Reviconov registar propisa POREZI I CARINE Na osnovu lana 70.

. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, broj 9/05 i 35/05), a u vezi sa lanom 14. stav 3. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Herce govini (Slubeni glasnik BiH, broj 44/03 i 52/04) Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na 50. sjednici odranoj 12. decembra 2005. godine, donio je prenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru, - prenos dobara od strane komisionara primaocu dobara. (2) Obaveza obraunavanja i plaanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obraunskog perioda u kojem su dobra prodata i u kojem je ispostavljena faktura kupcu. (3) Obaveza obraunavanja i plaanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obraunskog perioda u kojem je primio obraun komisionara o prodaji dobra. lan 7. Iznajmljivanje (1) Kod zakljuenih ugovora o lizingu ili iznajmljivanju, razgranienje da li se radi o prometu dobara ili prometu usluga vri se u skladu sa Aneksom 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Aneks 1 se primjenjuje na ugovore koji su zakljueni na odreeni period, za pokretnu i/ili nepokretnu imovinu, kada niti jedna od ugovornih strana ne moe raskinuti ugovor ukoliko se strane pridravaju ugovornih obaveza. (2) Ukoliko se, prema ugovoru zakljuenom saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, promet klasifikuje kao promet dobara, u vezi sa obraunom poreske osnovice primjenjuju se slijedea pravila: a) ugovor bez opcije kupovine ili produenja - poreska osnovica se obraunava kao ukupan iznos svih uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda; b) ugovor sa opcijom za kupovinu - poreska osnovica se obraunava kao ukupan iznos svih uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, ukljuujui iznos koji poreski obveznik prima ukoliko je opcija iskoriena; c) ugovor sa opcijom za produenje - poreska osnovica se obraunava kao ukupan iznos svih uplata koje poreski obveznik, u skladu sa ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, ukljuujui iznose koji proizilaze iz eventualnog produenog perioda. Uplate koje se odnose na eventualni period produenja, a nakon isteka perioda amortizacije predmeta ugovora, saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, ne ukljuuju se u poresku osnovicu prije nego to se te uplate izvre ili izda poreska faktura koja se odnosi na te uplate, koja god radnja da bude ranija; d) ugovor sa opcijom za kupovinu i opcijom za produenje poreska osnovica jeste nii iznos od iznosa obraunatih u skladu sa takom b) i takom c) ovog stava. Ukoliko je uplata ili dio uplate obraunat na osnovu faktora koji su promjenjivi (npr. visine kamatne stope) i bie konano obraunata u toku ugovorenog perioda, u poresku osnovicu se ukljuuju iznosi uplata obraunatih po osnovu nivoa promjenjivih faktora u trenutku nastanka poreske obaveze. lan 8. Pojam novosagraenih graevinskih objekata (1) Novosagraenom nepokretnom imovinom smatraju se objekti koji jo nisu upotrebljavani. (2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaa, itd.) smatraju se dijelovi novosagraenih graevinskih objekata iz stava 1. ovog lana, kojima se prometuje kao posebnim cjelinama i za koje se plaa posebna naknada. lan 9. Promet u sluaju likvidacije i steaja (1) Prenos poslovne imovine u postupku likvidacije je oporeziv, izuzev ako prenos nije ukljuen u lanu 7. stav 2. Zakona. (2) Prenos dobara lanovima ili vlasnicima drutva po zavretku likvidacije podlijee oporezivanju. (3) Prenos poslovne imovine u postupku steaja podlijee opo re zi vanju, izuzev ako prenos nije ukljuen u lanu 7. stav 2. Zakona, a poreski obveznik nad kojim se vri steaj je po reski dunik. lan 10. Razmjena (1) Ako pri isporuci dobara naknada nije novana, ve u isporuci drugog dobra ili usluge, radi se o razmjeni. (2) Pri razmjeni, isporuka podlijee oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporuioca. -

Slubeni glasnik BiH, br. 93/05, 21/06 I 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10 (10.08.2010.) I OPTE ODREDBE lan 1. Predmet Pravilnika (1) Ovim pravilnikom blie se propisuje nain primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon). II PREDMET OPOREZIVANJA lan 2. Predmet oporezivanja (1) Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (u dalj njem tekstu: PDV) je svaka isporuka dobara ili usluga oba vlje na na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vlastita potronja, unos dobara u carinsko podru je BiH, te isporuka dobara i usluga to se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako su ispu njeni ostali Zakonom propisani uslovi. lan 2a Glavni i sporedni prometi (1) U skladu sa Zakonom o PDV-u primjenjivae se princip koji se odnosi na glavne i sporedne promete. Sporedni prometi imaju isti PDV tretman kao i osnovni promet koji vri isti poreski obveznik. Promet se smatra sporednim u odnosu na osnovni promet ako on za klijenta ne predstavlja cilj sam po sebi, nego preduslov za korienje ili sredstvo za bolje korienje osnovnog prometa. III PROMET DOBARA I USLUGA lan 3. Promet dobara (1) Isporukom dobara omoguuje se prenos prava raspolaganja na dobrima licu koje tim dobrima moe raspolagati kao vlasnik. (2) Dobrima se smatraju predmeti, skup stvari i privredna dobra koja se u prometu smatraju dobrima, kao to su: elektrina energija, toplotna energija, plin, grijanje, hlaenje i slino. lan 4. Promet na osnovu odluke dravnog organa (1) Kad zakonom utvreno tijelo, u postupku izvrenja, proda ne ko dobro, ne smatra se da je dolo do prometa izmeu du ni ka i organa izvrenja, ve do direktnog prometa izmeu dunika i kupca. lan 5. Provizija pri prodaji ili kupovini dobara prilikom prodaje u tue ime i za tui raun (1) Kod isporuke dobara po ugovorima na osnovu kojih se plaa provizija pri prodaji, kao to su ugovori o posredovanju i ugo vori o trgovinskom zastupanju, radi se o prodaji u ime i za ra un drugog lica. Za razliku od komisione prodaje, posrednik obraunava i plaa PDV na svoju proviziju, a vlasnik dobra, odnosno lice u ije ime i za iji raun posrednik vri prodaju obraunava i plaa PDV na ukupnu prodajnu vrijednost. Posrednik, odnosno zastupnik za svoju uslugu posebno izdaje raun na kojem iskazuje naknadu za izvrenu uslugu i obraunava PDV na vrijednost usluge posredovanja, odnosno zastupanja. PDV obraunat na proviziju posrednika, odnosno zastupnika predstavlja ulazni porez za vlasnika dobra. lan 6. Promet dobara u svoje ime a za tui raun (komisiona prodaja) (1) Kod komisione prodaje prometom dobara smatraju se obje transakcije: 1

PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE lan 11. Manjak (1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u lanu 5. stav 1. Zakona, upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara. (2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potronjom u vanposlovne svrhe poreskog obvez nika i podlijee oporezivanju. (3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog iznosa i manjak dobara koji se moe pravdati viom silom ne podlijee oporezivanju. (4) Visina doputenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrena je Normativom za utvrivanje rashoda na koji se ne plaa PDV, a koji je sastavni dio ovog pravilnika. (5) Za dobra koja nisu obuhvaena Normativom rashoda, koliina rashoda se utvruje prema normativu obveznika. (6) Pod viom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao uslijed elementarnih nepogoda (poplava, poar, zemljotres, ratna razaranja i slino), na osnovu akta nadlenog organa. (7) Obveznik PDV-a utvruje rashod neposredno poto je odree ni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladitu, stovaritu, magacinu, prodavnici ili drugom slinom objektu. (8) Utvrivanje rashoda vri ovlaeno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvrenom popisu obavezno se sastavljaju za pisnik i popisna lista. (9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaa se PDV, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalai proizvoda ili je na drugi nain odreen od strane proizvoaa, a pri unitenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanita r ne inspekcije. lan 12. Davanje poslovnih uzoraka (1) Uobiajenom koliinom poslovnih uzoraka, u smislu lana 5. stav 2. taka 1. Zakona, smatraju se dobra koja nisu namije njen a prometu, a koja su rezultat poslovanja poreskog obvez nika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem njegove djelatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima utisnut logotip poreskog obveznika. (2) Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obiljeena kao takva, a ako ne mogu biti obiljeena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju razliitom od oblika i pakovanja tih dobara namijenjenih prometu. lan 13. Davanje poklona male vrijednosti (1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu lana 5. stav 2. taka 2. Zakona, smatra se dobro pojedinane trine vrijednosti ma nje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno ra zliitim licima (poslovnim partnerima, predstavnicima po slo v nih partnera i slino), a da za to ne postoji pravna obaveza. (2) Poslovnim partnerima smatraju se lica sa kojima postoji poslovni odnos ili se oekuje da e se takav odnos uspostaviti. (3) Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najvie jednog poklona istom licu u poreskom periodu. lan 14. Stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik pro izvodi, izgrauje, obrauje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelat nosti (1) Prometom dobara se smatra i stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje poreski obveznik proizvodi, izgrauje, obrauje, kupuje ili uvozi u okviru svojih djelatnosti. (2) Uzimanjem takvih dobara za vlastitu upotrebu u vanposlovne svrhe, poreski obveznik sam postaje uesnik u proizvodnoprometnom lancu, pa se takav promet (interni promet) tretira kao oporezivi promet. (3) Za takav promet poreski obveznik je duan sainiti internu poresku fakturu, koja sadri elemente fakture izdate za prodaju dobara drugom poreskom obvezniku. lan 15. Prenos imovine poreskog obveznika (1) Prenos cjelokupne ili dijela imovine poreskog obveznika, u skladu sa lanom 7. stav 2. Zakona, se ne smatra prometom dobara ukoliko su kumulativno ispunjeni slijedei uslovi: a) da ona ini zaseban poslovni subjekt, b) da je sticalac poreski obveznik ili tim sticanjem postane poreski obveznik, c) da nastavlja obavljanje iste djelatnosti i 2 d) da kupac ima, ili e dobiti, istu stopu za odbitak ulaznog poreza koju je imao prodavac. (2) Pod zasebnim poslovnim subjektom iz lana 7. stav (2) Zakona podrazumijeva se imovina ili dio imovine koja samostalno moe funkcionisati i koja je kao takva evidentirana u poslovnim knjigama poreskog obveznika. (3) Kod prenosa cjelokupne ili dijela imovine iz stava (1) ovog lana smatra se da sticalac iste je nasljednik (stupa na mjesto prenosioca). lan 16. Prenos imovine poreskog obveznika u sluaju smrti (1) Prenos imovinskih prava sa ostavioca na jednog ili vie naslje dnika u sluaju nastavka privredne djelatnosti ne podlijee oporezivanju. (2) Zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimino odbijen, podlijee oporezivanju. lan 17. Promet usluga (1) Sve isporuke koje se vre u okviru obavljanja djelatnosti, koje se ne smatraju isporuenim dobrima, smatraju se prometom usluga i podlijeu obraunavanju PDV-a, osim u sluajevima koji su posebno propisani lanovima 24. do 30. Zakona. (2) Ako jedinstvena isporuka istovremeno ima obiljeja prometa dobara i prometa usluga, za razvrstavanje su bitna ona obiljeja koja odreuju stvarni sadraj isporuke, uzimajui u obzir volju ugovornih strana. (3) Kod popravki dobara, za razgranienje radi li se o prometu dobra ili usluge, bitan je, u ukupnoj naknadi, udio materijala koji je nabavio poreski obveznik koji obavlja popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi vie od 50% od ukupnog iznosa naknade koja se odnosi na popravak, radi se o prometu dobra, a ne o obavljenoj usluzi. (4) Trpljenje neke radnje, suzdravanje od neke radnje i ustupanje nekog prava, predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje smatra se, izmeu ostalog, i doputanje korienja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazakih prava. (5) Ako pri prometu usluga naknada nije novana, ve u isporuci dobra ili usluge, radi se o razmjeni. (6) Pri razmjeni, isporuka podlijee oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporuioca. lan 18. Oplemenjivanje (prerada, obrada, dorada) i izrada (1) Ako naruilac daje proizvoau materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade odreenog proizvoda, takva isporuka nije oporeziva, jer naruilac i dalje zadrava pravo raspolaganja kao vlasnik tog materijala. (2) Ako proizvoau iz stava 1. ovoga lana, nakon obrade ostaju nusproizvodi ili otpaci iznad 5% vrijednosti njegove isporuke, a koje je trebalo vratiti naruiocu, radi se o prometu dobara od strane naruioca proizvoau, na koja se mora posebno obraunati PDV. (3) Ako naruilac iz stava 1. ovoga lana isporuuje proizvoau materijal, dijelove ili sastojke pri emu ne zadrava pravo ras polaganja kao vlasnik, ve tim isporukama plaa pro iz voae ve isporuke, odnosno protuisporuke, radi se o opo rezivim isporukama, odnosno razmjeni. lan 19. Korienje usluga u vanposlovne svrhe (1) Upotreba dobara koja ine dio poslovne imovine za van pos lov nu upotrebu poreskog obveznika, kada je PDV na takva dobra mogue u potpunosti ili djelimino odbiti, smatra se prometom usluga. (2) Za takav promet poreski obveznik je duan sainiti internu poresku fakturu, koja sadri elemente koje bi sadravala primljena poreska faktura da mu je iste usluge izvrio drugi obveznik PDV-a. lan 19a Korienje usluga u vanposlovne svrhe kod graevinskih radova lan 9. stav (1) taka 3. Zakona primjenjuje se na graevinske radove i bilo koje vrste renoviranja ili adaptacije nepokretne imovine ija vrijednost po nepokretnoj imovini prelazi 10.000 KM u jednoj kalendarskoj godini, a koje sam poreski obveznik ili njegovi zaposleni izvode na nepokretnoj imovini iji je vlasnik poreski obveznik ili koju on iznajmljuje.

