P. 1
34223606-Šefik-Bešlagić-Stećci-kultura-i-umjetnost

34223606-Šefik-Bešlagić-Stećci-kultura-i-umjetnost

|Views: 147|Likes:
Published by vukadinpesic

More info:

Published by: vukadinpesic on Apr 11, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/05/2015

pdf

text

original

PREDGOVOR
U bližoj i daljoj prošlosti je bilo nekoliko slučajeva koji su na svoj način upozorili javnost na s teć ke i njihovu osebujIlost, ali je Izložba jugoslavenskog srednjovjekovnog slikarstva i plastike, koj<l je održana 1950. godine u Parizu, stvarno uspjela da istakne pravu vrijednost stećaka i da za njih ozbiljno zainteresuje strane i naše s tručne i obrazovanije krugove. Od tada je uslijedio niz inicijativa i organizovanih aktivnosti oko zaštite, evidenci je, istraživanja i proučavanja fonda ove vrste naših spomenika ku/ture, čiji su rezultati sasvim očevidni. Prošlo je vrijeme kada su stećci uništavani, zbog toga što se najčešće na njih gledalo kao na stara groblja koja samo smetaju, i li koja predstavljaju jeftin građevinsk i materijal. Sada i širi krugovi naših građana nastoje da se stećci što bolje očuvaju i koriste za savremene potrebe. U međuvremenu je obavljena sistematska evidencija svih s t ećaka u Jugoslaviji, čiji je glavni rezultat publikacija u kojoj je dat kataloško-topografski pregled čitavog fonda . Paralelno s tim radilo se na prikupljanju, sistematizaciji i objavljivanju naučn e građe najvažnijih regiona i lokaliteta stećaka, o če mu vec imamo seriju od deset tomova posebnih izdanja i nekoliko desetaka st ručnih radova koji su objavljeni u Našim starinama, Glasn iku Zemalj skog muzeja u Sarajevu i drugim časopisima, kao i seriju od četiri toma natpisa s tećaka. Ti i drugi rezultati su, s jedne strane, zahtijevali još neka dopunska istraživanja, a sa druge, sistematizaciju čitave naučne g rađe, njeno proučavanje i odgovor barem na najvažnija pitanja koja se postavljaju. Trebalo je utvrditi teritorij, brOjno stanje, pripadnost, vremensku pojavu i trajanje s tećaka, trebalo je stvoriti listu oblika steća ka, ob jasniti natpise, sistematizirati i prikazati reljefne motive s tećaka i pokušati protumačit i ·njihovo porijeklo, stilske osobine i značenje. Trebalo je, pored ostaloga, egzaktno utvrditi odnos stećaka i bosanskih heretika, steća ka i Vlaha, itd. Uka zala se potreba pisan ja monografske studije koja bi što kompleksnije obuhvatila fen omen i problem stećaka. Tako je došlo do ovoga poduhvata, na čemu sam kontinuirano radio od 1971. godine. Najprije sam pristupio dopunskim terenskim istraživanjima i kompletiranju naučne građe, a potom studiju te građe po temama - oblici, natpisi, ukrasi i dr., uz konsultavanje stručne literature. Ukazala se potreba prikupljanja i razmatranja komparativnih materijala, kako u

7

našoj zemlji tako i u inostranstvu. U vezi s tim, išao sam na kraća studijska putovanja u Srbiju, Makedoniju i Hrvatsku. Bio sam u prilici da idem i na kraća studijska putovanja u italiju, Francusku, Mađarsku, Bugarsku, Tursku, Grčku i Sovjetsku Armeniju. Većinu ovih studijskih putovanja omogućila mi je Republička komisija za kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine, a onda Zajednica za kulturu BiH i Zavod za lIaučno-tehničku i kulturno-prosvjetnu saradnju sa inostranstvom BiH. U toku ovoga rada nastojao sam da ne ispustim iz vida ništa od onoga što je do sada napisano o stećcima. Moram priznati da su mi stručni radovi Cire Truhelke, Alojza Benca, Dimitrija Serge jevs kog, Marka Vega, Mirjane Corović-Ljubinković, Anđele Horvat, Cvite Fis kovića, Nevenke Božanić-Bezić, Pavla Anđelića, Mariane Wenzel, Đure Baslera, Zdravka Kajmakovića i Radomira Stanića, kao direktnih terenskih istraživača stećaka, mnogo pomogli. Razumljivo, ja sam se dosta oslanjao na rezultate koje su u svojim studijama nekih pitanja s tećaka postigli Svetozar Radojčić, laroslav Sida k, Alojz Benac, Marko Vego, Marian W enzel, Cvito Fis ko vić, Pavao Anđelić, Ljubomir Karama/1!, Vojislav Đurić, Mirjana Corović-Ljubinković, Miroslav Raukar i Đuro Basler. Posebno dragocjenu pomoć su mi predstavljala mišljenja do kojih su došli laroslav Sida k, Svetozar Radojčić, Cvito Fisković i Alojz Benac. U posljednjoj fazi rada osjetio sam potrebu da se konsuItujem s nekim našim stručnjacima koji poznaju ovu problematiku, ili su joj bliski. U tome smislu sam o pitanju srednjovjekovne Crkve bosanske imao vrlo korisne kontakte sa prof. dr laroslavom Sidakom, o pitanjima natpisa s t ećaka sa mr Tomislavom Raukarom, a o pitanjima reljefnih motiva sa dr Mirjanom Corović-Ljubinković, prof. Radomirom Stallićem, dr Pavom Anđelićem, prof. Đurom Baslerom i dr Slobodanom Zeče vi­ ćem, kojima i ovom prilikom zahvaljujem na pomoći. Koncepcija i naslov knjige bili su predmet o kojem sam du že razmišljao. Brižljivijim upoznavanjem i studiranjem dosadašnjih istraživanja i prouča"'anja stećaka mogao sam uočiti važnije aktivnosti i glavne rezultate tih istraživanja i proučavanja koje sam, nakon kri t ič kog preuzimanja, udnd.ujući ih sa vlastitim rezuIllItima, izlo žIO u prva dva poglavlja knjige. Važnim pitanjima utvrđivanja teritorija rasprostiranja, brojnog stanja i kronologije s tećaka posvetio sam posebnu pažnju u svome studiju, što se vidi iz trećeg poglavlja. Težište č itavog poduhvata je na glavnim umjetničkim svojstvima st ećaka - oblicima, natpisima i ukrasima, uključujući majstore i njihov postupak, čemu je u studiju posvećeno najviše vremena, a u kltjizi dato najviše prostora u IV poglavlju. Već duže vremena znatan broj naučnih radnika i ostalih zainteresovanih građana, naročito u inostranstvu, s tećke smatraju isključ i vo bogumilskim nadgrobnim s pomenicima i svu um jetnost s t ećaka na;češće nazivaju bogumilska m umjetnošću. Kako takvo naučno neopravdano shvatanje ne bi uzelo prevelikog maha, bilo ;e nužno da se odnos st ećaka i bosanskih hel-etika postavi i objasni što je moguće tačnije. To pitanje i nedavno iskrsla teza o pripadnosti većine st ećaka Vlasima predmet su posebnog poglavlja. Duboki korijeni umjetnosti s tećaka i njena golema tradicija se jasno odražavaju na nišanima, krs tačama i drugim vrstama vremenski bliskih i nešto kasnijih nadgrobnika, zbog čega je bilo potrebno i to pitanje proučiti i prikazati.

8

Tome je posvećeno jedno poglavlje. Na kraju sam pokušao da u nekoj vrsti rezimiranog zaključnog uopštaval1ja u kratkim potezima predstavim stećke i njihovu umjetnost u cjelini. Bilješke se nalaze poslije svakog poglavlja. Na kraju sam dao bibliografiju, koja je obuhvatila sve vaZIlIle radove iz ove oblasti koji su publicirani do da>1as, a potom i regis tar ličnih im ena i važnijih geografskih imena, naselja i imena ostalih va žnijih pojmova koji se u tekst u spomin ju. Knjigu prate nužni ilustrativni prilozi - topografska karta lokaliteta s tećaka, tabele crteža i fatosa oblika i važnijih reljefnih mo tiva, kao i pojedinačni crteži i foto si koji se odnose na v"aŽl1ije reljefne motive i l1atpise stećaka, ili na njihove paralele. Kartu je izradio Nikola Badal1ković,

crteži su i moji.

izvu čeni

po n10ji1n skicama, a fOlosi su Ranka

Rosića

Htio bih da se ovom prilikom zahvalim svima koji su mi u ovome
poduhvatu ponzogli,
naročito

uvaženiln pomenutin1

st ručnjaci ma

na

njihovim savjetima, kao i uvaženim recenzentima - akademiku dr Đur­ đu B oš koviću i dr Pavi Anđeliću, zatim lek toru i tehl1ičkoj redakciji kl1jige. Posebl1u zahvalnost dugujem Republičkoj komisiji za izdaval1je edicije "Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine" i n jel10j redakciji, kao i Izdavač kom preduzeću " V eselin Masleša" u Sarajevu, koji su prihvatili i realizavali ovo izdanje, a prije toga omog ućili obavljanje svih neophodnih prethodl1ih i pripremnih radova vezanih za ovo izdanje. la ko sam nastojao da, koliko je 10 bilo moguće l1a ovome stepenu istraživanja i proučavanja s t eća ka i njihove umjetl1osti, uobličim, sistematiziram i al1aliziram prikupljenu l1aučnu građu, a pOlOm u jedno j naučnoj sil1tezi odgovo rim barem na l1ajva žnija pitanja iz ove oblasti, ne mislim da u mome radu nema raznovrsnih praznina, nedostataka i manjkavosti, možda na ročito nedo rečenos ti i nepotpunosti. Smatram da na neka pitanja objektivno nije moguće u ovom e m omentu ni odgovoriti. Neka pitanja ostaju otvorena za dalja proučavanja. Nadam se da će ova knjiga biti shvaćena kao napor i l1astojanje jednog čovjeka koji je bio u priliCi i imao sreću da uoči, upozna, zavoli i, koliko je to njemu bilo moguće, prouč i i prikaže s t ećk e kao osebujan umjetnički izraz našeg tla, te da će biti podstrek i podloga mlađim s tručnjacima da proučavanja nastave i jednom uspiju da u potpunosti odgovore na sva postavljena pitanja.
Sarajevo, oktobra 1979. godine. Autor

9

I

PROU ČA VANJE STEĆAKA
SmMram da je makar i kratak prikaz svih važnijih akcija koje se odnose na pronalaženje i proučavanje stećaka pomoć čitaocima da bolje upomaju ovu svojevrsnu oblast našeg kulturnog nasljeđa. To je, osim toga, najbolji put za upoznavanje, sumiranje, analizu i ocjenu rezultata tih proučavanja. Ovdje će biti riječi najprije o najstarijem vremenskom razdoblju proučavanja od XVI v., kada 'se stećci prvi put spominju, do 1875. god ., zatim o razdoblju austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom , onda o vremenu između dva svjetska rata, te o najnovijem razdoblju od 1945. god. do danas.

NAJSTARIJI PERIOD PROUCAVANJA STECAKA Najraniji podaci o stećcima potječu j.z prve polovine XVI v. Poslan stvo austrijskog cara Ferdinanda I je 1530. god. putovalo u Carigrad preko Bosne. U sastavu pos lanstva , kao tumač za naš jezik, bio je i Slovenac Benedikt K;uripešić, koji je na tome putovanju pravio bilješke, na osnovu kojih je napisao svoj pomati putopis. Poslanstvo je naišlo na selo Lađevine (Vlađevine) kod Rogatice, gdje se nalazi nekropola vrlo velikih i lijepo klesanih stećaka, od kojih dva primjerka imaju natpise. Kup1pešić je opisao te stećke i njihove natpise. Bez obzira što je natpise pogrešno rekonstruirao, Kuripešićeve bilješke, kao najstarije, imaju veliku vrijednost.! Slučaj je htio da dvije godine poslije toga istim putem naiđe novo poslans.tvo cara Ferdinanda I za Ca'r igrad, koje se taikođer zaustavilo u Lađevinama. U opisu toga putovanja nepoznati autor spominje iste ste6ke.' Do pojave slijedećih podataika o stećcima prošlo je više od dva stoljeća . Sedamdesetih godina XVIII v. kroz neke dalmatinske krajeve proputovao je .talijanski prirodoslovac i mineralog opat Alberto Forns i u svom poznatom putopisu ostavio nekoliko bilježaka o stećcima iz

11

okoline Makarske i Sinja, posebno o velikoj nekropoli blizu vrela Cetine.J Dosta interesa za stećke pokazao je i poljski is traživač Aleksandar Sapieha, ,koji je prvih godina XIX v. proputovao dobar dio Dalmacije, Dubrovačke Republike i Hercegovine. Njegovu pažnju su najviše zaokupljali ukrasi stećaka u Cism, LovreOu i Radimlji. Oni su ga najviše podsjećali na stare egipatske i partske spomenike' Bečloi geolog i ljekar Ami Boue (Fracuz po rođenju) proputovao je evropski dio Turske, pa je u svom djelu La Turquie d'Europe, iz 1840. god., ostavio nekoliko opisa stećaka iz Bosne ,i Hercegovine, posebno iz okoline Gacka, Mostara i Kiselja.ka.5 Više podataka o stećcima ostavio nam je engleski egiptolog I. Gardner Wilkinson, koji je u petoj deceniji XIX v. proputovao dijelom Dalmacije i Crne Gore. Njegovi podaci se odnose na oblike i ukrase čitavog niza nekropola od vrela Cerine do Capljine, Metkovića i dalje.' Valentino Lago se također zanimao za " te<lke iz okoline Imotskog. Kopao je i grobove ispod njih. Pripisao ih je Slavenima '" U sedmom deceniju XIX v. Bosnom i Hercegovinom je dosta putovao i za njihovu prošlost se interesovao pruski konzul u Sarajevu Otto Blau, koji je u svom putopisu, objavljenom 1877. god., ostaVlio kraće podatke o nekoliko nekropola, posebno onih oko Stoca i Donjeg Vakufa' Engleski istori čar i putopisac Arrhur J. Evar:s je 1875. god. proputovao kroz Bosnu i Hercegovinu i o tome napisao svoj veliki putopis, u kojem je opisao stećke iz nekoliko mjesta (Tešnja, Travnika i Sarajeva). Za njega su ti spomenici bili misterioZJno nadgrobno kamenje.Kao austrijski generalštabni oficir, Bosnu i Hercegovinu i dijelove Sandžaka i Crne Gore, između 1871 i 1873 god., proputovao je Heinrich Stemeck, i tom prilikom se dosta zadržao na stećcima, koji su mu bili zanimljivi i po svojim oblicima i po ukrasima. Primijetio je da se mnogo n ekropola nalazi u zabi'mim ikrajevima. Smatrao je da stećci potječu iz preistorije. On je prva upozorio na postojanje stećaka u granicama današnje Crne Gore. 1O Najstariji podaci domaćih istraživača potječu iz XVIIIv. Dalmatinski istoričar fra Gašpar Vinjalić je u jednom svom pismu iz 1746. god. ostavio podatke o stećoima u Biskupiji kod Knina." U Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga Andrija Kačić-Miošić je 1759. god. naveo podatke koji govore da se na više mjesta u primorju nalaze stećci na ikojima su uklesani reljefi štitova sa mjesecom i zvijezdom}' Slijed eći podaci potječu pedesetak godina poslije toga. Ivan Katalinić u svojoj Istoriji Dalmacije, na italijanskom jeziku, kratko piše i o stećcima u LovrečulJ Malo kasnije kraće podatke o nekoliko lokaliteta stećaka Imotske kra jine i Makarskog primorja objavio je splitski arheolog I van Carrara." Najstariji podaci o stećcima u Srbiji potječu od S. Obradovića. On je naveo nekoliko lokaliteta iz Podrinja tl Srbiji i iz okoline Užica!5 Gotovo istodobno se javio fra Mantin Nedić sa podacima o s teć­ cima iz Bosne, pretežno iz okoline Travnika, posvećujući glavnu pažnju njihovim natpisima."

12

I fra Sime Milinović opisuje neke s teć ke Imotske i Cetinske krajine. zadržavaj ući se najviše na ukrasima i na narodnoj predaji.17 I fra Petar Peko Kadč ić nam je ostavio neke podatke i fotografije o stećcima iz okoline Makarske." Opširnije podatke o stećaima u Hercegovini. neku vrstu topografije s tećaka. objavio je franjevački provincijal i pisac fra Pe tar Bakula. Obuhvatio je oko 130 nekropola." I bosanski franjevac istoričar Anto Knežević je u svojim putopisnim bilješkama pružio "iše podataka o 'stećcima o.koline Travnika.'" Nekoliko nekropola stećaka. uglavnom oko Stoca i Konjica . obraćaj ući pažnju na natpise. opisao je sarajevski srpsko-pravoslavni mitropoli t Sava Kosanovi ć. 21 O natpisima stećaka Podrinja u Srbijli pisao je Miloš Milojević. Njegovim nastojanjem je iz toga I kraja preneseno nekoliko stećaka u Beograd.l l I nešto kraćih podataika o stećcima istoga kraja. prvenstveno o njihovim natpisima. ostavili , s u Milan Đ. M; lićevi ć 23 i Ljubomir Kovačević,24

* **
Ka,ko se vidi. u tome najstarijem periodu stećci su bili uglavnom il, sporedni predmet istraživača , pretežno putopisaca i istoriamatera. Ne može se govoriti ni o ka'kvim organizovanim pristupima. Relativno veća pažnja posvećena je dalmatinskim, a potom i hercegovačkim spomenicima jer su franjeVCi nastojah da svojim prilozima prikažu prošlost tih krajeva. Nešto intenzivniji rad oko sakuplj anja podataka nastao je pokretanjem Kukuljevi ćevog Arkiva. Većinu tada saJkuplj enih i objavljenih podataka treba uzeti sa rezervom, zbog toga što 'll njima ima mnogo neta čnos ti, naročito kada se govori o natpisima stećaka. Inače, izražena mišljenja o porijeklu ovih spomenuka, njihovoj pripadnosti i brojnom stanju naučno su nepotkrijepijena, maglovita, a ponekad sasvim fantastična. Zasluga je, ipak, ovih ljudi što su skrenuli pažnju našoj i stranoj kulturnoj javnosti o postojanj u ovih osebujnih spomenika, o njihovom teškom tehni čkom stanju i o potrebi da se organizovano proučavaju.
slučajni čara -

RAZDOBLJE AUSTROUGARSKE UPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI U peI1iodu vladanja Austro-Ugarske Monarhije stećcima je posvenešto više pažnje nego u prethodnom periodu, naročito od 1888. god., kada je osnovan Zemalj ski muzej u Sarajevu. Broj stranih istraživača se naglo povećao. Taiko se austrijski vojni ljekar dr Felix Luschan interesovao za ste6ke sjeveroistočne Bosne. posebno za O'lle oko Tuzle. Uočio je njihove originalne oblike" ukrase i upozorio na slabo interesovanje za njihovo proučavanje . On je otvarao i neke grobove ispod stećaka, pa je, prema nalazu mađal'skog novca iz XIV v., i stećke datirao oko toga vremena." Dosta vremena je bosanskohercegovačkim starinama ,p osvetio bečki arheolog dr Moritz Hoemes. On je, zapravo. proučavao spomenike rimćeno

13

skog doba, ali su njegovu paznJu ol<upirali li stećci. Interesovao se za sva s vojstva Istećruka, ali se najviše zadržao na reljefnim predstavama, prvenstv~no na scenama lova i tumira, jer je shvatio da je ti njima pri>kazan život ondašnjih bosanskih feu da laca. Služeći se već dotle objavljenim podacima ~popisom P. Brukule), Hoernes je uspio da vidi mnogo nekropola (oko 100) ne samo u Hercegovini nego i u drugim krajevima. Za njega ovi spomenici nemaju ništa kršćanskog, niti religijskog uopšte. O samoj umjetničkoj vrij ednosti stećaka nije imao lijepih riječi, zbog čega je izazvao prigovore nekih domaćih naučnih radn'ka (F. Radić). Osim opisa, donio je više crteža te nešto fotosa reljefnih motiva, ali nedovoljno tačno. U mnogim simbolima steća.ka vidio je heraldička obilježja. Otvarao je i grobove, ali nije našao nik~kvih priloga . Po svojoj vrijednosU-/ je izdvojio steć~k iz Donje 1882. i 1885. god. kroz Bosnu i Hercegovinu je u nek01ilko navrata proputovao i mađarski istoričar Ivan Asb6th. U svom putopisu je opisao više nekropola u raznim 'krajevima Bosne i Hercegovine.27 On se najviše interesovao za ukrase stećaka, ali je pri.kupljao ; podatke o nazivu, pripadnosti, rasprostranjenosti i drugim svojstvima stećaka. Rekao je da ih ima ako 150.000 primjerruka. Za razliku od Hoernesa, on se dosta povoljno izražavao o umjetnosti i :kultuni stare Bosne. Stećke je nazvao bogumilskim spomenicima. Upuštao ·se i u čitanje natpisa, uglavnom bez uspjeha. Austrijski rudarski inžinjer A. G6tting je opisao stećke nekropole u Kopošiću, nedaleko od Visokog, gdje se nalam i slećak sa natpisom kneza B8Jtića. On je tam prilikom prekopao i grob ovoga velikaša.2B Nekoliko nekropola iz Podrinja i okoline Užica u Srbi}i opisao je Nijemac F. Kanitz,2. a nekoliko u Dalmaciji Talijan A. J. Fosco, pripisujući ih Feničanuma . 30 Od ostalih stranih naučnih radnika koji su se za vrijeme austrougarske vladavine zadržavali na stećcima treba navesti bečkog i s toričara Konstantina J;rečeka, koji je pisao o natpisu u Veličani ma kod Trebinja.3! Znatan je i broj domaćih naučnih radni,ka koji su se u tome razdoblju interesovali za steć"ke: Među najstarije istraživače toga perioda spada dubrovački profesor Luko Zore, koji je u Slovnicu iz 1880--1884. god. objavio nekoliko članaka o raznim natpisima stećaka, a u posebnoj radnji se zadržao na opisu poznatog stećka u Brotnjicama kod Dubrovn;ka i raspravljao o nekim reljefnim motivima, najviše o sceni kola na tome ,i na drugim stećcima.'2 Približno u isto doba se svojim prilozima u tek pokrenutom Viestniku Hrvatskog arkeologičkog družtva u Zagrebu pojavljuje zagrebački arheolog Sime Ljubić. On je u broju iz 1880. god. apelovao na sve rodoljube uz Bosne 1 Hercegovine da dostavljaju podatke o natpisima, ukrasima i svim drugim karakteri,s tikama stećaJka. Međutim, odziv je bio neznatan.33 Osim pomenutih, tih godina se javlja Vid Vuletić-Vukasović, 'korčulanski i dubrovački nastavnik, koji oko jedan i po decenij istražuje stećke, ponajviše njihove natpise. Njegovi članci ·su publicirani u nekoliko tadašnjih časopisa, pretežno u Viestniku. On je obišao mnogo nekropola, a pr~kupljao je i pismene podatike od poznani:ka sa terena.
Zgošće. 26 Između

14

Imao je namjeru da popIse sve nekropole i izradi kartu njihovog rasprostiranja, ali to nije uspio da uradi . J edan od njegovih priloga se odnosi na opis nekropole u Radimljl i kod Stoca.34 Iz tih godina ISu i rezultati istraživanja s plitskog popa Petra Kaera. On se najprije javio manjom radnjom na italijanskom jeziku o stećcima kod Imotskog, a nešto -kasnije radnj om na francus.kom jeziku, u kojoj je oprisao stećke nekih nekropola oko u šća Neretve.35 Prikazao je dotadašnje prou čavanje i na osnovu toga pokušao da i sam nešto općenito kaže o osnovnim svojstvima stećaka. Zbog svoje površnosti ta je radnja izazvala dosta ozbiljnu kritiku nekih savremenih
istraživača.

15

Nakon toga su uslijedilo još neki manji doprinosi koji su se o dnosili na stećke Dalmatins'kog primorja i njegovog zaleđa . Ta ko je pop Petar Stanić pisao O stećcima u dolini Cetine,36 a Luiđi Marun o nekropoli kod vrela Cetine." Intenzivniji i organizovaniji rad na istraživanju stećaka počinje sa osnivanjem Muzejskog društva Bosne i He rcegovi ne 1884. god. , odnosno sa osnivanjem Zemalj skog muzeja u Sarajevu 1888. god. i pokretanjem njegovog Glasnika 1889. god. Uz Vida Vuletića-Vukasovića i Petra Kaera, koji nas tavljaju ranije započeti rad, sada se javljaju mnogi istraživači koj; se uglavnom okupljaju oko Glasnika Zemaljskog muzeja. Tako, Kosta Hormann , uz svoju glavnu orijentaciju na natpise, posvećuje pažnju oj ostalim svojstvima stećaka nekih nekropola. 38 U jed. nom članku je opisao stećke iz okoline Stoca, a na XI arheološkom kongresu 1899. god. u Kijevu podnio je referat O stećcima, sa statisbič­ kim podacima, kartom rasprostiranja i mnoštvom fotografija, koji je izazvao veliko interesovanje kod prisutnih stručnjaka. 3 ' Jevrem Stanković piše o stećcima okol;ne Tes lića.40 V. Stakić i Đ . Markovi ć pružaju kra će podatke o stećcima iz okoline Maglaja." Đorđe Stratimirović je dao dobar i dokumentovan prikaz nekropole u Donj oj Zgošći kod Kaknja ." Vaclav Radimsky je pisao o vpsti kamena za klesanje steća:ka,41 a u rukopisu, nazvanom Arheološki leksikon, on je, u z osnovne podatke o arheološkim lokalitetima u Bosni i Hercegovini , naveo i osnovne podat1ke o vrlo mnogo neikropola s1ećaika." Nikola Barišić nam je pružio kraće podatke o stećcima okoline Posušja" i okoline Ljubuškog.46 Franjo Fiala, arheolog Zemalj skog muzeja u Sarajevu, uz radove o preistonijskim arheološkim lokalitetima, objavio je i podatke o dva zanimljiva stećka iz okoline Rogatice.47 Najobimniji i najkvalitetniji doprinos proučavanju s tećaka u ovom austrougarskom periodu dao je Ciro :rruhelka, koj i je istovremeno najVIiše učinio za stvaranje i prosperitet Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Iako se bavio preistorij skom oj kršćanskom arheologijom, istoriografijom i još n ekim muzejskim disciplinama, ovaj neumorni naučni radnik je mnogo vremena posvetio stećcima . Putovao je po terenu, opisivao, sam crtao, fotografisao i u gips odlijevao natpise i ukrase stećaka, te napisao više manjih i većih radova o stećcima, -ll kojima je obradio ne samo oblike, ukrase i natpise nego se baVlio i piJta:njima njihovog rasprosti-

ranja, kronologije i pripadnosti. Kompleksnija radnja mu je objavljena 1891. god. Njegov glavni interes i najveći doprinos se odnosi na natpise s teća ka" (Istraživačima natpisa s tećaka u ovom vremenskom razdoblju posvećen je dio teksta na drugom mjestu ove knjige.) U pomenutom razdoblju je bilo i akcija popisa s tećaka u Bosni i Hercegovini, o kojima nemamo sasvim pou"danih podataka, ali koje zbog njihove važnosti treba ovdje r egistrovati. Po naredbi Ze maljske vlade Bosne i Hercegow ne, kotarski uredi su 1887. i 1888. god., angažujući žandarme, cestare i šumare, sakupili podatke o s tećcima. Rečeno je da taj popis nije sasvim tačan, ali da pruža približnu sliku 'njihovog brojnog stanja i rasprostiranja" C. Truhe lka se u svojim radovima slllŽ!io i sk ljučivo podacima toga popisa i na njima zasnivao svoja gledišta. Tim popisom je ustanovljeno da lI!k.upan broj s tećaka na teritoriji Bosne i Hercegovine iznosi 27.067. (To je mnogo manje od ukupnog broj a koji je ustanovljen sistematskim popisom 1969. god.) Deset godina kasnije, tj. 1897. i 1898. god . obavljen je drugi popis stećaka. Po mnogim okolnostima se može zak ljučiti da je i to bila akcija Zemaljske vlade, opet putem kotarskih poglavarstava. U tu svrhu su korišteni žandarmi, lugari, lonezovi - muhtari , uči telji i sveštenici, koji su, prema naročito sastavljenom formularu "Pi,tanje za sabiranj e his tori č kcrtopografskog gradiva", pri· k upili podatke o gromilama, grobljima, starim gradovima, džamijama, tekijama, starim cestama, starim mostovima i starim cnkvama i manastirima.;o Dio trh odgovora ustupljen je Zema lj skom muzeju. Na osnovu rezultata toga popisa K. Hi:irmann, dVOI'Ski savjetnik i direktor Zemalj skog muzeja, napisao je svoj referat za XI arheološki .kongres u Kijevu 1899. god.Sl Po tome popisu ukupan broj stećaka je <iznosio 59.500, što je približno broju koji 's mo mi nedavno utvrdili, pa se može reći da je taj popis, za razliku od prvoga, bio bolje organizovan i izveden. Odmah poslije 1900. god. nastaje stagnacija u proučavanju stećaka, koja traje nepuna dva decenija, sve do 1918. god .

• ••
Općenito se može reći da je razdoblje austrougarske uprave u Bosni .j Hercegovini karakteristi č no po tome što se u poslovima oko istraživanja i proučavanja stećaka angažovao relativno veliki broj ljudi i što su ti poslovi obavlj ani pažljivije i nešto "iše dokumentovano nego ranije. Međutim, većina tih aktivnosti je bila stvar naklonosti i lične inicijative pojedinaca koji su se time bavili uz svoje druge primarne poslove. U ,tome pogledu nešto drugačije stoji sa akcijama Zemaljske vlade koje se odnose na popisivanje spomenika kultlllre u Bosni ·i Hercegovini putem kotarskih poglavarstava, koje su sigurno imale i vojno-politički karakter. Rezultati angažovanja C. Truhelke, kustosa, a kasnije direktora Zemaljskog muzeja u Sarajevu, svakako su najvredniji dopninos u ovoj oblasti proučavanja. Citavo ovo razdoblje je karakteristi čno i po tome što se stećcima pristupalo prilično jednostrano, jer je pažnja isključivo posvećivana natpisima, dok su ostala svojstva stećaka bila zanemarena. Uz sve navedeno, to je razdoblje u kojem su stećci, kako u našim krajevima tako i u nnostranstvu, predstavlj eni kao bogumilski spomenki.

16

STECCI

IZMEĐU

DVA RA,TA

U doba s tare Jugoslavije, ta č nije u razdoblju između 1918. i 1945. god., stećcima se posvećivalo malo pažnj e. I s traživači stećaka su uglavnom bili vezani za poslove Zemaljskog muzeja, a njihovi radovi su objavljivani u Glasniku toga muzeja. Tako je dr Mihovil Mandić objavio u Glasniku Zemaljskog muze ja dva ma nja priloga koji se odnose na stećke u okolini Travnika.;2 Njema6ki naučni radnik Georg W.ilke piše o nekim reljefima stećaka kao simbo ličnim predstavama. 53 Milenko Filipović opisuje jedan neobičan stećak iz okoline Olova.S4 Pero Slij e pčević pruža više podata'ka o stećcima okoli ne Gackas; Milan Karanović je opisao jedan n eo bi ča n stećak oz okoHne Skender-Vakufa,56 zatim jedan u okolini Tesli ća. 57 Vladislav Skarić najprije saopštava hipotezu o porijeklu stećaka oblika sarkofaga,SS a onda opisuje stećak gosta Milutina u Humskom kod Foče. 59 Dimitrije Sergejevski u svojim putn'im bilješkama posvećenim klas ičnoj arheologiji pruža i podatke o stećcima na Glamočkom polju,'" a potom opisuje neke stećke u okolini Kladnja .6' Petar Bogunović opisuje stećke u Vrućici kod Teslića.62 Đoko Mazalić se najprije zad ržava na nekim primjercima stećaka u okolini Sarajeva," a potom u okolini Roga tice M Ciro Truhelka je najprije napisao Vodič za srednjovjekovnu zbirku Zemaljskog muze ja, u ikojem je dosta prostora posvetio stećcima i dotadašnjim rezu ltatima njihovog istraživanja ,·; za~im je objavio rezultate istraživanja ostataka mauzoleja tepč ije Batala. 66 U krug saradni'ka Zemalj skog muzeja s pada i Vejsil Curčić, koji se, uz druge muzejske poslove, dosta bavio i s tećci ma. On je Zemaljskom muzeju predao svoj obiman rukopis, sa mnogo fotograf.ija. koji predstavlj a pokušaj ana lize i uopš tavanja svi h dotadašnjih rezultata istraživanja s tećaka· 7 Nekolicina istraživača stećaka objav ili su i poneki svoj rad u drugim časopi s ima, kao M. Filipović,68 Vladislav Skarić," Mihovil Mandić , 70 M. Karanović,7' V. Curčić 71 i C. Truhelka. 73 Bilo je :i nekoliko drugih i straž i vača s teća ka čiji su prilozi objavljeni u raznim časopisima. Tako je Slade Silov i ć pisao o stećcima iz okoline Trogira," Nikola Zvonimir Bj elovuč i ć o stećcima iz okoliine Stona,75 Jaroslav Sidak o stećcima u vezi sa problemom bogumilstva u Bosni i Hercegovini,7. te Ivan Renđeo , .k oji je o stećcima pisao u tiva maha."
* **

17

U vrijeme stare Jugoslavije stećd su i dalje bili uglavnom predmet interesovanja pojedinih nau čnih radnika. Neloi organizovan i sis tematsk i rad nije postojao. Nije bilo nikakvitakcija za zaštitu ove vrste spomenika. Interesovanje inostranih nau čnih radnika za njih je gotovo sasvim opalo. Iako je bilo izvjesnih inicijativa , u ·tome periodu nije došlo ni do donošenja zakonskih propisa o zaštiti lmlturnog nasljeđa, niti do osn ivanja ustanova, odnosno službe u tu svrhu, zbog čega su i stećci, kao i svi ostali spomenici kulture, ostali po stran i.
li čnog

NAJNOVIJI PERIOD

PROUČAVANJA

STECAKA

Pravi odnos prema stećcima nastao je tek poslij e oslobođe nja zemlje 1945. god. Stećci s u shvaćeni kao značajan d io kulturnog naslj eđa -koji zaslužuje društvenu brigu oko čuvanja i prou čavanja. Zbog toga su " razumljiva nas tojanja ,koja -su u tome cilju I preduzimana. Neposredno poslij e Izložbe s rednjovjekovne umje tnosti jugoslavenskih naroda, održane u Parizu 1950. god., gdje s u, uz freske, i s tećc i pobudili veliko interesovanje kod svjetske naučne i kuhurne javnosti, došlo je 1950. i 1952. god. do dviju konfenmcija u Saraj evu, na kojima su predstavniai Saveznog instituta za zaštirtu spomenika kultu re iz Beograda, Ministarstva za nauku i ,kulturu BiH, Zemalj skog muzeja iz Sarajeva, Zavoda (la zaštitu spomen iika I kulture BiH , Zemaljskog odbor a sindikata prosvjetnih radnika BiH, Istorij skog društva BiH, Udružen ja li:kovn; h umj etnika BiH, Instituta za follklor BiH, Muzeja grada Sarajeva i još nekih ustanova, kons tatovali veliku n au čnu vrijednost s tećaka i potrebu da se organizovano proučavaju. Na osnovu prijedloga Ministarstva za nauku i ,k ulturu BiH, na I lwnfere ncij ama je 'p ostignut dogovor o dugoročnom programu r ada i način u njegovog 'izvođenja. Program se 's astojao od četiri osnovne radne etape : anketno prikupljanj e opštih podataika o stećcima, provjeravanje i dopun javan je t ih podataka, sistematsko naučno (ekipno) obrađivanje va"nijih lokali teta i regiona, te pubhkovanje rezultata prikupljene naučn e građe . Za svaku osnovnu radnu etapu su date sugestij e i smj ernice, ukaza'no je na pr ioritetne poslove, na potrebe osiguranja stručnog k a dra i materi jalnih uslova za rad na terenu, date su preporuke da monografska iZldanja nose b rojeve is te serije, bez obzira na autora i i zd avača, zatim da se formiraju pI1ikladm organi za praćenje i usmjeravanj e akcij a, itd. Glavnih poslova su se prihvatili Zemalj ski muzej u Sarajevu i Zavod za zaštitu spomeni,ka kulture BiH.78 Odmah poslij e tih dogovora pristupil o se poslovima sa dosta elana. Stvoreni su konkretniji programi, o!kupljerui stručnj aci , osigurana po· četna finansijska sredstva i otpočeli poslovi. U svojoj suš tini program djela tnosti se sveo na evidentiranj e stećak a i poslove koji s u za to vezani, te na ekmpn o prou čavanj e pojedinih lokaliteta i regiona i publiciranje stručnih radova o tome. Evo osnovnih podataka o toku i rew ltati m a tih glavn ih poslova : Akciju evidentiranja stećaka organizovao je i obavio Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH. Prva etapa se odnosila na pri'kuplj anje opštih i najosnovnijih podataka o stećcima putem uč i telja i đaka osnovnih š'kola, prvenstveno osnovnih skola na selima. Sastavljen je formular po kojemu će 'se popunjavati podaci o lokalitetima. Poslov[ su otpočeli 1951. god., te i s lij edeće su bili in te nzivni, a onda su još dvije godine dovršavani tamo gdj e su ranij e bili izostali ili slabo organizo,vani. U sjediš tima opština su formirani centri koji su poslove usmj eraval i i k oordinirali, a onda prikuplj aLi, sređivali i d ostavljali prikuplj ene materijale.'9 Iako nestručni i sa mn ogo raznovrsnih grešaka, p odaci ovoga opšteg popisa su bili višestruko korisni . Prij e svega, oni su posluž>i<li kao indi'kator i orijentacija za planiranj e daljih akcija - provjeravanj a i dopunjavanja podataka, planiranja poslova e kipnog proučavrunja, itd.

18

Radimsky. sa topognwskim kartama d statističkim podacima. uz pomoć nadležnih opMinskih or-gana.so . koja bi omogućila valoriziranje nekropola po vrijednosti. Beograda. Pri tome su se redovno služili podacima opšteg popisa. koji su putem kraćeg kursa na katedri Istorije umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu i sem'nara u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu pripremljeni za taj posao. obrađivano je jedno po jedno opštinsko područje. njihovi važniji ukrasi i natpisi. U većini slučajeva ekipe je predvodio autor ovih redova. Cetinja i Sarajeva. rezultati angažovanja studenata nisu bili kao što smo očekivali i u većini sluča­ jeva su bili nedovoljno pou~dani. utvrđena im je orijentacija d raspored. Zbog toga 's mo se u daljem radu na provjeravanju i komple~iranju podaJtaka oslanjali na vlastite kadrovske snage Zavoda za zaštitu spomeniIka kulture BiH. Za obradu stećaka na područjima Srbije. Ta potreba je naročito bila izražena zadnjih godina. Metodski postupaik rada na terenu sastojao se u tome što su zabilježeni podaci o lokalitetu. Pribilježeni su i podaci o tehni6kom stanju nekropole. Naš krajnji cilj je bio da se pm Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH stvori 'Solidna evidencija svih stećaika u BiH. obavljen je pregled svake nekropole. Bili smo načisto s tim da srednjovjekovni stećci predstavljaju naučnu i umjetničku cjelinu. zatim su pregledani i pobrojani sami s tećci . turističke i druge svrhe. Tada je već bila sazrela i ideja o izdanju kataloga svih lokaliteta stećaika. te eventualnim obližnjim arheološkim lokalitetima. a dobro su poslužili i podaCi pQpisa arheoloških spomenika koje je još za vrijeme austrougarske vlas~i sačinio V. Poslovi su tekli kontinuirano. Međutim . U toku višegodišnjeg rada na sakupljanju građe za stvaranje evidencije i dokumentacije osjećala se potreba upotpunjavanja te evidencije sa podacima o stećcima koji se nalaze na područjima susjednih republika. kada su se terenski poslovi u Bosni i Hercegovini približavali kraju. u nekoliko slučajeva i podacima studenata. spomenicima. Plan rada za područje određene opštine obično je utvrđivan u opštinskom centru. bez obzira na izmijenjene administra~ivne granice njihovog teritorija i da je naučno opravdano mišljenje da se svi stećci obrade po jedinstvenoj određenoj koncepciji. i to po osnovnim oblicima. Željeli ·smo da barem za značajnije regione prikupimo što sigurnije i potpunije podatke.godina pregledani su svi lokaliteti teritorije Bosne i Hercegovine.r epublika. a onda su spomenici opisani. Hrvatske i Crne Gore postavljala su se brojna pitanja koja je trebalo riješiti zajednički sa nadležnim organima i ustanovama tih . U tome je učestvovalo 25 studenata iz Sarajeva i Beograda. te fotografisani ili nacrtan. odnosno koja bi omogućila plaruiranje mjera zaštite i svih drugih akcija oko proučavanja i korištenja stećaka u savremene obrazovne. Zbog svega 'toga je došlo do nekoliko sastanaika predstavnika Jugoslavenskog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu. Za važnije nekropole napravljena je skica rasporeda stećaka. Arheološkog instituta u Beogradu i nadležnih republičkih zavoda za zaštitu spomen~ka kulture iz Zagreba. Na takav način teren je iz godine u godinu postepeno svladan. pa je u tu svrhu bilo nužno svu građu prikupiti na jedno mjesto. U toku slijedećih 15 . ukoliko ih je bilo.19 Druga etapa se sastojala 'u provjeravanju priimpljenih podataka.

kataloš ko-topografski pregled. Ta ko su u organizaciji toga Zavoda." Prona đ" ne su i još neke . kakav je s lučaj bio u sjevernoj Dalmaciji. ogleda se u pubLikaciji Sr ećci. Miliajlo Zotov i ć i Javopka Bučić. koja se odnosi la na proučavanje važnijih loka liteta stećaka . našli su neko liko novih lokalite ta s tećaka ili su svojim podacima upotpunili d osadašn je podatke o s tećci m a toga kraja. pristupile 1953 . koja je trajala gotovo dva decenija. Prvih godina u njoj su se najvi še angažovali s truč nj ac i Zemaljskog m uzeja iz Sarajeva. proučavanju s tećaka u dolini Ne retve. pod rUrkovodstvom Ljubice Mladenović. To se ponegdj e dogodilo i u Bosn i i Hercegovini. pod istim stru čnim 20 . Pri boja i Prij epolja. Svi ti n ovopro n ađeni podaci moraju se dodati onim već objavljenim u knj'izi Stećci. Sibenika i Za dra.ubuškog. Sergejevs kog s tećci oko Bratu nca." U među­ vremenu je i dr Pavao Anđelić. god . Razu mljivo. gdje sm o se. te steća k a u okolini Kup resa. Vego je p redvod iO jednu e ki pu koja je obrađiva la s tećke u okolini Lj. J oš 1949. zbog čega će b rojno stanje i teritorij rasp rostiranj a ovi h spomeni ka biti nešto izmijenjen u odnosu na stanj e prij e 10 godina.i u Radim lji kod Stoca. TesLića i Ha džića u Bosni i Hercegovin i. i pored pažljivog i savjesnog obavlj anja poslova terenskih istraživača. stru čnjaci Na rodnog muzeja iz Užica. U to ku naredrni h godina p oslovi ekipne obra de su prešli sasvim u Zavod za zaš titu spomenika kulture BiH. Gradačca. kataloško-topog rafski pregled. pronašao nekoliko ·do sada neevident irani h lo ka liteta sa stećcima'3 I Radomir Stani ć je pronašao i obj avio nekoliko do sada nepozna bi h nekropola stećaka u o kol. zbog izuzetnih o kolnosti. a pogotovo gdje je saradnj a sasvim izostala . prikupila svu građu o nekropol. S6 Me todsk i pos tupak i is kus tvo koje je pos tign uto u tome poslu umnogome je pomoglo i olakšalo osta le radove koji su nakon toga slij edili . i 1954. nije stoprocentno obuhvatila sve 1 0kaMtete s tećaka. ali više u područjima drugi h republika. M. a jedna ekipa Muzeja grada Sarajeva." Vršeći rekognosciranje ·terena u o kolini Priboj a. Kl a dnja. M eđu novopronađenim s tećc im a ima i primjeraka sa Ulkrasima. pa i sa natpisima. pod rukovodstvom dr A. preduze la je poslove koji su se odnosili na s teć k e okoline Sarajeva. Zbog toga s mo nastojali da se što prije popune te praznine u evidenciji. uglavnom manje nekropole ili pojedinačn i primj erc i steća ka oko Posušja. Ta ko je S. Isto tako su ekipe Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH . Novog Pazara. jedna je e kipa. Beš l agić u tri maha pregledao terene oko Trogira. sredio sve podatke. god. i 1950.ni Raške. koja se kao izdanje Biblioteke "Kulturno nas l j eđe BiH" pojavila 1971. gdje su već bili s tvoreni kadrovski i drugi uslovi za to . Tako su ub rzo pod r ukovods tvom A. morali osloniti na nedovolj no stru čne saradnike. koja je bila predviđena za potapanje Jabl aničkim jezerom. na koje s mo računali nij e do kraja i p recizno izvedena. Benca. najveća pažnj a je posvećena Da lmaciji. te u okolin i Plužina u Crnoj Gori. Foče. Benca obrađen i s tećci u okolini Olova i u okolini Lištice. prikupio.Jedan od glavnih rezultata sistematske akcij e ev identiranja s tećaka. Paralelno sa poslovima evi dentiranja s teća k a te kla je " druga ugovorena akcija." Treba priznati da ova akcija.kovao tri radnje koje se odnose na s tećke tih p odručja. Paza ri ća. proučavajući s tarine u okolin i Konjica. god . zatim pod rukovods tvom D. gd je sarad nj a terenskih istraživača. te napisao i pub\li.

Godišnjaku i storijskog društva BiH. I metodski postupa k ekipa koj e su ra dile u Srbiji. Truko je u u stanovlj enoj ed iciji "Srednjovjekovn i nadgrobni spomenici BiH" u vremenu od 1950. Izrazu. kao i druge okolnosti . Ljubuški M. Clancima i građi za kulturnu istoriju is točne Bosne u Tuzli i dr. Glasniku Etnografskog muze ja u Beogradu. ali i drugih saradnika. god. Neki radovi su objavljeni u drugim bosanskohercegovačkim časopisima .Glasniku Zemaljs kog muzeja u Sarajevu. Brazdi. odnosno natpisa.92 Pored monografija. Jugoslavenska akadem ija znanosti i umj etnosti iz Zagreba izdala je monografiju Stećci na Blidinju S. Historijskom zborniku u Zagrebu. Metodski postupak u radu navedenih ekipa sastojao se u crtanju plana rasporeda spomenika. te nek. izvan te edicije.skraćenu monografiju Srednjovjekovna nekropola kod Petrove crkve u Nikšiću D. Zborniku za zašt itu spomenika kulture u Beogradu. a nešto kasnij e i oko Bileće i Ljubinja. kao posebnih knjiga. Cesto su prikupljani i podaci o obližnjim arheološkim lokal. Radovima NtUlčnog društva BiH. i to : R adimlja. T". Nevesinja d Kalinovika. Odjeku. U tome pogledu je od dosta velikog 2:načaja bilo pokretanj e godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH Naše starine. Vegas. Radovima Akademije nauka i umjetnost i BiH. Analima Istorijs kog instituta JAZU u Dubrovniku. najprije obuhvaćeni krajevi oko Duvna. krajevi centralne i is točne Bosne_ Bilo je i drugih ekipa Zavoda za zaštitu spomenika .ite tima. Drago Vidović . opisu svih primjeraKa. Nakon toga se pristupalo sređivanju svih prikupljenih materijala i uzrad i rukopisa za publiciran je monografija. Enciklopediji likovnih umjetnosti i Enciklopediji Jugoslavije u Zagrebu. Samo ponekad se pristupalo istraživanju p onekog groba ispod s tećka. Popovo i Stećci centralne Bosne S. Akcij e ovrukve vrste su se obavlj a le i u drugim republikama. Zborniku Svetozara Radojčića u Beogradu. posebno opisu ukrasa i natpisa. Starohrvats koj prosvjeti u Zagrebu. relativno najviše S. Sergejevskog.ko su Zdravko Kajma!kovi ć i dr Sma il Tihić rukovodili poslo. koji je počeo da <izlazi 1953. Ovaj časopis je do danas objavio :matan broj takvih radova. Prilozima za povijest umjetnosti u Dalmaciji u Splitu .·' a Nauč­ no društvo Crne Gore brošuru . do 1967. Beš lag ića. Save:mi institut za zaštitu s pomenika !kulture u Beogradu i Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u Saraj evu. Poslovi tih ekipnih istraživanja i proučavanj a redovno su rezultirali pisanj em i izdavanj em monografija ili manjih i već ih r adova. Milenko F. Beš lag ića." Ludmer D. Kalinovik. Književnim novinama u Beogradu.Starinaru SAN u Beogradu.ilipović i Zdravko Kajmaković. objavljeni su i drugi radovi koji su se najviše odnosili na stećke Bosne i Hercegovine.kulture BiH. zatim u fotosnimanju ili crtanju oblika s tećaka i ukrasa.21 rukovodstvom. Osim toga. Vijest ima muzea- . a Drago Vidović oko Zvornika. Sergejevskog. i Kupres. Više radova je objavljeno u časopisima drugih republika ."ima oko Gacka.svezaka. izdato 9 monografija ." .k oj e su dolazile u obzir. Olovo i Siroki Brijeg A. Trebinja. 90 Izdavač i ovih monografija bili su: Zemalj ski muzej u Sarajevu. Bešlagića . Obično s u se proučavali i istorij ski izvori i literatura koja se odnosila na s teć ke odnosnog 'kraja. god. Benca. kao što su Đoko Mazali ć. Crnoj Gori Hrvatskoj bio je isti ili vrlo sli ča n onome u Bosn i i Hercegovi·ni. komparativni materijali .

C. Journal of Warburg and Courtauld Institutes u Londonu. Basler.laca i konzervatora u Zagrebu. Može se reći da su o stećcima u Hrvatskoj najviše pi sali A. itd. određivanja kronologije stećaka. Na sakupljanju i objavljivanju bibliografskih podatai k a dosta s u učinili: D. A. Do. D. Beš lagić). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. L Renđeo. V. Chaliet. O. A.koje možemo nazvati čistim studijama. Istorijskom časopisu u Beogradu. J . . Ćorović·Ljubinković. Filipović. u "Isto· riji naroda Jugoslavije") i Reljefi bosansko-hercegovačkih stećaka Sv. U najvećoj mjeri .l'" U dobroj mjeri u studije spadaju i neki drugi radovi. etnograf· skog ili nekog drugog karaktera." Simbolične predstave na stećcima i Predstave kola na stećcima . n}ihove pripadnosti i sL Pojavili su se i tllkvi radovi .l. Drage Vidovića.Who Made Them and Why Marian Wen". Hsković. Z.). a neki su upotpunjeni u drugim korisnim podacima istorij skog.ti radova su monografskog i kataloškog . kako oni koj. Motiv arkada i stolova na stećcima i Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima Petra Petrovića. A.ka. Benac. S. kao što su Archaelogia iugoslavica u Beogradu ." O bosanskim stećcima dr Ljube Karamana. Arlibus Asiae u Anconi. Filipovi ć i S. . Sergejevski. Sidak. R Pavlo"ić L Renđeo i dr. a dosta su brojni i članci naučno­ ·popularnog. R. Publikovana građa je pobuđivala interes za studijske sintetske radove. S. Letopisu Matice srpske i nekim drugim. Luč ić. Sp. Bešlagić. su posebne knjige tako i oni koji su prilozi u časopisima. esejističkog i propagandnog karaktera (dr M. odnosi se na novoprona· đenu građu koja je po istom ili sličnom pr-incipu i sistemu stručno i kritički izložena i dokumentova. I sami terenski obrađivači steća. god. D.k araktera. U tim časopisima se pojavio čitav niz imena. 22 . M. J . Fisković. Kajmaković i dL NekoJi. Sv. Đurić i S. p. Bihalji-Merin.no objašnjena. M. V. Mislim da su ovdje nabrojani svi važ!lliji radovi koji su o stećcima objavljeni poslije 1945. Među objavljenim radovima lima onih koji su programskog karaktera (M. Vidović. Durić . kao što su: A. Solovjeva. Ju go· slaviji. J. A. Benac. neki su dijelom i studije.97 Ukrasni lnotivi na slećcin1a Bosnian and Herezegovinian Tombstones . u Srbiji . Bešlagić .93: Umjetnost (dio poglavlja Kultura u Bosni XII do XV v. Stanić. Većina je rezultat ~k ipnih obrađivanja pojedinih lokaliteta ili područja. Radojčić.·. D. Bešlagić. Horvat i C. autori pubHciranih radova. god. Božanić·Be2lić. M. Benac. spomenika u Bosni i Hercegovini i Bogumilska umjetnost dr A. Solovjev. Većina njih." Umjetnost u Istoriji Crne Gore Vojislava Đurića" i Oblici stećaka Sefi ka Bešlagića.ko radova je objavljeno u jugoslavenskim časopisima na stran. zatim u stra· nim časopisima. upuštali su se u studije porijekla i zn ače nja pojedinih reljefnih motiva. S tari· nar u Beogradu. a u Crnoj Gori S. kao što su: Cahiers d'Etudes Cathares u Arqueu u Francuskoj. objavljenih po preporukama sarajevo skih savjetovanja 1950. Bešlagić. Horvat. Umjetnosti. kao što su Simbolika srednjovjekovnih nadgrobna.ko Maza!ić. naročito većih monografija. Anđe· lić. Radojčić. Sergejevski.m jezicima. D. M. Vego. Krleža. i 1952.M. Wenzel. N. Radoj čića. Siidost·Forschungen u Munchenu. Vego.

te da postoji veli·loi broj natpi sa koji još nisu evidentirani. Ti epitafi su davno privukli pažnju brojnih i s traživača . dr Franca Steleta.ko revidiranj a č itanja već poznatih tako SI. Ustanovljeno je.'OS Neki ik onografski Inolivi na st ećcima dr Zdravka Kajmakovl ća 109 i L'OYI1Wne ntation d'un vase il mesw 'e du Musee eluny et les " stećei" bosniaques dr Dim če Koca. god . mnogi su natpi si oštećeni ili su u takvom stanju da im prijebi opasnos t od potpunog uniš tenja. a čija je potreba is krsla ubrzo po odmicanju osta lih akcija..lIo EVIDENCIJA NATPISA STECAKA Potrebno je da se na ovome mjestu prikaže još j edna važna etapno izvedena akcija koj a na sarajevskim savjetovanjima 1950.. međutim . jedna od nekoliko naj značajnijih skupina stećaka. ka. da većina tih objavlj enih radova nema potrebnu nau čnu vrijednost. Benca. predstavljaju višes truko zanimljivu i značajnu karakteristiku s tećaka .'05 Prilog prou čavanj u sahranjivanja i podizanja nadgrobnih spomenika u našim krajevima u srednjem vijeku dr Vlad imira Corovića .kao š to su: Prilog datovanju hercegovačk ih stećaka dr Bogumila Hrabaka.103 radnja na istu lemu dr A. i 1952. Vega. Kako j e poznato. To je sve upozoravalo n a potrebu h'tne i specijalne akcije evidentiranja i prou čavanja svih natpi sa.'07 I "krst jani" di Bosnia alla luce dei lol'O monument i di pietra dr Maje Mil e tić. ni proči tani . Radi se o natpi si ma s teća ka. nazvanoj bosančica. Os im toga.'o! Bogumilski mrwnorovi dr Miroslava Krleže."16 Patarenstva u Hercego vini u svjetlu arheološk ih spomenika M.k oji su o njima napisali mnogo radova.'Ol Plastika bogom ila dr O. ovi natpis i u staroj bosanskoj ćirili c i. 1. 23 . Nekropola Radimlja kod Stoca.'''' zatim Miuelalt erIiche bildende Kumt in Jugoslawien . n ij e bila planirana. Bihalji-Merina.

koji je. Vega 1957. 2. Sa rajevu LI . koji /lU pokazal. ~otog ra fi s al1i i prooitani . Ovdj e bi se još moglo reći da je š teta š to je ta važna akcija bila ograni čena samo na le rjtoriju BliH. te što u Zbornik nisu ušli i epitafi stećaka sa teritorija Srbij e. a gdj e god je to bilo potrebno. Prikuplj ene materijal e M. Dio s kupin e s t ećaka LI vrtu Zema ljskog m uzej a (u prednj em planu je kame na stolica). i 1970. pristupilo se i pravljenju gipsanih odljeva. Crne Gore i H rvatske. počela sa terenskim radovjma i za nepunu deceniju ih u spješno okonča l a. ali na čije se potpune r ezultate m oralo još dugo čekati. god. kao izdanj e Zemaljskog muzeja. bez obzira na poslove vezane za opštu sistematsku evidenciju svih stećaka koja je već bila u toku. u 4 toma š tampan između 1962 . Vego je prou č io . god. Tako je u organizaciji toga Muzeja formirana ekipa koja je pod stručnim rukovodstvom M. Natpisi Sll pronac1eni. čitanja i tumačenja do sada neotkl1ivenih.'" Neš to opširnij e je ova akcija prikazana na drugom mj es tu ove knjige . Ova situacija se najsnažnije odrazila u shvatanju stručnj aka Zemaljskog muzeja u Sarajevu. a potom pripremio Zbomil: srednjovj ekovnih nat pisa BiH.u poglavlju o natpisima s tećaka . i spremnost da se na tim poslovima angažuju. Sl. (Zbo rnik je obuhvatio i ostale 6iril s ke a onda i glagolj ske kao i latinske natpise. koja po svom programu obuhvata i natpise .i pronalaženja.).

kao što su. a č itavi krajevi još nris u obrađeni po koncep ciji koja je u svoje vrijeme usvojena. Da bi naša proučavanja stećaka bila kompleksn·ija. onda oni u Banjanima (u Crnoj Gori). zatim slećc i šire okoline Bil eće. tekstualni podaci nis u povezani sa fotonegativima i fotosima. bilo raznih nedostataka. treba priznati da je u tim poslovima. Na torne se mora još raditi. Cajniča i Goražda. Pretraživanju grobova se pristupalo samo u rijetkim s lu čajevima . Višegrada.i pregledi itd .ići na neku vrstu dodatka knjizi Stećci. došlo je kao zaštitna mjera zato što je č itav lokalitet bio oštećen i ugrožen eksploatacijom pijeska. . moramo predviđati i istraživanja grobova ispod s tećaka.krajeve i lokalitete stećaka.OSVRT NA NAJNOVIJI PERIOD PROUCAVANJA STE CAKA Iako su u proučavanju stećaka u razdoblju od o s lob ođenja zemlje do danas postignuti zna čajni rezultati. To traži dopunu publiciranih materijala. stalan proces. 25 . Velika akcij a evidentiranja s teća ka tekla je duže nego što smo predvidjeli. to je. najviše zbog nedostatka st ručnjaka i finansijskih sredstava . i to prvens·tveno kada su oni već bili ugroženi.istraživanje samih grobova .. zbog čega ta dokumentacija još nije osposobljena za javno služenje. Nužno je bilo da se sa eVlidentiranjem nastavi . uostalom. kao i zbog nedovoljnog snalaženja. nisu sačinjeni topog rafsko-statističk. Moralo bi se . Ne govorim o procesu daljeg proučavanja stećaka.izdanja. Tako bi smo došli do još dviju monografija.. Zbog toga smo ostali bez podataka o arhitekturi grobova i o načini ma i običajima sahranjivanja u doba stećaka. i to k ako tekstualno tako i u grafičkim pri kazima i statistici. čime bi sav teritorij uglavnom bio obuhvaćen. ipak su neki vrl o značajn i i karaktenis ti čni lokaliteti i region i stećaka za naučnu i kulturnu javnost ostali sve do sada nepoznati. Tako je za proteklih 10 god ina prikupljeno dosta novog materijala o novopronađenim s'tećcima. npr. I kompleks no istraživanje nekropole u Grbore2lima kod Livna. Ni centralna dokumentacija u Saraj evu nije još sasvim kompletna: naknadno prikuplj eni podaci nisu u klj učeni. imala je teškoća 'kadrovske i finansijske prirode i nije obuhvatila baš sve . za što će se angažovati brojni raznovrs ni stručnjaoi. o temama koje prosto naviru. Iako je dosadašnje ekipno proučavanj e važnijih lokaliteta i kraj eva obuhvatilo velike terene i rezul bi ralo publiciranj em 10 monografija kao posebnih knjiga i više manjih i većih radova u raznim s tru čn im časo· pisima. U dosadašnjim proučavanjima stećaka mi smo zanemarili jedan važan aspekt . Za neke krajeve ist očne Bosne i okoline Bileće građa je već prikupljena. kataloško-topografski pregled. stećci dosta prostranog područja istočne Bosne oko Rogatice. pa ne ·bi trebalo mnogo vremena da se pripremi za monografska .koj e je pružilo neoče­ kivano bogate i dragocjene podatke (o tome će biti riječi nešto kasnije). o pravim studijama koje l og ič n o slijede.

NAPOMENE l B. 15~189 i LXIX. London 1848. " M.Montenegro.694. I. 21 I. J A. • A. 169-177. Beograd 1871 . Zagreb 1925. Geografisehe Verhaltnisse. " S.. Sl erneck .. 34 i 35) II Vidi: F. Zagreb 1878. II M. Jahrgang. Vol. 1887. 92. 24-25) z P. Altbosniscli e Graber. Dil1arisel1 e Wanderun gen. br. 1889. Bd. Veber di Graber in der Herzegowi na zw ischen der Orten Cista und Lowrica. lt A. Mitteilun· gen der Antropologischen Ge se ll sch a[~ in Wien XIX. Vla stela liumska na natpisu II Ve liča nima. 11 F. Sre· dovje čni nadgrohni spom enici. Lam berg und Niclas }urischit z durch Bosttien. Obradović. Rad JAZU 56. Evans. (Izdanje na našem jeziku: B. Deutsche Zeitung od 14. Peko Kadčić. Central-Conunission zu r EyforscJwng und Erl1Qlttung der Ku nst und l1istorishen Denkmale V III . Viagg io in Dalmazia l.irs t Alek sa nde r. II M. Povijest Hrvata u vrij em e narodnih vladara. 1872. 126. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. . Arkiv IV. Sh ematismus topographieo-his toricus eustodiae provincialis in Hercegovina p ro anno 1867. Kosanović. Jireče k. 55-56. (Dal· mati en und MOJ1lenegro I. Starine bosanske. Đ . Spalati 1867 (drugo izdanje 1873. 8 i 9. (Die Europa ische Tjjrkei. Budapest 1887. 274--278) . Le neeropoli Fenieie in Dalmazia. br. 327.ler im K onigreieh Serbien. Podroz do Krajo\V Slavians kich odbywana w 1802 i 1803 roku przes X. k. Berlin 1877. 322. Cul tur und Landschaftsbilder a us Bosnien und der Herzegovina.. Luschan. Sarajevo 1950. Memoria sul1a Dalm azia l . Isti . Reisebiider und Studien. Putopis kroz Bosnu.) lO A. 9 (p rema l. 19-25. Venezia 1869-1 87l. Listovi o Bosni. Mitte ilungen der K. • O. 29 F.II . . Comuni cationen und da s Rei sen in Bosnien. IS S. . Go tting. Venezia 1774 . Ka ni tz.II. Kovačević. IX 1879 (Sta· rinski grobovi . J . Kn eževina Srbija. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. Mitteilun· gen der Anthropologisclten Gesellscllaft in Wien XVJl. Veber dem Grabstein des bosnisellen Fursten Ba tić. Lei pzig 1849) 1 V.. Bd IT. II . Obzor od 18 i 20 X. " S.II.š i ć. Dalmatia and Mont enegro l-Il. Arkiv za povjesnicu jugoslavensku . Beograd 1858. 1889. 38-39. Srbiju. A. Bosnien und die Herzegovina. Milin o vić.fl . 1879) 26 M . Bu/ga ržen nach Konstantinopei 1530. Ka ta l i ni ć.. Curipeschilz. 142-162. .JO A. Razgovo r ugodni naroda slovinskoga. Paris 1840. Zagreb 1859. Alte Graber in Bosnien und de r Herzego\Vina. Wien 1877 (Dio o stećcima "Staro nadg rob no kamenj e u Bosni i Hercegovini" preveden na naš jezik i objavljen u Vi eneu 1 '878. Blau. H oernes. Opisal1ie okružija u ž ič kog. Wien 1888. Storia della Dalmazia . Zagreb 188 1. J I K. Nedi ć. Si š i ć. P. Zagreb 1870. 95. b r. 1863. Sebenico 1890. Bosanski prijatelj IV. I. 10 H. Wien 1889) 6 L Gardner Wilkinson. Ba kula. 279. S OW !. 1834. 526. 1883. Mitte ilungen der Anthropologi· sehen Gese ll sc h ~ ft in Wien. Mitt elaltcrliehe Grabdenk11lale in der Herzegowina. S erbien. Wien 1888. 333-348. Mitteilungen der Antropo\ogischen Geselsha ft in Wien XIII. Isti. Isti. Mil ojević. 167-200. Starine X. 26 . Putovanje po Balkallskom poluot oku XV I v. 120) I ~ I Carrara. Vidovd an. As b6 th. Kuripp.. Zagreb 1942.4 Lj. Fosco. Beograd 1870. Sapieha. Zagreb 1953. 243-259. l t P.IV.ta on foot London 1876. Forti s. Bosznia es Herezegoviua I. Nekoliko srpskih natpisa i bilježaka. Insbruck 1910. Beograd 1876. Trotlgh Bosnia and t fI e Herzegov. der Hcrzegowina und Nord. Zagreb 1852. Lago. Zagreb 1857. 321 i VII. II l. I . 169---\177. 260. Wien 1882. Rendeu. lt A. Ka či~· Mi oš i ć. Zagreb 1879. Mili ćevi ć . Jlinerariwn der Bo[schaflre ise des Joseph v.JJI. W a r sz~ \Va 1811 (Sapieha Fi. Kne žev i ć. . A. 393. Arkiv V. Aeltere und neuere Grabma. M a tk uv i ć. Vienac. Glasnik Zemaljskog muzej a 1892. La Turque d' Europe. B uga rsku i Rumeliju 1530. Glasnik srpskog u će nog dru štva XII (XXIX). J.

!7 I s ti . 25. Sarajevo 1928. Wisse nschaftli che Mitteilungen . 275-277. M ark ović. 69-78. Viestnik. Starohrvat· ska prosvjeta I (1895). Sarajevo 1928. VI. II . Il . K.144. 8. Kacr. II K. Zagreb 1880. 141 . H P. JJ P. Tihal jina i njezin e znamenitosti. 90-92. . Glasnik Zemaljskog muzeja. 36. 39. 1881 . 122-141. Isti. Glasn ik Zemalj sk og muzeja III. sv. 50 D. Staki ć. god. » G. Marun . Wissen scha ftliche Milt eilllngen aus Bosnien Lmd der H erzegowine II . 158). Zagreb 1883. Arheološki leks ikon. B osanska vila I. Die AlrertJ. 4\ V.. Bosa ns ka vi la II. sv. 47 F. Starine u okolini maglajs koj.24 i 41-44. družtva V. Starohrvatsko groblje s crkvom sv..mer von Ošanić bei Stolac. Karano v i ć. Sarajevo 1928.iii. Sarajevo 1942. II . PoslIšje.. Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegov ine I . II . 25-30. Fiala. Sarajevo 1889. Zore. J9 I st i. Truhelka. sol M. velikog gimnazija II Dubrovniku . Sarajevo 1940.. š kol. n L. Hormann. Đ. 135-1 40. 22. 224--231 i II (1896) . Vidoviću. Filipović . Sredovječni stećei Bosne i Hercegovine. 368-387 (ista rad nj a je objavlj ena i u Wisse nscha ft liche Mittei lun· gen III.9-12. Sarajevo 189 1. Pierres sepuicraies Dalmaces. 551\---560.T/akufa. Veber B edeillmg einiger SY11lbole an den Bogumi1endenkmi:ilern. Mandi ć. 165-172. 403-473). Viestnik Hrvat skog arkeologilkog družtva II . Wien 1894.. Dubrovnik 1881 . Bari š i ć. Spalato 1879. Sa ra· jeva 1928. Sarajevo 1887. u V. skva 1902.ike s dječjim kos turom iz Cukli kod Guče Gore.. Radim s ky. Cečava s okolicom. Bulletina di archeoiogia e s tor ia Dalmata II . rukopis na njemačkom jeziku. Glasni. 267-268. Program C. sv. Isti.. Glasnik Zemaljskog muzeja V. Grob i l'ladgrobni spomenik gos ta Milutina na Hunzskom tl Foča nsko m srezu. Sa· rajeva 1893. I . III . 1895. arkeoiog. za hi storiju i e tnografiju.. Tafro. Sarajevo 1928. Glasnik Zemaljskog mu ze ja I . knj. knj. Zagreb 189 1. Glasnik Zemaljskog muzeja. ! l M. Ljubit. Sarajevo 1892. Sarajevo 1934. " P. I s ti. Sarajevo 1886. Vies tnik hrvat. Stanković . 83-94. 79-82. Bosans ki grobovi. 45 N. 3-20 i Slovinac IV. sv. Spasa LI Cetini. . 8. sv. 49 I sti. 59 . Sl i jepčević. Gla snik Zemalj skog muzeja IV. Glasnik Zemaljskog muzeja. Gla snik Zema lj s kog muzeja. Sa ra jevo 189 1.27-38. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. IV. II S. knj. Bulletin de la Societe d'Anthropologic de Lyon 1887 ( Slična radnja je objavljena i II Starohrvats koj prosvjeti I (1895). 69-75. 630-631. Bibliografski podaci o stećcima.457. Stan ić. Miuelalterliche Crabsrein e. JJ . 74 (prema D. 41 Đ . Sta ro groblje po Gac ku. Gla snik Zt!maljskog muzeja. Beograd 1953. Glasnik Zemaljskog muzeja.k Zemaljskog muzeja. Sredovječni spomenici u vrlič koj okolici. Glasnik Zemalj skog muzeja. 51 Vidi nap. tom II .1. Naše starine III . Sarajevo 1924. Glasni k Zemaljskog muzeja XLVI . T urbe kod Tra vn ika. 411 I sti. lo! V. Srednjovjekovni spome nici Bosne i fJ ercegovit1e. sv. Sarajevo 1924. II (1896) i IV (1898). st I sti. JedQll slovenski uzor bosans kih mramorova. . Jz istorije zaš tite spom enika kulture II Bosni i H ercegovi ni do os lob ođe nja 194. Sarkofag od mul. Sarajevo 1956. Starine tl Baki ćima kod Olova. u Zavodu za zaštitu spome nika kulture BiH u Sarajevu. ~ I. Ska rić.27 II L. II .. O mramoru vojvode Mom č ila.. 183-188 . Vuletić-Vukasović. 'I C. I88!>-8 I . 45(). Di alcuni massi se palcrali nel disIrello d'/ maski. Trudy. Glasnik Zemaljskog muzeja III . 55-56. Jedan za nimljiv mramor kod Skender. 57--63. 56 M. 27. Stratimirović . br. Zbornik zaštite spo menika kulture. Mo. II. 319-320. Wilke. Wien 1894. 35-44. sv. Starobosanski I11ramorovi.

196-779. 300 i 304. 31-94. Sarajevo 1941. Isti . n. Sarajevo 1966. 11 M.a. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. 57-88. Simpozium "Seoski dani S. 75 N. ]l V. Glasnik Zemaljskog muzeja LIV.. Z otov i ć . Z. Vogošća i Bioča u Bosni. Nadgrobni spomenici tl narodnoj medicini tl Bosni i Hercegovini. H rvatski planinar. 111-128. Zagreb 1931. L. Zagreb 1937. Zadar 1974. Isti . J. Sarajevo 1941.u. Osvrt na srednjo vječne kulturne spoln. Sanička župa i Bosanska Krajina. Curč i ć . Putn e bilješ ke iz Glamoča. Stećei na Blidin. Sarajevo 1930. br. Poluostrvo Rat (Pelješac). " A. Starine po okolini Sara jeva. St eće i. 689-jj93. M. 365-373. 7-14. Isti. Kako su naši bogumilsk i pređi sjekli i prevozili nadgrobne spo m enike. Popo vo. Curč i ć . B ogunović. Glasnik Zemaljskog muzeja Ll. An ali Historij skog instituta JAZU II Dubrovniku. Zagreb Split. Sarajevo 1934. Benac. Sarajevo 191 4. u štamp i. rukopis II Biblioteci Zema ljskog muzeja u Sarajevu. kataloško-topogra fski pregled. " Isti. Borač. d. Isti . 177. 61 V. Bj elovu č ić. Narodno jedinstvo-kalendar Drinske banovine III. Vego. Historijski spom enici Konjica i okoline. II Isti. Naše starine XII. 65 C. St ećci u okolini Trogira. Beograd 1930. Sarajevo 1954. Sarajevo 1962. I sti .145. Sarajevo 1933. Beograd 1951. januar-jun i. 173-249. Sergejevski.. Sarajevo 1937. d . Naše starine I . Sarajevo 1932. 21. 28 . Stari nadgrobni spomenici u selu Vrućici. 16-17 . 64 Isti. Srpski etnografski zbornik XLVI. " Is ti. d . 298. 111 M . Ludmer. I.34. Napreda k (časo pi s) . br. Sjenice i Raške. Ne koliko natpisa na s t ećcima u okolini N. Mazalić. 11 S. Isti . Srpski etnografski zbornik XLVI . 7. Sarajevo 1969. Beog rad 1930. lS M. br. januar-juni. Isti .110 D. Užički zborn ik 4. B eš lagić . Rezultati preliminarnih arheoloških istraživa nja na teritoriji opštine Priboj. Sa rajevo 1942. Truhdka. Sarajevo 197 1. Beograd 1923. Stećci i neki njima slični nadgrobnici u okolini Zadra.. Novi nalasci na Glam očkom polju. Karanovi ć .u. Isti . Zagreb 1942. Visočka nalii. Siroki Brijeg.ubuški. JJ Vidi na p. II S. Užice 1975. 35-39. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. . S. Isti . Beograd 1922. Problem "Bosanske crk ve" u našoj historiogra fiji. bosanski dvor srednjeg vijeka. Isti. 282. Anđe li ć. 17-33. 167. Bogumi/ski grobovi i bo s an č ica. Kupres. Stani ć. OI Isti. 33-34. Buli će v zbornik. St ećci centralne Bosne. za historiju i e tnografiju. Srednjovjekovna groblja Ll Scuparima i Rastiku. Bućić. Be š la g ić. 179-200.. n. Grobnica bosanskog ( e pč ije Batala . 66 Isti. Sarajevo 1933. Glasn ik Zemaljskog muzeja XXVII.. Sarajevo 1939. II. Isti. 61 M. Sarajevo i njegova okolica. 17 Isti . Sarajevo 1952 . Prijepolje 1976. • Isti. n . 193-225. Proučavanje i zaštita s r ećaka. .enike Bosne. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI. Silovi ć. St ećci tl okolini Trogira. 155 i 157. Zagreb 1959. 221-252. Kalinovik. 141. Sarajevo 1950. Konjic 1975.175. 259/1 16. %-100. 61 Đ. sv. Glasnik Zemaljskog muzeja XLII. Radovi Centra JAZU sV. Se rgejevski.em Poliml. Stećei. 149-154. Srpski e tnog rafski zbornik XLIII . Sarajevo 1954. V ezirski grad T ravnik. Olovo. ~ J . Isti. 1925. Napredak ( časopis). Isti . Glasnik Zemalj skog muzeja XLV.. 49. Sarajevo 1952. Skari ć. Hrvatski planinar 1943. 105 i dalje.182. Isti. Glasnik Zemaljskog muzeja LIII. 617-jj96. St eće i u okolini Sibenika. Sarajevo 1915. tJ P. M R. Stećei u "edn. Zagreb 1975. Rad JAZU knj. 356-358. 3-4. Sredovje čna groblja (nekropole). kataloška-topog rafski pregled. Fil i povi ć. 11-12. Sarajevo 1971. Radimlja. IV. u D. 71 L Re nđeo. B eš l ag i ć . Man dić. Vuk osavljevića" . sv. 170. Simbolika ft apa na s tećcima. 31 i dalje. Sidak. 15-36. 61 i dalj e. Pazara. ~ S. Srpski etnografski zbo rnik XXIII. 37-181. S tećci ili mramorovi. 69 Vl. Sarajevo 1967. Sarajevo 1953. n P. sv. knj .

11 0 D.. . Stećci. Titograd 1970. Artibus Asiae XV. Vego Zbo rnik sredn jovjekovn ih natpisa Bosne i Hercegovine I. 15-31.206. Wenzel. !CI D. Radovi XLIII Akademije nauka i umjetnosti BiH (Odjeljenj e drUŠlvenih nauka. Zbornik Mat ice srps ke X. Slarohrva tska prosvjel a. jj 29 . Lctopis Matice srps ke. 102. Srednjovj ekovna nekropola kod Petrove crkve II NikšićH. Beograd 1961 . Sarajevo 1956. 83-94.Merin. 468-475.. Naše sta rine II. Pe tro v i ć. A. Sarajevo 1962-1970. L'ornamentation d'un vase bo mes ure du Musee C}uny et les "s tećci" bosniaques. Ste1e. 127. Patarenstvo u Hercegovini u sv jetlu arheoloških s ponl e ~lika . Bosniall and Herzegovinian Tomb ston es. Simboličn e predsta ve na stećc ima . Sarajevo 1965. januar. N. Sarajevo 1954.136. Ancona 1952. Godišnjak Istorijskog dru štva BiH VIII. Radoj č i ć. Karaman. Zenica 1973. I "krst jani" di Bosuia alla luce dei lora monwnenti di pieIra. Malivi na bos an s ko. XVII-XXXV. s. Predstave kola Ha s t ećci ma i njihovo z na če nje. lahrbuch der Osterreichischen Byzantinischen Gesellschaft ll. Benac. Sarajevo 1953. . Hrabak. Prilog proučavanjtl saizranjivanja . s. Sergejevski. 1-2. Glasnik Zemalj skog muzeja VIII. s.Z Ju goslavien . l O} O. IC' F. Mittelalterliche bildende KtmSl . knj . 5--67 . (Arheologija). Sarajevo 1956. N. Bogumils ki mramorovi. Wien. 15).147. XII. 1952. B eš l agić . str.. 89. br. Plastika bogomiia. Novi Sad 1955.143. Bihalji. Sarajevo 1963. 195. i Her· cegovini. Celinje 1952. Isti . Naše starine I H. 195-201. Istorija Crne Gore II / 2. Sarajevo 1954. 91 M. Who Made Them and Wh y Siidost Fo rschungen XXI . 1011 V.IV. Sante Re/iels out side the Vj e frenica Cave at Zavala. 195-215. s. 119. 3. Beograd 1962. Steć ci . Ukrasni molivi na s tećcima. Plaslika bogwllila. VI 1954. Isti. Is ta . Radovi Muzeja g rada Zenice III . III se rija . Neki ikonog rafski motivi na s te ćc ima.. Miinchen 1962. Prilog datovanju h e rcegovački h s t ećaka. s. Beograd 1962. 107 M. Sta. 109 Z. grob/lilz s pomenika u 80S'1. Simbolika sredllje vekovl1U. Vego. Sv. 10: M. N. Ukrasni motivi Ila s t ećci ma . god. 111 M. l-IS. Glasnik Zemalj skog muzeja XVIII. 7-15. (Arheologija). Sarajevo 1965. Koco. !19 V. 11)1 A. Zagreb 1954. sv. " Lj . 1111 M. .. N. Krl eža. '1 P. 297-306. Beograd 1958. Kajmako v i ć. Roma 1957. Sarajevo 1972. Vidovi ć. N. Mil e t i ć. 100 S.325-328. MOlivarkada i s IOlova na s l ećcima.107. 173-213. COJ'ov i ć. 275-278. O bosans kim srednjovjekovnim s t ećc ima. Beog rad 3.VIII .91 D. Oblici stećaka. podizanja nadgrobni" s pomel'lika u l1ašim krajevima tl Sredl1jem vijeku. Reljefi bosanskih i h e rcego vačkih s t ećaka. Književne novine I .h e rce govač kim s t ećc ima. 21. rinar VII . Novi Sad 1961. Glasnjk Zemaljs kog muzeja IX. (Arheologija). 101 B. Starinar. Ista. Đuri ć.. 171-182. Ul1ljell1ost. Solovjev.

Truhelka'). tj. osjeća kod C. smatra da u stećke spadaju i spomenici slabije obrade i amorfni. Većina i s traživača. POJAM I NAZIV STECKA U dosadašnjoj literaturi pojam stećka nije jasno i do kraja definiran. Neki su se. a ne ki su ih uzimali u obzir kada se nalazio nad jednim grobom zajedno sa nadgrobni'kom u obliku sanduka (A. Htio bih da tome dodam ii neka najnovija. npr. Truhelke. pogotovo oni iz novijeg vremena. neki autori pod stećcima podrazumijevaju samo lijepo obrađene i ukrašene sanduke i sljemenjake. Ako rezultate tih proučavanja analiziramo. Takvo gledište se. i osnovna pitanja. još neobjavljena vlastita saznanja i mišljenja. pa i izvan Jugoslavije. opet. Neki i s traž ivači u stećke nisu ubrajali amforne ili samo ovlaš klesane nadgrobnike. izdvojiće se osnovni pogledi u odnosu na 'I1eka pitanja kompleksnog problema stećaka.' Neki su istraživači i muslimanske nišane ubrojali u stećke (P. Bilo je naučnih radnika koji nadgrobnike u obliku krs tača nisu smatrali s tećc ima (C. pločama i 31 . Kaer)3. da u jednom takvom pokušaj u naučne sinteze dođem do što tačnije slike stanja sadašnjeg ukupnog naučnog saznanja o ovoj osobitoj vrsti našeg kulturnog nasljeđa . a potom da jednim tkritičkim analitičko-sintetičkim postupkom i odnosom na sve to dođem do najbitnijih odgovora na barem nflka glavna . kolebali da li ta'kve nadgrobnike uvrstiti u s tećke ili ne. Iako to izričito ne kažu. Benac). ako se nalaze zajedno sa sanducima. Donedavno se na taj pojam nejednako gledalo. kao i oni u obliku krstače ..II NEKI REZVLT ATI PROVČA VANJA STEĆAKA U prethodnom poglavlju je prikazan proces proučavanja stećaka od prvih početatka do najnovijih dana. jer takvih ploča ima i izvan Bosne i Hercegovine. Kolebljivi i neodlučni bili su naročito tkada se radilo o pločama slabije obrade. iako 's u 'se oni nalazili na isti m nekropolama gdje su bili i lijepo klesani stećci u obliku sanduka i sljemenjaka.

i da li ima natpis ili ga nema. međutim. za stare nadgrobnike u 32 . bez obzira o kojoj vrsti se kamena radi. Stoga je nau čno opravdano da se s t ećci smatraj u bosan s kohercegovačkom pojavom. Za povelik i povisok stećak u okolini Kupresa čuo sam naziv steljac. odnosno mašet i. U Bosni se često čuju i nazivi n'lrQ1110r ti lnramorje. a za či tave ne kropole grčk a. ali se na te naz ive nailazi i u nekim drugim kraj evi ma Bosne i Hercegovine. Prema tome. bez obzira š to se stećc i nalaze u Hrvatskom primorju. a i naučni radnici ih nejednako nazivaju. zatim u istočnim krajevima Hercegovi ne. Pojava s tećaka u krajevima nekadašn je H rvatske države prvenstveno je posljedica naselj avanja bo sa nskohercegova čkog življ a i prenošenja običaja klesanja i postavlj a nja stećaka u tim krajevima. Osim toga. na pojam s teć ka nema utj ecaja to da li je nadgrobnik ukrašen i li ne." U natpisima stećaka vjše puta se za spomen ik kaže biljeg {b ilig} i kam (plural kami}. u Makedoniji. bez obzira š to je običaj klesanja stećaka prešao i na susjedna jugoslavenska područja . ako su na istim lokalitetima i ako potj eču iz istog s rednjovjekovnog doba. Po mome mišljenju. kao i Dalmaoiju sa zal eđem. U nekim centraln im i istočnim krajevima Srbije naišao sam na naziv obrok za stare nadgrobnike u obliku krstača i stela .' podrazumijevajući pod tim Bosnu i Hercegov inu.) Oko Užica se stećci još nazivaju kamenovi. čuju se. a ne o narodima srednjovjekovne Hrvatske drlave. navedimo još dva zanim ljiva naziva. U sjeveroistočnoj Bosni i u Srbiji. Skobalj). kao i u dobrom dijelu Dalmacije i njenog za leđa naj češće se upotrebljava naziv mašel i mašeta. a tako se naziva i jedan lokalitet stećaka u okolini Sinja" Za uspravno postavlj eni nadgrobni!!< u Srbjji često kažu u sađenik. i ovi nazivi: kaurska. narod stećke čes to naziva mađarska groblja. u nekim zapadnim krajevima Bos ne. U zapadnim krajevima Hercegovine. Mandić' i A. posebno u Semberij'i i u Mačvi. podrazumijevajući tu i kršćanske hereti ke. kamenovi i g rčki grobovi. Iako se ne radi o stećcima u pravom smi slu riječi. Druga je stvar š to se u izboru relj efni h motiva i u samoj klesarskoj obradi s tećaka u tim kraj evima osjeća utj ecaj h rvatskoprimorske klesarske tradicije. tj. u DalmaCiji i u njihovom zaleđu. u jednom potpunijem sagledavanju stećaka ne bi trebalo da izgubimo iz vida i 'lo š to oni pripadaju kršćanima. radi o narodima s redn jovjekovne Bosne. ali dosta rijetko. može se općenito i dos ta uprošćeno reći da su stećci kameni nadgrobni spomenici koji su karakteristični za područje stare Bosanske dr žave. konkretnije o H rvatima izvan Bosne .sljemenjacima. onda u Srbiji i u Crnoj Gori.' a u okolini Kumanova. a na Pelj ešcu "ploče. Ovdje se. groblja. Naravno. Taj naziv se najviše upotrebljava u istočnim krajevima Bosne . Treba reći da ima naučnih radnika koji smatraju da su stećci isk ljućivo vezani za hrvatski narod i za hrva tsko teritorijalno podru čje (D. rimačka {rimska} i či!LI1 ska ili židovska groblja. Za ove spomenike u narodu se čuju raz ličiti nazivi . (Uz navedena. Najčešći narodni naziv za s teća k je g rčk i grob ili grč ki spomenik. kao i u Srbiji . pri svemu to me se misli samo na nadgrobnike od kamena. bez obzira da li se on i ili neki njihovi dijelovi u vremenskom periodu s tećaka mogu nac ionalno tre tirati kao H rvati ili kao Srbi.

Kaže se da ·su nekada u ovim krajevima živjeli Grci i da ih je zades. meći I. J edna varijanta ove pri če kaže da careva kći nije poslušala Oca zato što nij e htj ela da ostavi blago. u smislu n ečega postojanog. Ipak se u nekim krajelAima čuju razne priče. po nalogu svoga cara. starobos{lI1ski spomenici (C. Nisam nigdj e čuo da narod kaže bogumils k i spol1lenik' Naj češći j najrasproslranjen iji narodni nazivi su. Mi sli m da prvi na2llv dolazi otuda što se dugo vremena u jstočnim k raj evima p ravoslavna cnkva nazival a g rčko m i što su u toj crkvi neko vrij eme viši cpkveni dostojans tvenici zaista bili Grci. a po tome na turskom n'lenne" na latinsokom lnen'loria. biljezi (Cu rčić).. U toj priči se da lje veli da Grci ni su više mogli izdržati zimu. pogotovo kada se raw o obrazovanjjim ljudima.ijem i lj epšem kamenu koji se u na rodu naziva m ermerom. Corović-Ljubinković) . vjerovatno je ta li janskog porijekla . g rčko groblje.obliku iznutra izdubljenih kamenih sanduka i slj emenjaka čuo sam naziv preklopi. Tako je sedam godina 33 . a možda i otuda što je u narodu za sve što je staro i vremenski tako da leko da se o lome već i svako predanje jzgubilo (dalj e i od samog turskog vremena). p riča koj a je vezana za naziv grćka groblja. ponekad je korišten i naziv usađeni k (M. ne možemo mnogo doznati o stećc ima za to što se. Drugi naziv . veLikog i visokog .. a možda i stoga što se radi o kamenu. koj a je neprestano trajala sedam godi na . koja je zauvijek ostala da živi u nekoj peći ni .Curčićevo objašnjenje ID Zi' veliki kamen se na talijanskom jeziku kaže masse!lo. korišten naziv slećak .mramor vjerovatno je došao otuda što se za spomenik na grčko m jeziku kaže inarmaros. koja se. Ta priča se obično veže za određenu planinu i za određenu pe6inu. pa se opet vrati u svoj pećinski stan. posebno onih na selu. p03tojan. međutim . zbog čes t ih migracija. naziva grčki m . što znači spome nik juna ka koji je poginuo u borbi za vjeru ' Ja mi slim da ima više osnova jedno drugač ij e . Krleža). n ego na ne ke Luterane. Cesta je. te ona i danas kao zmaj čuva to blago u peć ini i s amo lj eti izlazi na plandova nj e na pl an inu Osječe­ nicu . narodno predanje gotovo sasvim jzgub ilo . Nau čni radnici su ". ne odnosi na Grke. Pošto se ovaj naziv najviše čuj e u zapadnim krajevima. Krleža. pogo tovo u novije vrij eme. I ta je princeza svakog pro lj eća izlazila iz pećine. Palavestra i M. mramorje i mašeli. tj. naziv maše I je p os tao od iskvarene turske riječi m ešhed. Solovjev). npr. najviše upo treblj ava naziv s l eća k. Truhelka). Petrić zabilježili su s ličnu prj ču. na Drin i. zbog čega su se.k ao s lojećak . Po m išl jenju C. sa velikim snijegom. A. Jewno cara nij e p oslušala jedna pri nceza. PRICE . ali je naj češće . Truhelke. Otišli su "sve po površnici". U muslimanskim selima Žepe. bogumilski spomenici (M. ipak. i to o onom tvrđem .ila žes wka zima. Danas se ne samo u nauci nego i u narodu. koji su živjeli u planinama i bili "neke druge vjere".1I Jedna druga varijanta govoni da su Bosanci istjerali Grke i zagospodarili zemljom. gdj e je talijanski jezik imao utjecaja. VJEROVANJA I OBICAJ! VEZA NI ZA STECKE Od širokih narodnih sloj eva. pa ju je car prokleo. sjeveroistočno od RogaUce. n ekuda odsel'ili. Pojavi se.iše puta upotreblj ava li nazive mrantori ili mramorja (M. V.

. zavlada la je straš na glad . nije davno bilo. O ovome postoji i narodna pjesma u kojoj se. . Redovno se priča da je došlo do s usreta dvaju svatova j da je nastao neki spor izm eđu njih. osim mlade.kraćenoj verziji obično ovako glasi: "Susreli se svatovi i pobili se. Mujo je u međuvremenu odlu č i o da mla du . ili da je pod pazuhom nosila s tećak i opet . pa su otuda nastali ovi kamenovi . I danaske lo se groblje znade. U više bosanskih sela sa muslimanskim življ em kaže se da su pnije njih tu živjeli . kada su sva tovi bili na Morinama. Pošto ga je maj ka zaklela. Ivo. ipak.pa otuda njihovi grobovi j spomenici.izginuli.i. Kaže se da je na jednome "mramoru" bilo ovako napisano : "Znaš li. Na više mjesta i u raznim krajevima sam čuo pri ču o djevojci koja je bila toliko jaka d a je u jednoj ruci nosila Slećak . Ova priča se obi čno odnosi na slučaj kada se dvij e nekropole n a đu n ab~izu .ku je otišao Mujo. pa zbog toga ovo ili ono "svatovska groblj e". To su njihovi grobovi. koji se potom pretvorio u sukob. Postoji jedna osobito zanimljiva verzija te pri če koja se odnosi na Svatovsko groblje na Morinama ·kod Nevesinja. bogatiji Luterani su uspj eli da izbjegnu u druge :zemlje "usred lj e ta po snijegu". " U selima dko Kupresa se priča da su se svatovi smrzli . A~i . dok je sirotinja poumirala od gladi. negdj e da su m uslimanski . opet.) Neki pričaju da Luterane nisu htj eli primiti u nekoj drugoj državi da . . ipak. oka zlata. a drugi muslimanski. oka tlaka. nego da su ih pohili.kršćani) i da su stećci njihovi spomenici. a li sa 'konj em i slugom bega Ljubovi ća . u centralnoj Bosni. d onio do Ljub ovi ća. kaže :13 moja. Više puta sam čuo da se n eka nekropola sa stećci ma zove svatovs ka groblje. to j' islina bila. ikoju je konj. Ponegdje se priča da je bila ." U Zepi se priča da su Luterani klesali i postavljali ta'ko velike spomenike zbog toga što je u njihovo vrij eme bilo životinj a koje su "Braćo 34 .trajala zima sa snij egom. koji pozove bega Ljubovića na megdan . iznenada je nasta la nezapamćena snježna o luja i užasna hladn oća. međutim . U nekim 's am selima sjeverne Bosne čuo priču o takvom groblju koj a u .kuga j da je stoga nastalo ovo ili ono groblje sa stećcima. čul a 's e priča o divovima koji su igrali ." (Tla'k je jelo koje se u vrijeme teške gla di priprema od brašna s vodom . Umihanu bega Ceng ića iz Zagorja (okolina Kalinovika) za prosio beg Ljubović iz Odžaka kod Nevesinja. Negdje. U tome s U 'kobu su svi izginul. zb og neke stare m ržn je ili zbog mlade. voli i Mostarlija Mujo. " Negdje se kaže da su svatovi bili kršćanski." U ne kim selima oko Prnjavora. i"'među ostaloga. tako da su se svi svatovi smrzli.prela vunu. Gdje j' ukopan Mostarlija Mujo I njegovi kićeni svatovi .stećci . beg Ljubović se nije odazvao pozivu Mostarlij e Muje i nije mu izašao na megdan. Po djevoj../kamena s ramena". Umihanu. tuču i pravi r atn i okršaj. dovede Ljubovi ću . a drugom je prela vunu. Svi su . kažu da su jedni svatovi bili 'kršćanski . m "ne pogane naroda"./kauri" (inovjerCi .

Dragutin i Dragomir su kao zaljubljenici u djevo}ku 'izašli na megdan ." U još nekim selima.16 U raznim krajevima sam ustanovio da se još uvijek zadržalo. Oko jednog drugog stećka.15 I u mnogim drugim krajevima postoje pnce o životrinjama koje su provaljivale u rake i jele mrtvace. kao npr. nekoliko puta provedu konja kada ovome "stane mokraća" i kažu da to pomaže. u određeno doba godine stoku tri puta provode oko jednog stećka da bi ona te godine brla zdTava i debela . navodi narodnu predaju o ste6ku u Drveniku. sa dva konjanika i jednom djevojkom . SI. 'koga je djevojka više voljela. 3. u okolini Zenice. opisujući ste6ke u Makarskom primorju. Sljemenjak koji seljani kr eče Nevesinja. pa je i ona od žalosti odmah potom umrla. nazivan "Kostanićev grob". kćeri kneza Jurića iz Graca . neki seljani vjeruju da obilaženj e stećka pomaže da konj ili goveče promokri. Fra Petar Peko Kadčić. Kifinom Selu kod II 35 . Mrtav je pao Kostani ć . takođe u tome kraju. U Rastičevu kod Kupresa. u zapadnoj Bosni. Spomenik je polovinom XIX v. te ."rovile i jele mrtvace". da se tu radi o predstavi Dragutina Miletrića iz Vrgorca i Dragimira Kostanića iz Drvenika. vjerovanje da su stećci ljekoviti. pa da su stećci postavljani da se od njih zaštite mrtvaci. nekada sigurno jače uzraženo.

U tu svrhu je mnogo korišten veliki s teća k u Vitezu. obradovaćeš se". sam sam ga okreta. . i opet mi žena drugog tražila .20 U nekim krajevima vjeruju da će "naleti ti oluja" ako se s t eć ak pomi če . zvan i Starac-kamen. V." ali se to vjše uzima kao poša lica . Isto tako se vjeruje da s druge strane. sam sam ga prevrta. 'koju su žene nerorkinje mutile u vodi i to pile. ali se mora priznati da je naći n pomaganja si romašnoj djevojci. ako ih to zadesi. To č ine u uvj eren ju da će s prij ečiti štete od grada." Bilo je još nekih narodnih običaja u kojima su stećei igrali određenu ulogu.krečenje stećka otkloniti vremenske nepogode preds tavlja j oš uvije k ostatak neprosvijećenosti i sujevjerja." Nakon toga je stvar o raspravi legla. vjerujući da će im to pomoći da začnu i da rode. vjerovanje da će .U nekim bosanskim selima donedavno su stećke strugali i dub ili radi uzimanja kamene prašine. Curčić nam je ostavio bilješ ku o tome da je neki doma- 36 .kosti pokopanih ljudi pod nego naše kosti. stećcima mnogo veće jači od nas". zbog čega se onda on naroč ito ističe i izdaleka vidi. Muhamed Kadić mi je rekao kako je njemu pokojni prota Savo Savić. U Žepi narod i danas vjeruje da nije dobro dirati mramorove. ukazao se natpis koji je ovako glasio: "Sam sam ga sjeko. zbog čega ispod njih ponekad uoći Blagovijesti izbij a plamen. da bi to bio spas od nevremena. osobito noću ." U vjše slučajeva sa m ustanovio da mještani pone ki steća k. obično onaj koji se po položaju ili dJimenzijama i s tiče. obradovaćeš se" i "ako me ne prevališ. Konzistorija je odbila . ali da to gotovo niko ne zna da pročita .. vrlo dobro smišljen. Svakako. tj. s donje strane stećka piše: " Puče li ti u repu?". prota S av ić izmišlja pri ču o stećku i njegovom natpisu s donje strane. Prof. pa 10 č ine kada ovlada s uša . sam sam ga vuko . zati m da se u nekim ku ćama "prikazivalo" zbog toga što su u njihovim te meljima bili uzidan i s teće i . Vjeruju da se ispod nekih s tećaka nalazi "blago" (zlatni novac i nakit). Ne želeći da dolijeva ulj e na vatru. Osim toga.irota djevojka obavi. je r su "stari narodi bili veći i Negdje vjeruju da će kiša pasti ako se iz groba izvuče jedna kost i stavi na ledinu. ili da im ljetina neće pre trpjeti š tete od velikih kiša. krečeći s tećak više puta u toku godine. Neka žena tražila rastavu braka . ' 8 Katolikinje-nerotklinje iz Gornjih Korićana (pod Vlašićem) posjećuju "Grčko groblje" u Donjim Kori ćan ima. Za posao koji ta s. ispri čao s ličn u pošalicu vezanu za stećke. Kada su momci prevalili s tećak. na nekropolama se može "ogra isati". vjerujući da će im to pomoći. iz Sekovića kod Vlasenice." Sto se ti če natpisa na stećcima. Neki su tu kamenu prašin u oblagali na oboljele oči u uvjerenj u da će im to pomoći u njihovoj nevolji. povremeno kreče. postoji vjerovanje da se u nj ima poručuje: "Ako me prevališ. ihi da će ih ob i ć i suša. seljani djevojku daruju naj češće odjevn'im predmeti ma. jer da se od toga može razboljeti j umrij eti. da se ne povrijedi njen ponos i osjetljivost . a ako se lovi u mramorju može se dogoditi da puška opali u samoga lovca. U mnogim krajevima se vjeruje da s u . Vrlo je zanimljivo da se za krečenje odabranog steć ka obično angažuje djevojka koja je saromašna i bez roditelja.

Krečnjak je. a negdje muslimani. morao lJonekad upotrijebiti i kamen slabije kompaktnosti i tv rdoće. a u dobroj mj eri je " podesan za obradu. 1'0stoji ne kropola sa 80 s tećak a. prilikom prošnje djevoj ke. ili trg koji služi za takmičenja i druge vrste zborovanja. dj evoj č ini roditelji. i uz nju muslimansko groblje. Dosta stećak a je rpravljeno od mekanog kamena ." Postoj ao je i zanimljiv običaj da se narod u raznim p ri likama okuplj ao na nekropoli i u nj enoj neposrednoj blizi ni . zaseoku Bj e l oj evi ća. u s lučajevima opas nosti od nevremena stanovnici obližnj ih sela o kuplj a li i obavljali zaj edničke mo li tve. U Vičić ima k od Kotor-Varoši. zbog toga što je te vrste kamena bilo najviše u našim krajevima. koje je bilo od utj ecaja pri ugovaranju braka. Njemu je njegov dj ed pričao da su nekada u njegovom selu i u selima ovih krajeva. bilo izvjesno mjerilo ekonomskog stanja mladoženj e. Negdje su se u tu svrhu o kupl jali kršćani .. dosta pos tojan u odnosu na utj ecaj atmosferilija. da joj podigne spomen ik ako bi o na prij e njega umrla. a da se u Boljunima. odnosno da je pokamel1uje. nalazi jedna od ne koliko n ajveć ih i na jvrednijih ne kropola uopšte. U nelclm krajevima nije bilo uopšte . Mark o v ić je u okolini Kupresa čuo priču o pogađanju pri likom p rosidbe djevojke u sla ro doba o tome da li mladoženja prima obavezu da ml adu kamenu je. škrilj evca. pa su s tećc i kl esani od kamena ka'kav se tamo našao. a da su na to prosci znali da odgovore da može "i kamen po kamenu". što je sasvim razumljivo. potrebno je reć i da okolina S toca posjeduje veliki broj izvanredno lijepo klesanih i ukrašenih s teća ka. Toponim trza n je znak arhaičnog slavenskog kulta sunca. od jedne vrste ć in 37 . interesujuć i se za mladoženju . U vezi sa krajem iz kojeg potj eče ova Nadaždinova pri ča . tj. Ta ko su neki stećc i k lesani od serpentina. npr. konglomerata.28 KAMENOLOMISTECAKA Kao materijal za izra du s tećaka n ajčešće je ko rišten krečnjački kamen." S. Neka od tih mjes ta nose ime igrište ili trzan i na njima se i danas održavaju narodna veselj a. os im toga. n U Žepi su s~ nedavno održavale dove za kišu na taj način što je povorka naroda. a u nekim krajevima se to i danas čini. polazila od dža mij e glavnog naselja. milj evine ili muljike. Na ravno. Sve ovo govori da je pos tavljanje stećka. tj. sedre ili neke dr uge vrste kamena . Pod tim imenom se sma tra čis t prostor <li bLizini naselja . u Bosni. pogo tovo ta kvog koji je na postolju. od >tzv. tj . sa što manj e žilica i pukotina. tražen je što kompaktl)iji i tvrđi kamen. pi tali da li bi mladoženja mogao mladu "pokarnenovati" . gdj e je bila oskudica kamena. obuhvatala nekoliko mjesta sa s tećcima i nišanima i završala na planini Bukoviku. između ostaloga.iz okoline Trnova u 's rednj em v ije ku dao kćer za momka koji je bio u mogućnosti da je pokamel1uje. ali se u nekim krajevima. da joj postavi jedan položen i na :njemu jeda n uspravan kamen. ali sam našao i takvih koji su bili od najtvrđeg kamena. Tako su se. sa hodžom na čelu . Tu se prire đuju teferi či i vrše muslimanski vjerski obredi (mevludi i dove) . na mjestu koj e se zove Trzan." Sličnu p ri ču sam čuo od starog i pametnog Milutina Nadaždina. da joj podigne s tećak. Zbog toga se neka od tih mj es ta i danas nazivaju imenom mo!itvišta. iz Bj e l ojevi ća kod Stoca.krečnjaka .

Cesto se kamenolom na lazi sasvim blizu nekropole sa s tećcima. zbog čega uglavnom nisu ni korišteni u tu svrhu. zbog čega su redovno ne samo bez ukrasa nego su uopšte vrlo malo klesani. Majda ni kamena za klesanje stećaka redovno su bil. Ponekad je to mjesto kamenoloma danas teško uočljivo. 4.i sasvi m nes tajali.lO Stećci od konglomerata i drugih vrsta kamena slabijeg kvaliteta ni su bili podesni za primjerke luks uznih nadgrobnika. Ni oni primjerci od granita nisu . Osim toga. niti vući uzbrdo. ili se uopšte ne zapaža.i u blizini ~a mih nekropola. zbog toga š to je kamen u zemlji .podesni za klesarsku obradu. tzv. Kamenolom Gornj im Barama na Treskavici planini bio je stećaka. a ponekad s u . jablani ta. onih sa ukrasima i natpisima . takvi spomenici su se brže kvarili . ili je danas zatrpan i zaras tao šumom. u Hercegovini . Hi po neravnom i ispres ijecanom zem lj ištu . is pod nj ene površ ine. U takvim SI.granijta. II sasvim blizu nekropo le . jer veliko i teš ko kamen je nije bilo moguće dopremati jzdaleka. što je sasvim razumljivo. kao š to su stećci kod Jablanice i Rame. Počesto je baš pos tojanje kamenoloma u nekome kraju bilo od presudnog utjecaja da se tu odabere mjesto gdje će se zasnovati groblje sa s tećcima .

Tada nije bio poznat barut. r kaikvu su to snagu imali ondašnji ljudi i .kao i mi danas. Prema Skaljićevo:n Rječniku turcizama. Za od· vajanje bloka upotreblj avani su razni gvozdeni i drveni klinova. 39 . pa je u . . ·a li se tada gledalo da teren za prevlačenje ~amen ih blokova i stećaka bude što ravniji i bez uspona.kakvim sredstvima su se pri tome služili .koja. a tasIačenje je grubo klesanje.l' Nakon tasIačenja slijedi posijecanje kamenog bloka da bi se on potpuno odvojio od gromade. čekići. a posebno sredstva koja se danas u sličnim poslovima upotrebljavaj u . Razgovarajućd o tome.k o veLiki da je potkoljenica bila dugačka kao potkoljenica i bedrenjača današnjeg odraslog čovjeka zajedno. ali su za neke poslove.dinamit. TRANSPORT STECAKA Mnogi ljudi su me pitali 'kako je hilo moguće tako veliko kamenje dopremiti od kamenoloma do nekropole.kod Stoca. sa gvozdenim oblogama. Neki sagovornici su me uvjeravali da s u nailazili na otvorene stare grobove u kojima su kosturi redovno bili ta. Ponekad kamenolom nije bio kameno brdo ili isturena kamena gromada. Faktično. Sam proces usijecanja nije bio nimalo jednostavan.pukotine i žilice kamena su olakšavale samo odvajanje bloka. neminovno povećava svoj volumen i tako stvara pukotinu u kamenu. Najčešće je ovaj posao obavlj an zimi. primijetio sam da mnogi današnji selj ani žive u uvjerenju da su naši srednjovjekovni preci bili mnogo krupniji i snažniji od nas i da su imali "divovsku" snagu.su se bavili posebni majstori. dlijeta i poluge. Prirodne .i sličnim prilikama ljudi su izmislili nevjerovatne pruče o porijeklu kamena odnosnih steća ka. pogotovo kada se rad'ilo o spomenicima manjih dimenzija.k ada se voda mrzne. taslak je početna faza izrade nekog predmeta. trebalo je najprije iz kamenoloma izvaditi blok nešto većih dimenzija od spomenika koju je zamišlj en. Sigurno je bilo poznato kaljenje gvozdenih klinova i dlijeta u vodi da bi ovi dobil. nego se ponekad i dosta duboko. Da bi se isklesao jedan stećak. za odva janje smjena upotreblja· vani su u našim krajevima još u rimsko doba. ondašnji ljudi su bili . bili vični i neki drugi. Takvi klinovi. po kojoj se blok dalje odvaja op ostale kamene mase u kamenolomu. posijecanje i vađenje ka menog bloka. ekrazit i druga. Bilo je i iznimnih slučajeva. Time . .kamenolomu kod nekropole s tećaka u blizini sela Bitunje . što se. U te rupe je ulijevana voda . kao i odgovarajući alat.3I Ta faza klesarskog posla doskora 's e u našim krajew ma nazivala tasIačenje ili zasijecanje taslaka. I s lučajevJma bilo osobito te~ko tasI ačenje. Odvajanje kamenog blOlka od žive stijene narod zove usijeca nje. kada se smrzne. baš kao što ih i danas ima.takvim nalazio ispod površine zemlje. Među njima je bilo visok ih .samo pniučeni mještani. odvažne i snažne ljude. naravno. njima to činilo samo na prvi pogled. Za to je treDalo imati vješte.i bolju tvrdoću. JO Niz rupa stvorenih na taj način vidio sam u . da su kamenolomi situirani JIešto podalje od nekropola.k ao i ruskih ljudi. Dlijetima i r klinovima je napravljen niz rupa.

Kada je kamen navalj en na saon ice. te oskudnoj literaturi . miseca veljače. oblica i . koje se u nekim krajevima nazivaju "smuk".ku i veličini kamenog bloka. prema mnogim podacima i okolnostima. priko polja Svinjače.ko je to . Prilikom proučavanja steća!k a na Duvanj skom polju. preko č itavog polja Svinjače.i. Osim toga. Dimenzi je s tabala. Nedaleko od vrela Cetine." 40 . prevučen na drvenim plazovima. u opštini S'i nj. Takvi spomenici su pripadaM najuglednijim ljudima. Razuml jivo. ili kakav je stećak Pavla Ra denovi ća na Pavl ovcu 'kod Sarajeva. Vuklo sto volova. saonicama. uz pom oć ljudi koj i su sa s trane pridržavali. sa pre ko 30 tona težine. pristupilo se uprezanju potrebn og broja parova konja ili volova.drveni h i željeznih poluga. gdje se nalazila najbroj n ija nekropola stećaka. Kada imamo na umu da je to doba u . Kamen je natovaren na saonice uz pomoć greda. lj a 'kao robova. 34 Lokalitet se zove Plazaljke. ili su svojim prednjim završnim dij elovima bili sasvim spojeni. i zgledalo. vukući po zemlj. greda. Pri tome je u čes tvovao dovoljan broj vještih i snažnih ljudi. možemo sa dosta vjerovatnoće pretpostaviti ka. Mještani su mi pri čali da je dovezen ča k iz Male Cvrsnice. na nekropoli kod sela Lipe našao sam jedan veliki sljemenjak.o samome transportu stećaka n emamo pisanih dokumenata.kome se još uvjjek s u sreću s lučajevi prodaje bosans·kohercegovačkog živ. a ponekad kao i s toč na zaprega vukli. Najveći spomenici su zahMjevali više pari kon ja i jarmova volova i veliki broj ljudi.l a jedna vrsta saonica. pa se za njihove potrebe stvo rila i velika radna snaga. Kada imamo na umu da su se stećci klesali i u ta!ko velikim dimenzijama kakav je. nije se uvijek upotrebljavala jednaka zaprežna i ljudska snaga . a li. Nekada je prevlačenje stećka predstavljalo pravu mobu čitavog sela. tako da je razmak plazova u pred nj em dijelu bio sužen. vjerovatno po tome što su se stećc i prevlačili na plazovima. koja je oo.. prednji krajevi plazova su bili ta-ko otesani da su izgledali kao da su nešto povijeni prema gore. či tave te naprave. onaj iz Vlađevima kod Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). onda ni je čudo ako je neko od neslobodnjaka bio i žrtva pri takvom poduh va tu. u zapadnoj Hercegovini. onda možemo samo zamisliti koNko je snage trebalo da se oni pokrenu i transport iraju . odgovarale su obli. ali njima su se služili i u svako doba godine. odnosno grubo klesani s tećak. odnosno plazaljkama. sa oko 25 tona težine. sa udaljenosti od preko 10 km. u stanovlj en je kamenolom u kojem su sj ečeni stećci. Najčešće je kameni blok. onima koji su bili bogati i imaH vlast. Ta priča je transponirana oj u pjesmu i glasi otprilike ovako: 35 "Stećak vukla Marta na svog brata Marka. koji se svojim dimenzijama II ukrasima veoma isticao od ostalih. Od hrastovih stabala otesana su dva plaza i spojena poprečnim gredama. pažljivo i polako teret prevuka0 33 Po snij egu su saonice bolje I klizile. Potom se. pa i po kamenju. bez obzira da li je ne ko u čes tvovao dobrovoljno ili prisilno. npr. izda se sto ovnova.

Ka ko se bl ok po mi če na pr ij ed . Avionsk i sn imak nek ropole u okoli ni Ka li novika. 5. pa da se spo menik onda postavi. primj enjiva n je jeda n drugi način transporta. ta kođe r u okolini Stoca.ice. U tu svrhu ni su upotrebljava ni pl azovi . V1idio sam "s t rževu" oblicu ispod j~dn og velikog s teć ka na samoj nekropoli .ikoj udalj enos ti. Zbog (eži ne ka mena. POSTAVLJANJE STECAKA Za sam o pos tavljanj e s teća k a i za njihovo ra spoređi vanje na nekropolama važi la su izvjes na pravila.Kada se radilo o veoma teškom ili nespre tn om s tećku. U nekoliko s lu čajeva sam našao s teć ke koji su os tali na pola puta i is pod njih takve obl. u He rcegovini. t reba reć i da je s tećak uvij e k pos tavljan tačno izna d ra ke . ka ko se 10 . ili se če k a l o da od sa hra ne prote kne neko vrij eme. U Hodovu . neda le ko od Stoca. a li to nije dovolj an razlog da b i se SI. Prije svega. J eda n ta kav s l u čaj sam zab ilježio kod sela Lokve. i to svoj om dužinom po nj enoj dužini. . ljudi ih nisu mogli i zvući . oblice se pos te peno os l obođaju i ponovno podm eću . G VOZ I10 . jedna god ina ili neš to više. Vj erovatn ij e je da se to oba vlja lo na kon jedne ili nekoliko godina od sahrane. na koj ima je blo k gura n. nego h ras tove il i "s trževe" obLice va lj ci. Bilo je s lu čaj eva da je s teća k isklesan j oš za živo ta onoga kome je na mij enj en.i da nas Oi ni . a ne tako vel. Jedin o ne zna mo da li je s t eća k s tavlj a n neposredno ili ub rzo iza sahra ne umrloga.

Glavna orijentacija je bila prividna sunčeva putanja. a zimi ka jugu to se i u orijentaciji steć~ka na mnogo mjesta prhnjećuje manji ili već i otklon od osnovnog pravca zapad-istok. po pravcu sjever-jug. Vrlo je malen broj č itaVIih nekropola koje imaju takvu orijentaciju. na l eđa. Kako je 'sunce u razno doba godine izlazilo drugačije ljeti se mjesto izlaska pomicalo ka sjeveru . 6. a noge na istočnoj strani. tako da mu je glava bila na zapadnoj. Više se to odnosi na malen broj stećaka na pojedinim nekropolama koji su tako postavljeni. Osim toga. stalan položaj. Pokojnik je uvij ek. bez obzira na pol i uzrast. polagan u raku u l ežećem položaju. Dok orijentaciju ogromnog broja nekropola i stećaka po pravcu zapad-istok objašnjavamo sunčevom putanjom. Karakteristična brežuljkasta lokacija nekropole okolini Nikš i ća. Tako su neke nekropole.moglo zaključiti da je neposredno poslije sahrane i postavljen. I rake i stećci iznad njih su svojom dužinom u najvećem broju orijentirani po pravcu zapad-istok. tj. U talkvim slučajevima su noge bile [Ja južnoj. pri čemu se najviše gledalo na mjesto izlaska sunca. ili su oni nešto izdvojeni od ostalih stećaka iste nekropole. Pomišljam na mogućnost pretpostavke o pripadnosti Sl. odnosno sa manjim otklonom od toga pravca. odnosno neke skupi ne stećaka onijentirane po pravcu sjeverozapad-jugoistok. II široj 42 . Broćanac. a glava na sjevernoj strani. Vjerovatno će dalja istraživanja samih raka doprinijeti da se ovakva iZlllimna onjentacija lakše objasrri. teško je pretpostaviti da je zemljiš te nad svježim grobom bilo ravno i prikladno za postavljanje teškog kamena u nj egov uravnotežen . za sada ne znamo razloge postavljanja malog broja stećaka po pravcu sjever-jug. Postoji i jedan manji procenat stećaka koji su postavljeni okomito na uobičajeni osnovni pravac. Priličan broj stećaka takve orijentacije nalazi se na periferiji nekropola.

dak su os ta li . tj. Drugo osnovno obi lježje ras poreda stećaka sastoji se u tome š to su oni pos tavljeni jedan do drugoga. u stvaranju brojnih manjih grobalja na vlastitoj zemlji . Po mnogim okolnos tima izgleda da se radi takođe r o srednjovj ekovnim grobovima iz istog vremenskog perioda iz kojega s u i s tećci. koji nisu imali moguć­ nosti da sebi osiguraju stećke. slabij e obrađeni i manje ukrašeni s tećci . znač il o r aslojavanje bratstava i velikih p orod i čnih zajednica.ežu ljka. Na više mjesta stećci su postavlj eni na ilirske tumuluse. Na mnogim nekropolama sa velikim brojem stećaka uočava se tok razvoja.ima. nešto druga čiju pojavu.iski. onda su njihovi nizovi po pravcu sjever-jug. tj.43 takvih spomenika grobov. ope t. pa se ni za njih ne može ništa sigurno tvrdi ti. upu ćuje na zak ljuča k da se radi o grobovima jez istog vremenskog perioda iz kojeg s u i s tećc i.. kako u odnosu na ra ku tako i na skelet. na kraju navodi m još jednu zanimljivu. U tim s lučaj evi ma se u . kao i to što se takvi grobovi i njihove nadzemne oznake nalaze između samih s teća ka . Ta okolnost. I po tome gdj e su situiranri n. onda se nekropola morala širiti po kosina ma hUffilke ili br. š to upućuj e na pretpostavku o počecima izdvajanja pojedinih porodica. a li njih ima manje od on ih prvih . Na nekim nekropolama s tećci nemaju takve redove. Rezultati toga istraživanja bili su isti kao i kod zna tnog broja is traživanja grobova ispod stećaka. po bokov. da su spomenici . pa je prešla i u njihova podnožja. na "baštini " i na "plemenitom". Mi slim da su prvobitno iznad njih pos tojali d r veni nadgrobni spomenici. Ni takvi grobovi nisu dovoljno is traženi . odnos no neki dije lovi nekropola nisu postavlj eni u redove. ako su stećci orijen tirani po pra vcu zapad-istok . Uz steć ke nekih nekropola. odnosno gdje su s ituirani viši i b olje ukrašeni. . ob ično je postavlj en po ustalj enom običaju. čes to su primijećeni ovalno poredani i u zemlju zabijen i komadi manj ih neobrađenih kamenova koji su zatvarali približno površinu iznad jedne rake. Prvi i glavni s teća k. Vjer ova tno je to jedna vrsta na dzemnih oznaka grobova siromašnijih ljudi .postavljani po pravcu za pad-i stok i da su u nizov ima (u redovima). također možemo prah ti vremenski tok ne kropole. npr. humč i ca iLi zarava nak brežuljka nakon dužeg vremenskog perioda postao pre kriven grobov ima i stećc ima . Pravac tih nizova-redova je okomit na pravac orijentacije. U vezi sa osnovnom ka rakte ris ti'kom većine nekropola s tećaka. koji su vremenom sasvim nestali. a . Dalji proces razvoja feudalnog društva oč ituj e se u potpunom izdvajanj u pojedinih porodica iz zaj edničkih groba lj a. Kada je. morali biti postavljeni kružno i koncentrično . Na nekJim većim nekropolama se primj ećuju nešto izdvoj ene grupe spomenika. ili iz m eđu sami h steća ka. paralelno po svojim dužinama. zbog kosog a okruglastog zemljišta.to bi . I spod jedne takve oznake našao sam grob sa skele tom.ima u ko jima su sahranjeni ljudi koi'i ni su u rodbinskim odnosima sa pokojnicima koji imaju stećke uobičaj e n e orijentacije. Ustanovljen je i izvj estan broj grobova bez ikavih nadzem nih oznaka na isti m nekropolama gdj e su i s teće i.ili nekoliko prvih stećaka. 36 Pouzdane argumente za a tribuira nj e ove vrl>te grobova imaćemo kada se oni istraže u većem broju.

naporni dugotrajn. Na taj način b ismo i s tećke potpunije upoznali i proučili. Bio je još jedan s lučaj ugrožavanja jedne č itave veće nekropole usljed stvaranja akumulacionog bazena za hid roelektranu (Panik u dolini Trebišnjice) . nađe n sa nekom dru gač ij om orijentacijom. s puno razloga sam zak l juč io da se on ne nalazi na svom p rvobitnom položaju. Ako je ponegdje neki primjerak . PRAVLJENJE GROBNICA T SAHRANJIVANJE UMRLIH Do sada se vrio malo pris tupalo is traživa nju grobova is pod stećaka. zbog čega je i t. zdravstvenog stanja. . Danas su uslovi za ta kve poslove povolj niji . Neko dru gač ij e pos tavljanje stećaka nis mo us tanovili. itd. ili da će oni biti beznačajni. a posebno bi to pomoglo sigurnij em rješavanju pitanj a kronologije i pripadnosti stećaka . kao i izvj esno sus tezanje od odvajanja p os toj eć ih stručni h snaga i inače s kromnih fi nan si jskih sreds tava zbog pretpos lavlj anja da se u tim grobovim a n eće nać i prilozi. hidrocentral a i dr. rasta . Eve ntualni nalazi pniloga lI Z s kelete pomogli bi nam u prouča van ju n ač in a odijevan ja i koriš tenja raznih predmeta koji su u ondaš njim prilikama nabavljani . a u vezi s tim. Iako su bila sporadi čna. Stručn a ispitivanja skele ta pružila bi važne e lemente za proučavanje konstitucije tadašnjih ljudi . da bi se izbjeglo nezgodno ukopavanje po kosini terena i da bi se izbjeglo nestab ilno postavljanj e s teća ka na mj es ta sa kojih lako mogu da s kliznu . Dosadašnj e akcije se odnose na nekoliko istraŽJivanja poj e din ačn ih Jrobova prilikom evi dentiranj a i li obrade nekih većih nekropola stećaka . Sire.h radova oko izgradnj e ces ta. pa se pris lupil o s istematskom istraživanju čitave nekropole (Grborezi kod Livna) . iako bi ta!kvi poduhvati pruži li mnogo podataka za upoznavanj e obi čaja pri izra di grobnica i sah ranjivanj u umrlih . nakit. š to je sasvim razumlji vo. pa se može očekivati da će se ubrzo pristupiti sis temats'kim istraživanjima. 44 . ta dosadašnja istraživanja ipak pružaju vrijedne rezultate i omogućuju ne samo parcijalne hipo teze i zaključke nego i izvjesna uopštavanj a. a u jednom slučaju je bila ugrožena veća s kupina stećaka i grobova. itd . opš tih uzroka s mrtnos ti . njihovih tj eles nih osobina .kao li n a č i n nj ihove zanatske i umj etničke obrade. . Saznanja o arhite kturi grobnica bila bi nam višes truko dragocjena. provj eri ti i dopunili.izvjesnom s mislu ods tupa lo od pravila. dužine života. zaš ti tna i uglavnom manjeg obima. oruđe i sl. poslovi. nedos tatak s truč nog kadra i finansijskih sredstava. a saznanj a o potrebi i vrijednosti lih poduhvata veća. više ' s lučajeva ugrožavanj a steća ka i grobova uslj ed velikih građevin sk. bilo je . zbog čega je uslijedilo ispitivanje grobova . sistematsko ispitiva nje grobova doprinijelo bi upoznavanju ondaš njih životnih uslova i društvenih odnosa uo pšte. mogli bismo upoznati m a terij a le od kojih su ti predmeti pravlje ni . . što je od osobitog značaja.a nekropola is tražena. koja je potrebno proširiti.i upo trebljavani kao pribor. ali rezuitalii toga poduhvata još nisu publicirani. Međutim . že l jezničkih pruga.

a trouglaste šupljine sa s trane glave i nogu zatvorene manjim pločama. imale su ovalan ili pravo ugao n oblik u svom tlocrtu . - Grobna raka II č istoj zemlji II Grborezima kod Livna 45 Ustanovljene su i rake u kojima su mrtvaci sah ranjivani u drvenim kovčezima. ili komad. nasuta na to mjesto)." Sl.ARHITEKTURA GROBOVA Rake su nekada bile u čistoj zem lji.okrivani daskama. pa i bez njih. ali se pretpostavlja da je bilo i zakivanja dasaka drvenim čav lim a. Dječje grobne rake su bi le najpli će. Na više mjesta 's u nađe ne rake sa upotrebom kamena. iznad toga je bio zemljani nasip (redovno je iskopana zem lja vraćena. Dno rake je naj češće bi lo oko 80--120 cm niže od površine z~ mlje. Redovno je mrtvac polagan na tvrdo prirodno zemljano dno rake. Nekada s u te ploče formirale trostran u. na razli čitoj dubini. dimenzije su im bile nešto veće od dimenzija umrlog čovje ka .rov bio s li čan drvenom svodu. Nalaženi su željezni čav li kojima su da ske prikivane. iznad nasipa više puta su nađe!1 i komadi debljih kamenih ploča.i neobrađenog kamena da stećak ne bi propadao u zemlju i da se ne bi naginjao. bilo izdubljeno. Koji put je mrtvac bio pokriven daskom ili p l očom (komadima ploča ). 7. zbog ćega je taj poJ. onda je takva grob" ica bi la u ohliku trostrane l ežeće prizme. U Žepi je u s tanovljen takav grob u čistoj zemlji u kojemu je mrtvac bio prekriven borovim deblom koje je iznutra . .. na sljeme. ili su postavljani na daske. a nekada četvorostranu prizmu u -kojoj je ležao pokojnik. al i je nekada bib i dublje. Pokojnik jc ob lagan i prekrivan pločama. bez ikakve upotrebe kamena ili drveta. ili pliće. Ako su dvije uzd užne ploče postavljene nakoso. zatim oblagani i !.

- Grobna raka obložena kamenim Li vna. Kameni sarkofag-grobnica Travnika. 8. - (oš teće n) u S ta roj Biloj kod . pločama u Grborezima ko::1 Sl. 9.SI.

-ven im ko vče­ zima. U nekim krajevima Bosne su nađe ni u zemlji kameni sarkofazi sa skeletima. sa malim otvorom u donjem dijelu za otjecanje tečnosti. Ne samo da je iznad rake u či s toj zemlj. sa kružn im izrezom i jastučićem za glavu . Sarkofazi su se sastajal i od dva dijela. Obično je u jednoj raci nađen skelet. . 10. zak l jučeno je da ti sarkofazi potječu iz vremenskog perioda stećaka . Po prilozima koj" su bi li uz neke od tih skeleta. - Dio drvenog 47 sarkofaga-korita II okolini Kalinovika ( o š t ećen ). kao svod.i s tavlj an zem lj ani nas ip (materijal iskopa) nego se to č inilo i u svim drugim s lučajevima. Pretpostavlja se da je iznad nekih od tih sarkofaga bio stećak. Ponekad je mjesto kamena stavlj ana jedna relativno velika i debela ploča. u obliku čovječjeg tijela. a izrađeni su od mekog kamena (od mulji'ke). koja je još bolj e poslužila u tu svrhu. Njihovi donji dijelovi su izdubljeni kao korito." Saraj eva i Foče. š irim dijelom kod ramena i užim kod nogu. Poklopci su iznutra bili izdubljeni. a izvana su bili na dvije vode. ra di pridržavanja steć ka. ali o tome nemamo sa svim sigurnih podata ka. kao sljeme.38 a onda i u okolini Jajca. Ovakvi sarkofazi su nađeni u okolini Travnika i Zenice. Gotovo redovno su ploče ih oveći neobrađeni kamenovi stavljani nepos redno ispod površ ine zemlje . U tim nasipima je često bilo i sitnijeg kamenja." Sl. a onda obloženi i prekriveni kamenim pločama.Nađen e su i rake u kojima su mrtvaci položeni u d .

br. odnosno koji se m ogu datirati u kasni srednji vijek. Kako znade mo. ali je jedan bio obložen drvenim daskama. okov". samo ne od kamena nego od drveta.korita?'" Dragocjene podatke o a rhitekturi grobnica dalo je istraživanje u Os trošcll 'kod Konjica. ali je jedna od nj ih bila na neobi čno velikoj dubini . I način sahranjivanja. 10). kao i s t ećai istoga lokalite ta. Os trožac na Neretvi je prva iznimka u tome pogledu . Pripadal i su per iodu stećaka. Rake su bile u obliku četverostrane l ežeće prizme . Orij entacija grobni ca i skele ta je bila po pravcu zapad-istok. Bilo bi opravd ano pre tpostaviti da će dalja <is traživanj a tumu lu sa pokazati da s u . Sanduk je formiran približno u obliku čovječj eg tij ela" U vezi s tim napominjem da je donedavno u Irnijan ima i okolnim selima (obronci Vla š i ć planine. u kojima je vršeno ukopavanje umrlih . u čvrš ćeni pločama i komadima neobrađenog kamenja'3 Na istom lokalitetu su istražena i 3 zemljana tumulusa . Dvije od njih su imale obli k če tve ros trane a dvije tros trane položene prizme (na slj eme) . 48 . uz dj e lomi č nu pomoć arheologa Ze· malj s kog muzeja u Sarajevu dr Irme Cremošni k. U jednome od njih su nađeni prilozi. da kle. okovanim željeznim čavli ma. iln. Stećc i su.i s u hra s tovi il i lipov i trupci. u arheološkoj nauci se do sada mislilo i tvrdilo da ovakvi tumulusi pripadaju preistol'iji. a gornj i za poklopac (sl. Dubina dna raka se kre ta la od 120 do 150 c m ispod površine zemlje. a onda je donji veći d io izdublj en za ležište mrtvaca. kao i ostale okolnosti govorili su o istom vremenskom periodu. Radi se. Rezu lta ti s u frapantni . Dna r aka s u bila 120. og rađene i pokrivene debelim p l očama .ni željeznim čavHma. U većem tumulusu su bila dva groba ograđena kamenim pločama na slj eme. J edan od njih je imao promjer 6 m. grobni prilozi. tim prije što s u se i stećci i tumulusi nalazili na istom 1 0kaI. U rakama je nađen po jedan skele t.kao nadgrobni spomenici upotrebljavani i u srednjem vijeku. U svakoj raci je b io po jedan skelet. odnosno 150 cm duboko ispod površine zemlje" Kako vidimo. a tri su bil a u drvenim sanducima . u Bos ni) bio običaj pravlje nj a ovakvih san duka. Skeleti su bili na goloj zemlji.kraja dobil o naziv po pravlj enju takvih sanduka . Najprij e su is tražena 4 groba is pod s teća ka u obli ku lij epo obrađenih i ukrašenih slj emenjaka. U manjim tumulu& ima je na đen p o jedan s kelet.Sli č ne sarkofage. upotreblj avan. s ti m š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj s trani. Jedan s kelet je bio pos tavljen dire ktno na zemlju .po pravcu zapad-istok.n u grobovima ne kropola u okolin i Kalinovika. Orijentacija je bila ista . a druga dva su bila manja. Rake su bile kamenim pločama ogra· đene . o turnu lusi ma i grobovima u njima koji su savremeni s tećc ima. Skelet i s u bili u drvenim kovčezim a . obavio 1953 . i pored toga š to su imali svoja postolja . Uz neke s kele te sa m nasao pniloge. Dna tih raka su bila o ko 200 cm duboko od vrha tumulusa i oko 150 cm od površine zemlj e. a u Bosrui i Hercegovini ilirs kom pe riodu . koj e sam. s tim š to su glave mrtvaca bile na zapadnoj strani.dno joj je bilo 245 cm is pod površ ine zemlj e. godi ne. Možda je i selo Kori ća ni iz toga .Šao sa. Za ove sarkofage. koji bi se mogli zvati i sanducima. grobne rake u tumulusima su bile is te kao i one ispod steća ka.i te tu . Iznad ra ka je bio sloj nasute zemlj e. Iznad raka je bio zemlj ani nasip . Mislim da su iznad njih ne kada bili stećci. koji su po dužini pre reza ni.

Najviše podataka o arhitekturi grobova pružilo je istraživanje u Grborezima . iLi je daskama ograđen. ali ih je najviše bilo sa dubinom od 80 do 100 cm ispod površine zemlje. iza toga je po broju zastupljen prvi (38%). te sa stećkom na površini zemlje. ne poremeti. u koje je polagan pokojnik i zagrtan zemljom. je da su na današnjim površinama bez stećaka morale postojati drvene nadzemne oznake. na manjoj dubini. a upadno najmanje je bilo drugog tipa (10%). god'S Radilo se o nekropoli sa 86 steća'ka. koje sam zajedno sa arheologom Zemaljskog muzeja u Sarajevu Đurom Baslerom obavio . zaključeno 49 Poseban tip rake je kamenom ozidana četverostrana prizmatična šupljina ~komora).46 Iz više elemenata zaključeno je da su proste jame u zemlji vremenski najstarije. tepčija . Dubina raka varirala je između 60 i 150 cm. Drugi tip je ista takva jama. Jedna je raka bila relativno duboko. ali su neki vremenom uništeni. U nekoliko slučajeva bočne ploče su bile nakošene tako da su se na sredini spajale. Treći tip je mka u kojoj je mrtvac ograđen pritesanim kamenim pločama sa svih strana i prekriven sa dvije do tri ploče koje su ponešto prelazile ivice rake. Nekada su obadvije mke pripadale istom. a nekada različitom tipu. Nađeno je ukupno 265 raka i u njima 355 skeleta. Ustanovljena su tri tipa raka. sa pločom . U Bosni su. Prvi tip su proste jame u zemlji. Nekada su se ra'ke dodirivale. iako se to ne može uzeti kruto." Kako je u Grborezima bilo mnogo V1iše grobova nego stećaka.koja ju je prekrivala.kod Livna. jer se. One su pripadale najstarijem tipu. između ostalih.u Turbetu kod Travnika" i u Donjoj Zgošći kod Kaknja'9 U grobnici u Turbetu je sahranjen Batalo. Na ovoj nekropoli je u nekoliko slučajeva bilo grobova u dvije etaže. i inače. a druga 'se nalazila iznad ove. Koji put je mrtvac u ovakvoj raci sahranjen u drvenom kovčegu. ali je u nju pokojnik polagan na dasci. a relativno je najmlađi treći. a ponekad je stavljen u drveni kovčeg. i raka je izgledala kao krov kuće na dvJje vode. Treći tip raka je najbrojniji. ali se uvijek pazilo da se ona donja.im dužinama bile orijentirane po pravcu zapad-istok i bile su u nizovima-redovima okomite na pravcu orijentacije. Izgleda da su ta. što znači da su neke grobnice bile zajedničke. Više puta je umjesto daskom pokojnik ograđen neobrađenim ili samo ovlaš pri tesanim kamenovima ili pločama. stvaranjem gornjeg. uglavnom u obliku sanduka. poslije njih je nastao dru~i tip. Neki grobovi su sadržavali po dva ili više skeleta. mlađeg groba. koji su prosječno i nešto slabije klesani. ustanovljena takva dva slučaja .ka.kve rake vrlo rijetko pravljene i da su pripadale samo istaknutim feudalcima. Rake Grboreza su svoj. bez upotrebe drveta iH 'kamena. jer je bilo slučajeva paralelne upotrebe. Tu je ranije bilo više stećaka. U nekim rakama Grboreza nađena su po dva ili po više skeleta. i 1956. porodične. starija. najčešće ovalnog ob\i. bez ukrasa i natpisa.između 1954. nizovi ne bi mogli dosljedno slijediti i održati u toku sahranjivanja. Iznimku čini 6 raka koje su bile postavljene po pravcu sjever-jug. zauzimao je 52% od ukupnog broja raka ove nekropole.

pričvršćena gvozdenim čavlima . a prekrivene su neposredno s tećcima u obliku ploča. najstariji sin tepčije Batala (?). 50 Komore su bile izidane sve do površine zemlje." kao i feuda lac Radovan Pribilović iz Ričice kod Kaknja. ili nekom iz njegovog najbližeg roda. a na ovoj opet veli:kli stećak . a vjerovatno i neki drugi feudalci."i i stećci kneza Vlaća Bijelića i vojvode Vukosava Vlaćevića . npr.ku sljemenjaka. ali je svakako neko od tadašnjih uglednih ljudi. istina .kao i drugi stećci. Takav spomenik je imao tepčija Batalo. a iznad groba mu je bio poznati vrlo ukrašen veliki sljemenjak. mislim da spadaju u stećke. u okolini Nikšića.SJ zatim da su mauzolej e mogli imati ti veliki :kaznac Nespina. pa sam se pitao da li možemo smatrati s tećcima i ovakve nadgrobnike. sasvim rijetka. gdje su sahranjeni vojvoda Cvjetko Banjanin i· knez Grbač Cvjet. crkva u Vlahovićima kod Ljubinja.. jer su uz skelet nađeni komadići brokata.u Srimi. Pošto se oni vremenski ne mogu odvajati od stećaka na istim nekropolama. bez zemljanog sloj a. Dotle smo stećcima nazivali nadgrobni'ke koji su bili na površini zemlje. nekad manj-i sloj zemlje. Petar Bakula navodi da su u Hercegovini pojedine grobnice solidno ozidane i prema površini zemlje luČlno završene. Uz kostur su nađeni ostaci brokata.na dvoru kralja Dabiše. Iznad toga. a u Donjoj Zgošći se ne zna pokojnik.ković Banjanin. 55 Neka vrsta mauzoleja su i zadužbinske crkve sa grobovima i steć­ cima ktitora. Rogoznici i Ivinju. koji je s jedne strane imao ulaz. čija je nadgrobna ploča sa natpisom nađena u Malom Mošunju kod Travnika. koji je smješten u zidanu raku dužine 205 i širine 105 cm . gdje je nađen veli'ki stećak u obli-ku sljemenjaka koji vjerovatno pripada Hercegu Stjepanu. Ispod te ploče bila je tekstilna zavjesa.SI Mislim da se uz navedene osnovne tipove grobnica ispod stećaka može navesti još i mauzolej . gdje je nađena njegova nadgrobna ploča sa natpisom.. Takva je. Ustanovljeno je nekoliko takvih crkava. U jednom zidu grobnice bila je uglavljena manja ploča sa uklesanim epitafom ćirilicom. Pretpostavljam da je mauzolej imao i gospodar donj e Lašve . bio je stećak u ob]. a onda je nad samom grobnicom postavljena velika i široka ploča. U zidovima grobnice iznad sarkofaga bile su il<onzole koje su držale unutrašnju pokrovnu ploču . u kojoj se nalaze grobo. jer je raku od steć'ka dijelio nekad veći. ispod utvrđenog grada Sokola na Pivi. tim prije ~ko imaju još i ukrase .knez Vuk. Slične rake (ozidane komore) nedav· no sam našao na tri nekropole u okolini Sibenika . i to isključivo u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori.rkvih i sličnih mauzoleja. ali značajna pojava." Pokojni·k je sahranjen u kameni sarkofag od muljike. čija je nadgrobna ploča sa natpisom i scenom lova na vepra nađena u Gračanici 'kod Visokog. ss 50 .koji je.S6 zatim crkva u Petrovićima . zatim Jelene Grube i kralja Ostoje.57 ili nedavno otkrivena ruševina crkve Hercega Stjepana u Sćepan-Polju. Smatram da je bilo još nekoliko t. koji se smatra hlkovno najvrednijim primjerkom stećaka uopšte. Raka je bila pokrivena pločom. Grobnica i stećak su bili ograđeni i zaštićeni dosta visokim zidom. ali da su speoifični za neke primorske krajeve. ali ne neposredno nad ralkom. ali o nj'ima nemamo sigurnih podataka.

. nauznak. Jedinstven je slučaj jedne žene u Grborezima koja nije bila položena na leđa . . dok su kos ti drugog ili drugih skeleta bile pažljivo složene u hrpu. čiji se grob i s tećak sa natpisom nalaze u Veli čanima (Popovo polje ).potrbuške. i zaj e dni čkih. bilo da je lijeva ili desna šaka stavljena odozgor. il i s·keleta bez glave (masakriranja ili deIkapitiranj a). Nije nađen nij edan skelet u s kvrče nom stanju . sah ranjen je sa prekrštenim rukama.62 (Sl. U 39 s lu čaj eva bila je jedna ruka opružena.kako se to običavalo u preistoriji _ Nije bilo ni polaganja na kuk. u okolini Rogatice.SAHRANJIV ANJE Rekao sam već da smo u Grborezima i drugim mjestima istraživanja grobova ustanovili da su mrtvaci redovno polagani u opruženom položaju.9 U vezi s bim napominj em da sam na nekropoli steća ka u Oborcima kod Donj eg Vakufa.kostur sredovječnog muškarca sa 51 .i za dva. ll Z noge 'iIU uz mke onoga . U 120 slučajeva ruke su bile prekrštene na grudima ili na trbuhu. Deset primjeraka od ovih imalo je jednu r uku nešto uzdignutu prema vratu ili glaVIi. bio je . U dva s lučaja u Grborezima su noge bile nešto iskrivljene i skupljene.) Od izvjesne važnosti je i položaj ruku sahranj enih. koje su bile odvojene i stavljene uz lobanju onoga skeleta koji je zauzimao nonnalan položaj. U Grborezima je na đen vrlo zanimljiv i jedinstven skelet žene koja je jednom rukom zagrlila dijete š to znači da su majka i dij ete istodobno umrli i zajedno sahranjeni·' U Grborezima je bilo više raka u kojdma smo našli po dva skeleta.60 Za takvo odveć slobodno rezonovanj e ni sam našao povoda ni :potvrde u Literaturi koja mi je bila dostupna. pretpostavio sam da je žena mogla biti sahranj ena u priVlidno mrtvom stanju i da je kasnije oŽJivjela i prevrnula se u grobu. a bilo je i nekoliko takvih u kojima su na đena po tri ili po če tiri skeleta. sa glavom na zapadnoj. nego na . a nije ustanovlj en ni neki slučaj osakaćenog skeleta.koj i je bio u normalnom položaju. . a druga prebačena na grudi ili trbuh. u okolini Trebinj a. Znači d a rake nisu služile samo za jedan ukop. Od ukupno 355 nađenih skeleta u Grborezima položaj ruku je ustanovljen u 218 primjeraka. osim lobanja. u Bosni. dakle. Približno ista ili s lična situacija je bila i kod istražendh grobova izvan Grboreza. istražujući jedan grob ispod s tećka. 59 % slučaj eva se odnosi na prekrštene ruke. 8. Sasvim opružene mke u z tij elo našli smo u 51 slučaju.trbuh. pa i više ukopa. Kod ostalih se to nij e moglo sdgurno utvrditi zbog trošnosti nađenih kostiju.p a se misli da se radi o ljudima 'koji su za života imali bolesne i krive noge . ili da je sahranjena živa i na taj način kažnjena za neko djelo kojim se ogriješila o moralne norme tadašnjeg društva. nego . našao skelet mlađe žene koji je bio u takvom istom položaj u . a nogama na i s točnoj strani. Bilo je. Takvih pojava je bilo i izvan Grboreza . vjerovatno porodičnih grobnica ." u istraženom grobu ispod slj emenjaka u Ljuborn'išlju (Žepa). Razmi š ljajući o tome. Prema tome. U svakoj od takvih raka sa dva ili više s keleta jedan skelet je bio II uobičaj enom normalnom položaju. da bi se moglo zaključiti da je mrtvac sahranj en u sjedećem položaju. iako je to bila najčešća pojava. i to redovno u rakama sa kamenim okvirima i kamenim pokrovom.63 Rać Galčić.

dijadema. evo. za tim u Puhovcu . nego srebrni i zla tni brokat.. protiv kojega se . itd. ja dranski h otoka i rijeke Zrmanje.. nalazimo u l. prstenovi i 'igla. Najv. koji s u mogli da nabave taj luksuzni artikl iz inostranstva. u veći ni s lučaj eva ispitanih pojed inač­ nih grobova ispod s tećaka nije se našlo ništa od priloga. Ta ko su. 78 Prilozi koji su nađeni u Grborezi ma u godn o su nas iznenadili svojim brojem. Zanat· ska obrada je u tehnika ma lij evanj a. Donjoj Zgošći i u još nekim mjesti ma tekstil nije bio ob i čan . zatim rame vrpce i dio kape s kraja XIV v. Najvredniji i najbrojnij i arheološki materdjal su naušnice. U Humskom . Među tri m. U 73 rake (28%) bili su prilozi.. Doboja. po čemu se može zaključiti da je postojao običaj sahranjivanj a umrlih u odjeći. pa ča k i u Srbiji. granulacij e i fili grana visoke umjetničke vrijednosti. 11) i na kolutaste naušnice. Moglo bi se pretpostaviti 52 . iskucavanja. nađeni ostaci srebrnog i zlatnog brokata koji potječu iz XIV i XV v. Biskupu. keramike i dr ugih materijala. zlata. zaponi za pojaseve. npr. Veličanima.kod Zenice. u Grborezima. Sibenika i drugih dalmatin!>lcih gradova .13 kao i u još nekim mjestima. u Humskom. u z skelet gosta Milutina. Os tavljanje priloga uz pokoj nike je paganski ob i čaj. mi ga. u selu Biskupu kod Konjica.77 u Biloj kod Travnika nađeni su č ipka na kapica i novčići. nađena j e staklena čaša bolje izrade. Zaista.:ivanjskom polju. bilo je metalnih dugmadi . nedaleko od Konjica. To su naušnice. npr. S naušnice.kršćanstvo energično borilo. za sada izgleda da je najviše rađen u radionicama Splita. Općenito je vladalo mišlj enje da j e u na§im krajevima u razdoblju stećaka taj običaj bio sasvim i ščezao.ka. Nađeno je 146 predmeta od metala. Tupbetu.79 Našli s mo takva 34 primjer. srebra i pozlaćenog srebra.prekrštenim rukama. vezan za doba hrvatske države Trpimirovića i da j e ograničen na područje i zmeđu mas iva Dinare. npr. Među tri m. u Po povu. 80 Stariji hrvats ki arheolozi su tvrdili da je taj dalmatinsko·hrvatski nakit specifi čan za period od IX do X v. Trojagodne poz l aćene bile su naj onti· ljeniji ženski nakit u Grborezima. i taj mali broj nalaza je dragocjen." a u gr obu ispod sljemenj aka u Os trošcu kod Konjica. ogrlice. i to u 57 raznovrsnih primjeraka od zla ta. Već ' sam naveo da su u nekim grobovima nađen i ostaci brokata. naušnice sa grozdolikim privj esci ma.66 U više ispitanih grobova n ađeni su ostaci tekstila. Tipološki su one podijeljene u obične karičice . Od istih materijala i iste zana tske obrade na đene su naušnice u š iroj okolini Splita u još veće m broju nego u Grborezima. na dvojagodne sa kruškolikim privjeskom (sl. a nađen je i dalje ako Capljine. žene Radiča Sankovića. br. pa ni od odjeće. ipak. bronze i želj eza . dugmad.komadići brokata/O kod Kupresa su nađen i fragmenti kerantičkog posuđa. š to neminovno govori o bogatim ljudima. One su nađene u 27 grobova. zatim na trojagodne naušnice.1' Turbe tu kod Travnika.'7 Tekstil je nađen.1 1 Donjoj Zgoš6i kod Kaknj a... !kopče. a li se on. u grobu Goisave. u jednom grobu uVeličanima. raznovrsnošću i kvalitetom izrade.81 Ipak." Humskom 'k od Foče!9 Veličani ma kod Trebinja.1' a u grob ovima kod Ostrošca.15 u Vrućici kod Teslića nađeni su zlatni i srebrni prstenovi i .še je bilo predmeta od srebra. Bugojna. nađeni su dijelovi brokatne h aljine. a bilo je i novčića . u Lici. ruke odraslog muškarca su bile ispružene. dugo održao ..70 Bis kupu kod Konjica.

