u tijelo jelena. Scena je jedinstvena u našoj ikonografiji. Wenzel nema pravo kada tvrdi da se taj motiv ne pojavljuje na nadgrobnim spomenicima. god. mislim..IOSl ili se. M. Scena o tome može se vidjeti na raznim umjetnič kim djelima zapadne m . ali se svode na dvoje . Radojčić protumačio. nedaleko od Skoplja. Evstatije. A:ko se uzme da se u tome slučaju radi o sv. Rimljami su u lovcu personificirali smrt. iz 1630. uslovi la i pojavu lova na vepra kao minijaturu na Miroslavljevom evanđelju. na brojnim merovinškim sarkofazi ma u Francuskoj. da je odraz kršćanske ikonografske teme izbavljenja duša. odnosno da je ilustracija ]. bivšem Trajanovom generalu Placidusu. IM Za objašnjenje lova na vepra mislim da je važ· na okolnost ~to se u evanđelju po Mateju i Luki kaže da duh zla ulazi u svinje. U crkvi sv. na mlađem sloju fres. ka.ko je to već M. Po tome bi naše predstave lova na vepra na stećcima trebalo objašnjavati kao alegoriju borbe sa opasnostima kroz koje prolazi kršća­ nin na svom putu za raj. a konačno i na sarkofazima. Ljubinković. do sada izražena mišljenja o motivu lova na s tećci ma vrlo su različita. kao npr. Izgleda da se kršćan s ki simbolizam motiva lova na jelena u suštini ne razlikuje od rimskog.) U vezi s tim osobito je zanimljiva pomenuta scena sa svecem u Barevištu. pogotovo kada .lovu na jelena. scenu borbe sa medvjedom i vukom. a analogno tome i sa veprom. govori o njegovom lovu na jelena u kojem je između jeleno\Aih rogova vidio krst kao sunce.na sarkofagu sv. na Radovanovom portalu u Trogiru. 1052 U prilog ovakvog shvatanja išla bi i činjenica da na ovim scenama stećaka nema ubijenog jelena (ima st'r ijela već zabodenih u vrat jelena. Kristoforu. iz XIV v. ili da je religijskog karaktera. Nikole Siševskog. na galo-rimskim i drugim nadgrobnim spomenicima. Semina u Tuluzu.ima osnova zbog toga što 'se taj ·svetac obično predstavlja sa malim Kristom i sa batinom koja se pretvorila u palmu i zbog toga što je njegov kult ou susjednim dalmatinskim krajevima bio dosta razvijen. blizu Lištice.o tome svecu . pak. ali je još nij e publicirao. tj . po mome mišljenju.da je 't aj motiv l aičkog 'karaktera. što . čak suprotna. kao "scenu iz života nekog bogatijeg lovca". Otuda i pojava toga motiva na 'kršćanskim nadgrobnim spomenicima.r adi o glavnom motivu . a . vidi kao profanu scenu.IOSO Preko jelena vjernik želi da se približi Kristu.. uzevši ime Evstatije.. radi o ilustraciji tzv. nalazi se scena u kojoj sv. Vego protumačio. I danas bi bilo teško zauzeti decidirano stanovište. ali nema onesposobljenog i usmrćenog jelena).o neuspjelom pokušaju če tiri hiljade vojnika da oda-pnu stIlijele na njega.takvo se tumačenje može dati i za kršćanski lov na jelena.podata'k koji bih želio da na ovome mjestu saopštim. (Razumljivo. kao lovac'konjanik. arpr. . a jelen je predstavljao pokojnika.'"sl Legenda O ovome svecu.rka. zbog čega je odustao od lova i prešao na kršćanstvo.se . Mislim da je značajan još jedan . Pronašao ju je R.1049 Kako vidimo.pa č~k i identificira s nj'im. mogle doći u obzir dvije varijante objašnjenja te kompozicije .

idu pećiIl1e Vjetrenice..kacija sm rti.4 Mi slim da sa s tanoviš ta kršćan s ke ikonografije lov na vepra i medvj eda treba neš to dru gač ij e objašnjavati od lova na jelena ... . Nikoli Siševskom.~. Osim toga.'" . scene lova na jelena nal azimo na kruni bunara u H amzićima i na ". vidimo scene kola i turnira. . 1.. M eđutim. kao u sv. -. gdje manje dolazi u obzir tumačenje sa s ta novišta kršća n s ke mis tike. uz scenu lova na jelena. lO. nego preds tava pokojnika koji se bori sa ovozemalj skim zlima . 153. pa i divokoze. . N ik ole Siševskog kod Skoplja.freska II crkv i sv. u više s lu čajeva na is tome steć ku . vjerovatno. E vrope od XII do XVI v... na što se. 340 .Sv.. U tim scenama se javlj aju i košute. ne more primijeniti isti kriterij kao za jelena.P'r . a nekada na istoj strani stećka. a pogotovo to vrij edi za ta kvu scenu na muslimanskom nišan u u Govedovićima.. koje se najčešće objašnjavaju kao svjetovn e realne životne scene. Već su u VI v.. ima dosta elemenata koji idu u prilog onog drugog s tanoviš ta u tumačenju motiva lova na s tećc im a.. Ovdje lovac nij e personifi. Evstat ij e II lovu na jelena između č i jih se rogova vidi bista Krista . Vrlo je važna okolnos t da je u srednjem vijeku lov na jelena bio vrlo raširena pojava u krugovima feuda laca i uopš te imućnijih i uglednijih ljudi. 1 SI.. U ne kim od tih scena je krst za mijenj en bis tom Kris ta . Zati m.

3 i primorje sa zal eđem . Nevesinja i Gacka .4. Među takvim se ističu scene iz o koline Stoca. l aJko sam donedawlO bio više naklonj en ovakvom gledanj u na pojavu ovoga motiva na stećci ma. U nekoliko slučajeva oni imaju . Ustanovio sam da ukupno postoji ~7 primjemka scena turnira. i to od prve podvrste .scena turnira je s lij edeća: centralna Bosna . Ona je ovakve motive utopila u druge kategorije. He rceg Hrvoje se u tome isticao. Zbog toga sam sve ovakve scene podijelio u tri podvrste .14. Naprijed sam već napomenuo da u sistematizaciji relje6n:ih motiva stećaka M. . Teritorijalna rasprostranjenost . Wenzel ove kategorij e uopšte nema. u Francuskoj .a sa druge strane. već i broj onih scena koje su dobro urađene i da je među njima znatan broj veoma uspj elih kreacija. s jedne strane već izbl ijedjela ili sasvim iščezla svijest o staroj paganskoj mitologiji.29. a nije isključeno da se u budućnosti pokaže da obadva na svoj način imaju svoje opravdanje. ili kršćanskoj simbolici. Crna Gora . zahtijevali su vještije majstore i mnogo pažnje i snalažljivosti pri likovnoj obradi. U konjaničkom turniru obično učestvuj u dvojica muškaraca na konjima. Postoje i junačke borbe sa više učesn ika. tako je većinu turnira na konjima svrstala u mobive koje je nazvala "dva konjanika".se reći da je. I motivi ove vrste su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini. zbog čega su njihove klesarije ispadale kao djela općenito slabih i malih umj e tničkih kvaliteta. zapadna Bosna . despot Stefan Lazarević je poginuo u lovu sa sokolom.4. Kako u svim krajevima i u svako vrijeme nije uvijek bilo na raspolaganju najboljih majstora. od druge . nego i borbu pješaka.6. relativno. to s u se posla na izradi ovih motiva prihvatali i majstori nižeg ranga. ipak mislim da na sadašnj em stepenu istraživanja ne bi bilo opravdano ni jedno krajnje stanovište. 341 I motivi ove vrste. .9 i od treće . Turci su taj običaj prenijeli već razvijen. zapadna Hercegovina . Može . ipak. često oštećene. 4- Turnir U ovu vrstu scena ubrojao sam ne samo međusobnu borbu aktera na konjima. turnire u užem smislu riječi.34 primjerka. istočna Hercegovina . koju najčešće poznajemo kao mačevanje dvojice učesnrka.2. U istočnoj Bosni j e. Iako su neke scene sumarne. caru Dušanu je to bila omiljena zabava. Naše narodne pjesme mnogo govore o takvom lovu .1055 I naša je vlastela veoma voljela tu vrstu sporta i bavila se njome. a u Srbiji ih uopšte nema. toliko ovladao običaj organizovanja i učešća u lovu.su 's cene lova na stećcima postale više odraz savremenog slanja.na crkvenim saborima izdavane naredbe da se ne smije pretjerivati u lovu sa sokolima .9. najmanje ovih scena. Sama i stočna Hercegovina posjeduje oko 52 % cjelokupnog fon da. suprotstavljeni jedan drugome. pje šačk i turnir i turnir sa više učesni ka. istočna Bosna . Sasvim je vjerovatno da je u kasnom srednjem vijeku. ipak se na većini od njih vidi da učeSlllici u svojim rukama drže koplja ili mačeve. U Bosni je II srednj em vijeku bi lo jelena. zbog čega se opravdano može pretpostaviti da . bez detalja.turnir na konjima. kao i oni koji se odnose na lov. pa i pripitomljenih.

Sl.Scena turnira u kojoj jedan konjanik ima kop lje. 155. u o ko lini Ku presa. 154.Scena turnira d vojice konjan ika u arkadama na slj e menja ku Rava nj skih Vrata. . . 342 .Sl. a dnugi lu k na sa nduku ne kropo le u Nikšiću .

'između aktera s u dvije žene koj e.' a u Ziemlju .9 U Gornjem Suhom Polju. očekuju ishod borbe. a drugi lukom i s trijelom. kako izgleda.1056 a neke u arkadama. blizu Ljubuškog. a drugi je pješak sa lukom. koji put sa čelenkama. već d otiču. Tako se u Nik š iću jedan konjanik bori kopljem. I06' Ta scena j e dosta dinami čna. IO . 1063 U nekoliko scena učes nici se ne služe jednakim oružjem. 343 . živo se bore dvojica konjanika sa kopljima kojim se. u široj okolini KOJ1ji· ca. kao npr. na Dugom polju (Blidinje). jedan akter je na konju .i štitove. kao npr. jedan uče sn ik drži mač . Neke scene se odigravaju ispred dvoraca. najmanje je dvoboja pješaka. kao zainteresovane. 1 konjanik je s koplj em. š to nije osamlj ena po06O Na takvoj sceni u Lo kvi č i ć ima . - Scena dvoboja pješaka na sanduku Dab ića Polj an e. Obično su učes nici sa makakav je primjerak sa Dabrića Poljane. u okolini K onjica. a o bedrim a vise mačevi. u Ravnom. U drugoj takvoj sceni. u okolini Nevesinja. a drugi s mačem 106l Rela tivno. SL 156. Na glavama su im šljemovi. nedaleko od Kupresa . što je dosta neobično. jedan java.IOS 7 U nekim s lu čaje v ima vidimo učesnike sa nejednakim oružjem i unejednakoj pozicij i. u okolini Kalinovika. Tako u Kutcu. u Ra dimlji . IO. Na istoj LOj s trani stećka prikazana je i scena lova na jelena. a čev ima . nedaleko od Imotskog.

U trećoj podvrsti turnira učestvuju po tri ili više figura. a ona . II . 157. pj ešaka sa lukom na sanduku II Za č u!am a . vidimo i ženu koja iz dvorca posmatra dvoboj. blizu Gacka (sada u Zemaljskom muzeju tl Sarajevu). Turnir konjanika i pješaka u Ziemlju već sam naveo.drugi luk sa strijelom!064 Takvi slučajevi postoje u Cisti. Malo dalje stoje još dvije žene koje su zainteresovane za ishod borbe."l65 Na nekim scenama učesnici imaju šljemove na glavama i mačeve o bedrima. u okolini Nevesinja i u Toplici. gdje se dvoboj odigrava tl arkadama. Scena je dosta živa. kao npr. nedaleko od Imotskog. Zena između samih boraca je vje· rovatno arbiter dvoboja. 'koja stoji između konja i kao da ih pridržava. Scena borbe pješaka sa ma čevim a uz sudje lovanj e okolin i Trebinja. U sceni konjaničkog dvoboja tl Avtovcu. tl okolini Kupresa Ul67 Na toj sceni muškarac 'kao da dodaje rezervni mač. U oko dvadesetak takvih scena uz aktere se pojavljuje i jedna žena. Ziemlju.J068 Među najljepše scene te vrste spada ona u Radimlji u kojoj su dvojica vitezova već ukrstila svoja koplja ispod dvorca sa kojeg ih posmatraju dvije žene UJ69 Učesnici imaju šljemove. u široj okolini Stoca. mačeve i štitove. J066 U nekoliko slučajeva pojavljuje se muškarac umjesto žene. u okolini Imot· skog. npro"u Ziemlju. osim žene koja kao da pridržava konja.koja iz dvorca posmatra sukob veoma SI. Takav slučaj je i u Lovreču.

stoji žena raširenih ruku. kao npr. Vitezovi su sa kopljima. štitovima i šljemovima. nego u njihovoj blizini.1076 A. gdje se sa svake strane pojavljuje po jedna žena. blizu Ljubuškog. Neke scene se odigravaju ispre d dvorca. gdj e osim žene između učes nika. Vj erova tno su to sekundantilOn U Radimlji je isklesana scena turnira u :kojoj s jedne strane učes tvuju Sl. 158. u okolini Se kovića. sa strana stoji još po jeda n muškarac koji drži koplje. kao npr. ali ispod arkade. U okolini Lištice prikazana je scena sa dvojicom konj a nika koji su okre· nuti na istu stranu i ženom između njih koja drži veli-ki mač. Izgleda da je tu već završena borba i da pobijeđeni napušta teren. a sa druge dvije djevojčice ti arkadama.'"71 U ne koliko slučaj eva te scene sa ženama su prikazane u arkadama. neda· leko od Nevesinja. možda se zbog nje ili u njenu čas t i priređuje taj dvoboj.je zainteresovana za njegov ishod. Umje tnik je želio da prikaže kako se taj dvoboj odigrava u prirodi lO74 U Borju. u Žiocima. u Boljunima. U sceni borbe trojice pješaka u Začul a ma . Scena L~r nira dvojice konjani_ ka uz II učešće još jed nog pješaka sa lukom na sanduku Gorici kod Stoca. a treć i sa lukom .1072 Jedinstvena je scena u Do njim Barama (Blidinje) u k ojoj ispred vitezova. .107. do nje s jedne strane djevoj čica.kod Trebinja dvojica su sa mačevima . a iznad scene tri zvij ezde. ' 070 U toj sceni 'iz Tepena vidimo još i sokola. što je jedinstvena pojava. blizu Kupresa. 1073 Zanimljiva je scena u Ravnom. Benac misli da je mač u rukama žene namijenj en pobjedniku. Jedna od naj· lj epše klesanih i najzanimljivijih scena te vrste je u Mijatovcima. u kojoj se desno i lijevo nalazi po jedno stablo. kao npr. dvije žene sa cvjetovima u podi· gnutim rukama stoje izme đu aktera. U nekoliko slučajeva žena nije između samih učes nika. u Lokvičići ma.

u kojoj se kopljima bore dvojica konjanika. Zeno u V eroni. a sa druge strane također dvojica konjaJn. Ovim dvjema scenama veoma je slična ona u Donjoj Zgošći (sada u Zemaljskom muzeju u Saraj evu). a na jednoga od !l1j. s li čno s ituaciji u arkadama lO79 Posebno je zanim ljiva. gdje s jedne strane vidimo če tvoricu konjanika. iza njegovih leđa.h. - Predstava turnira dvojice konja. ali su odvojene vrpcama. među kojima turnir na konjima. 159. Zeno Maggiore u Veroni (XII v. jedinstvena scena u Gorici kod Stoca. nego o pravom ratnom sukobu? • •• Turnirske scene ponekad nalazi mo kao relj efe na ro mani čkim crkvama u Italiji. upravo odapinje s trijelu jedan pješak 1080 U turnirskim igrama ovakva situacija nije uobi čajena.) nalaze se brojne scene. ."" To su također najljepše obrađene scene. u okolini Nevesinja scena u kojoj u turniru s jedne strane učestvuju dvoj·ica. a sa druge jednoga.k. Na glavnoj fa sadi najznačajnij e romaničke crkve sjeverne Italije S. Ove fi gure su u pokretu i u položaju kakav se zauzima u turn·iru (sa već ispruženim kopljima). Challet kaže da su turniri naš ih stećaka dosta s li čni SI. a sa druge samo jedan konjani. nika na glavnoj fasadi crkve S.ka.trojica. sa ženom koja kleči i turnir pješaka s mačevima lO81 J. sa kopljima. Možda se u ovome s lučaju ne radi o turniru. a uMijatovcima (Krekovima).

toga. e. Radoj č i ć lO8J Slične scene dvojke afron tiranih ko· njanika . kod Ljubljane. zbog čega misli da su one "autohtoni ostatak klasične tradicije". Dodajmo ovome još i podat. Truhelka l 091 U istome duhu je i stanovište A. Osim .lOss U našim krajevima na freskama nekih pravoslavnih cr!cava. Đorđe i sv. kako je naveo Sv. Basleru 'su ove scene slične scenama borbenih igara Orfej evog kulta. ali "bez većeg uspjeha". koje su priređivane i kod s tanovnika Val Camonice. M. da je crkva zabranjivala dvoboje.) pos toje scene u kojima su predstav ljeni afrcmtirani sveti ratn ici na ko· njima.I096 Sv. .'09O.I094 M. a o nda i Ć. god . zabava plemića . u Crnoj Gori (početak XVII v. a da žena između konjanika "vjerovatno predstavlja boginju podzemlja"l09' M. u Hercegovini i Morači.J081 Scene slične onoj na Radimlji.I099 Đ. Misli da su turniri stećaka sli čni rim· skim gladijatorskim igrama. Wenzel na lazi paralele u antičkim predstavama kulta Diog. Wenzel i Z. Kao i scene lova i kola.. npr. ali ne da· je konkretne podatke. I 09 ? Za scene turnira konjanika. Kajmaković . naj češće sv. 1 086 Na ovu s li č n os t upozo r. 'oss ••* Istraži vači stećaka su ovome motivu posvećivali veoma malo pa· žnje. Vego kaže da su scene lova.i su nađeni u dolini Nere tve lO84 I Kelti S U se u svojoj umjetnosti korist ili ovim motivom. Solovje v ih je također s· v rstao u profane.kura. Tako se d voboj konjanika nalazi na jednoj pojas noj kopči koja je nađena u grobu u Va ču.k da se na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali nalazi reljef koji prikazuj e turnir dvojice konjanika koje prate dvojica sekundanata-pj ešaka. Wenzel nalazi na antičkim spome· nicima Dioskurova kulta kOj. sa mačevima o bedrima. koje su slhl<:ane na vazama kao dar mrtvima-"oo J. zajedno sa ranolatenskim mačem. Ozb iljnij eg proučavanja nije bilo. a koja je datirana u VI v. mogu se vidjeti na kutijama od slono· vc kosti i drugim predmetima primijenjene go ti čke umjetnosti zapadne Evrope. u Luvru u Parizu i Ermitažu u Lenjingra· du. pa i turnira. borbu konjanhl<:a nalazi i kod Sasanida. pogotovo onih sa ženom ' i zm eđu učesnika .i turgij s kim pj esmama što se upotrebljavaju prilikom sahranjivanja". I093 I A. u Zavali. Hoer· nes je i scene turnira shvatio i s klju čivo kao životne događaj e ondašnjih pl emića . M. poznatih pod nazivom "Opsada grada ljubavi" (Chateau d'amour). Stele ovakve scene smatra č i sto profanim. npr. Dimitrij e . te da turnir "nema nikakove veze s krš· ćan s kom simbolikom". iz 1240. Benca. posebno Francuske. Filipović je te scene vjdio kao obilato prikaziva nj e života srednjovjekovnog feudalnog društva lO9S V. ' 08 ' Slično je mislio i J . gdje se dvoboj odigrava ispred dvorca.onim koji ukrašavaju kapitele francuskih romaničkih crkava. o87 Turnir konjanika se nalazi na peča tu bosanskog velikog bana Ninoslava. sa čijih doksata žene posmatraju borb u. Challet se najduže zadržao na ovim motivima. M. I092 F. koje su unekoliko s li č n e našim turnirima na s tećc ima. On u njima vidi 347 . Asb6th. Đuri ć misl'i da bi dobar dio scena (pa p re· ma torne i ovakvih) trebalo objašnjavati "kultom mrtvih i l.ili su M. Radoj· č i ć kaže da ove scene odražavaju mentalitet oruh koji su iznad svega "cij enili ljepote viteškog života" i ideale plemića . sa ženom između njih. On je saopštio da se jedna scena turnira nalazi na portalu katedrale 'li Modeni. prij e n.

ili "predstavlja simboličan teren na kojemu se odigrava moralna bitka između ~ila dobrih i sila zlih"? Ovaj prolazni istraživač stećaka uglavnom postavlja pitanja za koja sam kaže da ostaju nerij ešena. u vezi sa krstaškim ratom protiv Seldžuka. olimpijske igre i dr. 'koja je sa Orijenta došla do preromani čke i roumjetnosti. o čemu sam u nekoliko navrata pisao. zapadnoevropskog je porijekla. na isti način. tema turnira. Zena između konjanika možda razdvaja. npr.. uzeta iz romana gdje se prikazuju Antur i njegovi drugovi. jer je... ne samo kao borbu dvojice pješaka ili konjanika. Njemu se isto . velike vojvode Hrvoje Vul<ać i Sandalj Hranić . koje ljetopisac opisuje kao "visoke i krepke lju de.). da bi u XV v. sa kopljima i mačevima. a možda im daje znak za borbu? On se pita da li je ona plijen. Veoma je zanimljivo svjedo· čenje jednog poljskog ljetopisca o velikim turnirskim svečanostim a u Budimu 1412. a u borbi .preduzetne i hrabre". za vrijeme Ričarda Lavljeg Srca . uključujući i vježbe u vojne svrhe. Dalj e se razvijao dosta brzo i zauzimao velika podru čja. Turnir. daleko je starijeg porijekla. u XV v.dva brata". Kraj em XII v. i općenito su poprimila karakter narodnih zabava. turnir je u Engleskoj bio u velikoj modi. takmičenja u mačevanju. zatim srpski despot Stefan Lazarević. Poče tak mu nalazimo u XI v.'!"' Poznato je da su u Srbiji u vrijeme cara Dušana često priređi­ vane viteške igre u kojima su ·p objednici nagrađivani."01 maničke Reljefni motiv turnira na stećci ma mene je interesovao i .kao tema i kao likovno ostvarenje. ("Kongresu velikaša i vitezova iz čitave Evrope"). knez Pavle Radenović. u Francuskoj. Misli da su turniri u romaničkoj ikonografiji možda mogli biti i isječci epskih ciklusa. prije svega. masovnija. npr. krbavski j blagaj ski hrvatski knezovi i drugi. god. U turnirskim igrama su se osobito odlikovali bosanski vitezovi. vidio realan prikaz borbene i junačke igre plemića i drugih brojnih imućnijih stanovnika srednjovjekovne Bosne i Hercegovine.tako čini da bi afrontirani konjanici 's a kopljima mogli biti alegorična predstava vječne borbe dobra i zla. kakve su. odnosno pomiruje zavađene. Ugledaj ući se na susjedne zapadnoevropske dvorske običaje. priređivane igre na kojima su Dubrovčani kopljem skidali rukavicu obješenu o stub. feudalci Bosne i Hercegovine. Izgleda da su u tome pogledu zaista mnogo postigli j bili nadaleko poznati. ali ga buni što su obadva protivnika predstavljena jednako. ako ga shvatimo nešto šire. veoma mnogo 's u držali do toga da imaju dobre konje i opremu i da se u turnir·i ma istaiknu. na kojima su učestvovali bosanski kralj Stjepam Ostoja. scena na katedrali u Modeni. 1105 Jedna od masovnijih junač kih igara koje su se priređivale u Dubrovniku zvala se "Osvajanje grada".'!"' Rekao sam već da se takva igra u zapadnoevropskim zemljama zvala 348 . odnosno ulog u turniru.. zatim da su u Prištini. praktikovali i stanovnici Val Camonice. lI03 U srednjem vijeku su ta takmičenja postala mnogostranija. rvanju i drugim brojnim disciplinama u staroj Grčkoj i u Rimu (palestra. borbe gladijatora u starom Rimu. po njegovom mišljenju. dostigao svoju najveću primjenu.. U Etruriji su nekada postojale "ritualne borbe koje su proizlazile iz pogreba". 110' Evo još nekoliko opažanja. kao i oni u susjednim našim zemljama. kako se općenito shvaća . kao . O tome nam svjedoče. po svoj prilici. kao što je Chanson de Roland. itd. nego kao takmičenje u raznim borbenim igrama uopšte.temu sukoba životinja. Međutim. U njemu sam. koji se prima.

. koju M. Zbog toga. vremenski udaljene. zbog toga što ti ratnici nisu u stavu međusobne borbe.se tiče Orfejevog kulta. iako ne isključujem svaku vezu sa kršća n s kom simbolikom. : '11 08 Ovako snažna opsjednutost turnirima u srednjovjekovnoj Bosn i i Hercegovini morala je doći do izražaja i u umJetnosti s tećaka . kao kada se radi o sekundantu u turniru. ljudska figura i konj . više ljudskih i životinj- . odnosno opjevanih megdana i borbenih susreta kao u narodnim pjesmama Južnih Slavena . ljudska figura i konjanik. ljudska figura sa konjima ili sa drugim životinjama. Cini mi se da je situacija sa motivom turnira na stećcima mnogo čistija j jasnija od situacije nekih drugih scena. Ne bi bi lo veliko 'i2menađenje kada bismo na nekom od stećaka i našli scenu da afrontirani konjanici gaze životinju ili čovjeka. scena lova. zbog toga. Takve scene nisu poznate kao biblijske.ll09 ne može se. Ukupan broj svih navedenih sedam podvrsta iznosi 131 primjerak. mislim da su turniri na s tećc im a u najvećoj mjeri odraz omiljenih navika i običaja feudalaca i drugih imućnijih i uglednijih stanovnika toga vremena u Bosni i Hercegovini. Dvij e ljudske figure.'I07 O turmnma kao omiljenom zanimanju naši h srednjovjekovnih vitezova nalazimo dosta podataka u našim narodnim pjesmama. blizu Gacka. Mislim da ću najmanje pogriješi ti ako ih podijelim na s lijedeće podvrste: dvije ljudske figure. onda još i geografs ki daleke. Navedene sličnosti sa scenama Orfejevog 'kulta j kulta Dioskura su minimalne. zbog toga što je sama po sebi nedovoljno jasna. Ne vidi se da li je is pod kopita jednoga konja neka životinja. ali takve scene na stećc ima nema. po mome miš ljenju. scene sa više ljudsk ih i životinjskih figura i nekvalificirane scene. Ne bih rekao. susrećemo na sakralnim <kršćansk im spomenicima ne samo u našim krajevima nego i u drugim zemljama. Kajmaković smatraju jedinom takvom predstavom.. a ljudska figura je u stojećem stavu i nešto ispred konjanika. a kada ."Opsada grada ljubavi". 5- Ostale scene 349 Ovdje sa m uračunao scene koje nisu mogle biti uvrštene ni II jednu od čet iri prethodne vrste. a pogotovo hereti čki . Mislim da llpoređenja sa svetim ratnicima na freskama nekih naših manastirskih crkava ne znače mnogo. Treba imati na umu još neke poj edinosti. tri i više lj udskih figura. a na s tećci ma se ne pojavljuj u drugi kršćanski ikonografski motivi. npr. upotrijebiti kao siguran argumenat. Mislim da je to glavni razlog zbog čega ih tako malo. Od značaja je j okolnost da takvih scena uopšte nema na kršćanskim sarkofazima i drugim kršćanskim nadgrobnim spomen icima. da scene turnira na stećcima imaju simbol iča n vjerski karakter. zbog toga što su scene svetih ratnika mogle biti od izvjesnog utjecaja na maj store steća ka. kako < to neki misle. Jedan naš i stori čar narodnih igara kaže da "nigdje u svijetu nema toliki broj opisanih. Wenze l i Z. ljudska figura i konjanik. Tako se motiv turnira u umjetnosti javlja gotovo isključivo na profanim spomenicima . rekao bih gotovo iznimno. osim II ne kim iznimnim s lu čajev ima. kako je to u scenama stećaka. što olakšava zauzimanje pouzdanij eg gledišta za njegovo objašnjenje . Scena na sljemenjaku iz Avtovea.

kao u kolu . ·zapadna Bosna . u okolini Pljevalja. npr. 160.'110 Gledajući ih posmatrač ima utisak plesa (igre) u dvoje. npr. u Pasičini. na kojoj muškarac drži visoko podignut krst. pa se jednom rukom drže za stub."l6 Ponekad je takav mješoviti par 's mješten u arkade. Znatan broj je oštećen. a u Cisti. one su podigle svoje obadvije ruke. U Matarugama. najviše je predstava dviju žena koje se jednom rukom d rže zajedno. naporedo postavljene u Dugom polju . na Blidinju. a u is točnoj Bosni ih uopšte nema .20. u okolini Kupresa. Hercegovina je najbogatija ovim motivima. stoje naporedo. Relativno.63. Evo i teritorijalnog rasporeda ovih motiva: zapadna Hercegovima 9. kao i parovi muškarca i žene.soko podignut mač. u Ravnom . u visini glava. U Braj kovićima. Srbija ~ 2. Likovna obrada reljefa ove vrste je veoma neujednačena. u okolini Bileće. Dvije ljudske figure. Muškarac je povio koljena . kod Nikšića. istočna Hercegovina . Nađeno je 27 primjeraka ove podvrste motiva .6 i primorj e sa zaleđem ."lJ U Mirušama. kao da drže neki sud. Crna Gora ." 18 Najzanimljivija je scena u Fatnici.11 primjeraka.skih figura i nekvalificirane scene zastupljene su u po 20 do 36 primjeraka. u okolini Gacka. U nekim slučajevima ruke žena drugač ije stoje. u okolini Vrgorca.lIll Postoje i parovi muških figura . dvojica muškaraca drže vi.'ll7 U ovoj podvrsti je neobična scena 'n a kojoj vidimo dvije ženske figure bez ruku. a ostale podvrste u 2 do 14 primjeraka. Većina primjeraka ima osrednju ili nisku umjennič ku vrijednost. a u Opličićima. ili i inače nejasan. - Nekoliko parova ljudski h figura kao reljefn ih motiva sa stećaka. a druge ruke su savile na bok. drže krst. Kako se vidi. a sama istočna Hercegovina posjeduje 48% ukupnog broja."l4 I mješoviti parovi se obično drže za ruku kao u "lesu. zbog čega je broj nekvalificiranih scena ispao veći nego što bi stvarno iznosio. one i zmeđu sebe. u Hodovu. u Dugom polju (B lidinj e). to je zaista Sl. a u drugom dječko. nedaleko od Bileće. Relativno. najbolje obrađene reljefe ove vrste našli srno u okolini Stoca i na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće. nedaleko od Stoca. predstavljena s u dvojica muškaraca (sa čelenkama na glavama) kako se drže jednom rukom i plešu. npr. kod Imotskog. U Srbiji su ovi motivi iznimna pojava . centralna Bos na 20. Ill' 350 ." l2 U Radimlji se nalaze dva primjerka na kojima u prvom planu stoji odrastao muškarac. u o ko lin. ples.i Stoca'''' u Mokrom DoJu. a žena u njegovoj blizini u lijevoj ruci drži visoko podignut vijenac.k ao da pleše. sa izdignutom rukom.

u okolini Trebinja'l26 U Uzarićima. ali možda ima i neko drugačije . u okolitni Kalinovika. sa obadvjema podignutim rukama i dvije djevoj čice uz njega. Scena veoma podsjeća na kolo. a lij evo od figura nesrazmjerno velik štit sa mačem. blizu Lištice.te ljudske figure koje se obično drže jednom rukom. U 7 slučajeva nađene su ·scene u kojima žena ili muškarac vode konja." l1 U Radimlji su na jednoj strani stećka prikazana dva mješovita para koja se drže jednom rukom. Takvih scena je nađeno 14 primj eraka. blizu Dubrovnika. odnosno ženske. Jedinstvena je pojava triju stilizovan ih ženskih figura uZiernIju lspod Veleža. Ljudska figura i konj.Sl. žena i djece. - Dvije ljudske figure u plesu na kod Bileće . U nekoliko slučajeva su to po tri muške. postoji scena sa devet figura . koje se djelomi čno pridržavaju jednom rukom.ll20 Zanimljiv je slučaj sa tri vjerovatno muške figure u Dugom polju (Blidinje) koje svoje ruke drže na prsima.značenje.'I22 Na Nekuku. lI2. vidimo ženu koja 351 . npr. 161. u Trstenom. blizu Stoca. ili mješovi. ili stoje u njegovoj blizini."N Neobična je scena sa tri ženske figure podignutih ruku u Gvoznu. Inače je veoma lijepo isklesana" 23 Ovdje spada i scena u Radimlji na kojoj su prikazane tri figure . kao da su u kolu. Kod dviju žena jedna ruka je podignuta i povijena do glave.muškaraca. u Turmentima. a kod nekih figura su ruke na bokovima. Pored glave muškarca isklesan je kružni vijenac. s tećk u u Fatnici Tri i više ljudskih figura.jedan muškarac. npr. a rastavljena su vrpcom (bordurom).

V rlo uproŠ'tenc i stilizovane preds tave ljuds ke muške figure j konja na sij emenjaku iz okoline S eko v i ća . .SI.Scena sa tri ženske st ilizovane figu re na s tećku II Ziemlje Po lju. II široj okolin i Mostara. 162. SI. . 163. 352 .

Scena sa konjanikom i ženom koja pridržava uzde konja na sanduku II Začulama . u okolini Trebinja. nedaleko od Ljubuškog. u okolini Stoca. 164.vodi osedlana konja . lI2S U okolini Sekovića vidimo stilizovane figu re čovj e ka i konja. Zanimljiva je i scena u Mratincima. . Ljudska figura i konjanik." 29 U ovome s lu čaju o bedru konjanika visi mač. II okolini Trebinja. blizu Bratunca. a u drugoj ruci drži vij enac." n U Dabrici. . npr. prikazan je muškarac sa podignutim rukama i konj . a na glavi mu je šljem sa čel enkom. U Dobromanima. Ovakvih scena nađeno je 20 primjeraka . Najčešće je to predstava jahača na konju koga vodi žena ili muškarac. u Zviri ći ma. a između njih ogroman štit sa mače m . ispred konja sa jahačem prikazan }e Sl. na kojoj vidimo muška rca sa lukom (u jednoj ruci drži strijelu) i osed la nim konjem u drugom planu. Na glavi ovoga muškarca je kapa sa dva veoma dugačka pera.

nalazi se u Nekuku.na kojoj konja sa jahačem pridržava muška figura. Ovakvih scena ima 6 primjeraka. a o bedru mu visi mač (sJ. odvojen vrpcom. Taj stećak je sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. prikazan je u stojećem stavu muškarac sa štapom. pokraj njega je relativno malena figura konja (?). Vrlo pažljivo je isklesana scena u Žrvnju. na sceni vidimo muška rca sa lukom i strijelom i u prednjem planu relativno malene figure konja i psa. na kojoj uzde konja sa jahače m pridržava žena koja u drugoj uzdignutoj ruci drži ·krst. na glavi mu je šljem. U Priluci. . u okolini Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). . prikazan je muš karac raširenih i nešto uzdignutih ruku. u okolini Livna.Scena sa muškarcima koji drže ma č eve i štitove na kojima se nalaze fantastične životinje kao h era ldi č k e oznake na sljemenjaku II Ljubinju. 165. u široj okolini Konjica. nedale ko od Ljubinja." l ' U Ljubinju je scena na kojoj su prikazana dva ' afrontirana konja i žena između njih koja pridržava njihove ulare. samo umjesto konja su košute.11J2 Ljuds ka figura sa konjima ili drugim životinjama. br. .)II33 Na Visočici planini ." 35 Sli čna scena. a iznad njega lebdi ptica. Izgleda da jahač drži sokola na jednoj ruci (oštećeno) . lI J6 Vrlo su neobične dvije identične scene na is toj strani sljemenjaka u Ljubi - Sl. sa dugačkim kopljem u drugoj ruci. 164). (U drugoj polovini iste strane. kao i scena u Začulama kod Trebinja. blizu Stoca. na kojoj žena vodi konja sa jahačem."3! Ovaj jahač drži koplje u vodoravnom položaju.muškarac'lJO Zanimljiva je scena u Varošištu.

jahača koji drži koplje i ženu koja dodiruje uzde konja. te psa iza smeli" Više ljudskih i životinjskih figura.. s tom razlikom što je treći konjanik izdigao svoj mač . Tako. iako ne tako lijepo obrađena. Navešću samo neke zanimljivije.<anredno . br.) U Cvarićima. Najviše je scena ove podvrste.konjanici u koloni. npr. (U gornjoj zoni je predstava dvorca. nalazi se motiv stilizovanoga krsta. oko sredine scene. mačeV!ima i šljemovima. Nakon prikazanih šest podvrsta preostala su još 22 primjerka različitih scena koje su nedovoljno jasne. Najzanimljivija je." 46 U Dobrom Polju. lI37 Vrlo je zanimljiva i originalna scena na kojoj vidimo ženu koja na visoko podignutim rukama drži dvije ptice. koji su vjerovatno angažovani u borbi dvojice konjanika. Među njima ima scena sa dvije. sa kopljima. koji jednom rukom drži uzde drugog konja bez jahača. scena sa mnogo figura na Mirkovoj Kosi. "" Vrlo j e zanimlj iva scena u Gornjim Barama. koji idu iza te povorke. u široj okolini Kalinovika. u jednom kraju bočne strane sanduka vid imo konja.i li su tako koncipirane da ih je nemoguće sigurno svrstati u prethodne podvrste. U donjoj zoni čeone strane sljemenjaka iz Donj e Zgošće prikazana je scena sa dva afrontirana osedlana konja i dva muš karca između tih konja.uspio. zatim srnu iznad koje lebde tri ptice. Crtež je iz. Na sceni se nalaze još čet iri ljudske figure. U nekoliko s lu čajeva prikazani ·su . tri ili više ljudskih. u drugom kraju te strane je osedlan konj. ali je reljef djelomično oštećen l13 ' (sl. Na glavama su im š lj emovi sa čelenkam a. sa tri ljudske figure ispred njega. lI 44 Kolona j e u hodu (sl. nedaleko od Imotskog. ustanovljeno ih je 36 primjeraka. životinjskih .nju . Na glavama dvoju žena vide se kape na šiljak. sa lukom. a u drugoj je polovini sličan jahač na konju. a drugoga sa lukom. a između tih figura se nalazi relativno velik motiv krs ta ll40 U Avtovcu. u okolini Kalinovika. Na konjima je bogata oprema. nedaleko od Kalinovika. U prednjem planu. gdje je u gornjoj zoni bočne strane predstavljeno pet konjanika."" Ova jedinstvena kompozicija pobuđuje veliku pažnju istraživača stećaka. U Mirušama. Oni jednom rukom drže uzde svojih konja. koje se nalaze ispred scene lova. kao da je prikazan napad vuka na nenaoružanog čovjeka. 148) . predstavljeni su muškarac sa pticom na ruci i tri četvero- 355 . . Nekvalificirane scene. a drugom drži štit (?) na kojem je predstavljena fantastična životinja visoko p odignute glave i razgranatog repa. Ovoj sceni j e vrlo s li čna scena sa tri konjanika u Cisti. sa mačem (?) i jedna žena. na kojoj vidimo dvojicu konjanika k.muškarac u jednoj ruci visoko podigao mač. gdje se raspoZJ1laje lov dvojice konjanika.ako na postelji (nosilima) od svOj. ili mješovitih figura. br. Osim toga. 114. " 4J Izvanredno je lijepo izrađena kolona konjanika na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom m uzeju u Sarajevu). 166). a druge ruke su im povijene na bokovima. uz učešće jednog psa. tu je još jedan pas. i to jedan muš karac. blizu Gacka. i dvije žene koje se drže za ruku.]l kopalja nose l ežeć u mušku figuru . jednoga sa kopljem. sa ženom koja jednom rukom pridržava uzde konja. u okolini Cacka vidimo kolonu od tri konjanika koji kreću u lij evu s tranu. nedaleko od Bileće. nedaleko od Trebinja. zatim borba dvojice afrontiranih konjanika. zatim ženu koj a je visoko podigla obadvije ruke i konja u pratnji žene. u jednoj polovini bočne strane sljemenjaka prikazan je jahač na konju.

ali se od njih i znatno razlikuju. Sličnost je u tome što se i ovdje pojavljuju na isti način prikazane ne samo ljudske nego i životinjske fi gure.t ri žene. Zbog toga mi se čini da naše "ostale scene". psa. Svi skupa se javljaju u oko 554 primjerka. iz jedne lođe dvorca kao da gleda jedna žena. NajveĆi broj ovih scena otpada na lov . Osim manjeg broja." 49 Vrlo je teško reći šta predstavlja i znači scena sa tri ljudske figure . Iz istih razloga ne nalazim im paralela u arhitektonskoj plastici . nemaju sakralni. što su ljudi . među njima lov najdalje seže u prošlost.ide odraz kasnosrednjovjekovnih prilika u kojima privilegovana društvena klasa. dvoje djece i ždrijebe. ispred (ispod) zgrada dvorca. . i ovdje su se istraživači u suštini podijelili u dvije grupe . prikazani sa oružjem. sa podignutom desnom rukom. sadržaj svoga života nalazi uglavnom" viteškim igrama i razonodi. u okolini Skender-Vakufa. Te i takve scene govore o odnosima u porodici.. vidimo konja.Q Sasvim je zagonetna i scena sa pet muških figura koso podignutih ruku u Dugom polju". o porodičnoj atmosferi. nedaleko od Donjeg Vakufa."" U gornjoj zoni sljemenjaka iz Donje Zgošće .oko 33 % svega fonda. Za razliku od drugih scena. a ove 30 svojih podvrsta . tako da izlaze iz klišeja na koje smo se navikli.1 (Blidinje). osim nekih iznima'ka. te naše scene su rad slabijih majstora.muškarac i žena sa visoko uzdignutim rukama (jednom spojenom) ·i dij ete između njih sa također ' uzdignutim rukama u Salaj ima. niti kakav kultni karakter. Cini mi se da bi im najbolje pristajalo ime porodičnih scena .nožne životinje." 47 U Starom Selu. itd. ovdje vidim i znatan broj scena koje pripadaju običnim ljudima. Ranije sam naveo da se na istoj strani ovoga stećka. * . ali u donjoj zoni. npr. jednog muškarca sa mačem (?) i stilizovana stablo. koje su u većini slučajeva ilustracije navika plemićkog načina života. a jedna pas. na freskama i drugim vrstama umjetničkih prOizvoda. osobito konjanici.na one koji u tim scenama v. Razlikuju se po tome što se figure javljaju u drugač ijem međusobnom rasporedu . U Dugom polju (Blidinje) jedna scena prikazuje konjanika i dvije žene ispred kule. grupa scena ima pet svojih osnovnih vrsta. Naprijed je već rečeno da je ovim vrstama scena najbogatija Hercegovina. od kojih bi dvije mogle biti košute. što se. Većina motiva ima svoje porijeklo u predistoriji. plemić ki i opšte narodni. kršćansko-ikono- 356 . nego profani. lI . Osim toga. po ugledanju na zapadnoevropski dvor. jeleni i ptice. primjećuju se tri ljudske figure. i na druge koji teže da svemu dadu religi ozna-simbolično. od kojih je srednja vjerovatno u sjedećem stavu.* Mnoge od ovdje navedenih varijanti scena su unekoliko slične prethodno opisanim vrstama (kolu. jedna u Hodovu konjanika. . Proučavanju njihovog porijekla i značenja do sada je poklonjena mala pažnja. Kao i kod mnogih drugih reljefnih mOtiva. laički. • •• Kako smo vidjeli. ženu. Ima i drugih scena koje nije mogu će odrediti . nalazi scena sa dva afrontirana konja i sa dvije (?) muške figore između konja . lovu i drugim) .i ovdje vide konji.