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE IV MJESTO OPOREZIVANJA lan 20. Mjesto oporezivanja kod isporuke dobara (1) Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se BiH, ako se dobro nalazilo u BiH u trenutku isporuke. Ako je dobro otpre mljeno, BiH se smatra mjestom isporuke ukoliko se dobro nalazilo u BiH na poetku otpreme. (2) Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgra uju, BiH se smatra mjestom isporuke ako je to mjesto gdje dobro postavlja isporuilac ili neko u njegovo ime. lan 21. Mjesto oporezivanja kod obavljanja usluga (1) BiH se smatra mjestom obavljanja usluga, ako je mjesto oba vljanja usluge tamo gdje je sjedite odnosno stalno boravite ili prebivalite lica koje obavlja usluge, ako Zakonom ili ovim pravilnikom nije drugaije odreeno. Isto se odnosi i ako uslugu obavlja poslovna jedinica stranog preduzea koja se nalazi u BiH. (2) U lanu 15. stav 2. Zakona, propisani su izuzeci od opteg naela. (3) Kod usluga u vezi s nekretninama, ukljuujui i najam ili zakup, mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Usluge u vezi s nekretninama obuhvataju slijedee skupine usluga: a) usluge koje se obavljaju pomou nekretnina (npr. Iznaj mljivanje kua, stanova i soba na rok krai od 60 dana, hotelskih soba, apartmana, zemljita npr. parkirnih mjesta, iznajmljivanje teniskih igralita, kuglana, odr a vanje grijanja i liftova, odravanje zelenih povrina, i e nje zgrada, iznajmljivanje izlobenih povrina na sajmovima, postavljanje izlobenih mjesta), b) usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvataju usluge koje slue neposredno ureivanju nekretnine (npr. geodet ski radovi), usluge koje slue za pripremu gra evinskih radova (npr. usluge arhitekata, gra evinskih inenjera, statiara), obavljanje graevinskih radova, vjetaenja na nekretninama, ine njering usluge, c) usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge advokata i posrednika pri kupoprodaji nekretnina). (4) Kod usluga prevoza, BiH je mjesto obavljanja usluge, ako je itava dionica puta na kojoj se prevoz obavlja u BiH; a) ako se usluga prevoza putnika ne obavlja samo u BiH, onda dio puta koji se odnosi na BiH podlijee opo re zivanju, a dio puta koji se odnosi na inostranstvo ne podlijee oporezivanju prema odredbama Zakona. U tom sluaju, uslugu prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara na dio prevoza u BiH koji se oporezuje i dio prevoza u inostranstvu koji ne podlijee oporezivanju; b) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se izvoze, tada su, prema odredbi lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, osloboene od oporezivanja (oporezuju nultom stopom) i usluge prevoza izvrene na dionici puta u BiH; c) ako se radi o uslugama prevoza dobara koja se uvoze, tada su, prema odredbi lana 26. stav 1. taka 7. Za k ona, osloboene od oporezivanja i usluge prevoza iz vr e ne na dionici puta u BiH; d) kod prekograninog pomorskog, rijenog i vazdunog prevoza putnika i robe ne utvruje se dionica puta u BiH. (5) Mjesto obavljanja usluga je BiH ako je to mjesto gdje je usluga stvarno obavljena, i to: a) kod umjetnikih (npr. operskih, glumakih, pjevakih), naunih (npr. nauna predavanja i davanja miljenja, ali ne i savjetovanja naruioca), nastavnih (npr. usluge obuke, organizovanje kurseva), sportskih (npr. tenis, ro njenje), zabavnih ili slinih usluga (npr. filmske pred stave, plesne priredbe) i usluga njihovog organizovanja, b) kod pomonih usluga u prevozu, kao to su: utovar, istovar, uskladitenje i drugih usluga u vezi s prevozom i otpremom, c) kod usluga koje se obavljaju na pokretnim dobrima, ukljuujui usluge strunog miljenja, procjene i ocjene tih dobara. (6) Odreuje se da je promet usluga u BiH ako je sjedite prima oca usluge ili stalna adresa ili adresa prebivalita/boravita za slijedee vrste usluga: a) kod usluga prenosa, ustupanja i korienja autorskih prava, patenata, licenci, zatitnih znakova i slinih prava (npr. davanje licence, prenos autorskih prava umjetnika i pisaca), b) usluge reklamiranja, ukljuujui i usluge posredovanja u tim uslugama (npr. usluge oglaavanja u novinama i drugim medijima), c) usluge ininjera, advokata, revizora, raunovoa, tuma a, prevodilaca i drugih usluga savjetovanja, d) usluge elektronske obrade podataka, e) bankarskih, finansijskih usluga i usluga iz oblasti osi guranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova, f) ustupanja osoblja, g) telekomunikacione usluge, h) iznajmljivanja pokretnih dobara (npr. graevinske dizali ce), osim prevoznih sredstava, i) svih usluga posredovanja u vezi s uslugama iz ovog stava. (7) Radi izbjegavanja duplog oporezivanja ili neoporezivanja iz lana 16. Zakona, mjesto prometa za usluge iz lana 15. stav (2) taka 4. Zakona i usluge iznajmljivanja prevoznih sredstava jeste mjesto gdje se usluga faktiki koristi ili uiva kada isporuilac i/ili primalac ima sjedite preduzea ili prebivalite izvan BiH. (8) Ukoliko se usluga na koju se odnosi stav (7) koristi ili uiva i unutar i izvan BiH, mjesto prometa je mjesto gdje se usluga preteno koristi ili uiva. (9) Pri vrenju usluga iz lana 15. stav 2. taka 4. i 5. Zakona u sluajevima da primalac usluge nije poreski obveznik na teritoriji BiH, odnosno nema svoje prebivalite u BiH, davalac usluge, u svrhu dokazivanja da se usluga vri stranom dravljaninu, a u cilju sticanja uslova za oslobaanje od obaveze obraunavanja PDV-a, duan je od primaoca usluge uzeti ime i prezime, adresu i broj pasoa za fiziko lice, a za pravno lice potvrdu o registraciji poreskog obveznika. V PORESKA OSNOVICA lan 22. Utvrivanje osnovice (1) Poreska osnovica za promete iz lana 5. stav (1) Zakona jeste nabavna cijena tih ili slinih dobara u trenutku prometa, bez PDV-a. Za pokretnu imovinu koja podlijee umanjenju vrijednosti obino se moe smatrati da je to nabavna cijena, koja ne ukljuuje PDV, umanjena za 20 odsto za svaku zapoetu kalendarsku godinu nakon kalendarske godine u kojoj je dolo do sticanja tih dobara ili njihovih dijelova, osim ako je iz okolnosti sluaja jasno da se rezultat obrauna znatno razlikuje od nabavne cijene slinih dobara bez PDV-a u trenutku korienja predmetnih dobara. (2) Poresku osnovicu za promet usluga iz lana 9. Zakona ine ukupni trokovi poreskog obveznika za pruene usluge. (3) lan 20. stav (8) Zakona odnosi se samo na promet dobara ili usluga koji ukljuuje postojanje porodinih ili drugih bliskih linih veza, te odnosa upravljanja, vlasnitva, lanstva, finansijskih ili pravnih odnosa izmeu dobavljaa i kupca i to samo kada je ta veza ili odnos, a ne neki dokazivi komercijalni razlozi, dovela do vrijednosti nie od one trine. Pravni odnosi iz ovog stava obuhvataju odnos izmeu poslodavca i zaposlenog ili porodice zaposlenog, ili drugih blisko povezanih lica. (4) Trina vrijednost se definie kao ukupan iznos koji bi kupac, da bi stekao predmetna dobra ili usluge u tom trenutku, morao, u istoj fazi trgovanja u kojoj dolazi do prometa dobara ili usluga i u uslovima lojalne konkurencije, platiti isporuiocu dobara/pruaocu usluga s kojim je u poslovnom odnosu na teritoriji BiH. Kada se ne moe utvrditi neki slian promet dobara ili usluga, trina vrijednost podrazumijeva slijedee: a) za dobra, iznos koji nije nii od nabavne cijene tih ili slinih dobara ili, u nedostatku nabavne cijene, cijena kotanja odreena u trenutku vrenja prometa; b) za usluge, iznos koji nije nii od ukupnih trokova poreskog obveznika za pruene usluge. (5) U smislu lana 20. stav (10) taka 3. Zakona, smatra se da kamate ukljuuju iznos kamate obraunate za period nakon prometa predmetnih dobara ili usluga. (6) Zavisni trokovi koji su, prema lanu 21. stav (2) taka 2. Zakona, ukljueni u poresku osnovicu za PDV na uvoz dobara, pored vrste trokova navedenih u ovoj odredbi, obuhvataju i npr. trokove peditera, terminala, smjetaja, naknade za carinjenje i slino. Administrativne takse i naknade inspekcijama i drugim javnim organima izvrne vlasti nisu ukljuene u poresku osnovicu za PDV kod uvoza.

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE VI PORESKA STOPA Standardna poreska stopa (1) PDV plaa se po standardnoj stopi od 17% na poresku osnovicu. (2) Kada se porez obraunava na poresku osnovicu u kojoj je sad ran PDV, PDV se izraunava po preraunatoj stopi. Preraunata stopa se izraunava na slijedei nain: VI OSLOBAANJA OD PLAANJA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA BEZ PRAVA NA ODBITAK ULAZNOG POREZA lan 24. Javne potanske usluge (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 1. Zakona, od nosi se na javne potanske usluge. Javnim potanskim uslu gama podrazumijevaju se sve usluge koje obavljaju javni po tanski operateri u skladu sa Zakonom o potama Bosne i Hercegovine. lan 25. Medicinske usluge i usluge zdravstvene zatite (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 2. Zakona, odnosi se na preventivne, dijagnostiko-terapijske i rehabilita cione usluge koje pruaju domovi zdravlja, bolnice, zavodi, zavodi za zatitu zdravlja, klinike, instituti, zdravstveni centri, kliniko-bolniki centri i kliniki centri u skladu sa propisima koji ureuju oblast zdravstvene zatite. (2) Poresko oslobaanje iz navedenog lana Zakona se odnosi i na smjetaj, njegu i ishranu bolesnika u tim ustanovama, nezavisno od toga da li su ove ustanove usmjerene ka ostvarivanju dobiti. (3) Usluge doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara i fizioterapeutskih tehniara, osloboene su plaanja PDV-a ako te usluge pruaju u privatnoj praksi. (4) Zdravstvenom zatitom u smislu odredbi lana 24. stav 1. taka 2. Zakona, ne smatraju se: a) medicinska ispitivanja radi utvrivanja zdravstvenog sta nja, tjelesnog oteenja i invalidnosti u postupcima kod drugih organa i organizacija, osim ispitivanja po uputu ljekara, odnosno ljekarske komisije, b) zdravstveni pregledi radi upisa u srednje i vie kole, fakultete i na kurseve, dobijanje uvjerenja za vozake dozvole, za sudske i druge sporove i u drugim slu ajevima kada se pregled ne obavlja u cilju zdravstvene zatite, c) pregled zaposlenih upuenih na rad u inostranstvo od strane organizacija, kao i mjere preventivne zdravstvene zatite za privatna putovanja u inostranstvo i zdravstveni pregledi za ta putovanja. lan 26. Usluge socijalnog osiguranja (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 3. Zakona, od nosi se na usluge koje pruaju ustanove socijalne zatite: cen tri za socijalni rad, ustanove za smjetaj korisnika i ustanove za dnevni boravak i pomo u kui u skladu sa propisima koji ureuju socijalnu zatitu i socijalnu sigurnost graana. (2) Promet dobara i usluga koji je neposredno povezan sa uslugama iz stava 1. ovog lana odnosi se na isporuku hrane, pia, lijekova i slinu isporuku dobara i usluga u ovim ustanovama. lan 27. Usluge obrazovanja (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 4. Zakona, od nosi se na usluge: a) obrazovanja (predkolskog, osnovnog, srednjeg, vieg i visokog) i profesionalne prekvalifikacije, koje pruaju lica registrovana za obavljanje tih djelatnosti u skladu sa propisima koji ureuju tu oblast, b) smjetaja i ishrane uenika i studenata u kolskim i studentskim domovima ili slinim ustanovama, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga od strane lica registrovanih za obavljanje tih djelatnosti. lan 28. Usluge iz oblasti sporta, usluge koje obavljaju vjerske, politike, humanitarne, sindikalne, dobrotvorne, invalidske ili sline orga nizacije (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 5. Zakona, se odnosi na usluge iz oblasti sporta i fizikog vaspitanja samo u sluaju ako te usluge pruaju pojedincima lica ija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti. 4 lan 23. (2) Prema lanu 24. taka 6. Zakona, plaanja PDV-a su oslobo e ne medicinske i zdravstvene usluge, usluge socijalnog osi gu ranja, te usluge obrazovanja koje angauju vjerske organizacije ili filozofska udruenja. (3) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 7. Zakona, se odnosi na usluge i isporuke dobara vjerskih organizacija ako se obavljaju radi zadovoljavanja vjerskih potreba u skladu sa propisima kojima je regulisano obavljanje tih djelatnosti. (4) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 8. Zakona, se odnosi na usluge koje pruaju politike, sindikalne, humanitarne, dobrotvorne, invalidske i sline organizacije u skladu sa propisima kojima su regulisane te djelatnosti. lan 29. Usluge iz oblasti kulture (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 9. Zakona, odnosi se na usluge iz oblasti kulture koje pruaju lica regi strovana za obavljanje ove djelatnosti u skladu sa propisima koji ureuju oblast kulture, kao i sa njima neposredno povezani promet dobara i usluga, od strane lica ija djelatnost nije usmjerena ka ostvarivanju dobiti, a kojima se smatraju: pozorina i muzika djelatnost, djelatnost muzeja i galerija, djelatnost arhiva, djelatnost biblioteka, djelatnost zatite kulturnih dobara, djelatnost zatite istorijskih spomenika. lan 30. Promet dobara i usluga lica iz oblasti zdravstva i kulture (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 10. Zakona, odnosi se na promet dobara i usluga koje vre medicinske, zdravstvene i ustanove iz oblasti kulture, iskljuivo za njihove vlastite potrebe. lan 31. Usluge javnih radio i televizijskih servisa (1) Poresko oslobaanje iz lana 24. stav 1. taka 11. Zakona, od nosi se na usluge javnih radio i televizijskih servisa koje se oba vljaju u skladu sa propisima kojima je regulisano oba vlja nje tih usluga. (2) Radiodifuzne usluge: a) proizvodnja i emitovanje ekonomsko-propagandnog programa (reklame), b) proizvodnja i prodaja audiovizuelnih programa (emisija, filmova, serija, nosaa zvuka i drugo), c) proizvodnja drugih programskih usluga (teleteksta i drugo), d) organizovanje koncerta i drugih priredbi, e) obavljanje drugih djelatnosti utvrenih statutom, nisu predmet oslobaanja u skladu sa odredbama lana 24. stav 1. taka 11. Zakona, i na navedene usluge plaa se PDV. lan 32. Usluge osiguranja i reosiguranja (1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 1. Zakona u vezi sa osiguranjem odnosi se na transakcije gdje se davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, obavezuje da, u sluaju materijalizacije osiguranog rizika, osiguraniku prui pokrie dogovoreno pri zakljuenju ugovora. Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 1. Zakona u vezi sa reosiguranjem odnosi se na transakcije gdje davalac osiguranja, u zamjenu za raniju uplatu ili ranije uplate premije, preuzima ukupan ili dio rizika davaoca osiguranja. Usluga osiguranja ili reosiguranja koja je osloboena plaanja poreza podrazumijeva postojanje ugovornog odnosa izmeu davaoca usluge osiguranja i lica iji su rizici pokriveni osiguranjem, odnosno osiguranika. (2) Oslobaanje plaanja poreza za brokere i agente osiguranja (zastupnici) odnosi se samo na usluge koje pruaju lica koja imaju ugovorni odnos i sa davaocem osiguranja i sa osiguranom stranom, a u svojstvu posrednika. lan 33. Promet nepokretne imovine (1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 2. Zakona odnosi se na svaki promet nepokretne imovine izuzev prvog prenosa prava vlasnitva nad novosagraenom nepokretnom imovinom ili ekonomski djeljivim cjelinama u sklopu novosagraene nepokretne imovine. (2) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 2. Zakona odnosi se na svaki promet zemljitem, osim zemljita na kome se nalazi sagraeni nepokretni objekat i zemljita koje pripada objektu i slui njegovoj funkciji, osim poljoprivrednog i umskog zemljita. Promet takvim zemljitem osloboen je plaanja poreza samo ukoliko je promet tog objekta osloboen.