II. 12.4 3 1 o Sl.ica sa kruš kolikim privjes kom od srebra sa nekropole II Grborezima kod Livna. jednog groba II Grborez ima 53 . Sl. poz l aćenog Par l rojagodni h nau š n. - Dijelovi metalne pojas ne kod kop če j z Liv n ~.

vrpce. Kasnije su radili u svojim radionicama . što znači da su i ovi slojevi imali uslova i smisla da. pa i imućnijim seljanima. proste izrade. Nađeni su uz glave. Oni 'Su od želj eza ibronze. U Mrškima kod Vlasenice postoji stećak sa natpisom koji nam kaže da je tu sahranjen zlatar Divac. One su bile od pijeska i gline. pozlaćenih dijadema. metalnih dugmadi.j unosili dosta vlastitog umijeća u svoje proizvode. a onda u Veroni. ali su one rađene u mnogo originalnih varjjanti. na nogama ili na drugim mjestima . jednostavnisu. ponekad su nađeni novčići li grobov-ima. nožića. u Bosrui bila na visini onih u Dalmaciji. U 14 grobova smo našli fragmente tekstila. obolusa. ali su to bili uglavnom dubrovački dinari. a potječu najviše iz XIII i XIV v. odnosno sa Italijom ' 5 U drugim krajevima Bosne i Huma." 54 . To su ženske kapice. Takav nakit je ranije pripisivan višim društvenim ·sloj evima.da je otuda unesen u Bosnu. Ima razloga za pretpostavku da je ovdje vladao običaj pokopavanja u haljinama.'2 U Srbiji je u to doba bilo još više zlatara. odnosno u Hercegovini." Naušnice Grboreza tipološki pripadaju dalmatinsko-hrvatskom kulturnom krugu. Cipkaste ženske kape nađene su i izvan Grboreza (oko Travnika) ' 7 Ako se utvrdi da su one domaći rad. ali i u najstarijem kršćanskom. car Dušan je bio prisiljen da zakonskim propisom zabrani rad zlatara na selu i da zavede vrlo stroge kazne za krivce. Ostavljanje novčića u grobovima zadržalo se čak do naših dana u našim krajevima. biće to važan argumenat da je zanatska obrada tekstila u XIV i XV v. pretežno kod lobanj a. ili u drugim susjednim državnim teritorijama. U 21 grobu bilo je 30 komada novčića. Uz skelete Grboreza. a to znači da se trgovalo sa Dalmacijom. zbog čega se. bio je prilično razvijen zlatarski obrt. žem plemstvu. jer je zlatara bilo i na selima. 84 U 13 grobova je nađeno 15 komada zapona za pojasove. bez ukrasa i signature. Ali. sukno i sitni fragmenti brokata. okrugli i pravougaoni. Znatan broj ovih novčića je nađen u us·tima pokojnika. Gotovo svi su srebrni pikoli. metalnih ogrlica (torkveza) i ogrlica od metalnih bobaka i bobaIka od staklene paste. slavenskoj gradišnoj keramici '8 Među ostalim malobrojnim predmetima bilo je prstenja od tankog srebrnog lima. Brokat se uvozio i mogao ga je nabaviti samo imućniji čovjek.6 Tekstila je sigunno bilo više. Zanimljivo je da u Grborezima nije nađen nijedan bosanski novčić. tzv. Zbog toga što su seoski zlatari krivotvoriLi zlatan novac. dok su ostali bili na raznim mjestima uz skelete. Stavljanje novčića u usta. Brojan i umjetni6kli rađen nakit u Grborezima upućuje na misao o ekonomskom prosperitetu i smislu za umjetnost. po mome mišljenju. tamnosive boje. Cini se da nekropola u Grborezima pripada n. ugledaj ući se na feudalce i susjede bliže moru. Vjerovatno su Bosanci učili zanat ili se usavršavali u dalmatinskim radionicama. Vjerovalo se da će odlazak na drugi svijet pokojniku biiti olakšan ako se poputbina plati. bez ukrasa. i u Bosni u XIV i XV v. idu li korak s običajima svoga vremena. Pretpostavljam da jo u Livnu bila jedna bolja zlatarska radionica. nađeno je 6 zemlj anih posuda. Pripadaju tzv . ali se on brzo kvario i pretvarao u prah. Padovi i Tridentu. Akvileji. Ta okolnost upućuje na zaključak da je u zapadnim krajevima Bosne i Huma cirkulirao sjeverotalijanski novac. kostura pijevaca i dr. mogu smatrati bosanskim. najviše kovani u Veneciji. bio je običaj u antičkom periodu.

brava i živadi koje su nađene pomi ješane sa zemljom naba če nom na rake. iz čega se vidi da su na samome groblju lože ne vatre. Možda je uz kolo bila potrebna i vatra. a i u zemljanim loncima je ostavljano nešto od tečne hrane.92 Na nekim stećcima smo našli i pravougaona udubljenj a.ke samih stećaka. Ponekad je hrana stavljama uz pokojnika u samu raku. kao i zbog toga š to bi i predstave kola na s tećcima mogle da se odnose na ta tužna kola. 55 . vidi se i po kostima goveda. kao i neke karakteristi. ponekad plećka od živi nčeta. ne ki nalazi u rakama i u zemlji iznad njih . Čini se SI. Tako je u više raka i slojevima zemlje iznad njih nađeno komadića nagorenog drveta . o ceremonijalu na samome groblju i o drugim običajima vezanim za sahranjivanj e nemamo ni najosnovnijih podataka i o tome možemo samo da nagađamo i zaključujemo po nekim analogijama. prenošenju na groblje." Na vodoravnim stranama neklih stećaka ustanovljene su o kruglaste jame.'" Opravdano se pretpostavlja da se na samome groblju igralo posmrtno kolo. za ulj e. jer je bilo nužno da se počaste učes ni c i u sprovodu i sahrani. Ipak. ugljevlja. 13. pa su u nekim grobovima nađene kosti pijetla i kokoši. to smo i jame na s tećcima nazvali istim imenOIn . Pošto su ona s lična jamama koje seljani dubu u kamenu za svoje razne domaće potrebe (za hvatanje kišnice ili nalijevanje vode za živinu.terature poznato da se u srednjem vijeku jedno vrijeme protiv toga običaja borila i rimokatolička crkva.). ponekad većih dimenzija. Da su se na groblju pravile gozbe u čast i pomen umrloga. koje se zovu "kamenice" iH "vodenice". Funkcija ov"h udubljenja na s tećcima još nije proučena. vino i dr. daju nam povoda i materijala da pretpos tavimo izvjesne običaje. A vatre su bile potrebne da se nešto od jela skuha ili ispeče. Misao o tužnom kolu dolazi zbog toga š to je iz Ii. od kojih su ne ke ne samo hj epo izrađe ne nego su još i tordiranim vjenčićem oivičene. "Kamenica" na jed nom stećku iz Panika kod Bil eće.o NEKIM GROBNIM OBIČAJIMA O opremanju mrtvaca.

poslije večernje službe. )'5 Običaj je najprije zabilj ežen u Makedonii-i.ko molitvi i na kraju jedan od učesni·ka spusti vrećicu sa kostima u raku. čatrnje stvarani u isto vrijeme kada i nekropole.:kamenica" na stećcima. pa i preko granica naše zemlje . u prisustvu sveštenika. Koliko nam je poznato taj običaj je bio najrasprostranjeniji u Makedoniji. U vezi s ovim napominjem da je zapažena tendencija zasnivanja nekropola sa stećcima u neposrednoj blizini izvora vode. nakon čega članovi porodice'.. kojoj sveštenik. otkopavanje mr. obično n~kon 3 godine od sahrane. to je sasvim izvjesno. i to subotom poslije podne. u kojem se.i u vodi i vinu operu kosti. Muškarci otkopavaju grob. krenu na groblje. baš kao da se radi o pravoj sahrani. pozivaju bližnji da operu njegove . svrstani u povorku. Najvjerovatnije je da su upotrebljavana za ostavljanje hrane ili pića. U okolini Trebinja i Bileće čuo sam od nekih mještana zanimljivo objašnjenje za pojavu okruglastih manjih . Vrećica sa kostima se potom odnese u crkvu i stavi ispod propovjedaonice. a onda . gdje nije bilo izvorske vode ili rječice. u nekim vlaškim selima sjevero i stočne Srbije. ostali učesnici. u Crnoj Gori. poput stećaka. Obi čno 3 ili 7 godina poslije sahrane grob se otvori. Nakon pranja kosti se stavlj aju u platnenu vrećicu.da su ova udubljenja na stećcima bila potrebna u vezi sa nekim običa­ jima na groblju.im cvijećem i stavi posljednja. potom pažljivo vade kosti. što se služilo prilikom gozbe kod samoga pogreba. član ova porodice. odnosno tendencija izgradnje bunara i li čatrnja (cisterni) na samoj nekropoli ili uz nju. kao neke vrste garanci je da će ubuduće i z među njih. zatim u staroj i istočnoj Srbiji.i u nekim drugim krajevima naše zemlj e . u sjevernim krajevima Slovenije. prijatelja i poštovalaca. 56 . Grčkoj i Rumuniji. Možda je voda u velikim pravougaonim udubljenjima. PERITE IPRISTUPAJTE . počev od lobanje naniže. "idi se po tome što se i oni. zatim ih u je dnom malom :koritu operu čistom vodom.t vaca obavljala je porodica umrl oga. vladati prijateljstvo " Izgleda da je na teritoriji stećaika postojao jedan osobito zanimljiv običaj koji je do sada ostao malo poznat i uglavnom neprou čen. Da su bunari'.u Austriji.9J Nije poznat razlog osiguranja vode uz nekropolu. pripisuju Grcima ("Grčki bunar").. kada su se zbog krvne osvete ili iz drugih razloga zavađena bratstva izmirila. dolazilo je do miješanja njihove 'krvi u "kamenici" na s t ećku. slično dačama koje se sve do danas obavljaju na pravoslavnim grobljima. a onda se. npr.kosti (BRATIJE. gdje sveštenik najprije očita nekoJi. prihvataju te kosti. Neposredan povod za izvjesno proučavanje toga običaja našao sam u natpisu stećka vlastelina Miroslava Ra §kovića u Pošćenju kod Savnika. nadomještala nedostatak izvorske. a prisutne žene. Radi se o takozvanom dvostrukom ili ponovnom sahran jivanju. riječne ili bunarske vode. obavi ponovna sahrana. naričući. ali da je voda bila potrebna. Rekli su mi da se u njima miješala krv zavađenih plemena i brats tava.na Braču. U okolini Debra .. slično 'kamenim koritima. izvade se . a u drugom vinom. Pokojnikova lobanja se okiti bosiljkom i drug. Sutradan se obavi opijelo. očita malu molitvu. Znači. umjesto mržnje. ili u blizini rječica. i to obrnutim redom. počev od nogu. pored ostaloga.

Matičetov. Naroč ito je to evidentno u Grborezima..")() Prof. ali mislim da je vrlo vjerovatno. da su obično kosti ranijeg ukopa brižlj'ivo sa kupljene i složene u jedan kraj rake. tom prilikom vršeno i pranje kostiju. Sav taj posao prate odgovarajuće molitve.. u nekim s lučajevima se kosti nisu vraćale u grob. a da je lobanja stavlj ana naporedo sa glavom novog pokojnika. zbog čega ne možemo takve slučajeve sigurno tretirati običajima dvostrukog ili ponovnog sahranjivanja. . a ·a ko je to bila žena. Razmatrajući razloge " pobude ovoga običaja. a onda se sa ostalim kostima (sve se obavlja na samome groblju) zavežu u bijelo i č is to platno i stave pokraj novog ukopa. nakon čega i ostali muškarci pristupe zasipanju i zatvaranju rake. utvrdio je da se u Sloveniji grobo. Običaj se smatra dobrim djelom. Obi čno se peru kosti loba nje. nego u opštu seosku . 57 . a smatra se kao pomoć da okaje i očis ti grijehe. npr. kos ti su stavljane ispod Hristove ikone. ponegdje je vladao običaj pranja kostiju starog ukopa i ostavljanja tih kostiju na hrpi uz novi ukop. a onda motikom sa sve četiri strane obori malo zemlje u raku. odnosno da postoji mnogo sličnosti . i izrazom poštovanja prema umriome. Đ.i i Hercegovini na više mj esta su nađena po dva ili po više skeleta u ra'kama.t ek kada se tijelo potpuno raspadne. Postoje i još neke varijante ovoga običaja . koji je jedini od naših domać ih naučnih radnika ovaj običaj sistemat&ki ispitivao. zasnovanog na vjerovanju da duša pokoj ruka može slobodno da ide na drugi svijet . da se još uvijek obavlja u Hilandaru. Iz nekih drugih zabilježaka vidi se da je negdje grob otvaran nakon 7 godina od sahrane. npr.9s Prilikom istraživanja grobova u Bosn.. barem sa s lučajevima ustanovljenim u Sloveniji. o kojima za sada znademo sasvim malo."i otvaraju sedam.došao sam do uvjerenja da se radi o ostacima starog slavenskog paganskog običaja.99 Nije poznato kako je to otkopavanje raka i sahranjivanje novih pokojnika obavljano u Bosn i " Hercegovini. itd. onda ispod Bogo rodi č ine uko ne). ustanovljena u Makedoniji iJj u istočnoj Srbiji. Pri tome su mnoge okolnosti govorile da se uglavnom radilo o ukopima u razno vrijeme..Ji manas tirsku kosturnicu (.Zatim sveštenik polije kosti uljem.koskarnicu").9' Dr M. Ako se radilo o otvaranju grobnice radi novog ukopa. zatim da su kosili u crkvi ostajale po nekoliko sedmica (ako se radilo o muškarcu. Bilo je i drugih grobnih običaja. zatim da se običaj odnosi na u glednije ljude sa ciljem da se takvim pokojnicima još jedanput izrazi ljubav i poštovanje. uglavnom radi pokopavanja novog smrtnika u staru grobnicu. što se objašnjava vjerovanjem da je pokojnik za života počinio mnogo grijehova. devet ili dvanaest godina poslij e sahrane." U opisu toga običaja u okolini Debra navedena je i mogućnost da se prilikom otvaranja groba naiđe na tijelo koje se još nije raspalo. Boš-ković mi je rekao da se ponovno sahranjivanje obavljalo. da li je. gdje smo u nekim rakama našli i po 5 ukopa . k akvi su.

Palavestra M. 16 Isti. Prou čavanje i zašt ita stećaka. ne spomenike. isto tamo. Kaer. Mandić. Arkiv VII . 40 Isti. 150. Boljuni. Bešlagić . 24 V. n. 25 S. Petrić. Sarajevo 1975/1976. Kalinovik. Paris 1968. Prilozi Instituta za istoriju XI-XII. Sarajevo 1972. Petrovi ć. Nevesinjski stećci. 92. Bešlagić.! Zahvaljujem prof. Istorijski časopis V. sv. II V.237-246. i 27. Misli se da taj naziv znači biljeg. SL ećc i u dolini Neretve. Jugos lavenski list 25.. 168. 26.obraćeno mj esto. Kadiću na ovom obavještenju i odobrenju da ga mogu objaviti. 39 S. u S. Zagreb 1863. Vlaška teza o bosanskohercegovačkim stećc ima. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XVII. Prinos poznavanju porijekla i načina prijevoza stećaka. Zagreb 1960. (určić. 10 V. Stećci centralne Bosnel Sarajevo 1967. Bešlagi ć. n. 175. Hrvatska revija XVI. 177. Zagreb 1954. 16 P. Beograd 1955.. Obredne gom ile. Stećci centralne Bosne. Sarajevo 1964. Sarajevo 1952. sl. Napredak IX. 114-115. 54-55. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XIX. Kako su naši bogomilski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob· ne spomenike.. 111-119. 139-145. Naše starine XIII. 28. 370. 6 L. Marković. 109. T. 39. Skobalj.. 16. If S. Gunjača. D. Sarajevo 1934. l j V. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu VII. 202. II A. Prou čavanje i zaš tita stećaka. Sarajevo 1954. Katić. Sarajevo 1953. 15. Palavestra _ M. . 35--39. Cremošnik. Be š') ag i ć . Stećci centralne Bosne. 19. IS V.. Stari grad Jeleč u Podrinju. Sarajevo 1967. Kalinovik. Porijeklo stanovništva (u Imijanima). Sta znači kamenovati .1rajevu III (knj . O s t ećc ima.227. s. n Isti. Stećci Du vanjskog polja. Benac. 3 P. I I S. II S. S arheologom kroz Travnik. Zagreb 1895. Glasnik Zemalj s kog muzeja u ::'. d. na istom mjestu. Curčić. Radimlja. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. Palaves tra M. Sarajevo 1964. (Etnologija). Sv. br. 120. br. Sarajevo 1950. 100-102. 257-270 . Sarajevo 1934. 175--206. Sarajevo 1891 . Petrić. 1 Spomenik sa nazivom obrok vidio sam kod manastira Temske. Napredak IX. Curčić. Sarajevo 1962. l. 103. Kađčić Peko. l! V. Naše starine I. 3-4..NAPOMENE I C. J. Petrić. Starohrvatska prosvjeta I. . Naše starine IX. Stećci u Imotskoj Krajini. Be š la gi ć. Be š lagi ć. Be š lagi ć. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici uZepi. Zagreb 1931. Sarajevo 1953. A. n. u J. Sarajevo 1954. 239-243. Naše starine II. 569-576. Curčić. 168. Radovi XXIV Naučnog društva BiH. Starohrvatska prosvjeta. N. I S. 3. Poviesl Qkru žja makarskoga. Petrić. Petrić. 34 S. IV). l1 V. lO V. I I Isti. A. XII 1940. S. Stećci u Bitunjoj. Palavestra M. br. 35-39. Beograd 195&-1957. sv. na istom mjestu. 41 Isti. RukoVis o s t ećcima u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Truhelka.. 29 S. i s točno od Niša. Naše starine I. Sarajevo 1962. u Muslimanske junačke pjesme. lS S. Sarajevo 1965. d. Bešlagić. 3-4. ograničeno . Rije tka vrsta nadgrobnih 5pome nika u kumanovskom kraju. Skaljić. 19 M. 96. II S. Starobosanski mramorovi. II V. N . 11-12. Beograd 1%1. IlO. 369. Be š lagić . Beš la g ić. Petri ć. 58 . M S. Starinar XII. . d. N. BeŠlagić. Beograd 1956.. " S. Truhelka.384-385. Turcizmi lt srpskohrvatskom jeziku. znak. 132. 176. • C. Sarajevo 1967. Sarajevo 1962. Staninar VII-VIII. . Kako su naši bogomi/ski predi sjekli i prevozili svoje nadgrob. Križ na Ciovu 1970. Palavestra M. s. na istom mjestu. II I. sl. Kup'es. III serija. Naša starina VI. 601---602.

g. Be š la gić Steće. Stećci tl dolini Neretve. 18 1. Vego . Beš l agić i Đ. Grborezi... Be š l agić. 4a Ć. . " S. Sarajevo 1950.. d. " Spalati 1867. IV.. Stećci centralne Bosne. 411-416. centralne Bosne. 7l C. 443. Kovačev i ć. Truhelka. 98-99. Grborezi. 6 1 S. St ećci centralne Bosne. III serija. sv.. naročito 74. II T. N. Sarajevo 1915. Saraj evo 1967. Be š lagi ć i Đ. Naše s tarine II. 197. 76 P. S.IV. 210. ss Isti. 110 S.. Sarajevo 1964. Starinar XVIII. Be š la g i ć. Beš l agić i Đ.. X. " S. 93 . T.79. Sarajevo 1915. n.. N. Slećci. Sl P. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (sveska za is toriju i etnografij u). 66 S. Sarajevo 1967. Glasnik Zemaljskog muzeja VII. Vidi i plan nekropole prilog 3. Zagreb 1975. SI M. Kupres. 121-122.. II M. Basler. . Sl C. Naše starine X . 365-374. 10 S. Ka raman . 81 S. knj. N . Dva kronološka pitanja sta rohrvatske arheologije. Beograd 1972. 157-1 66 i Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu XII (Arh. Srednjovjekovna kapa iz Bile kod Travnika. d. Glas nik Zemalj s kog muzeja u Sarajevu X . Beš lagić i Đ. 67. n. n. Beš lag ić. 12 l. lS I s ti. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu . 144-148. kataloška-topografski pregled. Be š l agić. d. 31-32. Cremošnik. Sarajevo 1955 (Arheologija). 75-76. s. Iz usorskog kraja i okoline. Basler.. Starinar XXIII. Sarajevo 1967. 6S V. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XXVIII. Basler. 16 i 63.. Grborezi. ~ S. Sarajevo 1966. Sarajevo 1892. d. naročito str. Beograd 1951 . Truhelka.59 ~l S. 49 I.365-374. d. B ešlagić i Đ. Godišnjak zaštite spomenika Hrvatske I. ~ S. 105. Grobnica t epči j e Batala. T. . n. Zagreb 1956. Cremošnik. Grobnica tep čij e Balala. Grob i grobni spomenik gosta Milutina . sl. . Sarajevo 1966. Skari ć. St eće i tl okolini Sibenika. 3. 111-119. st Isti. B eš lagić. Be š l agić. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu V. S. Cetinje 1957. so Lj . Sarajevo 1957.54. 69 V. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu V. 93.. s. 103-104.93. 1'9 S. Sarajevo 1934. 210. Bešlagić. Stećci u dolini Neretve. Sarajevo 1964. s9 S. tJ I sti. 25.. d.4 11--416. 110. Popovo. 56 Isti. n. B ogu novi ć. Truhelka. Crkva pod srednjovekovnim gradom Sokolom. 4< Isto tamo .. Popovo. Sarajevo 1937. S. XIII. s. 6l Isti. Dragičevi ć i V. Starobosanski natpisi iz Vlasenice. Sarajevo 1971. Sarajevo 19. d. Petrić . 206-211. 11 S. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sa· rajevu XXVII. Basler. Bešlagić. n. 5. s. Bešlagić i Đ . 67-79. n. Basler. Cremoš nik. Nadgrobn i s pomenici po rod ice San kovića u selu Biskupu kod Konjica. 175. Shemalis n1U5 . sl. 46 Isto tamo. g.). T ri natpisa u selu Pe trović ima. S. Ljubinje. Starohrvatska prosvjela. iBasler. Sarajevo 1952. 11 M.. d. n. ~1 S. Be š la gić. S1 J. 95-96. S. n. I storijski zapisi X. Vuletić Vukasović. 93. 248-249. Naše starine II. 223. 258-265. Ste ćc i u dolini Neretve. d. Sarajevo 1954. N. B eš lag ić i Đ. 111-119. 44--48. Sarajevo 1965. I skopa vanje Crkvine u Z gošć i 1948. 110. Bakula. 194. Sarajevo 1954.. d . Starinar Il. n. M S. 6. I skopavanje Crkvine u Zgošći 1948. Popovo. Basle r. Naše starine II. Sarajevo 1964. 28 i 64. St ećc i u okolini Vlasenice. Bešlagić. ćorović-Ljub inko v i ć. Sarajevo 1950. 8b-88. 20. Sarajevo 1966. . B eš la gi ć . . 64. 131. na istom mjestu. Ivović. Be š la gić. Metalni nakit belobrdskog tipa. • J Isto tamo. Sarajevo 1964. . Palavestra M. 127-139.

Starilwr XIl. " Isti. 91-92 .. Stećci Ll Brot njicama. O običa ju . N. Save) IX i X.. n. 100 S. d. d. d. n. d .. 72-78. 96-97. s. K prekopavanju mrliče v pri S/o van ih. 78 .. Beš l agi ć i Đ. Sara jevo 1954. Kupres. 203-207. Dubrovnik 1962. običaji i verovanja iz Debra i okoline. n. n.. 193-212 . 195-196. Ljubljana 1953-1954. n. . d.. Ka/il1ovik. Isti. 45." S. d. Vel jić. Boljuni... Beograd 1902. 97. 198. t9 Isti . Beog rad 196 1. (E tnologija). Livno je pripadalo Hrvatskoj driavi. 46 i 96. M Isti. B eš l agi ć. XXIX (Etnologija). sl. Anali Hi storij skog inst ituta u Dubrov· niku VIII-IX.5--J176. 17. • Isti. 14. N. Mati četov . to Is ti . Slove nski etnograf VIII. 8b-88.. 17 Vidi napomenu br. 60 . Sarajevo 1974. M . t j Is ti. 85-86.. Srpsk e narodne umotvorevine. 90--9 1. d. B eš l agić i Đ. Sarajevo 1 1962.) " Isti. s. " S. 437-439.211. n. Glasnik Lemalj skog muzeja u Sarajevu. Ljubljana 1955. Bas le r. XXIX. • S. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. ft S. B e š l agić. 63. 209. Slovenski etnograf VI-VII. Basler. d. s. Sarajevo 1974. B eš l agić. H M. fl S. N... Be š la g i ć i Đ. (U X v. 231-254.dvostrukog sah ran jivanja" kod naš ih naroda. Basler. O običa ju "dvostrukog sahranjivanja" kod naših naroda. n. 93. . " I<ti . Bra tstvo (Društva sv. Um ila in v prI zavila lobanja pri Slovenci/l. n.

obavijesti o tome kako sa stećcima stoji u Bugarskoj. Pišući o Kuripešićevom putopisu. Truhelka naveo da stećaka ima i u Albaniji. to je danas moguće o tome govoriti još sigurnije i dokumentovanije.III TERITORIJ. Matković je jedan oel najstarijih naučnih radnika koj. gdje su im granice? Ovim pitanjem se zapravo do sada ni/ko nije bavio i u stručnoj literaturi nemamo priloga koji bi se na to odnosio. Bilo je samo pretpostavki i nagađanja . tvrdeći da ih ima i u Bugarskoj i Moravskoj. Dalmaciji. TERITORIJ STECAKA 61 Sasvim je razumljivo što se mnogi pitaju da li stećaka ima i u nekim drugim zemljama osim Jugoslavije i. ako su specifični samo za našu zemlju. Kaer je lansirao svoju tezu o stećcima kao opšteslavenskoj osobitosti. Dr P.3 Osamdesetih godina prošlog vijeka P.i se osvrnuo na ovo pitanje. a da će se naći i u svim drugim slavenskim zemljama. on je tvrdio da stećaka ima "u izobilju" u Bosni i Hercegovini. pokušao da utvrdim i obrazložim teritorij tih spomenika. pa sam raspravu o tome odvojio u zasebno poglavlje. kada sam. na osnovu rezultata dugogodišnjeg sistematskog popisa stećaka. Prvi prilog o tome uslijedio je prije desetak godina. kako su oni raspoređeni i dokle se sve prostiru. brojno stanje i vremenski period postojanja stećaka. a kada ga je Jireček obavijestio da tamo nema nadgrobnih . kao odličan poznavalac bugarske istorije. To je i razumljivo zato što do prije nekoliko godina nisu bibi popisani svi stećci.' Jednom je ·i C. BROJNO STANJE l VRIJEME STEĆAKA čajni: U proučavanju kompleksnog problema stećaka osobito su znanjihova teritorijalna rasprostranjenost.' Kako smo u međuvremenu došli do novih podataka i saznanja.' Kaer se obratio Jirečeku s molbom da ga on. Srbiji i sjevernoj Albaniji.

pretpos tavlj a lo se da bi ih. sa mnogo re ljefa. pa čak i u zemljama drugi h kontine nata . Filipovi ć tvrdio da stećaka ima ne sa mo u ba lkanskim nego li u ostalim evropskim zemljama. Nije tako davno bilo kada je naš ugledni e tnolog dr M. . zvani "baba" II Arheološkom muzeju II Gdanjsku. nije bilo mo gu će da se lamo otputuje i na terenu utvrdi pravo stanje. odakle su.' Pošto se s tećci čes to vežu za bogumilski pokret. stoga. trebalo biti u Makedoniji i Bugarskoj. Jedino sam u Vuksan Lekić u. našao jednu ma lisors ku ne kropolu sa ka men im na dgrobnici ma u obliku stela. Kaer je bio veoma razočaran. .spomenika sličnih onima u Hercegovi ni.i Albanij e. a u dostupnoj mi literaturi ni sam našao podatke o postojanju stećaka . Slo se ti če stećaka . 14.i došli u Bosnu i u Hum . mogu navesti podatak da je još H.' Iako je Albanija nama blizu. za koju nema poda taka da bi mogla biti s tarija od Sl. selu neda leko od crnogorske varošice Tuzi i a lbanske drlavne granice.Kameni nad· grobni spomenici. i pored nas tojanja. SIern eck tvrdio da ih tamo nema. bogumi l. navodno.

U nehm evropskim zemljama. U Is torij skom muzeju u Moskvi vidio sam kamene nadgrobnike slične onima u Gdanj sku. aLi oni ni vremensk.i ji od XVIII i XVII v' Kako vidimo. ne bi trebalo da nas to 1znenađuje. Možda je još negdje viđeno nešto slično tome. pa mogu obaVlijestiti da ni tamo nisam našao stećke. ali ne srednjovj ekovne. u Irskoj. Uz ruševine jednog manastira u Clonmacnois.k u da bi tamo moglo bi ti stećaka. vjerovatno zbog toga što su samo preklopljeni. možemo tvrditi da u toj našoj republici nema stećaka . sa poklopcima na kojiima su tzv. sa mnogo tanjih. postoje srednjovjekovne i novij e kamene nadgrobne pl oče koje su sli č ne našim s tećcima oblika ploča. jer takvih nadgrobnika . Ovih nekoliko podataka govore da u naveden im balkanskim i drugim zemljama nema stećaka. U dvo rištu Aja Sofije u Carigradu vidio sam jedan s tari nadgrobn1 spomenik u obliku debelog i širokog sanduka. Na osnovu kraćeg boravka u Makedoniji. Nešto sli čno stećcima tamo smO ipak našli. iz X do XII v. razgovora sa njihovim stručnjacima i konsultovanja odgovarajuće literature. s kojima sam razgovarao. niti po čemu drugom nemaju međus obne veze. Oni samo donekle podsjećaju na neke naše primjerke u spravnih stećaka.63 XVII v. vidio sam nekoliko nepravilnih. Bosanska Gradiška. gore zaobljenih stela koje n eš to pod sj ećaju na naše u spravne stećke. Na teritorijli današnj e Bosne i Hercegovine svuda se nalaze stećci. akroterije. U Rumunjskoj nisam još bio. malo pritesanih uspravnih kamenova. osim na uskom podru čju uz Savu i Unu koje sačinjavaju opštine Orašje.šupljih. Nazvao 1h je divljal1Skim kovče­ zima' U okolirui Kumanova ja sam također us tanovio takve spomenike koje je narod zvao preklo pima. ali su to usamljene pojave... ili u nekom drugom svjetskom muzeju u Evropi ili Aziji. uvjeravali su me da takvih spomen ika tamo nikada nije bilo. Nisam utvrdio otkada potječu. ali njihova tamošnja groblja još ne poznajemo. ali iz obavještenja i poznate mi stručne literature.' Malisor1 preteženo nastanjUjU susjedne krajeve Albanij e. i bez ukrasa . Bosanski . U Arheološkom muzeju grada Gdanjska. Doznao sam da su to vrlo rijetki na dgrobni spomenici sa područja s tare Pru ske. ali sam pretpostavjo da ni su star. na kojima su u nekoliko poteza sasvim jednostavno preds tavljene glave ljudi ili čitave ljudske figure. bilo je i u antičkom periodu i u srednjem vijeku. Bosanski Samac. vidi poneki spomenik s ličan našim stećcima u obliku sljemenjaka. koje nazivaju "baba". Bosanska Dub1ca. Bugarsku sam proputovao i nisam našao s tećke . i . nalazi se groblje iz VIII v. Rekli su mi da su sa područja Dona i Dnjepra i da ih tamo s li čno nazivaju "babuš ka". Neki od njih su imali ukrase slične ukrasima stećaka. a bugarski stru čnjaci. Crne Gore i Hrvatske. a stavljani su iznad grobova. ali su one redovno "rio tanke . Dr M. Filipovi ć je u okolini Divlja pronašao stare. obično u crkvama i uz njih. teritorij stećaka se svodi na današnji teritorij Bosne i Hercegovine i na današnja susjedna područja Srbije. u Polj skoj. nema osnova ni za pretpostav. Predi storij ski menhiri samo donekle podsjećaju na naše stećke u obliku stubova . tj. Kraće vrijeme sam putovao ·kroz Mađarsku. Ako se u Britanskom nacionalnom muzeju u Londonu. stavljeni iznad grobova. spomenike u obliku sljemenjaka koji su iznutra bili šuplji.

Sibenika.oko Bogatića. Vojniću. Gračanica 1 Zepee koje nisu granične. Plužina j Nikšića . Arilja.ij republike Bosne i Hercegovine posjedovao ove spomenike (iako ih danas nema na sedam opštinsmh graničnih područja). i u okolini Trogira. l5 Izvan ovoga teritorija nađeni su ste6ci prilično daleko na jugu . a i inače je poznato da su donedavno postojali stećci u okolini Gračanice (u Brijesnici i Stjepan-Polju). susjednim ovim graničnim. ustanovljeno je postojanje stećaka. Nove Varoši. gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma. Knina.i na Pelješcu. Sinja i Splita. Ali. odnosno Hercegovine. zapadnu Spbiju i neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog Sandžaka. da je nekada bilo stećaka i u Plavu I7 Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske.oko Kraljeva (Corbi6i i Bzovik) i Prištine (Bostane)I3 U najnovije vrijeme je nađeno nekoliko primjeraka stećaka čak u okolini Pirota. Donedavno smo mislili da se krajnji zapadni lokaliteti sa stećcima nalaze u okolini Trogira.l6 Ima podataka. osim u Donjem Lapcu. I u nekim drugim opštinskim područjima. Sjenice i Novog Pazara. Cajetine i pruboja.u samome Cetinju.itorija stećaka se u veli. Malog Zvornika. nego . U starijim podacima su zabilježeni i stećci u okolini Zepča (Mitrovići) . Dvoru. a u najnovije vrijeme i daleko na sjeveru .u okolini Ivangrada (Azana). Za:blja!ka i Savnika.koj mjeru poklapala sa teritorijom nekadašnje samostalne Bosanske države. Ogulin. U primorsmm krajevima Hrvatske ima relativno dosta stećaka. čim ih ima i na nekim područjQma prekosavskih i prekounskih opština." Granična opšninska područja Crne Gore također imaju stećke okolina Pljevalja. Prijepolja. također u vrlo ograničenom broju. kao i na pomenutim područjima graničnih opština. a onda . istina u vrlo malom broju lokaliteta i primjeraka. . Ljiga. Valjeva. Ljubovije.koje danas pripadaju teritoriji republike Hrvatske. Glina. Najdalja opštinska područja na kojima su evidentirani stećci pripadaju već centralnoj Srbiji i Kosovu . Iz literature. Bajine Bašte. Ivanjdce. a još rjeđa u sjeverozapadnim graničnim opštinskim područjima. al. Lajkovea. a sada znademo da se oni protežu sve do Starigrada pod Velebitom.i neprovjerenih.'o Na svim područjima graničnih opština Hrvatske. Pakrac. Uvjeren sam da ih je prvobitno bilo i u okolini Donjeg Cel.inca. Loznice. evidennirani su stećci oko Bijelog Polja. Vrginmostu. I u nekim drugim opštinskim područjima zapadne i jugozapadne Srbije također postoje stećoi oko Osečine. te područja opština Celinac. I na svim područjima graničnih opština Srbije ustanovili smo postojanje steća!ka . Benkovca i Zadra. Kosjerića.tl zanim u okolini Imotskog. Slunju. nisu ustanovljeni stećci. Daruvar i Slavonska Požega. Titovog Užica. osim na krajnjem južnom dijelu Paga. aH su oni veoma rijetka pojava u sjevernim. Kostajruici i Novskoj. i to ne samo na područjima graničnih opština prema Bosni i Hercegovini nego i mnogo dalje. Moglo bi se reći da je či tav teritor." Na otocima. Ter. Tako su stećci rasprostranjeni ne samo u okolini Dubrovnika i u Makarskom primorju i njegovom zaleđu. posjeduju ove spomenike: Gračac. I još neke opštine kont·inentalnog dijela Hrvatske. Otočac. državne granice nisu jedini faktor đ<ojim možemo objaš- 64 .Novi i Velika Kladuša.

iše iseljavalo u Imotsku krajinu. kada bosanske čete pomažu Subiće u . i 1499. Poljica." a najteže posljedice su .kako za obradu zemlje tako i za služenj e u turskoj vojsci. god . god. opustjelih sela Turci su stvorili svoje veleposjede. H var i Korčulu. što je izazvalo strah." Poznato je da je mnogo Vlaha došlo s Turcima u sjeverne krajeve Bosne. nesigurnost i znatna pomjeranja bosan skohercegovačkog i dalmatinskog stanovništva.Hrvatimića na zapadnoj strani . pa su . i 1432.. god. još j prije toga je bilo raznovrsnih veza i približavanja Bosne i Dalmatinske Hrvatske. god. a bilo je i podizanja novih pravoslavnih crkava. miješanja s." Bilo je migracija na sve strane iz ekonomskih . kraljice Jelene Grube i kralja Ostoje." U doba bana i kralja Tvrtka I Bosna se protezala na zapad sve do Zadra i Obrovca. u okolinu Trogira iSUbenika. te otoke B rač . Od napuštenih '. npr.neke napuštene rimokatoličke crkve privremeno pretvarane u pravoslavne. god . otvaranja rudnika. Među doseljenim porodicama je bilo i pravoslavnih.kraj evima. To je doba najvećeg jačanja i uspona Bosne u svakom pogledu. To je doba rasta ugleda Bosne i njenog bana u ovim krajevima.65 njavati rasprostranjenost stećaka. a na istok sve do iza Prijepolja i Mileševe. kao npr.i morskih gradova i Bosne. odnosno za vrijeme oblasnog gospodara velikog vojvode Sandalja Hranića-Kosače na istočnoj i oblasnog gospodara velikog vojvode i hercega Spljetskog Hrvoja Vukčića . Trogir i Sibenik.. pa čak i na otoke. u Ravne Kotare i u Bukovicu. 1415. i bosanskih banova u XIII v. kao i u novoosvojene krajeve preko Save i Une. uključujući grad Omiš.. kao što je ona u Bribiru.. vali ne samo u Bosnu i Hercegovinu nego i dalje. 26 Za vrijeme bana Stjepana II Kotromanića Bosna je dopirala do jadranske obale i do rijeke Cetine." Sve te provale i haranja prouzrokovali 'Su napuštanja domova i imanja domaćeg stanovništva i njihovo preseljavanj e u mjesta na samoj obali mora i na obližnJim otocima. kada dolaZIi do jačanja trgovačk ih veza između pr. Ali. prema Jadranu. U takvim prilikama se najv. a za vrijeme Tvrtka osim njega Bosna u svoj sastav uključuje još i Konavle i Kotor. I' Turski napadi su biLi češći i jači poslije pada Bosne 1463.njihovim sukobima sa Nelipićima 25 i kada se stalno naseljavaju u ovim krajevima. Makarsko primorj e.kralja Dabiše. Granice Bosanske države nisu se mnogo mijenjale ni za vnijeme Tvrtkovih nasljednika .28 Na jugu je već odavno Stonsko pr·imorje pripadalo Humu. Običaj izrade i postavljanja stećaka prenosio se i izvan državnih granka naseljavanjem bosanskohercegovačkog življa iz raznih razloga i u razno vrijeme. koje je bilo potrebno .tanovništva i trajnijeg prisustva većih skupina bosanskog življa u ovim . Poznato je. U tome pogledu je važan period vladanja bribirskih knezova Subića kao hrvatsko-dalmatinskih . i 1537. kovanja bosanskog novca i jačanja trgovačkih veza. u predjele oko današnjeg Primoštena l8 Mnogo prije zauzimanja Bosne Turci su u nekoliko navrata provalj. Tako je poznata snažna provala u okolinu SUbeni·ka i Zadra 1466. preseljenje 18 bosanskih porodica 1390. koju je dabrobosanski mitropolit Gavrilo posvetio 1574. god.izazvane zauzimanjem Skradina i Klisa 1522. uključuju ći gradove Split. god..2o zatim provale 1481." kovanja prvog bosanskog srebrnog novca. zijamete i timare i naselili bosan skohercegovač ko stanovništvo. Bilo je migriranja na zapad kao i na jug i sjever kada je prijetila opasnost od najezde Turaka tokom čitavog XV v.

i popisa stećaka. obavljenog 1887. a onda i političkih. a vjerovatno i nešto pruje njega. u Crnoj Gori. zatim je bilo ženidbenih veza. M. opet putem kotarskJih predstojništava (a ovi su za te poslove angažovati žandarme. sveštenike i druge državne službenike). Izračunao je da bi u svemu moglo biti 1. a vrlo mnogo trgovačkih i zanatskih. mostove. god. god . Skarić.875 stećaka.ke s." Međutim.300 nekropola. obavila još jedan popis stećaka. a u Hrvatskoj oko 150 nekropola i nalazišta. BROJNO STANJE STEĆAKA Donedavno se o brojnom stanju stećaka vrlo različito mislilo i tvrdilo. crkve. direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu.253 spomenika. knezove.547 primjeraka stećaka. Svakako to ima veze sa stećcima na Cetinju i u krajevima oko njega.j V. l u literaturi posLije 1945." Istim podacima se služio . Taj popis je izgleda bio bolje organizovan i obuhvatio je više vrsta starina.533 stećka. da je na teritoriji Hrvatske evidentirano ukupno 188 lokaliteta sa 3. itd. da bismo došli do pravog brojnog stanja.J<) Sve su to razlom ." nm popisom je dobijen ukupan broj stećaka od 59. odnosno što je mogla manje iLi više utjecati domaća tradicija na umje tnost stećaka u tim krajevima . Podatke o tome popisu je iznio dr K.000 primjeraka. Ja Tada je navedeno da u Bosni i Hercegovini postoji 2. koja se završila 1969. Asb6th da ih ima do 150. što je poneki ranije odomaćeni ukras mogao da se pojavi i na stećcima. cestare.31 a J. da Srbija ima 101 nekropolu sa ukupno 1. god . U tu svrhu je bio ustrojen poseban formular koji se popunjavao i dostavljao Zemaljskoj vladi.067 primjeraka. Pregledao je i literaturu koja se odnosi na ostala područja stećaka. došlo je do iseljavanja bosanskih porodica u Paštroviće i u okolinu Cetinja. 37 Trebalo je da pristupimo našoj dugogodišnjoj akcij.100 mjesta sa oko 1. koji su nazivani Vlas'i ma. Za vrijeme Sandalja. Truhelka je na osnovu austrougarskog popisa. a da 66 . god. osim grobalja i stare gradove. I Renđeo je pregledao svu literaturu i sve austrougars. Završetkom te akcije. austrougarska Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je 1897. god.. nailazili smo na različita tvrđenja.ibližnim brojem od 33. uč itelje.496 nekropola sa vjerovatno pr. Bez obzira što su neke stećke u nim prekograničnim krajevima mogli da klešu i domaći majstori.000 i više. god.612 lokaliteta sa ukupno 58. i 1888. ja sam već 1971. Na osnovu toga je ustanovio da u Srbi}i . i 1898. 36 U stručnoj literaturi je i poslije toga popisa bilo različitih cifara za ukupan broj s tećaka. operi sao sa ukupnom cifrom od 27. saopštio glavne podatke o tome brojnom stanju. Hormann.razloga. u Crnoj Gori 18. Hoernes je govorio da ih u Bos ni i Hercegovini ima 100. putem kotarskih predstojništava.500.koji objašnjavaju pojavu stećaka izvan granica Bosanske države." Ć. lugare.ima 27 nekropola. na XI Arheološkom kongresu u Kijevu 1899. Na osnovu toga je ustanovio da u Bosni i Hercegovini ima 1.p ecijalne 'k arte tražeći podatke o 10kaMtetima i eventualnom brojnom stanju stećaka u raznim krajevima Bosne i Hercegovine. džamije.stećci su u svojoj biti originalna bosanskohercegovačka kulturno-umjetnička pojava srednjeg vijeka.

mbli ka I loka liteta Broj I Ploča I Sanduka I Sljemenjaka I Stubova I - Krstafu I I Amorinih I Ukupno Bosna i Hercegovina 2687 12884 37955 5606 2550 305 293 59593 Hrvatska 247 2229 2038 160 3 17 . ili za 8% . dok to povećanje u Hrvatskoj iznosi 59 lokaliteta sa ukupno 1. ukrasa j natpisa stećaka . Među tim. brojno stanje se povećava za 174 lokaliteta sa ukupno 2. nego su samo naznačene u dodatnim tekstovima .478 stećaka.08 % u odnosu na ranije brojno stanje. u međuvremenu je pronađen poneki sasvim novi lokalitet. u Crnoj Gori 20 lokaliteta sa Ukupno 246 stećaka.162 lokali teta sa ukupno 69. Neke promjene u tome pogledu su uslijedile još u fazi završavanja rukopisa. Povećanje u Srbiji iznosi 20 lokaliteta sa ukupno 392 spomenika. proizlazi da se brojno stanje stećaka u Bosni i Hercegovini povećava za 75 nekropola (lokaliteta) sa ukupno 1. Evo tablice u kojoj je po republikama i po osnovnim oblicima navedeno sadašnje brojno stanje stećaka: Rc. ihl za 4 % . 225 i 302. ili 37 %.karte. ili za 1. iM je otkriven poneki primjerak na već poznatim lokalitetima .izmijenilo." Kada sve to uzmemo u obzir. i u Srbiji" Crnoj Gori. a posredno i rutave Jugoslavije. zbog čega nisu mogle biti unesene u statističke tabele i topografske . j to kako u Bosni i Hercegovini tako . zbog čega se ukupan broj spomenika tih lokaliteta sada nešto promijeniO. U odnosu na čitavu zemljU. Kada se to sve sabere proizlazi da u svemu u Jugos lavliji postoji 2.878 primjeraka s tećaka . najvećeg utjecaja je naknadno evidentiranje područja sjeverne Dalmacije. 96. 428 pomenute knjige Stećci. današnje brojno stanje II Jugoslaviji iznosi 3. ili za 21 %. za Srbiju na str. pa je potrebno da se konstatuje današnje brojno stanje. Hercegovinu na str. Razumljivo. za Hrvatsku na str. Bji rezultati donose prilične promjene u ukupnom broju stećaka Hrvatske.1 412 4447 Srbija 121 957 424 215 253 6 2267 Crna Gora 107 521 2147 97 26 8 250 3049 Svega: 3162 16591 42564 6078 2832 336 955 69356 I . Osim toga.356 primjeraka stećaka.046 primjeraka stećaka. Prema tome. relativno.803 stećka.194 stećka. te promjene se odražavaju i u brojnom stanju oblika. a za Bosnu . brojno stanje stećaka se u proteklih deset godina une kohlko . npr. kataloško-topografski pregled. Od.988 lokalite ta sa 66.Crna Gora ima 87 nekropola sa ukupno 2. o čemu će više govora bitri kasnije.

.ka je teritorija Bosne i Hercegovine." u Rogatiei su stećci poslužili kao građevinski materij a l za kuće. Ali .ma više razloga. zatim cesta. Broj nestalih s tećaka nije malen.ima. Među bosanskim opštinama se ističe Rogatica sa 2628 stećaka.ukupnog broja stećaka moramo imati na umu da je tokom vremena na razne načine nestao izvjestan broj tih spomenika. glavno i najveće podru čj e rasprostiranja s teća. Veliki dijelovi sjeverne Bosne su dugo vremena bili pod dominacijom Ugarske. Neki planinski i teško pristupačni krajevi nisu ni u srednjem vtijeku bili podesni ne samo za stalno nego ni za privremeno stanovanje." Hercegovina je zemlja kamena d klesara. bili u sastavu Ugarsk~Hrvatske države. Ja sam prvobitno pretpostavio da je on mogao iznositi oko 20 % ukupnog broja. zatim da je bilo znatno većeg uništavanja nego u drugim krajev. U Hrvatskoj najviše stećaka dma opština Sinj (1313)." Takvih i sličnih uništavanja je sigurno bilo u svim krajevima. možda iznosi i čak 40 %. koje imaju svaka preko 3000 primjeraka. osobito Herceg Stjepan. u Crnoj Gori opština Nikšić (949). Slika gustoće stećaka prema površini podru čja izgleda ovako: Najprostranija bosanskohercegovačka opština je Mostar sa 1300 km' površine na 'k ojoj je evidentirano 1208 stećaka. mostova <i drugih objekata. To su rudarski i trgovački centru u kojima je bilo dosta stranih ljudi Dubrovčana. Cvrsnice. pružali zaštitu progonjenim sljedbenicima srednjovjekovne Crkve bosanske. a u tome pogledu se svojim brojem naročito . gdje su nastajale gradske urbane sredine. njohov raspored nije ravnomjeran. pa je razumljivo da sjeverno od linije Jajce Tuzla . Na području najmanj e opštine Breza dolazi 240 stećaka na 100 'km'. Bjelašnice i Veleža.Bijeljina ima malo stećaka. Sjeverozapadni 'krajevi su sve do kraja XIV v. Kreševa. ili su bili poprišta ratruh sukoba. nadgrobnih spomenika. posebno u istočnoj Hercegovini i jugo· istočnoj BosIlIi.OO Tako su stećci u Puškovcu kod Koraja preklesani u nišane. Analizom 'brojčanih podataka dolazimo do zanimljivih konstatacija: U Bosni i Hercegovini najveći broj stećaJ<a imaju hercegovačka opštinska područja. u nekim predjelima Prenja. mostove i ceste. Kako vidimo. U Citluku na 100 km' dolaze 342 spomePri činjenicu utvrđivanju 68 . Bilo je stradanja zbog slabog kvaliteta kamena. a u Srbiji opština Prijepolje (523).·l u Kruševljanima kod Nevesinja su u gra đeni u zidove pravoslavne crkve. za što . pa je sasvim razumljivo što je tamo najveća gustoća ovih ·spomenika. u Gučoj Gori kod Travnika su mnogi primjerci ugrađeIlli urimokatoličku CI'kvu i samostan. što znači da na 100 km' u prosjeku otpadajU 93 stećka. aLi sam se kasnije uvjerio da je taj procenat mnogo veći.i stiču opštine Nevesinje i Konjic. svakako je utjecala i okolnost da su oblasni gospodari Kosače i Pavlovići. zbog čega su . Ka!knja i Zenice našli relativno manju gustoću s tećaka ima svoj razlog.oko Fojnice. crkava. '0 nekim uništavanjima postoje i podaci. I okolnost da smo u nekim krajevima centralne Bosne . Zbog toga stećaJ<a nema. Sasa i drugih. Visokog. što znači da je običaj klesanja i postavljanja steća ka bio manje pI'imjenjivatn." a u Segetu kod Trogira su ugrađeni u ogradu groblja. tamo stećci rijetka pojava. npr. aLi je sigurno da je znatno veći broj iskorišten za izgradnju stambenih zgrada. Na relativno veliki broj s tećaka u Hercegovini i u istočnoj Bosni.

- Dio naj veće bo sans koh e rcegovačke II nekropole stećaka Krekovima kod Nevesinja. Tako bi. 15. Na . . a u Nevesinju na svakih 5. a u Nevesinju. ali takva upoređenja nisu dovoljno ubjedljiva. . a u Nikšiću na 57 stanovn:ika. u Crnoj Gori.taj način mogli bismo izračun ati i gustoću drugih opštinskih područja. nalaze se 54 stećka. što je najveća gu stoća .ledna od velikih nekropola stećaka II Bosni i Hercegovini . Mogli bismo izračunati i gustoću s tećaka prema današnjem broju s tanovnika. l s teća. 16.Dugo Polje (Blidinje) . Na 100 -km' podru čja opštine Pljevlja. 420 spomenika na površ inu od 100 km' . II Konjicu na 13. između Treskavice i Vran planine. gdj e je gu stoća najveća. U opštini Plužine. Prosj ečno u Bosni i Hercegovini na 100 km' otpada 115 primjeraka. u Bijeljini tek na 6068 stanovn ika dolazi 1 s teća k. Sl. u Crnoj Gori. na području opštine Banja Luka l s lećak dolazio na 154 s tanovni'ka.2 stanovnika. npr. S l.. zbog toga što svi krajevi nisu imali jednake uslove za život.nika.k dolazi na 15.

Naravno. Svih ostalih 90% bosanskohercegovačkih stećaka nalaze se na nekropolama u kojima ima manje od 50 primjeraka. Vrlo je . Fosco je rekao da su to spomenici Feničana koji su u davna vremena živjeli u Dalmaciji. U Bosni i Hercegovini svaka nekropola u prosjeku ima 22 stećka. dok u či tavoj Jugoslaviji taj prosjek iznosi 22 stećka . kako se če sto nalaze na ilirskim gomilama ili u njihovoj neposrednoj blizini. Sapieha je rekao da su stećci "vrio stari spomenici" tlmji su ga najviše podsj ećali na scene na starim egipatskih ipartskim spomenicima 47 I.. Sterneck je smatrao da stećci pripadaju predrimskom vremenu a. sa krupnim ili okupljenim naseljima. Svega 4 od njih imaju preko 300 stećaka.io mogućnos t 70 . a u Srbiji nema nekropole sa preko 200 primjeraka stećaka. Ogromnu većinu nekropola. stvorena su manja naselja. i to: Krekovi kod Nevesinja sa 452. ili se na nekim još postojećim velikim izdvajaju manje porodične s·kupine. Najbrojnija nekropola u Hrvatskoj nalazi se kod vrela Cetine i ima oko 700 stećaka (prema nekim starijim podacima imala je oko 900 primjeraka). Blau je dozvol. što se odražava . pa bismo dobHi vrlo razLičite rezultate. U Crnoj God postoje dvcije nekropole sa preko 200 primjeraka (Žugić Bara kod Žabljaka sa 300 i Pižuri kod Pljevalja sa 230 primjeraka). a sam je mislio da potječu iz prvih vremena širenja kršćanstva u ovim krajevJma 49 A. Vrlo je indikativan odnos samih nekropola i njihovih spomenika. Boue je zabilježio mišljenje nekih domaćih ljudi da su stećci rimski spomenici. A. da pripadaju vremenu kojem i ilirski tumulusi -'2 Iako nije bio sasvim jasan. Katalinić je upotrijebio isti neodređeni vremenski termin "v." VREMENSKI PERIOD STECAKA O vremenu postanka. Klašnik kod Višegrada sa 359 i Bjelosavljev.'1 H. što je vrlo izrazit pokazatelj. što je ujedno danas najveća nekropola u Jugoslaviji.7.i6i kod Sokoca sa 344 stećka. Srbiji 18.kurioznim prehistorijskim druidskim spomeIllicima". Evans je stećke stavio u preistoriju i nazvao ·ih . Kaer je stećke stavio u preistoriju. Umnožila su se bratstva i izdiferencirale poroddce. To je vrijeme kada se napuštaju stara zajednička groblja i stvaraju nova. Ova konstatacija se više odnosi na staniju literaturu. a u tome okviru većina njih ima po manje od 10 primjeraka. dakle. pa se sada teži što većem osamos taljivanju . komunalnim grobljima . U Bosni d Hercegovini je samo oko 10% ukupnog broja stećaka raspoređeno na nekropole u kojima ima preko 50 primjeraka. Milavići kod Stoca sa 352. trajanja i nestanka stećaka do sada su ispoljena vrlo različita. manja. u Hrvatskoj 18.Zanimljivi su i podaci o prosječnom broju spomenika po nekropolama. sa zajedničkim dobrima J sa zajedničkim.4 8 A. Crnoj Gori 29. te bismo prosjeke mogli izračunavati i po opštinama. J. čine one koje imaju manje od 50 stećaka. P. često vrlo pogrešna mišljenja.i u organizaciji grobalja. ali i u novijoj to važno pitanje nije precizno i do kraja riješeno.53 A.rlo stari" .~lično stanje d na područjima izvan današnjih granica Bosne i Hercegovine. a među ovima je najviše onih 'koje imaju ispod 10 pnimjeraka.50 A. umnožili su se sitni feudalci. Ja sam na tu činjenicu već ukazao kao na značajan faktor koji govori o sasvim odmaklom dobu raslojavanja starih rodovskih i plemenskih zajednica.

onda su .. onda ima razloga tvrdnji da ovi spomenici počinju još u drugoj polovini XII v.i m osnovano.to prvenstveno rozete.SS Hoernes je stećke nazvao staroslavenskim spomenicima.. pa i u XII v. bilo sasv.71 da potječu iz istočno-gotskog perioda. nego da su slavenski. Luschan ih je nazvao starim bosanskim spomenicima·1 Izražena su i vrlo kolebljiva. odnosno da su svoje pravili po uzoru na rimske · s I A." V. Takvo stanovište je najprije izrazio G. I S. iako nemaju natpisa.. opširnije se govori u poglavlju o natpisima. došao sam do saznanja da u osnovne oblike moramo uračunati d tanke. polumjeseci i krstovi. J. Pošto se vrlo rano javljaju i amorfni stećci (slični pločama i sanducima). Po nekim natpisima.69 odnosno ako se . sa dosta . V. (O datiranju natpisa stećaka i posredno samih stećaka.najprije ih je stavio u slavenski paganski period. u XIII.. Luschan . Nije sasvim izvjesno 'k ada se najranije javljaju ovi spomenici. da pripadaju Abrigenima.i pisao ih Hunima·' Otkrivanjem natpisa na stećcima i njihovim čitanjem došlo se do putokaza za rješavanje pitanja kronologije stećaka.ta ploča sasvim pouzdano tretira kao stećak . " 57 F. kako to neki misle. Luschan je. a potom je tvrdio da su to Hrvati upotrijebili rimske spomenike. stećaka je bilo i u XIII v. 68 Ako se uzme kao pouzdano datiranje nadgrobne ploče trebinjskog župana Grda (1151-1177. Wilkinson rekavši da stećei potječu jz predturs kog perioda. to bismo i izvjestan broj ovakvih oblika.kim spomenicima. 55 Nekoliko stadjih naučnih radnika stećke su odredili slavenskim peruodom. g. a sigurno je da oni egzistiraju i u prvoj polovini XVI v. slabije obrađene. Evans je najprije mislio da se radi o preistonijskim. kao što je onaj sa natpisom iz Vidoštaka kod Stoca.od XIII do XV V. stećke datirao u XIV v. Vuletić-Vukasović je najprije misilo da su stećci iz predgrČ'kog i predrjmskog vremena. J." a kasnije ih je. Ima mnogo argumenata kojima se dokazuje postojanje stećaka u XIV i XV v. u narednom poglavlju kn}ige.kao i C. Ljubić se prili čno dvoumio .60 a F. odnosno da su to "spomenici Hrvata i djelomično Srba . Truhelka63 i F. a kasnije o starim bosans. Lago je izjavio da stećci ne mogu biti rimsloi. Kako se takve ploče vrlo rano javljaju kao nadgrobnici ne samo u našim nego i u drugim evropskim zemljama. Za A. to bi bila osnova da i dobar broj takvih stećaka. kao prototip naših stećaka u obldku ploča.6' smatrao starim bosanskim s pomen icima. Tomić stećke stavio u IV j V v. god. Otuda u novijoj literaturi sigurnije datiranje. kao i sasvim čudno­ vata mišljenja. i pr. po mome mišljenju. ali dok su još bili pagani. Lago dh je pripisao Slavenima. Jireček je uzgred napomenuo da će "mnogo kamenja bez natpisa poticati iz tamnih vremena ranog srednjeg v. uračunamo u najstarij e primjerke. ploče koje su često bez ukrasa. zatim u vrijeme prelaza Slavena jz paganstva u kršćanstvo. .j to često zajedno sa pomenutim pločama bez natpisa.59 K.) . Približno istom zaključku možemo doći i drugim putem..66 Nij e to davno bilo kada je naš etnolog dr S. To je rezonovanj e na balJi natpisa.) Većina novijih i savremenih naučnih radnika uglavnom se slažu sa datiranje m u širim potezima. Fosca sam već rekao da ih je pripisao Feniča­ nima. zbog toga što nemaju rimskih natpisa.56 V. kao i po nekim drugim svojstvima. što bi. prema nalazu novčića u grobowma. ali je za njihovo postojanje uzeo nešto šire razdoblje . U raspravi o oblicima stećaka. i jeka" . dz 1231. a ako ih imaju.

Sto se ti če natpisa s teća ka kao pouzdanih argumenata za određivanje kronolog ij e s teća ka . do pada Bosne pod Tunke 1463. a li se ono ipa k nastavlj a i egzistira gotovo sve do kraja vijeka. Naredni vijek je nešto sasvim drugo.ipi s ujući s te6ke i s ključ ivo Hrvatima . 72 . Mandi ć" i A. što se odrazilo . Napominjem da je i 1. j to prvens tveno kao rezultat snažnog ekonomskog r azvoja i uspona Bosne. zatim da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV v. može se tvrditi da stećci poč inju negdje u drugoj polovini XII v. a li ono š to j e već rečeno za ploče bez natpisa .. sve je manje klesanja i ukrašavanja stećaka. U vezi s tim on j e rekao kako mu se č ini da se ti naj stariji s teće i nalaze u Dalmaciji i da j m je tu kolijevka. i pored toga što su politi č ke pniHke bile nestabilne ·i š to su j oš uvijek u nekim oblastima trajali sukobi s Turcima. Mis lim da je većina stećaka nas tala u razdoblju od polovine XIV v. Na osnovu raspoloŽlivih podataka. u ob lasti stećaka. da njihova prva faza traj e i kroz XIII v. pr. 'iako za to Zil sada nemamo sasvim sigurne argumente .72 ali su oni o tiš li u krajnost . sve do kraja XV V.. To je doba cvjetanja u umje tnosti stećaka. Skobalj.i a morfne ob li ke dobrjm dijelom vrijedi baš za taj vijek. i in ače. i to još sa p oče tkom iz vremena pagansIva. postepeno nes taje ova vrsta umjetnosti a krajem toga vije ka sasvim zamire. je vrlo oskudan u tome pogledu . Dosta intenzivno su se s tećei klesali i pos tavljali i dalj e. XlIII v. To sve upućuje na mogu ćnos t prve pojave stećaka u XIII. To je. Od poče tka XVI v. U XVI v. i nu XIV i prvu pol ovinu XV v. Renđeo izrazio mišlj enj e da stećaka ima i stariji h od XIII v. god.... pa i u umj etnosti . pa i u XII v. mogli uvrstiti u naše najstarije stećke.'· Slično nj emu mi slili su i D. tada nastaje uspon u svakom pogledu. da ne kažemo potpuno prazan . vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini relativna stagnacija u kulturi i umj etnos ti. s tim što cvjetanje zahvata drugu polov.razloga.

Sarajevo 197 1. Ernološk i pregled 1. 217. n. \09. d.) )o J. Sabanovi ć . Sarajevo 193 1. vidio 193 1. I sti. 169 i dalje. 1. kataloška-topografski preg/ed. Vrana i njezini gos podari u doba turske vladavine. Glumac. Sela Sibenskog kotara. I' S. Sibeni k 1941. Sarajevo 1971. Zadar 1972. 344. M(ilaš) . H adž ijahi ć u da je u Plavu. n. 348-349. "čitavo bogomilsko grob lj e s t eća ka u obli ku sarkofaga". Be š l agić . II I sto tamo. 6 H .. 228. B eš l agi ć.l . Sarajevo 1891. Radov i Inst itu ta JAZU II Zadru.347. 263 i 267-276. Sarajevo 197 1. II I s ti. Razgovor u godni naroda slovinskoga. " S. 35 1-352. s tr. H. P ri š tina 1970. Steće.180. 5 M. sv. na zaravank u iznad jezera. Glas nik Etnog rafskog muzeja u Beogradu XIX. M Is ti. Beograd 1968. Di v/ionski kovčez i. almanah-kalendar Dr inske banovine za 1932. Beog rad 1959. 394. Godi šnjak zaš tite spomen ika kulture Hrva tske I..80. 167-170.369. Dini ć. Glasnik muzeja Kosova X. I s ti . 179-200. 179. II Vj. Rad JAZU 56. • I st i. 57-89. 41-45. J Ć. 193-208. Kaer. Zagreb 1895.386. B eš l agi ć . Bribirski knezovi. Tra lji ć. 549-551 i 566-567. Zadar 197 1. 16 S. 41-45. Rijetka vrs ta nadgrobl1ih s pomenika tt kumanovskom kraju. " K.630. 214-216 i dalje (vidi kartu Bosn e II poče tk u XV v. Zbornik Filozofs kog fakulteta. D. St ećc i u oko/hli Sibenika.266. kata!oško·topog ra!ski pregled. 356-358. lj Ć . 175. Rado vi Ins titut a JAZU u Zadru. Ka č i ć­ -Mio š i ć. Hocrncs. 27. Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellsch aft. Katu ni Crne Gore. Zadar 197 1. Radov i Ins tituta JAZU u Zadru sv. Radovi Centra JAZU u Zadru. Bosans ka feudalna država od X li do XV veka. Korkut (pokoj ni) pričao je dr M. n. Godi šnj ak za š tite spomenika kultu re Hrvatske l.95. Wien XIII. M. SraroboswlSki I1lramorovi. 9 S. Beš l agić. 257-270. A. Zah valjuj em dr M. Bosanski pašaluk. na s tr. kataloška-topografski pregled. Wi en 1888. Starinar XIX. s tr. Stošić. Beograd (?) . . l ' M. 527. B ož i ć . Dini ć. Sarajevo 1929. Ljub in_ković j podat ke o torne mi ustupio. 363. Bogumi/ski grobovi i bosa nč ica. Zag reb 1946. • M. II I s ti. d. 11 Is t i. n.NAPOMENE l S. l' Stećke je pronašao R. na čemu sc s rda č n o zahvalj uj em. Matković. d . Truhelk a. St ećci i neki njima s lič ni nadgrobni spomenici u okolini Zadra. Zadar 1974. Istorija naroda Jugoslav ij e I. Stari malisorski nadgrobni s pomenici Ll Vuksan L ekićLI. Starohrvatska prosvjeta I . Neki najnoviji rezultati is traživanja s tećaka. l P. n . 19. l S. Beograd 1956. Zag reb 1975. Skarić. 31 M. 73 . Fi li pov i ć. Povies t hrvatskih ze m a lj a Bosne i H ercegovine I . koje je kasnije uniš teno radi izgradnje nogometnog igraJišta. Truhelka. 1883. Sterneck. Pravosla vna Dalmacija. 19 S. . :M VI. 10 I s ti . sv. Staro nadgrobno kmn enje II BOS P1 i i Hercegovini. H adžijahi ću na ovome podatku. 53()'-536. 263. 524. g. 18. lj M. Kl aić. b r. Ć irk ov i ć. 41-45. knj. " Is ti. 41--45. Zagreb 1897. sv. Beograd 1964. Glasnik Zema ljskog muzeja XLI. pjes ma 95. Sarajevo 1959. Istorija srednjovekovne bosans ke države. Alte Graber in BosIlien und der Herzegovina. Zenica 1973. I. g. I s ti.279-286. • P. II E. X . F ilipov i ć. Drniš šesnaestoga i sedamnaestoga s tolj eća. O jednom natpisu iz Azane X III-XIV veka. 17 Kus tos Muzeja grada S a rajeva D. 245-249. Vrana i njezini gospoda ri . O s t ećcima. As b6th. Zag reb 1881. sv. 142. Narodno jedinstvo. Zagreb 1975. Novi Sad 1901 . Glasn ik Zemaljs kog muzeja II Sarajevu III. Radovi Muzeja grada Zen ice IH. 34 i 35. 18... 51ećci. 59. 21. II ... d.. Zagreb 1878. II J. Sr edovječni stećci Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1942. Vie nac . Stećei tl okolini Sibellika..1 \3 . d. Beog rad 1969. St ećci. B e š l agić. PLllo vanja po Balkans kom po/uoslrvu XVI vijeka. Bosnien und die Herzegowina.

Throug Bosnia and tile Herzegovina. ~ A. Viestnik 1881. Le necropoli Fenicie in Dalmazia. br. 26 i ViesLnik 1885.. d. 31. Kaer. br. 229-232 . Tom II. Sebenico 1890. I-IV. g. Renđeo. Berlin 1877. Katalini ć.. Srpski etnografski zbornik.. Paris 1840. Wien 1872. Zagreb 1953. Sarajevo 1956. Vie stnik 1882. Križ na Ciovu 1970. 226. Tomić. Leipzig 1849. d... 307. Bosanski prijatelj IV. )9 Vidi napomenu br. ~ I. Starobosanski mramorovi. Sredovječni nadgrobni spomenici s tećci. Ljubić . 241. [ storija Srba l . 46. '7 A. Rendeu.D. Vienac. l. Zagreb 1878. 123. I l. n. 127. Altertilmer der Herzego vina. Sarajevo 1971. Bauera. Naselja poreklo stanovništva. 108-111.. Storia della Dalmazia I. 40 I. 51 A. SI F. n.. januar. 41-48. d. Vukasović. 165-172. Bešlagić. Banjani. Podro? do Krajow Slavianskich w 1802 i 1803 roku przes X. na istom mjestu. Reisen in Bosnien und der Herzegovina. Renđeo. Fosco. Luschan. Naše starine III. Renđeo. 274--278). Jire ček . Blau. kalaloško·topografski pregl ed. 43-44 . 12. u S. Boue. Hrvatska revija XVI. " M. " A. Hoemes.) ~ K. JO A. 94 (prema I. Sarajevo 1891. Sapieha. tt A. La Turque d'Europe. Knežević. Zagreb 1953 . l. 11 D. f l A. knj. n . Pierres sepu[cra[es dalmat es. 120. Glasnik Zemaljskog muzeja III.. J3 A. Lago. n. Dalmatien und Monten egro ll. Lyon 1886. " S. Tafro. d. II.. Sl ećei. n. br.) • S. Renđeo.. 52 H. 58. Staro nadgrobno kamenje u Bosni i Hercegovini. 8. Mandić. 25. Venezia 1870. d. Bd II. Evans. Beograd 1922. 176. Wien 1881. " F. Be š lagić. eJ. t) C. lli i 170-175. Luschan. " I. 1 (prema 1. 46-48.) " M. n. d. na istom mjestu . 61 S. Vego. VIII. 4l l. ~ A. London 1876. 237-246. (prevod na našem jeziku : Obzor 1879. Lago. 53. n.u redakciji dr A. Zagreb 1870.) <t9 A. Beograd 1949. Luschan. 239-243. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft X. na istom mjestu. 128. Asb6th. J. lT I. na istom mjestu. Ober altbosnisch. str. 207. • Isti. e rcegovač kim s tećcima. . istorije zaštit e spomenika kulture Bosne i Hercegovine do 1945. 205. 61 F. Srednjov jekovni spomenici Bosne i Hercegovine. Wilkinsom. Truhelka. n . Paris 1968. d. 382-384. Sv. Obredne gomile.. 40--45 (Izdato kao rukopis Bibliografija i građa za umj e tnost i srodne struke VIII. 90 i Viestnik 1887. Memoria suIla Dalmazia. Skobalj. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH III.e Graber. Zara 1834. na is tom mjestu. J6 K. 170-175. LIX. n. d. 69 Isti. s6 G. d. ~ P. V. Warszawa 1811 (Mitteilun gen der Anthropologischen Gesellschaft. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH II. Renđeu . . Vlaška teza o bo san s koh. V. Moskva 1902. 23. lS Os lobođenja 74 . Evans. Sterneck. Renđeo. Trudy Xl Arheološkog kongresa u Kijevu 1899. Wien 1881. Hormann.. knj .

Cinjenica je da postoji više ob lika stećaka.jka ovih spomenika donedavno ni smo ni poznavali. kako zbog ograniče­ nosti područja istraživanja tako i zbog nedovoljne i nesigurne argumentacije. što je donekle i razumljivo. Od starijih istraživača stećaka prvi je Đ. tj. Prijedlog njegove biste oblika ima 4 osnovne kategorije: ploče (do 40 cm debljine). kamen (pravougli paralelopiped sa širinom koja je veća od polovine duune). sve iz jednog komada.IV o l neobičnim UMJETNOSTI STEĆAKA OBLICI STECAKA 75 Najizrazitija likovna svojstva stećaka su njihovi oblici . a i p r·ilagoditi je za sadašnju svrhu. položene na zemlju većom . Po tome se svojstvu razlikuju od drugih grobalj a. i zasnovana je na d otle sakupljenim materijalima. kamen s pločom. Međut-im. tj. god. Bilo je i prokušaja sistematizacije oblika koji. a njihova brojnost i ramovrsnost uočljiva je tek kada se upoznaju i imaju u vidu svi krajevi teritorije stećaka . i pored atraktivnosti u značaja. kamen na ploč i s jednim posrednim stepenom s jedne strane. Može se reći da donedavno nismo imali posebne stručne radnje. Prva studija je iz 1972.' Kako je u međuvremenu došlo do pronalaženja nekih novih mater ijala. Ploče je podijelio na duge i široke_ Kamenje uma 5 svojih vrsta: kamenica (pravougli paralelopiped u ležećem položaju čija je širina manja od polovine dužine ili jednaka polovini dužine). obradio oblike stećaka . i strmenac. kamen u formi kusaste piramide pravouglog presjeka. to ih čini originalnim. stepenac. Tim svojim formalno-oblikovnim svojstvima OVd spomenici najviše privlače pažnju širokih krugova kulturnih građana i brojnih struč nj aka. nadme tn utom (iz jednog ili iz dva komada). kamenje (stećci preko 40 cm debljine). s obzirom na okolnos t da sve kraj eve i sve vrste ob]. nemaju trajnije vrijednosti. god . Neka nastojanja -li tome pogledu bila su uzgredna. potrebno je tu studUju dopuniti i još bolje objasniti . ili su se odnosila na vrlo ograničena geografs·ka područja stećaka . a pogotovo studije o oblicima s tećaka. makovi uspravni i spomenici. ova svojstva s tećaka su malo proučavana. Stratimirovđć 1891. pa i novih saznanja.

s tećke koje naj češće zovemo sanducima . stećke je svr stao u tri osnovna oblika: ploča. Kanitz. jednostavni pašes terci. Kaerovu !-i stu obli. god. sarkofag. stećak ravni i stećak ravni koji je pos tao od sarkofaga. s lj emenjake ili savkofage. Za krstove je rekao da imaju malo veze sa stećci m a. Prva vrsta u ovoj katego riji uma s vojih S podvrsta.6 Prva tri oblika prve podjele on je smatrao s tarijim. a ostala dva vremenski mlađim spomenicima. sarkofag ili sljemenjak i dvostruki spomenik. Curčić j e jedan od najboljih poznavalaca bosanskohercegovač­ kih stećaka. bez obzira š to neke oblike nije obuhvatio. Važni rezultati nj egovih istraživanja su ostali u rukopisu.iše bavjo s teć­ cima u Srbiji. dakle. Proizlazi. slećak u obliku sarkofaga ili tumbe i slupac. salld u k-ploča. Spomenike je podij elio na 4 vrste: slećak na sljeme. pa je s tvorio li stu sa tni osnovna oblika: slećci u obliku ploča. za ploče da se nalaze svuda po svijetu.ploče.osnovicom . stećci kao kocke i stećci poput sarkofaga. a os im toga je nedoslj edna i nepotpuna. Splitski arheolog Petar Kaer je na osnovu poznavanja nekih dalmatinskih s teća k a stvorio svoju lis tu obLika koja se svodi na tri osnovne skupine: jednostavni oblici. V.S a pred kraj života 1942. da s tećci zapravo imaju samo oblike t-umbe. Truhelka j e s is tema tizovao oblike steća ka u S kategorija. a u drugom pogledu pruža vi še vrsta oblika nego što se u tekstu navocli. vertikalno usađe na duguljas ta ploča . Treća skupina ima također 2 podvrs te : stubovi i krstače. Si stematizacija je sasvim uproš tena i obuhvata samo osnovne ležeće oblike.' Općenito se može reći da je Stratimirov.i ć dosta brižljivo s tvorio svoju podj elu oblika. ·i krst. Uz svoju tekstualnu podjelu Kaer j e prilož. god. n erazrađena i nij e dovoljno obuhvatna . Truhelka iV. stela. a za tumbe i sarkofage da su postali po ugledanju na rimske nadgrobne spomenike. ali je očito da pod prvom vrstom autor podrazumij eva najniže steć ke . Truhelk ina podjela j e uproštena. pod drugom . a pod trećom .ka nisu prihvatiH kas niji i s traž ivač i stećaka.F.šesterci ukrašeni i visok i ukrašeni pašesterei. dvostruki oblici i ostali oblici. Druga skupina ima 2 podvrs te: sandu ci i sljemenjaci. nišan i krst. koja je u jednom pogledu nepotpuna u odnosu na tekst. C. četverobridi prizrnat. Njegova p odjela ima pet osnovnih oblika: ploča. Među­ tim. Prva s·kupina se dij eli na 4 podvrs te: prosI i. a ispušta iz vida one koji su viši od 30 c m. Postoje tri vrste znakova uspravnih : stupac. us itnjena je i ponešto zamršena. Pod prostim oblicima on s hvaća amorfne s tećke u o bliku ploče do 30 cm visine. Još trojica od s ta nijih istraživača s tećaka bavila su se ob licima s teća ka .io tabelu sa 32 crteža. Zbog neprakti čnosti nis u j e u svojili kasniji obrađivač i steća·ka.' 76 . pa.' Nemamo pobli že objašnjenje ovakve podjele. Mađarski arheolog i ilus trator Felix Kanitz se najv. C. Nov iji jstraž i vači su se njome dosta koristili i usvajali j e. 3 Kaerova podjela nije jasna. Curčić. U jednoj svojoj radnj. njegova podjela je nedovoljno jasna. twnba . J to: ploča.i još iz 1891. sanduk. sarkofaga i stupca (pod tumborn on podrazumijeva oblik koji se danas naj češće naziva sandukom). a li se može reći da je u osnovi na juspjelija .

više kao varijantu jednog od prethodna dva spomenika. a onda i stećke nekropola u okolini Lištice (Sirokog Brijega). Uz upotrebljavani naziv sarkofag. kao tuđi. ima devet osnovnih oblika: ploča.kod s tećaka oko Olova. on je predložio i domaći naziv šlj emenjak. sanduka sa podnožjem i visokih sanduka sa podnožjem. Benac je napravio listu kao i prethodnu. na osnovu 133 stećka Radimlje. . Krst sa sandukom nazvao je dvostrukim spomenikom. Evo kraćih obavješ tenja o tome: Dr A. Od istraživača s tećaka poslije 1945. Na osnovu s tećaka iz okoline Olova (7 nekropola sa 263 spomenika).' Među stećcima Sirokog Brij ega (9 nekropola sa 157 spomenika ) nije bilo ploča sa podnožjem. visoki sanduk. sarkofag. sanduk. pa sam ga naveo. u Bosni. sarkofag sa podnožjem i krst. visoki sanduk sa podno žjem. iH kao njihovu kombinaciju. sanduk sa podnožjem. relativno. iako u izvjesnom pogledu preopširna. on je naziv tumba zamijenio nazivom sanduk. Napustio je naziv tumba. na osnovu toga da ]. Benac je proučavao stećke nekropole Radimlje kod Stoca. Na kraju je dodao i oblik dvostrukog spomenika. s tom razlikom što je umjesto krsta ovdje unesen dvostruki sarkofag s podnožjem. Benčeva konačna podjela izgleda ovako: 1 2 3 4 5 6 Ploča sa podnožjem Sanduk Sanduk sa podnožjem Visoki sanduk Visoki sanduk sa podnožjem Ploča 7 8 9 10 11 12 - Sarkofag Sarkofag sa podnožjem Dvostruki sapkofag sa podnožjem Krst Krst u zajednici sa pločom Krst u zajednici sa sandukom stećci 77 Nedostaci ove podjele sastoje se u tome što njome nisu obuhvaćeni u obliku stubova i amorfni spomenici. kao kod Radimlje. u Hercegovini. sa povećanim brojem oblika.' Autor je općenito ploče smatrao do visine od 40 cm. a onda što su ploči sa podnožjem . a li je uvrštena kombinacija ploče sa krslom lO S obzirom na sve to. zbog toga što mu je takav stećak sličan kući sa krovom na sljeme. stvarajući svoje podjele i liste. niti dvoslrukih sarkofaga sa podnožjem. naj a dekvatnija i najkompletnija. Kako vidimo. ploča sa podno žjem.On nije posebno istakao ploču kao osnovni oblik. Njegova sistematizacija je u osnovi bliska Truhelkinoj. Visoki sanduk ima visinu preko 100 cm. zbog toga što su mu "spomenici u obliku duguljastih kocki" sličili domaćim sanducima ili kovčezima. Inače. Kao i Curčić. Njegova podjela oblika. ova sistematizacija se može uzeti kao. zatim nekropola oko Olova. god. ali je od nje u ža i jednostavnija. ali sam shvatio kao da se taj oblik podrazumijeva. kao . njih desetak su se zadržali na pitanju oblika.i dvostrukom sarkofagu sa podnožjem. a za sanduk je uzeo visinu od 40 do 100 cm. niti stubove i krstove. data mjesta glavnih osnovnih oblika. pa je prvi od istraživača stećaka počeo upotrebljavati naziv sanduk. CurčiĆ nije obuhvatio neobrađene stećke. kojoi su rijetka pojava.j spomenik ima postolje ili ne. Ova lista oblika je slična Truhelkinoj.

tumbu. Amorfno kamenje mu je posebna ka tegorija.Sanduk 3 . sanduke i sarkofage. Se rgejevskog izgleda ovako : 1L ežeć i oblici II .Sarkofag Po svojoj podjeli ovaj autor je nešto bliži Bencu nego Sergejevskom zato što je unio oblik pod br. zato što toga oblika nije bilo u području koj e je obrađivao. sanduk i sarkofag. I sto ta ko. ostavlo rukopis u kojemu je stećke podijelio na pet osnovnih oblika: ploču. Njegovi prela zn i oblici su nam ostali nedovoljno objašnjeni. U l ežeće oblike svrstao je ploče. osnovne oblike podijelio na dvije glavne . Dobro je što je i slabije obrađene stećke svrstao u navedene glavne kategorije.i je na osnovu proučavanj a s tećaka sa područja Ludmera.ležeće i s tojeće stećke. pa je razumljivo što je ova lista u odnosu na dosadašnje u tome pogledu proširena. njegova podjela bi trebalo da ima i oblik sarkofaga sa podnožjem. Inače. stupac j križ. izm eđu Bratunca i Vlasenice. u istočnoj Bosni (7 nekropola sa 297 spomenika)." 78 .Sanduk s podnožjem 4 . Vego se bavi proučavanjem s teća ka općenito.Ploča 2 . ali ga najviše interesuju natpisi. Sistematski je obradio stećke u okolini Ljubuš·kog. sanduk i stubac. o čemu je.kategori je . Međutim. u p rvoj kategoriji on je usvojio oblike i termine svojih prethodnika. I grubo obrađene stećke je on također svrstao u te dvije glavne kategorije. u Hrvatskoj (30 nekropola sa oko 500 spomenlka) . Za s tojeće oblike upotr.Prelazni oblici III - Stoj eć i oblici IV .ij ebio je antičke termine .Amorfno kamenje 12 3 - Ploča Sanduk Sarkofag 2 3 - Stela Ci pus Obe lisk U Ludmeru ima najviše stećaka uspravnih oblika. iako mi kod takvih stećaka lako prepoznajemo i razlikujemo ploču. uglavnom na osnovu obj avljenih materijala. lista ob lika D. zbog toga što takvih obUka ima na području oko Ljubuškog.D. njegova podjela ne sadrži krstove. zat im slabo ili sasvim neobrađenih." Prema tome. jako 'izm eđu cipusa i obeliska stećaka gotovo da nema razl:iJ<e. Amorfno kamenje je izdvojio kao posebnu vrstu. Kod Sergejevskog nema oblika krsta. Vego nije uzeo u obur ni amorfne spomenike. M. Pri tome je naveo tri osnovna obHka: ploču. 3. u Hercegovini i na osnovu toga napravio listu oblika koja je jednostavna i dosta uska: II obrađenih 1 . sarkofag. U trećoj kategoriji smo dobil i nove oblike i nazive. što je sasvim opravdano.stela i cipus i dodao im još obelisk. Gimnazijski profesor Ivan Renđeo se pored svoje struke interesovao i za stećke. Kako vidimo. Sergejevsk. Pod tim nazivima podrazumijevao je uspravne prizme "približno četvrtastog presjeka" koje se završavaju ravno ili kao piramida. ali samo kao varijantu stupca" Dr Lovre Katić je obradio stećke Imotske krajine. Sergejevski je uveo dvije nove kategori je .na ležeće i stojeće oblike i naveo da postoje i prelazni oblici. On je uzeo u obzir još i stelu.

krst. kuću. prizma s odijeljenim podno žjem. da bi se razlikovao oblik stećka od reljefnog motiva stećka koji se susreće na raznim oblicima stećaka. ploča anlropoidna. stub). dvostruki sljemenjak. sanduk. krst i amorfni spomenik. izgleda ovako: . ukrašeni slećak . koji je ili plo ča ili stubIS Dr Angela Horvat je evidentirala i obradila ste6ke u Slavoniji. umjesto krst. Njegova ploča mora imati visinu manju od polovine širine. stupcem smatra uspravno postavljeni stećak čija je visina "barem dva puta veća od širine i deblj ine". kao piramida i antropoidni (kapičar. samo su stubovi nazvani uspravnim spomenicima. sljemenjak s odijeljenim podnožjem. a . Svrstala ih je u šest osnovnih oblika: ploču. obelisk (stup) i kameni kriŽ.i što su postojale dvije vrste sljemenjaka. sljemenjak. Petrovi ć se također zadržao na pitanju oblika. slupac i kri ž." Steće i Popova polja u Hercegovini (88 lokaliteta sa 1559 primjeraka). sljemenjak. u Bosni. svi su stećci podijeljeni u dvije veće skupine .sa podnožjem i bez nj ega . slub i krslaču 1 6 Dr O.iz okoline Kupresa. On je najprije stećke svrstao u dvij e osnovne kategorije .ležeće i stojeće. bez obzira što je u početku naveden i oblik visokog sanduka .prizma. sarkofag. sljemenjak s kosim st ranama. sanduk.ploča. opseg (okvir. zbog toga što su takvi oblici tamo nađen i. zidani slećak . ploča obična. 2l Pri rasporedu stećaka centralne Bosne (330 nekropola sa 4758 primjeraka) korištena je ista podjela. Dominik Mandić u svom djelu "Etni čka povijest Bosne i Hercegovine". prizma s monolilnim podnožjem. koje je izdato u Rimu. U prvu je ubrojao ove osnovne oblike: amorfni."b 79 Ja sam stećke . sljemenjak s monolitnim podnožjem. moja podjela.'" I Ante Skobalj ima svoju podjelu oblika . visoka prizma s ravnim stranama. piše i o stećci ma i svrstava ih u pet osnovnih oblika: ploču. đipa. (17 nekropola sa 1055 primjeraka) rasporedio u šest slijedećih oblika: ploču. visoka prizma s kosim siranama. sanduk.u ležeće i u s toj eće. OS'im toga. (44 nekropole sa 1170 primjeraka) podijelio sam kao i one kod Kupresa. 1B Za s tećke Blidinja. kao i uspravni.k o. svrstani su isto ta. u zapadnoj Bosni (5 nekropola sa 244 spomenika). obilježeni stećak ." Stećke okoline Kalinovika. prizmaličan. kućom naziva sljemenjake. tumba i sljeme njak (sa ili bez postolja i streha). Baniji.ploča. sanduk mu je položeni stećak." Prema tome. visoki sanduk.preklopniea." Petar Ž . Svoju drugu ·k ategoriju je nazvao stubovima i u nju je svrstao ove osnovne oblike: amorfni. s/ ub. obrađeni slećak . krslaču i amorfni s lećak. sanduk. On je stećke shvatio kao jednu fazu razvoja hrvatskog groba uopšte. kod kojeg je visina "nešto manja ili veća od širine". podjela je bila ista kao i za stećke Kupresa. Tada je upotrijebljen termin krstača. Evo tih oblika: grubi s lećak . samo što su sljemenjaci svrstani u dvije vrste . rebrenjak).ploča. niska prizma.k riž mu je spomenik "sa unakrsnim stranicama". u zapadnoj Bosni. samo što su izosta vljeni visoki sanduci i što nije bilo amorfnih spomenika.Dr Mirjana Corović-Ljubinković je proučavala stećke u zapadnoj Srbiji. samo što je dodat oblik stuba. Lici i Krbavi i svrstala ih u če tiri osnovna oblika: ploču.

'Uočio sam sve vrste oblika. Mislim da je sasvim opravdano ako sve s tećke najprije podijelimo na dvije glavne s·k upine -ležeće i stojeće. Studij je zahtijevao i upoznavanj e komparatrivnih materijala iz naše zemlje i Jnostranstva. a katkada i poneki relj efni motiv. Sve j e govorilo o potrebi utvrđivanja i objašnjenja nove sistematizacije dblika stećaka. prvenstveno manjih dimenzija i bez ukrasa. trebalo tretirati kao stećke. posebno na području sjeverne Dalmacij e. nego i onih 'p llbliciranih. da se II nek im osjeća u tjecaj "li d i· rektno djelovanje klesara iz određenog kraja. pregledom svih materijala. Veoma je velik broj u obliku ploča .iznad rake i više puta imaju uklesan epHaf. kao što su š tit. u Polirniju. Iedno se odnosilo na to da li bi tanke ploče. Evo mojih zapažanja i mišljenja o poj edinim oblicima stećaka. Već u . kako glavne i osnovne tako i njahove varijante.. a pogotovo one koje su ovlaš klesane. prikupio i sredio. motika i sL). zatim da mnogi krajevi imaju dosta zajedničkih osobina. on iznosi 16591 primjerak. itd.l 2 3 - Ploča Sanduk Sljemenjak 4 5 6 - Stub Knstača Amorfni spomenik U toku daljeg obrađivanja s tećaka u Bosni i Hercegovini. nego su na grobove postavljene onakve 'k akve su odvaljene i usj eče ne u k a menolomima. među kojima ima dosta onih koji su već ranije i drugi i stmž iva či primijetili i konstatovali. To nije baš tačno zbog toga što je u amorfne obLi'k e uvršten izvjestan broj ploča. i to kako u našoj zemlji tako i u nekim drugam evropskim zemljama? Treba priznati da su takve tanje ploče nađene u podovima crkava ili uz same crkve i na područjima stećaka ili u njihovoj blizini. Davidovtica). pa i varijetete. Iskrsavala su piotanja porijekla nekih oblika i potrebe njihovog razmatranja i objašnjenja. Takvih slučajeva ima. tako reći do sada sasvJm nepoznatih. pa i putovanja na neke od tih terena. i to ne samo sakupljenih velikom akcijom evidentiranja na č itavom jugoslavenskom teritoriju steća ka . kao i materijala koje sam dodatnom evidencijom poslije 1969. ali i mnogo novih. koja bi bUla kompleksna i adekvatna pravom stanju na terenu." s tećaka 80 . ali se mora dozvoliti i mogućnost da su neke amorfne ploče viđene kao poluobrađene. što je 24 % od ukupnog broja stećaka uopšte. ja sam pristupio proučavanju oblika stećaka.istični za pojedina podmčja.. ali su one postavljene neposredno . PLOCE Prvi osnovni oblik ležećih s tećaka je ploča . u Srbiji (Pribojska Banja. ili uopšte nisu klesane. npr. zbog čega su uvrštene u ploče. god.samome početku proučavanja ove vrste oblika iskrsla su neka pitanja koja je trebalo najprije riješiti. Crnoj Gori i jednom dij elu Dalmacije. da se običaj izrade izvjesnih oblika prenosio migracijom sta novništva. Pokazalo se da su neki oblici karakter. s obzirom na to da ih nalazimo i izvan teritorije stećaka. krst ili simboli staleža (škare.

grobovi ispod njih su is te arhitekture. i r·i ne) vrlo je nesigurno. I mnoge druge kara kteristike ovih ploča su zaj edničke i ostalim stećcima . zapravo u obliku pravouglog paral elopipeda. i visina manja od polovine š.su bile dugačke od 240 do 280 cm. zbog čega sam se od lučio za nešto korigiran kriterij . već prema tome da ]j se radi o s rednjoj. a ne nekakva iznimna pojava. kod Kiseljaka. odnosno visinu ploča. Pos toj e i vrlo velhl<e ploče. postoji i prili čn o veliki broj dru gačijih oblika . Ta kve ploče nisu izni mna poj ava. ako su oni po svojim ostalim dimenzij ama bili upadno veli ki.J2 Još više je bilo primj eraka pl oča koj e se samo s jedne uže strane polukružno završavaju (Kupres.3I Ja sam i h našao na više mj esta. ponekad sa reljefnim m otivima 'ka kve nalazimo ·i na d rugim oblicima.za visinu do 30 cm . u izvjesnim s lu čaj evima je bio presudan i odnos širine i dužine prema visini. a može bit i i pro izvoljno. Uz pravougli paralelopiped kao naj češći oblik. Vrlo je indikativan pokazatelj da ovakve ploče nisu izolirane od ostalih stećaka. To sve govori ." I ja sam za s tećk e Kupresa primijenio takav kriterij. a pokDjnic i su sahranjivani po istim običajima i u is tom vremenskom razdoblju. zb og čega su mogle poslužiti kao prototip našim pločama . Svrs tavanj e i određi vanje ploča p o širini i dužini. pa sam se onda toga i pridrža vao. U Popovu polju sam našao više ploča koj e . Pravilno i dobro klesana ploča redovno je u ob liku če tveros trane prizme. a široke 70 do 100 c m. u iste redove. ploče o kojima se ovdje govDri nalaze se zajedno sa ostalim oblioima stećaka .s tim pravilima. Ima ove dimenzij e: 310 X 285 X 40 cm . t" ko da ih od rake odvaja čitav zemljani sloj. Na Kaerovoj tabeli vidimo ploču koja je sa obadvij e čeo ne s trane polukružna. zbog čega u horizontalnDj prDjekciji s li či elipsi. a š iroke od ISO do 200 cm . Najčešće su du gačke od I SO do 200 cm. Stratimirović . a u zapadnim obično latinicom na latinskom ili talijans kom jezi·ku. Takav kriterij s u zauzeli i Benac. Kaer i Truhelka su smatrali da svi pravougli paralelopipedi do 40 cm visine spada ju u ploče. m eđ utim. a širinu 200 cm. bez obzira šIo se takve i slične ploče nalaze uz crkve koje su ponekad vremenski neš to s tarije od s tećaka . A takvih ploča je bilo na više mjes ta. za koj e možemo reći da r edovno pripadaju sahranj enoj djeci. zbog čega sam u ploče uvrš tavao i Dne stećke ko ji su umali i nešto veću visinu od 30 cm. nego su najčešće linterpolirane izme đu njih. npr. U dalj em radu i s tudiju došao sam. na istim srednjovjekovnim nekropolama . a m ožda je i najveća. Međutim . posebno u is točnim kraj evima Hercegovine.'5 U istočnim kraj evima su bili epHafi pisani ćirilicom na narodnom jeziku.BJ u sjeverozapadnoj Bosni (Bihać)" i u Dalmaciji (Zadar). da takve ploče imaju sva svojstva s teća ka . Blidinje) .33 .. raspoređene s u i orij entirane po . Kako sam već naprij ed naveo. Drugo pitanje se odnosilo na debljinu . u okolini Sarajeva. nego 'n a površinu zemlj e.30 Nađene su i vrlo male ploče . i u okolini Lišt ice. npr. koj e ponekad dos t·ižu dužinu i 300 cm. do uvjerenj a da je to prevelika visina za ploče . Znač i da su one na ne kropolama stećaka redovna. Ustanovlj ene su.ni su postavlj ene dire ktno na raku. Dužine i širine su im različite.." Ser gejevski 27 i Vego . Razumljivo. za š to se zalažu Stratimirovi ć i Ma ndi ć (duga i široka ploča .29 U Uboskom kod Ljubinja evildentirao sam ploču koja je jedna od naj već ih . velikoj ili maloj plOČi.

za b rata i sestru.Tab. a druga na sljeme f) teona strana trostrana oblikovana g) teone strane trostrana oblikovane h ) Baza II obliku ravnokrakog trapeza 2 .40 ja sam ga našao oko Sibenika. 82 . sl. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika ste· ćaka .Ustanovljen je i ne mali broj ploča koje su s jedne ili s obadvij e čeone strane dvostrano za tesane. čije su vodoravne strane jednom urezanom li nijom ili plasti čnom vrpcom sredinom . najviše jh ima u Popovu polju (Ve ličani. POstoji i ploča koja zajedno sa usađenom krstačo m kod uzglavne uže strane sačinjava jedan n adgrobni spomenik.35 Nađene su i ploče .4' a nađen je i u Žepi. aLi zbog utonulosti u zem lju nije sasvim sigurno da se u Žepi radi o pločama. ovakav oblik je karakterističan za bosanske nekropole. VIII A. tako da su u horizontalnoj projekciji bile šestorougaonici il i osmerougaonici (Nevesinje. Kalinovik.37 Ustanovljeno je na više mjes ta postojanje ploča.uzduž bile razdij elj ene na dvije polovine. koje uopšte nisu bile obrađene. Kako izgleda. redovno većih dimenzija. Kiseljak). moja lista ploča izgleda ovako : Osnovni oblik Vrsta 1 ." Uzevši sve ovo u obzir. Pale. Kalinovi·k). na dvije vode34 (Bratunac. Specifi čn i oblici su uvršteni u posebnu tabelu. ili ·koje su samo ovlaš oklesane. Relativno. ). a sa druge dvostrano zatesane (Gornji Studenci kod Ljubuš kog). Struj ići. pa sam ih n azvao dvojnim ili dvostrukim pločama. Kupres) . Ikoje su s jedne ili s obadvije u že strane trostrano zatesane. Kiseljak. Rogatica. Ovome svemu bih dodao još dva obli ka koja se vrlo rijetko ili sasvim iznimno javljaju.36 Ustanovio sam i nekoliko primjeraka koji su u horizontalnoj projekciji bili ravnokraki trapezi (Blidinj e.Pravougli paraleiopiped Podvrste I-PLOCA a) b) c) d) e) Ceona strana lu čno oblikovana Ceone strane l učno oblikovane Ceona strana na sljeme teone strane na sljeme Jedna čeona strana lu čno oblikovana. To su ploče či ji su vodoravni bridovi nešto malo koso zatesani.jetk a poj ava.Kombinovana sa krs tačom 4Neobrađena Prilaže se tabela ploča . Mislim da su to nadgrobnici za dva uko pa. klesana od jednog komada kamena. l. 1 i 2. Lopoč ·i dr. ali u manjem broju. Tako kombinovane plo če nisu baš r. Takav specifi čan oblik sam našao u okolini Siben ika 39 Drugi oblik koji je isto tako vrlo rij etko zastupljen jest ploča sa stopom. odnosno ploča na plOČi. najvjerovatnije za muža i ženu. Takav oblik je Benac ustanovio u Radimlji. Neke ploče su bile s jedne uže strane polukružne.T.38 Na mnogo mj esta smo našli i ploče nepravilnog oblika. tako da izgledaj u kao poklopac nekog kovčega .Dvojna 3 .

83 . 1 H 2 3 Tabela I - Vrste i podvrste s t ećaka u obliku ploča.JI.L-_ _ _.

. gdje dostižu visinu i preko 200 om. U Hrvatskoj nema amorfnih ploča. gdje su vertikalne strane nešto nagnute prema gore.ima stećaka. bilo je vrlo teško razlikovati prave stećke od onih koji potječu iz XVII i XVIII v. Taj naziv nije najsretn ij e odabran. Sanduk je najčešće I klesan kao četverostrana 'prizma. a potom u zapadnoj Bosni. javlja se ukupno 42564 puta i zauzima 61 % svih stećaka. za razliku od onih visokih. Postoje i sanduci sa obratno skošenim vertika lnim stranama . upravo kao pravougli paralelopiped. Ta ukošenost je često neznatna. Prema najnovij'. jer je sanduk šupalj a i zatvara se poklopcem. zauzimajući svega 17% ukupnog broja stećaka u toj republici . može se smatr ati visok im sandukom. prema unutra. pa bismo ih mogli nazvati obi čnim sanducima. na svoje manje baze. no najmanje u zapadnoj Bosni. Nisam i h našao u sjevernoj Dalmaciji. Ima mnogo svojih vrsta i podvrsta. Slabije obrađenih i amorfnih ploča najviše je u Srb. Dosta je velik broj takvih sanduka. . Ona je uglavnom svojstvo običnih sanduka.zgledaju kao četverostrane prikraćene piramide koje su postavljene normalnije od onih prvih . monolitan kamen .koje također nije moguće lako. a pogotovo ne sasvim sigurno odvojiti od on·ih što su ·kasn:i je datirani . relativno.m statis ti čkim podacima.• . a. To je naj če šće korišten oblik u klesanju stećaka. naročito u Srbiji.ji i u centralnoj i zapadnoj Bosni . U Bos ni i Hercegovini p l oče zauzimaju 21 % ukupnog broja stećaka te republi ke. Najmanje "ih ima u ist očnoj Bosni. a blisko je jugoslavenskom procentu (24 % ). Ra spoređeni su po svim krajevima Bosne i Hercegovine. ili tum ba. a onda i zbog toga što nije sasvim adekvatna. dok u Crnoj Gori stoji daleko iza sanduka. U nekim slu čajevima. ali ima znatan broj tankih i manjih dimenzija. unutra. Inače najviše ima sanduka visine od 30 do 80 cm i to na svim područjima. pa su se te vertikalne pravougaone strane transformirale u ravn()krake trapeze. ali i daleko iznad sljemenjaka i ostalih oblika_ U odnosu na ostale 'obliJ<e. kako su ga zvali neki starij i istraživači stećaka. ali najviše u Hercegovini. SANDUCI Drugi osnovni oblik ležećih stećaka je sanduk . najviše ih ima u Hercegovini. Mislim da se razvio iz ploče. kao i ploča. ali iza sanduka kojih ima gotovo tri puta više. ali pažlj. Ako mu je visina ·iznad 80 cm. Op ćenito se može reći da su stećci u obliku ploča klesani u velikom broju. Tako klesani sanduci zapravo nisu više pravougli paralelop ipedi . č ija je v.isina veća od 30 cm. što je oko 3 puta manje nego sanduka. Vrlo veliki broj sanduka-pravouglih paralelopipeda klesan je tako da su im j čeone i bočne strane skošene prema dolje.ivom posmatra ču ona ne izmiče iz vida. s napo· menom da su u ovaj broj uvršteni i sanduci sa postoljima. na 84 . prije svega zato što nije naša riječ. astećak sanduk je homogen. tako da . broj ploča u Srbiji i Hrvatskoj je upadno veliki i zauzima vodeće mjesto. Nalazimo ih u svim područj. nego neka vrsta četverostranih (izduženih) prikraćenih piramida postavljenih obrnuto. tj .

a ponekad i sa obadvije čeone stra ne. Višegrada i Pala) .i\i vrpce razdijeljena na dvij e polovine. postoje i sanduci koji s jedne. dvojni ili dvostruki sanduci. pa n i oni h č iji su sv. u okolini Kupresa i Duvna. Blidinje}. unutra. Ustanovljen je izvjestan broj običnih sandu ka č iji su gornji bočni bridovi koso istesani i pre tvoreni u dugač ke uske pravo ugaonike. u Hrvatskoj. ali ne često. u obliku kavadera. Napominjem da visoki sanduci nemaju toliko varijanata kao obični. zatim o ni koji su s jedne čeone strane bačva sto ili dvostrano zatesani. Kao i ploče. u Bosni} .dvojne sanduke čije su polovine bile na različ i t im v. a č itava če tveros tran a prizma postala šesterostrana (Rogatica. zb og čega su s lični korjtima za česme (okolina Sarajeva. kod Ka \. U znatno manjem broju su u stanovlj en i srunduci kod kojih s u svi bridovi gornje vodoravne strane bili istesan i. Sokoca i Foče) ." Nađen je izvjestan broj nižih sanduka k oji su bili neš to uŽli s jedne čeo ne strane. Ustanovljen je manji broj niži h sanduka koji su bili u obliku pravilne četveros trane prizme.isinama (oko Rogatice. jer im se pravougaona baza pretvorila u ravnokraki trapez.inovika i kod Obrovca. nisu ravni (vertikalni). Zani mljivi su obi čn i sanduoi koji na gornjoj stran i (vodoravnoj ) ima ju pravougaona udubljenja manjih i većih dimenzija. npr. bačvasto oblikovan (Kupres . kao npr. a neki su s jedne stran e bHi dvos trano zatesani. kao ni oni kao korita . Kao i kod ploča. Naila"io sam. Prače . Vrlo rijetki su primj erci sanduka koji su s jedne čeone strane trostrano zatesa ni (Žegar kod Obrovca}. s li č n o pločama . kakve je ·i Kaer donio na . Ali. tj . i na sanduke koji su sa jedne čeo ne strane imali neku vrstu stepeni ka. ko d kojih su čeone strane 'kvadrati.85 svoje veće baze. tj . i to u nemalom broju. (Kaer je na svojoj tabeli također prikazao takav oblik. Ovima s u s lič ni rjjetki s lučaj evi oblikovanja čeoni h strana u vidu luč nih ispusta. Najobičnija su oni čija je gornja vodoravna strana pomoću urezane linij e . U dva-tri s lu čaja je taj stepenik na čeonoj strani bio polukružan. Sam poklopac je u takvim s lu čajev ima poprjmio oblik vrlo niske a izdužene p rikraćene piramide." Jedinstven je primjerak sanduka koji je sa jedne čeone strane bio dvostrano zatesan prema dužim strana ma. oni su nam izgledali vrlo dugački. koji se upotrebljava ju u ku ćan s tvu (okolina Sokoca. ali p o čitavoj širi ni (Le dići kod Trnova. Među njima nisu nađe ni primjeroi sa stepenikom. ) Neki primj erci su bil. a ne pravougaonici. U odnosu na uobičajene sanduke. tako da oni nisu prave prizme. tako da su čeone strane posta le šesterougaonici. nego polukružni . tj. s li čno polukružnim apsidama crkava.j gornji bridovi stesani .i s jedne strane dvostrano zatesani. pa sam ih nazvao sanducima sa stepenikom na čeo n oj strani. a nije bilo ni sanduka u obliku šesterostranih prizmi . neki s u bili s obadvije strane dvos trano zatesa ni (okoli i na Sjen ice). tj . skošen i. takvi primjerci su rjeđa pojava . Nerijetko smo našli . postoje i sanduci koji su nadgrobnici za dvije osobe. na dvij e vode. eviden tirao sa m II oko lini Rogatice i sanduke sa stepenikom na jednoj bočnoj strani.43 Sli čno ovima. a sa druge zaob ljeni (okolina Ljubui"lkog). pa su uveliko podsjećali na d rvene sanduke (škrinje) sa poklopci ma. Takve sanduke sam našao u Ljubunčiću kod Livna i kod vrela Cetine. Živinice) . a sa druge također dvos trano zatesan. Višegrada i Donj eg Vakufa). Nalazimo ih u raznim područjima . lučno o blikovani (Blidinje). Nije bilo ni skošenja vertikalnih strana prema gore.

nekad s jednog a nekad s obadva kraja (oko Sarajeva. koji nalazimo u više područja. što izgleda kao da ploča ima svoje postolje u obliku sanduka (Prijeklade u okolitlli Foče) . Našao sam ga u okolini Pljevalja. dok u Srbiji stoje oza ploča . Sličan ovome je sanduk sa dvije tanke ploče. ali u vrlo malom broju ili samo kao osamljerui primjerci. u Hrvatskoj su zastupljeni sa oko 45 %. iako klesani odvojeno . Rogatice i Višegrada). a to obadvoje svoj postament u obliku sanduka (Gornji Studenci kod Ljubuškog). ij eči. Nazvao sam ih kombillovallim sa krstačom ili salldukom sa krstačom. o kojima će malo kasnije biti r. b očne stranice joj nisu vertikalne. Takve oblike s u našli i Pa lavestra i Perić u Žepi . a sa druge koso prema širini spomenika. treći je sanduk koji je s jedne čeone strane trostrano zatesan. Mnogo manji broj primjeraka je imao različite dužine svojih polovina. U nešto manj em broju javljaju se sanduci udruženi sa krstačama koji. jedna je bila kraća (visine su ostale iste).da ove cifre obuhvataju i sanduke sa postoljima. Takva čet-iri iznimna i specifična primjerka sam već naveo: prvi je sanduk na polukružni s[epenik. u Crnoj Gori još više . drugi je sanduk ko ji u h orjzontalnoj projekcij. naročito u centralnoj i istočnoj Bosni. U Bosni i Hercegovini oni zauzimaju oko 64% ukupnog broja stećaka. kao dva komada. a odozgo je uzak i ravan pravougaonik. širine . Vjerovatno je stvarni broj sanduka nešto veći zbog toga što su neki u zemlju utonuli primjerci na popisivače djelovali više kao ploče. Ponekad se uočava da ti dijelovi nisu jednako široki. tako da je to zapravo bila ko mbinacija sanduka i ploče. Najčešće horizontalne dimenzije sanduka su slične onima kod ploča: dužine od 150 do 200 cm. Možda bi se mogli zvati sa11ducima Ila stepeIlice? Treći izniman oblik je varijanta dvojnog sanduka. a če tvrti je s jedne čeone strane stesan koso prema dužini. zbog toga što sistematska evidencija za mnoga područja te dvije vrste osnovnih oblika nije odvojeno iskazivala. nego kose.sa oko 19% ukupnog broja stećaka. Ovdje još spada i amorfan oblik sanduka. 86 .svojoj tabe li . sačinjavaju jedan nadgrobni spomen ik (Radimlja). Uz sve ove vrste i podvrste oblika sanduka javlj aj u se i još neke. tj. sanduci su najbrojniji oblik stećaka uopšte. To je dosta nizak sanduk u obliku šesterostrane prizme koja leži na bazi pravougaonog obhlka .i s liči crkvici sa polukružnim apsidama na čeonim stranama. Jedan je klesan tako da na vodoravnoj strani ima doda tak u obliku tanke ploče. * ** Kako je već istaknuto. zatim ima još dvije bočne stranice kose. Njegova obadva dijela se prema vani postepeno šire i na drugom kraju završavaj" polukružno .46 Obadva ta oblika su klesana u jednom komadu kamena. pa su ih i uvrštavali u ploče. Izvjestan broj je imao i nejednake dužine i nejednake visine svoj<ih polovina. pa izgleda kao da ploča ima svoj postament u obliku ploče. Jedna vrsta tih dvojnih sanduka imala je dosta plitak niži dio. Javljaju se još četiri iznimna oblika. Cetvrti sam evidentirao u okolini Novog Pazara. I ovdje napominjem .oko 70%.

sanduci predstavljaju najkarakterističniji i najadekvatniji formalno-oblikovni izraz stećaka. ali često tako da te skošene vertikalne strane nisu sasvim ravne nego su pomalo. zajedno sa specifičnostima ostalih osnovnih oblika s tećaka .ka sanduka . .T. udublj ene.Sesterostrana prizma .r s tačom 5 . VIII A. Osim toga. sl.k ao i amorfnih sanduka. ali pravilno. među njima je veliki broj skošenih.6 .Neobrađen 87 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta sanduka . Može se reći da svojim oblikom. Specifični oblici se nalaze na posebnoj tabeli. Velike sanduke naj češće nalazimo u istočnim krajevima Bosne.Sanduk sa k. Sanduci i s točne Bosne su dosta dobro klesani.zgledala ovako: Isnovni oblik Vrste 1 . Centralna i zapadna Bosna su karakteri s tične po relativno velikom broju slabije obrađenih .T. 3-10. relativno su nešto duži.Pravougli paralelopiped Podvrste a) b) e) d) e) Vertikalne strane iskošene prema dolj e Vertikalne strane iskošene prema gore Stepenik na čeonoj strani Stepenik na bočnoj strani teona strana na svod f) Ceone strane na svod g} teona strana na sljeme h) Ceone strane na sljeme j) Jedna čeDna strana na luk. I sanduka ima velikih kao i m alih. a naro6ito svojim velikim bmj em. odnosno izvijene. a vrlo visoke u i s točnim ·kraj evima Hercegovine. što je znak vještih klesara. a druga na sljeme j) Baza II obliku ravnokrakog trapeza k) Kao korito l) Gornji dio prikraćena piramida l-SANDUK 2-Kvader 3 . Najljepše obrađeni sanduci su u Hercegovini.Dvojni Samo sa srednjicom a) Nejednake visine b) Nejednake dužine e) Nejednake visine i dužine d) Sanduk-pl oča '4 . u istočnoj Bosni ima najviše dvojnih sanduka svih varijanti. II.od 70 do 100 cm. Tako bi lista vrsta i podvrsta osnovnog obli. dok im visine naj češće iznose od 40 do 80 cm.

II {l @ (j) {l fl () Q () (}) e tl II J K {JJ L 2 {} ll} @ rP. . fP w.QJ 88 1. _ _ _-------' obliku sanduka.J /j Tabela II Vrste i podvrste stećaka II .

a mogu biti veli·ki ili i mali . U odnosu na bazu spomenika.SANDUCI SA POSTOLJIMA Treći ležeći osnovni oblik stećaka je sanduk sa postoljem. nadgrobnik nije homogen kamen. kako za naručioce tako i za klesare. Postolje je redovno obrađeno isto tako pažljivo kao i sam sanduk.klesana komada. Moj utisak je da ih ·ima isto toliko. Ako uračunamo visinu postolja koje iznosi 30 cm. nego 'kao uspravno postavljeni stećci. odnosno postaviti kamen po kamenu?) očito je da narod takav spomenik drugačije vrednuje od sanduka bez postolja. On je dugačak 295. Rekao sam već da su sanduci najbrojniji oblici stećaka uopšte.omenike bilo mnogo teže klesa ti i postavljati. umjesto sanduk sa postoljem. a n eki imaju čak i nabpise (Hodovo.47 Opli6ići). bez postolja) . volumen spomenika iznosi 8. Razumljivo. Najviše .so U vezi sa visokim sanducima uopšte.64 m j. postolje je uvijek veće i izlazi na sve strane po 10. 89 Mnoga svojstva ov. a težina 24192 kg:" Isto tako. širok 130. Može se reći da su i najomiljeniji. proizlazi da je visina toga sanduka 's a postoljem 250 cm. Postolje mu ima ove dimenz·ij e: 375 x 161 x 68 cm. jer je takve sp. njihov broj je malen.48 Iz naprijed navedenog narodnog običaja pri prošnji djevojke (da li mladoženja može mladu kamenovati.jko da samo po sebi djeluje kao spomenik.i h spomenika su slična onim prethodnog oblika. Stratimirević. napominjem da je izraženo mišljenje kako oni predstavljaju prelazne . Više puta to postolje zaista nije isklesano od istog komada kamena. Među nekoliko najvećih sanduka sa postoljima spada onaj sa natpisom iz Vlađevina kod Rogatice (sada u Sarajevu). ima ih uobičajenih visina (do 80 cm. Nekada je ono malo usječeno (sa ležištem) da sanduk na njemu bude stabilniji. Neki primjerci postolja su ukrašeni reljefima.takvih primjera'ka sam našao 'll istočnoj Hercegovini . pa i sa tri postolja. koli:ko i sanduka bez postolja. Među njima su sanduci sa postoljima zastupljeni u velikom broju. Na žalost. ovi spomenici su naročito upadni i djeluju vrlo impozantno.kao sanduk. Istraživači stećaka nisu jedinstveni u pogledu tretmana ovog oblika. Klesan je kao ·i prethodni osnovni obLik .ikom broju pravili i postavljali. Neki primjerci su toliko visoki (uzimajući u obzir i visinu postolja) da ne djeluju kao leželi. Zbog svega toga smatram da se sandu'k sa postoljem može tretirati kao samostalan osnovni oblik. ali i mnogo viših. što je i razumljivo. Odmah treba reći da postoje i sanduci sa dva. Više puta je ono tako ve]. koji se odnosi na uglednog vlastelina Vlatka Vlađevića. ako ne i više. s tom razlikom što mu je donji dio proširen na sve strane. nego je sastavljen od dva zasebno . Druga je stvar što naša postojeća evidencija nije uspjela da ih i zasebno iskaže. Većina ga smatra vrstom sanduka. a mogao ih je poručiti samo imućan čovjek. Prema tome. dok su ih u tako vel. U Uboskom kod Ljubinja jedan takav spomenik ima ove dimenzije: 180 x88x 220 cm. Za takve slučajeve precizniji bi bio naziv sanduk na postolju.ima imaju gotovo iste prosječne dimenzije. 20 ili više cm. Benac i Vego ga smatraju zasebnim osnovnim oblikom. I sanduci sa postolj. a visok 142 cm. zbog čega izgleda 'kao da je postavljen na drugi stećak u obliku ploče ili sanduka. Mislim da se može navesti nekoliko razloga koji opravdavaju njegovo mjesto samostalnog osnovnog oblika stećaka.

nego kao krov kuće .~r-~--~-n-----. zbog čega mu čeDna strana više nije pravougaonik. vis·ina sanduka. Određujući faktor za takav kriterij bila j e. Blidinje). Mnogi sanduci sa postoljima imaju vertikalne s tranice skošene prema donjoj bazi. prema unutra . nego peterougaonik (u gornjem dij elu je stvo ren zaba t) .u~--~~-.i ljen s jedne čeone s trane.~. II Velimiju kod oblike ka s lj emenjacima. š to n. na dvije vode. analogno varijantama sanduka bez postolja . Našli smo i nekoliko primj eraka kod kojih su vertikalne strane bile skošene prema gore-unutra. Našli smo i primjerke koji su s j edne čeone ili . 17.. dakle.r-~~-----~~--~~~·~~-_ . zbog čega su oni bi li slični prikraćenoj piramidi (Pljevlja).da je zaobljen ili zaš. if ' Sl. izvijeno. a izgled čitavog stećka je postao sasvim dru gač iji. a kod više takvih primj eraka je to skošenje neš to udubljeno.ije prihvatljivo. Ostale varijante ovoga oblika. Kupres. - Vrlo visoki sanduci sa postoljima Nikši ć a. Sljemenjak se odozgo !le završava ravnom plohom. Takvi oblici su najviše zastuplj eni u istočnoj Bosni.< jedne bočne sIrane imali s tepenik (Rogatiea. niti če tverougaonik uopšte. da je neš to 90 ..

sl. Ponekad su ivice gornj e vodoravne strane sanduka koso stesane. odnosno vrpcu nazivam srednj icom. Izniman i specifičan s lu čaj ovoga oblika prikazan je na T. čije su podvrste slične podvrstama dvojnih sanduka bez postolja. zbog čega ni ostale strane nisu uobičajene . dakle. Tako postoje sanduci sa postoljem kod kojih je vodoravna strana običnom urezan o m linijom ili plastičnom vrpco m podijeljena na dvije polovine po dužini. III . čeon e strane se tran sformirale u nepravilne šesterougaonike.Ses teros trana prizma 91 Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblika sanduka sa postoljima T.suzen prema jednoj čeonoj strani. Donji Vakuf).Kvader 3. .k osa). pa je sli čio starim jevrej skim nadgrobnicima (Kreševo) S l Lista vrsta i podvrsta ovoga osnovnog oblika izgleda ovako: I snovni oblik Vrste 1 . a čitav sanduk (ne računajući postolje) p os tao šesterostrana prizma. Kod nekih dvojnih primjeraka je jedna polovina viša.bočne se pretvorile u ravnokrake trapeze. Tu liniju. različite. nego kosa. odnosno niža od druge. Kod izvj esnog broja dvojnih primjeraka su nejednake dužine tih dijelova. A ima i primjeraka dvojnih sanduka sa postoljima kod kojih su i visine i duž. Konstatovao sam da postoje i sanduci sa postoljima koji su u obliku kvadera (ne računajući postolja) . itd. a čeoni pravougaonici su postali razli čite veli č ine. . nejednake. Sokolac.nisam ustanovio. a čeone površine su postale nepravilni šesterougaonici (Višegrad. Uz ovdje navedene vrste i podvrste. VIII A. I sanduke sa postoljima nalazimo kao dvojne. sa izgledom poklopca sanduka. visine su im. zbog čega se gornji dio sanduka pre tvorio u nisku prikraće nu piramidu. 11. postoji još jedan jedinstven primjerak sanduka sa postolj em koji je klesan tako da mu gornja pravougaona površina nije ravna.Pravougli parale iopiped :1) b) c) d) e) f) Pod vrs te S a dva pos tolja Ve rtikalne s trane iskošene p rema dolj e Ve rti ka lne strane is koše ne pre ma gore Ste penik na čeo n oj s trani Stepenik na boč noj strani Gornj i dio pr i k ra će na piramida ll-SANDUK SA PO- STOLJEM 2 . Ponekad su bočne ivice gornje baze sanduka p o prili čno koso stesane . da je pravougaono izdubljen na vodoravnoj strani. tako da se ona transformirala u tri pravougaonika (j ednog srednjeg ši reg i dva postrana uža i .ine njihovih dijelova nejednake. Tako je ovaj spomen ik s jedne Čeo ne stra ne bio znatno viši nego s druge.Dvojni Samo sa s rednj icom a) Nej edn ake visine b ) Nejednake dužine c) Nejedna ke vis ine i dužine 1.

92 .l u/lJ(}f!) A B e iiia/}) F Tabela III - Vrste i podvrste stećaka u ob li ku sanduka sa postoljima.

• •• Neke karakteris ti čne podatke ovoga osnovnog oblika dao sam naprijed. zatim u širem području istočne Bosne. zbog toga što je s ličan antičko m sarkofagu. zbog toga što se oni odnose i na ovaj i na prethodni osnovni blik. Napominjem da ta cifra obuhvata . Tim o blicima se stećci najbolje prezentiraj u. ranije čes to nazivan sarkofag. tako da je spomenik dobio oblik peterostrane prizme.i osnovni oblik slj emenj aka sa postoljem. slj emenjaka nema tako mnogo kao sanduka i ploča.ka iznos i nepunih 9% . zbog čega ta kve vrste nisu zastupljene u listi ovoga osnovnog oblika. te u okolini Nikš i ća (Banjani). 93 Redovno su to lij epo klesani spomenici.kteri s tična po primjercima koji su prema dnu skošeni i izvijeni. pa bi najpravilnije bilo da ta. To je četverostran a prizma (pravougli paralelopiped) čija se gornja vodoravna strana pretvorila u dva koso naslonjena pravougaonika. "na sljeme" ili "na dvije vode". a one iznad 80 om visokim sljemenjacima. a ni a morfne sanduke sa postoljima. smatramo ih uobi čajenim . Među njima ima vrlo vehkih i vrlo malih s teća ka. SUEMENJACI Slj edeć i ležeći osnovni o blik stećaka je sljemenj a k. ovaj oblik dj eluj e vrlo impozantno. kao i po dvojn im pr'imj ercima. Prema najnovijim podacima. nije malen. i to više u njenim is točnim krajevima. Naj izrazitiji dio ovoga oblika je nj egov krov koji naj češće izgleda kao dvostrešni krov kuće. cen tralnoj i zapadnoj Bosni. zbog toga što i h je bilo naj teže klesati i što su ih mogli poručiva ti samo najimućniji ljudi. što u o dnosu na ukupan broj steća. Ovaj obli k steća ka je najv iše klesan u Hercegovi ni. Uz sanduke. a posebno slj emenjake sa postolj ima (kako se dogodilo i pri popisu sanduka ). a centralna Bosna sa sljemenjacima ispod 80 cm visine. a niti u I. posebno one više i sa postoljima. zbog čega se smatraju i najvrednijim. za to što sistema tska evidencij a nije mogla posebno iskazati njih. a čeo ne pravougaone stra ne u peterougaonike (dodat im je zaba t) . a imaju relativno dosta i natpisa.kve nazivamo niskim. "na lastavicu". A:ko su ispod 80 cm visine. u manjem bro ju se javlja u. Našli smo i sljemenjake čija je visina iznosila manje od 40 cm. a u Srbiji i sjevernoj Dalmaciji je vrlo rijetka pojava. I stočna Bosna je kara. one čija je visina između 40 i 80 cm . Dimenzije su im s lične dimenzij ama sanduka. ima ih u svemu 6078 primj eraka. Na k raju treba reći da nisam našao sanduke sa postoljima ko mbinavane sa krs tača m a. Njihov broj.isti njegovih specifičnih o blika. odnosno u dvos trešni krov. ipak. U okolini Pljevalja sam našao više primjeraka dosta uskih i po dimenzijama manjih stećaka ove vrste. Sljemenjaci i sanduci zapravo i jesu oblici čij a nam slika najprije izađe pred oči kada pomislimo na s teć ke.poznata sa visokim. Oni su i najčešće ukrašavani reljefima. kakvi su r ije tka poj ava u drugim podru čjima . Na žalost. kako to narod kaže. Hercegovina je .

a bilo je i sasvim ravnih krovova. konveksan. ulegnu~e. 94 . Takvi krovovi su privilegija istočne Bosne i Crne Gore. tako da je . ali ima skošenja i čeonih s trana. U dosta slučajeva krov sljemenjaka nije ravan." a i ja sam nedavno takve evidentirao u okolini Kra ljeva. takvo . "bog čega je krov sličio bačvastom svodu.da zaštiti kvarenje spomenika od . posebno dvo· slivnih.i ma razloga da takve sljemenjake smatramo jednom varijantom i da ih zovemo pločast im sljemen jacima. Novo Selo kod Kupresa). negdje su krovovi vrlo niski .krovne plohe. izbočen. Zna tan broj sljemenjaka je prema donjoj bazi i prema unutra skošen. a dvije po širini u obliku trouglova. zbog čega su s tvarale nadstrešnice. npr. gledana sa čeone strane. sa debljam vrpcom kroz sredinu. Našao sam i talm niske krovove da su im se kosine jedva primjećivale. Kajmaković ou Predjelu kod Foče . Sokoca iRogatice ). Travnika. Vlasenice. pogotovo ako se ona mjeri do donjih vodo· ravnih ivica krova. ali takv. Bilo je i slučajeva gdje je hrbat krova prikazan uskim pravougaonikom. S7 Naprotiv. i to je izrazitije nego kod sanduka. Krovne plohe tih sljemenjakaobično su bile vrlo blago nakošene. konkavni. u Srbiji. nego blago povijen po dužini. ss Neki su krovovi klesani tako da su bili ulegnuti po svojoj širini. tako da su ti sljemenjaci uveliko pod sjećali na ploče. odnosno sastav lukova sasvim izgubio. Gornjeg Vakufa i Imotska krajina).k lesanje traži posebn u klesarsku vještinu i takvi s teće i su i ljepši i vredniji . i to dvije po dužini u obliku trapeza.vica krova. ali se najviše tako klesalo u istoč n oj Bosni. konkavne.blago na-košeni. tako da je krov u tim slučajevima imao tri dugačke krovne plohe. zbog čega su kose zabatne ivice postale dva spojena konkavna luka.krovo va. u Hočev Iju kod Breze. zbog čega su se čeone strane pretvorile u šesterougaonike. a čitav spomenik u šesterostranu prizmu. ta<ko da su se kose zabatne ivice čeoni h strana pretvorile u prelomljeni luk. a negdje vrlo visoki . postala čisti luk (Lipovice kod Tuzle. Takvi sljemenjaci su osobina mnogih područja. U najnovije vrij em" našao sam na području sjeverne Dalmacije j takve sljemenjake čija je visina bila veoma malena. Više puta su te strane i udubljene. a bilo je i zaista trostranih ·krovova (okolina Foče. Mislim da . s2 Iste takve sljemenjake je pronašao Z. Visina krovnih ploha je različita. Obično su bočne strane skošene.k iše i snijega i da stvori utisak prave kuće (okolina Prozora. a iznad 80 cm visokim sljemenjacima. Rijetku varijantu predstavljaju slj emenjaci sa krovom koji se sastoji od četiri uzdužno postavljene plohe (kod Vlasenice) . siju hrbata krova. krovne plohe prelaze vertikalne bočne stranice spomenika.srednjim. Ponekad se taj prelom.h primjeraka ima i oko Kupresa. Kod priličnog broja naprijed navedenih .strmi.56 Nađen je i izvjestan broj sljemenjaka čiji su se krovovi znatno razlikovali od do sada opisanjh." Ima krovova koji su nešto izbočeni po svojoj širini. sužen. Neki istraživači stećaka su smatrali da je ta konkavnost poslj edice nebrižljivog klesanja i da znači slab umjetnički kvalitet stećka. koja je stvarala impre. Mislim da je to imalo dvojaku funkCiju . imali ·s u četiri . a više puta i čeone stranice.

- Dvojni s lj emenjak II Kamenici kod llij aša. zatim da je kraći od prvoga .ko d a im je jedan dio [liži od drugoga. Specij a lan je s lučaj krova kod Kalinovika koji j e prikazan s tepen i často . na primjer oko Prozora. š to stvara utisak da je on p ridodat slj eme· njaku. ss Karakteris ti čn i su za i stočnu Bosnu. sus reću se i u Podrinju u Srbij-i. Rogatice i Sokocal. krovne plohe su imale po tri stepenice. klesana u jednom komadu kamena. Nije tako rijetka ni pojava dvojnog sljemenjaka koji je kombinovan od s lj emenj aka i sanduka. a koji put i u drugi m krajevima. i dvojni s lj emenj aci su više puta sa is košen im ili sa ul egnutim vertika lnim stranama. krs ta ča ma.i i krać i . SI. 18. Nađeno je nekoliko primj eraka s lje menj a ka kod kojih . a ne pos toje 95 I ovaj oblik ima svoj e iznim ke. a ne obrat no (okolina Vi šegrada. Nisu nađeni s lj emenjaci kombinovani sa n i amorfni slj emenjaci. Obično su to dva jednak o velika sljemenjaka sa uobi čajenim dvos livnim krovovima.Postoje i dvojni s lj emenjaci.59 Naravno. U tim s lučajevima j e sanduk obično nešto niž. kao što s u prim jerci u okolini Sokoca i Plj evalj a .i . a ima i takvih ko d kojilh j e taj drugi dio i niž. Ponekad su ti dvojni slj emenjaci klesani ta.

U odnosu na ukupan broj stećaka. * ** Svi slj emenjaci su uglavnom lij epo klesani.T. tako da formiraju polukupolu sa kuglom na svom vrhu. U sjevernijim krajevima Crne Gore. Za njih je odabiran najkva1itetnij-i kamen da bi što duže trajali .Dvojni Krov na četiri vode po dužini a) b) c) d) Nejednake visine Nejednake dužine Nejednake visine i dužine Sljemenjak-sanduk PrJlaže se tabela vrsta i podvrs ta oblika sljemenj aka . VIn A sl. Iznimni i specifični slučaj evi ovoga oblika p rikazani su na T. a drugi put izbočen (Kupres). na tome području se nalazi znatan broj dugačkih a uskih s ljemenjaka. ustanovljeni su uski i relativno maleni sljemenjaci. IV. Bosna i 96 .9."" Takvi sp omenici su neuobiča­ jeno kratki (Kupres). Usta vrsta ·i podvrsta slj emenjaka je ovakva: Osnovni oblik Vrs te Pod vrste Najobi č ni ji ob lik krov na dvije vode b) Krov povijen po dužin i c) Krov povijen po š irini d) Lu č no zasvođe n krov e) Krov udublj en po širini f) Imi tacija s lj emena g) Pločasl i sljemenjak h ) Krov na če tiri vode i) Krov sa n. I s točnobosans'ki su čes to skošeni i ulegnuti. U poređenju sa Hercegovinom. Specifičan je sl u čaj slj emenjaka na četiri vode u Vrućici kod Teslića.Sesterostrana prizma 3 . Srbija ima najveći broj slj emenja'k a . jer tamo nalazimo i visdke slj emenj ake. U tome pogledu se 's točna Bosna nešto izdvaja. Bosna posjeduje mnogo manji broj ovih oblika.Peterostrana prizma a) 2 . Najv iše . osobito u okolini Plj evalj a. su korišteni za reljefne ukrase i natpise.ads trešnicama j) Vertikalne strane iskošene prema dOlje k) Vertikalne strane iskošene prema dolj e i udubljene Krov na tri vode po dužini IV-SLJEMENJAK 1 . Prema izloženome.Sedmerostrana prizma 4. kod koj eg su trouglaste krovne plohe nešto povijen e.su SInne bile veće o d njihovih dužina. i to tako da je jedanput bio ulegnut (Plj evlj a). Kod nekoliko takvih primjeraka dv·oslivni krov je bio isklesan po širini. Osim toga. a os im toga ovi bosanski su redovno niži . a naj češće su na nekropolama zauzi ma li istaknutij a j centralna mj es ta. kakvih gotovo da nema u drugim po dru čjima (Ilrijaš). 12-15.5 %.

1 • • e D E 2 3 e Tabela IV - Vrste podvrste stećaka II obliku sij emenjaka. 97 .

Sljemenjak sa dva postolja II Sudi ć ima kod Ilij aša. Na i s traživače i obične posmatrače stećaka oblik sljemenjaka je naj snažnije djelovao i redovno podsj ećao na kuću. Na odvojenom postolju je obično izdubljena pli ća pravougaona površina veLi č in e donje baze spomen ika. ono Jma i svoje druge funkcije: ono je važan dio spomenika. 19. stopa) ne kada je klesano od posebnog komada kamena. Iako je pos tolje klesano prve ns tveno da osigura stabilnost spomenika . Njegovo postolje (podnožje.Hrvatska ima 3.Hercegovina ima isti prosjek kao i čitava zem lja . dok os tala dva republička područj a stoje daleko is pod toga . Sljemenjak sa pos tolje m ima svoj e zasebno i samosta lno mjesto u sis tematizaciji oblika iz s li č nih razloga kao i sanduk sa pos toljem. O porijeklu ovoga oblika je više puta pisano. da bi ovaj s tabilnije stajao. SLJEMENJACI SA POSTOLJIMA Peti osnovni oblik l ežećih s tećaka jes te sljemenjak sa pos toljem. a nekada je homogeno sa glavnim dijelom spomenika. a Crna Gora 3% . zbog čega se često kleše u velikim dimenzijama sanduka.6% . 98 .9%. a osim toga ono zajedno sa ostalim dijelom dosta doprinos i viziji SI. ponekad se čak i ukrašava.

visina 146. visina 124 (do sljemena 157) cm. crkve-mauzoleja. koji se pripisuje oblasnom gospodaru Pavlu Radenoviću. klesan je pažljivo." Najveći pnimjerak se nalazi na Pavlovcu. u relativno velikim dimenzijama i relativno velikom broju i postavljan na naj. 20. široko 200. Njegovo postolje je dugačko 300. gdje je prvo obično homogeno sa spomenikom. a visoko 40 cm . a do sljemena 169 cm. šir. II Velikom . Nije tako rijetka pojava sljemenjaka sa dva postolja.ina 139 pri dnu. Dimenzije p"dnožja su: 300X219x85 cm . Među najveće i najpažljivije klesane spada poznati primjerak iz Donje Zgošće kod Kaknja (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).istaknutija mjesta nekropola . a težina 31920 kg 61 Ovaj osnovni oblik izaziva najdublji i najsnažnij-i utisak na sve vrste posmatrača i obično se smatra da je to upravo oblik koji stećke najbolje prezentira.k ao i prethodni osnovni oblik. Njegove dimenzije su ove: dužina 250 (pri vrhu 264). a pri vrhu 147. izla"i da je težak oko 14000 kg. Volumen mu iznosi 11. Javlja se u gotovo svim vrstama i podvrstama . u okolini Sarajeva. Dimenzije samog spomenika iznose: duŽJina 265.kuće. više Kasindola. Dva visoka sljemenjaka na postoljima Ograđeniku kod Citluka.40 ml. Ako mu izračunamo volumen i to pomnožirno sa specifičnom težinom kamena. Ovome obliku su poklanjali paznJu i poruclOci i sami klesari. a drugo zaseban komad (okolina Konjica. širina 156 (pri vrhu 167). Foče i Sokoca)63 Izuzetna je pojava sljemenjaka sa Sl.

a druge dvije šire i kose). a drugo i treće čine zaseban komad kamena. Rjeđi su sl u čajevi krovova ulegnutih po svojim širinama. pogrbljen. Ponekad su krovne plohe blago kose. a ima i slu čaj eva gdje su sasvim ravne. prvo. a n e kada je sasvim lučno-valj-kasto zasvođen. - Kombinovani sijemenjak·sanduk sa pustoij em Rogatice. prethodni. Sljemenjaci sa postoljima su najčešće sa dvoslivnim krovom. II Lađevini kod sedmerougaonu prizmu. ZabilježiH smo i sljemenjake sa postoljima koji su . I ovaj osnovni oblik. što znači da se spomenik u prvom s lu čaj u pretvorio u šesterougaonu. neposredno postolje homogeno sa spomenikom. Postoje i krovovi sa tri uzdužne pravougaone plohe (obično je srednja uska i ravna.tri postolja (Sudići kod Ilijaša). kao . pa se hrbat krova dočarava jednom plastičnom vrpcom.krovne plohe na sve četiri strane. nekada se on povija po svojoj širini. 21.mali četveroslivne krovove . Kod mnogobrojnih spomenika sa dvosllvnim krovovima krovne plohe su prelazile vertikalne stranice spomenika i tako činile nadstrešnice. Ne kada je takav krov povijen po svojoj dužini. često je klesan tako da su mu vertikalne stranice skošene prema dolje-unutra. pa i sa četiri takve uzdužne plohe.64 gdje je. a ponekad su one i 100 . a u drugome u Sl.

sl. ili po širini. Zanimljiv je osamljeni primjerak dvojnog sljemenjaka sa postoljem na podru čj u srpskog Podrinja. Zadnja podvrsta ovlih dvojnih jeste kombinacija sljemenjaka i sanduka.) Vertikalne strane skošene prema dolje-unutra 2 . i to kako oni kod kojih obadva dijela imaju jednake dimenzije. 16-17. * ** 101 Glavni statist·ički podaci su navedeni naprijed. kod prethodnog oblika. VIII A i B . osim toga. gdje. Iznimni i specifični slučajevi (s ljemenjak sa tri postolja i dvojni kombinovan od sljemenjaka i sanduka neje dnakih visina i nejednakih postolja) prikazani su na T. posebno onih viših. ·kombinovanog od višeg slj emenjaka i nižeg sanduka na toj način što je i postolje slj emenjaka bilo više od postolja sanduka . niti je bilo amorfnih sljemenjaka sa postoljima. ima i vrlo dugačk>ih a uskih . Jedino nisam našao dvojne slj emenjake kod kojih bi ti dijelovi bili nejednaki i po dužini i po širini.Sedmerostrana prizma Krov na četiri vode po dužini 4." Nije konstatovan nijedan sl učaj kombinovanja slj emenjaka sa krstačom.konkavno izdublj ene.Peterostrana prizma UEM Krov udubljen po širini g) Imitacija s lj emena h ) Krov na čet iri vode il Krov na dvije vode sa nadstrešnicama j. Skošeni i ulegnuti prema dolje-unutra najviše su karakteristika istočne Bosne. Najviše sljemenjaka sa postoljima nalazi se u HercegovI ini . tako i oni kod kojih su ti dijelovi nejednaki po duž-ini.SesteroSlrana pri zma k) Vertikalne strane skošene prema dalje-unutra i udubljene Krov na tri vode po dužini 3 . i ovdje postoje takozvani dvojn i ili dvostruki sljemenjaci sa postoljima. Konačno.krov na dvije vode b) Dva postolja c) Krov povijen po dužini ct) Krov povijen po š irini e) Lučno zasvođen krov f) V-SUEMENJAK SA POSTO- 1 . V.Dvojni a) Nejednake visine b) Nejednake dužine c) Sljemenjak-sanduk Prilaže se tabela vrsta i podvrsta slj emenjaka sa postoljima T. Evo kako izgleda lista vrsta j podvrsta ovoga oblika: Osnovni oblik Vrste Podvrste a) Najob i čni ji oblik . zbog toga što obuhvataju i ovaj i prethodni oblik zajedno.

~~ Tabela V - . e@ ~ 2 tU@&@. .@ ..~ 102 Vrste i podvrste s t eća k a u obliku slj emenjaka sa postoljima. @@@~ 3 .

a pogotovo da se mnogi primjerci ne završavaju ravno. k rovovima najviše ima u sjevernima krajevima Crne Gore. ipak. Kako ima sluča­ jeva da su ov·i spomenici klesani . odnosno bačvasto izbočenje u srednjem dijelu završne površine. lučno . pa se još i piramidalno završavaju. neki primjerci imaju lučno udubljenje u tome dijelu. tj.ulegnuća . samo u uspravnom položaju. svi stvaraju ut·isak stubova.poput uspravljenih sljemenjaka. Izvjestan broj takvih stubova ima lučno. a u velikoj mjeri podsjećaju na antičke stele. Znatan broj ploča se od dna prema gornjoj bazi postepeno širi. Stub u obliku uspravne ploče (pravouglog paralelopipeda) ima više svojih podvrsta. stvara viziju kuće. a neki dva lučna udubljenja .oj bazi. I dvojni sljemenjaci sa postoljima prvenstveno su karakteristika istočne Bosne. po čemu ih neki i nazivaju stelama. ovaj oblik. I primjeraka sa četveroslivnim . Zbog navedenih razloga. Počesto se baza tih nadgrobnika približava kvadratu . zatim se mogu završavati na dvije. a na krovnim plohama šindra. nego na sljeme. paralelan " simetričan donj. Hj na tri vode. a u dosta slučajeva i jesu pravi stubovi. te da postoje i druge varijante. usaditi u zemlju. ulegnuto i drugačije. Da bi takvi spomenici čvrsto stajali. Zbog svojih postolja. Primjera ka sa krovom povijenim po dužini hrbata najviše ima u zapadnoj Bosni. Sljedeći čest oblik je ploča ·koja se završava kao krov na dvije vode. ili uži. zbog čega najviše sliče oblicima ploča i sanduka. svrstao sam ih u jedan osnovni oblik i nazvao ih samo - stubovi. još više nego prethodni. STUBOVI UspravnU stećci najčešće se javljaju u obliku pravouglih paralelopi· peda koji su postavljeni na jednu svoju manju pravougaonu bazu. Izvjestan broj malih a vrlo uskih je nađen u okolini Pljevalja. zbog čega ih nekada nazivamo obeliscima. Neki od takvih su znatno visoki. tako da šire vertikalne strane postaju ravnokraki trapezi. Najčešće ·i ma ravan pravougaonik kao gornju bazu. Postoje i takve kod kojih je gornji za· vršetak na tri vode. Ima ploča koje se završavaju lučno zaobljeno. stubu. I takve ploče mogu imati ravan završetak. pogotovo ako su na 'bočnim stranama isklesane arkade sa stubovima i lukovima. da su neki gore širi. a čitav spomenik kvaderu. ili ako su na vertikalnim stranama naznačene drvene oblice. na tri vode. kao i zbog praktičnosti. zatim zbog njihove malobrojnosti.primjeraka. zbog čega je u Srbiji i došlo do upotrebe naziva usađenik. mogu imati 103 . momju se dijelom ukopati. što nalazimo u i s točnoj Bosni. kakve primjerke nalazimo u Hercegovini. Svi ovi spOmeniCI u dobroj mjeri "zgledaju kao najstariJi muslimanski nadgrobni\ spomenici bez turbana.

67 Treba još navesti da smo evidentirali pri li čan broj amorfnih il'i samo ovlaš klesanih u spravno postavljenih spomen ika koji su bili naJsli čniji s tubovima. Ima ·i stubova. U Popovu polju j e nađen osamljen s lučaj stuba u obliku valj'ka sa završe tkom u obliku kvadera. Nađeni su i takvi stubovi kod ko jih su završeai kupolas tog izgleda. U nekim s lu čaj ev. gdj e vidimo kvader koji se prema gore sužava. sanduci su počesto gore širi nego dolje. sa kuglama ili polukuglama na svojim vrhovima (Rogatica) . zaLim na dvoslivne . s pecifjčne slučaj eve. moja lista oblika stubova izgleda ovako: 104 .ije. Isto tako. a u gornjem opet če tvero strana prav·ilna pnizma 69 Jed instven je i s tub iz Baki ća kod Olova . Ustanovlj en je manj. Drugi s lu čaj se odnos i na dvoslivni krov ko ji je krać i od uobičajenog (Bra tunac). imao je neku vrstu piramidaIne kape (okolina Srebrenice). koji nisu čisti kvade ri nego se prema gore vrlo postepeno sužavaju " završavaju kvadratom manjih dimenz ij a od donj e baze. Vrlo su rijecki i slučaj evi širenja kvad era prema gornjoj bazi.ima se takvi stubovi završavaju kao če tvero.'o Nj egova visi na iznad površine zemlj e iznosi 400 cm. zbog čega sam ih uvrstio u iznimne. koje na taj način vizuelno potenciraju visllnu spomenika. Bratunac). tj.ili lu č no udub· ljenje u 'Svom središnjem dij elu.lučno zasvođene završetke. Takvi s lu čajevi su imali manje visine od uobičajenih (oko lina Ka les ij e). trana piramida. a potom završen piramidom. koja ponekad ima kuglu na svom vrhu (Sokolac). te sa lučnim izbočenjima ili sa lu čn im udublj enjima. u obli ku slj em enjaka bez postolj a postavljenih na jednu njihovu čeon u stranu (okolina Živinica i Bra tunca). Takav je s lučaj p l oče na dvij e vode sa strehama nad užim vertikaln im stranama (Kladanj .i jedan pr-imjerak s tuba koji je pri gornjem završetku površine na sve strane proširen. sa lučnim bačva stim izbočenj em i sa luč nim bačvas tim udublj enjem . Jed instveno je oblikovan i stub iz Donj e Z gošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu) .i broj stubo va u obliku peterostrane priz me.iši nego ostali st ubovi. u srednjem osmerostrana. Ustanovlj eno j e i vIse podvrsta stubova koji su klesani ili samo u jednom primjerku. a širina pei zemlF 90 cm. na luk . sa baza ma u obliku kvadrata i tada su obi čno duži. a onda imati i lu čno i zboče nje . odnosno v. I kod ove vrste nailazimo na ravne završetke. a li u malom broju. Postoje i gore š ire ploče sa dvoslivnim zav~šetkom kod koj-ih se sredinom jedne ili obadviju š irih strana protežu p l astične vrpce. pa i kod njih završetak može biti ravan. koji je u donj em dij elu četverostra na .68 Nađe n j e . troslivne.71 Prema izloženome. Uspravni sanduci su nekada klesani kao kvaderi. odnosno na tri vode. a potom zavr šava pirami dom sa kuglo m na svom vrhu .'" Druga važna vrsta stubova je oblik us pravnog sanduka. onda na lu čno zasvo đene. na dv. ili u sa mo 2-3 primjerka.

Osnovni oblik

Vrste
l - Pl oča

Pod vrste a ) Ravan završetak b ) Za vrše tak na dvij e vode c) Završe tak na tri vode d) Lu č no zasvođen e) Sa lu č nim izboče nj e m f) Sa lu č nim udubJjenj e m g) Sa dva lu č na udub ljenja h) Pre ma gore šira (a do f) sa i ) Prema gore š ira rebrom a) b) e) d) e) Ravan završe tak Za vrše tak na dvij e vode Završetak na tri vode
Lu č no zasvođen

VI-STUB

(pra vougli paralelopiped)

plasti č nim

2 - Sanduk (pra vougli paraielopipcd)

Sa lu čn im i zboče nj em f) Sa lu č nim udubljenj e m g) Sa dva lu č na udubljenja h) Zrema gore širi (a do f) Ravan završetak Piramidalan zav ršetak Pi ra midalan završeta k sa kuglom Kupolast završe tak sa kuglom Prema go re tanji , sa ravnim završe tkom f ) Prema go re deblji

3 - Kvadcr

.a) b) cl d) e)

5-

4 - Slje menjak eob rade n (ploča i sa nduk)

a ) Ravan završetak

čajevi

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta stubova su prikazni na T. VIII B, s l. 18-23.