Najviše ovih motiva ima na područjima Hercegovine i Bosne. koji se vjerovatno u njihovu čast i odigrava. arkade. Sama istočna Hercegovina zauzima oko 35% čitavog fonda motiva . Upravo se tu nalaze tri ljudske figure. Na bal· konu jedne kule prikazana je jedna ženska figura. Kako se vidi. pogotovo kada se oni odnose. prvenstveno u okviru posmrtnog kulta. Srbija i Crna Gora nemaju ovih motiva. U donjoj zoni.l. veće grupe istraživača. npr. šindra.7 i u primorju . uz napomenu da su arkade dosta brojne i u Crnoj Gori. a motivi šindre i brvana istočnoj Bosni.'152 Da se zaista radi o dvorcu. Na jednoj nje· govoj čeonoj strani -ll gornjoj zoni vidimo pet kula pokrivenih šindrom. Iako je nauOno neopravdano svako Ikategoričko i krajnje stao novište.grafsko značenje. Vjerovatno će dalja proučavanja utvrditi i postojanje nekih motiva sa dvovalentnim značenjem. mislim.3. 1- Utvrđeni dvorci 357 To je dosta rijedak motiv. npr. I prostor do ka· pije je ograđen zidom. gotovo polovina ukupnog broja motiva nalazi se u istočnoj Herce· govini. znači ispred dvorca. Istočna Bosna. sa svojim var. Zbog toga sam i ja više sklon tumačenju . od čega dva puta na jednome stećku . 1I5J Najzanimljivija je predstava na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće. postoje dosta 'l1bjedljivi argumenti o dubokoj simboličnosti nekih motiva. brvna i mrežasti zakloni. jima: u zapadnoj Bosni . gdje su na galeriji (u lođi) prikazane dvije žene koje posmatraju konjanički turnir. Najčešće su to predstave zidova ili kula. Reljef je izvanredno . Javlja se 16 puta. sa uobičajenim propu· stima (zupcima) na galerijama. ali isto tako. jasno govori slučaj iz Radimlje. onda bi to najprije bilo kolo sa jahačem na jelenu kao kolovođom. Lokaliteti tih motiva nalaze se na slijedećim područ. uvjeren sam da su brojniji i uvjerljiviji razlozi prve. ARHITEKTONSKI MOTIVI Ovu grupu čine slijedeći osnovni motivi: utvrđeni dvorci. blizu Imot· skog.ijantama. centralnoj Bosni . ali će. Kroz srednju se ulazi u kompleks utvrđenog dvorca. prikazana su dva opremljena afrontirana konja koje pridržavaju dvojica momaka.tih motiva na steć· cima kao laičkih predstava koje ilustruju viteški duh i ratničke navike naših bosanskohercegovačkih plemića.2 primjerka. Ako bi trebalo da neke od motiva izdvojim iz ovakvog gledanja. Motivi utvrđenih dvoraca. Zaista. arkada i mrežastih zaklona svojim najvećim procentom pripadaju stećcima istočne Hercegovine. lova na vepra. zapadnoj Hercegovini . od čega više od 75% otpao da na arkade. kao što je u Lokvičićima. u očekivanju gospodara. istočnoj Hercegovini .3. Ukupan broj ovih motiva prelazi cifru od 650 primjeraka. na turnir· ske scene. kada se oni objašnjavaju kao relane životne scene. većinu objasniti kao laičku kasnogotičku zapadnoevropsku ikonografiju. pa i ubjedljiviji.

166. U Boljunima. Osim u Radimlji i Donjoj Zgošći. iz 1432.Sl. 166). .. blizu Gacka. br. danas je djelomično oštećen" 54 (sl. žene na galeriji dvorca su prikazane i u Avtovcu. kod Stoca. i to na dva mjesta.tri kule. lijepo obrađen.Preds tava dvorca sa pet kula (u donj oj zoni su dvojica momaka sa konjima) na slj emenjaku iz Do nje Z gošće (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu). 167). ima istu heraldičku o].naku . br. Pošto grb velikog vojvode Radoslava Pavlovića . opravdana je pretpostavka da se u ovome slučaju radi o grbu članova te feudalne porodice koji su ovdje sahranjeni. 358 . na dva stećka je prikazan štit i na njemu silueta dvorca sa tri kule" 55 (sl. god.

posuda i još neki predmeti. zatim čaše. ll57 Osim toga. Kako se vidi. Teritorijalni raspored stećaka sa ovim motivom izgleda.5.Sl.20.2. predstavljen je sto i na njemu dvije ribe. zapadna Hercegovina . kao i na krstačama. zbog čega bi i ti motivi mogli da se ovdje uvrste.173. Karanović je u tim predmetima vidio predstavu male crkve. motiv arkada je uglavnom osobina Hercegovine i Crne Gore. Obično zauzima bočne . a u Vaganu Malom. zapadna Bosna . po prilici.9. Il5S 2-Arkade To je motiv koji ti ovoj grupi u ·svakom pogledu dominira. istočna Hercegovina .13." 56 Na drugoj strani istoga . neku vrstu kapelice ili tabernakula. ovako: centralna Bosna . (i mača) Predstava štita sa siluetom dvorca na sanduku II Boljunima kod Stoca. Illa sljemenjaku u Modrom Polju. s pomeni·ka. Možda je trebalo da ovdje uvrstim i jedan neobičan motiv koji se nalazi na stubu iz Donje Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). nedaleko od Glamoča. sa oltarom i časnom trpezom. Crna Gora 38 i primorje sa zaleđem . istočna Bosna . M. u okolini Foče. U tome pogledu daleko odskače 359 . Javlja se na oko 260 spomenika u oko 500 primjeraka (računajući svaku stranu posebno). 167. ali ga ima i na nižim sanducima. Na jednoj strani u gornjem dijelu spomen[ka nalazi se motiv koji je vrlo sličan drvenom izrezbarenom gotičkom portalu ili prozoru. a onda i čeone strane slj emenjaka i visokih sanduka. našao sam motive koji me najviše podsjećaju na predstave kuće i prozora. na čeonoj strani sanduka našao sam gotički oblikovanu. između ostaloga. što je jedinstvena pojava. dosta veliku i duboku nišu.

Arkade sa polukružnim lukovima imaju svoj razvojni put koji se može pratiti. u Ziemlju. forma kojom se arkade na stećcima i prezentiraju. Napominjem da u Srbiji nema arkada. odnosno same ljudske ili životinjske figure." ·" Na š irem području oko Travnika javljaju se specifične arkade ove stilske podvrste. nije vidjela arkade. onda bi proizašlo da se arkade sa šiljastim lukovima nalaze na 14 stećaka. što znači da je to. i ne postoje . a onih sa polukružnim lukovima ima 89% ukupnog broja. u nekoliko slučajeva se stubovi pri dnu pravougaono proširuju. nego samo stubove. M. više naziru. sa polukružnim lukovima. ona u arkadama gdje su se lll!kovi transformirali u krugove (bez vrata). sa polukružnim lukovima na 113. Između samih niša ostavljen je manji ili veći prostor. Kako krovne plohe sljemenjaka sa takvim mo- ili romaničkim 360 . Primjerak sa pupolj č i ć ima vi dimo uKljunima. sa potkovičas tim . te da su u istočnoj Bosni iznimna pojava. npr. sa prelaznim lukovima tipa A. zbog čega je takve motive i nazvala stubovima. Arkada sa šiljastim lukovima ima vrlo malo. Prelazni A tip predstavlja razvojni stepen između starijih polukružnih i čisto potkovičastih lukova. u Li s i 6i ćima. Najjednostavniji vid tih arkada je niz plitkih arkadnih niša koje se u gornjem dijelu završavaju polukružno." 61 Ivke niša su vrlo rijetko tordirane. i to : arkade sa šiljastim lukovima. Illedaleko od Nevesinja. tako da se može reći da oni.j slučajeva gdje se u tome međuprostoru pruža neka od VI1pca. Samo u vrlo ogran ičenom broju slučajeva pojavljuju se.iko slučajeva se iznad niše umjes to jednog pojavljuju dva. kakav je slučaj. podijelila u pet vrsta. Wenzel je arkade. Takav motiv se nalazi . pa i tri spojena luka . Stubovi nisu ničim naznačeni . sjeverno od Nevesinja. jer se javljaju samo na dva spomenika. u okolini Trebinja."·' U nekol. a prelazni B tip je nastao od arkada sa potkovičastim lukovima unošenjem poprečnog kraka na izduženom vratu. i na one sa šilj astim ili gotičkim lukovima. a da šiljastih ima najmanje Po mome mišljenju. rj e đe neki drugi motiv.istočna Hercegovima. na kojoj se arkade nalaze. zapravo. ili u Opličićima.61 i sa prelaznim tipa B na 20 stećaka. Kod vrlo ograničenog broja ovakvih arkada u niša ma su prikazane scene. da iza njih dolaze potkovičasti. mali pupoljci ili trolistovi na mjestima gdje se lukovi spajaju. ali ima . npr. Ivice niša su jednostavne ili dvolinijski naznačene.. ' I6O Lukovi obično dopiru do vrha vertikalne strane spomenika. Takve arkade sam našao u Podubovcu . koja je pravougaonog iH trapezastog i nešto zaobljenog oblika. prema obliku lukova.37. zbog toga što ona sama ima 66 % čitavog fonda reljefa. tako da se na taj način stvaraju baze. sa potkovičastim lukovima i sa prelaznim lukovima tipa B. Znači da polukružnih lukova ima najviše. tako da su se između niša formirali stubovi. zapravo. I sto tako. sa polukružnim lukom . Ako bismo izbrojali arkade prema toj podjeli (ne uzimajući u obzir stubove). nedaleko od Bileće i u Lugu. a sa stidljivo naznačenim bazama u Veličanima. Obično se radi o jednoj ni ši na čeonoj strani slj emenjaka . u okolini Stoca (spomenik je sada u Zemaljskom muzeju li Sarajevu). arkade treba podijeliti na one sa polukružnim lukovima. . ' IS' Osim toga. u široj okolini Trebinja. iH u krugove koji su se sasvim odvojili od pravougaonih niša. blizu Konjica (spomenik je sada u Konjicu) . sa prelaznim lukovima tipa A .

168.S I. . - Ar kade sa romaničkim lukovima na s t ećcima nekropole u R admi l ovića Dub ravi kod B i l eće. - Jedan vid specit ravničko-zen i č kih 361 fi č nih arkada. Sl. 169.

rane arkade polukružnih lukova sa kapitelima i bazama stubova nalazimo . ih suženi. 170. 169).tivima redovno prelaze vertikalne strane. tako da se lukovi na njemu sastaju. . u Nikšiću .1l65 I kod ove pod- Sl. kao strehe kuće. Cesto je sada i kapitel naznačen. Sasvim jasno i lijepo form. npr. - roman i č kim Arkade sa lukovi- ma i stubovima sa kapitelima na sanduku u Dobreljima kod Gacka. npr. Sada se vide vodoravni završeci stubova . u okolini Pljevalja (spomenik je sada u Pljevljima). takvi spomenIcI veoma podsjećaju na mauzolej e_ Njih nema mnogo.. ll M Sada nam lukovi izgledaju nešto smanjeni. br. Još uvijek je relativno malo baza stubova. On je postao nešto deblji od samoga stuba. u okolini Travnjka 1l63 (sl. Slijedeći stepen u razvoju arkada sa polukružnim lukovjma obilježen je već jasno formiranim stubovima. na visokom sanduku iz Vrulje. jJi se samo naslanjaju na njegove krajeve. svega 24 primjerka na II sljemenjaka_ Jedan od njih se nalazi u Grahovčićima.

koji sada postaju i nešto duži. nedaleko od Breze. One su n ajčešće pravougaonici . Arkade sa romaničkim lukovima i vratovima koji II ih spajaju sa nišama na s Jj emenjaku Radimlji kod Stoca. na Kupresu. a u drugoj velika otvorena knjiga. I dalje su kapiteli izraziti.i ponekad tordirani i u njihovim m sama se poneka d nađu scene ili n eki drugi reljefni motivi. nalazi se sjedeća muška figura. 171. U jednoj arkadnoj niši iz H očevlja. u okolini Stoca. br. 154)1I66 U trećem stepenu razvoja lukovi se postepeno zatvaraj u i poprima ju izgled potkovice. a u Ravnom . ti n išama slj emenjaka u Boljunima.ima nego ranije. 363 .vrste arkada su stubovi i lukov. Bazama stubova se sada posvećuje više pažnje i više ih . isk lesani su visoki ljiljani. Ponekad gube pravu veSl. na lazi se scena konjičkog turnira (sl.

zu sa stubovi ma i postaju neka vrsta novog niza m sa. t72. . Kao primjer arkada kod koji h se lukovi zatvaraju. Osjeća se prelaženje ova kvih arkada i na krstače . blizu Bileće. a kasn ij e sve duži i uži. koj i su najprij e kratki. . Može se reći da na ovome s tepenu razvoja arkade pos taju toliko stilizovane da dj eluju kao ukrasi . ili iz Avtovca. U ovoj fazi se lukovi i arkadne ni še počinju razmicati. pojavljuju se vratovi kao njihove spojnice. blizu Gacka .1l 67 Primjer arkada na kojima počinje Sl. (spomenik je sada u Ze ma ljskom muzeju u Sarajevu) .Stilizovane romani čke arkade kod kojih su lu kov i skoro odvojeni od niša na krstači II Uzarić ima kod Li štice. može se navesti onaj iz Radmil ov i ća Dubrave. Mnoge arkade sada imaju uske a dugačke niše.

dakle. u okolini Treb inja. i tu je njihova degeneracija najizrazitija . zapravo. u okolini Trebinja . d a kod maj stora s tećaka . a nekada je tu stvoren među prostor u koji se ubacuje poneki orname nat. blizu Treb inja. Poneka d u nišama ovih arkada vidimo ljudske fi gure. Ugarcima. i ovdje su ·ivice a rkada o bi č n e. suzuju. To s u. naročito u okolini Gacka. ili kolonada. u Radimlji. predstave trijemova . Ima s lu čaj eva gdje krugovi ča k i ne korespondiraju sa pravougaonim nišama. a nekada više zašiljen i. pa i do degenerisanih . slične krsnicama m ačeva. kao npr. a onda i do stva ranja potpunih krugova i njihovog odvajanja od niša. ili kada postaju nepravilno izdužene elipse. al i je njima s li čna. I vice arkadnih niša redovno neposredno prelaze u luk ove. vidimo arkade iz prve faze razvoja. Većin a arkada na krstačama su iz ove faze. a nekada su ma nj e ili više m eđusobno razmaknute.. a na krstači iz Jabuke. koje djeluju kao ne ka vrsta a ntič kog atrijuma sa arhitravom. lI72 Iznimno. Ponekad vidimo horizonta lnu prečk icu između razdvojenih lukova i niša . nedaleko od Lištice. Vidi se. a ima i lukova islams ke forme. kod Mostara.više ne postoji nikakva svijest o nekadašnjem smislu arkada. sa nizovima stubova i p ravougaonih šupljina i zmeđ u njih . Tada dolazi i do manje pravilnih arkadn ih niša. što donekle podsjeća na s tubove.lI7l I kod ovi h arkada niše nekada dopiru do gornje ivice stranice s pomenika. zatim se na vratovima pojavljuju horizontalne pravougaone prečke. Uzarićima. strogo uzevši. u Hutovu. Tipi č ne pnimjerke arkada ove faze mOŽemo vidjeti. nego samo nizovi niša koje se nekada dodiruju. njihovi lukov i su nekada manje. ne spada u arkade. a onih sa već stvorenim uskim vratovima u Hodbini. kao u prvoj fazi arkada sa polukružnim lukovima.'''' U če tvrtoj fazi svoga razvoja lukovi su se već približili punom k rugu. Pomenute facze razv itka ove podvrste arkada ne smije mo kronološki kruto shvat it<i. kada se u donj em dijelu. koje su malobroj ne i nebitne. općenito smatraju pojavom kraj a vremenskog razdoblja stećaka. a također ni baze. ili tordirane. u okolini Capljine ll 74 U ovu podvrs tu arkada spadao bi i onaj primj erak iz Donje Zgošće. vratovi su se još više izdužili i suzili . i z m eđu ni ša su uske tordirane vrpce koje se protežu niz č i tav u stranicu spomenika. br. 172). r elativno. np r. u Udori i u Toplici. u Orahovom Dolu. tako da taj oblik arkada veoma pod sj eća na oblik mačeva."70 Postoje i još neke degeneracij e a rkada polukružnih lukova. u o kolini Stoca. pa ih sada klešu m eha ničk i kao č iste dekoracije.m Postoji još jedna podvrsta koj a. Prije svega. dvostruke. I sto tako . zbog čega se na tome ne zadržavam. najviše ima u i stočnoj Hercegovini. 1l 71 Arkade sa šiljast im lukovima također imaju svoje varijante. lI "" Arkade sa pravougaonim i već odvojenim bazama možemo vidjeti u Radimlji. npr. n a kojemu je prikaz portala ili prozora go tičke crkvice.r azmicanj e lukova od msa možemo vidjeti u Radimlji. npr. pa se može reć i da stubovi ovdj e i ne postoje. Takvi motivi se nalaze na svega tridesetak spomenika.. a i na ljudske figure. kojih. u okolini Capljine i u Nikšiću (sl. . a potom dolazi do pretvaranj a vrata u samu crtu. Postoji i mali broj slučaj eva gdje je preč ka neposredno iznad niše (bez vrata). Kapiteli nisu ničim n a 2lna čeni. One se često javljaju paralelno. na Bivoljem Brdu. Krstače se.1I76 Ponekad s tubovi tih mO- 365 .

. u okolini Duvna i u Bahor. sa ka- • 366 . 11 81 Na srebrnim relikvijarima iz XI do XV v.) imaju arkadice. u Diviča nima. ali nemaju kapitela. goti č kim Arkade se lukovima na sanduku II Premilovom Polju kod Ljubinja. XX i XXI. Anastazije (Stošije) u Zadru. U Solinu postoje antički sarkofazi sa ljudskim likovima u arkadicama l179 Slijepe arkade i poluarka de nalaze se na apsidama romaničke crkve sv. nedaleko od J ajca. I slijepe arkade su mnogo korišten motiv kako u antičkoj tako i u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti. itd. Tako ga nalazimo kao reljef na kamenim fasadama. npr. tekstila. npr. blizu Gacka. bosanske predstave obično imaju samo d vije niše. Dominika u Zadru (XI v. osim iznimno.T.Sl. slonovače. U tome pogledu nije potrebno ići dalje od naših ·krajeva. koji se u Dalmaciji nalaze na nekoliko mjesta."77 Za razliku od hercego vač kih. a na bo čnim samo pravougaone niše. 173. klaustra i krstionica. koji Illa svojim stranicama imaju dvije vrste motiva . postoje arkadice. IlBO Na kamenim parapetnim pločama iz crkve sv.na čeo nim stranama arkade na luk. na drvenim skulptors kim djelima. naročito kod gradnje i ukrašavanja portala. u djelima od zlata.. tiva imaju pravougaona postolja. na srebrni m oltarskim palama i re· likvijarima. kakav je slučaj u Lipi.ma. parapetnim pločama i propovjedaonicama crkava. nalazimo ih i kao minijature na rukopisnim knjigama. romanič ke arkadice. ** Arkade su često korišten vid kamenoklesarske i graditeljske umjetnost i kod monumentalnih antičkih hramova i srednjovjekovnih crkava. To se pogotovo odnosi na sljemenjake u široj okolini Travni'ka. Krševana i na fasa dama romaničke crkve sv. Tako. a ponekad i samo jednu." 78 Prilaže se tabela glavnih vrsta i podvrsta arkada . koje sam već spominjao.

Tabela XX - Glavne vrs te i podvrste relj efn ih motiva a rkada na stećcima 367 .

ooooo Tabela XXI - Glavne vrs te i podvrste reljefnjh moti va arkada na s tećci ma 368 .

SI."83 na kojem su lukovi i stubovi tordirani (sl. npr. između lukova. Arkade sa ljiljanima u nišama vidio sam na kapitelu stuba oltarne pregrade crkve u Sustipanu-Jasenice. nedaleko od Omiša.11S5 Arkadice su ustanovlj ene i na kamenim i drvenim poJ. Arkade sa romaničkim lukovima i tordiranim stubovima. Grgura Magno. vidimo i na srebrnoj oltarskoj paM katedrale sv. tordiranih stubova. Među njima se nalazi i poliptih iz crkve sv. ili na s tećci ma iz Gornjeg Hrasna.. iz XIV v. 369 pitelima i bazama stubova. raznih oblika lukova. 174. na kojem vidimo zvjezdasle cvjetiće između lukova i tordirano uže iznad toga. Grgura Magno sa romani č kim arkadama u Zadru.iptisima.Relikvijar s. sa bazama i ka:pitelirna. C. sa !Svetačkim likovima u nišama. iz XIII v. baš kakve imamo na stećcima.'. kod Cavtata. baš kao na stećku u Bujićima . Fisković je prvi uočio i skrenuo pažnju na arka dice koj e se na- . 1IS4 Iznad stubova. u okolini Stoca U 86 Za nas su osobito važni podaci koji se odnose na postojanj e arkada na nadgrobnim spomen icima.. br. nalaze se cvjetne rozelice. Na poliptisima u Zadru irna mnogo motiva arkadica. Oroncija u Zadru. Franje. iz XV V."" U Zadru se nalaze i još neki relikvijari na kojima je motivarkadica. relikvijar sv'. npr. kakav je. 174) . Tripuna u Kotoru. vidimo na relikvijaru sv. onaj iz zbirke Male braće u Dubrovniku. .

. Mihovila u Stonu. Ove sarkofage je ran ij e objavio C. iz XIV v. sv. Đurić. Zatim ga nalazimo na gotičkim sarkofazi ma . ). Bogorodice sarkofag arhiepiskopa Danila II . u crkvi sv. kakav je. 175. I u manastirima i crkvama s rednjovje kovne Srbije nalazi mo sanduke i sarkofage na kojima s u isklesane arkadice. 31). koji su se uglavnom kratko i usputno bavili njima . 175).u crkvi Sv. iz XIV-XV v. Cechelli ll87 (sl. . kao npr. bilo i drve nih polihromnih sarkofaga sa roman i čkhm i gotičkim arkadicama. Sofija i dr. Prema podacima C. sv. na neiden tificiranom sarkofagu u splitskoj katedrali. br. Simuna. npr. ili na onome koji se nalazi u franjevačkom klaustru u Dubrovniku . kao i arkadama mnogih crkava u Srbiji i Makedon iji (Dečan i. npr. DimitPija sarkofag patrijarha Jefrema i sarkofag jednog n epozn~­ tog velikodostojn ikall 9 1 Napomenimo i to da s u arkade stećaka vrlo s l ič­ ne arkadama Franjevačkog samos tana u Dubrovniku.sa zaoblj enim i zašiljenim lukovima. vidi se da je u Dalmaciji u XIV v. Eufemije u Rabu. arkadama Sv. u Zadru. pa i bez lukova. iz XV v. na što je upozorio V. Arkade na prero mani č kom sarkofagu II Zad ru. II'" Među tim srpskim kamenim sarkofazima sa arkadicama nalaze se tri u crkvama Pećke patrijaršije . kao i na fragmentima sarkofaga u podu i lapida riju franjevačke crkve u Stonu. na onome u dvorištu franjevačkog samos tana Sv. u Zadru postoje raznovrsne arkad ice . F. * ** Na arkade su skrenuli pažnju nekolicina i straživača stećaka.iskovića.. u Dalmaciji . i sa naznače nim kapitelima i bazama stubova l1 S9 (sl. Ovaj se motiv još češće nalazi na kamenim sarkofazima romaničkog sVila iz XIII v.laze na dva sarkofaga preromani č kog stila XI v. Marcele u Ninunss I na srebrno-zlatnom sarkofagu sv. br. Studiozno su ih proučaSl.

a onda i ostala djela romaničkog i gotičkog stila u našim krajevima.!20l Iz prednjeg se jasno vidi da je motiv. Na pojavu i razvoj ovoga motiva prvenstveno su utjecala . Druga njegova osnovna karakteristika je u tome što se u 88 % ukupnog broja nalazi na stećcima Hercegovine i Crne Gore. Fisković je iznio nekoliko argumenata protiv Petrovićevog tumačenja.vali jedino C. JJ 93 C. Wenzel. U jednom kratkom osvrtu Lj. da polukružni lukovi sa scenama ispod njih "sigurno duguju svoje porijeklo ukrasu gotskih relikvijara.građevinska i skulptorska. a osim toga stolovi nemaju baza i kapitela koji se često vide na stubovima arkada . Renđeo se pita da li je taj motiv mogao doći i sa koje druge strane. a da je apsolutno vjerovatno da su potkovičasti lukovi došli iz Srbije. kako po brojnosti tako i po tome što je klesan maltene isključivo na čitavim stranama najvećih i najviših sljemenjaka i sanduka. zbog čega je u klesanju došlo do njegove degeneracije i do improvizacije kao ukrasa. god. sa analizom stilskog razvoja tih tipova. najviše zbog toga što je u samome primorju usta. kovčežića i škrinja". Navodeći brojne podatke o arkadama na raznovrsnim spomenicima u Dalmaciji. Takve primitivne ar·kade autor je nalazio na nadgrobnim pločama u oblasti stare Raške. arkada. koje zauzimaju oko 90% ukupnog fonda. ona je izrazila mišljenje da su arkade sa polukružni m i šiljastim lukovima mogle biti inspirisane dalmatinskim crkvama. Po uzoru na te stolove klesali su se čitavi nadgrobni spomenici. naime. 11 9 ' I. JJ99 C. a i sami reljefi. da arkade nemaju oblik mrtvač­ kih stolova. 12OO M. U stilskom razvojnom procesu vidi se da je ovaj motiv prvobitno shvaćen kao simboličan elemenat u viziji neke vrste mauzoleja. 371 . opažanja i misli. mogle uticati na postanak i razvoj rustičnih arkada na stećci­ ma. Truhelka je u arkadama vidio utjecaj dubrovač­ kih i primorskih romaničkih crkava i palača. nekada pravili od dasaka stolove antropomorfnog izgleda koji su služili za daću. Benac i D. U Srbiji i u Crnoj Gori su. a najviše ih ima na relaciji Neretva-Nikšić.. 11 95 A. Sergej evski su izrazili mišljenja slična Truhelkinom . Relativno malen broj bosanskih arkada razlikuje se od ostalih po tome što su sa svega jednom ili dvije interkolumnije i uglavnom bez lukova. Hoernes je još 1883. koji su nam saopštili nekoliko vrijednih podataka. Karaman se nije složio sa takvim objašnjenjem. Asb6th 1888. Petrovića. kako kaže Petrović . Wenzel je prva dala tipološku klasifikaciju. naročito one na sarkofazima. Fisković j M. a od vrsta umjetničkih djela mislim da su najviše inspiracija kod klesara pobuđivali sarkofazi. On smatra da su se arkade stećaka razvile iz motiva mrtvačkih stolova. na njima nema suženja kao kod stolova. iznio mišljenje da su arkade stećaka nastale pod utjecajem romaničkog s~ilall92 To mišljenje podržao je i J. najviše u primorju i Srbiji. ali je svijest o tome iščezla. Treća važna karakteristika je u činjenici da se po svojim tipovima najviše ističu arkade sa polukružnim lukovima. između ostaloga. Fiskovk mis]. Ž. Uz to. god.ll96 I ja sam u arkadama vidio podražavanje trijema primorske kuće . jedan od nekoliko vodećih reljefnih motiva na stećcima. M.novlje no sasvim malo stećaka sa takvim motivom. Naveo je. JJ 97 Vrlo je neobično mišljenje P. da su dalmatinske arkade.11 98 Povezivanjem nekoliko motiva stolova nastale su arkade. Mislim da je najsnažniji utjecaj bio iz Dalmacije.

ili u Križevi ć ima. da ščice su s donj e strane polukružne. na kojoj j e isklesan utvrđeni grad . J 66). Pokrov od ši ndre na sljemenjaku uLipovicama kod Tuzle. ne postoje n izovi da šč ica. od klisa. kako to izgleda prema crtežu M. kao npr. dok se 'kod pete (srednje ) kule ti nizovi daščica protezu odozgo prema dolj e. da šči cama oblika zaši lj enog peterougaonika koje su s ložene u vodoravne nizove. II okolini Kalesije. Wenzel. a ne zaš iljene. U Cisti. kako to danas izgleda. na s ljemenjaku u Lipovicama kod Tuzle. Na krovu s lje menjaka u Sajtovićima . kao i samih ob lika spomen ika . 176. a jedan u Cisti. uokvi ren i tordiranim užetima ·koja se protežu ivicama tih krovnih ploha.3-$indra Sindrom nazivamo pokrov kuće koji se sastoji od drvenih daščica. Najčešće su to ."(). što se oči­ tuje i u obradi ostalih reljefa. U Don joj Zgošći na poznatom slje menjaku koji se nalazi II Zemaljskom muzeju u Sarajevu čet iri kule sa krovovima na četiri vode pokrivene s u. Ali ima i nešto drugač ijih rješenja. kakvi se nalaze na drugim spomenicima u i s točnoj Bosni. Na području istočne Bosne ustanovljeno j e osam sljemenjaka koji su na svojim dvos livnim krovovima imali takav motiv. nego SI. br. kakav možemo vidjeti na srednjovjekovn im sarkofazi ma u Italiji."03 To je istovremeno najzanimljiviji reljef ove vrste (sl. blizu 0 10va.dvorac sa pet kula pokrivenih š indrom . Reljefni motiv š indre našli smo na 10 stećaka u 19 primjeraka . biber-crij epa. Svi primj erci ovoga motiva su rad odličnih majstora. nedal eko od Imotskog.I To veoma podsjeća na krov od tzv. jedan slj emen jak se nalazi u centralnoj Bosni. neda leko od Imotskog (sada u Hrvatskom arheološkom muzeju u Splitu). 372 . ilO' U ovome s lučaju poprečna tordirana užeta su malo odmaknuta od samih ivica krova.nizovi p l as t ični h istos trani čni h ili istokračnih trouglova po dužini krovne p lohe (hipotenuze su im u is toj liniji ). tačnije na krovnim plohama 9 s ljemenjaka i na jednoj čeo noj s trani desetog s ljemenjaka.

osim u iznimnom s lučaju u Cisti. onda bi se svi ostali motivi mogli podij eliti u dvije grupe . jas no govori i to što se stećci sa ovakvim krovovima nalaze samo u Bosni.tesari zovu "šašavci"l105 čani Mislim da nema nikakve sumnj e u to da ovi mo~ivi imitiraju daš· pokrov srednjovjekovne bosa nske kuće . Na nekim od tih slj emenjaka ona se nalaze i na krovnim plohama . gdje se možda i n e radi o šindri. bolje rečeno istoč nobosanskih spomen ika rebra na vertikalnim stranama se u većem broju pružaju vertikalno . Iznimka je i stub u Djedini . 4-Brv/la Brvnima nazivam motiv od više paraleln·ih pl astičnih rebara. 1 vidimo također vertikalna rebra.jednu bosansk u. Takav nač in tesanja i spajanja dasa'ka . npr. centralna Bosna . nego o crijepu. poznate pod nazivom brvnare. samo što se ona u zabatima čeo nih strana protežu od sredine koso na obadvije s trane. s tećaka u 77 pn- Njihov teritorijalni raspored je s lij edeć i: istočna Bosna . Donja daska je svojim tanjim krajem u v učena u žlij eb gornje daske. Motiv paralelnih rebara u stanovljen je na 46 mjeraka. upravo je tu pet rebara koji su na čeonim stranama spomenika povezani poprečnom plas ti č nom vrpcom. U praksi su d unđer i u tu svrhu upotrebljavali hrastova ili borova. i u Ferhatovićima kod Vlasenice. u Hrn č ićima . koja su obično horizontalno postavljana u strane kuće. Kod bosanskih.su daske postav ljene po dužini krovnih ploha.13. istočna Hercegovi na . Svi ovi motivi se nalaze na slj emenjacima i sanducima.14 i Srbija . tako da krov ne može prokišnjavati. Da se baš radi o bosanskoj kući. paralelno sa krać im (čeonim) ivicama krova. zapadna Hercegovina 2. gdje se radi o krstači sa rebrima koja se paralelno protežu dužinom širih vertikalnih strana. 1 slj emenjaku iz Križevića. blizu Olova l 209 Motiv rebara u Baldćima. llOJ Takav s lu čaj je i 208 Poprečna rebra na krovu vide se i na u Prijanov i ć ima kod Kladnja.4. kao reljefnu predstavu jedne strane ku će pravljene od drveta.12. Unutarnje strane takvih ku ća su imale gli neni sloj koji je krečen . Mislim da su te daske tesane tako da su s jedne strane stanjene. a sa druge ostavlje ne deblje i užlijebljene. Primjerak sa vertikalnim rebrima na vertikalnim stranama i sa poprečnim rebrima na krovnim plohama 206 U Klisi kod Olova vidimo. gdje se protežu poprijeko. gdje se paralelna rebra pojavljuju na vertika lnim i krovnim stranama slj emenjaka i drugu . blizu 2ivinica. a II manjem horizontalno. nešto se razlikuje od ostalih u ovome područj u. gdje se paralelna rebra pOjavljuju na vodoravnim stranama sanduka.. Crna Gora . Takve kuće su se nekada pravi le u Bos ni. Ako za momenat izuzmemo taj eks tremn i slučaj. nedaleko od Lišt ice. Na horizontalnoj strani sanduka isklesana su rijetka ali vrlo plastična rebra.1 stećak . blizu Olova.he rcegovačko-crnogorsku. nedaleko od Bralunca.121O Sli čan primjerak se nalazi . čaja 373 . osim sluu Ledincu. malo pritesana i prepolovljena stab la.

U jednom slučaju vidimo četiri takva diska . u nekim slučajevima samo jedan oko sredine strane. Redovno su glatka. u okolini Citluka. .. oko Savnika i Žabljaka. U nekoliko slučajeva snop rebara je povezan i jednom poprečnom vrpcom preko sredine te strane stećka. 7 primjeraka. Svi ostali stećci.Sl. u Dragičini.. Redovno su to manje ili više gusti snopovi plastičnih uskih vrpca koji su na krajevima kra6ih ivica često povezani poprečnom vrpcom. a nisu tako gusta. ima i "nasjeckanih". Samo na dva mjesta evidentirano je više od dvije trećine tih motiva . Broj rebara je različit . Pošto se takva vrpca proteže i bočnim ivicama. od 6 do 10. a u jednom slučaju 13. kao i još dva takva motiva u Crnoj Gori. nešto su drugačij-i od ostalih hercegovačkih motiva. čiji centri su upravo na srednjem rebru .1211 Motivi u Nikšiću. Obično su tri takva diska. dobija se dojam nekog okvira rebara. diskovi.u Nikšiću 12 i u Bitunjoj. Jedan primjerak takvih rebara vidimo. izuzimajući krstaču u Ledincu. jesu sanduci na čijim se horizontalnim stranama ovaj motiv nalazi. nedaleko od Stoca. Vezivne vrpce i okviri su nekada tordirani. na clJlm smm stranama vidimo rijetka plastična vertikalna rebra. Kod ovih motiva ima i drugih razlika u detalj< i ma. npr. (Napominjem da 'postoje 374- . izvan teritorija Bosne. Rebra su obično plastičnija i deblja.Moti v brvana ( pla s ti č nih reba ra) na vertik alnim s tranama s ljemenjaka u Kli su kod Olova. 177. aJ. U većini slučajeva u ovaj motiv su ukomponovani koncentrični kružni vijenci. I ovakva rebra su povezana kod čeonih ivica tih strana stećka. njih 27 na broju.

specifičan motiv crnogorskih s teća'ka"" (sl. - Motiv brvana na stubu kod Živinica. u široj okolini Stoca. ali je neobičnost u tome što se ona na vertikalnim stranama ne pružaju vertikalno. II Djedini 375 diskovi sa samo jednim rebrom."13 . Osim paralelnih rebara na krstač i u Ledhncu. što je jedinstven slučaj u fondu ove vrste motiva uopšte. dakle.Sl. Paralelna rebra se nalaze na svim njegovim stranama. 179). po· stoji još jedan hercegovački motiv koji se razlikuje od uobičajenih her· cegovačko·crnogorskih. On se nalazi na sanduku u Podgradinju. nego horizontalno. br. koje motive nisam ovdje ubrojao. 178.) Pa· ralelna rebra sa medaljonima su.

179. 376 .SI. - Pla s ti č na rebra sa medalj o nima na sa nduku u Nik š i ć u.

takav n ač in gradnje je bio poznat u nekim sjevernoevropskim zemlj a ma . Skarić upozorio na s li č nost bosans kih sljemenjaka i drvenih nadgrobnih spomenika u okolini Narve. On je polaganj e dasaka na krovnu konstrukciju. za koje V. isklesani meda ljoni duž rebra sredinom ploča. • •• Analogija našim motivima paralelnih r ebara nisam našao na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u našim krajevima. a na stećc ima su oblice uspravne. tj . Stara bosanska drvena kuća je građena od vodoravno položenih oblica. niti na drugim vrstama spomenika. na kojima su. 180. na obali Skadarskog jezera. Vl. Strzigovskog. objasnio kao uobičajenu normalnu pojavu. 12 " Motivima paralelnih rebara na s tećcima do sada se jedino ozbiljnije pozabavio A. 181).l Sl. On je sasvim dobro uoč i o da pojava toga mOtiva na nekim sljemenjacima u o kolini Olova znač i imitaciju stare bosanske planinske kuće od drve nih oblica. god. kao i postavljanje ši ndre. Prema istraživanjima J. a vjerovatno još prije svoje crkve. Otkrivajuć i te motive oko Olova . koja veoma pod sj ećaju lI1a drvene grede ku ća čiji su zidovi građeni od ćerpi ča ili od nalij epljene zemlj e (sl. gradili svoje k uće. Benac je zak ljučio da su bosanski planinei u XIV i XV v. Na osnovu tih podataka. okomi tim po laganjem oblica l 218 Na nekim bosanskim s tećcima se uz dvostruke spirale i rozete javljaju uspravna i kosa plastič­ na rebra. zbog čega je i došlo do reljefne imitacije takve gradnje na stećcima . a za ok· 377 . slično stećc i­ ma u Nikšić u. niti za motiv šindre na takvim spomenicima. iz polovine XV v. Moti vi š ind re i brvana koji se susreć u na stećc ima . Filipović je utvrdio kako se savremene planinske kuće oko Sokoca grade n e samo na dobro poznati nači n nego i na divnu. na osnovu čega je pre tpostavio da s tećc i u obliku kuće imaju starosla vensko porijekloI216 Skarić tada nije znao za reljefni motiv brvana (paralelnih rebara). Benac potkrepljuje Skari ćev u hipotezu.1217 M. osim na nadgrobnim ploča ma vojvode Stefana Crnojevića i nj egove žene Mare u podu Uspenske crkve u Komu. ali i dublje ulazi u studij. Benac. 1215 Još je 1928. polažući drvene obli· ce vertikalno. Đuri ć pretpos tavlja da s u dj elo ne kog primorskog klesara.. pa je najprije trebalo taj nesklad objasniti.

a gotovo bi se moglo reći da nisu bili ni uoče ni. Ja sam motiv podužnih krovnih rebara iz Sajtovića uvrstio u ši·ndru ("šašavci" ). Uspravna i kosa rebra na sljemenjaku kod Kladnja koja podsjećaju na drvene grede. Ostali primjerci brvana nisu bili vrijedni pažnje istraživača steća· ka. kaže da služe učvršće nju drvenog pokrivača protiv vjetra.virnu ili poprečno postavljenu pleten u užad. Teško je reć i šta ova varijanta paralelnih rebara znači. sa rebrima na horizontalnoj stran i. Benca. Ta teritorijalna bliskost svakako nešto znači . Među njima se. ponešto razlikuju od ostalih bosanskih primjeraka. ipak. kao i "plasti čnu dugmad " na sastavcima. nalaze i tri primj erka iz Bosne . blizu Živinica.sanduk u Ba·kićima kod Olova. Vidjeli smo da se na nekim bosanskim s tećci ma pa· ralelna rebra nalaze i na krovnim p lohama. sanduk u Gukavcu kod Trnova.kuće. To je kućica u obliku debelog stuba sa krovom na SI. i to ne samo poprijeko nego i po dužini. sa vertikalnim rebrima. i paralelna rebra na svojim vertikalnim stranama. a on je mogao i ovdje da se pridruži. Gotovo svi ovi primjerci se nalaze u istočnim krajevima Hercegovine (današnja crnogorska područja Nikšića. sa rebrima na svim stranama i stub u Djedini. Savn ika i Žabljaka bila su u sastavu stare Hercegovine). Oni se. a bosanski primjerci se također nalaze u istočnim krajevima Bosne. zbog toga što su rebra njegovih vertikaln ih strana položena horizontalno. 1219 Ostaje mi da se samo složim sa mi šlj enj em A. Primjer 'iz Podgradnj a je još najbliži starom nači­ nu izgradnje drvene . Postoje. I primjerak iz Djedine se log i čno uklapa u ovu koncepciju. što ih povezuje sa bosanskim motivima. dakle. Sanduci u Gukavou i u Podgradinju imaju. osim velike hercegovačko-crnogorske grupe. 181. . osim na horizontalnim. ne ke okolnosti koje nam ukazuj u put do rješenja.