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE lan 34. Usluge izdavanja u zakup i podzakup nepokretne imovine (1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 3. Zakona odnosi se samo na izdavanje u zakup nepokretne imovine i dijelova nepokretne imovine za stanovanje i na izdavanje u zakup poljoprivrednog i umskog zemljita. (2) Smjetaj u hotelima ili objektima sline funkcije ne smatra se stanovanjem. lan 35. Finansijske usluge (1) Oslobaanje plaanja poreza iz lana 25. stav (1) taka 4. pod a) Zakona u vezi sa odobravanjem i upravljanjem kreditima odnosi se na sve vrste datih zajmova. Oslobaanje se primjenjuje samo na poreskog obveznika koji je dao zajam. (2) Finansijske usluge iz lana 25. stav (1) taka 4. Zakona obuhvataju i pratee usluge posrednika, ali samo ukoliko te usluge imaju karakteristike finansijske usluge u korist krajnjeg primaoca finansijske usluge. (3) Poresko oslobaanje iz lana 25. taka 4. pod d) Zakona odnosi se i na sve usluge koje pruaju registri hartija od vrijednosti u skladu sa propisima o hartijama od vrijednosti. Pod uslovima uvanja vrijednosnih papira iz lana 25. taka 4. pod d) Zakona podrazumijevaju se kastodi, odnosno skrbniki poslovi sa hartijama od vrijednosti, koje pruaju ovlaena lica u skladu s propisima o hartijama od vrijednosti. (4) Poresko oslobaanje iz lana 25. taka 4. pod e) Zakona odnosi se i na poslove depozitara investicionog fonda. lan 36. Usluge u vezi sa igrama na sreu (1) Poresko oslobaanje iz lana 25. stav 1. taka 7. Zakona, se odnosi na promet usluga koje su povezane sa djelatnou prireivanja igara na sreu u skladu sa propisima koji ureuju igre na sreu. (2) Poresko oslobaanje iz stava 1. ovog lana odnosi se na organizatore igara na sreu koji imaju odobrenje nadlenog organa. lan 37. Uvoz dobara (1) Uvoz dobara je svaki unos dobara u carinsko podruje BiH. (2) Uvoznik je lice koje je u jedinstvenoj carinskoj ispravi navedeno kao primalac robe, u rubrici broj 8. lan 38. Usluge povezane sa uvozom dobara u BiH (1) Poresko oslobaanje iz lana 26. stav 1. taka 7. Zakona, za prevozne i ostale usluge, koje su povezane sa uvozom dobara (utovar, istovar, pretovar, skladitenje i slino) obveznik moe da ostvari ako ima dokaz da je vrijednost tih usluga sadrana u osnovici za obraun PDV-a pri uvozu dobara. (2) Dokaz iz stava 1. ovog lana je: a) dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, raun, otpremnica ili prevozni dokument), b) kopija uvozne carinske isprave izdate u skladu sa carinskim propisima, na osnovu koje se moe utvrditi da su sporedni trokovi ukljueni u osnovicu za obraun PDV-a pri uvozu dobara. VIII OSLOBAANJA OD PLAANJA PDV-a ZA PROMET DOBARA I USLUGA SA PRAVOM NA ODBITAK ULAZNOG POREZA (OPOREZIVANJE NULTOM STOPOM) lan 39. Izvoz dobara iz BiH (1) Poresko oslobaanje (nulta stopa) iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, odnosi se na izvoz dobara iz BiH. (2) Izvozom dobara smatra se neposredan promet dobara kupcu u inostranstvo odnosno izvan carinskog podruja BiH. (3) Inostrani kupac je svaki privredni subjekt koji ima sjedite odnosno prebivalite izvan teritorije BiH. Inostranim kupcem smatra se i poslovna jedinica domaeg pravnog lica u ino stra nstvu. Poslovna jedinica stranog lica u BiH ne smatra se ino stranim kupcem. lan 40. (Izvoz dobara iz BiH) Da bi se promet smatrao izvozom u skladu sa lanom 27. stav (1) takama 1.,3. i 7. Zakona mora biti zadovoljen uslov da je dobro prelo granicu BiH. 5 lan 41. Pravo na poresko oslobaanje pri izvozu dobara iz BiH (1) Poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, ob veznik moe da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku is pra vu, odnosno kopiju izvozne carinske isprave o izvr e nom izvozu dobara izdatu u skladu sa carinskim propisima. (2) Ako je u skladu sa carinskim propisima odobreno periodino carinjenje dobara koja se izvoze, poresko oslobaanje iz stava 1. ovog lana, a do izdavanja izvozne carinske isprave, obvez nik moe da ostvari ako posjeduje raune ili otpremnice, ovjerene od strane nadlenog carinskog organa lan 42. Izvoz dobara iz BiH putem pote (1) Kada se dobra alju u inostranstvo potom ili brzom potom poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 1. Zakona, obveznik moe da ostvari ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu izdatu u skladu sa carinskim propisima. (2) Kada se dobra alju u inostranstvo potom ili brzom potom bez podnoenja izvozne carinske isprave, poresko oslobaanje obveznik moe da ostvari ako posjeduje potansku otpre m nicu, i prevozni dokument na osnovu kojeg se moe utvrditi da su dobra poslata u inostranstvo potom ili brzom potom. lan 43. (Oslobaanje od plaanja PDV-a za usluge izvrene na odreenim dobrima iz uvoza) (1) Porezni obveznik moe iskoristiti pravo na oslobaanje od plaanja PDV-a iz lana 27. stav (1) taka 4. Zakona, ukoliko su ispunjeni sljedei uslovi: 1. dobra koja su po ulasku u carinsko podruje Bosne i Hercegovine prijavljena Upravi za indirektno oporezivanje; 2. dobra su uvezena u BiH u svrhu pruanja usluga na istim; 3. porezni obveznik, u skladu sa ugovornim obavezama, prua usluge na dobrima licu koje nema stalno sjedite, a ni stalno ili uobiajeno mjesto boravka u Bosni i Hercegovini i 4. bilo koje od lica iz take 3. ovog stava, ili neko drugi nastupajui u ime bilo koje od strana otpremi ili preveze dobra van BiH. (2) Da bi porezni obveznik iskoristio pravo na porezno oslobaanje mora posjedovati poslovnu dokumentaciju iz koje se moe ustanoviti da su uslovi za isto ispunjeni. (3) Poslovna dokumentacija iz stava (2) ovog lana ukljuuje izjave i kopije poslovne dokumentacije drugih lica koja su ukljuena ili posjeduju dokumentaciju za aktivnosti navedene u stavu (1) ovog lana. Takva ostala lica duna su, na zahtjev poreznog obveznika, da dostave navedenu dokumentaciju. lan 44. Konaan izvoz dobara iz BiH (1) Poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, za prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvozom dobara, obveznik moe da ostvari ako posjeduje: a) dokument na osnovu kojeg se vri usluga prevoza, odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, raun i drugo), b) dokument o izvrenoj usluzi prevoza, c) original ili kopiju izvozne carinske isprave za robu koja se prevozi u inostranstvo, izdatu u skladu sa carinskim propisima. (2) Prevozne usluge (drumskog, eljeznikog, brodskog, avio saobraaja) osloboene su plaanja PDV-a pri prevozu dobara koja se izvoze u inostranstvo i za dionicu puta koja se nalazi unutar granica BiH. (3) Izuzetno od stava (1) ovog lana, obveznik koji vri prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi s izvozom dobara koja se transportuju brodovima, eljeznicom, avio i drumskim prevozom, moe ostvariti porezno oslobaanje na pruene usluge iz lana 27. stav 1. taka 2. Zakona, ako ta dobra budu izvezena u roku od 6 mjeseci po isteku poreskog perioda u kojem je usluga izvrena, te ako ne postoji mogunost da se u istom poreskom periodu izvre i predmetne usluge i izvoz dobara. lan 45. Usluge isporuke dobara ovlaenim organizacijama koje ta do b ra izvoze u okviru registrovanih humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti (1) Poresko oslobaanje iz lana 27. stav 1. taka 5. Zakona, za prevozne i ostale usluge koje su u neposrednoj vezi sa izvo-

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE zom dobara ovlaenih organizacija koje su registrovane kod nadlenih ministarstava za humanitarne ili dobrotvorne aktivnosti obveznik moe da ostvari pod slijedeim uslovima: a) da posjeduje dokument na osnovu kojeg se vri prevoz odnosno dokument o vrsti usluge i iznosu sporednih trokova (ugovor, faktura i slino), b) dokument o izvrenoj usluzi (CMR, CIM i slino), c) originalnu ili ovjerenu kopiju izvozne carinske isprave izdate u skladu sa Zakonom o carinskoj politici. lan 46. Pruanje usluga koje vre predstavnici i drugi posrednici (1) Ostvarivanje prava iz lana 27. stav 1. taka 6. Zakona, vri se uz ispunjenje slijedeih uslova: a) da poreski obveznik posjeduje ugovor o pruanju usluga posredovanja u ime i za raun drugog, b) da poreski obveznik posjeduje fakturu o izvrenim uslugama u kojoj nije iskazan PDV, c) da poreski obveznik posjeduje izvoznu carinsku ispravu u skladu sa carinskim propisima o izvrenim poslovima u ime i za raun drugog, d) da posjeduje dokaz o izvrenom plaanju u skladu sa propisima o deviznom poslovanju. lan 47. Uslovi za poresko oslobaanje pri snabdijevanju plovnih obje kata gorivom i drugim dobrima u meunarodnom prevozu (1) Poresko oslobaanje iz lana 28. Zakona, obveznik moe da ostvari ako posjeduje: a) dokumenta o izvrenom prometu dobara i usluga (ugovor, faktura i drugo), b) izjavu vlasnika-korisnika plovnog objekta ili letjelice da e se iznajmljena ili kupljena sredstva preteno koristiti u meunarodnom prevozu. (2) Preteno korienje plovnih objekata, letjelica i vazduhoplova u meunarodnom prevozu podrazumijeva da se plovni objekti, letjelice i vazduhoplovi u est mjeseci koji prethode poreskom periodu, za koji se podnosi poreska prijava u 80% sluajeva koriste za obavljanje usluga meunarodnog prevoza. lan 48. Postupak oslobaanja prometa dobara i usluga izvrenih za potrebe meunarodnog saobraaja (1) Snabdijevanjem plovnih objekata i vazduhoplova gorivom i drugim dobrima, u smislu lana 28. Zakona, podrazumijeva se isporuka goriva i maziva, hrane, pia, tampe namijenjenih prodaji u plovnim objektima, vazduhoplovima i drugo. (2) Za promet dobara iz stava 1. ovog lana, obveznik je duan da obezbijedi dokaze u skladu sa propisom koji ureuje carinski dozvoljeno postupanje sa carinskom robom, putanje carinske robe i naplatu carinskog duga i to: a) carinsku ispravu za ponovni izvoz stranih dobara i zaklju ene obraunske listove prodaje u plovnim objektima i va zduhoplovima u skladu sa carinskim propisima, za stra na dobra prodata putnicima u plovnim objektima i vaz duhoplovima u meunarodnom vazdunom saobraaju, b) izvoznu carinsku ispravu i specifikaciju prodatih dobara sastavljenu na osnovu obraunskih listova prodaje u plo vnim objektima i vazduhoplovima u skladu sa carinskim propisima za domaa dobra prodata putnicima u vaz duhoplovima u meunarodnom vazdunom saobraaju, c) carinsku ispravu za ponovni izvoz i dostavnice za prodato strano gorivo i mazivo, d) izvoznu carinsku ispravu i dostavnice za prodato domae gorivo i mazivo, e) liste snabdijevanja vazduhoplova i plovnih objekata na meunarodnim linijama, odnosno mjeseni izvjetaj o utroenim dobrima ovjeren od strane nadlenog carin skog organa, u skladu sa carinskim propisima za domaa do bra (hrana, pie i drugo) koja se slui putnicima vazd uhoplova i plovnih objekata na meunarodnim linijama. lan 49. Usluge izvrene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba plov nih objekata (1) Prometom usluga namijenjenih neposrednim potrebama plovnih objekata iz lana 28. stav 1. taka 5. Zakona, sma traju se luke usluge, usluge tegljenja i vezivanja brodova, usluge istovara, utovara, pretovara i drugo. 6 lan 50. Usluge izvrene u svrhu zadovoljavanja direktnih potreba avio prevoznika (1) Prometom usluga namijenjenih neposrednim potrebama vazduhoplova iz lana 28. stav 1. taka 6. Zakona, smatraju se usluge slijetanja, polijetanja, prihvata i otpreme vazduho plova, putnika, prtljaga i robe, usluge parkinga vazduhoplova, odleivanja i zatite od zaleivanja, hlaenja, grijanja i drugo. lan 51. Snabdijevanje dobrima i uslugama po meunarodnim ugovorima (1) Snabdijevanje dobrima i uslugama koja su izvrena u okviru meunarodnih ugovora nisu optereeni PDV-om, ukoliko je to regulisano meunarodnim ugovorima iji je potpisnik BiH. lan 52. Osoblje diplomatskih i konzularnih predstavnitava (1) Lica registrovana za PDV u BiH koja isporuuju dobra i usluge, di plomatskim i konzularnim misijama, meunarodnim orga niza cijama i lanovima tih misija i organizacija i u okviru me u narodnih projekata pruanja pomoi, e obraunavati PDV na promet u skladu sa uobiajenim odredbama Zakona o PDV-u. (2) Pod osobljem diplomatskih i konzularnih predstavnitava, la novima meunarodnih organizacija i lanovima njihovih po ro dica u smislu Zakona smatraju se lica kao i lanovi njihovih porodica koji sa njima ive u zajednikom domainstvu ako nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a to su osobe koje su akreditovane od strane Ministarstva spoljnih poslova na bazi uzajamnosti. lan 53. Postupak ostvarivanja prava na oslobaanje od plaanja PDV-a na dobra i usluge pruene diplomatskim i konzularnim predstavnit v ima (1) Lica koja imaju pravo da ne budu optereena PDV-om za svoje nabavke e imati pravo na povrat PDV-a koji e se isplaivati prema lanu 54. ovoga pravilnika. lan 54. (Uslovi za povrat PDV-a u skladu sa lanom 29. Zakona) (1) Povrat PDV-a e se vriti mjeseno nakon podnijetog zahtjeva. Zahtjev za povrat e se ostvariti ispunjavanjem obrasca zah tje va CD-PDV 1 za diplomatske i meunarodne organizacije iz lana 29. stav 1. taka 1., 2. i 3. Zakona, te obrasca zahtjeva CD-PDV 1M, za investitore koji vre nabavku dobara i usluga u okviru meunarodnih projekata pruanja pomoi, koji su sastavni dio ovog pravilnika. (2) Zahtjevu treba biti priloen: a) ispunjen CD-PDV 2, koji je sastavni dio ovog pravilnika, za svakog lana misije i misije same koja trai povrat, ako zahtjev za povrat podnose diplomatske i meuna ro dne organizacije iz lana 29. stav 1. taka 1., 2. i 3. Zakona, b) faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se trai povrat, c) dokaz o plaanju PDV-a za koji se trai povrat, d) potvrdu iz lana 58. ovog pravilnika, (3) Uprava za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: Uprava) vri povrat plaenog iznosa PDV-a ako su ispunjeni uslovi iz Zakona i ovog pravilnika. (4) Kod PDV-a za snabdijevanje dobrima i uslugama diplomatskih i konzularnih predstavnitava nema ogranienja kod prava na povrat, osim da su nabavke namijenjene za slubene potrebe predstavnitava. (5) Kod snabdijevanja dobrima i uslugama diplomatskog i kon zu larnog osoblja lanova meunarodnih organizacija, ako je oslobaanje od plaanja PDV-a regulisano meunarodnim ugovorom, i lanova njihovih porodica, povrat PDV-a se ne odobrava na nabavke slijedeeg: a) duvanskih proizvoda, b) alkohola i alkoholnih pia, c) prehrambenih proizvoda, d) obroka u restoranima i e) hotelskog smjetaja. (6) Kod ostalog prometa izuzev onog iz stava 5. ovog lana, vri se povrat PDV-a samo ako pojedinana nabavka prelazi iznos od 200 KM ukljuujui PDV. Povrat PDV-a se ne moe vriti za dobra i usluge kupljene po zakonom propisanoj posebnoj emi za koriena dobra, umjetnika djela, kolekcionarske pred me te i antikvitete kao i predmete kupljene na aukciji. Ukupan godinji iznos povrata PDV-a pojedincima iz ovog stava