T. Vl.

Specifi čni

s lu-

* **
S obzirom na najnovije podatke prikuplj ene na teren u , ukupan broj stećaka u obliku s tubova iznos i 2832 primjerka , ili 4% ukupnog broja stećaka. Po prJJ.ici , tolik i procenat ov ih spomenika je zastup lj en i u Bos ni i H ercegovini, dok se u Srbiji znatno penje - II % , a veoma s manjuje u Crnoj Gori - 0,85 %, a pogotovo u Hrvatskaj - 0,07 % . U Hercegovini i u zapadnim kraj evima Bosne stubovi su rij etka pojava, nema ih mnogo ni u centra lnoj Bosni, dok istočna Bosna obiluje njima, ali, pored lij epo obrađenih, ovdje ima mnogo primj eraka koji su amorfni ili veoma slabo obrađeni. Najveća raznovrsnost obli ka s tubova u očlj iva j e u okolin i Bratunca, Srebrenice ,i Kladnja. I Srbija ima relativno dosta spomenika ove vrste, a li je i tamo mnogo slabo obrađen ih. Kako se vidi, stubovi i po brojnos ti i po obrad i mnogo zaostaju iza svih napr.ijed navedenih osnovnih oblika stećaka, pa izgleda da taj oblik nije bio tako rado poručivan, niti klesan . Takva se pretpostavka još više odnosi na primorske i uopšte južne krajeve, zbog toga što su ovi oblici u tim krajevima iznimna pojava. Malobrojnost ovih spomenika posljedica je i njihovog relativno kratkog trajanja .

105

1

A

e

o

E

F

- \1.. O ., "O., "
G
~C

tl m,~, , ~. ,~ .lU.OJ, OJ.. " \:1 ru. LO, O
o
3 A 8

e

o

4

A

5

Tabela VI - Vrs te i podvrste

s teća k a

u obliku stubova.

106

KRSTACE Drugi osnovni oblik uspravnih stećaka jekrstača. Većina ovih spomenika je pažljivo klesana , ali je dosta veliki broj rustičan . Kao i kod stubova, visina im je relativno najveća dimenzija. Ostali .dijelova su usklađe ni prema t oj osobini. Neke krstače su vrlo visoke, mnoge od njih dostižu oko 3 m, a u Davidovićima kod Bileće se nalazi -krstača čija visina i:onad površine zemlje iznosi 370 cm." Mnogi od ovih spomenika klesani su tako da su im gornja tri kraka (gornja uspravni i obadva poprečna) jednakih dimenzija. Prema oblikovanju završetka tih krakova dobijamo podvrste krstače jednakih krakova . Tako se neki 'k rakovi proširuju prema svoj-im završecima. Kod nekih primjeraka se gornja tri kraka završavaju dvostrano zatesano (na dvije vode), a kod drugih su, opet, ti završeci trostrarn . Ima i takvih primjeraka čiji se krakovi završavaju kao piramide, kao i takvih č iji su završeci prikraćene piramide. Nekoliko primjeraka ima krakove koji se zaobljeno (bačvasto) završavaju. Pri izradi ovi h vrsta spomenika veoma mnogo se vodilo računa o izgledu gornjeg uspravnog kraka, pa je i to 'Bilo od utjecaja kada sam stvarao listu ovoga oblika. U dosta krstača je gornji uspravni krak duži od njenih poprečnih krakova i obično se ravno završava. Kod, relativno, mnogo takvih primjeraka gornji uspravni krak je postepeno proširen prema svome kraju. Postoje i krstače kod kojih je taj duži uspravni krak dvostrano zatesan, a ima i takvih čiji su završeci trostrano zatesani (Stolac, Lištica, Popovo polje, Pljevlja).73 Kod nekih primjeraka se gornji uspravni krak završava kao piramida, a ima i primjeraka sa završetkom u obliku pr-ikraćene piramide. Ustanovljen je i izvjestan broj krstača 'kod kojih je prelaz od uspravnog ka poprečnim krakovima stepeničast (na stepenik), npr. u Drežnici kod Mostara. Nađeni su pri mjerci kod kojih je gornji uspravni krak peterostrano zatesan, koji je, frontalno gledajući, bio kao šesterougaonik, bez naznačene dvije ivice (Glamoč, Lištica). Neki. pnimjerci ove vrste krstača su imali gornje uspravne krakove lučno zaobljene, a prema njima su i poprečni tako klesani (Mostar, Gacko, Bileća)." Kod nekih je taj gornj-i lučno oblikovani krak bio razvučen , vodoravno a21dužen (Uš tica) .75 U više slučajeva je gornji uspravni krak bio sasvim okrugao, kao glava čovjeka (kao krug, gledajući ga frontalno). Takve pr.jmjerke smo evidentirali u okolini Travnika ; Glamo ča.'· Vrlo sli čna podvrsta je imala isto tako formiran gornji uspravni krak, samo na vratu, što je još više podsjećalo na figuru čovjeka (Popovo polje) ." Jedna druga podvrsta je imala poprečne krakove nešt.o oborene, baš kao da predstavljaju ramena čovjeka (Gacko, Bileća, Ljuhinje) .'8
uvećanim

i 07

U okolini Travnika i Zenice postoj e posebni oblici krstača, sa zaobljenim gornjim uspravnim ·k rakovima. Ponekad se ti krakovi postepeno pretvaraju u krug (gledajući frontalno), ali češće su pravi puni .krugova. Gotovo svi takvi primjerci nemaju uobičajenih poprečnih krakova, nego su umjesto njih isklesani relativno maleni ,;imetrični bradavičas ti ispusti. Nekada je predstavljen samo jedan par, nekada dva, a ima i slučajeva I s a tri para. Takvo obHkovanje gornjih krakova, u vidu velikih glava i simetričnih parova ispusta, kao

SI. 22. -

Krstača

Simiovoj kod

Bileće.

u

nadomj es taka poprečnih krakova, ove travničko-zeničke ·krstače nemaju svojih analogija na području stećaka, te predstavljaju originalne oblike nedovoljno razvijenih krstača. 79 Postoje još dvije vrste k lesanih krs tača koje nisu malobrojne. Jednu vrstu predstavljaju spomenici koji su komb inovani od krs tače i ploče. a drugu 6ini kombinacija krstače i sanduka. Nije ustanovljena kombinacija sa sljemenjakom. Svim navedenim oblicima moramo dodati i nekoliko specijalnih. Jedinstven je s lučaj prelaza poprečllJi h krakova u gornji uspravni pomoću kosih stepenika (Glamoč). Jedan primjerak krstače u Popovu polju imao je gornji krak kao orijentalni luk (gledajući frontalno) 80 U okolini Travnika je nađena jedna krs tača sa ogromnom višelučno zasvedenom glavom (sa više bačva stih ispusta), ali bez bradavica ispod te glave."

108

SL 23. }<rst ača

Ne razvijena sa jednim

parom bradavi častih ispusta II o ko lini Novog Travnika.

109

Pos toje još tri zanimljive podvr s te. Jedna krs tača je u ska ploča koja j e pri vrhu urezana i zaobljena, da bi taj dio izgledao kao glava čovjeka . Ona nema poprečnih krakova, niti bradavi čas tih . spusta umjesto njih. Mislim da je to prelazni oblik od uspravno pos tavljene ploče ka krsta6i (IIijaš).82 Drugi slučaj je povelika široka krstača sa pravilnim popreč­ nim krakovima, ali bez gornj eg us pravnog kraka. Ta tro kraka krstača je evidentirana u okolini Pluži na, u Crnoj Gori. Treći slučaj je u blizini Pljevalja, također u Crnoj Gori. Na poš irokaj, dolj e užoj ploči is klesan je samo onizak gornji u spravni krak. Za razliku od prethodnog s lučaja, ovdje nedos taju poprečni krakovi . Sva tri ova slučaja, zajedno sa onim travni čko-ze ni č kim, pred stavljaju prelazne oblike, odnosno još nerazvijene krs tače.

SI. 24. krsta ča

Trokraka u Rudinici kod Plužina.

Evo liste vrsta i podvrsta

krstača:

Osnovni oblik

Vrste
l - Jednako oblikovani gornji krakovi

Podvrste

VII- KRSTACA

a) b) c) d) e)

Prošireni krakovi Dvos trešni završeci krakova Tros trešni završeci krakova Piramidalni završeci krakova P rikraćeno-piramida i ni završeci
kova

kra-

f) Zaobljeni završeci krakova

2-

Dru gač ij e oblikovan gornji krak

a) b) e) d)

Izdužen izaravnjen Jzdužen, proširen izaravnjen Na dvije vode Na tri vode

e) Izduže n, sa piramidainim završetkom f) Izdu že n, sa prikraćeno-piramidalnim završetkom g) Stepenik između gornjeg i popre č nih krakova h) Lučno zasveden i) Gornji krak peterostran j) Vodoravno izdužen i lučno zasveden k) Oblikovan kao glava l) Oblikovan kao glava na vratu lj) Gornji krak kao glava, poprečni opuš teni

3 - Nerazvijena

a) Sa jednim parom bradavi čast ih ispusta b) Sa dva para bradavičastih ispusta c) Sa tri para bradavičastih ispusta

~

- Kombinovana sa
pločom

5 - Kombinovana sa sand ukom

Prilaže se tabela vrsta i podvrsta oblici su dati na T. VIII B, sL 24 - 29,

,krstača

-

T, VII -

Specifični

• ••
Prema najnovijim statističkim podacima, u Jugoslaviji krs tača ima 336, ili 0,5% ukupnog broja stećaika, Iz toga se vidi kako je ovaj oblik bio vrlo slabo zastupljen . Alko i krstače i s tubove uzmemo zajedno onda ih ukupno ima 3168 primjeraka, ili jedva 4,6 % ukupnog broja stećaka. Očito je da u ukupnom fondu stećaka uspravno stojeći oblici zauzimaju minimalan, da ne kažem beznačajan broj, odnosno da su ležeći oblici najviše odgovarali ondašnjim potrebama i u slovima, NadgrobniCi u obliku krstača kleš u se i postavljaju i nakon prestanka upotrebe stećruka, zbog čega je vrlo teško razlučiti krstače iz perioda stećaka i ove vremenski kasnije. U više slučajeva ja sam krstače ubrajao u stećke prema njihovim ukrasima, a ponekad i prema impresiji. Moguće je da neke evidentirane krstače pripadaju XVII ili XVIII v" odnosno moguće je da je brojno wanje krstača-s tećaka još manje nego ŠIo je ovdje navedeno, Jedan od najvažnijih razloga kojim se može objašnjavati takva situacija svakako je činjenica da su uspravni steće i nastali pred kraj njihovog vremenskog perioda pa je, prema tome, njihov vijek bio mnogo kraći od vijeka ostalih oblika. Ovaj oblik je, relativno, najbolj e zastupljen u Bosni i Hercegovini - 0,5 %, iza toga je Hrvatska - 0,38%, a potom Srbi ja - 0,27 %, te Crna Gora sa 0,26 %. Na teritoriji Bosne i Hercegovine ovi spomenici nisu ravnomjerno raspoređeni. Relativno, najviše ih je u hercegovačkom području oko Bileće, Gacka i Nevesinja, u Bosni ih je malo, uglavnom oko Travnika i Zenice, i to u specifičnim oblioima,

JJ1

e

D

E

F

2

B

e

D

E

F

G

H

,lJ, ll. li
rtl
3

O

B

e
4

Tabe la VII -

Vrste i podvrste steća ka

II

obliku krstača.

112

ll} /J til
u

.L - - - V 12

Tabe la VIII -

A -

Sp ec ifi č n e

vrste osnovnih oblika

s t ećaka .

113

20

21

23

25

(

t
26
27

28

Tabela VIII -

B-

Spec ifič ne

vrste osnovnih oblika

s tećaka.

114

AMORFNI STEceI
Istraživači stećaka različito su se odnosili prema amorfnim spomenicima, većinom ih nisu uvrštavali u stećke. Od starijih naučnih radn.ka P. Kaer je uzeo u obzir amorfne nadgrobnike u obUku ,ploče do 30 cm visine, a ispustio je one više. Od savremenih naučnih radnika D. Sergejevski je uzeo li obzir grubo obrađene stećke, 'kako položene tako i uspravne. I M. Ljlihinković je evidentirala amorfne stećke u -obUku ploča i u obliku sanduka.

Ja sam naprijed naveo da su na mnogo mjesta zajedno sa drugim bili pločama slični nadgrobnici, ali neobrađeni, ili 's amo ovlaš pritesani. Isto tako sam naveo da su na mnogo mjesta nađeni amorfni ili samo ovlaš pritesani nadgrobnici koji su najviše sličili sanducima ili stubovima. Činjenica je da takvih nadgrobnika, zajedno sa stećcima raznovrsnih oblika, ima u svim krajevima. Ipak smo najviše amorfnih ploča našli u Srbiji, amorfnih sanduka u centralnoj i istočnoj Bosni, a amorfnih stubova u Srbiji i istočnoj Bosni.
stećcima

Kako se po svemu vidi, ja sam zauzeo stanovište da i amorfne nadgrobnrke treba smatrati stećcima, pa sam ih uvrstio i u tabelarne preglede. Smatram, međutim, da izraženo brojno stanje nije baš sasvim tačno, zbog toga što je izvjestan broj onih pritesanih, a vrlo sli-čnih pločama, 'koje su evidentičari uvrstili u ploče, a izvjestan broj sličnih sanducima uvrstili u stec3ke obUka sanduka, ali i zbog toga što je u nekim slučajevima bilo teško odlučiti se da li neke amorfne nadgrobnike uvrstiti uopšte u vremenski period stećaka, ili ih tretirati kao spomenike XVII v. ili još 'kasnijeg vremena. Posebno je bilo teško i nesigurno razlučiti amorfne stećke od sličn,h novijih nadgrobnika u Srbiji i istočnoj Bosni, gdje je takvih spomenika bilo najviše. Amorfni spomenici se javljaju zajedno sa najstarijim pločama, postavljaju se i dalje, kada se intenzivno 'klešu sanduci i sljemenjaci, aH izgleda u manjem broju, a ima ih, i ,to ne u malome broju, II zadnjem vremenskom razdoblju stećaka. Amorfni oblici se, dakle, javljaju ·kTOZ čitav vremenski period stećaka. Ali, I kada mislimo na najstarije razdoblje stećaka, na XIII, pa eventualno i na drugu polovinu XII v. onda treba imati na umu 's amo amorfne na:dgrobnike u obliku ploča i sanduka, a kada mislimo na XVI v. onda prvenstveno imamo na umu amorfne stubove. Na nekim nekropolama se jasno zapaža proces postavljanja raznovrsnih stećaka. Taiko, npr., u Hodovu kod Stoca, na nekropoli od 120 ·stećaka, vidimo kal k o su najprije postavljeni amorfni primjerci u obliku ploča i sanduka, a najkasn,je - na periferiji nekropole bolje obrađeni i ukrašeni stećci.'3 Slična je situacija i na nekropoli od 90 stećaka li odatle nedalekom selu Stjepan-Krstu, gdje se stariji stećci - odreda amorfni i slabo obrađeni primjerci slični pločama, sanducima - nalaze na platou brijega (tu je i crkva kasnije podignuta), a ostali stećci - lijepo obrađeni i ukrašeni primjerci - raspoređeni su po blagim kosinama ili u pOd.rlOžju toga brijega, odakle se nastavljaju noviji i savremeni spomenici."

115

MAUZOLEJ!

Mislim da ima razloga da se uz sve naprij ed navedene osnovne obli'ke stećaka i njihove varijan1e doda još i mauzolej kao poseban vid nadgrobnih spomenika koji je korišten u srednjovjekovnoj Bosni. U odlomku o arhitekturi grobova bilo je već govora o mauzoleju tepčije Batala u Turbetu .kod Travnika, u podnožju brda na kojem se nalaze ostaci srednjovjekovnog grada Toričana. On se saS1ojao od kamenog sallkofaga u kojem je pokojnik sahranjen, koji je položen u zidanu raku, pokrivenu pločom, na kojoj je bio stećak u obliku sljemenjaka. U jednom zidu . rake bila je ugrađena manja ploča sa ćirilskim natpisom koji govori o Batalu. Sve je bilo ograđeno visokim zidom , sa jednim ulazom. Nije poznato da li je postojao kakav pokrov? Pretpostavlja se da. je Batalo stolovao u Tori čan u . Ovaj Batalov nadgrobni spomenik u Iitera1Uri je nazvan mauzolejem.85 Vrlo slična ploča, sa natpisom koji se odnosi na kneza Vuka, nađena je u Malom Mošunju, južno od Travnika. Pretpostavlja se da je taj Vuk najstariji sin tep č ij e Batala.86 Po .toj ploči se može pretpostaviti da je i Vuk imao svoj mauzolej, izrađen po ugledu na očev. Po svemu sudeći i ista·knuti bosanski feudalci Radovan Pribilović, iz Rič ica kod Kaknja 87 i veliki kamac Nespina, iz Gračanice kod Visokog,ss imali su također svoje mauzoleje. Njihovi epitafi nisu na krupnim nadgrobnicima, na sanducima ili sljemenjacima, nego na osamljenim pločama koje su, po svoj prilici, bile ukomponovane u mauzoleje. Iznad ldkaliteta gdje je u zemlji nađena Ne!;pinina ploča , izdiže se brdo na kojem su ostaci utvrđenog s rednjovjekovnog grada, zvanog Cajangrada, u koj em je mogao & tolovati Nespina. Ispod grada mu je mogao biti mauzolej, kao i Batalov mauzolej . Ima razloga za pretpostavku da je i u Donjoj Zgošći postojao mauzolej. Pored ostaloga, na to upu ćuj e nalaz ozidane rake, ostataka zidova crkve i luksuznih grobnih priloga.89 Neke feudalne porodice su podizale crkve da bi se u njima sahranHi njihovi najugledniji članovi, pa bi se takve crkve mogle smatrati jednom vrstom mauzoleja. Ta!kva se zadužbinska crkva nalazi u Vlahovićima kod Ljubinja u kojoj su evidentirani grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - kneza Vlaća Bijeli ća i njegovog sina vojvode Vukosava Vlaćevića90 ; takva je i crkva u Petrovićima, u okolini Nikšića, gdje su grobovi i stećci sa natpisima njenih ktitora - vojvode Cvjetka Banjanina i sina mu kneza Grbača Cvjetkovića-Banjanina. 9 1 Vrlo je vjerovatno da je i crkva u Biskupu kod Konjica bila mauzolejna crkva feudalne porodice Sankovića '" Tu su ot'k riveni temelji crkve i u njima grob i stećak sa natpisom Goisave, žene vojvode Radiča Sankovića. Isto tako je vjerovatno da je mauzolej oblasnog gospodara Sandalja Hranića-Kosače bio u Sćepan-Polju, na ušću Tare i Pive, u Crnoj Gori. Tu su nađeni ostaci crkve, sa grobom i stećkom u obliku lijepo obrađenog sanduka, koji se pripisuje Sandalju '" Na mnogim mjestima sa s tećcima su nađeni ostaci temelja nekadašnjih cnkava (Bitunja i Drvenice u okolini Ljubinja;' Zavala u oknlini Trebinja;S Bojići kod Kalinovika itd.) ," na još više mjesta su nađene čitave crkvene zgrade, podignute na starim temeljima, i to kako pravoslavne (Pi šče, u okolini Plužina, u Crnoj Gori;7 Veličani , Dubljani ,

116

makar i u vrlo ograničenom broju.99 Slato u o'kolini Nevesinja. nadgrobnici u obliku ploča. što se nije moglo trajno održati. živjelo je u teškim i nesređenim političkim i ekonomskim prilikama. Prhovo i dr.l06 itd.).lOO Panik i Mir uše u okolini Bileće i dr. od kojih jedan sa imenom protovestijara Tome. ZaplanIk. potječu iz XII i XIII v. naročito u crkvama i oko njih. ukrasa i natpisa ste- . Možda je u to ranije vrijeme . neka vrsta mauzoleja.). sve do danas. a u Davidovici kod Brodareva ploče Dimitrija Vratka i sina velikog župana Vratislava.bio običaj da se nadgrobni znakovi prave od drveta. Ako tome dodam još i okolnost da se mnogi lokaliteti stećaka zovu crkvine.lOs I vinj . Birani. . Siromašniji ljudi su se zadovoljavali i poluobrađenim. a drugi sa reljefnom predstavom štita.. možda su te oznake bile u vidu manjih neobrađenih kamenova. bez obzira na religijsku pripadnos t. što znači da je tu nekada bil a crkva. istodobno ili nešto kasnij e od postavljanja stećaka . I u našim krajevima. Postepeno je nastajalo i ukrašavanje . u okolini Sibenika. što se moralo odraziti i na kulturu. pa i amorfnim pločama.lO> Lisičići kod Benkovca. mislim. kao i u drugim evropskim zemlj ama. Ugledniji i imuć niji ljudi su imali lj epše obrađene i po dimenzijama veće ploče. pa i dalje. kao i brojni fragmenti ploča iz Sopoćana. a onda i krstovima. Time se. onda vidimo kako s tećci imaju veza sa crkvama.I07 Među starije sačuvane nadgrobne ploče s područja stare Srbij e spadaju one igumana Dionisija i Stefana. sa natpisima "u stilu tadašnj e zapadne Evrope". prema natpisima na njima (okolina Trebinja).l02 Tu čepi kod Makarske.najprije polumjesecima. Srima. postojao u srednjovjekovnoj Bosni. sina kralja Uroša.Zakovo. a 10 znači i !Ila klesanje nadgrobnih spomenika.' Obalj u okolini Kalinovika. pretežno u situaciji da se grčevito brani od ugarskih zavojevača. kao i drugim reljefnim motivima. Dra čevo. Naj starije ploče koje svrstavamo u s tećke. Lug. Grebaštica. izvor Cetine kod Sinja. Za sada nemamo dovoljno sigurnih podataka o postojanju mauzolej a u kojima su stećci bili jedan od elemenata arhitektonske sepulkralne kompozicije. los Sve su to ploče iz XII-XIII v.IO! tako i ri mokatoli čke (Brotnjice u okolini Dubrovnika. ali i ovo malo govori da je taj vid nadgrobnih spomenika. Začul a i dr. Najvjerovatnije je da su naj stariji s tećci u obliku ploča nastali ugledanjem na raniji običaj klesanja i postavljanja ploča u crkvama i oko njih u našim i drugim zemljama. U crkvi sv. Nikole u Gracu je nađena ploča jeromonaha igumana Joanvkija."19 Sigurno je da iz toga doba potječu i ploče-s tećci koje nemaju natpisa. Pokrovnik. Ta·ko su u Starom Baru nađene ploče iz XI-XIII v. ili u vidu nekoliko komada ovalno poredanih malih neobrađenih kamenova. postavljani su već od XI v. bilo da su cr·kve podizane prije. zvijezdama i suncem.u XII i XIII v. može objašnjavati izvjesno siromaštvo oblika. pa nije isključeno da su neke od njih mogle biti grobne crkve.. o POSTANKU OSNOVNIH OBLIKA STECAKA Ploče 117 Nadgrobni spomenioi u obliku ploča klesani su i postavljani umno· gim zemljama kroz či tav srednji vijek. u okoli·ni Trebinja.lo. Stanovništvo Bosne i Huma u XIII v.

ćaka u odnosu na stanje u XIV i XV VIlO Iako za takvo rezonovanje nemamo sigurnijih dokaza. Sanduci Stećci u obliku sanduka su u izvjesnoj mj eri viši stadij razvoja i transformacije stećaka u obliku pl oča. sa postoljima... i u opšte u južnijim krajevima. a ne romanički. iako ne u tako velikom broju. viši. pa je zaključio da su taj običaj seobom prenijeli i u naše krajeve. odnosno o u gledanj u na primorsku romaničku kuću sa ravnim krovom i sa trijemom. ali za mnoge se može tvrditi da pripadaju siromašnij im slojevima. da 'Su ploče. oni postaju sve veći . na oblik sljemenjaka. god. što se m ože objašnjavati još lakše .. na što nas je Vl. paralelno sa drugim oblicima. a ne sanduka i sljemenjaka. Mislim.vremenski bližim utj ecaj ima go tičke umjetnosti u našem primorju. Skari ć još 1928. m Skarićeva hipo teza O slavenskom porij eklu odnosi se. Postepeno.kao svoje nadgrobne spomenike. one se održavaju do samoga kraja perioda s·tećaka. Ploče se i d alje k lešu. Taj umj etnički utjecaj nije n i u vremenskom pogledu u neskladu. Zbog toga se u većem broju pojavljuju tek u XIV v. mislim da se može reći da je i pojava većeg broj a ploča . vidljiva je težnj a vlasnika i majstora za stvara nj em vizije kuće . upozorio. Napominjem da su na nekim p rimjercima sanduka lukovi ar. da bi i p oslije toga živj ele prilagođene nOvim uslovima . u kome se kaže: SE KUCA MILUTINA MAROEVICA I NJEGOVE ŽENE VLADISLAVE . Međutim. pri razma!tranju ovih veza i utjecaja moramo imati pred očima i mogućnos t obj ašnjenja čisto slavenskog porijekla sanduka. Š1:o u ondašnjim uslovima nij e bila nikakva iznimna poj ava. razumljiva su ou literaturi izražena mišljenja nekih istraživača o mogu ćem utj ecaju s te strane. prvenstveno u Hercegovini. doduše.'12 Otuda i predstave stubova i rOman ičkih lukova izna d njih. Da se ovako klesan nadgrobnik smatrao n ekom vrstom vj ečne kuće. ili n ekim drugim dubrovačkim spomenikom. Mnoge od tih pl oča sada dobivaju savršen iju formu i više ukrasa. On je u litera turi našao podatke o tome da su Slaveni u svojoj staroj zakarpatskoj p ostojbini pravili drvene ikućice kao svoje nadgrobn e spomenike. ukrašen iji i sa epitafima.s voga osnova. O tome će više rij eči biti nešto kasnije. kako ćemo vidjeti. jedan od simptoma pomenutog n esređenog i slabog ekonomskog stanja . go tički . vidi se i po natpisu iz Carevca kod Glamoča. Pošto se rad i o blizini primorja. Majstori stećaka su bez te š koća mogli da se nadahnjuj u klaustrom franjevačkog samostana u Dubrovniku.'" zatim da smo običaj izgradnje n adgrobnih drvenih kućica u vidu o tvorenih sanduka nedavno 118 . Postepeno. d rukle. a na ovome mjestu želim samo da saopštim da su u zapadnoj Srbiji do 'prije 100 godina pravili takve kućice . ako se uzme u obzir i izvjesna retardacija. Istovremeno su znak i rezultat s ređenih i stabilnijih društvenih odnosa. Mislim da pretpostavka o postanku sanduka po ugledanju na romaničku kuću ima . najprije postale i da s u najduže trajale. kao nadgrobnih spomenika XIII v. a li se ona. smanj ujući se broj čano . O č i to je da su naj ugledniji i najimuć­ niji težili za monumentalnošću u izrad i svoje vječne kuće. može protegnuti i na ob lik sanduka. '" I po predstavi slijepih arkada na izvjesnom broju visokih sanduka. kao osnovni oblik s tećaka.ka da šilj asti.

l20 kao i još neki drugi . 110 Vojvođan s ki konzervator i naučn i radni'k Petar Momirović je pričao Zorislavi Marković da je ta. Jedna je u velikoj vremenskoj d is.. itd."8 p oslije njega J .kako ih zovu u tome kraju . Zatim treba reći da su nizovi arkada na an tičkim sarkofazima rijetka pojava. Simuna.. Najprije je M. kao 119 . Italiji i na Kreti. iz 1380. na sarkofagu sv. kakvu pojavu. grančicama i listovima sa cvjetovima. l " Spomenuo sam ove reprezentativne primjerke najviše zbog toga što oni ne samo po oblicima nego i po svojim reljefima.tanci koja iznosi gotovo deset vijekova.bili su ukrašeni urezanim. rombovima. m Mislim da su bosanskohercegovačkim " kovačima" mnogo bliži bili srednj ovjekovni 'kršćans ki sarkofazi ikoje s u mogli vidjeti i u pravoslavnim i u rimokatolič kim crkvama u našoj.m u Zadru je sarkofag sv. zbog čega su neki n aučni radnici smatrali da su i nastali po ugledanju na njih.kao i u susjednim zemljama. Na sarkofazima u Splitu nalaze se reljefni motivi kosih krstova sa krakovima u vidu ljiljana. anti čki sarkofazi nisu ni prvi niti jedini spomenici na koje bismo se u ovoj raspravi mogli p ozivati.ustanovili u pravoslavnim selima okoline Priboja. Simu na su brojni reljefni motivi ljiljana. mogao bi se navesti i malen broj antičkih sarkofaga zatečenih na ter itoriji stećaka u kasnom srednjem vijeku. npr. ima i u još nekim selima toga dijela Podrinja. poznate preistorij ske urne u obliku kuće u s jevernoj Njemačkoj. a ponekad portretima pokoj nika. Ona je u nekim pravoslavnim selima iz okoline Rudog (Prebidoli. Sljemenjaci Stećci u obliku slj emenj aka u velikoj mjeri pod sjećaju na rimske i starokršćanske sarkofage. za koje smatra da potječu iz XIX i XX v. Kajmaković takve spomeni·ke vidio u Strpcima kod Pr iboja. U Splitu se nalaze sarkofazi arhiepiskopa Ivana Ravenjanina i priora Petra. Postoji nekoliko okolnosti koje ne idu u prilog takvom mišlj enju. Uostalom. inače kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Hoernes izrazio takvo mišlj enj e. . najčešće motivima krsta u krugu. Antički sarkofag je šupalj . Tako je Z.kve nadgrobnike vid io i u okolini Bajine Bašte i da ih. Na formiranje mišljenja nekih od njih od znatnog utjecaja je bilo to što se na mnogim sljemenjacima nalaze isklesane arkade. iz XI v. onda grčki antički sarkofazi. kakve imamo i na s tećcima . te ležeća figura sveca. ll7 Mislim da hipoteza o slavenskom porijeklu ovoga. koji je napravljen po želji hrvatsko-ugarske kraljice J elisavete. navodno. pa i skulpturama imaju dosta veze sa s tećci ma. rozete u krugu. To je druga negativna okolnost. jer 's u. a slj emenjak je m onolitan i kao spomenik postavlj a se iznad rake. Truhelka. sastoji se od dva dijela i sam predstavlja raku. U ovome pogledu su važni i nalazi sarajevskog etnologa Zorislave Marković . a malo kasn ij e i C. Neki primjerci tih "grobnica" .) našla priličan broj drvenih nadgrobnika u ob li·ku otvorenih sanduka. isti kao i na stećcima. a pogotovo narednog obli'ka stećaka ima dosta osnova. zatim simbolima zanimanja pokojnika. l15 I ja sam ih našao ne samo u Strpeima nego i u drugim obližnjim selima. m Osim toga.I19. god.. zatim kasnoantički i s tarokršćans ki grobovi od opeka u obliku kuće. a koji kao ustaljeni oblici počinju već od IX v. Mokronoge i dr. Asb6th. ponekad obojenim.

u crkvama Pećke patrijaršije nalazi se nekoliko sarkofaga. I29 Osim toga. predstavljene su apkade. sarkofag ktitora Davida u crkvi Davidovici kod Brodareva. Svi ovi i slični primjeri idu u prilog mišljenju da su srednjovjekovni kršćanski sarkofazi mogli stvarno i neposredno utjecati na klesanje stećaka u obIrku sljemenjaka. u kojima se ti stećci nazivaju "kuća" i "vični dom". kao npr. nalazimo i na nekoJi. a uz crkvu još jedan sarkofag koji je napravljen po nalogu cara Stefana Uroša .'J\ On je tada mislio na kućice u obliku sljemenjaka. Spomenimo samo Sopoćane. npr. Tako smo na više primjeraka sljemenjaka. ustanovljen je mermerni n adgrobnik u obliku izdužene prikra ćen e piramide za koji je rečeno da pripada nepoznatom raškom episkopu iz XIII-XIV V. a iz naprijed navedenih podataka vidje li smo da su drvene kućice u obliku sanduka sve do naših dana postavljane u okolini Rudog i Priboj a.. Sapieha istakao s tećke građene u obliku kuće. nego imaju elemente tadašnje bosanske drvene kuće. m Bosanski majstori 'stećaka su mogli naći u zore i u č itavom nizu srpskih crkava. npr. sa stubovima i lukovima. A u crkvi sv. U tome su ga podržavali nalazi natpisa na stećcima u Carevcu kod Glamoča i Starom Selu kod Donjeg Vakufa. np r. Ali.135 do prije oko stotinu godina. Povodom toga je rusko-polj ski a rheolog Chodakowsky-Czarniesky. i na samome bosanskom teritoriju SU postojali sarkofazi. To mišljenj e je nedavno novim podacima potkrijepio dr M. nalazimo slike sarkofaga (u sceni Hri stova vaskrsenja i na još nekoliko mjesta). pi š ući o porijeklu sanduka. u svom prevodu Sapiehe. pri razmatranju ovoga pitanja moramo uzeti u obzir i slavensku komponentu. ovi u Bosni nemaju arkada.utjecaj Zapada. bio je kameni sarkofag sv.mauzoleja.ko primjeraka stećaka. dodao da se u južnoj Rusiji i danas pokojni'k stavlja u lij es u obliku ku će koji se zove "Domovina". š to nalazimo i na sljemenjacima. u Crnoj Gori . Kladnja i Kalesije.l28 itd. Marije u Svaču. na nekim freskama srpskih crkava. oko Olova."6 zatim sarkofag sv. da bi s tvarali viziju primorske kuće . zakljuČio da su ne samo kod nas nego i u drugim zemljama pravljeni nadgrobni spomenici u obUku kuće .'" Prema navodima S.. 1l2 Još je A. Ahilija u Arilju . u krajevima oko Užica. Već sam. onda sarkofag Jelene Anžujske u Gracu.l27 sarkofag Stefana Dečan skog i dva nepoznatih pokojnika u Deča nima. Petra u Bijelom Polju . ustanovili da su im krovne plohe klesane tako da predstavljaju krovove 120 . naveo da je Vladislav Skarić izrazio mišljenje da su Slaveni donijeli običaj pravljenja drvenih kućica nad grobovima. vidimo da su takve drvene ku ć ice postavlj ane u Srbiji. l30 Na više primj eraka kršćans kih sarkofaga."6 Od značaja je Činjeni ca da su u nekim crkvama moravske škole ustanovljeni drveni sarkofazi. m Za razliku od hercegovačkih i primorskih sljemenjaka. iz XIII v.. 'k ao npr. s kraja XIII V. nizovi ljiljana na Jefimijinom sarkofagu . Vremenski daleki anti čki sarkofazi su mogli biti samo od posrednog utjecaja. u crkvi sv. u Dečanima. koji su zbog toga 'poprimili izgled crkvice . iz XIII v. s kraja XIII v.. Obradovi ća. Simuna. a to je vjerovatno i bila krajnja temja pokopanih li čnos ti . gdje su bili me rmerni sarkofazi kralja Uroša I i arhiepiskopa Joanikija. iz XIII v. Prema podacima od prije 120 godina. na onome sv . u Ljubostinji se nalazi Jefimijin sarkofag. Ahilija. I na n ekim od ovih srpskih sapkofaga se nalaze relj efi koji su vrlo slični reljefima na steć­ cima. kralja Tvrtka II i kralja Tomaša na Bobovcu. Konačno. god.. Hadžij ahi ć .133 Skarić je na osnovu slike ruskog nadgrobnog spomenika iz 1634.

"brvnare".). Bosna je u srednjem vijeku obilovala drvetom. Nije isključeno da su prije kamenih stećaka u obliku sljemenjaka pravljeni drveni sljemenjaci. Odmah po dola ~ku Turaka u neke naše istočnije krajeve Bosne. tzv. To mišljenje sam već izrazio i obrazložio. Iako izgleda da obadvije hipoteze. U periodu stećaka.VIII v. imaju svojih opravdanja. a i neznatnog broja sačuvanih u našim krajevima. a da je još nešto 'k asnije drveni materijal zamijenjen kamenim kao trajnijim. ili spomenik despota Stefana u Markovcu kod Mladenovca. a u nekim slučajevima i horizontalne. poznat pod imenom "Despotov kamen". oca vojvode Nikole Altomanovića (danas u Zavičajnom muzeju u Kraljevu). još i prije pada Bosne 1463. Turci su već krajem XIV v. Možda će se jednoga dana moći navesti još neki argumenti u prilog njoj. zbog vehke vremenske distance. kako ona o srednjovjekovnom kršćanskom porijeklu tako i ova o s'tarom slavenskom. smatram da pitanje postanka slj emenjaka još uvijek ostaje otvoreno. ne bi došle u obzir kao uzori. ne znače mnogo. postavljali nišane nad grobovima svojih umrlih. Takvoj pretpostavci ide na ruku i okolnost što se pomenuti kršćans ki sarkofazi nalaze u relativno malom broju. Za uglednike su se ti spomenici klesali u Carigradu i odatle dopremali u Skopsko . i to izvan teritorija stare Bosne. kao iznimke. ·kao i okolnost što staroslavenske drvene nadgrobnike od pojave sljemenjaka dijeli dosta veliki vremenski hijatus. tzv.. pa je razumljivo što su ne samo seoske kuće nego i svi drugi arhitektonski objekti pravljeni od drveta. Ni antičke stele. Pojedinačni primjerci. čekajući na svoje egzaktnije objašnjenje. Stubovi Za stećke u obliku stubova je teško naći uzore u kršćanskim spomenicima naših krajeva. nišani. Sve ovo nesumnjivo govori o tome da hipoteza o slavenskom porijeklu sljemenjaka ima svoje opravdanje. u Srbiji.141 Zauzimajući srpske i makedonske oblasti. tj. ipak se čini da je naš sljemenjak prvenstveno produkt razvoja stećaka na ovome tlu. našli smo i više primjeraka čije su vevtikalne strane 'klesane tako da se na njima vide vertikalne. I pored svega navedenoga. kao npr.k rajište. takvi nišani su se . nađeni u susjednim oblastima.kuća od drvenih daščica. zbog čega se ne samo u Hercegovrni nego i u Bosni osjećala tendencija građenja "vječne kuće" u viziji crkve. bili glaV'lli razlog i neposredan povod pojavi naših stubova. u Bosni su i crkve građene od drveta. ali 's u se klesali i u samome Skoplju. kao viši stadij sanduka. I3> A drvene oblice i daščani pokrov su dva bi."na klis"138 Osim toga. kako za poginule i umrIe Turke tako i za domaće Musli- 121 . a po vremenu nisu ispred naših stubova. tražeći rješenja pitanja postanka stećaka-stubova. one u Irskoj. Stele nekih drugih evropskih zemalja. upravo tu pojavio i razvio.klesali i postavljali. drvene oblice. da se taj oblik. od šindre . l40 Razmišljajući o mogućim uzorima. kao što je spomenik Altomana. došao sam do uvjerenja da 's u muslimanski nadgrobni spomenici. god . kao i još dugo poslije njega.tna faktora tipične seoske bosanske kuće. ne bi mogle doći li obzir ne samo zbog toga što je to veli-ka geografska udaljenost nego i zbog toga što su vremenski daleko (VII.

klešu i postavljaju uspravno. a da su u zapadnoj Bosni. Prosto.koliko ih ukupno ima sa natpisima. Već u XV v. sanduke i sljemenjake . (M. Najznačajnija je. nijedna od njih ne bi se sa sigurnošću mogla staviti prije ! k raja XV v. Razumljivo. te okolnos ti nam pomažu i uslovljavaju dat iranje uspravnih stećaka. kakav je običaj ostao sve do naših dana (Tetovo).. Vego je od tridesetak krstača. Tako. Crnoj Gori i Hrvatskoj vrlo rijetka ili gotovo sasvim iznimna pojava. iLi su na drugi način prilagođeni za novi položaj. s tubovi počinju da se postavljaju najranije oko polovine XV v. u Bosni i Hercegovini 's u muslimanski nišani dosta primili od umjetnosti stećaka. obelisci i prelazni oblici ka nišanima. kao nadgrobnici domaćih 'kršćana i sljedbenika Crkve bosanske. stubovi. Običan svijet u Anadoliji i drugim krajevima azijske Turske. a onda i natpisa nišana u staroj bosanskoj ćirilici. da ih malo ima u centralnoj Bosni. kao da su se dosadašnji ležeći stećci sada počeli dizati i uspravlja:ti. To se sasvim dobro uočava · k od nišana XV i XVI v. najprije i najsnažnije odrazio.mane.ploče. Naravno. kao i običan i siromašniji turski i domaći muslimanski svijet u Makedoniji postavljao je rustične stele bez ikakvih ukrasa i natpisa. Seldžučki Turci su mnogo toga baštinili od Armenaca i Perzijanaca. samo pet datirao u XV v. posebno kada se tiče reljefnog repertoara. 122 . međutim. I pored toga što je većina bosanskohercegovačkog življa slijedila bosansku crkvu. Formirajući i ukrašavajući svoje nadgrobne spomenike.k i nišani. ne 's amo da se klešu ni'š ani i postavljaju na muslimanske grobove nego se takvi isti oblici postavljaju i na neke kršćanske grobove. po mome mišljenju. Krstače Krstače su vrlo tipičan kršćanski nadgrobnik. Utjecaj islamske nadgrobne umjetnosti osjetio se vrlo brzo i na stećcima. jasno govori gdje se taj utjecaj. Po natpisima na krstačama. uz ležeće obl>ke . zbog turske prisutnosti. Za najuglednije pokojnike uvozili su se skopaljski ("ušćup s ki") mermerni nišani. Za takvo relativno kasno datiranje govori i to što je ova vrsta oblika redovno situirana na periferiji nekropola. 'k oje se pred .sada počinju da se postavljaju stele. mislim da su se u grobovima pod krstačama pokopavali isključivo ortodoksni kršćani. U tim uspravni m oblicima prepoznajemo gotovo 's ve vrste i podvrste ploča i sanduka. Zbog duboko ukorijenjene tradicije stećaka. . Hercegovini.kraj svoje egzistencije približilo učenju službene crkve. Paralelno su postavljani i nišani koji su svojim oblikom stvarali viziju ljudske glave. kao i "rio ukrašeni carigrads. za koju se kaže da je propovijedala umjereno heretičko učenje. sa <turbanom ili sa nekom drugom kapom. Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prihvatili od Turaka-Seldžu'ka.l " Osmanski Turci su običaj pravljenja nišana prenijeli na Balkan. neki su sada imali produžen donji dio za usađivanje u zemljU. Nema sigurnih podataka kada su krstače nastale. ti uspravno stojeći su sada postali nešto manjih dimenzija.. Čak se sada i oblici sljemenjaka nalaze u uspravnom položaju. Tako. Či­ njenica da su stubovi najviše zastupljeni u Srbiji i istočnoj Bosni . a pogotovo šta su njihovi uzori. ali njihova glavnina pripada kraju toga i prvoj polovini XVI v.. . činjenica da se u to vrijeme sami stećci.

stoga. a pred kršćane se postavlja dilema: ili nastaviti sa klesanjem i postavljanjem stećaka. Nestali su "bogumili". oborena ramena . odnosno kako da se njima istakne kršćansko obilježje? Nišani sa turbanom su. predstava Kristove muke i samoga Krista. Muslimani uvode svoje nadgrobne spomenike .u crkvenim obredima.l46 ili kakvi su travničko-zenički "hrišćanski nišani"l47 (velika okrugla glava i stidljiva pojava poprečnih 'kra!kova) . Žakovu i Papratnici. s e ovakav proces formiranja krstača odvijao i u drugim našim područjima. Ako tako stvar posltavimo. sugerirali i viziju ljudske figure. U južnoj Francuskoj su se u XIII i XIV v. slučaj sa nadgrobnikom "kneza Stjepana" (stub sa tek naznačenom glavom) u okolini Sarajeva. Dračevu. Uspravni spomenici bi kršćanima najbolje odgovarali u novonastalom vremenu (vremenu nišana).' 45 Vjerovatno je to bio glavni razlog pojavi izvjesnog broja krstača kao nadgrobnih spomenika istaknutih crkvenih dos tojanstven ika II nekim zemljama. pa makar se. Naime. bilo je teško napustiti i njih će. još dosta dugo praviti. Po prilici . kakav je.p oslije pojave stubova. npr. U takvoj situaciji či ni mi se sasvim logičnim da je pred njihove oči iskrsavalo naj'lipičnije i najsimboličnije obilježje kršćanstva . u arhitekturi i arhitektonskoj plastici. a onda i višestruko znamenje .krst. U bosanskohercegovačkim u slovima najprije su se pojavili prelazni oblici od stubova ka krstačama. ali kako bi trebalo da oni izgledaju. kratkim poprečnim krakovima. npr. drugačij e spomenike.l4' nećemo .'49 ·da bi se konačno došlo do pravih krstača (gr6ki ili latinski krst). nameće nam se neminovno p ovezivanje krstača sa muslimanskim nišanima. predstava lica) . U prilog takvom mišljenju ide činjenica što se krstače nalaze ne samo na periferiji nekropola nego često uz same crkvene . u Arme niji . pa je i to bio jedan od elemenata dileme. najvjerovatnije u drugu polovinu XV v. ili nešto kasnije. Stećke."o slično situaciji sa stubovima. došlo i do pojave krs tača kao nadgrobnih spomenika i u drugim zemljama.nišane. krstače redovno nalaze na periferiji tih nekropola.'" Po tome što se. npr. koji je. naročito u staroj Srbiji i Sandžaku. kao stari zajednički narodni običaj. u vrijeme dolaska i ustaljivanja Turaka izmijenila se ·struktura bosanskohercegovačkog stanovništva po vjerskoj pripadnos ti. a na drugoj kršćani (rimokatolici i pravos lavni). prema ugledanju na nišane. ubrzo . Poznato je da su se kamenim krstovima obilježavala mjesta važnijih događaja . iza toga se pojavljuju krstače sa vrlo malim. osim toga. oni u dobrom broju postavljali uspravno. u H ercegovini . ili se opredijelilti za neke nove. Nemamo sigurnih podataka. na sarkofazima crkvenih velikodostoJnika i sl. koji bi svojim izgledom više odgovarali njihovom vjerskom opredjeljenju. onda su uslijedile rus tične krstače u istočnoj Hercegovini (zaobljena ili okruglasta glava. Strujićima . pojavili i brojni nadgrobnici u formi polukrstača. Mislim da su krstače-stećci postavljane prvenstveno na grobove sveštenih lica. za koje neki misle da su pripadali katarima. prije 'Svega. unekolit. posebno mjesta mučenja i pogibije istaknutih ličnosti vezanih za period primanja kršćanstva.pogriješiti ako ustvrdimo da im početak pada pred sam kraj razdoblja egzistencije 'stećaka. a sve ostale u XVI-XVII V.123 nijednu prije toga.l48 ili u Kotezima kod Ljubinja. u odnosu na stećke ostalih oblika na istim nekropolama.Illa jednoj s'lrani su bili muslimani. na području Popovog polja. a stvorile se dvije vjerske formacije . ali je vjerovatno u to doba.). kakav primjerak postoji u Nekuku kod Stoca. uVeličanima.

U austrijskim i njemačkim zemljama su već u XVI v. a neposredan povod što je u Bosni i Hercegovini došlo do pojave . osim toga. 124 .). stećaka u obliku krsta leži u muslimanskim nišanima. bili i od izvjesnog utjecaja pri kreiranju nekih svojstava krstača (antropomorfnost i dr. kako u našim ta ko i u drugim zemljama.s veštenike. ali i kasnije. koji su. mislim da se većina odnosi na pravoslavne sveštenike. u Hercegovini. nastavljaju svoj život. u Popovu polju. Smatram da se za krstače . prilagođavajući se novim uslovima.stećke može reći da su uglavnom pojava XVI v. klesane kamene krstače. kakav je slučaj. npr. za sada nije moguće reći ništa sigurno. tako da i to posredno omogućuje pripisivanje krstača prvenstveno sveštenim Iieima. U vezi s ovim napominjem da je ukupan broj krstača sasvim malen (336). one kao i ostali osnovni obliei postoje do kraja života stećaka. svakako je bitno utjecao simbolizam ovoga najizrazitijeg opštekršćanskog znaka. sve do naših dana.'lO Na izbor krsta kao obbka nadgrobnika. i što se na nekim krstaČama nalaze relj efni motivi koji atribuiraju sveš tenike. Ako bi trebalo da se konkretnije odlučim za vjeru tih ljudi. ali s u ubrzo prevladale krstače od metala . Da li je postojao još neki faktor koji je bio od neposrednog utjecaja na krstače.zgrade. što neki natpisi direktno spominju pokopane .

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji IS. N. Olovo. 218--223 i II. s. B eš lagić. sv. Oblici stećaka. Bd. S. Stratimirović. Kalino vik. Sredovječna groblja. S. Plan J. Vego. Ist i. Sergejevski. Petrović. Beograd 1951. n. O stećcima na području Hrvat ske. Naše starine X. Ista.26-34. Stećci i neki njima s li čn i nadgrobni spomenici u okolini Zadra. n. Sarajevo 1891 (knj. Sarajevo 1967. Ludmer. 39. Katić. III serija. Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft. xl Isti. Zagrel> 1954. Sarajevo 1965.II. Stratimirović. Starohrvatska prosvje ta. knj. centralne Bosne. 193. Popovo. II Isti. Godišnjak zaš tite spomenika kulture Hrvat· ske l . Zagreb 1895. Sv. )6 125 . Sarajevo 1962. • A. II S. Sleće i centralne Bosne. Zagreb 1953 (izdato kao rukopis). Slećei na Blidinju. II M. Vego.NAPOMENE I S. Kalinovik. • Isti. 1887. Kupres. 116. • Isti. 33. P. Benac. Sako ta. Be š lagić. 16 A. • D. Križ na Ciovu 1970. JI A. Sarajevo 1954. 157. Kalinovik. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne struke VIII. Beograd 1959-1960. 7-16. Popovo. Vego. Stećci centralne Bosne.. Stećci centralne Bosne. sl. Nekropole i grobni belezi. Sarajevo 1952. d. na istom mjestu. Srednjovjekovno groblje kod Zgošće. sv. I sti. Obredlze gomile. Ljtlbuški. Wien. D. Plan X. 1 V. O s tećcima. Kaer. 16 Đ. 57-89. Srednjovjekovni bilzaćki latinski spomeuici XVI v.164. II Isti. Benac. t F. Iz naše prošlosti l . IS M. Rim 1967. Srednjovječni stećci Bosne i Hercegovine. 27-34. Ljubinje. Arheološki spomenici i nalazišta u Srbij i I. Historij ski zbornik IV. 26 i 85. rukopis II Zemalj skom muzeju II Sarajevu. Beograd 1953 i 1956. 157-162. JI S. Is ti. Zagreb 195 1. pjan na str. 15). Prilozi poznavanju manastira Ban je kod Priboja. T. Sarajevo 1952. IV). Zagreb 1959. lO Isti. II). ~ A. lJ M. Sarajevo 1954. . St ećci okoline Sibenika. 86-87. II J. 10 Isti. n. Sarajevo 1950. Siroki Brijeg. Horvat. d. Sarajevo 1952. 131. Mandić . Truhelka. Zagreb 1975. Renđeo. Sarajevo 1966. l' M. IV. 211 S. Sarajevo 1967. Curči ć. Skobalj.• Plan II. 131-169. 122-141. Truhelka. Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu IX. Sarajevo 1966. Kaer. Radovi Centra JAZU u Zadru. B eš l agić.. Glasnik Zemaljskog muzeja II Sarajevu III. Z. Be š lagić. Sarajevo 1954. Zadar 1974. lT P. . Radimlja. l' L. Sarajevo 1954. Siroki Brijeg. Plan I X. 1889. Be š l agić. Scarobosanski mramorovi. l Đ. Sarajevo 1962. Sarajevo 1954. Altere und l1 eue r e Grabdenkmalfonnen im Konigreich Serbie. Be š lagić. 11 C. na istom mjestu. Sarajevo 1962. P. Corović-Ljubinković. sJ. Sredovječni nadgrobni spomenici-stećci. Steće. Zagreb 1959.223-225.ll. Slećci na Blidinju. Prilog rasprostiranja s t ećaka u Liki i Baniji. Ljubuški. n. Kupres. Radovi Akademije nauka i umjetnosti BiH XLIII. Isti. 169-197 i 231-26 1. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. Pierres S ' pIIlcrales Dalmates. 255-272. n. d . d. Beograd 1971. Zagreb 1896.. XIX. JS M. 3. Etnička povijest Bosne i Hercegovine. (Arheologija). II D. B ešlagić. Plan IX. Sarajevo 1972 (Odjeljenj e društvenih nauka. Plan IX. 24. Sergejevski. 368--387. sl. Sarajevo 1967. Be š lagić . 173-213. Sarajevo 1966. 2s S. I f Isti. Stećci tl I motskoj Krajini. JJ Isti. Sarajevo 1954. Lyon. Sarajevo 1891 (knj. II S. Kupres. Split 1963. Sarajevo 1976. 18--24 i 91-99. Starohrvatska prosvjeta I. 17 O. lt Isti. 5 C. 7. Povijest hrvatskih zemalja Bosne i H ercegovine I f Sarajevo 1942. JJ Isti. 21 . Popovo. Kanitz.630. Saopštenja I X. 19-46.

M. Be š l agić. u Isti. sl. 13 i 14. 14 i 15 a. n. Sarajevo 1967. sl. Steće. sv. 145-153. s. ~ M. Ljubušk i. Sarajevo 1950.260. XVI. n. Trnovo . • S. u V. Be š l agić. d .. Dubrovnik 1970. Zagreb 1975. Kupres. Stari krs tovi lt Dretn. 160.. 49 C. sv. Sarajevo 1971. l J Isti. Anali Historijskog in stituta JAZU II Dubrovniku XII.~ A. 49-50. 4. Zagreb 1959. tt Hodovu. Dubrovnik 1970. Stećci centralne Bosne. Stećci i nek i njima s ličn i nadgrobni s pomenici u okolini Zadra. Beš la gić .. Sarajevo 1971. Zadar 1974. Radovi Naučnog društva BiH XXIV. 97-IIB. Anđelić. T. 51 Isti. 24 a 24 g. 117. Renđeo .. sl. M aza li ć. Bešlagić. Be š la g i ć . Slećei tl Opl ičićima. Olovo. St ećci centralne Bosne. Stećei centralne Bosne. 1>-7. sl. Naše starine IV. Isti . Naše starine VII . Radimlja. Be š lagić. Ma za1i ć. 145-165. s. 50. St ećei i neki njima slični nadgrobni spomen ici Ll okolini Zadra. SI S. Hrišćan s ki nišani lt okolin i Tra vnika. B eš l a g ić. 16 i 17. Sarajevo 1956. s. " D. Zadar 1974. 76 S.. sl. 12 Isti . d.. N. Kupres. ~ A. sl. 21 . 12. Naše starine X. sl.. Sergejevski. Sarajevo 1960. Vego. Sarajevo 1964. 3B(}-3B I. Sl S. Kaj makov i ću na podacima. sl. Naše slarine VII . Konjic 1975. d. 153. 71 Z. 17. Radovi Centra JAZU u Zadru. n. B. Kajrn aković . 21 . T. 49-50. 4. Stećci. 180-181. 161. sl.. lO. 2B. " S. I!Q Isti. e V. 7t Đ. Popovo. 1. sl. Naše starine IX. 33. 217. 21. " Đ. 32. 14 Isti. Siroki Brijeg. Anali His torij skog instituta JAZU II Dubrovniku XII. Stratimirović. 136. XLVIII. Sarajevo 1967. 112 a. Beograd 1951.44 i 88. ~ S. sl. d. d . na istom mjestu . sl. " Isti. S. sl. Beš l ag i ć. n. Ma zali ć . Stećei Hodova. Truhclka. sl..163. B. n. n. Petri ć. " l. " Isti . S. 133-135 i 160--161. sl. Ludmer. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu IV-V. 88. d. Sarajevo 1960. 2. 193. B7. d. u P. Sarajevo 1952. d.. Isti. 15-16. XLVIII. sl. T. Beograd 1972. n. St ećc i centralne Bosne. Petrić. sl. Kupres. 74. Popovo. St ećci cent ralne Bosne. Ljubinje. &L Đ. sl. 126 . St ećci na Blidinju. I I A. d . sl. 1"/ Isti . Srednjovekovni nadgrobni spomenici lt Podrinju. Sarajevo 1967. Naše starine XI. Sarajevo 1954. Sarajevo 1950. n. n.. B eš la g i ć . sl. 63--67. 66 . • Isti. •• S. Stećc i lt Oplič ić ima. Ist i. SJ Zahvaljujem Z. Na tpisi. 162. VIII. 1966. Palaves tra . 9. Naše starine III . Iv a no v ić. . ~ Isti. St ećci cent ralne Bosne. 7. 21>-2B. Z. Benac.. Sarajevo 1967. Sarajevo 1954. l. d. 162. S. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici II tepi. Radovi Centra JAZU u Zadru. Sarajevo 1952. " Isti. n. Sarajevo 1950. d. • S. S. Sarajevo 1%7. Palavestra-M. 77. B eš l a g i ć. Sarajevo 1954. Be š l ag i ć. sv. 'l V. 16. T. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Sarajevo 1964. T. Isti. tT S. 4l S. kataloška-t opografski pregl ed. Sarajevo 1967. Crtice iz s rednjeg vijeka. 5. Stećc i centralne Bos He.. Sarajevo 1957. sl. Starinar XXIII. Sarajevo 19OB. N. St ećci kataloš ka-topografs ki pregled. 61 Đ. Beograd 1954. 231-241. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. 14 i dr. . sl. Benac. sl. Sarajevo 1965. Histo rijs ki s pomenici Konjica i okolin e. St ećc i u okolini Vlasenice.srednjovjekovni nadgrobni spomenici. M. 46-49. 4. d.ci. 419-432. II. B eš la gić. Isti.. " Isti. sl. d. Isti. n. Benac.. Sarajevo 1966. •. Sarajevo. n. 103. Kaj m akovi ć . sl. Be š l agić. II Isti.. Sarajevo 1967. krs tač e sa Gata čkog polja. . Sarajevo 1967. Stećci u okolini Sibenika. n. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu XX. SB i 59. Be š l agić. Kra ći članci i rasprave. XLVIII. 122-141.

Stećci II Imotskoj Krajini. 103-104. 21. Obrad ović. Stećei u Birunjoj. Tri revidirana l1atpisa iz okoline Travnika. Drvene grobnice u okolini Rudog. 9. Hoernes. " S. fl M. N. Sarajevo 1962. s. Basler. n . 207-208. Asb6th. Ljubinje. X.. Glasnik Društva srbske slovesnosti X. Beograd 1975/ 76. Zbornik s rednjovj ekovnih natpisa BiH IV. UIO Isti. Naše stari ne VI. Zadar 1974. 168-169. Sarajevo 1928.127 15 Đ. P. Sarajevo 1964. C. Cetinje 1957. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu LV. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XIV. III M . Sarajevo 1970. 109. sv. 234-236. 179-199. Kajmakovi ć u na podacima. Nad grobni s pomenici porodice Sankovića u selu Biskupu kod Konjica. Beograd 1967. Anđelić. 101 Isti .70-71. Evans.. Arheološ ko is kopavanje Ll Zavali. Vego. 111 M. Mazalić. 112. knj.66-70. d. Đurić . XIII. 1001 L. ka ta loš ko-topografski pregled. 258-265. lOJ Isti. II' J. Kati ć.29. S. br. ul A. Sarajevo 1953. m VI. n. 101 Ista.111. V. Steće. • S. Sarajevo 1962. Sarajevo 1967. s. 344. Sitzungberichte der Wiener Akademie der Wissenschaften. d. Glasnik Ze maljskog muzeja II Sarajevu. Zagreb 1954. Beš l agić.. 98-99. I M N. 66---{. n. 1 t1 J. 90 Isti. Bd. Stećci tl Brotnjieama. Tri natpisa II selu Petrović ima. Popovo.317.en und die Herzegovina. Be šlagić. I storij ski zapisi X . 147-148. Krajinovi ć . Sarajevo 1959. Glasnik Zemaljskog muzej a XXV. Vego. 157-166 i XII (1957). Sarajevo 1959. 370. d. Godi šnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske I. Gla snik Zemaljskog muzeja u Sarajevu Ill. Naše starine X. Starinar XVII. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti.84. Radimlja. 99 Isti. n. Zahvaljujem Z. S.. Steće. no P. i nadgrobne plo če u Makarskom primorju. i neki njima s lični 'lad grobni spomenici tl okolini Zadra. Be š la g i ć . Zagreb 1975. K. 128 i 129.. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VIII. Sarajevo 1950. Petra tl Zavali. Naše starine X. Nevesinjski s t ećei. n. Sarajevo 1955 (Arheologija). Anđe li ć. 123.139. 192-193. " S . Jedan slovenski uzor bosanskih mramorova. Alterthumer der Herzegovina. str. • N C. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu XL. 192-199. n. S. d. 93-95. 127. Materijal još nije public iran. III serija. S.63. Vego. Beš l agi ć . 97. 111 Ista. 1('19 M. n. d. d. Ste će i Ll Pivi. lIS Zahvaljujem Z.. t4 S. u Isti. n Isti . . u okolini Sibenika. Kon zervatorski zahvat na Batalovoj grobnici i njezin današnji izgled. br. Kalinovik. Skari ć. Starine Crne Gore V. Starobosanski mramorovi. br. 19-20. Radovi Centra JAZU u Zadru. Be š l ag i ć . 10. 261. Beograd 1858. Zbornik srednjovjekovnih nalpisa BiH Ill. 91 J. KaliIlOvik. 1011 Isti. Sarajevo 1972. M. Sarajevo 1971 . Naše starine XIII. Cetinje 1975.. Opisanie okružija už ičkog. 153. sv. Sarajevo 1943. Truhelka. 3. Bos'l. 111-112. Sarajevo 1965. 97. u Stečak je nedavno otkrio prof. (Arheologija). Popovo. Jireček . Starohrvatska prosvjeta. Maksim o vi ć .98. St ećci. A11liquarian R esearshes I-II. S. 370. Sarajevo 1966. sv. II. Vego. Benac. Stećci centralne Bosne. d . 95-96 .8. Dubrovnik 1962. . Beš l agić. 141-144.. 106 . I VQvić. s. N. 144-148 i 160-161. Markovi ć. Wien 1881. kataloško-topografski pregled. Istorija Srba I. Pe ristil II Zagreb 1957. m S. Stećci. Wien 1888. St eće . Tihi ć j Đ . L jubinje.. Beš l agić. fl Isti. Sarajevo 1965. Sarajevo 1891 . Kam eni nadgrobni s pom enici. 87-89. 239-242. d. Periodi II ktllltlrn oj historiji Bosne i Hercegovine u s rednjem vijeku. 16 J. Božanić-Bez i ć. • Isti. 86-87. 11 6 Z. lOS S. (Arheologija). 368-369. n. Sarajevo 1966. Naše starine IX. 49-50 . Truhelka. A.319. n. d . Anali His torijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. Crkva sv. N. Sara jevo 1971. 75-76. Beš lagić. Kajmakoviću na podatku. na istom mjestu. Be š lagi ć. Isti. s. N.

. uo P. Opisanie okružija užičkog. 1820. 1. n. Mak s imović. Naše starine IV. 9. Stećci. 1. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. Iskopavanja na crkvi svetoga Petra u Bijelom Polju. Nišani XV i XVI v. sv. 22. Gabri čević. 142 Isti.334. '" S. Hormann. L16 J. Natpisi i krstače sa Gatačkog polja. Starinar IX-X (1958-1959). Starohrvatska prosvjeta. Truhelka. 155-174. (prema 1. n. Staroboswlski pismeni spomenici. 101 Isti. u Bosni i H ercegovini. III serija. B. ll1 J. Zagreb 1954. sl. Ma terijali IV . Be š lagi Ć . Naše starine XIV-XV. Maksimović. Beš la gić. I ~ J. 16. 30). . L" Isti.Band 82.. Hadžijahić. knj. Lj . Vego. Sarajevo 1894. 97-122. 21). sl. 145-165.. 237. O bosanskim s rednjovjekovnim s tećcima. III Vl. Beograd 1956... S. Nevesinjski s t ećc i. Djela Slobodnog društ va rus ke lit erature. Maksimović. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. 98. d. Sarajevo 1966. 13. sl. A. 197!.. !lS S. na istom mjestu. n. Stećci na Nekuku kod Stoca. Bešla g i ć. Zlato i s rebro Zadra i Nina. 14. Beograd 1959. Benac. Karaman. 14-15.2. 261. g.centralna Srbija. 782. Mittelalterliche Scheibenkreuz.. ln Đ: Mazalić. sv. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu III. III Chodakowsky-Czarnizes ky. Prilog Skar ićevoj hipotezi o porijeklu s t ećaka. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve tl Nikšiću. Split 1960. 48-53. '" M. Isti. 287-296. 1)6 C. 116. 103-104. Vjesnik za arheologiju i hi storiju dalmatinsku LXII. Popovo. X. Hums ko eparhijsko vlastelinstvo H crkvi svetoga Petra u Bijelom PoljLI. sl.121 D. Be š la g i ć. Naše starine XII I.Grabsteine in Hessen. III B. . II / 77 i 99. Armenski Ila čk ari i naši s t ećc i. Ljubinković. 3. · Isti. 18 a i 18 b. I" Isti. Obradović. 6 na str.. Sarajevo 1964. Sarajevo 1978. n. Karl Azzola. 1:16 Vidi napomenu br. sl. n. d. 1. Hrišćansk i nišan i u okolini Travnika.. d. n. ll' Isti. 129 R. Sarajevo 1967. 29 i 57. Zeitschrift des Vereins fur hessische Geschichte und Landeskunde . n. Sarajevo 1957. 65-83. Sarajevo 1972. Popovo. i F. god. Kajmakovi ć. d . Olovo.0 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji II . Beograd 1951. L21 J. sl. Anđeli ć. Obradović. III Lj . Starobosans ki natpis iz XV v. Tafel 1-117. 128 . d. Sarkofag nadbiskupa Ivana pronađen u podrumima Dioklecijanove pala če. 21. Zbornik srednjovjekovnih natpisa" BiH 1/41. III / 147 i IV 1315. Beograd 1958. K. Stećci cent ralne Bosne. 23. 87-101. Saopšten ja VIII. d. kataloš ko-topografski pregled. Sergejevski. d. Zagreb 1972 . Mak s imovi ć . Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XXI.52 a. Z. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI. 121 J. Krleža i saradnici. IX. 107. Zenica 1973. S. Beograd 1969. Sarajevo 1981. Cetinje 1952. 9--60. Renđeu. Sarajevo 1973. 16---17. Skarić. 26. Karaman. Sarajevo 1891 . . Ha S. 2!.. Sarajevo 1966. IH M.. d . LU M . W S. Glasnik Društva s rbske slovesnosti. 178. Radovi Mu· zeja grada Zenice III. 13. Beog rad 1967. d. n. Sarajevo 1971 . Beograd 1858. n.Sedmi kongres arheologa Jugoslavije u Herceg Novom 1966. Naše starine IX. 81-98. 14-18.

na osnovu publiciranih materijala. uglavnom odgovara stvarnom stanj u. rekavš i samo da . BROJNO STANJE 129 Malo je istraživača stećaka koji su pokušali da nešto određeno kažu o broju s teća ka koji na svojim plohama imaju reljefe. ozbiljnije. Vjerovatno je mnoge od njih to pitanj e zanimalo.000. proizlazi da ukrašenih ima 900 primjeraka. kada se repertoar reljefnih motiva samo fragmentarno poznavao.. jedan od najstarijih i straživača.000 ukrašenih spomenika. Hoernes. i svog ličnog uvida na terenu Bosne i Hercegovine. Solovjeva broj ukrašenih s tećaka vjerovatno dostiže 10% ukupnog broja. a nekada ni moguće uopšte. ali vrlo aktivne istraživače stećaka. naveo da 900 uk rašenih stećak a. lednom drugom prilikom C.' Može se pretpostaviti da je ovaj naučni radnik. on je rekao da se među trideset stećaka jedva jedan nalazi sa ukras ima. Wenzel je navela da je svojom knjigom "Ukrasni motivi na stećcima" obuhvatila više od 3. god. fotografisali i to publicirali. vidjeti i fotografisati pojedine motive. M. imali su više vremena i više s u se udubljiva li. a onda i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem. imali su uglavnom površna i pogreš na viđenja . pa su njihovi podaci mnogo obje ktivniji i uvj erljiviji. Neki pogrešni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog mišljenja o izgledu i značenju izvjesn ih motiva.traživači novijeg vremenskog razdoblja su tim poslovima pristupali bez predubjeđenja.000 primjeraka stećaka. u svako doba dana. ali je izrazio i misao da ukrašenih može biti najviše do 1. rekao je da na svakih stotinu stećaka dolazi jedan sa ukrasom ili sa natpisom.2 stećaka. Istraživač i stećaka su se najduže zadržavali na raznovrsnim relj efnim motivima. l C. proračunao da oko 30% stećaka u obliku sljemenjaka imaju reljefe. po nje- . naročito stariji i s traživači. RELJEFI STECAKA Reljefi predstavljaju najizrazitije i najvrednije umjetničko svojstvo Upravo su zbog reljefa stećci privlačili veliku pažnju mnogih naučnih radnika i drugih po s matrača. još u austrougarskom vremens kom periodu bio najbolje obaviješten o ovoj vrsti spomenika. Truhelka spada među starije. znači da ukrašenih ima 6. što znači oko 3. Renđeo je. jer nije bilo laJko. Truhelka. Is. god. zatim njihovim oštećenjima. ili za kratko vrijeme. Kako je tada operisao sa ukupnim brojem od oko 27. U jednoj svojoj studiji iz 189 1.5 Po mišlj enj u A. Krleža je. Kako misli da ukupan broj iznosi 60.3%. što je. . ali je bilo teško i nezahvalno upuštati se u njegovo rješavanje U uslovima kada s tećc i još nisu bili evidentirani. Neke njihove pogreške su prouzrokovane vrlo plitkom plastičnošću reljefa .Iij ep niz s tećaka" posjeduju ukrase. Truhelka je bio mnogo manj e konkretan. crtali. kako je to mislio C. 3 1. na osnovu publiciranih materijala prije 1945 .000 primje raka" M. Mnogi od njih.500 primjeraka' M.opisivali ih.

000 primjeraka. Miletić. koji su pokušali da utvrde barem osnovne motive i njihove glavne varijante. U Srbiji je bilo 167. Po toj naučno zasnovanoj statistici. ustanovljeno 5.638 primj era ka .' Ostali istraživači se nisu bavili ovim pitanjem.679 s tećaka sa ukrasima. barem tri četvntine ukupno ukrašenih.5 % ili 5. Prema tome. i još više. kako po republičkim teritorijama tako i po osnovnim oblicima tih spomenika. Jedino bi se mogla navesti još N . Jedino se A. Truhelka je najprije sve reljefne motive podije lio na tri osnovne kategorije : arhitektonske dekorativne. objavio brojno ·stanje ukrašenih primjeraka. ili po nekom drugom kriteriju mu. dakle. sada postoji 680 primjeraka. U prvu kategoriju je svrstao "kolonade". god.. do danas pronađen izvjestan broj do sada neevidentiranih stećaka. za koj e je kazao da na stećke prenose građevinske oblike.. do danas nismo imali studije koja bi bila posvećena ovoj problema'tici. Zbog toga. sada postoji 190 primjeraka.s istematskom evidencijom stećaka. god. koja općenito smatra da je fond reljefnih motiva stećaka vrlo bogat.679 primjeraka. da je veoma raznolik i da postoje "beskraj ne varijante pojedinih motiva. u međuvreme nu je pronađeno novih 349. Prije deset godina broj ukrašenih primjeraka je iznosio 8.' Treba reći da je u međuvremen u od 1969· god. Ona. te da motive svrstaju i podijele po njihovoj funkciji na spomenicima.nom mišljenju . na teritoriji Jugoslavije je do 1969. sada postoji 520 primjeraka.7%. zbog toga što se njegova procjena ne razlikuj e mnogo od sadašnjeg utvrđenog stanja. REPERTOAR I KLASIFIKACIJA REUEFNIH MOTIVA Vrlo je malen broj i s traživača stećaka koji su se bavili repertoarom i klasifikacijom reljefnih motiva. pronađeno je 23. beskrajne kombinacije raznovrsnih ukrasa . a među njima i izvj estan broj onih sa ukrasi ma. misli da ukupan broj ukrašen ih s tećaka iznosi oko 4. "8 Na osnovu podataka pr'kupljenih . prognoze navedenih i straživača steća ka o brojnom stanju ukrašenih primjeraka daleko su od stvarnog stanja.5 % ukupnog broja s tećaka. ukrašeni spomenici zauzimaju 8. Solovjev u tome pogledu izdvaja. koja je završena 1969. po njihovom značenju. ornamenta/n e i figura/ne motive. Među ornamente 130 .028 primjeraka steća'ka sa ukrasima . kao i sistematiziranja motiva jednog ograničenog podru čja. što znači da danas u svemu imamo 6. pronađeno je 234. pronađeno je 40.478 stećaka. ja sam izraču nao i 1971. Ipa k je bilo nekoliko pokušaja stvaranja liste mot iva u jednom grubljem i opštijem smislu. tako da ih sada ima ukupno 4. koliko ih je ustanovljeno u Jugoslaviji.. u među vremenu je novopronađenih 52. U Crnoj Gori je bilo 480. od ukupno 66. ni'ti su saopštavali svoje prognoze. po likovnim st ilskim osobinama. osim u jednom s l učaju.1O Sada sam u prilici da pružim najnovije podatke o brojnom stanju stećaka koji i maju reljefe: U Bosn i i Hercegovini je prije deset godina bilo 4. ali samo kao dekoraciju. Kako se vidi. a sada je on sa mo nešto izmijenj en i iznosi 8. C.586 ukrašenih. god. U Hrvatskoj je bilo 446.

U prvu grupu ubraja same oblike spomenika (sa isturenim krovom i bez njega) . l.društ veno-socijalni amblemi. biljni motivi. životinjs ki motivi. ruka s ma· če m i dr. B eš l agić je sve motive također podijelio na tr i glavne grupe: onwmente.tan broj motiva zajedničkog karaktera.Ukrase u s redištu ploha. zvijezdu i jabuku na štitu. U drugoj njegovoj grupi se nalaze polumj esec.figuraini ornament i. On je štit sa mačem . a potom vije i grane. heraldič ki m otivi. u čemu nije vid io nikakve alegorije. zatim što i sami autori neka- . Mile ti ć je sve r eljefne motive grubo svrs tala u šest grupa: geometrijski orna m ent i. simboličnu i figu rainu grupu. Solovjev je predložio podjelu reljefnih motiva "prema unutrašnj em zna čenju" na tri osnovne vrs te: s imbolič n e. Sergejevski je reljefne motive Ludmera podijelio na pe t grupa: 1 . 3 . 4 ." S.religiomi sil1lboli. Truhelka je u os novne reljefne mo tive svrstao : vijuge. simbolični makovi." Drugom prilikom je ona sve motive svrstala ovako: ornamentalne trake geo m et rijskog i vegetabi/nog porijekla . i 2 .Motive rubova vodoravnih strana sanduka i ploča i gorn jih dijelova vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka.!9 A. kao i polumjesec. he raldičke i figuralne motive. ukrasne znakove i figuraln e predslave. nego samo realne predstave iz života ondaš njih ljudill Oko 24 godine kasnije C.IS P.mačeve i šti tove sa grbovnim oznakama.ornamenti u uskom smislu . roze ta.". krst.ka dijele n a dekorativne i figuralne. zz 131 J edan sasvim objektivan kritički osvrt na naprijed n aveden e klasifikacij e reljefnih motiva otežan je raznovrsnim okolnostima. ali tu uvrštava i motiv grane sa spiralnim zavoj ima. Tada ih je svrstao u tri kategorije: dekorativne. U figuraln e motive ubrojao je kako pojedinačne ljudske i životinjske predstave tako i čitave scene." Iz njegovog nešto kasnij eg pisanja prOizlazi mišlj enje da se reljefni motivi s teća. Pod vij om ili zavojnicom smatrao je spiralu.. i 5 . 2 .kolo . svjetovn e i neulralne. U prvu grupu je ubrojao zavojitu liniju .lO N. koj e dijeli na tri grupe: arhitekton sku. kao i lj iljan. . ostale ukrasne znakove i figuralne predstave. Renđeo je motive podijelio po njihovom mjestu nalaza na spomenicima u dvije grupe: 1 . niti simbole smrti. usamljeni likovi i figuralne scene. lov i turnir" Nakon 30 godina ovaj je autor još jedanput pisao o reljefnim motivima. arhitektonski m ot ivi. Tu je ubrojao i povijenu lozicu sa trolistovima. Simbo li čk u grupu orname nata svodi na rozetu ili jabuku i na polumjesec. a prije svega time što su nazivi i pojmovi nekih motiva ne samo proizvoljni i neuj edn ačeni nego i nedovoljno objašnjeni. granči cama i si." D.ornamenlalni i likovi bliski simbolima. s imbolič ki znakovi. Tada je u figura lne mot ive ubrojao i pokušaje portretiranja umrlih. lisnate vijuge i razne h era ldi č ke mo tive . predstave biljnog i život injskog svijeta.je najprije ubrojao cvijet koj i je strogo geometrijski shvaćen. p ostoji i :m. pleteno uže i dr. Korošec sve motive okoline Travnika smatra o rnamentima. arhitektonski motivi i figura lne scene. zatim pleteno uže koj e obično dijeli površine. koje naziva mješovitim motivima . s piralu.. Po njegovom mišlj enju . Benac je u jednoj prilici sve reljefne motive podije lio na tri glavne grupe: geo m etrijs ke motive. cvje tove. koji spadaj u u k a tegoriju ornamenata." A. smatrao heraidi č kim motivima .

Iako zanimljiva. Wenzel. svrstava u ornamente. Sve reljefne motive ona je svrstala u 18 kategorija. ozbiljno prigovorio što je. Z. Truhelku se može reći da nije bio dosljedan u stvaranju osnovnih kategorija motiva. Već po samom tako obimnom naučnom materijalu (bez obzira što su joj neki motivi netačni. odnosno u čiste ukrase. nerazrađena i nedovoljno objašnjena. križ. cikcak-linija. Glavni rezultat toga njenog poduhvata je velika publikacija koja se upravo odnosi na repertoar i klasifikaciju reljefnih motiva. a uveo novu kategorij u heraldi čkih motiva. Sergejevskog je zanimljiva i dobrim dije lom op ra vdana. 'te rijetke mrežaste bordure. kakav je npr. M. Na 1erenu. s imbolične motive tako strogo odvajati od svjetovnih. cikcak-vrpce i vrpce od kosih paralelica (autor ih ne nabraja i ne imenuje). u kojima ima vrlo lucidnih zapažanja. ovaj i straž iva č neke či ste simbole. krst i neke d r uge motive uvrstio u ukrase. klasifikacija A. ia ko je uopštena. a moglo b i se reći i nedovoljno logična. vodenicu. palmetama ili s li čni m dodacima. jedanput ustanovljenu kategoriju arhitektonskih motiva kasnije izostavio.. a pogotovo da oblik sljemenjaka sa isturenim ili neis turenim kro vn im plohama smatra dekorativnim omarnentom. Bordure. kada i među njima može biti simbo la? Za klasifikaciju N. ili okviri drugih ukrasa. a napose što se pristupi i kriteriji raznih autora m eđu sobom jako razlikuju. Geometrijski malivi. pa im je posvetila t ri duža terenska istraživanja. Za C. Wenzel je prikupila. 132 . nacrtala i sredila reljefe sa vi še od 3.. kao i arhiva nekih naših ustanova. naročito oni koji su preuzeti iz starije literature i arhiva nekih u stanova). Miletić može se reći da je dosta razložna. npr. Mišljen je P. bordure od kosih paralelica. Ovdje se radi o obi čnim i drugim vrpcama. bordure sastavljene od krugova i polukrugova. koj e imaj u svrhu da podijele i ograniče plohe stećaka. kao što su uvijeno ili tordirano uže. i pored toga što u njoj nek i motivi mogu da imaju mješoviti karakter. Osim toga. koji ponekad služe i za podjelu prostora: Jordirano uže. Stoga mu je P. To su brojni rubni ukrasi. npr. njena vrijedna studija je sasvim drugač ija od drugih pokušaja te vrste. npr. s napomenom da figuralne predstave nije trebalo da smatra ornamentima. kao i figuralne pred stave. a imao je više nedosljednosti i u svrstavanju poj edinih motiva. jer je. iz pos toj eće litera ture i ustupljenih podata ka izvjesnog broja naših domaćih istraživača. Sasvim je ekscentričan kriterij I. Solovjeva.000 stećaka . jer zašto.. r ozetu. izgleda nedovoljno jasna. spiralnim zavojima. talasasta linija sa trolistovima. Renđea o podjeli motiva po njihovom mj estu na s tećcima. Korošeca da sve vrste motiva s teća k a okoline Travnika smatra ornamentim a. sa manjim uvodnim tekstovima.23 Podjela D. Ovu Amerikanku su stećci veoma zainteresovali. p olumj esec. nije mog u će prihvatiti . A. uglavnom bez pretenzija da se daju konačna rješenja." Evo nj enih kategorija motiva . ilustrovanim tabelama crteža. kao i po trudu uloženom u p roučavanje motiva. što je zaist a nepr ihvatljivo. Od svih ovdje navedenih pokušaja s i·s tematizacije reljefnih motiva stećaka u velikoj mjeri se izdvaja i razlikuj e sistematizacij a M. Benac je sklon svrstavanju n eobično velikog broja motiva u dekoracij e.da nisu bili dosljedni u svojim klasifikacijama.

ali 1a oruđa nisu konkretizirana. Obično su predstavljene 's a spiralama. odnosno kod kojih je krst gla\Oni elemenat. Jelen. a onda i svasti ke i Tau-krstovi .ke. koje autor dovodi u vezu sa dušama pokojnika. ovoga autora. Težište je na arkadama. npr. ali je težište na jelenima i konjima. svrstane su u jednu kategoriju. ali su također brojni i motivi kod kojih je krst sporedan elemenat. Grane izlaze iz uspravnog stabla ili iz loze. koplja. pas. kao i samostalno. Rečeno je da se na stećcima ponekad vide i neka oruđa. Na nekim štitovima se vide heraldičke ozn". Ovdje su ova dva motiva. Radi se uglavnom o oružju. Upotrebljavane su i kao osnovni elemenat ukrasa i kao bordure. ali se javljaju i na leđima jelena. U nekim slučajevima. koja najčešće nazivamo "kamenicom" i kružnim vijencem. bez obzira na broj latica. Nije rečeno o kojim vrstama . Spirale. Ptice. možda je rad samo jednog majstora. ili jedne klesarske škole . Naj češće imaju oblik stabla sa dvije volu te. Ovaj se motiv javlja u gotovo 90 primjeraka u vidu osamljene povijene ruke do ramena. a u tome . kada zamjenjuje zvijezdu ili rozetu. polumjesecom i krstom. ograničen samo na nekoliko lokaliteta. 'lukovi i štitovi. odnosno do iza lakta.ptica se radi. rozete mogu imati simboličnu ulogu. konj.u vidu spirala ili na neki drugi način.pokojnikove duše.kao. Krin. odnosno krakova. Oružje i oruđe. Tu su uvrštene direktne predstave zgrada ili njihovih dijelova. Psi su najčešće elementi lova. kijače.mišljenje je drveće. osim ptica. Krstovi. Grozd i loza. . a onda i čitavi stećci koji su klesani kao zgrade. Ubrojan je i motiv jabuke koji se javlja ili sam ili u zajednici sa nekim drugim motivom. a vrlo rijetko grozd visi o pravoj lozi.okviru na lukovima. Udubljenja i obruči. svrstana zajedno. sjekire. Grane i 133 . U jednoj varijanti druge grupe st"blo se u svom donjem dijelu pretvara II dvije "noge". Može se reći da se u ovoj kMegoriji podrazumijevaju jednostavni i stilizovani krstovi. Autor im pridaj e simboličan karakter. kada se javljaju uz figuralne predstave. kratki bodeži.Arhitektonski motivi. I grane koje izlaze iz loze su svojstvo samo jednog manjeg regiona. Ruke. Sve životinje. Rozete i polumjeseci. Ponekad ruka drži neki predmet. ili samo u vidu šake. Rozetama 's u nazvani i cvjetovi i zvijezde. riba. ili onih kod kojih je donji uspravni izdužen. Ovaj motiv je grubo svrstan u dvije grupe: krin čije se bočne volu te povijaju unutra i onaj čije se volute povijaju u vidu slova S. Autor je sklon tumačenju ptice na stećcima kao simbola . a završavaju se . Sasvim razvijeno drvo je rijedak motiv. čiji su tipovi: mačevi. Redovno se ovi motivi javljaju u vidu dvostruke spirale kod koje grozdovi izlaze iz valuta. sa polumjesecom.zmija i ostale životinje. Pošto se motiv grozda javlja na ograničenom prostoru. a 2lmijolika bića simboliziraju podzemlje i p". Vrlo su brojni motivi Jeoji se sastoje od samih krstova jednakih krakova. nego samo da ima nekoliko slučajeva predstave grabljivica i pet predstava pijetlova. Autor teško nalazi uzroke pojave ovoga motiva na stećcima.

Wenzel. usamljene figure. predmeti čija je priroda. "autohtoni ostatak klasične tradicije". Wenzel. ovdje se radi samo o jednoj vrsti arhitektonskog motiva . U nekim kolima kolovođa drži mač. ili dekorativni motivi neobičnog oblika.da podijele plohu. Tu bi sasvim pristajale i vrpce koje su svrstane u kategoriju geometrijskih motiva. kao para. sasvi m nejasna. kao i one prve kategorije. Figure sa izdignUJtom ili sa izdignutim rukama su oranti. po mišlj enj u autora. U takve motive bi se mogli ubrojati i tordirano uže. a eventualno podijeliti na geometrij ske i biljne. kao i predstave sa više od dvojice konjanika. odnosno rozete koje s u sasvim pravilno cptane (šestarom) i klesane. Navedena su i dva kola u kojima kolovođa jaše na jelenu. npr. vepra i medvjeda. Najmanje tri figure mogu da čine kolo. U njemu učestv uju lovci na konjima. Nekvalificirani motivi. Predstava muškarca i žene. kao što su cikcak. ili između životinja. Dva afrontirana konjanika autor upoređuje sa srednjovjekovnom scenom svetih ratnika . a u nekim žena kao kolovođa drži obruč. da obrube ili uokvire neke druge reljefne motive. ili . Po svojim č isto likovnim svojstvima i motivi ove. gdje upravo ti spomenici služe kao predstave tijela. Postoji lov na jelena. koje može biti žensko.Glave. niz krugova i mrežasta bordura. pored ostaloga i zbog toga što imaju iste funkcije na s tećku . sa 'kopljima. To su motivi koji imaju neku nepozna tu simboličku funkCiju. Na nekim stećcima se javlja samostalan motiv jahača na konju . Evidentiran je 21 stećak sa predstavom žene između dvojice konjanika. kao zajedni č kim imenom. Ovdj e spadaju i motivi brvna i šindre. Ovdje su svrstani motivi koji ne spadaju ni u jednu od naprijed navedenih kategorija. simbolizira božanstvo. Konjanici. gotovo su jedno te isto i mogli bi se nazvati ornamentima. a li ih nema na nadgrobnim spomenicima. Evo i moga mišljenja o klasifikaciji M. Zapravo. Lov. Kolo. Najčešće su predstave lova na jelena. Geometrijski mot ivi s u i neke druge vrpce. I sam autor je neke geometrijske motive uvrstio ne samo u tu nego i u drugu kategoriju. dok se ženske figure samo u ograničenom broju mogu identificirati sa pokojnikovom osobom. Cijele mu§ke uspravne figure vjerovatno predstavljaju portrete pokojnika. i pješaci. koju je nazvao bordura:ma. Glava je najjasnije izražena na nekim nadgrobnicima u obliku . jer ostali motivi su brojno beznačajni. zbog velike oštećenos ti. kao i zvijezde. polufigure.k rsta. kako tvrdi autor. osim u istoč noj Bos ni . Predsta:va žene izm eđ u konjanika. U ovu kategoriju su uvrštene i predstave <turnira u kojima akteri učes tvuju na konjima. cikca:k-borduru i onu od kosih paralelica. od kojih neki sa lukom . ali još više sa predstavama antičkih Dioskura. Postoje i motivi konjanika sa jednim ili više pratilaca. Autor kaže da se ovaj motiv nalazi svuda. niz kosih paralelica.o arkadama. Kategorija bordura je ugl'avnom dosta dobro shvaćena i formirana. pak. važni elementi stare seoske bo- 134 . Pojam geome trijskog motiva mislim da je mnogo širi nego što ga čini n ekoliko zastupljenih vrsta u prvoj kategoriji M. Sve vrste scena lova su poznate u srednjem vijeku. vjerovatno 5imbolizira bračnu sreću. U arhitektonske motive autor je uvrstio i same stećke koji su klesani kao ·kuća. ali se ta pojava ne objašnjava. ili da posluže kao frizovi. muško ili mješovito. parovi. Š Ito je.

U tome sl učaju bi naziv zvijezde i polumjeseci bio adekvatniji. nakovanj išestar. valjda zbog sličnog izgleda. kosir i uglomj er. međutim. a onda i motiv jabuke. Za predstavu ruke autor ima posebnu . U posebnoj kategoriji su individualne ljudske figure. koju autor ne navodi u tekstu. zbog toga što broj osnovnih motiva. U takozvane Tau-krstove autor je uvrstio i motive štapova. a da se pojedine tretiraju kao vrste. konjanici i lov. dosta važan motiv turnira. to je . U dalje četiri kategorije krin. Wenzel. ova dva motiva ni po sadržaju. Općenito se može reći da je klasifikacija M. mislim da se moglo postići mnogo više da se autor duže zadržao u svom studij u raspoloživog materijala. zatim kružnog vijenca. čime su obuhvaćene gotovo sve kompozicijske predstave. odnosno simboli sunca. Tako formirana grupa bi bila mnogo logičnija. i nekih znakova zanimanja). Izostavljen . Ostale sve figuralne predstave autor je podijelio na kategorije kolo. Tu su ubroj ane i jabLlke. i krugovi. trebalo je još prije nekim drugim životinjskim predstavama dari posebno mjesto.je. u prvom redu. vjerovatno zbog toga što se dignuta ruka na stećcima prilično ističe. Tu je uvrštena i zastava. Izostavljeni su drugi motivi oruđa koji se također javljaju na stećcima.u jednoj su samo ptice. Tu su uvršteni motivi glave. kao što su neki istraživači mis lili. kruga biljnih stilizacija slični h akantusu ili palmeti.135 sanske kuće. ni po funkciji nemaju ništa zajedničko. koji je ovom klasifikacijom sasvim izostavljen. kao što su konj i jelen. Kategorija krstova je obuhvatila gotovo sve vrste i varijante toga simboli6kog motiva. Zivotinjs. pa ne bi spadale ovdje. ia ko zasnovana na poznavanju nepotpunog fonda relj efnih motiva. nisu individualne p redstave.s va sredstva koja su . međutim. Parovi. pak. To je bilo moguće postići. Od oruđa su došli u obzir samo sjekira. Sto se. Možda . Ako pri tome uzmemo u obzir i motive kao što su čekić. koji u ovoj klasifikaciji uopšte nisu uzeti u obzir. To ima opravdanja ako se rozete shvate kao zvij ezde.kruga. što je opravdano. pa bi trebalo da se odatle izuzmu.kategoriju. a izostale su i još neke kompozicije koje ne bi mogle da se svrstaju ni u jednu od ovdje navedene tri kategorije. Ne bi bilo rđavo ni rješenje da se sve životinje ostave u jednoj kategorij i. koji je svrstan u prethodnu kategoriju. koji nije zastupljen u ovoj klasifikaciji. Ne upuštajući se u ovome slučaj u u kritiku opredjeljenja za ovaj ili onaj stav u pogledu tumačenja značenja pojedinih reljefnih motiva.tekstu. sam po sebi. zbog čega bi taj motiv sasvim logično išao zajedno sa ostalim predstavama ljudske figure. onda bi svi ti motivi mogli sačinjavati posebnu grupu koja bi se mogla naziva'ti oruđe i alati ili znakovi zanimanja. koje autor također ne navodi u . kao što s u motika. polufigure i usamlj ene figure. a u drugoj sve druge životinj e. nije tako velik.korištena u ratu 'i vi-teškim igrama. Udubljenja i obruči su obuhvaćeni zajedno.bi tu mogao doći još i motiv biljne stilizacije slične akantusu ili palmeti. Međutim . Rozete i polumjesec i čine zasebnu kategoriju.ke predstave Wenzelova je svrstala u dvije kategorije . brvana. spirale. Ako su već izdvojene ptice. koje su u osnovi zvijezde. srp i plug. bolje rečeno nije tako raznovrstan. ipak obuhvatila maltene sav repertoar motiva (izostali su motivi šindre. U tu grupu nebeskih tijela spadao bi onda i motiv . tiče svrstavanja svih tih motiva. da li su ti mo- . s amo nadomjestak ljudske figure. mnogi se od njih više puta ponavljaju. što nema opravdanja. grozd i loze i grane i drveće uglavnom su obuhvaćeni svi biljni motivi. Kategorija oružja i oruđa je obuhvatila . Inače.

okvir. sasvim sigurno prepoznati. mislim da se moglo doći do još uspješnije i potpunije liste osnovnih motiva i njihovih varijanti a i do adekvatnijih naziva njihovih grupacija. porub. okvir. kakvih je također bilo mišljenja (M. 'kao što je.. Wenzel i u pre t· hodnim osvrtima na ostale pokušaje te vrste. zbog čega bi se mogli svrstati u jednu ili u drugu grupaciju. porub. oznaka klasno-socijalnog karaktera. razdjelnica. da li je to neki simbol. heraldički znak. još uvijek mi nemamo dovoljno elemenata za zauzimanje sasvim jasnih kriterija u t im poslovima. npr. itd.kog ili profanog karaktera. okvir. a onda ni svrstati. a nekada zvijezdom. Mislim da se u ovome osvrtu na klasifikaciju M. zbog čega ni grupisanje motiva nije moguće sasvim čvrsto i besprijekorno uraditi. htio bih da istaknem neke podavke i dadem nekoliko napomena: Fond i repertoar reljefnih motiva ovih spomenika nije mnogo veo lik i u 's vojoj raznovrsnosti neizmjeran i beskonačan . Miletić). Evo ka'ko izgleda moja sistematizacija motiva. Ivica. ili samo ukras. npr. a i nemoguće. Ta!kav je. kombinovanc. sačiniti listu motiva igrupisati ih prema zajedničkim ili sličnim svojstvima.tivi simboli religijs. npr. zapostaviti utapljajući ih među motive drugih kategorija i vrsta. motiv koji ne· kada nazivamo rozetom. ili su čista dekoracija. kod motiva sličnih akan· tusu·palmeti. Ima motiva koje je vrlo teško. ljiljan kao heraldička oznaka. Prije nego što saopštim prijedlog moje sistematizacije. Pri utvrđivanju liste osnovnih vrsta motiva vrlo je važna okolnost što se ti motivi ponavljaju mnogo puta. razdjelnica. ali se ne bi moglo reći ni da je veoma malen i u raznovrsnosti veoma ograničen. heraldi č ki znak. uspravne. Trebalo je sve te osnovne motive grupisati. dvostruka. okvir. ali je ponegdje na to utjecala i ocjena šta i koliko izvjestan motiv znači u prouča­ vanju cjelokupne umjetnosti stećaka. trostruka i nazubljena. bez većih i bitnih pogrešalka. Wenzel). Osim toga.Niz paralelica 4-Cikcak Ivica. U odnosu na figuralne predstave nije trebalo. heraldički znak. Ipak je moguće. razdjelnica. jednostavno i dvostruko.. npr. odrediti. kako su w neki istraživači pretpostavljali (N. tako važne mOtive kao što su konjanički i pješački turniri.. Međutim. porub. neki motivi po svom mjestu lociranja na stećcima imaju određene svrhe. vide mnogi elementi koji uslovljavaju i određuju moje shvatanje repertoara i sistematizacije re· ljefnih motiva . imajući na umu neke njihove specifičnosti. pa se po tome mogu pojaviti ne samo u jednoj gru· paciji. . npr. ili kao što su predstave jelena i konja. Osnovni motivi t -Obi č na Kategorije Varijante I -Bordure 2 . razdjelnica. Neki se motivi javljaju u nekoliko značenja.kao. Od najvećeg utjecaja su bila čisto likovna svojstva motiva. I vica. kose. . Ivica.. motiv krst·rozete.Tordirano uže 3 . jednostavna.stećaka. porub. hera l dički znak. Uz to se imalo na umu šta znači ovaj ili onaj motiv. Neki su motivi kombinacija od dva ili više različitih osnovnih motiva.

tordiran. okružen vij encem. hera ldi č ki znak.Povijena loza Friz.Os tale bordure Bordura od spirala.Latinski 3 . tord irani. kao ljiljani. IIl. kao rombovi. Jednos tava n.8 . Jednostavan. hera l d i čk i znak. II kru žnim vijencima.N iz s tilizovanih li s tova Friz .Stablo . s tilizavana. to rdiran.Tau-krs t 5 .Andrijin '4 . Obi č n a. sa dva ili VIse pari grana . kao spuš tene ruke. virovita.Polujabuka na st ubu . 6 . kao vijenci . okružen vijencem.Stilizovani JO . kon ce ntri ča n. J ednos tavan. heral di čk i znak. na postolju. gornj i krak kao krug. mrežasta bordura . krakovi kao krugovi.Niz rozetica 7 .Antropomorfni 9 .Krs tovi l .Kružni vijenac 5 . prutasti. d vostruk.5 . kao sidra . sa tri para vodoravnih kra kova. II kružnom vijencu. 3- Krug Obi ča n. okv ir. Naturalizovano. krakovi kao krugovi. 2. 2 . od niza različi t ih motiva . kao krst.Astraini motivi l . sa za rezima.Polumjesec znak. uzdignute ruke kao ljiljani. od niza !is tova. krakovi kao vijenci. heraldičk i II . rascvjetali krs t. trokraki. Krst-rozete. sa rozeticama i sa dru gačijim umecima. kao stepenice.Svastika II . kao ljiljan . sa paimeticama. petorokraka. 4 . sa spiralam a. kao če tvorou ga o.Zvijezda Cetverokraka. od ni za lj iljana. kombinovan sa s piralama i grozdovim a. h e ra ldi č ki tordiran . sa više krakova.Grčki Jednostavni . toča k . krakovi kao ljiljani. kao sidra. . vodoravni krakovi kao uzdignute ruke. sa granama i cvjetovima. kao znak. kao čovje k i druge s tilizacije.Kal varij s ki 7 -Loren ski Sa postoljem na luk. Donji k rak račvast . Ankh . kao noge. sa trolis tovima. tordiran i.Ostali krstovi IV -Biljni motivi 1. sa postolj em kao trougao. h e raldi č ki znak. prutasti .Procesij s ki 6 . sa spiralicarna. 8 .

2. Dvoru ča c. J-Nakovanj sa čekiće m 4-Cipele Samostalno.Sjekirica VI-Simboli zanimanja 1. vezan za drvo. Sa mostalno. dlijeto. knjiga i čaša VII . lane. kombinovana sa krstom. u ruci ljudske fi gure. lav II borbi sa zmajem. Samostalna. Sa 4 latice. sa mostalan. dvojna. U · scenama. 5 .2-Spirala 3. osedlan. Samostalan. sa više latica. sa ljudskom figurom. sablja.Predstave životinja l .Jelen 2-Konj 3-Pas 4-Lav . kao heraldi č ki znak. u ruci. sa mostalan. plug i škare 2Cekić. Obi čan . sa spiralom. samostalno. sa rukom . kao heraldi č ki znak. kao h e raldi č ki znak.Motika. u kružnom vijencu. čovjeko li ki. u scenama. sa prorezom za koplje. do ljudske figure. sa krsnicom. stilizovana. na izvoru. sa strijelom. šes tar i visak Bez strijele. uz ljudsku figuru. II scenama.Ljiljan 5Vi š e1ati č ni stilizovan.Stap. nizovi jelena. sa rukom . trouglas t. Sa mostalno.Luk 6-Buzdovan 7 . S·spirala. sa ljudskom figu· rom . znak. kao heral- list Sa 5 listova. kao he raldi č ki znak. samostalan. 12 tipova štapova. krst-rozeta. sa jahačem. Samostalan. kao heraldički znak. uz ljudsku figuru. u scenama.Stit Okruglast. 6-Grozd V -Oružje l . sa stablom sa g rozdovima. kosijer. uz ruku. kao he raldi č ki elemenat. Samostalan. u r uc i. uglomjer.Mač kratak.Koplje Obi čno. Samostalan. Samostalno. uz ruku. ma č 3 -Stit sa ispred štita.Rozeta Obič na. če tverou gla s t. u rukama 4. srcolik. Kao parovi. u scenama lova i turnira. Samosta lno. mač u raljama lava. sa pt icom. u scenama. krilat . di č ki 4 . mače m Mač iza štita. Samostalan. u ruci . uz ljudsku figuru. srna. u scenama. na lozi. sa zastavicom. S. figure . sa 7 listova. sa 5 latica. srp. u scenama.

kao h e r a ldi č ki znak. sa jelenom. do ramena . ispred dvorca. pj ešač ki . na š titu . u pejzažu. u arkadama.Mrežas ti zakloni bez lukova. dva zrna· ja. žensko.Brvna 5 . 3 . Samostalna. bez ruku. Vepar. riba. sa nestvarnim rukama. stojeća . zmaj.Predstave ljud\ l-Glava 2-Ruka Samostalna . "šašovci". kao gušter. sa tačkama u XI-Ostali motivi " . Jednostavni. kao h era ldi č ki znak.Polufigura 4 . vuk.Ostale živo tinje VIII. Muška. dvije zmije. medvj ed. sa krs tom. do lakta. mješovito. ljuds ka figura sa konjim a ili drugim životinj am a. ženska. na krstu. dvije ruke. oklopljena. .Figura IX-Scene 1.Utvrđeni dvorci 2-Arkade 3-Sindra 4 . pj ešački. poprsje. na krovu. ljuds ka figura i konjanik. orlovo krilo. nekvalifikovane scene. sa medaljonima. sa uzdignutom rukom. sa solwlima. 7 . na medvjeda. nejasni moti vi. Romaničke. kao krst. š tap za vunu . pentagram. zmaj guta figuru. na vepra. sa oružjem.S-Zmija Samostaln a .Covjek na konju 2 . više ljudskih i živo tinjskih fi gura . na krstači. na š titu. tri i više ljudskih figura . II lovu. fantastična ptica. ho rizontalna. pij etao. če t v rta sta udublj enja. Vertikalna. Dvije ljuds ke figure. na jelenu. ležeća. u arkadama. 6 . Sa mostalna. dj ečja. Muško. fantastična životinja. Na jelena. ovca. ansambli d vorca. kao ljiljan. kao heraldi č ki znak. šaka. na konjima. sjed eća. u arkadL Osamlj en. 2 -Ostalo Cetvrtaste plastične površ ine. ašov. sa pticom. N izovi trouglova. ljudska figura i konj. koza. got i čke. na ruci.Kamenica Obi č na kružna udubljen ja. dva i više ak tera.Ostale scene x- Arhitektonski motivi 1. sa oružjem ili nekim predmetom. kružna udublj enja okružena vijencem . dvostruki . Na konjima.Ptica Samostalna.Kolo 3-Lov 4Turnir 5 . dvije afro ntira ne ptice. bez ruku. u arkadi. klju če­ vi. kavalkada. rombovi ma. nizovi ptica. sa psima. Siluete zidova i kula.

veoma je omiljena bDrdura. a nekada samo uska dviju urezanih paralelnih linija. Ponekad su i neki dijelDvi drugih motiva predstavljeni tDrdiranDm. sanduka i stuba. Kada se kao razdjeinka proteže sredinom ploče. oivičavaju ili uDkviruju neke druge mDtive. Naročito se ističe kada se proteže podno hDrizontalnih krovnih ivica sljemenjaka i vrhom verti'kalnih strana sanduka. a neke su stilizacije biljnih motiva. Ponekad je okvir nekog motiva ili čitave strane s tećka. stilske i druge karakteristike) BORDURE Bordure na stećcima su zapravo vrpce ili traci različitog sastava i izgleda. a mnoge od njih su to i po svom značenju. manje brojni vidovi ove vrste bordure. Nalaze se na svim stranama stećaka. široka i plastična traka. RedDvno je plastično. pa i po tri spojene tordirane bor- 140 .o (Opis. ali ima i uklesan ih . pa i nešto šire funkcije i vidove negO' prethDdna bDrdura. Više puta je kosa prečka na štitu. POJEDINIM MOTIVIMA porijeklo. Kategoriju bordura sačinjava 8 DsnDvnih motiva. npr. ObičnO' su plastične u DdnDsu na svoj u pozadinu. Nekada su tD samDstalni mDtivi. pravilno i lijepo klesana. Najčešće površina 2- Tordirano uže Tordirano uže. ona označava nadgrobnik za dva pDkDpana lica. ili vodoravne ivice sanduka. Neke su čis>to geometrijski motivi. U ukupnDm broju bordura uopšte broj ove vrste nije baš velik. Često uDkviruje ili dijeli zabate sljemenjaka. Već ina ih djeluje kao ornamenat. npr. kDje su sVDjstvO svih Dsnovnih Dblika stećaka u svim područ­ jima njihovog rasprostiranja. umjestO' običnDm plastičnom vrpcom. kada ima karakter heraldičke oznake. Najčešće su tD frizovi vertikalnih strana sanduka i sljemenjaka. koje se naziva jDš i uvrnuto ili usu kano uže. manje ili više.urezanih u kamen . je to ivica ili 'pDrub neke druge bordure ili nekog drugog mOtiva. u različitim situacijama. a vidi se i ·kao vrpca koja razdjeljuje plohe. Javlja se u pet vidDva. 1između Obična bordura TD je. iznosi oko 150 primjeraka. U nekim slučajevima se pDjavljuju po dvije. a u mnDgo slučajeva porubljuju. kada stvara iluziju streha kuće. stubovi i lukDvi arkada. da obrubljuje štit.krajevima. Njena pojava ima sve. nekada su klesani u svrhu podjele određene pDvršine na dva ili više dijelova. Različitih su širina. Postoje i drugi. ali se dosta čeSlto nalaze i na hDrizontalnim stranama plDča i sanduka. drške nekih štapova i sličnO'. 'koju vidimo na svim vrstama osnovnih oblika &tećaka i u svim . neke ivice krova sljemenjaka. 'Stabla motiva drveta. dosta često ima ulogu da ojača neke ivice samoga stećka. značenje. DdnDsno kapka sanduka. npr.

J a vlja se oko 200 pu ta.npr. 3 . da su na izvjes noj dužini p a ralelice o krenute na jednu. š tap ov i. i to u dva glavna vida . 25. dure. potencira ivice s tećka. a istovremeno spada m eđu ne koliko n ajčešće ko ri š tenih mo ti va uopš te .N i z paralelica Ova vrs ta bo rdure se sastoji od dos ta gusto urezanih. obrubljuje štitove. - Tordi rano uže kao ru b i razdjelnica na u širokoj okolini Stoca. koj i nij e ta ko čes t kao o naj prvi. naroč ito u Hercegovini . s l eć ku u Glumini .tećaka ." Tord ira no uže je karak te ri s ti čan moti v mnogih krajeva. uokviruje mo ti ve. Ponekad su ta kve pa ralelice s poje ne tako da dj eluju kao ni z kra ko va ugla. kra tkih . a onda i kao niz us prav nih paralelica. Vrl o j e . a pojavljuj e se i ka o h e raldi čka oznaka na š titu . a u da · ljem toku na d rugu s tranu.n aj češć~ kao n iz kos ih parale lica. pa j e prema tome najbrojnija bordura. kružni vi- 141 . vid od kombinacije kosih para lelica.kori štena i u sv im kra j evima ras prostra nj ena. Pos toji i . a u dva s lu čaja s mo naš li d vos truko tordiran o (Go rnji Va kuf i Lipen o vi ć). Ka o i prethodne d vij e bordure .SI. Djeluje vrlo s li č n o tordira nom uže tu . a i nij e ni š ta drugo do nj egova zamjena. a u drugoj po lovi ni na drugu st ra nu . tako da s u do po la š irine vrpce pa ra lelice u sj eče ne na jed nu . i o va ima iste funk cije na s tećku . zbog čega se može s matrati 'kla s i č nim motivom s. Nizovima paralelica s u ponekad obilježeni s tubovi i lukovi arka da. Ja vlja se oko 400 puta. Ima i druga čijih kombinacija . također ne ta ko čest. dijeli nj egove plohe (više puta obilježava dvojni grob ) . š to dj eluj e osobito dekora ti vno.treć i.s luži kao porub ne ke dr uge bordure ili motiva. j ednako du gačkih linija između dviju takođe r ureza nih paralelnih linij a. s tabla kod biljnih motiva.

35 zatim na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. na portalima. koje je na steeke moglo doći sa raznih strana. I zrada užeta zahtijevala je mnogo vještiju klesarsku ruku nego izrada paraleliea. Zbog toga o njima nemamo nikakvog kompleksnijeg i značajni­ jeg stručnog rada. Može se naći na nekim starokršćanskim sarkofazima.36 te na brojnim starobosanskim drvenim duboreznim predmetima 37 142 . U Srbiji ga nalazimo. preko helenizma 26 Ubraja se i u starokršćanske dekorativne motive starijeg porijekla. kao i u našim . na više romanićkih crkava u Italiji. * ** I straživače stećaka najmanje su interesovale bordure kao reljefni motivi." Treba reći da je tordirano uže svojstvo i sarkofaga. njima bi se mogla pridružiti obična bordura. ovaj se dekorativni motiv nalazi na mnogim objektima gotičkog umjetnič. porijekla i geneze pojedinih vrsta bordura.29 Neki naši istraživači ga smatraju motivom romanike. itd.ll C.jenci. Asela i Ambrozija u Ninu . Cesto nam nizovi paralelica izgledaju . Marcela. Zoila u Zadru. Francuskoj iSpaniji. Kruševcu (Lazarica) i Kaleniću. kao i predmeta primijenjenih umjetnosti. stilskih i uopšte likovnih analiza. ali je do Rimljana stigao sa Orijenta. koja bi se mogla smatmti nekom vrstom njihove treće i najjednostavnije varijante. Augustina u Tuluzu.." Taj mOtiv i motiv niza kosih paralelica evidentirao sam na sarkofazima iz V. a obadvije bordure 's u pretežno rubni i razdjelni motivi. Tordirano uže i nizovi paralelica imaju dosta sličnosti po svom izgledu i po značenj u . Tako se nalazi na sarkofagu blaženog Arnira u Kaštel-Lukšiću." U Bosni ga vidimo na romaničko-gotičkom tornju u Jajcu i na gotičkoj crkvi u Podmilačju kod Jaj ca . kao ni istorijsko-umjetničkih. Poznat je na rimskim građevinskim spomenicima." Tordirano uže se nalazi i na srebrno-zlatnom relikvijaru sv. Mnoge vrste i podvrste ovog motiva nisu ni zapažene. ali ne i monotono . Fisković kaže da je 'tordirano uže tipičan motiv dubrovačkog i dalmatinskog gotičkog graditeljstva i kiparstva XIV i XV v.kao tordirana užeta. kako ih najčešće i s u srećemo. koji je datiran u VIII v. uDečanima." Zaista. onda na pozlaćenom poprsju-relikvijaru sv. prozorima i na drugim mjestima manastirskih crkava iz XIV i početka XV v. najugodnije nas se svojom igrom linija i svje tlosti doima tordirano uže.krajevima. Zbog svojih strogih pravilnosti sve tri ove bordure su geometrijskog ornamentalnog karaktera. Ravanici. pogotovo kada su zajedno sa ostalim motivima. Iz istih navedenih razloga. Nizovi paralelica su zapravo imitacija tordiranog užeta. Može se reći da se najčešće javlja kao porub drugih bordura i kao okvir prostorno većih reljefnih motiva i čitavih ploha spomenika. taj motiv je vrlo star. Odatle je vjerovatno prenesen u Srbiju i u Bosnu. koje svojim neprekidnim i jednolič­ nim tokom djeluju apstraktno. Na jednom arhitektonskom fragmentu iz crkve sv.VI v. Nemamo ni ozbiljnijih pokušaja proučavanja sadržaja.) nađen je ovaj motiv. Petra i Pavla u Bijelom Polju (kraj XII v. u Muzeju sv . isklesane 's u debele tordirane vrpce. Samo u rijetkim slučajevima je ovaj motiv sam i relativno širok friz na vertikalnim stranama sljemenjaka i sanduka. zbog čega se i ne spominju u literaturi. Istorijski posmatrano.kog stila u našem primorju.30 Zaista. npr. Bez sumnje. Marte u Zadru.

Bordura od kos ih paraJelica i cikcak . koji SU raznovrsni : kao isprekidane cikcak-linij e. a istovremeno poja čanih sva kovrsnih veza Bosne i na zapadnoj i na i s točnoj strani. kao kukice. . Obi čn o je jednostavna linija. Ovaj geometrij ski ornamenat se javlja oko 200 puta i nij e ravS l. Ponekad j e i h e raldi čka ozna ka na š titu. Bosan skohercegovački kl esari s teća ka su imali mogućnos ti da vide tordirano uže kao dekorativni elemenat go tič ke umjetnosti i da se u svojim kreacijama njime nadahnu_ 4- Cikcak-bordul'a Ova bordura ima vrlo s li čna svojs tva kao i pre thodne. Ima sva naprij ed navedena značenja. ili obrub ljuje sam štit.s prednje strane je bordura od niza dvolistova. U nekoliko s lučaj eva kratke pla s ti čn e cikcak-vrpce s luže kao dio bordure kombinovan e od raznih motiva . a vidimo je i 'll ulozi poruba drugih motiva. a li se čes to javlj a i kao dvos truka. Cesto 'ima umetke u svojim trouglastim površ inama . a ima i drugačijih umetaka. kosi h krs tića i dr. Naj češće je okvir č ita v ih horizontalnih strana ploča i sanduka. 26.rozetica. kruži ća. kao spiralni zavoji. kao sidra. kao akantusovi stilizovani lis to vi.bordura na jednom sanduku nekropo le Dugo Po lj e (B li dinjc) . a još više za XV v_ To je upravo doba bujanja gotič ke umj etnosti u našem primorju i njene ekspanzije 'll za leđe. a maltene je uvij ek uklesana (urezana) i po dužini oivičena dvj ema paralelnim linijama. a ponekad i kao tros truka. Omilj ena je i š iroko rasprostranj ena. Nalazi se na svim vrs ta ma spomenika . .Pojava tordiranog užeta vremenski se može vezati za drugu polovinu XIV. javlj a se i kao samosta lan friz vertikaln ih strana.

relativno je najbrojniji u hercegovač kim krajevima oko Ljubinja. II . npr. "Piiini zubi" na sanduku okolini S ekov i ća. Recimo samo još to da j e us tanovlj ena u i s točnoj Bosni. tzv . poneki s lu čaj je nađe n u okolin i Nik š ića i u Imot s koj krajini . Zanimljivo je da se u relativno znatnom broju pojavljuje na nadgrobnici ma stare Srbije od XV cio XVII v. Stoca. Ljubuškog i Liš tice. te jedan osa mljen s lu čaj u centralnoj Bosni (Donja Zgošća ) . * ** Cikcak-bordura je prasta r i umjetni č ki motiv. zbog čega podsjeća n a po t krovni vije nac kod građev ina .nomjerno ra s poređen. . na ka· menom reljefu iz Prevlake (XI v.)l' i na zapadnom portalu Đurđevih Stubova kod Novog Pazara (XII v. zatim u jednom dijelu zapadne Bosne (Blidinje) . a najmanje ga ima u Crnoj Gori i u i s točnoj Bosni. 27. To je razlog zbog čega j e svrs ta vam zajedno sa cikcak-bordurom. pogotovo kada se nalazi is pod krovnih ploha s lj emenjaka. Vidimo ga. ili "pilini zubi". U srednjovjekovnoj umjetnos ti se javlja II predromanici i II romanici. kao i na naclg robnic ima oko Kumanova iz XVII-XVIII V. koja se naj češće nalazi pri vrhu vertikalnih s trana. lS Ovoj borcIuri je vrlo s l i čna borcIura koj a se sa s toji od niza plitko pl as tičnih trouglova .) 'O Možemo ga na ći na više romani čSI. "nazublj e na bordura"..

sma trajući da je nama stigao sa Orijenta preko Italije.kih crkava u Ita liji.. ili vrpcom od niza kosih paraleliea. S obzirom na to da su uz ovaj mo tiv ustanov ljeni i grozdovi. Dubrovn iku .prepletena. a više puta je kod 145 . U tome smislu. čiji su primjerci nađeni na nekoliko mj esta u primorju. Trebinju . Spitzzahnverziung). iz XV v. Na lazimo je ča k i na postoljima sljemenjaka i sanduka . cikcak-bordura nij e tako brojna i tako široko rasprostranjena kao to~dirano uže. postoji više podvrsta ove bordure.. Kako su ti dodaci raznovrsni." i na minij aturnoj koloneti druge palače kraljevskog d vo rca u Bobovcu. Andrije u Barle tti. Za te motive J.45 U romaničkom umj etn i čkom sti lu taj motiv je poznat pod imenom "pilini zubi" (Dents des scie. č iji su međuprostori ispunjeni nek im dodacima . ona je na s tećcima redovno predstavljena višelinij ski i sa raznovrsnim umecima u svojim međuprostorima. Iz predromanike naših krajeva u takve motive se može ubrojati onaj sa tri niza trouglova koji je n a đen n a fragmentu u c~kvi sv. Javlja se u oko 350 primj eraka i ima je na svim osnovn im oblicima s t ećaka . Još manje je rasprostranjena nj ena nazub lj ena varijanta. s kraja XII v." č iji je autor poznati majs tor Simeon Du brovčan in . što je donekle razlikuje od tih paralela ." Takve motive C. također iz XIII V. I ti trolistovi su ponekad oblikovani različ ito. Tako ga vidimo na srebrno-zlatnom k ovčegu sv. Truhelka svrstava u s tarohrvatsku ornamentiku. koji su da tirani od IX do XI v.48 Može se reći da cikcak-bordura ima svoje paralele u našoj primors koj srednjovjekovnoj ornamentici. na sjevernom portalu crkve sv. Simuna u Zadru. koji put je dvostruka . iz XIV v. Uzdolju na Braču i u Rižinicama. i vremenski i stilski najviše veze ima sa got i č­ kim cikcak-bordurama. naroč ito u Apuliji . Najčešća i najpoznatija je povijena lozica sa umecima od troli stova. Ponekad se vidi i na š titu. u Janjini na Pel ješcu. na kome se osjećaju tragovi utj ecaja vizantijsko-romani čkih koncepci ja.Povijena lozica Povij ena lozica je najizrazitija vrsta bordure i jedan od najomilj enijih motiva s tećaka uopšte. Redovno je to pravilna jednos truka talasas ta vrpca." Ovima su veoma bliski mo tivi tzv. a li je čes t o vidimo i kao okvir na horizonta lnim stranama ploča i sanduka. Kotoru. u Stonu. "prelomlj en ih a rkada". iz XIII v. zbog čega uvij e k veoma lij epo djeluje. npr. kakvu na lazimo. Da bi dj elovala što dekorativnije. Maks imovi ć kaže da su specifični u preromanskoj plastici tih krajeva. oivičena uskom tordiranom vrpcom. Ra z li č ite je ši rine i uvij e k je plas ti č n o predstavljena. pravilnije je da se zove lozica nego linij a. 42 Svojs tvo je i starobosa nskih duboreznih drven ih predmeta 43 Kako sam lo već saopštio. ili kao friz palače pravde u Padovi. Naj češće se proteže pri vrhu vertikalnih strana slj emenjaka i sanduka. Motiv se i kasnij e javlja. pa i na vertikalnim stranama sanduka i slj emenjaka. 5 . Redovno je klesana sa mnogo pažnje.. npr. Petra i Pavla u Bijelom Polju.

i s ti ču se krajevi oko Trebinj a. itd. Stoca . sa grozdovima (Trnovo i Ludme r ) i sa cvj etić ima (Ludmer) . Postoje i druge. Ljubinja . kao š to je lozica sa umecima u ob liku elipsa sa tačkicama . - Povijena lozica sa troli stov ima i grozdovi ma kOJOj vise na La ćev ine sanduku nekropole kod sela Varoš. u već ini krajeva i stočne Bosne je uopš te nema.tre tirani u nekoliko varijeteta. sa vjenči ć ima . samog odvajanja petelj ke trolis ta od loze n aznačen pupolj čić . Po velikom broju zastupljenosti. u okolini Ka inovika. Česta je varij an ta povijene lozice sa spiralnim zavoj ima u međuprostorima. ne baš čes te varija nte: lozica sa rozeticama (Nevesinje) . koja se ističe o ko Ra dimlj e . Ima i drugih. Ova vrsta bordure je sla bo zastuplj ena u Bosni. 28. Takve lozice su karakteristi č­ ne za s teć ke o koline Žabljaka i Nikšića. dos ta rije tkih varij a nti . dok je u Hercegovini i u dobrom dijelu Crne Gore p rosto preplavila. koji s u također . Ka linov ika i žablj a ka.Sl. 146 . ima razloga da se s ma tra ·klasičnim motivom hercegovačkih s tećaka. Ka linovika i Ljubuš kog. Nevesinja. Dalja b rojnija nj ena varijanta je lozica sa palmeticama. S obzirom na to da se ovaj biljni stilizovani ornamenat javlja u zaista velikom broju u Hercegovini i da se svojom lijepom izradom i s ti če. Dalmaciji i u Sr b iji. pogotovo kada se rad i o povijenoj lozici sa trolistovima.

" na fragmentu iz crkve sv. 29). 29_ - Friz na Baščanskoj ploči. * 147 Sl. u Kotoru. ovaj motiv se u mnogo svojih varijanti javlja na brojnim raznovrsnim predromaničkim i romaničkim umjetničkim djelima našega primorja..59 na fragmentima u zidu župne crkve u Ko· ločepu. Andrije u Barletti (XIII V..) iznad glagolj skog natpisa ima friz od povijene lozice sa umecima od četverolistova stilizovan ih kao ~kantus-palmeta. zatim na zapadnom portalu priprate manastirske crkve u Dečanima (XIV v. iz XIII v.so C.'3 itd.)..). ali se taj antičk •• azlikuje od našega na stećcima po tome što on umjesto trolistova i drugih umetaka ima akantusov list ili polupalmetu 49 U nekoliko varijanti vidimo ga u enterijeru ·starokršćanske bazilike u Dabravini.tživa'.).'l Nalazimo ga na koplskim kamenim i drvenim spomenicima iz V-VII v. br.sB Mnogobrojni su primjeri nalaza i u našim krajevima. ·navodeći da je imao osobitu ulogu u Sirij i i Palestini. Luke.). U tome pogledu se može navesti više primjera. Fisković je objavio nekoliko frag· menata dekorativne plastike XIII v." Važni su primjerci sa našeg područja. C. u Bosni. u Muzeju Cluny u Parizu. iz XI. Tako taj motiv vidimo na zapadnom portalu crkve sv . na fragmentima iz crkve sv. Povijena lozica sa roze ticama se nalazi na portalu katedrale u Sieni (XV v. iz XI v."" Jednom riječju. npr.'7 Povijenu lozicu sa 1rolistovima vidio sam i na romaničkim lukovima između stubova kod ulaza u podzemlje bazilike S.** Povijena lozica je najvIse interesovala dosadašnje istl. . Nađena je. Zeno u Veroni. Lazare iz XII v. I na mnogo spomenika gotičkog stilskog perioda možemo vidjeti ovu borduru.. 54 Povijena lozica sa trolistovima ili nešto drugačije stilizovanim umecima javlja se i kao elemenat predromaničke a još više romaničke skulpture. Antonija u Padovi. steMotiv je korišten još u aIlltičkom vremenu. Marte u Biaćima (obnovljene u XII v. iz XI-XII v. Truhelka ga nalazi među starokršćanskim dekorativnim motivima." Vidio sam ga na nekoliko kamenih fragmenata iz perioda ikonoklasta (VII-IX v. Posebno ističem da i Baščanska ploča (XI v.S6 te na kutijama zapadne provenijencije iz XI-XII v.) . iz Arheološkog muzeja u Dubrovniku na kojima se nalazi ovaj moti-v.55 na portalu crkve S. Tako se povijena lozica nalazi ispod prozora apside na manastirskoj crkvi u Velućoj (XIV v. na romaničkom portalu sv.. u atriju crkve sv.). iz XIII v 6 5 i na fresci Rođenje Ilijino na sjevernom zidu manastira Morače. u D'Avallon-u. v. Petra u Dubrovniku. a onda iznad prozora i iznad rozećaka . Mihajla u Stonu.. M Osim toga. Donata II Zadru. ovaj se motiv nalazi na Buvinovim duboreznim drvenim vratima splitske katedrale. uzidanih u baziliku S. s tim što se četvrti listić nešto izdužuje i povija.52 Ja sam ga evidentirao na sarkofagu iz VI v. iz XII v. što je veoma slično brojnim motivima na stećcima (sl." na pluteju iz crkve sv. Maria in Trastevere u Rimu.'" na fragmentu iz crkve sv.

Ovaj motiv se na laz i i na nadgrobnim spomenicima. Tako ga vidimo na jednoj nadgrobnoj ćanima katedrale u Napu lju (XIV v.) .) i na nadgrobnoj ploč i dvorske kapele u Bobovcu (XIV v. na nadgrobnoj p loči Stefana Crnojevića u Komu na Skadarskom jezeru (XV v. Krševana). Tako ga vidimo na srebrno-zlatnoj bis ti sv. - Moti v pov ij ene lozice sa troli stovima na re iikvijaru sv.70 na re likvijaru zadars kih zaštitn ika (XV-XVI v.te manastirske crkve p l oči tl Kal eniću (početak XV v.68 na sanduku pred crkvom II Sopo(XIV v.).). Marte u Zadru (XIV v. 30. II Zoi la Zadru (u sredini j e predstava sv.) .) .). 148 .71 na Sl.69 I više umjetni č kih djela primijenj enih umjetnosti posjeduju ovaj motiv.

npr.). Dimitrija u Peć i (X IV v. itd . Simuna u Zadru (XIV v. Fisković još prije 20 god. koji je karakt e rističa n po zadnjem izduže nom listi ć u .74 Ovaj motiv nalazimo i na freskama kao i na rukopi si ma . ili su inače umeci drugač ije sti lizovani (kao spiralice.relikvijaru sv.) i na Lesnovskom evanđe l ju i psaltiru (XVI v. rekao bih mnogo više ovom drugom .79 • SI.).. Deča nima. To znači da je ovaj motiv ste· ćaka u najvećoj mjeri gotičkog karaktera." na srebrno-zlatnoj raci sv. na što je C. vidimo na freskama crkve sv. Simuna II Zadru. za razliku od romaničkog motiva. a baš ta varijanta ove bordure je i najbrojnija pojava na stećcima.'6 a kao minijature na Ko· pitarovom bosanskom evanđe lju (XIV v.) ." na freskama manastirskih crkava iz XIVXV v.). ." Dodajmo i podatak da se taj motiv može vidjeti i na starim bosanski m drvenim duborezn im predmetima 78 Mi slim da se može reći kako j e povijena lozica sa trolistovima . Zoila u Zadru (XIII-XIV v. akantus. U pri log ovakvom mi šljenju može se naves ti i to što se.7J na prs tenu kraljice Teodore iz riznice manastira Banje kod Priboj a (XIV v. vremenski bližem umjetni č kom stilu. upozo rio s razlogom .). Tako ga. Srebrno-zlatni kovčeg (raka) sv. bez obzira da li je zadn j i li s ti ć neš to izdužen i povijen. motiv koji je korišten od antike do gotike. u Zi č i. Lesnovu i Rudenici. u gotici najvi še javlja trolis t sa j ednak im i okruglastim l isti ć ima kao kod djeteline. a li da se u naš im krajevima naj češće javlja na g rađe vin s kim i drugim umjetničkim dje lima koji s ti lski pri· padaju romanic i i go tici. 31.). rozetice.

Radi se o nizu od če­ tiri. dosta prisno i ljupko i da po svojim likovnim osobinama. naprotiv. u relacijama fundusa relj efnih motiva stećaka objektivno preds tavlja vrlo vrijedan skulptorski umjetni č ki proizvod. W'=UIll 32. Tome uti s ku do prin ose i mnogobrojne njegove varijante. koja se kao b iljna stilizacija neprekidno proteže i ponavlja. kao i na djelima moravske umj e tni čke š kole u Srbiji. opravda no ga smatramo klasičnim motivom hercegovač kih stećaka. naj- Niz rozetica II vijencima iznad 11'. Pri klesanju ove bordure majstori s teća ka su se mogli in spirisati prvenstveno na ovdje navedenim i drugim djeli ma umjetnosti našega primorja. 6- Niz rozel ica Niz rozetica je također jedna vrsta bordure. Gotovo uvijek je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i slj emenjaka. ne djeluj e hladno i monotono na gledaoca . A po tako čes toj pojavi . nego. - ..Treba reći da ova vrsta bordure steća k a. pet ili više rozetica (zvij ezda) okruženih vijencima.a na visokom san· II okolini Nikšića.~au.

broja ovih bordura roze tice su se pretvorile u krst-rozetice. Bileće i Trebinja. te kao kra ća vrpca na krstačama. Izvan ovoga područja se ovaj motiv samo iznimno. Žabljak i Vrulja. na istoku . preko okoline Ljubinja. manjeg. te II Vrulji. Gacka. a prostire se na og rani čenom prostoru. a u Go šića Hanu su te roze tice u samim lukovima. iznosi svega oko 50 primjeraka . Ponekad se takvi nizovi nalaze i na vertikalnim stranama nižih sanduka. Ukupan broj motiva ove bordure nije velik . 33.iznad arkada . u okolini Goražda. zatim u Međurječju. kao osamljen i poneš to izmijenjen. a onda i u same krstiće.81 . što govori o češće Sl. Nešto s li čno ovoj pojavi nalazimo još u Donjoj Zgošć i kod Kaknja. u Crnoj Gori). a u rijetkim s lu čajevima i kao okvir na horizontalnim stranama ploča . - Niz rozetica II arkadama na s ljem enjaku Konjica (sada II Konjicu) . i to od okoline Stoca . do Nikšića u Crnoj Gori. na zapadu. nalazi samo još na jednome lokalitetu s druge strane Neretve (Krehin Gradac kod Citlukal. na jednome u srednjem toku Neretve (Gošića Han). Proteže se i u Kona vle. U okolini Stoca se ova bordura sastoji od niza rozetica koje su smještene skoro između lukova apkada. južno od Pljevalja. II Gošića Hanu kod 151 periferiji područja toga motiva 'O Kod izvjesnog. U iznimnim s lu čaj evima su one postale či st i kružići II kojima se nalaze če tiri ili samo jedna tačkica (Nikšić.

nalazi se takav okvir od polujabuč ica . vrlo pažljivo su klesa ne i redovno lijepo iogledaju. Ustanovljen je i jedan slučaj gdje su dosta razmaknute rozetice spojene ·uskom tordiranom vrpcom (Miruše kod Bileće) . Opravdano je da ih smatramo ornamentom idekoracijom . baš kao na spomenutim kutijicama. s kraja XIV ili poče tka XV v. iz riznice sa mostana sv. nalazi se u riznici 'k atedrale u Kopru 88 Vrlo s lič ni nizovi postoje i na srebrno-zlatnim predmetima iz zadarskog fonda. iz početka XIV v. a i na relikvijaru-ruci zadarskih zaštitnika.91 Niz rozeta u samim arkadama (kao na stećcima Gošića Hana kod Konjica) nalazi se na postolju kupole i na gornjoj zoni fasada manastirske cpkve u Kaleniću.. koja je izrađena u XII v .. koji sam sa dosta razloga mogao nazvati i nizom zvij ezda. postoje i u Muzeju Cluny u Parizu 87 Takva jedna vizantijska kutija sa nizovima rozeta.. . 90 C. n iz kružića II tordiranim kružnim vj-enčićima nalazi na vodoravnim krakovima ophodnog krsta. 9J Ovaj lij epi ornamenat. zatim na oph odnom krs tu s emajlima. npr. koja je u Narodnom muzeju u Cačku.82 Jedin s tven je i vrlo zanim lj iv s l učaj niza če tvorokrakih zvijezda spojen ih sa po jednim istim takvim krakom (rombom) u Podgradinju. koje se po njemu i zovu "kutijice sa rozetama".. Cristina de Lena u Spaniji. pojava nizova se može pratiti u ev rops koj umjetnost i od predromanike." Običaj klesanja nizova rozeta između lukova arkada održavan je i dalje od XV v. poklon Katarine... na jednoj pl oč i vizigotske crkve S. u zb irci Male braće u Dubrovniku. žene Sandalj a Hranića ..B' koji pripada riznici samostana sv. reka vši tom prilikom da se takvi nizovi nalaze i na nekim drugim kamenim i drven im poliptisima. Franje.84 zatim na kapitelu stuba crkve S.8<I Takve kutije od slonove kosti." U najviše s lučajeva roze tice ove bordure su plitko p l ast i čne.. npr. iz X v. * ** Bordure od nizova rozetica svakako su poslj edica koriš tenja motiva rozete. nalazi na jednoj deisisnoj ploči iz XVII v. npr. Na takvu pretpostavku upu ćuje i to što se naše bordure naj češće protežu pri vrhu vertikalnih strana sanduka. pripada vrlo m a lom broj u hercegovač kih majstora. koji bi bilo vrlo teško vremenski ili teritorijalno ogranič iti. iz poče tka XII v. koja se nalazi u Victoria and Albert muzeumu u LondOO1u. M eđu njima je vrlo poznata kutijica iz riznice katedrale u Veroliju . koji se čuva u riznici zadarske katedrale. Prasede u Rimu " Zbog toga ornamenta posebno se ističu brojne vizantijske kutijice od bjelokosti. Takvu borduru vidimo. Marije.Treba reći da neke od ovih bordura nemaju kružnih vjenCJca oko rozetica.. nedaleko od Stoca. koje veoma podsjećaju na nizove rozetica. 152 . gdj e su svetački likovi uokvireni nizovima po luj ab učica. Takav se motiv. iz X-XI v. Tako se. koji su se najprije mogli ugledati na spomen ute vizantijske bjelokosne kutijice. iz XIV v. Fi sko vić je upozorio na niz rozeta i zmeđu lu kova arkada (kao na nekim stećcima u okolini Stoca) na kamenom poliptihu.

7 - Ni z slilizov{lI1ih !is lOva Ova bordura je vrlo r ij etka pojava. javlja 5e . a nekada kao palmeta. - Bordura od Z gošće vi še lat ičnih II stiHzova nih li stova na sijemenjaku iz II Donje (sada vrtu Zemalj skog muzeja Sarajevu)." Osnovni motiv u Novakovi ć ima je sedmorodjelan. Treć i SI. 153 . Radi se zapravo samo o pet lokaliteta. Prvi lokalitet s u Novakovići kod Žabljaka. Njen osnovni motiv nekada izgleda kao akantus.samo deseta k puta. gdje na horizonta lnoj strani sanduka. odnosno kao palmeta. u Crnoj Gori. a na slj emenjak'll iz Donje Zgošće (sada u Sarajevu) petorod jelan je i sedmorodjelan. na znatnoj geografskoj razdaljin i. 34. vidimo više relativno širokih trakova od nanizanih višelatičnih sti lizovani h li stova. uz ostale brojne reljefne motive. gdje na vertikalnim stranama poznatog sljemenjaka. u okviru od kosih paralelica. sa po jednim spomenikom koji ima ovakvu borduru. Odmah treba reći da ovdje nisu uračunate povijene lozice koje imaju umet ke kao akantus. vidimo niz višedjelnih stilizovan ih listova (sličnijih palminim nego akantusavim listovima) u spojenim elipsastim okruženjima 9 ' Drugi lokalitet je Donja Zgošća kod Kaknja.

motiv akantusovog lista se u umjetnosti upotreblj ava gotovo neprestano od helenizma. petoroč ianih biljnih stilizacija 96 Četvrti lokalitet na kome je evide ntiran stećak u obliku stuba na lazi se u Osmacima . Svuda je on veoma pažljivo komponovan i klesan. Tu se na dvjema bočnim stranama sljemenjaka nalazi friz od povij ene lozice sa sedmorodjelnim stilizovanim listovima. koji su malte. u sjeveroi s točnoj Bosni. gdje vidimo niz ve rtikalno postavljenih. Peti lokalitet je Kokorina. Iz mnogobrojnih primjera primjene ovoga motiva kao bordure -u srednjovjekovnim evropskim stilovima izdvajam ne koliko analognih našima. Zgošće. u okolini Cacka. * ** Kako je poznato. također u istočnoj Bosni_97 Na jednoj vertikalnoj strani toga stuba nalazi se niz sti lizovanih petorodjelnih listova. nedaleko od Lopara. 98 Ovaj motiv se u osnovi ponavlja. stilizovanih listova na s t ećku nalaz je iz Puškovca.ne identi čni onima iz D. slič nim onima iz D. u istočnoj Hercegovini. 154 . - Bordura od vi š elali č nih u Puškovcu kod Lopara. ali će pažlji v posmatrač naći više različitosti u njihovim detaljima. u peteljkama spojenih. u oko lini Kales ij e. Z gošće . a palminog lista još od egipatske i kretsko-mikenske umjetnosti ipa sve do klasicizma. 35.SJ. te izvanredno estetski djeluje.

iz XI-XII v. 36.10 1 I stu s li čnost nam pružaju bron ča na vrata Mauzoleja di Be lmondo u Canosi. - Fri z od povijene lozice sa petoroli stovima na propovjedaonici kated rale uBitontu.SI. u Francuskoj. kao i stuba iz Osma ka.I03 će. va. bez povijene lozice. vidimo niz petorolisto.ina . iz XII V... sa akantizirajućim palmetama izmectu preplete nih lozica. Andrije u Barle tti . Na kamenoj p ropovj edaon ici i na amvonu katedrale u Bitontu. nalazi se niz pe torolisnih sti lizacija u m eđupros torima preple tene lozice. tako.. djela čuvenog apulj skog maj stora Nikole Barisania iz XII v. 155 Friz Baščanske ploče je s li čan borduri sljemenjaka iz Donj e Zgoša i zmeđu bordure od stilizovanih petorolistova upovijenoj lozici na poznatom predroman ičkom trougaonom zabatu iz Bi skupije kod K. motiv veoma s ličan našoj borduri u puškovcu.. Nikole u Bariu.. na sarkofagu iz Muzeja La Rochelle. IO' I na nekim romaničkim sarkofazima nalazimo stil izovane nizove petorolistova . kakvu borduru upravo imamo na sljemenjaku iz Donje Z gošće. 99 Na van jskoj strani bazilike sv."JO Dosta sli čnosti nalazim između bordura romani č kih bron čanih vrata katedral" u Traniu. iz XI-XII v.. iz XnI v. npr. frapantno sličn im onima na slje menjaku iz Donje Zgošće. nalazi se friz od povijene lozice sa petorolisnim stilizacija· ma. također iz XII v. Ispod lunete zapadnog portala crkve sv.. i os talih bordura sljemenjaka iz Donje Zgošće.

npr. koji se sada nalazi u Splitu."16 Gotovo potpuno isti omamenat od s tilizovanih petoroli s tova i zmeđu prepletene povijene lozice na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazim na fresci ma nastirske crkve II :i':iči. Takav is ti je i vijenac južnog broda crkve s v. Dečanima i Ka l eniću. Banjskoj. Krševana u Zadru.Sl.I07 Vrlo s li čni motivi se nalaze i na fres kama manas tirs ke crkve uDeča nima . maltene is ti motiv u Novakovićima nalazim i na frizu postolja kupole crkve u Kaleni ć u . 37. tako. za tim na freskama manastirs kih crkava II Gracu i Lesnovu . Marije na Mljetu. na crkvi sv. Naj s li čniji . - romani č kom Povijena lozica sa stili zovanim petoroii stovima na pre· zabatu iz Biskupije kod Kni na (sada u Splitu) .).. na plutej u i na pilastru iz sv . IM Veoma s u sli č ni i nizovi pe torolistova na kornišu ograde galerije Franjeva č kog klaustra u Dubrovniku lOS Veoma mnogo s li čnosti sa našim bordura ma od petorolisnih s tilizac ija imaju bordure na mnogim fasadama crkava moravs ke škole. Donata u Zadru. i ove naše iz Donje Zgošće nema ni'kakve razlike. Njima su vrlo s lične i bordure sa župne crkve na Koločepu. (XI v. Ra van ici. na Dobrej ševom četveroevan- 156 . Naupa ri .'09 Frizove s tilizovanih petoro lis tova nalazimo i kao iluminacije srednjovjekovnih ći rilskih rukopisa. Manasiji. crkava uLjubostinji.l08 kao i na fresci manastira Jošanice. kao npr. Velućoj . Ma teji ču .

Više puta su to samo poredani . lom i čno SI. dj ese javlja u primorju i zapadnoj Bosni . a nepovezani s pira lni zavoji. 112 Ponekad se takve spira le dodiruju. U jednom s lučaju su spiralni zavoji s im etri č no nanizani s jedne i sa druge končane vrpce. Stilski. ona najviše pripada gotici. pa i pomalo granaju. a nalazimo ga i na kožnim povezima knjiga u Srbiji u XIV i XV vijeku. rijetka je pojava u istočnoj Bosni. iz XIII V. dakle. 38.'lI.Ostale bordure nekoliko podvrsta osta lih bordura svoj im brojem i raznose jedna koju bismo mogli nazvati bordurom od spirala. iz XV v. a nekada su to S spira le nanizane u svom u spravnom ili položenom položaju." 0 na Euhologiju s lekcionarom. i dr. dok ga u drugim krajevima ne ma. ili naizmjenično na jednu i drugu. okrenuti na jednu s tranu . 157 .'II (Narodni muzej u Ohridu) i kao vez na Nabedreniku ohridskom .. a in spiracija majstorima stećaka mogla je doći i sa zapadnog i sa istočnog susjednog područja. Oko Konjica sam našao nekoliko primjeraka bordura od s pirala koje se svojim krajevima povijaju unutra jedna prema drugoj kao volute.) . vrsnošću isti če I zmeđu Ovaj motiv se prostire na dosta širokom području Hercegovine.đelju (X III v. - Bordura od niza ljiljana na sanduku II Ob iju kod Kalinov ika. Vidljivo je. da je bordura od stilizovani h peterolistova s li č­ nih akantusu i palmi mnogo korištena kao dekoracija i l i vrijeme romanike i u vrijeme gotike u našim krajevima. 8 .

od vjenčića.l14 Cetv rta varijanta se sastoj i od niza različi tih motiva . lIJ (Sl. kratkih cikcak-motiva.) Ovdje bih uvrstio i varijantu od niza ljiljana. Koji put je to niz od jednog lista. Nađeni su na nekoliko lokaliteta u okolini Stoca. nakošenih na jednu i drugu stranu. II 158 . Redovno su to p l astični frizovi na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka . zatim u okolini Konjica i Kalinovika.Druga varijanta se sastoji od niza listova. 26 . U jednome slučaju su 'u listovima urezan i krs tići. koji je veoma lijepo izrađen. Sl.I14' Ovdje bi se mogla ubrojati i neka vrsta bordure koja se sastoji od mreže pravilnih i jednakih rombova i proteže preko vertikaln ih strana visokih sanduka. to sam ga uvrstio i u arhitektonske motive. kosih parale lica i grozdića. Nalazi se samo na ograničenom područj u od Cavtata do Gacka i od LjubiInja do Trebinja na svega 16 stećaka. Nađen je samo na četiri lokaliteta u okolini Trebinja. nepovezanog i okrenutog 'Ila jednu ili na drugu stranu.'15 Većina njih je mnogo šira od drugih uobi čajenih bordura. Motiv se nalazi samo na nekoliko lokaliteta u okolini Duvna. - Bordura od mreže rombova na visokom sanduku Platu kod Cavtata (prema C. Redovno je to friz na vertikalnim stranama visokih sanduka i sljemenjaka. Mostara i Kalinovika. a na jednome spomeniku prekriva čitavu čeonu stranu. a ponekad je to n.z od dvolistova spojenih peteljkama. Fisković u). kosih krsti ća. Kako ovaj motiv prvenstveno podsjeća na duborezne rešetkaste zak lone na doksatima i prozorima starih muslimansk ih kuća . 39.

iz XV v. Stefana manas tira Naupare (XIV v.l2! Kao ilustrativan primjer derivata kukolikog niza može se navesti motiv na r elikvijaru sv. kao i iz os tave u Peć i. Stoš ij e na prednjoj strani r elikvijara nalazi četvr tasti okvir od niza plastičnih kukica l22 Nizovi ljiljana su posljedica upotrebe motiva ljiljana uopš te. zatim u okolini Duvna. nastale po u gledanju na "rakovice". kako ih naziva ju neki naši i s traživač i. pojedinačnih * ** Bordure koje sam nazvao j ednim imenom ostale po svoj im svojstvima su s li č n e navedenim vrstama bordura. u okolini L1& tice. kakve se nalaze. Iako malobrojne i najčešće ograničene na relativno mala područja. ili na Blidinju.m Za bihaćku dijademu je rečeno da je "rađena na bosanski način ". š tita. Dabiše i Ostoj e L Nizovi ljiljana se nalaze na frizu iznad portala i na luneti prozora manastirske crkve u Ljubostinji (XIV v. konja itd" što je sasvim originalna pojava (Ziemlje kod Nevesinja)1I6 Jedinstvena je i pojava bordure od prepletene povijene lozice sa umecima ptica u njenim međuprostorima (Bitunja kod Stoca) . Zoila i sv.Osim ovih pos toji i još nekoli'ko varijanti sasvim malobrojnih ili bordura. koji je u našim krajevima počeo da se koristi od druge polovine XIII v" mikon uspostavljenih porodičnih veza srpskog i bosanskog dvora sa u garskom dinastijom Anžuvinaca.1I7 Sve ove bordure uku pno ne dos tižu ni 40 primjeraka. gdje se oko predstava sv. zatim na luku oko rozete glavnog portala crkve sv. . Nizove ljiljana još ranije nalazimo kao aplikacije ženskog metalno-srebrnog nakita. koje su sve okvirno da tirane od XIII do XV v l 2J Nizove od po tri ljiljana vidimo na grbovima bosanskih kraljeva Tvrtka I.!!' Po s voj oj konce pciji te kukolike spirale.!'6 a vidio sam ga i na grbu zadarske feudalne porodice Pazina.)l" I na Jefimijinom sarkofagu u Ljubostinji isklesani su nizovi ljilj ana sa prepletenim drš kama l25 (sL br.'" 159 . U jednome sl učaju su u polulukovima urezani minijaturni motivi ma ča. izrazit su motiv predrom ani čkog s tila . npr. predstavljaju zanimljive klesarske kreacije.) . Niz ljiljana se nalazi na rubu kovčega sv. naročito raznovrsnošću svojih detalja. Podvrs ta od niza spirainih zavoja nekim svojim primjercima veoma pod sjeća na vremenski dugotrajan i teritorijalno široko rasprostranj en motiv koji je poznat k ao antički motiv "pasjeg skoka". npr. a onda iz Slavkovaca. 68).. Takav motiv vidimo na dijademi iz Bihaća. Krševana u Zadru. one svojim stilizacijama. kakve vidimo.!18 a neki ih smatraju langobardskim motivom i pretečom gotičkih rakovica. luka. Jedna od njih se sastoji od niza rastavljenih ili spojenih polulukova. zatim na onoj iz H inge kod Subotice. Simuna u Zadru. iz Surčina kod Beograda. na stećcima u okolini Makarske i u okolini Konjica. kao i pojava bordure od kon ča ne vrpce sa simetrično nanizanim pa rovima trolis tova (okolina Ljubuškog ). koji se u našem primorju j avlj a u raznim varijantama od IX do XII VI lO Vr lo je vjerovatno da su i bordure stećaka. Neki misle da su "rakovice" barbarizirani antički ornamenat. koji j e kasnije n azvan "rakovice". ili one koje su gotovo nizovi čis tih S spirala. ili "nizovi kuka". odnosno da su njihovi derivati.

stili· zacije s li čne akantus-palmi i mrežasta bordura) javljaj u u relati vno malom broju i na dosta ograničenom p o dručju. niti ka·kve idej ne poruke. a posebno gotičkog karaktera. * ** Kako se iz prednjega vidi . Simuna u Zadr u. Jednostavno reče no . Op. povijena lozica i još neki mo ti vi na s tećcima u okolini Ma karske "očito pod utj ecajem romanike i gotike". zbog tako čestog javljanja. me đu koj ima se i s ti če ona sa troli stovima koju . Njihov karakte r nije s imbo· li čan . za tim u rom a ni čkoj. vrlo izrazi ti moti vi. ćen ito se može reći da su bordure jedna od d vi ju najbrojnijih grupa reljefnih motiva s tećaka i da su oznaka naj š ireg ter. a li se može tvrditi da većina od njih kao li kovni motivi sežu u prais toriju. pa je otuda mogla doć i i inspiracija maj storima s tećaka. cikca'k·bordura. nalazimo nesumnjive a na logije ovim b ordurama s tećaka. kao motiv koji je na stećke došao od a ntičke lozice sa umecima od akantusovog stilizovanog lista ili polupaImete. Đurić je upozorio na mogućnost postojanja 160 . Već inu analognih motiva našao sam kao kamenu plasmku crkvenih objekata. redovno pažljive skulp torske obrade ko· je kao dekoracij e dje luju lij epo i ugodno . freska· ma iduborezu. osim toga. U tome pogledu je naročito važna okol· nost da na broj nim i raznovrsnim umj etničkim dj elima romani čkog. npr. najveće likovne umj e tničke kvalitete ima ju povijene lozice. 'koji su se pretvorili u umetke trolista . Benac je u pozorio na veli ku s l i čn ost fri za Ba ščansk e ploče i sljemenj a ka iz Donje Zgošće.'29 A. rom aničk ih i go tičkih um· jetničkih djela i naših steća ka . upozorio na s lič· nost povijene lozice sa trolistovima na kasnoantičkOj b azilici u Dabra· vini. s razlogom možemo smatra ti k l as i čni m r e· Ijefnim motivom hercegovački h s teća ka. da neki počin ju svoj život u antičkom ili s ta rokršćanskom periodu (povij ena lozica) . da neki od njih potječu sa Orij en ta (tord irano uže i cikcak-bordura).Ova bordura na stećcima je stil ski najbliža de korac ij ama mora vske ško· le i oni ma na kovčegu sv. Po svojim li'kovnim osobinama one su geometrij ske i biljne ornamen talne stilizacije. cikcak. Nekoliko naših naučnih radn i'ka su uoč ili i u svojim radovima skre· nuli pažnju na veze đzmeđu prooromaničkih. os im toga. relikvijarima. kako izvan naše zemlj e tako i u naši m krao jevima.'30 N. B oža ni ć·B ez i ć je izrazila misao da su tordirano u že. postoji 8 osnovn ih vrsta i 46 podvrsta borelura koje se u ukupnom broju javljaju u oko 1400 p r imjeraka. da su neki bili poznati još u epohi helenizrna (tordirano uže. a li nij e malen ni broj primj eraka na sarkofazima. Lj . One su .I3' D. akantus) .itorij a lnog raspro· stiranja. Za nas je važno to što postoje brojni podaci o egzis tenciji gotovo svih ovakvih bordura u pred ro mani čkoj . . Karaman je. a onda i u gotičkoj umj etnosti. nisu iko· nografija i nemaju ništa religiozno u sebi. a li da je većina od njih manje ili više kara kteris tična za zapadnoevropska srednjovj ekovna s tilska razdoblja. bez obzira što se neke nj ene varija nte (nizovi rozetica. ne predstavljaju neke teme. one su čis ti ukrasi. Za pouzdano određivanje porij ekla ovih bordura nedostaj u nam mnogi element i. Re lativno. Sergejevski pretpostavlja da su na bordure stećaka iz okoline Srebrenice (po"ijena lozica sa cvjetićima i grozdovima) utj ecale veze Sreo brenice i Dubrovni-kaP' V.