Sve to govori da bi i h e rcegovač ko-crnogo rski motivi. međutim . možda je neka vrsta stilizacije odjeće? 5- Mrežasli zakloni U te kstu koji se odnosi na bordure navedeno je da postoji malobrojna i teritorijalno vrlo ogra ničena mrežasta bordura. Raspravljajući o tome naslonu u svojoj studiji o Buvini . mogli imati funkciju s l ičnu svim ostalim primjercima. a po njima i starih bosanskih stambenih zgrada. iako s u to samo horizonta lna paralelna brvna. 1220 Danas još više razloga imam za takvu pretpostav ku. za vrijeme vlasti Saracena. obuhvatajući okolinu Trebinja. To je motiv koji se sastoji od relativno široke mreže rombova koja se proteže duž vertikalnih strana visokih sa nduka. ali je dozvolio i mogućnost utjecaja iz Apulije. do nas mogli da dopru takvi motivi sa orijentalnih muslimanskih kuća i sa pokućstva koptskih crkava l222 J. tj. Za ovaj relj ef C. doksatima i prozorima stare bosanske kuće. u okolini Goražda i u Stedinu. koje su djelo našeg istaknutog maj s tora Buvine. jer je bio sklon mišljenju da su te rešetke rezultat "utjecaja domaće sredLne i starohrvatske umjetnosti". u okolini Bil eće). Kako u tome motivu prvenstveno vidim drveni mrežasti zaklon na verandama. tzv. na sjeveru. i okoline Gacka. Fisković kaže da je "romani čki motiv. koji se nalaze na II loka liteta između Dubrov ačkog primorja. u okolini Nikšića. Ona misli da je korska klupa mogla nastati čitavo stoljeće ranije. a tri spomenika imaju tačke u centrima svojih romb ova (Plat u okolini Cavtata.dvije vode koja je građena od vertika lno položenih ob lica. Iznimno se jedanput javlja i u Međurječju. uvrs tio sa m ga u elemente arhitekture. Lj. 39) Motiv se javlja 39 puta (računaj uć i svak u stranu stećka posebno) na 16 spomenika. a onaj iz Ledinca . Maksimović j e. nalte. (sl. na jugu. zbog toga š to je na krstač i i vezan za portret. Ja sam već ranije izrazio misao o tome da oni predstavlj aju drvenu kuću . ali još vi še na drvene mušepke starih turs kih. U jednom s lu čaju za uzima čitavu čeonu stranu visokog sanduka (Davidovići. Ovaj geometrijski stil izovani ornamenat m e podsjeća na željezne demire. Pravilno crtani i klesani rombovi te mreže su nekada oivičeni dvostrukim linijama. iz XIII v. Primjerak u okolini Kraljeva najvjerovatnije je odb lj esak hercegovačkih motiva. Karaman nije bio sasvim odlučan. 2rvanj u okolini Ljubinja i Davidovići u okolini Bileće). Bileće. a reljefno izveden na građevinskim spomenicima u zapadnoj Evropi"l'" U traženju analognih motiva na našem području. Ljubinja i Gacka. da je iz druge polovine XII v l223 379 . Medaljoni koji se javljaju na crnogorsk im stećc ima su za ista prava m a la tajna. veoma ugodno estetski djeluju. neophodno se susrećemo sa drvenim rešetkama naslona romaničkih korskih klupa splitske katedrale. najčešće iznad arkada . i u karakteru i u stilu tih rešetki u Splitu vidjela bliskost sa islams kom umj etnošću. kada su. spleten od ševara. Ove mreže. posebno one sa dvos tJ-ukim linijama i taCkama u centrima rombova.

ispunjene su mrežom rombova. U prilog tome govori nekoliko okolnosti: figure svirača su u islamskoj nošnji. itd. kao i na tekstilu istočnih krajeva Jugoslavije iz turskog perioda. duborez je bojen karakteristič· nom turskom plavom bojom. Mislim da je sasvim opravdana pretpostavka o utjecaju islamske umjetnosti na stvaranje ovih vrata. Mnogo su uvjerljivija upoređenja sa duboreznim um· jetničkim predmetima koje sam našao u Srbiji i Makedoniji iz XV v. očito govori o pojavi toga motiva na stećcima u sklopu ekspanzije islamske umjetnosti. Fiskovića. javlja na freskama i u duborezu Srbije i Makedonije. a naveo je i miš· ljenje A. u Gračanici i Dečanima."24 Sv. jelen. arkade imaju blago zašiljene lukove. kao npr. I treskavač· ka i slepčanska vrata imaju u centru svakog romba mreže po jednu tačku kakvu imaju i stećci u Platu. • •• Prije prelaza na zaključna razmatranja i mišljenja o grupi arhitektonskih motiva na stećcima. kao što su arkade. to istovremeno ide u prilog datiranju takve vrste stećaka najranije u drugu polovinu XV v . čiji je rad cvjetao u XVI v.. htio bih da saopštim nekoliko opservacija koje se odnose na te motive."27 Postoje i drvena duborezna vrata nekih drugih crkava u Makedonij-i i Srbiji. a što se on u XV v. Momirović je izrazio mišljenje da su neki motivi treskavačkih i slepčanskih vrata mogli biti preuzeti sa savremenih orijentalnih tepiha i tekstilnih izrađevina. Grabara da su neki motivi rezultat posrednog i neposrednog ugledanja na islamske uzore. krilati zmajevi i dr. zbog dosta velike vremenske distance. Ljubinković. dosta veliki broj stećaka je klesan u obliku kuće sa dvoslivnim krovom. na kojima se nalaze rešetkasti prepleti. Međutim. A takav motiv se često nalazi i na freskama. činjenica što takav motiv do sada nismo uočili u vremenski mnogo bližoj gotičkoj umjetmosti našega primorja i Zapada uopšte. kakve su od davnina pravljene na teritoriji ste- 380 . u manastiru Pološkom.. Dosta velike površine drvenih duboreznih vrata manastira Treskavca i manastira Slepče . a s njime se donekle složila i M. vezane za prodor i naseljavanje Turaka u našim 'k rajevima. Razumljivo. Sami stećci po svojim oblicima predstavljaju jednu vrstu arhitek· tonskih motiva. a i upoređenja sa korskom klupom u Splitu. u Makedoniji. 122s Korisno je da se uoče i istraže sličnosti i eventualne umjetničke veze između ovoga motiva stećaka i takvih motiva romaničkog stila kod nas. teško bi došla u obzir. kao npr. Naime. O mogućim vezama ovoga motiva na duboreznim vratima i na stećcima govore i okolnosti što vrata oj stećci imaju i neke druge zajed· ničke motive.Mislim da se u traženju porijekla i komparacija ovom motivu ne možemo osloniti samo na pretpostavku C. kao i vrata dveri nekih crkava. a približno tome su datirana i ona iz Slepča'225 M.."26 P. u uobičajenom sjedećem stavu sa ukrštenim i podvučenim noga· ma. a njeni su majstori nadahnuti srp· skom moravskom školom. Ljubinkovi ć misli da su ta obadvoja vrata rad istoga majstora iz prilepsko·slepčanske dubo rezne škole. Radojčić je treskavačka vrata datirao u XV v. Davidovićima i Žrvnju. iako je bila više uvjerena da su iz XVI v.

Tako su arkade. naroč ito arkade. npr. Trebalo bi se pozabaviti pi tanjem: nisu li baš ta dva elementa š titila zidne plohe kuće od kiše i mijega ? • •• Kako se to iz prednjeg i. može se reći da je gotovo sav fond ovih motiva lociran u Bosni i Hercegovini. grupa arhitektonskih motiva se sastoji od pet osnovnih mo tiva . ili bkvi s u neki nišani. imaju krovne plohe isturene preko vertikalnih strana.lOtivi imaju svoja ograničenija područ­ ja. kao. koji su veoma slič:Ji staroj bosanskoj ku ć i. š indra karakteristika Bosne. .'13o I relativno velike polukugle na krovu nekih slj emenjaka vjerovatl1o su predstave kupola u minijaturi. kao tipa balkanske arhitekture. Arkade su došle pod utjecajem romaničke i go tičke umjetnosti u našem primorju.1229 Radi se o predstavi drvene konstrukcije pri gradnji k\lee na kanate. npr. npr. prije svega viziju crkve . Osim toga. onda bi se o takvim motivima možda moglo govoriti i kao o arhitektonskim elementima koji imaju određenu funkciju.. onaj u Vrućici.mauzoleja. kao dio stare Hercegovine. 381 O porije klu i značenju ovih II lotiva situacija je prilično jasna. uspravnom i kosom položaju. većina motiva je pažljiv rad boljih majstora. Ispuš tena postolja.tale završne plohe doprinose viziji kupolastog krova. i to pretežno po ugledan. što je očito imitiranje streha kuće. kakav je. a m eđu prostori ispunjavaju šeperom i obljeplju ju ilova'. gdje i o. Znatan broj primjeraka spada u najbolja ostvarenja.. neki od osnovnih mOI iva. a postoje i sljemenjaci sa krovom na četi­ ri vode. Unutar toga poj edini r.ćaka. b lizu Teslića. a kada imamo na umu tordirano uže. Svi se javljaju na prib ližno 350 spomenika u oko 650 primjera ka.će nerijetko stvaraju stećci oblika s ljemenj aka. U tome okviru istočni krajevi Hercegovine su najboga tiji ovi m motivima. sa petnaestak svojih varijanti. Reljefe u kojima se imitira takav položaj greda vidimo. u "kolin i Olova. kao što je. Tehn ička obrada općenito je dobra. kao elemenat arhitekture. Razumljivo. zatim u okolin i Ilijaša i na više mjesta u istočnoj Bosl1!. Moglo bi se go voriti i o nekim frizovima koji bi se mogli tretirati kao dekorativna arhItektonska plastika. Ovdje nije bilo govora o jednom motivu koji se susreće na istočnobosanskim s ljemenjacima. !aganja vidi..om . reljefni morivi koji su uvršteni u ovu grupu veoma mnogo doprinose da u stećcima steknemo viziju kuće. gdje se grede postavljaju u vodoravnom. Benac. pa i po tri postolja. podrazumijevajuć i tu i okolinu Nikš i ća . onaj vojvode Radivoja Opra š ića. ili potkrovni (nazubij eni) vijenac. i to one sa polukružnim lukovima. osim toga. povijena lozica sa trolistovima. imaju dosta svojih varijeteta . pogotovo u Hercegovmi." na takve motive na sarkofazima. U odnosu na teritorijalni raspored. Mnogi sljemenjaci. a onda i takozvane moravske kuće u Srbiji. čij u je važnost zapazio jedino A. a pogotovo kod primjeraka koji imaju po dva. doprinose viziji crkve i mauzoleja. npr. što i ina. pogo(ovo kada se one nalaze na vrlo kasnim stećcima. utvrđeni gradovi i mrežasti zakloni karakteristika Hercegovi ne. Među njima se svojim velikim brojem osobito ističu arkade. ~avnika i Žab ljaka.

7. Svi su oni umjetnič ki stiliziran odraz realnog s tanja srednjovjekovnih prilika. . ali po svojoj namjeni ne bi mogli spadati u grupaciju nebes kih tij ela .. Srbija . ~ . Crna Gora . u njima nema ni čega sakralnoga.. zapadna Bosna . zbog čega sam ih uklju č io u ovu nedefinisanu grupu . Sindra.3. razli čitih dimenzija. Trifuna u Kotoru) . OSTALI MOTIVI Postoje i neki motivi koji po svojim osobinama ne pripadaju nijednoj od prethodnih grupa. ipak. . Takvi motivi po svom izgledu s li če motivu krugova i kružnih vijenaca. naroč ito osjeća kod nekih degenerisanih arkada. Njegov teritorijalni raspored izgleda ovako: centralna Bosna . istočna Bosna .5. Uz ovo ime. š to se."kamenica" koje susreće m o na s tećcima. npr. Vidi se da Hercegovina raspolaže gotovo sa dvije trećine ovih motiva. Među njima se izdvaja motiv "kamenica". . ali ih ima i pravougaonih. Mrežasti zakloni su r ezu ltat utjecaja islamske umjetnosti.l 1 primorje sa zaleđem . Više puta su oiv i čena plastičnim kružnim vijencem.15. brvna i utvrđeni gradovi su originalni motivi koji su insp irisani starom bosanskom planins kom ku ćom i bosanskohercegovačkim feudalnim dvorcima.30 primjeraka. is:~ć · na Hercegovina . Izgleda da je u to ku vremena sv ij est o značenju tih motiva izblijedjela. gdje nalazimo i sasvim id e nti č ne ana logije (kameni poliptih u zb irci Male braće u Dubrovniku i oltarna pala u katedrali sv . a pogotovo u Srbiji.. II narodu pos toji i ime "vodenica" za ovaj motiv. također različitih dimenzija. ali ga. Napominjem da se na nekoliko spomenika pojavljuj e po dva ili više puta. zapadna Hercegovina . a da sama istočna Hercegovina zauzima 49% čitavog fonda. Njih je vrlo malo i po vrstama i po brojnom stanju.:. U Crnoj Gori. koji je mogu će kvalificirati .' Sl.relikvijarima i drugim dj elima primijenjenih umjetnosti. nisam priklju čio nijednoj od prethodnih grupa motiva. koji je nekada tordiran. Nabrojao sam ukupno približno 130 primjera ka ovoga motiva.5..'.Nekoliko motiva kružnih i pravougaonih udubljenja .64. 181a. 382 . . zbog čega su klesari u svojoj slobodi počesto od lazili u čis te improvizacije ukrasa. oni su iznimna pojava. niti mitološ koga . Kam enica" Nerijetko nailazimo na pravilno klesana udubljenja na vodoravnim površinama sanduka i ploča.. Ona su obično kružnog oblika. Kružna su najčešće 10 do 15 cm promj era i 2 do 5 cm dubine.

182. u Za čuli. u široj okolini Nevesinja (Ziemlje). Najobičniji ovaj motiv vidimo. 1237 U Lovreč u . . Hodovo i oko lina Ljubuš kog) .obručima". Wenzel je ove motive svrstala zajedno sa kružnim vijencima ali je čes to vrlo teško reći koji je kružni vijenac istovremeno i "kamenica". kao npr. na niskim krovnim plohama dvaju sljemenj aka je po pe t manjih udubljenja u . ce možda uvrstio i neku "kamenicu" .M. nalazi se "kamenica" okružena najprije običnim pla s tičnim.123' Ima i primj eraka koji su okruženi . a uŽegaru. npr. nedaleko od Lj ubuš kogllJ9 Treba reći da postoji i nekoliko "kamen ica" koj e su isklesane na vertikalnim stranama stećaka..'231 Oivi čenih kružnim vijencem ima na više mj esta. gdje antropomorfna figura u jednoj ruci drži krst. naročito u Hercegovini . blizu Konjica. "točkom"1235 Ponekad je ovaj motiv isklesan u središ tu krs ta. iako takvih slu čajeva zaista ima. a na dlanu druge je isklesano kružno udublj enje. blizu Imotskog. gdje vidimo oveće elipsas to udubljenje na hrbatu ovoga sljemenjaka. . 12J6 I ina če su ovi motivi p očesto klesani zajedno sa krs tom . nalaze se tri naporedo isklesana kružna udubljenja. II Hum čanima . ili na završetku nj egovog gornjeg kraka . u okolini Zad ra. u oko lini Mos ta ra . ' 238 Pravougaonih udublj enja našao sam pet primjeraka.znaku krsta. . a onda i tOl·diranim plasti č nim vijencem. a i obratno . Zanimljiva je i originalna pojava u Raškoj Gori .da sam uvij en. na vodoravnoj s trani sanduka u Donj em Selu . Dva takva oveća udubl jenja se nalaze u Gornjim Studenci ma. kako je tO SI. Jedinstven je motiv u Hreši. što je neo bična pojava. U dolini Trebišnjice sam našao najplasti čnije kružne vijence oko " kamenica"123' Primjerak "kamenice" sa tord iranim vijencem mOŽemo vidjeti . nedale ko od Trebinja. umj es to na horizonta lnim. i to u Hercegovini (Ziem lj e. Zbog toga. - Veliko pra vougaono udub J jenje na sanduk u kod Nevesinja. npr. b lizu Saraj eva. ove brojčane podatke treba uzeti kao aproksi mativne. u Radimlji 1233 U Smriječnju. Moguće je da i u mojim "kamenicama" ima poneki vijenac. gdje vidimo " ka menicu" u ob liku du boke rozete.

"52 Ja sam bio mišlj enja da su "kamenice" prvobitno služile za daću. Uvjeren sam. prikupljen sa tere na istočno od Trebinja.udubljenjima u vidu tanjira za pogrebne gozbe na grobljima. Napominjem da u Bitunjoj. postoje tri kružna udublj enja.su "kamenice" na stećcima mogle ponekad poslužiti za miješanje krvi izmirenih bratstava. a i drugi se nalaze u Hercegovini . za koje Benac kaže da označavaju društveni rang.u okolini Stoca. da se u njima nekada miješala krv sprijateljenih ili pomirenih bratstava. isto tako. 384 . • •• Kružna udubljenja nisu rijetka pojava na antičkim nadgrobnim spomenici ma i žrtvenicima. i to na čeon im stranama visokih sanduka. o čemu jasno govori pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama stećaka. poput onih uz ljud· ske fi gure sa podignutom rukom u Radimlji. ali sada već kao o rnamenat. isklesan je na š'iroj strani krstača.ll4l Njima su s ličn i i neki drugi primjerci. Vego smatra da su ona služila "za ulijevanje ulja )eoje se prisluživalo u čas t pokoj nika". nedaleko od Stoca.vremenu stećaka bilo vrlo malo svijesti o toj nekadašnjoj namjeni i da su motivi okruglastih udub· lj enja 'Ila stećcima uveliko klesani kao ukrasi .uobičaje no. gdje je krvna osveta bila izraženija. V.1251 M. kao i neki od ovih koje sam ovdj e naveo . u okolini Stoca i u Knežaku.' ''' D. pogotovo u krajevima stare Hercegovine.kišnica u ljekovite svrhe.ll5() L. nedaleko od Citluka."48 A. ili na krstačama . Nevesinja. On i u takvim motivima . da se u njih čes to ulijevalo ulje za žižak. veoma sliče kružnim vijencima i da bi se tako mogli i nazvati.'''' a nađena su i na s tarokršća n s kim sarkofazima u Solinu'''' Izraženo je nekoliko pretpostavki {) razlogu pojave okruglastih udubljenja na stećcima . Sergejevski u tome vidi pred· stave posudica sličnih antičkim paterama. vidi iste te posude za libacij u. Najizrazitiji primjerak je u Ljubl jenici . Curčić misli da se iz njih pila voda . da je u . ' 253 Nakon dubljeg razmišljanja došao sam do uvje renja da . Sergejevski smatra da je pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama antičkih spomenika znak da je već tada bila iščez· la svijest o nekadašnjoj funkciji tih posuda. Katić pretpostavlj a da su ta udublj enja na stećcima služila kao uljanice za žižak. po uzoru na anti6ki i starokršćanski kultni običaj . poznatih pod nazivom patera'''4 Rimljani su ponekad upotrebljavali kamene sto· love sa . Benac kaže da su ova udublj enja vjerovatno veo zana uz kršćanska kultna shvatanja. ali se mora priznati da ti drugi." 41 Ovaj drugi s lučaj se sastoji od dva niza po četiri kružna udublj enja izm eđu redova slova nat· pisa. a saopštio sam j podatak. Jedan takav primjerak je već spomenut u Raškoj Gori."·3 U dva s lučaja je taj motiv upravo is pred jelena. u okolini Nevesinja'''<l U Ziemlju i u Arapima. naročito u zapadnijim i primorskim krajevima.koji se nekada nalaze na vertikalnim stranama stećaka. od kojih dva sa vijencem.ll45 Takva udubljenja se nalaze i na sta rokršća nskim nadgrobnim spomenicima u raznim krajevima Evrope i sjeverne Afrike. illi da su one najčešće služJle' za ostavljanje tečne žrtvene hrane. u Ziemlju i u okolini Citluka. To su predstave kultnih posudica .

m . a u Orahu. pla s ti č nih crtica koj e teku koso-dolje na obadvije strane. Radi se. u Trnu. Nije poznato šta o ne znače . sa krugom pri vrhu. pa ih ovdje navodim . postoji nekoliko stećaika u obliku sanduka i sljemenjaka na čijim se vertikalnim stranama vide ili samo naziru gusta i neznatno pla st i čn a rebra.Grabstein "Trach" ). Vjerovatno su te površine predviđe ne za klesanje nekih motiva . ili nekog instrumenta. U okolini Kupresa sam našao dva motiva."S5 Taj . Stećke u l epi obradili su Vl. . susrećemo manje ili veće plastične kvadratne ili pravougaone površine na h orizontalnim stranama sanduka i ploča. Takva tehnika klesanja primjenjivana je i pri klesanju starih kamenih nadgrobni'ka i u drugim evropskim zemljama. Prema podacima ovoga i s traživača. u N j em ačk oj u XVI V. mislim. u okolini Sibenika. blizu Lištice. smatrajući da su otkrili do sada neuočen reljefni motiv koji im je naj češće sličio stablu jele. Negdje ti nizovi kosih crtica idu samo na jednu stranu. Palavestra i M.jedan o d načina i stepena klesarskog postupka . napominjem da se slična poj ava mOže vidjeti i na još nekim stećcima u i s točnoj Bosni."S4 U vezi s tim. kakav su hrvatski velikaši Sub-ići upotrebljavali kao svoj osnovni heraldičk i simbol'ES Na vodoravnoj strani jedne ploče. koji je evidentirao l259 A. Benac. Razmatrajući tu pojavu došao sam do uvjerenja d a se tu uopšte ne radi o klesanju relj efinog motiva. kao i u ne kim drugim krajevima . Takav način obradp kamen ih površina pomoću zupčas tog čekića poznat je i iz kasnoantič­ kog razdoblja u Bosni i Hercegovini . Na desetak mjesta. nalazi se mo tiv . npr. a drugi je vjerovatno neka fantastična životinja. pa su iz nepredv iđen ih razloga ostali neurađeni. našao motiv koji me najviše podsjeća na ašov. J oš nekoliko motiva Preostalo je još nekoliko nekvalificiranih motiva. dij elu bosanskog Podrinja.s tilizovanog orlovog krila (?). zabilježili su i tu pojavu."Jelica" U l epi. jedva vidljivih. zbog čega su ga i nazvali " jelica". nalazi se jedinstven motiv pentagrama urezanog u krug. Ima i primjeraka gdje se umj esto rebara pružaju vertikalni nizov i gus tih . nakon čega bi trebalo još samo da se ploha sasvim poravna ili uglača. š tapa.k lesarski postupak se ta mo zvao "Seitema nsich t" (Scheibenkreuz . nego da je to . relativno. koji pripada području opštine Rogatica. koji bi možda mogao biti predstava štapa preslice za namotavanje vune ili kudjelje.. blizu Bi leće . motiv urezanog .u z motive štita sa mačem. l257 Na vodoravn oj strani jedne ploče na nekropoli u Bribiru. od kojih jedan pod sjeća na predstavu seoske stolice. najVIse u Popovu polju. pentagram je široko rasprostranjen simbol kojemu se pridavala tajanstvena 385 . o drugoj fazi k lesanja (prva je grubo klesanje). uz polumjesec i rozete."56 U Ziemlju sam na vodoravnoj strani jedne ploče. Pe trić.

pa . * ** Ovakvo grupisanje motiva je po mnogo čemu neobično. u dva slučaja kombinovanih sa rozeticama. U okolini Lištice evidentirana su tri primj erka motiva koji s li č i na ukrštene ključeve. M.SI. natprirodna moć. ali nisam uvjeren da tamo isključivo spadaju. ostaje onda "kamenica". posebno u ratu. zbog toga što. .misli da steća k sa takvim motivom pdpada nekom 'iz crkvenih redova. ne spadaju ou reljefne motive.Motiv o rI ovog krila na pl oč i II Bribiru kod Sibenika. Vego kaže da motivi ključeva si mboliziraju vlast sv. Ako reduciramo "jelicu" i kvadratne ili pravougaone plastične površine. Pentagram je i poznati židovski motiv. zbog toga što sliče kosim ili Andrijinim krstovima. njeg značaja."6I Ja sam ove motive naveo i u tekstu koji se odnosi na krstove.ko neobi čnih motiva za koj e mislim da su od mazbog čega se na njima ne zadržavam. koja se po svome brojnom stanju i svom sadržaj u veoma 386 ."60 A. Postoji još nekoJi. po mome mišljenju. Petra. Nošen je na vizan tij skim štitovima. naročito kao motiv na tekstilu i šarenim jajima. a mnogo su ga upotrebljavali i Sl aveni . a li su slični i znaku koji se javlja na bosanskom grbu. 183. Benac u njima vidi predstave drvenih ključeva koji bi mogli imati 2lnačenje nekog crkvenog amblema.

štitovi i štitovi s mačevima su motivi Hercegovine i primorja 's a za leđem. sjekirica i višelatični list. od kojih svaka ima svoje os novne vrste i podvrs te motiva. ničkih . stilizova11li listovi.ističe i uz nju još sedam motiva. Ovi pokazatelji ne govore o nekom velikom bogatstvu repertoara motiva. Proizlazi da sav fond reljefnih motiva ima 78 osnovnih vrsta i 313 podvrsta motiva.motiva. sa oko 800 primjeraka. Mnogo više je motiva č ija su područja ograničena. koji zajedno zauzimaju nešto više od desetak primjeraka. sa oko 700 primjeraka. Kao čisto bosanski motivi ističu se spirale. Kako u svemu imamo 6. To su istovremeno . To se ne može reći za s usj edna republička područja. nalazi se u Hercegovini. koplja. Na dnu lj estvice su simboli zanata. što je bilo od utjecaja na toliku rasprostranjenost.028 stećaka koji imaju ukrase. a u njoj je najveća koncemtraoija i većine onih opštih. gdje mno- . ali !li siromaštvu. šindra i većina biljnih motiva. a najmanja je grupa simbola zanimanja. Pošto nije bilo moguće baš u svakom ~Iučaj u utvrditi koliko se puta javlja neki motiv. zajed. kojih ima po 1400 i nešto više primjeraka. ljudske figure. Ukupno brojno stanje motiva iznosi oko SOO primjemka. Na teritoriju sadašnje Bosne i Hercegovine postoje svi osnovni motivi. Ukupan broj svih motiva ove grupe iznosi približno 150 primjeraka. vrlo različitih i uglavnom nekvalificiranih. zvijezde-rozete. pogotovo kada imamo na umu tako brojne podvrste. iako se za stablo i ljiljan može reći da su za· jednička karakterisLi'ka zapadne Bosne i ImobSke krajine. Kao pojedinačni osnovni motivi u vrhu lj estvice stoje zV'ijezde-rozete. tačno. astraini motivi i krstovi. onda bi prvo mjesto zauzeli krstovi. nizovi rozeta. Dalji najbrojniji pojedinačni motivi su : polumjeseci. Arkade su gotovo isključivo motiv Hercegovine. sa svojih 114 primj eraka... konj'i. OPĆENITO O REUEFIMA STEĆAKA Sintetičan pregled ovoga prikaza i razmatranja svih reljefnih motiva stećaka upućuje na nekoliko instruktivnih osnovnih pokazatelja i zaključaka: 387 Svi su motivi obuhvaćeni ovom sistematizacijom koja ima 11 grup· nih kategorija. neke vrste scena. a če tverouglasti štitovi bi se gotovo mogli pripisati samo Hercegovini. Općenito uzevši. Većina motiva ove grupe nalazi se u Hercegovini. proističe da oko jedna četvrtina tih primjeraka ima po dva ukrasa. kao što su. Brojni motivi su obilježje istočnih krajeva Bosne i Hercegov>ne.i najbrojniji motivi. polumjeseci i tordirano uže. Od poj edinačnih vrsta motiva vrlo široko se raspro· stiru krstovi. Hercegovina je općenito najbogatija. kao što su jeleni. a najviše u istočnoj Hercegovini. Ako zvijezde odvojimo od rozeta. tordirano uže i povijena lozica sa trolistovima ili drugačijim urne· cima. arka· de. grozd i još neki drugi. npr. Gotovo polovina svih motiva scena. naj šire se rasprostiru vrpce. Teritol1ijalni raspored motiva je prilično neravnomjeran. Kao grupne kategorije najbrojnije su bordure i astraini motivi. ovo ukupno brojno stanje treba uzeti kao približno . iako u okviru tih grupacija ima nekih motiva č iji je teritorij ograničen. npr.

I u samoj Bosni i Hercegovini rama područja i krajevi umaju svoje karakteristič ne mOtive. velikJi broj bordura. biljnih. npr. Izgleda da povijena lozica sa trolistovima. glava i rugura od ljudskih motiva. Tako daleku prošlost . niti koje dopiru od umjetnosti islamskih naroda. Pri određivanju por'ije'k. pa većina scena. arkada. kao što su simboli poljoprivrednih zanimal!1ja. Snažan pečat dobrom dijelu repertoara motiva stećaka utisnula je kršćans ka umjernost. itd. što naročito vrijedi za krstove. to se i na nekim motivima stećaka psjeća ta s imbioza. životinjskih li ljud& klih motiva. a nema ni ljiljana.pre dromanici. kompozicijama. Međutim. U taj okvir spadaju ne samo motivi . koji se sada nalazi u vrtu Zema lj skog muzej a u Sarajevu. osim na amorfnim. kao i neke bordure. Tako su. govore da je među k. npr. te matan broj figuralnih predstava. Veoma je važna okolnost što je većina takvih motiva vezana za vjerovanja i umjetnost starih paganskih Slavena. a ima i dosta ostalih vrsta motiva koja s u djelo nedovoljno . jeleni. postoje i -jzvjesne.. ali znatan broj ih uopšte nedostaje. kao i samih scerna. Međutim . a onda i nekim od kasnijih stilskih umj etni čkih razdoblja . ili potpunije formiranje putem transformacije. rozeta. veliki broj motiva s tećaka duguje srednjovjekoVll1oj umjetnosti.vještih majstora. ptice i zmije od živoNnjskih. li to u njenim istočnim krajevima.biljnih. onda ljudske predstave. spirala i raznovrsnih dekorativnih motiva. vidi se da znatan broj naših osnovnih reljefnih motiva vode svoje porijeklo još iz predistorijskih vremena. Međutim. svojim crtežima. Ustanovljeno je da se reljefni motivi nalaze na svim vrstama oblika stećaka. u primorju i njegovom zaleđu lI1ema mnogih bordura. treba reći da su za klesanje relj efa prvenstveno i najviše odabirani sljemenjaci i visoki sanduci. astraini motivi . naročito ljudskih figura je slab klesarski rad. Ipak. skladnim i proporcionalnim odnosima. kola i turnira . kao i krstovi . rozete. zvijezde. tordirano uže i bordure od kosih paralelica i cikcak-linija. šindra.ki paganski slavenski motivi i neposredno stigli. I čis to likovne osobine motiva su dosta neujednačene . I z podataka koji su naprijed saopšteni. za Hercegovinu karakteristične arkade. čes to elegantnih linija i pokreta. zatim neki biljni i životinjski motivi.imaju. prije 's vega starokršćanskom. iako ne tako brojne i snažne. Najviše dobro urađenih i likovno vrijednih motiva nalazi se u Hercegovini. do vremena stećaka su m. Osim toga. pogotovo svastika.. nizovi rozeta. snažnim vitalndm izražajima. četverougao­ ni štitovi. stabala i spirala od . U Crnoj Gori su mnogi motivi zajednički i istočnoj Hercegovini.krstova nego i znatan broj fi guralnih predstava i čitavih scena. a za Bosnu spirale. npr. Illaročito lov.. ruka.. u toj oblasti se javljaju neki motivi kojih nema u Bosni i Hercegovini . svoje pravo rođenje. Kako je kršćanstvo usvojilo i svojim potrebama p nilagodilo neke paganske motive. konji i zmije. kao što su spirale. mrežasti za'kl()![1i i scene lova. romanici ili gotici. kružna udubljenj a (patere) i portreti pokojnika potječu iz umjetnosti antičke epohe. posebno iz pronađe nih i navedenih analogija. Većina figuralnih predstava i scena. Ta'ko. kao npr. a onda i neki biljni motivi.gih motiva nema. polumj esece. Ali. Od pojedinačnih primjeraka steća­ ka bogatstvom li kvalitetom svojih reljefa osobito se ističe sljemenjak iz Donje Zgošće.lesa:rima stećaka bilo darovitih i sposobnih umjetnika. a potom i krstače. zbog čega taj repertoar u svojoj suštini ima kršćanski sakralni karakter. koplja tt stilizovani višelatični listovi.la naših motiva moramo imati 388 .

Uz to je prisutna staroslavenska komponenta.smrti. U tome pogledu sigurno je bilo ugledanja majstora stećaka. Stoga 's u mnogi motivi stećaka postali ili čiste dekoracije ili realne predstave života i običaja tadašnjih ljudi. reljefi stećaka imaju dosta autohtonoga. kamene plastike crkvenih građevina. kršćansko srednjovjekovno i islams'ko. U pogledu stilskih karakteristika. kao i od fresaka. u sjenci onih prvih. na kršćanskoj umjetnosti. kada se umjetnost zapadnoevropskog feudalizma najviše odražavala u djelima sa temama viteštva i lagodnog dvorskog života. što se. mislim. posebno sa spomenicima moravske škdle. uz ostalo. Međutim. . kao da su u drugom planu. 389 . antičko.nog srednjeg vijeka i uglaVillom neposrednog utjecaja umjetnosti zapadnoevropske gotike. Većina motiva je mogla biti vezana za paganske i kršćanske kultove smrti i uskrsnuća.karakter. koji su također prisutni. kada su u svijesti ljudi stani kultovi i mitovi u dobroj mjeri već bili zaboravljeni.svoje posebne veze sa romanikom. a onda i sa umjetnošću u Vizantiji i u Srbiji. nego nekoliko izvorišta . i to prevashodno slavensko. a onda i od reHkvij ara.na umu ne jedno. a atrJbuti straha od . O'ni. bolji s\'ijet njegovoj duši.. zbog čega je i najviše simbola koji govore o smrti. pored toga što su rezultat opštih uslova cr atmosfere kulture i umjetnosti ovoga dijela Evrope. Objašnjenje značenja naših motiva uglavnom je . a ovamo spadaju i ljudske figure sa podignutim rukama . prvenstveno pripadnika privilegovanog društvenog sloja. motivi stećaka. Težište je. odražava u portretima i nekim arl>itektonskim i heraIdičkim motivima. a donekle j islams'ka.uslovljeno samim njihovim porijeklom. ali još više sa gotikom našega primorja. Otuda prava poplava motiva viteškog oružja. Sve je uglavnom u znaku 'isticanja društvenog ugleda i vlasti tadašnjih ljudi.predistorijsko. nam se da su podstJicaji dolazili najviše od reljefa sarkofaga i drugih nadgrobnih spomenrka. Pored svega toga. motivi stećaka su rezultat prilika i shvatanja ka. i hera ldičke oznake. zbog čega su i ti motivi poprimili takav .s cene lova i turnira. odnosno o borbi pravog kršćanina za drugi. Suština izgleda takva. starokršćansko. imaju i .

Stećci (Mala is torija umetnosti). s tr. 5.udmer. Beograd 1954.26 1. 174. Srednjovjekovna skulptura tl B osni. Be šlag ić. l' M. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. Sarajevo 1891. O bosanskim srednjovjekovnim s t ećc i ma. d. na s tr. II. Sarajevo 1914. l:. Srednjovjekovne nekropole okoline Travnika. Treći program Radio Sarajeva Ill. serija društvenih nauka 10.rajevo 1967. Nov i Sad 1955. 5.371. 11 C. 52. Sarajevo 1914. 27 C. Sarajevo 1974. Miletić. 108. Katalog izložbe stećaka. Godišnjak Is torij s kog društva Bosne i Hercegovine VIII. Crkva sv. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalm acij i 13. Starohrvatska prosvjeta. Tri stari ja groblja u s t uden ičkom kraju.36. Fisko vić. Zagreb 1953. · Stećci. Sljemenjak iz Lipenovića je sada u Etnografskom muzeju u Beogradu. Motivi na bosanskohercegovačkim s t ećcima. Maks i mović. 43 iSO. Dobri pas tir XV-XVI . Krleža i saradnici. n. Napretkova Povijes t Bosne i H ercegovine. d. Zagreb 1954. H 1. knj. 4 I. J . II Is ti. Srednjovjekovna skulptura u Bosni i H ercegovini. Is torij a Crne Gore. s. 161. Siroki Brijeg. 48 (izdato kao rukopis). • S. sl. Ukrasni motivi na s t ećcima. Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Starohosanski mramorovi. Bogumilsk i 1rzramorovi. Sarajevo 1966. Renđeo. 16 Isti. Glasnik Zemalj skog muzeja III. Miletić. " Enciklopedija likovnih umj etnosti IV. d. 341-348 i dr. Književne novine. . 30. Krleža. 7 M. . 21 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Francuskoj 1971. Sarajevo 1965. Karaman.. Sarajevo 1891.230. Maksimović. Novi Sad 1971. knj. 19 P. Sarajevo 1956. br. Stećci u CavLalu i Du brovačkoj župi. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. Deroko. Srednjovjekovni nadgrobni spomemCt . Ive u Podmilačju. Wenzel. Zagreb 1964. u A. 37 1.. N A. Umjetnost stećaka.158. 5 M. 10 Vidi poglavlje o oblicima stećaka. tom l. sl. VI 1954. Sarajevo 1952. kataloška-topografski pregled. Sarajevo 1971. 17 D. 301. Kujundžić. Zlato i srebro Zadra i Nina. ll> Vl. 96. Glasnik Zemaljskog muzeja. 230.. Starokršćanska arheologija. 63l. n. Sergejevski. Starobosanski mramorovi. Zagreb 1931. 1. 12.. Srpska srednjovekovna skulptura. Split 1961. 17. l C. l Isti. II J . Treći program Radio Sarajeva III . Wenzel. n. II Isti. 49. 148. Sarajevo 1974. Zbornik Matice srpske. 15-17. Zagreb 1972.s t ećc i. Bešlagić. 371 i 372. 21 N. 301. Benac. Rcnđeo. Glasnik Zemalj skog muzeja XXVI . Beograd 1962. Solovjev. IV. Radovi Muzeja grada Zenice III.2. Monumentalna i dekoralivna arhitektura tl s rednjovekovnoj Srbiji. 71. I I P.93. Zenica 1973. VII. Truhelka . III serija. 51. 17 i 27. sv. JJ A.390--394.NAPOMENE L Renđeo. Sarajevo 1952. 336-337. N. Dvorniković. I N. Slećci centralne Bosne. Zagreb 1966. Beograd 1967. Sarajevo 1965. g. d. Beograd 3. Be š la g ić. 6 A. Jl C. 37-41. Skulptura. Truhelka. Sarajevo 1952. Glas nik Zemaljskog muzeja III. sl. 3. Osvrt na s redovječne spomenike Bosne. Sarajevo 1942. So}ovjev. Osvrt na sredovječne spomenike Bosne.. na st r. J. 2~ S. IV. II Is ta. Korošec. Sarajevo 1954. 53 i 692. Titograd 1970. Truhelka. n. 19. 37 1. 24 M. sl. Kupres. Dalmatinski majstori Ll srednjovjekovno j Bosni i Hercegovini. Petrović. XI-XII. sl. I građa 390 . " S. Bibliografija i za umjetnost i srodne s truke VIII. Is ti.lo Lj. br. Ž . Bosanska narodna (pa tarenska) crkva. Sa. 157. Simbolika sređnjevjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. 5--6.26-34. knj .

sl. Truhelka. Split 1960. 48. d. Krleža i saradnici. 125 i 133. Zbornik radova SAN LIX Vizanto!o ški institut. 69 P. SI Kao napomena 54. Sarajevo. 63-64.... Stećci u dolini Neretve. d. 61 Lj. Jane. n. sl. st I sto tamo. 132. Split 1961. na s tr. Krleža i saradnici. 3. 44-45 i 50-51. T. Wenzel. Archaeologia jugoslavica I. 4 L M. Ornamenti fre saka. 94. Zagreb 1959. n. sl. T. VIII. 61 Isti. Prilozi povijes ti umjetnosti u Dalmaciji 12. Petrucci. Sarajevo 1954. sl. sl. 43 C. sl. n. Truhelka. Beograd 1954. sl. n. sl Pjer di Burge. s l. Sl Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji i Francuskoj.. d. sl. Zagreb 1964.! S..ikovnih umjetnosti I. 40 Isti. 84. 22 i 44--45.. 3-9. Anđeli ć. T. n. 49. 154-155. Bobovac i Kraljeva Sutjeska. sl. 26. g. sl. Beograd 1973. u Manastiru Morači. br. ~ A. 36. LXXI. Popović.. s l. tom l. 71 I sti. Mak s imo vić. Karaman. d.. n. n. sl. 9. LXVI. 19. 74 B. 18. Istorija Crne Gore II/ l. XXVII a: Minijature Ju goslavije. ~ C. s. Dabravina. 458. ~ C.. Sarajevo 1954. 65 Enciklopedija l. 401 J. sl. s l. 158. Titograd 1970. " C. 110. 71 C. Stare srpske minijature Beograd 1950. Call edrali di Puglia.J. l7 C. 10l-lll. 374. Sarajevo 1974. 4S Moje zabilješke na studij s kom putovanju u Italiji. knj. d. " Z. d. Popović. na str. 427-428. Sarajevo 1956. ] 9 A. Moje bilješke na licu miesta. 4. n. Be š l ag i ć. 557 i 558. Skovran. lIO S.. Naše starine II. na str.. " Ista. Razni rezbareni predmeti Ll Bosni i Hercegovini. Bešlagić. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina Ll Barletti. Iz kolijevke hrvats ke prošlosti. 130. 49 Lj. Kopts ka umetnost (biblioteka "Umetnost u svetu") Novi Sad 1970 (prevod s francuskog). Sergejevski. Maksimović. Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV XV V. 8 i 18. 101. Radovi Muzeja grada Zenice III. Sarajevo 1960. s6 Gipsani odljev u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moja bilješka. Deroko. . 258. knj. Zlalo i srebro Zadra i Nina. d. n. 17 Sv. s l. sl. Roma 1964. Glasnik Etnografs kog muzej a u Beogradu. 68 I sto tamo. 98. . sl.. n. 205. sl. Beograd 1956. JZ Isti. Fisković. d. 50 i 51. Krleža i saradnici . T.. n. n Moja bilješka sa studij skog putovanja u Francuskoj 1971. 6J Moje bilješ ke sa studij s kog putovanja u Italiji. T. 104.391 . Stećci u Gornjem Hrasnu.99. sl. 60 Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomeni ka kulture u Dubrovniku. ~ D. Zagreb 1930. sl. T. I storija Crne Gore. Zenica 1973. 75-94. LXVI . na s tr. 51.. n. S9 J. Karaman. 6. 123. Fragm ents du style Roman il Dubrovnik. 71 Is ti. T. sl. 6. 1973. Maksimović. . Isti. '~ J. Treći program Radio Sarajeva III. Skulptura.. str. 197-1 99. Radojčić. sl. d. d. sl.. s l. Rijetka vrsta nadgrobni/l spomenika u kumanovskom kraju. na str. na str. 441 i T. 22. n. VII. IX (Istorija i etnografija). Radojković. LXVIII. d. sl. d . Beš l agić. Beograd 1961 . Sl M. Truhelka. 47 Na is tom mjestu .16 M. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. Stećci u Cavtatu i Dubrovačkoj tupi. na str. II. sl. N. 98-99. Ukrasni motivi na stećcima. Naše starine VII . ll. 122. d. 42 P. P opović. C. Stećci u okolini Zabljaka. Freske X lI I v. Beograd 1958. 70 M. knj. Skulptura. 66 A. 425. 180. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. n. sl. 5. 12 i 13. Anđelić. Fisković. d. n.. Sarajevo 1965. na str.. d. 177. sl. Glasnik Zemaljskog muzeja. 9. Zagreb 1972. 3. S. 64 C. sl. 20. Skulptura vladarskih dvorova u srednjovjekovnoj Bosni. sl.