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE ne moe prelaziti iznos od 1.200 KM. Ovo ogranienje se ne primjenjuje na PDV plaen na nabavku vozila. (7) Odredbe iz stava 5. i 6. ovog lana se primjenjuju, osim ako nije drugaije regulisano meunarodnim ugovorom. (8) Predstavnitva, organizacije, ili pojedinci koji dostavljaju zah tjev za povrat osiguravaju Upravi potrebne podatke o rau nima koji su otvoreni u instituciji nadlenoj za obavljanje platnog prometa u BiH, i na koje se moe izvriti prenos iznosa za povrat. lan 55. Nadlenost Uprave za provedbene propise o kontroli povrata PDV-a kvalifikovanim misijama (1) Uprava moe izdati uputstva o praktinoj provedbi i kontroli povrata PDV-a za kvalifikovane misije, organizacije i njihove lanove. lan 56. Rok za otuenje dobara (1) Nosioci prava na povrat PDV-a po osnovu lana 29. Zakona, ne mogu otuiti nabavljena dobra prije isteka roka od 3 godine od dana nabavke dobara u BiH. Ukoliko to uine duni su obraunati i platiti PDV. (2) Ogranienje otuenja dobara ne odnosi se na dobra ija je pojedinana vrijednost manja od 200 KM ukljuujui PDV. lan 57. Meunarodni ugovori (1) Prilikom nabavke dobara i usluga koji e biti predmetom povrata PDV-a po osnovu meunarodnih projekata pruanja pomoi u skladu sa odredbama lana 29. stav 1. taka 4. Zakona, primjenjivae se odredbe lanova 51. do 59. Pravilnika. lan 58. Uvjeti za ostvarivanje prava na povrat u skladu sa meunarodnim ugovorima (1) Podnosilac zahtjeva za povrat, u skladu sa lanom 29, stav 1., taka 4) Zakona o PDV-u, e prilikom podnoenja prvog zahtjeva za povrat, pored dokumentacije odreene lanom 54. Pravilnika, priloiti i kopiju ugovora na osnovu kojeg trai povrat PDV-a. (2) Uprava e, po potrebi, na osnovu zahtjeva iz stava 1. ovog lana, od Ministarstva inostranih poslova traiti podatke o nazivu meunarodnog ugovora ili sporazuma, datumu stupanja na snagu istog, da li je isti vaei, vrijednosti iz ugovora, ukoliko je ista ugovorom odreena, te osnovu za povrat PDV-a. (3) Uprava moe, po potrebi, od drugih ministarstava i institucija nadlenih za sprovoenje i nadzor nad sprovoenjem ugovora iz stava 1. ovog lana, traiti podatke u vezi sa ugovorom zakljuenim na osnovu meunarodnog ugovora, vrijednosti iz ugovora, podatke o korisniku projekta i drugim okolnostima od znaaja za odluivanje po zahtjevu za povrat. lan 59. Evidentiranje prometa dobara i usluga po meunarodnom ugovoru (1) Uprava vodi posebnu evidenciju o podnesenim zahtjevima za povrat PDV-a, po osnovu meunarodnih projekata pruanja pomoi. (2) Uprava e odbiti zahtjev za povrat PDV-a, ukoliko se u postupku razmatranja istog ustanovi da podaci iz priloene dokumentacije nisu saglasni sa meunarodnim projektom pruanja pomoi - podugovorom na osnovu kojeg je ostvare no pravo na povrat PDV-a. (3) Ukoliko se u postupku naknadne kontrole ustanovi da podaci iz dokumentacije koji su prezentovani uz zahtjev za povrat PDV-a ne odgovaraju stvarnom stanju, poreski obveznik e se zaduiti za odgovarajui iznos PDV-a sa pripadajuom kama tom, za period od dana kada je nastala poreska obaveza do dana uplate te obaveze. lan 60. Slobodne zone (1) Oslobaanje plaanja iz lana 30. stav (1) taka 2. Zakona, a u vezi sa isporukama u slobodne zone i carinska skladita, primjenjuje se samo na dobra koja nisu u slobodnom prometu (dobra koja nemaju carinski status dobara iz BiH). Meutim, ovo oslobaanje se ne primjenjuje na dobra koja su namijenjena krajnjoj upotrebi ili potronji u slobodnoj zoni ili carinskom skladitu. (2) Oslobaanje plaanja iz lana 30. stav (1) taka 3. Zakona primjenjuje se samo na usluge koje, prema lanu 21. stav (2) taka 2. Zakona, ine dio poreske osnovice kod uvoza dobara. (3) Poreski obveznik moe da ostvari oslobaanje plaanja poreza iz lana 30. Zakona samo ukoliko posjeduje: 7 a) dokument preduzea koje upravlja slobodnom zonom ili carinskim skladitem (u daljnjem tekstu: preduzee) kojim se potvruje da izmeu preduzea i poreskog obveznika postoji vaei ugovor o korienju slobodne zone ili carinskog skladita; b) kopiju jedinstvene carinske isprave kojom se dokazuje da su dobra koja su unesena u slobodnu zonu ili carinsko skladite u skladu sa carinskim propisima. lan 61. Odbitak ulaznog poreza kod prometa u slobodnim zonama (1) Zakon ne propisuje pravo na odbitak ulaznog PDV-a koje je povezano sa prometima osloboenim plaanja prema lanu 30. Zakona. Kod prometa iz lana 60. stav (1) ovog Pravilnika, PDV se ne obraunava na nabavku tih dobara te stoga nije od znaaja razmatrati bilo kakvo pravo na odbitak PDV-a povodom takvih isporuka. (2) Ulazni PDV koji je povezan sa pruanjem usluga koje su prema lanu 30. stav (1) taka 3. Zakona osloboene plaanja moe se odbiti samo ukoliko e promet istovremeno biti osloboen plaanja prema lanu 26. stav (1) taka 7. Zakona. Oslobaanje plaanja iz lana 26. stav (1) taka 7. Zakona primjenjuje se samo na usluge koje, prema lanu 21. stav (2) taka 2. Zakona, ine dio poreske osnovice kod uvoza dobara. IX ODBITAK ULAZNOG POREZA lan 62. Opte (1) Ulazni porez je iznos PDV-a koji je u skladu sa lanom 55. Zakona, posebno iskazan na poreskim fakturama, za promet dobara i usluga koje su poreskom obvezniku izvrili drugi poreski obveznici, kao i iznos PDV-a koji je plaen prilikom uvoza i posebno iskazan u jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI). (2) Ulaznim porezom smatra se i: a) iznos PDV-a koji je platilo lice iz lana 13. taka 2. i 3. Zakona, ako je registrovani obveznik, b) iznos paualne naknade koju poreski obveznik iskae na potvrdi o plaanju prilikom nabavke dobara i usluga od poljoprivrednika iz lana 45. stav 1. Zakona. lan 63. Poreski obveznici koji imaju pravo na odbitak ulaznog poreza (1) Poreski obveznici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i us luga imaju pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispu nje ni slijedei uslovi: a) da je na fakturi za primljena dobra ili obavljene usluge iskazan PDV u skladu sa lanom 55. Zakona, b) da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog PDV obveznika, c) da za primljene isporuke prema lanu 32. Zakona, nije iskljueno pravo na odbitak ulaznog poreza, d) da je isporuka obavljena poreskom obvezniku u poslo v ne svrhe. (2) Lica koja nisu obveznici poreza na dodatu vrijednost, nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza. Isto se odnosi i na lica koja obavljaju isporuke dobara i usluga osloboenih poreza na dodatu vrijednost. (3) Lica koja dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobo e ne plaanja poreza, a dijelom isporuke koje su oporezive ili podlijeu nultoj stopi, imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke i isporuke koje podlijeu nultoj stopi. U tom sluaju u knjigovodstvu ili van knji govodstvenim evidencijama treba osigurati podatke o ulaz nom porezu koji se odnosi na oporezive i neoporezive ispo ru ke dobara i usluga. Iznimno, ako lice ne moe u knjigovodstvu ili vanknjigovodstveno osigurati podatke o ulaznom porezu ko ji se odnosi na oporezive odnosno neoporezive isporuke (opti trokovi - reije, dugotrajna imovina i drugo), srazmjerni od bitak utvruje se procjenom. (4) Ako e se isporuka kod primaoca u beznaajnom dijelu koristiti (do 5%) za oporezive svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u neoporezive svrhe. Nasuprot tome, ako e se isporueno dobro u cijelosti ili skoro u cijelosti koristiti (preko 95%) za oporezive svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u oporezive svrhe. (5) Obaveznik je duan da vodi posebne evidencije za isporuke za poslovne svrhe, a posebno za isporuke u neposlovne svrhe. (6) Ako se dobra ili usluge isporuene poreskom obvezniku koriste u

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE poslovne i neposlovne svrhe, a mogue je odrediti udjel korienja u neposlovne svrhe, ulazni porez se mora podijeliti prema svrsi upotrebe na dio koji se moe i na dio koji se ne moe odbiti. Ovaj nain razgranienja provodi se naroito kod isporuka pokretnih dobara koja se u privrednom prometu koliinski odreuju po broju, mjeri ili teini te kod korienja usluga. (7) Ako podjela iz stava 6. ovoga lana nije mogua, a primljena isporuka se u cijelosti ukljuuje u poslovne svrhe, ispunjene su pretpostavke za postojanje vlastite potronje u pogledu korienja u neposlovne svrhe te privatni udio korienja po dlijee oporezivanju prema lanu 5. stav 1. Zakona. (8) Osobe koje e primljene isporuke dobara ili usluga koristiti u poslovne i neposlovne svrhe moraju odvojeno imati raun za dobra i usluge koje e koristiti u poslovne svrhe od dobara i usluga koje e koristiti u neposlovne svrhe. (9) Smjetaj u smislu lana 32. stav 6. taka 2. Zakona, odnosi se samo na smjetaj za poslovne zabave. lan 64. Prevozna sredstva koja ne slue iskljuivo za poslovne djelat nosti (1) Putniki automobili, avioni i brodovi za prevoz poslovodstva, rukovodnih i drugih zaposlenih se ne odnose na prevozna sredstva koja se koriste iskljuivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti. (2) Prevozna sredstva na koja nije odbijen ulazni porez, ne podlijeu PDV kod otuivanja od strane poreskih obveznika. lan 65. Odbitak ulaznog poreza pri uvozu (1) PDV koji je obraunat pri uvozu, uvoznik moe odbiti kao ulaz ni porez ako su ispunjeni slijedei uslovi: a) da je PDV plaen pri uvozu. Uplata poreza pri uvozu uvijek se obavlja za uvoznika a moe je izvriti uvoznik sam ili za njega neko drugi, koji u tom sluaju na nalogu za uplatu, u pozivu na broj odobrenja, mora navesti identifikacioni broj uvoznika na kojeg glasi JCI. b) da je dobro uvezeno u zemlju, za oporezive svrhe uvoznika. lan 66. Vrijeme odbitka ulaznog poreza (1) Ulazni porez odbija se u poreskom razdoblju prema lanu 38. Zakona, u kojem je primljena faktura za nabavljena dobra i usluge sa iskazanim porezom na dodatu vrijednost u skladu sa lanom 55. Zakona. (2) Odbitak ulaznog poreza se odobrava bez obzira da li je faktura plaena. lan 67. Odbitak ulaznog poreza kod avansa (1) Za date avanse ulazni porez se moe odbiti u poreskom periodu u kojem je avans plaen ako je za njega od strane primaoca ispostavljena a od strane platioca primljena faktura, prema lanu 55. Zakona, nezavisno od toga to dobro nije isporueno ili usluga izvrena. (2) Ako po plaenom avansu ne doe do isporuke dobra ili usluge, gubi se pravo na odbitak ulaznog PDV-a, a obraunati porez treba ispraviti. U tom sluaju uplatilac avansa mora ispostaviti knjinu obavijest primaocu avansa da je obavio ispravak ulaznog poreza, a primalac avansa tada smanjuje svoju poresku obavezu. Ova odredba se primjenjuje nezavisno od toga da li je izvren povrat avansa. lan 68. Odbitak ulaznog poreza pri poetku obavljanja djelatnosti (1) Privredna ili druga preduzetnika oporeziva djelatnost zapo i nje s pripremnim radnjama koje se preduzimaju radi poetka obavljanja te djelatnosti. Ulazni porez sadran u primljenim isporukama za poetak rada moe se odbiti ako su ispunjeni svi ostali uslovi za odbitak ulaznog poreza. Ne moe se ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza koji je zaraunat na primljene isporuke kao to su privatno motivisana ulaganja, pripremna ulaganja i slino koje ne dovode do preduzetnikog statusa i preduzetnikog poslovanja. (2) Lica iz stava 1. ovoga lana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza u skladu sa uslovima propisanim Zakonom i ovim pravilnikom. lan 69. Ispravka odbitka ulaznog poreza (1) Ako se poreska osnovica (naknada) promijeni naknadno zbog razliitih vrsta popusta ili nemogunosti naplate putem zakonski 8 propisanih naina, tada lice koje je isporuilo dobro ili obavilo uslugu moe ispraviti (smanjiti) iznos izlaznog po re za. Isporuilac izdaje knjinu obavijest na taj iznos licu kojem su isporuena dobra ili obavljene usluge koje na osnovu knjine obavijesti vri ispravku (smanjenje) odbitka ulaznog poreza. Ako je PDV obraunat i plaen pri uvozu odbijen kao ulazni porez, a naknadno je snien ili nadoknaen, tada uvo znik mora na osnovu rjeenja Uprave za pripadni iznos ispraviti odbitak ulaznog poreza. (2) Ispravku kupac mora obaviti u poreskom razdoblju u kojem je promijenjena poreska osnovica. Ukoliko UIO izda rjeenje, ispravka se mora izvriti u poreskom razdoblju u kojem rjeenje postaje izvrno. lan 70. (Odbitak ulaznog poreza kod pruanja usluga od strane lica sa sjeditem u inostranstvu) (1) Porezni obveznik koji koristi uslugu lica sa sjeditem ili boravitem u inostranstvu, a koji ima obavezu da obrauna, prijavi i plati PDV na pruene usluge prema lanu 13. stav (1) taka 3. Zakona, ima pravo tako obraunati PDV odbiti kao ulazni porez, ako su ispunjeni uslovi iz lana 32. Zakona. (2) Obveznik iz stava (1) ovog lana ima pravo na odbitak ulaznog poreza ako su ispunjeni sljedei uslovi: a) fakturu mora izdati lice koje ima sjedite ili boravite u inostranstvu, b) porezni obveznik - primaoc usluge mora izvriti obraun iznosa PDV-a na zaprimljenoj fakturi, i c) PDV mora biti prijavljen kao sastavni dio iznosa izlaznog poreza navedenog u PDV prijavi poreznog obveznika - primaoca usluge. lan 71. Odreivanje dijela srazmjernog odbitka ulaznog poreza (1) Pri obraunu srazmjernog odbitka dijela ulaznog poreza u skladu sa lanom 33. stav 4. Zakona, u srazmjeru prometa sa i bez prava na odbitak ne ulaze slijedei elementi prometa: a) isporuke (otuenje) opreme koju poreski obveznik koristi u obavljanju svojih poslovnih aktivnosti, b) isporuke finansijskih usluga, ako se obavljaju povre meno. Smatra se da se finansijske usluge vre povremeno ako su ispunjeni slijedei uslovi: i) da finansijske usluge predstavljaju dopunsku djelat nost obveznika i ii) da prihod od finansijskih usluga ne prelazi 5% go di njeg prometa obveznika (sa ukljuenim PDV-om). c) isporuke nekretnina ako se obavljaju povremeno. Kao povremene transakcije nekretnina se smatraju slu ajevi kada: i) poreski obveznik isporuuje nekretnine u kojima je obavljao poslovne aktivnosti, ili ii) isporuka nekretnina nije uobiajena vrsta posla kojim se poreski obveznik bavi. lan 72. Djelatnosti i isporuke osloboene od PDV-a (1) Poreski obveznik ne moe odbiti ulazni porez sadran u fak tu rama za primljena dobra i obavljene usluge to ih koristi za is poruke dobara i usluga: a) osloboenih plaanja PDV-a u zemlji u skladu sa Zakonom, b) u inostranstvu, koje bi bile osloboene od poreza da su obavljene u zemlji, c) bez naknade, koje bi bile osloboene od poreza. (2) Ako se isporuke dobara i usluga koje su osloboene PDV-a u zemlji, obavljaju u inostranstvu, ne ostvaruje se pravo na odbitak ulaznog poreza koji je s njima povezan. (3) Ako lice obavlja isporuke dobara i usluga bez naknade, nema pravo na odbitak ulaznog poreza ako je obavljanje takvih isporuka osloboeno PDV-a. lan 73. Brie se lan 74. Utvrivanje srazmjernog dijela ulaznog poreza. (1) U sluaju dobara i usluga koje poreski obveznik koristi i za promete za koje se PDV moe odbiti u skladu sa lanom 32. stav (2), (3) i (5) i za promete za koje se PDV ne moe odbiti, odbija se samo srazmjerni dio PDV-a koji se odnosi na prve pomenute promete. (2) Srazmjerni iznos ulaznog poreza koji se moe odbiti privremeno se utvruje na osnovu prometa iz prethodne godine i, uko-