.1//1///111/1/1/1/1111/1/11.//// II II I IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIU I· 161 Tabela IX - Vrste i podvrste reljefnih motiva bordura na stećcima.

.~ foG~GB@ft@~d~ ~~~ ~~~~ l~XC~JtEff:2C~Jt~ _____ 1 ~ @?@>~~@f® E8ffiffiEBE9 ill fB ill IDIXm:/€ijx~ bJ"Nc?cfcl"c??J"c>fefOc?e?Jif'J'rf ~t ~ Tabela X - Vrs te i podvrste reljefnih moti va bordura na stećc ima .- 162 .

!36 Mislim da je što se tiče veza između naših i takvih bordura drugih umjetničkih djela situacija dosta jasna. Najbolje je to definirala J. utjecala tursko-islamska umjetnička ekspanzija u XIV i XV v.ki kraljevski dvor izvjesne veze održavao i sa tom stranom. naročito kada imamo na umu skulptorska djela moravske škole. . kada imamo na umu u nauci više puta utvrđenu retardaciju toga umjetničkog stila u našim krajevima. dolazimo opet na mogući posredan utjecaj umjetnosti primorja na bosanskohercegovačke stećke. zatim zapadno-gotske i djelimično islamske umjetnosti u oruginaInu cjelinu. slično makedonskim i srpskim duboreznim i fresko-motivima. Ali se iz naprijed navedenih podataka vidi da je i umjetničko strujanje iz Srbije moglo biti od utjecaja. ipak mislim da se može reći kako bor- . u poseban stil" i da je kao takva "najoriginalnija i najviše supska u srednjem vijeku". pa je sasvim razumljivo ako pretpostavimo da je s te strane moglo biti i najviše utjecaja na stećke. 163 Iako ne postoje svi uslĐvi da se ove višestruke veze i utjecaji sasvim definiraju i konkretizuju. Predromaničke. zato što je bosans. On smatra da je treći izduženi listak nastao pod utjecajem romanj. Moglo je biti i izvjesnog utjecaja sa sjevera. Kako je i skulptura u Srbiji u znatnoj mjeri odraz veza sa primorjem. viševalentan umjetničk!i pojam. U prilog ovakvom rezonovanju ide i to što su na primjenu bordure niza rozemca u kružnim vijencima na stećcima znatno uijecale vizantijske kutijice. a u izvjesnoj mjeri i romaničke. međutim. a za slične bordure iz Donj e Zgošće upozorila na analogije dekoracija crkvenih objekata moravske škole. pa i islamske elemente.!J4 Najvredniji prilog u ovome smislu dao je C. preko ugarske gotike." . povijena lozica sa trolistovima i drugi "nastali u dodiru primorskih graditelja i klesara s hercegovačkim i bosanskim majstorima stećaka u toku XIII-XV stoljeća . nego i zbog toga što je dugogodišnjoim .istraživanjem arhivalija utvrdio i brojne konkretne veze. romaničke i gotičke bordure vremenski prethode stećcima... U studiji o stećcima okoline Cavtata. kao što su tordirano uže.ke. u tome pogledu su im najbliže gotičke. a da. l33 M. je pravilan trolist jednakih okruglih listića znak puibližavanja gotičkom realizmu našega XIV-XV v.137 Po mome mišljenju ne može se zanemariti i taj utjecaj sa istočne strane. Ti zapadnoevrops'ki stilovi su u odnosu na Bosnu i Hercegovinu bili naj razvijeniji u primorju. on je istakao da su neki motivi stećaka. Moravska skulptura je. koji na osoben način objedinjuje ne samo gotičke nego i vizantijske."5 Ovaj naš poznati nauČ­ ni radnik je mogao da govori o vezama primorskih graditelja i majstora stećaka ne samo zato što dobro poznaje stećke i uopšte umjetnost primorja.takvih motiva na nadgrobnim pločama u Crnoj Gori koje su izradili majstori iz primorja. Vjerovatno je da u tome svemu ima dosta udjela i stara slavenska baština. Fisković . Maksimović kada je rekla da je "moravska skulptura spoj vizantijsko-romanske. Wenzel je za akantus borduru iz Novakovića rekla da pokazuje vizantijski utjecaj. kao i to što je na pojavu mrežaste bordure na stećcima. ali o tome za sada imamo vrlo oskudne podatke. Zanimljiva su njegova zapažanja o razvoju povijene lozice sa trolistovima. zbog čega mu izgleda da je proces išao "od stilizovane romaničke u goti č ku viticu". koja se najviše odrazila u narodnoj umjetnosti na drvetu i tekstilu.

a čes to je prikazana 'kao cvijet sa različitim brojem jednakih latica. Lištica. ali je čes to u zajednici sa roze tom i krstom. odnosno u kružiće (Vranjevo Selo. bordure stećaka imaju dosta originalnosti. Osmaci i Braj čevići). 1- Polumjesec Polumjesec ima samo jedan svoj osnovni oblik . POluj abuke se često svode na krug.naj češće je vršcima okrenut prema gore. uvrstio sam i njih u ovu grupaciju. svi ovi motivi su. često se nalaze na štitovima. zbog čega izgleda kao da je dvostruk. zbog čega im je. a u takvoj funkciji ponekad vidimo i druge motive ove grupe. manje ili više. Zvijezda ima različit broj krakova. što znači da su i one predstave sunca. U četiri slučaja se nj egovi završeci produžuju u rOzetice.i jenca najčešće tretiraju predstavama sunca. Uvijek je plastičan."{) Ovaj motiv nalazimo na svim osnovnim oblicima stećaka. a u jednome od ta četiri polumjesec služi kao postolje krsta (Vranjevo Selo). PostOji i nekoliko varijanti polumjeseca. plastičn i i karakteristika su svih većih područja i svih osnovnih oblika s teća ka. A. Tako se na slj emenjacima redovno javlja ili u centru zabata ili na krovnim plohama. Ponekad se na istome spomeniku javljaju po dva. Ponekad polumjesec ima jednu srednj u crtu. odnosno rozeta. a u Boljunima naj češće na sanducima i pločama. kao rog.dure steća·ka stilski najviše pripadaju gotici i da su u tome smislu najbliže primorju i skulpturi moravske škole. Po pravilu. i pored tih očiglednih utjecaja. kod Ilijaša dva polumjeseca vise o grančicama stabla. Ali. Kako se i motivi kružnog v. zbog čega se u literaturi o stećcima više naziva roze tom nego zvijezdom. Jedanput je polumjesec okružen vijencem (Hum u Hercegovini) . Položaj mu je različit ."1 a Tarevu kod Kladnja na jednoj strani 164 . Fatnica. a ponekad zauzima i kos položaj. mjesto u ovoj grupaciji. opet. a u Budoželju kod Vareša se dva polumjeseca dodiruju svojim i zbočinama. Polumjesec i zvijezda. kao heraldička oznaka.kao luk. Motiv kruga smatram predstavom sunca. zvijezde i Sunce. U Koritniku kod Breze nalaze se čitiri polumjeseca na jednoj krovnoj ploh i slj emenjaka. Benac je u okolini Lištice evidentirao lordiran štap čiji je držak preds tavljen u vidu polumjeseca . Oko Kalinovika je najviše na sanducima. Nekada je sam. ASTRALNI MOTIVI u ovu grupu ubrajam motive koji predstavljaju nebeska tijela Mjesec. čes to su mu vršci okrenuti prema d olj e.u9 U okolini Vlasenice iz polumjeseca izlazi dvostruka spirala. Ludmer). Mj esec je na s tećcima uvij ek predstavljen kao jedna njegova četvrtina . pa i po tri ili četiri polumjeseca. Postoje i tri s l učaja tordiranog polumjeseca (Popovo polje. Po svom brojnom stanju motivi ove grupe stoje na prvom mjes tu. ali su čes to zajedno sa drugim motivima. Obi čno se javljaju kao samostalni. Više puta polujabuke nisu ništa drugo nego predstave zvijezda."s Zapažena su i četi ri zan imljiva specifična s lučaja. Obično zauzima istaknuto mjesto na spomeniku.

Rj eđe se viđa u Podrinju . odmah do gla va. Zabija ka. za tim zapadne He rcegovine i Imots ke krajine.l '" er ijetko se na lazi na š titu. 40. Polumj esec je teritorij alno veoma ras prostran je n i uz rozetu spada među na jbrojnij e motive s teća k a. o ko Zvornika.l 43 U o kolini Vlasenice ruka dodiruj e polumjesec. npr. Najv iše se javlja na stećc im a cent ra lne i zapadne Bosne . naj češće zajedno sa rozetom . Nik š i ća i u dolini Trebišnjice. . a onda u okolini Nevesinja i Kalinovika. s iznimkom nekropole u Boljunima. a nema ga nikako oko Olova i u dolini Neretve od Konjica do J ablailice. - Polumjesec zv ijezda na p l oč i nekropole Biranj kod Sibenika. pa j oko Stoca . na Blidinju . 165 sljemenjaka na laze se tri polumj eseca l42 Vidimo ga i uz ljuds ke fi gure.SI. . a ukupno ih ima oko 500 primj eraka .

l46 U muzeju Bardo u Tunisu vidio sam jednu feni čansku nadgrobnu stelu na kojoj je s hematski prikazana ženska ljudska figura sa gore izdignutim rukama i . u duborezu. e. Polumjesec i s unce vidimo i na nekim romani čkim crkvama.1.2 Polumj esec se nalazi na grbu bribirsk ih knezova Subića (na kruni zdenca u inu) i na grbu biskupske ku će također u Ninu."8 Na nadgrobnim pl oča ma gotičke crkve S. Os trošca. prije n . npr. tekstilu.l45 I na jednoj babilonskoj steli iz 522. vidi se i predstava polumjeseca . Vidimo ga i na zidu " katakomba" Hrvoja Vukčića u Jajcu.SI.znad nje polumj esec. na pečatu bosanskog vikara franjevačkog reda iz 15 14. Mnogo puta ga susrećemo na raznovrsnim predmetima domaće narodne umjetnosti Bosne i Hercegovine. uz predstave rozete i zvijezde. ** Kao likovni motiv koriš ten je u umjetnosti mnogih naroda . * 166 . god. u Njemačkoj .'47 Mjesec i sunce su glavni simboli Mitrasovog ·kulta. Tako se polumjesec nalazi na kritsko-mikenskim gemama. na najstarijim grbov ima Zagreba. Kri ževaca. - Astraini motivi (i motivi oružja) na sanduku iz Plaškog kod Ogulina (sada u Povj esnom muzeju u Zagl-ebu). Maria Novella u Firenci nalaze se polumjeseci. 41. god.'S3 Redovno se javlja na freskama u scenama Hristova rođenja i uznesenja Bogorodice.110 Polumjesec vidimo na slavonskim baga tini ma iz XIII v.. itd.ISt A. zatim na peča tu opštine Rab. rozete i drugi moti vi. l49 Amajlija u obliku polumj eseca nađena je u anti č kim grobovima u Bosni. Kač i ć-Mioš i ć je za "bosansku armu" rekao : "jedan š tit i na njemu polmiseca i jed na zvizda". na p eča­ t·ima nekih h rvatskih plemića.. u Wirtte mbergu . Varaždina itd.

Vidović. Babi. Mjesec je s tvoren od dobre vode (a Sunce od dobrog ognja). tj. - kao ukras. Kelta.* ** Polumjesec na stećcima je relativno malo proučavan. relj e fnom motivu polumjeseca pridao veliki značaj. Solovjev je u okviru svog kategoričkog s tanovi š. Nekoliko istraživača je rek- 167 Cinjenica je da je polumjesec bio simbol mnogih naroda . kao spomenicima bosans kih bogumila. nego "prosti dekorativni ornamenat"l63 P. Između ostaloga. Polumjesec na stećcima on tumač i kao posljedicu takvog nekadaš njeg kulta starih Slavena.. Korošec se uglavnom slaže sa m išljenjem Wilkea da je on simbol smrti i uskrsnuća l 61 V. Petrović kaže da je polumjesec uvijek imao simbolično-vjersku ulogu. Benac smatra da je polumjesec oznaka bosanske nacionalnosti i da je. Grka . Sergejevski ga veže za kult mrtvih i svrstava tl religiozne simbole. 'S4 A. Kada je polumjesec na stećku okrenut prema dolje. e ngleski arheolog A. ' M Po A.'66 Kako se vidi. česta pojava na š titovima. A. mjesec je kao stari slavenski paganski simbol značio obnavljanje života i pobjedu nad smrću i nestajanjem . Ewans rekao je da se po Manesu Mjesec smatra čistili­ š tem za dobre duše. L. Wi lke je i ukrase spirala. ' 62 I. IS' D. Simboliku tih motiva on ne ogran. polumjesec je lo da je on simbol smrti i ponovnog različito shvaćen rađanja. tuma čeć i ga kroz prizmu manihejskog uče nja. na grobovima vjerskih starješina i "pravih krs tjana". Rimljana. s pomenuo polumjesec kao "simbol umrlosti tijela" . Katić kaže da je Grgur Veliki . Hoernesa je to atribut bosanskog viteštva i znak bosanskog nacionalnog grba. l . Tim pita· njem najviše su se bavili G. njihovo neposredno nebo poslije smrti. Solovjev 'i D. Renđeo je s matrao da polumjesec nij e amblem grba. ljiljana i kukastog krsta tretirao i objašnjavao kao simbole mjeseca. naveo je da bog smrti kod Inda stanuje na polumjesecu . Etruščana. Wilke.hove duše na s unce kao veću nebesku lađu. god. Ilira. kao takav.7 Za M. Slavena i dr. Mislim da je obožavanje mjeseca bilo vrlo karakteristi čno za staru slavensku pagansku vjeru. Vidović polumjesecu i suncu na steć­ cima pridaje širi religiozni značaj koji je posljedica u·tjecaja starih slavenskih i kršća nskih shvatanja. A.6 I neki drugi naučni radnici su izrazili svoja gledanja na pitanje ovoga motiva. Ž.Asiraca.16. objašnjavao božanstvo mjeseca kod raznih naroda. jer su ostaci toga shvatanja bili prisutni ne samo neposredno iza pri- . Suprotno mišljenju Solovjeva. Solovjev kaže da je to upravo momenat kada on kao manja lađa izručuje nj. ali i simbolu nade u čovjekovo uskrsnu će . "koj i očekuju da njihove duše odu u raj" . Uz to je polumjesec za manihejce simbol mudrosti. Još 1875. Mnogi njegovi podaci govore o polumj esecu kao simbolu s mrti. Škobalju..čava samo na posmrtni kult. ili kao religijski simbol. Mjesec je )ađa svjetlos ti" koja plovi po nebu i prevozi du še pravednih na drugi svijet.ta o s tećc ima. l60 P. krajem IV v. . Wilke je u jednome č lanku iz 1924. Curčić misli da polumjeseci označavaju ženske nadgrobnike. To u čen je su kasnije preuzeli pav l ićani. '" D. Izgleda da je svuda imao religijski karakter. ' .. Njemački arheolog G. a potom i bogumili. To je razlog zbog čega se reljefi polumjeseca nalaze na s tećci ma . god. kao hera l di č ka oznaka. Vidović tvrdi da polumjesec nije znak hereti č kog uče nja .lonaca. Po Manesu.

koji su ne kada tordirani . Rijetka je poj ava oko Ža bljaka. donedavno se kruh pekao u obliku polumjeseca. zatim u zapadnoj i centra lnoj Bosni . još prije 30 godina. U našim krajevima. o čemu n aj bolje znaju naši e tnološIci stručnj aci. imaju ra z li čHe karaktere. on je postao feuda lni i naoionalni amblem. zbog čega sa m se odlu čio da ih. a u i s toč noj Bos ni im a je naj više oko Olova. Ta s imboličnos t je here ti čkog karaktera. Ima nekoliko svojih varijanti . a u gornjem Podrinju je uopšte nema. Postoji podata k da je jedna naša katolikinj a.manja kršćanstva nego i mnogo kasnije. a karakteri stika je svih osnovnih oblika i svih već ih područja s tećaka . Zvijezda spada među reljefne motive koji se naj češće javljaj u. pretvarajuć i se tako u virovi te rozete.). U više s l učajeva zvij ezde su okružene vij encima . uglova i lukova. Kod nekih zv ijezda se kra kovi nešto povijaju. s tećc ima. je r ih ima negdje oko 450 primje raka . javlja se i oblik sa pet ili više. o čemu Ostaje da se još proučava ovaj motiv na stećc ima. b ez obzira na to što su zvijezda i rozeta po svojim formal n im i uopšte likovnim svoj stvima gotovo is te. postao je ele menat bosanskog državnog grba. Ali . U ne kim s lu čaj ev im a s u kra kovi zv ijezda naznačen i dvostruk im linijama . itd . posebno na stećcima. koje se obi čno sma traju predstavama sunca . U dos ta velikom brOju se javlja u Hercegov ini. Postoje i zvij ezde koje imaju dodatke u vidu kružnica. Tako je postup ila i M. ovdj e će biti riječi samo o zvijezdi. pa se čak i da nas oSJecaJ u (tragova toga kulta ima u našim narodnim pjesmama. ipa k. U srednjovjekovnoj evr opskoj umjetnosti je ovaj. razd voj im i odvojeno prikažem. prilagođen kršćanskoj ikonografiji. a Li mi se čin i da se već sada može reć i da se uzroci njegove pojave na s tećcima nalaze prvenstveno u staroj slavenskoj paganskoj tradiciji. u Crnoj Gori . ali i kao takav se već počeo zaboravljati i transformirati u ob i čan ukras. Skoba lj. S tim u vezi je vj erova tno i č inj e ni ca š to na katarskim nadgrobnicima nema toga re ljefnog mo ti va. Po b roj nom stanju njezino je mj es ~o odmah iza polumjeseca j krsta. 2- Zvijezda Do sada se u li teraturi ovaj motiv uvij ek nazivao rozetom i pod tim imenom se podrazumijeva la i predstava zvij ezde i pred stava cvij e ta ružice. Pošto roze ta spa da u grupu biljnih predstava. We nzel u svom djelu Ukrasn i m ol ivi na s l ećcim a ' 68 U mnogo s lu čajeva za ista bi bilo vrlo teško i nesigurn o dije liti ovaj motiv na zvij ezdu i na r ozetu. I danas se mnogi poslovi na selu udešavaj u prema mj esecu 1 njegovim mijenama. one se po svojim sadržajima i značenjim a veoma razlikuju . koje bi se mogle zvati stilizovanim oblic ima . Najj ednostavniji njen oblik je sa če tiri zašiljena kraka. Kod Hrvata je pr igodom mjesečeve mijene postojao obredni ples u svrhu tjeranja demona . naroč i to pitanje njegovog porijekla. a ne su najkompetentnije pisali O. i to kršćanskog . tražila savjet od sveštenika da li se i dalje smije moli Li mladom mj esecu'67 Cin i se da nema sumnj e u s imb o lič no značenj e polumjeseca na sva kako r eligijskog. ali naj češće sa šest i osam krakova. 168 . V i dović i A. moglo bi se reći opštenarodni simbol.

Jedinstvene stil izacije zvijezda na sljcmcnjaku iz Donje Zgošće (sada Sl.'69 Kod Li štice je nađen pentagram okružen vijencem. koj i je na drugom kraku. najčešće sa polumjesecom. Mora se reć i da su mnogi primj erc i pretrpjeli raznovrs na oš tećenja. l7o Izgled zv ijezda odaje maj s tore vrlo ra z li č itih sposobnos ti . Du vna. Kalinovika i Stoca. urezana. 42. a li je obi č no sa nekim drugim motivom. š to govo ri o slici pejzaža noću . ili obra tno. suncem i krstom. kao pandan polumjesecu. Neki majstori nisu pravi li razlike između zvijezde i rozete. .Redovno j e p l as ti čna. pa su mj es to roze le isklesa li zvijezdu. a li ima i primje raka koji s u slabo urađ e ni. al i pos toji i ukl esana . Većina tih motiva je lijepo klesana. Na krstačama je počesto na kraju vodoravnog kraka. U dosta sl učaj eva se nalazi na š titu . Na Kupresu sam našao zvijezde zajedno sa scenom turnira i predstavama staba la. Nekada se javlja sam ostaln o. gdje fungira kao h era ldi čka oznaka. Više lij epih primj eraka je evidentirano u okolini Kupresa. Oko Bratunca pos toje biljne sti lizacij e sa cvjetovIma koji su predstavljeni baš kao prave zvjezdice. - II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu).

ali o tome niš ta podrobnije nije rekaol" A.Zvijezda je kao motiv likovnih umjetnosti široko raspros tranjena i s usreće se od davnih vre mena . na kojem se vidi osmerokraka zvij ezda. nalaze se i zvi jezde. Hoernes je smatrao da s u zvijezde.) . prema manihejskom učenju. No bosan s kohercegovačkom podru čju zvijezde nalazimo kao plas ti č ne ukrase kas noanti č kih bazilika. u E s tergonu . Taj mOtiv je iz starog orijentalnog repeptoara ušao u s tarokršća nsku umj etnost.k.. * Zvijezda na stećcima je vrlo malo pro učavana. kao i na grobovima feudalaca u Hrvatskoj.' S7 J oš je neobič­ nije mišljenje beogradskog etnologa P. Tako. Skobalj zvijezdi pridaje značenje s lično polumj esecu . koja je nastala odbacivanjem nekih ele-i 170 .trouglastom zabatu.' 79 a onda na zavjes i carskih dveri manas tira Hilandara I 80 Zvijezda je čes t motiv na srednjovjekovnom novcu u Srbiji ·i Hrvatskoj.. sa na tpisom o knezu Mutimiru . 174 Mogu se navesti i brojni primj erci ovoga motiva II naš im kraj evima. mjesec amblemi grbova bosanske vlastele. Ž. Uz polumj esec i sunce. '8I . In ače. e.'75 a onda na . Već je pomen uto da se zvijezda nalazi na babilons kim s telama. uz dva afrontirana konjanika. 1l2 Viđamo ga [la anti Č!kim nadgrobnim stelama. zatim na fragmentima s tarohrvatsk ih ploča sa pleterom iz Knina. kao npr. romani č kim i go tič kim crkvama. uz polumj esec i druge motive . koja zvij ezdu smatra ukrasom. U pojavi zvij ezde. Benac. prij e n. iz c rkve sv. '7I A. Skobalj je donio reprodukciju jednog babilonskog spome[]Jika iz 1200. Na ne kim mađars kim kas nosrednjovjekovni m š titovima. M. On u torne mot ivu vidi predstavu ljudske glave. za sunce kaže da označava n ebes·k u la đu koja prevozi pravedne duše na drugi svijet. da je stari slavenski pagan ski simbol obnavlj anja života . Lovre u Pazdigradu kod Splita. zvij ezda se čes to javlja na kršća n s kim slikanim scenama Kri s tovog rođenja.'76 kao i na ploč i sa pleterom iz crkve sv.. Maria Novella u Firenci. P.' 76 za tim je nalazimo kao iluminacij u Peć­ kog četveroevanđelja (XIV v. a u nekim s lučajevima (uz figura lne predstave) simbolom .177 Virovi tu rozetu na lazimo na predromani čko m sarkofagu iz splits ke katedrale. Mihajla u Stonu. kada. Wenzel. u znesenja Bogorodice. Sergej evski je zvijezdu svrstao u religiozne simbole. zvij ezde na lazi mo na oltars koj p l OČi iz crkve sv. kao u antičkim scenama Dioskura. Solovjev u zvijezdi naj češće vid i predstavu sunca. ' 86 Dosta je neobično mišlj enj e M. identifikuje sa Kristom. kojim putem je prenesen u Evropu. tj . Petrovića. Anđe lić je ustanovio da bar dvije trećine bosanskih izbjeglica u Dalmaciji i drugim zemlj ama imaj u zvijezdu kao heraldi čki zn. Postoj e i drugi primjerci. na bosans kom državnom grbu i na grbovima bosan ske vlastele. god. zvijezda simboliz'ira božanstvo svjetlosti i mraka. 173 Nalazi se na pred romani čk im . zatim na drve tu . Vidimo ga i na starokršć anski m sarkofazima. polumjeseca i krs ta na stećcima on vidi miješanje s tare slavenske dualis tičke vjere sa kršćanstvom I S5 A. Na nadgrobnim pl oča m a go ti čke crkve S. npr. koje se. Slavoniji i Dalmaciji.''' a s li č­ no mišljenje je izrazio i A. te kstilu i drugim s tarobosans kim umjetni čkim predmetima. nalaze se zvij ezde. Važna je pojava zvij ezde na bosanskom novcu. ' 83 D. Luke u Uzdolju ·kod Knina.

Rijetki su primj e rci na kojima nema n išta osim urezane kružnice. Neki krugovi imaju tačku u svojim centrima. Na jednoj feničanskoj nadgrobnoj steli. * ** 171 Krug na s teć ku smatramo predstavom sunca. a mnogi ob i čaji se i danas ravnaj u prema nj emu. ' 9l Po Sackenu . postala zvijezda. a češće su zajedno sa drugim motivima. predstavljena je shematski figura čovj eka sa krugom iznad nje. krugovi s u heraldi čki motivi . D. a ima ga i u sjevernoj Dalmaciji. u zapadnoj Bomi. Relativno. '90 Sli č no tumačenju polumj eseca . s jedne strane krsta predstavljeno je s unce. pre ko kružnog v . Na krugu u Kobilj oj Glavi kod Ske nder-Vakufa urezan je krs tić . a da je na s tećke stigla kada je sva ta s imb o li č­ nost bila već gotovo sasvim zaboravljena. Solovjev takav mOD iv "u obliku lopte" smatra predstavom sunca i.m Izgleda da je kult Sunca bio veoma raširen kod mnogih naroda.torijalno raspoređen. koju . ' 89 Moglo bi se reć i da i A.Kru g Taj relj efni motiv steća ka redovno je prikazan kao plitka . plasti č­ na ravna pl oča nejednake ve li č in e . nije rij etka pojava ni oko Kla dnja. Pošto se naj češće javlj a uz polumj esec. a onda i u z zvijezdu .s am vidio u Muzeju B a rdo u Tunisu. 3 . a sa druge polumj esec. koji je rezultat utj ecaja starih slavensk ih vjerovanja i kasnijih kršćan sk ih sh vatanja. Nekada su to samostalni motivi.. najviše ga ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . ob i čno sa polumj esecom i zvij ezdom. da ga smatramo predstavom sunca. l93 I na jednoj romaničk oj crkvi u Wiirttembergu. a nema ga nikako na u žim područjim a o ko Trebinj a. Kao heral di č ka oznaka javlja se oko Zadra.mena ta i u regresivnom procesu stilizacije. Vidov i ć objašnjava i sunce na stećci ma kao simbol šireg re ligioznog ka ra ktera (ne samo vezan za posmrtni kult ) . za sada se može reći da je ona u umj e tni čkoj primjeni u našim krajevima simbioza staroslavenskog paganskog kulta i kršćanske simbolike. Iznos i ukupno oko 175· primj emka. te oko Nevesinja u i s točnoj i oko Lištice u zapadnoj Hercegovini . . Broj takvih moti va nij e velik i manje ih je nego polumj eseca i zvijezda . Nije ni ravnomjerno teri. u ist očnoj Bosni. iz II v. tl Njem ač koj . Ljubinja. Stoca i Ljubuškog. Po svom izgledu on bi mogao biti i predstava punog mjeseca. ali ga n iko od dosadašnjih istraživača nij e tako shvatio. Benac. Vrlo rij etko se javlja oko Kalinovika i u Podrinju. Kupresa i u Pivi. u Hercegovini i na užem područj u oko Duvna. Ta ko ga s h vaća A.' 94 I 'kod naših naroda se u prošlosti suncu pridavao veliki zn ačaj.ijenca. odnosno rozeta l 88 Moje je m išlj enje vrlo s li čno onome o polumjesecu_ Iako će se zvij ezda dalje proučavat i . zbog čega se motiv upotreblj avao kao jedna vrsta socijalne ozna ke privilegovane feuda lne klase. opravdano je zaista. ilri sa rozetom. tumači I kao nebesku lađu . i kao elemenat bosanskog državnog grba a najviše k ao običan u kras . prema manihejskom učenju .

I97 U nekoliko slučaj eva vij ence vidimo iznad glava ljudskih figura sa uzdignutim rukama. 196 U nek-im s lučajevima motivi krstova su predstavlj eni tako da im se krakovi završavaju proširenj em u vidu kružnih vijenaca. npr. ali ih ima manje nego rozeta. u Hodovu kod Stoca. u Radimlji. Stoca. tordiran i osobito lij epo isklesan kružni vije nac. Zanimljivi su i koncentri čni vij enci koji s u kao medaljoni ukomponovani sa paralelnim rebrima na nekim stećcima u Njkšiću. Vijenac na stećcima Ludmera D.nađeno je oko 175 njegovih primjeraka. Ovaj motiv se javlj a na svim vrstama osnovnih oblika s tećaka . l99 Oko Zvornika je evidentirano više primj era ka kružnih vijenaca na vrhu stabljika.ij epo klesani. ipak. odnosno rozete ili krstove. kosim krstićima. izgleda. 172 . Nevesinja.kao elemena t bordure . a ~ordirane vijence oko Lištice "kotačima od pletenog užeta". najvjerovatnije da je ono r elikt starog slavenskog kulta Sunca kao izvora cjelokupnog života. Wenzel je kružne vijence nazvala "obru č ima ". južno od KonJica. Više puta je kružni vijenac tordiran. cikcak i drugim motivima. U neko liko s lučajeva vijencem je okruženo udubljenje koje nazivamo "kamenicom". U literaturi su upotrebljavam i termini drugač iji od ovoga kojim se ja služim. l95 Jedinstvena je i pojava niza kružnih vj e n či ća oko kruga u Moremišlju kod Višegrada. u okolini Kalinovika.. Ponekad obični ili tordirani vijenci okružuj u zv ij ezde. zajedno sa rozetama. kao npr. i9S Osobito su zanimljivi primjerci gdje kolovođa u kolu drži vij enac. a u jednom slučaju je polumjesec okružen vijencem (Hum kod Trebinja) . npr. široko je rasprostranj en. 4- Kružni vijenac To je plitko plastičan dio kruga u vidu 'k ružnog pojasa . odnosno zvij ezda. a ponekada su ti vijenci tordirani. Kružne vijence iznad ljudskih figura u Radimlji A. Benac zove "plastič nim krugovima". a ima . M. na stupU. polumjesecom ili krstom.Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim podacima za s igurnije objašnjenj e pojave sunca na s tećcima. u okolini Konjica. U Dopascima kod Kladnja se nalazi dosta velik. Lištice i Kupresa . Vijenci su obično pravilno i J. polumjeseca i krstova. a u nekim ljudska figura u jednoj uzdignutoj ruci drži kružni vij enac.i koncent ri č nih vijenaca koji su tordirani. ali češće zajedno sa rozetom. spada u brOjnij e .ka.200 Vijenci se javljaju i na štitovima. U Nekuku kod Stoca je tordiran vije nac prikazan na dršku. Vrlo rijetko ih nalazimo oko Ljubuškog iLjubinja. npr. Na drugom mjestu sam već naveo da obi čni 'ili tordirani vijenci okružuju nizove rozeta. U nekoliko s lučajeva je . Nalazimo ga samostalnog.ol Najviše kružnih vijenaca evidentirali smo u okolini Kalinovi. Zanimljiva je jedinstvena p ojava nazubljenog vijenca o ko četverokrake zv ijezde u Uboskom kod Ljubinj a. U tome pogledu 's e i stič u primjerci u dolini Neretve. Sergejevski je nazvao "diskom" . Ne kada se jav lj a jedan veći i u njemu jedan manji kružni vijenac. Počes to su kružni vijenci u sredini zabata slj emenjaka. ukomponovanih sa spiralama.

Benac je s matrao oznakama ranga pokojnika. kružni vijenac je stara slavens ka predstava sunca . nasta le spajanj em starog slavenskog vjerovanja i kršćanskog shvatanja 205 Vij ence u Radimlji A. lOJ J a sam u Nacionalnom muzeju u R imu vidio anti č k e nadgrobne s tele na kojima s u is klesani obi č ni i tOl-dirani kružn i vij e nc i. Petrovi ć je . Vidovi ć pred s tave s unca tre tira vrlo s lično preds tava ma polumj eseca i zvij ezde. * ** 1 73 Ovaj moti v stećaka je vrlo malo prou ča van.202 Na jednom drugom mjestu on je rekao da se na antičkim na dgrobnim spomenicima. Radi ću . atributima vojvods·kih figura .Sl. Sergejevs ki je vijence u Ludme ru svrstao u religiozne motive i smatrao predstavama s unca . koj e s u s li čne vij encima na stećcima . jer se niko posebno njime nije bavio . D. - Ori ginalna kombinacija tordjra nog vijenca i rozete na sijemenjaku u Krvavom Polju kod K onj ica. Prema F.204 D. 43. Ž. nalaze "pa tere". kao religijske simbole šireg znače nja. n ajčešće na arama.2(" P .

Hodovu kod Stoca i u Ziemlju kod Nevesinja. koja ISe na drugome svijetu daruje odabranicima. Vlasenice i Ljubuškog. istraživača 5. niti vijence na štitovima kao nebitne heraldičke oznake. ali ga većina smatra predstavom sunca. LiMice i Zabijaka. a stvarno je toliko da smo ga s pravom nazvali polujabukom.211 Kako se vidi. a ima je i na štitovima. Javlja se na raznim oblicima stećaka. On predstavu muškarca sa vijencem u ruci tumači kao predstavu pokojnika koji drži svoju glavu. m Za A.k od Skender-Vakufa. ali je njegov raspored vrlo neravnomjeran. Baštini . p l astičan Najčešće se nalazi zajedno sa polumjesecom i zvijezdom.s unca koje su na stećke stigle kao relikt staroslavenskog kulta sunca. Velike i vrlo plastične polujabuke su samo na hrbatima malobrojnih sljemenjaka u Kopošiću k od Ilijaša. Vrlo malo ih nalazimo na Majevici. on predstavu čovjeka koji drži tordirani vijenac tumač i kao shematski prikaz Krista.nagradu pravednim krstjanima. zatim oko Kalinovika i oko Kupresa. On taj motiv objašnjava kao "coronam" . Wild ise također zadržao na ovome motivu. slavljeniku ili čovjeku koji se po ondašnjim kriterij umima u nečemu osobito istakao. Tako se u jed nom slučaju kod Kalinovika u centru štita nalazi zvijezda. 174 . Ion.u svome tumačenj u zv. Jovana. Samo u nekoliko sl učajeva je ovaj motiv toliko velik da se približava jabuci. venac na devojačkoj glavi simboliše sunčevu svetlost. Ne uzimajući u obzir vijence :koji bi zbog svojih udubljenja mogli biti "kamenice"."208 M. mislim da su kružni vijenci predstave . sa svojom glavom u rukama. Ovaj motiv je nepoznat oko Kladnja. a oko nje su raspoređene četiri polujabuke. posebno onih u scenama kola.i jezde dao i tumačenje kružnog vijenca. Solovjeva kružni vijenac na stećcima predstavlja važan elemenat njegove teorije o bogumilskim steć­ cima. Nije ni približno tako česta pojava kao kružni vijenac.. a u prenesenom značenju životnu radost .kružni vijenac veže sa kršćanskim obredom krštenja i ponovnog rođenja . kružni vijenac nije jedinstveno tretiran. Najviše polujabuka ima u Ludmeru i u nekim krajevima centralne Bosne. kružić. Stoca. Vrućici kod Teslića. Wenzel .Polujabuka U horizontalnoj projekciji to je krug. slično predstavljanju sv. Više je karakteristika Bosne nego Hercegovine. Nađeno je ukupno oko 100 primjera'ka . . neka vrsta današnjeg lovorovog vijenca. jest V1ijenac cvijeća.207 "Po jednoj narodnoj pesmi. kao stilizovane i reducirane predstave ljudske glave. ali naj češće na krstača ma. oko Olova. a pogotovo kao rozeta i polumjesec. Kao druga alternativa koja bi se mogla uzeti u obzir pri objašnjavanju tordiranih kružnih vijenaca. Duvna.'1O Njemački arheolog G. ali da su već poprimile karaikter ukrasa . Samo u nekoliko slučajeva je nađena polujabuka okružena vijencem (Popovo polje i Kupres) . kao i Solovjev. Tako. u kršćanskoj ikonografiji. smatra da se radi o predstavi "krune života". koji se poklanja pobjedniku u junačkim igrama . koji u nadzemaljskom životu dijeli vij ence izabranima.

") . posebno na njihovim nadgrobnim spomenicima. Kako se kružni vijenac smatra predstavom sunca. slično situaciji kod nekih najstarijih muslimanskih i kršćanskih nišana u Bosni. "Nit je prosi. što znači da se radi o roze ti. Ovaj motiv sam uvrstio u grupu astraInih motiva zbog toga što on. zvijezde.da su to kvrge koje.Na nekim polujabukama se naziru zarezi od centra prema periferiji. ali da je na stećke stigla više kao ukras.218 I danas se na mnogim kršćans·kim grobljima grobovi djevojke ili mlade žene kite jabukama. U daljem studiju ovoga motiva trebalo bi i ovaj aspekt imati na umu. Vego misli da jabuke na stećcima nemaju vjersku već svjetovnu simboliku . Korošec smatra predstavama sunca. a između romaničkih lukova. vjerovatno rozeta. kaže se da "idu na jabuku". Rado su korišteni i na islamskim spomenicima. znače rane što su ih junaci u ratu zadobili i njima podlegli. a u krajnjoj liniji na "vječnu kuću". po mome mišljenju. Za zvijezdu sam već rekao da najvjerovatnije potječe iz starog slavenskog paganstva. Na srebrnoj oltarskoj pali katedrale u Kotoru iznad tordiranih stubova arkada. Narodne pjesme čes to govore o jabuci ("Dok on dade prste n i jabuku. mislim da to asocira na kupolasti pokrov džamija i nekih drugih islamskih zgrada. po narodnom vjerovanju. Traljić . gdje je mogla biti simbol zagrobnog života.to što je u više slučajeva isklesana zajedno sa polumjesecom i zvijezdom. Na solarni karakter polujabuke na stećcima upućuje i . Đ . ona je znak pažnje i ljubavi među ljudima. 212 * ** Istraživači stećaka su upadno malo pažnje posvećivali ovome motivu. koje simboliziraju zagrob n i ŽiVOt.216 M.2l4 a S. potrošio tri tovara blaga". što nesumnjivo potvrđuje moju raniju pretpostavku da se mnoge polujabuke mogu smatrati predstavama zvijezda ili rozeta_ Ovakvi motivi se nerijetko nalaze na srednjovjekovnim arhitektonskim i drugim spomenicima. što nalazimo i na stećcima. znači da ova astralna grupa .'l3 V. m Polujabuke na stećcima u okolini Travnika P.lOlumjeseca. kruga. Curčić kaže da kugle na nišanima možda označavaju vojnike koji su rukovali topovima. postoji dosta polujabuka na kojima se zapažaju reinjevi. nalazi se po jedna plastična polujabuka.\. ** * 175 Iz prednjeg izlaganja proizlazi da se ova grupa reljefnih motiva sastoji od pet osnovnih motiva .. Kada prosci ugovaraju svadbu. Kako sam već napomenuo. o zvijezdi. a onda i osmanskim. A što se tiče onih krupnih jabuka na krovu nekih sljemenjaka. U našim narodnim običajima jabuka i danas znači mnogo. naročito seldžučkim. Mazalić misli da je on nastao pod utjecaj em muslimanskih nišana. a eventualno. Nameće mi se još jedna mogućnost. prije svega. simbolizira sunce.. ni jabuku daji . zbog čega se u raznim prilikama daruje. kružnog vijenca i polujabuke. a i polujabuka se svodi na takvu predstavu.m Mislim da ima mnogo razloga što se ovaj motiv smatra predstavom sunca.

®@~ ** ~+ m© @ o @ Tabela XI - o Najčešći (J o stećcima. vidovi as tra lnih moti va na 176 .w )) ~ ~ ~ ) ) (( .

Po brojnosti stoje na prvom mje. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da su motivi sunca. Zauzimaju vidna mjesta na stranicama spomenika i redovno su u zajednici. njihov ukupan broj iznosi oko 1400 primjeraka. premašujući po broju motiv polumjeseca. kao simbola smrti čovj eka i njegovog ponovnog rađanja.'" M. koji je također često zastupljen . stu. M. zvijezdu i sunce. rekao da se motiv krsta na stećcima javlja samo izuzetno. KRSTOVI J77 Do sada su izražene vrlo razli čite tvrdnje. mišljenja i pretpostavke o brojnom stanju krstova na stećcima. čest motiv na s tećcima zbog čega je Solovjev korigirao svoje ranije miš· ljenje. m Ubrzo se potom ustanovilo da krst nije rijedak. Solovjev je 1948. god. nego. a najčešće sa polumjesecom i zvijezdom. koji su se sahranjivali pod s tećke. ipak. Ovi motivi su karakter istika svih oblika stećaka i rasprostranjeni su gotovo u svim većim područj i ma. Rijetka i više marginalna proučavanja ovih motiva rezultirala su vrlo neujednačenim hipotezama. a od poj e dinačnih su najbrojniji polumjeseci i zvijezde. god . a u najvećoj mjeri čistih ukrasa. nije moguće. naprotiv. koja im pridaje karakter heretičkih simbola.u suštini ima tri vrste simbola . te da su tako poka· zivali preziranje krsta bosans ki bogumili .'" C. čini se. Benac tvrdio da je krst "najčešći u!kras na stećcima". pa je zaključila da su krstovi "jedan od naj češćih oblika ukrasa na stećcima.. a pogotovo je to motiv zvijezde. polumjeseca i zvijezde daleki eho simbola izvora cjelokupnog života na zemlji. naročito u odnosu na varijacije i kombinacije krstova s drugim motivima.224 Ja sam 1971. na osnovu materijala kojim je raspolagala. ali ako uzmemo čiste . kako zbog mnogo brojnosti tih motiva i drugih s kojima bismo ih uporedili. i to obično u deformisanom obliku. Inače. Wenzel je 1965 . saopštila cifru od 438 stećaka "na kojima krstovi čine glavni elemenat ukrasa" i cifru od gotovo 200 stećaka "na kojima krstovi čine sporedan elemenat ukrasa". Nave· deni osnovni motivi ove grupe imaju 19 svojih podvrs ta. da im po~ijeklo treba tražiti u simbiozi staroslavenskog pa· ganskog i srednjovjekovnog kršćanskog shvatanja ovih nebeskih tijela. m Iako danas raspolažemo sa cjelokupnom osnovnom gra· đom o stećcima. ustanoviti potpuno tačan broj krstova na stećcima. od kojih je. krstovi kao grupacij a stoje na tre· ćem mjestu. Hoernes je tvrdio da na steć· cima gotovo uopšte nema motiva krstova. tako i zbog nedovoljno preciznih podataka. ali da su tada već poprimili značenje socijalno-klasnih atributa. izrazio mišljenje da je to naj češće korišteni motiv poslije solarno·lunarnih motiva. pok u ša vajući da bogumilski odnos prema tome motivu drugačij e protuma č i . iza astraInih motiva i bordura. odmah . da s u na stećke došli i posredstvom tih motiva kao simbola kršćanske ikonografije. priznaju ć i da se motiv krsta " javlja dosta često na našim spome· nicima". izgle· da. Truhelka je prvobitno smatrao da se relj efni motivi krs'tova na stećcima nalaze vrlo rijetko. najneuvjerljivija Solovjevljeva. Pre· ma mojim približnim proračunima."22J Malo iza toga je A. Iako za sada ne raspolažemo dovoljnim argumentima za potpunije objašnjenje. god . U dosta slučajeva su heraldičke oznake na štitovima.22<l A.polumjesec.

ili kao kružni vijenac ili da se tako završavaju poprečni i gornji krak. Cesto su njegovi krakovi obične pljJtko-plastične. stilizovani. ima jednako dugač ke krakove. Ima ga u svim područjima i na svim vrstama oblika stećaka.iše od jedne trećine ukrasa odnosi se na krstove). Neki primjerci g rčk ih krstova su okruženi vijencem. Nekada ga nalazimo i udruženog sa nekim od drugih motiva. a mnogo podvrsta ovoga motiva na stećcima i vrlo je teško i nesigurno sačiniti njihovu listu. Javlja se kao samostalan motiv. 1- Grč ki krst Grčki · k rst ili crux immissa. ali još češće je predstavljen zajedno sa polumjesecom. U nekim slučajevima su njegovi krakovi dvoprutasti i troprutasti. s tilizovane i ostale . Motiv krsta na stećcima je veoma široko rasprostranjen.tako da se samo gornji uspravni krak završava kao krug.i u Srbiji. Najljepše su rađeni ~tilizovani krstovi. Nejednako je klesan. u istočnoj Hercegovini. onda se može reći da oni stoje odmah iza zvijezda-rozeta. procesij ski. antropomorfni. Nekoliko primjeraka ima rombove 178 . a najviše oko Kalinovika i Lištice. zatim u vidu sidra. latinski . zatim u Ludmeru. ne računajući antropomorfne. U tome pogledu poS<toji više varijeteta . Evo približno tačne liste njihovih osnovnih vrsta: grčki.i uporedimo ili sa pojedinačnim osnovnim motivima drugih grupacija.i svih drugih motiva. uže ili šire. Kod ·n ekih dvoprutastih krstova se krakova na svojim krajevima spiralno povijaju na jednu i na drugu stranu. Postoj e i primjerci sa krstić ima ili prečkicama na krajevima krakova . Andrijin. što je veoma :teško uraditi. Tau-krst. a neki sasv·im drugačije završavaju. latinske i druge. vrpce. ali postoji i znatan broj urezanih u kamen. ili opet da se neki tako.krstove . Znatan broj ovih krstova ima krakove koji se prema svojim krajevima postepeno šire. svastika i ostali. Ako bismo zvijezde odvojili od rozeta. ponekad tordiranim. Ima i krstova čiji su krakovi tordirani. Osobito je brojan u Imotskoj krajini (v. lorenski . u zapadnoj Hercegovini. zapadnoj Bosni. onda bi krstovi izbili na prvo mjesto. pa i tri krsta na jednome spomeniku. Najmanje je zastupljen u srednjem toku Drine. Ponekad se nalaze dva. naročito oko Duvna. kalvarijski. Postoji više vrsta. Krakovi nekih krstova se završavaju u vidu ljiljana. Obično je plastičan . u Crnoj Gori i u sjevernoj Dalmaciji. na Majevici. ali su i dosta često drugačije oblikovani. koji djeluju kao pravi ukrasi. naročito u Bosni i Hercegovi ni. Lištice. zbog čega ovaj krst ima više svojih varijanti.grčke. naročito oko Ljubuškog (više od jedne trećine svih ukrasa otpada na :krstove). Mnogi od njih imaju krakove koji se završavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. kao i u vidu rozete. ali veoma rijetko na štitu . U nekoliko slučajeva su klesani kao riblja kost. a ima ih i višeprutastih. Dosta česta pojava je u okolini Stoca. zvijezdom ili suncem. ima ga mnogo oko Kalinovika (zauzima jednu trećinu svih ukrasa). posebno oko Nevesinja. ili da se sva četi ri ·kraka tako završavaj u. Ova zadnja varijanta je široko rasprostranjena. Ponekad se krakovi nekih krstova na svojim krajevima račvaju ili trozubo zavešavaju. u centralnoj Bosni . a iznad polumjeseca .

I neki njegovi primjerci imaju torrurane krakove. Ponekad ga je teško razlikovati od motiva štapa. U prvo vrijeme kršćanstva. koje drže ljudske figure. ili se oni nalaze uz figure. svega oko 40 primjeraka. I njegovi 'krakovi se nekada račvasto ili trozubo završavaju. Andrije. 5 . i to nekada samo neki od njegovih krakova. 2- Latinski krst Gotovo sve što je rečeno za grčki krst odnosi ·s e i na ovaj. dva kratka vodoravna i jedan donji uspravni mnogo duži. a nekada sva četiri. 3 . nego tri gornja jednaka. nekada okruženi vijencem. Tako ima krakove dvoprutaste.Tau-krst Tau-krst ili krst sv. a pošto se II našim lcrajevima vidi na grbovima katoličkog reda sv_ Ivana. Ovakvih krstova je nađeno ukupno 40 primjeraka. Ioni su. cikcak i drugim motivima. I neki njegovi primjerci Jmaju ljiljane. relativno dugačkog donjeg uspravnog kraka. zajedno sa rozeticama.Andrijin krst Krst jednako dugačlcih kosih krakova nazivamo krstom sv. s tom razlikom što latinski nema jednake krakove. Ovaj motiv se rasprostire po svim krajevima. Znatan broj ovakvih hstova ima krakove 'k oji se . mogao bi se zvati ivanovačkim. kao i grčki krstovi . korišteni su drugačiji. koji se zbog toga što je sličan rims·koj cifri X. a nekada kao rombovi ili petorolistovi. U nekoHko slučajeva ovi krstovi su elemenat II borduri. Tome zovemo krst koji ima samo tri kraka. ovaj krst se u literaturi nekada naziva crux commissa. ali je brojno stanje vrlo teško ustanoviti. troprutaste i višeprutaste. Ni ove vrste krstova nema mnogo. Talcav latinski krst je u zapadnoj Evropi poznat pod imenom malteškog krsta. Ako ga razlučimo od grčkog. možda ih ima oko 300 primjeraka. Cesto se njegovi krakovi šire prema svojim krajevima. Poneki primjerak u vijencu ima male trolistove ili neke drugačije umet ke između krakova. a donji uspravni duži. ovaj kosi. I on ima dosta svojih varijanti. Za razHku od grčkog. a kao jedan između njih.iH petorolistove na krajevima svojih krakova. umjesto pravoga znaka krsta. obično torruranim. II doba progonstva kršćana.z avršavaju kao krugovi ili kao kružni vijenci. 226 Ta'k vih krstova nema mnogo na stećcima. onda ga ukupno ima oko 250 primjeraka. I ovaj je krst posvuda rasprostranjen. 4 . mogli .Procesijski krst 179 Krstove nešto dužih dimenzija. nazvao crux decussata. sidra ili rozete na krajevima svojih krakova.

lorenskom krstu. kako je to predložio L. kao ljiljani.Kalvarijski krst Mnogobrojni krstovi imaju svoja pos tolja koja su razli čitog oblika . bez obzira da li se oni završavaju obično. Nazvao sam ga lorenskim ili dvos trukim krstom. 7- Lorenski krst Ima krstova sa dva para vodoravnih krakova. na krst na Golgoti. Takav krst je sličan tzv.. Antropomorfni krst na sljemenjaku u Dvorišt ima kod Kupresa. Ljubuš kog i na Blidinju. š to podsj eća na kalvarijski krs t.kao luk. pa bi se tim imenom mogao i zvati . Na ljudsku figuru podsjećaju obi č ni krs tovi kod kojih se Sl. Zanimljiv je jedins tven primjerak u Uboskom kod Ljubinja. kao i primjerak sa tri para vodoravnih krakova. gdje se obadva para vodoravnih krakova završavaju spiralama i . 8- Antropomorfni krstovi Mnogobrojni su krstovi koji su u većoj ili manjoj mjeri s li čni ljudskoj figuri. ili drugačij e.'" Oni su rijetka pojava .kalvarij s ki krst. 6 . Nađeno ih je oko 40 primjeraka. oko Ljubinja.gdje na tim krakovima vidimo po jednu pticu. trougao. četverougao. npr. Nađe se ponekli primj erak sa drugim kosim parom krakova.bismo nazvati procesijskim (c rux hastala). zatim kao krugovi. kao dvije ljuds ke noge. Ovakvih krstova je evidentirano 20 primjeraka. 44. Katić. . Nalazimo ga.'28 Evidentirano je ukupno oko 25 primjeraka lorenskih krstova. kao dva ili tri kraka. kao s tepenice i sli čno. Nađeni su oko Imots kog. Liš tice [ Ludmera.

gdj e je gornji krak krsta proširen i zaokružen. horizontalni krakovi su kao ruke. kao da predstav lj aju gore uzdignute ruke.ice.SI.2JO U više s lučaj eva se horizontalni krakovi lome ili povijaju prema gor e. J oš više na to pod sj ećaju krs tovi č iji se gornji uspravni u svom završ nom dij e lu proširuju u krug. a donj i uspravni ra čvaju . ili sa zav ršecima u obliku ljiljana. a kod nogu se pojavljuju i vodoravni dodaci koji imitiraju stopa la . 23 ' Vrlo su zanimljivi i primjerci an tropomm-fni h krstova u Ziemlju. a donji kao trup i noge čovjeka.oči. n edale ko od Trebinja. br. također u okolini Neves inj a. baš kao ženska haljina. 44) . - Antropomorfni krst na s t eć ku u So č i ca m a kod Rogat. U nekoliko slučaj eva su naznačeni markantru dijelovi lica . Gornjj kra k je kao glava. usta . U tome pogledu je za nimljiv dvos truki račva s ti krst iz okoline Kup resa (s l. a donji uspravni krak se prema dnu postepeno širi . gdje je maj stor ."9 Origi nalan je slučaj u Klikovićim a. nos. sa stopalima u profilu. a donji produžen j većim dije lom pretvoren u dvij e noge. 181 donji us pravni krakovi ra č vaju. 45. Na žensku ljudsku fjguru sa uzdignutim rukama dosta p odsjećaju primj erci koje sam našao u okolini Neves inj a pri kraju horizontalnih krakova se uzdižu s tubići sa kružnim završecima.

Glava je okruglasta. 46. elipsasta. jednostavnim urezanim linij a ma predstavio ženske figure u nekoliko nijansi (sa podignutim i sa s puštenim rukama) . - Ant ropomorfni krs t na steć ku u okolin i Nevesinja.SI. kao da se radi o plesačicama . m Na s li čan način su klesani i antropomorfni krstovi u okolini Trnova . ramena su ravna . 182 . ili rombi č n a.

a više čovj e kolikih.okruglasta glava. ruke nešto spiralno povijene. na dlanu druge "kamenica".w. u jednoj ruci krst . a trup i sas tavlj ene noge u vidu izduženog i prema dnu neš to proširenog stabla. trup uzak a dugačak. U svemu je evidentirano oko 80 primjeraka ovakvih krstova. a noge se obi čno račvaju·. r uke p odignute. 233 Postoji i više primjeraka bi ljrtih stilizacija. Takve primje rke sa m evidentirao O1a Blidinju i o ko Kalinovika. Duvna i Imotskog. tek naznače na ramena.glava zaobljena ili elipsasta.23S Jedinstven je primjerak iz Rašk" Gore kod Mostara . Katić je nazvao crux gemi. zbog čega li če na muške lj udske figure. - Motiv krst·rozele na stećku Capljine. rascvjetali krstovi i krstovi kombinovani sa spiralama i grozdovima. Pos toji i više primjera ka stilizacija ljilj a na. trup uzak ili samo jednom urezanom linij om n aznačen . Krst-rozetama nazivam one motive kod kojih 183 Sl.'" Stil izovane ljilj ane koji sliče čo vj eku i krstu L. uglavnom ljiljana. ili spuštene. kod kojih se s tablo prema dolje račva . s jasno naznačenim šakama i prstima. ruke podignute. a naj češće i najvažnij e su krs t-rozete.nešto odignuta ili spuštena. 9- Stilizovani krstovi Stilizovarti krstovi imaju nekohko svojih varij anti. manj e krstolikih. što podsjeća na predstavu sveš tenika. koj e p odsj ećaj u na ženske ljudske figure . 47. II Bivoljem Brd u kod .'36 Postoje i druge varijante antropomorfnih krstova. Takvih primjera ima oko Kupresa.

zapravo. a ponekad se takav pupolj č i ć nalazi i iznad sastava lukova (u međuprostorima krakova ). vidi se da ih je klesao kovač Grubač. alazimo ih u Boljunima i obližnjim lokalitetima u oko lini Stoca. .se krakovi krsta pri krajevima razdvajaju i na obadvije s trane polukružno povijaju i. zbog čega ih nazivam Grubačevim ·krs t-rozetama. Ponekad je kod razdvajanja krakova isklesan pupoljčić . Takvi motivi se nalaze u okolini Stoca i na Blidinju. U nekoliko s lu čajeva ti s tu bovi imaju svoja postolja. U jednom s lu čaju je rascvjetali krst okružen tordiranim vijencem. a sve je to okruženo vijencem u kojem se redaju dvostruki isprekidani cikcak-motivi.Stilizovani krst na s t ećk u II selu Sopilj e kod Nevesinja. Tu s padaju krstovi čiji se krakovi najprije spiralno povijaju. Takvi motivi su često postavljeni na stubovi ma. u međupros torima su cvj etići od po tri spojena rombi ća. pretežno u vidu ljiljana. prave osam jednakih u krug povezanih lu kova (valuta). koja su nekada u vidu rozete ili stilizovanog akantusa. . a li još bogatije stilizacije. a potom formiraju raznovrs ne cvjetne ob like. koji su. produženje uspravnog kraka krsta. lJ• U rascvjetale ili raz. a li su nađeni i kod Ljubinja. Po natpisima na nekim stećcima s takvim motivima. li sta le (lisnate) krs tove ubrojao sam vrlo slične. s pajajući se tako. a njegov s tub je u vidu stabljike sa Sl. 48. Nevesinja i Capljine B7 Postoje i krst-rozete kod kojih je krst pred stavljen če tverokrakom rozeta m (zvijezdom sa rombičnim krakovima).

ali je $ I Sl. a li se u manjem broju javlja i oko Zvornika. 49. . itd.'" Stilizovanih ·krstova u svemu je nađe no neš to preko 50 primj eraka. 10 - Svastika Sljedeća vrsta motiva krsta j este kukas ti krst koji se naj češće zove sva stika (crux ga mmata ). Nekada o spiralama vise grozdovi. Kovilja če.ka poj ava. koji dj eluj e ·k ao či pka . On se ne kada sas toji od dviju prelom ljenih Sl. Motiv . . Kalinovika.ma i primj era gdje su grozdovi veza ni za s tablo. 50. Pos toje još ne ke nijanse ove varij ante. višekuta. u Bos ni i oko Stoca. ili vise na posebnim lozicama (grančicama). - Neko liko mo ti va stiLi zovan ih krs tova koji se javlj aju na s t ećc ima II Hercegovini. Najviše ga ima oko Olova. i hn ače.Motiv "svastike" ispod stilizovanog krsta na slj e menjaku li Eminovom Selu kod Du vna. a li ima i drugač ijih zavr šetaka. Gacka i Čaplj i ne. geografski priLi čno ogra ni čen. običnog krs ta. koji s u nekada tordirani. ni je rij et. Nevesinja.24o Treća varijanta s tilizovanih krs tova obi č no se sas toji od biljne stilizacij e u vidu dvostruke s pirale č ije j e stab lo formirano kao krs t. a li .tri para spiralno povijenih listića. npr. u vid u rozete. ll ' Ova varij an ta stilizovani h krs tova zastup lj ena je uglavnom 'll široj okolini Stoca i na Blidinju. Gornji uspravni i horizontalni krakovi toga s tabla-krs ta završavaj u se II vidu krugova ili kružnih vij enaca. Zanimljiv j e primj erak bogato razli stalog krs ta kod Kalinovika. u Hercegovini. U drugome slučaj u je s tub tordiran i pri kraju pre križen .

umjesto gornjeg uspravnog kraka. kao i stilizovani krstovi. kakve. običnim prečkama . a i se veoma razli·kuju. suncem i ljiljanom nalazimo na romaničkim crkvama 'll Wiirttembergu. ili kružni vijenac. Navodim samo neke od nj ih . koji veoma podsjeća na staroegipatski hijeroglif ankh (crux ansata). Upotrebljavani su 186 ."2 Oko Nikšića."6 Na nekoliko krstača iz okoline Gacka nađen i su krstovi koji stoje na rozeti.. itd. Obi č no su im krakovi prošireni prema kraje"ima. a neki spiralama. Zanimljiv je jedinstven primjerak krsta čiji se horizontalni i gornji ·krak završavaju u vidu polumjeseca. a potom oko Kalinovika.247 a isto je tako jedinstven primjerak tordiranog krsta na trouglastom postolju. Stoca. Na područj u između Konjica. koji se nalaze u okolini Ljllbuškog. a nekada je plasti čno isklesan.2 " Obične krstove. Njihov ukupan broj je malen. vidimo u Muzeju kršćanske umj etnosti u Arlesu i na vizigotskom sarkofagu u Muzeju u Narboni. zbog čega liči na kapelicu (Imotski) . Olova. Na staro kršćan­ skim sarkofazima u Aliscampu u Arlesu nalaze se i dvostruki. U dva s lučaja ključevi se produžuju kratkim kao cikcak-vrpcama i kombinuju sa rozeticama. a međuprostori popunjeni nizovima pod pravim uglom urezan ih linija.lorenskim krstovima . kao i na nekim lokalite tima u Pivi. nalaze se na starokršćanskim sarkofazima i nadgrobnim stelama.ijante . npr. Od mještana sam za njih čuo i ime " krst sa tri pera" . Nij e ustanovljen u okolini Kupresa. Nevesinja i Mostara javlj a se nekoli ko primjeraka krsta . Ovdje bi se mogli uvrstiti rijetki primjerci trostrukih krstova. a ponekad u svome centru imaju " kamenicu". tj. Obični krstovi. ovaj motiv je geografs ki široko rasprostranjen. "kamenicama". koji. onih koji imaju tri para horizontalnih krakova. kao što su krstovi kod kojih se neki krakovi završavaju krugovima ili 'kružnim vijencima. umjesto gornjeg uspravnog kraka. koje sam nazvao trokrakim krstovima."4 U okolini Lištice su nađena tri primjerka kosih krstova č iji su krakovi slični ključevima. odnosno na koptski ideogram za Krista.ili dobro povijenih urezanih linija.24S Postoje krstovi okruženi vijencima čiji su krakovi označeni urezanim linijama. Ljubuškog.koji. kao i u vidu S spirale. kao i u našim krajevima.243 Naprijed je bilo govora o dvostrukim . grčki i latinski.248 međusobno * ** Krstovi stećaka imaju mnogo analogija na raznovrsnim spomenicima u svij etu. Navodim samo neke zanimljivije va. Iako se javlja u svega primjeraka . Postoje i druge varijante. 250 Krstovi antropomorfnog oblika su široko rasprostranjeni. udružene sa polumjesecom. četrdesetak II - Ostali krstovi Ostali ·krstovi su drugačiji od svih naprijed navedenih vrsta. u vidu latinskog slova Z i S. Najviše ga ima u Imotskoj krajoni. Nevesinja i Bileće . pojavljuju se krstovi bez donjeg uspravnog kra'ka. imaju povelik kružni vijenac. nađeno ih je oko 20 primjeraka. a donji uspravni malo račva (Zablj ak) . ima dvostruki trouglasti zabat. često sa roze ticama između krakova i pticama na krakovima.

S. tako kod afričkih naroda i kod starih Slavena. Dujma u SpEtu. Marije u Svaču. u Muzeju La Rochelle. sa krakovima koji se povij a ju i stvaraju male ljiljane u površinama između krakova. a poznati su i merovinški. sa rozetama u njihovim centrima.252 Re'kao sam već da je kosi krst . čiji se odljev nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu. S. m Dvoprutast krst sa krakovima koji se spiralno povijaju vidio sam na kamenom fragmentu iz grčkog paleokršćanskog .'61 Krst-rozete .korišten kao ideogram za Isusa Krista.Andrijin . na romaničkim lukovima ikod ulaza u podzemlj e crkve. . isklesani su krstovi sa krakovima u vidu ljiljana. TaJ<:o ih. rozeticama između krakova) vidimo II crkvi. Takve krstove sam našao i na sarkofagu iz XII v.. a vrlo slične rascvjetale krstove možemo vidjeti na živopisu Bogorodičine crkve u Studenici. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji. i često stoje na stepeničastom postolju. lebende Kreuzen . 'iz XIII V_264 i na slikanom soklu zida ikonostasa crkve Petkovice kod Stragara.. Augustina u Tuluzu. Vittore u Raveni (IX V. iz XIV v. Nikole u Bariu (sa vizantijskim karakteristikama) nalazi se krst čiji se J<:rakovi završavaju trozubo i drugi na kojem iz donjeg kraka izbijaju dva stili"irana akantusova lista.253 Brojne su analogije krstova čiji se krakovi završavaju ljiljanima. Zeno u Veroni. koji se nalaze pre katedraInom crkvom sv. npr.257 Krstovi sa ljiljarnma su česta pojava i u djelima primijenjenih umjetnosti. a takve koji su još imali dodatke u vidu malih ljiljana vidio sam kao minijature rukopisa grčkog Cetveroevanđelja iz XIII v. Krstovi sa gornjim uspravnim krakom u obliku romba javljaju se od vrlo ranih perioda.u irskoj kršćanskoj umj etnosti. 256 Krstove sa krakovima klesanim u vidu riblje kosti. a vrlo s!>ična rozeta postoji na crkvi u Ahtali. vidimo na tekstilu sv . kao i na fragmentu nadgrobnika Teodata u Muzeju Malaspina u Paviji.i ja i završava u vidu trolista. ·s kraja XIII V.p erioda. umjesto ljiljana obično su stilizovani petorolistovi. na ugrađenim starijim fragmentima u crkvi sv. 265 Taj motiv se nalazi i na fragmentu kamenog sarkofaga iz crkve sv.258 Dvoprutasti krstovi sa spiralno povijenim krakovima nalaze se na duboreznim vratima neikih grčkih manastira s kraja XIII i početka XIV v. Prasede u Rimu. sa voluticama (. U Muzeju Cluny u Parizu vidio sam venke procesijske krstove čiji se krakovi završavaju sa Ijiljanima. Sa!kota evidentirala na nad- 187 . Katarine du Mont u Rouenu (XIII V. 255 Na ugrađenom sarkofagu u bazilici sv. Takav motiv je M..). u okolini Kragujevca. 2OO Na sarkofazima nadbiskupa Ivana Ravenjanina i priora Pe tra. tzv.).k rstove sa ljiljanima vidimo na parapetnim pločama u crkvi S. s kraja XIII ili početka XIV V. 262 Na glavnoj fasadi manastirske crkve -ll Studenici nalazi se dvostmki krst čiji se donji krak produžuje i na obadvije strane zav. ili ·sidra.266 Vrlo slični ovima su rascvjetali krstovi koji se zovu Hetimasija.254 Kosi krst sa ljiljanima na krajevima krakova nalazi se na pluteju u crkvi Cividale u Tempiettu. Tako. u Italiji i na fragmentu sarkofaga Teodata u Muzeju Malaspina u Brescii. zatim na štitu go ti čkog sankofaga u Muzeju sv . kao i analogije uopšte stilizovanih krstova. Na bjeloruskom jeziiku se romb i danas zove krug. u Gruziji . kod kojih su ·krakovi obično dvoprutasti.263 Na odjeći živopisa u Žiči prikazan je rascvjetali krst. nalazimo na parapetnoj ploči sa ikonostasa crkve sv. iz XI-XII V. Klimenta u Rimu.'51 Antropomorfni krst je simbol na zastavi savremene afričke države Mali.

'·' Krstove sa krakovima koj i se završavaj u u vidu ljiljana.Sl. datiranom oko sredi ne XIV v. a osobito na bron čanom nakitu na Glasincu.. a direktnu analogiju j e naš la na neidentifikovanom sarkofagu u crkvi sv . a a nt ropo morfni krs t. V 1254.na povelj i hums kog vlada ra kneza Andrije. posebno o nih ob i čnih grčki h i latinskih . us tanovlj en j e li mikens koj umjetnosti. ne ku vrstu krst-rozeta vidimo na boga to ukrašeno m pluteju iz kasnoanti6ke barilike u Zen ici ."o Krstovi čija se gornja tri kraka završavaju kao krugovi na laze se na povelji hums kog župana Radoslava od 22 . - Sarkofag priOl'a Petra u Splitu. a u ha lš tatu ga ima na čitavom ilirskom podru čju . na kojima nij e potrebno da se zadržavamo . Rečeno je već da je a nkh bio egipatski hijeroglif i 188 . Običan krst j e poznat još iz neolita. krst-rozete i sti lizovane krstove na lazimo na s tarobosanskim drvenim tasovima i drugim duboreznim predmetima iz zapadne Bosne.' 68 Analogije našim krstovima na s tećcima mogu se nać i j na te ri to· riju Bos ne i H ercegov ine. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . Može se reč i da je on i najznačajniji i na jraspros tranjen iji li'kovni simbol Kristove muke . izd atOj Dubrovn iku 1249.). 5 1. I z ovog se vidi kako je 'k rst kao likovni m otiv u s rednj ovjekovnoj umj etnos ti bio veoma mnogo korišten . ali o na pod tim poj mom obuh vata gotovo sve naše st il izovane krs tove. grobni m pl oča m a ma nas tirs ke crkve li Banji kod Priboja (XIV v. Maks im ov i ć takođe r navodi te Hetimasija-krs tove. li B osni. god . Tako. J. sa glavicom i oborenim horizontaln im krakovima .m Nek i njegovi oblici potječu još iz pred is torijskog vremena.'·. god 271 Pos toj e još mnoge analogije raznovrsnih ob lika krs tova.

a li su poštovali krst. SoIovjev je. kao i one kombinovane sa spiralama i grozdovima. On kaže da je krst na nadgrobnicima "simbolička predstava pokojnika u grobu" . međutim. dakle. We nze l kaže da je srednjovjekovno predstavljanj e ljudske figure u obliku krsta vezano sa Kristovim raspećem. a grozd kao "grozd životni". Wenzel smatra antropomorfnim krstovima koji . Ž . potekao iz Mezopotamije. kada je kršćanstvo postalo državnom vjerom. Krst predstavlja samoga Krista .'83 Jedi nstveni krst sa istaknutim rukama i krstom u jednoj na s tećku u Raškoj Gori kod Mostara C. gdje se krst opisuje kao drvo života (lignum vitae). pojam krsta na stećcima.'" On kaže da je kult svasti ke bio poznat i islamskim narodima. U Indiji je ona "simbol sunca i vatre. prezirali realističko raspelo. Petrović se sa svojim mišljenjem o porijeklu i simbolici krsta sasvim izdvaja od ostalih istraživača. Radojčić tvrdi da je motiv kombinacije krsta sa spiralama i grožđem ortodoksni kršćan s ki simbol. motiv krsta na stećcima ne označava pripadnost kršćanstvu. nego narodnim motivima. a spirale "pravi krstjani" . Kupreške krstove koji se prema dolje račvaju Meyer smatra gotički m. pod čim se podrazumijeva simbol Krista koji je raširio ruke. Na starokršćanske nadgrobnike je stavljana umjesto običnog krsta. Da bi mogao s'teć ke pripisati bogumili ma. grozdOvi su nj egove riječi . Oroncija. Solovjev objašnjava i s k l jučivo neomanihejskim u če njem. Za D. to je veoma rasprostranjen predistorijski motiv koji simbolizira donosioca sreće i čuvara od zla. koji je. ·koji su mogli preuzeti i bogumili .m Neki ga istraživači smatraju starim slavenskim paganskim simbolom. iz XI-XII v. Antropomorfni krstovi Sll najviše bili predmet zanimanja istraživača stećaka . pa otuda i pripis ivanje stećaka bogumilima. Dosljedno tome. zbog toga što ponešto s li če egipatskom ankhu. Sv. m G.28' Takve motive i drugi neki nau čni radnici tretiraju ortodoksnim kršćanskim . a na Zapadu je služila kao vrlo rasprostranjen amulet razl ičitog značenja. mogu da simbolizuju žensku p lodnost . izgleda.'87 Na osnovu prvog psalma a trećeg stiha.280 Tau i kosi krst korišteni su u doba progonstva kršćana . sva ki od njih u desnoj ruci drži krst. Curčiću.'78 Po V. a naročito pojam antropomorfnog krsta. A.. nego stilizovanu antropoidnu predstavu samoga pokojnika.'84 Radi se o srebrnom relikvijaru sv. koja je nastala "regresivnom stilizacijom realističkog prikazivanja pokojnika" .'s.'" Njegovo mišljenje dijeli i P. objašnjavao ne kao predstavu Kristovog raspeća .''' Tau-krst je u germanskoj simbolici imao moć zaštite od demona. Tau se naziva i "s lovom gospodnjeg znaka". on krstove na stećcima ne smatra kršćanskim. A.m a i M.m P . Po njegovom mišljenju. krst je postao državnim grbom. Hoće da kaže da su bosanski bogumili . koje su na steć­ cima imale istu vrijednost kao i ortodoksni krstov-i. naslijeđenim iz pretkršćanskog vremena. U Konstantinovo vrijeme. I krstove okružene vijencem. Wilke je svastiku svrstao u lunarne motive. Solovj ev misli da je to prastari simbol vječnog života i da je na stećke došao preko bogumila. Neke stilizacije ljiljana u okolini Imotskog M.189 koptski nadgrobni simbol. te životne snage koja iz njih izvire". a naročito Kristovo raspelo. nego kao Krista sa raširenim rukama."6 Svastika je poznati predistorij ski simbol. Vidovića s u to antropomorfne stilizacije Kristovog drveta raspeća. sa reljefnim arkadama u 'kojima su figure svetaca. Fiskovi ća podsjeća na romaničke krstove u Zadru. Tomić.286 Cesto je isticana okolnost da su srednjovjekovni heretici prezirali krst . kao neomanihejci.

Wenzel je rascvjetalim krstovima na stećcima posveti'la poseban članak. Sergejevski ih smatra kršćanskim 'Simbolima. M. 190 .ka!lvarijski tip krsta na stećcima možda nastao pod utjecajem sa Istoka.izacijama zasnovanim na biblijskim motivima."'" I D. pak. 295 Rascvjetali krstovi se nalaze i na kovčežićima od bjele>kosti.karakterističnija mjesta. ali još češće na nadgrobnim spomenicima. koji je u Vizantiji i uopšte na Istoku predstavljan na oltarskim pregradama. Najpopularniji su jednostavni grčki i latinski oblici. rasprostranjenost u svim geografskim područjima. na pločama ikonostasa crkve sv. Ogroman broj motiva krstova.'89 a D. Starom Nagoričanu i Dečanima. u Srbiji. J. 'Dimitrija u Peći. 29S. ali da se susreće i kasnije. Vego ih veže za kršćansku euharistiju. dosprjevali i u naše krajeve. kao i na nekim drugim sarkofazima i nadgrobnim pločama u Srbiji. jasno govori o važnosti i obljubljenosti krstova na stećcima . m Neki misle da krst u rukama čovjeka znači realnu životnu predstavu. Radojčić je vrlo dobro uočio identičnost 'Stiliwvanih krstova na sljemenjaku iz Donje Zgošće i na freskama u Žiči. najznačajnija i naj. posebno antropomorfnim i stHizovanim. Svojom majstorskom likovnom obradom osobito se ističu krst-rozete i rascvjetali krstovi. Za krst Hetimasiju.. Maksimović kaže da je karakterističan za nadgrobnike starokršćanskog i vizantijskog perioda. Sasvim je sigurno da u cjelokupnom fondu reljefnih motiva stećaka krst zauzima jedno od dva vodeća.-čkoj. Navela . koji su u vizantijskoj umjetnosti poznati od XI v. ali su rasprostranjeni i na Zapadu u toku čitavog srednjeg vijeka. koja se odnose na motiv rascvjetalog krsta. izbor mjesta na samim spomenicima i klesarska pažnja koja im je posvećivana. ali je velika pažnja poklanjana i dl1ugim oblicima. Nalazi ga i na sarkofagu Ivana Ravenjanina u Splitu. M. Najviše oltarskih pregrada sa takvim motivom sačuvamo je u G. Naročito je upozorila na slič­ nosti sa kovčežićima od slonovače koje su izrađivale arapske zanatlije na Siciliji ou XII v. Zbog svega toga se misli da su takvi motivi na stećcima mogli nastati pod utjecajem istočne crkve. na kamenom sarkofagu arhiepiskopa Joanikija u Sopoćanima. javljaju u nešto više od 900 primjeraka. a zatim trgovinom. m Sv.293 Izgleda da je motiv krsta Hetimasije karakterističan za nadgrobne spomeni'ke visokih crkvenih dostojanstvenika u XIII i XIV v.simbolima. Vidović smatra stil. Kod nas ga nalazi na fasadama manastirske crkve u Dečanima.m Svi ovi rascvjetali krstovi vode svoje direktno porijeklo iz rane kršćanske skulpturalne umjetnosti istočnog svijeta.292 Veoma su korisna zapažanja J. Ma'ksimov4ć. Ona kaže da je to stari kršćams'ki simbol raspeća i vaskrsenja. je njihovo rasprostiranje (19 primjeraka ukupno) i pronašla .m ••• Kako se iz prednjega vidi.296 Motiv sidra je starokršćanski simbol nade. Svi se. preko Venecije i Dubrovnika.297 Postoji mišljenje da je . na Atosu i u Gruziji.neko\ilko analogija u našoj i ·stranoj umjetnosti. koji je vrlo sličan ovima. u ovoj grupi postoji 11 osnovnih motiva i 38 njihovih podvrsta. brojnost i raznolikost tipova i njihovih varijanti. zbog čega bi krstove sa sidrima trebalo tumačiti kršćanskom nadom ou bolji svijet.

i= + + Tabela XII Naj če š ći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima. 191 .

+++0 O+ ®=#= o Tabela Xl11 - Naj če šć i vido vi vrsta i pod vrs ta moti va krs to va na s te ćcima. 192 .

193 .T Tabela X IV Najčešći wdovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima .

194 .Tabela XV - Najčešći vidovi vrsta i podvrsta motiva krstova na stećcima.

Naravno. protumače kao neomanihejsku pojavu. a doslj edno tome i da stećke pripišu isključivo sljedbenicima srednjovjekovne CI1kve bosanske. . . seže u daleku prošlost. koje sam. njegovo porijeklo. posebno nekih nj egovih oblika. U tome pogledu je od značaja i to što se na armens'kim srednjovjekovnim kamenim nadgrobnim spomenicima.k oji djeluju više kao ukrasi. Ž. rascvjetali krst i krst Hetimasije. antropomorfni krst. Razumljivo. ~ rst je karakterističan motiv srednjovjekovne kršćanske likovne umjetnosti. . Kada imam na umu vrste kao što su krst-rozete. JOO Ne mislim da je krst na stećcima u svakome slučaju zadržao punu kršćansku simboličnost. Petrovića o isključivo staroslavenskom porij eklu i narodnom nekršćanskom karakteru krsta. na Atosu i na Kavkazu. romanike i gotike. na freskama i na raznovrsnim proizvodima primijenjenih umj etnosti. i to kako na Zapadu t~ko i na Istoku.koji se zovu hačka ri. na nadgrobnim 's pomenicima. s takvog stanovišta nije moguće uvažiti pokušaj A. slično nekim motivima stećaka u okolini Stoca u Gacka. Prikazivan je na zidovima arhitek10nskih crkvenih objekata. značenje. Ovo je samo doprinos pokušajima rješenja toga pitanja. pogotovo je to nemoguće tvrdiĐi za neke njegove oblike i varijante. Krst je česta pojava k~ko u s tarokršćans kom periodu tako i u stilskim umjetničkim periodima predromanike. kao d na one u Srbiji. krst kombinovan sa spiralama i grozdovima i svastiku). mislim da je naučno opravdano da se krst na stećcima tretira kao opštekršćanski motiv. iako to nije sasvim adekvatan termin. I kao" da se javljaju na ikonostasima u Grčkoj. Naročito je važna njegova brojna zastupljenost na sarkofazima oj nadgrobnim pločama. što znači da je vizantijska umjetnost i umjetnost Istoka uopšte mogla biti od relativno većeg utjecaja.ili iz stilizovanih akantusovih listova. BILJNI MOTIVI 195 Kao jednu od osnovnih vrsta ove grupe smatram predstave čitavih drvenastih j zeljastih biljaka. Ne uzimajući u obzir zanimljivu hipotezu P. iz praktičnih razloga. Naručioci i maj stori stećaka mogli su se ugledati na krstove u našem primorju. posebno neke njegove tipove ~krs1 okružen vijencem. Solovjeva i njegovih sljedben~ka da krst na s tećcima . koji često izlazi iz rozete .Iako porijeklo krsta. posebno pitanje njegove pojave na stećcima ostaće i dalje predmet proučavanja. . nazvao zajedničkim imenom stabla. javlja rascvjeta1i 'krst na stalku. Iako je o krstu na stećcima napisano mnogo više nego o drugim motivima. U prilog takve pretpostav·k e ide i okolnost da se rascvj e ta1i krstovi pojavljuju na vizantijskim kovčežić ima. što je vjerovatno prvenstveno rezultat istog starokršćanskog porijekla i sličnosti u ideološkim i umjetničkim nazorima odnosnog vremena.kao što je krst-rozeta i rascvjetali krst. čini mi se da su veze sa Srbijom bile jače nego sa primorj em. na kamenim predmetima u crkvama. time nije rečeno da oni nisu upotrebljavali taj motiv.

42). listovima i cvjetovima. Uglavnom su p lastične. A ima i sasvim neobičnih i jedinstvenih stilizacija. Za ovakav naziv pete vrste odlučio sam 'Se zbog toga što su motivi te vrste slični i što ih nije moguće sigurno razlučiti. a i neke biljke također imaju svoje cvjetiće. pretežno u okolini Srebrenice. ponajprije lozica koje su stilizovane u spiralne zavoje. oko Kupresa. Bratunca. čiji su izdanci ili listovi kosi. ne ke podsjećaju na ljudsku predstavu. kod Stoca. a ima i uklesanih. Na nekim njihovim granama stoje ptice (sl. Neki primjerci nemaju svoga debla. Neka slabla su krošnjasta. U Hercegovini je stablo zastupljeno u okoJ. Neke biljne stHizacije su veoma s l ičn e ljiljanima. l . Duvna i LiW1a. ali su pretežno stilizacije različitog stepena. zalim u centralnoj Bosni. Za deblo je privezana neka četveronožna životinja koja je slična lavu . Ta st abla su izvanredno lij epo klesana .JOJ Na sljemenjaku iz Donje Zgošće nalazi se nekoliko predstava stabala sa krošnjama. Treća osnovna vrsta je rozeta. a ona u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini su pretežno stilizacije ljiljana. Ponegdje se grane. uglavnom oko Kalinovika i Trnova. kod Sarajeva. Zapravo se radi o predstavama zeljastih biljaka. Postoji nekoliko vl'io zanim ljivih primjeraka. koje su nešto nakošene prema gore. Ponekad s u to maltene naturalističke predstave. Cetvr~u vrstu sam nazvao ljiljan zbog toga što najviše lliči baš na tu biljku. a šesta grozd.Druga vrsta je spirala.. odnosno sa cvjetovima. Razli č itog su brojnog stanja i neravnomj erne teritorijalne rasprostranjenosti. Obično je isklesano verti'kalno deblo od . kao u žalosne vrbe 302 U Hreš. U Crnoj Gori. stablo je stilizovano kao palma . odnosno spiralno povijeni. Neko drveće je naturalistički predstavljeno. br. U ostalim područjima je rijetka pojava. Neki su samostalni i zauzimaju strane spomenika. odnosno svoje stabljike. Vlasenice iKladnja. Srbiji. Gotovo naturalistički je predstavljeno drvo sa deblom i krošnjom u Boljunima. te u Imotskoj krajini. Da lmaCiji i u primorju uopšte nema ovih motiva. izdanci il i listovi zmijoHko povijaju . čitave Po svom ukupnom broju ova grupa spada među najzastupljenije. ili se simetrično spiralno povijaju. lovi motivi imaju svoje varijante. Peta je višel atični list. ali su više puta i udruženi s drugim motivima.Stablo Predstave čitavog drveća 'Ila stećcima nisu rijetke pojave. urezanih u kamenu površinu. odnosno na njen cvijet. odnosno njlihovih izdanaka. Ova vrsta motiva najčešće se javlja u krajevima istočne Bosne.k ojeg se na jednu i drugu stranu odvajaju po dvije ili više grana. Stabla centralne Bosne 'sliče ljiljanu. granama. a neke na predstavu !krsta. Javljaju se u oko 100 primjeraka. pa čak i sa p lodovima.ini Nevesinja.J04 1 96 . listova . onda u zapadnoj Bosni.J01 U okolini Lištice stablo ima oborene grane. Nekada je to predstava zeljaste biljke ili biljčice.

• " SI. . 52. I I . r~ .'.. u J " . f .. 197 . - Stilizovano sL abIo na s tubu II o kolini Kladnja. " ~ • '4' .. • I '.

Vittore u Raveni. - Piscina sa motivom stilizovanog stabla ološkom muzeju li Veneciji.3l0 198 . uz suho. zatim na konzoli sjevernog zida crkve sv. npr. predstavlj eno na jednom galskom sarkofagu. 309 Klesane mot. Sabina u Rimu. lOS U Francuskoj sam evidentirao nekoliko sarkofaga na kojima su bila isklesana stilizovana stabla. koji se sada nalaze u Nacionalnom muzeju u Raveni. na sarkofagu iz sv. Maria in Trastevere u Rimu. Donata u Zadru. Motiv stabla SL 53. Truhel"ka je saopštio da je cvateće drvo.. II Arhe- također vidimo na je dnoj piscini u Arheološkom muzeju u Veneciji.). 30. npr. na parapetI1im pločama u građenim u zidove predvorja crkve S. ono se nalazi na medaljonima tornja Pom poze i na arhitektonskim fragmentima iz crkve S. tako. tako. Andrije u Barletti. na vizigotskom sarkofagu li Muze ju u Narboni. Tako se on nalaz·i na jednom starokršćan skom sarkofagu i na jednoj vizigotskoj steli u Nacionalnom muzeju u Rimu. .. Vidimo ga. zatim na parapetnim pločama predoltarskog prostora u crkvi S. zatim na pluteju oltarske pregrade iz stare katedrale u Zadru (IX v.• •• Stablo je čest motiv kršćanske umjetnosti i predstavlja drvo života.ive stabala nalazimo i na srednjovj ekovnim sarkofazima u našim krajevima. 306 I zgleda da je ovaj motiv najrađe kori šten na nadgrobnim spomenicima. I sto tako. J07 C. npr.

V. rađenim konjičkim duborezom. kakve smo. porijeklom sa Istoka (donijeli ga Turci). 54. nalaze se stilizovani buketi cvijeća. stablo i biljka motivi kršća n ske likovne umj etnosti koji. Za stabla na stećcima. simboliziraju vječni život poslije smrti.3i5 I na drvenim sanducima za ruho. "318 199 . kao rajska vegetacija. jeste stablo.s rpskom simbolu vaskrsenja. 3l3 Stablo sa dva para povijenih grana vi dimo na kapitelu kasnoantičke bazilike u Dabravini. evidentirali na stećcima u okolini Konjica. - Motiv stilizQvanog stabla na slj emenjaku Konjica . uz ljiljane. uz ostale motive.). II okolini * ** Op ćenito je poznato da su drvo. 3l ' Motive stabala nalazimo i na starim bosanskim drvorezbarenim predmetima.3l2 Jedan od čes tih motiva pirotskih ćilima. 317 Stoga se taj motiv javlja na sakralnim spomenioima.. gotovo identi čne.. a posebno na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. pa i na nadgrobnim spomenicima od XIII do XV v .). u Bosni. Njegova česta veza sa krstom približava ga motivu rascvjetalog krsta. spirale i još n eke motive. Đurić kaže da su "crpeni iz romaničke i gotičke umetnosti Primorja gdje se redovno nalaze na arhitekturi. poznatom vizantij skom i . plastici.3l6 Sl. Nikole Bolničkog u Ohridu (XIII V.311 Stilizovano stablo (slično palmi) kao gornji uspravni krak krsta nalazi se na nadgrobnoj ploč i vojvode Nikole Stanojevića. Križa u Ninu i na parapetnoj ploči crkve sv.na kapi telu stubića pluteja iz crkve sv. kti10ra crkve manastira Konče (XIV v.

tačnije i stočne Bosne. za koje se more. onda oko Kupresa i Duvna. Vlasenice i Bratunca nalaze tako brojne varijante ovoga motiva. također u istočnoj . u Hercegovini . Na sljemenjaku iz Donj e Zgošće klesar je prikazao čitavu šumu. Trebinja . Gruda i Posušja. osim u iznimnim slučajevima. rozete. niti se na njima javljaju kakvi listići ili cvjetići. zatim oko Kalinovika i u nekim drugim krajevima centralne Bosne. po svom ukupnom brojnom stanju su negdj e oko sredine ljestvice osnovnih vrsta motiva. kršćan s ke s imboličnosti. Ljubinja. a naročito za nj egove brojne osebujne varijante oblika. Na nekim stećcima nalazimo po jednu ili po više t~kvih običnih međusobno nepovezanih spirala. Mislim da je pri klesanju s tabala na stećcima moglo biti ugledanja na romaničku i got ičku kamenu plas tiku. pa i na one preko Drine. Spirale nisu tako široko rasprostranjene kao što su. Mostara. Čapljine. Slična je situacija i sa S spiralama. dvojna spirala. između dviju položenih S spirala prikazana je ruka. u istočnoj Bosni. polumjeseci ili krstovi. Javljaju se i u Imotskoj krajini i u srbijanskom dijeLu donjeg Podrinja. a u svojoj grupi su ispred motiva stabla. što znači podru čja sa bujnom vegetacijom. Lištice.319 Najčešće se javljaju dvij e simetrično isklesane obične spirale 200 . umjetnička inspiracija uglavnom bila uslovljena bujnom vegetacijom domaćeg tla. Iz prednjih podataka o rasprostiranju steća ka sa motivom s tabla vidi se da su oni uglavnom karakteristika Bosne. u zapadnoj Bosni. ali ima i urezanih. zatim oko Bileće. a najmanje S spirala. posebno na nadgrobne spomenike primorja. Nije slučajno š to se oko Kladnja.Bosni.što je D. npr. 2- Spirala Moglo bi se reći da je spirala umjetnička stilizacija loze kao dijela i izdanka bilJke. o njima ne vise grozdovi. Neke kladanjske stilizacije su prilično geometrizirane i nije čudo . Najviše je dvostrukih. a kod Kupresa turnir u pejza~u . ali da je tada kršćanska simboUka toga motiva već bila prilično zaboravljena i da je za pojam stabla na stećcima. s iznimkom kombinovanih spirala u okolini Stoca. Pa i tako brojno kori·štenje motiva stabla na predm etima narodne umjetnosti od drveta i tekstila nije niš ta drugo nego ukrašavanje. Sergejevski biljne stilizacije oko Bratunca svrstao u ukrase. Inače. Najplastičnije i najlje pše su obrađene 'k ombinovane spirale.. Zvornika i Kladnja. Redovno su plastično klesane. U mnogim krajevima ih uopšte nema . u Bosni. u Dalmaciji. Dosta ih ima oko Vlasenice i na području Majevice. Rijetka su pojava u Hercegovini.Mislim da pri ikonografs koj i stilskoj analizi ovoga motiva. Obična spirala redovno ima više zavoja. itd.u Crnoj Gori. U ne koliko slučajeva u okolini Ilijaša. Najviše ih je ustamovIjeno u okolini Olova. p ored moramo uzeti u obzir još jednu okolnost. ili koplje sa zastavicom. javljaju se u oko 180 primjeraka. Na stećcima uočavamo pet varijanti ovoga motiva: obična i S spirala. reći da su češće individualne nego ti grupama. a može biti predstavljena i samo jednim spiralnim zavojem. One nemaju svoje stablji'ke. kombinovana sa krstom i kombinovana sa grožđem. Obrada je dosta neujednačena.

55. .Sl. II Sl. 56. - Mo tiv S spirale na stubu (sada u vodo ravno m položaju) Đurđ ev iku kod Tuzle. - Mo tiv d vostruke spirale na sanduku sa postoljem iz okoline Rogatice.

57. kao voluta il i kao položena S spirala . kakvu varijantu nazivam dvojnom ili dvostrukom spira lom. krug i kružni vje n či ć. ili se neki od njih može uvrstiti u motive stabla. Ponekad stabljika iznad spirala ima manje kose izdanke na kojima su prikazani cvj e ti ći .. Ilij aša. U nekoliko slučaj eva plasti čno reb ro koje se proteže sredinom stuba. odozgo prema dolje. pa i sa tri ili više si me tričnih sp irala vezanih za stabljiku. Breze i Vareša.322 Sl."o U ne kim slučajevim a o sp iralama vise grozdovi. kao rozeta. pa i na tordirane s pirale (Vlasenica ) . što smo ustanovili . Treba reći da se nekada ne radi baš o p ravim spiralama. nego samo o spiralno povijenim listovima.3" Koji put stabljika u svom donjem dijelu prelazi u postolje koje je razli č ito oblikovano . Kod takvih motiva spirale su obično povezane sa svojom stabljikom. kao trolist ili ljilja n.aj ev ima umjes to o!:>ični h isl<lesane su S sp ira le. u okolini Zvornika i sa druge strane Drine. pa je u takvim s lu čaj ev ima teško reći da li su to sve motivi spirala.peroliko.sa stabljikom između njih. Nailazimo ponekad na tordirane stabljike. Dvostrukih spirala naj više ima oko Olova .kao obična preč­ ka. - Motiv dvostruke spirale na sljemenjaku kod Ilijaša. Pos toje varijante sa dva. II Kopoš iću 202 . u Bosni. služi kao stabljika dvostruke spira'le (okolina Vlasenice). U nekim sluč. račvasto. ali ima i n epovezanih dvostrukih spirala. Stabljika je u svom gornjem završnom dijelu različito oblikovana . kakve varijante nalazimo oko Bratunca. npr.

Dvostruka spirala sa grozdovima (is pod pred· stave Java) na stubu II Gornjem Dragaljevcu kod Bijeljine.203 Sl. 58. . .

59. ili kao rozete. Takve kombinovane varijante spirala obilježja su lokaliteta u okolini Stoca. Jablanice. Nekada se iz stabljike pruža i par loznih izdanaka na kojima je obješen po jedan grozd. Našli smo i više specifičnih slučajeva. Osobito bogata predstava kombinovanih spirala niifazi se na sljemenjaku u Dobrigoš ću kod Jablanice. gornji krakovi krsta se završavaju virovitim rozetama. nego obratno.Spirala sa grozdovima na sljemenjaku iz Krupnja. Nij e rijetka varijanta koja je kombinacija dvostruke spirale sa krstom. Zanimljiv je primjerak dvostruke spirale sa cvjetićem Tla stabljici koja izlazi iz polumjeseca (okolina Vlasenice). zatim kao kružni vijenci. a bilo je i motiva sa dva para spirala od kojih se jedan zavija na jednu. Sve je izvanredno lijepo obrađeno. Stabljika je tordirana. U Uboskom kod Ljubinja se krakovi krsta završavaju kao spirale. uz stab ljiku su vezana dva para spirala i par izdanaka. Na glavnom paru i na izdancima vise grozdovi. U tim s l učajevima je stabljih ti svom gornjem dijelu dobila još dva poprečna kraka. a drugi na drugu stranu (Kladanj). Gotovo u svim takvim slučajevima o spiralama visi po jedan grozd. 204 . Drugi par spirala izlazi iz gornjeg uspravnog kraka krsta. Olova i Zvornika. . gdje ·S spirala uopšte nema.Sl. a ima i primjeraka u kojih vise po dva grozda. u Hercegovini. ali se javljaju i u okolini Nevesinja. a ima i drugačijih završetaka. ne slijeva nadesno. 324 Dodajmo još da se kod velikog broja bordura od povijene lozice nalaze ukomponovane obične pa i S spirale čak i u hercegovačkim krajevima. ili samo u iznimnim s l učajevima.323 U Kruševu kod Stoca vidimo po jednu nevezanu spiTalu ispod horizontalnih krakova krsta o kojima vise po dva grozda. Kalinovika. Neke su dvostruke spirale bez stabljike spojene u svom izlasku ili u svom podnožju . Nai šli smo i na spirale koje se neuobi čajeno zavijaju. Najčešće se sva tri gornja kraka krsta završavaju kao krugovi. u zapadnoj Srbiji.

Sl. 205 . 60.Mo tiv d vos truke S s pirale kombinovane sa krs tom i grozdovima na slj emenjaku u Radimlji kod Stoca. .

Spiralice i grozdovi kao elementi povijene lozice na stubu iz RadeJjevca kod BratlUlca (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). * ** Spiralu kao motiv likovnih umjetničkih djela možemo sresti gotovo svuda i u raznim vremenskim periodima_ Nalazimo je na butmirskim grnčarskim predmetima. m Dvostruke spirale nalazimo na kapitelima kasnoanti čkih bazilika u Zenici i Dabravini. npr. m I ilirski bron ča ni nakit čes to ima oblik spirale. a položene S sp irale na s tarokršća n­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arlesu. Mo tiv S spirale sam vidio na antič kim nadgrobnim spomenicima u Arheološkom muzeju u Peruđi . .328 Vrlo s li čne dvostruke spirale nalaze se na starohrvatskim kapitelima. 61."6 Dvostruke spirale vidimo na spomenicima Justinijanove epohe iz V-VI v.Sl. u Caričinom Gradu. na kapitelima polustubi ća Višeslavove krstio- 206 .

Wenzel je našla slične spirale na gr6kim nadgrobnim spomenicima. simbolizira smrt i uskrsnuće. god. odnosno grčkih Mojra. sa svrhom da grob i spomenik čuva od skrnavljenja. M.nice. 335 P. Sergej evski su spirale uvrstili u geometrijske motive.kada je .JJ' A. kao kod rimskih Parki. Vjerovatno povodom Vitruvijevog pridavanja ženskog karaktera jonskim kapitelima. mislim da najviše razloga ima da je tretiramo kršćanskim simbolom povezanosti kršćana sa Kristom. On smatra da je dvostruka spirala jedna vrsta predstave ljudskih očiju. a pogotovo u svakome slučaju. Teško je vjerovati da je prava svijest o tome tada.s pirala spojena sa krstom. koja. u vezi sa kultom Mjeseca. Drugo je pitanje u kojoj su mjeri majstori stećaka bili svjesni te kršćanske vremenski dosta bliske simboličnosti kada su te motive klesali.32' Dvostruka spirala se vise puta ponavlja na kapitelima Franj e vačkog klaustra u Dubrovniku. dotičnih romaničkih stubova 3JJ M. Wenzel je zaključila da su dvojne spirale na steć­ cima ozna!ke ženske plodnosti. a kako je nerijetko kombinovana sa grozdovima. zatim na stubovima etrurskih grobova.kultnom značenju.kaže da su spiralni ukrasi na stećcima nastali iz pukog oponašanja spiraInih zavoja na kapitelima jonskih. zbog dvostruke volute na njima. kada je možda već bila prestala svijest o njegovom . I na brojnim predmetima narodne umjetnosti u staroj Bosni možemo vIdjeti ovaj motiv. a nekada i sa krstom.336 Većina ispoljenih mišljenja uglavnom se odnosi na spiralu kao paganski ·simbol koji se nekako održao kroz srednji vijek ' i taiko došao i na stećke. koje su se tu našle zbog vjerovanja da pokojnici mogu povratiti život. zbog pužastih zavoja. kao i nekih tumačenja dvojne spirale kao oblika ženske utrobe. Skobalj . o: Naprijed sam već rekao da je spirala na stećcima predstava vinove loze. m Takvo objašnjenje ima svoj osnov pogotovo . koja je datirana oko 800. u sastavu s obrvama i nosom. koje su prele "žicu života"3Jl A. Benac i D. Wilke je u tome motivu vidio predstavu vulve. koji mi se čini najopravdanijim za objašnjenje ovoga motiva. Petrović i spiralama na stećcima pridaje antropoidni karakter. G. a onda i na grobnim situlama nekih aoJpskih ilirskih plemena. spirala je pradavni simbol smrti i uskrsnuća. Karanović je spirale na stećcima dovodio u vezu sa spiralama na ženskim zobunima u Bosni. pa je zbog toga takve stećke pripisao ženama 334 M. JJO Vidović misli da bi to mogao biti simbol predenja i tkanja. * ** Kako je poznato. Ž. zaista bila pdsutna_ 207 . Pri tome je izostao kršćan­ ski ikonografski aspekt. nastala regresivnim postupkom od predstave ljudske glave.

. . češće 208 .oo .. . • o Tabela XVI - Reljefni motivi stabala i spirala koji se javljaju na s t ećcima. .o •• .. ..

3-Rozeta Za razliku od zvijezde. najčešće sa šest i osam latica. koja ima šiljaste krakove. postoje i nizovi rozeta okruženih vijencima koje sam uvrstio u 'bordure. Najjednostavniji oblik je sa četiri latice. naJcesce u obliku rombova. koji je nekada tordiran. simetričnim i u krug upisanim laticama. rozeta je cvijet sa jednakim zaobljenim laticama i često sa naznačenim centrom.imaju latice sa dvostmkim SJ. . Postoji o i nekoliko bordura koje su sastavljene od nepovezanih različitih motiva. 338 Neke rozete su virovite. sa potpuno jednakim. koje nazivamo stilizovanim rozetama. 62. kao radijusima kruga. Redovno su rozete plastično klesane. koje sliče točkovima. kružnica i cvjetića. zbog čega ih nazivam krst-roze tama.i krst. među kojima se nalaze i rozete. I ovaj motiv ima svoje varijante. jer s u pravilno crtane i klesane. za koj e moram reči da su također stilizovane. Zanimljive su rozete okružene vijencima kod kojih su latice naz načen e linijama . Postoji i znatan broj motiva koji s u kombinavani od rozeta. trouglova. manji broj prikazan urezima u kamen. odnosno centralnim dijelom u vidu ta čke. Ovaj naziv im je dat da bismo ih razlikovali od drugih rozeta. Mnoge su rozete okružene vijencem. Neki primjerci . Postoje i rozete koje su u svojoj osnov. kakve obično ne nalazimo u prh·odi. ali je izvjestan. Osim toga. kružića ili kružnog vjenčića.Motiv rozete okružene vijencem na sljemenjaku sa postoljem II okolini Rogatice . ali se javljaju i rozete sa pe t i više. zbog čega su ih neki istraživači i nazvali točkovima .

a zajed. Rozeta spada među nekoliko najbrojnijih motiva stećaka.Stilizovana krst-rozeta na s talku na sljemenjaku sa postoljem II Opli č ićima. 63. Rasprostranje na je posvuda. Osobito lij epo djeluju višelisne rozete.klesane. II širokoj okolini CapJjinc. ali je ima i u drugim područjima. zatim u zapadnoj i centralnoj Bos ni. oko Stoca i u dolini Neretve južno od Konjica. . ali ima i rozeta koje su slabo . sa is· taknutim središtima. a to znači u krasi. Neke rozete su polujabuke na kojima se jedva zapažaju urezi koji označavaju latice. no sa zvijezdom (ako ih ne razdvojimo) zauzima vodeće mj esto. no najmanje u udaljenijim krajevima Crne Gore i u ne· kim enk lavama Pod rinja. Jav· Ij a se u oko 350 primjeraka. Sl. 210 . ornamenti. najviše u Her· cegovi ni . a ima i primjeraka čije su latice zaoblj ene i povIJen e.linijama. Sve rozete stećaka su biljne stilizacije. Veliki broj rozeta su rad vj eštih majstora.

SI. steć ku u Sl. - Stilizovane rozete na slj eme nj ak u iz Do nj e Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 211 . 65. 64. - Stili zovane Gruba čeve rozete na Boljunima kod Stoca.

Rozete na s tubu.XII v. Dimitrija u Pećkoj patrijaršiji . I nadgrobne pl oče go tič ke crkve S.J54 I ' na slikanom sokI u u đakonikonu manas tira Morače 212 . * ** Kao i zv ij ezda . Mak s im ov i ć je ista kla upotrebu pl as ti čnih r ozeta na islamskim gra đevinskim spomenicima. Zanimljiva je pojava ne koliko primj era ka č itave grupe pravilno raspoređen ih rozeta. nal azimo s tilizovane rozete (velika rozeta ispunjena malim rozetama i cvjetnim laticama). koji vrlo mnogo podsjećaj u na roze te Ljubos tinje. posebno u Ljubos tinji . iz XIV v. J50 Gotovo is ta rozeta se nalazi i na fresci te crkve. okružena vij encem. za koji se kaže da je rađe n u duhu vizantijske sepulkralne umjetnosti. Maria in Trastevere . a ta kve vidimo i na sarkofagu patrijarha J efrerna (?) u crkvi sv.Krst-rozeta najviše ima oko Stoca . npr. koju sam već naveo. iz početka xnI v. s li čn e našim na s tećci ma našao sa m na starokršćanskim kamenim fragmentima u Vizant ij skom muzej u u Atini . "J45 Na zidovima crkve sv ."J Rozetu o kruženu vijencem vidio sam na jednom keltskom kamenom oltaru u lapidariju Zemalj s kog muzeja u Stuttgartu. u crkvi S. Vrlo su zanimljivi rij etk i primjerci "i šeli snih rozeta ko jima se završavaju krakovi krs ta (Olovo. J5J Na fasadama crkava moravske škole.J46 Neke ploče u građene u preromani6ke crkve u Rimu nose r elj efe rozeta . koje su "nanizane na fasadama kao kameni i kera mi čki ta njiri . m Takve krst-rozete nalazimo na parapetnim pločama ikonos tasa crkve ·sv. kod Stragara. J48 Navodim nekoliko primjera motiva roze ta na s pomenicima u našim krajevima . kojoj je s li čn a ona iz Ahtale. Rozete u tordira nim vijencima SB naroč ito isti ču u Bo'ljunima. u Biscegliu . Kupres ) . na s tabljici i kombinovane sa spirala ma naj češće nalazimo oko Zvornika i Olova. a sh lizovanih ta kođer oko Stoca.. u Gruziji. iz XI v. kod Stoca. a u nekim detaljima čak i na pojedina mOI-avska sli čna stilska rješenja u drugim materij a lima. a onda i vij encem. ispunj eni gustim geometrij ~kim prepletom . koji je rađen po ugledu na romani čke portale u našem primorju. . Ma rgherita. nalazi se na slikanom sokI u zida ikonos tasa ruševina crkve Petkovice. okruženih najprije spojenim lukovima. sa trolis nim umec ima.. u Ita liji.34 ) Naveo sam već da se zvijezde nalaze na brojnim antičkim stelama. iz XI. nalazi se roze ta okružena vijencem. u Srbiji. seldžuč kog porije kla . Sofije u Trapezuntu nalaze se veliki kružni m eda ljoni iz XIII v. za· tim na Blidinju..144 J. U podu crkve s v.34l Sli ča n moti v krst-rozete nalazi se na sarkofagu u kapeli S. 'koje bis mo mogli nazvati m eda lj on ima roze ta J40 Napominjem j oš i to da se rozeta dosta čes to nalazi na štitovima kao hera ldi čka oznaka.m Niz krst-rozeta. s kraja XnI ili početka XIV v. u Gruziji . Pantelejmona u Nerezima. 34' Vrlo lijepa ki ćena krs t-rozeta. nalazi se na trijumfalnom luku Bogorodič ine crkve u Stude nici . u Makedoniji. Stil izovane krs t-rozete. rozeta je likovni motiv mn ogih naroda još od davnina. Dimitrija 'li Peć­ koj patrijaršiji. Za te motive se može reć i da su i rozete. Blidinj e. sa umecima od ljiljana. a onda 'll Donjoj Z goŠć i. na slj emenj aku jz Donj e Zgošće.341 a s li čne ovima nalaze se na crkvi u Ahtali.. . Maria Novella u Firenc i imaju rozete . iz XII v. JJ' Virovita rozeta je kara kt er i stična za krajeve j u goistočne Hercegovine. .

na stubu" simbolizira sunce. Ž.356 Duborezni krst ikonostasa u Pivi (1639.360 Višelisne rozete se nalaze na krajevima krakova krsta iz župne crkve u Bribiru (XIII v.). a onda i rozete okružene tordiranim vijencima nalazimo na kapitelirna Franjevačkog klaustra u Dubrovniku. I u Dečanima (Veliko raspeće) .)361 Rozete vidimo na pluteju iz crkve sv. Na drugom mjes-tu on decidirano kaže da rozeta na srednjem kraku krsta.. kao i u još nekim drugim crkvama u Srbiji drveni krstovi iz· nad ikonostasa se tako završavaju. Velike rozete sa osam i devet listova. Donata u Zadru.369 Iz iznesenih podataka o nalazima rozeta vidi se da su majstori stećaka imali više mogućnosti da zapaze ove likovne motive i da se u svome radu ugledaju na njih.(XIII v. zatim virovite. ili . iz 1626. U tome pogledu su im spomenici našega primorja pružali dosta materijala.364 Sesterolatične rozete se više puta javljaju na unutrašnjoj ·k amenoj dekoraciji kasnoanti čkih bazilika u Bosni. pravu predstavu cvijeta. Ako je o ovome motivu nešto i rečeno. Petrovića. a rekao bih još više spomenici istoč­ no od Drine i Lima. odnosno "stub svjetlosti".367 • •• Rozeta je vrlo malo naučno istraživana. Treba reći da Solovjev rozete na štitovima ne smatra pravim heraidičkim znacima.366 a omiljeni su motivi u starobosanskom duborezu. god. Već sam naveo ekstremno mišljenje P. a po izoteričnom vjerovanju bogumila i sunce i taj . Starom Nagoričanu i Dečani­ ma". Boljuna i Blidinja. iz druge polovine XV V.) vidi se krst-rozeta.363 Cetverolisne rozete. to se više odnosilo na zvijezdu nego na rozetu.. koja nam pruža važne elemente za studij rozete na stećcima. Na isti način on tumač i i rozetu kao završetak gornjeg uspravnog kraka krsta.) ima tri gornja kraka koja se završavaju kao rozete.'5> Velika dvos~ruka rozeta isklesana je II arkadnim nišama staro· kršćans kog sarkofaga iz sv.355 Stilizovana rozeta kao krst sa umec ima od ljiljana. 368 Naveo sam i to da A. djelo jeromonaha Stefana. na kojima su se. Ovaj naš poznati etnolog kaže da je 213 . iz XVI v. slična našim rozetama iz Radimlje.358 Rozetu uz sv. međutim .. god.. uz vizantijsko-romanske utjecaje.362 Rozetice čine središnji dio stilizovanog krsta na sarkofagu nadbiskupa Ivana i priora Petra u Splitu. koje se jednako odnosi na rozetu kao i na zvijezdu . Petrović. dakle. jer u njima vidi . Istraživači stećaka.365 nalazimo ih ukomponovane u borduru na nadgrobnoj ploči kraljevske kapele u Bobovcu (XV v. a tako se završava i krst u Gračanici. koje su djelo majstora Grubača.357 Na dverima crkve Mali sveti V·rači u Ohridu. nisu zapazili radnju S. god.lađe svjetlosti" koje vode u raj. . nalaze se stilizovane rozete mal·tene iste kao i one na stećcima u okolini Stoca. stub svjetlosti" isto su što i sam Kri st. on s)TIa1ra predstavom s unca. Gospe od Lužina u Stonu. sa istaknutim kružnim središnjim dijelom. naime.. održavali i utjecaji islamske umjetnosti. Solovjev u zvijezdi naj češće vidi predstavu sunca. identična je slikanim rozetama u Žiči. Zečevića iz 1962. smatra da rozeta II vijencu predstavlja pokojnikovu glavu i da je to prestilizacija mjesečevog kruga koji je u ranijoj epohi bio s imboli čna predstava ljudske glave. koja se tri puta ponavlja između konjanika na sljemenjaku iz Donje Zgošće.. Kristifora vidimo na pečatu opštine Rab.

ka u svom krajnjem gornjem dijelu završava polukružno. ukomponovan u drugi motiv . U Ita liji se praznik Duhovi naziva Domenica de rosa. Nalazimo ga u nekoliko varijanti. rim oka to lički sveštenici upotrebljavali ružice kao simbole smrti. zbog čega sam ga uvrstio i u bordure. On je rekao da su tada prilikom svečanosti i obreda koji pripadaju mrtvačkom kultu u Beloj krajini. u okolini Stoca. a druga dva su par listova koji se. koja se u donjem dijelu račva. ovo je još uvijek samo pretpostavka. Obično je . Orel. a još češće se krakovi krstova završavaju kao ljiljani. Da li je pojava rozeta kao reljefnih motiva tih spomenika odraz običaja stavljanja ruža na s tećke . Specifičan je -slučaj krupnih ljiljana u samim arkadnim nišama u Boljunima i Opličićima. desno i lijevo. Taj oblik. m Iz ovoga se jasno vidi da je ružica ne samo kod Slavena nego i kod drugih naroda. govori i č injenica koju je prije 40 godina ustanovio s lovenački etnolog B. u Sloveniji. u kojem se upotrebljavala ružica. gdje se ne mOŽe govoriti ni o kakvoj podređenosti ovoga motiva.kod starih Slavena. nazovimo ga jednostavni. kao da se radi o 214 . simetrično. pa sam ga nazvao antropomorfnim ljiljanom. npr. U najviše primjeraka ta varijanta ima stabljiku. bila važan elemenat praznika mrtvih.''' Druga varijanta ovoga motiva je oblikovana tako da podsjeća na krst. ili je kao stilizovani ukras samo vremenski kasniji odraz i već gotovo zaboravljena uspomena na njega. odnosno rascvjetalog krsta.373 Osim toga. a možda i samoga cvijeta ljiljana. ali je često dio nekog drugog motiva. ovaj jednostavni ljiljan se pojavljuje i illnad arkada. odnosno stabljike sa tri lista. 37I Izgleda da je rimski praznik ruža preko Italije prenesen među balkanske narode."o Na ostatak toga starog slavenskog kulta mrtvih. kojom prilikom su tim cvijećem kitili grobove. par listova se ponekad povija ne samo unutra nego na kraju nešto i van. spajajući ga i pretvarajući u kršćansko praznovanje Duhova. o čemu je već naprijed bilo riječ i. Nekada se stablj. a stabljika se u donjem dijelu malo proširuje. romb ično . povijaju. obično se javlja kao samostalan motiv. a u ne kim krajevima postoji i običaj "ružičalo".. Opravdano se može pretpostaviti da je taj religijsko-kultni običaj održavan i na nekropolama stećaka i da su rozete kao reljefni motivi stećaka odraz 10ga običaja. odnosno između lukova arkada. I kod naših naroda se grobovi kite ružama. manje ili više spiralno. a da su i stari Rimljani imali svoj praznik ruža. on saopštava da se u klasičnoj Atini praznik mrtvih zvao "praznik ruža". Grka i Rimljana ruža bila simbol preminulih duša i da joj je kao takvoj najprikladnije mjes to bilo na grobljima. Koji put je on dio friza koji se sastoji od većeg broja jednakih jednostavnih ljiljana. Slaveni su taj običaj 'prihvatili. još od davnina pa sve donedavno. 4- Ljiljan Motiv ljiljana na stećcima je vjerovatno umjetnička likovna stilizacija biljke. Cešće je on dio krst-rozete. u okolini Kalinovika. od kojih se srednji naj češće peroliko završava. prilagodili ga svojim po trebama i zadržali i nakon primanja kršća nstva. ostaje da se u daljem proučavanju utvrdi. U vezi s tim. Naravno.to neka vrsta trolista . a još više na ljudsku figuru. ili kao krug. kakav se nalazi.

Po svom ukupnom broju ovaj motiv nije ni česta. gdje je vjerovatno neka vrsta grbovne oznake zlatara Divca (natpis na tome stećku govori o zlataru Divcu) 376 . kako u gornjem tako i u donjem završnom dijelu.. ni rijetka pojava. - Motiv stilizovanog ljiljana na slj emenjaku iz Troskota (sada u Muzeju Hercegovine II Mostaru). Recimo još i to da se ljiljan ponekad javlja i kao heraldički znak. Koji put se gornji dio stabljike pretvara u krst. Sl. Ponekad se donji dio stabljike račva i u tome prostoru pojavljuje novi mali ljiljan. Redovno je plastičan i lij epo klesan. pa se i u donjem trouglastom prostoru također pojavljuje mali krst. Rasprostranjen je neravnomjerno. Ona se rasprostire uglavnom u zapadnoj Bosni i u Imotskoj krajini. 215 predstavi ljudskih nogu. Neki primjerci ovakvih ljiljana podsjećaju na ljudsku figuru. Jednu varijantu čine stilizovani ljiljani. Najviše ga ima u zapadnoj Bosni i Imotskoj krajini . Kod njih se listovi više povijaju. Srbiji i Crnoj Gori. ponekad. opet. rijetko se nalazi u centralnoj i istočnoj Bosni. kao mali ljiljani.Motivi stilizovanog na sljemenjaku u Cisti kod Sinja. Najljepši su stilizovani ljiljani u okolini Kupresa i Duvna. 67. a ponekad se odmah ispod sredine proširuje pravougaono ili okruglasto.'JS Zanimljivi su već spomenuti ljiljani u arkadnim nišama u okolini Stoca. koje je isklesao kovač Grubač i veoma lijepo obrađeni ljiljan u Mršićima kod Vlasenice. javlja se u oko 120 primjeraka i u tome pogledu se nalazi negdje iza spirale. I stabljika ima različito oblikovanih. a nema ga nikako u dolini Neretve i u Ludmeru. kao i u Hercegovini. izvijaju i različito završavaju.

tEma o Tabela XV II Nekoliko poznatijih reljefnih motiva rozeta ljiljana na stećcima . 216 .

Antropomorfne i stilizovane ljiljane ev identirao sam na u građenim parapetnim pl očama i fragmentima u crkvama S..e Sl. Silvestra. nalazi se na srebrnuLlatnom sankofa~u sv. apliciran je ljilj an kao osnovni motiv.384 I na nekim drugim dijademama iz XIII-XV v. Vidio sam ih na krstu starokršćanskog sarkofaga kod crkve S. Sabina. u Zadru '82 Na unutarnj em portalu crkve manastira Ljubostinje vi- .377 Jednostavan ljiljan . u Muzeju Cluny u Parizu .Niz povezanih ljiljana na manas ti rskoj crkvi II Ljubost inji i na duboreznim vratima manastira Treskavea. na Pašmanu.38" Stilizovan ljilj an sličan onima na stećcima u Medviđoj. npr..kod Beograda. S.'85 Ljiljan se nalazi na pečatima srpskih kraljeva Vladislava (1234-1242).38' . . iz XII v.'J9 Ljiljani su dosta korišteni i na spomenicima u našim kraj ev ima . koja se nalazi u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu. 68. 3M Stilizovan ljilj a!> nalazi i na ulomcima mramornih stubića iz crkve sv.jmuna u Zadru. Prasede i S. Niz ljiljana u poluarkada ma n~lazi se na metalnoj posudi XV v. iz XI v. Vita le u Raveni. iz 1402. a mal-tene iste takve na o kovu vrata manastira Treskavca u Makedoniji . kao i na dijademi iz B ihaća . u Srbiji. u Wiirttembergu. Milutina . pored krsta. Jednostavne ljil jane vidimo na preromaničkom sarkofagu iz k~t(>(lra l e u Zadru. a ljilj ani u arkadama na crkvi u Unterregenbachu . god.38' Niz stilizovanih ljil jana. Uroša I (1242-1276). vidimo iznad ulaza u sakristiju romaničke crkve u Mittelfischachu .• •• Ljilj ane nalazimo već od s tarokršćanskog doba . vrlo slični h već spomenutom iz Mršića kod Vlasenice.'7H Jednostavan ljilj an sam našao na vizantijskom mozaiku kupole nad mihrabom u Kordobi. u Spaniji. na onima iz Hinge kod Subotice i iz Surčina . Kuzme i Damjana i Kaštela u Tkonu. 383 Stilizovane ljiljane vidimo i na freskama crkve sv. a ovima vrlo s li ča n nalazi se na srebrnoilatnoj bisti pape sv. Maria in Trastevere. II okolini Zadra. Pantelejmona u Nerezima kod Skoplja (na postelji Bogorodice). sada u Arheološkom muzeju u Zadru. Nešto bogatija stil izacija ljilj ana se nalazi na tkonskom crkvenom zvonu iz 1391. nalazimo na preostalim freskama crkve manastira Davidovice. u Rimu . t. 217 dimo niz povezanih Ijilj ana. god. zatim na dijademi od srebrn ih pločica iz XIII-XIV v. an tropomorfni krst se nalazi izna d portala romani č ke crkve u Weinsbergu.

392 U Vizantiji je poznat od XII v. više odnosilo na palmu. starokršćansko. tvrdio da nije postao "po motivu biljke ljiljana. krsta i nekih drugih reljefnih motiva na stećci­ ma. jer je mnoge takve motive smatrao sti'lizacijom simbola Krista . On je. Osim toga. Ljiljan se u našim krajevima često zove "bogorodičin cvijet". ipak. u vezi sa Salamunovom Pjesmom nad pjesmama.'86 Nađen je na ostacima tkanine u srednjovjekovnim grobovima u Vrućici kod Teslića i u Ališićima kod Visokog.. P. i to prvenstveno kao heraldički motiv. srpski kralj Uroš I je oženio Jelenu Anžujsku. Dušana (1334) i despota Đurđa Brankovića (1445). Anđelić je našao na glavicama stubova portala donje palače i grobne kapele u Bobovcu. bez obzira što to A. Wenzel prikupila iz literature vidi se da je motiv ljiljana u ranokršćanskom periodu mogao biti smatran i simbolom drveta života. nego po stilizovanom motivu krsta.tilizovani ljiljan kao na stećku zlatara Divca u Mršićima kod Vlasenice nalazi se na kruni kralja Tvrtka I i na nOVCU kralja Stjepana Ostoje'" I. tvrdio da se taj motiv "vrio rijetko" nalazi na stećcima. Kako smo vidjeli. nego za šire područje i vrijeme .'97 Dosljedno svojim mišljenjima o porijeklu spirala. Krist je poistovjećivan sa pravim ljiljanom. ljiljan podsjeća na <ljudsku figuru. odnosno čovjeku. M. Nizove ljiljana P. mistične ikonografije". Ljiljan je često smatran kršćanskim simbolom smrti i uskrsnuća . Solovjev osporava.. A. ali se to. m Kod nas se susreće od polovine XIII v. predstavlja Bogorodicu sa ljiljanom. Otuda i priličan broj ljiljana na stećcima vrlo slič­ nih oblika kakve nalazimo na pečatima. Naime. slično situaciji sa krstom. Ali se mora priznati da još više ima antropomorfnih 218 . kao simbolom čistoće i djevičanstva. pojavio motiv ljiljana. i to bogumilskim simbolom. nego vjerskim.(1305-1307). helenska i predistorijska vrijeme. grbovima i krunama vladara i visokih feudalaea . on ga nije smatrao heraidičkim. U Evropu je prešao preko grčke i rimske ku'iture. Ž. Osim toga. koji je sličan krstu. motiv ljiljana ne bi bilo opravdano teritorijalno vezati samo za zapadnu Evropu. prije svega. Kako je poznato. a vjerovatno i vjersku ulogu. antičko.' 90 a javljaju se i na starim bosanskim rezbarenim predmetima 391 Izgleda da je ljiljan još u praistoriji istočnog Sredozemlja imao ukrasnu. tačnije za Francusku. odnosno na krst. on se javlja i II predromanici i u romanici. izgleda. na novcu i pečatima kralja Uroša. a pogotovo u XV v. Wenzel smatra da je ljiljan "glavni motiv hrišćanske. a ne na Ijiljan 395 Inače. u Bosni 3 '" Gotovo isti s. pa se uzima da je ta okolnost uslovila naglo prodiranje toga motiva u naše krajeve. Ukoliko se. kada je sastavni dio grba i ·krune srpskih i bosanskih vladara 3 94 Kao heraldički znak mnogo je korišten u Francuskoj.'" Ljiljani se nalaze i na dubrovačkim dinarima iz XIV i XV v. Mislim da je u naše krajeve stigao preko ugarsko-hrvatskog dvora. a najviše ga je upotrebljavala plemićka porodica Anžu . pa se to dovodi u vezu s Kristov1m raspećem.396 Katolička crkva od XII v. Solovjev se prilično zadržao u istraživanju ljiljana.loze. niti vremenski za XII v. on je i u nekim predstavama Ijiljama (slično predstavama spirala) vidio motiv ljudskih očiju. odnosno pokojnika".uključujući Vizantiju i zemlje istočnog Sredozemlja. a kasnije sve češće u XIV. Petrović je i za ljiljan. 398 Kako to po svemu izgleda. Iz nekih podataka koje je M. kao i na novcu cara Dušana.

zbog čega su neki istraživač i stećaka takav umetak nazivali stilizovanim akantusom. u simbolici smrti i uskrsnuća kroz Krista. 219 som ili palm Đt om". Obadva klas ična motiva su dosta korištena u kršća nskoj umj etnosti. o čem u je već bilo govora. bilo je riu tekstu koji se odnosi na bordure. ali su tokom vremena. Povijena lozica. okvira. degenerirali . či j e porijek lo moramo tražiti u kršćanskoj ikonografij i. a neki stilizovanom palmetom. odnosno sedam listova. u simbolici Kristova raspeća .40 1 Ovaj motiv se javlja ukupno desetak puta. sa 13 frizova. Uvjeren sam. ali nije sasvim sigurno da ih možemo ovdje uvrstiti. - Motivi akantus·palmete koji se javljaju na stećcima. Naprijed su navedeni i malobrojni lokaliteti stećaka na kojima se javlja ovaj vid motiva. sli čnog akantusu i paIrneti.400 Osim tamo navedenih. prilagođavajući se izmijenjenim uslovima prostora i mjesta. što se znatno razlikuje od trolistova kao umetaka u borduri od povijene lozice. da je u vrijeme klesanja stećaka ta simbolika u dobroj mjeri već bila zaboravljena i izgubljena iz vida. mijenjali svoj izvorni oblik i miješali se. zbog čega taj motiv na stećcima. npr. počes to ima trolistove čiji je treći lis·tić nešto izdužen i povijen. ima pretežno značenje ukrasa. postoje i još neki slični s lučaj evi.. . kao što su.399 Upravo se takva situacija odražava u posebnoj borduri . u okolini Trebinja.u motivu koji sam ovdje uvrstio uglavnom se radi o sti lizacijama sa pet. Cini se da su neposredne inspiracije majstorima stećaka u 'tome pogledu mogle d oći prvenstveno iz Dalmacije. međutim. naime. 69. 5ječi Više/a/ični list o motivu vi šel atičnog lista.i s tilizovan ih ljilj ana. ne uzimajući u obzir ljiljane u sastavu drugih motiva. poruba i razdjelnica. uz onaj heraldički. stilizacija na jednom sanduku i na jednoj krstači u Dobromanima. među kojima se osobito ističe sljemenjak iz Donje Zgošće. umjesto trolistova djetelinskog izgleda u svojim međupovrš inama. "Mješavina obadvaju oblika ide tako daleko da je koji put teško odluč iti hoćemo li neki ornamenat nazvati akantu- Sl. U ovom drugom s lučaju .

'"' Kako se vidi. ali i na one u primorju. II Crnoj Gori. vidimo više puta na kapitelima i bazama stubova Franjevač kog klaustra u Dubrovniku . Petricioli kaže da je bio omiljen u okolini Knina .403 Stilizovani vi še l atični list nalazi se na arhitravu kasnoant i čkog mauzoleja u Sipovu . među 'kojima su i grozdovi. u okolini Stoca. uz krst. povijene lozice sa koje vise relativno krupni grozdovi"o kao i onaj u okolini Vlasenice41 1 gdje grozdovi vise sa odrine.409 Vrlo je zanimljiv jedinstven primjer. Petricioli kaže da je od malih palmeta (XI v.). o stabljici vise dva grozda. u Bosni. Dodajmo još i dva primjera bordure sastavljene od razn ih nepovezanih motiva. akantizirajuće listove.• •• Naprijed iznesene analogije na strani i u našim krajevima odnose se na nizove stilizovanih 'l istova. grozdove vidimo kao elemente u bordurama od povijene lozice na s tećci ma Ludmera. posebno na Franjevački klauster II Dubrovniku. na kojima se nalaze s lične stilizacije li šća . rađenih za potre be širih slojeva stanovniŠ<tva. koji su dosta slični našim motivima u Novakovićima. veoma s li čne naši m u Donjoj Zgošć i. nađen je II oko 50 primjera ka."" Postoji čitava posebna grupa srednjovjekovnih bosanskih prstenova. U Canovinama. kakvih nema u drugim oblastima'os Na zabatu (teguriju s poprsjem Madone) iz Biskupije (sada u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) postoji fri z za koji 1. I sti motiv vidimo na nadvratniku južnog portala splitske katedrale iz među krugova u kojima su životinjske predstave. a među njima i lav. 6-Grozd Grozd nije tako čes t motiv s tećaka . najviše je analogija 'Ila arhitekturi i freskama crkava u Srbiji. u okolini Kalinovika.samostalnih predstava takvih motiva. U kombinaciji sa spiralama i krstovima javlja se oko Stoca i Kalinovika. u Bosni. pa se može pretpostaviti da su se majstori stećaka najviše ugledali na spomenike u Srbiji. kod Vareša.408 Osim toga. Stilizovane palmine peterolistove. U svrhu dopunjavanja te dokumentacije ovdje donosim i nekoliko analognih primjeraka pojedinačnih . Vr lo su rijetki primjerci osamljenih grozdova. Taj se motiv javlja još na nekim fragmentima iz Splita i okoline Knina . Karaman kaže da su te palmete klasičan tip koji zajedno sa ljudskim likom nagovještava romaniku. 'kod Žabljaka '02 Sličan motiv se nal azi i na fresci manastirske crkve u Morač i. a palmino li šće na kapitelu kasnoanti čke bazilike u Zenici. 220 .406 Vrata je Karaman datirao u XlIv. Miroslavljevo eva nđelje ima na vi še mjesta inicijale ukrašene stilizaci jama. vidimo na plutej u. Uglavnom se javlja zajedno sa spiralama i karakteristika je i s toč ne Bosne i bližih krajeva centralne Bosne i Srbije. Za poprsj e na teguriju iz Biskupije se tvrdi da je nastalo pod u'ticajem vizantijske umj etnosti.

oni imaju svojih 29 varijanti.m Takav motiv susrećemo i na ka s noanti č kim bazilikama u Bosni. a spira la i ljilj an stoje negdje oko sredine Ijestvice.istinita loza". što je vjerovatno bilo od ne kog utjecaja. a svi zajedno se javljaju u neš to preko 800 primjeraka.SL 70. kod Breze i Grčinama kod Mostara. ova grupa se sastoji od šest vrsta osnovnih motiva. a pogotovo kao likovni motivi. a među pojedinim vrstama u tome pogledu su velike razlike. a pogotovo u Hercegovini . npr. l u pogledu teritorijalne rasprostranjenosti oči gledne su znatne neravnomjernosti. a više l atični list i grozd spadaju u rijetke reljefne motive. i ovdje se može postaviti pitanje stepena svjesnosti takve s imbolike u vrijeme kl esanja ti h motiva na stećcima i odmah odgovoriti da je ta simboličnost već bila zaboravlj ena. Krist je govorio u čenici ma da je on . a oni da su "grožđe". a u izvj esnim s lučajevima i za krst. 414 Kako su grozdovi na stećcima redovno vezani uz lozu. tada bilo dosta vinograda. Dok rozeta zauzima jedno od nekoliko prvih mjesta u ukupnom fondu re lj efa. Po svom ukupnom brojnom stanju spada među najbrojnije grupe motiva. Pri tome treba imati na umu da je u Bosn i. II Dabravini . što znači da su ti motivi klesani najviše kao ukrasi. kršćans ki * ** Kako vidimo. mislim da ih treba tretirati kršća nskim motivima koji s imboliziraju Kris ta i njegove odane s lj edbenike. Naravno.. odnosno uz spira lu kao s ti'li zovani ob lik loze. dotle je stablo slabije zastuplj eno. - Grozdovi kao elemenat povijene lozice sa spiralnim zavojima Ila sanduku u Mi šarima kod Vla scnicc. * ** Grozdovi su poznati kao antički i mitraisti č ki. Za rozetu se može reći da je 221 .'" Loza sa grozdovima je čes to koriš tena u s tarokršćans koj dekorativnoj umjetnosti.

luk. Kao grupa pa brajnasti primjeraka ne ističe se mnaga. Spirala ima dasta velik teritorij. lavu. gdje je vegetacija najbujnija. a višelatični list i grozd su karakteristika istačne Basne. buzdavan i sjekirica. Umjetnički nivO' je vrla nejednak. zbag čega su ani uglavnam paprimili karakter ukrasa . Ta aružje na stećcima vidim u slijedećim asna vnim vrstama: mač.u turnirima. Wenzel. Osim štita kaji se upatrebljavaa za adbranu. parijekla avih naših mativa treba tražiti ne sama u kršćanskam artodaksnam nega i u paganskam nas ljeđu . Pri abjašnjavanju pajave i značenja avih mativa ad izvjesnag su utjecaja svakakO' i mativi na predmetima naradne umjetnasti i vegetacija tla. Mativi su abična klesani kaO' samastalni. Najveći broj avih mativa je plastična predstavljen. Stabla se prastire pretežnO' u Basni i Imatskaj krajini. pa u vezi s tim treba reći da se na stećcima javljaju sama predstave hladnag aružja . Na asnavu njihavih i rezultata drugih autara i nekih majih zapažanja. Ljiljan je ograničen gatava i s ključiva na zapadnu Basnu i Imatsku krajinu. D. ali je uglavnam agraničen na Basnu i dia zapadne Srbije. ali jaš više kanjanici. pasebna upranalaženju analagija. U tame pagledu je mažda najviše paganska rozeta kaja je na nadgrabnim spamenicima. l-Mač Mač je služiO' za sječenje li napadu sa manjih adstojanja. praizlazi da većina avih mativa patječu jaš iz predistarijskag periada i da su kroz čitav srednji vijek prisutni u likavnim umjetničkim djelima.rasprostranjena u svim većim padručjima. ali je izvjestan broj uklesan u kamen. U dublje i sistematske studije ulazili su sama A. ORUžJE Uabičajeno je da se u nauci aružje dijeli na hladno i vatrena. Karistili su se njime pješaci. Između pojedinih vrsta postaje znatne razlike ubrojnaj zastupljenasti. Cini se da ima najviše razlaga <rl<a ustvrdim da su svi mativi najviše kršćanskog karaktera i da je najapravdanije akO' ih shvatimO' kaO' simbale kulta vezanag za smrt i uskrsnuće u Kristu. Dasadašnji istraživači stećaka su mala pažnje pasvetili praučava­ nju avih biljnih mativa. kaplje . Mač na stećcima je redavna 222 . kaO' simbale rajskih bilina . ipak. Sa izuzetka m razete (kaja pripada svim padručjima) i ljiljana (koji je agraničen na zapadne krajeve) svi ostali mativi su uglavnam is točnaba­ sanski. Kaka izgleda. sve astale vrste su karištene u napadanju . Sigurna je svijest a simbaličnosti avih mativa u vrijeme klesanja s tećaka u dabraj mjeri već bila zabaravljena i zamrla. Salavjev. šbi t. spada negdje akO' sredine ljestvice. ali se pajavljuju i li raznavrsnim scenama . a panekad i u kalu. Vidavić i M. Za neposredno ugledanje majstara stećaka vjerovatnO' su najviše značila umjetnička djela u primarju i u Srbiji. najprije simbal preminulih duša . kaka u viteškim igrama tako jaš češće li pravim ratnim sukabima. Neki ad avih osnavnih mativa imaju i svoje varijante. panajviše u Hercegavini. štit sa mačem . a ista taka i u teritarijalnaj rasprastranjenasti.

Gacka.i na kršćanskom nišanu iz okoline Sokoca. najvi še ga imaju stećci u o kolini Kalinovika i Olova. U dosta primj eraka mač je isklesan zajedno sa štitom. Zanimljive su scene mačevanja na Blidinju i kod Ljubuškog.'16 ili u Ziemlju . Obično je držak relativno dugačak da se ma č može prihvatiti sa objema ruka ma. nekada je uz mač prikazana i ruka. Sl. Javlja se u neš to više od 100 pr imj eraka .1 8 zatim na jednom stećku u okolini Olova. gornjem Podrinj u. ali sam taj motiv izdvojio kao posebnu vrstu (o čemu će biti rij eč i nešto kasnije).com i drškom koji se završava kao krug.prav.'15 U nekoliko slučajeva završni dio drška je isklesan u vidu kružnog vjenčića . Ponekad je krsnica nešto izvijena ili prema dolje malo nakošena ili povij ena. 71. oko Lištice. Rj eđe se javlja u centralnoj Bosni . zatim u Ludmeru. Moguće je da su dugača k. sa krsn. Neki mačevi su relativno kra1ki. Obi čno mač drže muškarci.'20 za tim scen a u kojoj oklopljena ruka zabada mač u r a lje lava u Nekuku kod Stoca.417 Treba reći da se mačev i čes to vide o bedru muških figura na konjima u scenama lova i turnira.relativno kasnijem. Nikako ga nema u dolini Neretve j užno od Konjica i o ko Duvna. što znači da se radi o dvoručcu . Trebinj a. Jedna varijanta m ača je sablj a. a onda na krs tači kod Kupresa . Re la tivno. neka vrsta bodeža. Ljubinja. 'koja je doš la s Turcima . Ziemlju i Boljunima kod Stoca . na Kupresu. Javlj a se u vrlo ogra ni čenom broju.419 Po svom ukupnom brojnom stanju m ač na s tećci ma nij e n i čes ta ni -rij etka pojava. To je mač č iji je donji dio sj eči va iskrivljen. Ljubuškog. Najčešće je ma č predstavlj en sam .m ili scena kola na Kalinoviku u kojoj je prva figura izdigla mač' 22 • 223 . u Crnoj Gori i u Srbiji. gotičkom tipu mača. Bileće. a ima i s lu čaj eva gdje je isklesana ljudska figura sa m ače m u jednoj ruci. ili noževa. ali postoji i nekoliko s lu čaj eva gdje žena drži mač. - Vrste ma če va koj i se pojavljuju na stećc im a. se u to doba u Bosni i Hercegovini upotrebljavali i takvi mačevi . II okolini Lištice. npr. i to samo na nekoliko nekropola steća ka u okolini Trebi nj a.

72. Sl. . - Slil sa sabljom na ploč i u Lopoč u .SI. 73. u oko li ni Treb inj a.Pe torica pješaka i jedan konjanik sa visoko pod ignutim m ačevi m a (jeda n je sa luko m ?) na sje me nja ku u Uboskol11 kod Ljubinja . .

ali su došli do svog punog izražaja tek u srednjem vijeku. itd.m Mačeve vidimo na srednjovjekovnim freskama. naročito u XIV i XV v. če­ šće su to srcoliki.'30 na nadgrobnoj ploč i Jurj a V Subića. iz Bihaća. Sergejevski je rekao da je mač u srednjem vijeku bio oznaka slobodnog čovjeka. iz 1303. Gotički mač dvoručac je nađen ispod jednog stećka u okolini Mostara 428 Kada je prestao stari ob i čaj ostavljanja pri loga uz pokojnike. D. pa tako i mačeva.'" na nadgrobnim pločama hrvatskih velikaša iz XV-XVI v.• •• Mačevi su bili u upotrebi još u predistoriji. Već ina istraživača se slaže da su m ačevi atributi vojnih i uglednih lica . Anđelić kaže da je ma č od davnina oznaka ratnika. koji se spominje 1447. i to kako kod pješadije tako i kod konjice.'l5 Vrlo je vjerova1no da su mačevi pravljeni i u samoj Bosni.'" P. Tako se oni nalaze na nadgrobnim ploča ma u kraljevskoj kapeli u Bobovcu. god. Mačevi nisu rijetka pojava ni na ostalim vrstama srednjovjekovnih nadgrobnih spomen ika u našim krajevima . Na stećc im a se pojavljuje nekoliko vrsta oblika ovoga oružja. U drugoj polovini XV v. npr. Početkom XV v. mač na steć­ cima nema nikakvo sakralno značenje. Mačar Vidosav Dujčić. god. među zadarskim mačarima se ističe i Ivan Vladisavljević. više puta im je gornja kraća stranica kosa ili nešto izvij ena i čes to polukružno urezana za proturanje koplja. Cetverouglasti su nekada pravougaoni. a poznati s u pod nazivom "tarče". O tome govori i naziv sela Mačari. a da je u feuda lizmu još i simbol plemstva'33 2- Stit 225 Stit je srednjovjekovno oružje koje je korišteno na manjim odstojanjima u odbrani od mača . kada je konjica postala naročito važan faktor u organizaciji vojske 42l Za razliku od ranijih. u rukama svetih ratnika. a ima i takvih koji su u donjem dijelu samo zaobljeni. 4l4 Mačeve su imali i stari Slaveni . U Drijevima je živio i djelovao mačar Ratko. po mome mišljenju . Ma čev i se nalaze i na novcu bosanskih vladara'3l Pitanjem ma čeva na stećcima se do sada niko nije posebno bavio. djelovao je u Dubrovniku i u Srebrenici . god. Iznimno s u okruglasti. . posebno u feudalnom društvenom uređenju. u Sopoća nima . Stit je korišten u narodnim junač­ kim igrama-turnirima. je zabi lj eženo postojanje i posebnih bosanskih mačeva. Naravno. iz Bosne. Nalazimo i š titove . U staroj Bosni su oni bili veoma cijenjeni. koja se nalazi u Ninu. iz Srebrenice. za koga se pretpostavlja da je u Zadar mogao unijeti mačeve bosanskoga tipa . rij etko se nalaze trouglasti. a na većem odstojanju u odbrani od koplja i strijele luka . najviše iz Dubrovnika. tada su pravljeni duži i j ači mačevi. a naj češće duguljasti če tverouglovi. s imbol vlastelinskog statusa. a još više u ratnim sukobima. topu za i sjekirice. mačevi su počeu da se klešu na samim stećcima. Srcoliki su nekada vrlo blago zaš ilj eni. a u krajnjoj liniji i simbol vlasti. Uvoženi su iz Ita lije oj iz Ugarske. on je. koji je bio najveći balkanski centar za prOizvodnju oružja. da bi u doba oklopa i pancira bolje poslužili.m Bosanski mač se spominje 1419.

po slavenskom načinu". lovci na konjima prikazani sa štitovima u rukama. pa i u lovu. Od XIV v. te znatan broj štitova u ruci 'k onjanika. ili uz predstavu ruke.444 51. Novaković je naveo da su se u !Mlecima pravili "slovenski štitovi".44J Prema V. Prema G. Najviše samostalnih motiva štitova ima oko Nevesinja i u Popov u polju. Relativno veliki broj štitova je isklesan u kombinaciji sa mačem. npr. Ljubuškog. u Slivnu Ravnom i u okolini Ljubuškog 4 J5 Skoro eHpsast oblik imaju. Zanimljivo je i neobično što su u jednOj sceni lova na jelena uZierniju. npr. štitovi u Popovu polju i u okolini Ljubuškog 4 36 Tarče štitovi se nalaze na mnogo mjesta. Teško je reći koliko ukupno ima predstava štitova na stećcima. ali i o vratu ili o ramenu. lav. a u Bosni se u konjici upotrebljavaju trouglasti ili srcoliki. a ponekad i druge predstave. kao što su ljiljani. a kasnije četverougaoni. iz· gleda nešto malo više nego mačeva . oko Kalinovika. štitovi starih Slave na su bili bademovog ili okruglog oblika. pa i znatno zaobljeni. Lopara. 4J4 Stitove pravougao· nog oblika vidimo na više mjesta. a kasnije da su prošivani kožom i okivani željeznim pločama.4J' a na š ti~u u Gvoznu kod Ka lino· vika neka fantas1ična životinja . a malo ih ima u centralnoj Bosni . Cesto na Mitovima susrećemo motive kosih prečki. u Her· cegovini. o čemu će biti govora kao o posebnoj vrsti oružja. kružne vjen6iće..Predstava trouglastog štita sa mačem na stećk u II Lepenici kod Sibenika.. a u pješadiji pravougaoni. polujabuke. od XII v. 442 U nauci je konstatovano da su stari Slaveni poznavali i kori stili se ovom vrstom oružja. Tuzle. zapadnoj Bosni. zvijezde (rozete) i polumjesece. su u upotrebi srcoliki.kod kojih su uglovi otupljeni. U XIV v. najstariji bosanski štitovi su bili okrugli. 226 . u oko· lini Trebinja 441 Rekao sam već da št itove vidimo u mnogim scenama. ali postoje i primjerci uz ljudsku figuru (često s jedne strane štit. Imotskoj krajini. Na d va štita u Boljunima 'predstavlj eni su utvrđeni gradovi sa tri kule. Vlasenice.445 O postojanju . H eraldičke oznake na štitovima nalazimo najčešće u Hercegovini. a onda oko Sibenika. se spominju štitovi . siluete utvrđenih gradova. po prilici oko 140 primjeraka. u okolini Nevesinja. SI. Curčiću. tako da se u svom ukupnom izgledu približuju elipsi. On misli da su najprije pravljeni od drveta i pleteni od pruća. od XI v. š10 znači u skoro č itavoj istočnOj Bosni. često u ruci konjanika koji su učesnici u turniru. Jedini okrugao štit se nalazi u ruci muškarca u Boljunima kod Stoca. Skrivaniću. u Dalmaciji. npr. a u tome okviru u Popovu polju . a u više slučajeva i kružiće. u Srbiji i Bosni dolaze u upotrebu i trouglasti i srcoliki. rijetka su pojava u Srbiji. a sa druge mač).4J) na štitu u Uboskom nalazi se stilizovana predstava je lena. Srebrenice i Zvornika. . Srcoliki i trouglasti se i st iču u primorskim područjima."" Uz neke štitove se javljaju p tice. pre· težno su zajedno sa mačem. srna. Vjerovatno je nevješt maj stor šablonski prenio figure sa neke scene turnira. obič· no par afrontiranih ptica postavljenih na gornju ivicu štita. Obično su štitovi isklesani kao samostalno motivi. 74. Ponekad su štitovi rubno ojačani i u krašeni uskim tordiranim vrpcama ili vrpcama od kosih paralelica.4J8 na štitu u Trste nom kod Dubrovnika je predstava lava. konj i zmaj. Sti· tove kao samostalne predstave nismo našli oko Olova. U većini slučajeva ovi znakovi imaju heraldički karakter. a potom u Popov u polju. Obično su nošeni na lijevoj ruci. srpska konjica upotrebljava skoro isključivo okrugle štitove. Crnoj Gori.