. n. sl. Zagreb 1927. St ećci u Gornjem Hrasnu. sl. d. T. sl. Naše starine VII. 392 . '" Ista. L. d. Wenzel. XLV. M.. n. Zagreb 1958. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu.. o . lO J Gipsani odljev se nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. sl. Maksimović. Bešlagić. sl. 16. 9: J. 20 i 21. sl. Novi Sad 1971. VIII. d. Stećci u dolini Neretve. sl. Janc. n. T. Hum sko eparhijsko vlastelinstvo i crkva svetoga Petra u Bijelom Polju. g. '" Isti. Zagreb 1930. I. 101 Isti. sl. 75. sl. 6. d. Mirković. sl. Karaman. Split 1960. n. d. 2 i 3. Bešlagić. Stećci centralne Bosne. n. na str. O " S. 12. Titograd 1970. M. Stećci u Ziemlju. 114. VII. T. 111 i 117. d. d. II I J. ll. Ista. d.. Sarajevo 1964. Truhelka.. n. • Isti. Il ~ S. sl. I i 2. 110 i 135. 7-8. d.. Bešlagić. 141. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci u dolini Trebišnjiee. III Z. M. Sarajevo 1954. sl. n. Jane. Bešlagić. d. Zagreb 1931. Beograd 1958-1959. d. Vego. n. IX. n. " M. Jane. Ljubinković. 94 S. Truhelka. sl. Wenzel. Kraljevo 1975. 12 i 13. 306-308. sl. n. 109 R. Zagreb 1959. Beograd 1940. knj. Rijeka 1970. T. 108. XLVII. . VIII. 314-315 i T. Beograd 1956-1957. d. Stećci u Bitunjoj. Naše starine IX. 93-95. Lj. 80--82.. Wenzel.. Z. 36. Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne. Slikarstvo i primijenjena umjetnost. sl. 268. sl. n. Sarajevo 1895. 7. 349. Bešlagić. T. XXIII. Sarajevo 1964. proučavanju živopisa manastira lošanice. sl. T.. 54-57. Wenzel. d. !lb M.II S. Deroko. sl... Isti. d. sl. d. sl. CVIlI. Saopštenja IX. Beograd 1973. Bešlagić. lOS Moja zapažanja na samome objektu. Srpska srednjovekovna sku. T. sl.lptura. 19 M. T. Naše starine II. Beograd 1972-1973. O M C. n. 90i C. n. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 16-17. n. 25. X. T. 110 P. Starohrvatska prosvjeta. sl. sv. Mijović. 57. sl. T. 294 i 295.. Wenzel. n. 15 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Italiji. T. 118. 32 i T. 9$ S. 4. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog).mjetnosti. 16. sl. Starinar IX-X. Petrucci. sl. Beograd 1964-1965. O putovima bizant ijskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana. 11 7 Isti. • Ista. 78. IlO R. Prilog . 9. 9! C. Iz kolijevke hrvatske prošlosti. 6. sl. 13. 100 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. Karaman. 171.. sl.. X. sl. 1. Istorija Crne Gore. " Raška baština l . n. XLVIII. Kalinovik. sl. 15. SJ S. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina u Barletti. Karaman. Wenzel. Fisković. 25-26. ledna alatka iz XIV v. VIII. sl. Jl9 Ist i. 72. 101 A. sl. Minijatura u Jugoslaviji. Maksimović. Zagreb 1964. T. XL. n. Strzygowski. Beograd 1970. Ljubuški. Sarajevo 1960. Crkveni umetnički vez. M. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. Stećei Duvanjskog Polja. Stećei na Blidinju. sl. 57-58. 129-143. 105. sl. d. " Lj. knj. 91 i 88.. Nikolić. 10. 99 J. 41. 91-92.. M Christa Schug-Wille. XLIX. II. 17 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj 1971.286. 123. Starokršćanska arheologija.. 19. T. n. o . n. Sarajevo 1967. Stećci u okolini ZabIjaka. sl. 185. Sarajevo 1962. sl. sl. 22. sl. d. 14. M. O razvitku starohrvatske u. T. d. d. LIV.. Glasnik Zemaljskog muze· ja VII. T. d. 16. Starinar VII-VIII. Wenzel. Krleža i saradnici. sl. sl.. n. 1005 A. Starinar XV-XVI. str. na str. tom I. M.. 112 S. " Lj. XLIV. 155 i 159. Sarajevo 1962. T. 316-321. 24 . Bešlagić. Ill a Z. Naše starine VIII..

151. 14-1 5. d.. knj. lU D. L~ Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji. lU M. . n. 31-32. knj. sl. Benac.. d. 5tećci tl dolini Neretve.» M. Isti. XXIH. Isti. II . Wilke. Ostava srednjovekovnog nakita tl Narodnom muzeju u Požarevcu. 497. Radovi Muzeja grada Zenice III . Sergeje vski.290---292. I. UG N. sl. 128-135. Zenica 1973. Stećci II okolil1i Vla senice. Jugoslavija VII.. E. ! U J . Zagreb 8-22 kolovoza 1974. na str. LfJ A. XXXIX. L ~ Djela Andrij e Ka čića Mi o š i ća.. Rendeu. Beograd 1953. "Oko". na str. n.393 '" A. D . S. Zagreb 1942. V. prva Razgovor ugodni naroda slovinskoga. T. XXI (1970). '" M. L60 D. Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. L S) M.. T. 79. 6 i 7. d. Sarajevo 1952. Sarajevo 1967. Siroki Brijeg. T. 14. Vego. Zenica 1973. 216. Istorija Crne Gore. U6 Isti. Beograd 1975. Solovjev. Mini ć M. Solovjev. Starina r.. Sergejevski. LM Isti. Sarajevo 1965. n. n. n. Ewans. 27-38. UL M . Be š la g ić . L~ S. London 1876. 3. Zbornik Muzeja primenjenih umetnos ti 19-20. ll4 Moje bilješke kod samoga spomenika. d. Radovi Muzeja grada Zenice III. Benac. Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. . 173. sl. LU I. 174. D . Renđeo . I .. 20. u1 Kameni grb se nalazi II lapidariju Narodnog muzeja II Zadru . J. 54. 41. d . XXXIX. Vidovi ć. ~ N. O bosanskim srednjovjekovnim stećcima. L}& D. III N. St ećci u Cavlatu i Dubrovačkoj župi . 97-101. sl. Krleža i saradnici. S iroki Brijeg.. Bešlagić. Umjetnost.. Starobosanski mramorovi. Starinar. Ut Lj . ll9 A. d. ll. XVIII (1966). 9. sl. UL S. n. Ludmer. Trough Bosnia and the H erzegowina on foot. Beograd 1967. 154-155. Wenzel. Simboličke preds tave na s te ćc ima. Rukopis o s tećcima u Biblioteci Zemaljskog muzeja II Sarajevu. 23. Isti. s. Maksimovi ć. U l Moje bilješke kod samoga spomenika. N.. sl. 32-34. Zagreb 1954. Beograd 1972. Schwab ische Rovnanik . Lst Prema J. Uli A. Slećcl na Bl. m A. 11 8.. Đurić. Naše starine II . 27. d. sl. 42. Beograd 1972. n. IV. Starinar. Ranoslavensko doba. Fisković. 59 i 62. 4~4. L~ G. 165. sv. s. s. n. Kam eni nadgrobni spo menici. A. Starohrvatska prosvjeta. sl. XXVII. III V. . Stuttgart 1973. 35. d. N. d. u7 J. Mileti ć. sl. III D. D . n. Stećci centralne Bosne. T. Wenzel. s. Korošec. N. N. XIII. Karaman. St ećei i nadgrobne ploče tl Makarskom primorju. 394--395. M. n .. L ~ M.. knj.1976. d. d . B eš l ag i ć. Isti. d . sl. 52. Sarajevo 1966. 54. sl. Beograd 1972. Wenzel. ll5 C.. Tomić. n. Curčić. XXIII. III serija. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca.1 S. Ober die Bedeutung einiger S ymbole an den Bogumilengriibern. Isti. Sarajevo 1952.. nap. sl. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine XVI. Stari nar. Titograd 1970. .. L. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. B eš l agić. Sarajevo 1967. 33. . T. Ll-' M . sl. Stećei ceni ralne Bosne. sJ. T. sl. Naše starine II. tom 2. B. Wenzel. L 6L P. Stećci lt okolini Vlasenice. 57. d. Sarajevo 1954. 54. sl. Sarajevo 1954. 147-199. ul A.322. 4.393. L6. Bock. XXXIII . 27.6. L4r. Stećci na Blidinju. Zagreb 1959. 396. Mak s imovi ć . Zagreb 1959. 16 i T. Popovo. n. 6. . 180. Benac. Filipović. . Novi Sad 1971. Siroki Brijeg. Srpska srednjovekovna skulptura. Sarajevo 1924.! V. Božani ć·Bezić. .. 3. d . 37~7. d. 167-171.. . Krleža i saradnici.. Idrizović. Sarajevo 1952.din ju. 20. Sarajevo 1966. Sarajevo 1952. Radojković . Benac. T.

43.. T . d. 27. Vego. Die Darstellung des bogumilischen "Perjectus" auf den miltelalterliellen Grabdenkmii. 130. Benac. n. XCII I . III serija. sl. T . sl. 145. l1J C.. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću. Pe trov ić. d. 322. T. 102. 11>01 IM JO) 394 . If' D. d.. n. Sergejevski. d .. lU P. 195 S. 36. d. sl. Kupres. 176. Lud mer. n . tom 2. sl. Sarajevo 1888. s l. Beograd 1973. d.le rn (Stećc. Radimlja. lLl V. Naše starine X . ZVI Isti . Sarajevo 1954. n. 145.. l" L. I M A. 'o A. Benac. IH S. 58-61. ll' M. Bosanska vila. Wenzel. Mitt elalterliche Grabdenkmiiler in der Herzegowin a I. Skobalj. Zagreb 1964. 21 i 22 . Benac.. Balcanica IV.. 22 prema A. Karaman. 20. s l. Wenzel. '" D. n. d . Stećci II dolini Neretve. 57.. Stećc i u okolini Kladnja. :t. Obredne gom ile. 116 C.) Bosniens und der Herzego wina. d. Zagreb 1954. '" P. Wenzel. Ljtlbif'lje. n. sl. Curč ić. d. Vidovi ć . Sarajevo 1956. n. 19. Neka pitanja bosanske heraldik e. d. N. Starokršća n sk a arheologija. d.. Dub rovnik 1970. 252. d. 119 A. sl. 89 105. "I S. Sarajevo 1965. nap. '" A. d . n.44. Kupres. . Truhelka. Boc k. n. Srednjovje kovno groblje kod Pet rove c rkve ll.. na istom mjes tu. Skobalj. 235. br. sl. 128. Sergejevski . d. Naše starine XII. n . XIX (Arheologija). Sveti Križ na Ciovu 1970.. 111 P. s l. n. Bencu. 30. Sarajevo 1950. Karaman. n. llJ Lj . III M.. 25. Cetinje 1952. 49. Đuri ć. Titograd 1970. Anali Historijskog instituta JAZU II Dubrovniku XII . A. Hoernes. n. 171 Moje bilješke sa studij skog putovanja u Italij i i Mađarsko j . 29. Solovjev. ISol D. knj . 18. Iz kolijevke hrvalske prošlosti. 34. Nik š iću. Sarajevo 1964. B eš l ag i ć . Solovjev.. Sarajevo 1954. n. d. . K a ti ć . Vidović. Truhelka. 84. sl.. lIM F. 31. :oo S. Stećci u Imot skoj Kra jini. Glasnik Zemaljskog muzeja . O spom enicima. Zagreb 1931 . Cetinje 1952. 14. sl. loj A. B eš lagić. 146 . sv 3. 26. n.. 190 A.27. Umjetno st. 167. We nzel. 11l Đ. 183. B eš l agić. 'o M.. Naše s tarine II. n.. 93-95. Sergejevski. Sarajevo 1954. 17. n. sl. Skobalj . d. Mi rkov i ć. Isti. n. '" D. d.II L. Wild . 159. !JJ Lj .. d. B ešl agić. 111. sl. '" E.P.. I lli A. M. 111 Vidi nap. '" A. SOlovjev. 25. 'u A. ZOl D. Skobalj . Sarajevo 1969. Ma za li ć . Benac. Be š l ag i ć. 16. 2:. 191 Moje bilješke na licu mjes ta. 17. It. 52. n. Starohrvatska prosvj eta . d. 134. . Zagreb 1930.. d. 91. '" V. Beograd 1970. ln Minijatura u Jugoslaviji. 231. R adi ć . d. s. Istorija Crne Gore. 12. 16 i 19.135. I 'J M. \28-135. Siroki Brijeg. lI O A. Sarajevo 1952. 40. 16. 161 M. sl. d. 1. Naše starine IV. 130. n. Anđe li ć . n. Hrišćan s ki nišani u okolini Travnika. 19 i 20. n. Siroki Brijeg. Pe trov i ć. 2:. '" S.\20. Pet rov i ć . d. Sarajevo 1952. II. Sarajevo 1954. n.. L9I Isti. s l. 36 i 45. Stećc i Hodova... 81 i 110. 211 G. . Srps ki mitološki rečnik . Kupres.

d . Isti. 162. 5-9. De roko. '" M. III Isti. Popovo. Tr uhelka. W S. lU Ista. Srednjovjekovni stećci u Boslz i i H ercegovini. Mila no 1902. T. Wenzel. 125-127. d. ul Isti . 26. Naše starine III . 27-30. Sarajevo 1948. sl. xli Moje bilješke sa stud ij skih putovanja u Italiji . n. '" Ista. d. d. sl. n .. Sarajevo 1965. T. XXV I. n. 62.16. sl. Stećei tt Ziemiju. 160 Moje bilješke u Vizanto loškom muzeju u Atini . sl. Baltrušaiti s. d. T. XX IX. Most 17. Ista. 162. sl. 38. Beograd 1973. Ven turi. 1-7. Ka tić . knj . lli S. T. 366. Ka t ić . 1. 24. d. S toria Dell'a rt e It al ia na JI. s. sl. I II . T. 255-256. d.. 184. XX III. Izraz X. sl. ll~ A. T. 234.. Truhelka. n. Stari nar XV-XV I.m S . "' Ista. n . sl. 38. n. XXX. XX IV.16. T. XXX.. 25-26. Moje bilješke sa s tudijskog pu tovanja u Italij i i Francuskoj . I sta. 5. d . sl. Wenzel. '" M. sl. ns L. sv. ~ Z. 395 M. CXIV. n. T. lli! S. Narodna uzdanica lendar za 1940. T. sl. T. XLIII . IV. Napretkova Povijest Bosne i Hercegovine. sl. sl. T. m C. Wenzel. Tra lji ć. sl. l (1 L. sl. 21-22. Sarajevo 1956 . n. 24-25. Stecei u okolini tabljaka. n. n. 20-22.. 195 i 288. Be š la g i ć. d. Muslimanski nadg rob ni spomenici. 2. '" Ista. Paris 1955. 101.. 34 i 35. Naše starine X. ll) S. Sarajevo 1967. Glas nik Zema ljskog muzeja Ill. d. 156. sl. d. Beš l agi ć. T. XX V. n . 109-110 i 112-113. n. Starobosanski m ramorovi. 26. 91. sl. n . Truhelka. liča i Lazarica. 132. XXX. sl. 12 i 31. 137-138. d . 24 i 26. 633. Ka t ić. Sarajevo 1972. Zagreb 193 1. n. l . L'abbazia d i Pomposa. 383. Jane. n. V i dov i ć.. 4. lL9 1. XXX Il. Patarenstva tl srednjovjekovnoj Hercegovini. Sarajevo 1891. d. Vego. Ljubinje. Starokršćanska arheologija. m D. d. 15. 20-21. T. XX IV. sl. Korošec . T. sl. m A. 11 .. S t ećei kod Raške Gore. Be š lagić. sl. sl.. sl. :W Isto tamo. 134. 202. '" Ista. 395. s l. Sarajevo 1959. Sarajevo 1942. Trnovo.. n . st r. 4... Simbolika sredHjovjeko vnih nadgrobnih spomenika Ll Bosni i Hercegovini. 27 i 28.. 13. II . ~ M. d.. XXX I. sl. 32. 26 i 27. g. sl. W Is ta. XX III. ll! Isti. XXXII. n. 12. Nevesinjski s tećei. T. Benac. XXVI . knj . sl. ~ E. T. d . 22. LIII. Rendeo. sl. Roma 1936. d. X11 M. Solovjev. Salmi. Naše starine X lI . 135-140. m u( . m L. m Vuk St e fa n ov i ć-Ka ra d ž i ć. XIa J. '" Ista. 217. LII. 18-19. n . God išnjak Istorijskog društva BiH VIII. Glasnik Zemalj skog muzeja. III M. d... m C.. 19. Be š lagi ć. 30. T. V as i ć. L.. sl. C. X19 Moje bilješ ke u Arheološkom muzej u u Ati ni. Jesu li bogumili poštovali krst. Le Mayen age fan tast ique. T. 52. nl A.. 6 i 14. 12 i T. X1J C. XXX II . Beograd 1964-1 965. d. XXV. Stećci i njihova umjetnost. 20-23 i 27.. XXX I. 9 1. izdanje "Prosvete". T. Saraj evo 1966. .. Mos tar 1978. Beograd 1928. g.. 27-28. sl. 183. 104. n . 8-12 i 14-16. T. Truhelka. Bock. Dell'arte Ba rba riea alJa Romaniea. Wenzel. X LVIlI .18. n. '" A.. T.. Sarajevo 1966.18. Beš l ag i ć. . d . Glasnik Etnografskog muzeja 36. m S . Srpske narodne pjesme. n. Beograd 1976. N.. Sarajevo 1971 . 17. n. lli Isti . Naše starine X I. 6. sl. d. sl. sl... 1'9 Moje bilješ ke sa studijskog pu tovanja u Francuskoj 197 1. sl. 16---17. u> M. sl. . d. sl. 4. n. 6 i 10. d .. lit Ka- P. Bogumili i umjetnost na stećcima. n. d.

2 i 4. 103 109. n. d. n. d. nl A. 8. 1970. 178-183. d. n . Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII.. 192. 52 i 61. s. god. Meyer. d. Split 1962. 19) J. • . s. B oljun. 8. Maksimović. d. Truhelka. n. ll' C. d. Truhelka. 24. 18--19. Sarajevo 1948.. d. M M. 396 . W D. no V. J05 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji . sl. Tomić. Truhelka. Vidovi ć. III.. 13.. ~ J. Sarajevo 1933. d. at M. m Srpski mitološki rečnik. 1934. Truhelka. 49. Solovjev. m Isti. Katalog izložbe. 85. m D. C.92. Glasnik Zemaljskog muzeja. n. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca.. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 8. Lisnati krst na s t ećcima s područja Neretve. . Wenzel.. d. lU F. 40 . 39-49. m J.rukopis u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Beograd.. m C. Sc. . d. Zenica 1973. Novi Sad 1971. 84. Reljefi bosanskih i hercegovač kih stećaka. Novi Sad. Sarajevo 1952. n.. .. n. lU Sv.. ~ Ista. N. BI D. . Beograd 1961. no A. d. n.. M. n . d . 124-127. n.28. S. n. ' " C. Prilozi poznavanju manas tira Banje kod Priboja. sl. Vidović . 191 Sv. 26. lilI M. O nekim s imbolima na dalmatil1s kim s t ećcima. N. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnil1 spomenika Ll BiH. d. 3:>-36. Mak s imovi ć. 79. Sredovječ na groblja (nek ropole) . Petrović. Maksimović. 10. Sarajevo 1967. 25. 88.. Wenzel. 24. Sarajevo 1952. Vasić. 54 57. Letopis Matice srpske. Sakota. n. sl. d.M. d. Sakota. Jesu li bogumili poš tovali krst.. Beograd 1962.. . 163. Solovjev. d.. 5. )09 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. )OCI Opširnije o odnosu stećaka i armenskih hačkara u posebnom odjeljku ove knjige . m P. :!JO M. Radovi Muzeja grada Zenice III. Saopštenja IX. Prilozi povijesti umj etnosti u Dalmaciji 14. C. n. Sarajevo 1956. sv.. Maksimović. Zara. Benac. Wenzel. Beograd 1974. 179. Solovjev.. Radoj čić. 12. Popovi ć. ul M.. 25. Napredak _ hrvatski narodni kalendar za god . n. d. Wenzel. 30.. Kati ć. C. sl.. XII.318. sl. 37. 90. Srpska srednjovekovna skulptura. 139. n. Sergejevski. Stari nar.. Le ipzig 1890. '" M. T. n. )001 S. 15. Solovjev. Truhelka. Roma 1932. n. 131-145. Beograd 197:>-1976. Ludmer. Be š lagić . Vego. Siroki Brijeg. d. n. 3. Stećc i centralne Bosne. Beograd 1970. 1O7 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. sl. n . 163. . tl-IS . m P. . m A. Konzervatorsko-res taurators ki radovi na crkvini "Petkovica" kod Stragara. n. d . nt V. Beograd 1970. C. ul J. 127. 137.. sl. n . 10. sl. d. Radojčić. sl. Lik čove ka u narodnoj umetnos ti Srbije. n. d. on C. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 19-20. lLi Moja zapažanja na samim spomenicima u Ninu i Ohridu. "' C.. Kam eni nadgrobni spomenici.. nl A. januar 1961. d. Handbuch der Ornamentik.. m L. 2. Drvorezbarstvo U Bosni i Hercegovini. sl. B eš l agi ć . . Cecchelli. Curč ić. JO! A. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. Ukrasni motivi na stećcima. TruheJka. Salmi. 35. Curči ć... Saopštenja IX. Truhelka. Sarajevo 1965.1t5 R. d . Proki ć. LV. 38-45 i 47-48. . 221 i 227.. n. 11 i 15. 12. '" M.

Va s i ć. d. 209. O zobunima u Bosni. n. sl. Benac. 3..Il A. Beograd 1958. T. Boljuni. Ranovizantijska dekorativna plastika u Makedoniji. M C. 37. Sergejevski. J~ 1. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. m A. Značenj e nekih simbola na bogumilskim spomenicima. 36. d. sl. 2:. 88 i 89. kalOloško-topogra!s ki pregled.Stojkovi ć . 44-47. Horvat. . d. ll8. 42. n. l li A. d .. Deroko. II I D. 36. u. m Isti. d. ). d. d. 86. sl... Piratska ćilimars tvo i njegove veze sa I stokom. ). Be š l ag i ć. )ss A.. n.. 84. Be š la gić. D. O nekim s imbolima na dalmatinskim s t ećcim a. n. 307 . Petro v ić. Sarajevo 1924. Đurić. 73-74. n. d. Moje bilješ ke iz Stuttga rta. 139. Sarajevo 1967. JS6 SV. S. sl. 2. d. n. Sarajevo 1950. sl. Starinar. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu V. m D. I. sl. . 234. 55-56. n. 30. d. N.I ). 184. sl.. 12 i 13... N. Truhelka. 94. Vidović. T. sl. d . Sergejevs ki.. 296. ). 34. n. ). XXX. JI7 C. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14. sl. n. Sa ra jevo 1956. S. 183. Isto tamo. Wenzel. n . Srbiji i emaj Gori. ~ C.. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. n. JU Moje bilješ ke sa studijskog putovanja II Italiji i Francuskoj. sl. 32. 469. Stećei tl okolin i Vlasenice. ID R. d. d . 322.. Maksimovi ć . T. . sl. ll5 M. Truhelk3. Beograd 1960. n. n. Beograd 1972. N ikolaj e vi ć. 44 i SI. n. !lt 1.101 ). SAN. XII. 14-15. sl. Naše starine III. )sl A. 21-24. l l ' Ć. Starinar. Ra doj č i ć. Maksimović.. 8. 53. sl. d. 3. n. 195. 221-238.. Isti. 73. Is ti Siroki B rijeg. n . B. sl. Corovi ć·Ljubinković. Od Butmira do Jlira. s l. Deroko.i 60 .IS 1. S. sl.. sl. n. Sarajevo 1952. n. 4. d . n. Deroko. H il P. Ho rvat . n. d. n . s. d. Radimlja. Benac. 47. '" S. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena.. Sarajevo 1967. U l U Museo Nazionale u Rimu vidio sam vi še motiva rozeta na antičkim stelama. 3 i 4.38.. d. I . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. 106. '" S. m A. d. Prokić. Covi ć . d . n. knj. Split 1962.. ll6 I s ti . n. 37. 237. 33 i 36.. U 1 Moje bilješ ke sa s tudij s kih putovanja u Italiji i Francuskoj . Sobi ć . sl. Zagreb 1939. Kultura Hrva ta krol 1000 godina. J II V. 31 i da lj e. Srednjovjekovni nadgrobni spo m enici u okolini Zvornika. J. 37. lU lIJ ]lS }II. llf Isti. Popović.IiI . Vego. Beograd 1965. LXXVI. Stećci centralne Bosne. B e š la g i ć. d. sl. Z. lU C. oo M. Radiml ja. l17 I..»I M. [s ta.. d. II izdanje. Skobalj. Beog rad 1958. n . Srednjovekovni duborez Lt is točnim oblastima Jugoslavije. n. m M. 31. d . Vizanto[oš ki institut. Freske XIII v. Sara jevo 1950. d.. Solovjev. 92-93. m S. Wilke.. sl. Truhelka. St eće . ~.Il A. 288. sl.. Ja ne. Beograd 1930. 249. Beograd 1957... Kara novi ć. sl.II Moje bilješ ke iz Atine.. d. IS. 27. Skovran-Vukčević. n. 150. "' M. n. Zbornik radova SAN LIX. Beograd 1961. Moj a zapažanja na licu mjes ta. d.397 A. Pet rucci.llL D. 199. d. m A. Sarajevo 1971.. . . XX III . sl. u Mana stiru Morači.. 1. Truhe lka. )61 J . Vidovi ć . lJCI G. T.

S. Tomić. Han.. Stećei Duvanjskog Polja. prošlosti" I-II. . Stari srps ki p ečati i grbovi. d. d. 394. 49. n. Petrović. Nakit kod Srba. Truhelka.)1 Isti. s. m E. Tomić. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika II Bosni i Hercegovini. 33---56. . Skulptura vladarskih d vorova u srednjovjekovnoj Bosni. Anđe l ić. n. 17. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 6-7. 6. Beograd. '" C. III. A. "Most" 17. P. 394 Iste. 358.. 39' P.. ju\i-<>ktobar 1962.. Minić M.. 90 i 92. Treći program Radio Sarajeva. .. 1. Srednjovekovna nošnja balkanskih Slovena. Popovo. (Arheologija). 27. Ž. Povjesno-topografske crtice o Biogradskom primorju. 81. n. sl. '" A. Bešlagić. J9S M. T . Solovjev. Petrović. str. Petrović. Zagreb 1959.. Z. d . Beograd 1959-1960. lIJ Vidi nap. Isti.. na istom mjestu. Grbovi bosanskih kraljeva tt ArnautoviCima kod Visokog. J90 M. sl. ~ P.. Beograd 1960. 137-138.. Ukrasni motivi na stećcima. 53 i T. Petrović. sl. knjiga Matice srpske 10. )Il Srpski mitološki rečnik. Patarenstvo u srednjovjekovnoj Hercegovini. d. 3111 S. n. sl. Moja zapažanja na samim spomenicima. Radojković. d. n. Sarajevo 1967. sl. 3--4. lli L. 372. na str. Milos o Mostu. C. P. Stećci Lt Op1ičići m a . d. br. 43. Slovenske narodoslovne študije.122. Jelić. Tri obredja iz Bele Krajine. d. J19 Moja zapažanja na samome spomeniku. Bock. Deroko. Skoplje 1932. 131. Starinar VII-VIII. I. Starinar. Sarajevo 1973. Krleža i saradnici. d. 165.. 197 A. d. V. Vego. Isti. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Sarajevo 1960. J7. sl. Beograd 1961. Serija društvenih nauka 10. 452. Babovac i Kraljeva Sutjeska. Prilog datiranju s!epčanskih i lreskavačkih rezbarenih.. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. sv. 72. '" P. d. Solovjev. "" A. II.18. sl. Narodno stvaralaštvo . Sarajevo 1974. Beograd 1959-1960. 86. 115-117. Z. P. Orel. 235-243. J1l B. sl. sl. Beograd 195f>-1957. Beograd 1970. na str. Popović. 23. 38. n. B. sl. 35. n. ]H S. Truhelka. n . m Moje bilješ ke na studijskom putovanju II Italiji. br. lU M. Naše starine VII. sl. sl.. Filipović. Novi Sad 1955. 57. 19. Zečević.. XXIII. 290-292. Sarajevo 1966. Be š lagić .Folklor. 6 na str. T. T. br. 23.. Beograd 1960-1961. Sarajevo 1954. Isti. n. A. str. Predanja o rusalijskim grobljima u istočnoj Srbiji. l <J6 Ista. 126 i 215.. 45 i 46. Sarajevo 1965. Isti. Wenzel. Postanak ilirske heraldike. A. sl. Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima. n. d. Sarajevo 1962. 23.. Minić M. 21 i 25 .. Glasnik Zemaljskog muzeja.. m Isti. Iz naše narodne prošlosti l-ll. Godišnjak Društva istoričara BiH XVI. sl. Kovačević. sl. Solovjev. 240. Stećci na Blidinju. N. 31.. d. Ivić.. XII. n. 127 i 128. Beograd 1972. Deroko. vrata. 72. d. Beograd 1969. 3. J91 C. Glasnik Skopskog naučnog dru štva XII. 315 D. sl.. Stećci centralne Bosne.. d. Anđelić. n. 163. }61 M. n . Zbornik Matice srpske. Sarajevo 1956. str. J9J D. N. sl. Mostar 1978. Ljubljana 1936. Ž. Sarajevo 1965. 32-33. 8 i 9. 56. Vidi i njegovu radnju "Iz naše narodne.. d ... 18 i str.254-256. 182b V. 84. )6/i )$o }l j 398 . N. Novi Sad 1910. 165-171. 38. Isti. 8. Isti.58. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. Boljuni. l6f Vlastita zapažanja na samim spomenicima. 44. 400 S. d . J9l P. III. n. Anđelić. 121. n. Kupres. lM J . lli P. sl. Starinar. 92. 54-56. Ž. s. XVII. d. 20. 19. 332-333. 73. 317 1. god. 165. Beograd 1953. Petrović. Stećci tl okolini Vlasenice. n.. n. Maksimović.

sl. 25. 209 . m V. V. 11. str. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. P. T. Beograd 1972. Novci bosans kih banova i kraljeva. Bešlagić. 2.. BO S ~li i Dubrovniku. Popovo. C u rčić. fl! A. 128. Hrišćans ki nišani XV v. n. Zadarski s redovječni majstori.01 Moja zapažanja na samome spomeniku . Ukrasni motivi ua s tećcima. HD M. Mijović. V. S. posebna izdanj a . 41l C. LXIII. 4.. Stećci u okolini Vlasenice. str. sl. Beograd 1957. sl. N. M. XCII. Renđeo.)1 Isti. sl. Ludmer. ~ S. Beograd 1969. Sarajevo 1965. 43. Ista. Glasnik Zemaljskog muzeja. sl. 20. XIX (Arheologija). Uloga Dubrovnika u snabdevanju s rednjovekovne Bosne oru žjem LI XIV i XV v. 26. sl. Zagreb 1955. sl. sl. T. m G.. 69 i 80. 67. XXI. T. d. 33. str. Radojč ića. d.. sl.. sl. N. Beograd 1964-1%5. TruheJka. Wenzel. d. n. 'o S. Stari nar XV-XVI. Kalinovik. sl. Kovačević-Koj i ć. XXVI. CCXCI lI. Wenzel. 74. Ljubuški. 33 i 80. m S. 8. T. S. Wenzel. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Zagreb 1960. Split 1959. sl. 4. sl. sl. T. 87. Sarajevo 1954. u Bosni. 154. Starinar. Curčić. Bo[juni. 237-292. Siroki Brijeg. 87 i 91.399 Sv. sl. Zagreb 1959. 53. 30. Starinar XV-XVI.. Srednjevjekovni bihaćki latinski spomenici XVI vijeka. Starinar. n. 15. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. ~ C. Bešlagić. Beš l agić . Sarajevo 1965. Sarajevo 1967. 46. m P. 87.. Sarajevo 1952. 24 i T. sl. 216. T. 24. n. Sarajevo 1966. Sarajevo 1954. Sarajevo 1952.knj . s.. '" Isti. ~ D. 26. S. Slećei na B[idinju. 9 i dr.. Zenica 1973. T. sl. LVIII. Benac. LXIII. 58 i 68. 15. ul P. . Beograd 1958. Pojava romaničke skulpture tl Dalmaciji. Beograd 1974. Naše starine X. 98. II. ' ~ Đ. d. Neka pitanja bosanske heraldike. Stećci na Nekuku kod Stoca. Beš l agić. H' A. LIX. Slikarstvo i primijenjena umjetnos t l storiia Crne Gore. '" B. 3. . 47 i 60 i str. sl. m D. str. 3. S. Sarajevo 1967. Radojković. 4ll I. sl. sl.. 4.. Sarajevo 1973. Trnovo. 52S3. B ešlagi ć. Fisković. Vego. K upres. 19. Sarajevo 1978. 4J1 S. n. n. Sarajevo 1962. Stećei u Ziem[ju. sl. Sarajevo 1964. T. Anđelić. m D. 8. 4. n. 22 i 29. M. 112-113. Benac. ' 16 A. Sarajevo 1962. 186-194. H ' S. sl. XII. Bogumils tvo u Bosni. Sarajevo 1965. tom l . Sarajevo 1943. Naknadna zapažanja na nekropoli stećaka lt Boljunima. sl. . sl. T.. '" M. Wenzel. 4lI Isti. Petriccioli. sl. Ka[inovik. 641-Đ45. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. d. 85. 3. 5. sl. Zbornik Sv. Isti. Bešlagić. LXII. VI. sl. 289. sl. Ukrasni motivi na s tećcima. kni. SAN. n. Truhelka. XVI i str. n. 411 V. 92-95. LlI. 86. Skrivani ć. 18 i T. Sarajevo 1954. Sergejevski. s. Beš l agić. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države.. m S. 23 b. T. Oru l je U srednjovekovnoj Srbiji. Beograd 195 1. sl. 14. . Glasnik Zemaljskog muzeja.knj . Bešla g ić. d. n. 162. Wenzel. Radoj č ić. 29. M. d. Beograd 1961. 177-178.. s.. I i III-VII. n. Sarajevo 1943. . Olovo.. Sergejevski. 98. Radovi muzeja grada Zenice III. Anđelić.. ~ I. C určić. ~ M. T. Bešlag ić. 29. • 0 M. XLI. Odeljenje društvenih nauka . sl. 426 C. Stećci tl Ziemlju. m Isti. Solovjev. Stare srps ke minijature. d. Beograd 1964-1965.. N. .. Titograd 1970. XXXIX. 123. m S. 130. Be š l ag i ć. Enciklopedija Jugoslavije I. II. 17. d. Starinar XXII (1971). Vego. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. sl. T. 36 . n. Beograd 1950. 132. T. str. 81. C určić. T. I. N. Stećci centralne Bosne. '01 tOJ . Petro v i ć . (Arheologija) IX. Ljubinje. d. sl. Bešlagić. Naše starine XI.. sl. s. sl. d . LIX. XXIII.

LXVI . ~ S S. sl. d. n . d. Beograd 1953. G. 59. D. 323. Is ti. 74. •" M. u6 J. sl. sl. Slarinar. Ista. •" M. D.. broj dokumenta 85. Ludmer. 32. Boljun i. T. Sarajevo 1956. Benac. sl. Srpske narodn e pjes me 11... Wenzel... Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. broj dokumenta 162.. d.. ua Is ti . Sarajevo 1972. Curčić. M. 17. 8. Kalinovik. s l. 32. 83 i 83a.. T. 16. Stilovi i grbovi na A. Tadić. 166. St ećci okoline Ktadn ja. sl. B ešlagić. d . sl. 56. A. Kovačević·Kojić. 400 . XC.. Kalinovik. Kovačevi ć. 7. Građa o slikarskoj !koli u Dubrovniku XIJI-XVI Beograd 1952. Sarajevo 1950. d. Naše starine XII. Sarajevo 1962. T. B eš lagić .} V.." P. sl. LXV. d . Vesn ik Vojnog muzeja JNA. .. Anđe li ć.. d. 4So1. sl. Wenzel. '" Isti. m S. n. d. W S. XII . XC.. us S. str.~ G. q7 S. B eš l ag i ć. T. Rado vi Muzeja grada Zenice III . u' n. Pe trovi ć. n. 4&4 Vuk Stefanovi ć-Karadž i ć. d. ql Đ . 22. Naše s tarine XIII. sl. 33. 185 .. Nišani XV i XVI v. . d. I. Kovačevi ć· Koj i ć . Solovjev. Beograd 1962. LXXXIV.. N. "' Ista. 161>---168. 70 . 82.. T. sl. 26. Curčić. . Be š lagić. T. 7... n. n. '" P. Sarajevo 1950. n. Sarajevo 1969. n. Sarajevo 1978. 17. d " 123-126. d. T. Petrovi ć. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. sl. n. UJ S. d . ~ Ista.. 181>---194 . . ~ S. 29. m Isti .. d. sl. V. s tr. d... Beograd 1966. n.. 66. Beograd 1976.. . d. 3.. sl. sl. sl. sl. Curčić. sl. CIX. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod SlOca. d. Benac. n . n. Kupres. . 167 A. IS i 42. 12 i T. Nevesinjski s t ećc i. d.. 22. Vego.. 411 V. 28 ... 97. 441 Is ti. 328. • . .. T. Radimlja. CI. u Bosni i Hercegovini. n . V . d . sl. 30 i 56 . d . T.. M. d . n . Curčić. Is ti. Stećci cent ralne Bosne. 451 Is ti . . LXVII. n. LIX. na istom mjestu. n. 46t S.. Wenzel. 26. T. CIX. sl. d. Skrivanić. l . 223. 4. 13. '" M. Beograd 196 1. n. XC. 3 i T. 221. Sergejevs ki . Be š l agi ć. LIX. qJ Arheološk i s pom enici i nalazHta u Srbiji I Zapadna Srbija. 75-86 i 181>---194. 6. d . Godišnjak Istorijskog druš tva BiH VIII .. Anđeli ć. sl. sl. 177. 5. .. 210 . Sarajevo 1952. Sergejevs ki. str.. Zenica 1973. n. Wenzel. Sarajevo 1954. Ista. XXXII . sl. Wenzel. Sarajevo 1967.. d... V. d. "' ~» 451 Đ .. 17 . Radimlja. m D. Sarajevo 1966. 37. d. Benae. T. d. 163. 10 . Ist i. 11-12.. Sarajevo 1962. V. 90-108 . 2. sl. 32-33. Stara srpska vojska. 21. d. Sarajevo 1950. s tr. n. Vjesnik Vojnog muzeja JNA 1>---7.Kojić. D . n. ... knj . 10 i 106. d. . d . d. n. no M. n. 28. 10 . Be š l ag i ć . 46. s l. str. Wenzel. n. n.. III n. A. n... 323. stećcima. D. ~ Ista. Kalinovik. d. 210 . . Ista. 441 Is ta. Be š l ag i ć. 26 . n. n. .. Novaković. broj dokumenta SI i st r... sl. Sarajevo 1962. Radimlja." M. s. . n. Skri vanić. LXXXIX. sl. T. sl. G. LXIII. Skri vani ć. 54 i 58. LXXXV. 116 S. Ista. B eš l agić . 9-12 .. n . Popovo. sl. n. 67 . n.. Beograd 1893. Curč i ć.. d . s l. n.. T. 456 Ul . T.