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE liko nema podataka o prometu u prethodnoj godini ili ukoliko se radi o zanemarivom iznosu (de minimis), dio koji se moe odbiti utvruje UIO na osnovu izjave poreskog obveznika. (3) Procenat srazmjernog odbitka sastoji se od razlomka koga ine slijedei iznosi, sem iznosa iz lana 33. stav (4) Zakona: a) brojnik se sastoji od ukupnog iznosa godinjeg prometa, bez PDV-a, koji se odnosi na promete kod kojih se PDV moe odbiti u skladu sa lanom 32. stav (2), (3) i (5); b) nazivnik se sastoji od ukupnog iznosa godinjeg prometa, bez PDV-a, (4) Srazmjerni poreski odbitak izraunava se primjenom procenta srazmjernog odbitka na iznos ulaznog poreza umanjenog za iznos koji poreski obveznik nema pravo da odbije i umanjen za iznos koji poreski obveznik ima pravo da u potpunosti odbije. Srazmjerni poreski odbitak = (Iznos ulaznog poreza u poreskom razdoblju - Iznos ulaznog poreza koji se u potpunosti moe odbiti) x Procenat srazmjernog odbitka (5) Odbici izvreni na osnovu privremenog srazmjernog dijela mijenjaju se na osnovu iznosa stvarnog prometa. Ova se izmjena za prethodnu godinu vri najkasnije putem poreske prijave za mjesec mart tekue godine. lan 75. Posebni sluajevi (1) Ako drava i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave kao i pravna lica utemeljene u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave koji se ne smatraju obveznicima iz lana 12. stav 6. Zakona, obavljaju privrednu ili drugu djelatnost, a neopore zivanje te djelatnosti dovelo bi do sticanja neopravdanih povlastica, tada e Uprava rjeenjem utvrditi da su poreski obveznici za tu djelatnost. (2) U sluaju iz stava 1. ovoga lana, poreski obveznici moraju odvojeno voditi knjigovodstvo za svaki odjel koji se smatra poreskim obveznikom i nema srazmjernog odbitka ulaznog poreza za bilo koje druge administrativne trokove u odnosu na dio koji se odnosi na obavljanje poslova u okvirima svog zakonom utvrenog djelokruga ili ovlaenja koji ne mogu odbiti. X ISPRAVKA ULAZNOG POREZA lan 76. Ispravka odbitka ulaznog poreza (1) Periodom za ispravku iz lana 36. stav (2) Zakona smatra se period od pet kalendarskih godina, ukljuujui godinu poetka upotrebe opreme. U sluaju nepokretne imovine, radi se o periodu od deset kalendarskih godina, ukljuujui godinu poetka upotrebe objekta. (2) Ispravka iz lana 36. stav (1) taka 1. Zakona primjenjuje se na nain opisan u stavu (3) i (4) ovog lana. (3) Ispravka prvobitnog odbitka ulaznog poreza vri se kada doe do naknadne promjene upotrebe kapitalnih dobara ija je posljedica pravo poreskog obveznika da odbije nii ili vii iznos. Pod kapitalnim dobrima podrazumijeva se oprema i nepokretna imovina. Ispravka na godinjem nivou PDV-a obraunatog na kapitalna dobra vri se samo na jednoj desetini za nepokretnu imovinu i na jednoj petini za druge vrste kapitalnih dobara. Ispravka se vri na osnovu promjena u pravu na odbitak u narednim godinama u odnosu na pravo na odbitak u godini kada su kapitalna dobra steena. Nije potrebno da poreski obveznik izvri ispravku odbitka ukoliko se srazmjerni dio PDV-a koji se moe odbiti promijenio za manje od 5 % u odnosu na pravo na odbitak u trenutku kada su ta kapitalna dobra steena. Ispravka za svaku kalendarsku godinu vri se najkasnije putem poreske prijave za mjesec mart u narednoj kalendarskoj godini. (4) Ukoliko do prometa kapitalnim dobrima doe u toku perioda za ispravku, primjenjuje se slijedee: a) Ukoliko je taj promet oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za potpuno oporezive svrhe tokom preostalog perioda za ispravku. Ukoliko poreski obveznik nije imao pravo da u potpunosti izvri odbitak ulaznog poreza, ispravka za preostali period za ispravku se moe izvriti u poreskom periodu u toku kog je dolo do prometa kapitalnim dobrima. Ispravka ne smije prelaziti 17% prodajne cijene, bez PDV-a. 9 b) Ukoliko taj promet nije oporeziv, smatra se da se kapitalna dobra upotrebljavaju za neopoorezive svrhe tokom preostalog perioda za ispravku. Ukoliko je poreski obveznik imao pravo da u potpunosti ili djelimino odbije ulazni porez, ispravka se za preostali period za ispravku vri u poreskom periodu u toku kog je dolo do prometa kapitalnim dobrima. c) Ukoliko se taj promet, saglasno lanu 7. Zakona, ne smatra prometom dobara uz naknadu, smatra se da se predmetna kapitalna dobra upotrebljavaju za neoporezive svrhe tokom preostalog perioda za ispravke. Meutim, poreski obveznik se moe osloboditi obaveze vrenja ispravke ukoliko primalac prihvati da preuzme obavezu vrenja ispravke ulaznog PDV-a koji je isporuilac odbio na tu imovinu. Uslov je da primalac ima ili stekne najmanje istu stopu odbitka ulaznog poreza koju je isporuilac imao u trenutku nabavke tih kapitalnih dobara. Takoer, uslov je da se obaveza isporuioca da izvri ispravku obrauna za svako kapitalno dobro prenese na primaoca i da primalac izjavi da e preuzeti obavezu vrenja ispravke za preostali period za ispravku. Isporuilac se oslobaa obaveze vrenja ispravke kada se izjava, sa konkretno navedenim obavezama vrenja ispravke i sa potpisom primaoca da on preuzima obaveze vrenja ispravke, dostavi UIO. UIO moe odluiti da se u tu svrhu koristi poseban obrazac. d) Pored uslova navedenih u stavu (4) taka c) ovog lana prenosilac cjelokupne ili dijela imovine iz lana 7. stav (2) Zakona je duan sticaocu dostaviti: - podatak o vrijednosti nabavljenog dobra bez PDV-a: - podatak o iznosu ostvarenog odbitka ulaznog poreza po osnovu nabavke dobara: - podatak o poetku prve upotrebe dobara. (5) Ukoliko graevinski objekt ili oprema postane neupotrebljiv prije isteka perioda za ispravku ulaznog poreza, prestaju razlozi za ispravku ulaznog poreza. (6) Ukoliko naknadno ulaganje ne mijenja u znaajnoj mjeri vijek upotrebe objekta ili opreme, tada se ispravka ulaznog poreza za to ulaganje vri u periodu vrenja ispravke ulaznog poreza za predmetna privredna dobra. (7) Ukoliko je u pitanju naknadno ulaganje koje u znaajnoj mjeri mijenja vijek upotrebe ili predstavlja posebnu cjelinu kao to je npr. aneks ve postojeeg objekta, za to ulaganje se odreuje novi (zasebni) period za vrenje ispravke ulaznog poreza. lan 77. (Odbitak ulaznog poreza prilikom poetka obavljanja oporezivih djelatnosti) (1) Svako lice koje se registrira kao PDV obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra na zalihama koja su steena ili uvezena prije registracije za PDV srazmjerno prometu istih nakon to je lice postalo registrirani PDV obveznik. (2) Srazmjerni odbitak, u smislu lana 37. Zakona, kao i ovog lana, znai da odbitak iz stava (1) ovog lana ne moe biti vei od iznosa uobiajene porezne obaveze u datom poreznom periodu. Uobiajena porezna obaveza predstavlja razliku izmeu izlaznog i ulaznog poreza koji se moe odbiti u datom poreznom periodu. Ukoliko se desi da iznos iz stava (1) ovog lana bude vei od uobiajene porezne obaveze, isti se prenosi na naredne porezne periode. (3) Nakon to postane PDV obveznik, lice je duno obezbijediti odvojenu evidenciju o prometu dobara iz stava (1) ovog lana. (4) PDV se moe odbiti u skladu sa stavom (1) ovog lana pod uslovom da su dobra na zalihi: (a) bila isporuena od strane registriranog PDV obveznika licu koje postaje registrirani PDV obveznik ili uvezena od strane lica koje postaje registrirani PDV obveznik, (b) bila isporuena ili uvezena, ali ne vie od 1 (jedne) godine prije nego to je lice postalo registrirani PDV obveznik. (5) Lica iz stava (1) ovog lana dostavljaju Upravi popis dobara na zalihi koja zadovoljavaju uslove iz stava (4) ovog lana, s tim da popis mora sadravati najmanje podatke o: (a) vrsti, (b) koliinama, (c) nabavnim cijenama, (d) obraunatom PDV-u od strane dobavljaa,

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE (e) dobavljaima, ukljuujui broj i datume faktura po kojima su dobra nabavljena. (6) Izuzetno od stava (5) pod (d) i (e), ukoliko se radi o dobrima na zalihi koja su uvezena od strane lica koje postaje registrirani PDV obveznik u popisu je potrebno obezbijediti podatke o obraunatom PDV-u pri uvozu te broju i datumu jedinstvenih carinskih isprava. (7) Lice koje se registrira kao PDV obveznik nee imati pravo na odbitak ulaznog poreza u sluaju bilo kojih drugih prometa osim onih definiranih stavom (1) ovog lana. lan 78. Oblik i sadraj prijave za PDV (1) Obveznici su duni do 10-og u mjesecu po isteku poreskog perioda iz lana 38. stav 1. Zakona, podnijeti PDV prijavu nadlenoj organizacionoj jedinici Uprave prema sjeditu, odnosno prebivalitu obveznika. (2) Prijava PDV-a podnosi se na jedinstvenom obrascu prijave PDV (u daljnjem tekstu: Obrazac P PDV) koji je sastavni dio ovog pravilnika. (3) Uputstvo za popunjavanje PDV prijave sastavni je dio ovog pravilnika (4) Iznosi navedeni u poljima na poreskoj prijavi zaokruuju se na najblii nii cijeli broj u KM. XI PERIOD OPOREZIVANJA, OBRAUNAVANJA I PLAANJA PDV-a lan 79. Plaanje PDV-a (1) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz lana 4. do 11. Zakona, plaaju PDV najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec. (2) Iznos uplate navedene u stavu 1. ovog lana se zaokruuje na najblii nii cijeli broj u KM. (3) Obveznici koji se bave prometom dobara i usluga iz lana 11. Zakona, plaaju PDV prilikom svakog uvoza dobra u rokovima u kojima se plaa carina i druge uvozne dabine. XII POSEBNE EME U GRAEVINARSTVU lan 80. Pojam graevinskih radova (1) Pod graevinskim radovima iz lana 40. stav 2. Zakona, smatra se: a) usluge ruenja, b) usluge na zgradama, c) usluge na svim objektima, izgraenim od graevinskog materijala, koji su izgraeni na zemlji ili u zemlji ili alter nativne usluge koje se obavljaju na objektima pomou graevinske opreme (tj. na tunelima, mostovima, ulicama), d) instalacija prozora i vrata, instalacija (pokrivanje) podova, liftova, pokretnih traka i sistema za grijanje, e) instalacija elemenata koji se ugrauju na zgrade ili druge objekte (restorane, radnje, prozorska okna), f) instalacija svijetleih sistema, g) ienje kojim se mijenja povrina (npr. pjeskarenje). lan 81. Lica u posebnoj emi u graevinarstvu (1) Investitor je lice koje finansira graevinske radove na nepo k retnoj imovini. Izvoa je lice koje je neposredno zakljuilo ugovor sa investitorom o graevinskim radovima na nepokretnoj imovini. (2) Izvoa iz odredbi lana 41. i 42. Zakona, je duan da za svaki poreski period investitoru izda raun o izvrenom prometu dobara i usluga. lan 82. Pojam kooperanta (1) Kooperant iz lana 41. i 42. Zakona, je lice, koje izvoau radova isporuuje dobra za potrebe izvoenja graevinskih radova na nepokretnoj imovini i sam prua usluge koje su u vezi sa isporuenim dobrima i samim tim utie na izvoenje graevinskih radova. (2) Posebna ema se odnosi na izvoaa radova iz lana 81. stav 2. ovog pravilnika i kooperanta iz stava 1. ovog lana. XIII POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA lan 83. Naknada poljoprivrednicima u paualnom iznosu (1) Saglasno lanu 45. stav 1. Zakona, poljoprivredniku koji nije PDV obveznik, Uprava e odobriti pravo na paualnu naknadu (u daljnjem tekstu: PDV naknada) za ulazni porez ako: 10 a) dostavi dokaz nadlenog organa da ostvaruje prihod od poljoprivrede i umarstva i b) izvri promet poljoprivrednih i umarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga PDV obveznicima. (2) PDV naknada odreuje se po stopi od 5% na neto vrijednost primljenih dobara i usluga. (3) Procenat PDV naknade iz stava 2. ovog lana Uprava moe odreivati svake godine. (4) Ako poljoprivrednik izvri promet poljoprivrednih i umarskih proizvoda, odnosno poljoprivrednih usluga, obveznik je duan da obrauna PDV naknadu po stopi iz stava 2. ovog lana na neto naknadu primljenih dobara i usluga, o emu je duan izdati dokument (u daljnjem tekstu: potvrda o plaanju). (5) Obraunati iznos PDV naknade obveznik iz stava 4. ovog lana ima pravo da odbije kao ulazni porez, pod uslovom da je PDV naknadu i vrijednost primljenih proizvoda i usluga platio poljoprivredniku. (6) Potvrda o plaanju iz stava 3. ovog lana sadri slijedee podatke: a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika -izdavaoca potvrde o plaanju, b) mjesto i datum izdavanja i redni broj potvrde o plaanju, c) ime, prezime, adresu i JMBG poljoprivrednika, d) vrstu i koliinu isporuenih dobara, vrstu i obim usluge, e) vrijednost primljenih dobara i usluga, f) iznos PDV naknade obraunate poljoprivredniku i g) broj i datum odobrenja izdatog u skladu sa lanom 45. stav 1. Zakona. lan 84. Putnike agencije i tur operatori (1) Ako nisu ispunjeni svi uslovi iz lana 46. Zakona, putnika agencija obraunava, naplauje i plaa PDV po optim uslovima propisanim Zakonom. (2) Putnika agencija duna je da obezbijedi evidencije u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom. (3) Putnika agencija duna je da korisniku usluga izda poresku fakturu, ili bilo koji drugi dokument koji slui kao poreska faktura, za izvrenu turistiku uslugu, i da u istoj iskae PDV. (4) Putnika agencija ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obraunat od strane obveznika koji su izvrili promet dobara i usluga, a koji nisu vezani za neposrednu korist putnika. lan 85. Koriena roba, umjetnika djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti (1) Preprodavci iz lana 47. stav 1. Zakona, mogu obraunavati i naplatiti PDV prema posebnim uslovima, ako su korienu robu, umjetnika djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, sa namjerom da iste preprodaju, kupili ili dobili: a) od lica koja nisu PDV obveznici, b) od obveznika koji nisu imali pravo na odbitak ulaznog poreza prilikom nabavki tih dobara, odnosno koji su osloboeni plaanja PDV-a bez prava na odbitak ulaznog poreza na nabavke, c) od lica iji godinji oporezivi promet ne prelazi propisani prag, odnosno od lica koja nisu PDV obveznici, kad se radi o korienoj poslovnoj imovini tog lica (mali preduzetnici) (2) Ukoliko preprodavci iz stava 1. ovog lana istovremeno obra unavaju, naplauju i plaaju PDV prema optim uslovima, obavezni su da u svom knjigovodstvu odvojeno vode evidencije za nabavke na koje obraunavaju i naplauju PDV prema posebnim uslovima. (3) Preprodavci iz stava 1. ovog lana u svom knjigovodstvu obezbjeuju podatke i vode evidencije o nabavci i prodaji koriene robe, umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta i u istim su duni obezbijediti podatke o: a) prodavcu za svaki predmet, b) svakom predmetu nabavke, c) iznosu nabavne cijene za svaki predmet, d) iznosu prodajne cijene za svaki predmet prometa, e) iznosu razlike izmeu nabavne i prodajne cijene dobara iz take 3. i 4.ovog stava i f) iznosu PDV-a koji je sadran u razlici iz take 5. ovog stava. (4) Poreska faktura se izdaje u skladu sa lanom 106. Pravilnika. (5) Preprodavci iz stava 1. ovog lana imaju pravo na odbitak ulaznog poreza koji je obraunat od strane obveznika koji su izvrili promet dobara i usluga, a koji nisu vezani za nabavnu vrijednost dobara.