Postoje i Stitarići iz Bos ne.Sl. Skrivani6u izgleda da je bio "tipi čan bosanski". god. god.446 Polovicom XV v. Ovome umjetniku je kasnije produžena služba još za jednu godinu dana . Petrović je navela da se u dubrovačkim arhivskim podacima 1335. obavezao da najmanje na dvije godine pređe u Dubrovnik i za opštinu napravi 300 dobrih štitova. 75."scutus bosinensis"449 Nije jasno kako je izgledao taj bosanski šti t. vjerovatno je sin nekog štitara. iz Trebinja. npr. odnosno o če tverougaonom obliku. Dobruško Dobrilović Stitarić. Radiša Obradović.Motiv štita (i sjekirice) na krstači u okolini Kupresa. D. pa se tako osposoblj ava li za samostalan rad .4Sl Izgleda da su bolji i luksuzniji štitovi nabavljani sa s·trane.'" . iz Gacka. itd. Tako je 1424. Slikar Frančesko iz Bolonje se ugovorom 1371. god. Ivan Stitarić. koji i G. 227 štitara u Dubrovniku i izradi samih štitova ima Vlse podataka. da se radi o pravougaonom. Stitarići se spominj u nešto prije polovine XV v. ipak. spominje bosanski štit . o čemu govore i toponimi Stitari. u Dubrovniku djeluje štitar Radoje Dragosalić'47 Kod dubrovačkih štitara učili su zanat mladići iz Bosne i Hercegovine. . Sćit. koji je dolazio na službu u Dubrovnik. najviše iz Dubrovnika. Kovače­ vić-Kojić misli da su bosanski štitovi bili trouglastog oblika'so Vjerovatnije je. nastupio 6-godišnje naukovanje u radionici dubrovačkog š titara Radašina Junčića '48 Đ. ali se opravdano pretpostavlj a da su štitovi pravljeni i u samoj Bosni.

Solovjev je pokušao da štitove na stećcima protumači kao manihejske si mbole. njena tvrdnja da većina štitova pripada Vlasima ne ma n a u čnog opravdanja'''' M. Anđelića. Pošto se srcoliki oblici nalaze uglavnom na stećcima primorskih krajeva. kao š t·it u bogu koji spasava "prave krstjane". Nije uočila da postoje š titovi sa grbovnim oznakama vlastelinskih porodica Pavlovi ća i Kosača. može se reći da ih niko nije proučio svestrano. Stećci S:1 predstavom grada sa tri kule u Boljunima kod Stoca sigurno s u nadgrobnici članova feudalne porodice Pavlovi ća. odakle je s tom funkcijom preuzet u Bosni. Vjerovatno je da š titovi sa zvijezdama i polumjesecima . Ako izuzmemo P.'57 Treba reći da Solovjev u tome nije bio kategoričan . tj. mi sleći na ulazak realizma u kršćan sk u umjetnos t XV v.. označavaju "oficirski čin koji su pojedini ratnici imali umiliciji Donjih Vlaha"'55 A. da je mogao imati značenj e vlasteoskog dostojanstva'ss I z prednjih podataka se prvenstveno uočavaju dvije č injenice : da je na stećcima najviše čet verougao nih š titova i da se stećci sa š titovima nalaze uglavnom u Hercegovini i u primors kim krajevima. Wenzel kaže da štitovi "ponekad nose heraldi č ke oznake. dok rijetki primjerci sa znakovima kao š to su lav. srna. koja je u posebnoj studiji tretirala štitove i grbove na s'tećcima. koje označavaju porodicu ili feudalne veze"'" U svojoj posebnoj studiji ona je dobro uočila da je najveći broj četverougaonih štitova (ali ih pogreš no naziva "kvadratni"). a oni sa oznakama još i muš kim članov i ma feudalnih porodica.'56 A. polumjeseci ma i kruž i ćima. Mislim da š ti·tovi bez ikakvih oznaka pripadaju ličnostima koje su se istakle u vojnim akcijama. silueta utvrđenog grada.• •• Istraživači s tećaka su veoma malo pažnje posvetili prou čavanju š titova. dozvolio mogućnost da š tit na stećc im a ukazuje na vojnički ili vlastelinski položaj umrloga. zbog čega je. Osim toga. označavaju pripadnost porodicama sitnijih feudalaea. ali nije tačna tvrdnja da takvih ima vrlo malo.. koji s u masovnija pojava. oklopljena ruka i sl. Benac smatra da se u tome sl učaju ne radi o grbu plemića . ali su 228 . Sti-tovi sa oznakama nisu pravi grbovi. proizlazi da s u stećci sa četverougaonim štitovima karakteristi čn i za Hercegovinu. označavaju pripadnost porodicama srednjeg ili višeg feudalnog ranga. Pri proučavan ju štitova na stećcima važno je pitanje zvijezda. koje nije moguće za sada potpuno riješiti. Vego kaže da štitovi iz Radimlje. Anđe li ć kaže da je š tit bitan elemenat grba u zapadnoevropskoj heraldici. a steća k sa predstavom lava u Trstenom kod Dubrovnika vjerovatno pripada nekome od muških čl anova feudalne porodice Hranića-Kosača. On se pozivao i na Psaltir u kome se kaže da je Gospod kao "štit naš". Wenzel. sa rozetama. polumjeseca i ostalih znakova koji su na njima isklesani. jer se u to doba u susjednim našim zem lj ama koris te uglavnom srcoliki oblici. i M. On je tom prilikom pokrenuo važno pitanje značenja rozete i polumj eseca kao heraldičkih znakova uopšte. a posebno funkcije tih motiva na štitovima steća ka u odnosu na bosanski heraldi čki s istem'53 M. kao "lađe svjetlosti" koje izabrane vode u raj . Dobro je uočila i či njenicu da se š titovi sa grbovnim oznakama nalaze gotovo iS'ključivo u Hercegovini . koji je o š titu na stećcima pisao u okviru studije o bosans koj herladici . Po svemu izgleda da su če tverou gaoni šti'tovi ne samo tipično nego i specifično bosans ko oružje. nego o vojničkoj oznaci.

St it sa mačem Stit i mač kao zasebni motivi razmatrani su naprijed. kao o nekoj vrsti konkretne državne i nacionalne pripadnosti? 3 . u okolini L.povisoko izdignut. Pretežno su mjeraka ko}i su samo urezani. ali ima s lučajeva gdje je on u desnoj.ipak neka vrsta malih grbova ili polugrbova. na Radimlji. 'i ma ih približno koliko i štitova. odnosno Hercegovini. a ima i pri- .462 Obično je štit u lijevoj ruci. Više puta je mač u kosom položaju. npr.469 Napominjem da se u svim ovim varijantama pojavljuju uglavnom četverougaoni štitovi sa prorezom na gornjoj stranici. npr. a u svom sastavu su imali isključivo trougaone. a nema ih nikako u istočnoj Bosni. kako je i pravilno. zatim ih ima dosta u okolini Stoca. zbog relativno velikog broja i znače­ nja. Najčešći vid ovoga mOtiva jeste štit u uspravnom položaju sa mačem prislonjenim sa druge. npr.mačevima nije malen. npr. Pravih i potpunih grbova je tada u Bosni bilo vrlo malo. a onda i u okolini Ljubinja i Kalinovika.460 U nekoliko s lučajeva vidimo da na štitu stoje dvije. opet u uspravnom ili kosom položaju.464 Koji put je štit sa mačem isklesan uz mušku figuru. Ima i primjeraka. gdje se javljaju 56 puta. što znači da mač nije sa druge strane. a drugom mač. a da su primjerci sa heraldi čkim oznakama česta pojava. štice ili Mostara. na Radimlji. također u uspravnom položaju. Broj štitova sa . iza štita. Nevesinja i Ljubuškog. odnosno trouglastih štitova sa mačevima. a mač u lijevoj ruci. ali ponekad u velikoj nesrazmjeri. plastični. unutarnje strane štita. iznad štita mu se vidi držak sa krsnicom. npr. 465 U više slučajeva je umjesto čitave figure isklesana samo ruka. nego da je ispred štita. u Dokmiru. Najviše ih je na stećcima u Popovu polju. ali ne mnogo. u zapadnoj Srbiji. ako se tako može reći. nešto oko 130 primjeraka. a li sam ipak smatrao da oni kao kombinacija. predstavljaju zasebnu vrstu motiva oružja . 466 U Radimlji su na jednome stećku prikazana dva štita sa mačevima i između njih ruka do članaka. upućuje na pretpostavku da se tu možda radi i o isticanju pripadnosti Humu.46 ! Nisu tako rijetki slučajevi gdje muškarac jednom rukom drži štit. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori. ili samo jedna ptica. u okolini Stoca. ili u Slivnu Ravnom'S9 Postoje i vrlo rijetki p!'imjerci u kOjima je mač pored štita. ali da ima i srcolikih. kao npr. gdje je 'p redstavljena ležeća mu&ka figura sa štitom i mačem na grudima. 463 Više puta je mač sječivom gore okrenut i . Rijetko se javljaju oko Duvna. u okolini Kalinovika. gdje iza ogromnog štita sa mačem vire glava i noge muškarca'68 Sasvim je neobičan slučaj u okolini Nevesinja. 229 Vrlo su neujednačeno klesani. gdje su mačevi predstavljeni čitavom svojom dužinom. a ispod štita donji završni dio sječiva. odnosno srcolike štitove_ Činjenica da se stećci sa čet­ verougaonim štitovima nalaze u Hercegovini. 467 Zanimljiva su dva slučaja u Popovu polju. oni su se odnosili na vladare i najviše feudalce. U takVOj kombinaciji mač nije predstavljen čitavom svojom dužinom.

- Ležeća muška figura sa m ače m i š titom na grudima na sanduku u Mo rinama kod Neves inja. 230 . 76.Sl.

m ačev ima koji 231 .vv o Tabela XV III - Osnovni mot ivi š titova i š titova s se javlj a ju na s tećc ima .

ali u graničnim krajevima. U krajnjoj liniji. Istovremeno on atribuira pokojnike kao ljude koji su se istakli u ratu i junač­ kim igrama. najvi še u okolini Kahnovika.vrsta nepotpunog grba koji atribuira sitne hercego va č ke plemiće i njihove porodične veze. a naj rjeđe ga susrećemo u primorskim krajevima. makar i u ograničenom kraju. peča tima . Osnovne vrs te motiva koplja koj e se stećcima .Prikupljeni statistički podaci pokazuju da je ovaj motiv najbrojmJl u Hercegovini. su s reć u na 232 . On je neka . Kako se ovakvi motivi ne susreću na novcima. i veoma rijetko. Anđel-ić je rekao da š tit sa mače m "označava vrstu oružja s kojom je niži feuda lac bio dužan da služi svome senioru. javlja i u Bosni. Vršak se sastoji od oštrice (lista) . 77. freskama i drugim umjetničkim djelima. Wenzel kada je rekla da je ovaj motiv čes ta pojava i da je poznata gotovo samo u Hercegovini . Treba reći da se i na štitovima u ovoj kombinaciji (sa mačevima) često nalaze zvijezde. proizlazi da su oni na stećcima sasvim originalna pojava. a kasnije je taj znak obaveze i podređenosti postao simbol feudalnog statusa uopće"'7l Mislim da za ovaj motiv na stećcima još više vrij edi ono što sam naprijed naveo za štit. i oo u desetak primjeraka. Sastoji se od drvenog koplj išta ili držalja i željeznog bodila ili vrška . Stanje je dobro uočila M. Moglo bi se reći da je ·ovaj motiv sa če tverougaonim štitovima specifikum He rcegov ine i da je ta specifičnost još izrazitija nego kod prethodne vrste motiva samih štitova.i tuljca koji se nabija na držak. doduše. polumjeseci i osta l'i hera l dički motivi. U primorskim kraj evima se nalaze maltene isključivo srcoliki ili trouglasti š titovi. s mače vima Na priloženoj tabel·i XVIII vide se osnovni motivi štitova i štitova koji se pojavljuju na stećcima. Kraće i lakše koplje Sl. Držak je obično bio opšiven kožom. 4-Kop/je Koplje je oružje za bodenje u napadu. P.47o Motiv se. Koplje su upotrebljaval'i i pješaci i konjanici. štit sa mače m je i simbol vlasti.

mizdrak.. U scenama ih nalazimo na više područja . Ovo sa ·krsnicom je služilo za lov na opasnu divljač . Na stećcima nalazimo tri vida ovoga oružja: obično koplje. sa tanjim i elegantnijim listom.isokog i u Podgradinju kod Stoca 471 Na koplje je često stavljana zastavica raznih oblika . mnogo manje nego. a u nekoliko upravo ta figura.kada se razv·ila konjica. najviše oko Nevesinja. relativno. mačeva. ili džilit. bojna kosa. u okolini Kladnja i Olova.. Izgleda da su se južniji kra- 233 . oko Li štice.trouglasta. Redovno je plastič­ no predstavljen. četverouglasta . kao. Najčešće ih susrećemo u scenama lova i turnira... u Imotskoj krajini .m U svemu je nađeno oko 70 primjeraka kopalja. Takva koplja vidimo. čvršće i jače". Od njih doznajemo da su koplja upotrebljavali stari Slaveni. . U XV v. koplje sa 'k rsnicom (lovačko koplje) i koplje sa zastavicom.na medvjede i veprove. na BJidinju."'" Starija koplja su bila kraća (držak je bio nešto kraći od prosječne visine čovjeka. Tepitorijalno je vrlo neraV'flomjerno rasprostranjen ovaj motiv. u okolini KalinovHm i Kupresa. s a krsnicom ili sa krilcima na dnu mljca. Kupresa. upotrebljavalo se još od IX V.'7S U više slučajeva koplje vidimo u scenama lova. Tada su nastale i nove varijante koplja-partizana. npr. uglaV'flom oko Nikšića. Skrivanić . npr. kraće koplje koje je služilo za junačke .džidu. na scenama lova na medvjeda u Gračanici kod V. na stubu vojvode Radivoja Oprašića (sada u Zemaljskom muzeju u Sar-ajevu) vidimo trouglastu zastavicu. A. a samostalnih predstava je vrlo malo.476 zatim u scenama turnira. . pješak ili konjanik. Samostalna zasebna koplja javljaju se u svega desetak primjeraka. masivnije.. Curčić. Olova i Bratunca) . aH nisu prelazila 2 m dužine. npr. a u novije vrijeme G.i ji i za vrijeme Rimljana korištena. na Blidinju.'73 U nekoliko slučajeva koplje je isklesano uz mušku ljudsku figuru. ili upravo sluga hoće da ga doda gospodaru na konju'74 Uz neka koplja je umjesto čitave figure isklesana samo ruka . u okolini Nevesinja. a duže i deblje za bodenje na kraćim odstojanjima.je služilo za bacanje na daljinu. Koplje za lov na medvjede i veprove. a bodila do 25 cm dužine). Ljubuškog i u Popovu polju. pa se pretpostavlja da su ih Slaveni primili od Rimljana oj Langobarda. nešto sli čno našem kosiru. Klesanje ovoga motiva je vrlo neujednačeno.gre. Stoca. a kasnije su postala duža. npr. halebarda i dr. i to u istočnoj i centralnoj Bosni (uglavnom oko Kladnja. ali da su i prije njihovog dolaska u ove krajeve još u predistor. kod Kalinovika i ou zapadnoj Srbi}i. koplja su imala vrlo važnu ulogu.478 Prilagođeno novim uslovima ratovanja. drži koplje. • •• SrednjovjekowlO bosansko oruzJe najVIse je prou čavao V. sa jednom ili sa nekoliko latica. srednjovjekovno koplje se razlikovalo od ranijeg po tome što je bilo "šire. tanko i vrlo dugačko koplje. Uz individualne ljudske figure nalazimo ih također u malom broju. Duvna. .47' Jedno takvo koplje je nađeno u Podhumu kod Mostara. ili u Imotskoj krajini. npr. Tako. npr. a i Turci su donijeli nešto drugačije vrste . sa nekoliko bridova na tuljcu " sa jabukom na njegovom dnu . Kalinovika.

primjeraka luk vidimo uz osamljenu ljudsku figuru. dok su neki predstavljeni bez strijela. Kod većine lukova. ali ipak nešto više nego kopalja. divljač . a u većine je tetiva neznatno zavinuta na 'Svojim krajevima.'89 Zanimljive su predstave luka sa strijelama uz "vojvodske figure". s lijeve strane. najvjerovatnije je da koplja. O tome govore i toponimi: Kopljari. Teško je pružiti sigurno objašnjenje o razlozima pojave i značenju koplja na stećcima. a te scene su prvenstveno odraz realnog života ondašnjih plemića. Tako. a strijele su bile tanke drvene šipke. npr. Ipak se ppimjećuju neke razlike među nj. kakvo vidimo na stećcima u zapadnoj Srbiji. luk je korišten ·i za odbranu utvrđenih gradova. ali nije bio siguran da li je ono znak društvenog položaj ~ li samo vojničkog poziva. iz narodnih pjesama doznajemo da se mrtvom junaku njegovo koplje zabijalo više glave. Oni su ili samostalne predstave. neki lukovi izgledaju kao pravilan poh. Tako.'90 Lukovi nisu tako brojno zastupljeni na stećcima. zupcima i okretaljkom za jače napinjanje llJ'ka ·i tetive. Zbog toga nije moguće lukove svrstati u njihove varijante. na pečatu bana Matije Ninoslava. a i u lovu na raznu . u blizini scene turnira. U scenama su lukovi u rukama konjanika. a Turci su donijeli svoj luk kružnog oblika.'88 Lukovi na stećcima su pretežno slabo klesani . Na tim predstavama se ne zapažaju gotovo nikakvi detalji. iz 1240. ili su u rukama učesnika u lovu i turniru.ma.'86 Pravljen je od drveta. Sergejevski je koplje na stećcima uvrstio u društveno-socijalne ambleme. Prema Curčiću. osim toga. u ruci konjanika u Boljunima kod Stoca'SJ Jedinstvena je pojava luka u rukama žene.rkrug. isklesane su i strijele. a mnogi 's u i oštećeni.'" Ali je sigurno da su koplja pravljena i u samoj Bosni.'ss Istraživači stećaka gotovo da nisu ni zapazIli ovaj motiv. Ima ih mnogo manje nego mačeva ili štitova. sa kundakom. sa željeznim šiljkom.nalaze na scenama lova i turnira. slično mačevima i štitovima. nosi jedan sveti ramik na fresci u Dečanima'81 Koplje se često spominje u našim narodnim . Samo u nekoliko. Kopljevići i dr. za koplje su mu privezali konja. označavaju i ističu pokojnika kao plemića i uglednog čovjeka. rekao bih iznimnih. u okolini Kalinovika. u visini glave. Mislim da je ono stavljano na nadgrobnike onih koji su se istakli u rukovanju kopljem u ratu. turniru ili lovu. S-Luk Luk sa strijelom se upotrebljavao u napadima na daljim odstojanjima. a na vrh koplja nj egova sokola'" D. ima ih samo ovlaš urezanih. a da su sjeverniji krajevi u tome pogledu bili više upućeni na ugarske radionice.pjesmama. Njihov 234 . Na stećcima vidimo jednostavnije i starije oblike lukova. tetive su mu bile od crijeva ili usukane opute. ali ima i primjeraka gdje su prikazani u rukama pješaJka-učesnika .jevi Bosne kopljima najvIse snabdijevali u Dubrovniku. god'82 Koplje sa zastavicom u rukama konjanika. Na sljemenjaJku iz Donj e Zgošće lovac-pješak o pojasu nosi tobolac sa st"ijelama. Ubrzo je došlo do savršenijeg luka. Predstavu koplja nalazimo na bosanskim srednjovjekovnim novcima i pečatima. Kako se koplja prete2>TIO . neki su ulegnuti u svom tjemenu. npr.

što je jedini primjerak luka kao h era idič kog znaka . a onda u Boljunima kod Stoca i u :l. u scenama nalaze se uglavnom na hercegovač kim s tećci ma .ugić Ba ri kod :l. 78. uglavnom u scenama lova i turnira. najviše ima u Popovu polju . ukupan broj kreće se oko 100 primjeraka. ali o 235 . gdje je luk isklesan uz l ežeću figuru'9I U Biskupu kod Konjica lu k se nalazi na štitu. Zanimljiv je primj erak u Ludmeru .e dstava. • •• Prema Skrivaniću i Curč i ću.Sl. luk je bio glavno oruzJe starih Slavena. Lovac-pješak sa lukom i tobokem II sceni lova na jele na na sljeme njaku iz Donje Zgo šće (sada II Zemaljskom muzeju II Sarajevu). Lukovi sa figuram . a u i s točnoj Bosni ih gotovo uopšte nema (samo po jedan primjerak u :l.epi i u Ludmeru ) . u zapadnoj i u centralnoj Bosni. u Crnoj Gori . Oko polov ine toga broja odnosi se na samostalne predstave. Sa mostalnih pr. u Srbiji. dok s u ostali lukov·i vezan'i u z fi guralne pred stave.abljaka. lukovi su se postepeno usavršavali. Kako sam već naveo. Iz svoje pradomovine oni su donijeli drveni luk i strijele koje su često mazali otrovom. relativno. a Curčić kaže da su kasnij e pravljeni i od željeza. Lukovi su vrlo rijetka pojava u primorskim krajevima.

pojavljuje na stećcima. Izgleda da su lukovi najviše nabavljani iz DubroWlika. Kod starih Slavena je buzdovan bio od drveta (Skrivanić ga naziva topuzom) . a onda i vatreno oružje. Sl. je sa Zapada unesen samostrel. ali se može pretpostaviti da su ih i sami Bosanci pravili. 79. Motiv buzdovana II ruci na Teslića. Mislim da i luk. Prema Curčiću. 6-Buzdovan Buzdovan se smatra napadnim udarnim oruzJem za bliska odstojanja. o kruglastom glavom. god. Od XIV v.. iz Fojnice. s lično kopljU.kraći držak se završavao kvrgom. Nazivali su ga i kijačom (čomagom) .tome ne znamo mnogo. 'I " N " I . makar onu nižu ·i tl manjem obimu. njime se nije samo udaralo po oklopljenom neprijatelju nego i dočekiva l a neprijateljska koplja.n Ovaj motiv na stećcima nije bio predme t posebnog proučavanja.. Tada su nastali i želj ezni buzdovani . ali se oni ne pojavljuju na stećcima. kao tipično staroslavensko i mnogo korišteno srednjovjekovno oružje. Radoslav. koja je kasnije ojačavana želje:mim čavlima sa oveći m glavkama. Za lukove na muslimanskim nišanima Curčić kaže da vjerovatno označavaju vrstu čete kojoj je pripadao sahranjeni ratnik. Njegovu svrhu vidim u težnji da se obilježe pokojnici čiji je društveni ugled zasnova n na uspjesima u rukovanju lukom . koji je bio lukar.'" Ne treba da nas imenađuje što se luk. pem i buzdovani'9S . možda više onim sitnijim nego krupnijim i da također simbolizira vlast. kako u ratnim pohodima tako i ti lovu i junačkim igrama . Dolaskom Turaka povećala se upotreba ovoga oružja .'93 A. 236 . mačev i i sablje.r " . tzv. pripada plemićima . koji su nekada imali glavu sa perima.. Benac misli da lukovi uz "vojvodske figure" u Radimlji označavaju ratnike. U dubrovačkim arhivskim dokumentima se spominje 1448.

SO I Sjekirica iz okoline Kupresa. a četiri su u rukama figura. relativno. koja je upotrebljavana protiv pancir-košulja. Bojnu sjekiricu V.soo a jedna iz okoline Nevesinja lebdi iznad glave muške figure.2. I ovaj motiv na stećcima je malobrojan.3. Da bi porođaj bio bezbolan . Curčić naziva baltom. žene su pile vodu u kojoj je oprana oštrica sjekire. šIo se neki od nj ih nalaze na krstačama. II Bosni i Hercegovini.da atribuira uglednije ljude. so2 ** Kult sjekirice je poznat još od neolita.l ). Za njega bi se moglo reći maltene isto što i za koplje i luk . u svemu 16 primjeraka. u zapadnoj Bosni .5 i u Crnoj Gori .'99 Iako malobrojan. Na tu pretpostavku upućuje i okolnost što se u Vrućici kod Teslića nalazi na. u Kaleniću. a Curčić misli da je ona u Bosni upotrebljavana tek u doba Turaka. centralna Bosna . zapadna Bosna . Zanimljivo je da u scen i mačevanja na Blidinju učestvuju i dvije žene koje drže buzdovane. jedva da ga ima više od 10 primjeraka. Skrivanić je zapazio predstavu buzdovana na freskama iz XIV v. približno is toga oblika. kasnijem obliku stećka i što se radi o predstavi turskog pernog buzdovana'96 Od navedenog broja jedan buzdovan pridržava ruka. i to u centralnoj Bosni . Tako ga vidimo u ruci velikog turskog vezira Mehmed-paše Sokolovića. od čega u Bosni . Spada u naoružanje .6. Sve su to sjekire manjih dimenzija.7 (istočna Bosna 3. mislim da su klesani u vnijeme vladavine Turaka u Bosni.k onjice.SOJ Prema G. D. a u Hercegovini . u Sarajevu i u Sanskom Mostu i topuz sa gvozdenom glavom 'iz Varvare kod Prozora'" Buzdovan je u srednjem vijeku služio i kao atribut vlasti. u istočnoj Bosni 2. koja se nalazj na krstači. Stari Srbi su vjerovali da sjekira može da posluži kao sredstvo protiv zlih demona.3. Skrivaniću. a možda i državne fu nkcionere u doba Turaka. 7- Sjekirica Skrivanić j e i bojnu sjekiricu uvrstio u udarno oruzJe za manja odstojanja. u Peći i Lesnovu i na freskama iz XV v.L Po svojim oblicima i drugim okolnostima. Svi mediteranski i indoevropski narodi s u je smatrali svetim predmetom. U opasnosti od grada ona se iznosila pred kuću. nego da ima magičan ka- * 237 . Koliko sam mogao ustanoviti. a od bosanskih nalaza naveo je zanimljive primjerke iz XV v. Sergejevski je pretpostavio da sjelcira na jednome stećku u Ludmeru nije realna predstava predmeta kućne upotrebe. ima tordiran držak.Na stećci ma se nalazi veoma malen broj buzdovana.'97 * ** G. u Hercegovini . kao npr. Jednu sjekiricu u okolini Kladnja drži ruka do ramena. zajedno sa št itom . buzdovan na stećcima nije beznačajna pojava. bojnu sjekiru su · poznavali i stari Slaveni. Dodajmo još i podatak da se buzdovan (kijača) nalazi na mnogim muslimanskim nišanima iz XV i XVI v.

a samostalna koplja isključivo Bosne. rakter. sli čno kao i buzdovan. dotle se buzdovani i sjekirice javljaju u manje od po dvadesetak primjeraka. . simbolizira čovjeka 'k oji se naročito istakao u borbi tim oružjem. I po teritorijalnom rasprostiranju su ovdje znatne neravnomjernosti. Uočljiva je važna činjenica da su štitovi i štitovi sa mačevima isključivo karakteristika Hercegovine i primorskih krajeva.Motiv sjekiri ce iznad ljuds ke figure sa gore uzdignutim rukama na s te ć­ ku II Hum č anima kod Neves inja. 238 . Osobito je zanimljiva i važna činjenica da se četverouglasti štitovi (kako oni u obliku pravougaonika tako i oni u obliku trapeza. Između llljenih pojedinih vrsta postoje znatne razlike u tome pogledu. Dok su štitovi i štitovi sa mačevima zasrupljeni u velikom broju.Sl. da kao i preistorijski apotropain od v raća zlo od ljudi i njihovih kuća 504 Ja mislim da sjekirica na stećcima. Njeno ukupno brojno stanje iznosi nepunih 600 primjeraka. * ** Ova grupa motiva se sastoji od 7 vrsta i oko 40 podvrsta oruzJa. pogotovo koplja. tj. a lukovi. ne dostižu ili ne prelaze cifru od 100. 80.

bi lo u ratu. a onda tri zadnja znaka koji simboliziraju svešteničko zvanje. Iako ima različitih mišljenja O razlozima pojave oruzJa na stećci­ ma.O . 81. Evo vrsta tih motiva: motika. uglomj e r. koji je bio njihovo glavno oružje . budući da su karakteristični za Hercegovinu. osobito luk . oni koji se u istorijskim izvorima nazivaju "scutus bos nensis". zatim če kić. prije svega. Pretpostavlja se da su sva ova oružja pravljena u Bosni . s lij edeća grupa od pet znakova odnosi se na klesarski zanat. svega neš to preko 100 primjeraka. Stitovi sa he raidi č kim oznakama su jedna vrsta bosanskohercegovački h polugrbova. Prvih pet vrsta su znakovi zemlj oradnika. a oni četverouglasti. ~ako 'izgleda. SIMBOLI ZAN IMA NJA Relj efni motivi koji obi lj ežavaju zan imanja pokopan ih ljudi su malobrojni . luka koji se sa urezom za koplje. Ima motiva koji su rea lna predstava oruđa i a lata. kosir. bilo u lovu ili u igrama. a u konačnoj liniji da su znak vlasti. U srednjovjekovnoj Bosni su sva ova oružja u veli kom broju korištena ne samo u ratnim akci jama nego i u narodnirn junačkim igrama. - Osnovni motivi sjekirice. atributi ljudi koji su se za života isticali u uspješnom rukovan ju !I1jime. Veći nu ovih vrsta oružja poznavali su stari Slaveni. mislim da su sve ove vrste. . dalje cipele. ili bez ureza) nalaze maltene isključivo u Hercegovin i. dlijeto.· . Za sablju . buzdovana su sreć u na s tećci m a. srp . plug i š kare. buzdovan i sjekiricu se može reć i da pripadaju vremenu turske vladavine u Bosni Hercegovini . ali i drugih. iza toga je znak cipelara. knjiga i čaša . onda nakovanj i čekić . možda bi se mogli smatrati nacionalnim državnim simbolima. makar i one manje i teritorijalno ograničene . ali i takvih koji samo simboliziraju zva nje. te š tap. 239 Ovi motivi su vrlo nejednako raspoređeni i klesani. nakovanj sa čekićem je obilj ežje kovačkog zanata. Kotora i Budima. prvens tveno oni h sitnij-ih . Sl. ali su više nabavljana iz Dubrovnika. ti četvero ugla sti štitov i su tipi čno bosanski . zatim da simboliziraj u te lj ude kao članove plemi ć kih porod ica i rođa čkih plemićkih veza. šes tar i visak. kao i u lovu.

kroz koju se provlači i nabija drveno držalje . zatim na pl oči Sl. kosir. Tako je motika postavljena na jednoj nadgrobnoj pl oč i kod crkve Gospe od roza r ij a u Pre kom kod Zadra. soS Moti v motike se redovno javlja na tanjim pločama . predstavlja he raldi č ki znak na š titu. 82. i to 4 primj erka u okolini Sibenika. Motika je trouglas tog oblika. polumjesec i zvij ezdu u Rogoznici kod Sibenika. koj e su vjerovatno iz XVI . evide ntirao sam samo na s tećc im a u sjevernoj Dalmaciji. 7 primj eraka u okolini Zadra i 5 primjeraka u okolini Trogi ra. .Motiv kosijera na ploči nekropole Biranj kod Sibenik•. . U je dnome slu čaju. ili uz druga poljoprivredna oruđa . srp. a možda i iz XVII v. u Dalmacij i i Is tri. ze mljoradničkog Predstavu motike. sa vratom i prošuplj enom glavom. Javlja se samosta lno. plug i š kare zanimanja javljaju se ukupno oko 35 Ti simboli puta. uz ralo .1- Motika. bez držalj a. I s ti motiv sam našao na više nadgrobnih ploča iz XVII i XVIII v.

sa svrhom da u određenom kraju osigura uspomenu na dobrog i uglednog poljoprivrednika. Isti motiv susrećemo na vremenski nešto kasnijim nadgrobnim pločama u našim primorskim krajevima. Predstava je oštećena. Kosir je i danas vrlo korišteno i skoro nezamjenljivo oruđe u vinogradarstvu i u krajevima sa mnogo bodljikavih biljaka.muškarac pridržava plug 'k oji vuče konj. Margarite u selu Stinjan. kao i kosir. Mislim da se i ovdje radi o simbolu uglednijih poljoprivredn:ika u našim primorskim krajevima. stećaka u okolini Sibenika. Mislim da je obilježje grobova uglednijih zemljoradnika u našim primorskim. pa nije neobično što se pojavio i na nadgrobnici ma. Stari Srbi su vjerovali da srp ima moć zaštite ljudi od demona. zapravo ralice. ili zajedno sa nekim drugim poljoprivrednim oruđem. pa nije ni proučavan. vidio uklesanu sličnu ralicu. na ploči u groblju sela Skrip na otoku te na ploči u crkvi sv. iz XVII v. linearno. Između ostaloga. U jednom slučaju je heraldička oznaka na štitu.SlO Jedan primjerak pluga se nalazi na stećku nekropole uz crkvu Velike gospe u selu Srimi. ogrijebu.. Jelene u Kastavu. sastoji se od lu č­ no povijenog. samo nešto tanjeg a dužeg željeznog sječiva. I srp. uz polumje- Motiv primitivnog pluga. ali mislim da je tu klesar dao scenu oranja . s kraja XII i početka XIII v. Na sačuvanim freskama u toj crkvi nalazi se i scena oranja sa ovakvim ralom.S07 Alatka se sastoji od drvenog drška i lučno povijenog snažnog željeznog sječiva. Srp je u Bosni predstavljao važno i neophodno poljoprivredno oruđe. zbog čega je.uz crkvu sv. vidio sam ga na ploči uz crkvu u Donjem Humcu na otoku Braču i na nadgrobnoj ploči kod crkve u selu Sveti Martin kod Omiša. a još jedan je ranije evidentiran u okolini Cavtata. stavljan u kolijevku da dijete očuva od uroka i vještica. kod Pule. našao sam samo na pet sec i zvijezdu. U dva slučaja sam našao i ucrtanu spravicu koja sliči lopatici. Kosiru vrlo slična poljoprivredna alatka jeste srp. posebno pri žetvi žita. Braču. u okolini Sibenika.sos Ni ovaj motiv stećaka do sada nije bio uočen. Sibenika i Trogira. između ostaloga. Margarite u selu Stinjan kod Pule. Uklesan je urezivanjem. čiju predstavu susrećemo na vrlo ograničenom broju stećaka u istočnim krajevima Bosne.506 Ovaj motiv do sada nije bio zapažen. sasvim jednostavno. Nalazi se u svega 5 primjeraka. 241 . Redovno je predstavljen osamljen. pa sam ustanovio da se radi o tzv. Osim navedenih pet primjeraka pluga u okolini Sibenika. prvenstveno vinogradarskim krajevima.sH Uvjeren sam da je upravo ta fresco-scena inspirisala klesara da plug predstavi na stećku. 509 Ovaj motiv do sada nije interesovao istraživače stećaka.. Napominjem da sam i na jednoj nadgrobnoj ploči u CI1kvi sv. niti mu je posvećena kakva pažnja prilikom proučavanja. zbog čega danas nije sasvim jasna. i kratkog drvenog drška. koji služi za čiš­ ćenje rala od nalijepljene zemlje. Motiv kos ira sam našao na 14 stećaka u okolini Zadra. našao sam još jednu sličnu predstavu na stećku u okolini Kupresa.

Predstave če kića ustanovio sam na 6 steća ka.Nakovan j sa će m o ček ićem su Us tanovljena s u sam o četir i primjerka motiva nakovnja sa če ki · Jedan od n jih se nalazi u Osovi.514 Smatram da je če ki ć na s tećc ima a la tka i s imbol klesara stećaka. zbog čega mi· li m da se i ovaj motiv može ubroj a ti u simbo le umrlih uglednij ih po· ljoprivrednika. u Arlesu . Sve u to jasne i plasti čne realne preds tave ček i ća. kod Foče . i to u okolini Duvna. u č ime Nema sumnj e da su sve to preds tave klesarskog alata. jedna u okolini Kupresa. 3 . U ovom e s lučaju s u prikazane škare kakve se upotrebljavaju za obrezivanje loze i za s ličn e potrebe. u Kiselj ak u . Margari te u S tinjanu.Sl? treć i u Jošanici. 2- dlijeto. Sl2 Ovaj motiv se s u s reće i na drugim nadgrobnim spomenicima. kod Pul e. - nja sa ček i ćem na sletku II Osovi kod Rogatice. a druga u okolini Cavtata. Vi sak sam našao i na s tarokršća n s kom sarkofagu u Aliscampu . StS Također su ustanovlj ene dvij e predstave šestara.S16 a uz šestar se nalazi i predstava viska. Napominj em da sam takav motiv našao i na dvj ema nadgrobnim pločama u podu crkve Sv. Motiv škara je ustanovljen samo na jednoj pl oči u Zadru . če ki ć nalazi na s tarokršćans kim sarkofazima u Aliscampu . Sl ! Sve su to plas ti č n e sasvim realne i prepoznatljive predstave SL 83. od kojih je jedno u ruci maj· stara. gdj e su predstavlj ene dvije r uke (bez figure).S18 drugi uZa lomu . u o kolini Foče i u Popovu polju . Javljaju se ukupno 12 puta.SIO a če tvrti u Ma rini. kao i na s taro· francus kim s te1ama (koje neki pripisuju ka tarima ) u Muzeju La Cite II Carcassonnu. a ne one krojačke . i to tako da desna drži če ki ć. s17 Na stećci ma su ustanovljene i dvije predstave uglomjer". uz dvije ru· ke i če ki ć. . Navodno se takav motiv nalazi i na s tarijim nadgrobnim ploča ma u okolini Dubrov· ni ka . Da se baš radi o klesarskom a latu jas no govori primjerak iz Papratnog. u okolini Foče. Korčule i Splita. može reć i da je na steć ke došao da bi saču vao uspo· menu na pokopane ugledne ratare. Tako se. kao alatke klesara s te· ćaka. Arles u. Na već s pomenutom stećku u Papratnom. m Postoje analogije i izvan naše zemlje. uglomjer. Cekić. predstav ljena su i dva dlijeta. kod evesinja. i to obadvij e na stećc i ma u o kolini Kupresa. se majs tori s tećaka željeli ovje kovj ečiti. a lij eva dlije to. kod Foče. šesta r i visak Sve su to simboli klesarskog za nata. npr. n a otoku Braču. kao i za prethodna dva. Na nadgro bnoj ploči u selu Skripu. u o kolini Glamoča. kod Rogatice. is kl esan je i čekić . kod Trogira. Motiv nakov· .Ovaj motiv do sada nij e bio zapažen. Mislim da se i za njega. uz motiku.

i koji se po svoj im svojstvima može smatrati prelaznim oblikom od stećaka ka pravim nišanima. k" j iga i čaša 243 U odnosu na ostale motive ove grupe. i to jedna cipela u horizontalnoj a druga u kosoj projekcij. 84. tj. ci pela koji sc 5 . šiljaste cipele. čiji je zanat bio cijenjen kao iklesarski. Augustina u Tuluzu. da se ovaj motiv klesao na nadgrobnicima ljudi koji su bili poznati i cijenjeni kao dobri cipelari. Motiv nakovnja sa če kiće m sam zabilježio na srcolikom štitu (uz potkovicu i ribu) jedne starofrancuske gotičke krstače u Muzeju sv. kod Rijeke.522 znači uobičajenog Mislim da motiv nakovnja sa če kićem na stećcima i starom nišanu da se ovdje radi o grobovima majstora-kovača . Napominjem da se predstava ovoga motiva u Jošanici nalazi na musli· manskom nišanu sa turbanom. kosijera. i to 29 puta kao samostalan motiv. koje su tehnikom urezivanja u kamen predstavljene 'kao parovi. 4-Cipe/e Motiv cipela je ustanovljen samo na tri 'n adgrobne ploče u Zadru. a da je primjerak iz Marine na oštećenoj ploči u grobljanskoj crkvi.i. Na ovoj drugoj se ističe jezičac nad r1som. Jelene u Kastavu. U Osovi je nakovanj ukrašen spiralnim zavojima. Mislim da nema sumnje da se u ovome slučaj u radi o oznakama cipelarskog zanata. Ustanovljen je na 44 stećka. spomeniku koji spada u XV ili u početak XVI v. Motivi motike.$ tap.koja me pod sjeća na cipelarski nož za sječenje kože. Vj erovatno bi se na nadgrobn im pločama većih primorskih naselja moglo naći još ovakvih predstava. Tu je bila samo jedna cipela i uz nju neka sprava .523 To su starinske. čekića na laze na stećcima. vO Sl. štap je mnogo bolje zastupljen. 10 puta uz mušku figuru (redovno u samoj ruci) i 5 puta uz predstavu ruke koja pridržava štap. srpa.oblika nakovnja i čekića koji odozgor dodiruje nakovanj. Sličnu predstavu cipele sam vidio i na jednoj nadgrobnoj ploči uz crkvu sv.. .

U nekoliko primjeraka držak je od sredine blago nagnut na obadvije strane. Jedan od ta dva štapa drži svojom lijevom rukom muška stojeća figura (Visočica u okolini Konjica). . S obzirom na obli k drš ka.Obično su štapovi na stećcima pažljivo crtani i klesani. II okolini Konjica. slično onima koje često vid imo uz figure rimokatoličkih biskupa na s tarim slikama i skulpturama. Nema ih u primorju. 85. U desetak primjeraka držak je prav. Postoje dva štapa čiji s u dršci sp ira ln o povijeni.li sredini su izbočeni. zatim se blago Sl. . Tako se neki dršci blago uzdižu prema svojim krajevima. postoji ne koliko tipova š tapova. inače su plastično predstavljeni. Srbiji i Crnoj Gori. Uz figuru i š tap tu su ptica i nesrazmjerno mala figura konja. U nekoliko s lučajeva su urezani. neš to ih ima u centralnoj i zapadnoj Bosni . a neki ioš i unutra.52' Stap je visok koliko i sama figura . 525 Svi ostali š tapovi imaju držak koii je nešto poviien . Drugi takav štap se nalazi na stećku uzidanom u crkvu sela Luka. vodoravan i is te debljine kao i ostali dio š tapa. te u zapadnoj Hercegovini i u Imo tskoj krajini.Predstava muš ke figure sa šta· pom (uz to još i predstave konja i ptice) na sijemenjaku II Polji cu ( Vi soč i ca planina). Najviše (gotovo tri četvrtine ukupnog broja) ovih motiva nalazi se u istočnim krajevima. a potom malo povijaju prema dolj e. u okolini Nevesinja. Neki dršci se obratno povijaju .

OD 245 Tabela XIX - Vrste relj efnog motiva štapa koje stećcima . susrećemo na .

U dva primjerka držak je jako povij en prema go re i uspravni dio š tapa se proteže preko samoga drška . a ima jedan primj era k čiji držak završava u vidu kružića (Radimlja) . Pril aže se tabela osnovnih tipova š tapova . u kojoj sjedeća fi gura drži š tap '. 246 . a onda prema gore i n a svojim krajevima još i neš to unutra. kod Breze. 86. XIX.povIJaJu prema dolje. knjigu 526 Među predstavam a š ta pa sa rukom (bez fi gure ) i s ti če SI.T. uz već s pomenutu na Visočic i. sa spiralnim drškom. kod Konjica. u jednome je držak kao kružni vijenac u vertikalnom položaju. - Motiv sjedeće ljudske figure sa štapom i knj igom na Hočev i ju sljemenjaku u kod Breze. kao polumjesec. a ima i takvih koji se povijaju prema gore. vrl o je zanim ljiva i predstava na slj emenjaku u H očev iju . Ima i drža ka koji se č itavo m svojom dužinom blago lučno povijaju prema dolj e. M eđu predstavama š tapova uz ljudsku figuru.

nego svih kaluđera uopšte. i na predstavi štapa u ruci sjedeće figure. kod Lištice. kod Skender-Vakufa. Naveo je podatak da su ti zapadni štapovi do XI v. mogao imati posrednog utjecaja na crkvene prilike u srednjovjekovnoj Bosni 536 Pi š uć i o novopronađenom natpisu na stećku krst janina Ostoje u Zgunji.529 Predstave štapa na stećcima zanimale su nekoliko istraživača umjetnosti stećaka.m J. koji u desnoj ruci drži biskupski štap 539 Jovi kal uđera lsilija . gdje osim toga vidimo polumjesec. god.inače . 534 Slično mišljenje ima i M. a 'kod sedmoga je i držak tordiran (Luka kod Nevesinja). polujabuku i dvije ptice. Renđeo je opisao nekoliko štapova sa s tećaka i pronašao nekoliko analogija štapova koji su na Zapadu od VII do XII v. kakvi se nalaze i na našim stećcima. doznao sam da su u Anadoliji šehovi nosili drvene štapove sa povijenim i na krajevima malo uzdignutim drškom. nerotkinji da rodi".538 Prilikom studijskog putovanja kroz Tursku 1977. Imotskog i Travnika). u obliku s lova T. po njenom mišljenju. Tako se najprije M. 247 . Vasilija na Istoku. ženi olakšavao porođaj . zatim pijetla i čaše. Pri tome je on pomišljao na štap kao simbol velikodostojnika Crkve -bosanske. Kao povod i glavni razlog za to svoje stanovište on nalazi u predstavi štapa u ruci ljudske figure iz Humskog. Jovana i sv.j gostu Crkve bosans'ke. a ne samo bogumilskih sveštenika. Posebno je zanimljiv jako dugačak štap bez uobičajenog drška koji drži sv. reda koji je i .k njiga "stereotipni atributi sveštenstva" uopšte. ja sam o štapovima na steć­ cima rekao da se oni ne mogu pripisati samo djedu ili gostu. slepom davao vid. Kristofor. Savo je svojim čarobnim štapom izvodio vodu iz kamena. kod Srebrenice. Miletić je ustanovila da su štapove.527 Zanimljivo je da šest primjeraka štapova ima tordiran svoj uspravni dio (okolina Trebinja.528 Stari Srbi su smatrali da je štap znak vlasti. Radojčić 'je u polemici sa Solovjevom istakao da su š tap i . Josipa u Kotoru nalazi se reljef sv.s37 Napominjem da je L. Staka se smatrala stalnim atributom sv. On misli da štapovi na stećcima pripadaju djedu . Antuna Opata. sunce. o kojima je pisao I. koji je rekao da štap nije specifično obilježje bogumilskog dostojanstvenika. nego vjerovatno svim sveštenicima Crkve bosanske. sa spiralno povijenim drškom. gdje se nalazi i natpis u kojem se kaže da je to spomenik gosta Milutina. Stoca. U crkvi sv. Lištice. ali i na štapove koje su nekada nosili ugledni ljudi u selima Povrbasja 5JO I. ili sa nešto povijenim drškom. povodom nalaza tordiranog štapa u Imotskoj krajini. rekao da bi on mogao da bude znak vlasti i časti pokopanoga. i štapa na istome spomeniku. pretvarao gradove u jezera. u blizini scene lova na jelena u Mokrom.535 M. "Sv. Renđeo. nosili kaluđeri reda sv.se ona u Baštini. 533 Sv. nosili biskupi i opati.531 A. a da su od tada postali visoki kao čov­ jek. s ličme biskupskim i onim viših sveštenika na Zapadu. kod Foče.pre· Mileti ć. kod Skender-Vakufa. Vego. kod Breze. nego na civilna lica. Solovjev je štapove na steć­ cima vidio kao atribute maj viših sveštenika Crkve bosanske. Nevesinja. Save. bili obične veličine. Katić. u Hočev­ Iju. Sidak je izrazio misao da se štap na stećcima uopšte ne odnosi na sveštenike. oživljavao mrtve. Karanović zadržao na pojavi štapa u Baštini. uz motive otvorene knjige.

88.Stojeći portret gosta Milutina sa štapom i knjigom na stubu II Humskom kod Foče (sada II vrtu Zemaljskog muzeja II Sarajevu).SI. . .

od kojih na jednome u dva primjerka. 249 Motiv čaše nije neobična pojava na starijim. sa knjigom i štapom) neobično oblikovan i da sam kružno udubljenje na dlanu figure . Natpis na tome stubu govori o grobu gosta Milutina. pa se može pretpostaviti da se ovdje radi o portretu toga gosta. to su zagovornici teze o pripadnosti stećaka bogumilima i predstavu na stećku iz Hočev lj a objasnili kao predstavu djeda. Njih ov geografski raspored je ovakav: 6 primjeraka u Hercegovini. mislim da dosta opravdanja ima pretpostavka da štapovi na stećc im a simbolizuju bosanskog sveštenika uopšte. l u centralnoj Bosni i 1 u Dalmaciji. Poznato je. Vega.54' Ovi motivi su ob i čno samostalni . Radojčić je upozorio na sarkofag jednog episkopa u crkvi S. osim knjige.543 M. Ali. 5 u istočnOj Bosni . kod Foče i na ploči u Miranju. Kako je o štapu već bilo govora kao o mogućem atributu svešteničkog zvanja. kod Rogatice). koju jednom rukom dodiruje ljudska sjedeća figura. iz XIII v.nap. kao i štap. . ili nekog drugog velikodostojnika te crkve. izm eđu Prijepolja i Plj evalja. shvatio kao projekcij u čaše. vidi se sveštenik koji u dosta izdignutoj ruci drži knjigu. a u jednome je prikazana samo ruka koja drži čašu (Međaš.krsta u Raškoj Gori. da su na romaničkim sarkofazima evanđeli sti predstavljani sa evanđeljem.'46 U jednome od ostalih s lučajeva . međutim. na stubu u Humskom.Smatram da će pitanje štapa na stećcima još biti predmet interesovanja stručnjaka. kod Zadra. nego vjerovatno "spise diplomatije" (gost Milutin se bavio i diplomatskim poslovima . uz sto i štap. moja). uzimajući u obzir rezultate istraživanja M. naročito na re laciji civilna ili sveš teni čka oznaka. Vego Je rekao da knjiga u r uci gosta Milutina ne mora da znači evanđelj e. i to na slj emenjaku u Hočeviju. za koji je rekao da "mnogo potsjeća na hočeva lj ski relj ef". Renđea i mišljenja Sv. Sv..uz čašu je prikazana knjiga. steć­ Motiv čaše ustanovljen je na 13 Istećaka. Napominjem da je primjerak jz Hočev lja (stećak na kome je sjedeća figura."" U Humskom stojeća muška figura jednom rukom drži povisoko podignutu knjigu (u drugoj ruci je štap) .monahu Crkve bosanske. S4 ! Na ploči u Miranju uz knjigu je predstavljena čaša. kod Tuzle). U jednom slučaju je čaša u ruci sjedeće (?) figure (Banja Stijena. Ova ploča bi mogla biti i iz relativno kas nijeg vremena. što je oznaka sveštenič­ kog groba . Cašu na štitu vidio sam na nadgrobnoj ploči iz . kao i na stećku iz Humskog. <flego da. Na stećku iz Hočevlja. zeno u Veroni. kalež. kod Breze. uz figuru je isklesan štap . pa i na novijim nadgrobnim spomenicima. predstavlja stereotipni atribut sveštenstva. koji . Radojčića i M. S obzirom na to da s pomenik iz Humskog pripada gostu Milutinu. Miletić i I. Na fresci crkve u Davidovici. Motiv knjige je ustanovljen samo na tri stećka. moglo bi se pre tpostaviti da i knjiga pripada svešteniku. .S4' Mislim da ima puno razloga da pretpostavimo da knjiga na cima predstavlja evanđelje koje je simbol sveštenič kog poziva . U Hočev iju je to otvorena dosta velika knjiga.kod Mostara.542 Radojčić je i za knjigu rekao da ne znači ni šta specifično hereti čko.se služi evanđeljem .

a u Raškoj Gori figura u drugoj ruci drži krst. jz sela Prnjavora . Zbog toga nas ne treba da iznenađuje njihova pojava na stećcima. nađena je staklena čaša. čekić. u okolini Trebinja.). simboliziraju sveštenički poziv. ovdje dominira motiv štapa. visak i nakovanj na starim južnofrancuskim spomenicima. poput štapa i knjige.XVI v. u našem primorju. te n a sveštenički poziv. zatim na tri vrste. u okolini Konjica. kada se tiče ostalih vrsta motiva. U S-rb"iji je nađena nadgrobna ploča iz XIX v.epitafu se kaže da je to spomenik jereja Milivoja Antonovića. 250 .547 U grobu ispod stećka Radače Cihorić . I po broju ~ po veličini prostora na kojem se nalazi. tačnije na krajeve istočne Bosne.'" a taJko isto i u grobu ispod stećka kaznaca Sanka u Biskupu. Ućirilskom . neki od ovih bosanskohercegovač kih motiva nalaze u Imotskoj krajini ili u primorju. U Hočeviju je to sjedeća figura sa štapom i knjigom.. Kako smo vidjeli. cipele i čaša na pločama XVII i XVIII v.54o Po nekim okolnostima možemo zaključiti da su čaše na našim spomenicima vezane za pokopana sveštena lica. Veoma je zanimljivo to što je evidentirano 12 primjeraka znakova klesarskog zanata. te na Bosnu i Hercegovinu. I na novijoj ploči u Srbiji čaša je vezana za pokopanoga sveštenika. reći. sa glagoljskim epitafom koji se odnosi na župnika Stipana Dekovića u Muzeju u Poreču. Većina vrsta ovih motiva se nalazi na srednjovjekovnim i kasnijim nadgrobnim spomenicima u našoj i drugim evropskim zemljama (štap i knjiga na romaničkim sarkofazima. Radi se ~ oznakama zarumanja koja su u svoje vrijeme bila cijenjena. u Miranju je knjiga do čaše. onda vidimo da simboli svešteručkih zvanja zauzimaju gotovo 50% ukupnog broja svih motiva ove grupe. izrumno. poljoprivredne alatke. XIX). a ako mu pridodamo motive knjige i čaše. motivi ove grupe.Polihranije u Veličaruma. Zbog svega toga mislim da su motivi čaša na steć­ cima predstave crkvenih obrednih kaleža-put ira. petnaest vrsta osnovnih motiva ove grupe odnosi se na poljoprivredna zanimanja.zanata . može se nisu bili zapaženi . u čemu vidim obilježavanje i isticanje društvene vrijednosti poslova izrade stećaka. Impresionira pažnja koja je na taj način odavana svešteničkim ličnostima.pa samim tim ni proučavani. kovački i cipelarski. koji. u Banji Stijeni je štap u blizini figure. kada se tiče poljoprivrednih :zanimanja i cipelarstva.klesarski. • •• Svi ovdje navedeni simboli zanimanja javljaju se oko 115 puta. Samo se. sa svojih 12 varijanti oblika (tabela br. Upada u oči da se njihov geografski razmještaj uglavnom odnosi na Dalmaciju. s iznimkom srpa. Osim izvjesnog manjeg broja štapova. itd. scena oranja na našim srednjovjekovnim freskama. koji se nalazi u istočnoj Bosni. za koju sam naprijed rekao da se odnosi na nekog crkvenog veHkodostojruka. sa predstavom čaše.

javlja i manji broj nekih drugih životinja. Dobija se utisak kao da su ovim motivima majstori poklonili posebnu pažnju.ka. kao što su vepar. pretežno plasti čno klesanje.. u centralnoj Bosni. zatim u Popovu polju. Mnogi motivi ove grupe javljaju se i kao elementi kompozicija sa ljuds kim i životinjskim predstavama. prostire se na širokom području i na lazi se . Kao samostalan motiv (izuzimajući ga u kompozicijama s drugim fi gurainim predstavama). a zas tupljena je i poneka životinja fantastičnog izgleda. i to na najvažnijim mjestima njihovih ploha. jelen se najviše pojavljuje na stećcima u okolin i Ljubinja (22 puta). sk ladne inventivne i pune života. Malo ga ima u okolini Kupresa. ali pretežno na sljemenjacima i visokim sanducima. medvjed i vuk. Kako će se vidjeti. lav. mislim da postoji više opravdanih razloga za pretpostavku da svi motivi stećaka ove grupe predstavljaju simbole ondašnjih cijenjenih zanimanja pokopanih lica.lelen Od svih predstava životinja na stećcima jelen se naročito ističe. Ta životi nja je relativno najviše zastupljena. u Popovu polju. Raspoređeni s u na maltene čitavom teritoriju ovih spomenika. a onda j na Kupresu i Blidinju. a nikako ga nema oko Lištice. nezgrapnih i inače slabo urađenih predstava. ipak.na svim vrstama oblika stećaka. konj. zmija i ptica.Iako će ovdje navedeni motivi biti predmet daljeg proučavanja. pa sam ih uvrstio u ostale predstave. kao i na Blidinju i u Ziemlju. a potom u okolini Nevesin ja i Kalinovika. prvenstveno motivi štapova. Duvna. Postoji šest glavnih životinjskih vrsta. ali su mnoge sasvim pogođene. u prikazima lova i turnira . Ima dosta rusti čnih.550 251 . Javlja se ukupno u oko 100 primjeraka. Među najljepše primjerke osamljenih jelena spadaju dva iz okoline Kalinov. 1 . vrlo rijetko se javlja oko Stoca. u Popovu polju i u Crnoj Gori. Na stećcima se. sa rogovima na kojima se vide parošci. kao npr. u Srbiji i u primorju. ali i urezivanje u kamenu plohu. nalazimo u scenama. (Uz put napominjem da se jeleni naročito i s ti ču u scenama oko Ljubinja i Kalino vika. ali sve te scene sačinjavaju zasebne grupe motiva. PREDSTAVE ZIVOTINJA Ovdje su tretirane individualne predstave životinja na stećcima. U njihovom klesanju primij enjen je isti tehnički postupak.) U ogromnom broju slučajeva motiv se zaista odnosi na jelena. u centralnoj i i stočnOj Bosn. ali je njihova koncentracija na određena područja prilično uočljiva. osim toga. Ljubuškog. motivi ove vrste su dosta dobro zastupljeni na stećcima. kao npr. oko Ljubuškog i Lištice. Imotskoj krajini. i to: jelen. U nekim područji­ ma ga. pas.

. stećku uBitunjoj .Motiv s rnc na sljemenjaku na Dugom polju (B Iid inje). - Motiv jelena pokraj izvora vode na u široj okolini Stoca. između Tres kavice i Vran-planine. 90. SI. 89.Sl.

U neko liko s lu čajeva je len je predstavljen odmah do izvora vode. npr. Tako se neš to snilizovan jele n na lazi na štitu u Uboskom. predstavljena na sljemenjaku nekropole na Dugom polju (Bli· dinje) . kod Ljubinja (sl.sl. 90) i u okolini Kupresa .SSJ Ponekad je jelen korišten kao heraldič ka oznaka.Sl. a ne jeleni. kod Ljubinja (sl. br. 89. 91) .SS 1 Koji put se uz košutu vidi lane. u Bitunj oj.554 . ma če m u Ubo- 253 U više s lu čajeva su predstavljene košute. Mlada spna je.ss .. 9 1. br. br. npr. - Motiv s tili zovanog jelena na št itu sa skom kod Ljubinja.

kod Ljubinja. nekada ona stoj( na leđima ili rogovi ma jelena.ss. u Premilovu Polju . npr.556 u Popovu polju. Više puta je sa jelenom vezana ptica.Sl. 92. ili u Domaševu. a nekada je u njegovoj neposrednoj blizini. ponekad je krst ili neki bUjni motiv isklesan u neposrednoj blizini jelena. a u okolini Žablja-ka vidimo luk pokraj jelena.ss7 254 . kod Trebinja. kao npr. na Kupresu ili Ludmeru. - Motiv jelena sa pticom na hrbatu na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja. Ceste su predstave nizova jelena m košuta.

. Ma· ria Novella u Firenci. krstionicama i zidovima romaničkih crkava u nekim kraj evima Austrije i Njemačke. * ** Kao likovni motiv jelen je dosta kori šte n u raznim zemljama i vreo menima. na nadgrobnoj ploč i gotičke crkve S. svjedoci smo upotrebe motiva životinja. Sale kaže da se jelen nalazi na kapitelima brojnih romani č kih crkava. . - Predstava niza jelena sa pticama na lu·batima na sanduku II Uboskom kod Ljubinja. Napomenimo i to da se niz od pet gazela nalazi na nadgrobnim stelama iz Mikene. isklesan na naslonu drvene korske klupe u splitskoj katedrali.. kod ulaza u podzemlje crkve S. npr.. a u tome okviru i jelena. illi i inače. 93.SI. naročito u scenama lova. Tako ga vidimo.' Isti autor nalazi jelena na por· talima. kako u mozaiku tako i u slikarstvu i tekstilu kod raznih islamskih naroda od VII v.62 J. Michele u Paviji. nim spomenic ima.'. Tako ga nalazimo na rimskim cipusima.o. uz ostale živo· tinje. 255 . tako. Zeno u Veroni i na fa sadi crkve S.56 ' Ovaj motiv je često klesan na romaničkim crkvama. Tako je on.. SćO I pored opšteg islamskog stanovišta da se u umjetnosti ne upotrebljavaju figuralne predstave.'..63 Vidimo ga i na nadgrobnim srednjovjekov.npr. pa dalje. Basler kaže da je jelen kao elemenat u rimskoj epohi zadržanog Orfejevog kulta.'. nađen na 1l10zaici ma i nadgrobnim spo· menicima u ne kim našim kraj evima . 564 I u našim krajevima nalazimo jelena.s Đ.

što se posebno odnosi na žene. kao i u ranom srednjem vijeku.569 a D. jelen je na stećcima naj češće klesan u neposrednoj blizini lovca. Đorđe). pa i lanad. kao božanstvom podzemlja iz indoevropskih bajki.567 Kao sveta životinja jelen je poznat u Maloj Aziji još od druge polovine trećeg milenija. bože".57~. mogao umati vel'iku ulogu u mrtvačkom ritualu. i u našem srednjem vijeku. gizdavi J ponosni ljudi. sokola. Apolo n. u Makedoniji (XV V. Tako je jelen žrtvovan starogrčkim božanstvima lova . tako duša moja traži te. koji je u našoj narodnoj umjetnosti čes to korišten. bio vezan za posmrtni kult.575 I okolnost da se na s tećci ma ne predstavljaju samo jeleni n ego i košute. ili u blizini samoga luka sa strijelom. sv . jelen je kao likovni motiv u starokršćanskom periodu. U srednjovjekovnoj Bosni je bilo dosta jelena. Dijana. Sve te okolnosti upućuju na mogućnos t objašnjenja toga motJ:iva na stećci ma kao realne predstave. U našoj narodnoj književnosti se na jednome mjestu ovako kaže : "Zaigra se mlada niz svatove. Grci su ga žrtvovali Arternidi. a može se govoriti i o jelenu kao dekorativnom motivu. analogno vjerovanjima evropskih Illaroda u preclistoriji . zbog čega njegova pojava na s teć­ cima. U svijesti naših naroda jelen je < uvijek smatran izvanredno privlačnom i lijepom životinjom s kojom se upoređuju lij epi. može se reći da je taj kult i u na§im krajevima sve donedavno bio zastupljen. n e ide u prilog treLiranja ovoga motiva kao predstave kultme životinje. Ponekad se čak identific ira sa samim Kristom. 57 l Cesto se jelenu pridaje značenje predvodnika ili prenosnika duša na putu za drugi svije t. Prema psalmu 42 Psaltira koji glasi: "Kao što košuta traži potoke. imao vrijednost istaknutog simbola čovj e kove duše. Wi lkeu. Srejović misli da su naši narodi još u XIV v. psa. kano jelen od godine dana" .ima (Artemida. S. Kuli ši ć navodi kako je ustanovljeno 'postojanje kulta jelena na balkanskom području još u preistorijskim kulturama. vjerovali u neko božanstvo u obliku jelena koje gospodari dušama umrlih. Zečević kaže da je jelen. ima više karakter rea lne predstave.Nala:cimo ga na dubo reznim vratima manastirske crkve u Treskavcu. U etrurskoj umjetnosti se jelen javlja kao simbol mjeseca. jelen je u savezu sa mjesecom. Nešto kasnije je jelen dovođen u vezu sa mjesecom i podzemnim svijetom. vidi se da je božanstvo jelena bilo poznato u jugoistočnoj Evropi još prije dolaska Kel ta. po mome m išljenju. kao htonska životinja. Osim toga.568 Kaže se da je jelen još u predistoriji simbolizirao besmrtnost ljudske duše.570 U kršćanstvu jelen simbolizira dušu. 256 . vezane za lov i društveni ugled brojnih članova feudalnih porodica. Kaže da se jelen Illala:ci na kavkaskim bronzanim sjekirama.)566 i na tzv. jer je i sjekira bila jedan od simbola božans tva mjeseca 573 S. vidimo ga na štitu kao heraldičku oznaku. a prema ostacima nekih narodnih ob iča­ ja. proizlazi da usamlj en jelen simbolizira dušu umrloga pravednoga kršćanina. Međutim . postsasanidskim čašama u Srbiji. S73. pa i pripitomlj enih. a važnu ulogu je imao i u Dionizovom kultu. ali je ta simbohičnost u doba s tećaka bila već zaboravljena. Prema arheološkim nalazima. a onda i sa pojedinim božanstvima i svetitelj.Arternidi i Apolonu. koje se upotrebljavaju u crkvenim obredima. jer se kaže "Sam Kris t je jelen među jelenima".572 Po G. Kako izgleda.

.2.2. II Selinama kod Gruda 57• U okolini Sibenika sam našao konja na š titu 577 U ovaj broj s u uračunata i dva neobična. i s točnoj Hercegovini . koj e sigurno možemo prepoznati.konj e.4. naro či to II scenama lova na jelena. 94.2-Konj Za razliku od dosta velikog broja predstava konja u zajednici sa koji ga jaše ili vodi. kod Roga tice.578 a drugi na Dugom polju. izm e đu Treskavice i Vran planine. kakvih motiva na stećcima ima preko 50 primjeraka.1. II okolini Duvna. zapadnoj Hercegovini . od čega II zapadnoj Bosni . Takvih motJiva. zatim II raznovrsnim scenama.579 Slj emenjak sa predstavom konja u Kupresu u narodu je poznat :k ao spomenik junaka iz narodnih pjesama Alije Đerzeleza. čovjekom . sasvim originalna slu čaja. centralnoj Bosni 3. osamljenog konja je rij e tka pojava.Motiv krilatog konja (opasanog zmajem) na s ij emenjaku na Dugom Polju (Blidinje). npr. nema više od petnaestak. Ne ki od tih primjeraka predstavljaju osedlane i opremljene .3 i u Dalmaciji . 580 Samostalnoj i osamljenoj predstavi konja sasvim je bliska predstava konja sa jahačem. 257 . za koje bi se moglo reći da su predstave krilatih konja. Jedan od njih se nalazi II Va rošištu . Sl. istočnoj Bosni . predstava samostalnog.

. Možemo ga vidjeti na starokrš ćansk. sli čno objašnjavanju jele na. Junač ke igre. npr.. • •• Kao likovni motiv konj je kod svih naroda i u svim vremenima obilno predstavljan . veliki značaj turski h konjan. neodoljiva sila. pre ds tavlja nosioca duša . Evidentirano je svega II primjeraka motiva samog psa.i to po jedan primjerak u okolini Sarajeva. pridaju natprirodne osobine: munjevita brzina. megdanu ili u lovu. Poznat je konj krilaš ni vi lenjak iz naših narodruh pj esama. on se kao samos talan motiv dos ta rijetko susreće na stećcima. poput grč kog anti č kog Pegaza.). Mislim da se pojava konja na stećcima. vodi nj egov osedlan konj. sa mačem u des noj ruci. a potom j na vepra. Na duboreznim vratima manas tira Tres ke. ali i kao osamlj ena pojava. na području s tare Raške. akindžija. Poznat je. sli č nog onima na s tećcima u Varošiš tu i na Blidinju .SSl Pos toj i običaj da se u pogrebu nekog uglednika. isklesan je portret po kojnika. na gotičkim zapadnoevropskim tapiserijama.iz XVI v.SS< Sasvim je vjerovatno da i predstave osedlanih osamljenih konja na stećcima evociraju uspomenu na njihove prerrunul e gos podare. Citlu ka. I za tursko doba u Bosni i Hercegovini može se to isto reći. 3-Pas Iako se pas često javlja u raznovrsnim scenama.sss Po narodnom predanju. pretežno pažljiv i kvalitetan. i inače dobro stojeći čovjek veoma držao. ZoHo na srebrnozlatnom relikvijaru u Zadru (XIV v. 258 . tzv.Klesarski postupak kod izrade ovih motiva bio je nejednak. još sigurnij e nego pojava jelena. do kojih je feuda lac. na romaničkim i got i č k'im crkvenim fasadama . takvog konja je imao voj voda Mom č ilo (prva polovina XIV v. itd . može objašnjavati kao obi lj ežj e trajne uspomene na sahranjenog.im spomenicima.) . u Milie ima. posebno vojruka i ratnika. nekada zvani Jabučilo. u Makedoniji. V. nisu se mogle ni zamisliti bez dobrog konja i junačke opreme . a ispod njega je predstava nj egovog osedlanog konja. sv. Kao poslušna.čkih odreda. konj na nadgrobnim spomenicima. vjerna i in teligentna životinja.s u učestvovali u megdanima. sjajna konjska oprema bili su ne samo potreba nego i znak druš tve nog ugleda . koji se kao ugledan čovjek za života osobito isticao s konjem u vojnim pohodima . ili konja koji . konj je u srednjovjekovnoj Bosni u mnogim životnim situacijama bjo neophodan i cijenjen čovjekov pratilac. kao i na raznim s pomenicima i predmetima islamske umjetnosti. najvi še u vezi sa lovom i junačkim igrama . Zbog toga je razumljivo š to se konj predstavlja na nadgrobnim spomenicima. Curč i ć misli da bi takav konj mogao obi lježavati grob nekog legendarnog junaka.. Motivi su redovno plastično predstavljeni . npr. Dobar konj . Otuda i pojava motiva konja na muslimanskim nišanima. I sveci se često prikazuju na konjjma. kome se. vidimo krilatog konja.81 Prema mišljenjima nekih etnologa .ss3 Na nadgrobnoj steli . najVIse u scena· ma lova na jelena. neranjivost .

Trebinja .čniji lavovima. za koju se i u natpisu toga spomenika kaže da je lav (A VREBA LAV . Palavestra životinj u na stećku Radivoja Vlatkovića u Opli čićima. koji trči. sličnu ptičjoj . kod Stoca. U vezi s tim. još nekoliko primjeraka koji su nejasni " sporni. Pošto mi izgledaju najsI. doduše. ima neobično stilizovanu glavu. za koje neki kažu da su psi. ") . . 95. dva primjerka su ustanovljena u okolini Rogatice. smatra psom. a tri u okolini Kalinov. zbog toga što se u našim narodnim pjesmama pas ponekad naziva lavom (. napominjem da Vl.. u okolini Rogatice. a neki da su lavova. otvorenih ralja i isplaženog jezika i sa Sl.586 Jedan pas u Žepi.Tad zavrišta de vet dobrih konja i zalaja devet ljutih lava .587 Jedan od tri primjerka i z okoline Kalinovika je na nekropoli "li Gornjim Barama.ika . . Postoji. ja sam ih tamo i uvrstio.. Žabljaka.Gacka. To j e vrlo vjerna i lijepa figura psa . ).Predstava psa na sljemenjaku II GVOZDU kod Kalinovika.. Stoca.. . sa izdignutom glavom.

U jednome slučaju je to snažna životinja.ini. s točna Bosna . SS8 Druga dva primj erka su u Gvoznu. Javlj a se 38 puta. a ni y. Kako se ova životinja na stećcima naj češće pojavljuj e u planinskim krajevima i u vezi sa jelenom . Dubrovačko primorj e .bio zaš titnik života l i ·imanja. na rimskim cipusima i na s tarokršća n s kim sarkofazima 591 Motiv p sa se n a lazi i na nadgrobnim pločama go tičke cr. u koloni . Ni lov na divljač se nije mogao zamisli bi bez dobrih pasa . najv. dok je bio živ.2. Ovaj motiv na stećcima obilj ežava grob čovjeka za koga je. 95) 589 Zanimljivo je da se i p si. s lučajeva nij e ·samostalna pojava . a i u drugome s lučaju je s li čna figura. Kako vidimo. a u Opličićima ga vidimo uz srnu i p sa. postoje još 22 scene u koj ima su preds tavljeni i psi. U tome pogledu se -ističe podru čj e Kall inovika. izvjestan pas značio veoma mnogo . ponekad prikazuju u nizu.3. r elativno. u Bosni i Hercegov. Basler ih je evidentirao na benediktin skim crkvama u nekim ·krajevima Austrije i Njemačke. osamlj eni pS<i se nalaze skoro is klju čivo na području Bosne i Hercegovi ne. pognute glave. s točars kim predj elima. **• Pse kao likovne motive možemo naći na romaničkim arhitektonskim objektima u evropskim zemlj a ma.3.'90 Taj motiv se nalazi i na nadgrobnim spomenicima.kve S. kod Kalinovika i u Uboskom. j to uglavnom u planin skim. a isto tako.593 Pas je veoma vjerna ·i korisna živo tinja.i sokolom. kod Dubrovnika. Nekuku. od toga 20 puta u is točnoj Hercegovini.SOl Pse nalazimo i na muslimanskim nišanima XV . isplaženog jezika i gore i naprjjed zavijenog repa. osim toga.5. tako npr. osim ovih . Đ. sa raz vijenim grudima i također gore i naprijed zavi jeruim repom (sl.4. br.dugačkim gore zavinutim i zakovrčenim repom. Tako se u Brotnjicama (Konavli) i Uboskom. kod Stoca i u Trebečaj u . kod Trnova.iše II okolini Stoca (6 puta) . Crna Gora . a u lovu njegova "desna ruka" . Brojno stanje u ostalim područjima je s lij edeće: zapadna HercegoVlina . samo u normalnom stavu.u Vranjskoj . nalazi se na štitu u Gvoznom. jedanput lav predstavlj en zajedno s a konjem i nekom životinjom s l ičnom krllpnom ze l embaću . . samo vjše stilizovan. lav bori sa zmajem u tri maha 5 " U tri s lučaja ruka zabija mač u ralje razjarenog lava .i XVI v. lav je na š titu. 4-Lav Motiv lava nije čes ta . Srbij a .'9S U Donjoj Zgošći i u Boljunima lav je svezan za stabl0 5 % U Boljun ima je. mislim da nema sumnj e da se radi o realnoj predstavi. u okolini Ljubinja . otvorenih u s ta. Stanovnik plaruine i s točar u srednjovje kovnoj Bos ni nije mogao opstati bez p sa koji ga je ču vao i š titio od mnogih opasnosti. npr. drugi put u zaj ednici sa is tim takvim zelembaćem. gdj e. kod Ljubinja 598 260 . u okolini Nikšića i Cavtata. 597 U Trstenom. centralna Bosna . Maria Novella u Firenci . U nekoliko . s ljčno jelenima i pticama.l .ij etka poj ava na stećci ma. kod Bileće .

npr. jer je. kao da ih uopš te nije zapazila 599 Većina preds tava ove grupe je uveliko s li čna lavovima . obično kitnjastog razvedenog završetka. 96. npr. sa isplaženim jezikom. Wenzel. Nije čudo ako su se neki i s traživači s teća ka u tome pogledu . snažna prsa. ništa ne ·k aže o motivima lavova. pandže na noga- . kod Cavtata). . jedna od njih odveć stilizovana (Gabrili.Lav u borbi sa zmajem na slj emenjaku II Uboskom kod Ljubinja.Sl. naznačena griva. a druge s l iče predstavama pasa .povelika glava. ali treba reći da . M..teško snalazili.. 261 U navedenom broju nalaze se 2-3 primjerka za koja se ne može sasvim sigurno tvrditi da su to predstave lavova.je moguće da i neke od već naprij ed navedenih predstava pasa pripadaju grupi lavova . gore i naprujed zavijena repina.

"" 262 . 97 . koji s u mršavi i sa vrlo rij e tko m gri vom. 98. ma . ili od već kitnjas t rep. uT rebeča ju SI. Svojim izgledom se neš to razlikuju primje rci iz Boljuna i Opli č i ća. u Moti v lava (sa srnom i psom) na sandu ku sa pos toljem Opli č i ć im a. koji imaju i li neobično veliku grivu . Razlikuju se i primj erc i II okolini U štice.Sl. u okolini (:a plj ine (G rub ačev lav). Ruka zabada m ač u ra lj e lava na sandu ku kod Trnova.

Truhelka kaže da je lav na s tarokršća n­ s kim sa rkofazima počesto predstavljan ka ko lovi druge zvi jeri i da u tak vim s lučaj evi ma nema s imboli čno značenje. sve do početka romanike.) nalaze se dvije živo~inje od kojih je jedna lav (oštećeno) .603 Lavove. na kojemu je prikazana borba dvaju lavova sa zmajevima. Andrije u Barletti (XIII v. iz XIII v. on j e važan elemenat.Sl. Na seldžučkom dvorcu u Ko nji.. u romaničkom bestijariju. uz ostale životinje. koriš teni su životinj s ki motivi."'" U Ferari sam vidio grb j ednog kastela. na s te ć ku II Motiv lava ( ?) Bareviš tu kod Lištice. posebno kod Perzijanaca j Seldžuka. prikazan j e vladar na konju kako svladava lava . 60t U ranom srednjem vij eku. C. 98a. * ** Na s tarokršća n sk im s pomentc tma često su ko ri š tene preds tave živo tinja . vidimo na moza ic ima sale Ruđera II dvorca u Palermu. ali kada se bori sa zmaje m ili zm ijom da simbolizira paklene napasti. a m eđu njima i lav . iz XII v.. izgleda da je lav rijetko kada poslužio kao likovni motiv. Ispod usp ra vne figure Kri s ta na južnom dovratniku crkve sv . iz XIV v. 263 . međutim.602 U umj etnosti is lamskih naroda.

6!S Pretpostavlja se da je j grb Sandalja Hrani ća-Kosače bio istI takav' l6 Nedavno je P.Bezbrojni su primj eri predstava lavova u našim krajevima. Tako ga vidimo na pečat ima srpskih despota Vuka (1387. god · l4 I n a pečatu Hercega Stjepana se nalazi takav lav. h ercega splits kog. koj a je iz roda Bra nkovića a sin mu Vladislav Anom Kanta kuzen. Osim toga. Herceg Stjepan Vukči ć-Kosača kćerkom Balše III. nalazi preds tava lava . Petricioli kaže da se motiv lava u borbi sa ostalim životinjama Hi sa plijenom koji mrcvari čes to javlja u dalmatinskom rOmani č kom kipars tvu · l2 U našim krajev. oko 1440. Lav iz Predjela. lav se nalazi ·i na mramor- 264 . Na Radovanovom porta lu u Trogiru vidimo i scenu u koj oj lav.. Nikolaje". Đurđa (1445 . nalazi se lav sa vrlo razgranatim repom i pandžama na noga ma. sa otvorenim raljama. I na fragmentu iz Prevlake .ima lav se najčešće javlja kao h e raldi čka oznaka. kće rkom kneza Lazara. g.). koja je još sličnija onim na našim s tećcima . imaju takve lavove na svojim pečati ma.609 I. god. nalazi se . Takav lav je i na ciborij u iz Komolea.OO8 I u nedavno nađenim os tacima s tarobosanske bazilike u Predj elu. uz ruku sa ma čem.ić kaže da je lav čes ta pojava na nekim s kulpturama iz centralnih i jugozapadnih kra jeva naše zemlje. g.OOJ Na reljefima ruševina kas noanti čke bazH1ke u Zenici nađene su d vije preds tave lava . napada na zmaja koji se još opire' lO Sli čne predstave se nalaze i na ul om ku s Lokruma. pa misli da pripada Hercegu Stjepanu Vukči ću.rovi ća-Bal š i ća. kao i na š kropionici iste crkve. u Rij eoi dubrovač­ koj. 606 Vrlo slič na preds tava se nalazi i na ciborij u u Ulcinju (danas u Narodnom muzeju u Beogradu ) .1J Lav je heraldi čka oznaka i bo sanskohercegovačke velikaške porodice Hra ni ća­ -Kosača . Veliki vojvoda Sandalj Hrani ć-Kosača bio je oženjen Jelenom .) i Lazara Brankovi ća (1457. rođakom despotice Jer ine Brankov ić. što se m ože vidjeti na iluminacij'i Hrvojevog glagoljskog misala . postoji preds tava lava. oč ito je da narodno predanj e koj e govori da Ma hmut po tj eče jz srpske despots ke kuće Branko vi ća ima svoje opravdanje. Kako se na nišanu Mahmuta Brankov i ća. datiranom u XI v. samo bez zadnj eg dij ela tij ela. Anđelić pronašao grb na kamenoj kruni jedne cis terne u Dubrovniku koji iznad š tita i kacige ima lik prednj eg dij ela robustnog lava.isklesan lav koji progoni neku manju životinju (vjerovatno janje)'o. udovicom Đurđa Stracim. a i njegovi sinovi Vladislav i Vlatko.). u jednom od ta dva slučaja lav se bori sa zmij om. kćer­ kom pokojnog srpskog despota Lazara i despotice Jelene Brankov ić . kao i unuk mu Balša. Slič na ovim je i preds tava lava (isplažen je21ik. po njenom mišljenju . zavinuta i razgranata repina. Na ciboriju uzidanom u vrata sakristije katedrale u Kotoru. č ije šape drže zastavu.iz okoline Rogatice (sada u Zemalj skom muze ju u Saraj evu). Zbog toga se lav nala"i na peča tu knezova braće Stjepana. spada u ovaj drugi tip.6!1 I. jedna prednja noga malo podignuta ) nalazi se na južnom nadvratniku katedrale u Splitu. š to se može objasniti i rodbinskim vezama sa Brankov i ć ima. g. iz 1404. Na prostoru od Zadra do Bojane lavovi su pPikazani na dva nači na : l ežeć i sa podvije nim repom i u skoku. kod Kotora. I na štitu Hrvoj a Vukčića. kod Foče: nađe n je reljef lava. Radoslava i Os toje Dragi š ića-Kosača. sa repom zavitlan im iznad tijela. 61J Zanimljivo je š to se i na dukatu poslj ednj eg bosanskog kralj a Stjepana Toma ševića na lalJi reljef lava' lS To se može objasniti o ko lnošću da je Stjepan Tomašev i ć bio oženjen Ma rom . .

sa druge strane Drine. opravdano se može pretpostavibi da su njih dvojica također bliski rođaci . iz XIV v. I za tri predstave lava i životinje slične zmaju (gušteru-zelembaću) u Boljunima moglo bi se to isto reći.'22 Odatle nije daleko Dragaljevac. Nekuk.kao da je klesar htio da kaže kako je pokojnik uspio da se za života odrve svim napastima. koji su vjerovatno bliski rođaci Mahmutovi. sa "paklenim napastima" koje ga snalaze. č ini se da imaju drugačije značenje. koja je najprije mogla doć i utjecajem i ugledanjem na takve slične motive iz repertoara kamene plastike romanič­ koga stila u našem primorju. čiji najugledniji č lanovi Jmaju takvog lava na svoj im grbovima. I lavovi u Boljunima i Opli č ićima. te na njemu identičan reljef lava. kakvu je misao jednom saopštio C. dvorjanika kralja Tvrtka I. u svrhu njihovog korištenja u lovu na opasne divlje zvijeri. ima gotovo potpuno jednako klesan i ukrašen stećak ~nišan) kao i Mahmut. Truhelka. knezovi Radoslav i Radivoje. Među bim. . odnosno o području oblasti Kosača. Po svom ukupnom broju je najbliži motivu lava. Taj je kraj .620 • •• Mislim da pojavu relj efnih moti1{a lava u borbi sa zmajem na steć­ cima u Uboskom i Brotnjicama treba shvatiti kao starokršćansku a legoriju borbe dobra d zla. I pojava lava na stećcima u okolini Krupnja ima svoje razloge. Kako se radi uglavnom o jugoistočnim krajev. ostao u sastavu despotovine Đurđa Brankovića. najvjerovatnije je da su na stećke stigli sa ciljem da obilježe grobove koji pripadaju dstaknutijim č lanovima te feudalne porodice. izgledaju dosta jadno i obesnaženo. zbog toga što se one ne razlikuju mnogo od prvih dvjju . treba reći da se u . javljaju na s tećcima . Ubosko. koji su uvezeni kao nijetk-i pokloni uglednim bosanskim feudakima. Tni primjerka od tih lavova su isklesana na štitovima (Trsteno . njih više od tri četvrt in e ukupnog broja.odakle je i Mahmut Branković. i nakon smrti despota Stefana. kao i njihovih rođaka .nim nadgrobnim pločama kraljevske kapele u Bobovcu. naime. Dva slučaja lavova privezanih za stabla možda predstavljaju pripitomljene leoparde. iz kraja oko Rogatice. gdje se također nalazi stećak sa predstavom lava. što nesumnjivo govori o simbolu grba." ! Pošto i vojvoda Radivoje Oprašić .članova porodice Brankovi ća. S-Zmija 265 I ovaj motiv pe spada u one koji se često. U vezi s tim. Oni s u veoma slični nappijed navedenim heraIdič kim simbolima. koje pripisujem majstoru Grubaču. Gvozno). svi ostali primjerci lavova na stećci ma.619 Dodajmo još da lav sa razigranim repom zauzima mjesto i na grbu Zane de Zaninusa. i kao takvi više ne predstavljaju ozbiljne opasnosti za čovjeka . spominju i bosanski kršćans ki feudaloi BrankovićJ. Njima su bliske i tri predstave zabijanja mača u ralj e lava (Trebečaj. dobrog kršća nina .ima Bosne. ali će to prije biti ipak lavovi koji su ukroćeni i onemogućeni u svom djelovanju. Mislim da one simboliziraju dire ktnu borbu čovjeka. kada je Mačva pripala Ugarskoj. kao i na grbu dubrovačke porodice Pečenića. kao elemenat ikonografske kompozicije. Evidentirano je ukup- .istorijskim izvorima XV v. Vranjska) .

sve ove zmije mogli bismo podij eli ti na obi čne ili nešto st ilizovane i na zmajeve. Prema svom izgl edu. okolini Konjica... 100..no 38 m otiva zmija (u jednom s lu čaju su dvije. - !Predstava zmaj a koji duku II h oće da proždere jare na san· Vlahovićima kod Ljubinja. 99.os- . Sl. a u jednom drugom če tiri zm Ij e na istome s pomeniku) . Sest pri- Sl. - Predstava konjanika koji kopljem napada zmaja koji II ie već uh va tio ruku žene na sanduku II Poljicu ( Vi soč i ca olanina ). _ 100>.

zapadna Hercegovina . . a ostali su pravi zmajevi.l . a u šest s lučaj eva su predstavlj ena po dva zmaja kako se prepliću.3. go tovo polovina ukupnog broja otpada na istoč nu Hercegovinu.4. U Srbiji nema ovoga motiva. zapadna Bos na . Dubrovač k o primorje . - Moti v dva- ju prepl etenih zmaje. mjeraka zmajeva veoma sliče krupnim zelembaćima. Ovdje nisam ubrojao dvije zmije na muslimanskim nišani ma iz XV v. 101.SI. Imotska krajina . Kako vidimo.1. sa krilima i raZJigranim repovima. odnosno živinče.o a na sljemenjaku II Hodovu kod Stoca. i stočna Bosna . 267 Teritonijaini raspored stećaka sa reljefnim motivom zmije izgleda ovako: cen tralna Bosna .I .5. Crna Gora 1. u druga tri on je upravo svojim raljama uhvatio čovje ka . U tri s lučaja se zmaj bor i sa lavom. Makarsko primorje .5. istoč na Hercegovina .17.

SI. u okolini Konjica. konj a ni k s koplj em nava lj uj e n a zm aja k oj i je već zgrabio desnu ruku žene. kod Ka linovika.b25 Zan imlji ve su stilizovane zmij e u formi "pereca" na sandu k u u Bistrini. kod Ljubi nja. U Gvozn u. posebno zmajeva. Jedna ta kva stilizacija je uHodovu. \02."6 Sasvim je neobiča n . - zmaja (uz konj a i lava) na sanduku sa postoljem u Bolj unima Grubačevog Predstava kod Stoca. či j e je klesanje zah t ij evalo dosta vještine. p r imj erak u Dugom polju .blJ u Vlahov i ć im a.b" . . i spod Vran-plan ine (Blidinj e) . u Dub ro·· vačkom pr imorj u.Većina zmija. i mpresivno djeluju primje rci zmajeva sa žrtvom u razjaplj enim r alj a ma. isklesana je pažljivo. gdje zmij a obavij a kPila tog konj a 627 Osobito su zanimljivi p r imj erci p red stava dvaju zmajeva koji se s i m etri čn o prepHću . Veoma . zmaj upravo h vata glavu žene. a i zagonetan. sa glava ma kao u konj a li sa krilcima. glava koze (jareta) već je u r aljama b ij esnog zmaja. a na Vi s očiei planini .

Na novcu je prikazan Konstantin II na konju kako gazi zmaja. peta je u Slivnu Ravnom. Na freskama rimskih katakombi susrećemo morsku neman-zmaja kako guta čovj eka. u Dubrovačkom primorju.'30 Iznad lijevog portala romani čke katedrale u Ferrari isklesana su dva zmaja koja se prepliću.guštere zelembaće u Boljunima možemo pripisati Grubaču. Po natpisu koji se tu nalazi. u tekstu koji se odnosi na lava. u široj okolini Stoca. također u široj okolini Stoca. gdje izgleda kao da se zmaj u obliku velikog zelembaća sprema za borbu sa lavom .'lS a druga u Podgrad inju. ' o primjercima borbe zmaja sa lavom bilo je riječi naprijed. snažnim 'n ogama.'" SI. kao predstavu biblijske legende o profetu Jonasu.'31 Ipak je najljepše i naj-inventivnije isklesan zmaj pa sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). u Austl1iji ."" Na štitu u Franj evačkom samostanu u Schwatzu. Knekaže da se zmija nalazi na neolitskim nadgrobnim spomenicima. Velik je kao i lav.'JO dok sam šestu pribilježio . s e zmaj li Makarskoj nalazi na štitu. sa I k rilima. i ostale zmajeve .jz literature. vidio sam scenu borbe konja (?) sa zmijom'36 U Naroni je nađen antički kameni s pomenik na kome su isklesane dv. u okolini Capljine.'3' Konstantin je naslikan kako gazi zmaja i baca ga u ponor. S. zabilježio sam predstavu zmije koja hoće da .'29 četvrta u Brštanici.637 Zmija je korištena kao likovni motiv i u starokršćanskoj umjetnosti. a bez krila je. Napominjem da . a isti prikaz se nala~i .635 Na jednoj etrurskoj steti iz IV v. treća u Glumuni.633 U toj sceni zmaj ima relaNvno velike noge i prepleten rep. Tim pnimjereima bi se mogao dodati i jedan iz Boljuna. * ** žević 269 Zmije i zmajevi su poznati simboli paganske mitologije. 103. Analogno tome.ije zmije. prepletenim repom i 63 plamenim jezikom. na sarkofazima ranog bronzanog doba i na urnama stanih Grka i Slavena .kod Stoca. - Zmija i zmajevi kao relj efni motivi s tećaka. vidimo da je to klesao kovač Grubač. na Jonasovom sarkofagu u Lateranskom muzeju u Rimu .

'" Prepletene zmije. a takav je i grb grada Milana.. lav i zmija"" Zmajevi "razjaplj enih usta i du· gačkog plamenog jezika".. nalazi se na kamenom patosu sa inkrustacijama u crkvi sv. onda na jednome kapitelu Mihoja iz Bara u Franjevačkom samostanu u Dubrovni'ku (XIV v.53 Zmiju sam našao i na starim malisorskim stelama u Vuksan·Lek'iću. Stari Grci su vjerovaH da duša kralja Erehteja boravi u zmiji koja se čuvala 270 . našao sam u Zemaljskom muzeju u Stuttgartu.dobrog pa· stira.. zdravlja i bogatstva. Tako.korišten i na duboreznim proizvodima u Bosn i. nalaze se dva prepletena zmaja.ijim krstačama.. kod Prizrena. Jedan kamen sa dva stilizovana zmaja. kod Sarajeva. iz 1600. iz XIV Dva prepletena zmaja sa konj· skim glavama nalaze se iznad bifora romaničkog i gotičkog stila mana· stirske crkve u Dečanima. baš kao na stećcima."4 Ita· lijanska pl e mićka porodica Sforca je imala grb sa zmajem koji hoće da proguta čovjeka. zmi· ju vidimo na starim i nov. Arhanđela. kako obične tako i prepletene. isklesani su zmaj. kao npr." 9 Zmija je često prikazivana i u duborezu .57 Osim toga. a predstava zmaja je ustanov· ljena i na zvonu sa Bobovca. Postoje ' različita vjerovanja o simbolizmu zm'je. plodnosti. a malo potom ustanovio da je to primjerak romaručke kamene plastike iz Wiirttemberga"" Na južnoj fasadi crkve S.'6 Motiv zmije je dosta . na ploči iz bazilike u Zenici. kao i na manastirskoj crkvi u Kaleniću. u Crnoj Gori "" Zmija je motiv i kamene plastike starih bosanskih bazilika. npr.). kao .650 Zmajeve. na jednome luku i impostu vrata. zatim na zabaru . na grb u omiške porodice Dešković. Tako je nalazimo na stubu crkve Kri· vaje u zapadnoj Srbiji. u MakedoIl!ij. god.. Zmaj je predstavljen na sjedalima drvenog kora splitske katedrale i na njenim Buvinovim vratnicama. vidimo i na duboreznim vratima manastira Slepča i Treskavca. sličan onome iz okoline Ne· vesinja. Zmaj je isklesan i na ulomku·spoliji na kući u Smokvinoj ulici. u funkcij i nosača grba. kao i na gotičkim vratima kuće u ulici od Buže u Dubrovniku.'" dalmatinsko-hrvatski feudalci Kačići su na svom grbu imali zmaja.'651 Stilizovan zmaj. kod Trnova i u Hrasnici.658 ". Marco u Veneciji nalazi se reljef 'koji prikazuje zmaja kako guta čovje­ ka"3 Zmaj u obliku guštera je i likovni elemenat orfičkog kulta. kod Tuzi. rad mletačkog majstora. koja podsjećaju na s tećke.proguta dijete "" Rekli su mi da je to grb italijanske plemićke porodice Viskonti. zatim na starijim musliman· skim nišanima. uz Isusa.. Sv. na grbu dubrovačke porodice Basegli (porijeklom iz Huma) vidimo zma· ja.."7 Zmiju nalazimo na grbovima. tako. nalazimo kod seldžučk!ih Turaka. Oni su ·i h zvali "mjesečevi čvorovi" i klesali s u ih kako na javnim ob· jektima tako i na nadgrobnim spomenicima. nađeni su na kraljevskim nadgrobnim pločama u Bobovcu.52 • •• U nauci je utvrđen i dosta proučavan snažan paganski i srednjovjekovni kult zmije. u Turovima. Đorđe i drugi sveci često su prikazivani kako ubi· jaju zmaja . Negdje se smatra simbolom žita. kao i na konzoli trJjema Kneževa dvora u Dubrovniku. sHč· ne stilizacijama na stećku u Bi strini.korču­ lanske katedrale iz XV v. iz koje je druga žena Maksimilijana I.646 Motiv zmije se nalazi i na brojnim raznovrsnim spomenicima u našim krajevima. kod porodice Vrš inić.

na Akropolisu. koje su. Zmajevi koji proždiru ljude i životinje uveliko podsjećaju na biblijsku alegoriju o proroku Jonasu. naročito lan· gobardskoj varijanti."7 Zmijolika stvorenja se u toj simbolici smatraju predstavnicima sila pakla. odnosno koje su bile žrtva ujeda zmija. To su razlozi što se zmija u raznim vidovima javlja na srednjovje kovnim freskama. Kućna zmija se smatra duhom nekog od rodonačelnika ili domaćina. mislim da su ostatak staroslavenskog kulta zmije. Danas je moguće predložiti nekoliko hipoteza u tumačenju toga motiva. otjelovljenjem predaka. njene naturalističke . na grbovima plemić. paganski kult zmije ušao je u simboliku.'" "Korgizi vjeruju da se anđeli na zemlji javljaju u obliku zmije . kao staništa duhova predaka. tek za Konstan tina Velikog."" Prema mišljenju N. na sarkofazima. Otuda poštovanje zmije kao ču· vara doma. po mome mišljenju. na nadgrobnim spomenicima i na umjetni čk.". Vjerovali su da ona sprovodi duše na onaj svijet.dvorca čija se reljefna predstava nalazi na tome stećku. mitski predak Ilira. kao i supružnici koji nemaju djece.ili 'ponešto stilizovane predstave. pa otu· da i borba protiv njih. Wenzel je izrazila misao o pojavi kompozicije dvaju zmajeva kao "sjećanje na antički kult personificiranog iJivota i smrti". U uvjerenju da kućna zmija živi pod pragom. grbovima .'" Međutim .669 Proučavaju ć i motiv zmije na staI'im musliman· skim nišanima. kasnije izražene u germanskoj.. koje su zaduiJile svoje bližnje liječenjem od ujeda zmije. kao hton· sko božanstvo.im duboreznim predmetima .1 Tračani su vjerovali da mrtvi produžuju život u obliku zmije. relativno. ili da označavaju uspomenu na sahranjene li čnosti. što taj motiv s u srećemo oj na starim bosanskim bazilikama . hrani čuva. i to prvenstveno kulta predaka. Te predstave su. smatraju kultnim mjestima.'" Iako snažan i opšterasprostranjen.. Duše predaka imaju obl'i k zmije. kao borba kršćana protiv napasti gpijeha."s Kod starih Slavena je vrlo izrazito povezivanje zmije sa ku I· tom predaka. i najbrojnije.i na kamenoj plastici. predstavljan je u obliku zmije . to se ta mjesta. a sama zmija se smatra čuvarkućom.67o Zmija na stećcima će sigurno zanimati buduće istraživače. izgleda.. U tome smislu je moguće čak i zmaja na sljemenjaku iz Donje Zgošće objasniti kao patrona vlastelinske ku će . Opštečovječansko vjerovanje je da je zmija "jedan od onih primarnih oblika kojima se simbolički prikazuj e duša kada izlazi iz tela". kršćansku • •• o samoj pojavi motiva zmije na stećcima do sada nije bilo ozbiljnijeg p roučavanja. došle na stećke kao sjećanje na 271 . Miletić. realne . ili pod ognjištem.659 Kod starih Egipćana zmija je bila hton-ični demon. Obične zmije."'" Ilirios. M. posvuda je dominantno vjerovanje u zmiju kao životinju koja je vezana za kult smrti. kih porodica u naš im primorskim kraj evima. U okolini Skoplja neki ljudi od zmije traže pomoć pri sklapanju braka. ja sam bio mišljenja da su ti motivi ostatak prastare magijs·ko·religij ske patrijarhalne kulture. zmija na stećcima je trag htonskog božanstva grčke mitologije.3 Rasprostranjeno je i vjerovanje da zmije imaju ljekovitu moć" da usjeve čuvaju od vremenskih nepogoda. zbog čega se poštuje.

Prema tome. oni bi mogli imati isto značenj e kao i obične zmije. a ostali dio je već poprimio karakter čistih ukrasa.15. po mome mišljenju. samostalna predstava. zbog čega mi se nameće misao o moguć­ nosti njegove lične. zapadna Hercegovina . Predstave borbe zmajeva sa lavovima samo su jedna val'ijanta čes tih romaničkih predstava međusobne borbe samih grijehova.simboliku borbe sa paklenskim napastima. iLi na leđima jelena odnosno srne. Dodajmo još i to da postoji jedna predstava orla koji napada zeca i jedna predst ava stiHzovanog orlovog krila. autorske. ipak. i to obi čno uz krst Ui uz štit sa mače m (na krakovima krsta i na ivicama štita). od toga najviše u okolini Stoca (Opličići. Glumina).116. U Srbiji nema ovoga motiva Pojedinačnih ptica ima 11 primjeraka. najveći broj zmija na stećoima zadržao je barem sjećanje na nekadašnju staroslavensku pagansku.1.29. kao i kompozicije sa po dva prepletena 'zmaja. kao hera ldič­ ka oznaka bez štita. Samo u devet s lučajeva je to pijetao. dakle kao relikt staroslavenskoga kulta predaka. istočna Hercegovina .4. Prepletene zmije u Bistrini u vadu "pereca". Po mojoj ocjeni. zatim kao dvije najčešće afrontirane ptice. majstora Grubača. Ptica je nekada na ruci pješaka. koji je sličan golubu <ili sokolu. zapadna Bosna . Pošto je to vrijeme kada se u Italiji i u susjednim zemljama motiv zmaja koji proždire čovjeka upotrebljava kao heraldički simbol. moguće je da se i na steć­ cima to već manifestuje. najvjerovatnije je da predstavlja umjetnikovo viđenje borbe duše pokopanoga (konj) sa napa šću pakla (zmija). najsH čnija pijetlu. Zanimljiva je predstava ptice u Opličićdma koja u kljunu nosi grančicu za svoje gnijezdo. U više slučajeva je isklesana na rogovima jelena. ili na ruci žene. kršćansku 6 - Ptica Motiv ptice se često javlja na stećcima. Primjerak zmije koja okružuje krilatog konja na Dugom polju (BHdinje) i koja je u izvjesnoj mjeri postala nerazdvojni dio kompozicije. Boljuni. ali su oni djelo s amo jednoga klesara. Imotska krajina 3. izgubili su 's voje nekadašnje simboličko značenje i postali čista umjetnička stilizirana kreacija dekorativnog karaktera. ili u Boljuni- 272 . ali za sada ne znamo na koje bi se to bosanske feudalne porodice moglo odnositi. a koji put je i na konj u. primorje sa zalađem . 'istočna Bosna . i to u nekoHko oblika i u više situacija. Javlja se kao individualna. poput nekog friza na sanducima i sljemenj acima. odnosno heraldičkih oznaka. postoji ukupno oko 100 stećaka na kojima se nalazi približno 200 primjeraka ovoga motiva. Redovno je to uobičajen. klas ičan oblik ptice. a i kao čitav niz ptica.13. Sto se tiče zmajeva koji su s!ični gušterima-zelembaćima. Crna Gora . Nije utvrđen tačan broj motiva ptica. Tačan broj može biti još samo nešto veći od ovoga.19. Teritorijalni raspored stećaka sa pticama po prilici izgleda ovako: centralna Bosna . odnosno srednjovjekovnu kršćansku (romaničku) simboliku. polugrbovne oznake. Ponekad ptica učestvuje u lovnim scenama. a u četiri slučaja fantas tična ptica koja je.

105. ma gdje s toj i n a ogradi dvorca. 273 . - Predstava pt ice u bli zini l ežeće ljuds ke fi gure (mrtvaca) na stećku u Seli nama kod Gruda . Tako. koj a je u blizini l ežeće figure (mrtvaca)'72 Predstave parova ptica na krs tovima javljaju se 10 puta.dvosIrukome krstu .'7J Ovdj e sam ubrojao ·i pticu uSelinama. od toga relativno najviše ako Ljub inj a. . u Uboskom na jednome krstu stoje dvij e.Niz ptica sa ljudskom figurom na sanduku u Cerinu kod CiLIuka (sada II vrtu Ze malj skog muzeja II Sa rajevu). a na drugom e .dva puta po d vije ptice. kod Gruda. najviše u okolini KaSI.SI. 104.'73 Evidentirano je 10 mačeva sa š titovi ma na kojima se nalaze ptice.

od toga na ruci konjanika pet puta . Citiuka.isklesane na jednome Janetu.. niz ptica se nalazi na istoj strani sljemenjaka gdje i scena kola. Trebinja. na ruci žene če tiri Sl. u Gvoznu jedna ptica s toji na rogovima jelena. . Tako.m a u Cerinu je prikazana žena u sredini niza od četiri ptice . na ruoi pješaka če tiri puta. br.680 U 14 s l učajeva je ptica predstavljena na ruci ljudske figure (ne računajući scene lova). a na Cen gić Bari su simetrično postavljene dvije ptice'74 Postoji 9 nizova u kojima je isklesano ukupno 55 ptica . a u Ždrijelovićima su dvije ptice .'79 Pos toje i dvije predstave ptica na konjima. 93).'" u Uboskom su četiri srne i na svakoj od njih je po jedna ptica'78 (sl. U nekim nizovima su ptice okrenute na jednu . U Brotnjicama.'" U osam slučajeva su ptice na jelenima. a u nekim na obadvije strane. - Predstava II Sočica­ pij etl a na ogradj na sljemenjaku ma kod Roga tice (sa- da II vrtu Zema lj skog muzeja II Sarajevu). U Gornjim Barama vidimo jednu pticu na ivici š tita. Ima ih u okolini Bileće. npr. Ljubuškoga i Cavtata. kod Cavtata.linovika. ili na srnama. Stoca . Jedna od njih je u Gvoznu. 106.

a onda i tokom čitavog srednjeg vijeka.ini Seikovićaos 2 (sl. koji se spominje u natpisu na istoj strani stećka. o o SI.'R4 Postoji devet scena lova na jelena u kojima su prikazane ptice u letu. predstavljeni s u jahač na konju i do njega žena koja stoji i na ruci drži pticu. 107.puta i uz predstavu ruke (bez figure) jedanput. jelena.'" Ustanovlj eno je devet predstava pijetlova. zbog toga što najviše s li če pijetlu.'91 To nisu svi 'Primjerci ptica na stećci ma : postoje tri ptice u letu iznad jelena u Glumini. u kojoj vidimo psa kako napada na jelena na kome je ptica. Osim njega. Mkhele u Paviji. U sceni u Cerinu vidimo lovca-pj ešaka s lukom. Dodajmo još i to da se stilizovano or·· Jovo krilo nalazi na s tećku u Bribiru. zatim čet iri ptice kao grupa u Vrhovjnama. kod Kalinovika. u okolini Cavtata. • •• Ptica . kod Breze. obično afrontirane . - Motivi ptica koji se s u sreću na stećc im a . kao i još neki drugi. kod Kalinovika.'" Na glavnoj fasadi romaničke crkve S. 1 u Imotskoj krajini i 1 u dubrovačkom zaleđu . dvije ptice se nalaze na granama stabla na sljemenjaku iz Donje Zgošće.ili na nekoj drvenoj klupi (ogradi).os5 Zanimljiva je scena u Uboskom.kao motiv likovnih umjetnosti korištena je u predistoriji. prije n. zatim u antičkom . stavljene u zabate sljemenjak1!. od čega 4 u Bosni. U Gvoznu. U šes t slučajeva isklesane su po dvije ptice (osim onih uz krst ili uz štiLsa mačem). Podgradinje i Brotnjice) koje sam. 688 Fantastič­ na ptica u Brotnjicama je dio veće kompozicije u kojoj se lav bori sa zmajem i orao mrcvari zeca. kod Varcar·Vakufa. kod Ljubinja . a drugom lista knjigu. na 'lome stećku je predstavljena ljuds ka glava.znad predstave sjedeće ljudske figure. U Domaševu. OS ) Drugi takav pijetao kao da je na stolu .. viđamo portrete pokojnika koji ponekad drže pticu. zeca ili jabuku (kuglu). ubroj ao u pije tlove. a malo dalje se vidi žena sa dvjema pticama na svojim ramenima . oko V v. br. uz ostale životinj ske predstave. psa i pticu. starokršćanskom periodu. vjerovatno je feudalac Druško Ljubojević. U četiri slučaja su to stilizovane i gotovo fantastične ptice (Ubosko. . u široj okolini Stoca. Konjanik sa pticom u Brotnjicama.os. osl Zanimljiva je jedinstvena poj ava ptice u sceni turnira u okol. Jedan vrlo izrazit pijetao je u HočevIju .os3 Ptica kod predstave ruke nalazi se na sljemenjaku u Baštini. po..'" Na glavnoj fasadi crkve 275 . dvije ptice se dodiruju kljunovima. 27) ."" Osim ovih. koja se jednom rukom naslanja na štap. Na s-telama iz raznih krajeva Grčke. nedaleko od Sibenika'91 . u okolini Trebinja . iznad jelena su još dvije ptice. e. 3 u Hercegovini . vidimo i ptice.

u štuku omajadskog dvorca Kirbet el-Mefdžir u Jordanu . Michele u Paviji nalazi se relj efna scena u kojoj orao napada zeca.iz X v. Predstava orla koji napada zeca na moza iku crkve S.sk lesanu predstavu p ijetla.). Zeno u Veroni vidimo ženu sa dvije ptice..697 U dvorištu klaustera S. tako. Paolo fuori le mura u Rimu našao sam kapitel koji je na jednoj strani imao . uglavnom na prstenju. Zeno u Veroni. Iznad portala romani čke crkve S. Na fragmentu sarkofaga u E ufrazievoj baz ilici u Poreču uz krst su isklesana dva pauna i po jedna ptica (golub) na njihovim repovima (oko VII v. iz VIII v. na tepisima iz guvernemana Semipalatinsk i na muš koj odjeć i u Indiji.).'95 Ptice se nalaze i na islamskim spomenicima. Iluminacija Hrvojevog misala prikazuje ovoga hercega na konju sa sokolom na ruci .7OO Evo i nekoliko primjera motiva ptice na spomenicima u našim krajevima.S. 108. Marco u Veneciji (XII v. Istu takvu predstavu vidimo na glavnoj fasadi c~kve S. npr.. iz VIII v. .699 Na nekoli ko romani čkih kuća u Veneciji nalaze se reljefni medaljoni sa takvim scenama .'" Predstavu ptice koja napada zeca vidimo na mozaiku crkve S.) .696 Pticu na ruci lovca vidimo i na seldžučkom sarkofagu u Afyonu (XII v. počev još od XI v. Pijetao se javlja na tkaninama Perzije. M arco II Veneciji.701 Predstava ptice se čes to nalazi na srednjovjekovnom nal<itu . zatim na zidnim slikama sasanidskog dvorca u Nišapuru.) nalazi se scena lova na jelena u kojoj lovac na konju drži pticu. zatim na odjeći u Muzeju u Hamburgu.rkofagu u Niortu (XII v. Na jednom sa. S I.

' 14 Gledajući oblike ptica na našim stećcima.) nalazi se pred stava vladara na prijestolju koji na desnoj ruci drži pticu. sličn u našim u Ubos·kom. Klare u Dubrovniku. našao sam na malisorskim nadgrobnim s telama iz XVII-XVIII v. Jevreji s u . U tome slučaju najprije bi dolazilo u obzir tretiranje Nh motiva kao kršćanskih simbola čo· vječjih duša. Zaista..71S Za ptice u Brotnjicama L. izuzimajući nekoliko predstava pijetlova i jednu predstavu orla koji napada zeca. U starokršćanskoj umj etnosti se upotrebljavao motiv goluba i orla.'o. Perz-i ji. kao i na kruni bunara u dvo~ištu nekadašnjeg samostana sv .'08 Uz lava .716 Neke ptice na stećcima i na nišanima V.'04 U Arheološkom muzeju u Zadru nalazi se kameni medaljon (donesen iz neke ruševine) s reljefom "sokola ko}i se oborio na zeca" .711 I na jednom kršćan· skom nišanu iz XV v.o3 Orla koji je zgrabio janje vidimo na Radovanovom pOl·talU u Trogiru.7IO Napominjem da se predstave ptica nalaze i na naj starijim muslimanskim nišanima u Bosni. a na pluteju kasno· antičke bazilike u Dabravini predstavljen je krst i na njegov'im horizontalnim krakovjma po jedna ptica. a u 277 . najveći broj tih motiva na stećcima najsličniji je golubovima.. g. Za goluba se kaže da je . najprije nam se nameće misao o predstavama golubova.i kod Grka. ili u vezi s jelenima. Za golubove na krstu se kaže da predstavljaju duše vjernika.'05 Na novcu nasljednika humskog kneza Andrij e (1204-1209. Isti tretman bih predložio i za p ticu iz Selina koja . a imajući na umu kršćansku simboliku. mnogo je vjerovatnije da se ovdje radi o predstavama sokolova vezanih za lov kako na dlakavu tako i na pernatu divljač.o2 Ptice se nalaze i na nekoliko naših grbova . smatrali predstavama duša na putu za drugi svijet. na Lazarici ti u Kaleniću. u Crnoj Gori. Curčića su podsjetile na predstave kukavica koje bi. Dva goluba j kalež imaju sepulkralno značenje. I Grci su obožavali golubove. kao npr. Cešće se javlja na kamenoj plastici arhitektonskih spomenika moravske škole.m Prastaro je vjerovanje da duša čovjeka ima oblik ptice. po narodnom vjerovanju.s e nalazi uz predstavu mrtvoga pokojnika. tri ptice raširenih krila su grbovna oznaka bosanske porodice Masnovi ća. nalazi se ptica (Kalimanići) . predstavljaju vjernike "koji u euharistiji srču zalog vječ nog b laženstva". golub je bio posvećen Afroditi. orao je također jedan od predstavnika životinjskog svijeta u skulpturi dvorca u BobovCU. a kasnije i kod Rimljana.i h prinašali kao žrtvu bogovima. Kao simbol ljubav. npr. u Vuksan-Lekiću . Zore kaže da su golubovi koF znače "sladost imir" .i zmaja. mogle simbolizirati tugu ljudi za izgubljenim bliskim srodnicima. Orao u kršćan­ skoj simbolici predstavlja Kristovu vlast u carstvu nebeskom .!simbol duše koja živi u vječnom pokoju". koji je u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini bio veoma cijenjen i njegovan. 706 Na nadgrobnoj ploči kasnoantićke bazilike u Zenici nalazi se predstava ptice. Pogotovo 'k ada imamo na umu onih devet predstava ptica uz krstove. Lov sa sokolima je bio poznat mnogim narodima Evrope i Azije. 7l3 U staroj Indiji.Taj motiv je bio naročito omiljen u XIV i XV v.. a orla koji napada zeca na kapitelima stubova klaustra Franjevačkog samostana u Dubrovniku.'09 Stilizovanu predstavu pijetla. 7Is Međutim. kod Tuzi . Tako. Vavilonu i Egiptu golubovi su smatrani božjim vjesnicima j prema tome svetim stvorovima. koja je mogla biti od utjecaja.7l7 Neki istraživači stećaka su ptice na jelenima.

a Perzijanci su bili naročito vješti u gajenju sokolova. zbog koje se on dugo kajao. olakšanje bolesnicima.720 U dosta slučajeva nema nikakve sumnje da su na stećcima zaista predstavljeni sokolovi. Bosanske narodne pjesme mnogo spominju sokolove.724 278 .iZJira kršćansko vjerovanje u borbu smrtnih grijeha. šahindžije. odnosno taj jelen imao funkciju prenosn. hrabrosti i snage. U toj poznatoj e pizodi pijetao je upozorio sv.i sjeverne Afnike. ali. Pa. jer je pijetao bio jedna od svetih životinja boga svjetla Ahuramazde. 'kako klesar ne bi postupio kada bi ta srna. Ja mislim da će . svakako je rezultat ugledanja. a možda i dalekog sjećanja na romanički bestijarij dubrovačkog primorja.) .jJj je već na njemu · samome. molitvu kršćanima. A mOžda je to soko na već malaksalom lanetu. kao dijela pejzaža.i ptica na ruci kolovođe biti prije soko nego golub. scena lova . . I predstave ptica na štitovima sa mačevi­ ma opravdanije je vezati za odnosnog vlastelina. itd. što znači da simbol. sa pticom na ruci. Petra na njegovu slabost. tzv. U antičko vrijeme je Perzija nazivana zemljom pijetlova. Jedan slu čaj pojave dviju ptica na stablu u Donjoj Zgo šći mogao bi se objašnjavati kao elemenat kompozicije kršćanskog drveta života. nego za odnosnog pokojnika či­ ja je duša predstavljena golubovima. Ako je ptica na ruci lovca. Despot Stefan La· zarević je poginuo u lovu sa sokolom. na gumnu kao demon žita. Turci su u sastavu svoje vojske imali posebne jedinice. Poznat je kao atribut sv. U Brotnjicama je na jednoj strani predstavljen takav feuda lac-lovac sa sokolom. kao dio veće kompozicije. predstava dvorca. U nekoliko slučajeva soko se nalazi na jelenu ili srni koja je već malaksala. koji je nj egovao lov sa sokolima i u tome se isticao. sasvim je jasno da se radi o sokolu. kako onoga na konju tako i lovca-pješaka. mislim da nema sumnje da se opet radi o sokolu.ika duša na drugi svijet. što upućuje na istu pretpostavku. U nekim krajevima se obavezno klao na sv. zbog čega bi onda tu predstavu trebalo pridružiti ostalim takvim pred stavama. Pdjetao je imao vrlo zapaženu ulogu kako u paganskoj tako i u kršćanskoj mitologiji. ili ako je ptica u letu ka jelenu.'" u kojoj vidimo i borbu lava sa zmajem. a ·inače simbol budnosti i ponosa. bili strasni lovci sa sokolima. U starim srpskim običaj ima pijetao je klan kao žrtva u s lu čaju bolesti. viteza. U Grčku je stigao preko Perzij anaca. u Uboskom. Svemu tome treba dodati i ulogu koju je pijetao odigrao u odricanju sv.vezi s tim i gajenje sokolova. Iliju. npr. sokolare. a odatle u ostale krajeve Evrope . a ne o golubu. a na drugoj strani istoga stećka je isklesan čitav niz ptica.. npr.72l Na krovu kuće je simbol života. povratak nade. i kada je samo vitez prikazan na konju. itd. Ovaj svetac ga je uvijek nosio uza se. Petra od Krista. zidanja kuće. meni ·izgleda da je to realna slika stabla sa pticama. itd.719 Već sam naveo da je herceg Hrvoje prikazan na konju sa sokolom. Klan je na završetku oranja radi roda. Ostaje još da se objasni devet motiva pijetlova (uračunavš i u to i stilizovane ptice koje su najsličnije pijetlovima). U kršćanskoj mitologiji pijetao je uvijek budan čuvar koji nagovještava kraj teških no ćnih časova . u smislu predstave raja. Save. Arapi su. bjekstvo lopova. s obzirom na sve druge motive toga stećka (kavalkada konjanika. Tradicija lova sa sokolima u Bosni se održavala sve do prije 40 godina. U svadbenim običajima južnih Slavena smatran je simbolom plodnosti .721 Podgradinju i 2dpijevićima. Predstava ptke (vjerova tno orla) koja napada janje lt Brotnjicama .

ali je vjerovatnije da u tome treba vidjeti i nešto od kršćanskog simbolizma. i to jedna scena lova na tu životinju i tri scene neposredne borbe čovjeka i medvjeda. pa ta'ko i lov na medvjeda.ma lovac-pješak kopljem napada na vepra. a na grobovima je bio simbol protiv grijeha. Gračanici kod Visokog. 728 U sv.U paganskoj mitologiji pijetao je bio žrtvena ptica. • •• Na jednom portalu crkve sv. sa kopljem. zaštitnu moć. kod Bileće. zatim na drvenim sjedištima u . i to na Duvanj skom polju .Ostale životinje Od ostalih životinjslcih predstava evidentirana su četini primjerka medvjeda. Taj se motiv pojavljuje i na portalu kao i na ugaonoj konzoli pročeljnog trijema Kneževog dvora u Dubrovniku.im zvijerima simbolizira borbu kršćana sa grijesima. Andrije u Barletti isklesane su rame scene sa ljudima i životinjama. Slaveni su ga još u srednjem vijeku stavljali u grob. Rimljani su krijestu pijetla žrtvovali Larima. Javlja se jedanaest puta.730 Zbog toga što svojim načinom života asocira na mjesečeve mijene. Sarajlijama i Kongori.u Eminovom Selu. u Vranjevu Selu kod Neuma i u Radmilovića Dubrav'. medvjed je u običajima nekih Indijanaca na zapadnoj obali Sjeverne Amer. Scene neposredne borbe su zastupljene na stećcima u Lovreču kod Imotskog. zatim u Donjoj Zgošći kod Kaknja. m Općenito se smatra da u kršćanskoj mitologiji borba sa divlj. Scena lova se nalazi u Han-Stjenicama kod Rogatice.korišten pri ljudskim žrtvama i kI'VlIlim ceremonijama.727 Lovac je pješak. a u Meksiku je i pijetao .im tim scenama muškarac kopljem napada medvjeda . u Uboskom kod Ljubinja i u Podgradinju kod Stoca.k oru.m Mislim da su motivi medvjeda na stećcima došli ugledanjem na apulske . samo je II jednom slučaju lovac na konju. Risovcu na Blidinju (između Cvrsnice i Vran-planine).725 U srednjem vijeku je naj češ­ će smatran vjesnikom Kristove nauke. naše primorske motive. Osim u slučaju Zborne Gomile. 7 . u svim scenama na vepra napada i pas. U tradiciji slavenskih naroda ustanovljeni su tragovi totemistič­ kog vjerovanja u vezi sa medvj edom. 729 MedVjed je likovni motiv i nekih naših romaničkih djela.726 Zbog svega toga nas ne iznenađuje njegova pojava na stećcima. 73J Sve su to scene u koj'. Vjerovatno je pijetao na 5tećku zadržao nešto od dalekog slavenskog običaja. Naši narodi su medvjedu pridavali ljekovitu. zajedno sa 'pokojnikom. POtanje je samo da li su majstori stećaka bili svjesni kršćanske simbolike u klesanju tih scena na stećcima? 279 Druga životinja koju sam ovdje ubrojao jeste vepar. Zbornoj Gomili kod Gacka. U lovu učestvuje i pas. kao i na propovjedaonici katedrale u Splitu.i ke i nekih stanovnika staroga Sibira smatran lunarnom živo1:!injom. Tako ga nalazimo na Radovanovom portalu u Trogiru. u Zgošći su tu .

kao heraldička oznaka .Scena lova na vepra kao minijatura Miroslavljcvog evanđelja . . u Muzeju sv. a predstavu samoga vepra na jednom starokršćan­ skom sarkofagu u Aliscampu u Arl esu. Sasv. u Vlaškovcu. Naj· su scene u Zgošć i i u GraČanici. kod Olova. kacige. 734 Osim toga. Rad oj čić je našao scenu II . 109. Ralje su otvorene i istaknut je očnj ak (d e ra č). Do glave su još predstave š tita. a onda j sp irale i rozete.'l6 Sv. ~ SI. Augustina u Tu luzu . p redstavljena je stilizovana glava vepra.tri psa . . dinami čn ij e dva a u Gračanici • •• Scenu lova na vepra našao sam na sarkofagu iz V v.im se jasno raspoznaju figure vepra . vela. m Sve se to ponavlja na sve četiri strane obeliska .

došao sam do uvjerenja da spomenik i grb na lokalitetu Vlaškovac pripada nekom od članova ugledne vlastel. 74 ] Majstor stećaka se mogao nadahnuti s ličnim predstavama u našem primorju.i ć je našao na jednom sarkofagu iz VI v. koja je gotovo identična našoj sceni u Zgošći. prebjegli iz smederevskog turskog sandžaka II Ugarsku.kako ubija vepra nalazi se kod Radovanovog prikaza decembra na portalu u Trogiru 740 Ono što je naprijed rečeno o kršćanskoj simbolici medvjeda vrijedi i za vepra.'" Osim toga. . U evanđe lju po Mateju i Luki se kaže da duh zla ulazi u svinje. ' 43 I straž ujući ovu upadnu sličnost. Kovačev. našao sam jedan mađarski grb neutvrđene pripadnosti. u Galij. I ovdje se s razlogom može posumnjati u postojanje prave svijest:i o s imbolu vepra.lova na vepra na jednom rimskom mozaiku. Andrije u Barletti nala2)i osmerokraki štit sa glavom vepra kao glavnim motivom. Pavle Bakić je u Ugars koj dobio titulu srpskog despo- Sl.inske porodice Bakića. U vezi sa heraidičkim motivom glave vepra u Vlaškovcu mogu samo da navedem podatak da se na dovratku zapadnog renesansnog portala crkve sv. 110.ima gotovo identičnu predstavu glave vepra kao glavn u heraldičku oznaku. Borba sa veprom je alegorijska predstava borbe kršćanina sa grijesima.idonskog vepra II Splitu smatra se j ednim od najvrednijih kiparskih spomenika antičke umjetnosti u našim krajevima. '39 Scena koja predstavlja čovjeka .i'37' Scenu lova na vepra nalazimo kao minijaturu Miroslavljevog evanđelja 7 J8 Sarkofag sa predstavom lova na kaJ.Predstava prednjeg dijela vuka kao heraldička oznaka na sanduku kneza Radoja II Zabrđu kod Kiseljaka. god. . koji . 737 Scenu s li čnu onoj u Gračanici J. koji su 1525. objavljen prije 60 godina.

.758 Po mišljenju M. Wenzel . ali je najviše vezan za ime Isusovo kao h!ijeroglif i za euharistiju.746 a u Zabrđu . god. grč koj. iz XVI v. kod Nik š i ća. mogla bi biĐi predstava janjeta. 75• Ako se jedanput ustanovi 282 . vjerovatno je nastao po nekom knezu Bakriću koji je tu živio i umro. ni Đu ne ma analogije.'49 Sto se ti če vuka kao grbovne oznake. 748 ••• Predstavi vuka na stećku u Mirušama nisam našao analogij e.756 Na Visočiei planini. ili životinja koja se nalazi u dij elu velike scene u Brotnj<icama. kod Ljubinja) . u široj okolini Kiseljaka. Postoji još poneka predstava životinj e koja podsjeća na vuka.kod Bihaća. motiv vuka se javlja dva puta. s latinskim natpisom. postojao je viso ki sanduk (zbog potapljanja doline Trebišnjice i stvaranja akumu laoionog bazena za hidrocentralu stećak je prenesen u Bileću) na č ijoj je jednoj čeonoj straThi prikazana scena u kojoj neka četveronožna životinja. nađenoj u Jezerinama.m Poslije IV v. po svoj prilici u drugoj polovini XV ili u početku XVI v. pehara. rim skoj. Na ovome mjestu mogli bismo dodati motiv jareta i jal1jeta koji se javlja nekoliko puta. kao i u etrurskoj. uz ljudsku figuru sa štapom i pticom. ali iz natpisa koji se nalazi na tome spomeniku doznajemo da se radi o grobu velikog bosanskog kneza Radoja.754 Motiv ribe se nalazi oj na starim drvorezbarenim predmetima iz zapadne Bosne. kako neki misle). što očito govori o r eligiJskoj kršćanskOj simbolici. u Turmentirna.ta 744 I naziv lokaliteta ovoga spomenika kao i samoga sela (Donji Bakići). Motiv ribe se jav lj a u dva primjerka na spomeniku u obliku stuba u Donjoj Zgošći (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) m Riba je važan i čes to upotrebljavan starokrš ćanski motiv. vjerovatno Agnus Dei (ukoliko to nije konj. na čeonoj strani većeg slj emenjaka predstavlj ena je gla va sa prednjim dijelom tijela vuka kao osn ovna heraldička 0~naka 747 Prema tome.755 Uz motiv ribe n a stubu iz Donje Zgošće nalaze se i motivi stola. germanskoj i keltskoj. najsli čnija vuku. uz krst. posude i neki drugi. I vuk je zvijer koja u kršćanskoj mitologiji može da predstav lja grij eh p rotiv koga se krš ćanin bori . a drugi put jarac sa neuobi čajeno dugačkim rogovima na krstači iz Fojnice.'45 U Mirušama. između Zagreba i J astrebarskog.750 Predstava unekoliko sliči onoj iz Bakića. kod Bileće. koji se u istorijskim izvorima spominje oko 1400. nalazi se riba. ovna uz krst. gdje je glava vepra glavna grbovna oznaka. kod Trebinja . koji je još u predistoriji bio veoma rasprostranjen. 753 I na nadgrobnoj ploči gotičke župne crkve u Petrovini. a možda i božanstvo donjeg svijeta . O samoj njegovoj pojavi i značenju bi se moglo reć i ono isto što sam već rekao za medvjeda i ve pra . Motiv ribe je isklesan na jednoj grobnoj pl oč i iz II v. a u Slivnu RaV'llom. rjeđe se upotrebljava . vidimo i janje757 ~L1lroliko to nije ždrijebe ?) . J edanput je to jare u raljama zmaja (Vlahovići. U starokršćanskoj simbolici tima nekoliko značenja. vuk je predstavljao demona. napada na čovj e ka. niz takvih životinja u Tupanu. U staroj srpskoj religiji. . a posebno u važava n kod azijskih naroda . npr. a li je sli čnost tako malena da je ne mogu sa sigurnošću svrstati ovdje. kod Metkoyjća.

tI l. .Preds ta va d viju riba na s tolu na s tubu jz Do nj e Zg o šće (sada u vrtu Zema lj s kog muzeja u Sa ra jevu)_ .SI.

kojih ima oko 200 primjeraka. Najzastupljenije su ptice.da neki primjerci zaista predstavljaju janje. a glavno značenje zmije je vezano za duše umrlih predaka. npr. kod Kalinovika. Tako bi izgledalo kao da najviše opravdanja ima tumačenje naših motiva sa stanovišta ortodoksne kršćanske simbolike. obuhvata gotovo sva glavna područja. veprova i medvjeda (od 5 do 10 primjeraka). uvrstio sam u zmajeve. Među njima ima vrlo efektnih. kod Stoca (sl. Općenito se pretpostavlja da većina ovih vrsta životinja potječu od starokršćanskih simbola vezanih za smrt i drugi svijet.. iza njih dolaze jeleni. Najmanje ima riba i vukova (samo po dva primjerka). . ne računajući one u scenama lova. bez rogova. ali su glavni motivi koncentrisani na i s toč ne krajeve Bosne i Hercegovine. onda je to nesumnjivo blisko kršćanskom simbolu Dobrog pastira (umjesto Krista je krst). iz Varošišta i Blidinja i primjerak četveronožne životinje razigranog repa na štitu u Gvoznu . pa. do vremena stećaka vjerovatno nije bilo sasvim iščezlo sjećanje na stare slavenske paganske kultove.'63 predstava zmaja koji proždire jare ou Vlahovićima. predstava osamljenog jelena na Cengić Bari.'·1 Ostale fantastične životinje . uz dvije ljudske fiigure. u dobro zastupljene grupe motiva. Ukovna obrada je vrlo neujednačena.'62 zatim predstava osamljenog pijetla u Banji S~ijeni. npr. zbog čega ih ne donosim na ovome mjestu. kao i ovaca . ili za paklene napasti. Lav. vuk. konje i lavove. kod Zadra. spada . medvjed. najuspjeliji. iz okoline Stoca. ovu grupu sač injava 12 vrsta i 46 podvrsta motiva životinja. sa visoko uzdignutim glavama.'64 ili predstava borbe čovjeka sa medvjedom u Podgradinju. jer je bilo [ običaja koji su na neki način odražavali 284 . Ukupan broj pr. ali se on. kakva je. sa razigranim ali ne tako dugačkim repovima. približuje cifri od 450. vepar.'65 Porijeklo i značenje ovili motiva na stećcima još nisu proučeni. 165). Može se reći da s u mo~ivi stećaka iz Hercegovine. Geografsko rasprostJiranje ovih motiva je široko.ivotinja.. sa puno nitma i živome svježine. nalaze na jednom sljemenjaku u Ljubinj u760 (sl. Međutim.koza. kod Ljubinja. koje se.nekoliko prumjeraka sličnih zelemba ću. prema tome. prenosnik pravednih kršćanskih duša. br. • •• Kako se vidi. za koje se može izraziti pretpostavka da su nastale inspiracijom romMličkog primorskog bestijarija. Jelen je. br.četveronofuih dosta visokih . kojih ima oko 100 primjeraka. golub je predstava same duše Kristovih vjernika. kod Kalinovika. po mojoj procjeni. kod Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja ou Sarajevu) . sličnu funkciju ima i konj. 151).imjeraka ove grupe nije tačno utvrđen. zmaj i orao koji napada janje ili zeca najprije bi spadali u fond kršćan­ skih simbola grijeha i zala protiv kojih se čovjek mora boriH. Ovdje bi se još mogla ubrojati predstava dviju fantas tičnih životinja . kao i samostalna fantas ti čna životinja sa četiri para nogu u Starom Gradu. dva krilata konja. relatJivno. a da neposredniji utjecaj treba tražiti uromaničkom best:'ijariju.

ali uglavnom u istoč nim krajevima Bosne i Hercegovine i da se svojim uku pnim brojem primjeraka približava cifri od 400. zmajevi u Makars koj. Stoga nije u pravu M. ili prila. uglavnom lova na te zvi jeri. koji s u elementi lova srednjovjekovnih bosanskih feudalaea. kao i zmajevi (ze le mbać i) maj stora Grubača u okolini Stoca. ili o njihovim m eđ u sobnim obračunavanjima. Uzete su u obzir samo one predstave ljudi koje se na plohama s tećaka javljaj u kao individua lne. atribuiraju druš tveno ugledne ljude. ona na stubu Mahmuta Brankovića. samostalne. zbog čega velika većina ovih motiva izgledaju drugačij e i imaju drugač ije značenje. vjerovatno su realne životne situacije. Uz jelene pos toje i preds tave košuta i lanadi. Ako bi imalo izvjesnog razloga da.''' Mislim da su kod maj s tora i poručioca s tećaka sj eća nja o tim s tarim kultovima bila nejasna. ili zabijanja mača u ralj e lj ava. Dosta mo ti va je zauzelo mjes to osnovne oznake grba ili polugrba. s tilizovana glava vuka u Zabrđu. po ondašnjim kriterijumima. Biha lji-Merin kad ptice na jelenima s li čn o tretira .figura.k ao "pt ice s mrti " . I konj kao i pas izraz su ondašnjih realnih veza za čovjek a i njegove potrebe. u lovu ). kao što su prepleteni zmajevi. zbog toga š to te scene sačinjavaj u posebnu grupaciju motiva . ili go luba uz krst kao kršćanski simbol du še vjernika. konj a. nema nika kva razloga da već inu preds tava jelena. npr. veprom i vukom.ruka. Osim golubova uz krstove i pijetlova... Uboskom i Gvoznu.prisustvo tih kultova. stilizovana glava vepra u Baki ć ima .. gotovo da su sve ostale ptice. treba reći da je takvih predstava ma lo. da se rasprostire na dosta širokom teritoriju. Wenzel kad s ve preds tave ptica na jelenima v:idi kao predstave grabljivica na zečeve. 2 . kola i turnira.) Sve moti ve ove grupe podij elio sam na četiri glavne vrste. kao š to je.. kao š to s u s tdlizovan i lavovi na š titovima II Trstenom. bi će govora neš to kasnij e. Osim toga . kakva je. sokolovi (na ruci konjanika. medvjeda. itd . pasa. ptica. u prikazima lova. zbog čega i tu staroslavensku komponentu moramo uzeti u obzir. u više primjeraka su motivi naših životinja postali ukras na kreacija. većin a je ov ih životinja na razne na čin e uključena u lov. Kasnije će se vidjeti da grupa ovih motiva ima i ne ke svoje podvrste. š to dolazi do izražaja preko predstava borbe lava sa zmajem . o rla sa zecom.polufigura. (O predstavama ljudi kao elementima čita vih kompozicija . ganje pijet lova mrtvacima. na š titovima. kako sli jedi: 1 . Kada se govori o borbi sa pak lenim napastima . pa ću ih tim redom i prikazati. npr. kao npr. a njih je ogroman broj.glava.'66 niti O. a osim toga. veprova i vukova ne objašnjavamo kao realne preds tave koje na s tećc ima imaju svrhu da. 285 . i 4 . 3 . PREDSTAVE UUDr Ovdje je postuplj eno isto kao i kod preds tava životinja. zmiju objašnjavamo kao znak staros lavens kog ku lta predaka. gdj e se one javljaju u relativno veli kom broju. I malobrojne preds tave borbe čovjeka sa medvjedom. ili n eke druge predstave lavova bez š titova. štovanje kućne zmij e. npr. maglovita i već gotovo sasvi m i ščezla. odnosno janjetom.

odnosno nacr- Sl. ali se uveliko radilo neposre dno . bez prethodnih radnja. Bilo je i planiranja prostora i prethodnog crtanja. Glava Motiv glave se javlja 24 puta. .Sam klesarski postupak je uobičajen . U 22 s lu čaja je taj motiv na krstaa samo u dva s lučaja na ostalim oblicima stećaka Uedan sanduk i jedan slj emenjak). II okolini Nevesinja. ali isto tako i do brih . 1 čama. koja nisam ubrojao zbog toga što mislim da ih raniji i s traživači nisu dobro uoč ili. iz Stupara. Ima mnogo grubih. vrlo izražajnih i originalnih likova. doduše. kod Kladnja i Vrulja. naivnih i inače loših klesarskih ostvarenja. impresivnih. ali je vrlo neujednačen. još dva objavljena s lu čaja . . 112.Predstava ljudske glave na kr s tač i kod sela Hru š ta. Postoje. kod Pljevalja .

Predstava ljudske glave na krstači II Ledineu kod Li štice. kod Trnova. u selu Domrke. samo na oči s obrvama. zbog čega ukupan broj treba uzeti također kao približno tačan. kod Gacka. a možda. .l. 113. m Neke predstave glave su svedene na oči.l iRoga tice .6. Broj primjeraka iz okoline Bil eće je samo približno tačan. u selu Hrušta. Svi ovi motivi nisu jednako predstavljeni. kao npr. okolina Ljubinja I. m U Ledi ćima. br. izgleda da nije muška. nosom. u okolini Rogatice (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Lištice . Obič no su lica kruškolikog izgleda . jer nema brkova. .8. kod Lištice. A. na vodoravnoj strani p l ićeg sanduka nalazi se jedinstven motiv .m a na čeonoj strani ovećeg sljemenjaka u Banji Stij eni. nos i usta. u okolini Gacka 770 Predstava glave iz Ledinca .l . Kako viđimo. okolina Trnova . Sl. pored vijenca ima i kosu.5. iznad predstave stola. Benac je ovu predstavu nazvao maskom. Mostara .l. okolina Gaoka . kod Nevestinja769 (sl. 112) . radi se gotovo isključivo o podru čju istočne Hercegovine . ponekad oivičena tordiranim vijencem. 76' Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: okolina Neve· sinja . ljudske figure sa čašom u ruci i predstave štapa. koji vjerovatno označava kosu. sa očima. kao npr. ustima i brkovima . dijademu iznad če l a.tri jednake predstave glava. na kojima se danas ne zapažaju nikakvi detalji. obrve.tali. U većini slučajeva su to predstave lica mu škaraca. lebdi također jedinstvena predstava glave u profilu. okolina Bileće . a na krstači u Kokorini.

sa naznakom kose . . bilo je izvjesnog razloga da i ova d va primjerka dodam našim motivima glava. ili sa oreolom. t: \ H '/ \ ~1 . m Po utisku da predstava krsta II tordiranom vijencu zamjenjuje predstavu ljudskog lica. 114. na kojima je umj esto predstave glave isklesan krst okružen tordiranim vijencem oblika konture muš kog lica sa šiljas tom bradom. pa da nema . . koj i se jednom rukom drže zajedno. postoje dvije krstače iz XVIII v. tako da č itav spomen ik djeluje kao figura čovjeka gornj i uspravni krak kao glava. . f• SI. kod Bil eća .Predstava ljudske glave (uz čio tavu figUlU i štap) na sljemenjaku II Soči­ cama kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj skog muzeja II Sarajevu) . horizontalni krakovi kao ramena. a donji uspravni krak kao trup i noge čovjeka. a li se na to nisam odlučio uz osta lo i zbog okolnosti da jedna od te dvije krs t ače ispod preds tave krsta ima predstavu dviju figura. gdje obi čno zauzimaj u i stočn u stranu gornjeg uspravnog kraka. Mislim da se ovdje rad i o zajednič kom grobu lica čij i s u portreti već prikazani. muš karca i žene.. U Simiovi..'" Sve ostale predstave glave su na nadgrobnici ma u obliku krsta. .

što je Z. u okolini Novog Pazara. g l edaj u ći od krstače. 11 5. većinu krstača sa predstavama glava ljudi protumač io kao "rudimente portreta umrlih" Tn Pi š ući u svoje vrijeme o predstavama ljudskih glava na krstačama u okolini Nevesinja. ja sam izrazio pretpostavku da bi to mogli biti pokušaji shematskog prikazivanja portreta zakopan ih ličnosti.m ili kao pojave kršćanskog ortodoksnog karaktera780 (D. - Nekoliko motiva ljudskih glava sa i s t oč noj Hercegovini. Sjenice. k rsta ča u Ta krs tača iz Hrušta. zatim da su ustanovljeni na krstačama kasnijeg vremena.razloga da se muški portret još jedanput prikazuje sa predstavom lica. u okolini evesinja. tzv. Kajmakovi ća podsjetilo na ikonografsku shemu kompozicije Kristova raspeća i na mogućnost izvjesnog ugledanja majstora stećaka na freske pravoslavnih crkava sa takvim predstavama. n6 SI. studen. Petrović misli da su i m.hereti č kog u čenja (Solovjev) .78 1 Treba reći da se naši motivi ljudskih glava nalaze gotovo iskljuna stećcima oblika krsta koji vremenski pripadaju kraju perioda stećaka . i to vijenac na lijevom. najviše na tZN. Na nadgrobnim spomenicima one ostaju otvorene kao upozorenje " opomena nasilnicima da će ih s tići osveta i kazna. djeluje ona iz Hrušta. i to u vidu krsta. 2. dvostruke spirale. Kajmaković je. a i još ne ke.782 Ustanovljene su i brojne predstave ljudskih glava na krs tačama i stelama XV-XIX v. mogle nekoga od svojih da povuku u grob. Vidović). kao i na najstarijim muslimanskim nišanima. ako ostanu otvorene. ima kružni vijenac i polumjesec na svojim horizontalnim krakovima. Naprijed sam spomenuo da su neke predstave glava svedene na predstave očiju .'83 Običaj čivo 289 . Taj motiv je proučavao jedino etnolog P.čkim stelama. ipak. a da je na nadgrobne spomenike došao s ciljem da grob i spomen ik sačuva od eventualnog skrnavlj enja. Mrtvome se oči zatvaraju zbog toga što se vjeruje da bi. i to u 'stočnim krajevima Hercegovine i Bosne. nastale po motivu očiju i da zbog toga te spirale imaju antropo idni karakter. On misli da su oči nastale regresivnim postupkom od predstave glave. a polumjesec na desnom kraku. Petrović. 778 Ovu pojavu su spominja li još neki istraživači . ali više kao oblike stećaka Ila kojima su antropomorfne predstave tumačene kao odraz bogumilskog . Između svih takvih krstača najsnažnije.nogi motivi spirala na stećcima. Raške i Kraljeva. a istovremeno i najljepše.

30. odražava želje i nastojanja maj stora i poručilaca da se na taj način ovjekovječe uspomene na sahranjene li čnos ti . To su. Pregledao sam sve raspoložive materijale i ustanovio da se ukupan broj motiva ruke kreće negdje oko cifre ISO. Sva ostala područja zaostaju dosta iza njih. iz XVII-XIX v.2. obično savijena u laktu. Nekada je ovaj motiv potpuno osamlj en. Otuda i pojava velikog broja po obliku s li čn ih nadgrobnika u Srbiji. Iza toga dolazi istočna Hercegovina. itd. te što su uz neke predstave glava dodati i neki predmeti zaniman ja. u Makedoniji 784 Kako se vidi. zapadna Bosna . najviše ovih motiva posjeduju stećci Bosne (oko 60% ukupnog broja). naj više primjeraka ima motive ruke koja drži mač. a u vezi s tim i mo tiva glava na srbijanskim krstačama i stelama. [stina vrlo uprošteni i shematizovani. dakle.6. naročito nj egova an tropomorfnost (zaobljen gornji uspravni kra k. 2-Ruka Motiv ruke je čes ta pojava na s tećci ma . npr. Ta kve pre dstave vidimo i na takozvanim krajputašima u zapadnoj Srbiji.) u izvjesnoj mjeri su i rezultat utjecaja muslimanskih ni šana. krs tače sa motivima glave specifičnost su istočnih krajeva Hercegowne.l . aH mnogo češće u tome da ruka drži oružje.ll. U nekim slučajevima se uočava oklop na ruci. a mogu će je da je klesar u nekim s lučajevima umjesto ruke prikazao samo pancir-rukavice_ Ruka na s tećci ma . ili buzdovanom. po svom mj estu i funkciji.13. štap. Postoji i nekoliko p r imjeraka gdje ruka drži neki drugi predmet.8 i Crna Gora . ili d o blizu lakta. kao i onim oko Kumanova. i ru oni u istočnoi Bosni. prsti su čes to nesrazmjerni .tiva šake. često je u blizini polumjeseca. zatim kao ruka do lakta . nadomješta či tavu ljudsku figuru . uklju čujući u to i pet slučajeva gdje su prikazan e obadvije ruke. Lika . Kako se vidi. To j e predstava osamljene ruke u tri vida: kao otvorena šaka do č l ana ka. Ustanovio sam dh i na krstača ma sa takozvanim preklopima. pogotovo mo. a onda i kao ruka do ramena. Relati vno. ili klesarsko dlijeto. portreti pokopanih. te na mnogo širem području. sa prstima. Teritorijalni raspored ovih motiva izgleda ovako: istočna Bosna 45 . krsta. istočna Hercegovina 27. štitom sa mačem. obično tako da oružje dodiruju prsti ruke. Srbija . zapadna Hercegovina . rozete. Kod motiva osamljene r uke. 290 . To zajedništvo ruke i oružja nekada se ogleda u predstavi ruke u neposrednoj b lizini o ružja. ili sa kopljem . naročito onih u obliku stubova-stela. a ponekad i sa lukom. centralna Bosna . Sam oblik tih s teća ka. ili nekog drugog motiva. zbog čega smo je uvrstili u ovu vrstu motiva.klesanja motiva glave ljudi u Srbiji je nastavljen vremenski i da lj e. da kle. nešto oboreni horizonta lni krakovi . U prilog ovakvom opredjeljenju u tum ačenju ovih motiva ide i to što se kod nekih predstava u Srbiji razlikuju portreti svešten ika i žena. ali se tu i tamo primjećuju i reali s tički detalji.uveličan i i p rilično rastavljeni. Sama pojava motiva glava ljudi na hercegovač kim krstačama. ali ga najčešće s usrećemo u zajednici sa mačem. u okolini Kuma nova.. primorje sa zaleđem . a u tome okv.

klesali pune ljudske figure. Bolji majstori su. Sl. Iz istih razloga. Ne bi se moglo reći da je ruka klesana samo Illa određenim oblicima stećaka.Statistika motiva ruke do sada je interesovala jedino M. - Mot iv oklopl/'e- ne ruke (uz to još po u· mjesec i zvij ezda) na š titu sa mačem na sanduku II Donjem Brata ču kod Nevesinja. nema osnova ni njena tvrdnja da se najveći broj motiva r uke nalazi "u Hercegovini. opredjeljivali za lakši postupak. Ona je tvrdila da postoji "blizu devedeset poznatih predstava usam lj ene r uke na stećcima". . dok su se ovi drugi. rustične i naivne. dotle je mnogo više onih koje su nezgrapne. To je i razumljivo. Relativno veliki broj slabo klesanih r uku govori o slabijim majstorima koji su se poduhvaća li toga posla. prema svojim sposobnostima. ipak vrijedna zamjena za punu figur u. 116. Kao jednu od ilustracija najslabije uspjelih prikaza ruke do č la­ naka navodim pr imj erak ruke i zmeđu dva št ita sa mačevima u Radimlji. Wenzel. š to je. po pravilu. kako na ležećim tako i na stojećim. ali postoji i znatan broj primjeraka koje su samo urezane u kamenu plohu. po nji hovom mišlj enju. anatomski i pravilno i skladno u odnosu na ostale motive na istoj strani stećka. Velika razlika između te procje ne i stvarnog stanja rezultat je njenog oslanjanj a na nepotpunu građu o s tećcima. Dalmacij i i oko Kupresa" 785 Klesarski postupak u prikazivanju ovoga motiva je veoma različit. Nalazimo je na svim vrstama oblika. Dok su neke ruke prikazane r ea lno. U većini s lučajeva s u pozitivno plastične. za klesanj e ruke.

kod Stoca.'88 ili onaj na ploči u Slanom. preds. . kao š to je.'" Oklop je još izrazitiji u s lučaju predstave ruke na štitu s mače m u Donjem Brataču. kod Tes li ća. .'95 ili preds tava ruke koja drži čaš u u Tojši6u . o na koja drži mač u okolini Kupresa.787 Kao prj mjerak ruke bo ljih likovnih kvalite ta može se n avesti onaj na krs tači u Blats ko m Dolu . u o kolini Foče. U dvadesetak primjeraka vidimo ruku u panciru .'" Veoma je ins truktivan nedavni nalaz V.Dvije ruke koje drže jabuku na slj e menjaku II Va roš ištu kod Rogatice."6 Posebno su zanimljive i zagonetne predstave na kojima vidimo po dvije ruke .'93 Vrlo je zanim ljiva. kružni SI. rozetu .p red s tavlj ena ruka koja zabada mač u ralje lava. To je. u opš tini Capljina. Ima ih pet primjera ka. kod Trnova . 'istovremeno. jedini primj era k gdje ruka zauzima mj es to glavne heraldičke oznake. u okolini Kupresa. kod Rogatice (sada u vrtu Zemalj s kog muzeja ' u Saraj evu ). kakva je ona okloplj ena u Trebečaju.tava ruke koja drži štap na slj emenjaku u Baš tini .786 a za preds tavu ruke do ramena primjerak iz Brštanice.'" POs toje tri s lu čaja u kojima je . iz rebra koj e se pruža sredinom uspravno izlaze dvij e simetri čno oblikovane ruke koje drže po jednu "jabuku" . uz nedovoljno č itljiv natpis. kod Nevesinja. Na čeo noj s trani slj emenjaka u Varošiš tu. a i lijepo obrađena. kod Skender-Vak ufa .78' Dos ta primj era ka ruke sa koplj em ili sa mačem možemo nać i oko Olova'90 i ina če u i s toč n oj Bos ni. 11 7. za tim predstava ruke koja drži topuz u Vrućici . kod Stoca. iz rozete izlaze dvij e ruke. Palavest re u Papratskom. npr. kod Tuzle. gdje na pl oč i.'" a na vodoravnoj s trani p l oče k od Ra vnog..