Sarajevo 1952. n. Naše starine XIII . !M SV. Fisković. Kupres. Glasnik Zemaljskog muzeja. 350. sv. Zadar 1974. B eš la gi ć. 159. ID A. T. 5QS .. Beš la gić . . B eš l agi ć. Be š la gić . sl. Beš l agić. 138-139. C urč ić . Zagreb 1975.148. Sidak. d. Sarajevo 1954... sl. Sarajevo 1954. XXXVII. ID S. 250. 501 C. god. 191. 79-82. I. Srpski mitološki rečnik. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske l. 5ĐI Vl astita zapažanja na samome s pomenikU. 58 i 66.. Na še starine XIII. T. Sarajevo 1978. 41. Petrov i ć . Zagreb 1975. Skrivanić. 2. n. 266-267. 108. sl. d . Wenzel. Roma 1957.. SIS S. 50) Srps ki mitološ ki rečnik. Zenica 1973. sv. S. 184 i 194. ~ Srpsk i m i tološk i rečn i k. Zagreb 1954. Sarajevo 1971 . m Isti . Stećci centralne Bosne. ll. . 164. god. I. JU Isti . Curčić. 29. S tudije o "crkvi bosansko j" i bogU/nilstvu. Ukrasni motivi na s tećcima. Kupres. Split 196 1. sl. sl. T. 274-275. 506 Vl as tita zapažanja na sa mim spomenicima. 102. Siroki Brijeg. sl. Starohrvatska prosvjeta III serija. S/eće l u okolini Sibenika. 514 Moje bilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971.išnjak zaštite spomenika kulture Hrvat· ske I. 26. januar 1961. d. m M. Beš l agi ć. sl." S. Beog rad 1970. So!ovjev. Naše starine IX.-II. Karanović. n. »I D. Hrvatski planinar XXXIX. S. I. 4" G. Vl. 24.11 S. Stećci na BUdini«.401 . C. m S. LXXXVIII. 109. Nevesinjski s t ećei. 7. za historiju i etnografiju. Naše starine XII. Novi Sad. d. sl. Simbolika štapa na stećc ima.91. . d.. 62 i sl. Beš lagić. SIJ Vlastita zapažanja na licu mj esta. Sarajevo 1969.. 387. n. sl. sl. Sarajevo 1964. 88. 29. kataloško·topografski pregled. m Ma terij al još nije objavljen. 31(}-311. Benac. Sarajevo 1948. ' H M. JJ I l. m Isti. Nevesinjski stećci. Radovi Cen tra JAZ U u Zadru. Vego. 117. Mileti ć .64. Hsković . 530 M. 57-60. I{. sl. 91-92. 147. sl. Zagreb 1975. Sergejevski. Zenica 1973. SH J . Radoj č i ć . Sarajevo 1967. 21 . 510 S. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. god . Zagreb 1959. Sarajevo 1965. Beograd 1970. Be š l ag i Ć. Sarajevo 1928. 2 . sv. 5011 Isti . Steće i Ll okolini Siben ika. 135-139. Stećei u I motskoj Krajini. Radovi Muzeja grada Zenice III. m Isti. Grob i grobni spomenik gosta Milutina na Hu m skom II fočallskol11 srezu. Stećci okoline Klodnjo. 29. Skarić. d . Fisković. We nzel. Sarajevo 1934. sv. 5. Sarajevo 1972. I "krst jan i" di Bosnia alla luce dei lora monumenti di pietra. sv. Renđeo. Ll Bosni i Hercegovini. 12 . Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI. Nišani XV i XVI v. 3.. Glasnik Zemaljskog muzeja XL.192. 7 a. sl. Reljefi bosanskih i h e reego vaćkilt s t ećaka. sl. sl. 536 M. Sarajevo 1972. 501 Isti.. B eš lag i ć. 5l ećci Ll Cavtatu i Du brovačkoj i upi. 64. ~ V. Jesu li bogumili poštovali krst. Kupres. 3. Jedan zanimljiv mramor kod Skender Vakufa. 5l. KulIu rni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. JJI L. 61-jj8. Beograd 1970. m A. m Moje bilješ ke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971.1 Moje bilješke na studijskom putovanju u Fra ncuskoj 197 1. sl. Radovi Muzeja grada Zenice I II. d . s. d. Katić. 62. 16. Dal matinski majstori tt srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini. T.. n . Zag· reb 1943.. . Letopis Matice srpske... sl. sv. Ill. napomena 203. '" P. Novopronađ e ni natpisi na s t ećc ima.. III C. n. V. Sarajevo 1954. S. d. 23 a. knj . N. God. Stećei i neki njima s lićni nadgrobniCi u okolini Zadra. n . n. SCI! Isti. n . 318. S t ećci. V. Beš la g i ć. 514 M. UJ S.

'" M. god. n. 402 . Nekropole i grobni belezi. 95 i 129. Neke likovne paralele s t ećcima. Starinar XVIII (1967). '" Moje bilješke na studij skom putu u Italij i 1971. Solovjev.. . Orijentalni element i i datiranje korskih klupa splitske kat edrale. StI Lj. Radoj čić. LXX. Arheološk i spomenici i nalazišta u Srbiji Il . 2. 41. n. . Zagreb 1892-1 897. • . Wenzel. Kalinovik. str. '" Rj ečnik JAZU. T. Srednjovekovni duborez Ll istočn im oblast ima lugoslavije. ~. sl. 157-160. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih s pom enika u Bosni i Hercegovini. Istorija Crne Gore. Split 1963. i 1975.. d . Sarajevo 1962. sl. Starinar. Sarajevo 1956. Vlastita zapažanja u Arheološkom muzeju u Atini. Veličani srednjovekovna nekropola . 117. StO Isti . 9-10. Isti. Sarajevo 1965. • . 38. Sv. sl. Wenzel. ~ Isti. Wenzel. Sarajevo 1913. Ljeljenovo kolo.. Narodno stvaralaštvo Folklor. sl. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Sarajevo 1976. m M. Kuli š i ć. Naše starine X. Titograd 1970. Cent ralna Srbija. Sarajevo 1965. Benac. T. Glasnik Zemaljskog muzeja. T. Zečev ić. Baltimore. (Arheologija). sl. B eš l ag ić. n. sl. sJ. god . sl. B. ćorović-Ljubinković. Isti. m G. IV dio. Bogumili i simbolika stećaka. Sarajevo 1967. Wenzel. 160-161. O r/ ički elementi u simbolici s tećaka. Koji ć-M. Wenzel. s. Sarajevo 1954. n.336--337.707. sv. Vego. II. Maryland. Beograd 1970. 55. 256. Stećci na Blidinju. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrva tske 1.. m Moje bilješke u Nacionalnom muzeju u Rimu . Naše starine X. ..5. M... 123-133. Sarajevo 1965. Bešlagi ć . s49 M.. sl. 9. Ljubinje. 19. I skopavanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1955. 1959. god. 234-235. Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u Biskupu kod K onjica. Radojković. 318 . knj. Wilke. T. Ćorović-Ljubinković. III. LXXI. 88 . Dorn. 13. Stećci centralne Bosne. 8. Ljubinje. . 19. S. 31. d. n. n. Bešl agić . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVIII. LXXXVIII. 26. M. Beograd 1968. 51' D. sl. Ul Isti . 56t Moje bilješke na studijskom putu u Italij i 1971. d. Dobri pastir XXVI. 231-237. Stećci tl okolini Sibenika.. sl. XV. m S. Be š l ag i ć. Zna čaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju sta re slovenske religije I. Popovo. sl. ll.. tom 2.. 80. l elen u našim narodnim običajima. LXXXVIII. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV. 23 . 14 i T. d. '" Isti. knj .. M.. 517. d... n. LXXIII. Vol. 20. Sarajevo 1972. sl. Kult mjeseca u priči i umjetnos ti indogermanskih naroda. Challet. Sarajevo 1966. Sarajevo 1962. Wenzel.. Basler. Be š lag i ć. . Zagreb 1975. m Isto tamo. Beograd 1955. Novi Sad 1966. n. sl.. Tii rkische Grabsteine mit figurenreliejs aus Kleinasien. sl. S" Isti. s. d. '" S. 56l 1. m A.. '" Đ. d. O.576. Vego. )69 S. s6l 1. T. N. sl. Sarajevo 1956. LXIX. T. Đu rić. 88. Beograd 1965. 66 i 96 a. St1 M. 33. "' S.. Godi šnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umj etnosti BiH. We nzel. 139-1 52. m A..8. sl. M. Naše starine X. Beograd 1956. d. m. S40 S. "I K. Sarajevo 1950. Sarajevo 1973. 45. 22. Maksimović. 10 . 11.201-204. 566 M. T. Kalinovik. 14. . »OI S. Sarajevo 1955. Naše starine III. N. Kupres. Srejovi ć . VII-VIII.. 544-555. d. LXXII. Stećci kod Raške Go re. Naše starine XIII . Ars Orientalis. d. m D. sl. n. Srpski mitološki rečnik . 256. ID M.1' V. 2. Srpsko zlatarstvo XVI i XV lJ veka. Srejović . Zagreb 1959. 49-56. B eš l ag i ć . sl. Umjetnos t. Beograd januar-april 1964. X. S.. n . Radimlja. Beograd 1956--1957. Prilozi povijesti umje tnosti u Dalmaciji 15.

n.. T. 'K Isti. 8-9. 27. Nišani XV i XVI v. Dubrovnik 1962. 6. T. n . ~IO C. n. n. Sarajevo 1972. sl. 44---45. 61] A. W K . Beograd 1975. s. 74 . 4849. 60S I. Beš lagić. n. Trnovo. 312.. LXXVI. 10. sl. n. Zbornik radova Vizanter loškog instituta. Sarajevo 1962. sl. LXIII. '" S. 390 Đ. XVI. d. Curčić. 609 I. Bešlagić. n. 71. 85. sl. 102. n. Sarajevo 1943. XXVI i XXVII. oo< Sv. XX (1969). '" M. 3. sl. sl. .. 2. Wenzel. 13. sl. 78-79. Isti. Sarajevo 1965. Nišani XV i XVI v. W M. 616 P. SIJ V.. 516 V. . C. Kalinovik . Po java romaničke sklupture tl Dalmaciji. 191-202. Naše starine X. Sredovječna groblja.. I i 2. br. n. Wenzel. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. Kupres. Grbovi Hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni j edne kućne cisterne u Dubrovniku. Starinar XII. 611 Isti. . Basler. 133. Petr:iccioli . Truhelka.. sl. M. Tribunia l. 36. Sarajevo 1953. sl. u Bosni i Hercegovini. Ljubinj e. Kunst. m S.287. 5. N. O ikonografiji Radovanova portala. d.. Truhelka. n . 132. 18. ~ Isti.m S. sl. Dom. Nikolajević. Split 1953. Wenzel. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. 50. 19. Zagreb 1960. sl. 72. Stari srpski pečati i grbov i. Raška baština I. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. Sarajevo 1974. sl. M. Bilten Instituta za proučavanje folklora 2. 33 i 34. m I. ~ C. m S. Renđeo. Anđelić. !M Isti. Boljuni . 258 . T. 123-132. ~U J.. Nek e likovne paralele stećci ma. . Sarajevo 1960. Kulturno-historijsk i odnosi između Balkana i Indonezije. 382. Stećci u Opličićima. d. Zagreb 1931. 21. 28 i T. m Moje bilješke II Nacionalnom muzeju II Rimu i II Aliscampu II ArIes-u. Naše starine XI. 6(l6 I. Anđelić . sl. 5 i 14. O umjetničkoj vrijednos ti natpisa na stećcima. 7. Treći program Radio Sarajeva. 49. Isti. Sarajevo 1967. $92 Moje bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. m P. Wenzel. Stećci na Nekuku kod Stoca. 289. ~ M. Beograd 1953. LXXVI. 11 i 30 . Anđelić. d. Skulpture iz Predjela u Bosni. Be š lagić. sl.. M. g. Sarajevo 1978. Ukrasni motivi na stećcima. n. n. LXXIV. Nova serija. J. 30). O srednjovjekov noj skulpturi Bok e Kotorske. 12. Naše starine XIII. Fisković. 257-259. ~. 102. 6 11 Isti. sl. III. 41 i 61. m S. LXXIV. Novci bosanskih banova i kraljeva. 403 Isti . Sarajevo 1965. 9.. na str. d. 73 i 80. 20. 129. Sarajevo 1970. I vić. 599 M. Naše starine VII. 97-108. d. sl. sn S. 15. Beograd 1961.. Novi Sad 1910. Beograd 1958. Kraljevo 1975. LXIII. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. 611 I. n. Zlato i s rebro Zadra i Nina. Maksimović. sl. knj. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. Trebinje 1975. A. O. Ivić . 29. rukopis II Zemaljskom muzeju II Sarajevu. Romaničk i bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku. sl.. Stećci u Brotnjicama. Krleža i saradnici. 104-107.. d. 2 i 10.. sl. d. Spomenik CIlI. d.. M.. T. sl. Wenzel. n. Palavestra. T. knj. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. sl. Wenzel. Petriccioli. Zagreb 1972. 83-90. Split 1960. Isti. sl. Beograd 1970 (Zbornik Đurđa Boš kovića) . d. Beš lagić. Radojčić . 2. Star'inar. ". T. Sarajevo 1954. T. god. d. Kalinovik. Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. 602 J. 156 i 158--160. Be š lagić. sl.. 2. sl.. Petriccioli. sl. 11 i 50. Boljuni. m P. St ećc i na Blid illju. 56 i 63. Zagreb 1960. III. u Bosni i Hercegovini. Starokršćanska arheologija. sl. Be š lagić. S. Mak s imo v i ć. d. Bešlagi ć. Isti. Zag reb 1959. Wenzel. sl. sl. 28 i 29. Problem i ikonografije i stila na portalu Simeuna Dubrovčanina u Barletti. Sarajevo 1978. d. d. Turkische Grabsteine " '. SSI ~ . 44. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12.

257. 616 Moje zabilješke na' Izložbi etrurske umjetnosti II Parizu 1956. 120-126. isto tamo. T. Bock. 49. Dubrovnik 1970. Leipzig 1926. B eš la gić... Razni rezbareni predmet i u Bosni i Hercegovini . SkuiplLlra vladarsk ih dvorova u s redn jovj ekovl'lo j Bosni . Glasnik Muzeja Kosova X. 12.. Anđelić. Nišani XV i XVI v. Split 1952. Beograd 1960. n. 146. n. d . . C. '" M. 8. C. 6~ P. 284. III sv. Sarajevo 1962. TrubeIka . . Sarajevo 197 1. Srednjovekovni dubo rez tl is t očnim oblastima Ju goslavije. d. u Bosn i i Hercegovini . 84. Beš lagi ć .. sl. . Reljef dioskura iz Narone.. Zagreb 1950.. 6. . 75 . Wenzel. Abramić. 141. Glasnik Etnograf. . I storija Srba I. 'u K. T. sl. 51. sl. Wenzel. OJ I S..... d. Tihi ć. .. Anđelić. Naše starine VII . Republika VI. 135 a . kataloško-topografski pregled. str. e. .. Popovo. Wenzel. Kalinovik. LXXVI. Katarine u Kreševu. list ll. 121-122.. sl. Dom. No" i Sa d 1970. I. 6Y S. Dujšinov Zbornik plems tva l . P. . 7. Monumentalna i dekorativna arhitek tura u srednjevekovno j Srbiji. "' E.. sl. K. Stećci Hodova. • . ) I. ll. Kn ežević.. XXVIII. Be š l agić. d. T. Sarajevo ]959. .. 616 A. Dubrovnik 1953. n. '" S. sl. Nišani XV i XV I v. n . Fisković. 50. Srednjovjekovni s t ećci od Slivna do Cepikuća. 43. VII . 92 . d . Be š 1a gić. 176. Corović·Ljubinkovi ć .. Stećci centralne Bosne. d. m Isti.. str. Stari malisors ki nadgrobni spom enici u Fu ksan L e kiću. LXXVI . sl. 4 i 9.. Sarajevo 1960. Bešl agi ć . Novi Sad 1971. Zagreb 1938. 5. sl. Momirović . . n. Wenzel. n. S. sl. sl. T. W S. Tbl. Popović. ul A. Fi s ko v ić. Priština 1970. sl. 142 i 326 . Orfič ki elementi u simbolici s t ećak a. sl. M. Truhelka. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. Đ. 120. . Stećci u Gornjem Hrasnu. M. 2. 422. n. Geschichte der Kunst. 88. sl. sl. Palini ćev grbovnik.. 19 i 35. Skulptura vladarsk ih dvorova u srednjovjekovnoj Bosn i. K. Stuttgart 1973. sl. VI. Tre ći program Radio Sarajeva za 1974. 196. tlf Isti. sl. 6J2 S. Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 6. B eš l agić. 15. Jireče k. Ista. O. . n. Naše starine VI. br. ". . M. sl. Lik zmije u narodnoj umetnost i i tradiciji. g.. T. 10 . Sarajevo 1967. . Kalinovik . sl. Benac. sl.. . n . 4 i 6. Prilog životopisu Marka Marulića Pečenića. Sara· jeva 1976. 44. Beograd 1965. Woermann. 5~9.. Nekoliko novopronađenih predmeta s pom e nič k e vrijednosti u pos jedu samostana sv. Slećei na Blidinju.. )0. br. Beš lagić. W S. god. T. T. 75 i 79. i l l C. skog muzeja u Beogradu 22-23. 374. OJ1 M. 374 . 6u S.. sl. Anali Historij· skog instituta JAZU u Dubrovniku II. . 72. e1 C. g . Moje bilj eške sa putovanja II Austriji. C. Be š l ag i ć. T. T. n . sl. 45. Fi skov i ć. Zagreb 1959. 404 . Deroko. Sehwabisehe Romanik. 4. Be š. Ikono grafija duboreznih vrata manastira Sl epča. Anali Historij skog instituta JAZU u Dubrovni· ku XII. Romani č ki bestijarij na renesansnom bunaru tl Dubrovniku . 65' M. 4. Dobri pastir XXVI. A.. M. LXXVI.. b i str. I slamska "Jn elnost. M. sl.. d. ou S... •~ S. d. 6«1 Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 1971. 6IoS S. Basler. n. Makarska i Primorje. Isti. B ešlag i ć. 19.1 agić. 611 S. sl. P. . 134. " 102-103 .97.. d .61' P. Boljuni . '" e. St ećei. LXXVI. m Isti. Rij eka 1914.l Moje bilješke sa studijskog putovanja .. . I. Wenzel. Beograd 1953. Wenzel.. sl.... d. sl. Beograd 1952. 6311 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji l Zapadna Srbija.. LXXV. 92. Beograd 1962. d. . u Bosni i Hercegovini . Kaer. Sarajevo 1966. 2..

"7 S. Zagreb 1975.. 98-99. 6. Bossert. n. d. 41. 67' S. . Wenzel. 142-146. T. LXVIII . LXX. . Studije iz religije i folklora. 178. god.. II Bosni i Hercegovini . 6. n. Kalendar Napredak 1936. m Isti. Zečev i ć. fR1 S. N. 4. M. 109. LXVIII. Trač ki konjanik u običajima i verovanjima savremenih balkanskih naroda. LXXXII. n. Romanika u Zadru. Zagreb 1964. Kelemen. St ećci u Oplil ić ima. s l.I Is ti. . '" P.. Srednjovjekovna skulptura tl Bosni. Stećci centralne Bosne . . d . 303. d . Be š l agić. Sarajevo 1960. l. 702 D. 701 R. T. LXVII. Be š lagić. 6U M. Ljubinje . Cajkanović . Etnogeneza južnih Slovena... LXVII. sl. d. sl. 612 Priložena fotografija je s nimljena prije dvadesetak godina. T. Filipovi ć. 58.N eorićev grbovnik iz 1595... 70l Korenić. '" S. Wenzel. ~ K.. br. Beograd 1937. • 1Il S. '" M. 5. sl.. 49. Treći program Radio Sarajeva III. sl. 55. list CXXV. Iliri. 216... LXVIII. Fragmenti srednjevjekovne skulpture iz Po· reča. d. Sarajevo 1974. sl. T. Tbl. 85-1!7. . . 136-147. Wenzel. Godiš nj a k zaš tite spomenika kulture Hrvatske I.. n.. sl. n. Vranje 1974. sl. Starinar XXII. 147. M' C. sl. I. . T. T. Prvi poznati dubrovalki graditelji. l. ~ S. Beograd 1974. Elem enti naše mitologije u narodnim obredima Ul igru. Be š l agi ć. . T. 7S i 121. Vranjski glasnik X. l i 3.. Mileti ć . sl. Truhelka. 9.. 27. sl. Knež evi ć . 2upani ć.. 6. 93. d. sl. d. Nišani XV i XVI v. T . sl.. Filipović. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7.. rm Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. Minić _ M. Nišani XV i XVI v.. O. B eš la g ić. d.. 64. 9.. 704 C. n. M.. St ećci centralne Bosne . Naknadna zapažanja na nek ropoli st ećaka u Boljunima. Wenzel.. Novi Sad 1950. W M. Izdanja Centralnog higijenskog zavoda 25.. 2.405 tn V. d. 619 S. ~ M. Be š l agić. Wenzel. . B eš lagić. 132 . n.. T. Th.. Beš l agi ć.. Kult zmije u okolini Skoplja. d. ~ Ista. n. d . T. Wenzel. 3. g. 67 1 Isti. Ostave srednjovekovnog nakita u Narodnom muzeju tl Poža revcu. sl. m S. n . 165. K alinovik . . 123. 80. LXVI. Vukanović. ". 152.n M. S.. Stećci u Brotnjica ma . H l Moje zabilješke na s tudij s kom putovanju u Italiji i Francuskoj 1971. Neobjavljene romanil ke skulpture u Zad ru. Wenzel. Fi s kovi ć.. Stećci u Brotnjicama . Naučna izdanja Matice srpske. Stećci u okolini Sibenika. Zenica 1973. Srps ki etnografski zborn ik XXXI. 4. . 6601 S.. Ljubinje . 106 L Renđ eo .. 41. Ista. g. '/I'JO I. n . n... sl. d. 8 691 H. 25. T. . 133-134. knj. sl.Zadar". 66l S. 60 . 70. Ivan čev ić B. S. '" S. u Bosni i Hercegovini . Naše s tarine VII. n.. Beograd 1972. T. 661 N. Pet riccioli.. XXI (1970). 677 I sta. Prvi hrvat ski novci. . Peristil I . Wenzel... l. s l. sl. Starinar. poseban otisak iz zbornika . n... on Moja zabilješ ka u Arheološkom muzeju u Atini. Radovi Muzeja grada Zen ice V. 6M Moje zabilješ ke na s tudij s kom putovanju u Italiji 1971. m M. CI. Kalinovik . . g. 49-56. d. IV. Beograd 1937. 670 S. sl. n. 258. Be š l agić. Isti. Dom. Trnić. sl. Stanojev i će va enciklopedija II. Berlin 1937. LXVI. 7. s. ~ M. sl. Zagreb 1954. Das ornamentwerk. 32. is to tamo. S. 10.. 555. Wenzel. St ećc i u Brotnjicama. sl. Knežević. 81-82.. • . Dubrovnik 1955. Tiirkische Grabsteine . 6.. ~ M. sl. 664 M. Miscellanea I. " s l. . CI X. d. Petriccioli. Split 1953. sl. Be š la g i ć . Beš l agić.. 6611 N. 21.

T. n. Sarajevo 1956. drugi dio. Zadružni glasnik XIII . Sarajevo 1894. d. 110 S. d. CVI. Truhelka. Funk and Wagnalls Comp... Keč kemet. . pod "COq". u Bro f11jicama .. n. 6 i 13. m Ista. sl. 12 i 16. 7u S. 7. Glasnik Zemalj. Program c. CLVI. T. g. Sergejevski. s.. Srednjovjekovna skluptura tl Bosni . 1881}-1881. Basler.. Beograd 1950. Stari nar. k. USA.posebno izdanje. Sarajevo 1973. Sarajevo 1956. . Hl Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1975. Kovačević . Mirković . N. 319. . B e š l agić. str. Romanič ki bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku . CIX. Benac.. 158. Reljefi bosanskih i hercegova č kih s t ećaka .. skog muzeja. g. 2. n. Miinchen und Leipzig 1914. 120 V.. 89. 13.Đ. III. Radojči ć . m J. lM Moje zabilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. Nišani XV i XV I v..27. m M. sl. . Sarajevo 1961 .. Nišan i XV i XVI v . s. '" M..408. sJ. Paris 1914. 9. . 303. CX. 8. O kn ežinama Baki ća pod turskom vlašć u . Beograd 1940.. d. knj .. 198. N. Is kopavanja u Cari č inom Gradu 1949-1952. Be š l a g ić .223. . n. l tO C. XI (Arheo. sl.. SAN. 24 b. . Grborezi. T. d. d. CIX. Brem. Beograd 1970. 12. 111 V.. sv. m 1u '1 406 . 9. n. 71 6 L. n . n. Bosanski grobovi. T. 7ll Srpski mitološ ki rečnik. Zivotinjsko carstvo. Beograd 1951. str. . S.. . 43. d. 8. m . d. . Wenzel. sl. 239. 91}-9 I . 31. 44 i 49. sl. '" A. 22. 9. J . Stuttgart 1905. 253. 114 A. T. Split 1953. Dubrovnik 1881. 319. D. vol. sl. . Anđelić. XVI. 111IV (1952-1953). LXVI. Curčić . N. m Dictionaire d'archeologie chretienne et de liturgie. N.205. sJ. Značaj slovensko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou č avanju stare slovenske religije l . 9. . Miroslavljevo e vanđ e lje. Studien zur geschichte Bosniens und S erbiens im Mill eiaiter. 28. god. E. Nišani XV i XVI v. Thalloczy. Basler. Bešlagić . sl. St ećci centralne Bosne . Wenzel. 37. . Spemann. 13. Ptice na našim s redovje čnim nadgrobnim s pomenicima i staron muslimans kim nišmlima. 7:6 W... Mi· letić. Kunst1eksikorl. Curčić. l ' t J.. posebna izdanja.. 35. 1)9 D. Kulišić. T. Renesansna klesarska-kipars ka djela u Splitu. S. Bešlagić. sIr. n. sl. E. Kulturno-istorijski odnosi . .. Stari malisorski nadgrobni spomenici u VLAha n Lekiću .314. Zore. LXVI. 111 Isti.)O. m Sv. 1-4. 1tJ L. Y. ISO. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. 7JC1 C. . 744 M. sl." '" S . 6. 2886-2905. 7 i ll. N. LXVIII . CIX. Sarajevo 1964. Sarajevo 10. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. 28.. Standard Dictionnary of folklore. Olovo. lU M. 12. Nadgrobni natpis i reljef kaznaca Nes pine. Fisković . knj . d. 41 i 48. 97-107. sl. l J' S. I. O ikonografiji Radovanovog portala. XV-XVI (Arheologija). 2 i T. n. Vasić. Steće.. Fi s ković . nl L. . 5. s. Velikog gimnazija u Dubrovniku za šk. drugo izdanje. sl. ". 57 i 44. sl. JO} S. tt Bosni i Hercegovini . Sarajevo 1958. Prilozi povijest i umjetnos ti II Dalmaciji 7. d. '" S. T. Glasnik Zemaljskog muzeja. 374. d. 5.. Lile k. T. Ll Bosni i Hercegovini . Kovačević. Dabravina. 233-234. Godišnjak Istorijskog drušIva BiH IX. Zisi.. tom III. Wenzel. sl. " . Be š l a g i ć. my tllOlogy and legend. Wenzel. '" M. Đ. II 1939. n. Curčić.. T. Kuli š ić. 43~4 . 7Z'l MOja zapažanja na samome spomeniku. pod "cock.. sl. C.. 3. Kunst. 3.. logija) . 36-38. sl. lM P. Skulptura vladars kih dvorova tl s rednjovjekovnoj Bosni .. 10. br. C. 61. Orfički elementi . Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine.. 8. Be š lagić. Truhelka. 39. m M. 353.. Glasnik Zemaljskog muzeja VI. 719 V.

Sarajevo 1964. 7600 S. 767 O. 30. S. 750 P. LXVII I. 5. S. T. 'u M. Steće i. 9 i T. sl. Wenzel.. Wenzel. sl. sl. T. n. 47. Naše starine XI. Petrov i ć .. Sl. Solovjev. 51. n. Kaj mak ov i ć. Natpisi i krstače sa Ga t a čkog polja. Beograd 1962. 285. n. n . sl... . Wen zel. m C.. Banac. LXIII. n. Popov i ć.. n . sl.. n. 135 a. Wenzel. 10. d. n .. J6l S. Szećei Ll dolini Trebišnjice.Lepenica. 1sl Na istom mj es tu. d. B eš l ag i ć. Benac. d. m Z. kataloška-topografski pregled. sl. Zbornik Narodnog muzeja II Beogra du . 47. 11'J A. S t eće i.. T. 50---5 1. . Plastika bogumila. sl. LXXX. Bešlagić. d. 198. T. sl. m C. Wenzel. sl. Sarajevo 1950. sl. XIV. sl. Mostar 1978. 16. 24 . T. 7sl Z. 12... Sarajevo 197 1. sl. V. . n. 291. Sarajevo 1953. Sarajevo 1963. LXXXVIII. Simboličn e predstave na s t ećc im a.. 129. St eće i centraln e B osne . Corov i ć·Ljubinkovi ć II svojoj radnji " Stuđe ni č ki majstori kamenoresci i njihovi s pomenici oko Petrove c rkve kod Novog Paza ra". m S. B eš lag i ć.23. sv. LXXVI . 710 D. sl. T. Wenzel. no M. n.. d . d . d.. KaJinovik . Sarajevo 1971. 9. 711 S. Arheološ ka is pitivanja . sl. g. m M. Zadar 1974. kataloška-topografski pregled. Naše starine X III. Gl asnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. Kuliši ć . .. sl. n. 345. 7 " S. 34-37. Vidov i ć . LXXIII . Beograd 1967. sl. B e š l agić. 33 i 45. We nzel. sl. 161 S. S. Beograd 1956. Popovo. 122. sl. . sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu X I X. . 6. 96-97. sl. d . Patarenstvo u s rednjovjekovnoj Hercegovini. d. 8-22. 'u M. Motiv ljudskih očiju kod balkans kih Slovena. 286 i 291.~ Ista. Be š l ag i ć. sl. a o ne kima sam poda t ke uzeo iz dokumentacije Zavoda. Be š l agić.. Radimlja. JU Susret l j ivo šću Regionalnog zavoda za zaš titu spomenika kulture II Kralj evu neke od ta kvih spomenika sam pregledao na terenu . . d.... T. Ste ćei Ll Gornjem Hrasnu . K ajma kovi ć. 7. Starobosanski natpisi. 181. Nevesinjski s t ećci. Jal M. M. d. n l P. sl. B e š l ag i ć .. Primje rke sa nekropole uz Petrovu cr kvu kod Novog Paza ra o bj avi la je M. m Ista. LXXIV. Sarajevo 1965. Bihalj i-Merin. Naše starine IX. 30. d. n. 1--4. 275-277. Wenzel. S vjedočans t va pra vosla vnih izvo ra o bogumilstvu na Balkanu. '" Srpski mitološki rečni k . 125.~ M. d . T. LXXX. n . m M. T. m S. LXXIII. d . Beograd 1960. _... 2. 3--4. Wenzel. St eće i centralne Bosne . 24. M. XXVIII. 160.. Sarajevo 1952. M.182. LXXIII. T.. d. m A. sl.. Beš lagić. m Z. Trnovo. . LXXX. B eš l agi ć. Neki od tih spomenika su objavljeni II "Raškoj baštini" I. na s tr. n . 18. Wenzel. 29 i 48. Rijetka vrs ta nadgrobnih spomenika u kumanovskom kraju. Siroki Brijeg. Sarajevo 1966. 95. Sarajevo 1967. Truhelka. d. 716 A. St ećei i neki njima sl ič ni nadgrobnici u okolini Zadra. B eš l agić. sl. 117. 82-83. Vego. Truhelka. . 164. sl. . Wenzel. Glasnik Zemaljskog m uzeja VII . sl. Nišani XV i XVI v. I i 14.. 1$l M. Sarajevo 1895. . Beš l ag i ć .. T. 43. 67..22. LXXIX.. J65 Isti . Godišnjak Istorij skog društva BiH V.407 146 S. u B osni i H ercegovini . . Anđel i ć. Ukrasni motivi na s t eć cima.. 257-271. 18. LXXV. Naše starine VIII. M. Sarajevo 1954. Naše starine II. . Kajmako v i ć. . . sl. 22 i 23. 126.. T. S. Stećei. n. m Isti. 7~ Usmeni podatak od dr Anđe l e Horvat. M. sl. d. T. '" M. Beš l ag i Ć. 43. str. Kalinovik . Sarajevo 1972. LXVIII. Kra ljevo 1975. d . 8.. "Most" 17-1 8. 103 i 131-132. 2. sl. sl. Radovi Centra JAZU u Zadru 21. T. 22. Wenzel. I . sl. T. sl. Wenzel. n. n.60. 10. Sarajevo 1962. n. n. m C. d . 7. " sl. nl S. 8.

sl. 10' Rani srednji vek (prevod s nj emačkog). 655-656. D. Sarajevo 1967. Glasni k Zemalj skog muzeja. sl. Wenzel. III Isti . Sarajevo 1972. Be nac. n. sl. Wenzel. Sarajevo 1961. D. III Ist i. T. lC1 Emisija Televizije Zagreb "Putovanja" od 27. 24.. Nekoliko natpisa na stećcima tl okolini Novog Pazara. . T. Beš l agić. . n. sl.3 1 i 37.12. Sarajevo 1954.20 i 27. Kupres. Anđe l i ć. 14. L. Nišani XV i XVI v.16. 5. n. 121 S. d. Naše starine XI. sl.. . XV-XVI (Arheologija). Vego. 31. sl. slike na stranicama 65-67. Beograd 1967. 289 i 291. 40. •" M. . sl. B eš l ag i ć. 12. sl.ubuški. Sjen ice i Raške. . Radiml. d .. sl. 24. Cetinj e 1975. sl. I2f Ist i. '" A. 2. III Materijal je u štampi. &lJ S. Običaj postavljanja zas tava na grob. Sarajevo 1967. d. sl. Slanić. Sarajevo 1954. 10. Steće . '" S.20. 114. n. s... 16. '" Isti. &-. IX 1978. LXXX.'" Ista. n.. B eš la gić. Kos ti ć.. Konjic 1975. 790' Isti. Sergejevski. n. sl.. Isti. 2. Benac. Sergejevski . P.Folklor VI . . 109. We nzel. m P. Seoski nadgrobni spomen ici tl Srbiji.. 21. d.. Stećci u Pivi. d .. Stari malisorski nadgrobni spomenici tt Vuksan L ek iću. Sarajevo 1967. Beograd 1976. 45 i 47. S. IS. Histori jsk i spomenici Konjica i okolin e. Sarajevo 1954. N l S. januar 1967. Illa E. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 33. Narodno stvaral aš tvo Folklor VI. 79z Ist i. 48. n. Kraljevo 1975. sl. Wenzel.30. T. . 53. Neki komentari o odvojenoj ruci na bosan· sk im nadgrobnim spomenicima. 75. 22-24. sl. 14. 12. T. 67. . sl. n . IV. LXXXV. LUek. u Bosni Hercegovini .. m Ista. sv. A. g.. 137-139. 203-208. ll. sl. m Materijal još nije objavljen. Naše starine XI . god. 151. 101. Wenzel.a . LXXX. L. Nevesinjski steće . d. A. n. llO R. 2. 15. 25. sl.. Beograd . d... B eš l agić. Paškvalin. III ISla. .. T. 191. Glasnik Muzeja Prišt ine X. 23.t/bin. 12. Nišani XV i XV J v . a žena če tv r t og kalife Alije . Sarajevo 1952. d. sl. sl. sl.. 7(}-72 i 74-75 . sl. sl. '" M. 14. 116 Materijal nije pobliciran ... 29-30. '" M. Vlahov ić i Peđa Milosav lj ev i ć. T. Stećci centralne Bosne. sl. sl. Wenzel. T. sl.. oo Isti. •u A. . 288. d. Kupres . Beograd 1951. 283. Beograd 1965. n. n.. . 291. M. Bronzana votivna ruka iz Sasa. n. 13. III S. ID M.. 21. t06 D. d . Trnovo. 9. sl.. 26..8.. lOJ V. Vego. 7. 11 . 76. 1. centralne Bosne . n. III Isti . Narodno stvaralaštvo . ~ Moj e bilješke na studij skom putovanju II Italiji 1971. n. 1. Ludm er. Kalinovik . 22 i 24. sl. d. 29-30. 79l Isti... Beograd 195 1.. 25. 22 24. !OI Ist i.. l1f M. LXXIX. sl. LXXX. M. Popovo . 13. Olovo.. Wenzel. T.. 11 i 12. Benac. S. sl. 12. . . ' 10 D.. Mrtvačka ruka i ruka magična. d. n.. LXXVII. Ljubuški.. B eš la gić. 408 . XXXIX. T. 17. Džon Fajn. Vjersk e starine jz Bosne i Hercegovine . Sarajevo 1969. '" S. XXXVIII.e . sl. lal M. Bešlagić .. LXXX. 50-53. 110 D . Beograd 1970. 100 S. Prišt ina 1970. sl. Benac. Raška baština J. 155. LXXIX. 92. Beš lagić. B eš l agi ć. IS. 101 Fatima je bila kći Muhamedova. "' M. d. 20--22. sl. Naše starine XIII. N. Starine Crne Go re V . . T . d.15 M. d . 112 a. d.. Trnovo. 285. Naše starine XII.. Sergejevski. T. 54. .. Olovo. d.

. Beograd 1975. 13. 8. Is torija Crne Gore. Titograd 1970. ITl Isti. s l.. Be š lagi ć. d. d. T. IX (Arheolog ija). sl. m M. Sarajevo 1934. n.. Be š lagić...JJ A.. 7. 179.. III se rija . 116 D. n. sl. Zbornik Muzeja primcnjenih umetnosti 19-20. tom. Zagreb 1954. LXXXIV. T. '" M.. M. Wenzel. d. Be š la g i ć. d. d . 2. III Lj . IJl D.. Nlirnberg (? g. . sl. l.. . Be š la g i ć. N. T. LXXXIII. n.. Benac.. LXXXVIII. 25. Grob i grobni spomenik gosta Milutina"' Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI . Soiovjev. 17 i 18 . Zagreb 1954. Sarajevo 1971 ... Rijeka 1970. S. Maksimović. d. J. Be š lagić. Ljubinje. sl. m Ista. a donio ih je i R. .rkiscJze Grabsteine . LXXXII . . 24. ~ S. Patarens tvo tl srednjovjekovnoj Hercegovini "" 127. V. Tii... MJ D. T. 7 i 8. Metul Meridž u svojoj radnji na turskom jeziku . 164 Lj . M. n. Simbolika s rednjovjekovnih nadgrobnik spomenika u Bosni i Hercegovini . Romanische Kirchen in der Toskana. T. 86-98. 28 . Kaj makovi ć. sl. god. sl. Ludmer .79-82. Zagreb 1959.. II. Vidovi ć . s. . •• S. Đurić.. sl. M. sl. 34. Beš lagi ć . Dorn. LXXXIX. Wenzel. Sarajevo 1953. .. 34. . O bosanskim sred njovjekovnim stećcima. Wenzel.. 18 . 82. s J.l M... 53. 23. 'J' V. XI. nap. 161 K. d. Maksimović. 110 P. IJI A. M.Akšehir turbe ve mezarlari".409 . Stećei na Blidinju. l U I sti... Siroki Brijeg . sl. m D. Ml Moje bilješke na studijskom putovanju II Italiji 1971.. l39 Vl. 146 S. sv. n.. O. Simbolične predstave na stećcima"" 124. XC. 83 83a. Benac. Radimlja . T. . 137. .. 50.. " T . . 'I &)6 'I J 'J 'I . d. Kupres .. n. 12.. Naše starine X. 23. Nevesinjski s t eće . Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). Karaman. sl.. sl. T. 33. sl. 179. d. Katić. uf S. Ll Imot skoj Krajini.273-274. sl. n. Kam eni nadgrobni s pomenici. . 'I s l. 55. Sergejevski. tSl. N. Aj. n. d. U t Isti. u Turskoj. Benac. 31. sl. n. T. d. Wenzel . M. T. M. 131-1 39. n. Salmi. sl. 53. .. n. sl. . n. m Ista.. MS D. hS Isti. IlO Materijal nije objavljen . Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Starohrvatska prosvjeta. 12. 41. n. Glasnik Zemaljskog muzeja..470... . XXX. 15. NOlI J . n. sl. 20. Starohrvatska prosvjeta. Sarajevo 1965. . n. d. . T. Wenzel. d. n. Bo/juni . "7 Isti. d.3. Maksimović. isto tamo. 80-8 1. 7. d. LXXXVIII. 3. 1935.. str. 15. . knj. D. . 9. 16 i 18. Slećei Hođo va . III L. "1 S. ut Ch. Sergejevski. sl. Đuri ć.. LXXXVIII.. Popovo .). 9. n. X. Sarajevo 1973.. Vego. . 3. Nadgrobni spomenik iz Tekije. s l. T. Karaman. zab ilj ežio u Arheološkom muzeju u Akšehiru. 'I 134. Radimlja . d. g. NO Takve stete sa m 1976. Schug-Wille. LXXXVI. Umjetnost... Sergejevski. D. 137. 169 J.. Wenzel. 17 i 21. Ludmer . sv. XIX. Slećci centralne Bosne . . 110 Z. koja je objavlj ena u Turkiyat Madžm usi V. 308. Popovo . . VIII. 27. sl.. Wenzel. sl. • . Be šlag i ć. 131-139. NI M. Babovac i Kraljeva Sutjeska. Ljubinje . g. Skarić. d.. s. Radimlja . n. III serija. Glasnik Zemaljskog muzeja. A. sl. B eš lagi ć. 46 . Sergejevski.. 21.. Bihalji-Merin. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. 14. an M. 179 O. d... Wenzel. Steće. 65. Sarajevo 1954. n. Sergejevski. Sergejevski. 25. S. d. Wenzel. T. sl. Anđelić. lJl A. ~ S. LXXXIV. s l.