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE lan 86. Dobra ije su nabavke i prodaje izvrene u cijelosti (1) Preprodavci ija je pojedinana vrijednost nabavke koriene robe i kolekcionarskih predmeta ispod iznosa od 200,00 KM nisu duni da obezbijede podatke o pojedinanoj nabavnoj i prodajnoj cijeni za svaki predmet oporezivanja, odnosno u tom sluaju mogu izvriti nabavke i prodaje tih proizvoda u cijelosti. (2) Preprodavci koriene robe i kolekcionarskih predmeta ija pojedinana nabavka prelazi iznos iz stava 1. ovog lana duni su da za svaki predmet oporezivanja obezbijede podatke propisane u lanu 85. stav 3. ovog pravilnika. (3) Preprodavci iz stava 2. ovog lana ne mogu utvrivati maru za oporezivanje. (4) U sluaju iz stava 1. ovog lana, preprodavci odreuju maru za oporezivanje za odreeni poreski period, i to kao razliku izmeu ukupnog prometa u tom periodu i ukupne nabavke dobara. (5) Ako je mara negativna, preprodavci istu mogu prenijeti u naredni poreski period, pod uslovom da PDV obraunavaju i naplauju prema posebnim uslovima za preprodavce iz stava 1. ovog lana. (6) Ukoliko preprodavci istovremeno obraunavaju i naplauju PDV prema posebnim i optim uslovima propisanim Zakonom, negativnu maru ne mogu prenijeti za naredni poreski period za dobra na koja obraunavaju i naplauju PDV prema optim uslovima. lan 87. Drugi sluajevi prometa umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta (1) Nabavna cijena umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta koja se uvoze utvruje se saglasno carinskim propisima (lan 21. Zakona), uveana za iznos PDV-a koji se obraunava i naplauje u rokovima za naplatu carinskog duga. (2) Preprodavci koji obraunavaju i naplauju PDV, na razliku izmeu prodajne i nabavne cijene, nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra koja su uvezli ili dobili, saglasno lanu 49.stav 1. Zakona. lan 88. Promet dobara na javnoj aukciji (1) Obveznik iz lana 50. stav 1. Zakona, (u daljnjem tekstu: au k cionar) moe obraunavati i naplatiti PDV prema posebnim uslovima samo ukoliko na javnoj aukciji radi u ime nalagodavaca navedenih u lanu 50. stav 3. Zakona. (2) Ukoliko aukcionar istovremeno obraunava i naplauje PDV pre ma optim i posebnim uslovima, duan je da u svom knjigovo dstvu odvojeno vodi evidencije, u kojima obezbjeuje podatke o prometu na koji obraunava i naplauje PDV po optim i posebnim uslovima i da obrauna i plati PDV za svaki posebno. XIV POVRAT PDV - a a) Redovni povrat PDV-a obveznicima PDV-a lan 89. Pokretanje postupka za povrat PDV-a (1) Postupak povrata PDV-a se pokree podnoenjem prijave samooporezivanja (PDV-prijava). lan 90. Pravo na povrat PDV-a (1) Podnoenjem PDV prijave obveznik se opredjeljuje za povrat razlike ulaznog poreza ili poreski kredit. (2) Obiljeavanjem polja 80 sa oznakom x u PDV prijavi smatra se da je podnesen zahtjev za povrat razlike ulaznog poreza. (3) U sluaju da se obveznik ne izjasni, smatra se opredijeljenim za poreski kredit. lan 91. Povrat PDV-a izvoznicima (1) Pravo na povrat ulaznog poreza, po osnovu izvoza u roku od 30 dana od dana podnoenja prijave za PDV, imaju obveznici koji su imali izvoz preko 30% od ukupnog prometa u prethodnoj godini i stiu status izvoznika. (2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, obveznici koji prvi put poinju sa poslovanjem i/ili obveznici koji imaju namjeru da izvoze, pravo na povrat u roku od 30 dana mogu stei na osnovu ugovora iz kojeg se moe vidjeti da e u tekuoj godini imati preko 30% prometa po osnovu izvoza, a u momentu kad su u 2 (dvije) uzastopne porezne prijave imali vei iznos ulaznog poreza od iznosa izlazne porezne obaveze. (3) Za svrhu povrata PDV-a u stavu (1) i (2) ovog lana izvoz znai isporuku dobara i pruanje usluga koje su osloboene od PDV-a sa pravom odbitka ulaznog poreza. lan 92. Postupak povrata PDV-a (1) Uprava vri povrat razlike ulaznog poreza umanjenog za iznos dospjelog poreskog duga. (2) Dospjeli poreski dug je glavna i sporedna obaveza propisana Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja. (3) Rjeenje o povratu sredstava iz stava (1) ovog lana, UIO donosi po zahtjevu iz lana 90. stav (2) ovog Pravilnika samo u sluaju kada UIO ne odobri zahtijevani povrat. (4) Rjeenje o povratu sredstava iz lana 52. stav (3) Zakona, UIO donosi samo u sluaju kada ne odobri dospjeli povrat neiskorienog poreskog kredita. (5) Ako Uprava ne izvri povrat razlike ulaznog poreza u propisanim rokovima, obveznik PDV-a ima pravo na propisanu kamatu koja poinje tei prvog dana po isteku rokova za povrat do dana prenosa sredstava na raun PDV obveznika. b) Povrat obveznicima PDV-a registrovanim u inostranstvu. lan 93. Povrat PDV-a poslovnim subjektima registrovanim za PDV u inostranstvu (1) Strana pravna lica koja nemaju registrovano poslovanje u BiH (prevoznici, lica koja izlau robu na sajmovima, avio-prevoznici i slino) su lica koja kupe dobra i prime usluge od poreskih obveznika sa podruja BiH, a vezano za obavljanje djelatnosti u inostranstvu, imaju pravo na povrat PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg podnose Upravi za kumulativni promet u periodu od najmanje tri mjeseca, a moe i krae ako je ostatak poslovne godine. (2) Zahtjev iz prethodnog stava, podnosi se na obrascu PDVSL-1, koji je propisan ovim pravilnikom i ini njegov sastavni dio. lan 94. Uslovi za povrat PDV-a stranim licima (1) Uz zahtjev za povrat PDV-a, strano lice je duno dostaviti slijedeu dokumentaciju: a) kopiju potvrde o registraciji obveznika PDV-a i prevod potvrde o registraciji ukoliko ona nije na jednom od tri slubena jezika u BiH, b) originale ili ovjerene fotokopije faktura o nabavci dobara i usluga u BiH po kojima je obraunat i plaen PDV, c) original ili ovjerene fotokopije faktura koje se prilau uz zahtjev moraju glasiti na podnosioca zahtjeva. d) dokaz o izvozu dobara. lan 95. Rok za povrat PDV-a stranim licima (1) Podnosiocu zahtjeva iz lana 53. Zakona UIO e izvriti povrat plaenog PDV-a ako isti u roku od 14 mjeseci od dana izdavanja rauna od strane prodavca kod koga je kupljeno dobro ili izvrena usluga dostavi UIO ovjeren original obrasca PDV-SL-1, pod uslovima navedenim u lanu 94. Pravilnika. Zahtjev se podnosi za period koji obuhvata najmanje 3 mjeseca, a najvie 12 mjeseci. Za svako razdoblje podnosi se samo jedan zahtje (2) Uprava, nakon izvrene provjere ispunjenosti uslova za povrat PDV-a, licima iz lana 53. stav 1. Zakona, rjeenjem utvruje pravo na povrat u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja zahtjeva. (3) Rjeenje iz prethodnog stava dostavlja se zastupniku sa sjeditem u BiH. (4) Povrat PDV-a se vri sa jedinstvenog rauna na raun zastupnika ili podnosioca zahtjeva otvoren u BiH. c) Povrat PDV-a stranim dravljanima. lan 96. Pravo na povrat PDV-a stranim dravljanima (1) Kupac-strani dravljanin iz lana 54. Zakona (u daljnjem tekstu: kupac), koji kupljena dobra u BiH otprema u prtljagu koji

11

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE nosi sa sobom u inostranstvo, pravo na povrat PDV za otpremljena dobra ostvaruje na osnovu zahtjeva za povrat koji, na zahtjev kupca, popunjava obveznik-prodavac. lan 97. Podnoenje zahtjeva za povrat PDV-a (1) Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2 zahtjev stranog dravljanina za povrat, koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni dio. lan 98. Obrazac zahtjeva za povrat PDV-a (1) Obrazac PDV-SL-2 popunjava se u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadrava u svojoj dokumentaciji. lan 99. Procedura za povrat PDV-a stranim dravljanima (1) Kupac ostvaruje pravo na povrat PDV ako, prilikom naputa nja carinskog podruja BiH, Upravi da na uvid raune, ku plje na dobra i original popunjenog obrasca PDV-SL-2. lan 100. Uslovi za povrat PDV-a stranim dravljanima (1) Prije ovjere obrasca PDV-SL-2 Uprava je duna da utvrdi da li: a) su podaci iz putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta koji se osnovom meudravnog sporazuma koristi za prelazak BiH granice istovjetni sa podacima iz obrasca PDV-SL-2, b) su dobra data na uvid istovjetna sa dobrima navedenim u obrascu PDV-SL-2 i na priloenim raunima, kao i da ta dobra nisu koriena; c) je ukupna vrijednost dobara sa PDV iskazana na obrascu PDV-SL-2 vea od 100 KM, d) se dobra iznose prije isteka roka od tri mjeseca od dana isporuke (kupovine) u BiH, e) je original obrasca PDV-SL-2 ovjerio i potpisao pro da vac. (2) Ako su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana Uprava ovjerava original obrazac PDV-SL-2 i priloene raune potpisom i pe atom i u obrazac PDV-SL-2 unosi datum iznoenja dobara sa carinskog podruja BiH. (3) Original raun i ovjeren obrazac PDV-SL-2 vraa se kupcu, a ko pi ju obrasca PDV-SL-2 Uprava zadrava za svoje potrebe. Uprava vodi posebnu evidenciju o ovjerenim obrascima PDV-SL-2. lan 101. Dobra koja iznose strani dravljani bez prava na povrat PDV-a (1) Pravo na povrat PDV-a na dobra koja iznose strana lica iz BiH ne odnosi se na iznesena mineralna ulja, alkohol i alkoholna pia i preraevine od duvana. (2) Pod mineralnim uljima smatraju se naftni derivati (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loenje ekstra lako (ES) i lako specijalno (LS) motorni benzin - bezolovni, motorni benzin). (3) Alkoholom i alkoholnim piima smatraju se alkoholna pia, bez obzira na veliinu pakovanja i etil alkohol. lan 102. Rok za povrat PDV-a (1) Kupcu ili podnosiocu zahtjeva za povrat (donosiocu ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2) plaeni PDV se vraa ako, u roku od tri mjeseca od dana izdavanja rauna, prodavcu od koga je kupljeno dobro dostavi ovjeren original obrasca PDVSL-2 na kome je potvreno da su ispunjeni uslovi iz lana 100. stav 1. ovog pravilnika. (2) Istekom navedenog roka strano lice ne moe ostvariti pravo na povrat PDV-a. lan 103. Obaveza kupca (1) Ako je ovjereni original obrasac PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. dostavljen potom, kupac ili podnosilac zahtjeva dostavlja prodavcu broj rauna u banci na koji e se izvriti povrat plaenog PDV-a, ako taj broj rauna nije naveden u obrascu PDV-SL-2. lan 104. Nain povrata PDV-a (1) Na osnovu ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. ovog pravilnika prodavac vri povrat plaenog PDV kupcu ili podnosiocu zahtjeva. (2) Povrat PDV vri prodavac u KM gotovinskom isplatom ili up la tom na raun u banci koji navede kupac ili podnosilac zahtjeva. (3) Ako je isplata u gotovini, prodavac je obavezan da izvri povrat PDV odmah, a ako se doznaava na raun kupca, odnosno podnosica zahtjeva, uplata se vri u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. (4) Kupac ili podnosilac zahtjeva potpisom na ovjerenom originalu obrasca PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. ovog lana potvr uje prijem vraenog PDV u gotovini. (5) Ovjeren original obrasca PDV-SL-2 iz lana 100. stava 2. ovog lana potpisan od strane kupca ili podnosioca zahtjeva o prijemu vraenog PDV u gotovini, odnosno izvren nalog za prenos sredstava po osnovu povrata PDV-a, slui prodavcu kao dokaz za poresko osloboenje sa pravom na odbitak ulaznog poreza. lan 105. Posebna evidencija koju vodi prodavac (1) Prodavac je obavezan da vodi posebnu evidenciju o izdatim obrascima PDV-SL-2 i o povratu kupcima. (2) Evidencija sadri podatke o: 1) evidencionom broju obrasca PDV-SL-2, 2) broju putne isprave stranog dravljanina, 3) broju i datumu rauna iz obrasca PDV-SL-2, 4) iznosu naknade za isporuena dobra bez PDV, 5) iznosu PDV sadranog u naknadi za isporuena dobra, 6) datumu prijema ovjerenog originala obrasca PDV-SL-2, 7) iznosu PDV koji je vraen na ime povrata, 8) datumu povrata PDV. XV ISPOSTAVLJANJE FAKTURE; KNJIGOVODSTVO I UVANJE DOKUMENATA lan 106. Ispostavljanje poreske fakture (1) Obveznik PDV-a je duan da svakom kupcu izda poresku fakturu za svaki promet dobara i usluga, izuzev za onaj promet koji je osloboen plaanja PDV-a (lan 24. i 25. Zakona), odnosno za usluge od javnog interesa, finansijske i novane usluge. (2) Pod poreskom fakturom se smatra i svaki drugi dokument koji sadri sve propisane elemente. (3) Poreska faktura se izdaje najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uruuje kupcu, a drugi slui kao isprava za knjienje. (4) Poreska faktura slui kao osnov za utvrivanje poreske obaveze. (5) Poreska faktura je osnov i preduslov za odbitak ulaznog poreza, bilo kao osnov umanjivanja poreskih obaveza ili osnov za povrat poreza od drave, za knjienje i unos podataka u poresku prijavu. (6) Za svaku izgubljenu poresku fakturu ili dokument kojim se stie pravo na odbitak ulaznog poreza, kupac je duan od dobavljaa obezbijediti prepis poreske fakture. lan 107. Sadraj poreske fakture (1) Poreska faktura iz prethodnog lana mora sadravati najmanje slijedee podatke: a) naziv, adresu i identifikacioni broj za indirektne poreze obveznika koji je isporuio dobra ili usluge, b) mjesto i datum izdavanja fakture, c) broj fakture, d) datum isporuke dobara i/ili usluga, e) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni broj za indirektne poreze poreskog obveznika kupca, f) trgovaki naziv, vrstu, koliinu i cijenu isporuenih dobara i obavljenih usluga, g) pojedinanu vrijednost dobara i usluga bez PDV-a, h) ukupan iznos naknade bez PDV-a, i) PDV stopu i ukupan iznos PDV-a, j) ukupan iznos naknade za dobra i usluge, ukljuujui PDV. (2) U sluajevima kada je obveznik duan izdati poresku fakturu, a isporuena dobra ili usluge nisu oporezive PDV-om, na poreskoj fakturi je duan naznaiti lan Zakona po kome se obraun PDV-a ne vri. lan 108. Obaveza izdavanja poreske fakture u sluaju korienja usluga u vanposlovne svrhe (1) Obveznik PDV-a mora izdati poresku fakturu u skladu sa odred ba ma ovog pravilnika i Zakona i u slijedeim sluajevima korienja usluga u vanposlovne svrhe (lan 5. i 9. Zakona), i to kad: 12

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE a) obveznik upotrijebi dobra koja ine dio poslovne imovine u vanposlovne svrhe poreskog obveznika, zaposlenih i dru gih lica kada je PDV mogue u potpunosti ili djelimino odbiti, b) obveznik prua usluge bez naknade, ili uz smanjenju na k nadu, u vanposlovne svrhe osnivaa, zaposlenih i drugih lica ili svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovanjem, c) obveznik upotrijebi ili obavi uslugu bez naknade, ili uz smanjenu naknadu, zaposlenima ili lanovima njihove porodice po osnovu rada i d) obveznik izuzima dobra za krajnju potronju (u svrhe koje nisu povezane s poslovnom djelatnou). lan 109. Izdavanje interne fakture (1) Za korienje dobara i usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna faktura, pod uslovom da se na navedena dobra i usluge moe odbiti PDV u potpunosti ili djelimino. (2) Za korienje lino proizvedenih dobara ili obavljenih usluga u vanposlovne svrhe izdaje se interna faktura, pod uslovom da se na navedena dobra i usluge moe odbiti PDV u potpunosti ili djelimimo. (3) Za usluge iz lana 9. stav (1) taka 3. Zakona izdaje se interna faktura (4) Interna faktura sadri sve propisane elemente poreske fakture, osim to se umjesto podataka o kupcu navode podaci o svrsi korienja dobara i usluga. lan 110. Izdavanje poreske fakture u sluajevima avansnog plaanja (1) Za primljene avanse prije isporuke dobara i usluga, a na osn ovu izvoda ovlaene organizacije platnog prometa, primalac avansa, duan je izdati poresku fakturu u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom. (2) Na poreskoj fakturi je obavezna naznaka faktura-avans. (3) Ovakva poreska faktura je osnov za obraun izlaznog poreza kod prodavca, a ulaznog kod kupca. (4) Primljeni avans predstavlja bruto naknadu iz koje se prera u natom stopom izraunava PDV. (5) Ako je avans primljen u istom obraunskom periodu u kojem je obavljena i isporuka, tada se ne ispostavlja poreska faktura za avans, nego faktura za redovnu isporuku dobara ili usluga. U sluaju kada je primljeni avans vei od iznosa u redovnoj fakturi ispostavlja se poreska faktura za razliku avansa. (6) Pri isporuci dobara, odnosno obavljanju usluga ispostavlja se poreska faktura u kojoj se zaraunava cjelokupna isporuka dobara, odnosno obavljena usluga, a poreska faktura za avans se ponitava (stornira). (7) PDV se ne obraunava i ne plaa u sluaju avansnog plaanja za promet dobara i usluga koji ne podlijee plaanju PDV-a. (8) Primalac avansa izdaje raun sa pozivom na odredbu Zakona o PDV-u kojim je propisano da taj promet dobara i usluga ne podlijee oporezivanju. Ovo se ne odnosi na promete koji su osloboeni obrauna i plaanja PDV-a, u skladu sa odredbama lana 24. i 25. Zakona. Potvrda o prijemu (1) Potvrda o plaanju (potvrda o prijemu) je dokument koji se izdaje u specifinim sluajevima kada postoje oteavajue okolnosti, nemogunost izdavanja fakture ili kada je obveznik izdavanja fakture kupac (otkupi od poljoprivrednika, kompleksnost kvantitativnog ili kvalitativnog prijema robe i slino). (2) Potvrda se izdaje samo za isporuke dobara i usluga na osnovu ugovora. (3) Datum ispostavljanja potvrde predstavlja datum isporuke dobara i usluga. lan 112. Potvrda o prijemu kao faktura (1) Fakturom se smatra i potvrda o prijemu koju izdaje obveznik za isporuke dobara od poljoprivrednika u smislu lana 45. Zakona. lan 113. Sadraj potvrde o prijemu (1) Potvrda o prijemu iz prethodnog lana sadri slijedee podat ke: a) naziv, adresu i indentifikacioni broj obveznika, b) mjesto, datum izdavanja i redni broj potvrde, c) ime, prezime, adresu i matini broj poljoprivrednika, lan 111. d) vrstu, koliinu isporuenih dobara ili izvrenih usluga od strane poljoprivrednika, e) datum ili rok prometa dobara i usluga f) vrijednost primljenih dobara i usluga, g) iznos paualne naknade obraunate poljoprivredniku, h) broj rjeenja o paualnoj naknadi za poljoprivrednika od strane Uprave. lan 114. Blagajniki raun (1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplauju u gotovini oba ve zni su promet iskazivati preko registar blagajni i za svaki izvreni promet izdati blagajniki raun (isjeak vrpce registar blagajne). (2) Rauni se izdaju u dva primjerka, od kojih se jedan izdaje kupcu a drugi slui kao poreska dokumentacija uz dnevne izvjetaje za knjienje. lan 115. Sadraj blagajnikog rauna (1) Blagajniki rauni za gotovinski promet pri prometu dobara ili usluga moraju sadravati najmanje slijedee podatke: a) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika, b) mjesto prodaje (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice) c) datum i broj izdavanja rauna, d) koliinu, cijenu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenog dobra ili izvrene usluge, e) ukupan iznos naknade bez PDV-a, f) ukupan iznos PDV-a i g) ukupan iznos naknade sa PDV-om. lan 116. Blagajniki raun kao faktura (1) Blagajniki rauni mogu se prihvatiti kao osnova za priznava nje ulaznog PDV-a ukoliko ukupni iznos ukljuivi PDV ne prelazi 100,00 KM. (2) Za iznos blagajnikog rauna preko 2.000,00 KM pored blagajnikog rauna mora se izdati poreska faktura. lan 117. Izvjetaj o dnevnom i mjesenom prometu (1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplauju gotovinski u skladu sa lanovima 118. i 119. duni su sainjavati izvjetaje o ukupnom dnevnom i mjesenom prometu, sa podacima o iznosu prometa bez PDV-a, iznosu PDV-a i iznosu prometa sa PDV-om koji predstavljaju dokumente za unos podataka u knjigu izlaznih faktura. lan 118. Obveznici koji nisu duni izdavati blagajnike raune (1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplauju gotovinski prilikom maloprodaje duvana, duvanskih preraevina, dnevne tampe, lota i sportske prognoze u kioscima i pri prodaji dobara i usluga na trnicama i drugim otvorenim prostorima, nisu duni izdavati blagajnike raune. lan 119. Pojam trnice i otvorenog prostora (1) Pod trnicama i otvorenim prostorima, u smislu Zakona i ovog pravilnika, smatraju se mjesta registrovana od strane nadle nog organa na kojima se moe vriti promet dobara i usluga krajnjim potroaima. (2) Pod prodajom na otvorenim prostorima smatra se i prodaja karata javnog prevoza putnika, prodaja karata putem auto mata i ostalih proizvoda putem automata. lan 120. Naela za voenje knjigovodstva (1) Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne za tano, pravilno i blagovremeno obra u navanje i plaanje PDV-a. (2) Osnov za knjigovodstveno evidentiranje poreski znaajnih do gaaja, promjena i injenica su odgovarajue isprave, kao to su: obrauni izvrenih i primljenih isporuka, izdate i primljene fakture, isprave o uvozu i izvozu (carinske isprave), isprave o plaanjima i naplati, kao i sve druge isprave bitne za obraun i plaanje PDV-a i korienje prava na odbitak ulaznog poreza. (3) Knjigovodstvo poreskih obveznika, knjige izlaznih i ulaznih fa k tura i druge evidencije moraju se voditi prema Meunaro d nim raunovodstvenim naelima i raunovodstvenim standa 13