119. - Predstava dviju ruku na krovnim plohama sljemenjaka II Zelinj i kod Kalesije. . 293 Sl. - Reljefni motivi ruku koje susrećemo na stećcima . 11 8.Sl.

a onda i rozete.SOI ' Sl. Novog Pazara i Istoka u Metohiji na te zastave apliciraju platnene ruke. po narodnom vjerovanju . Kos tić je ustanovio da u za· padnoj i srednjoj Srbiji. polumjesece.Skulpture ct rvenih ruku i dana ~ se pos tavljaju na vrh drvenih krs tač a na r im okatoličkim seos· kim groblj ima oko Orašja II bosanskoj Posavini. a na Kosovu postoji običaj da se aplicirana ruka [la tekstilu postavlja na grobne humlke.tača. zatim na Kosovu i u jednom dijelu Crne Gore i danas postoji običaj da se na grobovima postavljaju zastave."" na najstarijim jevrejskim kamenim nadgrobnicima u Bosni i Hercegovini i na krstačama iz XVII v.ili limene ruke pričvršćuju za vrhove krs. sol P.vijenac i krst. bolje reći izlazi iz toga krsta. naseljava II sam nadgrobni spomenik. drvene . 120. Desna ruka svojim ramenom se naslanja na krst. u bosanskoj Posavini. a u okolini Kuršumlije. i onim iz kasnijeg vremena. Tu je još i jedna alatka s lična kratkom nožu. krstove. . Susrećemo ga na najstarijim muslimanskim nišanima u Bosni i Hercegovini. vidimo desnu ruku koja drži če ki ć i lijevu koja drži dlijeto. . Na rimokatoličkim grobljima oko Orašja. Kostić je došao do zaključka da ruka na tim zastavama znači zamjenu pokojnikove duše koja se pos l·ije smrti. Proučavajući tu pojavu .'99 Motiv ruke nije ostao samo na stećcima.

. a s treće predstava pijetla). "'P :_." . osnivača · šiita. nađen je rimski kameni spomenik na kome su prikazane dvije ruke u dosta neobičnom položaju. if{ Sl. Sergejevskog. motiv dva otvorena dlana su upotrebljavali ši1tski muslimani kao uspomenu na Aliju. . čija namjena još nije proučena (spomenik se nalazi u lapidariju Zemaljskog muzeja u Sarajevu).ff. koji je bio naročito razvijen u Trakiji. sol U dvorištu bazilike S. kod Capljine. Otvorenu ruku nalazimo na semitskim stelama kao simbol obožavanja. so2 U Sasama. nađena je bronzana ruka koju je arheolog V.fif I . Motiv ruke su upotrebljavali i ne ki is lamski narodi. 803 U Mogorje· lu. koji je u m eđuislamskim sukobima ubijen 806 Na munari džamije jednog mus!imaC1skog naselja u podnožju Himalaja stavljena je ruka umjesto uobičaj enog polumj eseca. Muhamedova zeta. • •• Ruka kao motiv likovne umjetnosti odavno je poznata. so7 Zene n"kih arapskih naroda u Africi i danas nOs J 295 . Prema navodima D. Paolo fuori le mura u Rimu vidio sam kapitel na kojem je predstavljena oveća šaka (sa druge strane se nalazi figura muš karca sa raširenim rukama. kod Srebrenice.. Paš·kvalin pdpisao kultu Sabazijeva božanstva.Apiicirane tek s tilne ruke i danas se postavljaju na nad grobne zastave na Kosovu i oko Novog Pazara . U antIcI s~ javlja kao rimski legionarski simbol. 121.so. .

uz napomenu da ruka na s L eć k" pripada umrlome. mislim da se već sada sa dos ta s igurnos ti može reći da ruka sa oružjem s imbolizira rat~ nika i čo vj ek a koji ima neku društvenu vlast u svome kraju. a one sa oružjem kao a tribut vitešt va. .gura Ova vrsta motiva najmanje je zastupljena. Sama ruka na s tećc ima nije mogla zadržati staru pagansko-antičko-kršćan s ku simboličnost." o Osamljenu ruku sa prs tima okrenutim ka gore na stećku u Ban 6ić ima .809 D.2.B12 E. A. Povodom toga je mladi ameri čki istori ča r Džon Fajn.1. 3- Poluf.1. a li i kao izraz vlasti. Na to je M. kod Ljubinja . 296 . kod Travnika. Višegrada . zabilježio jednu bosans ku bajalicu u kojoj se krad· ljivci koriste rukom m r tvog čovj eka . preko anti č kog svečanog pozdra va i staro kršćans kog gesta za spasenjem . vj eruju ći da će ukuća ni biti m irni kao i ta ruka dok oni obave svoj posao. i to: u okolini Trogira . Sasv im je izvjesno da ruka sa ček i ćem i d lijetom u Papra tskom preds tavlja maj s tora-klesara i pisara toga s teć ka i da ruka sa čašo m u Toj š i ć u govori O sveš teni čkom grobu. na kome je uz ruku bilo i ne koliko preds ta va U1oževa. kao pozdrav bogu . koji se interesovao za s tećke. od pagans kog pozdrava suncu i bogu . u okol ini Foče . ovaj i straživač je bio s klon da ruku na s tećcima vidi kao znak prijetnje za osvetom . Neke naše pojave ruke nij e teš ko objasniti . do oznake ratn ika. rekla da su zapažanja o obrednoj upotrebi mrtvač ke ruke od s trane lopova u Bosni doprinos is traživanju ruke na s tećcima. Mogu će j e da dalja is traživa nja pokažu kako ovaj moti v nema samo jedno znače nje . spom enika nekog čovjeka koji j e ubij en . Lilek je 1894. kao i jednog nišana u Saraj evu sa predstavom dvaju o tvoren ih d lanova. Wenzel .2. a i za sam u ruku. odnosno snage i volj e za odmazdu prema neprijatelju. povodom na laza 's tarij e krs tače u Konj evi ć ima . koji j e pripi sa n nekom doš lj aku sa Krima . dao je is to objašn jenje.nego je. Olova .na l an čiću oko vrata šaku sa otvorenim dlanom i prs tima koju zovu "hazreti Fatimina ruka" .1. prij e svega mogla označavati čovj e ka od ondašnjeg druš tvenog u gleda i vlas ti. Sergejevs ki j e najprij e mislio da je kršćans ka sredn jovje ko vna podignuta ruka pozajmljena iz r ims kog imperatorskog ceremonijala i da znači gest s večanog pozdrava . pa misli da bi dalje prou ča va nj e motiva mrt vač ke ruke u našem folkloru moglo olakšati objaš nj enj e poj ave re lj efnog moti va ruke na s tećci m a. ali se pitao da možda ta ruka ne označava i ges t čuđenj a. Međutim . Ljubuš kog . u o kolini Krupnja (Srbija) .1. ili kao prij etnju za osvetom 8 1l Osamlj ene ruke u Popovu polju i u centralnoj Bos ni vi dio sa m kao znak obraćanja bogu. Evide ntirano j e ukupno 17 primj era ka. upozorio na nekoliko engleskih narodnih pripovij edaka u kojima mrtva ruka igra s li čnu ulogu. B l2 a Oč ito j e da ruka na s tećc ima nije dovoljno prou če na i da do sada ona ima više zna čenja . ali da ne znači nj egovo mirno počivanje. bez oružja. Benac se bez dvoumljenja izjas nio da ruka sa oružjem označava grob ratnika-fe uda lea. vlasti i želj e za osvetom. po mome mi šlj enju .80S Predstava ruke na s tećc ima različito j e objašnjavana. objasnio sam kao a kt m O litve. Iako moti v ruke na stećcima uglavnom ostaje i dalje n ep ro učen.

- Vrlo pla stična II ljud ska polufigura na sije menjaku lCam enskom kod Olova. a li bez ruku .' '' U Kamen skom. i dij e lovi poprsja. kod Trogira. Šake sa raširenim prs tima su potencirane. 'Ila prsima su naznače na dva p la stična kruga. B" U Gornj im Studencima je plastično shematski p r ikazan a žena do pojasa. Na kružnoj glavi nema nikakvih oznaka. samo bez naznake očiju i nosa. u okolini Plužina (Crna Gora) - l i u P redstave s u vrlo različito koncipirane. na kome je udubljena pra vo ugaona " kamenica" i jedan krstić . nalazi se na p l oči kod Uzdolj a. Dalj e se nastav lj a u sječe n pravougaonik koji samo podsj eća na žensk u h a l. sa postoljem 297 . sa diskretnim naznakama očij u i nosa. to su d vij e dos ta pla st i č no predstavlj ene glave. 6. 122 . a ruke s u nešto raširene j fJpružene pre ma do lj e. u oko lini Knina.iinu. kod Sl.'13 Vrlo s !ična predstava. U Gustirni.na podru čju stare Raš ke okolini Pl jeva lj a .l.

u zapadnoj Srbiji. n a đen je stub sa predstavom muškarca koji je jednu ruku stavio na grudi. a o nda dolje opušte ne povelike ruke. a diskretno i ruke"· Na istoj nekropoli još jedan sljemenjak ima sličnu polunguru. Slj edeća polufigura je na velikoj nekropoli s teća ka u -Klaš niku. kod Foče. sa očima. Naznačene s u oči . sa rukama po dbočeni m na bokovima 'l8 U Lipenovi ću.S1 ' Na nekoliko loka liteta stare Raške (Strumice. zatim dio prsa. kod Krupnja .Sll UBujakovini. Na njegovoj zapadnoj čeonoj strani isklesana je dosta plasti čna ljudska fi gura do pojasa. a drugu dolje ispružio. kod Višegrada. . prema jednom starijem poda tku . postoji s. nosom i ustima. Vranov ina. Tu j'e plastično prikazana glava. jedan oveći sljemenjak ima natpis iz koga se vidi da tu lef i n eki Milašin. 123. nos i usta. Crčevo i Milić i ) usta- Sl. .Olova..nduk sa predstavom polungure.Predstava ljudske polufigure na plOČi u Kl ašniku kod Višegrada.

uSatorovićima. na nekim od tih predstava 's e razlikuje pol.' 24 * ** 299 Iz rimskog perioda u Bosni i Hercegovini oj u naslm krajevima uopšte ostao je znatan broj kamenih nadgrobnih stela na kOjima su plastično predstavljeni dopojasni . nekada je to 'bio samo jedan lik. čak i bez ruku. na području opštine Konjic" . Kako se vidi. urezana ljudska polufigura. gdje je dopojasna figura.novljeno je šest polufigura .portreti umrlih. Majstori stećaka su bili u prHici da vide ove i ovakve rimske stele i da po njihovom uzoru urade svoje reljefe . u okolini Pljevalja. a češće po dva. Postoji još nekoliko primjeraka motiva koji podsjećaju na polufiguru čovjeka. te rukama povijenim na bokSlI (okrstača je dijelom u zemlji). pa i četiri lika. Više primjeraka su shema tske predstave. S l. Međutim.poprsja na stelama i krstačama iz XVXVII v.823 Poprsje sa rukama i oznakama narodne nošnje našao sam i na starim malisorskim stelama i krstačama u Vuksan Lekiću . Oni su klesani i na ležećim i na -stojećim spomenicima. 124. većina evidentiranih motiva polufigura ljudi nalazi se u istočnim područjima. u opštini Plužine (Crna Gora) nalazi se trokraka' oveća krstača i na njoj. Međutim.toliko nejasni da ih nisam mogao ovdje uvrstiti.. ali su oni ili veoma oštećeni ili . a pretežno slaba i rustična.. sa očima. bez detalja. npr. tri. i to u istočnoj Bosni. ktitora crkve i nekog viteza sa mačem. luk i viticu sa trolistovima. na kojima prepoznajemo svešteni'ka. db cs ~~ . Takvih stela ima. Posljednji primjerak je na sljemenjaku u Vrulji. Tako se dopojasna figura žene ogrnute maramom. Srbiji i u Crnoj Gori. SlO U Rudinioama.iznenađenje u tome pogledu. Moglo bi se reći da je to rad pravoga skulptora . Na nekim spomenicima u staroj Raškoj epitrahilj odaje svešteno lice. nedaleko od TU21i. bez naznaka ruku. Sama likovna obrada je neujednačena. Do sada ~ije bilo pokušaja analize i objašnjavanja ovih motiva na stećcima. - Nekoliko primjera motiva ljudskih polu fi gura na stećcima. - - . Motivi ljudskih polufigura nisu samo specifičnost stećaka. primjerci u Kamenskom su pravo ugodno . . a primjećuju se i drugi individualiteti. u Crnoj Gori. uz krst. nala:ci na muslimanskom nišanu iz XV-XVI v. slabog umjetničkog kvaliteta. ustima i nosom na glavi. bez naznake ruku'22 " . mač . jer ih susrećemo i na drugim vremenski nešto kasnijim nadgrobnim spomenicima. kod Rogatice.

pol nije mo gućno u stanoviti.oči. računajući sa mo poj e dinačne . Cesto je samo jedna ruka visoko podignuta. radi o preds tavama sahranj en ih lič nosti . neke su ih raširile. kao i s tare ma lisorske stele i krstače. ruke polu figura. Inače. luk. us tanovlje n je lik ktitora crk ve. 4 . nos i u sta . sa gore izdignutim rukama (kra kovima ). Od našeg ukupnog broja samo pet primjeraka su ležeće. a na nadgrobniku u Crčevu. krst ili kružni vij enac.igura nij e teš ko uoč iti po\. istina. Ponekad je č ita va glava predstav ljena običnim ili to rdiranim vijence m. kao i desetak bi ljnih stilizac ij a koje samo podsjećaju na ljuds ku figuru . Na glav i su o b i čno naznačeni ma rkantni dijelovi lica . Izvjestan. po mom e mi šlj enj u. Najčešće su utegnute u pasu . gdje one pos toje. m eđu svim ovim figurama postoje znatne razlike. I na licima žena su ne kada naznačene oči. Muš karci uvij ek imaju gaće pri ljubljene uz noge. a neke gore uzdigle. Najčešće se drži mač ili š tit sa mačem. Po svom ukupnom broju . a nekada ni su . Sli č no s ituaciji predstave glave .Figura U grupi predstava lj ud i najbrojnije su zastupljeni mo tivi punih figura. Kod s vih motiva punih f. samo o ma nj e ili više uspjelim pokušaj ima njihovog portretiranja. Ako uzme mo u obzir i mus lima ns ke nišane. da se žene lakše kreću. koliko još nedostaje do punog broja od 180. one ima ju kose u vidu tordira nog vijenca. ali ni takve predstave nisam uzeo u ob zir. npr. za tim ne koliko st ili zacija na kojima se zapažaju ljuds ke glave. a u gornjem dij elu je često ha lj etak do iznad kolj ena . Obično su utegnuti u pasu. ta ko da im se noge nekada uopšte ne vide . Neke figure su isklesane na krstačama. 300 . a dva sjedeće figure . U velikom broju s lučaj eva jedna ili obadvije ruke drže oružje ( mač. S ve ostale su u stojećem stavu . Odlučio sam da ovdj e ne urač unam individua lne jahače na konjima koji se javlja ju tridesetak puta. broj muš kih figura ima ukrašenu odj eću . a druga stavljena na bok.ili luk govore o vojniku-feudalcu. Sa d ruge strane . štit. ili neki drugi predmet. on i spadaju među one motive koji se čes t o j avl ja ju. ne maju položaj oranta. Zene se prepoznaju po svojim dugač kim haljinama koj e se prema dolj e š ire i dopiru go to vo do zemlje. ne tako velik. a postoje i s lučajev i da lice predstavlja kosi krst. i to one koj e su jasne. Neke figure ima ju ruke povijene na bokovima . a nisu ni predstave Krista. ramena i t rup .ih mo tiva u svemu ima oko 180 primj era ka . Više puta na glavi nema nikak vih oznaka. ali j e ogromna većina na ostalim vrstama oblika stećaka. onda se p ovećava fond elemena ta koji govore o kookretnoj pokopanoj li čn osti. realne preds tave. Prepoznao sam 147 muš kih i 31 žens ku figuralnu predstavu. u s taroj Raš koj.samostalne preds tave. odnose se na l ežeće fi gure čiji . a ponekad i kosa u vidu obič­ nog ili tordira nog luka . Treba reći da postoji j dvadesetak antropomorfn ih predsta va s li čnih krs tov ima . Nekada nose kap" koja je pozadi zaš iljena prema gore. Ustanovi o sam <da ov.ljudima. Dva primj erka figura. Pone kad su haljine sprijeda neš to kraće nego pozadi . i ovdje se. Te razlike se najprije vide u položaju ruku . nos i usta . Postoji izvj estan broj figura na kojima ruke uopš te nisu naznačene . koplje). Cešće nego muš karci .

nekada i bez najnužnijih pojedinosti. odnosno " kvadratom ". Među muškim figurama osobito se ističu one sa stećaka Radimlje. - Važniji motivi s toj eć ih ljudskih figura na stećcima.4 i Crna Gora .17.i se kao suknjica š iri i za·m ava dosta visoko iznad koljena.igura djeluje apstraktno.ko ureza u kamen dočarana figura. Isp.Sl. jednoga sanduka i jedne krstače imaju dosta zajedničkoga. 125.9."6 ili ženska figura uz stablo (ili uz vi le za kuplj enje sijena?) u Gornjim Barama. ali su priljubljeni uz ruke. date sasvim nestvarno. Ruke su predstavljene sa po pet nemarno urezanih crta. U svim tim slučajevima prikazana je ista nošnja . Srbija .69. sa vodoravnom crtom ispod nosa da se doča raju brkovi. istočna Bosna .24. koj.s u kao dva niza spojeni h kosih paraleliea. u kojoj je sa nekoJi. Sve te figure su predstavljene en fa ce. dok u jednome . sa desnom rukom podignutom u visinu glave. a dalje vertikalnim. npr.19. Na nekim rukavima ukrasi . sa uvećanim šakama i nešto rastavljenim uvećanim prstima tih ruku. a sa lijevom rukom savijenom i os lonjenom na bok. br. sa kratkim dijelom od pasa dolje. istočna Hercegovina .13. priljubljene uz noge. gdje je Lice označeno jednim nedovoljno jas nim kružićem. odnosno nešto kosim prugama. Kako se vidi. Pet figura koje se nalaze na čeonim stranama triju sljemenjaka. sa jednom podignutom rukom. kod Kalinovika. što znači prsta. bez detalja. kako to kaže Benac.. osim u jednome s lučaju. 126). ili kao kružni vijenci. 301 Evo kako izgleda teritorijalni raspored motiva figura : zapadna Bosna .od haljetka su deblje dugač ke gaće. a ponekad" čitava f. u jednome još i štit sa mačem ispod luka. često primitivna i naivna. Kao jedna od sasvim naivnih predstava mogla bi se navesti ona iz Seleea. Ponekad su ruke. da bi se d očara la kosa. gdje je či tava figura data jednom nepre kinutom linijom . Istočna Hercegovina i istočna Bosna zajedno imaju 52 % od ukupnog broja motiva. u malom raskoraku. bez ekstremiteta i markantnih dijelova lica '" Među pravilnije i lj epše urađene figure spadaju one iz Radimlje. U četiri s lučaja su iznad lijevog ramena isklesani lukovi sa strijelama. Haljetak je ukrašen do pasa horizontalnim.k sužen u struku. Glave su gotovo kao krugovi.zakopčan haljeta. kao konturom. II mnogo slučajeva veoma nesrazmjerna u odnosu na motive s kojima je zajedno.25. zapadna Hercegovina . nos i usta. Likovi su obično prikazani vrlo sumarno. centralna Bosna . nekada tordirani . ovi motiv. Na nogama se ne vidi nikakva obuća. sa nogama tl profilu na obadvije strane. također kod Kalinovika .i su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini i istočnoj Bosni. koje izlaze iz samih ramena. Likovna obrada ovih motiva je veoma različita. Rukavi haljetaka idu do sami h šaka. nazvane vojvodskim figurama'" (sl. primorje sa zaleđem . Na licu su naznačene oči.

u dva s lučaj a po jedna mala muš ka figura .nema oruzJa uopšte. 302 . od spomenuta slučaja se između glave i dok kod onoga petoga nema ni toga iza navedenih figura isklesana je j03 kojih jedna također d rži podignutu SI. Osim toga.Predslava muške stojeće ljudske figure sa podignutom desnom ruk om na sljemenjaku II R.adimlji kod Stoca. U četiri već desne ruk e nalazi kružni vijenac. . vijenca. 126.

prvenstveno kod prikaza lica i oružja. sa natpisom u kome se pokojnik spominje kao sinovac vojvode Petra. 127. Sve glavne figure imaju vrlo čvrst i stabilan stav ' 29 Iako postoje izvjesne razlike u detaljima.sJ{) mislim da se zaista Sl. Najviše se razlikuje ona figura koja je bez oružja.ruku. . . odnosno o jstoj klesarskoj radionici. ove figure su vrlo s lično zam iš lj ene i klesarski obrađene. koja djeluje kao predstava dječaka. Pošto se nalazi na malom s ljemenjaku.Predstava dj ečje stojeće figure sa podignutom desnom rukom na slj emenjaku II Radimlji kod Stoca. zbog čega se može govoriti o istom majstoru.

128. I tu su luk. nedaleko od Kalinovika 832 Re lativno dosta mu š kih figura ili stoje pokraj mača. Po svojoj osnovnoj koncepciji. u profilu.833 Postoj e slične još drastičnije nesrazmjerne predstave. na kojem je na isti način prikazana glavna figura. ili to oružje drže u rukama. Nevesinja i Kalinovika. u okolini Trebinja 'J4 Ovima je još s lična predstava štita sa ma čem iza koga Sl. i uz nju još dvije male ženske figure ispod tih ruku. kod Ljubuš kog. Zanimljiva je rus tična i vrlo nesrazmjerna . a .ti Predstava muške ljudmač i št it na sanduku II Knežaku kod Nevesinja. odnosno š tita sa mačem . - ske figure koja dr. Vrlo su zanimljive dvije predstave ovećeg štita sa mačem iza i iznad kojeg se gore vidi samo glava. ali su najsličnije d vij e iz Varoš i.radi o dječaku. primjerak ove nekropole.ispod noge muš karca.preds tava jedne figure koja rukom dotiče mač oj štit. u Lopoču. . šesti. koja po svojoj visini ne dostiže ni polovimu visine mača u Borju. ovdje spada još jedan. ali sa obadvije gore podignute ruke. š tit sa mačem i kružni vijenac'" Postoji još nekoliko s ličnih mušk ih predstava u okolini Stoca.

b r. iz Hums kog. U tome pogle. 88. SJ. dok ogromne ruke neprirodno izlaze sa jedne s trane š tita u Radimlji.kod Kupresa. S3S Među realne i dobro obrađen e ta kve motive može se ubrojati primje rak iz Ravnoga.'lS ili preds tava gos ta Milutina . gdj e po kraj s tilizova nog s tab la vidimo dos ta malenu figuru koja u lijevoj ruci drži proces ij s ki krst. 129. a u lijevoj šti t. kod Foče (sada u Zemalj s kom muzeju u Sa ra jevu)'39 . u okolini Imot s kog'l7 Neke muš ke figure drže krs t ili neki drugi p redmet. kod Bra tunca (sada u Zemaljskom muzeju u Sara jevu). du je za nimljiva preds tava u Radelj evcu. ljudske Predstava muške figure koja drži krs t na s tubu II Radelj evcu kod Bratunca. . sa knjigom i š tapom. gdje muška rac u desnoj ruc i d rži uzdignut ma č. .sl.vire glave i noge.'lO ili s lič n a preds tava u Cis ti .

jer je. kod Bra tunca. Kod poj edin ačnih ženskih figura nisu karakterist ične gore podignute ruke kao kod muških figura . 76). kod Srebrenice.840 Na s tećci ma su rijetke l ežeće figure. gdje od trupa teku snopovi paralelnih crta. desnom rukom pridržava štap. Sinjevu. . mpr. Ipak.' " i u Hodovu. Sve je to smj eš teno u dvije arkadne niše (sl.Iedna od tri sjedeće figure nalazi se u Hočev iju. kod Nevesinja. postoji nekoliko takvih položaja č ice SI. nedaleko od Breze. 86). gdje je figura zamotana u platno. kod Stoca i u Selinama. Hodovu. -kao mumija . Banjev i ćima. kod Gruda. Morinama. i to u Klotjevcu. Stariji muškarac sjedi na niskoj stolici. u Banjevićima uz figuru uklesan luk. ali smo ih ipak našli na pet lokaliteta.Preds tava plesana steć ku II Premilovom Polju kod Ljubinja. što više odgovara muškarcu nego ženi.8 " u svim ostalim slučajevima je sasvim jasno da se radi o muš karcima. Osim u Banj evićima . br. kod Pala.843 Dva navedena pol no problematična s lučaja vjerovatno su ta kođer muškarci. a lijevom veliku otvorenu knji gu. 130.. br. gdje je teško ustanoviti pol . . Na grudima figure na Morinama leže štit i ma č (s l.

na Blidinju. .'. u okolini Lištice. u okolini Mostara. jedne u Boljunima. ne samo zanimlji va i originalna nego i vrlo atraktivna pred · stava. BOa.'~· SI. br.849 a druge kod Buhova. 848 Osabita su zanimljive dvije predstave žene sa djetetom. djetetom II naru čju II Predstava žene sa Boljunima kod Stoca. nedaleko od Sinja. pa izgleda kao da se radi o nošenju procesijskog krsta. To su osamljeni snažni ljudi. npr. kod jedne ženske male figure u Radimlji.. nos i usta. dvije figure u Podveležu. To je. prikazana je žena koja u jednoj ruci drži vijenac. Takve s u.o Pojavljuj e se desetak muških figura koje nam na prvi pogled 'izgledaj u kao da su nage. Neke ženske figure su predstavljene uz veliki krst. npr. sa raskoračenim nogama i različito postavljenim rukama niz tijelo.8" U Uzarićima . 84s U Premilovu Polju.8S1 U okolini Nevesinja i Nikšića su tri figure istog stava nogu. ali sa gore i z di . bez ikakvih detalja. Dobija se utisak kao da se radi o predstavi plesačice'" (sl.ruku. nedaleko od Ljubinja. kod Stoca. u Budimiru. Na licu se vide oči. sa tordiranim vijencem oko glave. a drugu je podigla. npr. a lijevu je povila i izdigla do visine glave. kod Lištice. 847 Ženske figure najčešće svoje ruke drže na boku. 130). prikazana je žena. inače. Važna je originalna predstava žene koja je visoko gore ispružila ruke koje dodiruju dvije zvijezde na slj emenjaku u Dugom polju. koja desnu ruku drži u visini grudi.

kolj enima. lijevu ruku stavil a na bok . UBijači. 80) . baš kao da se radi o strasnom pl esaču 853 Ovoj pred stavi je s li čna jedna u Vlahovi ć ima . a desnu. sa velikim i ras tavljenim prstima. gdje je figura nešto povila noge u . 131. Iznad jedne od njih lebdi sjekira 852 (sl. a ruke podignute.nutim rukama . . br.P reds tava ljudske figure sa prekršlenim rukama na grud ima na stu· bu u Opravd:ić im a kod Bratunca. nedaleko od Ljubinja . noge su veoma raskorače ne. kod Ljubuškog. podigla u visinu glave 8 45 U o kolini Bratunca i Srebren ice se javljaju tri figure sa rukama prekrštenim na grudima 8ss Osim ovih SI. .

neke vrlo din amičn e. 132. u okolini Treb inja. . . a potom suknene gaće. a u donjem dij elu spomenika isklesan je pojas. maK~ simaino prilagođavajući motiv samome obliku spomen ika. nos i usta na licu.SS7 o ~ ~ ~ '"' % % :::o ~ ~ 309 Sl. i drugih l ežeć ih figura sa prekrštenim rukama. Tu ruke d rže šta p.Predstava ljudske figure na krstači u Pe trovićima kod Trebinja. koje izgledaju kao da predstavljaju pokojnike n eposredno pred njihovu sahra nu. oč i. o kojima je bilo riječi naprijed . zatim obrve. 856 Druga je u Bihovu. . Na kraju s pominjem nekoliko vrlo interesantn ih figura koj e je klesar malom. Jedna takva krs tača je u Pe trovići ma.isklesao na krs tačam a.triju. ali inventivnom intervencijom . ~ IL. Figura djeluje snažno. gdje na gornjem uspravnom kraku vidimo kapu n a glavi. pri dnu horizon talnih krakova su predstavljene ruke položene na grudi . 'h - ~ . kod Trebinja .. sve osta le predstave su žive.

31).867 god. u periodu arhajske i zrele grčke umje tnosti. U periodu renesanse taj običaj se jako proširio .kvama u Toskani ima isklesanih likova ljudi sa gore izdignutim rukama. Simuna u Zadru. posebno u primorju.S<i2 Na romani čkim cr. sa vrlo velikim šakama i prstima. iz 1380. iznad grobova vladarskih ktitora i članova njihovih porodica. potječu od kamenih statua.i. a li još više u gotici zapadne Evrope kleše se u reljefu .oran ti i orantkinj e sa svojim gestovima za spasenje.ss8 Sa upotrebom toga likovnog motiva nastavilo se i u srednjem vijeku. zvanih "bal bali". a osobito su omiljene na nadgrobnim stelama rimskih provincija. Likovno najvredniji je svakako srebPOo-zlatni sarkofag sv. god. grobnica Ričarda Lavlj eg Srca. sa ležeć im svecem. iz oko 1303. u manastirima i crkvama srednjovjekovne Srbije se od XIII-XV v. u Zadru. Među dalmatinskim kamenim sarko· fazima nalazi se onaj sv. Paolo fuori le mura u Rimu nalazi kapitel koji s jedne strane ima isklesanu ruku .8 klaus taru bazilike S.. koji je umro 1415. a ovi. koji je izrađen po narudžbi kraljice Jelisavete.. a sa druge pijetla. Hrvatskoj i zapadnoj Bos ni iz vremena XIII-XVI v. a kasn ije se ti likovi klešu u visokom reljefu na sarkofazima. naročito u Italiji.866 U crkvi dominikanaca u Dubrovniku nalaze se dvije nadgrobne ploče (jedna je uzidana) u blizini oltarskog prostora na kojima su isklesani likovi nadbiskupa Andreasa di Durrachio. vlastele i crkvenih velikodostojnika. sa ležećom skulpturom. 869 U grobnoj kraljevskoj kapeli u Bobovcu nađeni su dijelovi figura pokojnika u visokom reljefu rađenih na nadgrobnim spo- 310 . kćerke bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (sL br.860 Anadolski nadgrobni spomenici u tome pogledu jmaju veze sa zemljanim cilindričnim sudovima na kojima se nalaze slikani portreti turskih vojnih dostojanstvenika u Samari.• •• Ljudske figure su poznate na nadgrobnim spomenicima još iz davnih vremena.. 863 U romanic. god. ili na uspravnoj ploči koja se postavlja uz grob. U Ninu postoji nadgrobna ploča Jurja V.. Subića. npr. I sti kaipitel na trećoj strani ima nezgrpanu figuru muškarca raširenih ruklJ. iz IX-X v. naročito žena sa gore izdignutim rukama . koji su još u Mongoliji u IX v. koji je umro 1199. npr. na kojoj je u visokom reljefu prikazan pokojnik u pancir košulji i sa mačem u ruci. na zidu u fresko-tehnici slikaju njihovi portreti.. iako je u islamu vladao stav o zabrani prikazivanja figura u umj etnosti. koji je umro 1393. U starokršćanskim katakombama su često slikane figure.864 Takva je. takozvanim "stelama sa likovima" . javljaju se . One su prisume na predi s torij skim menhirima u Francuskoj i Liguriji. u Gracu sačuvan sarkofag Jelene Anžujske i ktitorska kompozicij a na južnom zidu toga sarkofaga. god. Simuna. prema vizantijskom običaju i tradiciji. u XIII v. iz XIIIv.86s Takvih nadgrobnika je nađeno i u našim krajevima. ugaI'Sko-hrvatskog kralja. Umjesto zapadnoevropskog običaja reljefnog 'predstavljanja umrlih uglednih lič­ nosti. postavljani ispred grobova nomadskih se ldžuč kih prinčeva kao simboli 6l Na drugom mj estu sam već naveo da se u njihovih ratnih pobjeda. ili izlj eva u bronzi lik pokojnika najprije na nadgrobnoj ploči koj a zatvara grob.. i njegovog nasljednika nadbiskupa Nikolausa de Horrisa. god.. žene Ludovika Anžuvinca. opet.868 Ta ko je.859 Figure žena i muškaraca su klesali i Seldžuci na svojim nadgrobnim stelama u Anadoliji.

Ser gejevskog su interesova le figure iz okoline Bra tunca i Srebren ice . po ku šavajući da proniknu u njihovo pravo značenje . Tvrtka II i Tomaša.Miloradovi ća. s7I D.Predstava muške ljudske figure sa izdignutim rukama II Tekij i kod Bratunca. . sma trao ih je više poj mom nego individualnim portretima. . koji su tu sahranjivani. Sl. Nazvao ih je vojvod s kim figurama . s7o Nekoliko naučni h radnika je razmatralo pojave ovih figura na s tećcima . Vj erova tno se ove figure odnose na bosanske kralje ve. Benac je muš ke figure sa uzdignutim r ukama u Radimlji sh vatio kao preds tave čl anova feudalne porodice Hrabrena . Zbog toga š to su suma rno izvedene.menicima . A. 133.

On 's matra.880 M. pogotovo kada su obadvije ruke podignute. da figure raširenih ruku mogu da označavaju Krista. Tako. Jelenu.podzemlja. npr. B eš la gić je pojedinač­ ne ljudske predstave na s tećcima smatrao nevještim portretima pokopanih. B. on misli da su ove iz okoline Bratunca i Srebrenice nastale pod utjecajem običaja sa Zapada.. nego "pravi stav komuniciranja sa mitskim i htonskim silama.'78 O.' l4 Sve ostale figure ljudi na stećcima on vidi kao predstave živih lj udi sa atributima njihovog svakodnewlOg života. one nis u predstave živih. Ona misli da oružje u rukama figura označava svjetovni. Opravdića i Buča. rekao je da. knjige i vijenci da možda označavaju duhovni položaj pokojnika. ali ne mora da znači obožavanje. a li i kao znak vlasti i prijetnje za osvetom. stav božanstva. kao i čovjekolike krstove.Za one iz Banjevića. ili predstave Krista.deisisni stav"). vjerovatno dire ktnim učešćem dubrovačkih maj stora · 12 Za figuru omotanu u platno iz Banjevi ća on je također rekao da predstavlja pokojnika. nego u ortodoksnom smislu ' 7• Za M. a krstovi. ako su na krstačama . koje su i li portreti živih. sa magijskim značenj em . m Za mušku figuru podignutih ruku iz Tekije (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu) kaže da predstavlja oranta. Kajmaković smatra da muška figura na ste6ku predstavlja pokojnika. kakav se vidi kod slikanih predstava ktito ra i svetih lica u pravoslavnim crkvama. za ženu između dvojice konjanika ona misli da gotovo sigurno predstavlja božan stvo . Solovjev je muške figure sa raširenim rukama. sile same"·79 Z. sa rukama prekrštenim na grudima. š to se vidi često na freskama koje stoje iznad sarkofaga i grobova crkava u Srbiji iz XIII-XV V. a za onu iz Radeljevca . a da je podignuta ruka gest molitve.sn V. nego već umrlih ljudi. a li ne u heretič kom . Wenzel muške stojeće figure čes to predstavljaju predstave pokojnika "pre težno onako kako su izgledali za života". a možda i samog "pravog krst janina" koji je dobio isti oblik kao i Krist . On misli da su portreti pokojnika sa podignutim desnicama na stećcima "neposr edno preuzeti sa ktitorskih kompozicija u oslikanim crkvama". dakle.'~81 S.fi gura koja drži veliki krst . Predstavama žena ona uglavnom pridaj e nadzemalj ske i božanske osobine. a izdignutu ruku tumačio kao molitvu.. tumačio kao heretički simbol Krista. ali u njihovom "preobraženo m stanju". a za ženu koja drži krst da gotovo sigurno predstavlj a sv.da predstavlja određenog pokojnika u njegovoj najznačajnijoj ulozi za života. a one sa podignutim rukama također vidi kao predstave pokojnika. Kako se uveliko razlikuju od ostalih predstava ljudi na stećcima. Vego smatra da muške figure sa podignutim rukama u Radimlji predstavljaju ljude višeg društvenog reda . da se javlja "rano kod arhitipič­ nih figura drevnosti".koji se mole bogu. pozdrav bogu. Đuri ć smatra da su figure sa podignutom rukom na stećcima portre ti pokojni'ka u molitvenom položaju ruku (. ali je istovremeno smatrao da figura čovjeka raširenih ruku može da označava pokojnika koji se "nač i­ nivši krst tim gestom približava Isu-Krstu". štapovi. On misli da bi to mogao biti gest zaklinj a nja. Merin u izdignutoj ruci vidi obraćanje višim silama. uprkos prividno stojećeg stava (jedna je ležeća) i oči­ ju kao da su otvorene.'75 Slično Solovj evu. ili kao predstave pokojnika. D.'82 312 . A. uzdignutih ruku prema nebu. Tako se fra nj evci još od najstarijih vremena mole. Vidović je antropomorfne krstače smatrao Kr istovim raspećem. On misli da su i portreti č itavih porodica na s tećcima mogli doći iz Srbije.

Iako nisu najbrojniji u ovoj grupi. * •• Ova grupa motiva ima četiri osnovne vrste oblika i 26 podvrsta. U koncipiranju i klesarskoj obradi ovih motiva klesari stećaka su bi'li u mogu ć nosti da se nadahnu k". kopljima i lukovima. ali bih htio da ponovno istaknem i mišljenje o postojanju moguć­ nosti da se barem neke od takvih figura protumače kao znak druš tvenog ugleda. Javlja se u ukupnom broju od blizu 400 primjeraka i raspros tire pretežno u istočnim krajevima Bosne i Hercegovine. Većina istraživača u njima vide orante. motivi sa podignutim rukama su do sada pobuđivali najviše interesovanja.' 83 Pretpostavka o portretima preminulih ima još više osnova kada uzmemo u obzir brojne figure sa mačevima . muš karcima je posvećena mnogo veća pažnja nego ženama. što su r uke na stećcima veoma potencirane (uveličane) . Svako lice je na taj način prikazano u položaju i odnosu koji su karakteri s tič ni za njegovo prepoznavanje. Nema razloga ni u figurama nadgrobnika u obliku krstača tražiti predstavu Krista. kakav slučaj je ustanovljen u grobu ispod stećka u Grborezima kod Livna. iako ni u njima ne prepoznajemo konkretne osobe. ili u njihovoj neposrednoj blizini.* ** Na osnovu dosadašnjeg proučavanja nije moguće pružiti kona6no. figure izdignu ti h ruku i predstave već umrlih lica. za koje se općenito može reći da su primitivne i sumarno date. Ležeće i figure sa prekrš tenim rukama bez sumnje su portreti umrlih osoba. vijencima ili štapovima. napokon. Sto mi u većini takvih slučajeva ne prepoznajemo konkretno lice. Mislim da se sa dosta vjerovatnosti može pretpostaviti da su usamljene figure pokušaji portreta živih lica koja su tu kasnije sahranjena. figure sa oružjem ili drugim predmetima. bilo da su ti predmeti u rukama samih figura. vlasti. Mislim da su obadva običaja ima la određenog utjecaja na pojavu portreta na stećcima. I po brojnosti i po klesarskoj obradi.ko zapadnoevropskim običajem skulptorskog portretiranja umrlih feudalaca i crkvenih velikodostojnika putem spomenika našeg primorja. ali je to najvjerovatnije spomen na zajedničku smrt majke i djeteta. a pogotovo jedinstveno tumačenje ovih motiva na stećcima. I ja tako mislim. razlozi se nalaze u neumješnosti samih klesara. što je odraz ondašnjih druš tvenih odnosa i shvatanja. Klesarska obrada im 313 . što su klesarski majstori svjesno uradili. Može nekoga i žena sa djetetom u Boljunima ili u Buhovu podsjećati na Bogorodicu sa malim Kristom. U jednoj gruboj podjeli dobijamo četiri osnovne vrste ovih motiva: osamljene figure. za što ima dosta razloga. a možda i prijetnje za odmazdom. tako i vizantijsko-srpskim običaj e m fresko-slikanja ktitora i svetački h likova putem bosanskohercegovačkih i srpskih crkava i manastira. kao i one sa krstovima . Otežavajuća okolnost u tome pogledu je i likovni kvalitet samih predstava. Na takvu alternativnu pretpostavku navode me činjenice š to u nekim slučajevima ima razlika u položaju ruke na s tećcima i kod ktitora i svetačkih likova na freskama. zatim što gotovo uopšte nema žena sa takvim položajem ruku i. štitovima. niti bosanskog "heretika" koji se i svojim oblikom približio njemu.

kao i predstave glava . Podij elio sam ih u pet osnovnih vrsta: čovjek na konju.je veoma različita. prema svojoj zastupljenosti. ·kao i kod ostalih motiva. pore d ostaloga. U samoj gmpi dominiraju scene lova. koja posjeduje 43 % ukupnog broja motiva. ako se same nalaze na jednoj strani stećka. Ja. kompozicijski raspoređenih i crtački i klesarski obrađenih figura. spada u gornju polovinu ljestvice. prvenstveno. prema koncepciji majstora. ipak. krst. ali su u tome pogledu uočljive prilične neravnomjemosti. rad dobrih majstora koji su u svoja djela te vrste uložili dosta truda i umješnosti. a kao likovni elementi su naročito poznate pune figure i predstave ruku . Samo u dva primjerka nije sasvim jasno da li 314 . a često i same ruke. Figure sa podignutom rukom. Zanimljivo je da su primorski krajevi dosta dobro zastupljeni. tumače se najčešće kao gestovi molitve. čije porijeklo vodi u predistoriju. Svi ovi motivi imaju svoj u dale ku prošlost. kao i u okolici Stoca i Kalinovika. koje su. vlasti. nego onih pravilnih. ovdje su uvrštene i polufigure. Dosadašnji istraživači stećaka su se. najviše doprinosi povezivanje tih lica sa oružjem i predmetima karakterističnim za njihovo prepoznavanje. Likovno najvredniji primjerci se nalaze u istočnoj Hercegovini. polumjesec ili zvijezda. mogla doći u obzir i pretpostavka o podignutoj ruci kao simbolu društvenog ugleda. Najmanje primjeraka je nađeno u istoč­ noj Bosni i u Srbiji. mislim da bi. uz takvo gledište. Hercegovina je mnogo bogatija nego Bosna. a onda i predstave glava . po brojnosti se osobito ističe istočna Hercegovina. a vjerovatno i spremnosti na neku osvetu. životinja ili udruženih jednih i drugih figura . osjeća velika neujednačenost umjetničke obrade. po čemu grupa. ali pretežno primItIvna i bez većih umjetni čkih vrijednosti. Neki primjerci su. međutim. Najvjerovatnija je pretpostavka da čitave fi gure ljudi . Ukupan broj ovih vrsta motiva iznosi oko 550 primjeraka. skladno proporcionainih i sasvim uspjelih. Mnogo je veći broj slabo koncipiranih. a potom i polufigure. kao i samih ruku. znače pokušaje portretiranja određenih lica za života. ·turnir i ostale scene.Covjek na konju Ovdje sam uračunao predstave čovjeka koji jaše na konju. lov. bez prisustva nekih drugih figuralnih predstava. U nekim primjercima se uz čovjeka na konju vidi poneki nefiguralni motiv. Njihova mišljenja su neusaglašena i ne mogu se uzeti kao definitivna. I ovdje se. Uz či­ tave figure. a lIJajmanje je turnirskih scena. došle na stećke kao zamjena č itave figure. 1 . čemu. U tome pogledu se ističu "vojvodske figure" u Radimlji. koje su najviše zastupljene (preko 40% svih motiva). npr. ako su takve predstave samostalne. tj. SCENE Ovoj grupi pripadaju motivi sa dvije ili više figura ljudi. kolo. bavili pitanjem pojave č itave figure i ruke. Motivi su raspoređeni po čitavom teritoriju stećaka.

da najviše ovih motiva imaju stećci u i s to č noj Hercegovini. markantni dijelovi lica. odjeća. dakle.. Zanimljiv je i osamljen nalaz predstave konjanika na s tećku koji je u sekundarnom položaju upotrijebljen kao stub časne trpeze u Bitunjoj. Obično se na ovim predstavama ne uočavaju detalji.12 . a možda i zbog uobičajenog načina klesanja. Vidimo.4. . gotovo iznimno je u tu svrhu kori š ten stub ili krs tača.25. ili stoji pored njega. Crna Gora . Na pločama se ovi motivi ne nalaze.1. i s točna Hercegovina . Njihov teritorijalni raspored izgleda ovako: zapadna Hercegovina . npr.5.je čovjek na konju.1. nešto zbog slabije klesarske obrade. centralna Bosna . zapadna Bosna . Vrlo rijetko.3. istočna Bosna . - Predstava konja II na sanduku Ljubovu kod Trebinja. primorski krajevi i njihovo za l eđe . postoje ukupno 53 primjerka ovakvih motiva. Ovi motivi su klesani isključivo na vertikalnim stranama sljemenjaka i visokih sanduka. 134. itd. Tako je u pet primjeraka prika- i jaha ča kao heraldi čka oz· naka na š Utu (sa mačem) Sl. Koliko sam mogao ustanoviti. kod Stoca.2. ali se na nekim primjercima sasvim dobro vidi oružje koje konjanici nose. Srbija . Uglavnom u svim primjercima se radi o predstavama muškaraca kao jahača.

u Budimiru. npr. 135).zan konjanik sa izdignutim mačem u ruci.Predstava konja i jahača sa kopljem na sljemenjaku iz Troskata kod Lištice (sada II Muzeju Hercegovine II Mostaru). nedaleko od Bileće. u okolini Stoca. ma kojoj je glava konjanika oivičena nepotpunim tordiranim vijencem. 134). . Na osam primj eraka vidimo koplje u rukama konjanika. nedaleko od Sinja. prikazuje feudalca Ljupka Vlasnića. u Ljubovu. br. u Krehinu Gracu.Vlasnići 887 (sl. To je jedini primjerak gdje je konjanik upotrijebljen kao oznaka grba . npr. iz obližnjeg sela. da bi se na taj na č in prikazala kosa. npr. ili u Radmilovića Dubravi. Zanimljiva je dosta naivna jedina preds tava konjanika sa lukom u Boljunima. blizu Citluka (sada u vrtu Zemalj skog muzeja u Sarajevu). koja . . 135. Veoma je uspje la također dinamična predstava konjanika sa kopljem u Troskotima. koje se i naziva po njegovoj porodici . Napominjem da je to istovremeno jedno od najuspjelijih klesarskih ostvarenja ovoga motiva'85 (sl. u okolini Trebinja. po natpisu koji se tu nalazi.'88 U ne koliko slučajeva naziru se i štitovi u Sl. gdje je konjanik isklesan na četve roug l astom štitu sa mače m. 886 Ta dva primjerka odaju odlične maj store koji su u svoje kreacije umjeli da unesu dosta živosti i pokreta. br. 884 U nekoliko primjeraka je mač o bedru jahača. u okolini Lištice.

136) . lini Cavtata. . iz is toga razloga . vidimo ženu ili muš karca koji vode konja. turnira ili ostalih scena. Takve predstave sam uvrstio u ostale scene. U glagolj skom misalu hercega SI. osim konjanika. poznatom kod svih naroda i u svim vremenima . Na drugom mjestu je već bilo riječi o konju kao likovnom motivu. u okolini Cavtata . brojni konjanici . U Brotnjicama.rukama konjanika. 136.8" U tri primj erka se vidi ptica (soko) uz konj anika. koj i je više nego dva puta veći od konja i jahača zajedno.890 Napominjem da ovdje nije uračunato dvadesetak predstava u kojima. također nisu ovdje uvršteni. a u Boljunima je š tit sa mače m is klesan pored predstave konjanika s kopljem.Predstava konja i jah a ča sa sokolom na ruci na slje- 317 menjaku II Brotnjica ma. Razumljivo. kao element i scena lova. II oko- . soko stoji na desnoj ruci konjanika (sl. br. U našim krajevima se čes to susreće motiv konja sa jahače m .

s" I sveci se prikazuju na konjima. To što se uz naš u konj a ni č ku figuru kleše oružje.u portretima bosansk ih banova. Zoila iz XIV v.Pečal bosanskog kralja Stje. Nisu zapažena 'Ili istraživanja u tome pravcu. kraljeva i visokih fe udalaca na pečatima i novcu. zatim na pečatu kralja Tvrtka I. . u lovu i jun ač kim igrama bio nezamisliv. ili sv . gotovo je identična SI. god ine. mislim da on na s tećc im a ima is ključivo svjetovni karakter. sv. Reljefna predstava Ljupka Vla s ni ća u Tros kotima (sada u Muzeju Hercegovine u Mostaru) . Krševan na srebrno-zlatnom relikvijaru sv.S9l * ** Nije poznato kako je došlo do pojave ovoga motiva na s tećcima i šta bi on tu trebalo da znači . motiv konjanika ima svoje posebno značenje. pana Ostaje iz 1419. Osto· je i Tvrtka II vidimo viteza na konju .. bez čega bi srednjovjekovni vitez u svojim ratnim pohodima. sa sokolom na ruci. jasno govori o takvom karakteru tih predstava. Đorđa . npr. npr. U tome pogledu klesari s teća ka su mogli imati svoje uzore u n eposrednoj blizini .Hrvoja ovaj vitez je predstavljen na konju . na sv. koji se nalazi u Zadru . . 137. Bez obzira š ta bi se u tome pogledu moglo reći za druge vrste mOtiva ove grupe . Dimitrij a. Iako motiv konjanika asocira na ikonografsku predstavu ne koga od svetih ratnika . tako npr. To potvrđuj e i predstava sokola na ruci konj a nika.'" Na peča tu bosanskog bana Stjepana II Kotrornanića. a onda i na peča tima bosans kih kraljeva Stj epana Dabiše.. s koplj em .

51. Muškarce prepoznajemo po odjeći. u centralnoj Bosni i u Crnoj Gori ih je vrlo malo. ali pošto nije sigurno da se u takvim slučajevima radi baš o igri. kolo igra ispred tr. Prema tome. uspio sam da utvrdim i približno tačan broj kola prema broju figura koje u njima učestvuju . odnosno ploče. Ukupno . ja sam ih svrstao u pstale scene. Primorje sa zaleđem je bogato i stoji odmah iza istočne Bosne. nekada ženske. kao npr.12. u Brotnjicama. Kada bismo takve predstave pridružili ovima. npr. 897 U Starom Slanom. koji sežu do iznad koljena. aH se poneki primjerak nalazi i na krslači ili na horizontalnoj strani sanduka. Nekada su utegnu te u pas u.. Žene su obučene u dugačke haljine koje su prema dolje šire . priljubljene uz noge. isto6na Hercegovina . na struk.ijema kuće (ispred arkada) . u okolini Cavtata. u okolini Ljubuškog.18. a zatim onih sa šest do osam figura. te na kola u kojima su i muškarci i žene zajedno. sa deset figura 6 i sa jedanaest figura 2 primjerka kola.'98 a u Radmilovića Dubravi. nedaleko od Sinja. najviše je mješovitih kola. pa djeluje kao friz. Tako.. centralna Bosna . sa tri figure (nekada muške. 2-Kolo Kola (igru) na stećcima možemo najprije podijeliti na ona u kojima učestvuju samo muškarci. postoje 132 motiva kola. kao npr. a nekada mješovite) postoji 25 primjeraka kola.'94 Samo iznimno se na haljetku do pasa vide vodoravne. Kako vidimo. zbog čega bi mogle ovdje da se uvrste. ples.'9S a u jednom slučaju u okolini Kalinovika prelazi čak i na treću stranu 896 ponekad su po dva kola predstavljena na jednoj strani stećka. dakle. primorje sa zaleđem . Muških kola ima 23. sa pet fjgura 22. Prema tome. a mješovitih 69 . Zbog svega toga mislim da motivi konjanika na stećcima nisu ništa drugo nego konjanički portreti pokopanih ličnosti.899 319 . sa devet figura 10. nedaleko od Bileće.slikanom portretu hercega Hrvoja. i motivi kola su redovno klesani na vertikalnim stranama stećaka. Iako zbog oštećenja spomenika u nekim slučajevima situacija nije sasvim jasna. Ovi motivi su teritorijalno raspoređeni ovako: zapadna Bosna 16. sa šest do osam figura 38. ili portretu na pečatu kralja Tvrtka II. gotovo isključivo na visokim sanducima i sljemenjacima. pa će o njima tamo biti riječi. kolo spada među česte motive stećaka . sa četiri figure 29. zapadna Hercegov ina .. istočna Hercegovina ima najviše primjeraka. broj motiva kola bi se povećao za oko 40 primjeraka.4 primjerka. Samo u nekoliko slučajeva vidimo gaće koje nisu priljUbljene uz noge. I kod žena su haljine u donjem dijelu pone kad uspravno prugaste. To je približno tačan broj . U svom gornjem dijelu oni imaju haljetke. ženskih 40. a u donjem hlače (gaće) koje su uske.31 i Crna Gora . Možda su i predstave sa po dvije ljudske fjgure koje se drže za ruku također igra. a u istočnoj Bosni i u Srbiji ih uopšte nema. u Budimiru. zatim na ona u kojima su same žene. kolo sa deset muških figura je isklesano iznad arkada. U nekoliko slučajeva se kolo nastavlja i na drugoj strani stećka. Kao i čovjek na konju. a od pasa uspravne pruge. u okolini Trebinja.

"" Prva i zadnja figura u kolu obično svoju slobodnu ruk u drži povijenu na boku. U ženskom kolu u Ravnom.. ". cipele. kao predstavom kose. U odnosu na druge figuralne predstave. Wenze l uvrs tila u kolo. a li postoje i d rugačiji s lučajevi. koji je M. U nekim s lučajevima su na glavama muškaraca ipak označene kape . u okolini Cavta ta. Obič­ no se majstori nisu upuštali u detalje. Najčešće su uzdignute do visine ramena. u oko)jni Kupresa. npr. npr.907 Zanimljiv je prikaz triju figura sa rukama na grudima u Dugom polju.pr.s u glave učesnika oivičene tordiranim vijencem."" u mješovitom ko- S L 138. nos i usta. koje su redovno sa zadnje stmne prema dolje produžene. u okolin i Citlu ka. obično nema kapa . nisu označeni prsti.904 a u Mokrom. ispod Cvrsn ice planine (Blidinje). II okolini Cavtata. U nekoliko s lu čajeva učesnici drže trolisne cvjetove u svojim rukama. nekada neš to vi še. a iz sred ine joj izrasta Ijilj an. a ima ih i nešto spuštenih.Na s ij emc njaku II Brot· nj icama. u okolini Stoca.. u okolini Mos tara. . nedaleko od Liš tice. . u Zitomisliću . Rijetko su gdje.900 Ponekad su te kape prema gore i nešto pozadi zaši ljene.906 koji nekada izgledaju kao mali krstovi . samo su te ruke vrlo raz li či to prikazane. a li on više djeluje kao predstava nekog kultnog obreda.Klesarska obrada je neujednačena . vrlo zanimlji va kapa nalazi se na glavi kolovođe u Boljunima. npr. u Dragičini . u selu Gabri li . tako da nekada daju utisak če lenke na kapi . predstavljeno je kolo sa deset ženskih figura koje se kreće ulijevo (gledajući od s tećka ka publici). detalji odjeće. a nekada su ruke sasvim u horizontalnom položaj u ..'OJ POne kad . označene oči."" U nekoliko s lučajeva su takve šilj aste kape isklesane i kod žena "'" Neuobičaj ena. ovdje je veliki broj motiva obrađen pažljivo i uspješno.. žena-kolovođa drži oveći tord ira ni vijenac. ne vidi se kosa na glavi. koja na krajevima ima dva š ilj ka. glave su predstavljene rozetama okruženim tordiranim vijencima <.točkovim a") "J5 Učesn ici u kolu se uvijek drže za r u ke. itd.

Usljed dugačkih haljina. mirna i sasv· i m monotona. U najviše mješovitih kola kolovođa je muškarac. a kada se vide.91S To je jedno od najljepše klesanih kola na stećcima (spomenik je sada u Vojnom muzeju JNA na Kalemegdanu u Beogradu). 139. - Predstava ženskog kola na Kose kod Ka1inovika. nedaleko od Bileće. slećk u Mirkove 321 Neki istraž ivač i s teća ka smatraju da je pravac kretanja kola presudan faktor pri rješavanju pitanja da li su kola na s tećcima realne životne predstave. Ona su mješovita i nalaze se u Krekovima. u okolini Konjica. a neka pokretna.lu na Gvoznu. u okolini Stoca. Osim toga. kod žena se noge često uopšte ne vide. npr.muškarac drži štit . nedaleko od Bileće. a od muških u Gornjoj Dragi č ini. u okolini Lištice. živa i vrlo dinamična. ako su sprijeda malo podignute i po nogama kada se one vide. To su kola sa više mješovitih figura koja predvodi muškarac jašući na je- . I položaj tijela učesnika je važan elemenat za određivanje pravca kretanja kola. nedaleko od Cavtata. Po položaju stopala izgleda da ko lovođa stoji nešto drugačije u odnosu na ostale igrače..'1O a u mješovitom kolu u Knešpolju. Jedno od ženskih mirnih i ozbiljnih kola je u selu Gabrili. Među mješovita življ a kola spada ono u Ustirami. kod mješovitog kola u Mirušama. a najživlje muško kolo svakako je ono sa tri učesnika na Gvoznu. kolovođa . kakav je slu čaj II Boljunima. nedaleko od Nevesinja.9lJ u okolini Citluka. br. kod Kalinovika. Po haljinama.. Tako se. onda je to samo mali dio nogu. u okolini Kalinovika914 (sl. Naprij ed sam naveo da postoje dva kola sa po 11 u česnika. Kolo u Krekovima predvodi žena. Obično su figure nagnute na onu stranu na koju kolo kreće. ili ona imaju karakter posmrtnog kulta.16 Postoji nekoliko neuobičajenih. neka su kola ozbiljna. kao da upravo zakreće kolo. specifičnih j originalnih kola. kolovođa-muš karac drži mač. sasvi m jasno vidi da ono kreće udesno (g l edajuć i od kola ka posmatrač ima) . 140). Kod muškaraca se prema položaju nogu taj pravac lakše uočava. To se osobito jasno vidi po muš kim figurama koj e s u se ugnu le u kolj enima. mog uće je odrediti pravac kretanja žena u kolu. Većina ženskih kola S U mirna.' 1 2 SI. U mnogo s lučajeva ne postoje potrebni elementi za određivanje pravca kretanja kola.'lI Na nogama nije naznačena obuća. j u Dubovcu.

- V rlo živo muško kolo na sanduku II Gvoznu kod Kalinovika. zbog čega ne smij emo i sk ljučiti eventua lnu mogućn ost da se u ovome slučaju radi o predstavi konja umjesto jelena. Ispred kola u istom pravcu kreće mu škarac j ašući na jelenu. sa pet mješovitih figura i kolovodom na jelenu. držeći se jednom rukom za rogove jelena.lenu . 140. 9 \9 U Zaplaniku. predstavljeno je kolo sa sedam n a i z mj eni čno poredanih muških i ženskih figura (na kraje vima su žene sa slobodnom rukom na boku) .918 Gotovo identič na toj predstavi. br. kod Treb inj a.921 Kolo kreće udesno. Vrlo s lična predstava. Kolo k reće na lij ev u stranu917 (sl. SI. Kolo kreće udesno. muškarcem kao ko· lovodom i sa muškarcem na jelenu. nedaleko od Nevesinja. Tako se u Boljunima nalazi kolo sa šest žena ikolovodom muškar· cem koji jaše na jelenu. kao završn im učes nikom. 141 ).920 U Nekuku. a drugom za ruku prve žene u kolu. odnosno na konju. Nij e sasvim izvjesno da li životinja ima rogove. postoji kolo sa pet žena. a zadnja žena pridržava ruku jahača. . nalazi se u Citluku. u o kolini Stoca. nalazi se u Toplici. samo sa pet mješovitih figura ikol ovodom na jelenu i sa pravcem kretanja udesno. kod Stoca . i istim pravcem kretanja.

141. .Mješovit o kolo ispred koga je j ahač na kon j u (?) p reds tavljeno je na sandu ku u Zaplaniku kod Trebinja. Sl. 142. - Žensk o kolo p redvo d i mu š karac ja š u ći na jelenu na san duku u Boljunima kod Stoca.S I. .

ovdje jahač na jelenu n e vodi nego završava kolo. Osim toga.'23 Druga je u :Žugi ć Bari. Jedna od njih je u Radimlji kod Stoca. žene i j ah ača na konju II kolu (?) na s ljemenjaku II Eminovom Selu kod Duvna. Prva drži v ij enac.ili ular životinje. . jednom rukom drži za podbočenu ruku žene. a drugom za jelena. gdje u arkadnim nišama vidimo muš· karca. u okolini Kupresa. - Preds ta va mu škarca. Tu je predstavljeno kolo sa četiri mješovite figure. S I. To je kolo sa če tiri žene. a do zadnje je jelen. Ni ovdje nije jasno da li je u kolu jelen. Kako izgleda. ženu i jahača ·n a konju kako se drže za ruke kao u kolu. predstavljeno je kolo sa tri ženske figure. Izgleda da se muškarac. U ovome s lučaju jahač i jelen nisu okrenuti u pravcu kretanja kola'24 Ovoj vrsti scena možda bismo mogli pribrojiti i on u u Eminovom Selu. 922 Ovoj vrsti scena pripadaju još dvije. ali bez jahača . jednim muškarcem i do njega jelenom. nedaleko od :Žabljaka (Crna Gora). 143. Nije sasvim sigurno da li žena dodiruje jele na. iza koga je još pas. a do prve ženske figure je i muškarac na jelenu. ovdje je u završni dio kola uključen jelen. ili konj . Na Ravanjskim Vratima. kao krajnja ljudska figura.

Kola su nastavljena i u srednjem vijeku. npr. Marije u Dubrovniku. u kojima se na određene praznične dane igra posmrtno kolo koje je nešto drugačije od ostalih kola. a kasnije energičnije. igrala kola na groblj ima. na Ha. iz druge polovine XV v. naročito onih na nižem stllpnju razvoja". god. Vidović kaže da su " pogrebni plesovi u raznim vidovima postoja].' 3fJ a onda . Zanimljiva je i reljefna predstava kola sa šest mješovitih figura na kruni bunara (cisterne) u Hamzićima.' 2S Kolo je evidentirano na starijim grčkim i etrurskim vazama. koji se nalazi u Muzeju Cluny u Parizu.'l l Izgleda da su svi ovakvi nalazi posljedica starog paganskog obiigranja kola kao znaka kulta mrtvih. zatim u Sandžaku i u Sremu. kao j u još nekim krajevima. za koje se iz literature i istorijskih izvora znade da je bio veoma raširen. plemena istočne Brazilije i >ndijanskih plemena Sjeverne Amerike. druge igre u crkvi sv. Kršćanstvo se dugo vremena i na razne načine borilo protiv toga naslijeđenog paganskog običaja. ili se igra kraj vatre preko koje se i preskače. On je našao podatke da su takvi plesovi postojali. god. zabranile ples. Vego je pronašao više podataka iz kojih se vidi da su se u zapadnoevropskim zemljama od XIII do XV v.. u Trieru 1227. Užica i Valjeva. tako u okolini Sarajeva. npr.kolo sa muškim figurama na fresci manastirske crkve u Dečanima. Etruščani su ga klesali na svojim nadgrobnim spomenicima. god. 9JS Tragovi posmrtnog kola su uočeni u raznim našim krajevima. Posmrtna kola su igrali i stari Slaveni. U Krepoljinu. a ponegdje izgleda sve donedavno. Tu se u kolu drže upaljene svijeće. Tripuna u Kotoru.. iz početka opreznije i blaže. kao i na sarkofazima Tračana.* ** Kolo kao likovni motiv odavno je poznato na vrlo širokom geografskom pros toru. sabori u Parizu 1212-1213. u Makedoniji.' 34 Ipak je u Dubrovniku 10 godina kasnije registrovan p les na dan sv.?" zatim vidimo kolo sa plesačima i sviračima u crkvi manastira Lesnova. D. iz XIV v. na Borneu. Marije u Bermu kod Pazina. m Kultni plesovi su poznati i u predistorijskoj Evropi.i tima.'3S· čaja 325 . Takvi plesovi su se održavali i u staroj Grčkoj i u Egiptu . zabilježeni su običaji Pomana i Privelj.. Tripuna kolo izvodilo pred crkvama sv. kod velikog broja naroda.'ll> Postoji podatak da su dubrovačke vlasti 1425. te kod niza afričkih plemena. na otocima Samoa. u Hercegovini. Wenze l je mislila da se u ovome slučaju radi o stećku u sekundarnom položaju. i drugi 9ll I u našim krajevima se u srednjem vijeku igralo i pjevalo na grobljima i u crkvama.92 6 Kolo se prikazuje i na umjetničkim djelima srednjovjekovne Evrope.) praktikovalo i u susjednom Dubrovniku. u istočnoj Srbiji. II crkvama i na drugim svetim mjestima i da su koncili katoličke crkve donosili odluke o strogim kaznama za prekršaj e. ali se on ipak zadržao sve do u kasni srednji vijek. Tako se na dan sv. Blaža. Tako je žensko kolo prikazano na bronzanom sudu iz XIII v. u Novoj Irskoj. Međutim. kako se u to vrijeme (XV v.'27 a vidimo ga i na italijanskom tekstilu iz XIV V 928 U našim krajevima ga vidimo kao ples mrtvaca na freskama Vincenta iz Kastva u crkvi sv. kamen je specijalno klesan i ukrašen za krunu bunara. kod Cerima. M.. Time su se bavili. Kod nekih od navedenih naroda oni se i danas priređuju. M.

naopako. koja su se kretala obratno od običnih kola . naime. sviranju i pjevanju u našim narodnim pjesma· ma. za koj'. našla tragove posmrtnih kola. s tarodrevni je običaj našega naroda . Krs tića o igranju . naopako okrenuli svoja koplja. U narodnoj pjesmi Zenidba Milića barjaktara. 144. nego na obrartnu stranu. dok u tome pogledu Sl. u okviru ceremonijala tzv. kada su vidjeli da je Milić mrtav. on kaže da se sve do naših dana održao u vidu "mrtvačkog kola". vidio da se ta kola ne kreću kao obična vesela narodna kola.'39 Prema svemu izgleda da je pravac kretanja kola na stećcima presudan faktor za utvrđivanje da li se radi o običnim ili žalobnim kolima . Radić izrazio s lično mišlj enje: " . kaže se da su kićeni svatovi. Nekoliko istraživača su se bavili tim pitanjem i u vezi s tim izrazili svoja mišljenja. a ne na desnu stranu. Zore je smatrao da su na stećcima predstavljena žalobna. naopako kolo poveli i žalostivu pjesmu zapjevaJ. .. vidi se da se posmrtna i uopšte žalobna kola 'kod naših naroda zaista kreću obratnim pravce m od uobi čajenoga i omiljenoga veseloga kola ' 4l Ali.Predstava mješovitog kola koj e kreće udesno na sljemenjaku II Dugom đu polju (Blidinje) izme· Cvrsnice i Vran-planine . niti je dovoljno proučavano.. Malo iza toga je i F.. t j . posmrtna kola. na lijevu. "'38 Nedavno je J. U našim narodnim pjesmama i poslovicama ima više dokaza da se kola kojima se izražava žalost i tuga kreću naopako. . proučavajući narodne igre na Kupresu. On je.i'''' Iz studije B.Pitanje porijekla . "karmine" i "sedmine"'36 Izgleda da se zaista tada igralo takvo kolo i II stihovima naricalo u Paštrovićima '37 Važan elemenat za svoje stanovište Zore je našao u pravcu kretanja kola na stećcima. objavljene prije n ešto više od 20 godina. Takvo stanovište on je zasnivao na postojanju starog slavenskog narodnog običaja. između ostaloga.i značenja kola na stećcima još nije riješeno. Kolo što se naopako igra pri samrtnijem obredima. Dopuđa . Prije jednog stoljeća L.

u do· bri čas. psalma Davi· dova. kao kod crkvenih ob· reda."'7 I ja sam u dva maha o tome pisao. zapra· vo..9S3 Teško bi bilo objasniti zašto se zajedno klešu scene različitog karaktera. ob· jašnjavao kao pravac kretanja od desna nalijevo.327 izgleda da nema nikakve sumnje. Solovjev je te nazive. . kultna I kola. sretno. Kod mnogih kola na stećcima nije moguće utvrditi pravac kreta· njao Kod onih gdje je to moguće. uobičajeni. odnosno naopaki pravac i kako ga sigurno ustanoviti? Za Zorea sam već naveo da je kolo koje se kreće ulijevo smatrao naopakim. ali je broj onih koja kreću udesno znatno veći. litij a.' " M. "nao· posun". Đurić je nedavno izrazio misao o mogućnoj vezi između kola na stećcima i ko· la na freskama. Vidović smatra da je ta ideja izražena i na stećc ima 948 A. postavilo se pitanje: koji je to.Osnovna ideja ."" Naoposun i naoposlen se kaže za pravac po prividnoj sun· čevoj putanji. O kolu na stećcima najviše je pisao D. Interesantno je da na stećcima nema nekjh drugih predstava pogreb· nog kamktera. Pišući o kolima na Kupresu.naO' posun je kretanje ulijevo (gledajući od stećka ka pubLici).ialobnih kola. Stoj. Vidović. npr. bila žalobna. s obzirom na druge okolnosti. Karaman. kultnim kolima na stećcima ima više svoga os· nova. On je naveo više podataka koji govore da su pogrebni plesovi bili široko rasprostranjeni kako u predistoriji tako i u srednjem vijeku. vesela narodna kola. Po tome bi izgledalo da je vjše . vidi se da ima kretanja i na jednu i na drugu stranu. a moglo bi se reći da ga je čak prilago· dila svojim uslovima. prema pri· vidnoj sunčevoj putanji. Takva su. ipak. ona .'S< Ia:ko mi se čini da mi šlj enje o posmrtnim. prema ruskom "posoion". bez većih po· kreta. M. na što je ui<azao i Lj. Karaman nije dijelio mišljenje onih . i da spada u kompoziciju Hvalite Gospoda'5l' Trebalo bi da su sva žalobna kola mirna. naopako je kretanje udesno. koja bi. mnogobrojna kola koja se kreću udesno. kako se kreću žalobna kola. gošće· nja kod groba i sl. I danas mislim isto .944 Pobijajući Solovjeva.9S1 V. ili turnirska scena. zauzimanje isključivog stava u tome pogledu za sada ne bi bilo sasvim opravdano. muzikolog C. prikaza nošenja mrtvaca.na stećcima vjdio igru i zabavu. u prvo vrijeme u izvjesnom smis lu tolerisala. .kovk je tvrdio da je naoposun kretanje po suncu. Bilo je još ne· kih pisanja i osvrta na pitanje pravca kretanja kola.na GVOZDU i 'll Ustirami . Benac je u kolu . ipak. npr.ga je.k ola u kršćanstvu je da ono simbolizira smrt i uskrs čovjeka. a i naj zagonetnije pitanje sasvim neobične pojave kola sa kolovođom koji jaše na jelenu.u Srbiji. slijeva nadesno. tj. vjenčanja i sl. a obratno. u smislu kretanja unapredak. Veo go je kolo smatrao posmrtnim 9SO Lj. a vesela ulijevo. Međutim. U čitavom problemu kola čini se najzanimljivije. nisu mirna i svečana . dva kola koja se mogu smatrati najživljim . kako se kreću obična. naricanja nad njim. od istoka ka zapadu. svečana. po tome kriteriju. Rihtman je žalo· stiva kola smatrao ona koja se kreću udesno. upravo. za koje kaže da je ilustracija 148."'. tj.' ''' Iz svega se vidi da ne postoji usaglašeno objašnjenje pojma pravog i naopakog kretanja kola."'3 A. a u nekim slučajevima vidimo i jednu i drugu scenu na istoj strani spomenika. Iako se protiv toga pa· ganskog običaja kršćanska crkva borila. u Boljunima.koji su kolo na stećcima gledali kao izraz kulta smrti .952 U više slučajeva je na j ednom 'te istom stećku rrikazano i kolo i lov na jelena. žalobnim.

kao . sličnom plesu kostura na freskama 956 Tragao sam za eventua lnim paralelam a naši h kola sa jelenom . ali ih nisam nigdje našao. iako n ij e elemenat kola · ss O porijeklu i značenju motiva jelena na stećc ima bi lo je govora naprijed. U ovome pogledu su od važnosti istraž ivanja G. jelen bi tu "mogao imati ulogu božanstva ili psychopomposa". a u jednom sl učaju je neš to iza ko la. Jelen bez j ahača je dva puta na začelj u kola. Istaknuta je dosta velika uloga jelena u mrtvač kom ritualu. kako u predistoriji tako i u . njegova krajnja figura. Dodajmo ovome fondu i jedinstvenu predstavu jahača na jelenu u Zdrij e l ovićima. Wilkea . a dva puta je on ispred kola.kao i kola u kojemu je jelen bez jahača . Po njegovom mišljenju. nedaleko od Trebinja. Takvo kolo on smatra izrazom htonskog ritua la. . On je na fresci Casa del poe ta tragico u Pompejima našao jahača na jelenu. Zečev i ć. Naprjjed sam naveo svih osam s l učaj eva takvog motiva. Među njima se jahač na jelenu javlja tri puta u funkciji kolovođe.srednjem vijeku. 328 .il ustra- SL 145.Predstava žene koja jaše na jele nu na slj eme njaku u Žurij e ) ov i ćima (Ljubomir) u o kolini Trebinja. Jelena u kolu na s tećc ima do sada je istraživao jedino naš etnolog S. Mislim da je u ovome sl učaju posebno važna okolnost š to se jelen u kršća nstvu smatrao simbolom duše.

ciju prIce o Ifigeniji koja vodi jelena. Srbija . istočna Hercegovina . U bugarskim narodnim pjesmama "samodive" su na jelenu. 9S7 Osim toga. Kako se vidi. U nekim krajevima Srbije postojao je. N.2. poslana od božice Artemide.69. u kojoj se spominje "tihi jelenčac". kao žrtva velikom jelenu sa zlatnim rogovima . zapadna Hercegovina . koji predskazuje i zamjenjuje usmrćenog Andrijaša .960 Na našem tere nu je nađen spomenik koji prikazuje Dijanu .25.na medvjeda 4 primjerka. OO' Cini se da bi naš motiv iz Ždrijelovića mogao imati veze sa anVi č­ kom Dijanom na jelenu i sa "v. te scene sa lovcem .4. LjuNnković je upowrio na bugaršticu Vjeridba i smrt Sekule sestričića. Napominjem da se u našim narodnim pjesmama više puta govori o vili kako jaše na jelenu. te objema rukama čv rsto uhvatila životinju za rogove" . lov na vepra 'i lov na medvjeda .i vila su povezane sa kultom smrti. U 14 scena učestvuju zajedno konjanik i pješak. u Portugalu. pr.i morje sa zaleđem 37.pješakom. i to jedan konjanik i jedan pješak. zapadna Bosna . kao pre dznak i aluzija na pogibiju trojice braće Ugričića. Kaže da se takva predstava nalazila već na ranoneolitskom doirnenu u Alvao. a što se tiče geografskog rasprostiranja relativno najveći broj ·i ma Hercegovina (gotovo 50%).18. a navodno i danas postoji. On je upozorio i na bugaršticu o Kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu. u kojoj se spominju "tri vile na tri ljeljena". Po vrsti i broju učesnrka u lovu.kako je "klekla na jelena. I Dijana . u kOjima učestvuju po dvojica konjanika. scena lova na vepra ima ukupno ll. postoje tri vrste ovih scena: lov na jelena. a u 28 scena sam pješak kao lovac. ove bismo' scene mogli podijeliti na četiri vrsle: one u kojima učestvuje lovac . Ljubinković misli da motivi kolovođe na jelenu mrtvačkih kola na stećcima j ovaj motiv vile na jelenu u narodnim pjesmama imaju nešto zajedničko i da potječu sa istoga bosanskohercegovačkoga područ­ ja. on je jahača na jelenu našao u indijskim i nekim evropskim mitovima. umjesto na konju. kojom prilikom se na kamenom žrtveniku kolje brav. Grci su ga žrtvovali božici Artemidi 9S8 Ali. u svim scenama predominantan broj imaju scene lova na jelena.l . istočna Bosna . Postoji 99 scena sa jednim konjanikom i 25 scena sa dvojicom konjanika.961 Reljefni motiv sa stećka u Ždrijelovićima. Od ukupno 181 scene njih 166 ili 92% odnose se na lov na jelene (to je približno tačno brojno stanje). 3-Lov S obzirom na namjenu i cilj. u okolini Trebinja. Može se re6i da je lov iznimna pojava u 329 .25. koji je podvio noge.\om na ljeljenu" iz naših narodnih pjesama . veoma podsjeća na takvu antičku Dijanu. zatim scene u kojima su dva lovca. Teritorijalni raspored ovoga reljefnog motiva izgleda ovako: centralna Bosna .i Cma Gora . a .kao konjanik. čini se najosnovanijim da taj motiv na stećcima ima značenje paganskog simbola prenosnika duša.95' I kod Rusa postoji vrlo slično predanje. Jelen je poznat j kao žrlvena životinja. i samome jelenu su se prinosile žrtve. jula na Petrovoj Gori održava neka vrsla velikog sabora. Iz svega navedenog o jahaču na jelenu. posebno istočna Hercegovina. običaj da se svake godine na 12.

inventivno.istočnoj Bosni ·i u Srbiji. 145. ili u okolini Lištice. kao npr. onda je on na ruci lovca. U mnogo s luča­ jeva u lovu učestvuje pas. a gdjekada kao da ga je dodirnuo. blizu Imotskoga. predstavljena je scena lova na dva jelena. Najčešće je lovac sa kopljem u ruci u trčanju za jelenom. U njima irna dosta neprirodnog. Neki primjerci oko Stoca. Međutim. a izvjestan broj primjeraka je izrađen besprijekorno.lovac je u jednoj.i po dva. - Preds ta va lova na je le na na sanduku u Prictvon. on se gotovo uvijek drži uobičajeno. a jelen u drugoj arkadnoj niši. i to njihove vertikalne. Ponekad je lovac gotovo dostigao jelena i svojim kopljem mu se sasvim približio. Nevesinja. 966 U dva slučaja scena je prikazana u ankadama . Zanimljivo je da je ovaj motiv dobro zastupljen u primorju i njegovom zaleđu. detalji se Sl. nema nijednog slučaja da je jelen ubijen. 967 U Zvirićima. spreman da upravo baci svoje koplje prema jelenu . Ljubinja. redov. 968 Sve figure u ovim scenama su dosta sumarno date.'·3 ili na Duvanjskom polju. Za njega su odabirani veliki i visoki 'stećci. odnosno već na samome jelenu. naročito u istočnoj Hercegovini. kod prili čno velikog broja scena ogledaju se darovi ni majstori. pa i u Crnoj Gori. sa visoko uzdignutom glavom. ili u letu prema jelenu. Vidi se da su se u izradi okušavali majstori različitih sposobnosti . neproporcionainog i neusklađenog. obično bočne strane .'·5 Ako je soko angažovan. naivne i općenito malih umjetničkih vrijednosti. a više puta i soko. Scene lova na jelena u kojima učestvuje jedan lovac na konju zauzimaju 60% svih scena lova na jelena.: im 3 kod Nc ves inj a . nedaleko od Ljubuškog. Ovome motivu majstori su poklanjali mnogo pažnje. Trebinja i Bil eće su prave umjetničke kreacije. u Lovreču. što je neuobičajena pojava. pa čak i po tri psa. naprotiv. zbog čega su mnoge scene ne samo šab lonizirane nego su grube. Većini njih je to bio pretežak zadatak.%4 Međutim.n o sljemenjacI i visoki sanduCi. Ponekad u ovakvim scenama učestvuju . ili u njega već zabio koplje. U nekoliko slučaj eva umjesto koplja lovac upotrebljava mač. ili da je posrnuo kao smrtno ranjen.

u Radimlji . npr. <ili u Toplici. niti mačeve. U Zalomu. nedaleko od Nevesinja. u Ži!omisliću. pa i po tri psa. nekada po jedan. Dvije scene su sasvim neobične . u Hercegovini . Ponekad te kape potpuno sliče šljemovima sa čelenkama.'88 Zanimljivo je da se na tkruni bunara (cisterne) u Hamzicima. u Boljunima vidimo konjanika sa kopljem. na području opštine CapIjina (sl. za tim pješaka sa lukom i dva jelena koji idu prema njima'SS Ponekad lovac-konjanik ne nosi u ruci koplje. Rijedak je slučaj da se jelen okrenuo prema lovcima. nego mač.969 koja je. npr. lovci ne drže koplja. u okolini Kalino \"ika. i . npr.m a u Suhom Polju . Jedna od najljepše klesanih je scena u Pridvorcima. 146). npr. a pješaka sa štitom. u okolini Kalinovika.'86 U Cisti. a između njih je jelen. nalazi scena lova na jelena u kojoj. u Toplici. kao u Vukovskom.975 Ponekad su i ove scene isklesane u arkadama. iza lovaca na konjima predstavljen je još jedan osedlan konj (bez jahača) '78 Teško je reći šta je ovim predstavama klesar htio da kaže. u široj okolini Stoca. kao npr. izgleda da prva znači hajku na jelene.sl U nekim scenama su prokazani psi. pas i soko.970 U drugoj vrsti scena lova na jelena učestvuju po dva lovca na konjima. u okolini Citluka. 25).'s7 I ova vrsta scena se ponekad kleše u arkadama. br. Tako. Na više ovih scena isklesan je mač o bedru lovca . Najčešće su to lovci sa kopljima. kao u Ziemlju. npr. npr. u potjeri za jelenom koji ispred njih bježi. a drugi mač. a nekada i po dva psa. nedaleko od Capljine. 149).'s2 Ova scena iz Radimlje je istovremeno jedna od najljepše obrađenih u ovoj vrsti. učestvuj u konjanik sa kopljem.'83 Na istoj nekropoli se nalazi scena u kojoj. također u okolini Kalinovika. kod Kalinovika.973 U nekoliko slučajeva lovci umjesto kopalja u rukama nose mačeve. a ponekad jedan lovac drži koplje. Na glavi lovca često se vidi neka kapa koja se prema gore i nešto nazad šiljasto završava. učestvuje i žena sa sokolom na ruci .331 . što je jedinstven slučaj. Više puta su konjanik sa kopljem u ruci i pješak sa lukom i strijelom postavljeni tako da obojica napadaju na jelena . u Cisti . kao i na stećcima. U nekim scenama se koriste i sokoli. okrenuti jedan prema drugome. a druga da je osedlani konj na neki način ostao bez svoga gospodara . br.koji se nalazi između njih. vrlo uspješno obrađena.konjanika sa mačem. koji je već na samome jelenu. vidimo lovca . npr. nego su svoje ruke podigli i raši rili . pješak sa lukom. konjanik nosi štit. kod Kupresa. u Hodovu. inače.972 Ponekad je umjesto jelena predstavljena košu ta (bez rogova). pješak sa lukom i pas's. 980 Takvu scenu vidimo i na zidu pećine Vjetrenice. npr. Na takVOj jednoj sceni u Ziemlju. U Gvoznu. i to jedan konjanik i jedan pješak. u okolini BjJeće. uz lovca na konju.97' Naprijed je rečeno da postoje i scene u kojima učestvuju dva lovca. prikazan je . u sceni učes tvuju konjanJk sa koplj em. kod Imotskog.97• I u ovoj vrsti scena lova više puta učestvuju psi. nedaleko od Nevesinja (sl. u okolini Mostara.. što je vrlo rijedak slučaj . u Suhom Polju. u okolini Nevesinja.'7I Ima i s lučajeva gdje su obadva konjanika okrenuta u istome pravcu.976 Lovci su često sa šljemovima na glavama i mačevima o bedrima. a ima slučajeva gdje se nalaze po dva. u Bijeloj Rudini. u sceni u Boljunima.le raspoznaju. nedaleko od Stoca i u Glumini. br. U Gvoznu.'84 Ima scena u kojima su po dva jelena. kod Nevesinja. gdje je drugi lovac okrenut na obratnu stranu od jelena i prvoga 10vca. Neobičan je raspored figura u sceni u Gracu. (sl.

a ispred ovoga luk sa strijel om koji lebdi (bez . Kri stofor sa dj etetom na LI Barevištu kod Li šti ce. a lijevom se drži za drvo. zali m po krs tu u ruci dj eteta.s Li čno prolis taloj palic i. sti lizovana razgranata stablo dočarava pejzaž sa šumo m u kome se o dig rava scena. Kris tofora (s l. 148).lov na dvije &Pne ili divokoze (?). U takvoj sceni u Donjoj Zgošći (sada u Zemalj skom muzeju ti Saraj evu) angažovana s u Lrj psa . - Scena lova na jelena i sv. blizu ZabIjaka .lovca).. npr. u No vakov i ć ima. 'ispred nj ega j elen . '" jelen j c ispred nj ega. u kojoj s j edne 5'trane konjanik koplj em pogađa jelena. kao i po drvetu koj e j e . neobi čna je scena . Na toj sceni 'Vidi mo ka ko .i :strij elom. Benae 6matra da se u ovom s lučaj u radi o predstavi sv.s a . neda le ko od Imots kog.. nešto nap rij ed . Uz ostalo.konjanik sa kopljen . pj ešak napeo svoj luk .m U Bi j ači. Dij ete u ruci drži maji krst."" U više slu čaj eva u lovu učestvuj e i pas . I za konj a nika su dvij e žene koje se sa po jednom visoko podignutom rukom drže kao da plešu 'OI Najzanimljivija je scena u Bareviš tu . A. npr.se strije la već zabada u vra t jelena . Treba .-eći da je upravo ta scena kreacija odličnog majstora (sL br. a a druge. pj ešak sa mačem j pas. 332 .992 SI.. steć ku Dva puta više od prethodnih i ma scena lova na jelena II kojima j e lovac pj ešak. 147. kod Ljubuš kog. aU je više puta j elen okrenut ka lovcu. a sa druge. kod Lišt ice. Najčešće je lovac s a lukom .koplj em. br.u prvom planu. S jedne strane na životi nje napada ko njanik . predstavlj ena je mu š ka fi gura koja u desnoj ruc i drži dIj e le. Po svetač kom arealu iznad g~ave . I zmeđu jele na i lovca sa lukom. 147). Ispod ove scene su prikazane tri životinje koj e najviše li če na pse. u Lovreču.

.Scena ·Iova na jelena u kojoj je lovac·pješak upravo odapeo luk (učes tvuju i tri psa) na sljemenjaku iz Donje Zgo šće (sada u vrtu Zemaljs kog muzeja u Sarajevu). 148. 149.SI. S I. u čest vuju 333 . Scena lova na jelena II kojoj uz lovca sa lukom soko ·i pas na slje menjaku iz Cerina kod Cit luka (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajev:u) .

a na drugoj jelena u trku I OO4 Dvije scene lova na vepra se nalaze u centralnoj Bosni (Donja kod Kaknja i Gračanica . u Laćevinama . klesar je svoju scenu lova . s jedne strane lovac odapinje strijelu. I u ovim scenama primjećujemo da neki lovci nose šljemove '!la glavama .k ošute. lovac ima mač i štit. pet u zapadnoj Bosni (Risovac. Glava lovca u Novakovićima . a ponekad izgleda da . a sa druge. u okolini Ljubinja. nedaleko od Mostara. sve ostale životinje jmaju po dvije ili po tri šiljaste "grbe" na svojim leđima. nedaleko od Ljubinja.999 a u Radimlji pješak sa lukom i psom napada tri košute i jednog je lena H XlO Vrlo slična scena . samo su naprijed i pozadi jeleni. U Podgradtnju. oivičena je tordiranim vijencem. kao npr.998 U 'nekoliko sluča­ jeva umjesto jednog jelena vidimo dva ili više.lOO3 Osim jelena u gornjoj zoni. u okolini Mos tara. u okolini Stoca. snažno napadaju pas i soko u letu u Cerinu.kod Visokog. bHzu Stoca. a košuta je između njih. u Bitunjoj.imaju i čel enke na tim šljemovima. npr. čime je valjda označena kosa. u Uboskom. U gornjoj predstavi je lovac svoj luk uperio prema . na BJidiZgošća Sl. 997 Ponekad lovac nije sa lukom. U donjem nivou je ista 1akva scena. sa predstavama u dva nivoa.naprijed je jelen. br. 149. vidimo dva jelena koje napada lovac sa mačem. Tako. UHodovu.koloni životinja koja ide prema njemu . 995 Izvanredno je živa scena u kojoj na jelena u trku.sl. u okolini Citluka996 (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) . sada obadvije u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). 150.protegao na dvije susjedne strane stećka . u takvoj jednoj sceni učestvuju pas i tri sokola. u okolini Kalinovika. kod 2abljaka.sa dva jelena i dvij e košute .U nekim scenama učestvuju i sokolovi. blizu Neuma. sokolom i psom.na jednoj je prikazao lovca sa lukom. Ponekad o bedrima lovaca vise mačevi. nego sa mačem .postoji i u Vranjevu Selu. Scene su veoma lijepo klesane. U 2itomislićima. - i pješak sa Scena lova na jelena II kojoj u čes tvuju pješak sa lukom mače m i štitom na sanduku II D ra g i č ini kod Citluka . a ponekad među njima i košutu. a iza njega su dvije . pos toji dosta neobična scena."'" U Raškoj Gori. što je neobi čna pojava I OO2 Istu pojavu imamo i u Drag ičini kod Citluka.

Sarajlije i Kongora. Avtovac. 151. . da se dočara pej zaž.1OO6 U scen i ima dos ta živosti. U Risovcu i Vranj evu Selu su po dvije scene na .10'" U scena ma se osjeća pokre t. U Eminovom Selu i u Sarajlijama su također lovci-pj ešaci . a drugi u vrat životinje. U Vranj evu Selu veprovi dos ta sliče m edvjedima. na Duvanj skom polju) . blizu Hil eće). blizu Neuma. U sceni na s pomeniku iz Donje Zgošće lovac upravo zabada koplje li vrat vepra.Scena lova na medvjeda na slj emenj aku II Podgrad i- 335 nju. Može se reći da je to likovno najvrednija scena te vrste (sl. koga su već dos tigla dva p sa. 148) .is toj s trani stećka . Veprovi su tu sasvim vjerno prikazani - Sl. Tu je i s tilizovano stablo sa krošnjom.nju i Eminovo Selo. blizu Gacka i Radmilovi ća Dubrava . br. . sa kopljima. a če­ tiri u i s točnoj H ercegovini (Vra njevo Selo. u široj okolini Stoca. Tu s u d va pješaka sa kopljima (?). Jedan lovac svoje oružje upravo zabija u ralje. U lovu u čes tvuju i psi.

ima.'OI7 Takvu scenu čes to imaj u sarkofazi iz m erovinškog doba u Francus koj'O I8 U zapadnoevropskoj predromanici.z Niorta. Nalazimo ga na vizigotskom nadgrobnom spomeniku iz V. Lovac je sa bradom. iz XII v. na području Wiirttenberga . u široj okolini Stoca. od kojih je jedan u borbi sa veprom oboren na leđa.. [la porta'lima crkava u Bourgesu kod ArIesa. u Tuluzu. Augustina u Tuluzu. treća u Uboskom.i Bavarske. a posebno u romanici. koje su gotovo identične . ali je ispružio svoje snažne noge prema čovjeku koji ga napada kopljem "na krunicu" .'o21 a ima ih i na mnogim drugim romaničkim c~kvama . (sada u IstoriJskom muzeju u Mos kvi). u okolini Rogatice. sa koplj. iz V ili VI v. klesar j e veoma umanjio ljudsku figuru ' OO9 (sl. Zeno u Veroni 10" I na nekoliko kasnoromaničkih benediktinskih crkava iz XIII v. . Scen e lova na jelena mogu se naći u umjetnos ti Hetita. i lovac-pj ešak sa lukom.'o23 I na jednom nadgrobnom spomeniku u obliku krsta u Gruziji.101O • •• Likovni motiv lova na wvlje životinje poznat je iz raznih vremensk ih razdoblja na širokom geografs kom pros toru. Uz lovca sa specijalnim kopljem (sa krsnicom) učes tvuju i tri psa.'ol4 Sv. Radoj či ć je naveo da se takva scena kao s kulptura nalazi u Casa dei cervi u H eTkulanumu. Keltima je prostorno i vremenski bli ska kultu ra Val Camonice u sjeveroi talskim alpama.'oll a kasnije i Parćana i Sasa nida lO 12 Is to tako i u kretsko-milkenskoj umj et1l1osti. To je posebno evidentno kada se radi o motivu lova na j elena. Scene lova na jelena palaze se na kraljevskim nadgrobnim pločama iz Mikene 10ll Is ti motiv se vid i u umjetnosti Rimljana i Kelta. Ioni više puta na glavama nose šljemove..'o. Nalazimo ga na glavnoj fasadi romani čke crkve S. lovci na ve pra su redovno pješaci. ovaj motiv je dos ta korišten. Najimpresivnije djeluju predstave u Podgradinju i Uboskom." Lov na jelena s trasno su njegovali 336 . Dobro je poznata scena lova na jelena na cpkvi S. IO()7 U trećoj sceni na Duvanjskom polju (Kongora) lovac je na konju. krupne glave. Od ukupno čet iri scene lova na m edvjeda jedna je evidentirana u Han-S tjenicama.iz XIV v. a če tvrta u Lovreču.'020 I na jednom sarkofagu j. nalazimo scenu u kojoj učes tvuju lovac'konjanik. Se rnina. U očajnoj borbi medvjed j e gotovo sj eo na zemlju. Da bi istakao snagu medvj eda. Ostale preds tave su slabiji klesarski . Na strani ove din a mične scene uklesan je natpis iz kojeg doznajemo da je to nadgrobnik velikog kaznaca Nespine 1OO8 Kako vidimo.VIII v.zdepasta tijela. u Narboni lO16 ~ na sarkofagu sv. male uši i š iIj aM i kratki repovi. U Han-Stj enicama u lovu u čes tvuje i pas .'ol9 Takva scena se nalazi i na jednoj oštećenoj ploči iz karolinš ke epohe u Carcassonnu i na romaničkim kapitelima u Muzeju sv. lučno povijena hrptenjača.takve motive. blizu Ljubinja.rad. druga u Podgradinju. u kojoj je na zidovima peći nskih nas tambi ovaj motiv veoma korišten. Najzanimljivija j e scena lova na vepra u Gračanici . š to j e jedinstvena pojava. nedaleko od Imotskog. u Njemač koj i južnog nrola u Austriji.'ol5 I kršćanska umjetnost je ovaj motiv usvojila ivij ekovima ga upotrebljavala .. 151 ). što je jedins tve na pojava. [lalazi se uklesana scena lova na jelena. Michele u Paviji. sa kopljem i sokolom. nalazimo . br.

Jedinu analogiju našim predstavama borbe sa medvjedom našao sam u luku iznad portala katedrale u Barietti. rad Sime una Dubrovčanina. u GalijilO27 Istarakršćanska koptska umjetnost ima taj motiv. na tapiserijama u Muzeju Cluny . . .u Parizu. s početka XV v. Takve scene. ili na tzv. često vidimo na italijanskom tekstilu. iz WienhausenalO25 U upoređe­ nju sa scenama lova . kada ga nalazimo na freskama. Ipak je predstava borbe čovjeka sa veprom nađena na mozaiku jednog rimskog cink uskog lovca. nalazi se na Radovanovom portalu u Trogiru. mnogo manje scena lova na vepra nalazimo u umjetnosti. 1029 Sličan motiv je SI. Augusta u Tuluzu. u Italiji.Scena lova na jelena na glavnoj fasadi crkve.na jelena. u vrijeme veoma razvijenog dvorskog feudalnog života. najviše korišten u gotič­ koj umj etnosti zapadne Evrope. lovačkim tepisima. u Muzeju sv. npr. posebno seldžul:ki Turci. naJcesce uz korištenje sokolova. . Tako se scene lova na jelena. u kojoj učestvuju konjanik. Seldžuci su i na svojim nadgrobnim spomenidma prikazivali taj motiv. Zeno II Veroni. S.. tapiserijama i raznim predmetima primijenjenih umjetnosti. kako izgleda. 1024 Motiv je. s li čna onoj na stećku u Gračanici. iz XII V ' 02' Evo i nekoliko amalogija iz naših krajeva: Scena lova na jelena. dva pješaka psi. 152.v ide na freskama omajadskih dvoraca u Jordanu i Siriji.026 Scena lova na vepra.i taj su motiv na mnogim svojim likovnim djelima prikazivali mnogi islamski narodi. nađena je da jednom sarkofagu iz VI v. Nađen je i na jednom sarkofagu iz V v.

Hoernes je u tim scenama vidio samo realnu sliku života srednjovjekovnog bosanskog plemstva. Zeno u Veroni kaže da je.'o47 Sva ova" mišljenja odnosila su se na scene lova na jelena. Mano-Zisi vjerovatno mislio na vepra j medvje da 338 . Truhelka je smatrao da su to predstave u kojima se "prikazuje život u najživljim i najveseiijim časovi ma" . blizu Konjica. u okolini !Citluka.protkanu izvjesnim klasičnim ~konografskim rješenjima". samo sa stanovišta bogumiIske hereze. da su scene lova bile poznate u srednjovjekovnoj umjetnosti. Solovjev je scene lova ubrojao u svjetovne motive. 109. Baslera takve scene su napasti grijeha. između ostaloga. čiji su simboli transponiran i u kršćansku simboliku posmrtnih tema. Napominjem da je lov predstavljen bijelom bojom na živoj stijeni u Gostilji kod Višegrada. Navela je. Naprijed sam već naveo da se na bosanskohercegovačkom području takve scene nalaze na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali. on za scenu lova na fasadi crkve S. te također na živoj stijeni u Lipcima. U vezi s tim. O drugim scenama gotovo da uopšte nije bilo l1iječi. vrijedno je napomenuti da je Đ . iz XI v. Wild. Zbog toga on kaže da se na stećcima nigdje ne nalazi pogođen jelen.na r eljefu crkve sv.'0l3 Prema mišlj enju N . blizu Trnova lO33 Scena lova na vepra ustanovljena je na Radovanovom portalu u Trogiru (tema Decembar) .'o36 (SI. Miletić .) • •• Pi'lanje porijekla i značenja motiva lova na stećcima samo je uzgred ponekog istraživača interesovalo.'044 U proganjanju jelena J. Benac kaže da takve Scene "odražavaju duh slobodnih feudalaca . . a također i nad ulazom u zvonik stolne crkve u Splitu lO30 Najstarija poznata predstava lova na jelena u našim istočnim krajevima je na anfori iz Vinče . mnoge ovakve scene odražavaju realni svijet. Predstave jelena bez lovaca i pasa su za njega duše bez grJjeha. u Novigradu kod Zadra.1037 I C. Lov na jelena je predstavljen i na amvonu crkve u Konjuhu..čkim navikama" i da iz njih "izbija viteški štimung srednjeg vijeka"1039 Slično mišljenje imaju i D.'04<) A. Sergejevski i M. tih "neobuzdanih" i "surovih divljaka" .. u Makedoniji.'''5 I za Đ. iz VI ili početka VII v. kao i u scenama kola i 'turnira.sa ra tn. scena lova na jelena se nalazi i na muslimanskom nišanu iz XV v. ali je rekao da one mogu imati i vjerski karakter . nađen j e rimski nadgrobni spomenik sa isklesanom takvom scenom. u okolini Trebinja.. i na kruni bunara u Hamzići ma.'034 Antički sarkofag s reljefom lova na kalidonskog vepra stajao je pred Dioklecijanovom pal ačom u Splitu lO35 Lov na vepra postoji i kao minijatura Miroslavljevog evanđelj a. Challet vidi napad moć­ nog zla na besmrtnu dušu kOja tome napadu sigurno izmiče. ali da ih nije bilo na nadgrobnim spomenicima.'03' U Lisičićima . '038 A. to predstava Teodoriha kao "divljeg 10vca". prema mjesnoj tradiciji . ali i asociraju na grčku mitologiju. Osim toga. Radojčić je u scenama lova.' 031 Drugi takav nalaz je na kapitelu u Stobima (sada u Beogradu ).da simboliziraju čovječju dušu napadnutu od puha zla'o" Sv. u Govedovi ćima. u Boki Kotorskoj. Vego. M.'046 Slično mišljenje zastupa i G. Wenzel je rekla da "ikonografija stećaka ima pravu hrišćansku osnovu. Katarine.203'· Osim toga . victio ilustracije zabava plemićkog života 10" M.

ko je to već M. ali nema onesposobljenog i usmrćenog jelena).) U vezi s tim osobito je zanimljiva pomenuta scena sa svecem u Barevištu. I danas bi bilo teško zauzeti decidirano stanovište. nedaleko od Skoplja.o neuspjelom pokušaju če tiri hiljade vojnika da oda-pnu stIlijele na njega. Po tome bi naše predstave lova na vepra na stećcima trebalo objašnjavati kao alegoriju borbe sa opasnostima kroz koje prolazi kršća­ nin na svom putu za raj. na Radovanovom portalu u Trogiru. bivšem Trajanovom generalu Placidusu. blizu Lištice. pak. na mlađem sloju fres. do sada izražena mišljenja o motivu lova na s tećci ma vrlo su različita. tj . M.na sarkofagu sv. ..se . Radojčić protumačio.rka. scenu borbe sa medvjedom i vukom. progoni jelena između čijih rogova je slika Krista. npr. ili kopalja koja svojim vrhom dodiruju već ubadaju u tijelo jelena. a onda i kao plastiku na crkvama.pa č~k i identificira s nj'im.ima osnova zbog toga što 'se taj ·svetac obično predstavlja sa malim Kristom i sa batinom koja se pretvorila u palmu i zbog toga što je njegov kult ou susjednim dalmatinskim krajevima bio dosta razvijen.1049 Kako vidimo. kao lovac'konjanik. radi o ilustraciji tzv. vidi kao profanu scenu. Neki istraživači stećaka ne misle tako. a analogno tome i sa veprom.. mislim. Kristoforu. što . Scena je jedinstvena u našoj ikonografiji. Otuda i pojava toga motiva na 'kršćanskim nadgrobnim spomenicima. kako je to Sv. U crkvi sv. a jelen je predstavljao pokojnika. iz 1630.'"sl Legenda O ovome svecu. Mislim da je značajan još jedan . Semina u Tuluzu. kao npr.IOSO Preko jelena vjernik želi da se približi Kristu. ali je još nij e publicirao.takvo se tumačenje može dati i za kršćanski lov na jelena. A:ko se uzme da se u tome slučaju radi o sv. onda bi. čak suprotna.Svetac je tu da onemogući strijelca u njegovoj namjeri. Wenzel nema pravo kada tvrdi da se taj motiv ne pojavljuje na nadgrobnim spomenicima.. ka. nalazi se scena u kojoj sv.339 kada je rekao da je borba sa divljim zvijerima alegorijski prikaz borbe kršćana sa grijesima. iz XIV v. ili da je religijskog karaktera. odnosno da je ilustracija ]. (Razumljivo.lovu na jelena. Evstatije. a . ali se svode na dvoje . M.podata'k koji bih želio da na ovome mjestu saopštim. IM Za objašnjenje lova na vepra mislim da je važ· na okolnost ~to se u evanđelju po Mateju i Luki kaže da duh zla ulazi u svinje. govori o njegovom lovu na jelena u kojem je između jeleno\Aih rogova vidio krst kao sunce. Rimljami su u lovcu personificirali smrt. po mome mišljenju. zlame legende . arpr. Pronašao ju je R. kao "scenu iz života nekog bogatijeg lovca". mogle doći u obzir dvije varijante objašnjenja te kompozicije . Scena o tome može se vidjeti na raznim umjetnič kim djelima zapadne m .o tome svecu . god. zbog čega je odustao od lova i prešao na kršćanstvo.ivota i zabave feudalca. da je odraz kršćanske ikonografske teme izbavljenja duša. .r adi o glavnom motivu . na galo-rimskim i drugim nadgrobnim spomenicima. a moglo bi se reći i paganskog uopšte. Nikole Siševskog.da je 't aj motiv l aičkog 'karaktera. Ta okolnost je. a konačno i na sarkofazima. Vego protumačio. Vego. pogotovo kada . uzevši ime Evstatije. uslovi la i pojavu lova na vepra kao minijaturu na Miroslavljevom evanđelju. 1052 U prilog ovakvog shvatanja išla bi i činjenica da na ovim scenama stećaka nema ubijenog jelena (ima st'r ijela već zabodenih u vrat jelena.IOSl ili se. Ljubinković. na brojnim merovinškim sarkofazi ma u Francuskoj. Izgleda da se kršćan s ki simbolizam motiva lova na jelena u suštini ne razlikuje od rimskog.

'" .idu pećiIl1e Vjetrenice. 1. M eđutim. .. -.kacija sm rti. Već su u VI v. E vrope od XII do XVI v. Zati m... U tim scenama se javlj aju i košute. .P'r . . pa i divokoze. kao u sv. 153. 1 SI.freska II crkv i sv.. uz scenu lova na jelena. Nikoli Siševskom. scene lova na jelena nal azimo na kruni bunara u H amzićima i na "..... Evstat ij e II lovu na jelena između č i jih se rogova vidi bista Krista .. ima dosta elemenata koji idu u prilog onog drugog s tanoviš ta u tumačenju motiva lova na s tećc im a. 340 .. na što se. U ne kim od tih scena je krst za mijenj en bis tom Kris ta . ne more primijeniti isti kriterij kao za jelena. nego preds tava pokojnika koji se bori sa ovozemalj skim zlima . Osim toga.Sv. u više s lu čajeva na is tome steć ku . vidimo scene kola i turnira. a nekada na istoj strani stećka. a pogotovo to vrij edi za ta kvu scenu na muslimanskom nišan u u Govedovićima. Ovdje lovac nij e personifi. koje se najčešće objašnjavaju kao svjetovn e realne životne scene. vjerovatno. gdje manje dolazi u obzir tumačenje sa s ta novišta kršća n s ke mis tike.~. N ik ole Siševskog kod Skoplja.4 Mi slim da sa s tanoviš ta kršćan s ke ikonografije lov na vepra i medvj eda treba neš to dru gač ij e objašnjavati od lova na jelena . Vrlo je važna okolnos t da je u srednjem vijeku lov na jelena bio vrlo raširena pojava u krugovima feuda laca i uopš te imućnijih i uglednijih ljudi.. lO.

Naprijed sam već napomenuo da u sistematizaciji relje6n:ih motiva stećaka M. bez detalja. ipak mislim da na sadašnj em stepenu istraživanja ne bi bilo opravdano ni jedno krajnje stanovište. despot Stefan Lazarević je poginuo u lovu sa sokolom. l aJko sam donedawlO bio više naklonj en ovakvom gledanj u na pojavu ovoga motiva na stećci ma. Sama i stočna Hercegovina posjeduje oko 52 % cjelokupnog fon da. zahtijevali su vještije majstore i mnogo pažnje i snalažljivosti pri likovnoj obradi. 341 I motivi ove vrste.na crkvenim saborima izdavane naredbe da se ne smije pretjerivati u lovu sa sokolima . pa i pripitomljenih. tako je većinu turnira na konjima svrstala u mobive koje je nazvala "dva konjanika". istočna Hercegovina . Kako u svim krajevima i u svako vrijeme nije uvijek bilo na raspolaganju najboljih majstora. Postoje i junačke borbe sa više učesn ika. Može . U Bosni je II srednj em vijeku bi lo jelena. Naše narodne pjesme mnogo govore o takvom lovu .9 i od treće . Sasvim je vjerovatno da je u kasnom srednjem vijeku. U istočnoj Bosni j e. Crna Gora . Nevesinja i Gacka . često oštećene.se reći da je. toliko ovladao običaj organizovanja i učešća u lovu. najmanje ovih scena. Teritorijalna rasprostranjenost . . I motivi ove vrste su najbrojnije zastupljeni u Hercegovini. 4- Turnir U ovu vrstu scena ubrojao sam ne samo međusobnu borbu aktera na konjima.6. turnire u užem smislu riječi. Ona je ovakve motive utopila u druge kategorije. istočna Bosna .a sa druge strane. već i broj onih scena koje su dobro urađene i da je među njima znatan broj veoma uspj elih kreacija. a u Srbiji ih uopšte nema.4.scena turnira je s lij edeća: centralna Bosna . U konjaničkom turniru obično učestvuj u dvojica muškaraca na konjima. .9.2.29. Wenzel ove kategorij e uopšte nema. u Francuskoj .3 i primorje sa zal eđem . zapadna Bosna . He rceg Hrvoje se u tome isticao.34 primjerka. pje šačk i turnir i turnir sa više učesni ka. relativno. zapadna Hercegovina . od druge . a nije isključeno da se u budućnosti pokaže da obadva na svoj način imaju svoje opravdanje. to s u se posla na izradi ovih motiva prihvatali i majstori nižeg ranga. suprotstavljeni jedan drugome. koju najčešće poznajemo kao mačevanje dvojice učesnrka.4. ipak se na većini od njih vidi da učeSlllici u svojim rukama drže koplja ili mačeve. s jedne strane već izbl ijedjela ili sasvim iščezla svijest o staroj paganskoj mitologiji. caru Dušanu je to bila omiljena zabava. i to od prve podvrste . U nekoliko slučajeva oni imaju . ipak.1055 I naša je vlastela veoma voljela tu vrstu sporta i bavila se njome. Turci su taj običaj prenijeli već razvijen. Ustanovio sam da ukupno postoji ~7 primjemka scena turnira.14. Iako su neke scene sumarne.su 's cene lova na stećcima postale više odraz savremenog slanja. zbog čega se opravdano može pretpostaviti da . zbog čega su njihove klesarije ispadale kao djela općenito slabih i malih umj e tničkih kvaliteta. ili kršćanskoj simbolici. nego i borbu pješaka. Zbog toga sam sve ovakve scene podijelio u tri podvrste .turnir na konjima. Među takvim se ističu scene iz o koline Stoca. kao i oni koji se odnose na lov.

. Sl. 155. 342 .Scena turnira u kojoj jedan konjanik ima kop lje. a dnugi lu k na sa nduku ne kropo le u Nikšiću . 154.Sl.Scena turnira d vojice konjan ika u arkadama na slj e menja ku Rava nj skih Vrata. . u o ko lini Ku presa.

u Ravnom. 1063 U nekoliko scena učes nici se ne služe jednakim oružjem. jedan akter je na konju . u okolini Nevesinja. - Scena dvoboja pješaka na sanduku Dab ića Polj an e. što je dosta neobično. a drugi lukom i s trijelom.9 U Gornjem Suhom Polju. Tako se u Nik š iću jedan konjanik bori kopljem. blizu Ljubuškog. 'između aktera s u dvije žene koj e. a o bedrim a vise mačevi. u široj okolini KOJ1ji· ca. u okolini Kalinovika. jedan java. jedan uče sn ik drži mač . najmanje je dvoboja pješaka. Na istoj LOj s trani stećka prikazana je i scena lova na jelena. na Dugom polju (Blidinje). nedaleko od Kupresa . a čev ima . 343 .1056 a neke u arkadama. IO. kao npr. š to nije osamlj ena po06O Na takvoj sceni u Lo kvi č i ć ima . Obično su učes nici sa makakav je primjerak sa Dabrića Poljane. 1 konjanik je s koplj em. Tako u Kutcu. IO .' a u Ziemlju . kao npr. U drugoj takvoj sceni. kako izgleda. I06' Ta scena j e dosta dinami čna. kao zainteresovane. u Ra dimlji . nedaleko od Imotskog.IOS 7 U nekim s lu čaje v ima vidimo učesnike sa nejednakim oružjem i unejednakoj pozicij i. živo se bore dvojica konjanika sa kopljima kojim se. očekuju ishod borbe. koji put sa čelenkama. Neke scene se odigravaju ispred dvoraca. već d otiču. a drugi s mačem 106l Rela tivno.i štitove. SL 156. Na glavama su im šljemovi. u okolini K onjica. a drugi je pješak sa lukom.

blizu Gacka (sada u Zemaljskom muzeju tl Sarajevu). Scena borbe pješaka sa ma čevim a uz sudje lovanj e okolin i Trebinja. Ziemlju. U sceni konjaničkog dvoboja tl Avtovcu."l65 Na nekim scenama učesnici imaju šljemove na glavama i mačeve o bedrima.drugi luk sa strijelom!064 Takvi slučajevi postoje u Cisti. mačeve i štitove. osim žene koja kao da pridržava konja. npro"u Ziemlju. tl okolini Kupresa Ul67 Na toj sceni muškarac 'kao da dodaje rezervni mač. u okolini Nevesinja i u Toplici. u široj okolini Stoca. Malo dalje stoje još dvije žene koje su zainteresovane za ishod borbe. J066 U nekoliko slučajeva pojavljuje se muškarac umjesto žene. u okolini Imot· skog. a ona . 157. Takav slučaj je i u Lovreču. II . pj ešaka sa lukom na sanduku II Za č u!am a . vidimo i ženu koja iz dvorca posmatra dvoboj.J068 Među najljepše scene te vrste spada ona u Radimlji u kojoj su dvojica vitezova već ukrstila svoja koplja ispod dvorca sa kojeg ih posmatraju dvije žene UJ69 Učesnici imaju šljemove. gdje se dvoboj odigrava tl arkadama. U oko dvadesetak takvih scena uz aktere se pojavljuje i jedna žena. nedaleko od Imotskog. Turnir konjanika i pješaka u Ziemlju već sam naveo. Scena je dosta živa. 'koja stoji između konja i kao da ih pridržava. kao npr. U trećoj podvrsti turnira učestvuju po tri ili više figura. Zena između samih boraca je vje· rovatno arbiter dvoboja.koja iz dvorca posmatra sukob veoma SI.

Izgleda da je tu već završena borba i da pobijeđeni napušta teren.kod Trebinja dvojica su sa mačevima . blizu Ljubuškog. u Boljunima. što je jedinstvena pojava. a treć i sa lukom . kao npr. do nje s jedne strane djevoj čica. 158. možda se zbog nje ili u njenu čas t i priređuje taj dvoboj. dvije žene sa cvjetovima u podi· gnutim rukama stoje izme đu aktera. kao npr. neda· leko od Nevesinja. Vitezovi su sa kopljima. gdje se sa svake strane pojavljuje po jedna žena. Vj erova tno su to sekundantilOn U Radimlji je isklesana scena turnira u :kojoj s jedne strane učes tvuju Sl. U nekoliko slučajeva žena nije između samih učes nika. u kojoj se desno i lijevo nalazi po jedno stablo. Benac misli da je mač u rukama žene namijenj en pobjedniku. u Žiocima.1076 A. ali ispod arkade. a iznad scene tri zvij ezde. ' 070 U toj sceni 'iz Tepena vidimo još i sokola.1072 Jedinstvena je scena u Do njim Barama (Blidinje) u k ojoj ispred vitezova. u Lokvičići ma. a sa druge dvije djevojčice ti arkadama. 1073 Zanimljiva je scena u Ravnom. sa strana stoji još po jeda n muškarac koji drži koplje. . Jedna od naj· lj epše klesanih i najzanimljivijih scena te vrste je u Mijatovcima. Neke scene se odigravaju ispre d dvorca. U okolini Lištice prikazana je scena sa dvojicom konj a nika koji su okre· nuti na istu stranu i ženom između njih koja drži veli-ki mač. gdj e osim žene između učes nika. Umje tnik je želio da prikaže kako se taj dvoboj odigrava u prirodi lO74 U Borju. nego u njihovoj blizini. kao npr. u okolini Se kovića.'"71 U ne koliko slučaj eva te scene sa ženama su prikazane u arkadama. U sceni borbe trojice pješaka u Začul a ma . blizu Kupresa.je zainteresovana za njegov ishod. stoji žena raširenih ruku. Scena L~r nira dvojice konjani_ ka uz II učešće još jed nog pješaka sa lukom na sanduku Gorici kod Stoca. štitovima i šljemovima.107.

Zeno u V eroni. nego o pravom ratnom sukobu? • •• Turnirske scene ponekad nalazi mo kao relj efe na ro mani čkim crkvama u Italiji. ali su odvojene vrpcama.h. a sa druge strane također dvojica konjaJn. a sa druge jednoga. a na jednoga od !l1j. Zeno Maggiore u Veroni (XII v. Ovim dvjema scenama veoma je slična ona u Donjoj Zgošći (sada u Zemaljskom muzeju u Saraj evu).k. među kojima turnir na konjima. sa kopljima. 159."" To su također najljepše obrađene scene. a uMijatovcima (Krekovima). u okolini Nevesinja scena u kojoj u turniru s jedne strane učestvuju dvoj·ica. u kojoj se kopljima bore dvojica konjanika. s li čno s ituaciji u arkadama lO79 Posebno je zanim ljiva. - Predstava turnira dvojice konja. sa ženom koja kleči i turnir pješaka s mačevima lO81 J. a sa druge samo jedan konjani. Na glavnoj fa sadi najznačajnij e romaničke crkve sjeverne Italije S. gdje s jedne strane vidimo če tvoricu konjanika. . Challet kaže da su turniri naš ih stećaka dosta s li čni SI.ka. Ove fi gure su u pokretu i u položaju kakav se zauzima u turn·iru (sa već ispruženim kopljima). jedinstvena scena u Gorici kod Stoca. iza njegovih leđa. Možda se u ovome s lučaju ne radi o turniru. upravo odapinje s trijelu jedan pješak 1080 U turnirskim igrama ovakva situacija nije uobi čajena. nika na glavnoj fasadi crkve S.) nalaze se brojne scene.trojica.

Stele ovakve scene smatra č i sto profanim. Challet se najduže zadržao na ovim motivima. koje su slhl<:ane na vazama kao dar mrtvima-"oo J.lOss U našim krajevima na freskama nekih pravoslavnih cr!cava. 'oss ••* Istraži vači stećaka su ovome motivu posvećivali veoma malo pa· žnje. iz 1240. I093 I A. god . Solovje v ih je također s· v rstao u profane. ' 08 ' Slično je mislio i J .I096 Sv. Dodajmo ovome još i podat. u Zavali. . poznatih pod nazivom "Opsada grada ljubavi" (Chateau d'amour). On u njima vidi 347 . Kajmaković . Ozb iljnij eg proučavanja nije bilo.onim koji ukrašavaju kapitele francuskih romaničkih crkava. Đuri ć misl'i da bi dobar dio scena (pa p re· ma torne i ovakvih) trebalo objašnjavati "kultom mrtvih i l.'09O.k da se na vanjskom zidu pećine Vjetrenice u Zavali nalazi reljef koji prikazuj e turnir dvojice konjanika koje prate dvojica sekundanata-pj ešaka. prij e n. M. koje su priređivane i kod s tanovnika Val Camonice. zbog čega misli da su one "autohtoni ostatak klasične tradicije". On je saopštio da se jedna scena turnira nalazi na portalu katedrale 'li Modeni. e. Misli da su turniri stećaka sli čni rim· skim gladijatorskim igrama. mogu se vidjeti na kutijama od slono· vc kosti i drugim predmetima primijenjene go ti čke umjetnosti zapadne Evrope. npr. da je crkva zabranjivala dvoboje.J081 Scene slične onoj na Radimlji. Osim . koje su unekoliko s li č n e našim turnirima na s tećc ima. u Hercegovini i Morači.kura. kako je naveo Sv.i su nađeni u dolini Nere tve lO84 I Kelti S U se u svojoj umjetnosti korist ili ovim motivom. sa ženom između njih. Hoer· nes je i scene turnira shvatio i s klju čivo kao životne događaj e ondašnjih pl emića .I094 M. a koja je datirana u VI v. borbu konjanhl<:a nalazi i kod Sasanida. kod Ljubljane. Kao i scene lova i kola.) pos toje scene u kojima su predstav ljeni afrcmtirani sveti ratn ici na ko· njima. pogotovo onih sa ženom ' i zm eđu učesnika . 1 086 Na ovu s li č n os t upozo r. u Luvru u Parizu i Ermitažu u Lenjingra· du.toga. Asb6th. Tako se d voboj konjanika nalazi na jednoj pojas noj kopči koja je nađena u grobu u Va ču. Basleru 'su ove scene slične scenama borbenih igara Orfej evog kulta. Đorđe i sv. Radoj· č i ć kaže da ove scene odražavaju mentalitet oruh koji su iznad svega "cij enili ljepote viteškog života" i ideale plemića . sa mačevima o bedrima. Wenzel nalazi na antičkim spome· nicima Dioskurova kulta kOj. o87 Turnir konjanika se nalazi na peča tu bosanskog velikog bana Ninoslava. Benca. u Crnoj Gori (početak XVII v. Wenzel i Z. ali "bez većeg uspjeha". naj češće sv. Truhelka l 091 U istome duhu je i stanovište A. Vego kaže da su scene lova. sa čijih doksata žene posmatraju borb u. te da turnir "nema nikakove veze s krš· ćan s kom simbolikom". zajedno sa ranolatenskim mačem.i turgij s kim pj esmama što se upotrebljavaju prilikom sahranjivanja". gdje se dvoboj odigrava ispred dvorca. I 09 ? Za scene turnira konjanika. posebno Francuske. npr. Radoj č i ć lO8J Slične scene dvojke afron tiranih ko· njanika . pa i turnira. Wenzel na lazi paralele u antičkim predstavama kulta Diog. a o nda i Ć. M. Filipović je te scene vjdio kao obilato prikaziva nj e života srednjovjekovnog feudalnog društva lO9S V. a da žena između konjanika "vjerovatno predstavlja boginju podzemlja"l09' M. zabava plemića . ali ne da· je konkretne podatke. M.I099 Đ. Dimitrij e . I092 F..ili su M.

na isti način. ("Kongresu velikaša i vitezova iz čitave Evrope"). u vezi sa krstaškim ratom protiv Seldžuka. po njegovom mišljenju. rvanju i drugim brojnim disciplinama u staroj Grčkoj i u Rimu (palestra. lI03 U srednjem vijeku su ta takmičenja postala mnogostranija.preduzetne i hrabre". Veoma je zanimljivo svjedo· čenje jednog poljskog ljetopisca o velikim turnirskim svečanostim a u Budimu 1412. turnir je u Engleskoj bio u velikoj modi. feudalci Bosne i Hercegovine. dostigao svoju najveću primjenu. takmičenja u mačevanju.. odnosno pomiruje zavađene. npr. daleko je starijeg porijekla. a možda im daje znak za borbu? On se pita da li je ona plijen. o čemu sam u nekoliko navrata pisao. itd. ne samo kao borbu dvojice pješaka ili konjanika. Kraj em XII v. U njemu sam. vidio realan prikaz borbene i junačke igre plemića i drugih brojnih imućnijih stanovnika srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. U Etruriji su nekada postojale "ritualne borbe koje su proizlazile iz pogreba". knez Pavle Radenović. Izgleda da su u tome pogledu zaista mnogo postigli j bili nadaleko poznati. po svoj prilici. Misli da su turniri u romaničkoj ikonografiji možda mogli biti i isječci epskih ciklusa. tema turnira. 1105 Jedna od masovnijih junač kih igara koje su se priređivale u Dubrovniku zvala se "Osvajanje grada". a u borbi . uključujući i vježbe u vojne svrhe. zatim srpski despot Stefan Lazarević. Turnir. kao . Ugledaj ući se na susjedne zapadnoevropske dvorske običaje. prije svega. borbe gladijatora u starom Rimu. Njemu se isto . masovnija.. praktikovali i stanovnici Val Camonice. u Francuskoj. koji se prima. za vrijeme Ričarda Lavljeg Srca . na kojima su učestvovali bosanski kralj Stjepam Ostoja. i općenito su poprimila karakter narodnih zabava. nego kao takmičenje u raznim borbenim igrama uopšte. Međutim. Zena između konjanika možda razdvaja. 'koja je sa Orijenta došla do preromani čke i roumjetnosti. jer je. ili "predstavlja simboličan teren na kojemu se odigrava moralna bitka između ~ila dobrih i sila zlih"? Ovaj prolazni istraživač stećaka uglavnom postavlja pitanja za koja sam kaže da ostaju nerij ešena. veoma mnogo 's u držali do toga da imaju dobre konje i opremu i da se u turnir·i ma istaiknu.'!"' Poznato je da su u Srbiji u vrijeme cara Dušana često priređi­ vane viteške igre u kojima su ·p objednici nagrađivani. kako se općenito shvaća .. kakve su. scena na katedrali u Modeni.'!"' Rekao sam već da se takva igra u zapadnoevropskim zemljama zvala 348 .temu sukoba životinja. U turnirskim igrama su se osobito odlikovali bosanski vitezovi. uzeta iz romana gdje se prikazuju Antur i njegovi drugovi. da bi u XV v. Dalj e se razvijao dosta brzo i zauzimao velika podru čja. npr. O tome nam svjedoče. kao što je Chanson de Roland.kao tema i kao likovno ostvarenje. sa kopljima i mačevima. Poče tak mu nalazimo u XI v.tako čini da bi afrontirani konjanici 's a kopljima mogli biti alegorična predstava vječne borbe dobra i zla. krbavski j blagaj ski hrvatski knezovi i drugi. zapadnoevropskog je porijekla. koje ljetopisac opisuje kao "visoke i krepke lju de.dva brata". priređivane igre na kojima su Dubrovčani kopljem skidali rukavicu obješenu o stub.. god. ako ga shvatimo nešto šire.). 110' Evo još nekoliko opažanja. kao i oni u susjednim našim zemljama."01 maničke Reljefni motiv turnira na stećci ma mene je interesovao i . velike vojvode Hrvoje Vul<ać i Sandalj Hranić . zatim da su u Prištini. olimpijske igre i dr. u XV v. odnosno ulog u turniru. ali ga buni što su obadva protivnika predstavljena jednako..

odnosno opjevanih megdana i borbenih susreta kao u narodnim pjesmama Južnih Slavena . ljudska figura i konjanik. Scena na sljemenjaku iz Avtovea. npr. a na s tećci ma se ne pojavljuj u drugi kršćanski ikonografski motivi. Zbog toga. Od značaja je j okolnost da takvih scena uopšte nema na kršćanskim sarkofazima i drugim kršćanskim nadgrobnim spomen icima. kako je to u scenama stećaka. zbog toga što ti ratnici nisu u stavu međusobne borbe. Wenze l i Z. Mislim da llpoređenja sa svetim ratnicima na freskama nekih naših manastirskih crkava ne znače mnogo. Navedene sličnosti sa scenama Orfejevog 'kulta j kulta Dioskura su minimalne. Takve scene nisu poznate kao biblijske. Ne vidi se da li je is pod kopita jednoga konja neka životinja. da scene turnira na stećcima imaju simbol iča n vjerski karakter. više ljudskih i životinj- . ljudska figura i konjanik. mislim da su turniri na s tećc im a u najvećoj mjeri odraz omiljenih navika i običaja feudalaca i drugih imućnijih i uglednijih stanovnika toga vremena u Bosni i Hercegovini. kako < to neki misle. zbog toga. osim II ne kim iznimnim s lu čajev ima. iako ne isključujem svaku vezu sa kršća n s kom simbolikom.'I07 O turmnma kao omiljenom zanimanju naši h srednjovjekovnih vitezova nalazimo dosta podataka u našim narodnim pjesmama. upotrijebiti kao siguran argumenat. po mome miš ljenju. koju M. scene sa više ljudsk ih i životinjskih figura i nekvalificirane scene. rekao bih gotovo iznimno. ali takve scene na stećc ima nema. onda još i geografs ki daleke. Tako se motiv turnira u umjetnosti javlja gotovo isključivo na profanim spomenicima . a ljudska figura je u stojećem stavu i nešto ispred konjanika. Cini mi se da je situacija sa motivom turnira na stećcima mnogo čistija j jasnija od situacije nekih drugih scena. Dvij e ljudske figure. zbog toga što je sama po sebi nedovoljno jasna. : '11 08 Ovako snažna opsjednutost turnirima u srednjovjekovnoj Bosn i i Hercegovini morala je doći do izražaja i u umJetnosti s tećaka . vremenski udaljene."Opsada grada ljubavi". kao kada se radi o sekundantu u turniru. Treba imati na umu još neke poj edinosti.ll09 ne može se. Kajmaković smatraju jedinom takvom predstavom. susrećemo na sakralnim <kršćansk im spomenicima ne samo u našim krajevima nego i u drugim zemljama.. Mislim da ću najmanje pogriješi ti ako ih podijelim na s lijedeće podvrste: dvije ljudske figure.. tri i više lj udskih figura. ljudska figura i konj . zbog toga što su scene svetih ratnika mogle biti od izvjesnog utjecaja na maj store steća ka. scena lova. Mislim da je to glavni razlog zbog čega ih tako malo. a pogotovo hereti čki .se tiče Orfejevog kulta. blizu Gacka. Ne bi bi lo veliko 'i2menađenje kada bismo na nekom od stećaka i našli scenu da afrontirani konjanici gaze životinju ili čovjeka. Ukupan broj svih navedenih sedam podvrsta iznosi 131 primjerak. 5- Ostale scene 349 Ovdje sa m uračunao scene koje nisu mogle biti uvrštene ni II jednu od čet iri prethodne vrste. Ne bih rekao. Jedan naš i stori čar narodnih igara kaže da "nigdje u svijetu nema toliki broj opisanih. što olakšava zauzimanje pouzdanij eg gledišta za njegovo objašnjenje . ljudska figura sa konjima ili sa drugim životinjama. a kada .

Kako se vidi. stoje naporedo.'ll7 U ovoj podvrsti je neobična scena 'n a kojoj vidimo dvije ženske figure bez ruku. U Srbiji su ovi motivi iznimna pojava . u okolini Kupresa. a u drugom dječko. one su podigle svoje obadvije ruke. a ostale podvrste u 2 do 14 primjeraka. u visini glava. kod Imotskog. istočna Hercegovina . naporedo postavljene u Dugom polju . ples. Srbija ~ 2. U Matarugama. a u is točnoj Bosni ih uopšte nema . kao u kolu . U Braj kovićima. Nađeno je 27 primjeraka ove podvrste motiva . u Hodovu.skih figura i nekvalificirane scene zastupljene su u po 20 do 36 primjeraka.i Stoca'''' u Mokrom DoJu. one i zmeđu sebe. zbog čega je broj nekvalificiranih scena ispao veći nego što bi stvarno iznosio. u okolini Gacka. kod Nikšića. kao da drže neki sud. kao i parovi muškarca i žene. npr." l2 U Radimlji se nalaze dva primjerka na kojima u prvom planu stoji odrastao muškarac. najbolje obrađene reljefe ove vrste našli srno u okolini Stoca i na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće."l6 Ponekad je takav mješoviti par 's mješten u arkade.lIll Postoje i parovi muških figura . u Pasičini. a u Cisti. Dvije ljudske figure. Evo i teritorijalnog rasporeda ovih motiva: zapadna Hercegovima 9.k ao da pleše. na Blidinju.6 i primorj e sa zaleđem . sa izdignutom rukom. Relativno. drže krst. najviše je predstava dviju žena koje se jednom rukom d rže zajedno. npr. Ill' 350 . Muškarac je povio koljena .11 primjeraka. u okolini Bileće. U nekim slučajevima ruke žena drugač ije stoje. ili i inače nejasan. pa se jednom rukom drže za stub. na kojoj muškarac drži visoko podignut krst.20. Znatan broj je oštećen. nedaleko od Bileće."lJ U Mirušama. a žena u njegovoj blizini u lijevoj ruci drži visoko podignut vijenac.soko podignut mač. u o ko lin. dvojica muškaraca drže vi. u Ravnom . Relativno."l4 I mješoviti parovi se obično drže za ruku kao u "lesu.63. Likovna obrada reljefa ove vrste je veoma neujednačena. to je zaista Sl. centralna Bos na 20. a u Opličićima. npr. a druge ruke su savile na bok. Većina primjeraka ima osrednju ili nisku umjennič ku vrijednost. 160.'110 Gledajući ih posmatrač ima utisak plesa (igre) u dvoje. Crna Gora . u Dugom polju (B lidinj e). nedaleko od Stoca. predstavljena s u dvojica muškaraca (sa čelenkama na glavama) kako se drže jednom rukom i plešu. Hercegovina je najbogatija ovim motivima. u okolini Vrgorca. a sama istočna Hercegovina posjeduje 48% ukupnog broja." 18 Najzanimljivija je scena u Fatnici. - Nekoliko parova ljudski h figura kao reljefn ih motiva sa stećaka. ·zapadna Bosna . u okolini Pljevalja.

U nekoliko slučajeva su to po tri muške. blizu Lištice. koje se djelomi čno pridržavaju jednom rukom.Sl. lI2. u Trstenom. s tećk u u Fatnici Tri i više ljudskih figura. ali možda ima i neko drugačije . Scena veoma podsjeća na kolo. u okolitni Kalinovika. - Dvije ljudske figure u plesu na kod Bileće . žena i djece. u okolini Trebinja'l26 U Uzarićima. Ljudska figura i konj. vidimo ženu koja 351 ." l1 U Radimlji su na jednoj strani stećka prikazana dva mješovita para koja se drže jednom rukom.jedan muškarac. Inače je veoma lijepo isklesana" 23 Ovdje spada i scena u Radimlji na kojoj su prikazane tri figure . Kod dviju žena jedna ruka je podignuta i povijena do glave. postoji scena sa devet figura . a rastavljena su vrpcom (bordurom).'I22 Na Nekuku. sa obadvjema podignutim rukama i dvije djevoj čice uz njega. a kod nekih figura su ruke na bokovima. npr.značenje."N Neobična je scena sa tri ženske figure podignutih ruku u Gvoznu. odnosno ženske. blizu Dubrovnika. u Turmentima. ili mješovi.ll20 Zanimljiv je slučaj sa tri vjerovatno muške figure u Dugom polju (Blidinje) koje svoje ruke drže na prsima. U 7 slučajeva nađene su ·scene u kojima žena ili muškarac vode konja. blizu Stoca. Jedinstvena je pojava triju stilizovan ih ženskih figura uZiernIju lspod Veleža. 161.te ljudske figure koje se obično drže jednom rukom. kao da su u kolu.muškaraca. a lij evo od figura nesrazmjerno velik štit sa mačem. Pored glave muškarca isklesan je kružni vijenac. npr. ili stoje u njegovoj blizini. Takvih scena je nađeno 14 primj eraka.

162.SI. . 352 . II široj okolin i Mostara. SI.V rlo uproŠ'tenc i stilizovane preds tave ljuds ke muške figure j konja na sij emenjaku iz okoline S eko v i ća . .Scena sa tri ženske st ilizovane figu re na s tećku II Ziemlje Po lju. 163.

prikazan je muškarac sa podignutim rukama i konj . . blizu Bratunca. a u drugoj ruci drži vij enac. lI2S U okolini Sekovića vidimo stilizovane figu re čovj e ka i konja. npr. 164. na kojoj vidimo muška rca sa lukom (u jednoj ruci drži strijelu) i osed la nim konjem u drugom planu. a između njih ogroman štit sa mače m . Na glavi ovoga muškarca je kapa sa dva veoma dugačka pera. U Dobromanima. Zanimljiva je i scena u Mratincima. Ljudska figura i konjanik.Scena sa konjanikom i ženom koja pridržava uzde konja na sanduku II Začulama .vodi osedlana konja . u okolini Trebinja. Najčešće je to predstava jahača na konju koga vodi žena ili muškarac. ispred konja sa jahačem prikazan }e Sl. u Zviri ći ma. nedaleko od Ljubuškog. u okolini Stoca. II okolini Trebinja." n U Dabrici. a na glavi mu je šljem sa čel enkom." 29 U ovome s lu čaju o bedru konjanika visi mač. . Ovakvih scena nađeno je 20 primjeraka .

a iznad njega lebdi ptica. lI J6 Vrlo su neobične dvije identične scene na is toj strani sljemenjaka u Ljubi - Sl. Vrlo pažljivo je isklesana scena u Žrvnju.11J2 Ljuds ka figura sa konjima ili drugim životinjama. nalazi se u Nekuku. br. nedale ko od Ljubinja. samo umjesto konja su košute. Izgleda da jahač drži sokola na jednoj ruci (oštećeno) . u okolini Livna. U Priluci. odvojen vrpcom. a o bedru mu visi mač (sJ. 165. pokraj njega je relativno malena figura konja (?). . Ovakvih scena ima 6 primjeraka. prikazan je u stojećem stavu muškarac sa štapom.muškarac'lJO Zanimljiva je scena u Varošištu. Taj stećak je sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu." l ' U Ljubinju je scena na kojoj su prikazana dva ' afrontirana konja i žena između njih koja pridržava njihove ulare."3! Ovaj jahač drži koplje u vodoravnom položaju.)II33 Na Visočici planini .na kojoj konja sa jahačem pridržava muška figura." 35 Sli čna scena. . sa dugačkim kopljem u drugoj ruci. kao i scena u Začulama kod Trebinja. u okolini Rogatice (sada u Zemaljskom muzeju u Sarajevu). prikazan je muš karac raširenih i nešto uzdignutih ruku. na sceni vidimo muška rca sa lukom i strijelom i u prednjem planu relativno malene figure konja i psa. 164). na glavi mu je šljem. blizu Stoca. . na kojoj uzde konja sa jahače m pridržava žena koja u drugoj uzdignutoj ruci drži ·krst. na kojoj žena vodi konja sa jahačem. (U drugoj polovini iste strane.Scena sa muškarcima koji drže ma č eve i štitove na kojima se nalaze fantastične životinje kao h era ldi č k e oznake na sljemenjaku II Ljubinju. u široj okolini Konjica.

U nekoliko s lu čajeva prikazani ·su . a drugom drži štit (?) na kojem je predstavljena fantastična životinja visoko p odignute glave i razgranatog repa. sa tri ljudske figure ispred njega. jednoga sa kopljem. a druge ruke su im povijene na bokovima. sa lukom. sa ženom koja jednom rukom pridržava uzde konja. oko sredine scene. gdje je u gornjoj zoni bočne strane predstavljeno pet konjanika. U donjoj zoni čeone strane sljemenjaka iz Donj e Zgošće prikazana je scena sa dva afrontirana osedlana konja i dva muš karca između tih konja. ili mješovitih figura. s tom razlikom što je treći konjanik izdigao svoj mač . scena sa mnogo figura na Mirkovoj Kosi. 166). Crtež je iz. Na glavama dvoju žena vide se kape na šiljak. nalazi se motiv stilizovanoga krsta. i dvije žene koje se drže za ruku. lI 44 Kolona j e u hodu (sl. Osim toga. a između tih figura se nalazi relativno velik motiv krs ta ll40 U Avtovcu. Među njima ima scena sa dvije. u široj okolini Kalinovika. nedaleko od Imotskog. ustanovljeno ih je 36 primjeraka. lI37 Vrlo je zanimljiva i originalna scena na kojoj vidimo ženu koja na visoko podignutim rukama drži dvije ptice. zatim srnu iznad koje lebde tri ptice. nedaleko od Bileće. jahača koji drži koplje i ženu koja dodiruje uzde konja. blizu Gacka.) U Cvarićima.<anredno . Najviše je scena ove podvrste. koji jednom rukom drži uzde drugog konja bez jahača. " 4J Izvanredno je lijepo izrađena kolona konjanika na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće (sada u Zemaljskom m uzeju u Sarajevu). uz učešće jednog psa. u jednom kraju bočne strane sanduka vid imo konja. Navešću samo neke zanimljivije. (U gornjoj zoni je predstava dvorca. tri ili više ljudskih. U Mirušama. Na konjima je bogata oprema. Nakon prikazanih šest podvrsta preostala su još 22 primjerka različitih scena koje su nedovoljno jasne. koji idu iza te povorke. br. Ovoj sceni j e vrlo s li čna scena sa tri konjanika u Cisti.. sa mačem (?) i jedna žena. zatim ženu koj a je visoko podigla obadvije ruke i konja u pratnji žene. "" Vrlo j e zanimlj iva scena u Gornjim Barama. nedaleko od Kalinovika.ako na postelji (nosilima) od svOj. u okolini Cacka vidimo kolonu od tri konjanika koji kreću u lij evu s tranu. Na glavama su im š lj emovi sa čelenkam a. iako ne tako lijepo obrađena. Tako. životinjskih . br." 46 U Dobrom Polju. . a u drugoj je polovini sličan jahač na konju. npr. zatim borba dvojice afrontiranih konjanika. u drugom kraju te strane je osedlan konj. Na sceni se nalaze još čet iri ljudske figure.konjanici u koloni. nedaleko od Trebinja. na kojoj vidimo dvojicu konjanika k. predstavljeni su muškarac sa pticom na ruci i tri četvero- 355 .nju .muškarac u jednoj ruci visoko podigao mač. gdje se raspoZJ1laje lov dvojice konjanika. koje se nalaze ispred scene lova.]l kopalja nose l ežeć u mušku figuru . mačeV!ima i šljemovima.i li su tako koncipirane da ih je nemoguće sigurno svrstati u prethodne podvrste. u okolini Kalinovika. Oni jednom rukom drže uzde svojih konja. U prednjem planu. i to jedan muš karac. te psa iza smeli" Više ljudskih i životinjskih figura. Nekvalificirane scene. koji su vjerovatno angažovani u borbi dvojice konjanika. tu je još jedan pas. ali je reljef djelomično oštećen l13 ' (sl. a drugoga sa lukom. kao da je prikazan napad vuka na nenaoružanog čovjeka."" Ova jedinstvena kompozicija pobuđuje veliku pažnju istraživača stećaka. sa kopljima. u jednoj polovini bočne strane sljemenjaka prikazan je jahač na konju. Najzanimljivija je. 114.uspio. 148) .

nemaju sakralni. Osim toga. ali u donjoj zoni. te naše scene su rad slabijih majstora. nedaleko od Donjeg Vakufa. ženu.nožne životinje. kršćansko-ikono- 356 . Proučavanju njihovog porijekla i značenja do sada je poklonjena mala pažnja. primjećuju se tri ljudske figure. ispred (ispod) zgrada dvorca. niti kakav kultni karakter. vidimo konja. nalazi scena sa dva afrontirana konja i sa dvije (?) muške figore između konja .1 (Blidinje). Za razliku od drugih scena.i ovdje vide konji." 47 U Starom Selu. Iz istih razloga ne nalazim im paralela u arhitektonskoj plastici . jedna u Hodovu konjanika.. u okolini Skender-Vakufa. • •• Kako smo vidjeli. Sličnost je u tome što se i ovdje pojavljuju na isti način prikazane ne samo ljudske nego i životinjske fi gure. od kojih je srednja vjerovatno u sjedećem stavu. Razlikuju se po tome što se figure javljaju u drugač ijem međusobnom rasporedu .ide odraz kasnosrednjovjekovnih prilika u kojima privilegovana društvena klasa. Svi skupa se javljaju u oko 554 primjerka. Naprijed je već rečeno da je ovim vrstama scena najbogatija Hercegovina. jednog muškarca sa mačem (?) i stilizovana stablo. koje su u većini slučajeva ilustracije navika plemićkog načina života." 49 Vrlo je teško reći šta predstavlja i znači scena sa tri ljudske figure . osobito konjanici. plemić ki i opšte narodni. * . jeleni i ptice. NajveĆi broj ovih scena otpada na lov . iz jedne lođe dvorca kao da gleda jedna žena. laički.t ri žene."" U gornjoj zoni sljemenjaka iz Donje Zgošće . Ranije sam naveo da se na istoj strani ovoga stećka. što se. Većina motiva ima svoje porijeklo u predistoriji. od kojih bi dvije mogle biti košute. prikazani sa oružjem. Te i takve scene govore o odnosima u porodici. . i ovdje su se istraživači u suštini podijelili u dvije grupe . . po ugledanju na zapadnoevropski dvor.muškarac i žena sa visoko uzdignutim rukama (jednom spojenom) ·i dij ete između njih sa također ' uzdignutim rukama u Salaj ima. na freskama i drugim vrstama umjetničkih prOizvoda. Ima i drugih scena koje nije mogu će odrediti . Kao i kod mnogih drugih reljefnih mOtiva. a jedna pas. npr. Osim manjeg broja. U Dugom polju (Blidinje) jedna scena prikazuje konjanika i dvije žene ispred kule.Q Sasvim je zagonetna i scena sa pet muških figura koso podignutih ruku u Dugom polju". lovu i drugim) .oko 33 % svega fonda. itd. osim nekih iznima'ka. psa. lI . što su ljudi . dvoje djece i ždrijebe. nego profani. Cini mi se da bi im najbolje pristajalo ime porodičnih scena .na one koji u tim scenama v. ovdje vidim i znatan broj scena koje pripadaju običnim ljudima.* Mnoge od ovdje navedenih varijanti scena su unekoliko slične prethodno opisanim vrstama (kolu. Zbog toga mi se čini da naše "ostale scene". o porodičnoj atmosferi. među njima lov najdalje seže u prošlost. a ove 30 svojih podvrsta . sa podignutom desnom rukom. sadržaj svoga života nalazi uglavnom" viteškim igrama i razonodi. ali se od njih i znatno razlikuju. tako da izlaze iz klišeja na koje smo se navikli. i na druge koji teže da svemu dadu religi ozna-simbolično. grupa scena ima pet svojih osnovnih vrsta.