A. N. Isti. I9l M. Radimlja . Wenzel. XCV. Nevesinjski steće. d. M.. XCV. Benac.. d. Wenzel je ovaj motiv prikazan bez štita i mača . • . sl. sl. 179. sl. T. . Kod M. XC IV.. 4. 12. sl. HIl Isti. sl.. 155. 16. . sl. T. sl. . XCVI.. Wenzel. l. Be š lagi ć. Beš l agić . Wenzel. XCVI. '11 S. 18 . . fig. 29 b. 2. Wenzel.. X. 5. sl. Wenzel. '" M.. Koca. M. sl. tl..It S. 15. M. . n. XCIX. . d. T. T. sl. sl. T. T. sl. 1904 M. n. Stećci u Brotnjicama . sl. JU Na Izložbi etrurske umjetnosti u Parizu 1954. .. Basler. .. d . Be š la g i ć. Popovo .. XCV. Krleža i saradnici. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. .. . Wenzel.. Be š l agić. d. n. 16. Be š la gi ć. sl.. m Isti. T. m S. T... 27. d.. Wenzel. d . 3. d. sl.. Isti. D. sl. d. 121. sl. . M. sl. . Wenzel. Sarajevo 1964. sl.. 16. Wenzel. sl. sl. 36.. 8. Wenzel. s. T.. 6. d . Wenzel. Stećci tl dolini Neretve.. sl.. T. 17. d.T. Sarajevo 1970. Radimlja . IX (Arheologija). d. d .. Zlato i srebro Zadra i Nina . . 44-45. m . Vesnik Vojnog muzeja JNA 6-7. XCV. M. 10 b. IV. tH Isti. n.. Ascona 1952. sl. sl. XCIV.~ P. sl. g. Stećci u Brotnjical11a. Wenzel. 19S-201.. Be š l agić. sl. d . Stećci u Gornjem Hrasnu. Preds tave kola na stećcima i njihovo značenje.. . sl. VI.122. XCVI..ul S. . XCIII . Vidovi ć. n.. 4. XCV. 9. M. B eš lagić. •" M. T. . sl. sl.. sl.. sl. 15.. n .. Beš l agi ć. sl.. 157-158.. T. 6. M. sl. ~ S.. M.. 49 . S. Sarajevo 1964. XCIII.. 6. 'u S. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1960. Stećei i nišani u Vojnom muzeju JNA. Sarajevo 1954. B eš lagi ć. d. sl. T. Siroki Brijeg . 68-70. 58. n. Boljuni . T. . Naše starine II. XC I X. Be š la gić. 15 b i T. sl. 37. XCIV. 5 d. '1 410 . d. 203 i 206.. liS S. Zagreb. 6. Vego. •" Isti. .. 38. n. ~ M. •u S. d. XII . sl. Ljubljana. M. 17 i XCIV. T. n. XCIX. Naše starine VII. S. d. 186-1 87. 191 Hrvat ski glagoljski misal Hrvoja Vukčića. Be š la gić. Wenzel. 8. na str. . sl. Be š lagi ć. Benac. tn D. sl. sl.. XCVI. Stećei u okolini Zabijaka. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu .. Naše starine VIII . br. 3. 16 b. ut Isti. sl.. T. 'oo .Đ . 16 . 5. 49. '" M. 48. T. Sarajevo 1971. sl. sa predstavom kola žena. . M. XCVI. n . SOL . n. . . ru A. T. Grborezi. Sarajevo 1962. T. n. M. Wenzel. . Wenzel. XCIV. n. sl. 3. sl. 17. T. .. S. 8. ~ Ista. M. T. 45. Be šlag i ć . 9 i ll. M. . sl. 2. T. sl. d ... m M. Benac. . ". '" A. 18. T. 23-24. 53 . Beograd 1958. 4. ~ Isti. n. Popovo . XCIII.. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. L'ornam entalion d'un Va se ii: l11esure du Musee C!tm y es t les slećci bosniaques.. Sarajevo 1954. Stećci u dolini Trebišnjice. Vidi na tome mjestu navedenu literaturu. Kupres . n. .. sl. sl. Stećci na Nektlku kod Stoca. T. Bolju"i . 12. 6. III. XCV. LXIX. sl.. n... n. Stećei na Blidinju . Anđe l i ć.. T. sl. 18. T. 4.. Kupres .. . Kalinovik . Wenzel. n. . d. M. XCIV. 5. •n Isti. Be š la g i ć.. Ljubuški . 55. sl. . II. 16. 6.. T. Ljubinje . sl. S. sl. . 12.. Naše starine XIII. T. Vego. sl. 9 i 12. 10. d. 77. 48. '1 4 S. 65. . Wenzel. Kalinovik . n. Wenzel. Glasnik Zemalj skog muzeja. Beš la g i ć. Kalinovik . 29 a. T.. XCV. IV. M. Wenzel. . Beograd 1962. vidio sam "relief funeraire" iz VI v. Isti. 57. 23 i T. ~ S. d. sl.. Il. Kalinovik . Wenzel... d. Boljuni . Wenzel. IS-l7. . sl. 2~21 . d. sl.. Popovo . sl. n. Artibus Asiae XV. . sl. . 17 . Graz 1973. 47 . 'I' S. n . 278. Isti. sl. knj.. n. Bešl agić . XXVI. M. Stećei i njihova umjetnost. sl. Nevesinjsk i stećci. n. T. n. n. 67. &17 M. tn Isti. Beograd 1973. sl. X. 2. Sarajevo 1972. '" S.

58. str. T. Naše s tarine II . narodni pjevač sa Kupresa. d. Lj. Jireče k. Sarajevo 1953. Beograd. 529. knj . Rj eč nik hrvatskog ili srpskog jezika JAZU. T. Radoj č i ć. Karaman . n. d. god. Dopuđa. 111 serija. "OpasLIn". n. 72-78. sV. m K. ' ll M. d. n . Kupres . Bilten Ins tituta za proučavanje fol klora III. ' JI Is t i.. Kulturni karakter nek ropole Radimlje. Stojk ov i ć..M L.. 9011 S.... sv. sl. ~ Vuk Stefanović-Karad ž i ć. 181. Bilten Instituta za prouča­ vanje folk lora 11. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. Igranje. d. "" A. S. M J M. "naoposLln" i trokraka "naoposun" kretanje. 956 S. Krstić. fOI) Iveković i Broz. sl. 188a-IS81. 473. Srejovi ć. 13a-131. Zagreb 1901.. . Wenzel. uf Vuk Stefanović-Karadžić. Narodne igre sa Kupreškog Po/ja. Karaman . J. n. Kalinovik . Wenzel. Is torija Crne Gore 2 tom 2. tJO Sv.305.. sl. m D. 9s9 D. Sarajevo 1955. 165 i 167. Beograd 1956. 27. J . Novi Sad 1963. V. sviranje i pevanje Ll narodnim pesmama Ju žnih Slovena. n . ISI. P. 130. .. 5. Beš la gić. I granje za mrtve LI Jugoslaviji..'2' SV. 25--42. 60. Trojanovi ć. Bilten Instituta za proučavanje folk lora I.. Radoj č ić. t. Zagreb 1954. Slećci u Brotnjicama . '~l S. Beograd 1935. 3. Prilozi za književnos t.7-10. 130. I sti. Sarajevo 1888. M. . ul M. k. Beograd 1957. 146-147 . Sarajevo 1951. Istorija Srba J. n. Zagreb 1963. 951·V. Wenzel. d ... 102. Vidović. J .545. dio VII. Sarajevo 1966. LXX. III. Zečevi ć. ~9 A. Zivot i običaji naroda s rpskoga. '" M. Cičak Janja.. Rihtman. 107. Radi ć. Isti. Etnografsk i in stitut . Sarajevo 1913.a stećcima"" 322 . '" M. Jelen tl našim narodnim običajima. "' Lj.231-232. Solovjev. Petrović . 8--9. I . 12.19 . Vidovi ć . 'I 411 F. La peinture Serbe du Mayen-age. Vego. 6 i 23. jezik i fo lklor II . Velikog gimnazija II Dubrovniku za š k. Wenzel.31. 322-323. 1'46 S. m. Rj eč l'lik hrvatskog jezik. br. januar-april 1964. Beograd 1934. Zagreb 191 1-1916. CXL. Titograd 1970. tj.1 C. Petković. 35.. sl. Kult mjeseca LI priči i umjetnosti indogermanskih naroda. 17. '" M... . Kolo LI jutnih Slovena. Zagreb 1930. T. Beograd 1955. B eog rad 1955. 9J I M. Jankovi ć . Beograd 1952. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV . sl. Vego. Program c. 185. O. Beograd 1922. 49-52. O bosa nskim srednjovjekovnim s tećc ima. Benac. Stećci LI dolini Neretve. Zorc. XXVII. Spomenici. • 1I '. Beograd 1954. tSl G. Srpske narodne pjesme. . Bogumili i wnjetnost na s t ećci ma. br. Bosanska vila III. Wilke. Reljefi bosanskih i h ercegovačkih stećaka"" 4. Mladenovi ć. Psihološ ko izražavanje srpskog naroda. 754.. Beograd 1959-1960. Patarenstva LI srednjo vjekovnoj Hercegovini . 276. n. I starske fre ske. Patarenstvo tl srednjov jekovnoj Hercegovini . Zbornik Matice s rpske za društvene nauke 36. Pl. Fu č ić. Oposun. 544-555. Ist i.265-267. n.35. d . Vego. . 200. B. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVll1.26-28. tSl Lj. Đurić. d . Dubrovnik 188 1. Dopuđa. ll. sl. 218. Zenica 1973. Srpski etnografski zbornik 111.Posebna izdanja 14. "'1 B. Ukrasni motivi n. XCVI. 189 i napom e na na str. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slovena. Izraz X. :2:. Iz naše narodne prošlosti 1-11 . Be š l agić. Narodno stvaralaštvo Folklor 9-10. I II. Beograd 1973. d. Ljeljenovo kolo. knj. ex. Radovi Muzeja grada Zenice. Ul D. Starohrvatska prosvjeta. Bosanski grobovi. Majstori starog srpskog slikarstva.705-707. 468-475. . 277-278. Sarajevo 1954. 7... Narodne igre s područja Jajca.

. .. d.. D . d.. n.. 140. sl. Benac . 17. X. LXXXVII I. CI X. d. 2. T. m S. 57 . Wenzel. 6. St ećci u Bitunjoj. Nevesinjski s l eće .. Isti. Be š la g i ć. Radimlja . d . 6. ex. T.. Narodno stvaralaštvo . . n.960 S. d. Be š l a g ić. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. m S. Wenze l. M. 21. . T. .Folklor. Boljuni . sl. 24. M. sl. sl. sl. IV. d. M .. T. CXII. . Wenzel. d. sl. sl. Kalinovik . Stećci u Gornjem Hrasnu . • . sl. 992 A. . Katić. CXIII. 11 5. n. V . sl. sl. "' M. sl.. T. Stećci Hodova. 49. sl. Stećci centralne Bosne.. T. 7.. JOli M. Be š l agić. 8. CXIII. CXIII. 49. d. Wenzel. 13. sl. sl. sl.. CIX. . ex. . M.. 94. sl. 202 . Popovo . M .. • 961 D. J7 1 Isti.. • . s. Benac. 10 . l elen u bugaršticama. 21. 2. T. Be š lagi ć. T. sl. Rendi ć-Mio če vi ć . d . Glasnik Zemalj skog muzeja. MI S. tiol S. II i 14. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. 33. 7. 23 b. d . . 412 . sl. Trnovo. Be š l agić.. CVIl.. Starinar XV-XVI. ov M. 13 . T. 12. Wenzel. n. sl. n. Beš l ag ić. T. Beograd juli-<>ktobar 1968. tM S. Siroki Brijeg . XVI. M.. Benac. Sarajevo 1967.. 8 i 9.. sl. sl. 60. M. T. sl. T.. 108. sl. 57. Siroki Brijeg . 5 c. sl. m S. d. Wenzel. 1(1)1. sl. sl.. ~ M.... n. l. .. . sl. 9 i 10. . 4. 2.. Vego.. 1. . T. XC. • .. 54. 16. . 4. CXIl .. M. Sarajevo 1964 . Wenzel. m S. d. d.. . sl. T.. N.. Beograd 1956. . CX. . Be š lag i ć. S. n. Beš l agić. Vego. . CVIl. sl. sl.... CXIl I. Wenzel. M. Beograd 1956. .. T. 37 i 39. 116. 7 a i str. Be š l agi ć Stećei Ll Gornjem Hrasn u ... 60. Anali Historijskog institu ta JAZU u Dubrovn iku XII. .. d. Kalinovik"" sl. N. Ljubuški . sl.. Boljuni . 962 N. 15 . d . n. n.. sl. Wenzel. 914 S. n. .. Be š la g i ć. 1000 A.~ Ista. 103-105. 6. 21r-27 . n. '" Isti. n. 107. ~ S. Ilirske preds tave Silvana . N. ''''' Ista. 390. T. Wenzel. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. 91 1 Isti. . sl. 106. exv. tM S. M. Benac. Nevesinjsk i s t ećc i . n. "-I A. Be š l ag i ć. 47. 124. sl.. .. d. 7 na str. Wenzel... . Kuli š i ć. T. Beš l agić. Sarajevo 1955 (ArheL). A. d .. . Wenzel. Popovo . . sl. 1006 S.. XVII.. knj. Kalinovik .. 13. d. 59. T . Beš l ag ić. n. sl. T. B eš l agić.. T. Wenzel. S. St ećc i na Duvanjs kom Polju. sl. Radimlja . tIlO Isti. sl. Benac. Sarajevo 1967. Siroki Brijeg . Wenzel. n . Wenzel. 25 i 32. . 966 V. Značaj slovens ko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou čava nju stare slovenske religije I. A.. Ljubinkovi ć.. 14 i 15. eVil. d. T. 43. sl. d . n. Wenzel. n . n . T. Ista. n. . d. M. d . d. sl.. Starinar VII. d. n. Dubrovnik 1970. 100. M. M. m Ista. CIX. S. sl. 9. n. sl. . sl. sl. ~ M. '"" M. Is ti. Sl ećci u Zieml ju.VII I. M. 57. sl. Ljubinje . Ljubušk i . s. •" M. CXIlI. 21. Beograd 1964-1965. fM Isti . n . m S. CIX. T.. sl. 8. M. . n . m Isti. • 0 M. d.. Wenzel. XC.. sl. Stećci u Gornjem Hrasnu . 94. S na str. Wenzel. 173-177. d. 3 i T. d. Tu je na istoj strani još i scena turnira. sl. J6J L. T. St ećci centralne Bosne . Be š l ag i ć. fM S. ex. sl. ~ M.. n. . sl. n. Sarajevo ]973. . .. . god. sl. s. T. n. T... 3. sl. Be š l a g i ć. sl. VII. 25 . M. T. sl. T. . Wenzel. Wenzel. .. CXI II. T.. T. d .. Wenzel. Ć urč i ć . sl. CX. sl. Wenzel. 8 i 9 .. d.. n. Starinar VII-VII I. Wenzel. XV I. . •• Ista.. n. . T. sl. sv. Naše starine XI. CVIl. St ećci u Imotskoj Krajini . Wenzel. 105. Naše starine IX. sl. d. Sarajevo 1943. d. Stećci Du vanjskog polja. 1007 S. CX. Kupres . CX. M... sl. 29. n . 17. T. n . 16. CI X. 7. 6. 4..

Starohrva tska prosvjeta. Challet. d. 10. CIX. sl. Fiskovi ć. i T.. lOll Odijev se nalazi u Muzej u francuski h spomenika II Parizu. Wi en 1894. Stećci u Gornjem Hrasnu . 179-180. Bogumili i sim bolika steća ka. n. 10 11 E. Truhe l. n . .. 327. O ikonografiji Radovanovog portala . ".. Wenzel. Challet. Basler . n. Sarajevo 189 1. 8. 61. Solovjev.. 102S Sv. . s. sl. Split 1953. Ilin Đ . Skriva ni ć . 36. IV. Crkva u KonjuIzu. 32. n. 163. M . N. g. 163. 413 . Benac. 13. 1026 Isti. d. 101) Sv. Wenzel. Boš k ov i ć. 10l< C. 123. 9. Vesnik Vojnog muzeja J NA 2. sl. 232. 1--4. CLVI (Arheološki institut.133. d. Bo š kovi ć. Anati. 29. d . Beograd 1967. Srejovi ć . um J . . Spomenik se sada nalazi II Arheološkom muzeju u Splitu. n. Renesansna klesarsko-kipars ka djela u Splitu. Zivotinja p o d sj eća na medvjeda. Sur le ca raclere cultuel des representations de la chasse au cert au Moyen-age. LXVI. Isti . knj . 13. centralne Bosne . sl. 1. Nišani XV i XVJ v. G. . Naše starine X. 13-21. n . sl. . LXXXIV. 10it C. 128.ka. knj. 1011 J .. Patarenstvo u srednjovj ekovnoj H ercegovini .. Stećci (Mal a istorija umetnos ti). 101 0 M. Preisto rijska Vin ča. Beograd 1932. XIII. Zbornik radova Vizanto)oškog instituta. IOJS D. Mitteilungen der Anthrop%giscizen Geselschaft in Wi en. Be š la g i ć. l UJ7 A. Kova čević.. UlJI M . 10JI C.100II S. 40. Sarajevo 1961. knj. str.l . Mirkovi ć. Ljubinje . Bratis lava 1978. Sarajevo 1978. zbog čega je ovdj e nisam ni u vrs t io. Sarajevo 1956. Glasnik Zemaljskog muzeja III. Neke likovne paralele s t ećci ma. 5). d . sJ. 7. Godišnj a k Istorijskog društva BiH VIII. na više mjesta slika. T . Arthaud 1960. sv.. 169-177. Beograd 1952.. Đ . 101l D. Reljefi bosanskih i h e rcegovačk ih st ećaka . Wenzel. O poreklu kompozicije sa predstavom lova n ~ jelene u Lipeima. 1011 S. SAN. I OI~ Moje bilješke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. Wissenschaftliche Mill eihmgen aus Bosnien und der Herzegovina. Slovenska archeologia XXVI ..3 19.. sl. ex . posebna izdanja. 102(1 Moj e bilješke na studij skom putova nju II Francuskoj 197 1. T . U Mirušama kod Bil eća postoj i scena na kojoj vidimo neku če t vero n ožnu životinju koj a na pada nenaoružanog čo vjeka (V idi kod M. J. IOJJ S. Vasić. 10J1a Đ. 13. lJ. XV-XVI (Arheologija). . I ). Skulpture s ljudskim likom iz s tarohrvatskog doba. u Bosni i Hercegovini.. 234. Naše starine XI H. Hoe rnes.. Wenzel. Beograd 1955. 44 . F i s ko v i ć . . d . Radoj č i ć . Vego. 2S-29. IClI Moje bilješke u Tuluzu i uBarle tti 197 1 i 1975. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini.naca Nes pine. Glasnik Zemaljskog muzeja. sl. ali još više na vuka. n. 1011 D. n . Beog rad 1950. 1019 Moje bilješke iz Pavije. Cet inje 1965.. CI X . s. d. Miro slavlj evo eva nđ e lj e.. XI.. Pl. M. d . Prijatelj. B eš la g ić . Starine Crne Gore III-IV.. Stratimirovi ć . 3. sl. g. Zag reb 1954. Prilozi povijesti umjetnosti u Da lmaciji 7. 1IlJ2 Sv. d . Be š la g i ć. sl. knj . 29-40.. 6. Radojčić. Nadgrobni natpis i reljef ka'l. 17. 101J_ Đ. 1883. n . Radoj čić. Stećc . Sarajevo 1972. Siroki Brijeg .. sl. 18. 16. Sarajevo 1965. B eš l agić. 5. Isti. sl. . 1011 M. sl. Prilozi za prouča­ vanje junačkih igara u srednjovekovl1om Dubrovniku. T. Kečke met. . d . Odljev se nalazi u Muzeju fra ncuskih spomenika u Parizu. 381. Srbiji i Bosni. Alte Graber in Bosnien und der Herzegowina. 15. 31. 10ll J . Srejovi ć.. 1009 S. 10J6 L. g. n . Crkva u Konjuhu . . 101l Moje bilješke u Arheološkom muzej u II Atini. 2.. Sta ro bosanski mramorovi. 1039 A. IIUO K . M. IJI serija. La civilisation du Val Camonica. T.

d. . g. sl. d. str. M.~ A. n. M. .~. l conographie de ['art chretien.. .~ I.. Reau. LXXXII. 3. Siroki Brijeg . n .. 120-1 26. br. n.. Beograd 1973. um S. sl. sl.. na Blidinju . T. 4.. 59. Wenzel. sl. sl. Wenzel. d .. n. Wild. B eš l agić. d. M. CVIlI. d. . BaIcanica IV. Kulturni karakter nekropole Radimlje . .... n. . 365. 468-470. I~J V.. n. 180-181 . n... T. sl. 11 5. . B eš l agić. 11>'1 Đ.~. sl. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini . M.. Radojči ć. Bešla g ić. Wenzel. sl. Wenzel. CIV. Sarajevo 1971. ll. Stećc. X. n. n . d . d. T. Beš l agić.. sl. XCII. Mano-Zisi. I~ I M. Vego. . n. 10.. n. d. sl. Vego. T. Wenzel. d. M. d . C u rč i ć. CIV.. .. Wenzel. 1044 N. sl. Wenzel. T. n. 107. 111<7 G. d. Naše starine VI. 101 1 Ista. Wenzel. 48. 7-8. CVl. . 8.. XCIX. n. 217. T. T. CIV. Wenzel. Ista. 17. sl... I~J Zahvaljujem R. Reljef Dioskura iz Narone. Challet. Wenzel.. . n... . Ion S. N. T. "" S. 1 0iZ Sv.. 9. sl... Boljuni .. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. ". tON I. d. We nzel. Basler.. 2. n. . 123. sl. 28-29. sl.. n. .. Kupres . 150 i dalje.. sl. 4-5. M. T.. Abrami ć.to. 44. Wenzel . n.. T. CVIlI. S. XCII. T. Ista. . d . . T. n.. Radimlja ... Pl. sl. B eš l ag i ć . 54 i 56. Srejović. Be š l agić. ll. 7... T. . n. Kupres . 54. . T. s. . Solovjev. n. n. CV... Slećci na Blidinju . n. Radoj č i ć . M. d. Wenzel. 3 i 6. 9. M. d.. sl. Wenzel. n. tOJ. 'oo F.. Slike pokojnika . Enciklopedija likovnih umjetnost i IV. 1 05. Va če. Vego. Wenzel. M. Treći program Radio Sarajeva III.. sl. .. Split 1952. Iskopavanja u Caričinom Gradu . 9..~ M. Wenzel. sl. d. sl. Wenzel. T. B eš la g ić. 10. 233-234. sl. sl. 29. 2. 5. sl. 20. A.. XXVIII . CIV. Sarajevo 1959. Glasnik Zemaljskog muzeja. 56. sl. Sergejevski. . IS i 397. sl. . d . 29 i 30. "" S. d. d. d. T. M. n . sl. CVI. 65. I.. Paris 1958. Sv. sl. d. Sarajevo 1956. . d. d. . 2. 136. "n M. S.. M. Curč i ć .o D. Manastir Zavala. 122 i 134. Beograd 1962. Mi l e tić. CIV. n. 3. 1006 Đ . Ljubinkoviću na ovome podatku i na odobrenju da ga u ovu svrhu mogu objaviti. I . 323. CI. d . sl.. I(lU Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 197 1. T. Wenzel. Ion M. Ista.. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. . T. n .~ D. 32-34. . . n . Stare. . n . d . 483. sl. "" A.. Slećci . .. I07J S. . T..•• Ista. Skovran. VI. T. n. 111-1 20. 6. sl. Wenzel. 43. 7. .. d. d. n . Die Da rstellung des bogwni1ischen "Perfectus" auf dem miltelalterlichen Grabdenkmi:ilern (S tećd) Bosniens und de r Herzegowina. Stećci centralne Bosne .. 304. T. S... Vesnik Vojnog muzeja INA 6-7. 414 . M.. 1011 S.. n. ll. T. CVI. CV. d. CVI. .. CVl. CVI. Zagreb 1966. M. M... 30. sl.•• M. d . 18. 'w M. tom III . VIII (Arheologija).. sl. sl. . n.. 16. CI V. Benac. l. Cha llet . Zdravković _ A. n.... XCV. 72. . . M.... 10U M. Rad ojčić. . n. d. Srednjovjekovna s kulptura u Bosni.. Sarajevo 1953. l04l Sv. Benac. Be š l agić.Iconographie des Sainl s. sl.~ M. d . ll .. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. 1(Itf V. 5. I. 53 i 53 a. T. Wenzel.. Reljefi bosanskih i hercegova čk ih stećak a . Kupres . T. d . sl. d.. ll. B eš la gić.. . 1. CIV. 10$01 L. M.. T.. 10. Sarajevo 1974. . d.

Wenzel.. Istorija Crne Gore II . 8.. T. Radojčić. n. "" Ista. nu Ista. IWf A. 67. Wenzel. 24. . sl. IIIJ Isti . T. 152. XCI. Fiskultura. Ljubušk i ... Benac. 6. Titograd 1970. 213. 6. JĐ9. 1096 V. sl.. lill Ista. 177. 158-160. sl. Asb6th.. 10. d. 23. d. . . 57. "" A. . IIOJ J.. T. Be š l agić. XCVI. Ukras ni motivi na stećc ima. 11 00 Đ. LXXXVII. n. M. T. T. ". M. M. Bosnien und Herzegowina.. Siroki Brijeg . sl. "" J. LXX II.. ilIN V. CI. Wenzel. LXXXVIll. .. Bešlagić. Challet. Wenzel. d. M . 5. 144. 15. .. Đurić. sl. 1110 S. n. 364. d. d. Kupres . Alte Graber . n . Starobosanski mramorovi . J H. T. d . 244. Fi l ipović : M. Radimlja . 27 . sl. T. Wenzel. n. sl. LXXXVII. Kalinovik . . 21-34. 13. 1. Wenzel. d . n. ill. u koloru i zmeđu str. sl.. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini . 27. 86. sl. IIII M. sl. 28. Sarajevo 1962. LXXXV. 1101 Sv. 2. 365. d.. T. XCll.. sl. Zidno slikarstvo u Bosn i i Hercegovini. sl. . Or/ički elementi u simbolici stećaka . Be š la gić. M.. n. 1. Godišnjak Društva istoričara BiH XV I. l. III.2-4.. . Joea S.415 1017 M. 1. Beograd 1949.. Basler. 38-39.. n. sl. Sarajevo 197 1. Umjetnost. Il O. XCII. Some Relie/s outside tlze Vjetrenica Cave al Zavala. Mittelalterliche bildende Kunst in Ju gosiavien im Lichter der Ausstellwzg im Palais Chaillol. T.. 34-35. Starinar N. sl. n . lim M. XCI. T. sl.. I"' M. Wenzel. XCI . B eš l agi ć. 32-34. 224 i 225. 1106 Ist i. Solovjev. T. Vego. Stećci (Mala istorija umetnosti) . . Slećci Hodova . sl. d. sl. CV. Wenzel. Naše starine VIII. sl. 20. Stele. l ahrbuch der Ostereichischen Byzantischen Gesell· schafl II. Z. sl. sl. . . T. T.380-381. Wenzel. Z. n. n.. Be š lagi ć.. XI. G. sl. . 57. Sarajevo 1965. sl. M. J(I9J F. 4. . 9. 5. 290-292.. 9. Vego. T. Wenzel. d. . XCV. P erojev i ć. 67.2 i 6. Zagreb 1882. . 1120 Ista. Kajmaković. n. Kajm a kov i ć. n.. "" S. sl. Stećci Lt dolini Treb išnjice.. Radojč i ć. n . sl. . Benac. Uk rasn i motivi na stećc ima . d.. 133. knj. Patarenstva u srednjovjekovnoj Hercegovini . Srednjovjekovni s t ećc i od Slivna do Cepikuća . . T. M. Truhe lka. n. p. 26. Skrivanić.. Benac. sl. 7. " U S. "" A. sl.. XXXVll. 471. 6. XCIV.. XCII. n. n . sl. n. liJO M. Poviest Bos Ize. sl. . d. d. d .. 9. Wenzel. sl. d. S. 101' M. ll09 M. Neka fizička vježbanja naših naroda i njihovo tumačenje u narodnoj epskoj poeziji. sl. Wenzel. d.. n. Stećci na Blidinju . Challet. M. n. Beš l agi ć. T. Wenzel.. . XC. sl.. n. M. d. Wien 1952. d. . M. 16. n. d. "" Ista. sl. 1091 C. sl. Beograd 1961 . XCIV. 17. Kupres . Wenzel... lUli M. n. sl.. Herceg Ostoja po drugi puta kralj. .. M. . d.. T. 152... d. . n. d . n. sl. Kure li ć. 43.. sl. Hoernes. Sarajevo 1942. M. 9 i T. 2. 25. sl. 10')0 J.. d. sl. d. 93. Wenzel. . d.. 178. Beš lagi ć. 1114 S. T. ilJI A. str. 7. T. Wenzel.. M.146 i sl. Wien 1888. 1091 Sv. Stećci na Nekuku kod Stoca . Wenzel. n. sl. " T.. Xli. .. T. n . II I. 364.. T. 50 b. l l. LXXX!!. M. T... d. T. Wenzel. Wenze l. Napretkova povijest Bosne i Hercegovine.. 30. n. 34. 1091 A. 2. n .. 169-177.. Wenzel. 19.94-118.. T. . 10. tom 2. C. . n.. d . XVI. sl. LX:VIl. M. 90. d. LXXXVll. Vidi i str. 14. "" S. "" S. Popovo . T. d. T. . XCI. lill M. d.. Bešlagić. .. Wenzel. 183-1 84.~ M. sl.. XXIX. Klai ć . Benac. d. n . 67. "N M. . XI . 22 b. T.. M. 2. Wenzel. 10 i ll. T. XII. Slećci na Blidinju . XCIII. 437.

Wenzel.. d. T. d. . Wenzel. B eš l agić. T. CVIlI. sl. 101 . T. sl. 13. 18.. Wenzel. T. T. Wenze l. Wenzel. n. n. sl. n. n. T. sl. n. Popovo . Be š l ag i ć. T. Ista. sl. 1141 M . mt M. sl. 14. 4 i 6.. XII. sl. d . M. . 54. 59. B eš l ag i ć . LXXXVII. I i 2. LXXXV II.. B eš l agić. 55-57. n. M. n~ Isti. M. U'I S. 5. XIV . d . T. 23. sl. 5. 2. d . d . n. n. . II eilicije "Novosti iz bo s an s ko-hercegovačkog muzeja").. Stećci tl dolini Trebi~njice . Naše starine II .~ Ista. 73 . 4. ". sl.. sl. T. Stećci centralne Bosl1. 4. d. Stećci centralne Bosne . 10 i T.. sl. d. d. XIX . ". M. CVil I. Ista. n . Naknadna 'l. XX II . n. d. 5. Be š l agić. sl. d..e . u. Wenzel. n ~ M. 12. II~ M. 14. . nn S. T. sl. M. 165. ml Ista . d.. n. 23.. Wenze l. T. 6. T. 48---49. 12 i 16. sl. n. 64. LXXII. mt C. Stećci u dolini Nere tve.. nu S. d . d. nu M. d . n. ll. Wenzel. "" I sta.. Grobna crkva grafički izražena na bosanskom srednjovjekovnom s pom eniku (brošurica br. XVI. T. d. Sarajevo 197 1. 8.. T .nu S. sl. Sarajevo 1934. n. T. d. B eš l agić. liO S. 10. sl. I. Fisković. 6. 106. B eš l ag i ć.. Wenzel. Ljubinje . 79. Uk rasn i motivi na stećcima . d. 189. 136.. . 12. sl. sl. sl. 57. u77 S. 6 1. n. N. 54. ... sl. T. . sl. 11 '6 S. 5. sl. sl. XX. d. sl. . B eš lagi ć . 25. d . 101 i 101 a. LXXII . 8. S. sl. 13. XVII. 7. Wenzel. 46-47. XI. mL Ista. M. Wenzel. Starinar VII-VIII. Bešla g i ć. d. 2. 16. Beš la g i ć ... sl. XXI. Wenze l. M. Wenzel. .. S. n. XII I. Wenzel. d . XX. Stećci U Cavtatu i Dubrovačko j žu pi. XIII .. n. Zagreb 1959. d. 8 i T. T. 3. d. . sl. d . T. sl.. d.. n. n. S. Karanović.apai. sl. n. 1 i 4. LXXXV. ". T. s l. sl. T. sl. Split 196 1.. Wenzel. Kalinovik . Wenzel. sl. 7. 13. T. sl. S.. n. n. n. 11 6. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. 11 )6 S. T. n . S t ećci na Blidinju.. Wenzel. T. m t S. sl. XIII. n. 114 1 Ista.. n... "n Ista. 15. 1175 M. n. B eš lag i ć .. CVI. 16. d. u. 5.. 177-178.. ". Be š l agić. 7. . T. 10 i 19. Wenzel.. B eš l agić. LXXII . XIII. XII. . St ećci. XIV. d..384. T. M. . XVI. 1i71 S. Benac. 120. T. M. Wenzel.. . . n. 14.. 6. m 4 Ista. T. sl. M. 117-11 8. n. n.... liU S. 52-54. n. T. Beograd 1974. sl. M.. Wenzel. LXXXIV. n. . sl. . XIII. Ljubinje . sl. 59. sl. 13. sl.. T. LXXIV. d. T. sl. II~ Ista. 54.. sl. T. sl. 10. LXXX II. n.. lU5 S. 40.. M. 272. . M. . 2. S. Be š l ag i ć. sl. M. U " S. M. J mz M. T. 416 . LXXV. sl. kataloJka-topografs ki pregled. XII . . . sl. 13. 24. . LX X I . ll SoI "n A. Stećci centralne Bosne . sl. n.. Be š l agić. n. d.. Wenzel . d .. 4. d. II i 16. T. n. n.. sl. 76-77. sl.. d. T. T.197 1. Starinar XXII . n . St ećei centralne Bosne . . Wenzel. d. d.. T. d. n. 107. B eš l agić. 46. M. n. s. sl.. Beš lagić . T. Bešlagić . XVII. d. sl. d. d . St ećci centralne Bosne . n. sl. Ista. d. M. LXXXV. . sl. d.. sl. sl. Radimlja . sl. n.. T. ILW S. . XVII... XIII. 4 15. ".. Be š la gić... "" S. sl. Beograd 1956. lm Ista. U 1I S. T. sl. LXXXVI II . Wenzel. Wenzel. 8.l. 121 . II" Ist i. LXXII. . Ista. 9.. 8. 82. Sarajevo 1954. Wenzel. B eš l agić. LXXII.. . B eš l agić. XX. sl.. Popovo . n. sl. B eš l agi ć . Kalinovik . T.anja na nekro poli s tećak a u Boljunima. sl.. I16 L Ista. 41. S. sl. XVIII. T. LXXXII . ilbO Ista. St ećci centralne Bosne .. Stećci na Nekuku kod Stoca . T.. XXVIII. ll. 13. lin M. M . 22. 46. 50. n. n. sl.. . sl. 4. sl.. sl. d. T. e. Stećci centralne Bosne . d.55. Stećci na Duvanjskom Polju.

48-49. . Split 1963. . Stećci LI GOI'njenl Hrasnu . s tr. 46. d . Radimlja . na str. M. D... s l. Fi s kovi ć . 79. 14 .. Umjetnost. illO I s ti .. 55. 13. sl. sl. ž. Glasinac.205. . Vijes ti Dru štva konzervatorskih radnika Hrvats ke VIIl. . St ećc i u Cavtall. . Stećci okoliIle Kladnja. Benae. B eš la g i ć .. sJ. 104. na s tr. I st i. 11904 C. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću . 159. 1107 A. Đuri ć . T. . T. Fi s kovi ć. C. Ill. sl. 11 1$ C. Ljubinj e . Zagreb 1963. Uk ras'1i m otivi na s t ećc im a . sa fotosom. sl. Beograd 1962. n. n. t5. Beograd 1975-1976.. SrednjovjekovIlo groblje kod Petrove crkve tl N ik išću . sl.. d. ll. Maksimovi ć . 71 . . 16. Zagreb 1953. Asb6th. Cecchelli. 149. knj. sl. 116-1 Enciklopedija likovnih umjetnosti III. II . I s ti . M aks imovi ć. Sarajevo 197 1. XXXIV. 1:!OO C. Starohrvatska prosvjeta. n. 111$ A. s.417 En. uu J . sl. 29. Cecchc lli. 14-15.VIII. 17.. Beograd 1956---1957. . We nzel . s J.23. 497 . Sarajevo 1952. C. Sk arić. illO S.. 14-16 i 19.. 1191 M. B eš l ag i ć.i. li U C. sl. 195 i 198. O putovhna biza nt skih cna u umjetnosti is to čnog Jadrana. Fis kovi ć. Benae. . N. br. lI to 1111 .. Wenze l. MOlivarkada i s tolova na s lećcitnll. s l. Benac. XL. n. 121)4 M. Fis ko v i ć . Benac. .. 1191 P. na str. 161.20. 18 a i 18 b. 135. B eš l agić. 11. Truhe lka. d. Slećci i njihova umjetnos t. 169. TI.l i Dubro vačkoj župi .79. VII. Olovo. 1211 1. Fi li povi ć. 188 i 189. n. 14l. Petrović. Zag reb 1958. 54. Bc š la g i ć. . Orijemalni elem enti i datiranje korsk ih klupa split ske kat edrale. 112-115. IlO!' A. d. 2. Beograd 195 1. d. Hoe rnes. Karaman . Zagreb 1964. Sergejevs ki. 230. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici s tećc. Cecehc lli . XX.. d. Stećci (Mala is torija umetnosti). . 52 a i crtež na T. 1201 M. d. Đuri ć . sl. 14.. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne s truke VIII . d. 229. Zbornik Muzeja primenje. Sarajevo 1918. sl. 1119 A. VI1 . 1116 Vl. Kara man . 1113 C.. Olo vo . na is tome m jes tu.. 1lI4 V.. sv. 378. LX. M. 14. 11-14. llU Lj . 91 i dalj c. 470.46--47. Karaman. St ećei tl Cavt atu i Du brovačkoj župi . . d.. ll . CecchelLi. 1101 A. ll.. 159. . I ~ D. Sergejevski. . I1U Lj . d. Zagreb 1927.. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalmaciji IS.. d... C. Is torija Crne Gore .. Benac . 1156 C.. nih umetnos ti 19.. . O djelovanju domaće sredin e II umjetnosti hrvatskill kraj eva.ciklopedija likovnih umjetnos ti IV. 49 a. Benac. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. d. Ceechel1i. 1191 J. ll" C. mo V. . T . 11116 A. n. Sergej evs k. 6. na s tr. 1211 M.3 1. XII. d . sl. Fi s kovi ć .. Altc Graber . 80-8 1. TI. d. Wenzel. T. n a str.. d. n . . 49. uu S. Starinar. Starobos(lIlski mramorovi . n. Srps ki e tnogra fski zbornik. Stećc . Jedan slovenski u zo r bosanskih mra11lorova.. Kam eni nadgrobni s pomenici. na s t r. LXXXV. CeccheUi . 1111 C. Sarajevo 1967. 156--160. ml J. ml C. IM S. . 196.. Roma 1932. I1Ill S.. St rzygowski . 11 '17 S. m! D. . Zara. 593. n. . s l. Zagreb 1959. T. Ludmer. sl. 22. Sarajevo 1969.XXI . sJ.. sv. n. ll'" L Re nđ eo.. 13. 157. o. 58 (izdato kao rukopis). 157 . Popovo . d. B eš l agi ć . ll ?\! Lj. 62--68. centralne Bosne. 1 ~ Mate rijal još nij e objavljen. Naše stal"i ne XII. Wen· zel. Beograd 1950. 9. . O razvitku s ta rohrvat ske umjetnosti. Glas nik Zemaljs kog muzeja XL..

Momirović. Prilog datiranju slepcan. Popovo . Corović-Ljubinkovi ć. 1251 L. na istom mjestu. . 68. goslavije. 129. J01. Zbornik Matice srpske za likovne umetnos ti 6. n. Vego. Steće i u Raškaj Gori. n. s. Stećei Hodova .. d. 63. 279. Abb. sl. d . 2 i 3. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. Corov i ć·Ljubink ov ić. 20. Sarajevo 1964. IlU Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Ikonografija duborel. 31.77-85. M. XXXV. . 69. 5. .. XV-XVI. Stećci u Bitunjoj . Sarajevo 1956. 22. 55-69. . d. 28 i 89. 1212 M.. Isti . Srednjovjekovni nadgrobni spomenici . Stećc i u Ziemlju. sl. '''' S.)0 Isti . Sergejevski. \3. un L. Srednjovjekovn i nadgrobni spomen ici tt tepi. S t ećci u Birunjoj. n. Sarajevo 1962. 48 i T. 2. Novi Sad 1970. Ludmer . Benac. sl. 19. Azzola.. s l. lm F. d . Zagreb 1975. Beš l agić. . 40. d. Wenzel. 93.. Nevesinjski s tećci. K at i ć. Histo rija Bro ćna. 9. n. Radovi Nau č n og društva BiH XXIV (Odjelj enje istorijs ko-filoloških nauka. . Starinar. S t ećc i cen tralne Bosne . n. 14. Sarajevo 1954. sl. IZ 45 M. . n. B e š lagić . n. Curčić. Momirović.. Pe tri ć. St ećci tl dolini Neretve . Stećci u Ziemlju . sl. Palaves tra M. sl. XXX . sl. . Naše starine XIII. BUdi nger Geschichtsblatter. XXI.nilt vrata manast ira Slepča. Naše stari ne III . 30. 7 i T . "Most" 17-18. XXX. Godišnjak zaštite spomenika kulo ture H rvatske l. 11-28.. IH' A. 23. . . IlU P. T.. 132 418 . knj . s l. B ešlag ić. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. sl. Radimlja . Be š lagić. I W Isti. . 17. sl. 6. 143-1441. 180. Naše starine IX. d. d.. 18 i 19. Sarajevo 1964.. Sarajevo 1954. . T. Zanimljivi pabirci iz narodne medicine. Sarajevo 1933. n. s. u. m' A. Kupres. sl. . M. IUS M.. 256. 19. lUO D. Band VII. V. Vego. knj. s l. 164-165. Illl P. sl. Wenzel. Sarajevo 1954. . IV-V. T. 21. Sarajevo 1972. Beograd 1964-1965. .. sl. 1. . Ll istočnim oblastima Ju. 5. 1241 Isti. B eš la g i ć. . Sergejevski... 10. d. 31. V. 141-142. Han. d. Sarajevo 1952. u* S. Olovo ... LXXXVIII. IUS Isti. 1226 M. 30. .. T. . sJ. Siroki Brijeg. T. 29. 160. 8). d. . sl. Benac. n. 45-46.. n . Patarens tva lt s rednjovjekovnoj Hercegovini.. 85-86. Beograd 1965. 66. IZU. II . T. D. d. n. n. n.66. Mostar 1978. V. sl. br. sl. N. Japodske urne. B eš l agić. 81. T. UJI S. .. 2. sl. Sergejevski. sl. Sredniovekovni dubo rel. D.638. Mo mirović. . 78... I V. Bešlagić . Radimlja . B eš la g i ć. IUI S. Corović-Ljubinković. . 6. 12. Kalinovik . I UI S.. Vego. 72--81.. T. Sergejevski. K. Sarajevo 1933. . P. Zagreb 1964. 6-7. lm S.m M. S.stećci (u dolini Trebišnjice) . Beograd 1960-1961 . sl. 33. 9. . 11&1 M. Benac. 22 i 24. Glasnik Zemaljskog muzeja.m A.. Sarajevo 1950. VI. 1116 Isti. 2 a. d. 10. N. U4J S. IS. 42 i 43. Lttdmer . Gajret br. V. U" I s ti . . 127-129 (Vidi i Napredak. n.1124 M. 1146 D. 124Z M. s l. Isti. .idingen. 1-4. . sl. Ljubu!ki. Vego. 1. Katić. 160. skih i treskava čk i1z rezba renih vrata. 52 a i dr. Sarajevo 196 1. sl. 99.'" S. 6. 284. . lm A. Naše starine VIII. . Srednjovjekovni nadgrobni spom enici s t ećci (u dolini Trebišnjice). d. Benac. 12'1 Isti. s l. B ešlagić. Mittelalterliche Sclteibenkreuz-Grabsteine in Stadt und Kreis Bi. Wenzel.. . 12$4 V.. Stećci tl okolini Sibenika. 197G---197l.