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE r dima i prema Zakonu o raunovodstvu i reviziji Bosne i Herce govine. (4) Pri voenju knjigovodstva obveznik treba da se pridrava slijedeih raunovodstvenih naela: a) akrualna osnova, b) stalnost poslovanja, c) razumljivost, d) relevantnost, e) znaajnost, f) pouzdanost, g) vjerodostojna prezentacija, h) sutina prije forme, i) neutralnost, j) opreznost, k) kompletnost, l) uporedivost i m) blagovremenost. lan 121. Sadraj knjigovodstvenih evidencija (1) Poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne za utvrivanje i plaanje PDV-a, a naroito: a) o ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV-om, iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje su osloboene PDV-a, b) o obraunatom PDV-u po izdatim fakturama za ispo ru e na dobra i obavljene usluge, c) o ukupnom iznosu naknada za primljena dobra i usluge, iznosu naknade za primljena dobra i usluge s PDV-om i iznosu naknade za primljena dobra i usluge bez PDV-a, d) o obraunatom PDV-u po fakturama za primljena dobra i koriene usluge (ulaznom porezu), e) o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a, f) o potraivanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj uplati. (2) Radi osiguravanja podataka o izdatim i primljenim fakturama i PDV-u sadranom u tim fakturama, poreski obveznik mora ili: a) voditi posebne evidencije, i to: knjigu izlaznih faktura (obrazac KIF) i knjigu ulaznih faktura (obrazac KUF), ili b) u poslovnom knjigovodstvenom i raunovodstvenom sistemu uspostaviti raune za: i) izlazni PDV za isporuke licima registrovanim za PDV, ii) izlazni PDV za isporuke licima neregistrovanim za PDV, iii) ulazni PD, iv) uplate PDV, v) uvozni PDV i vi) izvoz. lan 122. Knjiga izlaznih faktura (1) U knjigu izlaznih faktura (KIF) upisuju se podaci kako slijedi: a) redni broj (kolona 1), b) broj fakture (kolona 2), c) datum izdavanja faktura (kolona 3), d) naziv kupca (primaoca dobara ili usluga) ako se radi o poreskom obvezniku (kolona 4), e) identifikacioni broj kupca. Ovdje se ne unosi podatak za inostrane kupce, kao ni kod prodaje krajnjim potro aima (kolona 5), f) iznos fakture(kolona 6), g) iznos interne fakture u vanposlovne svrhe (kolona 7), h) iznos faktura za izvozne isporuke. Unose se podaci za obavljene isporuke u inostranstvo na osnovu izvoznih carinskih isprava (kolona 8), i) iznos fakture za ostale isporuke osloboene plaanja PDV-a (kolona 9), ji) osnovica za obraun PDV-a kupcima- poreskim obvez nicima (kolona 10), k) obraunati iznos PDV-a na sve isporuke (kolona 11). (2) U knjigu izdatih faktura (KIF) unosi se i: a) dnevni gotovinski promet. U tom se sluaju u kolonu 2 unose brojevi faktura za gotovinski promet (od -- do --, prema specifikaciji od -- do -- i slino), u kolonu 3 datum, u kolonu 4 naznaka da se radi o gotovinskim raunima kao gotovinska naplata blagajne br. --- i slino, kolona 5 se ne popunjava, a iznos tih rauna (gotovinske naplate) upisuje se u kolonu 6. U ovu kolonu poreski obveznik moe, 14 na osnovu isprava o dnevnom prometu, upisati u jednom iznosu gotovinski promet za cijeli obraunski period, b) gotovinski promet bez rauna iz lana 117. ovog pravilnika. U tom sluaju, u kolonu 2 unosi se naznaka prodajnog mjesta, kioska i slino, u kolonu 3 datum, ostali podaci se upisuju na nain iz take 1. ovog stava, c) fakture za isporuke bez naknade ili uz lini popust, d) naknadne ispravke faktura. (3) Nakon ispostavljanja fakture za isporuke dobara, odnosno usluga za koje je primljen avans i izdata faktura u smislu odredbi Zakona i ovoga pravilnika, u knjizi izdatih faktura za avanse ponitava (stornira) se faktura za avans, a faktura za isporuena dobra, odnosno obavljene usluge upisuje se u knjigu izlaznih faktura za isporuena dobra i usluge. lan 123. Knjiga ulaznih faktura (1) U knjigu ulaznih faktura upisuju se podaci kako slijedi: a) redni broj (kolona 1), b) broj fakture (kolona 2), c) datum fakture (kolona 3), d) naziv - ime i prezime dobavljaa, odnosno isporuioca dobara ili usluge i sjedite, odnosno prebivalite ili uobi ajeno boravite (kolona 4), e) identifikacioni broj ili JMBG dobavljaa, odnosno isporuioca (kolona 5), f) iznos fakture bez poreza (kolona 6), g) ukupni iznos fakture s porezom (kolona 7), h) iznos paualne naknade(kolona 8), i) ukupni iznos ulaznog poreza sadranog u fakturama iz kolone 7 (kolona 9), j) ulazni porez koji se moe odbiti (kolona 10), te k) ulazni porez koji se ne moe odbiti (kolona 11). (2) U knjizi ulaznih faktura u kolonu iznos fakture bez poreza u sluaju uvoza vri se evidentiranje samo osnovice za obraun PDV-a utvrene u skladu sa lanom 21. Zakona, to znai da se u knjizi ulaznih faktura nee evidentirati fakture koje su obuhvaene u formiranju osnovice za obraun PDV-a u carinskom postupku (fakture dobavljaa i zavisni trokovi iz lana 22. stav (6) Pravilnika). (3) U knjizi ulaznih faktura u kolonu ukupni iznos fakture sa porezom u sluaju uvoza vri se evidentiranje poreske osnovice iz lana 21. Zakona sa porezom. (4) U sluaju iz stava (2) i (3) ovog lana poreski obveznik je duan da uz carinsku ispravu u poslovnoj dokumentaciji ima i fakturu dobavljaa kao i fakture koje se odnose na zavisne trokove. (5) Po prijemu fakture za isporuena dobra i usluge za koje je plaen avans, u knjizi primljenih faktura za avanse ponitava (stornira) se faktura za dati avans sa svim podacima, a faktura za isporuena dobra i usluge unosi se na odgovarajui nain u knjigu ulaznih faktura za primljena dobra i usluge. (6) U knjigu primljenih faktura unose se i podaci o naknadnim ispravkama ulaznog poreza u smislu odredbe lana 36. Zakona. lan 124. Obaveza zakljuivanja knjiga (1) Knjige izlaznih i ulaznih faktura zakljuuju se za svaku poslovnu godinu, i pri prestanku poslovanja. (2) Tokom godine, za svako obraunsko razdoblje, iznosi upisani u knjige iz stava 1. ovoga lana se zbrajaju i koriste za popunjavanje poreske prijave. (3) U knjigu ulaznih faktura i knjigu izlaznih faktura upisuje se i kumulativni iznos poreza za obraunski period. lan 125. Obveznici koji nisu u obavezi posebno voditi knjige i evidencije (1) Ako poreski obveznik u svom knjigovodstvu obezbjeuje sve podatke potrebne za utvrivanje poreske osnovice, odnosno poreza, kao i ulaznog poreza, nije obavezan posebno voditi knjige i evidencije propisane ovim pravilnikom. lan 126. Prilagoavanje obrazaca i knjiga automatskoj obradi podataka (1) Obrasci i knjige iz ovoga pravilnika mogu se prilagoavati automatskoj obradi podataka, s tim da se moraju osigurati najmanje propisani podaci. XVI POSEBNA EMA ZA PORESKE OBVEZNIKE-DUNIKE U SKLADU SA LANOM 66. ZAKONA

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE lan 127. Pojam posebne eme (1) Prilikom uvoenja obaveze plaanja PDV-a po posebnoj emi za poreskog obveznika-dunika, u skladu sa lanom 66. Zak ona, od poreskog obveznika primaoca isporuke, Uprava vri procjenu slijedeih elemenata: a) iznose fiskalnih i drugih dugova, b) rizik po javne prihode, ukljuujui i procjenu vjerova t noe naplate PDV-a bez uvoenja posebne eme, c) nivo rizika za poveanje duga, d) istorijat ponaanja poreskog obveznika, e) opte ekonomske izglede poreskog obveznika u bu dunosti. (2) Osnovni izvor informacija koji treba procijeniti su podaci za prethodnu godinu i poslovni plan i buxeti ako postoje. lan 128. Uvoenje posebne eme (1) Najmanje 30 dana prije donoenja rjeenja o uvoenju pose b ne eme, Uprava obavjetava poreskog obveznika-dunika, da na osnovu raspoloivih podataka namjerava da uvede posebnu emu. (2) Poreski obveznik-dunik se obavjetava u pismu namjere i poziva da preduzme odgovarajue korake u cilju izmirivanja duga, uplatom rate ili drugih aranmana. (3) Poreski obveznik kojem se uvodi posebna ema u svoje fakture za isporuke licima koja su registrovana za PDV, unosi slijedeu klauzulu: Iznos PDV-a naveden u ovoj fakturi se plaa Upravi sa pozivom na na identifikacioni broj. (4) Rjeenje kojim se utvruje obaveza plaanja po posebnoj emi se objavljuje u Slubenom glasniku BiH i u najmanje tri najitanije dnevne novine i istie se u poslovnim prostorijama na vidnom mjestu zajedno sa uvjerenjem o registraciji za PDV. lan 129. Obaveze registrovanog poreskog obveznika-primaoca isporuke (kupca) (1) Lice registrovano za PDV koje kupuje dobra i usluge od isporuioca kojem je Uprava rjeenjem uvela posebnu emu, plaa iznos PDV-a direktno Upravi. (2) Iznosi PDV-a zadrani tokom poreskog perioda, plaaju se do 5. u mjesecu za prethodni poreski period. U istom roku, po re ski obveznik PDV je duan dostaviti Upravi listu sa podacima za prethodni poreski period, za svakog registrovanog pore skog obveznika-dunika sa: a) iznosom zadranog PDV-a, b) identifikacionim brojem isporuioca dobara ili usluga i c) identifikacionim brojem primaoca dobara ili usluga koji je zadrao iznos PDV-a. lan 130. Ukidanje posebne eme (1) Posebna ema se ukida ukoliko poreski obveznik-dunik izvri uplatu dunog iznosa ili dostavi dovoljnu garanciju za izmirenje duga. (2) Rjeenje o ukidanju posebne eme se objavljuje u Slubenom glasniku BiH. XVII PRAVNI LIJEKOVI lan 131. Pravni lijekovi (1) Pravo obveznika PDV-a na albu protiv rjeenja koja donese Uprava, postupanje prvostepenog i drugostepenog organa po albi i pokretanje upravnog spora propisano je Zakonom o postupku indirektnog oporezivanja, u skladu sa lanom 2. stav 2. navedenog Zakona. XVIII KAZNENE ODREDBE lan 132. Prekraji (1) Poreski obveznik koji prekri obavezu prema lanu 128. stavovi 2. i 3., i lanu 129. ovog pravilnika, podlijee novanoj kazni u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM. (2) Porezni obveznik koji prekri obavezu popunjavanja podataka o krajnjoj potronji u obrascu porezne prijave podlijee novanoj kazni u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM. (3) Odgovorna osoba u pravnom subjektu koja je odgovorna za povredu iz stava 1 i 2. ovog lana podlijee novanoj kazni u iznosu od 500,00 do 5.000,00 KM. XIX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 132a (Isticanje perioda suspenzije povrata PDV-a) (1) Period suspenzije povrata PDV-a za porezni period odreen lanom 72. stav (1) Zakona istie: a) za porezne periode januar i februar 2006. - do 10. avgusta 2006.; b) za porezne periode mart i april 2006. - do 10. septembra 2006.; c) za porezne periode maj i juni 2006. - do 10. oktobra 2006.; d) za porezni period juli 2006. - do 10. novembra 2006.; e) za porezni period avgust 2006. - do 10. decembra 2006.; f) za porezni period septembar 2006. - do 10. januara 2007.; g) za porezni period oktobar 2006. - do 10. februara 2007.; h) za porezni period novembar 2006. - do 10. marta 2007.; i) za porezni period decembar 2006. - do 10. aprila 2007. (2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, period suspenzije povrata PDV-a nee istei prije nego obveznik podnese porezne prijave kako za porezni period za koji se ostvaruje pravo na povrat, tako i za prethodne porezne periode. (3) UIO po slubenoj dunosti izdaje obavjetenje o iznosu povrata koji e biti izvren i dostavlja ga poreznom obvezniku to je prije mogue, a najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka perioda suspenzije povrata PDV-a. (4) Iznos povrata o kojem je porezni obveznik obavijeten prema stavu (3) ovog lana bie uplaen najkasnije 5 (pet) dana nakon izdavanja obavijesti. (5) UIO e platiti zatezne kamate poreznom obvezniku ukoliko uplate iz stava (4) ovog lana ne budu izvrene u roku od 60 dana od dana isteka perioda suspenzije povrata PDV-a. lan 133. Promet obavljen do 31. 12. 2005. (1) Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na promet dobara i usluga i uvoz dobara koji se obave poslije 31. 12. 2005. godine. (2) Dobavlja je obavezan na dan 31. 12. 2005. godine kupcima ispostaviti raune za sve nenaplaene isporuke proizvoda, roba i usluga, koje su obavljene u cjelini ili djelimino. Doba vlja je duan izvriti i obraun poreza na promet, ukoliko je predmetni promet oporeziv u skladu sa propisima koji reguliu oporezivanje po navedenoj osnovi. (3) Kooperanti su duni glavnom izvoau radova ispostaviti obra un za privremenu ili konanu situaciju obavljenih graevin skih radova, zakljuno sa 31. 12. 2005. godine. (4) Popis ispostavljenih a nenaplaenih rauna, koji se dostavlja nadlenom regionalnom centru Uprave obavezno sadri: a) naziv kupca, b) identifikacioni broj kupca, c) broj rauna, d) datum izdavanja rauna i e) obraun poreza na promet proizvoda i usluga po svakom raunu. (5) Obaveza popisa ispostavljenih a nenaplaenih rauna odnosi se na raune po kojima je izvren promet dobrima i uslugama i na kojima je dobavlja obraunao porez na promet, ali isti nije uplaen. (6) Ako se proizvodi, roba ili usluge isporuuju kontinuirano, ili u dijelovima, na osnovu prethodno sainjenog ugovora, odredbe Zakona primjenjuju se na dio prometa obavljenog poev od 01.01.2006. godine, a odredbe propisa kojima se ureuje porez na promet na dio prometa koji je obavljen i obraunat kupcu zakljuno sa 31.12.2005. godine. (7) Obaveza ponitavanja i knjigovodstvenog storniranja rauna u vezi sa kojim nije izvren promet dobrima i uslugama, odnosi se i na raune za avanse koji nisu naplaeni sa 31.12.2005. godine. lan 134. Konani obraun poreza na promet (1) Rokovi za uplatu poreza na promet proizvoda i usluga ureeni su propisima koji reguliu oprezivanje porezom na promet, sa izuzetkom poreza na promet koji je sadran u nenaplaenoj realizaciji na dan 31.12.2005. godine, a koji dospijeva za uplatu u skladu sa lanom 74. stav 3. Zakona. (2) Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga obavezni su Upravi dostaviti kopiju konanog obrauna poreza na promet proizvoda i usluga za 2005. godinu. Original konanog obrauna poreza na promet proizvoda i usluga za 2005. godinu 15