Kako se vidi. gotovo polovina ukupnog broja motiva nalazi se u istočnoj Herce· govini. blizu Imot· skog. brvna i mrežasti zakloni. Srbija i Crna Gora nemaju ovih motiva.2 primjerka. pa i ubjedljiviji. Najčešće su to predstave zidova ili kula. zapadnoj Hercegovini . postoje dosta 'l1bjedljivi argumenti o dubokoj simboličnosti nekih motiva. Na bal· konu jedne kule prikazana je jedna ženska figura. arkade. onda bi to najprije bilo kolo sa jahačem na jelenu kao kolovođom. Vjerovatno će dalja proučavanja utvrditi i postojanje nekih motiva sa dvovalentnim značenjem. od čega više od 75% otpao da na arkade. Upravo se tu nalaze tri ljudske figure. Sama istočna Hercegovina zauzima oko 35% čitavog fonda motiva . Iako je nauOno neopravdano svako Ikategoričko i krajnje stao novište. 1- Utvrđeni dvorci 357 To je dosta rijedak motiv. od čega dva puta na jednome stećku . mislim. arkada i mrežastih zaklona svojim najvećim procentom pripadaju stećcima istočne Hercegovine. Reljef je izvanredno . veće grupe istraživača. pogotovo kada se oni odnose. na turnir· ske scene. uz napomenu da su arkade dosta brojne i u Crnoj Gori.tih motiva na steć· cima kao laičkih predstava koje ilustruju viteški duh i ratničke navike naših bosanskohercegovačkih plemića. Najviše ovih motiva ima na područjima Hercegovine i Bosne. sa uobičajenim propu· stima (zupcima) na galerijama. ali će. npr. Ukupan broj ovih motiva prelazi cifru od 650 primjeraka. U donjoj zoni. šindra. uvjeren sam da su brojniji i uvjerljiviji razlozi prve. kada se oni objašnjavaju kao relane životne scene. ARHITEKTONSKI MOTIVI Ovu grupu čine slijedeći osnovni motivi: utvrđeni dvorci. Javlja se 16 puta. Zbog toga sam i ja više sklon tumačenju . lova na vepra.3.7 i u primorju . Lokaliteti tih motiva nalaze se na slijedećim područ. npr.ijantama. ali isto tako. Istočna Bosna. Na jednoj nje· govoj čeonoj strani -ll gornjoj zoni vidimo pet kula pokrivenih šindrom. koji se vjerovatno u njihovu čast i odigrava. a motivi šindre i brvana istočnoj Bosni. jima: u zapadnoj Bosni . prikazana su dva opremljena afrontirana konja koje pridržavaju dvojica momaka. 1I5J Najzanimljivija je predstava na poznatom sljemenjaku iz Donje Zgošće. prvenstveno u okviru posmrtnog kulta. u očekivanju gospodara. znači ispred dvorca. Ako bi trebalo da neke od motiva izdvojim iz ovakvog gledanja. jasno govori slučaj iz Radimlje. I prostor do ka· pije je ograđen zidom.l. Kroz srednju se ulazi u kompleks utvrđenog dvorca. centralnoj Bosni .grafsko značenje. većinu objasniti kao laičku kasnogotičku zapadnoevropsku ikonografiju.'152 Da se zaista radi o dvorcu. gdje su na galeriji (u lođi) prikazane dvije žene koje posmatraju konjanički turnir. Zaista.3. istočnoj Hercegovini . kao što je u Lokvičićima. Motivi utvrđenih dvoraca. sa svojim var.

166. 167). lijepo obrađen. 166). Osim u Radimlji i Donjoj Zgošći.naku . br. i to na dva mjesta. ima istu heraldičku o].. iz 1432. br. blizu Gacka.Preds tava dvorca sa pet kula (u donj oj zoni su dvojica momaka sa konjima) na slj emenjaku iz Do nje Z gošće (sada II vrtu Zemaljskog muzeja u Saraj evu). na dva stećka je prikazan štit i na njemu silueta dvorca sa tri kule" 55 (sl.tri kule. god. kod Stoca. Pošto grb velikog vojvode Radoslava Pavlovića . danas je djelomično oštećen" 54 (sl. U Boljunima. opravdana je pretpostavka da se u ovome slučaju radi o grbu članova te feudalne porodice koji su ovdje sahranjeni. žene na galeriji dvorca su prikazane i u Avtovcu. . 358 .Sl.

Obično zauzima bočne . ovako: centralna Bosna . Na jednoj strani u gornjem dijelu spomen[ka nalazi se motiv koji je vrlo sličan drvenom izrezbarenom gotičkom portalu ili prozoru. dosta veliku i duboku nišu. motiv arkada je uglavnom osobina Hercegovine i Crne Gore." 56 Na drugoj strani istoga . našao sam motive koji me najviše podsjećaju na predstave kuće i prozora. Illa sljemenjaku u Modrom Polju. Javlja se na oko 260 spomenika u oko 500 primjeraka (računajući svaku stranu posebno). zapadna Bosna .13.9. zapadna Hercegovina . U tome pogledu daleko odskače 359 . između ostaloga. posuda i još neki predmeti. a u Vaganu Malom. što je jedinstvena pojava. ll57 Osim toga. a onda i čeone strane slj emenjaka i visokih sanduka. s pomeni·ka. Karanović je u tim predmetima vidio predstavu male crkve. neku vrstu kapelice ili tabernakula. istočna Bosna . Kako se vidi. nedaleko od Glamoča. Il5S 2-Arkade To je motiv koji ti ovoj grupi u ·svakom pogledu dominira. u okolini Foče. na čeonoj strani sanduka našao sam gotički oblikovanu. Teritorijalni raspored stećaka sa ovim motivom izgleda. Možda je trebalo da ovdje uvrstim i jedan neobičan motiv koji se nalazi na stubu iz Donje Zgošće (sada u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). po prilici.173.2. predstavljen je sto i na njemu dvije ribe. istočna Hercegovina . (i mača) Predstava štita sa siluetom dvorca na sanduku II Boljunima kod Stoca.Sl.5. kao i na krstačama. sa oltarom i časnom trpezom. 167. ali ga ima i na nižim sanducima.20. zatim čaše. Crna Gora 38 i primorje sa zaleđem . zbog čega bi i ti motivi mogli da se ovdje uvrste. M.

npr. a sa stidljivo naznačenim bazama u Veličanima. u okolini Trebinja. Prelazni A tip predstavlja razvojni stepen između starijih polukružnih i čisto potkovičastih lukova. zapravo. zbog toga što ona sama ima 66 % čitavog fonda reljefa. da iza njih dolaze potkovičasti. mali pupoljci ili trolistovi na mjestima gdje se lukovi spajaju. blizu Konjica (spomenik je sada u Konjicu) . Između samih niša ostavljen je manji ili veći prostor. Illedaleko od Nevesinja. onda bi proizašlo da se arkade sa šiljastim lukovima nalaze na 14 stećaka. Napominjem da u Srbiji nema arkada. Samo u vrlo ogran ičenom broju slučajeva pojavljuju se.iko slučajeva se iznad niše umjes to jednog pojavljuju dva."·' U nekol. sa prelaznim lukovima tipa A . podijelila u pet vrsta. ' I6O Lukovi obično dopiru do vrha vertikalne strane spomenika. u Ziemlju. Takve arkade sam našao u Podubovcu . Znači da polukružnih lukova ima najviše. a prelazni B tip je nastao od arkada sa potkovičastim lukovima unošenjem poprečnog kraka na izduženom vratu. odnosno same ljudske ili životinjske figure. pa i tri spojena luka .61 i sa prelaznim tipa B na 20 stećaka. jer se javljaju samo na dva spomenika. M. u nekoliko slučajeva se stubovi pri dnu pravougaono proširuju. nedaleko od Bileće i u Lugu. sa polukružnim lukom ." 61 Ivke niša su vrlo rijetko tordirane.j slučajeva gdje se u tome međuprostoru pruža neka od VI1pca.istočna Hercegovima.. a onih sa polukružnim lukovima ima 89% ukupnog broja. Obično se radi o jednoj ni ši na čeonoj strani slj emenjaka .37. Stubovi nisu ničim naznačeni . Arkade sa polukružnim lukovima imaju svoj razvojni put koji se može pratiti. ili u Opličićima. sa polukružnim lukovima. Ako bismo izbrojali arkade prema toj podjeli (ne uzimajući u obzir stubove). sa potkovičas tim . Primjerak sa pupolj č i ć ima vi dimo uKljunima. što znači da je to. koja je pravougaonog iH trapezastog i nešto zaobljenog oblika. nije vidjela arkade. više naziru. npr. Kod vrlo ograničenog broja ovakvih arkada u niša ma su prikazane scene. tako da se na taj način stvaraju baze. i to : arkade sa šiljastim lukovima. a da šiljastih ima najmanje Po mome mišljenju. Kako krovne plohe sljemenjaka sa takvim mo- ili romaničkim 360 . Najjednostavniji vid tih arkada je niz plitkih arkadnih niša koje se u gornjem dijelu završavaju polukružno. sjeverno od Nevesinja. te da su u istočnoj Bosni iznimna pojava. Wenzel je arkade. i na one sa šilj astim ili gotičkim lukovima. u široj okolini Trebinja. Arkada sa šiljastim lukovima ima vrlo malo. zbog čega je takve motive i nazvala stubovima. ona u arkadama gdje su se lll!kovi transformirali u krugove (bez vrata). I sto tako. sa potkovičastim lukovima i sa prelaznim lukovima tipa B. sa polukružnim lukovima na 113. u okolini Stoca (spomenik je sada u Zemaljskom muzeju li Sarajevu). iH u krugove koji su se sasvim odvojili od pravougaonih niša. ali ima . sa prelaznim lukovima tipa A. ' IS' Osim toga." ·" Na š irem području oko Travnika javljaju se specifične arkade ove stilske podvrste. . Ivice niša su jednostavne ili dvolinijski naznačene. Takav motiv se nalazi . u Li s i 6i ćima. zapravo. prema obliku lukova. na kojoj se arkade nalaze. forma kojom se arkade na stećcima i prezentiraju. arkade treba podijeliti na one sa polukružnim lukovima. nego samo stubove. rj e đe neki drugi motiv. kakav je slučaj. tako da se može reći da oni. tako da su se između niša formirali stubovi. i ne postoje .

- Jedan vid specit ravničko-zen i č kih 361 fi č nih arkada. Sl. 168. . - Ar kade sa romaničkim lukovima na s t ećcima nekropole u R admi l ovića Dub ravi kod B i l eće.S I. 169.

u okolini Travnjka 1l63 (sl. na visokom sanduku iz Vrulje. Sasvim jasno i lijepo form. Još uvijek je relativno malo baza stubova. - roman i č kim Arkade sa lukovi- ma i stubovima sa kapitelima na sanduku u Dobreljima kod Gacka.rane arkade polukružnih lukova sa kapitelima i bazama stubova nalazimo . 169). kao strehe kuće. npr. jJi se samo naslanjaju na njegove krajeve. tako da se lukovi na njemu sastaju. Slijedeći stepen u razvoju arkada sa polukružnim lukovjma obilježen je već jasno formiranim stubovima. svega 24 primjerka na II sljemenjaka_ Jedan od njih se nalazi u Grahovčićima. ih suženi. Sada se vide vodoravni završeci stubova . Cesto je sada i kapitel naznačen. u okolini Pljevalja (spomenik je sada u Pljevljima). npr. . On je postao nešto deblji od samoga stuba.tivima redovno prelaze vertikalne strane. ll M Sada nam lukovi izgledaju nešto smanjeni. br.. 170.1l65 I kod ove pod- Sl. takvi spomenIcI veoma podsjećaju na mauzolej e_ Njih nema mnogo. u Nikšiću .

One su n ajčešće pravougaonici . ti n išama slj emenjaka u Boljunima. Arkade sa romaničkim lukovima i vratovima koji II ih spajaju sa nišama na s Jj emenjaku Radimlji kod Stoca. na Kupresu. 154)1I66 U trećem stepenu razvoja lukovi se postepeno zatvaraj u i poprima ju izgled potkovice. koji sada postaju i nešto duži.ima nego ranije. br. isk lesani su visoki ljiljani. nalazi se sjedeća muška figura. U jednoj arkadnoj niši iz H očevlja. 363 . u okolini Stoca. a u Ravnom .vrste arkada su stubovi i lukov. Bazama stubova se sada posvećuje više pažnje i više ih . nedaleko od Breze.i ponekad tordirani i u njihovim m sama se poneka d nađu scene ili n eki drugi reljefni motivi. 171. I dalje su kapiteli izraziti. na lazi se scena konjičkog turnira (sl. a u drugoj velika otvorena knjiga. Ponekad gube pravu veSl.

blizu Gacka . Osjeća se prelaženje ova kvih arkada i na krstače . U ovoj fazi se lukovi i arkadne ni še počinju razmicati. koj i su najprij e kratki. . blizu Bileće. Mnoge arkade sada imaju uske a dugačke niše. pojavljuju se vratovi kao njihove spojnice.Stilizovane romani čke arkade kod kojih su lu kov i skoro odvojeni od niša na krstači II Uzarić ima kod Li štice.zu sa stubovi ma i postaju neka vrsta novog niza m sa.1l 67 Primjer arkada na kojima počinje Sl. . može se navesti onaj iz Radmil ov i ća Dubrave. a kasn ij e sve duži i uži. ili iz Avtovca. t72. Može se reći da na ovome s tepenu razvoja arkade pos taju toliko stilizovane da dj eluju kao ukrasi . (spomenik je sada u Ze ma ljskom muzeju u Sarajevu) . Kao primjer arkada kod koji h se lukovi zatvaraju.

Takvi motivi se nalaze na svega tridesetak spomenika. Poneka d u nišama ovih arkada vidimo ljudske fi gure. kao u prvoj fazi arkada sa polukružnim lukovima. zapravo. a ima i lukova islams ke forme. I vice arkadnih niša redovno neposredno prelaze u luk ove. a onih sa već stvorenim uskim vratovima u Hodbini. al i je njima s li čna. u okolini Capljine i u Nikšiću (sl. pa se može reć i da stubovi ovdj e i ne postoje. i ovdje su ·ivice a rkada o bi č n e. Postoji i mali broj slučaj eva gdje je preč ka neposredno iznad niše (bez vrata). r elativno. pa ih sada klešu m eha ničk i kao č iste dekoracije. na Bivoljem Brdu. u Hutovu. Tada dolazi i do manje pravilnih arkadn ih niša. zbog čega se na tome ne zadržavam. Većin a arkada na krstačama su iz ove faze. nego samo nizovi niša koje se nekada dodiruju. ili tordirane. u Udori i u Toplici. d a kod maj stora s tećaka . dvostruke. Ponekad vidimo horizonta lnu prečk icu između razdvojenih lukova i niša . predstave trijemova . Tipi č ne pnimjerke arkada ove faze mOŽemo vidjeti. One se često javljaju paralelno. kada se u donj em dijelu. a nekada više zašiljen i.1I76 Ponekad s tubovi tih mO- 365 . Vidi se. ili kolonada.r azmicanj e lukova od msa možemo vidjeti u Radimlji. u okolini Treb inja. općenito smatraju pojavom kraj a vremenskog razdoblja stećaka. zatim se na vratovima pojavljuju horizontalne pravougaone prečke.. najviše ima u i stočnoj Hercegovini. tako da taj oblik arkada veoma pod sj eća na oblik mačeva. koje su malobroj ne i nebitne. Uzarićima."70 Postoje i još neke degeneracij e a rkada polukružnih lukova. br. lI72 Iznimno. a i na ljudske figure.više ne postoji nikakva svijest o nekadašnjem smislu arkada. vratovi su se još više izdužili i suzili . koje djeluju kao ne ka vrsta a ntič kog atrijuma sa arhitravom. kao npr. np r. npr. vidimo arkade iz prve faze razvoja. blizu Treb inja. 172). u okolini Capljine ll 74 U ovu podvrs tu arkada spadao bi i onaj primj erak iz Donje Zgošće. Kapiteli nisu ničim n a 2lna čeni. kod Mostara. kojih. Ima s lu čaj eva gdje krugovi ča k i ne korespondiraju sa pravougaonim nišama.. a onda i do stva ranja potpunih krugova i njihovog odvajanja od niša. njihovi lukov i su nekada manje. ne spada u arkade. u okolini Trebinja . a nekada je tu stvoren među prostor u koji se ubacuje poneki orname nat. dakle. 1l 71 Arkade sa šiljast im lukovima također imaju svoje varijante.'''' U če tvrtoj fazi svoga razvoja lukovi su se već približili punom k rugu. u Orahovom Dolu. a na krstači iz Jabuke. lI "" Arkade sa pravougaonim i već odvojenim bazama možemo vidjeti u Radimlji. ili kada postaju nepravilno izdužene elipse. Ugarcima. Pomenute facze razv itka ove podvrste arkada ne smije mo kronološki kruto shvat it<i. npr. slične krsnicama m ačeva.m Postoji još jedna podvrsta koj a.lI7l I kod ovi h arkada niše nekada dopiru do gornje ivice stranice s pomenika. u o kolini Stoca. sa nizovima stubova i p ravougaonih šupljina i zmeđ u njih . I sto tako . i z m eđu ni ša su uske tordirane vrpce koje se protežu niz č i tav u stranicu spomenika. i tu je njihova degeneracija najizrazitija . pa i do degenerisanih . u Radimlji. naročito u okolini Gacka. strogo uzevši. suzuju. n a kojemu je prikaz portala ili prozora go tičke crkvice. što donekle podsjeća na s tubove. a potom dolazi do pretvaranj a vrata u samu crtu. nedaleko od Lištice. To s u. a također ni baze. Prije svega. . Krstače se. a nekada su ma nj e ili više m eđusobno razmaknute.

na srebrni m oltarskim palama i re· likvijarima. klaustra i krstionica.. tekstila. npr. npr. u djelima od zlata. u okolini Duvna i u Bahor. Krševana i na fasa dama romaničke crkve sv.T. IlBO Na kamenim parapetnim pločama iz crkve sv. nedaleko od J ajca. Dominika u Zadru (XI v. Tako ga nalazimo kao reljef na kamenim fasadama. koje sam već spominjao. To se pogotovo odnosi na sljemenjake u široj okolini Travni'ka. u Diviča nima.. XX i XXI. I slijepe arkade su mnogo korišten motiv kako u antičkoj tako i u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti. Tako. ali nemaju kapitela. naročito kod gradnje i ukrašavanja portala. bosanske predstave obično imaju samo d vije niše. U tome pogledu nije potrebno ići dalje od naših ·krajeva. blizu Gacka.Sl. U Solinu postoje antički sarkofazi sa ljudskim likovima u arkadicama l179 Slijepe arkade i poluarka de nalaze se na apsidama romaničke crkve sv. itd. parapetnim pločama i propovjedaonicama crkava. koji se u Dalmaciji nalaze na nekoliko mjesta. tiva imaju pravougaona postolja." 78 Prilaže se tabela glavnih vrsta i podvrsta arkada . nalazimo ih i kao minijature na rukopisnim knjigama. koji Illa svojim stranicama imaju dvije vrste motiva . Anastazije (Stošije) u Zadru.) imaju arkadice. kakav je slučaj u Lipi. 173.na čeo nim stranama arkade na luk. sa ka- • 366 . goti č kim Arkade se lukovima na sanduku II Premilovom Polju kod Ljubinja.ma. ** Arkade su često korišten vid kamenoklesarske i graditeljske umjetnost i kod monumentalnih antičkih hramova i srednjovjekovnih crkava. 11 81 Na srebrnim relikvijarima iz XI do XV v. postoje arkadice."77 Za razliku od hercego vač kih. a na bo čnim samo pravougaone niše. na drvenim skulptors kim djelima. a ponekad i samo jednu. osim iznimno. romanič ke arkadice. slonovače.

Tabela XX - Glavne vrs te i podvrste relj efn ih motiva a rkada na stećcima 367 .

ooooo Tabela XXI - Glavne vrs te i podvrste reljefnjh moti va arkada na s tećci ma 368 .

iptisima. npr. nalaze se cvjetne rozelice. tordiranih stubova. C.SI. Na poliptisima u Zadru irna mnogo motiva arkadica. 174) . 174. . raznih oblika lukova..Relikvijar s. kod Cavtata. Franje. u okolini Stoca U 86 Za nas su osobito važni podaci koji se odnose na postojanj e arkada na nadgrobnim spomen icima. 1IS4 Iznad stubova. 369 pitelima i bazama stubova. Arkade sa romaničkim lukovima i tordiranim stubovima.."" U Zadru se nalaze i još neki relikvijari na kojima je motivarkadica. između lukova. iz XIV v. baš kao na stećku u Bujićima . Arkade sa ljiljanima u nišama vidio sam na kapitelu stuba oltarne pregrade crkve u Sustipanu-Jasenice. Oroncija u Zadru. iz XV V. vidimo i na srebrnoj oltarskoj paM katedrale sv. npr. Grgura Magno. Tripuna u Kotoru. Grgura Magno sa romani č kim arkadama u Zadru. sa bazama i ka:pitelirna. vidimo na relikvijaru sv. Među njima se nalazi i poliptih iz crkve sv.11S5 Arkadice su ustanovlj ene i na kamenim i drvenim poJ. kakav je. sa !Svetačkim likovima u nišama. na kojem vidimo zvjezdasle cvjetiće između lukova i tordirano uže iznad toga. baš kakve imamo na stećcima."83 na kojem su lukovi i stubovi tordirani (sl. onaj iz zbirke Male braće u Dubrovniku. Fisković je prvi uočio i skrenuo pažnju na arka dice koj e se na- . ili na s tećci ma iz Gornjeg Hrasna. br. iz XIII v. nedaleko od Omiša. relikvijar sv'.'.

u Dalmaciji . II'" Među tim srpskim kamenim sarkofazima sa arkadicama nalaze se tri u crkvama Pećke patrijaršije . na onome u dvorištu franjevačkog samos tana Sv. arkadama Sv. I u manastirima i crkvama s rednjovje kovne Srbije nalazi mo sanduke i sarkofage na kojima s u isklesane arkadice. Eufemije u Rabu. ). Zatim ga nalazimo na gotičkim sarkofazi ma . u Zadru postoje raznovrsne arkad ice . Bogorodice sarkofag arhiepiskopa Danila II . Cechelli ll87 (sl. 175. koji su se uglavnom kratko i usputno bavili njima . Sofija i dr. na što je upozorio V. iz XIV-XV v. br. Prema podacima C. Ovaj se motiv još češće nalazi na kamenim sarkofazima romaničkog sVila iz XIII v. vidi se da je u Dalmaciji u XIV v. Đurić.. u Zadru. bilo i drve nih polihromnih sarkofaga sa roman i čkhm i gotičkim arkadicama.u crkvi Sv. kao i arkadama mnogih crkava u Srbiji i Makedon iji (Dečan i.. br. Studiozno su ih proučaSl. Marcele u Ninunss I na srebrno-zlatnom sarkofagu sv. kao npr. sv. na neiden tificiranom sarkofagu u splitskoj katedrali. Mihovila u Stonu. npr. npr. * ** Na arkade su skrenuli pažnju nekolicina i straživača stećaka. Simuna. iz XIV v.laze na dva sarkofaga preromani č kog stila XI v. kao i na fragmentima sarkofaga u podu i lapida riju franjevačke crkve u Stonu.sa zaoblj enim i zašiljenim lukovima. . 31). 175). sv. pa i bez lukova. Arkade na prero mani č kom sarkofagu II Zad ru. F.iskovića. ili na onome koji se nalazi u franjevačkom klaustru u Dubrovniku . DimitPija sarkofag patrijarha Jefrema i sarkofag jednog n epozn~­ tog velikodostojn ikall 9 1 Napomenimo i to da s u arkade stećaka vrlo s l ič­ ne arkadama Franjevačkog samos tana u Dubrovniku. Ove sarkofage je ran ij e objavio C. iz XV v. u crkvi sv. i sa naznače nim kapitelima i bazama stubova l1 S9 (sl. kakav je.

U stilskom razvojnom procesu vidi se da je ovaj motiv prvobitno shvaćen kao simboličan elemenat u viziji neke vrste mauzoleja. JJ99 C. 11 95 A. Uz to. Druga njegova osnovna karakteristika je u tome što se u 88 % ukupnog broja nalazi na stećcima Hercegovine i Crne Gore. M..11 98 Povezivanjem nekoliko motiva stolova nastale su arkade. JJ 93 C. Wenzel je prva dala tipološku klasifikaciju. kako kaže Petrović . na njima nema suženja kao kod stolova. Fisković je iznio nekoliko argumenata protiv Petrovićevog tumačenja. Fiskovk mis].novlje no sasvim malo stećaka sa takvim motivom. Petrovića.!20l Iz prednjeg se jasno vidi da je motiv. Navodeći brojne podatke o arkadama na raznovrsnim spomenicima u Dalmaciji. iznio mišljenje da su arkade stećaka nastale pod utjecajem romaničkog s~ilall92 To mišljenje podržao je i J. Hoernes je još 1883. mogle uticati na postanak i razvoj rustičnih arkada na stećci­ ma. zbog čega je u klesanju došlo do njegove degeneracije i do improvizacije kao ukrasa. Treća važna karakteristika je u činjenici da se po svojim tipovima najviše ističu arkade sa polukružnim lukovima. 371 . Sergej evski su izrazili mišljenja slična Truhelkinom . a i sami reljefi. Ž.ll96 I ja sam u arkadama vidio podražavanje trijema primorske kuće . Benac i D. ali je svijest o tome iščezla. Renđeo se pita da li je taj motiv mogao doći i sa koje druge strane. On smatra da su se arkade stećaka razvile iz motiva mrtvačkih stolova. ona je izrazila mišljenje da su arkade sa polukružni m i šiljastim lukovima mogle biti inspirisane dalmatinskim crkvama. da polukružni lukovi sa scenama ispod njih "sigurno duguju svoje porijeklo ukrasu gotskih relikvijara. Fisković j M. koje zauzimaju oko 90% ukupnog fonda. arkada.vali jedino C. nekada pravili od dasaka stolove antropomorfnog izgleda koji su služili za daću. sa analizom stilskog razvoja tih tipova. Naveo je. Takve primitivne ar·kade autor je nalazio na nadgrobnim pločama u oblasti stare Raške. U jednom kratkom osvrtu Lj. kovčežića i škrinja". a osim toga stolovi nemaju baza i kapitela koji se često vide na stubovima arkada . a onda i ostala djela romaničkog i gotičkog stila u našim krajevima. najviše zbog toga što je u samome primorju usta. U Srbiji i u Crnoj Gori su. Na pojavu i razvoj ovoga motiva prvenstveno su utjecala .građevinska i skulptorska. između ostaloga. koji su nam saopštili nekoliko vrijednih podataka. Relativno malen broj bosanskih arkada razlikuje se od ostalih po tome što su sa svega jednom ili dvije interkolumnije i uglavnom bez lukova. a da je apsolutno vjerovatno da su potkovičasti lukovi došli iz Srbije. 11 9 ' I. naročito one na sarkofazima. kako po brojnosti tako i po tome što je klesan maltene isključivo na čitavim stranama najvećih i najviših sljemenjaka i sanduka. Karaman se nije složio sa takvim objašnjenjem. god. a najviše ih ima na relaciji Neretva-Nikšić. Po uzoru na te stolove klesali su se čitavi nadgrobni spomenici. a od vrsta umjetničkih djela mislim da su najviše inspiracija kod klesara pobuđivali sarkofazi. Mislim da je najsnažniji utjecaj bio iz Dalmacije. da su dalmatinske arkade. Wenzel. najviše u primorju i Srbiji. da arkade nemaju oblik mrtvač­ kih stolova. 12OO M. JJ 97 Vrlo je neobično mišljenje P. Asb6th 1888. Truhelka je u arkadama vidio utjecaj dubrovač­ kih i primorskih romaničkih crkava i palača. naime. opažanja i misli. jedan od nekoliko vodećih reljefnih motiva na stećcima. god.

jedan slj emen jak se nalazi u centralnoj Bosni."(). blizu 0 10va. a jedan u Cisti. Na području istočne Bosne ustanovljeno j e osam sljemenjaka koji su na svojim dvos livnim krovovima imali takav motiv. kao i samih ob lika spomen ika . 176. kako to danas izgleda. da ščice su s donj e strane polukružne. ilO' U ovome s lučaju poprečna tordirana užeta su malo odmaknuta od samih ivica krova.3-$indra Sindrom nazivamo pokrov kuće koji se sastoji od drvenih daščica. J 66). nedal eko od Imotskog. Najčešće su to . U Cisti. Ali ima i nešto drugač ijih rješenja. II okolini Kalesije.nizovi p l as t ični h istos trani čni h ili istokračnih trouglova po dužini krovne p lohe (hipotenuze su im u is toj liniji ). ili u Križevi ć ima. Wenzel. biber-crij epa. ne postoje n izovi da šč ica. kakav možemo vidjeti na srednjovjekovn im sarkofazi ma u Italiji. dok se 'kod pete (srednje ) kule ti nizovi daščica protezu odozgo prema dolj e. neda leko od Imotskog (sada u Hrvatskom arheološkom muzeju u Splitu). tačnije na krovnim plohama 9 s ljemenjaka i na jednoj čeo noj s trani desetog s ljemenjaka. da šči cama oblika zaši lj enog peterougaonika koje su s ložene u vodoravne nizove. na kojoj j e isklesan utvrđeni grad . 372 . br."03 To je istovremeno najzanimljiviji reljef ove vrste (sl. Reljefni motiv š indre našli smo na 10 stećaka u 19 primjeraka . Na krovu s lje menjaka u Sajtovićima .I To veoma podsjeća na krov od tzv. kao npr. što se oči­ tuje i u obradi ostalih reljefa. na s ljemenjaku u Lipovicama kod Tuzle. Pokrov od ši ndre na sljemenjaku uLipovicama kod Tuzle. nego SI.dvorac sa pet kula pokrivenih š indrom . uokvi ren i tordiranim užetima ·koja se protežu ivicama tih krovnih ploha. kakvi se nalaze na drugim spomenicima u i s točnoj Bosni. od klisa. Svi primj erci ovoga motiva su rad odličnih majstora. kako to izgleda prema crtežu M. a ne zaš iljene. U Don joj Zgošći na poznatom slje menjaku koji se nalazi II Zemaljskom muzeju u Sarajevu čet iri kule sa krovovima na četiri vode pokrivene s u.

gdje se protežu poprijeko. istočna Hercegovi na . nedaleko od Lišt ice. Takve kuće su se nekada pravi le u Bos ni. nešto se razlikuje od ostalih u ovome područj u. blizu Olova. 4-Brv/la Brvnima nazivam motiv od više paraleln·ih pl astičnih rebara. paralelno sa krać im (čeonim) ivicama krova. samo što se ona u zabatima čeo nih strana protežu od sredine koso na obadvije s trane. blizu 2ivinica.he rcegovačko-crnogorsku. upravo je tu pet rebara koji su na čeonim stranama spomenika povezani poprečnom plas ti č nom vrpcom.jednu bosansk u. koja su obično horizontalno postavljana u strane kuće. bolje rečeno istoč nobosanskih spomen ika rebra na vertikalnim stranama se u većem broju pružaju vertikalno . U praksi su d unđer i u tu svrhu upotrebljavali hrastova ili borova. Da se baš radi o bosanskoj kući.1 stećak . u Hrn č ićima . Crna Gora . Na horizontalnoj strani sanduka isklesana su rijetka ali vrlo plastična rebra. čaja 373 .121O Sli čan primjerak se nalazi . i u Ferhatovićima kod Vlasenice.su daske postav ljene po dužini krovnih ploha. kao reljefnu predstavu jedne strane ku će pravljene od drveta.12. a II manjem horizontalno.14 i Srbija . malo pritesana i prepolovljena stab la. 1 vidimo također vertikalna rebra. Ako za momenat izuzmemo taj eks tremn i slučaj. Svi ovi motivi se nalaze na slj emenjacima i sanducima. llOJ Takav s lu čaj je i 208 Poprečna rebra na krovu vide se i na u Prijanov i ć ima kod Kladnja.4. Mislim da su te daske tesane tako da su s jedne strane stanjene. npr. a sa druge ostavlje ne deblje i užlijebljene. blizu Olova l 209 Motiv rebara u Baldćima. Motiv paralelnih rebara u stanovljen je na 46 mjeraka. poznate pod nazivom brvnare.tesari zovu "šašavci"l105 čani Mislim da nema nikakve sumnj e u to da ovi mo~ivi imitiraju daš· pokrov srednjovjekovne bosa nske kuće . gdje se paralelna rebra pojavljuju na vertika lnim i krovnim stranama slj emenjaka i drugu . jas no govori i to što se stećci sa ovakvim krovovima nalaze samo u Bosni. centralna Bosna . osim sluu Ledincu. nedaleko od Bralunca. nego o crijepu. Kod bosanskih. Iznimka je i stub u Djedini . gdje se radi o krstači sa rebrima koja se paralelno protežu dužinom širih vertikalnih strana. Na nekim od tih slj emenjaka ona se nalaze i na krovnim plohama . Primjerak sa vertikalnim rebrima na vertikalnim stranama i sa poprečnim rebrima na krovnim plohama 206 U Klisi kod Olova vidimo. Takav nač in tesanja i spajanja dasa'ka . zapadna Hercegovina 2. osim u iznimnom s lučaju u Cisti. tako da krov ne može prokišnjavati. 1 slj emenjaku iz Križevića. Unutarnje strane takvih ku ća su imale gli neni sloj koji je krečen . gdje se možda i n e radi o šindri. gdje se paralelna rebra pOjavljuju na vodoravnim stranama sanduka.. Donja daska je svojim tanjim krajem u v učena u žlij eb gornje daske.13. onda bi se svi ostali motivi mogli podij eliti u dvije grupe . s tećaka u 77 pn- Njihov teritorijalni raspored je s lij edeć i: istočna Bosna .

7 primjeraka. u okolini Citluka. oko Savnika i Žabljaka. aJ. 177.Moti v brvana ( pla s ti č nih reba ra) na vertik alnim s tranama s ljemenjaka u Kli su kod Olova. u nekim slučajevima samo jedan oko sredine strane. I ovakva rebra su povezana kod čeonih ivica tih strana stećka. Redovno su glatka. Obično su tri takva diska. U jednom slučaju vidimo četiri takva diska . Samo na dva mjesta evidentirano je više od dvije trećine tih motiva . izvan teritorija Bosne. izuzimajući krstaču u Ledincu. a nisu tako gusta. dobija se dojam nekog okvira rebara.u Nikšiću 12 i u Bitunjoj. Vezivne vrpce i okviri su nekada tordirani. kao i još dva takva motiva u Crnoj Gori.. . nešto su drugačij-i od ostalih hercegovačkih motiva. Kod ovih motiva ima i drugih razlika u detalj< i ma. ima i "nasjeckanih". (Napominjem da 'postoje 374- . Jedan primjerak takvih rebara vidimo. Broj rebara je različit . Redovno su to manje ili više gusti snopovi plastičnih uskih vrpca koji su na krajevima kra6ih ivica često povezani poprečnom vrpcom. od 6 do 10. npr. U većini slučajeva u ovaj motiv su ukomponovani koncentrični kružni vijenci..Sl. njih 27 na broju. nedaleko od Stoca. jesu sanduci na čijim se horizontalnim stranama ovaj motiv nalazi. diskovi.1211 Motivi u Nikšiću. čiji centri su upravo na srednjem rebru . U nekoliko slučajeva snop rebara je povezan i jednom poprečnom vrpcom preko sredine te strane stećka. u Dragičini. na clJlm smm stranama vidimo rijetka plastična vertikalna rebra. a u jednom slučaju 13. Svi ostali stećci. Pošto se takva vrpca proteže i bočnim ivicama. Rebra su obično plastičnija i deblja.

Paralelna rebra se nalaze na svim njegovim stranama. koje motive nisam ovdje ubrojao. 178. Osim paralelnih rebara na krstač i u Ledhncu. dakle.) Pa· ralelna rebra sa medaljonima su. - Motiv brvana na stubu kod Živinica. On se nalazi na sanduku u Podgradinju.Sl. II Djedini 375 diskovi sa samo jednim rebrom. br. nego horizontalno."13 . 179). specifičan motiv crnogorskih s teća'ka"" (sl. ali je neobičnost u tome što se ona na vertikalnim stranama ne pružaju vertikalno. po· stoji još jedan hercegovački motiv koji se razlikuje od uobičajenih her· cegovačko·crnogorskih. što je jedinstven slučaj u fondu ove vrste motiva uopšte. u široj okolini Stoca.

179. 376 . - Pla s ti č na rebra sa medalj o nima na sa nduku u Nik š i ć u.SI.

12 " Motivima paralelnih rebara na s tećcima do sada se jedino ozbiljnije pozabavio A. gradili svoje k uće. On je polaganj e dasaka na krovnu konstrukciju.l Sl. polažući drvene obli· ce vertikalno. Moti vi š ind re i brvana koji se susreć u na stećc ima . Na osnovu tih podataka. Vl. tj . a vjerovatno još prije svoje crkve. na osnovu čega je pre tpostavio da s tećc i u obliku kuće imaju starosla vensko porijekloI216 Skarić tada nije znao za reljefni motiv brvana (paralelnih rebara). na kojima su. Benac je zak ljučio da su bosanski planinei u XIV i XV v.1217 M. Otkrivajuć i te motive oko Olova . Prema istraživanjima J. osim na nadgrobnim ploča ma vojvode Stefana Crnojevića i nj egove žene Mare u podu Uspenske crkve u Komu. a za ok· 377 . slično stećc i­ ma u Nikšić u. Strzigovskog. za koje V. niti za motiv šindre na takvim spomenicima. niti na drugim vrstama spomenika. isklesani meda ljoni duž rebra sredinom ploča. na obali Skadarskog jezera. Filipović je utvrdio kako se savremene planinske kuće oko Sokoca grade n e samo na dobro poznati nači n nego i na divnu. okomi tim po laganjem oblica l 218 Na nekim bosanskim s tećcima se uz dvostruke spirale i rozete javljaju uspravna i kosa plastič­ na rebra. Skarić upozorio na s li č nost bosans kih sljemenjaka i drvenih nadgrobnih spomenika u okolini Narve. ali i dublje ulazi u studij. Đuri ć pretpos tavlja da s u dj elo ne kog primorskog klesara. Benac. Stara bosanska drvena kuća je građena od vodoravno položenih oblica. a na stećc ima su oblice uspravne. iz polovine XV v. kao i postavljanje ši ndre. god. takav n ač in gradnje je bio poznat u nekim sjevernoevropskim zemlj a ma .. 180. objasnio kao uobičajenu normalnu pojavu. pa je najprije trebalo taj nesklad objasniti. 1215 Još je 1928. 181). koja veoma pod sj ećaju lI1a drvene grede ku ća čiji su zidovi građeni od ćerpi ča ili od nalij epljene zemlj e (sl. On je sasvim dobro uoč i o da pojava toga mOtiva na nekim sljemenjacima u o kolini Olova znač i imitaciju stare bosanske planinske kuće od drve nih oblica. • •• Analogija našim motivima paralelnih r ebara nisam našao na srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima u našim krajevima. zbog čega je i došlo do reljefne imitacije takve gradnje na stećcima . Benac potkrepljuje Skari ćev u hipotezu.

Ta teritorijalna bliskost svakako nešto znači .virnu ili poprečno postavljenu pleten u užad. Ostali primjerci brvana nisu bili vrijedni pažnje istraživača steća· ka. ponešto razlikuju od ostalih bosanskih primjeraka. Savn ika i Žabljaka bila su u sastavu stare Hercegovine). sa rebrima na svim stranama i stub u Djedini. nalaze i tri primj erka iz Bosne . To je kućica u obliku debelog stuba sa krovom na SI. i paralelna rebra na svojim vertikalnim stranama. a gotovo bi se moglo reći da nisu bili ni uoče ni. Oni se. a bosanski primjerci se također nalaze u istočnim krajevima Bosne. osim na horizontalnim. ipak. Gotovo svi ovi primjerci se nalaze u istočnim krajevima Hercegovine (današnja crnogorska područja Nikšića. osim velike hercegovačko-crnogorske grupe. dakle. Teško je reć i šta ova varijanta paralelnih rebara znači. sa rebrima na horizontalnoj stran i. . blizu Živinica. Među njima se. kao i "plasti čnu dugmad " na sastavcima.sanduk u Ba·kićima kod Olova. ne ke okolnosti koje nam ukazuj u put do rješenja. I primjerak iz Djedine se log i čno uklapa u ovu koncepciju. 1219 Ostaje mi da se samo složim sa mi šlj enj em A. kaže da služe učvršće nju drvenog pokrivača protiv vjetra. i to ne samo poprijeko nego i po dužini. Ja sam motiv podužnih krovnih rebara iz Sajtovića uvrstio u ši·ndru ("šašavci" ). Sanduci u Gukavou i u Podgradinju imaju. Postoje. što ih povezuje sa bosanskim motivima. Vidjeli smo da se na nekim bosanskim s tećci ma pa· ralelna rebra nalaze i na krovnim p lohama.kuće. Primjer 'iz Podgradnj a je još najbliži starom nači­ nu izgradnje drvene . 181. sanduk u Gukavcu kod Trnova. zbog toga što su rebra njegovih vertikaln ih strana položena horizontalno. Uspravna i kosa rebra na sljemenjaku kod Kladnja koja podsjećaju na drvene grede. Benca. sa vertikalnim rebrima. a on je mogao i ovdje da se pridruži.

do nas mogli da dopru takvi motivi sa orijentalnih muslimanskih kuća i sa pokućstva koptskih crkava l222 J. Fisković kaže da je "romani čki motiv. na jugu. Ovaj geometrijski stil izovani ornamenat m e podsjeća na željezne demire. neophodno se susrećemo sa drvenim rešetkama naslona romaničkih korskih klupa splitske katedrale. na sjeveru. u okolini Goražda i u Stedinu. Karaman nije bio sasvim odlučan. uvrs tio sa m ga u elemente arhitekture. a tri spomenika imaju tačke u centrima svojih romb ova (Plat u okolini Cavtata. To je motiv koji se sastoji od relativno široke mreže rombova koja se proteže duž vertikalnih strana visokih sa nduka. iz XIII v. a po njima i starih bosanskih stambenih zgrada. Medaljoni koji se javljaju na crnogorsk im stećc ima su za ista prava m a la tajna. jer je bio sklon mišljenju da su te rešetke rezultat "utjecaja domaće sredLne i starohrvatske umjetnosti". obuhvatajući okolinu Trebinja. za vrijeme vlasti Saracena. tzv. Kako u tome motivu prvenstveno vidim drveni mrežasti zaklon na verandama. Raspravljajući o tome naslonu u svojoj studiji o Buvini .dvije vode koja je građena od vertika lno položenih ob lica. najčešće iznad arkada . u okolini Nikšića. tj. Bileće. i u karakteru i u stilu tih rešetki u Splitu vidjela bliskost sa islams kom umj etnošću. nalte. međutim . spleten od ševara. mogli imati funkciju s l ičnu svim ostalim primjercima. U jednom s lu čaju za uzima čitavu čeonu stranu visokog sanduka (Davidovići. (sl. 1220 Danas još više razloga imam za takvu pretpostav ku. koji se nalaze na II loka liteta između Dubrov ačkog primorja. Ja sam već ranije izrazio misao o tome da oni predstavlj aju drvenu kuću . Sve to govori da bi i h e rcegovač ko-crnogo rski motivi. Za ovaj relj ef C. možda je neka vrsta stilizacije odjeće? 5- Mrežasli zakloni U te kstu koji se odnosi na bordure navedeno je da postoji malobrojna i teritorijalno vrlo ogra ničena mrežasta bordura. ali je dozvolio i mogućnost utjecaja iz Apulije. kada su. veoma ugodno estetski djeluju. Iznimno se jedanput javlja i u Međurječju. 39) Motiv se javlja 39 puta (računaj uć i svak u stranu stećka posebno) na 16 spomenika. iako s u to samo horizonta lna paralelna brvna. zbog toga š to je na krstač i i vezan za portret. doksatima i prozorima stare bosanske kuće. Maksimović j e. Primjerak u okolini Kraljeva najvjerovatnije je odb lj esak hercegovačkih motiva. Lj. koje su djelo našeg istaknutog maj s tora Buvine. i okoline Gacka. u okolini Bil eće). a onaj iz Ledinca . Pravilno crtani i klesani rombovi te mreže su nekada oivičeni dvostrukim linijama. ali još vi še na drvene mušepke starih turs kih. Ove mreže. a reljefno izveden na građevinskim spomenicima u zapadnoj Evropi"l'" U traženju analognih motiva na našem području. posebno one sa dvos tJ-ukim linijama i taCkama u centrima rombova. da je iz druge polovine XII v l223 379 . Ljubinja i Gacka. 2rvanj u okolini Ljubinja i Davidovići u okolini Bileće). Ona misli da je korska klupa mogla nastati čitavo stoljeće ranije.

Sami stećci po svojim oblicima predstavljaju jednu vrstu arhitek· tonskih motiva. kao što su arkade. Fiskovića. Međutim. a što se on u XV v. čiji je rad cvjetao u XVI v."24 Sv."27 Postoje i drvena duborezna vrata nekih drugih crkava u Makedonij-i i Srbiji. kao i na tekstilu istočnih krajeva Jugoslavije iz turskog perioda. • •• Prije prelaza na zaključna razmatranja i mišljenja o grupi arhitektonskih motiva na stećcima."26 P. kao npr. Mislim da je sasvim opravdana pretpostavka o utjecaju islamske umjetnosti na stvaranje ovih vrata. Ljubinkovi ć misli da su ta obadvoja vrata rad istoga majstora iz prilepsko·slepčanske dubo rezne škole. Davidovićima i Žrvnju. Momirović je izrazio mišljenje da su neki motivi treskavačkih i slepčanskih vrata mogli biti preuzeti sa savremenih orijentalnih tepiha i tekstilnih izrađevina. teško bi došla u obzir. Naime. 122s Korisno je da se uoče i istraže sličnosti i eventualne umjetničke veze između ovoga motiva stećaka i takvih motiva romaničkog stila kod nas. kakve su od davnina pravljene na teritoriji ste- 380 . kao i vrata dveri nekih crkava. krilati zmajevi i dr. Radojčić je treskavačka vrata datirao u XV v. Mnogo su uvjerljivija upoređenja sa duboreznim um· jetničkim predmetima koje sam našao u Srbiji i Makedoniji iz XV v. a i upoređenja sa korskom klupom u Splitu. vezane za prodor i naseljavanje Turaka u našim 'k rajevima. U prilog tome govori nekoliko okolnosti: figure svirača su u islamskoj nošnji. u uobičajenom sjedećem stavu sa ukrštenim i podvučenim noga· ma. u Gračanici i Dečanima.Mislim da se u traženju porijekla i komparacija ovom motivu ne možemo osloniti samo na pretpostavku C. a približno tome su datirana i ona iz Slepča'225 M. na kojima se nalaze rešetkasti prepleti. arkade imaju blago zašiljene lukove. Ljubinković. O mogućim vezama ovoga motiva na duboreznim vratima i na stećcima govore i okolnosti što vrata oj stećci imaju i neke druge zajed· ničke motive. duborez je bojen karakteristič· nom turskom plavom bojom. a naveo je i miš· ljenje A. Dosta velike površine drvenih duboreznih vrata manastira Treskavca i manastira Slepče . htio bih da saopštim nekoliko opservacija koje se odnose na te motive.. očito govori o pojavi toga motiva na stećcima u sklopu ekspanzije islamske umjetnosti. kao npr.. iako je bila više uvjerena da su iz XVI v. zbog dosta velike vremenske distance. a njeni su majstori nadahnuti srp· skom moravskom školom. to istovremeno ide u prilog datiranju takve vrste stećaka najranije u drugu polovinu XV v . Razumljivo.. Grabara da su neki motivi rezultat posrednog i neposrednog ugledanja na islamske uzore. činjenica što takav motiv do sada nismo uočili u vremenski mnogo bližoj gotičkoj umjetmosti našega primorja i Zapada uopšte. a s njime se donekle složila i M. itd. A takav motiv se često nalazi i na freskama. u Makedoniji. ispunjene su mrežom rombova. I treskavač· ka i slepčanska vrata imaju u centru svakog romba mreže po jednu tačku kakvu imaju i stećci u Platu. javlja na freskama i u duborezu Srbije i Makedonije. jelen. dosta veliki broj stećaka je klesan u obliku kuće sa dvoslivnim krovom. u manastiru Pološkom.

a postoje i sljemenjaci sa krovom na četi­ ri vode. doprinose viziji crkve i mauzoleja. koji su veoma slič:Ji staroj bosanskoj ku ć i. ili potkrovni (nazubij eni) vijenac. osim toga. a pogotovo kod primjeraka koji imaju po dva. i to one sa polukružnim lukovima. Ovdje nije bilo govora o jednom motivu koji se susreće na istočnobosanskim s ljemenjacima. neki od osnovnih mOI iva.om . reljefni morivi koji su uvršteni u ovu grupu veoma mnogo doprinose da u stećcima steknemo viziju kuće. Moglo bi se go voriti i o nekim frizovima koji bi se mogli tretirati kao dekorativna arhItektonska plastika. Razumljivo. kao tipa balkanske arhitekture. Mnogi sljemenjaci. imaju dosta svojih varijeteta . onda bi se o takvim motivima možda moglo govoriti i kao o arhitektonskim elementima koji imaju određenu funkciju. npr. Tako su arkade. npr." na takve motive na sarkofazima. onaj vojvode Radivoja Opra š ića. ~avnika i Žab ljaka. npr. i to pretežno po ugledan. !aganja vidi. zatim u okolin i Ilijaša i na više mjesta u istočnoj Bosl1!. grupa arhitektonskih motiva se sastoji od pet osnovnih mo tiva . Među njima se svojim velikim brojem osobito ističu arkade. U odnosu na teritorijalni raspored. npr.mauzoleja.. većina motiva je pažljiv rad boljih majstora. Arkade su došle pod utjecajem romaničke i go tičke umjetnosti u našem primorju. uspravnom i kosom položaju. kao. Benac. Trebalo bi se pozabaviti pi tanjem: nisu li baš ta dva elementa š titila zidne plohe kuće od kiše i mijega ? • •• Kako se to iz prednjeg i. imaju krovne plohe isturene preko vertikalnih strana. Reljefe u kojima se imitira takav položaj greda vidimo. ili bkvi s u neki nišani. a m eđu prostori ispunjavaju šeperom i obljeplju ju ilova'. podrazumijevajuć i tu i okolinu Nikš i ća ..će nerijetko stvaraju stećci oblika s ljemenj aka. povijena lozica sa trolistovima. Osim toga. utvrđeni gradovi i mrežasti zakloni karakteristika Hercegovi ne. Svi se javljaju na prib ližno 350 spomenika u oko 650 primjera ka. može se reći da je gotovo sav fond ovih motiva lociran u Bosni i Hercegovini. b lizu Teslića. kao što je. pogo(ovo kada se one nalaze na vrlo kasnim stećcima. prije svega viziju crkve . onaj u Vrućici. naroč ito arkade. a kada imamo na umu tordirano uže. 381 O porije klu i značenju ovih II lotiva situacija je prilično jasna. kao elemenat arhitekture. gdje se grede postavljaju u vodoravnom. pogotovo u Hercegovmi. Ispuš tena postolja. gdje i o. . Znatan broj primjeraka spada u najbolja ostvarenja.tale završne plohe doprinose viziji kupolastog krova. kao dio stare Hercegovine.'13o I relativno velike polukugle na krovu nekih slj emenjaka vjerovatl1o su predstave kupola u minijaturi.1229 Radi se o predstavi drvene konstrukcije pri gradnji k\lee na kanate. a onda i takozvane moravske kuće u Srbiji. kakav je. što i ina. u "kolin i Olova. čij u je važnost zapazio jedino A. pa i po tri postolja. sa petnaestak svojih varijanti. Unutar toga poj edini r. Tehn ička obrada općenito je dobra. š indra karakteristika Bosne..lOtivi imaju svoja ograničenija područ­ ja. što je očito imitiranje streha kuće.ćaka. U tome okviru istočni krajevi Hercegovine su najboga tiji ovi m motivima.

'.relikvijarima i drugim dj elima primijenjenih umjetnosti. Srbija .64. 382 . koji je mogu će kvalificirati .5. Među njima se izdvaja motiv "kamenica". Uz ovo ime. Vidi se da Hercegovina raspolaže gotovo sa dvije trećine ovih motiva. Nabrojao sam ukupno približno 130 primjera ka ovoga motiva.l 1 primorje sa zaleđem ."kamenica" koje susreće m o na s tećcima. Svi su oni umjetnič ki stiliziran odraz realnog s tanja srednjovjekovnih prilika. u njima nema ni čega sakralnoga. Crna Gora . također različitih dimenzija. š to se. Mrežasti zakloni su r ezu ltat utjecaja islamske umjetnosti. OSTALI MOTIVI Postoje i neki motivi koji po svojim osobinama ne pripadaju nijednoj od prethodnih grupa.. . zbog čega su klesari u svojoj slobodi počesto od lazili u čis te improvizacije ukrasa. zbog čega sam ih uklju č io u ovu nedefinisanu grupu . gdje nalazimo i sasvim id e nti č ne ana logije (kameni poliptih u zb irci Male braće u Dubrovniku i oltarna pala u katedrali sv .' Sl.:.3. Ona su obično kružnog oblika. Kam enica" Nerijetko nailazimo na pravilno klesana udubljenja na vodoravnim površinama sanduka i ploča. is:~ć · na Hercegovina . Njih je vrlo malo i po vrstama i po brojnom stanju.. brvna i utvrđeni gradovi su originalni motivi koji su insp irisani starom bosanskom planins kom ku ćom i bosanskohercegovačkim feudalnim dvorcima. zapadna Bosna . naroč ito osjeća kod nekih degenerisanih arkada. oni su iznimna pojava. Izgleda da je u to ku vremena sv ij est o značenju tih motiva izblijedjela. Kružna su najčešće 10 do 15 cm promj era i 2 do 5 cm dubine. . koji je nekada tordiran.7. ipak. ali ih ima i pravougaonih.Nekoliko motiva kružnih i pravougaonih udubljenja . Više puta su oiv i čena plastičnim kružnim vijencem. II narodu pos toji i ime "vodenica" za ovaj motiv. razli čitih dimenzija. Takvi motivi po svom izgledu s li če motivu krugova i kružnih vijenaca. ali ga. Trifuna u Kotoru) . istočna Bosna . niti mitološ koga . a da sama istočna Hercegovina zauzima 49% čitavog fonda... Njegov teritorijalni raspored izgleda ovako: centralna Bosna .. . Sindra. ali po svojoj namjeni ne bi mogli spadati u grupaciju nebes kih tij ela .15. ~ . U Crnoj Gori. nisam priklju čio nijednoj od prethodnih grupa motiva. zapadna Hercegovina . 181a. npr. .5.30 primjeraka. Napominjem da se na nekoliko spomenika pojavljuj e po dva ili više puta. a pogotovo u Srbiji.

. nedale ko od Trebinja.znaku krsta. iako takvih slu čajeva zaista ima. nalazi se "kamenica" okružena najprije običnim pla s tičnim. gdje antropomorfna figura u jednoj ruci drži krst. . kao npr. Zanimljiva je i originalna pojava u Raškoj Gori . U dolini Trebišnjice sam našao najplasti čnije kružne vijence oko " kamenica"123' Primjerak "kamenice" sa tord iranim vijencem mOŽemo vidjeti . što je neo bična pojava. b lizu Saraj eva. u Radimlji 1233 U Smriječnju. 182. kako je tO SI. naročito u Hercegovini . u široj okolini Nevesinja (Ziemlje).obručima". i to u Hercegovini (Ziem lj e. a na dlanu druge je isklesano kružno udublj enje. u oko lini Mos ta ra . u Za čuli. npr. Hodovo i oko lina Ljubuš kog) .'231 Oivi čenih kružnim vijencem ima na više mj esta. a i obratno . Jedinstven je motiv u Hreši. "točkom"1235 Ponekad je ovaj motiv isklesan u središ tu krs ta. - Veliko pra vougaono udub J jenje na sanduk u kod Nevesinja. na vodoravnoj s trani sanduka u Donj em Selu .da sam uvij en. II Hum čanima . Moguće je da i u mojim "kamenicama" ima poneki vijenac. 12J6 I ina če su ovi motivi p očesto klesani zajedno sa krs tom . npr. u okolini Zad ra. ili na završetku nj egovog gornjeg kraka .123' Ima i primj eraka koji su okruženi . a uŽegaru. blizu Konjica. Dva takva oveća udubl jenja se nalaze u Gornjim Studenci ma. na niskim krovnim plohama dvaju sljemenj aka je po pe t manjih udubljenja u . 1237 U Lovreč u . Wenzel je ove motive svrstala zajedno sa kružnim vijencima ali je čes to vrlo teško reći koji je kružni vijenac istovremeno i "kamenica". gdje vidimo oveće elipsas to udubljenje na hrbatu ovoga sljemenjaka.. ce možda uvrstio i neku "kamenicu" . . blizu Imotskog.M. nedaleko od Lj ubuš kogllJ9 Treba reći da postoji i nekoliko "kamen ica" koj e su isklesane na vertikalnim stranama stećaka. nalaze se tri naporedo isklesana kružna udubljenja. umj es to na horizonta lnim. Najobičniji ovaj motiv vidimo. gdje vidimo " ka menicu" u ob liku du boke rozete. Zbog toga. ove brojčane podatke treba uzeti kao aproksi mativne. ' 238 Pravougaonih udublj enja našao sam pet primjeraka. a onda i tOl·diranim plasti č nim vijencem.

u okolini Stoca i u Knežaku. Vego smatra da su ona služila "za ulijevanje ulja )eoje se prisluživalo u čas t pokoj nika".koji se nekada nalaze na vertikalnim stranama stećaka.1251 M. ali sada već kao o rnamenat. postoje tri kružna udublj enja. isklesan je na š'iroj strani krstača. vidi iste te posude za libacij u. veoma sliče kružnim vijencima i da bi se tako mogli i nazvati. Sergejevski u tome vidi pred· stave posudica sličnih antičkim paterama.u okolini Stoca. da je u ."48 A. isto tako. a saopštio sam j podatak. pogotovo u krajevima stare Hercegovine. da se u njih čes to ulijevalo ulje za žižak.ll45 Takva udubljenja se nalaze i na sta rokršća nskim nadgrobnim spomenicima u raznim krajevima Evrope i sjeverne Afrike.ll5() L. ali se mora priznati da ti drugi.vremenu stećaka bilo vrlo malo svijesti o toj nekadašnjoj namjeni i da su motivi okruglastih udub· lj enja 'Ila stećcima uveliko klesani kao ukrasi . Jedan takav primjerak je već spomenut u Raškoj Gori.ll4l Njima su s ličn i i neki drugi primjerci. ' 253 Nakon dubljeg razmišljanja došao sam do uvje renja da . naročito u zapadnijim i primorskim krajevima. u okolini Nevesinja'''<l U Ziemlju i u Arapima. a i drugi se nalaze u Hercegovini . poput onih uz ljud· ske fi gure sa podignutom rukom u Radimlji. nedaleko od Citluka.kišnica u ljekovite svrhe. i to na čeon im stranama visokih sanduka. u Ziemlju i u okolini Citluka. On i u takvim motivima . nedaleko od Stoca. kao i neki od ovih koje sam ovdj e naveo ."·3 U dva s lučaja je taj motiv upravo is pred jelena.su "kamenice" na stećcima mogle ponekad poslužiti za miješanje krvi izmirenih bratstava. da se u njima nekada miješala krv sprijateljenih ili pomirenih bratstava. po uzoru na anti6ki i starokršćanski kultni običaj . illi da su one najčešće služJle' za ostavljanje tečne žrtvene hrane. poznatih pod nazivom patera'''4 Rimljani su ponekad upotrebljavali kamene sto· love sa . gdje je krvna osveta bila izraženija. V. Uvjeren sam.' ''' D.udubljenjima u vidu tanjira za pogrebne gozbe na grobljima.'''' a nađena su i na s tarokršća n s kim sarkofazima u Solinu'''' Izraženo je nekoliko pretpostavki {) razlogu pojave okruglastih udubljenja na stećcima . 384 . Benac kaže da su ova udublj enja vjerovatno veo zana uz kršćanska kultna shvatanja. prikupljen sa tere na istočno od Trebinja."52 Ja sam bio mišlj enja da su "kamenice" prvobitno služile za daću. • •• Kružna udubljenja nisu rijetka pojava na antičkim nadgrobnim spomenici ma i žrtvenicima. Curčić misli da se iz njih pila voda . za koje Benac kaže da označavaju društveni rang. To su predstave kultnih posudica .uobičaje no. Nevesinja. ili na krstačama . Katić pretpostavlj a da su ta udublj enja na stećcima služila kao uljanice za žižak. Sergejevski smatra da je pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama antičkih spomenika znak da je već tada bila iščez· la svijest o nekadašnjoj funkciji tih posuda. od kojih dva sa vijencem. Najizrazitiji primjerak je u Ljubl jenici ." 41 Ovaj drugi s lučaj se sastoji od dva niza po četiri kružna udublj enja izm eđu redova slova nat· pisa. o čemu jasno govori pojava takvih udubljenja na vertikalnim stranama stećaka. Napominjem da u Bitunjoj.

blizu Bi leće . zbog čega su ga i nazvali " jelica". J oš nekoliko motiva Preostalo je još nekoliko nekvalificiranih motiva. sa krugom pri vrhu. u Trnu. Razmatrajući tu pojavu došao sam do uvjerenja d a se tu uopšte ne radi o klesanju relj efinog motiva. Nije poznato šta o ne znače . koji pripada području opštine Rogatica. Radi se. nalazi se mo tiv . postoji nekoliko stećaika u obliku sanduka i sljemenjaka na čijim se vertikalnim stranama vide ili samo naziru gusta i neznatno pla st i čn a rebra. Ima i primjeraka gdje se umj esto rebara pružaju vertikalni nizov i gus tih . Na desetak mjesta. od kojih jedan pod sjeća na predstavu seoske stolice. . našao motiv koji me najviše podsjeća na ašov. kao i u ne kim drugim krajevima . pentagram je široko rasprostranjen simbol kojemu se pridavala tajanstvena 385 . Stećke u l epi obradili su Vl. motiv urezanog . pla s ti č nih crtica koj e teku koso-dolje na obadvije strane."Jelica" U l epi. koji je evidentirao l259 A. u okolini Sibenika. blizu Lištice. a drugi je vjerovatno neka fantastična životinja.m . uz polumjesec i rozete. smatrajući da su otkrili do sada neuočen reljefni motiv koji im je naj češće sličio stablu jele. Pe trić. pa su iz nepredv iđen ih razloga ostali neurađeni. mislim. a u Orahu.jedan o d načina i stepena klesarskog postupka ."56 U Ziemlju sam na vodoravnoj strani jedne ploče. dij elu bosanskog Podrinja. nakon čega bi trebalo još samo da se ploha sasvim poravna ili uglača. Palavestra i M.s tilizovanog orlovog krila (?). Negdje ti nizovi kosih crtica idu samo na jednu stranu. ili nekog instrumenta.k lesarski postupak se ta mo zvao "Seitema nsich t" (Scheibenkreuz ."S5 Taj . koji bi možda mogao biti predstava štapa preslice za namotavanje vune ili kudjelje. Prema podacima ovoga i s traživača. l257 Na vodoravn oj strani jedne ploče na nekropoli u Bribiru. Benac.."S4 U vezi s tim. npr. Vjerovatno su te površine predviđe ne za klesanje nekih motiva . najVIse u Popovu polju. o drugoj fazi k lesanja (prva je grubo klesanje). nalazi se jedinstven motiv pentagrama urezanog u krug. napominjem da se slična poj ava mOže vidjeti i na još nekim stećcima u i s točnoj Bosni. Takva tehnika klesanja primjenjivana je i pri klesanju starih kamenih nadgrobni'ka i u drugim evropskim zemljama. Takav način obradp kamen ih površina pomoću zupčas tog čekića poznat je i iz kasnoantič­ kog razdoblja u Bosni i Hercegovini . kakav su hrvatski velikaši Sub-ići upotrebljavali kao svoj osnovni heraldičk i simbol'ES Na vodoravnoj strani jedne ploče. U okolini Kupresa sam našao dva motiva. susrećemo manje ili veće plastične kvadratne ili pravougaone površine na h orizontalnim stranama sanduka i ploča. relativno. š tapa.Grabstein "Trach" ). zabilježili su i tu pojavu. jedva vidljivih. u N j em ačk oj u XVI V. pa ih ovdje navodim . nego da je to .u z motive štita sa mačem.

SI.ko neobi čnih motiva za koj e mislim da su od mazbog čega se na njima ne zadržavam. Petra. po mome mišljenju. naročito kao motiv na tekstilu i šarenim jajima. ostaje onda "kamenica". zbog toga što."60 A.Motiv o rI ovog krila na pl oč i II Bribiru kod Sibenika. a mnogo su ga upotrebljavali i Sl aveni . . u dva slučaja kombinovanih sa rozeticama. njeg značaja. pa . Pentagram je i poznati židovski motiv. natprirodna moć. ne spadaju ou reljefne motive. Postoji još nekoJi. U okolini Lištice evidentirana su tri primj erka motiva koji s li č i na ukrštene ključeve. 183. Nošen je na vizan tij skim štitovima."6I Ja sam ove motive naveo i u tekstu koji se odnosi na krstove. a li su slični i znaku koji se javlja na bosanskom grbu. Vego kaže da motivi ključeva si mboliziraju vlast sv. ali nisam uvjeren da tamo isključivo spadaju. posebno u ratu. Benac u njima vidi predstave drvenih ključeva koji bi mogli imati 2lnačenje nekog crkvenog amblema.misli da steća k sa takvim motivom pdpada nekom 'iz crkvenih redova. koja se po svome brojnom stanju i svom sadržaj u veoma 386 . * ** Ovakvo grupisanje motiva je po mnogo čemu neobično. M. Ako reduciramo "jelicu" i kvadratne ili pravougaone plastične površine. zbog toga što sliče kosim ili Andrijinim krstovima.

sa oko 700 primjeraka. grozd i još neki drugi.ističe i uz nju još sedam motiva. Većina motiva ove grupe nalazi se u Hercegovini. šindra i većina biljnih motiva. npr. tordirano uže i povijena lozica sa trolistovima ili drugačijim urne· cima. što je bilo od utjecaja na toliku rasprostranjenost.028 stećaka koji imaju ukrase. naj šire se rasprostiru vrpce. Proizlazi da sav fond reljefnih motiva ima 78 osnovnih vrsta i 313 podvrsta motiva. Dalji najbrojniji pojedinačni motivi su : polumjeseci. a u njoj je najveća koncemtraoija i većine onih opštih. tačno. onda bi prvo mjesto zauzeli krstovi. ljudske figure. Pošto nije bilo moguće baš u svakom ~Iučaj u utvrditi koliko se puta javlja neki motiv. konj'i. koplja. Ovi pokazatelji ne govore o nekom velikom bogatstvu repertoara motiva. polumjeseci i tordirano uže. To su istovremeno . Na teritoriju sadašnje Bosne i Hercegovine postoje svi osnovni motivi. iako u okviru tih grupacija ima nekih motiva č iji je teritorij ograničen. Hercegovina je općenito najbogatija. zvijezde-rozete. Od poj edinačnih vrsta motiva vrlo široko se raspro· stiru krstovi.. Mnogo više je motiva č ija su područja ograničena. neke vrste scena. iako se za stablo i ljiljan može reći da su za· jednička karakterisLi'ka zapadne Bosne i ImobSke krajine.motiva. sa svojih 114 primj eraka. nizovi rozeta. kojih ima po 1400 i nešto više primjeraka. stilizova11li listovi. Općenito uzevši. Kao grupne kategorije najbrojnije su bordure i astraini motivi. ali !li siromaštvu. Ukupno brojno stanje motiva iznosi oko SOO primjemka. astraini motivi i krstovi. koji zajedno zauzimaju nešto više od desetak primjeraka. arka· de. OPĆENITO O REUEFIMA STEĆAKA Sintetičan pregled ovoga prikaza i razmatranja svih reljefnih motiva stećaka upućuje na nekoliko instruktivnih osnovnih pokazatelja i zaključaka: 387 Svi su motivi obuhvaćeni ovom sistematizacijom koja ima 11 grup· nih kategorija.. Gotovo polovina svih motiva scena. ovo ukupno brojno stanje treba uzeti kao približno . zajed. vrlo različitih i uglavnom nekvalificiranih. sa oko 800 primjeraka. a če tverouglasti štitovi bi se gotovo mogli pripisati samo Hercegovini. kao što su jeleni. pogotovo kada imamo na umu tako brojne podvrste. ničkih . Na dnu lj estvice su simboli zanata. nalazi se u Hercegovini. Arkade su gotovo isključivo motiv Hercegovine. Ako zvijezde odvojimo od rozeta. a najviše u istočnoj Hercegovini. Kako u svemu imamo 6. Brojni motivi su obilježje istočnih krajeva Bosne i Hercegov>ne. od kojih svaka ima svoje os novne vrste i podvrs te motiva. gdje mno- . Kao čisto bosanski motivi ističu se spirale. npr. Ukupan broj svih motiva ove grupe iznosi približno 150 primjeraka. a najmanja je grupa simbola zanimanja. Teritol1ijalni raspored motiva je prilično neravnomjeran.i najbrojniji motivi. To se ne može reći za s usj edna republička područja. sjekirica i višelatični list. Kao pojedinačni osnovni motivi u vrhu lj estvice stoje zV'ijezde-rozete. kao što su. štitovi i štitovi s mačevima su motivi Hercegovine i primorja 's a za leđem. proističe da oko jedna četvrtina tih primjeraka ima po dva ukrasa.

U Crnoj Gori su mnogi motivi zajednički i istočnoj Hercegovini. I u samoj Bosni i Hercegovini rama područja i krajevi umaju svoje karakteristič ne mOtive. Tako daleku prošlost .imaju. čes to elegantnih linija i pokreta. četverougao­ ni štitovi.. a ima i dosta ostalih vrsta motiva koja s u djelo nedovoljno . ruka. ili potpunije formiranje putem transformacije. koplja tt stilizovani višelatični listovi. koji se sada nalazi u vrtu Zema lj skog muzej a u Sarajevu. kola i turnira . ali znatan broj ih uopšte nedostaje. Tako su. Međutim. itd. Međutim. iako ne tako brojne i snažne. a za Bosnu spirale. u toj oblasti se javljaju neki motivi kojih nema u Bosni i Hercegovini . za Hercegovinu karakteristične arkade. glava i rugura od ljudskih motiva. svoje pravo rođenje. kao i samih scerna. životinjskih li ljud& klih motiva. Pri određivanju por'ije'k. Snažan pečat dobrom dijelu repertoara motiva stećaka utisnula je kršćans ka umjernost. ptice i zmije od živoNnjskih. treba reći da su za klesanje relj efa prvenstveno i najviše odabirani sljemenjaci i visoki sanduci. romanici ili gotici. kao i krstovi . arkada. jeleni. I z podataka koji su naprijed saopšteni. onda ljudske predstave. biljnih. Veoma je važna okolnost što je većina takvih motiva vezana za vjerovanja i umjetnost starih paganskih Slavena. astraini motivi . Najviše dobro urađenih i likovno vrijednih motiva nalazi se u Hercegovini. do vremena stećaka su m. Ipak. Većina figuralnih predstava i scena. kompozicijama. npr. vidi se da znatan broj naših osnovnih reljefnih motiva vode svoje porijeklo još iz predistorijskih vremena. li to u njenim istočnim krajevima. Osim toga. pa većina scena. npr. nizovi rozeta. npr. zbog čega taj repertoar u svojoj suštini ima kršćanski sakralni karakter. Ustanovljeno je da se reljefni motivi nalaze na svim vrstama oblika stećaka. govore da je među k. svojim crtežima. a onda i nekim od kasnijih stilskih umj etni čkih razdoblja . naročito ljudskih figura je slab klesarski rad. zvijezde. a potom i krstače. a nema ni ljiljana. kao npr. skladnim i proporcionalnim odnosima. I čis to likovne osobine motiva su dosta neujednačene .biljnih. velikJi broj bordura. rozeta. Kako je kršćanstvo usvojilo i svojim potrebama p nilagodilo neke paganske motive. veliki broj motiva s tećaka duguje srednjovjekoVll1oj umjetnosti. Međutim .la naših motiva moramo imati 388 . kao što su simboli poljoprivrednih zanimal!1ja. u primorju i njegovom zaleđu lI1ema mnogih bordura.pre dromanici. snažnim vitalndm izražajima.krstova nego i znatan broj fi guralnih predstava i čitavih scena.vještih majstora.gih motiva nema. stabala i spirala od . zatim neki biljni i životinjski motivi. konji i zmije. kružna udubljenj a (patere) i portreti pokojnika potječu iz umjetnosti antičke epohe. kao što su spirale. mrežasti za'kl()![1i i scene lova. te matan broj figuralnih predstava. to se i na nekim motivima stećaka psjeća ta s imbioza. prije 's vega starokršćanskom. posebno iz pronađe nih i navedenih analogija. pogotovo svastika. polumj esece. spirala i raznovrsnih dekorativnih motiva. a onda i neki biljni motivi.ki paganski slavenski motivi i neposredno stigli. Illaročito lov. kao i neke bordure. niti koje dopiru od umjetnosti islamskih naroda. što naročito vrijedi za krstove. postoje i -jzvjesne.. Ali. Izgleda da povijena lozica sa trolistovima. Ta'ko. tordirano uže i bordure od kosih paralelica i cikcak-linija. rozete. šindra. Od pojedinačnih primjeraka steća­ ka bogatstvom li kvalitetom svojih reljefa osobito se ističe sljemenjak iz Donje Zgošće... U taj okvir spadaju ne samo motivi . osim na amorfnim.lesa:rima stećaka bilo darovitih i sposobnih umjetnika.

smrti. prvenstveno pripadnika privilegovanog društvenog sloja. motivi stećaka su rezultat prilika i shvatanja ka. koji su također prisutni. Suština izgleda takva. kamene plastike crkvenih građevina. a donekle j islams'ka. i hera ldičke oznake.na umu ne jedno. pored toga što su rezultat opštih uslova cr atmosfere kulture i umjetnosti ovoga dijela Evrope. motivi stećaka.s cene lova i turnira. što se. Stoga 's u mnogi motivi stećaka postali ili čiste dekoracije ili realne predstave života i običaja tadašnjih ljudi. Težište je. Međutim. odnosno o borbi pravog kršćanina za drugi. mislim.karakter. nego nekoliko izvorišta .nog srednjeg vijeka i uglaVillom neposrednog utjecaja umjetnosti zapadnoevropske gotike. u sjenci onih prvih. odražava u portretima i nekim arl>itektonskim i heraIdičkim motivima.uslovljeno samim njihovim porijeklom. a onda i sa umjetnošću u Vizantiji i u Srbiji. 389 . nam se da su podstJicaji dolazili najviše od reljefa sarkofaga i drugih nadgrobnih spomenrka. a onda i od reHkvij ara. kada se umjetnost zapadnoevropskog feudalizma najviše odražavala u djelima sa temama viteštva i lagodnog dvorskog života. kao i od fresaka. Otuda prava poplava motiva viteškog oružja. Pored svega toga. antičko. O'ni. U pogledu stilskih karakteristika. Uz to je prisutna staroslavenska komponenta.svoje posebne veze sa romanikom. kao da su u drugom planu. bolji s\'ijet njegovoj duši.predistorijsko. a atrJbuti straha od . posebno sa spomenicima moravske škdle. uz ostalo. ali još više sa gotikom našega primorja.. a ovamo spadaju i ljudske figure sa podignutim rukama . imaju i . zbog čega je i najviše simbola koji govore o smrti. U tome pogledu sigurno je bilo ugledanja majstora stećaka. zbog čega su i ti motivi poprimili takav . starokršćansko. na kršćanskoj umjetnosti. kada su u svijesti ljudi stani kultovi i mitovi u dobroj mjeri već bili zaboravljeni. . kršćansko srednjovjekovno i islams'ko. Većina motiva je mogla biti vezana za paganske i kršćanske kultove smrti i uskrsnuća. Sve je uglavnom u znaku 'isticanja društvenog ugleda i vlasti tadašnjih ljudi. reljefi stećaka imaju dosta autohtonoga. i to prevashodno slavensko. Objašnjenje značenja naših motiva uglavnom je .

Titograd 1970. Sarajevo 1974. Beograd 1967. Petrović. 19. d. d. ll> Vl. Be š la g ić. VI 1954. sl. Ive u Podmilačju. Sa. 37-41. VII. Deroko. Krleža i saradnici. Zbornik Matice srpske. Srednjovjekovna skulptura tl B osni. . O bosanskim srednjovjekovnim s t ećc i ma. Godišnjak Is torij s kog društva Bosne i Hercegovine VIII. br. Split 1961. Wenzel. Enciklopedija likovnih umjetnosti III. l C. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalm acij i 13. 157. 21 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Francuskoj 1971. 16 Isti. Zenica 1973. Zagreb 1953. serija društvenih nauka 10. Is ti. I građa 390 . 10 Vidi poglavlje o oblicima stećaka.230. 336-337. Sarajevo 1914. 21 N. J . • S. IV. 2~ S.371. Katalog izložbe stećaka. sv. l:. Nov i Sad 1955. Sarajevo 1966. Srednjovjekovni nadgrobni spomemCt . Stećci u CavLalu i Du brovačkoj župi. 53 i 692. Benac. Maksimović. Radovi Muzeja grada Zenice III. Fisko vić. Treći program Radio Sarajeva III . Simbolika sređnjevjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. Truhelka .. 37 1. 3. Sarajevo 1971. Ž . Kupres. Srednjovjekovne nekropole okoline Travnika. I I P.s t ećc i.36. Osvrt na sredovječne spomenike Bosne. d. 5. Sarajevo 1952. " S. Književne novine. Sarajevo 1952. 148. Sarajevo 1914. Starobosanski mramorovi. H 1. 301. br. Beograd 3.26 1. Sarajevo 1952. u A. 341-348 i dr. Rcnđeo. n. na st r. J. Krleža. Sarajevo 1891. Zagreb 1931. Siroki Brijeg. Glasnik Zemaljskog muzeja. Be šlag ić. 7 M. 108. JJ A. n. Osvrt na s redovječne spomenike Bosne. 19 P. Dobri pas tir XV-XVI . Skulptura. Crkva sv. 51. Solovjev.. II Is ti. Glasnik Zemalj skog muzeja XXVI . N. Sarajevo 1965.. Bešlagić.390--394. Glasnik Zemaljskog muzeja XXVI.26-34. Karaman. Glas nik Zemaljskog muzeja III. " Enciklopedija likovnih umj etnosti IV.lo Lj. Starohrvatska prosvjeta.158. 174. 5.. Sarajevo 1954. l' M. Starokršćanska arheologija. 17. Beograd 1962. Korošec. II Is ta. 52. 37 1. knj. 11 C. II. Novi Sad 1971. III serija. 15-17. Slećci centralne Bosne. Truhelka. 71.NAPOMENE L Renđeo. Miletić. 161. 17 D. Bosanska narodna (pa tarenska) crkva. II J . 5--6. knj . Sarajevo 1942. 1. d. Zagreb 1966. Sljemenjak iz Lipenovića je sada u Etnografskom muzeju u Beogradu. sl. 24 M. s tr. IV. l Isti. Sarajevo 1965. Glasnik Zemalj skog muzeja III.93. 301. tom l. n. Stećci (Mala is torija umetnosti).udmer.2. Maks i mović. Sergejevski. Kujundžić. 96. Zagreb 1972. Is torij a Crne Gore. 48 (izdato kao rukopis). Napretkova Povijes t Bosne i H ercegovine. 5 M. Sarajevo 1974. n. Zagreb 1964. sl. Srednjovjekovna skulptura u Bosni i H ercegovini. Bibliografija i za umjetnost i srodne s truke VIII. 371 i 372. Dalmatinski majstori Ll srednjovjekovno j Bosni i Hercegovini. Beograd 1954. kataloška-topografski pregled. 6 A. Treći program Radio Sarajeva Ill. So}ovjev. 27 C. sl. Srpska srednjovekovna skulptura. Motivi na bosanskohercegovačkim s t ećcima. 43 iSO. 17 i 27. Umjetnost stećaka. s. 230. 30. I N. Renđeo. Sarajevo 1956. · Stećci. Jl C. sl. knj. Dvorniković. Ukrasni motivi na s t ećcima. XI-XII. . Wenzel. Tri stari ja groblja u s t uden ičkom kraju. 4 I. Bogumilsk i 1rzramorovi. g.. Monumentalna i dekoralivna arhitektura tl s rednjovekovnoj Srbiji. II Isti. 49. N A. Sarajevo 1891. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVII. Zlato i srebro Zadra i Nina. Miletić.rajevo 1967. Starohosanski mramorovi. 63l. na s tr. 12. Zagreb 1954. Truhelka.

s l.. 130. s l. LXXI. s l. d. sl. Prilozi povijes ti umjetnosti u Dalmaciji 12. Radojčić. Skulptura vladarskih dvorova u srednjovjekovnoj Bosni.. knj. na str. Petrucci. 10l-lll. Moje bilješke na licu miesta. Glasnik Zemaljskog muzeja. " Ista. Sergejevski. 427-428. Beograd 1956. na s tr. sl. n. XXVII a: Minijature Ju goslavije. Beograd 1961 . S. 425. 26.. Kopts ka umetnost (biblioteka "Umetnost u svetu") Novi Sad 1970 (prevod s francuskog). Zagreb 1930. d. Zenica 1973. . sl. 197-1 99. Radovi Muzeja grada Zenice III. 9. 36. sl. Sarajevo. Zlalo i srebro Zadra i Nina. 3-9. Krleža i saradnici . d. Sarajevo 1974. l7 C. st I sto tamo. na str. 180.. sl. T.. sl. LXVI . IX (Istorija i etnografija). 49 Lj. Wenzel. Beš l agić.J. n. 458. sl. 19. sl. " Z. Sarajevo 1956. 177. 158.. 4 L M. n. LXVIII. sl.. 61 Lj. sl.. 40 Isti. n. ] 9 A. Zapadni uticaji na primenjenu umetnost Bosne u XIV XV V. n. d. Sarajevo 1960. Stećci u okolini Zabljaka. 70 M. 71 Is ti. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX. 6J Moje bilješ ke sa studij s kog putovanja u Italiji. 71 I sti. d. Skovran. 4S Moje zabilješke na studij s kom putovanju u Italiji. . ll. 63-64. sl. 98. T. . na str. Maksimović. 84. I storija Crne Gore. d. knj. sl. Split 1960. Fragm ents du style Roman il Dubrovnik. n. sl.. Be š l ag i ć. Razni rezbareni predmeti Ll Bosni i Hercegovini. Skulptura. n. str. s. Isti. g. 47 Na is tom mjestu . s l. 1973. s l. Radojković. Glasnik Etnografs kog muzej a u Beogradu. Ornamenti fre saka. Roma 1964. 122. JZ Isti. n. S9 J. Anđeli ć. 61 Isti. VII. Sarajevo 1954. Fisković. 557 i 558. " C.99. 74 B. 69 P.. C. ~ C. knj. sl Pjer di Burge. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. n. Ukrasni motivi na stećcima. s6 Gipsani odljev u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moja bilješka. Stećci u dolini Neretve. 50 i 51. Krleža i saradnici. n. Maksimović. T. II. n. sl. d. Iz kolijevke hrvats ke prošlosti.16 M.. n. 66 A.. u Manastiru Morači.. Split 1961. Zagreb 1959. ~ C. '~ J. 48. Skulptura. Deroko. Stećci u Gornjem Hrasnu. 110. ~ A. sl. Bobovac i Kraljeva Sutjeska. 44-45 i 50-51. sl.! S. sl. 6. 22. lIO S. sl.. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina Ll Barletti. sl. Popović. 258. 125 i 133. Beograd 1973.. br. n. n. sl. 51. Beograd 1958. 43 C. Krleža i saradnici. 9. Sarajevo 1965. d . 17 Sv. 4. sl. d. 101. T. 65 Enciklopedija l.. d. Truhelka. SI Kao napomena 54. Dabravina. Zagreb 1964. 68 I sto tamo. sl. T. 75-94. 6. Truhelka. Sl Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji i Francuskoj. sl.ikovnih umjetnosti I. 154-155. Fisković. Truhelka. Jane. Sl M. 12 i 13. Freske X lI I v. na str. sl. 49. d. 3. N. 18. 42 P.. 104. Zbornik radova SAN LIX Vizanto!o ški institut. Archaeologia jugoslavica I.. 441 i T. 71 C. sl. Karaman. na str. sl. 3. 60 Prema dokumentaciji Zavoda za zaštitu spomeni ka kulture u Dubrovniku. na str. P opović. Stare srpske minijature Beograd 1950. Zagreb 1972. ~ D. Naše starine II. 5. T. 22 i 44--45. 94. 132. 374. 123. d. Treći program Radio Sarajeva III. d. tom l. n. Rijetka vrsta nadgrobni/l spomenika u kumanovskom kraju. Beograd 1954. Stećci u Cavtatu i Dubrovačkoj tupi. Karaman. 401 J. LXVI. 98-99. Naše starine VII . VIII. Popović. Mak s imo vić. 64 C. Anđelić. d. T. Titograd 1970. 20. 205. Istorija Crne Gore II/ l. Sarajevo 1954. d. Call edrali di Puglia. na s tr. Bešlagić. n Moja bilješka sa studij skog putovanja u Francuskoj 1971.391 . 8 i 18.

24 . XLVII. Stećci u okolini ZabIjaka. 91-92. 94 S. Bešlagić. sl. d. Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne. Beograd 1940. Janc. Karaman. sl. Sarajevo 1967. o . n. Z. Bešlagić. T. 7. 75. 2 i 3. d. Bešlagić. Starinar IX-X. Starinar VII-VIII. Saopštenja IX. M. Glasnik Zemaljskog muze· ja VII. 12.. " Lj. 100 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. • Ista.. n. Stećci u Bitunjoj. Rijeka 1970. Zagreb 1958. M. Isti. XXIII. VIII. Wenzel.. Naše starine II. 12 i 13. 6. str. O M C. !lb M. sl. Beograd 1958-1959. Sarajevo 1960. 4. 268. 306-308. Nikolić. 294 i 295. d. Truhelka. Maksimović. L. Stećci u dolini Neretve. 9. tom I. Petrucci. 141. n. II. sl. sl. Mirković. d. Naše starine VIII. d. Deroko. 14. 99 J. n. Wenzel. T. 19 M. Bešlagić. VII. Kalinovik. proučavanju živopisa manastira lošanice. T. T. Novi Sad 1971. III Z. sl.mjetnosti.. Ill a Z. Bešlagić. n. d.. Naše starine IX. o . Zagreb 1964. sl. d. M. Starokršćanska arheologija. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 16-17. T. g. XLIV. 22. 349. 72. Sarajevo 1964. knj. Slikarstvo i primijenjena umjetnost. '" Ista. T. sl. 185. sl. Hum sko eparhijsko vlastelinstvo i crkva svetoga Petra u Bijelom Polju. T. Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. M. LIV. Starinar XV-XVI. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu. sl. O " S. Mijović. n. n. sl. d. 129-143. Crkveni umetnički vez. 90i C. lOS Moja zapažanja na samome objektu.. 109 R. d. 1005 A. n. n. M. " M. 314-315 i T. sl. sl. 10. Jl9 Ist i. 20 i 21. Starohrvatska prosvjeta. d. n. 57-58. lO J Gipsani odljev se nalazi u Muzeju francuskih spomenika u Parizu moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. na str.. n. Wenzel. Sarajevo 1964. Krleža i saradnici. 36. Wenzel. sl.II S. sl.286. Karaman. Beograd 1973. Iz kolijevke hrvatske prošlosti. 11 7 Isti. T. sl. 78. Beograd 1970. 7-8. CVIlI. n. n. 15 Moje bilješke sa studijskog putovanja II Italiji. Fisković. d. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog).. Bešlagić. Kraljevo 1975.. sl. Istorija Crne Gore. 101 A. T. Minijatura u Jugoslaviji. 16. 91 i 88. 16. 19. 112 S.. n. knj. St ećci u Gornjem Hrasnu.. sl. Zagreb 1927. sv. 316-321. VIII. d. O putovima bizant ijskih crta u umjetnosti istočnog Jadrana. Vego. Beograd 1972-1973. sl. d. Bešlagić. sl. 9: J. n. sl. . Sarajevo 1954. Wenzel. sl. sl. 111 i 117. 1. Karaman. M. IlO R. sl. T. Zagreb 1931. n. Zagreb 1930. I. sl. 57. 25-26. T. '" Isti.. Truhelka.. n.. d. 93-95. 32 i T. ledna alatka iz XIV v. IX. 17 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj 1971. X. Stećci u Ziemlju. T.. T. ll. T. Ljubuški. d. 41. Ljubinković. SJ S. Sarajevo 1962. sl. II I J. d. Wenzel. 110 P. Ista. 392 . sl. 16. sl. Stećei na Blidinju. XL. 9! C. sl. " Raška baština l . Jane. n.. 108. d.lptura. sl. Beograd 1964-1965. Problemi ikonografije i stila na portalu Simeona Dubrovčanina u Barletti. XLIX. na str. 13. T. T. sl. n. sl. Sarajevo 1962. 123. Stećci centralne Bosne. Lj. I i 2. " Lj. VIII. 110 i 135. 105. O razvitku starohrvatske u. Zagreb 1959. sl. Sarajevo 1895. 101 Isti. sl. d.. 15. Prilog . sl. sl. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci u dolini Trebišnjiee. Naše starine VII. Strzygowski. XLVIII. 118. d. Beograd 1956-1957... Titograd 1970. XLV. Split 1960.. 171. 80--82. sl. 6. Srpska srednjovekovna sku. 155 i 159. Maksimović. M Christa Schug-Wille. • Isti. 25. n. 114. d. Stećei Duvanjskog Polja. 54-57. sl. Wenzel. Jane.. sl. 9$ S. Il ~ S. X.

Kulturna istorija Bosne i Hercegovine. 173. Sarajevo 1952. Zagreb 1959. Trough Bosnia and the H erzegowina on foot. N. D . Ludmer. Sarajevo 1966. B eš l ag i ć. N. Uli A. . 27. na str. Filipović.. Ober die Bedeutung einiger S ymbole an den Bogumilengriibern. 6 i 7. Mak s imovi ć . Lst Prema J. Siroki Brijeg. L4r.290---292.. n. Starina r... Vego. Beograd 1975. L}& D. Isti. Stećei ceni ralne Bosne. n. Sarajevo 1966.1976. Karaman. Stećci lt okolini Vlasenice. Titograd 1970. L~ G. Starohrvatska prosvjeta. Sergeje vski. 9. Fisković. . T. 216. d. N. S iroki Brijeg. 180. 14-1 5. III V. Vidovi ć. Sarajevo 1952. XXI (1970). Radojković . Beograd 1972. A. 5tećci tl dolini Neretve. m A. Rendeu. T. XXVII. Sarajevo 1924. n. . 128-135. 35. knj. V. Curčić. Beograd 1972. 165. d. Krleža i saradnici. . sl. sl. 394--395. Starinar. I. d. Zbornik Muzeja primenjenih umetnos ti 19-20. Renđeo . UG N. Isti. 174. . d .. U l Moje bilješke kod samoga spomenika. n. L60 D. 37~7. Benac. Sarajevo 1952. Ll-' M . Slećcl na Bl. Zenica 1973. 54.. Ewans. d . Wenzel. . Naše starine II. J. d. Ut Lj . III D.. Schwab ische Rovnanik . 79. III serija. L. Isti.! V. u1 Kameni grb se nalazi II lapidariju Narodnog muzeja II Zadru . prva Razgovor ugodni naroda slovinskoga. XXXIX. n. 54. d. Starobosanski mramorovi. Popovo. Solovjev. sl. tom 2. sJ. Mileti ć. ul A. Radovi Muzeja grada Zenice III. Wenzel. n.. n. d. Starinar. 59 i 62.6. lU M. 3.. n. Wenzel.. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI. Krleža i saradnici. L ~ Djela Andrij e Ka čića Mi o š i ća. 57. n. L6. Stećci centralne Bosne. Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine XVI. ll9 A. Solovjev. . B. 154-155. Sarajevo 1954. ~ N. Novi Sad 1971. sv. Isti. 16 i T. d. T. T. XXXIX. n. Božani ć·Bezić. Jugoslavija VII. ll4 Moje bilješke kod samoga spomenika. XXIH. UL M . I . Zenica 1973.. IV. n. ! U J . Wenzel... Stećci II okolil1i Vla senice. Be š la g ić . XIII. 23. LfJ A. 97-101. na str. knj. d. nap.. 151. Idrizović. Sarajevo 1965. B eš l agić. d. sl. Zagreb 1959. ll. 41. LM Isti. XXIII. M. LU I. sl. s. Benac.393 '" A. 497. Zagreb 1942. L ~ M.din ju. Rukopis o s tećcima u Biblioteci Zemaljskog muzeja II Sarajevu. Stari nar. O bosanskim srednjovjekovnim stećcima. Stuttgart 1973. Sarajevo 1952. Simboličke preds tave na s te ćc ima. Zagreb 1954. s. s. 52. d. Mini ć M. d . Đurić. Sergejevski. u7 J. 4. Maksimovi ć. d .» M. Radovi Muzeja grada Zenice III . S. sl. UL S. Bock. Stećci na Blidinju. n . sl. 6. sl. sl. 396. T. .. "Oko". Beograd 1953. . Zagreb 8-22 kolovoza 1974. 147-199. L 6L P. 3. E. Wilke. Bešlagić. III N. D . London 1876. 33. Korošec. Istorija Crne Gore. Umjetnost. Benac. 20. Tomić. XVIII (1966)..1 S. St ećci u Cavlatu i Dubrovačkoj župi . sl. Naše starine II . T. lU D. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca.393. II . Kam eni nadgrobni spo menici.322. L~ S. 54. L S) M. Benac. s. 27. sl. St ećei i nadgrobne ploče tl Makarskom primorju. d. '" M. N.. knj. sl. 27-38. 31-32. 11 8. sl. 14. Beograd 1972. Sarajevo 1967. Sarajevo 1954... Srpska srednjovekovna skulptura. U6 Isti. ll5 C. Sarajevo 1967. D . 20. 32-34. Beograd 1967. 4~4. 167-171. L~ Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji. T. XXXIII . sl. Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. Ranoslavensko doba. Ostava srednjovekovnog nakita tl Narodnom muzeju u Požarevcu. Siroki Brijeg. sl. Isti. 42.

Obredne gom ile. B ešl agić. sl. Starokršća n sk a arheologija. . Wild . III M. 19. Sarajevo 1954. 130. 81 i 110. 145. Sarajevo 1952. ln Minijatura u Jugoslaviji. IH S. 11>01 IM JO) 394 . Iz kolijevke hrvalske prošlosti. n. d. ZVI Isti . Anđe li ć .. :oo S. lIM F. s l. d. lI O A. tom 2. '" D. d. 111 P. n. n. llJ Lj . \28-135. . 49. d . Boc k. Glasnik Zemaljskog muzeja .\20.. "I S. Srednjovje kovno groblje kod Pet rove c rkve ll. 31. Skobalj . Sarajevo 1956. Pe trov i ć. Hrišćan s ki nišani u okolini Travnika. n. Titograd 1970. Sveti Križ na Ciovu 1970. Dub rovnik 1970. 29. 40. knj . Skobalj . Lud mer. d. Naše starine X . 12. Mitt elalterliche Grabdenkmiiler in der Herzegowin a I. Naše starine IV.. lLl V. Karaman. If' D.le rn (Stećc. n. Sarajevo 1969. 91. ISol D. 146 . Zagreb 1930. Vego. s l. 119 A.II L. T . Benac.135. d. 36 i 45. 195 S. br. Balcanica IV. d. d. n. Zagreb 1954. d.. loj A. Stećci II dolini Neretve. 145. '" V. d. 20. Sarajevo 1952. Ma za li ć . Umjetno st. n . n. Pe trov ić. Hoernes. na istom mjes tu. . Kupres. M. Benac. Karaman. Srps ki mitološki rečnik . n . Mi rkov i ć. 16. Naše starine XII. 130. '" S. Zagreb 1964. d. I 'J M.. 34. Solovjev. Be š l ag i ć. Sarajevo 1888. Die Darstellung des bogumilischen "Perjectus" auf den miltelalterliellen Grabdenkmii. B eš lagić. 19 i 20. III serija. s l. d. 191 Moje bilješke na licu mjes ta. Siroki Brijeg. Truhelka. Wenzel. s l. It. Sarajevo 1965. O spom enicima. We nzel. II. 25. Istorija Crne Gore.. sl. XCII I . Sarajevo 1954. Stećci u Imot skoj Kra jini. . Sergejevski . Cetinje 1952. Bosanska vila. d. Sergejevski. 36. R adi ć . 190 A.. n. sl. XIX (Arheologija). Anali Historijskog instituta JAZU II Dubrovniku XII .. d. Đuri ć.. 231. 161 M. Vidović. 16 i 19. 93-95. 43.27. sl. Curč ić. n. ll' M. 25. d . Beograd 1973. 22 prema A... sv 3. 18.. 84. 11l Đ. Wenzel.. Sergejevski.. Benac. d. Neka pitanja bosanske heraldik e. n. Truhelka. 235. 322. Kupres. 159. 30.. B eš l agić. Stećc i Hodova. '" A. 111 Vidi nap. 14. 111. n. d. sl. Sarajevo 1954.. T. 'o M. 183. '" P. d. '" D. n. n.) Bosniens und der Herzego wina. 'u A. l1J C. 16. n. n. 26. 2:. Sarajevo 1964. L9I Isti. Solovjev. 21 i 22 . Ljtlbif'lje. A. 89 105. I M A.. s. '" A. 52. sl.. Zagreb 1931 . Cetinje 1952. 211 G. sl. Isti. l" L. 1. Starohrvatska prosvj eta . sl.. 128. 134. Beograd 1970. sl. !JJ Lj . K a ti ć . Stećc i u okolini Kladnja. Sarajevo 1950. Sarajevo 1954.44. ZOl D. d . 102. Nik š iću.. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću. 58-61. Benac. 57. B eš l ag i ć . d. sl. 116 C. sl. Skobalj. 17. 167. Pet rov i ć . Naše s tarine II.. 17. sl. I lli A.P. d. T . lU P. nap. Radimlja.. 27. 'o A.. 252. Wenzel. n. '" E. n. n. d. Siroki Brijeg. SOlovjev. n. :t. Kupres. 2:. 176. d. Skobalj. N. n. n. Vidovi ć . 171 Moje bilješke sa studij skog putovanja u Italij i i Mađarsko j . Bencu.

1'9 Moje bilješ ke sa studijskog pu tovanja u Francuskoj 197 1. Rendeo.. sv. N. 52. sl. ll) S. Mila no 1902. Be š la g i ć. d. :W Isto tamo. sl. X19 Moje bilješ ke u Arheološkom muzej u u Ati ni. sl. n . Ista.. sl. Most 17. XX III. m u( . n. 217. Saraj evo 1966. 109-110 i 112-113. knj . 27-30. izdanje "Prosvete". Tra lji ć. Stari nar XV-XV I.. Sarajevo 1965. sl. Stećci i njihova umjetnost. T. n.. XIa J.18. T. sl. sl. 234. V i dov i ć. Glasnik Zemalj skog muzeja... sl. lL9 1. 195 i 288. n. 6 i 10. T. d.. 125-127.. s.. Patarenstva tl srednjovjekovnoj Hercegovini. sl. 26. Sarajevo 1971 . T. LIII. God išnjak Istorijskog društva BiH VIII. 13. 4. ns L. Beograd 1964-1 965. T. d . d. d. s l. XXX II . Tr uhelka. T. sl. C. 24-25.. T. n.16. Salmi..m S . T. Benac. "' Ista. 183. 395. IV. u> M. d. m L. sl. Stecei u okolini tabljaka. 20-23 i 27. 6 i 14. I II . d. Le Mayen age fan tast ique. lli Isti . n. Stećei tt Ziemiju. Simbolika sredHjovjeko vnih nadgrobnih spomenika Ll Bosni i Hercegovini. sl. Ven turi. Ka t ić . 383.. n . sl.. Bogumili i umjetnost na stećcima. d. S toria Dell'a rt e It al ia na JI. 27 i 28. Sarajevo 1891. n. XXX I. V as i ć. Paris 1955. sl.. T. . 104. XXV I. lit Ka- P. sl. m C. Beograd 1973. 366. XX III. Wenzel. II . XXVI . xli Moje bilješke sa stud ij skih putovanja u Italiji . 255-256. Naše starine X lI . I sta. X1J C. Wenzel.. Izraz X. Dell'arte Ba rba riea alJa Romaniea. sl. sl. g. S t ećei kod Raške Gore. 202. 22. T. III M. ul Isti . Bock. m S . 135-140. d. Truhelka. knj . sl. Trnovo. Sarajevo 1967. n. T. XXX. d. T. 2.. Sarajevo 1972.. W S. III Isti.. 12. d. sl. n. 162. sl. T. 156. T. Beš l agi ć. 8-12 i 14-16. Jane. n. XLIII . X11 M. n. lli! S. liča i Lazarica. sl. Starobosanski m ramorovi. Naše starine X I. Mos tar 1978. d. n. Sarajevo 1966. L'abbazia d i Pomposa. 5. Korošec . d .. 32. T.. Sarajevo 1959. 4. sl. 17. Srpske narodne pjesme. Beograd 1928. sl. W Is ta. XXXII. 16---17. 4. d. 24 i 26. sl. d. Vego. Be š lagi ć. Muslimanski nadg rob ni spomenici. '" A. Moje bilješke sa s tudijskog pu tovanja u Italij i i Francuskoj . st r. sl. lli S. sl.. Truhelka. 26. XX IV. 91. 12 i T. ~ E. sl. XXX.16. 38. T. d. Roma 1936. sl. T. sl. 27-28. n. Glasnik Etnografskog muzeja 36. d. XX IX. m A. n . Beograd 1976. 1-7. 137-138. Glas nik Zema ljskog muzeja Ill. XX IV. n.. m C.. Sarajevo 1948. Be š lagić. Baltrušaiti s. 38. 633. Sarajevo 1942. d . XX V. Nevesinjski s tećei. XXX. Beš l ag i ć. Narodna uzdanica lendar za 1940. 134. L. n. 395 M. ~ Z. m Vuk St e fa n ov i ć-Ka ra d ž i ć. 21-22. 15. . Naše starine III . 5-9. '" Ista. T. sl. Isti. LII.. Ka tić . 1. Starokršćanska arheologija. 24. 101. ll~ A. 11 . sl. Ljubinje. sl. 18-19. 20-21. l (1 L. . n . lU Ista. 184. '" Ista. sl. Popovo. De roko. 19. T. T. n. Solovjev. Truhelka. n. 34 i 35. m D. Zagreb 193 1. '" Ista. 20-22. X LVIlI .. 160 Moje bilješke u Vizanto loškom muzeju u Atini . Ka t ić. d . XXV. Naše starine X. sl. Wenzel. n. ~ M. XXX Il. 30.18. Sarajevo 1956 . 132. d . 6.. n . T. 62. XXX I. 9 1. sl.. Srednjovjekovni stećci u Boslz i i H ercegovini. Napretkova Povijest Bosne i Hercegovine. n . '" M. g. Jesu li bogumili poštovali krst. d. n . d. 25-26. '" Ista.. Wenzel. CXIV. ll! Isti. l . 162. 26 i 27. d . d. 12 i 31. nl A. '" M.

XII. Truhelka. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 8. januar 1961. ul M. Proki ć. 19) J. d . sl.. Sc. m Isti. Ludmer. ' " C. Sarajevo 1967. Zenica 1973. Sredovječ na groblja (nek ropole) . ~ Ista. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 19-20. n. 178-183. Srpska srednjovekovna skulptura. Meyer. '" M. Wenzel. Zara.28. m C. Curč ić. 10.. Saopštenja IX. n . nt V. 8. 124-127.. . 90.. B eš l agi ć . n. d. T. Novi Sad 1971. TruheJka. sl.. 35. Beograd 1970. . 127. . 8. d. Radovi Muzeja grada Zenice III. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Maksimović. 163. Maksimović. Reljefi bosanskih i hercegovač kih stećaka. Lik čove ka u narodnoj umetnos ti Srbije. Beograd. 24. Sakota. 192. on C. Truhelka. sv.. O nekim s imbolima na dalmatil1s kim s t ećcima. Kam eni nadgrobni spomenici. n.. Vidovi ć.. 25. )001 S. s. 131-145. Sarajevo 1952.. 1934. Prilozi povijesti umj etnosti u Dalmaciji 14. n . n. d. Mak s imovi ć. lU F.. n. m Srpski mitološki rečnik. d. lilI M. C. Saopštenja IX. Novi Sad. Sarajevo 1952. 37. sl. no A. sl. d. at M. 38-45 i 47-48. :!JO M. n . 179. d. C. nl A.92. 163. Radoj čić. 52 i 61. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. BI D. Vidović . Siroki Brijeg. d. m P. 1970. d. d. 13. . N.. Kati ć. )09 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Francuskoj. sl.. Beograd 1962. 49. Sakota.rukopis u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. m A. n. 79. sl. m P. ~ J. )OCI Opširnije o odnosu stećaka i armenskih hačkara u posebnom odjeljku ove knjige . M. n. d. 54 57. n. Solovjev. Beograd 1974. sl. ll' C. d . III. 137. 30. JO! A. d. Sarajevo 1948. . 24. sl. Truhelka. . n. Roma 1932. n . d. Wenzel. 15.. 1O7 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji. d . ul J. 5. 18--19. Drvorezbarstvo U Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1956. Stećc i centralne Bosne. s.. Prilozi poznavanju manas tira Banje kod Priboja. '" M. lU Sv. m J..M. 3. n.. 12. • . d. . 191 Sv. 2. 26. Letopis Matice srpske. Sarajevo 1933. J05 Moje bilješke sa studijskog putovanja u Italiji . n. Be š lagić . Le ipzig 1890.. Napredak _ hrvatski narodni kalendar za god .. LV. Konzervatorsko-res taurators ki radovi na crkvini "Petkovica" kod Stragara. n. 139. Truhelka. Vasić. . 84. Wenzel. B oljun. d. n. Vego. N. Lisnati krst na s t ećcima s područja Neretve. 10. d. S. Tomić. n. Ukrasni motivi na stećcima. 12. C. Jesu li bogumili poš tovali krst. n. n. Beograd 197:>-1976. Wenzel. 103 109. Curči ć. Handbuch der Ornamentik. Cecchelli. god.... m D. 3:>-36. Beograd 1961. no V. d.1t5 R. Popovi ć. 2 i 4. nl A.. Salmi. C.. Benac. Sergejevski. d. Petrović. d. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. Radojčić. Beograd 1970. M M.. d. Solovjev. "' C... n. d. m L. sl. 85. . 40 . 88. 39-49. tl-IS . Split 1962. Solovjev. 396 . W D. lLi Moja zapažanja na samim spomenicima u Ninu i Ohridu. sl..318. Stari nar. Sarajevo 1965. Glasnik Zemaljskog muzeja. n. Katalog izložbe. 221 i 227. 25. Truhelka. Maksimović. Solovjev. 11 i 15. n. Truhelka.. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnil1 spomenika Ll BiH.

Corovi ć·Ljubinković. 183. n.. Petro v ić. Split 1962. Horvat. Prokić. 53. m M. d. Beograd 1960. d . sl. ll6 I s ti . llf Isti. 31. Ja ne. m A. sl. 221-238. Beograd 1972. sl. 44-47. Popović. XXX. Truhe lka. . Beograd 1961. 21-24. JU Moje bilješ ke sa studijskog putovanja II Italiji i Francuskoj. m S. XII. Deroko. B e š la g i ć. 296. Sarajevo 1952. d. n. 307 .IS 1. d. n. Sergejevski.i 60 . 322. 249. n . sl. d. Beograd 1957. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu V. d. 86. II izdanje. sl. n . d. 469. 3 i 4. sl. Pet rucci.I ). 73-74. Truhelka. 2. Radimlja. lU C. J. '" S. d. Wenzel. Zbornik radova SAN LIX. Sobi ć .. sl. d.... Deroko. d. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. 3. Sarajevo 1967. Beog rad 1958. n. d. 37. n. sl.Stojkovi ć .. T. ID R. n. Deroko.Il A. n. Wilke. knj.. sl. l l ' Ć. n.. ). Sarajevo 1950. 209. n. Sara jevo 1950. d. n . d . d . 150. Z. Skobalj. . lJCI G. Sergejevs ki. Glasnik Zemaljskog muzeja XXXVI... n..llL D. 37. Beograd 1930. d . Moje bilješ ke iz Stuttga rta..IiI . n. oo M. sl. n. n . U 1 Moje bilješ ke sa s tudij s kih putovanja u Italiji i Francuskoj . d. Maksimovi ć . u. 92-93. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 14. Sarajevo 1967. 14-15. Truhelk3. d. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena..II Moje bilješ ke iz Atine. lU lIJ ]lS }II. n.101 ).. 36. [s ta. sl. JI7 C. sl. 1. n. Stećci centralne Bosne. sl. 106. H il P. 237. Is ti Siroki B rijeg.. ll8. 139.. Be š la gić. Đurić. n. m D. Sarajevo 1924. !lt 1. XX III . T. n. N ikolaj e vi ć. 88 i 89. s. sl. 184. sl. II I D. Radiml ja.Il A. Beograd 1958. Be š l ag i ć. 195. sl. '" S. S. 84. 32. Značenj e nekih simbola na bogumilskim spomenicima. 33 i 36. "' M.. s l. O nekim s imbolima na dalmatinskim s t ećcim a. sl. Ho rvat . M C. Ra doj č i ć. T. d. Sa ra jevo 1956. d.38. Vego. 8. IS. . S. m A. d. ).. St eće . Skovran-Vukčević. D. 47. SAN. Naše starine III. B. n. )61 J . 2:. Benac. sl... sl. Isti. 3.»I M. Vidovi ć . Srednjovjekovni nadgrobni spo m enici u okolini Zvornika. Truhelka. ). LXXVI. 37. m A. Vidović. Ranovizantijska dekorativna plastika u Makedoniji. Kara novi ć. Isto tamo. 288. ). 31 i da lj e. . u Mana stiru Morači. n. Vizanto[oš ki institut. 234.. U l U Museo Nazionale u Rimu vidio sam vi še motiva rozeta na antičkim stelama. l17 I. Beograd 1965. Srednjovekovni duborez Lt is točnim oblastima Jugoslavije. Sarajevo 1971. Kultura Hrva ta krol 1000 godina. 27. I . n. Od Butmira do Jlira. I. T. n. . ll5 M.. sl. Maksimović. Starinar... Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. 199. sl. d .. d. l li A. d. N. O zobunima u Bosni. kalOloško-topogra!s ki pregled. Boljuni. Piratska ćilimars tvo i njegove veze sa I stokom. d. d . Solovjev. Moj a zapažanja na licu mjes ta.397 A. 4.. d. sl. Freske XIII v. Srbiji i emaj Gori. n. J~ 1. ~ C. JS6 SV. 44 i SI. 36. )sl A. S. Covi ć . 73. Benac. Stećei tl okolin i Vlasenice... n. Starinar. 55-56. Va s i ć. m Isti. Zagreb 1939. 34. n. J II V. 94.. )ss A. 30. d. 42. 12 i 13. ~. N.

Filipović. }61 M. .. Tomić. d. N. J9S M. 72.. 19. 39' P. sl. 49.)1 Isti. sl. Vidi i njegovu radnju "Iz naše narodne. Solovjev. Sarajevo 1974. 86. Bock. prošlosti" I-II. 127 i 128. Minić M. . 27. m E. Zbornik Matice srpske. 235-243.. 3. Grbovi bosanskih kraljeva tt ArnautoviCima kod Visokog. Zečević. 332-333. sl. Babovac i Kraljeva Sutjeska. I. lM J . 45 i 46. Radojković. 19.. Deroko. Z. Beograd 1972. 6. sl. "Most" 17. 137-138.. Beograd 1959-1960. Motivi na bosansko-hercegovačkim stećcima. 6 na str. N. T. Jelić. 165.. str. Ž. Isti. 81.58. br.. Sarajevo 1966. Petrović. sl.. 72.. Sarajevo 1954. 44. sl. XVII. T. Skulptura vladarskih d vorova u srednjovjekovnoj Bosni. Treći program Radio Sarajeva. Iz naše narodne prošlosti l-ll. 23. d .. Han. N. J19 Moja zapažanja na samome spomeniku. 56.. A. 23. Popovo. Stećci tl okolini Vlasenice. Novi Sad 1910.. Novi Sad 1955. 165. 3--4. lU M. 57. m Isti. Beograd 1959-1960. '" P. d. 33---56. Stećci na Blidinju. 43. J1l B. n. 400 S. na istom mjestu. Sarajevo 1965. Moja zapažanja na samim spomenicima. Stari srps ki p ečati i grbovi. n .. S. lli L. n. Minić M.. 3111 S. Godišnjak Društva istoričara BiH XVI. Isti. J7. d. Isti. 8. Deroko.. n. str. Ljubljana 1936. sl. Stećci centralne Bosne. II. Isti. 1. 163.. n. br. 18 i str. Beograd 1960. Solovjev. d.. 21 i 25 . . (Arheologija). Stećei Duvanjskog Polja. P. n. Popović. Truhelka. n. J9J D. sv. 358. Prilog datiranju s!epčanskih i lreskavačkih rezbarenih. P. )6/i )$o }l j 398 . 240. 31. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti 6-7. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. Wenzel. n. n. Skoplje 1932. n. 182b V. 92. na str. Kupres. Isti. 32-33. 20. Beograd 195f>-1957. d. 54-56. V. Serija društvenih nauka 10. Motiv ljudskih očiju kod balkanskih Slovena. sl. III.18. d. Anđelić. Zagreb 1959. 53 i T. Kovačević. l6f Vlastita zapažanja na samim spomenicima. d. A. 131. ~ P. J91 C. Petrović. lli P. Postanak ilirske heraldike.. P. 372. sl. d. Narodno stvaralaštvo . 17. 90 i 92. Petrović. Isti. Sarajevo 1962. 38. ju\i-<>ktobar 1962. 115-117. sl. J9l P. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika II Bosni i Hercegovini. god. Glasnik Zemaljskog muzeja. 197 A. Solovjev. C. n. Tomić. Anđe l ić. 126 i 215. Petrović..122. Ž. d. 315 D. Beograd 1953. Beograd 1960-1961.. Patarenstvo u srednjovjekovnoj Hercegovini. Ivić. Tri obredja iz Bele Krajine. Beograd 1961. Beograd. n. A. n.. J90 M.. Z. Krleža i saradnici. lIJ Vidi nap. Stećci Lt Op1ičići m a . sl. 394 Iste. '" C. "" A. ]H S. n . III. XII. Mostar 1978. d . T . 452. d. Vego. Bešlagić. 121. sl. vrata. sl. Sarajevo 1960. Nakit kod Srba. 165-171. d. Slovenske narodoslovne študije. Be š lagić . 23. l <J6 Ista. '" A. Sarajevo 1967. Sarajevo 1965. m Moje bilješ ke na studijskom putovanju II Italiji.Folklor. 35. Truhelka.. d. Milos o Mostu. Naše starine VII. d. str. d. Ukrasni motivi na stećcima. sl. )Il Srpski mitološki rečnik. Povjesno-topografske crtice o Biogradskom primorju. 394. sl. n. Sarajevo 1973. knjiga Matice srpske 10. sl. Srednjovekovna nošnja balkanskih Slovena. Starinar VII-VIII. XXIII. Maksimović. Starinar. 317 1.. s. Ž. Predanja o rusalijskim grobljima u istočnoj Srbiji.254-256. Beograd 1969. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII. Starinar. sl.. n. s. 38. Orel. Petrović. 8 i 9. Beograd 1970. 290-292. Anđelić. 73. d . Boljuni. br. sl. 84. n. Sarajevo 1956.. B. Glasnik Skopskog naučnog dru štva XII. na str..

m S. sl. Zagreb 1960. n. 46. Sarajevo 1943. Beograd 1957. sl. XVI i str. N. n. 52S3. sl. sl. H ' S. T. 4. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. 81. Wenzel. S. Olovo. 18 i T.. sl.01 Moja zapažanja na samome spomeniku . Ljubuški. 29. 36 . 87.. 87. 11. 86. u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja. T. 216. m D. Sarajevo 1954. T. C určić. d. Wenzel. 4lI Isti. sl. 289. LXIII. Vego. H' A. posebna izdanj a . Beograd 1961. d. M.399 Sv. XXIII. n. ~ C. Be š l ag i ć. sl. Curčić. 'o S. 112-113. s. TruheJka. T. 14. Stećci na Nekuku kod Stoca. Srednjevjekovni bihaćki latinski spomenici XVI vijeka. d. sl. Sarajevo 1966. Beograd 195 1. N. XII. 9 i dr. d. LXII. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. n. V. II. T. LIX. m G. Ludmer. Beš l agić. m S. Enciklopedija Jugoslavije I. 641-Đ45. Bo[juni. Naše starine X.. 4J1 S. 22 i 29. m P.. Zenica 1973. SAN. Slećei na B[idinju. Isti. 237-292. fl! A. ' 16 A. Sarajevo 1965. Stećci centralne Bosne.. Ukrasni motivi na s tećcima. 67. 123. 177-178. sl. 41l C. Wenzel. T. XIX (Arheologija). N. Starinar. n. Beograd 1958. Renđeo. 17. sl. kni. XLI. sl. 98. I i III-VII. ~ I.. Hrišćans ki nišani XV v. 69 i 80. 2. 8. LXIII.. Stari nar XV-XVI. S. n. Zbornik Sv. Zagreb 1959. Bešlagić. II. d . . 26. Vego. str. Bogumils tvo u Bosni. Neka pitanja bosanske heraldike. T. N. Radoj č ić. d... Sarajevo 1954. n. '" B. Oru l je U srednjovekovnoj Srbiji. sl. sl. LlI. Stećci u okolini Vlasenice. ~ M. sl. T. Zagreb 1955. s. Popovo. Naše starine XI.. sl. T. m S. 186-194. Skrivani ć.. 33 i 80. Sarajevo 1964. Starinar XV-XVI. Bobovac i Kraljeva Sutjes ka. 3... Sarajevo 1965. n. 3. . M. str. .. 85. 53. Sarajevo 1943. Anđelić. '" Isti. I. Kovačević-Koj i ć. Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države. Beš l agić . 3. sl. Beograd 1974. ' ~ Đ. (Arheologija) IX. sl. 58 i 68. Split 1959.)1 Isti. 15. 29. P. Bešlagić. Stare srps ke minijature. 4. sl. Pojava romaničke skulpture tl Dalmaciji. 30. VI. T. Beograd 1972. Trnovo. s. 132. T. Novci bosans kih banova i kraljeva. BO S ~li i Dubrovniku. ul P. Sarajevo 1973. 411 V. sl. T. 23 b. Naknadna zapažanja na nekropoli stećaka lt Boljunima. XXVI. Sarajevo 1978. ~ S. sl. Radovi muzeja grada Zenice III.knj . 98. Sarajevo 1952. 4. ~ D. Beograd 1950. Sarajevo 1962. Sarajevo 1954. str. Zadarski s redovječni majstori. Bešlagić. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Sarajevo 1967. sl. sl. 24 i T. Beograd 1964-1965. V. Solovjev.knj . Siroki Brijeg. Beograd 1964-1%5. Wenzel. d. T. str. 20. Ista. T. 33. Sarajevo 1962. sl. • 0 M. Petro v i ć . Benac. sl. Starinar. 162. Glasnik Zemaljskog muzeja. M. sl. sl. '01 tOJ . Stećei u Ziem[ju. Fisković. . LVIII. Uloga Dubrovnika u snabdevanju s rednjovekovne Bosne oru žjem LI XIV i XV v. Benac. d. Titograd 1970. Stećci tl Ziemlju. d. Odeljenje društvenih nauka . 4. Kalinovik. Slikarstvo i primijenjena umjetnos t l storiia Crne Gore.. sl. S... d. n. Beš l agić. sl. sl. 209 . C u rčić. n. Bešlagić. Petriccioli. sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. 43.. . LIX. n. 5. '" M. C určić. 15. S. XXI. 130.. sl. m V. Sarajevo 1952. n. Sergejevski. 24. 426 C. XXXIX. sl. B ešlagi ć. Sarajevo 1965. 19. 154. Mijović. Bešlag ić. str. Bešla g ić. m D. Sarajevo 1967. . tom l . Wenzel. Beograd 1969. 4ll I. Ukrasni motivi ua s tećcima. 87 i 91. 92-95. Radojković. K upres. 8. 25. Sergejevski. s. m Isti. 47 i 60 i str.. Anđelić. Starinar XXII (1971). Radojč ića. Truhelka. 26. d. 74. sl. Ljubinje. sl. CCXCI lI. HD M. 128. XCII. Ka[inovik.

~ Ista. n. sl. 28. 46t S. d. sl. sl. 75-86 i 181>---194.. B eš l agić . Sarajevo 1962. n. d. . Radimlja. d. Godišnjak Istorijskog druš tva BiH VIII . Beograd 1953.} V. d. n . Popovo. 66. sl. n. Beograd 196 1. n. na istom mjestu. sl. G. 185 . d. 32. d. 223. Vesn ik Vojnog muzeja JNA. LXXXIV. ." M. A.. 10 . d. Sarajevo 1962. XC. Naše starine XII. d . u' n. 456 Ul . str. sl. n. Kupres. d. 83 i 83a. Novaković. T. n. 451 Is ti . 3 i T. Ista.. ~ Ista. d. n.. stećcima. d . Solovjev. 33. 21. 323. CIX.. Skrivanić. 166. d . u Bosni i Hercegovini. 4So1. Benac. Sarajevo 1954. Sarajevo 1969. Naše s tarine XIII. 17. T. 26. d. Zenica 1973.. 22. 5. l . Nevesinjski s t ećc i. 181>---194 .. "' ~» 451 Đ . B eš lagić . d. Radimlja. 30 i 56 . 17 .. d . sl. . Rado vi Muzeja grada Zenice III . 56. V. D . G. 11-12.. 7. m Isti . d. n. sl. 400 . d. T. q7 S. . n. Be š l ag i ć. sl. • . sl. Kalinovik. Be š lagić. Stilovi i grbovi na A.. Beograd 1962. Slarinar. sl. . T. "' Ista. T. d. 6.. us S. 28 . d .. u6 J. III n. Srpske narodn e pjes me 11. Sarajevo 1966. d. Vjesnik Vojnog muzeja JNA 1>---7. s. n.. . ~ S. . Kalinovik.. Sarajevo 1967.. Kovačević·Kojić.. Beograd 1976. 17. broj dokumenta 85. 22. T.. Wenzel. n. 74. LXIII. . str. D.. D. B ešlagić. 323. •" M. LXVI .. 411 V.. Boljun i. Skri vanić. 29. CI. I... T. sl. LIX. XXXII . Benae. 161>---168... 2. 10 . St ećci okoline Ktadn ja. V. n. XC. n. m S.. IS i 42. Sarajevo 1950. sl. d. broj dokumenta 162. ql Đ . d.. sl. T." P.. Petrovi ć. Stara srpska vojska. Is ti. n. n .. 167 A. Pe trovi ć. 16. UJ S.. 70 . . 67 . M. d. knj . d. N. 221. 116 S. s l. '" M. s tr. 12 i T. XC. Sarajevo 1950. 210 . Radimlja. 177. n. Ist i. Be š l agi ć. Wenzel. A. Beograd 1966. n.. s l. sl. T. 163. d . Sarajevo 1972.. Is ti.... Sarajevo 1956. Anđeli ć. 4. 10 i 106. Wenzel. LXXXIX.. T.. m D.. no M.. 32-33. d. Vego. str. Ista. 441 Is ta. . .. d . 8. Sarajevo 1962. sl.. n. Ludmer. LXXXV. sl. D.... 9-12 . d . '" Isti. sl. Wenzel.. Sarajevo 1950.. n. 441 Is ti. . CIX.. 7. qJ Arheološk i s pom enici i nalazHta u Srbiji I Zapadna Srbija. sl. Ista. n. Kalinovik. sl. broj dokumenta SI i st r. sl.. XII . Curč i ć. n. V . d " 123-126. Be š l ag i ć . 26 . T. n. Skri vani ć. n . 97. Curčić. Anđe li ć. 82. T. Kovačevi ć. 13. sl. Kovačevi ć· Koj i ć .. n . Sergejevs ki. n. Stećci cent ralne Bosne. Sergejevs ki . n. d . n . n. Građa o slikarskoj !koli u Dubrovniku XIJI-XVI Beograd 1952. Kulturni karakter nekropole Radimlje kod SlOca. .. LXVII. Tadić. 90-108 . LIX.. '" P. n. d. sl. Wenzel. ua Is ti . •" M. 37. 32.~ G.. T. Curčić. 3. ~ S S. Beograd 1893. 46. sl. 210 . Sarajevo 1978. Nišani XV i XVI v. W S. B eš l ag i ć.Kojić. sl. s l. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika tl Bosni i Hercegovini. M. V. Sarajevo 1952. T. 328. . sl. 26. LXV. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. 4&4 Vuk Stefanovi ć-Karadž i ć. Wenzel. 54 i 58. Ista. n. sl. d. Curčić. 59. s tr. Benac. d. Curčić..

64. Sarajevo 1971 . I. Zagreb 1975. sl. Jesu li bogumili poštovali krst. Simbolika štapa na stećc ima. Hsković . 5QS . ll. 61-jj8. SIS S.išnjak zaštite spomenika kulture Hrvat· ske I. sl. sv. n . 5. Nevesinjski stećci. Nevesinjski s t ećei. d. sl. Vego. So!ovjev. 501 C. 58 i 66. Naše starine IX. 109. m Isti . Beš la g i ć. Reljefi bosanskih i h e reego vaćkilt s t ećaka. Jedan zanimljiv mramor kod Skender Vakufa. Sarajevo 1934. Starohrvatska prosvjeta III serija. SIJ Vlastita zapažanja na licu mj esta. napomena 203. B eš l agi ć. Katić. Beš l agić. !M SV. 7 a. 50) Srps ki mitološ ki rečnik. Fisković." S. Na še starine XIII. 3. Naše starine XII. S tudije o "crkvi bosansko j" i bogU/nilstvu. sl. sl. B eš la gi ć.1 Moje bilješke na studijskom putovanju u Fra ncuskoj 197 1.91. Naše starine XIII . Vl. Skrivanić... sl. 318. sl. Hrvatski planinar XXXIX. Stećei i neki njima s lićni nadgrobniCi u okolini Zadra.. 29. m Isti. Ll Bosni i Hercegovini. Srpski mitološki rečnik. Sarajevo 1952. Ukrasni motivi na s tećcima. sl. Sarajevo 1978. Sarajevo 1928. Zagreb 1975. 5011 Isti . sl. JJI L.148. 184 i 194. S/eće l u okolini Sibenika. n. B eš lag i ć. Steće i Ll okolini Siben ika. s. d . Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI. Sarajevo 1969. god. Curčić. Beograd 1970. Stećci okoline Klodnjo. 4" G.. Radovi Muzeja grada Zenice III. n. 79-82. S. 21 . Beš la gić . Zagreb 1954. januar 1961. d. 159. Fisković. 108. ID A. S. '" P. 274-275. Novopronađ e ni natpisi na s t ećc ima. Zag· reb 1943.. 387. ~ V. n. Dal matinski majstori tt srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini. JJ I l. 138-139. sv. Beš lagić.401 . 266-267.. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske l. Siroki Brijeg. Radovi Muzeja grada Zenice I II. V. . n. Wenzel. m Ma terij al još nije objavljen. 536 M. Sarajevo 1972. 31(}-311. 5l. m Isti. Zadar 1974. sl. V. d. d . Be š la gić . 7. sl. T. S. m S. N. XXXVII. sl. III C. za historiju i etnografiju. I{. Zenica 1973. Sarajevo 1954. 350. n . 530 M. god. Beog rad 1970. 506 Vl as tita zapažanja na sa mim spomenicima. 57-60. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13. Ill. God. 510 S. Letopis Matice srpske. Zagreb 1975.. 62 i sl. Stećci na BUdini«. We nzel. sl. Sarajevo 1972. Sarajevo 1954. Radoj č i ć . Grob i grobni spomenik gosta Milutina na Hu m skom II fočallskol11 srezu. 5l ećci Ll Cavtatu i Du brovačkoj i upi. sv. n. Kupres. sv. Radovi Cen tra JAZ U u Zadru.11 S. d. 23 a. 5ĐI Vl astita zapažanja na samome s pomenikU. m Moje bilješ ke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. 135-139. 29. Sarajevo 1967. sl. d. kataloško·topografski pregled. Skarić. Nišani XV i XVI v. Split 196 1. LXXXVIII. Kupres. C. n.. god . T. 88. 102. Stećei u I motskoj Krajini. 250. Kupres. T. 3... Roma 1957. Karanović. 191. Beš l agi ć. Petrov i ć . Zagreb 1959. ID S. sl. d. Sergejevski. sl. d . 91-92. 2. Beograd 1970. . Renđeo. I "krst jan i" di Bosnia alla luce dei lora monumenti di pietra. 29. C urč ić . UJ S.. Sarajevo 1954. 147. 16. I. Glasnik Zemaljskog muzeja XL. 12 . .192. KulIu rni karakter nekropole Radimlje kod Stoca. . T. Sarajevo 1964.. 41. 62. S t ećci. m A. I. ~ Srpsk i m i tološk i rečn i k. 501 Isti. sv. Sarajevo 1948. 64. SCI! Isti. SH J . 514 Moje bilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. 2 . 514 M.. Zenica 1973. Sidak. sv.-II.. JU Isti . 26. knj . Glasnik Zemaljskog muzeja. Stećci centralne Bosne. n . 164. ' H M. Be š l ag i Ć. 117. Sarajevo 1965. Mileti ć . »I D. 24. Benac. Novi Sad. sl. m M.

T. 88 . Srejović . StO Isti . Stećci na Blidinju. Sarajevo 1965. d. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVIII. Radoj čić. Naše starine X. Prilozi povijesti umje tnosti u Dalmaciji 15. "' S. Naše starine XIII . Narodno stvaralaštvo Folklor. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrva tske 1.. Srednjovekovni duborez Ll istočn im oblast ima lugoslavije. 56l 1. B. sl. S" Isti. god . Zagreb 1975. 123-133. 318 . Wenzel. Ars Orientalis. Bogumili i simbolika stećaka. Sarajevo 1976. n. M. Starinar. Stećci centralne Bosne. VII-VIII. Stećci kod Raške Go re. Kalinovik. Kalinovik. 14 i T. Be š lag i ć. T. II. Umjetnos t. Ćorović-Ljubinković. ćorović-Ljubinković. tom 2. S. Stećci tl okolini Sibenika.. s49 M.. Popovo. 49-56. Sarajevo 1965. d. d. '" Isti. Nadgrobni spomenici porodice Sankovića u Biskupu kod K onjica. LXIX. O r/ ički elementi u simbolici s tećaka. 256. knj . LXXXVIII. n. • .. '" Moje bilješke na studij skom putu u Italij i 1971. Zečev ić. 26. 402 . . sl. 2. M. 80.. I skopavanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1955. Ljeljenovo kolo. n. m M. Godišnjak Istorijskog društva BiH VIII.. sl. sl. O. Orijentalni element i i datiranje korskih klupa splitske kat edrale.. 33. Vego. Zagreb 1959. • . sl. T. Sarajevo 1962. n . LXXIII. sv. N. Glasnik Zemaljskog muzeja. s6l 1. 10 . 117. Srpsko zlatarstvo XVI i XV lJ veka. s... sl. 234-235. 157-160. Sarajevo 1973. Đu rić. Wilke. Istorija Crne Gore. d. N.201-204. 19. Benac. 51' D.. 544-555. ID M. B eš l ag i ć . 2. d. Sarajevo 1956. ll. Wenzel. 517. LXXII. Beograd 1968. str. M. X. Sarajevo 1954.. Starinar XVIII (1967). Kupres. XV. 55. Beograd 1956. Radojković. S. LXXI. '" M. We nzel. sl. Naše starine X. Cent ralna Srbija. sl. 1959. 9-10. m Moje bilješke u Nacionalnom muzeju u Rimu . St1 M. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih s pom enika u Bosni i Hercegovini. Wenzel. Koji ć-M. 566 M. M. Be š l ag i ć. ~ Isti. Wenzel. sl. Beograd 1955. sl. n. 23 . "I K. T..576. Sarajevo 1972. d. Beograd 1965.. d. sl. Sarajevo 1956. LXXXVIII. Dorn.707. Basler. Bešlagi ć .5. m G.336--337. Neke likovne paralele s t ećcima. Wenzel. Beograd 1956--1957. T. S40 S. Isti. Baltimore. Sarajevo 1950.. n. Sarajevo 1955. Wenzel. 22. god.8. m S. Dobri pastir XXVI. B eš l ag ić. Beograd 1970. Sarajevo 1962. 14. 31. )69 S. 95 i 129. LXX. ~.1' V. 9. Tii rkische Grabsteine mit figurenreliejs aus Kleinasien.. Nekropole i grobni belezi.. n. d. Titograd 1970. s. »OI S. 11. sl. n. . d . Maryland. Maksimović. Srejovi ć . sl. Veličani srednjovekovna nekropola .. Vol. Naše starine X. Naše starine III. god. . m. l elen u našim narodnim običajima. 139-1 52. n. III. Novi Sad 1966. n. Solovjev. 8. Bešl agić . . IV dio. Kult mjeseca u priči i umjetnos ti indogermanskih naroda. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV. m D. 56t Moje bilješke na studijskom putu u Italij i 1971. Sv. d. Radimlja. 88. Beograd januar-april 1964... Sarajevo 1913. 13. (Arheologija). Challet. i 1975. sl. Vego. 160-161. Godi šnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umj etnosti BiH. . 20. Srpski mitološki rečnik . '" Đ. 41. 231-237. 45. m A. Ul Isti . Zagreb 1892-1 897. sl. m Isto tamo. sl. 38. sJ.. sl. knj. Zna čaj slovensko-balkanske i kavkaske tradicije u proučavanju sta re slovenske religije I. Isti. Sarajevo 1967.. StI Lj. Sarajevo 1965. '" Rj ečnik JAZU. T. sl. '" S. T. Vlastita zapažanja u Arheološkom muzeju u Atini. 19. Ljubinje. 66 i 96 a. Split 1963. Sarajevo 1966. Ljubinje. 256. m A. Arheološk i spomenici i nalazišta u Srbiji Il .. . Kuli š i ć.

A. 85. SIJ V. sl. W K . Prilozi povijesti umjetnosti II Dalmaciji 12. Anđelić. d. Naše starine XI. oo< Sv. Krleža i saradnici. 61] A. Turkische Grabsteine " '. d. Petr:iccioli . Trnovo. 44. Beš lagić. ~ C. Beograd 1970 (Zbornik Đurđa Boš kovića) . 611 I. Problem i ikonografije i stila na portalu Simeuna Dubrovčanina u Barletti. XX (1969). Star'inar.. Nek e likovne paralele stećci ma.. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku VIII-IX. sl. m S. sl. 2. $92 Moje bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. sl. O. 28 i T. Petriccioli. Isti. Curčić. Sarajevo 1970. d. Sarajevo 1967. god. Truhelka. n. 104-107. 132. 50. Sarajevo 1965. 19. 20. sl. S. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. Wenzel. Zagreb 1931. 3. LXXIV. . 123-132. LXXVI. 41 i 61. d. LXXIV. I vić. LXIII. Naše starine XIII. knj. M. n. Sarajevo 1943. na str. n. d. Beograd 1953. 4849. sl. Zag reb 1959.. Stećci u Opličićima. ~. sl. sl. d. Beš lagić. . Skulpture iz Predjela u Bosni. d. M. 6(l6 I. Novci bosanskih banova i kraljeva. Truhelka. Stećci u Brotnjicama.. Be š lagić. 44---45. u Bosni i Hercegovini.. T.. Isti. u Bosni i Hercegovini.287. ~IO C. g. 74 . Sarajevo 1962. Basler. 6 11 Isti. sl. d. . Split 1953. Zlato i s rebro Zadra i Nina. St ećc i na Blid illju. n. 97-108. Zagreb 1960. 2 i 10. Sarajevo 1978. Beograd 1958. 102.. sl. Isti. '" S. sl. 'K Isti. Mak s imo v i ć... Kulturno-historijsk i odnosi između Balkana i Indonezije. Kraljevo 1975. W M. ~ Isti. Bilten Instituta za proučavanje folklora 2. 13. T. Wenzel. sl. T. !M Isti. T. Palavestra. 611 Isti. C. Radojčić . 6. ". d. Zagreb 1960. n. I i 2. 129. Sarajevo 1954. T. Sredovječna groblja. n. LXXVI. Naše starine VII.. 78-79. . Wenzel. sl. 11 i 50. Sarajevo 1960. T. Wenzel. M. 49. Sarajevo 1953. sl. Isti. 312. 73 i 80. sl. 2. Bešlagi ć.. Beograd 1961. n. sl. d.. br. sl. n. Nišani XV i XVI v. 30). Ivić .. Zagreb 1972. sl. 15. n . sl. Novi Sad 1910. sl. Kalinovik . 21. 257-259. 102. Dom. Be š lagić. III. n . O srednjovjekov noj skulpturi Bok e Kotorske. Sarajevo 1965. 2. Fisković. Beograd 1975. n. Wenzel. n. d. 191-202. T. sl. Grbovi Hercega Stjepana Vukčića Kosače na kruni j edne kućne cisterne u Dubrovniku. Ljubinj e. Nova serija. 382. 5 i 14. m S. 7. Naše starine X. N. 616 P. Boljuni . 60S I. Starokršćanska arheologija. m S. sl. 403 Isti . 36.. m P. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI. Nišani XV i XVI v.m S. Stari srpski pečati i grbov i. Sarajevo 1978. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Spomenik CIlI. n. III. Renđeo. 258 .. 72. Sarajevo 1972. d. Petriccioli. Bešlagić. 5. sl. 29. O umjetničkoj vrijednos ti natpisa na stećcima. Nikolajević. ~ M. Dubrovnik 1962. 11 i 30 . 56 i 63. Kalinovik. 133. XXVI i XXVII. Treći program Radio Sarajeva. XVI. O ikonografiji Radovanova portala. Anđelić. 599 M. knj. Split 1960. Romaničk i bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku.. Boljuni. Anđelić . 12. 27. Stećci na Nekuku kod Stoca. m P. sl. 8-9. 602 J. Raška baština I. d. sl. n. 390 Đ. 609 I.. LXIII. Sarajevo 1974. Ukrasni motivi na stećcima. d. Zbornik radova Vizanter loškog instituta. 516 V. Po java romaničke sklupture tl Dalmaciji. Wenzel. 10. 9. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH LIII (Odjeljenje društvenih nauka. m Moje bilješke II Nacionalnom muzeju II Rimu i II Aliscampu II ArIes-u. J. 289. Kupres. 156 i 158--160. Wenzel. Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. Kunst. Be š lagić. '" M. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine. rukopis II Zemaljskom muzeju II Sarajevu. M. sn S. 33 i 34. sl. m I. 83-90. 28 i 29. Tribunia l. sl. sl. s. 71. Trebinje 1975.. Maksimović. ~U J. SSI ~ . 18. Starinar XII.

6Y S.. Wenzel.. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. C. . Palini ćev grbovnik. 10 . P.61' P. Đ. 88. Tbl. Popovo.. Stećci u Gornjem Hrasnu. d . I. Be š l agić. n. . T. Priština 1970. Momirović . 257. XXVIII. T. 196. LXXVI. W S. sl.. .97. 374 . '" M. M... sl. Novi Sad 1971. Anali Historij· skog instituta JAZU u Dubrovniku II. Beograd 1952. Tre ći program Radio Sarajeva za 1974. d. u Bosn i i Hercegovini . Jireče k. n. Beograd 1953. 404 . Sarajevo 1960. 12. ul A. .. 135 a . sl. Dom.. Naše starine VII . 4. Sehwabisehe Romanik. str. sl. Beš lagi ć . M. . LXXV. 8. Dobri pastir XXVI.. '" e. TrubeIka . Benac. M. 49. . 65' M. sl. Deroko. 6311 Arheološki spomenici i nalazišta u Srbiji l Zapadna Srbija. Abramić. 6~ P. 611 S. sl. 51. Be š. Dubrovnik 1953. d. m Isti.. Fi skov i ć.1 agić.. VI. e. Kn ežević. .. sl. M.. 44. 121-122. sl. . n. Tihi ć. III sv. 284. Zagreb 1950. Wenzel. 2. Fisković. Kalinovik . 19. LXXVI. VII . Sara· jeva 1976. I.l Moje bilješke sa studijskog putovanja . SkuiplLlra vladarsk ih dvorova u s redn jovj ekovl'lo j Bosni . Skulptura vladarsk ih dvorova u srednjovjekovnoj Bosn i. 92 .. Wenzel. W S. Bock.. T. 72. T. sl.. d. sl. T. sl. Beograd 1965. 2. Truhelka. K. 616 Moje zabilješke na' Izložbi etrurske umjetnosti II Parizu 1956. . Monumentalna i dekorativna arhitek tura u srednjevekovno j Srbiji. 4 i 6... m Isti. ll. Makarska i Primorje. I storija Srba I.. Sarajevo 1962. d.. Fi s ko v ić. Beograd 1962. No" i Sa d 1970. Ikono grafija duboreznih vrata manastira Sl epča. C. 422. b i str. Moje bilj eške sa putovanja II Austriji. 'u K. sl. n. O. Republika VI. 50. Wenzel. Dujšinov Zbornik plems tva l . T.. Razni rezbareni predmet i u Bosni i Hercegovini . Wenzel. Woermann. Leipzig 1926. n. Basler. sl. . ". 7. '" S. g. 6u S. T. B eš l agić. Dubrovnik 1970. d. . sl. Nekoliko novopronađenih predmeta s pom e nič k e vrijednosti u pos jedu samostana sv. 75 .. 45.. Lik zmije u narodnoj umetnost i i tradiciji. Sarajevo 1966. P. d. 6J2 S. isto tamo. T.. Nišani XV i XV I v. Ista. Bešl agi ć . n . Rij eka 1914. n. Be š 1a gić. Boljuni . Nišani XV i XVI v. 43. Beš lagić. . B eš la gić.. 75 i 79. 6«1 Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 1971. K. br. " 102-103 . Anđelić. Anali Historij skog instituta JAZU u Dubrovni· ku XII. br. Slećei na Blidinju.. .. sl. sl.. kataloško-topografski pregled. 6. Prilog životopisu Marka Marulića Pečenića. Corović·Ljubinkovi ć .. Naše starine VI. 374. Beograd 1960. OJ1 M. 4. sl. ou S. n . d . Kalinovik. d. str.. A. i l l C. Stećci Hodova. Kaer.. Zagreb 1938. Sarajevo 197 1. Sarajevo ]959. OJ I S. Katarine u Kreševu. d. St ećei. sl. . S. Geschichte der Kunst. sl. 616 A.. god. Zagreb 1959. Orfič ki elementi u simbolici s t ećak a. n. Stuttgart 1973. "' E. Srednjovekovni dubo rez tl is t očnim oblastima Ju goslavije. LXXVI. Be š l ag i ć. M. 141.. . LXXVI . Stari malisors ki nadgrobni spom enici u Fu ksan L e kiću. list ll. ) I. tlf Isti. . sl. n . Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti 6. sl. 142 i 326 . Split 1952. 4 i 9. T... Srednjovjekovni s t ećci od Slivna do Cepikuća. . Wenzel.. • . 15. 92. e1 C. 19 i 35. Sarajevo 1967. sl. 6IoS S. 120-126.. 176. •~ S. C. Anđelić. sl. . g . 146. 84. sl. 5~9. 134. skog muzeja u Beogradu 22-23. sl. Glasnik Muzeja Kosova X. d . Isti. I slamska "Jn elnost. Stećci centralne Bosne. . 5. B ešlag i ć. Popović. u Bosni i Hercegovini .. Reljef dioskura iz Narone. 120. Glasnik Etnograf. Romani č ki bestijarij na renesansnom bunaru tl Dubrovniku . n. )0.

sl. sl.. Ljubinje .. 701 R. Fragmenti srednjevjekovne skulpture iz Po· reča. Novi Sad 1950. 64. 123.. 133-134. Peristil I . Elem enti naše mitologije u narodnim obredima Ul igru. n . sl. n. Treći program Radio Sarajeva III. s l..N eorićev grbovnik iz 1595. 67 1 Isti. 21... B eš lagić. St ećci centralne Bosne . d. g. B eš la g ić. Kult zmije u okolini Skoplja. 93. Kelemen. sl. Studije iz religije i folklora.. s l. Wenzel.. Starinar XXII. 49-56. Prvi poznati dubrovalki graditelji. N. O. T. LXVIII. 216.Zadar". Tiirkische Grabsteine . Sarajevo 1974. Kalinovik . Bossert. LXVII. fR1 S. S. Zečev i ć. Ivan čev ić B. sl. Prvi hrvat ski novci. poseban otisak iz zbornika . l. Knež evi ć . 70. Stećci u Brotnjicama . 303. ~ Ista. 165. Wenzel. '" P. 27. . '/I'JO I. n. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 7. LXVI. ~ S. . Filipovi ć. Radovi Muzeja grada Zen ice V.. Tbl.. Beograd 1937. Ljubinje . 661 N. . 109. 66l S.. 612 Priložena fotografija je s nimljena prije dvadesetak godina. T. Ostave srednjovekovnog nakita u Narodnom muzeju tl Poža revcu.. m M. g. . sl. l i 3. Th. sl. is to tamo. 6. . . Truhelka. knj. 2upani ć. . Knežević. Beograd 1972. Wenzel. d. sl. T. sl. Romanika u Zadru. d. 81-82. Minić _ M. Zagreb 1964. 704 C.. 80.n M. 60 . T. 8 691 H. Izdanja Centralnog higijenskog zavoda 25. 2. Beograd 1974. LXVI. u Bosni i Hercegovini . M. " s l. Wenzel. St ećc i u Brotnjicama. Stećci u Brotnjica ma . Etnogeneza južnih Slovena. . T. LXVII. Dom. T. Beograd 1937.. T. d. Vranje 1974. 152. 5. ". Zenica 1973. sl. 7S i 121. m Isti. 4. Be š lagić. Split 1953.. • .. T .. Be š l agić. l. K alinovik .. d .. 9. ~ M. . CI X. Vukanović. T. ~ M. 136-147. Godiš nj a k zaš tite spomenika kulture Hrvatske I. Fi s kovi ć. n. Be š l agić.. 6611 N. Vranjski glasnik X. god. sl. d . .. rm Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1971. Naknadna zapažanja na nek ropoli st ećaka u Boljunima. Be š l agi ć. n. Starinar.I Is ti. M' C.. T. d. sl. Be š la g i ć . d. S. Wenzel. ~ K. Neobjavljene romanil ke skulpture u Zad ru. 3.405 tn V. Cajkanović . 6U M. Filipović. Wenzel. sl. Isti. sl.. n... 9.. d. Wenzel. d. II Bosni i Hercegovini . LXVIII . M. CI. g. Ista. Naše s tarine VII. 702 D. LXX. Das ornamentwerk.. 619 S. 6M Moje zabilješ ke na s tudij s kom putovanju u Italiji 1971. n. 132 . 7. list CXXV. Stanojev i će va enciklopedija II. 85-1!7. l. Sarajevo 1960. Iliri. Stećci centralne Bosne .. Zagreb 1954. '" M.. Wenzel. 6. • 1Il S. H l Moje zabilješke na s tudij s kom putovanju u Italiji i Francuskoj 1971. Beš l agić. '" S. IV. I. s. sl. sl.. sl... 41. sl. 10. n.. Berlin 1937. "7 S. Petriccioli. Nišani XV i XVI v. Beš l agi ć. . 555. sl. 41. n . '" S.. Nišani XV i XVI v. LXVIII. n. T. d. S.. Trnić. Pet riccioli. n.. 670 S. Kalendar Napredak 1936. sl. on Moja zabilješ ka u Arheološkom muzeju u Atini.. Stećci u okolini Sibenika. n. T. 106 L Renđ eo . 67' S. 32. Srednjovjekovna skulptura tl Bosni. . Mileti ć . 258. 142-146.. d. 58. .. sl. 6601 S.. 178. 664 M. XXI (1970). ~ M. 70l Korenić. 677 I sta. Dubrovnik 1955. 49. LXXXII. 6. Srps ki etnografski zborn ik XXXI. St ećci u Oplil ić ima. . Be š l agić. 6. 98-99. Naučna izdanja Matice srpske. Zagreb 1975. n. Trač ki konjanik u običajima i verovanjima savremenih balkanskih naroda. . sl. 147.. br. W M.. 4. d . 55. m S. Wenzel. d.. Miscellanea I. 25. n.