' Slijedeće vijesti'. godine. Tom prilikom je Kuripeš ić zabilježio ku i srpskim pismenima". Osamdesetih godina XVIII v. iz Veličana kod Trebinja. 12 Odmah "za njih dolazi hercegovački franjevac i pisac fra .' Pi šući o stećcima iz raznih krajeva. a možda ih je bilo pa su se izgubili.. zbog močvarnog tla nije uspio da pregleda. predmet istraživanja. značajniji l - EVIDENTIRANJE I PROUeAVANJE Najstarije zabilješke i podatke o natpisima s tećaka nalazimo u putopisu Benedikta Kuripešića . od kojih se i dva natpisa "na srpskom jezijedan odnosio na vojvodu Vlatka Vlađevića. 'll čijem je sastavu. Rekao je da su ga u okolini Trebižata privukli natpisi koje.i Hercegovinom i u svom putopisu saopštio i dva natpisa iz okoline Stoca. Kuripešićeva informacija ima istorijsku vrijednost.stećka se danas nalaze u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). kao tumač latinskog jezika. Među najstarije spadaju bosanski franjevac i književnik fra Martin Nedić" i hrvatski književnik i istoričar Ivan Kukuljević-Sakcinski. na putu kroz Bosnu. Sami po sebi. Talijan Alberto Fortis je proputovao neke krajeve Dalmacije l i Hercegovine i u svom putopisu ostavio nam je zabilješke o nekoliko lokaliteta stećaka .iz 1530. a među njima su: austrijski vojni ljekar dr F. oni su ponešto rekli li o natpisima. natpisi predstavljaju najkarakterističniji i najfaktor naučne i umjetničke vrijednosti stećaka.7 ruski putopisac Pavle Rovinski' i francuski putopisac E. pogotovo kada se odnose na natpise. međutim. I interesovanje stranaca za ove spomenrke naglo je poraslo. De Sainte Marie. oni su odavno skrenuli pažnj u naših i stranih naučnih radni'ka i ostalih kulturnih građana i sve donedavna su bili. ali nije isključeno da podaci postoje i iz ranlijeg perioda. Luschan. Mnogo je više domaćih naučnih radnika koji su se zanimali za natpise stećaka. zbog čega su njihova zapažanja uglavnom pogrešna.' 419 U periodu austrougarske vladavine u Bosni proučavanju stećaka se posvećivalo dosta pažnje.5 mađarski rudarski inženjer Gi:itting. a drugi na njegovog vjernog vlastelina vojvodu Miotoša (obadva . 1O Gotovo za sve navedene strane istraživače može se reći da su steć­ ke vrlo slabo upoznali. -koji je pred kraj turske vladavine proputovao Bosnom . Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I turskom s ultanu Sulejmanu II .3 .' bečki arheolog dr Modtz Hoernes. podaci o natpisima stećaka potječu tek iz druge polovine XVIII v.' Među starije istraživače stećaka spada i pruski konzul u Sarajevu Otto Blau. Bez obzira što su ovi natpisi tada vrlo pogrešno pročitani (zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja).NATPISI STE CAKA Uz oblike i ukrase. Konstantin Jireček je jednu svoju studiju posvetio natpisu Radače Cihorić. bio Slovenac Kuripeš i ć. a i danas predstavljaju. koji još nisu ustanovljeni. zaustavilo se u selu Lađevini (Vlađevini) kod Rogatice da pregleda nekropolu sa ogromnim s tećcima .· mađarski istoričar Johan von Asb6th.

nastupilo je razdoblje nešto šireg i kvalitetnijeg rada na evidentiranju i prou čavanju natpisa. reći da su pos lovi u glavnom bili slabo organizovani i nesistematski." Kosta Hiirmann. tadašnjeg kustosa a kasnije direktora Zemaljs kog muzeja. nazvavši ga bosančicom. Milićević. crtao i fotografisao natpise.3' Vejsila Curčića 36 i Pere Slijepčevića. 37 Na ovome mjestu potrebno je navesti i jedan svojevrstan poduhvat. iako treba primati da je njegov doprinos u tome pogledu najobimn1ji i najvredniji . Nakon dugogodišnjeg napornog rada objavio je 6 knjiga zbornika Stari srpski zapisi i natpisi.25 Matija BijeIrić. freskama. pretežno se stećaka. članke i radove. Arkiva za povjesnicu jugoslavensku. objavio je preko 100 natpisa.33 Vladislava Skari ća.B Neke natpise su objavili . te saradnjom znatnog broja ljudi sa terena koji su bili vješti tim poslovima. kao i nj'ihovih natpisa.. Ova 420 . U knjizi III objavio je 201 i u knjizi VI 27 nadgroon ih natpisa. da objavljuju njihove izvještaje. Ljubomir Stojanović je godinama s kupljao s tare ćiriIske zapise i natpise na knjigama. a onda te natpise proučavao. Treba. koji je o natpisima stećaka još najvi še pisao.. U svojim radovima." Đoke Maza lića. Ne samo da je bio inicijator i organizator akcija koje su se na to odnosile.14 zatim Miloš Milojević. rad Starobosanski natpisi. Zapažen mu je.Petar Bakula. Za sakupljanje grobnih natpisa služio se raznim izvorima i literaturom. 22 U tome vremenu svoje radove o natpisima objavljuju: Luko Zore. lista za knjigu umjetnosti i obrtnost.'8 I naš ugledni slavista Vatroslav Jagić je jednu svoju radnju posvetio natpisima stećaka. prvenstveno Viestnika hrvatskog arkeologičkog družtva. Gotovo su svi poslovi bili vezarui za ličnost Cire Truhelke. ali i sa vremenski kasnijih nadgrobnih spomenika. međutim. i 1896. Slovinca. Tada se pojavljuju doprinosi Vladimira Corovića.31 Đorđa Stratimirovića . Mislim da je to jedan vid odraza opštih kultumih kretanja i stremlj enja karakterističnih za doba ilirizma i romantizma u našim krajevjma. objavivši tridesetak priloga u Viestniku hrvatskog arkeolog ičkog družtva i nekim drugim časop isima u razdoblju između 1881 i 1896. koje je počel o 1902. Iznimne aktivnosti nisu bile od nekog 2)načaja. g. nego je lično najviše terena pregledao. npr. Starina Jugoslavenske akademije znanosIli i umjetnosti i Starinara Arheološkog druš tva u Beogradu. crkvama. Martino\'i ća.16 Ljubomir Kovačević. Jedan od razloga š to se javlja više [straživača natpisa u drugoj polovini prošloga vijeka svakako je bio u blagonaklonosti tadašnjih naših časopisa. nadgrobnim spomenicima. g. ilkonama. u obradi s teća ka. a završ ilo se 1926. pravio odljeve li gipsu.15 Milan Đ. I sam Ciro Truhelka je dosta griješio." Ljubomir Stojanović." Petar Kaer" i Alija Catić . vladala je s tagnacija. 29 Prva dva decenija XX v. U staroj Jugoslaviji je bilo samo povremenih aktivnosti. 1 9 Među najstarije bi se mogao ubrojati i Vid Vuletić-Vukasović. U prepisivanju i či tanju natpisa griješilo se dosta." A.'l Posebnu s tudiju je posvetio pis mu natpisa stećaka. objavlj en li Glasniku Zemaljskog muzeja 1895. g.3o Milenka Filipovića.i sarajevski mitropolit Sava Kosanović.17 Sime Ljubići' i Mihajlo Valtrović. štampanim najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja između 1889. g.'o Osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu i pokretanj em njegovog godišnjaka Glasnika Zemaljskog muzeja.

Gregor Cremošnik. g.. već bili na raznim mjestima objavlj e ni. Proširenjem opšte akcije Zavoda za zaštitu spomen ika kulture Bosne i Hercegovine na područja s usj ednih republika. tu je zastupljeno ukupno 267 natpi sa stećaka.. Toga se prihvanio Zemaljski muzej u Sarajevu.. r evidirala dosadašnj a č itanja .: Alojz Benac. g.'" Angela Horvat. u mnogo s lu čaj eva i gipsane odljeve. Ističem takve radove Marka Vega. Radoji či ća 64 i obimnu radnju o stećaima Ivana Renđea. zbog njihove velike lI1aučne i umjetni čke vrijednosti.' 1 Pe tar Đorđi ć" i Tomislav Raukar.' Mirjana Corov i ć-Ljubinkov i ć.'. a priloženi su i foto si ili crteži natpisa. glagoljske i latinske)." Jovana Kovačevi ća . a potom pripremila Zbornik koji je u 4 toma. do danas možemo s matrati period om organizovanog i sistematskog nau čnog istraživanja natpisa. do 1970.'. putem s tudij a s tare bosanske ćiriLice uopšte.'1 Bilo je i drugih obrađivača stećaka koj" su otkrili ·i objavili poneki nat pis. a Vrijeme od os l obođenja zemlj e 1945. U tu svrhu je formirana stručna ekipa koja je pod rukovodstvom Marka Vega. a uz to i evidentiranju i proučavanju natpisa. napravi la fotose. navedeni su bibliografski podaci i izvorj. njihov sadržaj je preve den na francuski jezik. došli smo i do natpisa koji s u nađeni u Srbiji. Najveći broj do sada nepoznatih natpisa pronašli s u Marko Vego. Dugogodišnjom akcijom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine oko terenskog popisa stećaka i njihovih natpisa rukovodio je SefiJk Bešlagić. pristupilo se planskom evidentiranju i prou čavanju steća ka . obišla teren. O sv im tim natpisima je data transliteracija i transkripcija. zatim da u njihovoj dosadašnjoj nau čnoj obradi ima dosta propusta ine ta čnosti ." Ovome treba dodati i s inte ti ča n naučni rad Đorđa Sp.'9 Leon tij e Pa vlov i ć.59 Vladimir Mošin . kao izdanje Zemaljskog muzeja.8 a posredno. počevši od 1957.:l8 naučni m radnicima.'" a potom Se fik B eš lag i ć... pa da bi . Aleksandra Solovjeva'"' i Pave Anđelić . g.' Neki od objavljenih natpi sa s u bi li predmet studija i rasprava.J9 Zbornik je obuhvatio i dotle p ris tigle materija le opšte akcije pop'isa stećaka koji su se odnosili na na tpise." Drago Vid ović." Jovan Ivović." Pavao AnđeJ. u kojoj je na pregledan način domo i 164 natpisa sa s tećaka . 57 Posebnom paleografskom studij om zadužila nas je Gordana Tomović.ić. otkrila i pročitala nove primjerke i pripremila kriti čko izdanj e svih natpisa u vidu zbornika. Tom akcijom Zemaljskog muzeja obuhvaćeni s u samo natpisi teritorija današnje Bosne i Hercegovine.1 i Radomir Stanić.kovića . Crnoj Gori i Hrva ts kOj. Zdravko Kajm a kov i ć. te da je njihovo objavljivanje rastureno po raznim časopisima. koji s u prije 1945. tako npr.zbirka natpisa bila je od velike koristi mnogim i danas ima svoju veliku nau čIlU vrijednost." Đoko Mazalić. Smatram da treba navesti i zan imljivo dj elo nedavno preminulog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnoka 421 . U međuvremenu se došlo do saznanja da su natpisi na teren u 'u veoma teškom tehničko m stanju. objavljen u vremenu od 1962.S3 Jovana Vu. a potom i Zavoda za zaštitu spomeni i ka kulture Bosne i Hercegovine. trebalo organizovati posebnu akciju koja bi š to pnije ostvarila uvid u pravo stanje na terenu. Najprije nastojanjem Zemaljskog muzeja.so Dušan Glumac.'''' Maja Miletić. Ne računajući ostale epigrafske na tpise koji s u tim zborn ikom obuhvaćeni (6iriličke. g. pa se može reći da je na taj nač in posao oko evidentiranja na tpisa s teća ka u potpunosti obavljen.

59%." dr V. U Bosni i Hercegovini ima najviše natpisa. ipak je ponekii na~pis još ostao neotkriven. u međuvremenu su otkrivena 3. Gacka i Stoca. Na tenitoriji Hrvatske je bilo 13. smisla i nadahnuća izvršio izbor jezički najzanimljivijih natpisa stećaka (uz . Palavestra jedan u 'Okolini Foče" i R. U vrlo zapaženoj . a u vezi s tim i pronalaženja dotle nepozna tih natpisa. relativno. tako da ih sada u svemu ima 326. i to kako na teritoriji Bosne i Hercegovine tako i na susjednim republi čkim podru čjima. umj esto 363. Stanić nekoliko natpisa na područj u 'bivšeg Novopazarskog Sandžaka. naj· više natpisa i ma oko Lopara.356. u Srbiji 0 . Relativno. najviše natpisa o kupljenih na jednome loka li· tetu imaju Boljuni kod Stoca . U Srbiji je ranije bilo 15. utvrđeno je brojno stan je primj eraka sa natpisima . potrebno je a i moguće da u ovome momentu pružimo maksimalno tačne i kompletne podatke: Na teritoriji Bosne i Hercegovine do prije 10 godina bila su 323 nat p i·s a. g-" Kako je u međuvremenu bilo naknadnih akcija evidentiranja stećaka.7I a 2- BROJNO STANJE Po završetku opšte sistematske akcije evidentiranja stećaka 1969. a vodeći lokalitet u tome pogledu su Piperi . g. Ta'ko on u Hrvats koj sada iznosi 0.7I te dr Z.19 primjeraka. koliko je ranije iznosio ukupan broj natpisa na stećcima 'll Jugosla\"iji .približno isto stanje kao i prije 10 godina. I š to se rasprostiranja natpisa tiče. od kojih neki još nisu publici ra-ni. u međuvremenu su pronađen a još 3. Prema tome. Djelo ima ne samo književnu nego i naučnu wijednost. u međuvremenu ih je nađeno još 9.70 a ne· davno je Brana Belić pronašao jedan na tpis u okolini Tes lića. n ađeno je 6. no 18. Danas je i ukupan broj steća ka izmijenjen. me okviru HercegoV1ina je dva puta bogatija od Bosne. U Crnoj Gori je bil o 12. Kaj maković dva natpisa u okolini Foče.49 % .73 Procentualna zastupljenost natpisa u odnosu na današnji ukupan broj stećaka iznosi 0. Tako je u međuvremenu S.k njizi Stari bosanski tekstovi Dizdar je sa puno truda. ostalo je . on je sa 66. u Srbiji u oko· 422 . danas imamo u svemu 384 natpisa.478 povećan na 69. u Crnoj Gori 0. koje je publicirano 1971. a 'll Bosni i Hercegovini 0 . Bešlagić pronašao jedan natpis u okolini Graaačca67 i jedan u Perastu.55% .55 % Taj procenat se samo poneš to izmij e· nio u republičkim relacijama. U Bosni .66 Iako su poslovi oko evidentiranja natpisa stećaka 'Obavljeni dosta solidno [ savjesno. U Hrvatskoj natpisa ima najviše u okolini Dubrovnika. pa njihov ukupan broj danas iznosi 22. što znači da danas tamo postoji 18 natpisa. U (O. tako da ih danas ima ukup. Bileće.Maka Dizdara.8%. a n a njenom po· dručju se broj em natpisa naročito ističu krajevi oko Trebinja.i zbor tekstova srednjovjekovnih povelja i rukopisa) i obavio njihovu književnoestetsku analizu i valorizaciju.

57. zatim na sanducima . Još 1530..kšića i Bileće. Naprijed sam već naveo da ga je 1530. g. odnosno bosančicom. 1847. Osim toga. 79 NatpiSi stećaka su. Stojačković je. govorio o bosanskoj staroj azbuci. Vjerovatno bi bio zanimljiv podatak o osnovnim oblicima ·stećaka koji su korišteni za I klesanje natpisa. na sljemenjacima . IJIiti da je na latinskom . Od 267 natpisa na teritoriji Bosne i Her· cegovine. U Bihaću je.34 i na stubovima . a . nego samo približno. Ante) . a1i te ploče. na kojima su natpisi na latinskom jeziku. susreće se naziv bosansko pismo. M. putopisac Kuripešić nazvao "srpskim pismom".O nazivu pisma Nije nam poznato kako se u svoje vrijeme nazivalo pismo kojim S" pisani srednjovjekovni bosanski knjiški i epigrafski . pišući o Pelj ešcu 1921. potrebno je reći da su natpisi stećaka pisani na na· rodnom je1liku starom bosanskom ćirilicom. barem što se samoga pisma tiče. ustao protiv toga naziva. doduše. Godine 1668 i 1672.kapeli na Bobovcu nađene 3 oštećene nadgrobne ploče.71. A. To nije moguće sasvim tačno usta· noviti. iz XV V. g. Hadžijahić je pronašao nekoliko dragocjenih podataka. dakle. kako to pismo još neki nazivaju. koje ne smatramo stećcima. što je veoma važna činjenica. u Rogoznici kod Sibenika postoji nadgrobna ploča na kojoj je uklesan danas nečitljiv natpis go tičkim slovima na latinskom jezilku. latinicom ili nekim drugim pismom. naveo da su nekada kod crkve Gospe Dd Lužana u Stonskom polju bile 3 ploče sa natpisima latinicom u kojima se spominju imena Radivoja Vučetića. g. također ne možemo svrstati u stećke.78 na kojima su ustanovljeni latinski natpisi.. međut. Tragajući za najstarijim nazivima.74 3 - PISMO I JEZIK Prnje svega. kraju !između N.79• 423 . koji su ušli u Vegin Zbornik natpisa. tačnije u Banjanima. koji se pretežno odnose na hrvatske plemiće iz XVI v. ovaj podatak prilično nesiguran. pisani isključivo ćirilicom.n ali ni te ploče ne možemo svrstati u stećke. a u Crnoj Gori u okolini Nikšića. sa likovima i insigni. karakteristične za razdoblje kasne gotike u srednjoj Evropi. mislim.lini Malog Zvornika i Raške.76 a u Vlašićima na otoku Pagu ploča sa glagoljskJim natpisom iz XV v. Fortis je u svom putopisu liz XVIII v. a F. ali je. g. A. Jukić je 1842. na krstačama . evidentirano 9 nadgrobnih ploča (u Fethiji džamiji.16..spomenici. najviše ih je klesano na pločama .im. za to pismo upotrijebljen je naziv bosanički alfabet. Ne postoji nijedan natpis na stećku koji je napisan glagoljicom." ali takvih nadgrobnih ploča ima mnogo u Hrvatskoj. istih iLi sličnih onima iz Italije i drugih zemalja za· padne Evrope.89 primjeraka. jama bosanskih kraljeva s kraja XIV i iz prve polovine XV V. talijanskom iH nekom drugom jeziku. to pismo nazvao bosanskim.. g. nekadašnjoj crkvi sv. Dodajmo još i Lo da je Nikola Bjelovuči ć. Radovana Humkovića i Radovana Pribinića. U najnovije vrijeme su u bivšoj dvorskoj .

povelje. ponovn o oživi." a Franjo Rački bosanska ćirilica. povezamos t sa k ato li čan s tvo m .i velika raznolikost. I van B rč i ć ga zove imenom bosal1Ska azbuka. U svoj oj s tudiji O problemu bosančice on je nešto kasnij e usvoj io term in bosančica samo za zapadn o-ć iri l s ki brzopi s XVI-XVIII v.'" Ciro Truhelka je ovo pismo nazvao bosančico m i p okušao da taj naziv obrazloži. kao već us talje n. neki je zovu hrvatskom. među koj ima je istakao nove ob like slova č. i č. i za ć iril s ko pi smo štampanih knjiga .. On je. hrvatska ćirilica.na zapadu. T.neš to kasn ij e je po kušala i da u na uci već odbačenu hipotezu Truhelke i Tentora o postanku bosan č i ce nepos redno iz grčkog p isma .'IO 424 . Zla tov i ća J 888. a ne posredno iz crk vene ć iri li ce .so smatrajući da se razlikuj e od ć irili ce po slovima b. Smatrao je da b osanči ca ima ne samo svoje specifi č­ nos ti u odnosu na srps ku ć i r ili cu nego i posebno ep igrafsko pismo. izmijenivši se u poneče m . mislili s u i neki drugi hrva ts ki na u čnici . s ta tuti. npr. Za pismo natpisa s teća ka on je predložio naz iv lapidarna bosanska ći rilica. a li je to pismo uklopio u opš ti razvitak južnos lovens ke ć irili ce . Raukar je pledirao za termine zapadno ći rilsko područje i za padna ćirilica.o nazivu pisma naših natpisa u užem s mislu riječi mišljenja ne samo da nisu usaglašena nego se m ože reći da u tom e pogledu faktično postoj. posebno o nj enom teritorij a ln om š irenju u Da lmaciju o d XV v. n aroč i to.wm ćirilicom). najprije je s matrala da je bosan čica hrvatsko nacionalno pismo. Po nekima je to srpska ćirilica.'3 Naziv. Slično Vrani. koji je pod nazivom b osa n čica podrazumijevao cjelokupnu bosansko-humsku srednj ovjekovnu ćir iI s ku pismenost ' 5 Da bi dokazao da se radi o sasvim novom pis m u. Stariji hrva tski .. bio uvjeren d a je lapidarna bosanč i ca bila osnov za razvoj bosančice kojom s u pi sani drugi tekstovi . Vladimir Vrana je rekao da se ćir il sko p ismo prošir il o u Bosnu i u Hrvatsku . a . a onda i bosančicom. koje on naziva bosanč ico m ili hrvatskom ćirili­ com. g. bosančica se prvi pu t susreće kod F. nazvao za pad. on je naveo više nj en ih paleografs kih i j ez i č kih osobitos ti . Pišući o književnim nas tojanjim a u srednjovjekovnoj Bosn i. dalje. pisma itd " Njega je slij edio Ma te Tentor. za koju je re kla da se ispolj avala i na bosans kim stećci ma." Vladimir Moš in je dobro uoči o spec ifi č nosti ć irilice u da lmatins ko-hrvat skom područj u i prihvatio termin bosančica. "specifi čn o pismo Bosne". I van Kukuljevi ć je upotreblj avao ime hrvatsko-bosanska ćirilica. a li je bio p ro tiv toga naziva za č ita vu bosans ko-hums ku ćirii s ku pismenos t. ikavsk i govor i." Zvonimir Kul und ži ć smatra da je u Bos ni nasta la posebna varjjanta ćiri l i ce ." P išu ć i o razvitku bosansk e ć i rii ske minuskule. kronike. v i z. Kurelca 1861. tretiraju ć i to sve dij elo m zapadne ć irilice. pišuć i o razvitku brzopi sa u Dalmaoiji .naučni radnici su ovo pismo razl ičito nazivali. koje je postalo i razvilo se nezavisno od s rpske ćiri li ce. odnosno bosanskom ćirilicom. Tako. koje on naziva hrvatskom ćiri­ licom"" Rekao je da je naj s tariji hrvatski ć i ri l s ki rukopis ugovor Kulina bana s Dubrovnikom J J89." Vatroslav Jagić bosansko-dalmatinska ćir ili­ ca (kasnij e je o n brzopis u Poljicama XVI-XVIII v. g. a naziv bosanica kod S. a naziva se i starobosanskom. zatim bosansko-dalmatinskom ili zapadnom ćirilicom. osim toga.natpisi bosanskohercego vačkih s teća ka uvrš teni u h rva ts ku e pigrafiku. đ. koja se proširila i na Bosnu . ugovori. Benedikta Zelić. odnosno hrvatsko-bosal1Skom. g. v.'J· I u udžbenici ma o hrva ts koj srednjovjekovnoj književnosti su svi .

tvrdeći da je to samo srpsko pismo'3 Među poznatim savremenim srpskim nau čnim radnicima Petar Đorđić li svom djelu o is toriji srpske ćirili ce smatra bosančicu varijantom srps ke ćirili ce .Srpski nauOni radn ici su bosansku ćirilicu gotovo odreda vezali za srpski narod i s matrali s rpskim ćirilsk im pismom_ Vuk Karadž ić ju je smatrao dijelom srpske pism enos ti_" Ljubomir Stojanović j e sve natpise stećaka uvrstio u svoju poznatu zbirku s tarih srps kih zapisa i natpisa " Pe tar Kolendi ć je. 9 3a Truhelkino miš lj enj e o bosančici. skom ćirilicom ili bosanč icom . ovu s taru bosansku ćirilicu naziva stećke i bosančžc0111 . nezavisno od srpske ćirili ce . Cirković. g. ali isti če i obrazlaže i njezine posebne odlike. Cremošn ik ' 5 Na Truhelkino mišlj enj e o bo san čici kao posebnom pi smu da li su ozbiljne prigovore i M.IOJ a prof.I 04 425 Gotovo sve ove kontraverzne i važnije razlike o nazivu i obilježjima s tare bosanske ć irilice us pj ešno je prikazao i pod vrgao kritici T. održanom u Zenici 1973. g. a njihovi natpisi s tarobosan s kim. Raukar u svom referatu koji j e podnio na Simpozijumu "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura". Doduše. ne pominju ći Truhelku ni druge autore. podnio referat o s tećc ima. oštro je napao Brana Nede lj ković. 102 Savrem eni bo sa nskohercegovački naUC 11l radnici koji proučavaju natpise na njima. 99 Interesantno je napomenuti kako se u s tarijoj literaturi o s tećci­ ma i njihovim natpi sima. koji se s uprotstavio nazivu bosa nči ca. A kada j e K. š to mu je prigovorio Aleksandar Mladenovi ć. tvrdeći "da ničega n ema š to bi pis mo iz Bosne izd vajalo od ostalih ć iril s kih pisama"'8 Nede ljković je južnos lovensku ć irilicu i s klju č i vo vezao za srpski narod . Herta Kuna. Rešetar% i S . Truhelke i K. za to š to s u u njemu vidjeli spontanu želju Aus tro-Ugars ke da Bosnu i Hercegovinu ogradi od srpskog svijeta 1 00 Treba reći da je Vladimir Corović za ovo pismo upotrebljavao naziv bosanska ći rilica." A. ozbiljno je kritikovao Gr. naročito li radovima koji su objavljivani u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz pera C. onda su mu ruski arheolozi prigovorili zbog takvog naziva. Beli ć je rekao da je u Bosn i od polu us tavnih i brzopisnih slova s tvorena s tilizovana azbuka koja se naziva bosančžc01n. Horm anna. ." Truhelkinu koncepciju o samostalnom razvoju bosa n čice . naj češće ovo pis mo nazivaju sta r 0 l'11 hasan. ali je i on na svoj na čin osporio posebne od like bosanske ćirilice. koja kao lingvi s ti č ki s tručnjak proučava s tare bosMlske rukopi se. Hormann na XI Arheološkom kongr es u u Kij evu 1899. bio protiv upotrebe naziva bosančica j bosQ/1Sko-hrvalska ć irilica. stećci počes to nazivaju s tarobosa ns kim spomenicima. posebno ono o epigrafs kom pismu kao starije m od pis ma rukopisa.'"1 Iz srednj e generacije bosan skohercegovač kih naučnih radnika koji su se p ovremeno bavili istraživanj em natpisa steća ka spomenimo Vladislava Skari ća. U nedavno objavljenom dj elu o pismenosti u Bosni i Hercegovini Vojis lav Bogićev i ć je upotrijebio termin bosanska ćir ilica.

praktičan za upotrebu i što u postojećim uslovi ma 'Ila svoj način pomiruj e is ključivos ti navedenih nacionalnih naziva. dok se u Hrvatskoj. Zahumlje i Travuniju.. Ubrzo potom ćirilicu su uveli gotovo svi slovenski narodi. uglavnom po uzoru na glagoljicu. te brzopis (neki ga nazivaju kurzivom). Najveći broj slova preuzet je iz grčkog uncija'lnog pisma. održala sve do XIX v.107 Zaslugom Petra I Velikog. Stara (staroslovenska) ćirilica u početku je imala uglavnom kvadratni. Prvi naziv ima puno naučno opravdanje. g. osim toga. dosta pažnje posvetio obilježjima te kasnosrednjovjekovne bosansko·humske ćirilice. H" Najprije je stvorena takozvana crkvena ćirilica na staroslovenskom jeziku. tzv. dozvoljavaju i opravdavaju naziv bosans ka epigrafska ćirilica.. reformirana stara crkvena ćirilica u tzv. u svjetovnim s pomenicima (poveljama i pismima) dobila svoj definitivan karakter. povezujući tu ćirilicu sa bosansko·humskom pismenosti XIVXV v. kada se radi o epigrafici. Tako je 'kod nas Vuk Karadžić 1818. u Makedoniji do XII v. prilagođavajući je prema svojim uslovima i potrebama. upravo uslovljavajući je time. koju je. učenik slovenskog apostola sv. ćirilica je Srbima došla već u X v. u Rusiji je početkom XVIII v. kancelarijska minuskula}. kasnije samo pismo svečanih crkvenih knjiga) i poluustav (koji se razvio :iz ustava kada se pored crkvenih 'k njiga javio i književn i rad). prenesena u Bosnu. Cirilica srpske recenzije obično se dijeli na ustav (najstariji način pisanja.. a done kle i naziv bosančica. a za s pecifične slovenske glasove stvorena su nova slova. međutim. kao posebno kance larijsko pismo. a kasnije pravougaoni oblik slova. stvorio srpsku azbuku od 30 slova lO8 četkom Po Beliću. došlo je do stvaranja pojedinih slovenskih n acionalnih azbuka. kancelarij sko i epigrafsko pismo stare Bosne nije nastalo nezavis no i da nij e nikakvo posebno i samostalno pismo. ali je tek u XlIv. osnivača . a potom i u srednju Dalmaciju i u Dubrovnik. Malo prije ćirilice pojavila se glagoljica.slovenske pismenosti. koji je.on je najviše pažnje tada posvetio dalmatinskoj ćirilici XVI-XVIII v. ali je. Izvjesno opravdanje ima i drugi naziv. građan sk u azbuku. pa bi ga od sada trebalo prvenstveno i upotrebljavati..los Općenito se može reći da je danas prevladalo mišljenj e da knji· ško.. a u tome okviru i epigrafskim spomenicima. Tokom vremena. Iz Srbije i Makedonije je u XII v. koji se javlja u XIII v. i to sjeverno od Splita. I09 426 . izbacivši 12 nepotrebnih slova građans ke azbuke i dodavši 6 novih znakova. ćirilica ubrzo potisnula. tako da se glagoljica u Bu· garskoj zadržala samo do X v. * ** U nauci se smatra da je ćirilsko pismo nastalo krajem IX ili po· X v. ali je u pojedinim zemljama i dalje prilagođavana nastalim potrebama. po mome mišljenju.. nego da je samo vari· janta južnoslavenske ćirilice sa izvjesnim osobenostima koje. negdje na teritoriji današnje Makedonije ili Bugarske. Misli se da je nj egov autor episkop Kliment Ohridski. pod utjecajem živih narodnih govora. Poluustav je postepeno istisnuo ustav iz liturgijskih knjiga. koju su uglavnom prihvatili i ostali slovenski narodi . Cirila. sa 38 slova.

neka slova su duža prema dolje ili prema gore. č iji poče tak pada u XV V. kod slova e j št uspravna crta. iako je neš to ranije već bio poznat u Humu. Pojavljuje se i po n ekoliko vrsta jednog te is tog slova. Kod ustava su slova relativno velika . brzopis i kurziv. nisu upotrebljavali slovo l ni slovo b l13 Uz osnovno obilježje bosanskog brzo· risa . obično uspravno. I. č ima simetričan gornji račvasti dio. Za to pismo je općenito ka· rakteristična arhai čnost oblika slova i pravopis u kojem se osjeća utje· caj latinsko·talijan& kog pravopisa . postoji velika rao znolikost u slovima. Tako slovo v ima povezane i jednako veli. postoj e j druga. If. koji se javlja već na početku XIII v.. gotovo sasvim nestalo u srpskOj ćiri lici . npr. koji nalazimo na najstarijim pisanim spom" nicima iz XII-XIII v. Proces razvoja je išao od ustava. koja su vrlo karakteristič na za Rašku pisarsku školu . osnovna grafijska karakteristika bosanske ustavne ćirili ce sastoj i se u upotrebi đerva. nadrednih znakova. Kod poluustava je ta pravilnost neš to poremećena. ipak. tako da djeo luju lij epo j svečano .ke petljice slovo o nij e okruglo. još se su· sreće i prvobitni oblik sa nisk im stablom. preko poluustava. a raška više pravougaonog oblikallI Prema is tom autoru. jed nakih visina i širina. Osim toga. vodi računa da či tava kompozicija ne dje luje ružno. zatim slovo V." l Pisari bosanskih vladara i oblasnih gospodara. . Teži se bržem pisanju. povezanosti i izgledu slova. za koje u crkvenoj ći rilici nije bilo znakova.. Li· gature su se više upotrebljavale u Humu nego u Bosni. veličini.umjesto čega se u bosan skim rukopisima najviše koristi 1. Uz to se ističe velika ograničenost upotrebe liga t ure. a za neke glasove. manja ili veća od- 427 . a u liga turi 10 još i ne dopire do gornje linije prostora. Po pravilu.b .Paleografske odlike U staroj bosanskoj ćirilici su ·n eka slova s tare slovenske ćirilice kao nepotrebna. poluustav. . u veliko zamijenj eni novim. ni jednako razmaknuta . do kurziva. po pravilu je tanka. nego elipsasto. sa glasovnom vrij edno šću ja i ograničenost upotrebe tzv. i brzopisa. U kurzivu su slova svake rij eči međusobno povezana. bosanski rukopisi se općenito razlikuju od rukopisa raškog područja i po tome što su njihova slova više kvadrat· nog.izbj egavanje liga tura la i ". 110 Prema Đorđiću.. Treba reći da kurziv nije nikada u cjelini prodro u srednjovjekovnu bosansku ćirilicu. koja se od donje linij e reda s pušta u donji međuprostor. takva slova zauzimaju prostor između dvij e zamišljene paralelne crte. kod slova jat pored novije i češće varijante sa visokim stablom. slova koje je već u xnI V. Narušen je estetski izgled kom· pozicije. U brzopisu su neka slova sasvim uproštena. a li se. ali se ono nije dugo održalo.. Prema oblicima. koji je oformljen u XIV v. po pravilu. izbačena Bosanski brzopis je nastao za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I (1353-1391). uvedena s u nova slova. sastoj e se u zadržavanju oblika slova koji su u raškim rukopisima već u XIII V. stara bosanska ć irilica se dijeli na čeliri tipa: ustav. i to pred samo njegovo krunisanje. glavne odlike bosanske kn}iš ke ći rilice XIII do XV V. pisana pažljivo i pravilno. sa jednakim razmacima. a nisu više ni sasvim jednako široka. odnosno pos tepeno se sužava prema dolje.. Taj brzopis je imao osobine raškog brzopisa upotrebljavana su. j slova I.

Slova Niko\jskog imaju mnogo karak teristika bosanske ustavne ć irilice . Osim toga. a nastaju i sasvim nova slova. a ni prave doslj ednosti među bosanskim pisarima. 184. a poslij e Sll i za druga slova uzeti oblici koji su potom pre neseni i na natpise stećaka. - stupanja od savremenog i sta rijeg raškog brzopi sa. Stampani te'kstovi bosanskih ćiril s kih spomenika najprije su imali slova crkvene ćirilice. III). evanđel j a Sl.'l4 428 . pojavljuju se razli č iti oblici slova. "i. zatim su slova v i t za mijenj"ena njihovim brzopi snim tipovima (. ali u tome pogledu nij e bilo ni potpune jedi nstvenos ti.

Cremošnika koja se odnose na važnije bosanske povelje. g. r i tl. umjesto t dolazi H (iže). kombinovanom iz O i na njega na sa đenom ižicom. jz 1393. Radojičić je istakao da eventualna pojava rd umjesto -B u starijim bosanskim tekstovima govori o pisaru sa istoka. Slovo a je još u srednj em prostoru. ali neka slova mu već izlaze iz srednjeg prostora. upotrebljava srps·ke znakove 10 i le i neka slova piše u n ekoliko različitih oblika. Kao sasvjm nove oblike slova bos ančice on je naveo Č. Ion. Od ranijih slova O i Y stvara se ligatura SI2ll . poznati prvoklasni majstor. Dijak Vladoje. pi še se sa tri vertikalne crte. U povelji Kulina bana iz 1189. iz XII i XIII v. u ·k ojoj slova d i Z imaju neobične oblike. u njima se osjeća sklonost prema ligaturama. iz 1395.. zatim da u bosanskim spomenicima od XIV v. dijak Desoje piše ustavom (majuskulom). Ti tekstovi nemaju akcenata iznad samoglasnika..starije. a kasnije k i I. Tako je slovo v vremenom dobilo četvrtast oblik. pisar Dražeslav piše izrazitom majuskulom. Najstariji oblik 510va č je u vidu čaše. dijak Radoje upotrebljava ustav. Povelju bana Ninoslava Dubrovniku. ll7 CiriIsku povelju bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću. između ostaloga. lI S Vrana je bosanske tekstove crkvenog sadržaja podijelio u dvije skupine . Slovo Z sve do početka XV v. Slovo Ž pisano je na više nač ina krajem XIV v. slovo u značenju glasa d. U ostalim važnijim Ninoslavljevim poveljama sve se više ide u poluustav. crkvenoslovenskim jezikom.. što će postati tipi čno za bosansku kancelarijsku ćirilicu. npr. ali sa neobično sitnim slovima u srednjem prostoru. Mlađi tekstovi su pisani lijepim. P'i smo povelje kralja Dabiše Dubrovniku . Od osobitosti pisma ove povelje Cremošnik ističe znak ~ za glas d.'1S U povelji istoga kralja brać i Semkovićima. zbog čega prema gore idu samo dva kraka ()K). korište no je kvadratno v. v i Z. Za starije je rekao da su pisani krupnim i nagnutim poluustavom. piše se sa tri poteza. se javlj a i 4. koju je pisao dijak Tomaš Lušac tipičnom minuskulom. g. ali srednja crta dolaz:i samo do sjecišta kosih. kao i Radoje. u prvoj polovini XV v. g. iz 1378. zatim k sa polukružnim drugim dijelom i I sa tri vertikalne crte. u XIII v. u povelji kralja Tvrtka I Dubrovniku.1I9 Đ. ali sa kukicom u gornjem poče tnom dijelu (IC). je sa kosim linijama koje su napisane jednim potezom i obrazuju petlju na desnoj strani. najprije pisao znak šI. ali s utjecajem živog narodnog jezika. g. ·koja postepeno postaje kosa . za koje se .. a rastavljanje riječi je mehaničko. Slovo tl je pisano brzo i u novom obliku.ć 429 Po Tentoru je za bosančicu karakteristično. gruba je minuskula. slovo i ima poprečnu crtu horizontalnu . a slovo b je već blizu položenog koje kasnije postaj e česta bosanska pojava. iz XIV i XV v. za tim slovo č u obliku čaše (Yl. Isti autor kaže da su tokom vremena 'neka slova mij enjala svoje oblike. ali sa mnogo elemenata buduće minuskule. a:li je njegova uspravna crta iskrivljena u luk i dolje povijena udesno. iz 1232. Sp. je tipično račvasto (V).. ima obrnut oblik (. i mlađe. sitnim i uskim ustavom. već upotrebljava tl u jednom potezu. iz 1366. sa čestim oblicima živog govornog jezika 1l6 Evo i nekih zapažanja Gr. g. g . osim nekih slova koja se ponešto spuštaju u donji prostor i slova -B i g koja se protežu u gornji prostor. po staroslovenskom.u srpskoj ć irilici. slovo I od kraja XIII v.S). a u XIV v. Drugi dio slova k već je postao luk.

pa se u bosansku kancelariju u početku t"ga vijeka ponovno vraća ustav bosanskog tipa. p.preuzela diplom sku minuskulu srpske kancelarij e. v. č i u. v. Povelja bana Stjepana IIKotroma· nića knezu Vukosavu Hrva tini ću o ko god. ž. te slovo ši. g. 1323. F. 185. ali da se u XV v. karakt eri s tiča n oblik slova u. za glas ć. Raukar je. I. Kao dalje osobitosti b osančice Karskij je naveo poseban znak ft.SI. je bosanska kancelarija Tvrtka I . n. d. a sredinom vijeka. Hammu b. koja se po svom obliku znatno razlikuju od obične štampane ćirilice.m po J . slovo I sa tri noge.123 a po r uskom paleografu J. istakao da 430 . čija je srednja spuštena crta pomaknuta udesno.123 Ra spravljajući o nekim između ostaloga. T. d. u bosansku kancelariju se ponovno uvodi "autohtona bosanska diplomska mi nuskula". U štampanoj bosančici on je istakao zasebna karakteristična slova d. č i d. k. za vrijeme kralja To maša.121 Po L Brčiću karakteri s ti čna slova bos ančice su b. b i Ž. Karsk iju to su slova b. odvija "proces morfološkog raspadanja diplomske minuskule". n i g. zatim uglasto v. pitanjima razvoja bosa n čice. v.

Tom prilikom on je. Benca.izraz njezine snage. Beš lagića. nema pisanja . Najstariji ćirilski epigrafski spomenik u Bosni i Hercegovini je Humačka ploča. J. suglasnika l i 11".B. odnosno šč. grafijskim i jezičnim osobitostima". Z. J. pa je. zatim M. Prije svega. Pri tome je istakao da bosanski rukopiSi ne poznaju nadredne oznake za akcente. A. zadržavaju se u dalmatinskoj bosančici i duže. "odlikuje se zajedničkim morfološkim. Tomović u novijoj literaturi. ima isklju č ivo značenje glasa j. Jagić je objavio kratak članak o na tpisima stećaka sa svrhom da se od tada pravilnije usmjeri i obavlja rad oko njihovog evidentiranja i proučavanja. izbačena u azbuci bosan čice. korisno da ih ovdje navedem. a uz to služi i kao ortografski znak za palatalizaciju. Do sada je bilo vrlo malo publiciranih st ručnih radova koji se odnose na tretiranje pitanja epigrafske bosan čice. istakao je P koje ima trouglast i če tve rou gla s t trbuh. Ona je također istakla da slovo jal u starijim tekstovima bosančice ima značenje sloga ja. da je to čisti narodni jezik. Zelić je istakla da su sva slova iz staroslovenske azbuke. te upotrebu slova đerv za označavanje glasova đ i ć. on je rekao da su ti natpisi većinom pisani ikavski. Ipak. on je ustanovio da n e postoje liga ture H I If. Kajmakovića.kupine ja znakom i i upotrebe slova A . doprinos Truhelke u nešto starijoj literaturi. Zatim je rekao da se slovo i upotrebljava u značenju srpskoga ". s obzirom na to što se radi o vrlo uglednom slavisti. nego naprotiv . S. Cjelokupna bosansko-humska ćiriIska pismenost kasnog srednjeg vijeka. ali sam ih ipak ovdje izložio da bi se kasnije vidjelo koliko one imaju zajedničkoga sa epigrafsk.124 I T. kako kaže ovaj autor. tako ju do kraja XVII. Zasebni znakovi za dvoglase ju i š t. Vl. P. Vega. ili na same natpise stećaka . Osim toga. koja. formulirao i neka svoja zapažanja o osobinama tih natpisa. l2S Sve navedene osobitosti se uglavnom odnose na knjiške i kancelarijske tekstove. kulture srednjovjekovne Bosne. velikog sudije Kulina bana. Corovića. Vega. Kovačevića. te snažan prodor čistog narodnog govora". Raukara i G. koja nisu odgovarala glasovnom sis temu hrvatskog jezika. T. U jezičkom pogledu te rukopise karakterizira živ narodni govor i pretežno ikavski izgovor. po mišljenju ovoga autora. potj eče iz X ili XI vijeka. "a od XV v. odnosno od kolikog je to utjecaja bilo na paleografske osobine natpisa stećaka. na osnovu pregleda i razmatranja nekih dotle objavljenih natpisa. U bosanskim rukopisima se osjeća "težnja prema jednostavnijim oblicima i grafiji. Vukovi ća. Od speci fičnih ustavnih oblika slova. omogućuj u nam utvrđivanj e najvažnijih i najizrazitijih paleografskih osobina natpisa stećaka. u če­ mu ne treba vidjeti izoliranost i zatvorenost . Anđelića. prema rezultatima proučavanja M. 125• Među najstarije bosanske epigrafske spomenike spada j nedavno pronađeni natpis u Podbrežju kod Zenice koji se odnosi na gradnju crkve-mauzoleja Građeše. a da uz drugo samoglasno slovo 431 .. Raukar je istakao grafijske specifičnosti ćirilskih spomenika bosansko-humskog područja: upotrebu slova E i i za glasovne skupine je i ja. koji nij e imao svoga znaka u starocrkvenslovenskoj azbuci. "ali se uporedo s njim odnosne glasovne skupine pišu i sa dva odgovarajuća slova". a šI sve do XIX v.im spomenicima.l25b Još prije 90 godina V. osim mekog poluglasa koji se zadržao do XVI v. a pravopis da je bosanski.