2. 7Z'l MOja zapažanja na samome spomeniku. d. CVI. Godišnjak Istorijskog drušIva BiH IX. 374.205. Sarajevo 1973. Basler. Studien zur geschichte Bosniens und S erbiens im Mill eiaiter. m Sv. n. l ' t J... Benac. 89. . 12 i 16. 2 i T. Značaj slovensko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou č avanju stare slovenske religije l . 91}-9 I . sJ. 24 b. sl. m Ista. sl. Nadgrobni natpis i reljef kaznaca Nes pine.408. 120 V. Skulptura vladars kih dvorova tl s rednjovjekovnoj Bosni . . Anđelić. n.. Program c.. Srednjovjekovna skluptura tl Bosni . s. N. 7 i ll. . Zivotinjsko carstvo. m 1u '1 406 . Y. 31. Fi s ković . O ikonografiji Radovanovog portala. Dabravina. Zisi. n. LXVI. sl.. . sl. 7.. Glasnik Zemaljskog muzeja. 97-107. br. B e š l agić.223. Radojči ć . 744 M. JO} S. 319. Keč kemet. Grborezi. 1881}-1881. Fisković . T. n. 57 i 44. sl. s. god. 1)9 D. D. 114 A. Sarajevo 1956. Ll Bosni i Hercegovini . 22. Mirković . N. II 1939. SAN. my tllOlogy and legend. nl L. Orfički elementi . 43. sIr. Truhelka.. sl.. posebna izdanja. Mi· letić. lM P. sl. T.. S. 71 6 L..27. n. '" M. Paris 1914. . g. pod "COq". T. sl. 12. 5. O kn ežinama Baki ća pod turskom vlašć u . . d. CX. Wenzel. m M.. n. Vasić. Spemann. 3. Sergejevski. 233-234. g. Steće. 35. Funk and Wagnalls Comp. 41 i 48. s. Sarajevo 10. Stari nar. N. Be š l a g i ć. Kulturno-istorijski odnosi . sl. Miroslavljevo e vanđ e lje. . T. 9. Ptice na našim s redovje čnim nadgrobnim s pomenicima i staron muslimans kim nišmlima. . 28. 9. sl. Beograd 1950. Sarajevo 1956. . 719 V. m J. Wenzel. Sarajevo 1958. Nišan i XV i XVI v . Curčić.. . vol. CIX. Is kopavanja u Cari č inom Gradu 1949-1952. d. T. n.. ISO. Velikog gimnazija u Dubrovniku za šk. Stuttgart 1905. Olovo. 36-38. lM Moje zabilješke na studijskom putovanju u Francuskoj 1971. 37. Zadružni glasnik XIII . Reljefi bosanskih i hercegova č kih s t ećaka . '" A. 61. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. Thalloczy. sl. '" S. 9. Basler. Đ. Hl Moj e bilješke na studijskom putovanju u Italiji 1975. Lile k. T. 44 i 49. 303. Beograd 1970. Kunst1eksikorl. d. 253. skog muzeja. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. 7u S. Dubrovnik 1881. knj . Standard Dictionnary of folklore. m M. lU M. str.Đ.. Sarajevo 1961 . Renesansna klesarska-kipars ka djela u Splitu. Kovačević. 10.. I. 8. tt Bosni i Hercegovini .. 1-4. k.posebno izdanje. m . T. sl. drugi dio." '" S . 319. 7JC1 C. 28. 198. 111 Isti. m Dictionaire d'archeologie chretienne et de liturgie. d. Romanič ki bestijarij na renesansnom bunaru u Dubrovniku . E. Kuli š ić. III. T. 158. u Bro f11jicama .)O. Zore. 353. sJ. Sarajevo 1894. Be š lagić. Kulišić.. 39.. XI (Arheo.. Be š l a g ić . . drugo izdanje. knj . Miinchen und Leipzig 1914. Beograd 1940. E. d. Split 1953. d. 43~4 . l J' S. C. ". Bosanski grobovi. 5.. Truhelka. S. Kovačević . 7:6 W. . " .. J .. sl. Nišani XV i XV I v. logija) . pod "cock. Vjerske starine iz Bosne i Hercegovine. n . Curčić .. .. 7ll Srpski mitološ ki rečnik. N. LXVIII . CLVI. 239. Beograd 1951. CIX. 3. tom III. l tO C. 111IV (1952-1953). Prilozi povijest i umjetnos ti II Dalmaciji 7. 13.. n. d.. 13. Nišani XV i XVI v. Stari malisorski nadgrobni spomenici u VLAha n Lekiću . T. d. St ećci centralne Bosne . Wenzel. sl. Glasnik Zemalj.. 1tJ L. 111 V. XV-XVI (Arheologija). C.. 6. . 12. LXVI. str. XVI. 110 S. 2886-2905... 8. Kunst.. d. CIX. N.. 9. Wenzel. .314. Sarajevo 1964. USA. Brem. Bešlagić. sl. n. . Curčić. Bešlagić . Glasnik Zemaljskog muzeja VI. '" M. 6 i 13. sv. 8.

10. Sarajevo 1972. 8. 750 P. LXVII I. sl. d . n . LXIII. m C. Popovo. Truhelka. Jal M. sl. .182. Sarajevo 1971. 198.. 96-97. 29 i 48.. T. n. n. . I i 14.. n. 286 i 291..60. Be š l ag i ć. Bihalj i-Merin. T. LXXX. Wenzel.. d . 7sl Z. m S. 7. n. We nzel. Beš lagić. KaJinovik . _. Zadar 1974. T. Wenzel. Beograd 1960. "Most" 17-1 8. Vidov i ć . sl. 103 i 131-132. sl. Natpisi i krstače sa Ga t a čkog polja. Wenzel. Naše starine X III. " sl. M. m M. Wenzel. Bešlagić. . Beš l ag i ć . Wenzel. T. sv. 22 i 23. M. Sarajevo 1962.. LXXIX. m Isti. T. 711 S.. sl. Wenzel. T. 24. Beograd 1956. d. 'u M. J6l S. . T. n. LXXIV. n.. T. sl. Wenzel. Anđel i ć. Kra ljevo 1975.. nl S. m M. JU Susret l j ivo šću Regionalnog zavoda za zaš titu spomenika kulture II Kralj evu neke od ta kvih spomenika sam pregledao na terenu . n. LXXVI . 710 D. T. sl. sl. g. n l P. d. sl. XIV. 50---5 1. Sarajevo 1967. sl. Petrov i ć . sl. n .. 33 i 45. LXXX. d. Kuliši ć . Primje rke sa nekropole uz Petrovu cr kvu kod Novog Paza ra o bj avi la je M.~ M. d. 10. Ste ćei Ll Gornjem Hrasnu . 7 " S. Truhelka.~ Ista. sl. 22.. n. 125. m Z. m C. Kajmako v i ć.Lepenica.23. d. sl. n . Naše starine VIII. Popov i ć... d. Sarajevo 1950. Szećei Ll dolini Trebišnjice. Sl. sl. sl. 275-277.. Siroki Brijeg. B eš lag i ć. St eće i centralne Bosne .. 8. . 161 S. 164. 5. Sarajevo 1963. a o ne kima sam poda t ke uzeo iz dokumentacije Zavoda. Ukrasni motivi na s t eć cima. S. Beograd 1967. Godišnjak Istorij skog društva BiH V. T. kataloška-topografski pregled. . T. 12. Kalinovik . 11'J A. St eće i centraln e B osne . Mostar 1978. Sarajevo 1966. V. . d. 6. d. 160. 18. 122. I . . . St ećei i neki njima sl ič ni nadgrobnici u okolini Zadra. sl. 1$l M. K ajma kovi ć. LXXV. 16. Naše starine IX. d. T. 47. 30. 1--4. LXXIII. d . Kaj mak ov i ć. sl. S vjedočans t va pra vosla vnih izvo ra o bogumilstvu na Balkanu.. 257-271. M. 129. LXXX. . 7~ Usmeni podatak od dr Anđe l e Horvat. 47. T. sl. 2. Plastika bogumila. T.. Nišani XV i XVI v. 117. J65 Isti . 24 . m A.. '" M. d . B e š l agić. Stećei. 2.22. S t eće i. S. sl.. Rijetka vrs ta nadgrobnih spomenika u kumanovskom kraju. Neki od tih spomenika su objavljeni II "Raškoj baštini" I.. n . Simboličn e predstave na s t ećc im a. Arheološ ka is pitivanja . 181... LXXIII. d. sl. 9. Steće i. S.. Radimlja. 3--4. 767 O. 34-37. . n.. Wenzel. Zbornik Narodnog muzeja II Beogra du . Nevesinjski s t ećci. Glasnik Zemaljskog m uzeja VII .. M. 716 A. 285. 7. n. d.407 146 S. 51. 7600 S. n. d . . B eš l ag i ć. 67. 345. Wenzel. n. Sarajevo 1954. sl. Gl asnik Etnografskog muzeja u Beogradu 22-23. Naše starine II. LXVIII. XXVIII. 18. LXXIII . kataloška-topografski pregled. Patarenstvo u s rednjovjekovnoj Hercegovini.. Beograd 1962. 8-22. 135 a. . Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu X I X. 82-83. 291. Benac. m Z. Starobosanski natpisi.. Solovjev. no M. na s tr. Banac. Wenzel. Be š l agić. Sarajevo 1953. Sarajevo 1965. Sarajevo 1952. B eš l agi ć. d. u B osni i H ercegovini . . 95.. 43. Motiv ljudskih očiju kod balkans kih Slovena. sl. Radovi Centra JAZU u Zadru 21. 43. 'u M. sl. n. sl. m S. sl. sl. Naše starine XI. Wen zel. sl. sl. d . 9 i T. d . Trnovo. 126.. Corov i ć·Ljubinkovi ć II svojoj radnji " Stuđe ni č ki majstori kamenoresci i njihovi s pomenici oko Petrove c rkve kod Novog Paza ra". Vego. B e š l ag i ć . T. sl.. m C. 1sl Na istom mj es tu. '" Srpski mitološki rečni k . str. Beš l ag i Ć. Sarajevo 1964. n. sl.. sl. Sarajevo 197 1.. Sarajevo 1895. LXXXVIII. B eš l agić. Wenzel. m Ista. sl. n . S. M. 30. .

Beograd 1967. '" A. N. 22-24. d. Anđe l i ć.15 M. Sergejevski. Sergejevski . d . sl. 75. Nišani XV i XV J v . 100 S. Bešlagić . Narodno stvaral aš tvo Folklor VI. 14. B eš la gić. T. Sarajevo 1969. Beograd 1976. M. 11 . ll. Be nac. sl. Stećci centralne Bosne. LXXXV. Vlahov ić i Peđa Milosav lj ev i ć. Wenzel. T. 54.. d. 13. P... T . 15. LXXVII. D. T. Ljubuški. XV-XVI (Arheologija). Beograd 1965. sl. 40. Glasnik Muzeja Prišt ine X. Konjic 1975. d . 121 S. t06 D. Sjen ice i Raške. 116 Materijal nije pobliciran . Wenzel. . Starine Crne Go re V . LXXX.ubuški. Nišani XV i XVI v. 1. Vjersk e starine jz Bosne i Hercegovine . Benac.. 21. sl.. 23. 76. n. B eš l agi ć. m Ista. Paškvalin. S. d. Ludm er. .. Wenzel. Radiml. IS. L. n. . sl. d. Narodno stvaralaštvo . sl. M. Cetinj e 1975. 655-656. sl.. '" Isti.. m Materijal još nije objavljen. I2f Ist i. sl.12.8. n . n. XXXVIII. IS. Isti. Benac. 22 24. LXXIX. d. Olovo. n. Beograd 195 1. sl. 203-208.. u Bosni Hercegovini . 14.. sl. III Isti . 291. 288.. Naše starine XIII. 2. T. 7... Raška baština J.a . . . S. d.. '" M.3 1 i 37.16. "' M. Kupres . Naše starine XI. sl.t/bin. sl.. 12. lOJ V. Beograd .'" Ista. . sl. 283. Sarajevo 1972. 79z Ist i. Trnovo. 79l Isti. n. Nevesinjski steće .. 92. XXXIX. Glasni k Zemalj skog muzeja. N l S. 5. Džon Fajn. m P... 53. Naše starine XII.. III Materijal je u štampi. 12. Običaj postavljanja zas tava na grob. 13. 14.. oo Isti. sv. III Isti . n. sl. d. 48.20 i 27. sl. n. 17. T. ID M. sl. 137-139. T. LXXX.. 101. Stari malisorski nadgrobni spomenici tt Vuksan L ek iću. Stećci u Pivi. slike na stranicama 65-67. d. lal M.. Beš lagić. '" S. We nzel. Kos ti ć. n. III Ist i. sl. 22 i 24. sl. 9. . 11 i 12.. sl. T.. n. Illa E. 2. Sarajevo 1961. 20--22. Vego. 790' Isti. . 10' Rani srednji vek (prevod s nj emačkog).. 25. 31. . T. sl. 67. LXXIX. n. Kupres. T. 50-53.. Bronzana votivna ruka iz Sasa. LXXX. sl. 1. &-. Histori jsk i spomenici Konjica i okolin e. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 33. 112 a. !OI Ist i. sl. sl. Sergejevski.. Benac.. IX 1978. Beš l agić.. . III ISla. Kraljevo 1975. Naše starine XI . L. 289 i 291. Sarajevo 1954. 24. Popovo . Slanić. sl. Sarajevo 1954. d. sl. . 12. &lJ S. 16.. d. sl. 29-30. 24.e . Wenzel. Sarajevo 1967. sl. Beograd 1970. 26.. Beograd 1951. LXXX. 114. Trnovo. Sarajevo 1952. IV. . 25. 155. 191.. B eš l agić. llO R. Sarajevo 1967. 151. •u A... ' 10 D. 45 i 47. n. s. 21. . sl. Vego. Wenzel.. . Mrtvačka ruka i ruka magična.. Wenzel.30. sl.. januar 1967. 109. Seoski nadgrobni spomen ici tl Srbiji. 408 . '" S. '" M. B eš la gić. l1f M.20. 12. lC1 Emisija Televizije Zagreb "Putovanja" od 27. Prišt ina 1970. 110 D . 29-30. d. 285. III S. sl. Neki komentari o odvojenoj ruci na bosan· sk im nadgrobnim spomenicima. A. . a žena če tv r t og kalife Alije . sl. 7(}-72 i 74-75 .Folklor VI . n. Nekoliko natpisa na stećcima tl okolini Novog Pazara. LUek.. Steće . Kalinovik . D. T. n. centralne Bosne . d. sl.. g. 101 Fatima je bila kći Muhamedova. n. 2. Sarajevo 1954. d . ~ Moj e bilješke na studij skom putovanju II Italiji 1971. •" M. B eš l ag i ć. d. god. A. Olovo. 10. d . Sarajevo 1967.

Radimlja . Babovac i Kraljeva Sutjeska. M. Karaman. . V. Tii.. Wenzel. 179. NO Takve stete sa m 1976. d. 50. Stećei na Blidinju. T. A. 146 S. T. IJI A. 7. T. Radimlja . IX (Arheolog ija). Rijeka 1970. Benac. Ml Moje bilješke na studijskom putovanju II Italiji 1971. Aj. s. u Turskoj.. . Maksimović. Naše starine X. d. T. 24.. . n. Slećei Hođo va . 3. . S. Be š lagi ć.. 18 . III Lj . MJ D. X. Starohrvatska prosvjeta. 'I &)6 'I J 'J 'I . lJl A. s l. sv... . 80-8 1. 17 i 18 . 27. 12. Sergejevski. l. Wenzel . U t Isti. sl.. Kam eni nadgrobni s pomenici.. ITl Isti. Be šlag i ć. T. 3. 7 i 8. d. XI. Wenzel. d. Slećci centralne Bosne . n. M. d. Bizant i njegov svijet (prevod s njemačkog). a donio ih je i R. IlO Materijal nije objavljen . s. II. 169 J. Wenzel. 13. 33. 20. XXX.rkiscJze Grabsteine . d. 14. Vidovi ć . Patarens tvo tl srednjovjekovnoj Hercegovini "" 127. Skarić. 25. 86-98. uf S. XIX. 12. . ~ S. sl. 308. 131-1 39. NI M. 34. XC. Salmi. m Ista. Popovo . O. Wenzel.. M. d..JJ A. n. 179. Simbolične predstave na stećcima"" 124. Kaj makovi ć. sl. III L. Đuri ć. Is torija Crne Gore. s l. Zbornik Muzeja primcnjenih umetnosti 19-20. n. g. tSl. 164 Lj . Schug-Wille. n. sv. Sergejevski..... LXXXVI. Wenzel. Benac. 15. Metul Meridž u svojoj radnji na turskom jeziku .79-82. Sarajevo 1965. Sarajevo 1953. Simbolika s rednjovjekovnih nadgrobnik spomenika u Bosni i Hercegovini . Siroki Brijeg . sl. hS Isti. d. M. Be š lagić. . . . Glasnik Zemaljskog muzeja.. M. n.. NOlI J . 55. Bo/juni . . LXXXIV. 161 K. III se rija . T. Be š lagić. D. d.l M.. T. Ll Imot skoj Krajini. Radimlja . Titograd 1970... . M. Beš lagi ć .409 . Starohrvatska prosvjeta. Sergejevski. n. LXXXIII. n. 34. sl. Grob i grobni spomenik gosta Milutina"' Glasnik Zemaljskog muzeja XLVI . 53. sl.). Sarajevo 1973.. 2. Ludmer . Be š la g i ć. d. Đurić. ~ S.. '" M.. Katić. 9.. n. god. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini. d .. str. 116 D. 8. 65. •• S. Romanische Kirchen in der Toskana.. D. S. 23.. Wenzel. . 82. Ljubinje . . 9. sl. Zagreb 1954. sl. B eš lagi ć.. sl. J. sl. d. 41. IJl D.. d. sl... Bihalji-Merin. LXXXIV. Soiovjev. .Akšehir turbe ve mezarlari". sl. Nadgrobni spomenik iz Tekije. Maksimović. m M. III serija. Nlirnberg (? g. 7. 83 83a. Vego. zab ilj ežio u Arheološkom muzeju u Akšehiru.. l39 Vl. isto tamo. Steće... tom. Sarajevo 1971 . . Sergejevski. Kupres . 137. T. • . n. sl. . koja je objavlj ena u Turkiyat Madžm usi V. n. T. sl. 17 i 21. . l U I sti... sl. Glasnik Zemaljskog muzeja.. sl. "1 S.. 131-139. T. Popovo . 53. 'J' V.. sl. . 21. LXXXII . Benac. Wenzel. d. Zagreb 1954. s J. Zagreb 1959. n. 16 i 18.. N. 31. " T . 179 O. 25. Umjetnost. d.. Ljubinje. Sergejevski. LXXXIX. Dorn. LXXXVIII. sl. 28 . . sl. Ludmer .. Sergejevski. d. . T.. ut Ch. n.3.. Karaman. m D. 15... Wenzel. Sarajevo 1934. N. . VIII. n..273-274. n. d. T. 137. n.. sl. 'I s l. 110 Z. d. d. O bosanskim sred njovjekovnim stećcima. MS D. LXXXVIII. Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. 46 . Nevesinjski s t eće . 110 P. m Ista. Beograd 1975. sl. LXXXVIII. Maksimović. "7 Isti. Be š la g i ć. n. s l. 1935. an M. n. nap. 'I 134. 23. knj. Anđelić. Sarajevo 1954. g. sl. n.470.. .

IS-l7. 5. 23 i T. 17. Wenzel. n. Wenzel. S.. T. B eš lagić. 17 . 67. d. Benac. VI. T. T. XCIII. Zagreb. 2. M. XC IV. HIl Isti. T.. sl.. . 3. XCV. sl. d. d.. sl.. Wenzel. n. 16. Wenzel. 4. d . '1 4 S. . sl. . XXVI. . sl. 203 i 206. Basler. XCV. T.. d . 121. . LXIX. sl. sl. Bešl agić . n. Benac. XCIX. sl.~ P.. tn Isti. d. 6. Wenzel. Vesnik Vojnog muzeja JNA 6-7. sl. ~ M. d. sl. n. 12. 48. 8. 10 b.. Wenzel. Wenzel.. T. sl. br. Ljubinje . . 38. . sl. Kupres . sl. Wenzel. sl. liS S. M. T.. 179. T. I9l M. sl.. sl. Vego. T. XII . n. Anđe l i ć. sl. 8.. •" M. n .. T.. 19S-201. sl. . Stećei i njihova umjetnost. Kalinovik . Sarajevo 1970. 18. Kupres . d. sl. M. n. XCV. SOL . 49. sl. Wenzel. 17.. XCIV. d .. 5 d. Stećei u okolini Zabijaka. 68-70. Beš l agi ć.It S. d. M. M. Popovo . 16. Wenzel. Be šlag i ć . 36. Preds tave kola na stećcima i njihovo značenje.. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XXI.Đ . sl.. Artibus Asiae XV. 23-24. n.. d. L'ornam entalion d'un Va se ii: l11esure du Musee C!tm y es t les slećci bosniaques. S. n. T. . sl. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu . XCVI. 17 i XCIV.. XC I X. 77. 48. T. 191 Hrvat ski glagoljski misal Hrvoja Vukčića. ~ S..122... sl... T. 'oo . sl. fig.. Boljuni . M. tH Isti. m M. T. knj. 155. sl. Ascona 1952. Wenzel.. m . sl. 157-158. sl. XCIX. Sarajevo 1962. 49 . . S. X. 6. sl.. 18. . Zlato i srebro Zadra i Nina . Isti. 53 . . 9. &17 M. XCV. n. ut Isti.. Wenzel. Benac. 16 . T. Radimlja . sl. sl. XCIII . d. 16 b.ul S. l. Bolju"i . Be š l agić. T.. Naše starine II. 15. 'u S. . Stećci u Gornjem Hrasnu. tn D.. 4. Wenzel. . T. d . Stećei i nišani u Vojnom muzeju JNA. . 58.. Vidovi ć. d. Siroki Brijeg . n. ~ Ista. Wenzel.. D. . 57. X. M. XCVI. . sl. XCV. ~ Isti. Beš la g i ć. 9 i 12. Naše starine XIII. M. B eš lagi ć. Wenzel. Wenzel. 'I' S. Isti. •n Isti. Ljubuški . . n . m S. '1 410 . 44-45. Wenzel. n.. Wenzel je ovaj motiv prikazan bez štita i mača . M. . sl. •" Isti. Sarajevo 1972. T. Nevesinjsk i stećci. Kalinovik . Stećci tl dolini Neretve. d.. M. Naše starine VII. 65. M.. 10. sl. Sarajevo 1954. Kalinovik . Be š la g i ć. sl. n. d. sl.. . d. Nevesinjski steće. sl. . 6. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. 12. XCIV.. T. sl... N. tl. sl. 1904 M. Stećei na Blidinju . n. Radimlja . Naše starine VIII . . Vidi na tome mjestu navedenu literaturu. 9 i ll. Be š lagi ć. d. 47 . •u S. sl. sl.. Wenzel.. 3. . XCIII. 278.. Be š l agić. T. '11 S. '" M..T. IV. . 2. . XCVI. T. sl.. III. 5. sl.. . Isti. sl. sl. sl.. Wenzel. sl. d. 16. na str. '" A. Isti. sl. Wenzel. M. T. Popovo . s. Be š la g i ć. T. . sl. d. Il. Krleža i saradnici.. S. . n. 29 b. Boljuni . d. Kalinovik . XCIV. m Isti. .. . Sarajevo 1971. n. sl. Koca. 3. . ru A. Sarajevo 1964. T. sl. sl. 8. d . 2. sl. sl. Be š la gić. T. T. 12.. 186-1 87. 4. Be š la gić. II. Stećci u Brotnjical11a. sl.. sl. XCVI. Stećci u Brotnjicama . '" S.. n.. Grborezi. 15 b i T. Beograd 1962. Graz 1973. Sarajevo 1954. T.. sl. ". 16. M. d. T. 6. n. 37.. Srednjovjekovni pečati iz Bosne i Hercegovine.. XCV. 45. 18 . . XCVI. 27. sl. sl. Stećci u dolini Trebišnjice. IV. 4. 2~21 .. Be š la gi ć... Popovo . Be š lagi ć. vidio sam "relief funeraire" iz VI v. JU Na Izložbi etrurske umjetnosti u Parizu 1954. Kod M. sl. 29 a. M. Beograd 1973. sa predstavom kola žena. 6. T. XCIV. Ljubljana. sl.. '" M. Wenzel. ~ S. M. 55. Beš l agić . 5. n. Beograd 1958... 15. n. n. g. M. Sarajevo 1964. Glasnik Zemalj skog muzeja. IX (Arheologija). Sarajevo 1960. sl.. n .. . A. 6. . . . Stećci na Nektlku kod Stoca. • . T. n. n. XCV. d . Vego.

. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu XVll1. 146-147 . n. Be š l agić. Srpske narodne pjesme. 473. str.1 C. Krstić. Etnografsk i in stitut . Majstori starog srpskog slikarstva. Zagreb 1954. Kult mjeseca LI priči i umjetnosti indogermanskih naroda. Vidovi ć . Novi Sad 1963. 189 i napom e na na str. Đurić.. Sarajevo 1954. Stojk ov i ć. Solovjev.545. Sarajevo 1955. sl.. M J M.. Psihološ ko izražavanje srpskog naroda.231-232. n. 529. '" M. 9011 S. d. Petković. Beš la gić. Zečevi ć. :2:.305. Narodne igre sa Kupreškog Po/ja. "" A. . sl. Izraz X. 181. fOI) Iveković i Broz. Karaman . Bogumili i wnjetnost na s t ećci ma. tJO Sv. Mladenovi ć. Beograd 1959-1960. Bilten Ins tituta za proučavanje fol klora III.. Istorija Srba J. Zorc. Wilke. LXX. '" M.. 27. Wenzel. Is torija Crne Gore 2 tom 2. Beograd 1935. sV. Beograd 1952. I granje za mrtve LI Jugoslaviji. Vego. Beograd 1934. dio VII. tSl G. n. Spomenici. 102. Beograd 1954. "' Lj. n . Starohrvatska prosvjeta. Sarajevo 1913. 468-475. Zagreb 1963. 956 S. Zenica 1973. O.265-267. '" M. Rihtman. Srejovi ć. XCVI. Velikog gimnazija II Dubrovniku za š k. n. Kupres . Vego.. Zagreb 191 1-1916. Kulturni karakter nek ropole Radimlje. uf Vuk Stefanović-Karadžić. Jankovi ć . 111 serija. Bilten Instituta za prouča­ vanje folk lora 11. d. Naše s tarine II . P.a stećcima"" 322 .. Trojanovi ć. br. La peinture Serbe du Mayen-age. sv. Stećci LI dolini Neretve. 130. br. Beograd. Pl. Kolo LI jutnih Slovena. 107. 276.7-10. ' JI Is t i. . sl. B eog rad 1955. Beograd 1956. Ljeljenovo kolo. Dopuđa. Zbornik Matice s rpske za društvene nauke 36. 35. m D. "naoposLln" i trokraka "naoposun" kretanje. 'I 411 F.. 72-78. B. V. Sarajevo 1951. 9J I M. ul M. Glasnik Zemaljskog muzeja XXV . Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slovena. ~ Vuk Stefanović-Karad ž i ć. 218. J. Beograd 1973. Wenzel. d . sl. 17.19 . 7. Beograd 1922. Titograd 1970. . "'1 B. Oposun. 49-52. Wenzel. Prilozi za književnos t. t. m. Narodne igre s područja Jajca. '~l S. Ukrasni motivi n. d. 1'46 S. . I . Vego. Jelen tl našim narodnim običajima.. 165 i 167. Beograd 1955. Petrović . . n . 322-323. Radovi Muzeja grada Zenice. Narodno stvaralaštvo Folklor 9-10. knj. Glasnik Etnografskog muzeja II Beogradu XIX.31. Lj. 200. Jireče k. Cičak Janja. XXVII. 130. J . 188a-IS81. 185. Beograd 1957. Srpski etnografski zbornik 111. Ul D. Program c. 9s9 D. Kalinovik . 277-278. d . 60. ~9 A.. 5. Slećci u Brotnjicama . Radoj č ić. 8--9. d. januar-april 1964. jezik i fo lklor II . Iz naše narodne prošlosti 1-11 .. I II. god. m K. 58. 3. 6 i 23. Zagreb 1901.. . Radi ć. Zagreb 1930. sl. n. III. Patarenstvo tl srednjov jekovnoj Hercegovini . Radoj č i ć. I starske fre ske. T. Sarajevo 1953.. 951·V. Benac. T. d . "OpasLIn". Wenzel. Fu č ić.Posebna izdanja 14. O bosa nskim srednjovjekovnim s tećc ima. n. Bosanska vila III. Bosanski grobovi.M L. Sarajevo 1888.. sviranje i pevanje Ll narodnim pesmama Ju žnih Slovena.705-707. ll. Rj eč l'lik hrvatskog jezik.35. Zivot i običaji naroda s rpskoga. ' ll M.. 754. sl. tj.'2' SV. narodni pjevač sa Kupresa. Vidović.. 13a-131. I sti.. 25--42. Dubrovnik 188 1. tSl Lj. T. Dopuđa. knj . Bilten Instituta za proučavanje folk lora I. Igranje. Sarajevo 1966. . ISI. Ist i.26-28. S. Rj eč nik hrvatskog ili srpskog jezika JAZU. • 1I '.. CXL. 12. k. J . Karaman . ex. M. Patarenstva LI srednjo vjekovnoj Hercegovini .. d. 544-555. Reljefi bosanskih i h ercegovačkih stećaka"" 4. Isti.

. Tu je na istoj strani još i scena turnira... 33. . S. Sl ećci u Zieml ju. 5 c. Wenzel. s.. Stećci centralne Bosne.. 21r-27 . 4. 8. n . M. Be š l agić. . n . Wenzel. Is ti. n. sl. sl. CX. M. S. T.. .. sl. T. M. T. J6J L. Sarajevo 1943. CIX.. n. Benac. '" Isti. T. CI X. sl. d . d. CIX.. sl. • 961 D. sl. T. m Ista. CVIl. T. T. N. 3. CXIII. d. 2. ~ M. Benac. Ljubinje . 13 . Nevesinjski s l eće .. . T. XC. Kuli š i ć. Be š la g i ć. • . Be š l a g i ć. M. CIX. M. T. d . 202 . Kupres . sl. Be š l ag i ć. d. ov M. . M. sl. sl. Wenze l. sl. n.. d. sl. tIlO Isti. 1. Kalinovik . Starinar VII. d. ~ M. 60. sl. 17. . n. T. Ljubuški . sl. XV I. 57 . sl. d. sl. Beš l agić. CXIl ... Starinar XV-XVI.. Glasnik Zemaljskog muzeja LV. Radimlja . 59. sl. n. sl.. fM Isti . CXIl I. Ilirske preds tave Silvana . T.. . "-I A. T. n.. 11 5. Sarajevo 1964 . LXXXVII I. Be š lagi ć. s. sl.. 116. T..Folklor.. 94.. 47. 8 i 9 . 2.. T. N. d. ex.. N. 1000 A. d . Wenzel. 962 N. Značaj slovens ko-balkanske i kavkas ke tradicije u prou čava nju stare slovenske religije I. . d. 1007 S. CVIl. . d. n.. d. ~ M.. Wenzel. 16. Stećci Du vanjskog polja. sl. m Isti. 12. d. d. sl. . sl. 49. Wenzel. n. sl. S. . n.. Wenzel. Naše starine IX. sl. . n. MI S. . Ć urč i ć . . 7 a i str. Wenzel.. Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini. sl. 94. n. Dubrovnik 1970. M . T. sl. sl. sv. Benac . St ećc i na Duvanjs kom Polju. A. 21. 8. Glasnik Zemalj skog muzeja. T. 16. sl.. 43. 37 i 39.. n . Katić. M . Be š lag i ć.. 13. sl. sl. n. M.. sl.. n . 60.. d . S na str. St ećci u Bitunjoj. Be š la g i ć. Be š l a g ić. JOli M. sl. sl. n. d. Stećci Hodova. 6.~ Ista. ... fM S. 1(1)1. M. Isti. 107... d.. 140. Wenzel. CXIlI. •" M.. A. 15 . T. Wenzel. . Wenzel. ex.. d . Beš l agić. Wenzel. ''''' Ista. Wenzel. exv. Vego. 390. 54. . Ljubinkovi ć... d. 103-105. d. m S. "' M. Kalinovik . sl.. sl. sl. T. 4. T. CXII. Trnovo. Siroki Brijeg . sl. eVil. T. J7 1 Isti. Vego. CVIl. T. Be š l agić. n. n. 21. 8 i 9.. Boljuni . sl.. sl. Siroki Brijeg . T . T. . VII. •• Ista. T. Beograd juli-<>ktobar 1968. IV. n. Radimlja . Sarajevo 1955 (ArheL). XVI. sl. T. Beograd 1956. 29. 13. n. Wenzel. M. . Be š l agi ć Stećei Ll Gornjem Hrasn u . 1006 S. 914 S. M. 992 A. 49.. 17. X. D . CX. T. n. d. sl. 9 i 10. . sl. sl. tM S.. 2. n. sl. M. M. . . n . . d .. M. T. 25 i 32. d. Popovo . M. s. l. 57. Naše starine XI. Wenzel... Wenzel. sl.. sl.. Wenzel. 10 . Beograd 1956. Ljubušk i . • . 91 1 Isti. ... ... Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. . II i 14. 23 b. Benac. d. m S. 124. 108.. l elen u bugaršticama.. n. . Starinar VII-VII I. sl. T. Rendi ć-Mio če vi ć . 7. . Wenzel. sl. sl. T.. Beš l ag ić.. • 0 M. Stećci u Gornjem Hrasnu . Wenzel. sl. CX. knj. d. 100. m S. Kalinovik"" sl. d. god. Narodno stvaralaštvo . Beš l ag ić. . CI X.. St ećci centralne Bosne .. d. .. 4. Ista. 9. Sarajevo ]973.. m S. Sarajevo 1967. XC. 25 . 412 . Anali Historijskog institu ta JAZU u Dubrovn iku XII.. Wenzel.VII I. sl. 57. St ećci u Imotskoj Krajini . 6. n. . • . CX. T. CXIII. . 7 na str. . d. sl. 14 i 15. n. 7.. Stećci u Gornjem Hrasnu . n. Siroki Brijeg . m S. 173-177. . 24.. . V . . 6. CXI II. 21. Wenzel. '"" M. sl. 7. 106. ex. . n .. Nevesinjsk i s t ećc i . 105. ~ S. sl. M. Wenzel. . sl. B eš l agić. 3 i T. Sarajevo 1967. 966 V. T. Beograd 1964-1965. T. Wenzel. 6. . sl. n . tiol S. sl. XVII.960 S. Be š l ag i ć. CXIII. sl. Benac. sl. d .. tM S. d . sl.. Boljuni . Wenzel. Popovo .

d.l .. Beograd 1967. IOJS D. 17. 36. UlJI M . . ". 40. 15. 5). SAN. Preisto rijska Vin ča. lOll Odijev se nalazi u Muzej u francuski h spomenika II Parizu. 10. n. Radoj čić. 16. Be š la g i ć. centralne Bosne .. 163. Anati. 10J6 L. Crkva u KonjuIzu. s. I ). knj. . Be š la g i ć.. 1IlJ2 Sv.. Sarajevo 1956. sl. 102S Sv.. Renesansna klesarsko-kipars ka djela u Splitu. Pl. 10JI C. Wenzel. n . 1011 M. Skriva ni ć . Beograd 1952. XIII. Reljefi bosanskih i h e rcegovačk ih st ećaka . n . lJ. XI. Mitteilungen der Anthrop%giscizen Geselschaft in Wi en. n..133. Spomenik se sada nalazi II Arheološkom muzeju u Splitu. sv. 61. LXXXIV. Vego.3 19. 413 . Arthaud 1960. posebna izdanja. zbog čega je ovdj e nisam ni u vrs t io. sJ. Sarajevo 1965. LXVI. ali još više na vuka. Alte Graber in Bosnien und der Herzegowina. . Mirkovi ć. Kova čević. 10J1a Đ. 169-177. Solovjev.. XV-XVI (Arheologija). sl.100II S. 10ll J .ka. sl. 44 . Isti . 10 11 E. 381. Beograd 1955. Boš k ov i ć. knj. sl. Starohrva tska prosvjeta. Stratimirovi ć . str. 123.. Radoj č i ć . Wenzel. Đ . 1011 S. 1--4. O poreklu kompozicije sa predstavom lova n ~ jelene u Lipeima. Sarajevo 1972.. Cet inje 1965.. Stećc . M . 1039 A. Vesnik Vojnog muzeja J NA 2. d . Ljubinje . 10l< C. 3. u Bosni i Hercegovini. 1019 Moje bilješke iz Pavije. sl. 101J_ Đ. . . 13. na više mjesta slika. d . 31. Basler . Crkva u Konjuhu . 101) Sv. Hoe rnes. 18. . Starine Crne Gore III-IV. . knj . Wenzel. J. Beog rad 1950. Kečke met. s. T . Wenzel. sl. 101 0 M.. sl. Beograd 1932. Truhe l. Zbornik radova Vizanto)oškog instituta. IV. Stećci u Gornjem Hrasnu .. M. d . I OI~ Moje bilješke na studi jskom putovanju u Francuskoj 1971. F i s ko v i ć . 1883. 101l Moje bilješke u Arheološkom muzej u II Atini. T . B eš l agić. 6.. B eš la g ić . 32. Radojčić. sl. 234. . CIX. 102(1 Moj e bilješke na studij skom putova nju II Francuskoj 197 1. Sta ro bosanski mramorovi. Wissenschaftliche Mill eihmgen aus Bosnien und der Herzegovina. 1. 1011 J . 1009 S. Isti. knj . 7. 13. . l UJ7 A. 13-21. 8. Fiskovi ć. sl.naca Nes pine. g. IOJJ S. T. Srejovi ć . Glasnik Zemaljskog muzeja III. 9. n .. 1011 D. g. d . Patarenstvo u srednjovj ekovnoj H ercegovini . 179-180. 13. n. G. M. 163. g. um J . 29. sl. Bogumili i sim bolika steća ka. n . n . Prilozi povijesti umjetnosti u Da lmaciji 7. T. 327. Simbolika srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1978. Godišnj a k Istorijskog društva BiH VIII. Siroki Brijeg . Wi en 1894. d . Miro slavlj evo eva nđ e lj e... Sarajevo 189 1. 128.. Nišani XV i XVJ v. IJI serija.. ex . Split 1953. Srbiji i Bosni. d. sl. Zivotinja p o d sj eća na medvjeda. Vasić. Nadgrobni natpis i reljef ka'l. O ikonografiji Radovanovog portala . 29-40. Bo š kovi ć. n. sl. Prijatelj. Odljev se nalazi u Muzeju fra ncuskih spomenika u Parizu.. IIUO K . 10it C.. Zag reb 1954. Glasnik Zemaljskog muzeja. 232. Challet. d. . d. CI X . N. Bratis lava 1978. Benac. Srejovi ć. Ilin Đ . Naše starine X. Neke likovne paralele s t ećci ma. CLVI (Arheološki institut. Sur le ca raclere cultuel des representations de la chasse au cert au Moyen-age. 2S-29. n. Stećci (Mal a istorija umetnos ti). 101l D. d . U Mirušama kod Bil eća postoj i scena na kojoj vidimo neku če t vero n ožnu životinju koj a na pada nenaoružanog čo vjeka (V idi kod M. La civilisation du Val Camonica.. i T. Naše starine XI H. Skulpture s ljudskim likom iz s tarohrvatskog doba. 1026 Isti. 2. 5. Prilozi za prouča­ vanje junačkih igara u srednjovekovl1om Dubrovniku. Sarajevo 1961. IClI Moje bilješke u Tuluzu i uBarle tti 197 1 i 1975. Challet. Slovenska archeologia XXVI .

1 05... 7-8. g. n.. . d . 111-1 20. 6. Sergejevski. sl. . Vego. 9. d. . Radojči ć. CV. sl.. M. Mano-Zisi. CVI. d. T. Ion S. n. Bešla g ić. T. d. sl. sl. . 468-470. 4-5. d.. 7. 32-34. 54 i 56.~ A. Slećci .. Iskopavanja u Caričinom Gradu . Zdravković _ A. . B eš la g ić. l04l Sv. . . Glasnik Zemaljskog muzeja. tOJ. 1044 N. sl. Cha llet . d..~ M. sl.. M. d. . I07J S.. 53 i 53 a.. 120-1 26. 30. Zagreb 1966. . d . CIV. ... . 54. n. Boljuni . sl.. T.. sl. sl. Sv.. Abrami ć. 123. Beograd 1962. 1006 Đ . CVl. 11>'1 Đ. sl. . T. sl. d . CIV.Iconographie des Sainl s. 'oo F. d . . M. M..o D. 107. I . T. 10. n .. sl. n. 65. 5. CIV. d. 20. T. 43.. sl. d . Vego. Solovjev. I~J V.. XXVIII . na Blidinju . 3 i 6. Be š l agić. sl. 18. IS i 397. d. Ista.. Be š l agić. Split 1952.. Mi l e tić. n. 304.. CVl. d. Ista. . BaIcanica IV. n. B eš l ag i ć . 2. Pl. sl. .. d. 136. ". d. 414 . Wenzel. sl. 101 1 Ista.. tON I. CI V. Stare. Radimlja . Wenzel. M... 29.. . Wild. n . d .. l. I. M. Slećci na Blidinju .~ M. sl. Ljubinkoviću na ovome podatku i na odobrenju da ga u ovu svrhu mogu objaviti. CV. Benac. 44. "n M. 10U M. 59. XCV. n. n. n. Srednjovjekovna s kulptura u Bosni. Wenzel. Vesnik Vojnog muzeja INA 6-7. sl.. n.•• M. . br. T. sl. .. ll. . Stećc. 1(Itf V. 150 i dalje.. sl. ll. M.. B eš l agić. n. Naše starine VI. M. Sarajevo 1959. C u rč i ć.~. d.. Benac.. Basler. M. T. n.to. M.•• Ista. d. "" A. str.. Wenzel. n. d. Wenzel. . Va če. n . Kupres .. Kulturni karakter nekropole Radimlje . sl. Stećci centralne Bosne .. 180-181 ..~ D. d . d. CIV.... 4. VIII (Arheologija).... X. sl. sl.. Kupres . n.. 10. XCIX. d. Beograd 1973. T. 483.~ I. 2. XCII. T. CIV. Manastir Zavala. . CVIlI... n . N.~.. 7. 122 i 134.. 29 i 30... um S. Wenzel.. sl. T. Enciklopedija likovnih umjetnost i IV. 3.. 9... sl. . tom III . Wenzel. Wenzel . n. Lov sa sokolom u Bosni i Hercegovini. B eš la gić. 16. Wenzel. n . T.. T.. . n. M. 11 5.. I. d. Wenzel.. Curč i ć . 28-29. Kupres . 5. . Reljef Dioskura iz Narone. T. d.. 365. Wenzel.. VI. 48. Beš l agić. Wenzel. Wenzel. S.. Sarajevo 1953. Rad ojčić. T. T. Skovran. . 17. S. . 'w M. LXXXII. 111<7 G. n . sl. I~J Zahvaljujem R. Wenzel. A. . . M. sl. T. n. l conographie de ['art chretien. 72. M. "" S. Stećci i nišani u Vojnom muzeju JNA. . Sarajevo 1974. sl.. n. We nzel. sl.. T. d. Reljefi bosanskih i hercegova čk ih stećak a . CIV. CVI. n. d.. sl. 56. CVIlI. T. 233-234. Treći program Radio Sarajeva III. n. Radoj č i ć . Wenzel. sl. S. ll. M. 2. d. . n. Sarajevo 1971. 9. 3. I(lU Moje bilješke na studij skom putovanju u Italiji 197 1. n. d . CI.. Reau. 10$01 L. T. d . CVI. sl. 8. n. n. 10. sl. Die Da rstellung des bogwni1ischen "Perfectus" auf dem miltelalterlichen Grabdenkmi:ilern (S tećd) Bosniens und de r Herzegowina.. d . . ll. T. T. Srejović. . XCII. . Ion M. T. Vego. n. Wenzel. s. 217. "" S.. sl. M.. d. d.. . 1. sl. . sl.. Wenzel... Paris 1958. n. . B eš l agić. CVI.. T. n. Challet. Sarajevo 1956. 1011 S. Ista. 1 0iZ Sv. . Starinsko oružje u Bosni i Hercegovini . ll . n . . d. Wenzel... M. T. I~ I M. Wenzel.. Slike pokojnika . Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku LIV. Siroki Brijeg . 323.

Joea S. T. Ukras ni motivi na stećc ima. XCII. Slećci Hodova . 21-34. liJO M. Truhe lka. .. . "" S. d. d. 1. XCI . d. 67. Ljubušk i . Starobosanski mramorovi . sl. 26.. ". T. sl.. M. nu Ista. 224 i 225.. 9. Wenzel.. n. n. Wenzel. 20. . Wenzel. n . M. sl.. Mittelalterliche bildende Kunst in Ju gosiavien im Lichter der Ausstellwzg im Palais Chaillol. 1091 C. 17.. M. T. Slećci na Blidinju . sl. 9 i T. 4. 57. . I"' M.. XCV. Wenzel. 57. sl. n.146 i sl. XCII. 34-35. . lim M. M. Kure li ć. n. Vego. Be š lagi ć. M. tom 2.. 11 00 Đ. 10 i ll. P erojev i ć. 213. . Wenzel. 1091 Sv. Stećci Lt dolini Treb išnjice. Umjetnost. 34... T. l l. 1.. sl. B eš l agi ć. 23. T. M. 43. d . XCI. 13. 1106 Ist i.. n. .. XXIX. Benac. T. 38-39. Benac.. 28. n . d .. sl. T. LX:VIl. M. Alte Graber . sl. LXX II. u koloru i zmeđu str. Wenzel. XVI. Skrivanić. 365. "" J. sl. d. ilIN V. Kupres . Popovo . n.. 8.. 290-292. n. XCVI. sl. 2.. l ahrbuch der Ostereichischen Byzantischen Gesell· schafl II. M . Wenzel. sl. M.. Wenzel. n. d. Vego. Radojč i ć. Đurić.. T. 6. knj. 19. n. Wenzel. CV. n . Beograd 1949. d.. d. 1114 S. 10. d. n. Z. n . T. .. Vidi i str. . Bešlagić. XCll. Or/ički elementi u simbolici stećaka . Patarenstva u srednjovjekovnoj Hercegovini .. . 22 b. Fiskultura. XXXVll. T.. Z.. n. sl. Beš l agi ć. LXXXV. sl. LXXX!!. Wenzel. d. LXXXVll. sl. Kupres . 6. Hoernes. 30. d. Xli. XCI. 364. Srednjovjekovni s t ećc i od Slivna do Cepikuća . n . 7. Kajmaković. n. n. sl. III. XCIII. LXXXVIll.. 177. d. LXXXVII. . d. Istorija Crne Gore II . XII.. d. sl. M. n. 1.. . Be š l agić. J H. sl. d. 133. M. Godišnjak Društva istoričara BiH XV I.2 i 6. sl. sl. 178. n. XC. 6. . Asb6th.. Wenzel. sl. JĐ9.380-381. LXXXVII. 158-160. d. . Stećci (Mala istorija umetnosti) .. 93. 152. sl. C. Wenzel. Radimlja . d. Challet. 471. Sarajevo 1962. ill. str. 244. 7. IIOJ J. T. 10')0 J. Some Relie/s outside tlze Vjetrenica Cave al Zavala. Wenzel. T. Il O. Neka fizička vježbanja naših naroda i njihovo tumačenje u narodnoj epskoj poeziji. 67..2-4. 32-34. . n. Wenzel. ll09 M. T. 24. XCIV. . sl. d . Wenzel. sl. sl. d. sl. . M. Beš lagi ć. lUli M.94-118. Zidno slikarstvo u Bosn i i Hercegovini. 144. Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini . T. 5.. T. d. 169-177.415 1017 M. Starinar N. Fi l ipović : M. Bosnien und Herzegowina. Napretkova povijest Bosne i Hercegovine.. T. II I. sl. Zagreb 1882. lill M.. Benac. Radojčić. Wenzel. n. M. Sarajevo 1942.. 27. . T.~ M. Kajm a kov i ć. "N M.. "" A. 9. sl. 86... Challet.. 50 b. . " T. sl. n. 364. n. d. Stećci na Nekuku kod Stoca . sl.. d.. Wien 1888. Bešlagić. Siroki Brijeg . sl. . M. M.. M. l. sl. Solovjev. XI . 5. Basler. n.. 1101 Sv. lill Ista. IIIJ Isti . n. IWf A. d. 101' M.. Kalinovik .. 90. 1096 V. p. 2. T. . d . T. "" A. n. 10. 2.... n. 15. Uk rasn i motivi na stećc ima .. T. d. d. 16. sl. Titograd 1970. Wenzel. . Sarajevo 1965. J(I9J F. "" Ista. 437. . d. "" Ista.. .. T. 67. " U S. sl. XCIV. ... T. d. d . n . T. sl.. Wenze l. sl. CI. Naše starine VIII.. 1110 S. "" S. Be š la gić. Wenzel. sl. T. Beograd 1961 . . T. 183-1 84. "" S. Stele. T. d. Stećci na Blidinju . G. n. sl. . n . ilJI A. 1120 Ista. Wenzel. XI. Sarajevo 197 1. T. sl.. 152. 2. Wenzel.. sl. . IIII M. 14. Wenzel. . sl. Benac. XCI. 27 . S. . 25. Klai ć . Wien 1952. 1091 A. Herceg Ostoja po drugi puta kralj. 9. sl. . Poviest Bos Ize. T.

sl. B eš l agić. St ećci centralne Bosne . XXVIII. S t ećci na Blidinju.. . II" Ist i. sl. Karanović. n. sl. n. 50. 4. . B eš l agić. 73 .. XIII . M. 1175 M.. Stećci tl dolini Trebi~njice . 6. 18. 82. S. LX X I . 48---49.. 177-178.apai. XIII. Wenzel. sl. d. 13. T. Ista. 8. T.nu S. 6. Ista. n. B eš l agić.. d.. B eš l ag i ć . d. n. 24. .. n . T. Wenze l. S. Wenzel. lin M. 4 i 6. Ista. n.. n. d. T. Stećci centralne Bosne . Wenzel. T.. Be š l ag i ć. T. d.. m t S. T.. I16 L Ista. 8. XX II . M. LXXXII . n. nu M. 15. Popovo . sl. ".. T. XI. . n. Grobna crkva grafički izražena na bosanskom srednjovjekovnom s pom eniku (brošurica br. T. Wenzel. Wenzel. XII . sl. sl. Be š l agić. ". sl. XVI. ml Ista . M. 23. LXXV. 12. .~ Ista.. S. Wenzel. Kalinovik . d . sl. T. 5. I. d . 14. d. II~ M. XVII. sl.. T. ll. n. sl. Wenzel. Beš lagić . . n. XIII. d. . Bešla g i ć. . u77 S. Wenzel. 40. sl.. T. n. 16. B eš l agić... n . n. sl. Be š l agić. sl. U 1I S. d .. sl. Stećci na Nekuku kod Stoca . LXXII. sl. T. T. Kalinovik . 120. d. N.. d . sl. T . 6 1. 101 i 101 a. Beš la g i ć . n. T. 25. T. 41. LXXXVII. LXXII . . sl. Wenzel. XVI. Stećci centralne Bosne . 7. d. . T. 76-77. Stećci centralne Bosne . .. liO S. 9. d.. 5. n. LXXX II. 46. d. B eš l agić. 13. sl.. St ećei centralne Bosne . d. T. Sarajevo 197 1. sl. . n. U " S. Wenzel. Radimlja . 4. M. d. II i 16... . S. 64. M.. 1i71 S. B eš l agi ć . n. 1141 M . T. e. LXXII. 416 . Starinar XXII . sl. XIII. sl. lm Ista. mt M. 5. d . kataloJka-topografs ki pregled. n. sl. 117-11 8. sl. sl. d. n. d. n. M. Wenzel. B eš l agić. sl. M. M. I i 2. 11 '6 S. U'I S. 12. u. n. 55-57. "" S. T. nu S. . M. Wenzel. . T. d. CVil I.. T. XII.. Wenzel. liU S.anja na nekro poli s tećak a u Boljunima. 23. . 13. Naknadna 'l. lU5 S. mt C. LXXII. ILW S.. sl. Wenzel. 5. sl. sl.. 11 6. Wenzel. sl. sl. 59. Stećci centralne Bosl1. XIV.. LXXXVI II . n. St ećci centralne Bosne . 136. . sl.. II eilicije "Novosti iz bo s an s ko-hercegovačkog muzeja"). 13.l.e ..55. B eš l agić. sl. M. d.. Stećci na Duvanjskom Polju. XVII. B eš l ag i ć. 189. S. M.. Wenzel. Fisković. Stećci U Cavtatu i Dubrovačko j žu pi. sl. d. ". sl.. B eš lagi ć . LXXXIV. d. 114 1 Ista. 10 i T. 52-54. LXXXV. 101 . n. 3. n... 11 )6 S. Be š l ag i ć. M. nn S. n. . Stećci u dolini Nere tve. XX. LXXXV II. . XIX . T.. . sl. s l. d. sl. n. T. 272. 4 15. sl. 5. d . n. 79. n.. . sl. d . T. Sarajevo 1934.. T. 8. Bešlagić . 10. . T.. 46.. sl... n. J mz M. Benac. 46-47. d. Wenze l. sl. Ista. 57. n.. sl. Sarajevo 1954. sl. sl.. LXXII . sl. T. Split 196 1. Be š l agić. T. d . n. T. s... T. T. XXI. 13.. 107. M. n. sl. m 4 Ista. . St ećci. d. 6. 14. n.. sl. M.. sl. sl. 4. n. 59. Wenzel. n~ Isti. T. XII. 106. 16.. M . mL Ista. d . sl.384. d . M.. sl. 2. ll SoI "n A. 121 . Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 13.. n. 12 i 16. Wenzel. 54.. LXXIV.. Starinar VII-VIII. 7. 10 i 19. . Ljubinje . d. 22. d. 54. II~ Ista. Wenzel .. n. ilbO Ista.. n. 4. d . d. d. XIII. d. 7. 2. . Wenze l. LXXXV. T. sl.. sl. n . d. sl. n. 54. CVI. . Wenzel. ". M. d. sl. B eš lag i ć . sl. T. n ~ M. sl. M. Wenzel. ". XX. Popovo . T. Wenzel.197 1. u. "" I sta. Be š la gić. CVIlI.. 2. Uk rasn i motivi na stećcima . Naše starine II . sl. T. 165. 8. T. XIV . n. 10. d. T. sl. S. ll. sl. "n Ista. Beograd 1974. d. n. sl. . T. XVIII. 14.. Ljubinje . n. .. sl.. n.. XII I. T. 8 i T. 13. Beograd 1956. sl... 1 i 4. Zagreb 1959. sl. n. XX. sl. d. T. XVII. sl.

B eš l agić. CecchelLi. 135. T. Truhe lka. n. . TI. sJ. uu J . Ljubinj e .. . O putovhna biza nt skih cna u umjetnosti is to čnog Jadrana.. Stećc . Fis ko v i ć . St ećei tl Cavt atu i Du brovačkoj župi . d. Umjetnost. Karaman. 1107 A. na s tr. . Benae. 9. 229. lI to 1111 . illO I s ti . IM S. 1:!OO C. Sk arić. na str.VIII. . s l. d. 1201 M. 14. VII. Karaman . d. 11904 C. uu S. We nzel . 58 (izdato kao rukopis). mo V. n. Vijes ti Dru štva konzervatorskih radnika Hrvats ke VIIl.3 1. Jedan slovenski u zo r bosanskih mra11lorova.. SrednjovjekovIlo groblje kod Petrove crkve tl N ik išću . Beograd 1956---1957. LX. . Bc š la g i ć. sl. n. B eš la g i ć . .. 188 i 189. ll. d . o. Wen· zel.79. ml J. t5. br. 1 ~ Mate rijal još nij e objavljen. knj. . d.. Bibliografija i građa za umjetnost i srodne s truke VIII . 49 a. N.. Cecchelli. St rzygowski .. 1116 Vl. sl. n. nih umetnos ti 19. T. T.. 13. 1113 C. 1211 M. Altc Graber . sl. 22. O djelovanju domaće sredin e II umjetnosti hrvatskill kraj eva. n. T .. d. 11-14. Fi s kovi ć . . Olovo.. Starinar. Fi s kovi ć . 121)4 M. 6. . Starohrvatska prosvjeta. 1191 M. s. Maksimovi ć . C... Is torija Crne Gore . 14.23. D. I1Ill S. Popovo . Sarajevo 1967. sl. 195 i 198. Cecchc lli.. Naše stal"i ne XII. Beograd 1950.l i Dubro vačkoj župi . Kam eni nadgrobni s pomenici. Asb6th. sl. M. XXXIV. . Roma 1932. 18 a i 18 b. 13. Sarajevo 197 1. 49. Fis kovi ć. CeccheUi . 116-1 Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Benac. 14l. . . Sergejevski..ciklopedija likovnih umjetnos ti IV. Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u Nik šiću . ll . 161..i. Prilozi povijes ti umj etnos ti u Dalmaciji IS. XL. s l. 196. Zara. d. Fi li povi ć. ll ?\! Lj. I1U Lj . sl. 470. Ill.. 91 i dalj c.. Zagreb 1963. Olo vo . Stećci (Mala is torija umetnosti). Glas nik Zemaljs kog muzeja XL.. d. s J. na s t r. 29. sa fotosom. M. . 378. I s ti . Wenzel. 55. 157 . sv. d. 156--160. Benac . 230. sl. Zagreb 1964. Zagreb 1953. 149. Beograd 1975-1976. 79. sl. Ceechel1i. ll" C. Benac. XII. II .. Fi s kovi ć. Cecehc lli . TI.. B eš l agi ć . n. Sarajevo 1969.XXI . s tr. sJ.. Slećci i njihova umjetnos t. ml C. 1156 C. 71 . . na str. d. n. Starobos(lIlski mramorovi . C. 159.. 17. Zagreb 1959. XX. Benac.. ll'" L Re nđ eo. illO S. . Sarajevo 1918.205. Zag reb 1958. 1191 J. 104. Srps ki e tnogra fski zbornik. 14-15. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici s tećc. 46. 14 . Beograd 1962. 52 a i crtež na T. sl. Zbornik Muzeja primenje. 159. sl.. Sergej evs k. llU Lj . 1111 C. . sl. . Radimlja . d .. 1191 P. ll. St ećc i u Cavtall. IlO!' A. n a str. n. Sergejevs ki. Beograd 195 1. 1119 A. 80-8 1. T. Orijemalni elem enti i datiranje korsk ih klupa split ske kat edrale. li U C. Wenze l. 1lI4 V.. d. Ludmer. ca talogo delle cose d'arte e di antichita. . 48-49. sv.. Uk ras'1i m otivi na s t ećc im a .. MOlivarkada i s tolova na s lećcitnll.20. 111$ A. O razvitku s ta rohrvat ske umjetnosti. . ž. Hoe rnes.. m! D. C. Kara man . . Sarajevo 1952. d. 497 . . Stećci LI GOI'njenl Hrasnu . Petrović. Đuri ć . centralne Bosne.417 En. Benae. s l. Split 1963. 62--68. d. n. LXXXV. 1101 A. Zagreb 1927. 2. Glasinac. 16.. na s tr. 157.... 11116 A. VI1 . 593. 54. d. 11 1$ C.. 112-115. d. I ~ D. 1211 1. 11. Stećci okoliIle Kladnja. 169. M aks imovi ć.46--47. n . 11 '17 S. Đuri ć . . B eš l ag i ć. sl. 14-16 i 19. I st i. na is tome m jes tu.

Benac. XV-XVI. Sergejevski. Ljubu!ki. sl. Curčić. T. Naše starine IX. . Stećci u Ziemlju . d. St ećci tl dolini Neretve . 55-69. J01. Stećei Hodova . I UI S. Corović-Ljubinković. lm A. V. Kalinovik . Beograd 1965. d. lm F. Sarajevo 1954. 12'1 Isti.. Abb. II . Sarajevo 196 1. .66. Novi Sad 1970. B eš la g i ć. 17. 66. '''' S.. Be š lagić. Olovo . 279. Sarajevo 1954. 14. Nevesinjski s tećci. d. 63. n. 1241 Isti. 197G---197l. . . sl. 1. 5. V. XXX . d. d. 81. IH' A. . 1146 D. .. B eš la g i ć.. 11-28. 30.. Azzola. IUI S. 42 i 43. 132 418 . Mo mirović. Starinar. sl. K at i ć. sl. 141-142. . Band VII. skih i treskava čk i1z rezba renih vrata. T. Lttdmer . XXI. Zbornik Muzeja primenjenih umetnosti. d. Benac. V. . . Sergejevski. sl. un L. Beograd 1960-1961 .m M. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. . 180. sl. 124Z M. . Beš l agić. 52 a i dr. 6. 2. 2 a. Histo rija Bro ćna. Zagreb 1964.. Sarajevo 1964. IV-V. 9.. n. IlU Enciklopedija likovnih umjetnosti III. Sarajevo 1956.. 164-165. n. Radimlja . . n.1124 M. 143-1441.. T. n.. m' A. . Wenzel. 2.. 19. lUO D. Ludmer . N.. . 22.nilt vrata manast ira Slepča. 68.. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici . Sredniovekovni dubo rel.. Pe tri ć. 2 i 3. XXXV. Benac. . Glasnik Zemaljskog muzeja. sl. 160. 72--81. VI. n. 12. br. Sergejevski. sl. D. IZU. . . 31. 8). IlU P. 284. \3. 18 i 19. T. 40. Japodske urne. Wenzel.. n. D.. Ikonografija duborel. 48 i T. sJ. 1226 M. lm S. . XXX. 1-4. sl. s l. s l. sl. u.. d . sl. . 28 i 89. d. S t ećc i cen tralne Bosne .. . sl. Katić. Prilog datiranju slepcan. 1. n. n. 99. sl. 12$4 V.m A. knj . Sergejevski.77-85. 21. 1212 M. U4J S. Vego. I W Isti.. 10. Naše stari ne III .. 69. IUS Isti. 22 i 24. Zanimljivi pabirci iz narodne medicine. T. . d. T. s l. 93. 29. Naše starine XIII. Beograd 1964-1965. Corović-Ljubinkovi ć.stećci (u dolini Trebišnjice) . B ešlag ić. B ešlagić.)0 Isti . . 129. sl. Mittelalterliche Sclteibenkreuz-Grabsteine in Stadt und Kreis Bi. 9. n . d .638. 10. 6. u* S. Vego. M. K. Palaves tra M. goslavije. 45-46. Kupres. .. . Illl P. B e š lagić . s l. Patarens tva lt s rednjovjekovnoj Hercegovini. sl.. Sarajevo 1950. . sl.. Zbornik Matice srpske za likovne umetnos ti 6. Steće i u Raškaj Gori. 19. Bešlagić . Stećci u Bitunjoj . Radimlja . 78. Sarajevo 1964. sl. Wenzel. T. Naše starine VIII. 256. 23. P.. Han. .. Vego. Siroki Brijeg. Sarajevo 1962. 33. V. M. sl. Corov i ć·Ljubink ov ić. n. . 85-86. BUdi nger Geschichtsblatter. n. 6. 7 i T . 31. 160. 1116 Isti. sl. d. Stećci tl okolini Sibenika. IUS M. s. . Momirović. s l. n. 20. 127-129 (Vidi i Napredak. Sarajevo 1933. S. Srednjovjekovn i nadgrobni spomen ici tt tepi. S t ećci u Birunjoj. B eš l agić. . sl. knj.idingen. . Mostar 1978. Srednjovjekovni nadgrobni spom enici s t ećci (u dolini Trebišnjice). Vego. Ll istočnim oblastima Ju. Isti . 6-7. s. Sarajevo 1952. Stećc i u Ziemlju. d. IS.. U" I s ti . I V. 5. d. na istom mjestu. Benac. 1251 L.'" S. Sarajevo 1933. "Most" 17-18. Popovo .. Momirović. Godišnjak zaštite spomenika kulo ture H rvatske l. n. Sarajevo 1954. . Sarajevo 1972. 30. T. Gajret br. LXXXVIII. Zagreb 1975. Radovi Nau č n og društva BiH XXIV (Odjelj enje istorijs ko-filoloških nauka. Isti. N. 11&1 M. UJI S. IZ 45 M.

' 419 U periodu austrougarske vladavine u Bosni proučavanju stećaka se posvećivalo dosta pažnje. bio Slovenac Kuripeš i ć. predmet istraživanja. ali nije isključeno da podaci postoje i iz ranlijeg perioda. I interesovanje stranaca za ove spomenrke naglo je poraslo.. koji još nisu ustanovljeni.' bečki arheolog dr Modtz Hoernes. 12 Odmah "za njih dolazi hercegovački franjevac i pisac fra . zaustavilo se u selu Lađevini (Vlađevini) kod Rogatice da pregleda nekropolu sa ogromnim s tećcima .i Hercegovinom i u svom putopisu saopštio i dva natpisa iz okoline Stoca.7 ruski putopisac Pavle Rovinski' i francuski putopisac E. na putu kroz Bosnu.3 . 'll čijem je sastavu. Tom prilikom je Kuripeš ić zabilježio ku i srpskim pismenima".' Među starije istraživače stećaka spada i pruski konzul u Sarajevu Otto Blau. oni su odavno skrenuli pažnj u naših i stranih naučnih radni'ka i ostalih kulturnih građana i sve donedavna su bili. pogotovo kada se odnose na natpise. iz Veličana kod Trebinja.iz 1530. a drugi na njegovog vjernog vlastelina vojvodu Miotoša (obadva . Luschan. Bez obzira što su ovi natpisi tada vrlo pogrešno pročitani (zapravo je to bila slaba rekonstrukcija narodnog predanja). natpisi predstavljaju najkarakterističniji i najfaktor naučne i umjetničke vrijednosti stećaka. od kojih se i dva natpisa "na srpskom jezijedan odnosio na vojvodu Vlatka Vlađevića.· mađarski istoričar Johan von Asb6th. Konstantin Jireček je jednu svoju studiju posvetio natpisu Radače Cihorić. Poslanstvo austrijskog cara Ferdinanda I turskom s ultanu Sulejmanu II . a možda ih je bilo pa su se izgubili. Mnogo je više domaćih naučnih radnika koji su se zanimali za natpise stećaka. oni su ponešto rekli li o natpisima. zbog čega su njihova zapažanja uglavnom pogrešna. De Sainte Marie.NATPISI STE CAKA Uz oblike i ukrase. Osamdesetih godina XVIII v. međutim. Među najstarije spadaju bosanski franjevac i književnik fra Martin Nedić" i hrvatski književnik i istoričar Ivan Kukuljević-Sakcinski. zbog močvarnog tla nije uspio da pregleda. a među njima su: austrijski vojni ljekar dr F. Sami po sebi.' Pi šući o stećcima iz raznih krajeva.' Slijedeće vijesti'. 1O Gotovo za sve navedene strane istraživače može se reći da su steć­ ke vrlo slabo upoznali.5 mađarski rudarski inženjer Gi:itting.stećka se danas nalaze u vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu). a i danas predstavljaju. godine. Talijan Alberto Fortis je proputovao neke krajeve Dalmacije l i Hercegovine i u svom putopisu ostavio nam je zabilješke o nekoliko lokaliteta stećaka . kao tumač latinskog jezika. Kuripešićeva informacija ima istorijsku vrijednost. značajniji l - EVIDENTIRANJE I PROUeAVANJE Najstarije zabilješke i podatke o natpisima s tećaka nalazimo u putopisu Benedikta Kuripešića . Rekao je da su ga u okolini Trebižata privukli natpisi koje. -koji je pred kraj turske vladavine proputovao Bosnom . podaci o natpisima stećaka potječu tek iz druge polovine XVIII v.

16 Ljubomir Kovačević. Ne samo da je bio inicijator i organizator akcija koje su se na to odnosile. U svojim radovima." A. Gotovo su svi poslovi bili vezarui za ličnost Cire Truhelke. reći da su pos lovi u glavnom bili slabo organizovani i nesistematski. vladala je s tagnacija." Kosta Hiirmann. objavlj en li Glasniku Zemaljskog muzeja 1895. prvenstveno Viestnika hrvatskog arkeologičkog družtva. 29 Prva dva decenija XX v. lista za knjigu umjetnosti i obrtnost. Tada se pojavljuju doprinosi Vladimira Corovića. koje je počel o 1902. Starina Jugoslavenske akademije znanosIli i umjetnosti i Starinara Arheološkog druš tva u Beogradu. U staroj Jugoslaviji je bilo samo povremenih aktivnosti. g. pravio odljeve li gipsu. Za sakupljanje grobnih natpisa služio se raznim izvorima i literaturom.31 Đorđa Stratimirovića . nego je lično najviše terena pregledao. Arkiva za povjesnicu jugoslavensku. da objavljuju njihove izvještaje." Ljubomir Stojanović. kao i nj'ihovih natpisa..'8 I naš ugledni slavista Vatroslav Jagić je jednu svoju radnju posvetio natpisima stećaka.'l Posebnu s tudiju je posvetio pis mu natpisa stećaka. Jedan od razloga š to se javlja više [straživača natpisa u drugoj polovini prošloga vijeka svakako je bio u blagonaklonosti tadašnjih naših časopisa. i 1896. g.i sarajevski mitropolit Sava Kosanović. Zapažen mu je.33 Vladislava Skari ća. Iznimne aktivnosti nisu bile od nekog 2)načaja.B Neke natpise su objavili . iako treba primati da je njegov doprinos u tome pogledu najobimn1ji i najvredniji . ilkonama. Martino\'i ća.3o Milenka Filipovića.'o Osnivanjem Zemaljskog muzeja u Sarajevu i pokretanj em njegovog godišnjaka Glasnika Zemaljskog muzeja. Milićević. U knjizi III objavio je 201 i u knjizi VI 27 nadgroon ih natpisa.15 Milan Đ. I sam Ciro Truhelka je dosta griješio. članke i radove. a onda te natpise proučavao. pretežno se stećaka. u obradi s teća ka. U prepisivanju i či tanju natpisa griješilo se dosta. objavio je preko 100 natpisa. međutim.3' Vejsila Curčića 36 i Pere Slijepčevića. Nakon dugogodišnjeg napornog rada objavio je 6 knjiga zbornika Stari srpski zapisi i natpisi. crkvama.25 Matija BijeIrić. ali i sa vremenski kasnijih nadgrobnih spomenika.17 Sime Ljubići' i Mihajlo Valtrović. nastupilo je razdoblje nešto šireg i kvalitetnijeg rada na evidentiranju i prou čavanju natpisa. Ova 420 . npr. Mislim da je to jedan vid odraza opštih kultumih kretanja i stremlj enja karakterističnih za doba ilirizma i romantizma u našim krajevjma. 1 9 Među najstarije bi se mogao ubrojati i Vid Vuletić-Vukasović. rad Starobosanski natpisi.. štampanim najviše u Glasniku Zemaljskog muzeja između 1889. a završ ilo se 1926.Petar Bakula. freskama." Đoke Maza lića. nazvavši ga bosančicom. g. koji je o natpisima stećaka još najvi še pisao. nadgrobnim spomenicima. 22 U tome vremenu svoje radove o natpisima objavljuju: Luko Zore. objavivši tridesetak priloga u Viestniku hrvatskog arkeolog ičkog družtva i nekim drugim časop isima u razdoblju između 1881 i 1896. Treba. 37 Na ovome mjestu potrebno je navesti i jedan svojevrstan poduhvat. Ljubomir Stojanović je godinama s kupljao s tare ćiriIske zapise i natpise na knjigama. Slovinca. te saradnjom znatnog broja ljudi sa terena koji su bili vješti tim poslovima.14 zatim Miloš Milojević. crtao i fotografisao natpise. g. tadašnjeg kustosa a kasnije direktora Zemaljs kog muzeja." Petar Kaer" i Alija Catić .

Tom akcijom Zemaljskog muzeja obuhvaćeni s u samo natpisi teritorija današnje Bosne i Hercegovine..." Pavao AnđeJ.'9 Leon tij e Pa vlov i ć." Jovana Kovačevi ća . U tu svrhu je formirana stručna ekipa koja je pod rukovodstvom Marka Vega..kovića .ić. g. te da je njihovo objavljivanje rastureno po raznim časopisima. u mnogo s lu čaj eva i gipsane odljeve. pa se može reći da je na taj nač in posao oko evidentiranja na tpisa s teća ka u potpunosti obavljen. otkrila i pročitala nove primjerke i pripremila kriti čko izdanj e svih natpisa u vidu zbornika. počevši od 1957. glagoljske i latinske). kao izdanje Zemaljskog muzeja. navedeni su bibliografski podaci i izvorj. U međuvremenu se došlo do saznanja da su natpisi na teren u 'u veoma teškom tehničko m stanju." Đoko Mazalić.. trebalo organizovati posebnu akciju koja bi š to pnije ostvarila uvid u pravo stanje na terenu. Ne računajući ostale epigrafske na tpise koji s u tim zborn ikom obuhvaćeni (6iriličke.'. a priloženi su i foto si ili crteži natpisa. Gregor Cremošnik. putem s tudij a s tare bosanske ćiriLice uopšte. koji s u prije 1945. Proširenjem opšte akcije Zavoda za zaštitu spomen ika kulture Bosne i Hercegovine na područja s usj ednih republika.59 Vladimir Mošin .so Dušan Glumac.'" a potom Se fik B eš lag i ć. pa da bi . već bili na raznim mjestima objavlj e ni. g. zatim da u njihovoj dosadašnjoj nau čnoj obradi ima dosta propusta ine ta čnosti . napravi la fotose. g.'1 Bilo je i drugih obrađivača stećaka koj" su otkrili ·i objavili poneki nat pis." Drago Vid ović. tu je zastupljeno ukupno 267 natpi sa stećaka.: Alojz Benac.S3 Jovana Vu. Toga se prihvanio Zemaljski muzej u Sarajevu. objavljen u vremenu od 1962. a potom pripremila Zbornik koji je u 4 toma. a potom i Zavoda za zaštitu spomeni i ka kulture Bosne i Hercegovine.' Neki od objavljenih natpi sa s u bi li predmet studija i rasprava.'''' Maja Miletić." Ovome treba dodati i s inte ti ča n naučni rad Đorđa Sp.J9 Zbornik je obuhvatio i dotle p ris tigle materija le opšte akcije pop'isa stećaka koji su se odnosili na na tpise. pristupilo se planskom evidentiranju i prou čavanju steća ka ." Jovan Ivović. Najveći broj do sada nepoznatih natpisa pronašli s u Marko Vego. g.'.zbirka natpisa bila je od velike koristi mnogim i danas ima svoju veliku nau čIlU vrijednost. Ističem takve radove Marka Vega. Smatram da treba navesti i zan imljivo dj elo nedavno preminulog istaknutog bosanskohercegovačkog pjesnoka 421 .'" Angela Horvat. Crnoj Gori i Hrva ts kOj.:l8 naučni m radnicima. Zdravko Kajm a kov i ć. tako npr. O sv im tim natpisima je data transliteracija i transkripcija. Radoji či ća 64 i obimnu radnju o stećaima Ivana Renđea..' Mirjana Corov i ć-Ljubinkov i ć. obišla teren. do 1970. a uz to i evidentiranju i proučavanju natpisa.1 i Radomir Stanić. do danas možemo s matrati period om organizovanog i sistematskog nau čnog istraživanja natpisa. došli smo i do natpisa koji s u nađeni u Srbiji. Najprije nastojanjem Zemaljskog muzeja. Aleksandra Solovjeva'"' i Pave Anđelić . r evidirala dosadašnj a č itanja . u kojoj je na pregledan način domo i 164 natpisa sa s tećaka . 57 Posebnom paleografskom studij om zadužila nas je Gordana Tomović. Dugogodišnjom akcijom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine oko terenskog popisa stećaka i njihovih natpisa rukovodio je SefiJk Bešlagić. a Vrijeme od os l obođenja zemlj e 1945.8 a posredno.' 1 Pe tar Đorđi ć" i Tomislav Raukar. zbog njihove velike lI1aučne i umjetni čke vrijednosti. njihov sadržaj je preve den na francuski jezik.

Maka Dizdara. U Srbiji je ranije bilo 15. Djelo ima ne samo književnu nego i naučnu wijednost. U Bosni i Hercegovini ima najviše natpisa.7I te dr Z." dr V. a vodeći lokalitet u tome pogledu su Piperi . Relativno.i zbor tekstova srednjovjekovnih povelja i rukopisa) i obavio njihovu književnoestetsku analizu i valorizaciju. naj· više natpisa i ma oko Lopara. ostalo je . danas imamo u svemu 384 natpisa.približno isto stanje kao i prije 10 godina. a u vezi s tim i pronalaženja dotle nepozna tih natpisa. ipak je ponekii na~pis još ostao neotkriven. U Hrvatskoj natpisa ima najviše u okolini Dubrovnika. tako da ih sada u svemu ima 326.k njizi Stari bosanski tekstovi Dizdar je sa puno truda. koliko je ranije iznosio ukupan broj natpisa na stećcima 'll Jugosla\"iji .70 a ne· davno je Brana Belić pronašao jedan na tpis u okolini Tes lića. Danas je i ukupan broj steća ka izmijenjen. u međuvremenu su pronađen a još 3.59%. u međuvremenu su otkrivena 3. tako da ih danas ima ukup. on je sa 66. od kojih neki još nisu publici ra-ni.73 Procentualna zastupljenost natpisa u odnosu na današnji ukupan broj stećaka iznosi 0. Bešlagić pronašao jedan natpis u okolini Graaačca67 i jedan u Perastu. Kaj maković dva natpisa u okolini Foče. u Srbiji u oko· 422 . potrebno je a i moguće da u ovome momentu pružimo maksimalno tačne i kompletne podatke: Na teritoriji Bosne i Hercegovine do prije 10 godina bila su 323 nat p i·s a. U Bosni . u međuvremenu ih je nađeno još 9. g-" Kako je u međuvremenu bilo naknadnih akcija evidentiranja stećaka. I š to se rasprostiranja natpisa tiče. Bileće. u Srbiji 0 . utvrđeno je brojno stan je primj eraka sa natpisima . a 'll Bosni i Hercegovini 0 . umj esto 363.19 primjeraka. me okviru HercegoV1ina je dva puta bogatija od Bosne. no 18. Stanić nekoliko natpisa na područj u 'bivšeg Novopazarskog Sandžaka. U vrlo zapaženoj . g. koje je publicirano 1971. n ađeno je 6. pa njihov ukupan broj danas iznosi 22. smisla i nadahnuća izvršio izbor jezički najzanimljivijih natpisa stećaka (uz . Gacka i Stoca.49 % . Palavestra jedan u 'Okolini Foče" i R. Na tenitoriji Hrvatske je bilo 13. U Crnoj Gori je bil o 12. Tako je u međuvremenu S.7I a 2- BROJNO STANJE Po završetku opšte sistematske akcije evidentiranja stećaka 1969.55% . Prema tome.66 Iako su poslovi oko evidentiranja natpisa stećaka 'Obavljeni dosta solidno [ savjesno. a n a njenom po· dručju se broj em natpisa naročito ističu krajevi oko Trebinja. relativno.478 povećan na 69.356. Ta'ko on u Hrvats koj sada iznosi 0.55 % Taj procenat se samo poneš to izmij e· nio u republičkim relacijama.8%. U (O. u Crnoj Gori 0. najviše natpisa o kupljenih na jednome loka li· tetu imaju Boljuni kod Stoca . i to kako na teritoriji Bosne i Hercegovine tako i na susjednim republi čkim podru čjima. što znači da danas tamo postoji 18 natpisa.

što je veoma važna činjenica. putopisac Kuripešić nazvao "srpskim pismom". susreće se naziv bosansko pismo. IJIiti da je na latinskom . u Rogoznici kod Sibenika postoji nadgrobna ploča na kojoj je uklesan danas nečitljiv natpis go tičkim slovima na latinskom jezilku. naveo da su nekada kod crkve Gospe Dd Lužana u Stonskom polju bile 3 ploče sa natpisima latinicom u kojima se spominju imena Radivoja Vučetića. Tragajući za najstarijim nazivima. To nije moguće sasvim tačno usta· noviti. Ante) . također ne možemo svrstati u stećke. Godine 1668 i 1672. evidentirano 9 nadgrobnih ploča (u Fethiji džamiji. Naprijed sam već naveo da ga je 1530.kapeli na Bobovcu nađene 3 oštećene nadgrobne ploče. Još 1530. mislim. g. g. g. 79 NatpiSi stećaka su. ali je.kšića i Bileće. g.n ali ni te ploče ne možemo svrstati u stećke. Radovana Humkovića i Radovana Pribinića. koje ne smatramo stećcima.76 a u Vlašićima na otoku Pagu ploča sa glagoljskJim natpisom iz XV v.." ali takvih nadgrobnih ploča ima mnogo u Hrvatskoj. tačnije u Banjanima. Od 267 natpisa na teritoriji Bosne i Her· cegovine. M. nego samo približno. Ne postoji nijedan natpis na stećku koji je napisan glagoljicom. međut.74 3 - PISMO I JEZIK Prnje svega. U Bihaću je. 1847. to pismo nazvao bosanskim. potrebno je reći da su natpisi stećaka pisani na na· rodnom je1liku starom bosanskom ćirilicom. nekadašnjoj crkvi sv. doduše.57.O nazivu pisma Nije nam poznato kako se u svoje vrijeme nazivalo pismo kojim S" pisani srednjovjekovni bosanski knjiški i epigrafski . g. a . A. Osim toga. odnosno bosančicom. Dodajmo još i Lo da je Nikola Bjelovuči ć. na sljemenjacima . karakteristične za razdoblje kasne gotike u srednjoj Evropi.89 primjeraka. najviše ih je klesano na pločama .78 na kojima su ustanovljeni latinski natpisi.. govorio o bosanskoj staroj azbuci. pisani isključivo ćirilicom. U najnovije vrijeme su u bivšoj dvorskoj . A. ustao protiv toga naziva. ovaj podatak prilično nesiguran. koji se pretežno odnose na hrvatske plemiće iz XVI v. latinicom ili nekim drugim pismom. kraju !između N. Jukić je 1842. istih iLi sličnih onima iz Italije i drugih zemalja za· padne Evrope. kako to pismo još neki nazivaju.lini Malog Zvornika i Raške. pišući o Pelj ešcu 1921. za to pismo upotrijebljen je naziv bosanički alfabet. a F. dakle. Hadžijahić je pronašao nekoliko dragocjenih podataka. na kojima su natpisi na latinskom jeziku. sa likovima i insigni. zatim na sanducima . talijanskom iH nekom drugom jeziku.79• 423 . Fortis je u svom putopisu liz XVIII v..im. Stojačković je.16.spomenici. koji su ušli u Vegin Zbornik natpisa. jama bosanskih kraljeva s kraja XIV i iz prve polovine XV V. a1i te ploče. Vjerovatno bi bio zanimljiv podatak o osnovnim oblicima ·stećaka koji su korišteni za I klesanje natpisa. a u Crnoj Gori u okolini Nikšića. barem što se samoga pisma tiče. iz XV V..71. na krstačama .34 i na stubovima .

tretiraju ć i to sve dij elo m zapadne ć irilice. ikavsk i govor i." Zvonimir Kul und ži ć smatra da je u Bos ni nasta la posebna varjjanta ćiri l i ce . Stariji hrva tski . I van Kukuljevi ć je upotreblj avao ime hrvatsko-bosanska ćirilica.'J· I u udžbenici ma o hrva ts koj srednjovjekovnoj književnosti su svi .so smatrajući da se razlikuj e od ć irili ce po slovima b.wm ćirilicom). među koj ima je istakao nove ob like slova č. Pišući o književnim nas tojanjim a u srednjovjekovnoj Bosn i. dalje. Raukar je pledirao za termine zapadno ći rilsko područje i za padna ćirilica. odnosno bosanskom ćirilicom. "specifi čn o pismo Bosne". On je. povezamos t sa k ato li čan s tvo m . Po nekima je to srpska ćirilica. Za pismo natpisa s teća ka on je predložio naz iv lapidarna bosanska ći rilica. Tako." a Franjo Rački bosanska ćirilica. npr. s ta tuti.'IO 424 . n aroč i to. koja se proširila i na Bosnu . koje on naziva bosanč ico m ili hrvatskom ćirili­ com. koje je postalo i razvilo se nezavisno od s rpske ćiri li ce. koji je pod nazivom b osa n čica podrazumijevao cjelokupnu bosansko-humsku srednj ovjekovnu ćir iI s ku pismenost ' 5 Da bi dokazao da se radi o sasvim novom pis m u. a ne posredno iz crk vene ć iri li ce ." P išu ć i o razvitku bosansk e ć i rii ske minuskule. i č. T. koje on naziva hrvatskom ćiri­ licom"" Rekao je da je naj s tariji hrvatski ć i ri l s ki rukopis ugovor Kulina bana s Dubrovnikom J J89. a . I van B rč i ć ga zove imenom bosal1Ska azbuka. kao već us talje n. Zla tov i ća J 888. Slično Vrani. a naziva se i starobosanskom.i velika raznolikost. bosančica se prvi pu t susreće kod F. U svoj oj s tudiji O problemu bosančice on je nešto kasnij e usvoj io term in bosančica samo za zapadn o-ć iri l s ki brzopi s XVI-XVIII v. a onda i bosančicom. Smatrao je da b osanči ca ima ne samo svoje specifi č­ nos ti u odnosu na srps ku ć i r ili cu nego i posebno ep igrafsko pismo. mislili s u i neki drugi hrva ts ki na u čnici . i za ć iril s ko pi smo štampanih knjiga . Kurelca 1861. odnosno hrvatsko-bosal1Skom. osim toga. on je naveo više nj en ih paleografs kih i j ez i č kih osobitos ti ... ugovori.natpisi bosanskohercego vačkih s teća ka uvrš teni u h rva ts ku e pigrafiku. a li je bio p ro tiv toga naziva za č ita vu bosans ko-hums ku ćirii s ku pismenos t. zatim bosansko-dalmatinskom ili zapadnom ćirilicom. pisma itd " Njega je slij edio Ma te Tentor. bio uvjeren d a je lapidarna bosanč i ca bila osnov za razvoj bosančice kojom s u pi sani drugi tekstovi .'" Ciro Truhelka je ovo pismo nazvao bosančico m i p okušao da taj naziv obrazloži.'3 Naziv. v i z.neš to kasn ij e je po kušala i da u na uci već odbačenu hipotezu Truhelke i Tentora o postanku bosan č i ce nepos redno iz grčkog p isma . Benedikta Zelić. kronike. g.povelje. posebno o nj enom teritorij a ln om š irenju u Da lmaciju o d XV v. za koju je re kla da se ispolj avala i na bosans kim stećci ma. đ. g." Vladimir Moš in je dobro uoči o spec ifi č nosti ć irilice u da lmatins ko-hrvat skom područj u i prihvatio termin bosančica. ponovn o oživi. hrvatska ćirilica. v. a li je to pismo uklopio u opš ti razvitak južnos lovens ke ć irili ce . Vladimir Vrana je rekao da se ćir il sko p ismo prošir il o u Bosnu i u Hrvatsku . nazvao za pad. izmijenivši se u poneče m .na zapadu. a naziv bosanica kod S.o nazivu pisma naših natpisa u užem s mislu riječi mišljenja ne samo da nisu usaglašena nego se m ože reći da u tom e pogledu faktično postoj.naučni radnici su ovo pismo razl ičito nazivali. pišuć i o razvitku brzopi sa u Dalmaoiji ." Vatroslav Jagić bosansko-dalmatinska ćir ili­ ca (kasnij e je o n brzopis u Poljicama XVI-XVIII v. neki je zovu hrvatskom. najprije je s matrala da je bosan čica hrvatsko nacionalno pismo. g.

ali isti če i obrazlaže i njezine posebne odlike. A kada j e K.IOJ a prof. Rešetar% i S . Horm anna.Srpski nauOni radn ici su bosansku ćirilicu gotovo odreda vezali za srpski narod i s matrali s rpskim ćirilsk im pismom_ Vuk Karadž ić ju je smatrao dijelom srpske pism enos ti_" Ljubomir Stojanović j e sve natpise stećaka uvrstio u svoju poznatu zbirku s tarih srps kih zapisa i natpisa " Pe tar Kolendi ć je. Truhelke i K. nezavisno od srpske ćirili ce . Beli ć je rekao da je u Bosn i od polu us tavnih i brzopisnih slova s tvorena s tilizovana azbuka koja se naziva bosančžc01n. tvrdeći da je to samo srpsko pismo'3 Među poznatim savremenim srpskim nau čnim radnicima Petar Đorđić li svom djelu o is toriji srpske ćirili ce smatra bosančicu varijantom srps ke ćirili ce . koja kao lingvi s ti č ki s tručnjak proučava s tare bosMlske rukopi se. 9 3a Truhelkino miš lj enj e o bosančici. stećci počes to nazivaju s tarobosa ns kim spomenicima. onda su mu ruski arheolozi prigovorili zbog takvog naziva. Hormann na XI Arheološkom kongr es u u Kij evu 1899.'"1 Iz srednj e generacije bosan skohercegovač kih naučnih radnika koji su se p ovremeno bavili istraživanj em natpisa steća ka spomenimo Vladislava Skari ća. a njihovi natpisi s tarobosan s kim. održanom u Zenici 1973. Cremošn ik ' 5 Na Truhelkino mišlj enj e o bo san čici kao posebnom pi smu da li su ozbiljne prigovore i M. . ozbiljno je kritikovao Gr. posebno ono o epigrafs kom pismu kao starije m od pis ma rukopisa. š to mu je prigovorio Aleksandar Mladenovi ć. Raukar u svom referatu koji j e podnio na Simpozijumu "Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura". ovu s taru bosansku ćirilicu naziva stećke i bosančžc0111 . skom ćirilicom ili bosanč icom . 99 Interesantno je napomenuti kako se u s tarijoj literaturi o s tećci­ ma i njihovim natpi sima. Cirković." Truhelkinu koncepciju o samostalnom razvoju bosa n čice . U nedavno objavljenom dj elu o pismenosti u Bosni i Hercegovini Vojis lav Bogićev i ć je upotrijebio termin bosanska ćir ilica. 102 Savrem eni bo sa nskohercegovački naUC 11l radnici koji proučavaju natpise na njima. podnio referat o s tećc ima." A. naročito li radovima koji su objavljivani u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu iz pera C. koji se s uprotstavio nazivu bosa nči ca. naj češće ovo pis mo nazivaju sta r 0 l'11 hasan. za to š to s u u njemu vidjeli spontanu želju Aus tro-Ugars ke da Bosnu i Hercegovinu ogradi od srpskog svijeta 1 00 Treba reći da je Vladimir Corović za ovo pismo upotrebljavao naziv bosanska ći rilica. tvrdeći "da ničega n ema š to bi pis mo iz Bosne izd vajalo od ostalih ć iril s kih pisama"'8 Nede ljković je južnos lovensku ć irilicu i s klju č i vo vezao za srpski narod . ne pominju ći Truhelku ni druge autore. ali je i on na svoj na čin osporio posebne od like bosanske ćirilice. g.I 04 425 Gotovo sve ove kontraverzne i važnije razlike o nazivu i obilježjima s tare bosanske ć irilice us pj ešno je prikazao i pod vrgao kritici T. bio protiv upotrebe naziva bosančica j bosQ/1Sko-hrvalska ć irilica. oštro je napao Brana Nede lj ković. Herta Kuna. Doduše. g.

Cirila. H" Najprije je stvorena takozvana crkvena ćirilica na staroslovenskom jeziku. Izvjesno opravdanje ima i drugi naziv.on je najviše pažnje tada posvetio dalmatinskoj ćirilici XVI-XVIII v. a kasnije pravougaoni oblik slova. Poluustav je postepeno istisnuo ustav iz liturgijskih knjiga. kada se radi o epigrafici.. koji se javlja u XIII v. prilagođavajući je prema svojim uslovima i potrebama. * ** U nauci se smatra da je ćirilsko pismo nastalo krajem IX ili po· X v.. stvorio srpsku azbuku od 30 slova lO8 četkom Po Beliću. ćirilica ubrzo potisnula. osim toga. kao posebno kance larijsko pismo. građan sk u azbuku. sa 38 slova. ali je u pojedinim zemljama i dalje prilagođavana nastalim potrebama. tako da se glagoljica u Bu· garskoj zadržala samo do X v.slovenske pismenosti. tzv. Najveći broj slova preuzet je iz grčkog uncija'lnog pisma. kancelarijska minuskula}. praktičan za upotrebu i što u postojećim uslovi ma 'Ila svoj način pomiruj e is ključivos ti navedenih nacionalnih naziva. Zahumlje i Travuniju.los Općenito se može reći da je danas prevladalo mišljenj e da knji· ško. koji je. dosta pažnje posvetio obilježjima te kasnosrednjovjekovne bosansko·humske ćirilice. održala sve do XIX v. te brzopis (neki ga nazivaju kurzivom). u Makedoniji do XII v.107 Zaslugom Petra I Velikog. pa bi ga od sada trebalo prvenstveno i upotrebljavati. povezujući tu ćirilicu sa bosansko·humskom pismenosti XIVXV v. osnivača . I09 426 . i to sjeverno od Splita. u svjetovnim s pomenicima (poveljama i pismima) dobila svoj definitivan karakter. dozvoljavaju i opravdavaju naziv bosans ka epigrafska ćirilica. a za s pecifične slovenske glasove stvorena su nova slova. Malo prije ćirilice pojavila se glagoljica. učenik slovenskog apostola sv. Stara (staroslovenska) ćirilica u početku je imala uglavnom kvadratni. nego da je samo vari· janta južnoslavenske ćirilice sa izvjesnim osobenostima koje. u Rusiji je početkom XVIII v.. dok se u Hrvatskoj. Cirilica srpske recenzije obično se dijeli na ustav (najstariji način pisanja. negdje na teritoriji današnje Makedonije ili Bugarske. ćirilica je Srbima došla već u X v. Misli se da je nj egov autor episkop Kliment Ohridski. uglavnom po uzoru na glagoljicu. izbacivši 12 nepotrebnih slova građans ke azbuke i dodavši 6 novih znakova. pod utjecajem živih narodnih govora. a done kle i naziv bosančica. Prvi naziv ima puno naučno opravdanje. došlo je do stvaranja pojedinih slovenskih n acionalnih azbuka. Ubrzo potom ćirilicu su uveli gotovo svi slovenski narodi. reformirana stara crkvena ćirilica u tzv. a potom i u srednju Dalmaciju i u Dubrovnik. ali je tek u XlIv. kasnije samo pismo svečanih crkvenih knjiga) i poluustav (koji se razvio :iz ustava kada se pored crkvenih 'k njiga javio i književn i rad). Tako je 'kod nas Vuk Karadžić 1818.. a u tome okviru i epigrafskim spomenicima. koju su uglavnom prihvatili i ostali slovenski narodi . kancelarij sko i epigrafsko pismo stare Bosne nije nastalo nezavis no i da nij e nikakvo posebno i samostalno pismo. Iz Srbije i Makedonije je u XII v. ali je. međutim.. Tokom vremena. koju je. po mome mišljenju. upravo uslovljavajući je time.. prenesena u Bosnu. g.

a za neke glasove. kod slova jat pored novije i češće varijante sa visokim stablom. Narušen je estetski izgled kom· pozicije. koja se od donje linij e reda s pušta u donji međuprostor. tako da djeo luju lij epo j svečano . postoj e j druga. nadrednih znakova. ali se ono nije dugo održalo. glavne odlike bosanske kn}iš ke ći rilice XIII do XV V. U kurzivu su slova svake rij eči međusobno povezana. osnovna grafijska karakteristika bosanske ustavne ćirili ce sastoj i se u upotrebi đerva. Teži se bržem pisanju. j slova I. Kod poluustava je ta pravilnost neš to poremećena. još se su· sreće i prvobitni oblik sa nisk im stablom. odnosno pos tepeno se sužava prema dolje. Prema oblicima. Li· gature su se više upotrebljavale u Humu nego u Bosni. i brzopisa. slova koje je već u xnI V. neka slova su duža prema dolje ili prema gore. I. obično uspravno. sastoj e se u zadržavanju oblika slova koji su u raškim rukopisima već u XIII V. Proces razvoja je išao od ustava. Po pravilu. Za to pismo je općenito ka· rakteristična arhai čnost oblika slova i pravopis u kojem se osjeća utje· caj latinsko·talijan& kog pravopisa . If. zatim slovo V. i to pred samo njegovo krunisanje.. po pravilu.. koja su vrlo karakteristič na za Rašku pisarsku školu . č iji poče tak pada u XV V.Paleografske odlike U staroj bosanskoj ćirilici su ·n eka slova s tare slovenske ćirilice kao nepotrebna. kod slova e j št uspravna crta. ipak. vodi računa da či tava kompozicija ne dje luje ružno. a li se. veličini. postoji velika rao znolikost u slovima. bosanski rukopisi se općenito razlikuju od rukopisa raškog područja i po tome što su njihova slova više kvadrat· nog. ni jednako razmaknuta . do kurziva. koji nalazimo na najstarijim pisanim spom" nicima iz XII-XIII v. preko poluustava. Uz to se ističe velika ograničenost upotrebe liga t ure. Treba reći da kurziv nije nikada u cjelini prodro u srednjovjekovnu bosansku ćirilicu. uvedena s u nova slova.umjesto čega se u bosan skim rukopisima najviše koristi 1. brzopis i kurziv. sa glasovnom vrij edno šću ja i ograničenost upotrebe tzv.izbj egavanje liga tura la i ". povezanosti i izgledu slova. u veliko zamijenj eni novim. U brzopisu su neka slova sasvim uproštena. izbačena Bosanski brzopis je nastao za vrijeme vladavine kralja Tvrtka I (1353-1391).ke petljice slovo o nij e okruglo. nisu upotrebljavali slovo l ni slovo b l13 Uz osnovno obilježje bosanskog brzo· risa . Kod ustava su slova relativno velika . 110 Prema Đorđiću. . gotovo sasvim nestalo u srpskOj ćiri lici . č ima simetričan gornji račvasti dio. jed nakih visina i širina." l Pisari bosanskih vladara i oblasnih gospodara. a nisu više ni sasvim jednako široka. Pojavljuje se i po n ekoliko vrsta jednog te is tog slova. manja ili veća od- 427 . a u liga turi 10 još i ne dopire do gornje linije prostora. stara bosanska ć irilica se dijeli na čeliri tipa: ustav. npr. sa jednakim razmacima.b . Taj brzopis je imao osobine raškog brzopisa upotrebljavana su. nego elipsasto. a raška više pravougaonog oblikallI Prema is tom autoru. za koje u crkvenoj ći rilici nije bilo znakova. poluustav... koji je oformljen u XIV v. pisana pažljivo i pravilno. takva slova zauzimaju prostor između dvij e zamišljene paralelne crte.. . iako je neš to ranije već bio poznat u Humu. po pravilu je tanka. Osim toga. koji se javlja već na početku XIII v. Tako slovo v ima povezane i jednako veli.

- stupanja od savremenog i sta rijeg raškog brzopi sa. Stampani te'kstovi bosanskih ćiril s kih spomenika najprije su imali slova crkvene ćirilice.Slova Niko\jskog imaju mnogo karak teristika bosanske ustavne ć irilice . a poslij e Sll i za druga slova uzeti oblici koji su potom pre neseni i na natpise stećaka. zatim su slova v i t za mijenj"ena njihovim brzopi snim tipovima (.'l4 428 . pojavljuju se razli č iti oblici slova. evanđel j a Sl. a nastaju i sasvim nova slova. "i. Osim toga. ali u tome pogledu nij e bilo ni potpune jedi nstvenos ti. a ni prave doslj ednosti među bosanskim pisarima. 184. III).

g. dijak Radoje upotrebljava ustav. Slovo Ž pisano je na više nač ina krajem XIV v. U povelji Kulina bana iz 1189. Radojičić je istakao da eventualna pojava rd umjesto -B u starijim bosanskim tekstovima govori o pisaru sa istoka. ll7 CiriIsku povelju bana Tvrtka vojvodi Vukcu Hrvatiniću. sa čestim oblicima živog govornog jezika 1l6 Evo i nekih zapažanja Gr. Mlađi tekstovi su pisani lijepim. a u XIV v. Drugi dio slova k već je postao luk. Od osobitosti pisma ove povelje Cremošnik ističe znak ~ za glas d. i mlađe. Od ranijih slova O i Y stvara se ligatura SI2ll . ali sa neobično sitnim slovima u srednjem prostoru. je sa kosim linijama koje su napisane jednim potezom i obrazuju petlju na desnoj strani. iz 1366. je tipično račvasto (V). Povelju bana Ninoslava Dubrovniku. koju je pisao dijak Tomaš Lušac tipičnom minuskulom. Slovo Z sve do početka XV v. se javlj a i 4.. zatim da u bosanskim spomenicima od XIV v. za tim slovo č u obliku čaše (Yl. zbog čega prema gore idu samo dva kraka ()K). Sp. upotrebljava srps·ke znakove 10 i le i neka slova piše u n ekoliko različitih oblika. Isti autor kaže da su tokom vremena 'neka slova mij enjala svoje oblike. poznati prvoklasni majstor. Tako je slovo v vremenom dobilo četvrtast oblik. Najstariji oblik 510va č je u vidu čaše. pisar Dražeslav piše izrazitom majuskulom. a rastavljanje riječi je mehaničko. iz XIV i XV v. a slovo b je već blizu položenog koje kasnije postaj e česta bosanska pojava. g. ima obrnut oblik (. po staroslovenskom. kombinovanom iz O i na njega na sa đenom ižicom. slovo i ima poprečnu crtu horizontalnu . što će postati tipi čno za bosansku kancelarijsku ćirilicu. v i Z. r i tl. korište no je kvadratno v. Slovo a je još u srednj em prostoru. slovo u značenju glasa d.. u prvoj polovini XV v. g. a:li je njegova uspravna crta iskrivljena u luk i dolje povijena udesno. Za starije je rekao da su pisani krupnim i nagnutim poluustavom. Ion. ali neka slova mu već izlaze iz srednjeg prostora. g.. g. P'i smo povelje kralja Dabiše Dubrovniku . U ostalim važnijim Ninoslavljevim poveljama sve se više ide u poluustav. iz 1395. u njima se osjeća sklonost prema ligaturama. sitnim i uskim ustavom.. pi še se sa tri vertikalne crte. umjesto t dolazi H (iže). ali sa kukicom u gornjem poče tnom dijelu (IC). Slovo tl je pisano brzo i u novom obliku. u ·k ojoj slova d i Z imaju neobične oblike.ć 429 Po Tentoru je za bosančicu karakteristično. a kasnije k i I. u XIII v. ·koja postepeno postaje kosa . lI S Vrana je bosanske tekstove crkvenog sadržaja podijelio u dvije skupine . između ostaloga.u srpskoj ć irilici. slovo I od kraja XIII v. dijak Desoje piše ustavom (majuskulom). Cremošnika koja se odnose na važnije bosanske povelje. npr. za koje se . piše se sa tri poteza. iz 1232. gruba je minuskula. Ti tekstovi nemaju akcenata iznad samoglasnika. već upotrebljava tl u jednom potezu. ali sa mnogo elemenata buduće minuskule. iz 1378.'1S U povelji istoga kralja brać i Semkovićima. iz XII i XIII v.. u povelji kralja Tvrtka I Dubrovniku.1I9 Đ. kao i Radoje. jz 1393. zatim k sa polukružnim drugim dijelom i I sa tri vertikalne crte. ali srednja crta dolaz:i samo do sjecišta kosih. Dijak Vladoje.S).starije. osim nekih slova koja se ponešto spuštaju u donji prostor i slova -B i g koja se protežu u gornji prostor. ali s utjecajem živog narodnog jezika. najprije pisao znak šI. g . Kao sasvjm nove oblike slova bos ančice on je naveo Č. crkvenoslovenskim jezikom.

č i u. č i d.123 Ra spravljajući o nekim između ostaloga. zatim uglasto v. pa se u bosansku kancelariju u početku t"ga vijeka ponovno vraća ustav bosanskog tipa. p.m po J . slovo I sa tri noge. I. v.123 a po r uskom paleografu J. d.SI. karakt eri s tiča n oblik slova u. Karsk iju to su slova b. te slovo ši. ž. 1323. g. n i g.preuzela diplom sku minuskulu srpske kancelarij e. n. u bosansku kancelariju se ponovno uvodi "autohtona bosanska diplomska mi nuskula". d. za vrijeme kralja To maša.121 Po L Brčiću karakteri s ti čna slova bos ančice su b. je bosanska kancelarija Tvrtka I . Povelja bana Stjepana IIKotroma· nića knezu Vukosavu Hrva tini ću o ko god. pitanjima razvoja bosa n čice. a sredinom vijeka. b i Ž. F. v. Hammu b. Kao dalje osobitosti b osančice Karskij je naveo poseban znak ft. 185. T. ali da se u XV v. odvija "proces morfološkog raspadanja diplomske minuskule". za glas ć. čija je srednja spuštena crta pomaknuta udesno. koja se po svom obliku znatno razlikuju od obične štampane ćirilice. istakao da 430 . v. Raukar je. U štampanoj bosančici on je istakao zasebna karakteristična slova d. k.

a uz to služi i kao ortografski znak za palatalizaciju. na osnovu pregleda i razmatranja nekih dotle objavljenih natpisa. s obzirom na to što se radi o vrlo uglednom slavisti. A. J. Pri tome je istakao da bosanski rukopiSi ne poznaju nadredne oznake za akcente. Beš lagića. zatim M. pa je. Zatim je rekao da se slovo i upotrebljava u značenju srpskoga ". Vl. Ona je također istakla da slovo jal u starijim tekstovima bosančice ima značenje sloga ja. korisno da ih ovdje navedem.izraz njezine snage. da je to čisti narodni jezik. Do sada je bilo vrlo malo publiciranih st ručnih radova koji se odnose na tretiranje pitanja epigrafske bosan čice. prema rezultatima proučavanja M.. tako ju do kraja XVII. a da uz drugo samoglasno slovo 431 . Anđelića. Benca. Jagić je objavio kratak članak o na tpisima stećaka sa svrhom da se od tada pravilnije usmjeri i obavlja rad oko njihovog evidentiranja i proučavanja. te snažan prodor čistog narodnog govora". U bosanskim rukopisima se osjeća "težnja prema jednostavnijim oblicima i grafiji. Vega. po mišljenju ovoga autora. P. on je rekao da su ti natpisi većinom pisani ikavski. koja nisu odgovarala glasovnom sis temu hrvatskog jezika. ima isklju č ivo značenje glasa j.im spomenicima.B. Prije svega. koja. omogućuj u nam utvrđivanj e najvažnijih i najizrazitijih paleografskih osobina natpisa stećaka. nego naprotiv . doprinos Truhelke u nešto starijoj literaturi. "odlikuje se zajedničkim morfološkim. T. Tomović u novijoj literaturi. Z. Zelić je istakla da su sva slova iz staroslovenske azbuke. S. ili na same natpise stećaka . suglasnika l i 11". odnosno od kolikog je to utjecaja bilo na paleografske osobine natpisa stećaka. Tom prilikom on je. grafijskim i jezičnim osobitostima". Osim toga. on je ustanovio da n e postoje liga ture H I If. istakao je P koje ima trouglast i če tve rou gla s t trbuh. "ali se uporedo s njim odnosne glasovne skupine pišu i sa dva odgovarajuća slova". Raukar je istakao grafijske specifičnosti ćirilskih spomenika bosansko-humskog područja: upotrebu slova E i i za glasovne skupine je i ja. Cjelokupna bosansko-humska ćiriIska pismenost kasnog srednjeg vijeka. izbačena u azbuci bosan čice. zadržavaju se u dalmatinskoj bosančici i duže. U jezičkom pogledu te rukopise karakterizira živ narodni govor i pretežno ikavski izgovor. odnosno šč. potj eče iz X ili XI vijeka. nema pisanja . velikog sudije Kulina bana. Ipak. Od speci fičnih ustavnih oblika slova. formulirao i neka svoja zapažanja o osobinama tih natpisa. "a od XV v. Raukara i G. ali sam ih ipak ovdje izložio da bi se kasnije vidjelo koliko one imaju zajedničkoga sa epigrafsk. Vega. koji nij e imao svoga znaka u starocrkvenslovenskoj azbuci. Zasebni znakovi za dvoglase ju i š t. Corovića. Kovačevića. Vukovi ća. J. l2S Sve navedene osobitosti se uglavnom odnose na knjiške i kancelarijske tekstove. a šI sve do XIX v.l25b Još prije 90 godina V. 125• Među najstarije bosanske epigrafske spomenike spada j nedavno pronađeni natpis u Podbrežju kod Zenice koji se odnosi na gradnju crkve-mauzoleja Građeše.124 I T. te upotrebu slova đerv za označavanje glasova đ i ć. u če­ mu ne treba vidjeti izoliranost i zatvorenost . osim mekog poluglasa koji se zadržao do XVI v. Kajmakovića. kulture srednjovjekovne Bosne. Najstariji ćirilski epigrafski spomenik u Bosni i Hercegovini je Humačka ploča. kako kaže ovaj autor. a pravopis da je bosanski.kupine ja znakom i i upotrebe slova A .

NatpiSi su ob ično napisani u prvom licu. - Hum ač ka ploča iz oko li ne Ljubuškog. npr. pa II vezi s tim. Jagić je uočio da se na kraju riječi koj e se završavaju suglasnikom redovito piše meki poluglas. RO. Ovo slovo je on ponekad zapazio i u sredini riječi . Uoč i o je i natpise koji poč inju sa 3. I slovo '" se rijetko upotrebljuje. CHI . .Hf 'k ('44\\ &Hi\II. tako u tim natpisima nema ni K već se umjesto toga pJše • npr. pa za njih veli da su crkveno-pravoslavni. navodi primj ere..SI. 126 Evo najvažnijih uočavanja i saopštavanja dosadašnjih i s traž i vača koja se odnose na osnovna grafij ska obilježja i karakteristi ke natpisa stećaka: 432 . ga počeše pisati za današnje ć".. Kaže da je u bosanskoj ćirilici važno i slovo A. Kako nema ".lCI . Konstatovao je da on i obično počinj u riječima Cf. već se svugdje piše prema izgovoru H «H"h umjesto crkvenoga .l. Po svom sadržaju svi ovi natpisi su mu izgledali kao da su proizvod jedne epigrafske škole. to i.ROAd. 186. Nema slova bl. a u XIV v. i to najčešće na p oče tku riječ i . ili poslije samoglasnog slova. ili :lA'" n04HKdtTh. . "ono je isprva značilo d.U m'H. obično se piše s. kao ovaj: i\\~"S Rde lU IIdCTS ndRTI Hd . znači j . f tWKHTh. u riječ i CKO""U' H • . pa je rekao da tu pojavu ne zna da objasni. ."" •• ).

10"00. ."F: 't . fo rO:H* .CAHl(N HC ASH AA 'J' A fj o.Natpis na dovratku crkve-mauzoleja Građeše.ENAS ~4 r~( n 1? ~ D (tv' ((JN (. tH ((f.\_ !l:A ~H rAtAAtA* M "lJ cf ANIN V\~t:oA41 ~ .._ Sl. 187.~*_Hcr /~ f f C. -' r tUJACO~AH (rr- 1\.. velikog sudij e Kulina bana. . iz Podbrežja kod Zenice (sada u Muzeju grada Zenice).

o). da v ima dva rastavljena trbuha. Corović je rekao da su slova toga natpisa vrlo s lična onima na Kulinovoj ploči. Dao je i tablicu lapidarnih slova u njihovom razvoju kroz XIV i XV v. Truhelka je natpise steća'ka tretirao bosanskom epigrafikom. da se slovo d piše kao trougao sa dvije vrlo mal e crtice dolj e prije krajeva. v. da ona nema srpskih slova za đ. relativno stariji. te da se za glas i koristi krstić . kao i u Miroslavlj evom ev.. Ostali oblici su rjeđi. te da se i. t. Najčešći je onaj sa tri prekrštena š tapića koji se smatra starijim. Ustanovio je da se meki poluglas čes to koristi na kraju riječi koj e se završavaju suglasnicima. č). a drugi je. a li i da ima takvih riječi bez toga znaka. Slovo v ima dva osnovna oblika.počinje da se upotrebljava od druge polovine XIV v. između ostalih i takvo koje se sastojJ od uspravnog pravougaonika kojemu je od sredine gornje stranice dodata kraća crta prema gore koja se pri kraju lomi udesno. naveo je. da se jal upotrebljava i za i. m Slovo k se piše n aj češće sa prvom vertikalnom i drugom manje ili više povijenom crtom. Vl. n aročito uglasti tvrdi mak.L IlS Kod istoga natpisa J. a s lu čajeve upotrebe ij ekavštine objašnjavao je tuđim pisarom ili tuđim utj ecajeml" Pišući o Grdovom natpisu. Tako je II dosta slučajeva konstatovao da su natpisi pisani majuskulom . za koje je rekao da spada u XV v. između ostaloga. da nema ni nazala. i za lO. n eobično Z. d. da su neki znakovi slova sasvim drugačiji od ćirilskih (c. Z. Prvi . . Ustanovio je više oblika slova b. dž. koja je bila osnov za razvoj kurzivne bosančice. ne desnoj strani vertikalne crte. Naveo je i razlike koje postoje u kraticama i ligaturama. ni labijala. da neka slova imaju više svojih varijanti znakova (ć. Slovo ž ima najviše oblika. Ž. Ukazujući na posebnosti bosančice. da se slovo n piše sa srednjom izvijenom a ne kosom crtom. Kao karakterJs tična slova bosan čice naveo je k. c.C. . i II vidu dviju lučno povijenih linija. rjeđe rastavljena.. Uočio je da se tvrdi poluglas n alazi samo u dva natpisa. Naišao je i na sasvim položeno to slovo (Arapi). r. ć i šč. ponekad sa vodoravnim crtama koje se produžuju udesno 131 Slovo e je vrlo rijetko uglasto. sastoji od trougla sa krsti ćem 'kod gornjeg vrha. Vego je u više svojih radova vršio paleografske analize natpisa stećaka i o tome pružio brojna zapažanja i konstatacije. Vego je ustanovio da se ovo slovo u više slučaj eva koristi u značenj u glasa j i je. ali koji se upotreb ljava i u XV v. i to pretežno oblom. Kovačev i ć je uočio. Upozorio je i na s lučajeve gdje je meki poluglas upotrij eblj en umjesto slova a za oznaku genitiva s'i ngulara l30 Ponekad je trbuh toga znaka napisan na obratnoj strani . da kod slova k luk pri dnu ima kvačJcu. sa dva trbuha obično sastavljena. i z m eđu ostaloga. 12• M. i to nerijetko. ili kao luk prema dolje sa vertikalnom crtom od sredine dolje. relativno mlađi. Ž. Drugi oblik je kombjnacija dvaju lukova sa vertikalnom crtom između njih ili sa vodoravnom crtom preko njih.u vidu 'kvadrata. a onda i sa drugim dijelom 434 . U riječima ikavskog izgovora nekih natpisa Truhelka je vidio prJpadnost "hrvatskoj jezičnoj grupi". Kova čev ić je rekao da mu je taj natpis veoma sličan Miroslavljevom ktitorskom natpisu u Bijelom Polju i da zajedno s njim i s Povalj skim sa Brača č ini jednu stilsku grupu. a onda i slovo i sa srednjom položenom crtom. da se znak I upotrebljava umjesto If. kao dva ·k oso prekrštena š tapića. ali ga ima.nđelju.

4 35

u obliku ugla, pa i sa obadva dijela u obliku ugla. Ovi uglasti oblici su izgleda mlađi. Slovo I se uglavnom javlj a u dva vida - kao znak za ugao prema dolje i takav znak sa crticom na vrhu, što je mnogo rjeđi s lučaj . Slovo ln je u osnovi kao latinsko. Ako su mu crte kose na jednu i drugu stranu, smatra se relativno starijim. Rjeđa s u slova sa crticama na vrh ovima vertikalnih poteza. I slovo n se javlja uglavnom u dva oblika - prav ilno 'i kao tri sastavlj ena komada š tapi ća, kao izlom ljena linija. Ponekad se ovaj drugi ob lik sastoji od jedne duže vert;kalne i dviju pod pravim u glom izlomlj enih i maslonjenih linija. m Slovo o ima također svoja dva oblika ili je to kružnica (ponekad elipsa), il i je grčko omega. Izgleda da se javlja ju uporedo . Slovo r je najčešće pisano tako da mu se zaoblj eni trbuh nalazi na gornjem dijelu vertikalne crte, sa desne strane. Taj trbuh je ponekad uglast, ponekad se i vertikalna crta n ešto povija, a vrlo je rijedak slučaj da se to slovo sastoji od kružnice nasađe ne na štap I34 M. Vego je slovo s zabilj ežio kao manje ili više povijen luk sa otvorom udesno, ili kao nj egove rijetke varijante u obliku tupog ugla ili sa tr, stranice pravougaoruka. Slovo I je obično latinsko ili se sastoji od trj vertikalne crte jednake visine, spojene horizontalnom crtom. Izgleda da je ovo drugo neš to mlađe, 'iako se obadva uglavnom javljaju istodobno . Tipično bosansko epigrafsko ć je prekriženo slabIo koje se od sredin e dolj e račva . Nekada je taj donj i dio polukružan, a ponekad sasv,m uglast, a ima i vrlo rijetkih s lu čajeva da vertikaLni dio nije prekrižen nego se završava vodoravnom crtom . Ponekad to slovo ima ulogu slova ct, npr. u riječi Tsi,"" . Slovo" na stećcima naj češće vidimo kao dvij e kose prekrižene linije koje se u donjem d ij elu spajaju u krug ili elipsu, ali i u trougao . Ponekad su završeci tih kosih linija nešto malo povijeru. Ima s l učajeva kada je to slovo sastavlj eno od kružnice i ižice na njoj , a koji put kod najstarijih natpisa ono je kombinovano od slova O i gU5 Slovo h se javlja u jednom osnovnom obliku - kao dva koso prekrižena š tapića koja s u ponekad u gornjim završecima n ešto povijena . Slovo e je kao ćiril sko š tampano Č, ali je nekada taj gornji uglasti dio nešto zaobljen, a ponekad je donji dio druge vertikalne crte produžen koso lij evo. Najčešće č je u obli ku gore okrenute račve. Ponekad je račva nasa đena na š tapić, a koji put je pretvorena u čašku. Slovo š je kao veliko štampano ćirilsko takvo slovo, obrnuto l. Ponekad vodoravna s pojnica prelazi verti kalne strane. Slovo lJ' nije često, ali ga ipak ima u značen ju šI i šč ('<dil''' '' . , nOM OI I''''' )' Jat se piše obično sa okruglastim jli trouglastim trbu hom, dosta visokim stablom, sa prečkom koja se pri krajevima malo povija ili lom i prema dolje. Iznimno se to slovo piše kao krug na kome je krstić . Upotreblj ava se u nekoliko značenja : kao j (npr. ·kS". " .) , kao ja (npr . .l,Hi<".) i kao i (npr. I CdTdl\ 'k Hd)Yl6 U više svoj ih radova dao sam svoje paleografske opaske. Ovdje se iznose one koje na ne ki nač i n dopunjavaju naprij ed navedene Vegine opaske. Ustanovio sam da je velika većina natpisa stećaka pisana ustavom i poluustavom, ali da ima i takvih čija su slova č isti brzopis, kao npr. u Jelaškama,1l7 ili su napisana slovima koja su na prelazu u brzopis . Uz čestu poj avu mekog poluglasa na krajevima riječi koje se završavaju stIglasnicima, ustanovio sam u više s lu čajeva upotrebu toga znaka u sre-

dini riječi , iza suglasnika, koji put odmah iza prvog suglasnika, pa čak i u jednosložnoj riječi (".1113., A.Rd). 1J8 Slovo a pone'kad umjesto trbuha ima samo jednu kosu crticu. Ponekad je stablo toga slova kao pravi luk . Evidentirao sam i slova b koja na kraju gonnje vodoravne crte imaju mali dekorativni trougao. Trbusi slova v su često oštri (kao trouglovi), a ponekad im sredine ne doti ču vertika lnu crtu , što je, po mom mišljenju, prelazni oblik u kvadrat. Uobi čajeno slovo g, slično slovu b, također ima dekorativni trougao na kraju gornjeg vodoravnog kraka, a u Aranđelo vu sam ukazao na sasvim n eobičan oblik toga slova - š tapić na č ijem je donjem kraju nasađena obratno okrenuta čaška CUB9 UZ više vrsta slova d ukazao sam na ovo slovo i u obliku usprav· nog pravougaoni ka sa neš to dužom donjom vodoravnom stranicom. Upozorio sam i na slovo e čija se glavna crta uopšte ne povija. Uz navedene obHke slova Ž postoji još i takvo koje se sas toji samo od dva us· pravna luka, bez horizon talne ili vertika lne crte. U natpis.ima stećaka nema slova z u obliku latinskog S, kakvo se nalazi u pisanim dokumentima. Ustanovljeno je i slovo i kod kojeg srednja crta nije vodoravna, nego kosa slij eva nadesno - odozdo prema gore . Zanimljiv je i s lučaj upotrebe ovoga slova u značenju slova j (Koraj).l4o Pored ranije nave· denih oblika slova k, postoj.i i takvo kod koj eg s u obadva dij ela kosi ili uspravni š tapi ći . U jednom s lu čaju ovo slo vo je upot rij e blj ~no umjesto p (""TI.pd).'" U starija slova Jn spada i ono čij i srednji dio nisu dvije kose linije, nego su to najprije dvije male vodoravne linije koje se prema dolje lučno povijaju i spajaju, ili se srednje kose linije sa3taju oko polovine visine, a onda do dna produžuju kao vertikalna crta (M.M). Slovo r se javlja još i takvo da mu je trbuh u obliku romba, ili zaobljen i dopire do blizu dna. Postoji slovo s i kao š tapić koji se uopšte ne povija. Ponekad su prelom-ni dijelovi običnog slova I dosta dugački, a ima i čestih tronagih slova kod kojih vodoravne spojnice prelaze vertikalne crte. Uz navedena slova ć postoje još i ova: na štap i ć nasa đena račva prema gore i na š tapi ć nasađena čaška. Postoji i slovo u kod koj eg od manje kružnice prema gore ide mali vertikalni štapić na kojem je 'na sađena račva. Evidentirao sam i rijetko slovo e kod kojeg je gornji dio nazn ačen sa desne umjesto sa lij eve stra·ne (lJ). Upozorio sam i na slovo jal kod kojeg je trbuh s lij eve umj es to sa d esne strane. Treba reći da spojen ica '. nije specifičnost samo najstarijih hercegovačkih spomenika, nego da se 'nalazi i u Bosni, i to na stećku iz kasnog srednjeg vijeka (Kaljina) . Isto se može reći i za spojen icu lO. koja je ustanovljena u Bosni II XV v. (Koraj).'42 Neke zajedničke paleografske osobine bosansko-humskih rukopisa i natpisa stećaka dobro je uočio i T. Raukar. Iako su općenito i u najvećem broju natpisi stećaka majuskuIni, zbog snažnog utjecaja savreme ne kancelarijske minuskule, naroči to u XIV i XV v., u njima nailazimo, kako kaže on, na minuskulne oblike slova b, v, d, k, " i č. Za slova b i d kaže da se samo izuzetno javljaju u minusk ulnom obliku, i to redovno u natpiSima XV i XVI v., a slova v, k, n i č istoga vremenskog razdoblja gotovo uvijek imaju minus'kulni oblik - D, cc. ( , ,'-'43 I P. Anđelić je upozorio na neke važnije osobine natpisa stećaka. Rekao je da slova staros lovenskog jezika .o, oV, " 'k samo rijetko dolaze, l to do XII v., za konstante srpske ćirilice " i ,a rekao je da su vrlo rijetka pojava i da je njihovu funkciju najviše preuzelo slovo t, istakao

436

437

je slovo " po kojem se bosančica razlikuje od ostalih područja ćirilice i da se kao s pecifičn a s matraju s lova \r, O i CC,I44 Z. Kajmaković je ustanovio da se na natpisima krstača u okolini Gacka osjeća utj ecaj crkvenoslovenske ći rilice sve do XVIII v., pa se tako , npr., slovo v piše u XVI V., a slovo " se nalazi ča k i u XVIII v.'45 Nedavno objavljena knjiga Gordane Tomovi ć Morfolo gija ćiri/ičk ih I1atpisa I1a Baikami jeste dosta veliko obogaćenje ia ovaj naučni sektor.'46 Njene opservacije, stavovi i zaklju čci s u zasnovani na ukupnom mat erijalu koji je prikupila, zbog čega se kao opšti odnose i na Bosnu i Hercegovinu . M eđutim, zbog ograničenog broja natpisa stećaka (uzeti su samo sigurno datirani) , neki od nj enih opšti h stavova nisu prihvatljivi. Prema morfološkoj analizi slova ona je ustanovila da su postojala tri vremenska perioda u razvi tku ćiril s kog epigrafskog pisma - od X do XIII v., zatim od XIII do XIV v. i onda od XIV do kraja XV v. U drugom periodu, t ačnije od sredine XIII do druge polovine XIV v., postignuto je "savršenstvo k lesanja natpisa", tvrdi ovaj autor, zbog čega mu pridaje najveć u važnost, naz ivaju ći ga "periodom cvetanja ćiri lič ke epigrafike".147 Iza toga nastaje period pada te vrste klesarsk~ umjetnosti, tako da su u XV v. vješto izvedeni i kvalitetni natpi si prava rijetkost. Cinjenica je, m e đutim, da u Bosni i Hercegovini postoji svega 18 natpisa s t ećaka koji potječu iz druge polovine i s kraja XIV v., a samo 2, i to nesigurno datirana, koja bi, eventualno, mogla biti iz druge polovine XIII v. Prema tome , taj važan zak ljučak o periodizaciji ćiril­ skog epigrafskog pi sma na Balkanu ne može se odnositi na teritorij sred njovje kovne Bosne. Ako bi trebalo da se od lu čim za vrijeme koje bi se moglo nazvati "periodom cvjetanja ćiri I ske epigrafi ke u srednjovjekovnoj Bosni", onda bi , mislim, početak toga perioda bio duboko u drugoj polovini XIV v., a samo trajanj e do u drugu polovinu XV v. To bi u najvećoj mj eri odgovaralo i periodizaciji srednjovjekovne kulturne istorije Bos ne i Hercegovine koju nam je nedavno predložio odliča n poznavalac stare Bosne P. Anđelić. Sedamdesetogodišnji period od 1250 do 1322. g. on naziva kultumo", depresijom, iza toga slij edi 55 godišn j i period postepenog obl1avljal1ja kultumog života (banovanje Stjepana II Kotromanića i Tvrtka I), a s lij e deće razdoblje, od 1377. do 1463. g., k~je je on nazvao kralj evskim periodo", kullume povij ~Sli, jeste razdoblje kada je Bosna u svakom pogledu ojačal a i kada kulturni život intenzivno, široko i kvalitetno pulsiral" I neki zaključci koji se odnose na morfološki razvoj p ojedin ih slova nemaju opravdanja kada se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Tako se, npr., tvrdi da je slovo I sa vodoravnom crticom na vrhu vrlo rijetka pojava, da se pojavljuje samo na natpisu gospo đe Katalene Nikolić (1349-1363. g.) i natpisu Pribislava Petojevića (druga polovina XIV v.) i da St , zbog toga, može smatrati "lokalnom epigrafskom inovacijom".149 Cinjenica je, međutim, da ovo slovo nije sasvim rijetka pojava zatim da ga ima ne samo u natpisima stećaka Hercegovine, nego i u zapadnoj J centralnOj Bosni, a, relativno, najviše u sjeveroistočnim krajevima - oko Olova , Tuzle, Lopara i Ugljevika, te da u glavnom potječe iz XIV i XV v. Navodim samo nekoliko primjera izvan Hercegovine: Lipa kod Duvna,lso Han-Ploče kod Kiseljaka,ISI Berisalići kod Olova,m Đurđevik kod Tuzle 153 i Likovica kod Lopara l s4

Ne ulazeći u druge manje i sitne propuste i previde, koji su mogli nastati zbog oslanjanja samo na izvjesnu , a ne na svu literaturu, kao i u samome procesu precrtavanja nekih natpisa, pogotovo ako su fotosi bili nedovoljno jasni, treba pr,iznati da je G. Tomović duboko u šla u oblast naše stare epigrafike, pa prema tome i u sektor morfologij e natpisa stećaka. Sasvim dobro je, npr., u oč ila i istakla neka bitna obilježja bosanskih natpisa , kao š to su: znatne nepravi lnosti i nedoslj ednosti u izradi slova i č itavih riječi i redova, veliki broj natpisa u kojima su maleni razmaci iZl)1eđu redova, relativno rijetka pojava liga tura, ogroman broj natpisa bez sigurnijih elemenata datiranja, relativno veliki broj brzopisnih oblika slova, naročito u natpisima iz XV v., tipizirane formu lacije teks tova , sa naglašavan jem roda i baštine umrloga. Za razliku od natpisa u Srbiji i Makedoniji, bosanski se ne isti ču sa svojim pobožnim formulama. Dobro je uočen o ,i ugledanje majstora na starije majstore i njihove natpise. 11S G. Tomovi ć je odredila i osnovne ob li ke svakog pojedinog slova u njihovom razvoju, a u vi še s lu čaj eva i varijante tih slova , istakavši da je to zavisilo najv iše od vješti ne i origina lnosti sam ih majstora .

• ••
Iz ovih pregleda se vidi kako natpisi stećaka imaju mnogo zajedsa bosančicom pisanih knjiških i kancelarijskih spomenika, odnosno kako su gotovo sva obi lj ežja slova takvih tekstova zajednička obilj ežj ima slova natpisa stećaka. Evo tih najbitnijih morfološ kih osobina.
ni čkoga

je pisana ustavom, ali se sasvim dobro pripoluustavu, zatim se vidi prodiranje poluustava, a potom i brzopisnih slova. U tome pogledu je najizrazitiji proces transformiranja slova B u B,K,B,D i IT i slova T uT,T,T)' a onda i slova N u N I " ' , N, I rl N ir-' · Uočljiva je i relativno velika upotreba brzopisnih slova a potom i siova D i ITI. Slovo A je vrlo karakteristična pojava. Uvedeno je kao nasušna potreba narodnog jezika, bez obzira š to ga ne poznaju druga ćir ii ska područja , i razvilo se u mnogo svojih varijanti. Ako bi trebalo da se izdvoje slova u natpisima stećaka koja se odlikuju kao bo~ans ka , onda bi to, prije svega, bila ova: D, V , " i A. Nešto specifičnoga posjeduju i ova slova: lK , N, A i " .. Osobenost bosanske epigrafske ćirilice u odnosu na srpsku epigrafsku ć i rilicu sastoji se i u tome što s u u bosanskoj vrlo rijetko upotrebljavani složeni znakovi 'J , If, ~ i os, š to se II njoj iz·nimno susreću znakovi l, D i bl, te što uopšte nema slova III , H , i ;ji. Sa druge stran e, u srp skoj ćiri li ci se nije čes to upotreblj avalo slovo b, naročito iza XIII v. , a u Bosni je njegova upotreba česta i kroz sav period. Ligature nisu karakteristične za natpi se stećaka, također ni obilježavanje datuma slovima, a pogotovo nisu karakteristične skraćenice i u vezi s njima title. Za nadredna slova i uopš te nadredne znakove gotovo se može reći da uopš te ne postoje.

Većina natpisa stećaka mjećuju prelazna slova ka

r

im

438

TABLICA

SLOVA

NATPISA STEĆAKA
TI P I~NO

NAJČEŠ ĆE UPOTREBLJAVANA SlOVA

VARIJANT E

SLOVA

SLOVO

<\l\44tl~

44

'\ a

~1A~a.44~4/lj 1 ~
C7l

4
6

s D t;' 6 r
KB~grrDa

SSo B p rs'

(j'

60 D Qn-ct

r r r r

AAAAAA
EE.E~f~

f'rrrrl), AAA.I1p, t>4HClAn
({Efi-f-f9 X ~ x' ,J\,t iT'i %1 x x lk

B r

>I(

;IC

lie

* rK
«

"* i"T -l-

~.

A E ::K

~5>7?7
H 1-1 H
I~

\117)3>[7
t HHNnl-<

:3
H

1< IC CC

1\/\-"1\

Jc K K I( 11//6 K K A.AA fl lin if "JVIMt't1MM M 'I
N

IC /\
M
N

MMMMM
NNNhlNr

rl rJ rl
TT

Lj

V1r1 r' N

Ooww

eN W W'-'J WWW(AJr)

o

nn

TI P F'H'PPJl

nn n

(l

?

(e(e
TT mrr ;I; 1\ ,±, '( 15 O~)(X

P P/'~P9 ne.o p <c {( e
mrrt
en

n
p

e
m

l' TTJTTffi

A 1, 'r' il Y VA 1-';t ,t, ,l, J. fl t. ~
()60
'1
ll,

A
ci
X
Lj

-o

tJoooyOIl'.p~

x Xx
Lj LJ LJ,

X7\X'X7--..,c

v y y yv
Willtyl

v

YY YY;LJLfYT y l' Y"r' nY 'T' Y 4'Y

V
W

UlWuJ\!)uJ

b6bb 6'{
t~t

b b/;666J 1;60'0.6138'0
Tabela XXII Tablica slova natpisa
stećaka .

b 'Il

439

• ••
Na osnovu svih materijala, kako publiciranih tako i ne publiciranih, sastavio sam tablicu slova koja se javljaju u natpisima stećaka, u kojoj su najprije navedena najčešća slova, za tim njihove varijante, a onda je za svako slovo dat njegov tipiča n oblik . Nastojao sam da poredak slova bude maksimalno kronološki (od vremenski starijih ka mlađima). Ne mislim da je tablica savršena, ali se nadam da je približno tač na i da će kao pregled korisno poslužiti (pri laže se Tablica slova natpisa steća ka - Tabela XXII.

c - Nešlo o pravopisu nešto rečeno o mekom poluglasu. On se, često stavlj a na koje se završavaj u ·konsonantima, rj eđe ga vidimo u sredini riječi iza konsananta, kao i u nekim jednosložnim riječima, a ponekad se javlja odmah iza konsonanta koji m riječ poč inje. Me đutim , upotreba ovog znaka nije ·konze kventna, j er ima pisara koji se njime uopš te ne koriste, a ima i onih koji ga negdj e koris te, a negdje ne. Prvobimo smo mislili da neupotrebljavanje toga znaka govori o slaboj vj eš tini majstora, ali sada vidimo da se radj o običaju i maniru. kraju Glas j najčešće se piše slovom jal, rjec1e slovom i. U jednom sluje umjesto € , a u petnaestak slučajeva se € piše kao j i j e. Skupina ja se čes to piše 2lnakom t. U dalj em razvoju se umj esto ·h piše .H (iže ) . Posebni znakovi za dvoglasja ja i je vrlo su rijetka pojava, i obič­ no ih nalazimo kod s tarijih natp isa. Nerijetko je upotrebljavan dvoglas ju. Tvrdi poluglas se pojavio samo na tri natpisa iz XlI v. u okolini Trebinja, da bi ga od mah zatim zamijenio meki poluglas. U natpisima stećaka palata lizacija se ruje označava la. Slovo ć je u više svojih varijanata svojstveno s koro svim natpisima stećaka. U najstarijim natpisima to slovo upotre bljavamo u značaju jat čenj u
Već je riječ i

t.

Vrlo su rij etke pojave slova i u znaku krs tića, kakav s lu čaj imamo u natpisu župana Grda, iz XII v., i još samo u jednome u Boljunima, iz XV v., što je, mislim , preuzeto iz latinske epigrafike. Slovo LJ' je dosta rijetko upotreb ljavana. Zanimljivo je š to se to slovo našlo umj es to slova J.. ("OM0411'''') , is to kao i na Kulinovoj pl oči. U nekoliko s lučaj eva smo ustanovili upotrebu slova p umjes to nepos tojećeg znaka za glas f ("H.H'Ik), zaLim slova k umj esto p CC IICT!&P'), k ao i zaostalog običaja iz c rkvene ćirilice da se umjesto ć piše k (M .IlKH.O'RH".). Iako je znak oS op ćenito zamijenjen za s, ipak smo ga našli ča k u XV v. (P . Anđelić je držao da se javlja samo do XII v.),''' i to ne sam o u is turen im i stočnim lokalitet ima (Pošćenje i Sćepan-Polj e, u Crnoj Gori), nego i "ll c"ntralnoj Bosni (Turbe kod Travnika ).

440

Sl. 188. - U natpi su stećka u Velim Iju kod Nikšića vid i 5C da jc s lovo jat upo trijcbljeno umjesto s lova E i da su dvotačkama odvojene rije č i.

In terpunkcija nije bitna u epigrafs koj b osančici . Ponegdje se, pretežno u Hercegovini, rij eč i odvajaju dvotačkama, ali ima i s lu čajeva gdje su riječ i odvojene sa po jed nom tačk om, ili sa trotačkama . Raspravljaju ći o s lučaju u Arapima, gdje s u riječi odvojene trotačkama, M. Vego je izrazio pretpos tavku da ta interpunkcija vodi porij eklo iz grč ke epigra fi ke. ,s7 U na tpi su Kulinove ploče vidimo da su dvo tačke ko rištene za r as tavljanje rečen ica, a u ć i ril s kim dokumentima Dubrovačkog arhiva češće se vide tačke koje odvajaju rij eč i i dvotačke koje odvajaju rečenice. I S8

441

Za ras tavlj an je T.ij eč i zbog prelaza u novi red nije postojalo n ikakvo pravilo . To se č in i lo sasvim mehan i č ki . Bilo je slučaje va kada se u novi red prenosilo samo jedno slovo , kao npr. kod natpisa u Gradcu, iz okoline Konjica, ili u Kopo š ić u kod Ilijaša, gdje dijaci n isu biLi nevj eš ti II svome poslu. 1S> Ligature nisu tako rije tka pojava i ima raznovrsnih kombinacija u tome pogledu - od je d nos tavn ih dvoslovn ih do višeslovnih. Obično se legiraju samoglas nic i H i. sa suglas nici ma, npr. f-N ct,<MHN. Više liga tura imaju natpisi u istočnij im krajevima (Po šćenje kod Savnika), a od ostalih se u tome pogledu naroč ito i s ti če natpis iz Kočerina kod Lištice (sl. br. 189). Sk raćenice nisu mnogo upotrebljava ne , ali nisu ni rij e tka pojava. Ima ih oko 30 s l u čajeva. Najviše se s kra ćuju sakralne rij eč i G r , O", "" a li su u o bi ča iene i skraćenice rij eč i rllb , ".r., kao i ne-

e

rt Nh

A

(;J~vl1~

nftiHlJt

~C~H -r!A4t

Nt ~ K~

~~~ai

SI. 189. -

Nat pis na stećku uzidanom kod Savnika

II

crkvu

II

Poš ćenju

Sl. 190. -

N;;l tn is na s tećku kneza Bati ća

II

Kopo š iću

kod llijaša

kih drugih (sl. br. 190). Gotovo redovno se iznad skraćeni h rj ječi urezuje vodoravna ili neš to povijena linija (hasta, titla), kao oznaka skra ć ivanja. Nadredna slova su sasv im iznimna pojava, i to salno na relativno s tarijim natpisima u istočnim krajevj ma (Pošćenje kod Savnika) sl. br. 189. Ni sam mogao ustanoviti da s u neka slova natpisa stećaka formirala svoj oblik da bi na taj način odražavala određen u kršćansku simboličnost , kao š to je slovo X , o kojem piše M. Mil etić kao okrizmonu, tajnom znaku I susa Kris ta, s Li č nom "ankhu", pras tarom tajnom simbolu života. '• ' Slijedeć i misao M. Miletić o takvoj simbolic i slova" , A. Skobalj na nekim natpi sima stećaka prepoznaj e taj krizmon, koji je, po nj egovom mišlj enj u , prenesen iz glagoljice, npr. u natpi su velikog bo,anskog kneza Radoja, iz Zabrđa kod Kiselj a ka, a nalazi ga i među jednom vrstom s tilizovanih krstova i lj !ijana , kao relj efni h m o tiva steća ka, tvrdeći da se taj mi s tični zna k Isusa Krista na s tećcima "obilno upotrebi java".'62 Općenito se može reć i da pravo pis natpi sa s t eća ka ne pred stavlja č vrsto organizovan niti u s talj en sistem .

dut vrđivanja

J ez ička

obilježja

Gotovo svi objavlj eni radovi o s taroj bosa ns koj ćirilici , sa svrhom nje nih obilj ežja, obuhvatali su paleografs ki as pekt, u tome okviru gotovo i s klju č ivo morfološku stnnu pi sma. Ta tematska nekompl etnos t najviše se očitova la u zapostavljanju a s pekta jez ika. Na ne koliko mjesta je , doduše, reče no da bosansko-humsku ći riisku pi smenos t odlikuje narodni jezik , a osobito dobro je to formulirao M. Raukar, i s ti ču ć i "snažan prodor č istog narodnog govora" i "težnju za jednos tavnos t izraza",163

443

Neki jezi čki termini či s tog narodnog govora u na tpisima s teća ka djeluju dosta arhaično. Još je V. Corović, pišUĆi o natpisu župana Grda, rekao da je to jezik "najstarijeg tipa ", a kao primjere za to naveo rij eč .~.,p'" umj esto o~.,p'k i pridjev ."'"" umjesto kasnij eg .","" • .'6.] Na jednom natpisu se vokativ od imenice čovj ek piše VOY' , redovno se u prvom licu p erfekta glagola biti kaže 1< susrećemo izraz .,O"~ KH " umjesto MOLIM VAS, upotrebljava se zamj en.ica hC. umj es to SVA, pridjev ."'H umj es to VELIKI , glagolski oblik II. BHCOp.X' umj esto NA VISORIMA, upotrebljava se imenica YOEIC umjesto COVJEK, ili izj'az III"' .1< š to je NEKA ZNA, kao treće lice singulara prezenta s tarog glagola vjedjeti, tj. ·z nati, spoznat i. Osim toga n.ailazimo na izraze POLEG, u značenju POKRAJ , PORED, zatim PRISTE. kao zapovjedni nač in za drugo lice plurala glagola PRISTUPITI . ')Jlda CTIOCE (č it aoče). KONCINA (kraj. konac. smrt) . UGOTOVIH SI (stvorih seb i) . DOMOM DOĐOH (domu dođoh) i sl. Zanimljiv je i ovaj sklop riječ i UCINISE VRHU MENE KRV NEZAIMITU, što znači UCINISE NADAMNOM KRVNU OSVETU. '" (sl. 191.) Natpisi imaju mnogo naziva koji su već odavno zaboravlj eni, npr.: KUCNI CA i PODRUŽIJE (domaćica, supruga), VLADIKA (gospođa), BASTINA (nasljedno zemljište), PLEMENITO (nasljedna velikaška zem-

C."'. "H.',

SI. 191. - Natpis Radovana Pribilo v i ća II
Ri č ici

kod Kaknj a.

lja), SJEN (grob, spomen ik, uspomena), UZMOZNI MUZ (uglednj muž), BILIG , BJELEG , KAMI, ZLAME NIE (nadgrobni spomenik), itd. I pored snažnog prodora čistog narodnog govora, u mnogim natpi si ma su se zadrža li izrazi koji govore o utjecaju crkvenoslovenskog jez ik a, naročito kod vremenski starijih natpisa , npr. : U TRETI NA DESETE (tr inaes toga), ZDJE (ovdje, tu), NICESARE (niš ta, nikoga), V'DNI (u dane), V'MRJE (umrjje), itd. Postoj e i uobi čaj eni , s p ecifi čni j ez i čki termini koji također vuku na s tarinu i utjecaj sa istoka, npr.: S, SA, SI , SE, u znače nju TAJ, TA, TO , OVO, OVAKO, ili SE, ASE, ASEl, ASIE, ISE, u znače nju TU, OVDJE , itd . Ponekad se umjes to SE upotrebljava AZ, npr. d3, I"".IX" Treba reći da ima natpisa u kojima je zas tuplj en jkavski izgovor, gdje je jal prešlo u i (BILIG', VIRE, itd.), ali ni ij ekavski izgovor nije sasvim rij etko zastupljen (SJECE, SJEN, itd.). U više natpi sa susreće m o fraze i reminiscencije koje su uobi čajene i na epitafima u zapadnoevropskim zem ljama, kao š to su kršćanske invokacije ASE LEZI , U IME OCA I SI T A I SVETOGA DUHA, VA IME BOGA, ili završne sentence PRIĐITE I ZALITE ME ... , NE PRETU-

444

Sl. 192. - Na tpi s Mi· hovila G rahovčića iz Grahov č i ća kod Travnika na kome se vidi upotreba ika vs kog govora.

RAJTE MI KOSTI JA SAM BIO KAO VI A VI CETE BITI KAKO JESAM JA, ili DA JE PROKLET TKO CE U ME DIRNUTI, i sl. Ponekad je u natpisima stećaka s nažno i sočno izražena narodna mudrost i filozofija, a ponekad ti natpisi djeluju kao prava literarna ostvarenja. Evo takvih primjera: DAVNO TI SAM LEGAO I VELE TI MI JE LEŽATI ... ; I DA VISTE DA CETE UMRIJETI I VSI VI ... ; U TOJ DOBA UMRIJEH, SVAKOMU ME BI ŽAO MOMU; DRUŽINO ŽALITE ME, MLAD SI SEGA SVITA OTIDOH, A JEDIN BIH U MAJKE. Treba reći i to da su svi na tpisi ozbiljni j da u njima nema nikakvih neukusnosti . U jednome se na sarka s ti čan nač in izražava gorko životno isku stvo: KAKO STEKOH' BLAGO I S NJ EGA POGIBOH' (Arapi ). Neobičn o je, ali sasvim vješto, sa dosta podataka i sa izvjesnom dozom suzdržanog humora sastavljen epitaf iz Grahovčića kod Travnika: STOIPEDESET GODINA ŽIVIH, TRIPUT NA JURJEVDAN BILU NA LEDU PRIĐOH, TRIPUT NA JURJEVDAN NOVOG KRUHA JIDOH, NE VIĐIH SEH ER ZENICE, NI KASABE TRAVNIKA Y"
4 LIKOVNE VRIJED NOSTI

445

Natpisi stećaka imaju i svoje likovne vrijednosti, koj e su bile zavisne od više elemenata - kvalite