RO. ili poslije samoglasnog slova. Konstatovao je da on i obično počinj u riječima Cf. Uoč i o je i natpise koji poč inju sa 3. - Hum ač ka ploča iz oko li ne Ljubuškog. ili :lA'" n04HKdtTh. f tWKHTh.. tako u tim natpisima nema ni K već se umjesto toga pJše • npr. i to najčešće na p oče tku riječ i . navodi primj ere. već se svugdje piše prema izgovoru H «H"h umjesto crkvenoga . to i. Kako nema ". Po svom sadržaju svi ovi natpisi su mu izgledali kao da su proizvod jedne epigrafske škole.SI."" •• ). Nema slova bl. NatpiSi su ob ično napisani u prvom licu. kao ovaj: i\\~"S Rde lU IIdCTS ndRTI Hd .lCI . pa je rekao da tu pojavu ne zna da objasni. pa II vezi s tim. Ovo slovo je on ponekad zapazio i u sredini riječi .Hf 'k ('44\\ &Hi\II. obično se piše s. I slovo '" se rijetko upotrebljuje. Jagić je uočio da se na kraju riječi koj e se završavaju suglasnikom redovito piše meki poluglas. Kaže da je u bosanskoj ćirilici važno i slovo A. . 186. u riječ i CKO""U' H • . "ono je isprva značilo d. npr. znači j .U m'H. CHI . 126 Evo najvažnijih uočavanja i saopštavanja dosadašnjih i s traž i vača koja se odnose na osnovna grafij ska obilježja i karakteristi ke natpisa stećaka: 432 .ROAd.. a u XIV v. ga počeše pisati za današnje ć".l. . pa za njih veli da su crkveno-pravoslavni. .

187. velikog sudij e Kulina bana..\_ !l:A ~H rAtAAtA* M "lJ cf ANIN V\~t:oA41 ~ . .."F: 't .~*_Hcr /~ f f C. tH ((f. iz Podbrežja kod Zenice (sada u Muzeju grada Zenice). -' r tUJACO~AH (rr- 1\. .CAHl(N HC ASH AA 'J' A fj o.10"00._ Sl.Natpis na dovratku crkve-mauzoleja Građeše.ENAS ~4 r~( n 1? ~ D (tv' ((JN (. fo rO:H* .

U riječima ikavskog izgovora nekih natpisa Truhelka je vidio prJpadnost "hrvatskoj jezičnoj grupi".. dž. n aročito uglasti tvrdi mak. Ukazujući na posebnosti bosančice. Ostali oblici su rjeđi. rjeđe rastavljena. da nema ni nazala. Corović je rekao da su slova toga natpisa vrlo s lična onima na Kulinovoj ploči. a li i da ima takvih riječi bez toga znaka. Ustanovio je da se meki poluglas čes to koristi na kraju riječi koj e se završavaju suglasnicima. naveo je. . 12• M. Ž. č). a onda i slovo i sa srednjom položenom crtom. Vl. d. Upozorio je i na s lučajeve gdje je meki poluglas upotrij eblj en umjesto slova a za oznaku genitiva s'i ngulara l30 Ponekad je trbuh toga znaka napisan na obratnoj strani . i to pretežno oblom. da se slovo n piše sa srednjom izvijenom a ne kosom crtom. Vego je u više svojih radova vršio paleografske analize natpisa stećaka i o tome pružio brojna zapažanja i konstatacije. te da se i. sastoji od trougla sa krsti ćem 'kod gornjeg vrha. Uočio je da se tvrdi poluglas n alazi samo u dva natpisa. Tako je II dosta slučajeva konstatovao da su natpisi pisani majuskulom . Ž. i to nerijetko. i II vidu dviju lučno povijenih linija. relativno stariji. između ostaloga. Drugi oblik je kombjnacija dvaju lukova sa vertikalnom crtom između njih ili sa vodoravnom crtom preko njih. ne desnoj strani vertikalne crte. koja je bila osnov za razvoj kurzivne bosančice. Truhelka je natpise steća'ka tretirao bosanskom epigrafikom. Ustanovio je više oblika slova b. da se jal upotrebljava i za i. i za lO. Slovo ž ima najviše oblika.C. da se znak I upotrebljava umjesto If. Prvi . Naišao je i na sasvim položeno to slovo (Arapi). Naveo je i razlike koje postoje u kraticama i ligaturama. da su neki znakovi slova sasvim drugačiji od ćirilskih (c. sa dva trbuha obično sastavljena. a drugi je. . ali koji se upotreb ljava i u XV v. te da se za glas i koristi krstić .L IlS Kod istoga natpisa J. između ostalih i takvo koje se sastojJ od uspravnog pravougaonika kojemu je od sredine gornje stranice dodata kraća crta prema gore koja se pri kraju lomi udesno.. a s lu čajeve upotrebe ij ekavštine objašnjavao je tuđim pisarom ili tuđim utj ecajeml" Pišući o Grdovom natpisu. Dao je i tablicu lapidarnih slova u njihovom razvoju kroz XIV i XV v. za koje je rekao da spada u XV v. da se slovo d piše kao trougao sa dvije vrlo mal e crtice dolj e prije krajeva. da ona nema srpskih slova za đ. Z. o).počinje da se upotrebljava od druge polovine XIV v. Najčešći je onaj sa tri prekrštena š tapića koji se smatra starijim. Kovačev i ć je uočio. Vego je ustanovio da se ovo slovo u više slučaj eva koristi u značenj u glasa j i je. da neka slova imaju više svojih varijanti znakova (ć. ni labijala.u vidu 'kvadrata. Kao karakterJs tična slova bosan čice naveo je k. a onda i sa drugim dijelom 434 . relativno mlađi. da kod slova k luk pri dnu ima kvačJcu.nđelju. n eobično Z. v. c. ili kao luk prema dolje sa vertikalnom crtom od sredine dolje. ponekad sa vodoravnim crtama koje se produžuju udesno 131 Slovo e je vrlo rijetko uglasto. kao dva ·k oso prekrštena š tapića. ali ga ima. da v ima dva rastavljena trbuha. t. r. ć i šč. kao i u Miroslavlj evom ev. Slovo v ima dva osnovna oblika. i z m eđu ostaloga. m Slovo k se piše n aj češće sa prvom vertikalnom i drugom manje ili više povijenom crtom. Kova čev ić je rekao da mu je taj natpis veoma sličan Miroslavljevom ktitorskom natpisu u Bijelom Polju i da zajedno s njim i s Povalj skim sa Brača č ini jednu stilsku grupu.

4 35

u obliku ugla, pa i sa obadva dijela u obliku ugla. Ovi uglasti oblici su izgleda mlađi. Slovo I se uglavnom javlj a u dva vida - kao znak za ugao prema dolje i takav znak sa crticom na vrhu, što je mnogo rjeđi s lučaj . Slovo ln je u osnovi kao latinsko. Ako su mu crte kose na jednu i drugu stranu, smatra se relativno starijim. Rjeđa s u slova sa crticama na vrh ovima vertikalnih poteza. I slovo n se javlja uglavnom u dva oblika - prav ilno 'i kao tri sastavlj ena komada š tapi ća, kao izlom ljena linija. Ponekad se ovaj drugi ob lik sastoji od jedne duže vert;kalne i dviju pod pravim u glom izlomlj enih i maslonjenih linija. m Slovo o ima također svoja dva oblika ili je to kružnica (ponekad elipsa), il i je grčko omega. Izgleda da se javlja ju uporedo . Slovo r je najčešće pisano tako da mu se zaoblj eni trbuh nalazi na gornjem dijelu vertikalne crte, sa desne strane. Taj trbuh je ponekad uglast, ponekad se i vertikalna crta n ešto povija, a vrlo je rijedak slučaj da se to slovo sastoji od kružnice nasađe ne na štap I34 M. Vego je slovo s zabilj ežio kao manje ili više povijen luk sa otvorom udesno, ili kao nj egove rijetke varijante u obliku tupog ugla ili sa tr, stranice pravougaoruka. Slovo I je obično latinsko ili se sastoji od trj vertikalne crte jednake visine, spojene horizontalnom crtom. Izgleda da je ovo drugo neš to mlađe, 'iako se obadva uglavnom javljaju istodobno . Tipično bosansko epigrafsko ć je prekriženo slabIo koje se od sredin e dolj e račva . Nekada je taj donj i dio polukružan, a ponekad sasv,m uglast, a ima i vrlo rijetkih s lu čajeva da vertikaLni dio nije prekrižen nego se završava vodoravnom crtom . Ponekad to slovo ima ulogu slova ct, npr. u riječi Tsi,"" . Slovo" na stećcima naj češće vidimo kao dvij e kose prekrižene linije koje se u donjem d ij elu spajaju u krug ili elipsu, ali i u trougao . Ponekad su završeci tih kosih linija nešto malo povijeru. Ima s l učajeva kada je to slovo sastavlj eno od kružnice i ižice na njoj , a koji put kod najstarijih natpisa ono je kombinovano od slova O i gU5 Slovo h se javlja u jednom osnovnom obliku - kao dva koso prekrižena š tapića koja s u ponekad u gornjim završecima n ešto povijena . Slovo e je kao ćiril sko š tampano Č, ali je nekada taj gornji uglasti dio nešto zaobljen, a ponekad je donji dio druge vertikalne crte produžen koso lij evo. Najčešće č je u obli ku gore okrenute račve. Ponekad je račva nasa đena na š tapić, a koji put je pretvorena u čašku. Slovo š je kao veliko štampano ćirilsko takvo slovo, obrnuto l. Ponekad vodoravna s pojnica prelazi verti kalne strane. Slovo lJ' nije često, ali ga ipak ima u značen ju šI i šč ('<dil''' '' . , nOM OI I''''' )' Jat se piše obično sa okruglastim jli trouglastim trbu hom, dosta visokim stablom, sa prečkom koja se pri krajevima malo povija ili lom i prema dolje. Iznimno se to slovo piše kao krug na kome je krstić . Upotreblj ava se u nekoliko značenja : kao j (npr. ·kS". " .) , kao ja (npr . .l,Hi<".) i kao i (npr. I CdTdl\ 'k Hd)Yl6 U više svoj ih radova dao sam svoje paleografske opaske. Ovdje se iznose one koje na ne ki nač i n dopunjavaju naprij ed navedene Vegine opaske. Ustanovio sam da je velika većina natpisa stećaka pisana ustavom i poluustavom, ali da ima i takvih čija su slova č isti brzopis, kao npr. u Jelaškama,1l7 ili su napisana slovima koja su na prelazu u brzopis . Uz čestu poj avu mekog poluglasa na krajevima riječi koje se završavaju stIglasnicima, ustanovio sam u više s lu čajeva upotrebu toga znaka u sre-

dini riječi , iza suglasnika, koji put odmah iza prvog suglasnika, pa čak i u jednosložnoj riječi (".1113., A.Rd). 1J8 Slovo a pone'kad umjesto trbuha ima samo jednu kosu crticu. Ponekad je stablo toga slova kao pravi luk . Evidentirao sam i slova b koja na kraju gonnje vodoravne crte imaju mali dekorativni trougao. Trbusi slova v su često oštri (kao trouglovi), a ponekad im sredine ne doti ču vertika lnu crtu , što je, po mom mišljenju, prelazni oblik u kvadrat. Uobi čajeno slovo g, slično slovu b, također ima dekorativni trougao na kraju gornjeg vodoravnog kraka, a u Aranđelo vu sam ukazao na sasvim n eobičan oblik toga slova - š tapić na č ijem je donjem kraju nasađena obratno okrenuta čaška CUB9 UZ više vrsta slova d ukazao sam na ovo slovo i u obliku usprav· nog pravougaoni ka sa neš to dužom donjom vodoravnom stranicom. Upozorio sam i na slovo e čija se glavna crta uopšte ne povija. Uz navedene obHke slova Ž postoji još i takvo koje se sas toji samo od dva us· pravna luka, bez horizon talne ili vertika lne crte. U natpis.ima stećaka nema slova z u obliku latinskog S, kakvo se nalazi u pisanim dokumentima. Ustanovljeno je i slovo i kod kojeg srednja crta nije vodoravna, nego kosa slij eva nadesno - odozdo prema gore . Zanimljiv je i s lučaj upotrebe ovoga slova u značenju slova j (Koraj).l4o Pored ranije nave· denih oblika slova k, postoj.i i takvo kod koj eg s u obadva dij ela kosi ili uspravni š tapi ći . U jednom s lu čaju ovo slo vo je upot rij e blj ~no umjesto p (""TI.pd).'" U starija slova Jn spada i ono čij i srednji dio nisu dvije kose linije, nego su to najprije dvije male vodoravne linije koje se prema dolje lučno povijaju i spajaju, ili se srednje kose linije sa3taju oko polovine visine, a onda do dna produžuju kao vertikalna crta (M.M). Slovo r se javlja još i takvo da mu je trbuh u obliku romba, ili zaobljen i dopire do blizu dna. Postoji slovo s i kao š tapić koji se uopšte ne povija. Ponekad su prelom-ni dijelovi običnog slova I dosta dugački, a ima i čestih tronagih slova kod kojih vodoravne spojnice prelaze vertikalne crte. Uz navedena slova ć postoje još i ova: na štap i ć nasa đena račva prema gore i na š tapi ć nasađena čaška. Postoji i slovo u kod koj eg od manje kružnice prema gore ide mali vertikalni štapić na kojem je 'na sađena račva. Evidentirao sam i rijetko slovo e kod kojeg je gornji dio nazn ačen sa desne umjesto sa lij eve stra·ne (lJ). Upozorio sam i na slovo jal kod kojeg je trbuh s lij eve umj es to sa d esne strane. Treba reći da spojen ica '. nije specifičnost samo najstarijih hercegovačkih spomenika, nego da se 'nalazi i u Bosni, i to na stećku iz kasnog srednjeg vijeka (Kaljina) . Isto se može reći i za spojen icu lO. koja je ustanovljena u Bosni II XV v. (Koraj).'42 Neke zajedničke paleografske osobine bosansko-humskih rukopisa i natpisa stećaka dobro je uočio i T. Raukar. Iako su općenito i u najvećem broju natpisi stećaka majuskuIni, zbog snažnog utjecaja savreme ne kancelarijske minuskule, naroči to u XIV i XV v., u njima nailazimo, kako kaže on, na minuskulne oblike slova b, v, d, k, " i č. Za slova b i d kaže da se samo izuzetno javljaju u minusk ulnom obliku, i to redovno u natpiSima XV i XVI v., a slova v, k, n i č istoga vremenskog razdoblja gotovo uvijek imaju minus'kulni oblik - D, cc. ( , ,'-'43 I P. Anđelić je upozorio na neke važnije osobine natpisa stećaka. Rekao je da slova staros lovenskog jezika .o, oV, " 'k samo rijetko dolaze, l to do XII v., za konstante srpske ćirilice " i ,a rekao je da su vrlo rijetka pojava i da je njihovu funkciju najviše preuzelo slovo t, istakao

436

437

je slovo " po kojem se bosančica razlikuje od ostalih područja ćirilice i da se kao s pecifičn a s matraju s lova \r, O i CC,I44 Z. Kajmaković je ustanovio da se na natpisima krstača u okolini Gacka osjeća utj ecaj crkvenoslovenske ći rilice sve do XVIII v., pa se tako , npr., slovo v piše u XVI V., a slovo " se nalazi ča k i u XVIII v.'45 Nedavno objavljena knjiga Gordane Tomovi ć Morfolo gija ćiri/ičk ih I1atpisa I1a Baikami jeste dosta veliko obogaćenje ia ovaj naučni sektor.'46 Njene opservacije, stavovi i zaklju čci s u zasnovani na ukupnom mat erijalu koji je prikupila, zbog čega se kao opšti odnose i na Bosnu i Hercegovinu . M eđutim, zbog ograničenog broja natpisa stećaka (uzeti su samo sigurno datirani) , neki od nj enih opšti h stavova nisu prihvatljivi. Prema morfološkoj analizi slova ona je ustanovila da su postojala tri vremenska perioda u razvi tku ćiril s kog epigrafskog pisma - od X do XIII v., zatim od XIII do XIV v. i onda od XIV do kraja XV v. U drugom periodu, t ačnije od sredine XIII do druge polovine XIV v., postignuto je "savršenstvo k lesanja natpisa", tvrdi ovaj autor, zbog čega mu pridaje najveć u važnost, naz ivaju ći ga "periodom cvetanja ćiri lič ke epigrafike".147 Iza toga nastaje period pada te vrste klesarsk~ umjetnosti, tako da su u XV v. vješto izvedeni i kvalitetni natpi si prava rijetkost. Cinjenica je, m e đutim, da u Bosni i Hercegovini postoji svega 18 natpisa s t ećaka koji potječu iz druge polovine i s kraja XIV v., a samo 2, i to nesigurno datirana, koja bi, eventualno, mogla biti iz druge polovine XIII v. Prema tome , taj važan zak ljučak o periodizaciji ćiril­ skog epigrafskog pi sma na Balkanu ne može se odnositi na teritorij sred njovje kovne Bosne. Ako bi trebalo da se od lu čim za vrijeme koje bi se moglo nazvati "periodom cvjetanja ćiri I ske epigrafi ke u srednjovjekovnoj Bosni", onda bi , mislim, početak toga perioda bio duboko u drugoj polovini XIV v., a samo trajanj e do u drugu polovinu XV v. To bi u najvećoj mj eri odgovaralo i periodizaciji srednjovjekovne kulturne istorije Bos ne i Hercegovine koju nam je nedavno predložio odliča n poznavalac stare Bosne P. Anđelić. Sedamdesetogodišnji period od 1250 do 1322. g. on naziva kultumo", depresijom, iza toga slij edi 55 godišn j i period postepenog obl1avljal1ja kultumog života (banovanje Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I), a s lij e deće razdoblje, od 1377. do 1463. g., k~je je on nazvao kralj evskim periodo", kullume povij ~Sli, jeste razdoblje kada je Bosna u svakom pogledu ojačal a i kada kulturni život intenzivno, široko i kvalitetno pulsiral" I neki zaključci koji se odnose na morfološki razvoj p ojedin ih slova nemaju opravdanja kada se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Tako se, npr., tvrdi da je slovo I sa vodoravnom crticom na vrhu vrlo rijetka pojava, da se pojavljuje samo na natpisu gospo đe Katalene Nikolić (1349-1363. g.) i natpisu Pribislava Petojevića (druga polovina XIV v.) i da St , zbog toga, može smatrati "lokalnom epigrafskom inovacijom".149 Cinjenica je, međutim, da ovo slovo nije sasvim rijetka pojava zatim da ga ima ne samo u natpisima stećaka Hercegovine, nego i u zapadnoj J centralnOj Bosni, a, relativno, najviše u sjeveroistočnim krajevima - oko Olova , Tuzle, Lopara i Ugljevika, te da u glavnom potječe iz XIV i XV v. Navodim samo nekoliko primjera izvan Hercegovine: Lipa kod Duvna,lso Han-Ploče kod Kiseljaka,ISI Berisalići kod Olova,m Đurđevik kod Tuzle 153 i Likovica kod Lopara l s4

Ne ulazeći u druge manje i sitne propuste i previde, koji su mogli nastati zbog oslanjanja samo na izvjesnu , a ne na svu literaturu, kao i u samome procesu precrtavanja nekih natpisa, pogotovo ako su fotosi bili nedovoljno jasni, treba pr,iznati da je G. Tomović duboko u šla u oblast naše stare epigrafike, pa prema tome i u sektor morfologij e natpisa stećaka. Sasvim dobro je, npr., u oč ila i istakla neka bitna obilježja bosanskih natpisa , kao š to su: znatne nepravi lnosti i nedoslj ednosti u izradi slova i č itavih riječi i redova, veliki broj natpisa u kojima su maleni razmaci iZl)1eđu redova, relativno rijetka pojava liga tura, ogroman broj natpisa bez sigurnijih elemenata datiranja, relativno veliki broj brzopisnih oblika slova, naročito u natpisima iz XV v., tipizirane formu lacije teks tova , sa naglašavan jem roda i baštine umrloga. Za razliku od natpisa u Srbiji i Makedoniji, bosanski se ne isti ču sa svojim pobožnim formulama. Dobro je uočen o ,i ugledanje majstora na starije majstore i njihove natpise. 11S G. Tomovi ć je odredila i osnovne ob li ke svakog pojedinog slova u njihovom razvoju, a u vi še s lu čaj eva i varijante tih slova , istakavši da je to zavisilo najv iše od vješti ne i origina lnosti sam ih majstora .

• ••
Iz ovih pregleda se vidi kako natpisi stećaka imaju mnogo zajedsa bosančicom pisanih knjiških i kancelarijskih spomenika, odnosno kako su gotovo sva obi lj ežja slova takvih tekstova zajednička obilj ežj ima slova natpisa stećaka. Evo tih najbitnijih morfološ kih osobina.
ni čkoga

je pisana ustavom, ali se sasvim dobro pripoluustavu, zatim se vidi prodiranje poluustava, a potom i brzopisnih slova. U tome pogledu je najizrazitiji proces transformiranja slova B u B,K,B,D i IT i slova T uT,T,T)' a onda i slova N u N I " ' , N, I rl N ir-' · Uočljiva je i relativno velika upotreba brzopisnih slova a potom i siova D i ITI. Slovo A je vrlo karakteristična pojava. Uvedeno je kao nasušna potreba narodnog jezika, bez obzira š to ga ne poznaju druga ćir ii ska područja , i razvilo se u mnogo svojih varijanti. Ako bi trebalo da se izdvoje slova u natpisima stećaka koja se odlikuju kao bo~ans ka , onda bi to, prije svega, bila ova: D, V , " i A. Nešto specifičnoga posjeduju i ova slova: lK , N, A i " .. Osobenost bosanske epigrafske ćirilice u odnosu na srpsku epigrafsku ć i rilicu sastoji se i u tome što s u u bosanskoj vrlo rijetko upotrebljavani složeni znakovi 'J , If, ~ i os, š to se II njoj iz·nimno susreću znakovi l, D i bl, te što uopšte nema slova III , H , i ;ji. Sa druge stran e, u srp skoj ćiri li ci se nije čes to upotreblj avalo slovo b, naročito iza XIII v. , a u Bosni je njegova upotreba česta i kroz sav period. Ligature nisu karakteristične za natpi se stećaka, također ni obilježavanje datuma slovima, a pogotovo nisu karakteristične skraćenice i u vezi s njima title. Za nadredna slova i uopš te nadredne znakove gotovo se može reći da uopš te ne postoje.

Većina natpisa stećaka mjećuju prelazna slova ka

r

im

438

TABLICA

SLOVA

NATPISA STEĆAKA
TI P I~NO

NAJČEŠ ĆE UPOTREBLJAVANA SlOVA

VARIJANT E

SLOVA

SLOVO

<\l\44tl~

44

'\ a

~1A~a.44~4/lj 1 ~
C7l

4
6

s D t;' 6 r
KB~grrDa

SSo B p rs'

(j'

60 D Qn-ct

r r r r

AAAAAA
EE.E~f~

f'rrrrl), AAA.I1p, t>4HClAn
({Efi-f-f9 X ~ x' ,J\,t iT'i %1 x x lk

B r

>I(

;IC

lie

* rK
«

"* i"T -l-

~.

A E ::K

~5>7?7
H 1-1 H
I~

\117)3>[7
t HHNnl-<

:3
H

1< IC CC

1\/\-"1\

Jc K K I( 11//6 K K A.AA fl lin if "JVIMt't1MM M 'I
N

IC /\
M
N

MMMMM
NNNhlNr

rl rJ rl
TT

Lj

V1r1 r' N

Ooww

eN W W'-'J WWW(AJr)

o

nn

TI P F'H'PPJl

nn n

(l

?

(e(e
TT mrr ;I; 1\ ,±, '( 15 O~)(X

P P/'~P9 ne.o p <c {( e
mrrt
en

n
p

e
m

l' TTJTTffi

A 1, 'r' il Y VA 1-';t ,t, ,l, J. fl t. ~
()60
'1
ll,

A
ci
X
Lj

-o

tJoooyOIl'.p~

x Xx
Lj LJ LJ,

X7\X'X7--..,c

v y y yv
Willtyl

v

YY YY;LJLfYT y l' Y"r' nY 'T' Y 4'Y

V
W

UlWuJ\!)uJ

b6bb 6'{
t~t

b b/;666J 1;60'0.6138'0
Tabela XXII Tablica slova natpisa
stećaka .

b 'Il

439

• ••
Na osnovu svih materijala, kako publiciranih tako i ne publiciranih, sastavio sam tablicu slova koja se javljaju u natpisima stećaka, u kojoj su najprije navedena najčešća slova, za tim njihove varijante, a onda je za svako slovo dat njegov tipiča n oblik . Nastojao sam da poredak slova bude maksimalno kronološki (od vremenski starijih ka mlađima). Ne mislim da je tablica savršena, ali se nadam da je približno tač na i da će kao pregled korisno poslužiti (pri laže se Tablica slova natpisa steća ka - Tabela XXII.

c - Nešlo o pravopisu nešto rečeno o mekom poluglasu. On se, često stavlj a na koje se završavaj u ·konsonantima, rj eđe ga vidimo u sredini riječi iza konsananta, kao i u nekim jednosložnim riječima, a ponekad se javlja odmah iza konsonanta koji m riječ poč inje. Me đutim , upotreba ovog znaka nije ·konze kventna, j er ima pisara koji se njime uopš te ne koriste, a ima i onih koji ga negdj e koris te, a negdje ne. Prvobimo smo mislili da neupotrebljavanje toga znaka govori o slaboj vj eš tini majstora, ali sada vidimo da se radj o običaju i maniru. kraju Glas j najčešće se piše slovom jal, rjec1e slovom i. U jednom sluje umjesto € , a u petnaestak slučajeva se € piše kao j i j e. Skupina ja se čes to piše 2lnakom t. U dalj em razvoju se umj esto ·h piše .H (iže ) . Posebni znakovi za dvoglasja ja i je vrlo su rijetka pojava, i obič­ no ih nalazimo kod s tarijih natp isa. Nerijetko je upotrebljavan dvoglas ju. Tvrdi poluglas se pojavio samo na tri natpisa iz XlI v. u okolini Trebinja, da bi ga od mah zatim zamijenio meki poluglas. U natpisima stećaka palata lizacija se ruje označava la. Slovo ć je u više svojih varijanata svojstveno s koro svim natpisima stećaka. U najstarijim natpisima to slovo upotre bljavamo u značaju jat čenj u
Već je riječ i

t.

Vrlo su rij etke pojave slova i u znaku krs tića, kakav s lu čaj imamo u natpisu župana Grda, iz XII v., i još samo u jednome u Boljunima, iz XV v., što je, mislim , preuzeto iz latinske epigrafike. Slovo LJ' je dosta rijetko upotreb ljavana. Zanimljivo je š to se to slovo našlo umj es to slova J.. ("OM0411'''') , is to kao i na Kulinovoj pl oči. U nekoliko s lučaj eva smo ustanovili upotrebu slova p umjes to nepos tojećeg znaka za glas f ("H.H'Ik), zaLim slova k umj esto p CC IICT!&P'), k ao i zaostalog običaja iz c rkvene ćirilice da se umjesto ć piše k (M .IlKH.O'RH".). Iako je znak oS op ćenito zamijenjen za s, ipak smo ga našli ča k u XV v. (P . Anđelić je držao da se javlja samo do XII v.),''' i to ne sam o u is turen im i stočnim lokalitet ima (Pošćenje i Sćepan-Polj e, u Crnoj Gori), nego i "ll c"ntralnoj Bosni (Turbe kod Travnika ).

440

Sl. 188. - U natpi su stećka u Velim Iju kod Nikšića vid i 5C da jc s lovo jat upo trijcbljeno umjesto s lova E i da su dvotačkama odvojene rije č i.

In terpunkcija nije bitna u epigrafs koj b osančici . Ponegdje se, pretežno u Hercegovini, rij eč i odvajaju dvotačkama, ali ima i s lu čajeva gdje su riječ i odvojene sa po jed nom tačk om, ili sa trotačkama . Raspravljaju ći o s lučaju u Arapima, gdje s u riječi odvojene trotačkama, M. Vego je izrazio pretpos tavku da ta interpunkcija vodi porij eklo iz grč ke epigra fi ke. ,s7 U na tpi su Kulinove ploče vidimo da su dvo tačke ko rištene za r as tavljanje rečen ica, a u ć i ril s kim dokumentima Dubrovačkog arhiva češće se vide tačke koje odvajaju rij eč i i dvotačke koje odvajaju rečenice. I S8

441

Za ras tavlj an je T.ij eč i zbog prelaza u novi red nije postojalo n ikakvo pravilo . To se č in i lo sasvim mehan i č ki . Bilo je slučaje va kada se u novi red prenosilo samo jedno slovo , kao npr. kod natpisa u Gradcu, iz okoline Konjica, ili u Kopo š ić u kod Ilijaša, gdje dijaci n isu biLi nevj eš ti II svome poslu. 1S> Ligature nisu tako rije tka pojava i ima raznovrsnih kombinacija u tome pogledu - od je d nos tavn ih dvoslovn ih do višeslovnih. Obično se legiraju samoglas nic i H i. sa suglas nici ma, npr. f-N ct,<MHN. Više liga tura imaju natpisi u istočnij im krajevima (Po šćenje kod Savnika), a od ostalih se u tome pogledu naroč ito i s ti če natpis iz Kočerina kod Lištice (sl. br. 189). Sk raćenice nisu mnogo upotrebljava ne , ali nisu ni rij e tka pojava. Ima ih oko 30 s l u čajeva. Najviše se s kra ćuju sakralne rij eč i G r , O", "" a li su u o bi ča iene i skraćenice rij eč i rllb , ".r., kao i ne-

e

rt Nh

A

(;J~vl1~

nftiHlJt

~C~H -r!A4t

Nt ~ K~

~~~ai

SI. 189. -

Nat pis na stećku uzidanom kod Savnika

II

crkvu

II

Poš ćenju

Sl. 190. -

N;;l tn is na s tećku kneza Bati ća

II

Kopo š iću

kod llijaša

kih drugih (sl. br. 190). Gotovo redovno se iznad skraćeni h rj ječi urezuje vodoravna ili neš to povijena linija (hasta, titla), kao oznaka skra ć ivanja. Nadredna slova su sasv im iznimna pojava, i to salno na relativno s tarijim natpisima u istočnim krajevj ma (Pošćenje kod Savnika) sl. br. 189. Ni sam mogao ustanoviti da s u neka slova natpisa stećaka formirala svoj oblik da bi na taj način odražavala određen u kršćansku simboličnost , kao š to je slovo X , o kojem piše M. Mil etić kao okrizmonu, tajnom znaku I susa Kris ta, s Li č nom "ankhu", pras tarom tajnom simbolu života. '• ' Slijedeć i misao M. Miletić o takvoj simbolic i slova" , A. Skobalj na nekim natpi sima stećaka prepoznaj e taj krizmon, koji je, po nj egovom mišlj enj u , prenesen iz glagoljice, npr. u natpi su velikog bo,anskog kneza Radoja, iz Zabrđa kod Kiselj a ka, a nalazi ga i među jednom vrstom s tilizovanih krstova i lj !ijana , kao relj efni h m o tiva steća ka, tvrdeći da se taj mi s tični zna k Isusa Krista na s tećcima "obilno upotrebi java".'62 Općenito se može reć i da pravo pis natpi sa s t eća ka ne pred stavlja č vrsto organizovan niti u s talj en sistem .

dut vrđivanja

J ez ička

obilježja

Gotovo svi objavlj eni radovi o s taroj bosa ns koj ćirilici , sa svrhom nje nih obilj ežja, obuhvatali su paleografs ki as pekt, u tome okviru gotovo i s klju č ivo morfološku stnnu pi sma. Ta tematska nekompl etnos t najviše se očitova la u zapostavljanju a s pekta jez ika. Na ne koliko mjesta je , doduše, reče no da bosansko-humsku ći riisku pi smenos t odlikuje narodni jezik , a osobito dobro je to formulirao M. Raukar, i s ti ču ć i "snažan prodor č istog narodnog govora" i "težnju za jednos tavnos t izraza",163

443

Neki jezi čki termini či s tog narodnog govora u na tpisima s teća ka djeluju dosta arhaično. Još je V. Corović, pišUĆi o natpisu župana Grda, rekao da je to jezik "najstarijeg tipa ", a kao primjere za to naveo rij eč .~.,p'" umj esto o~.,p'k i pridjev ."'"" umjesto kasnij eg .","" • .'6.] Na jednom natpisu se vokativ od imenice čovj ek piše VOY' , redovno se u prvom licu p erfekta glagola biti kaže 1< susrećemo izraz .,O"~ KH " umjesto MOLIM VAS, upotrebljava se zamj en.ica hC. umj es to SVA, pridjev ."'H umj es to VELIKI , glagolski oblik II. BHCOp.X' umj esto NA VISORIMA, upotrebljava se imenica YOEIC umjesto COVJEK, ili izj'az III"' .1< š to je NEKA ZNA, kao treće lice singulara prezenta s tarog glagola vjedjeti, tj. ·z nati, spoznat i. Osim toga n.ailazimo na izraze POLEG, u značenju POKRAJ , PORED, zatim PRISTE. kao zapovjedni nač in za drugo lice plurala glagola PRISTUPITI . ')Jlda CTIOCE (č it aoče). KONCINA (kraj. konac. smrt) . UGOTOVIH SI (stvorih seb i) . DOMOM DOĐOH (domu dođoh) i sl. Zanimljiv je i ovaj sklop riječ i UCINISE VRHU MENE KRV NEZAIMITU, što znači UCINISE NADAMNOM KRVNU OSVETU. '" (sl. 191.) Natpisi imaju mnogo naziva koji su već odavno zaboravlj eni, npr.: KUCNI CA i PODRUŽIJE (domaćica, supruga), VLADIKA (gospođa), BASTINA (nasljedno zemljište), PLEMENITO (nasljedna velikaška zem-

C."'. "H.',

SI. 191. - Natpis Radovana Pribilo v i ća II
Ri č ici

kod Kaknj a.

lja), SJEN (grob, spomen ik, uspomena), UZMOZNI MUZ (uglednj muž), BILIG , BJELEG , KAMI, ZLAME NIE (nadgrobni spomenik), itd. I pored snažnog prodora čistog narodnog govora, u mnogim natpi si ma su se zadrža li izrazi koji govore o utjecaju crkvenoslovenskog jez ik a, naročito kod vremenski starijih natpisa , npr. : U TRETI NA DESETE (tr inaes toga), ZDJE (ovdje, tu), NICESARE (niš ta, nikoga), V'DNI (u dane), V'MRJE (umrjje), itd. Postoj e i uobi čaj eni , s p ecifi čni j ez i čki termini koji također vuku na s tarinu i utjecaj sa istoka, npr.: S, SA, SI , SE, u znače nju TAJ, TA, TO , OVO, OVAKO, ili SE, ASE, ASEl, ASIE, ISE, u znače nju TU, OVDJE , itd . Ponekad se umjes to SE upotrebljava AZ, npr. d3, I"".IX" Treba reći da ima natpisa u kojima je zas tuplj en jkavski izgovor, gdje je jal prešlo u i (BILIG', VIRE, itd.), ali ni ij ekavski izgovor nije sasvim rij etko zastupljen (SJECE, SJEN, itd.). U više natpi sa susreće m o fraze i reminiscencije koje su uobi čajene i na epitafima u zapadnoevropskim zem ljama, kao š to su kršćanske invokacije ASE LEZI , U IME OCA I SI T A I SVETOGA DUHA, VA IME BOGA, ili završne sentence PRIĐITE I ZALITE ME ... , NE PRETU-

444

Sl. 192. - Na tpi s Mi· hovila G rahovčića iz Grahov č i ća kod Travnika na kome se vidi upotreba ika vs kog govora.

RAJTE MI KOSTI JA SAM BIO KAO VI A VI CETE BITI KAKO JESAM JA, ili DA JE PROKLET TKO CE U ME DIRNUTI, i sl. Ponekad je u natpisima stećaka s nažno i sočno izražena narodna mudrost i filozofija, a ponekad ti natpisi djeluju kao prava literarna ostvarenja. Evo takvih primjera: DAVNO TI SAM LEGAO I VELE TI MI JE LEŽATI ... ; I DA VISTE DA CETE UMRIJETI I VSI VI ... ; U TOJ DOBA UMRIJEH, SVAKOMU ME BI ŽAO MOMU; DRUŽINO ŽALITE ME, MLAD SI SEGA SVITA OTIDOH, A JEDIN BIH U MAJKE. Treba reći i to da su svi na tpisi ozbiljni j da u njima nema nikakvih neukusnosti . U jednome se na sarka s ti čan nač in izražava gorko životno isku stvo: KAKO STEKOH' BLAGO I S NJ EGA POGIBOH' (Arapi ). Neobičn o je, ali sasvim vješto, sa dosta podataka i sa izvjesnom dozom suzdržanog humora sastavljen epitaf iz Grahovčića kod Travnika: STOIPEDESET GODINA ŽIVIH, TRIPUT NA JURJEVDAN BILU NA LEDU PRIĐOH, TRIPUT NA JURJEVDAN NOVOG KRUHA JIDOH, NE VIĐIH SEH ER ZENICE, NI KASABE TRAVNIKA Y"
4 LIKOVNE VRIJED NOSTI

445

Natpisi stećaka imaju i svoje likovne vrijednosti, koj e su bile zavisne od više elemenata - kvaliteta kamena i nj egove podesnosti za klesars ku obradu, te a lata koji se pri tome upotrebljavao. Na estetski izgled natpisa mogli su da utiču i poručioci spomenika, kao i neke druge

Sl. 193. -

Dio natp isa Goisave

Sanković

iz Biskupa kod Konjica.

SI. 194. -

dače Cihori ć

Dio natpisa Raiz Veličana , II okolini Trebinja.

Približno takve vrijednosti imaju i natpisi kneza Bati ća. . 190). š to je jedinstvena pojava .. onda bi to bio natpis Miroslava Raškovića . ornamenat. .. u Bosn i (sl. br. iz Pošćenja (sl. drugi podaci o sahranjenim osobama."0 ili natpis iz Kočerina kod Liš tice: . ili Goisave Sanković iz Biskupa kod Konjica (sl. Ovaj iz Turbeta je značajan i zbog toga š to s u mu s lova vrlo s li čna gotičkim. Vego smatra da natpis Milata Pripčin ića. U nj ima se redovno navode imena'. ili Radoja Bogčinka .: natpis u Starom Selu kod Donjeg Vakufa. 189). SE LEŽI VIGANJ MILOSEVIC SLUŽI BANU STIPANU I KRAUU TVRTKU I KRAUU • . ŽUPANA NENCA CIHORICA KUCNICA A NEVJESTA ŽUPANA VRATKA I SLUGE DABIŽiVA . spada među najljepše primjerke. ali je najvIse zaVISIO od sposobnosti samih p isara i klesara . 194). iz Polica kod Trebinja. iz Živnja kod Nevesinja. npr. Radoja Bogčini ća iz OpI i čića kod Stoca. i njihovi rođaci. 193). koje pone kad spadaju u znamenite li čnos ti svoga doba. Neki natpis i su pisani svečanim lapidarnim ustavo m. kakva se više puta susreć u na poveljama i drugim knjiškim spomenicima. br. kakav je onaj župana Grda..okolnosti. Izniman je s l učaj ukrašenog početnog s lova B natpisa iz Ričice kod Kraljeve Sutjeske. Isto tako. br. onda bi to -bio natpis Goisave Sanković. skraćenicama i interpunkcijom. sa predviđen im liga turama. . mnogi natpisi nemaju tih likovnih vrijednosti. . u Turbetu kod Travnika i u Zabrđu kod Kiseljaka. kao kompozicija djeluje skladno i lij epo . zbog čega danas ne djeluju tako lij epo. kao da u tome pogledu nije bilo ugledanja na praksu kancelarijskih dijaka. a neki djeluju kao prav'. 19J)· 5 - NATP ISI KAO DOKUMENTI I IZVORI 447 I po svome sadržaju natpiSi stećaka imaju velike vrijednosti. pažljivo pisana (crtana) i k lesana. a ima ih koji su dosta nevješto rađeni i jedva čitljivi. br. a onda i vojvode Miotoša iz Vlađevina kod Rogatice. KCI ŽUPANA MILTJENA DRAŽIVOJEVICA . kao što su. kao i neki drugi. zatim Radače Cihorić iz Veličana kod Trebinja (sl. a izgleda da su prvobitno ima li također visoke likovne vrijednosti. iz Opli či ća l69 Treba još reć i da natpisi stećaka nemaju takozvanih ukrasnih slova. zbog čega imaju visoke likovne vrijednosti. iz Bis kupa..168 ali ako bi trebalo da se vodi računa i o relj efima.. tako da čitav natpis. Neki su veoma oštećeni. M. odaberem najljepše. kako sam za sebe tako i u odnosu na even tualne relj efne motive. natpisi spominju događaj e u kojima su te sahranjene li čnosti za svoga života. prostor takvih natpisa je uvijek pre thodno brižljivo isplaniran . kao i na oblik spomenika. iz Kopoš ića kod Ilij aša (sl. natpis iz Ve li čana kod Trebinja: GOSPOJA RADACA. br. npr. Tako su neki natpisi vrijedna kaligrafska djela. Vještiji dijaci i kovači stvarali su natpise čija su slova bila jednako velika i inače uj ednačenija. iz Kopoš i ća. Na žalost. Takav je. bez relj efnih ukrasa. ili kneza Bati ća. čak mu je dao "prvo mjes to među hercegovačkim srednjovjekovn im natpisima"l67 Ako bi treba lo da između natpisa sa dužim tekstovima. u čes tvovali ili s kojima su na neki način bili povezan i.

oni topoZenice pr