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE dostavlja se nadlenim poreskim upravama entiteta i Brko Distrikta do 20.02.2006. godine. (3) Poreske uprave entiteta i Brko Distrikta nadlene su za postupak kontrole poreskih obaveza prijavljenih u konanom obraunu poreza na promet proizvoda i usluga za period 01.01 - 31.12.2005. godine. lan 135. Zalihe robe u maloprodaji (1) Registrovani PDV obveznici koji obavljaju djelatnost trgovine na malo i ugostiteljstva na dan 31.12.2005. godine obavezni su: a) obaviti popis zaliha robe, b) stornirati ukalkulisani porez na promet u zalihama robe, c) utvrditi vrijednost zaliha robe bez poreza na promet, te na tako utvrenu poresku osnovicu obraunati PDV primjenom propisane stope, te d) popisne liste i obraun PDV-a dostaviti Upravi do 10.01.2006. godine. (2) Obveznici poreza na promet koji nisu registrovani kao PDV obveznici obavezni su: a) obaviti popis zaliha robe, b) utvrditi vrijednost zaliha bez poreza na promet, te na tako utvrenu poresku osnovicu obraunati PDV primje nom propisane stope, c) dostaviti popisne liste Upravi do 10.1.2006. i d) izvriti plaanje PDV iznosa obraunatog pod takom 2. ovog stava do 28.2.2006. (3) Prodavcu na malo i ugostitelju akciznih roba koji nisu obve z nici PDV-a, a koji na zalihama na dan 31.12.2005. godine imaju akcizne robe, te ako posjeduju dokaz da je na iste plaen porez na promet proizvoda, tako plaeni porez na promet tretira se kao plaeni PDV u smislu formulacije PDV rauna iz lana 76, stav 4 Zakona o PDV-u. (4) Organizaciona jedinica Uprave ovlaena za primanje popisa zaliha iz stava 1., 2. i 3. ovog lana je ona jedinica u Region al nom centru gdje se nalazi sjedite tj. mjesto prebivalita poreskog obveznika. (5) Plaanje iznosa PDV-a koji je obraunat iz stava 2, taka 4. ovog lana se vri na propisani raun. lan 136. Zalihe akcizne robe (1) Registrovani PDV obveznici koji u obavljanju svojih poslovnih djelatnosti koriste ili raspolau akciznom robom na koju je plaen porez na promet od strane uvoznika ili proizvoaa na dan 31.12.2005. godine, obavezni su: a) obaviti popis zaliha akcizne robe, b) utvrditi porez na promet proizvoda u zalihama akcizne robe, c) utvreni porez na promet proknjiiti na analitiki konto ulaznog poreza, d) obraunati i platiti PDV na vrijednost zaliha akcizne robe u skladu sa optim odredbama Zakona o PDV-u, te e) popisne liste dostaviti Upravi do 10.1. 2006. godine. (2) Iznose poreza na promet proizvoda sadranih u zalihama iz stava 1. ovog lana poreski obveznici e utvrditi na osnovu dokumenta u kome je obraunat porez na promet proizvoda od strane dobavljaa, odnosno proizvoaa ili uvoznika. Uko liko obveznik ne posjeduje predmetni dokument utvreni porez na promet ne moe se priznati kao ulazni porez. lan 137. Graevinska djelatnost (1) Lica koja su obveznici PDV-a u skladu sa Zakonom, duna su da na dan 31.12.2005. godine izvre popis novosagraenih graevinskih objekata, koji su definisani lanom 4. stav 3. taka 4. Zakona i lanom 8. Pravilnika, i graevinskih objekata ija je izgradnja u toku i popisne liste dostave Upravi najkasnije do 15.1.2006. godine. (2) Novosagraenim graevinskim objektima ili ekonomski dje ljivim cjelinama u okviru tih objekata, smatraju se i objekti ija je izgradnja zapoeta prije 31.12.2005.godine, a nastavljena 01.1.2006. godine. (3) Osnovica za obraun PDV-a za prvi prenos prava raspolaganja na objektima iz stava 2. ovog lana utvruje se tako to se uku pan iznos naknade za objekat ostvaren prilikom prvog pre nosa prava raspolaganja umanji za cijenu kotanja objekta u koju je ukljuen i plaeni porez na promet proizvoda i usluga. 16 (4) Cijena kotanja objekta iz stava 3. ovog lana sadri, pored vrijednosti materijala i usluga za izgradnju objekta, i naknade za ureivanje graevinskog zemljita, pripremnih radova za gra enje, raseljavanje, naknade za izradu tehnike doku me ntacije za izgradnju objekta, naknade plata i drugih linih primanja i ostali trokovi poslovanja neposredno vezani za izgradnju objekta. (5) Ako je objekat sagraen do 31.12.2005. godine, a prvi prenos prava raspolaganja obavljen nakon 01.01.2006. godine osnovica za obraun PDV-a utvruje se u skladu sa stavom 3. ovog lana. lan 138. Opta obaveza popisa (1) Poreski obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uraunatim porezom, pri smanjenju, poveavanju ili ukidanju poreza, obavezni su na dan poetka primjene pro pisa kojim se poveava, smanjuje ili ukida porez, obaviti popis dobara na zalihama i utvrditi cijene s uraunatim porezom po novim poreskim stopama. lan 139. Nadlenost za postupke pokrenute prije stupanja na snagu Zakona (1) Porez na promet proizvoda i usluga koji poreski obveznik du guje pre ma odredbama Zakona o porezu na promet proizvoda i us luga, plaa se u rokovima i na nain propisan odredbama tog zakona. (2) Na obaveze poreza na promet proizvoda i usluga nastale prije po etka primjene Zakona u pogledu njihovog utvrivanja, a l benog postupka, obnove postupka, zastare, naplate, prinudne naplate i povrata, te voenja prekrajnog postupka primjenji vae se Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga i ostali propisi koji reguliu predmetne oblasti, a koji su bili na snazi do poetka primjene ovog zakona. lan 140. Stupanje na snagu (1) Ovaj pravilnik stupa na snagu slijedeeg dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a primjenjuje se od 1.1.2006. godine. (2) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Slubeni glasnik BiH, broj 52/05).

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE

Obrazac P PDV

P D V PRIJAVA
Naziv poreskog obveznika 3 Adresa 4 Potanski broj/Mjesto 5 I. Isporuke i nabavke (svi iznosi iskazani bez PDV-a) IZLAZI SVE nabavke osim onih u poljima 22 i 23: ULAZI Dostaviti do: Regionalni centar 10/mm/gggg Period 2 gggg/mm/dd do gggg/mm/dd BAR KOD 2 Identifikacioni broj 1

Isporuke: (ukljuujui i one u vanposlovne svrhe) osim onih u poljima 12 i 13: Vrijednost izvoza: Isporuke osloboene plaanja PDV-a:

11

,00

21

,00

12

,00

Vrijednost uvoza:

22

,00

13

,00

Vrijednost nabavke od poljoprivrednika:

23

,00

II. Izlazni PDV PDV obraunat na ulaze (dobra i usluge) Od registrovanih obveznika PDV-a osim iznosa u poljima 42 i 43: 41

Ulazni PDV

Iznos PDV-a za uplatu/ povrat Razlika polja 51 i 61 71 ,00 PDV obraunat na izlaze (dobra i usluge) 51 ,00

,00

PDV na uvoz:

42

,00

Paualna naknada za poljoprivrednike: Ulazni PDV (ukupno)

43 61

,00 ,00

Zahtjev za povrat

80

80 Obiljeite sa X ako elite povrat

III. PODACI O KRAJNJOJ POTRONJI PDV na isporuke licima koja nisu registrovani PDV obveznici u: Ovim potvrujem da su navedeni podaci tani. Mjesto ______________________ Datum ______________________ BAR KOD 1 Potpis __________________________________ Ime i prezime odgovornog lica __________________________________ Brko Distriktu 34 ,00 Republici Srpskoj 33 ,00 Federaciji BiH 32 ,00

17

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE

UPUTSTVO ZA POPUNJAVANJE PDV PRIJAVE

U PDV prijavi se unose iskljuivo podaci koji se odnose na porezni period za koji se podnosi prijava. U polje 1 treba unijeti dvanaestocifreni identifikacioni broj, odnosno broj koji je naveden na uvjerenju odnosno rjeenju za registraciju za PDV. U polje 2 unosi se porezni period, u skladu sa Zakonom o PDV- to je jedan kalendarski mjesec. U ovo polje se unosi period na sljedei nain: primjer mart 2006. godine: 01.03.2006-31.03.2006. i sl. U polje 3 unosi se naziv poreznog obveznika tj. naziv koji je naveden na uvjerenju odnosno rjeenju o registraciji za PDV. Primjer: elik d.o.o. U polje 4 unosi se adresa poreznog obveznika, preciznije podatak koji je naveden na uvjerenju odnosno rjeenju o registraciji poreznog obveznika za PDV. Primjer: Sarajevska 13. U polje 5 unosi se podatak o potanskom broju i mjestu gdje posluje porezni obveznik, takoer podatak iz uvjerenja odnosno rjeenja o registraciji za PDV. Primjer: 78000 Banja Luka. U polje 11 unosi se podatak o vrijednostima izvrenih oporezivih isporuka u datom poreznom periodu. U ovo polje se upisuju takoer i vrijednost isporuka izvrenih u vanposlovne svrhe kako je to regulirano lanom 5. Zakona o PDV. Ovo se odnosi na dobra koja ine dio poslovne imovine poreznog obveznika, a isti je koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih uposlenika, odnosno kada dobrima raspolae, besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane sa poslovnom djelatnosti poreznog obveznika. U polje 11 upisuje se vrijednost isporuka izvrenih u skladu sa lanom 6. Zakona o PDV. Ovaj lan regulira sljedee vrste prometa dobara: 1. stavljanje u vlastitu upotrebu dobara koje porezni obveznik proizvodi, izgrauje, obrauje, kupuje ili uvozi u okviru obavljanja svojih poslovnih djelatnosti; 2. koritenje dobara za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimino odbijen, a koji porezni obveznik u potpunosti ili djelimino koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje su osloboene od plaanja PDV-a; 3. zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka registracije, a za koja je ulazni porez u potpunosti ili djelimino odbijen. Pored gore navedenog upisuje se i vrijednost prometa u skladu sa lanom 9. Zakona o PDV, tanije vrijednosti sljedeih vrsta prometa: 1. upotreba dobara, koja ine dio poslovne imovine, za vanposlovnu upotrebu poreznog obveznika, uposlenih ili drugih lica, kada je PDV na takva dobra mogue u potpunosti ili djelimino odbiti; 2. pruanje usluga koje porezni obveznik izvri bez naknade ili uz smanjenu naknadu u vanposlovne svrhe osnivaa, uposlenih i drugih lica ili u svrhe koja koje nisu povezane sa njegovim poslovanjem; 3. pruanje usluga koje porezni obveznik vri u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu uslugu, da je prua drugi porezni obveznik, ne bi bilo mogue u potpunosti odbiti; Pored toga u polje 11 se unosi: Vrijednost isporuka izvrenih EUFOR-u i tabu NATO; Vrijednost usluga prilikom uvoza; Te promet dobara i usluga reguliranih lanovima 7., 8., 28., 29. i 30. Zakona o PDV-u. Potrebno je obratiti panju da se vrijednosti u ovom polju iskazuju bez PDV-a, te da se u ovo polje ne upisuju vrijednosti iz polja 12 i 13. U polje 12 Upisuje se vrijednost izvoza, za dati porezni period, koja je oporezovana nultom stopom u skladu sa lanom 27 Zakona o PDV-u osim usluga povezanih sa uvozom dobara u BiH. Preciznije u ovo polje se upisuje: statistika vrijednost izvoza iz polja 46 izvozne carinske prijave EX1 fakturisana vrijednost iz polja 22 izvozne carinske prijave EX3 kojom se razduuje carinski postupak unutranje obrade po osnovu lonh poslova, pod uslovom da tu vrijednost ini samo vrijednost usluge i domaeg ugraenog materijala, a koji podaci moraju biti vidljivi iz fakture koja je prilog te prijave. Dokaz da se radi o odobrenju o unutranjoj obradi po osnovu lohn poslova je ifra 30.2 iz take 10 Odobrenja o unutranjoj obradi. 18

vrijednost usluge i domaeg ugraenog materijala iz fakture priloene carinskoj prijavi EX3 kod ostalih odobrenja unutranje obrade pod uslovom da su u fakturi (izdatoj od lica koje je izvrilo usluge na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od istih lica, licu koje nema sjedite u BiH) koja je u prilogu carinske prijave EX3 posebno iskazane vrijednosti uvezene robe radi unutranje obrade na dan prihvatanja carinske prijave IM5, vrijednost usluga, vrijednost domaeg ugraenog materijala, te vrijednost drugih trokova nastalih na carinskom podruju BiH. U polje 13 upisuje se vrijednost isporuka na koje obveznik PDV nije duan obraunati PDV u skladu sa lanom 24. i 25. Zakonom o PDV-u. Polja 11, 12 i 13 odnose se na sve vrijednosti izlaza koje je porezni obveznik imao u datom poreznom periodu. U nastavku objanjenja za polja 21, 22 i 23 koja se odnose na vrijednosti ulaza koja je porezni obveznik imao u datom poreznom periodu. U polje 21 upisuje se vrijednost svih nabavki od lica registriranih za PDV u datom poreznom periodu, pored ovih nabavki potrebno je takoer unijeti vrijednosti nabavki od lica koja nisu registrirana za PDV, nabavke bez prava na odbitak ulaznog poreza pored navedenog u ovo polje upisuje se i vrijednost usluga primljenih od lica sa sjeditem u inostranstvu i vrijednost nabavke kapitalnih dobara i stalnih sredstava. Vrijednost u ovom polju upisuje se bez PDV-a. U ovo polje se ne upisuju vrijednosti koje su navedene u poljima 22 i 23. U polje 22 upisuje se vrijednost uvezenih dobara koja su uvezena od strane poreznog obveznika u datom poreznom periodu u skladu sa lanom 11. stav 1. Zakona o PDV-u. Ova vrijednost se upisuje u skladu sa lanom 21. Zakona o PDV-u po kojoj osnovicu za dobra koja se uvoze ine vrijednost dobra u skladu sa carinskim propisima (statistika vrijednost iz JCI), akciza, carina i druge uvozne dabine kao i ostali javni prihodi, svi sporedni trokovi (provizija, trokovi pakovanja, prijevoza i osiguranja i sl.). Preciznije u ovo polje se upisuje vrijednost uvoza (utvrena u skladu sa odredbama lana 21 Zakona o PDV-u) obavljenog po carinskim prijavama IM 0 i IM 4. Vrijednost u ovo polje se upisuje bez PDV-a. U polje 23 upisuje se vrijednost nabavki od poljoprivrednika koji su od strane UIO dobili rjeenje da imaju pravo na paualnu naknadu. Napominjemo da se u ovo polje iskljuivo upisuje neto vrijednost isplaene poljoprivredniku. U polje 51 upisuje se iznos PDV obraunat na isporuke dobara i usluga. U ovo polje se upisuje i obraunati PDV za dati porezni period na isporuke dobara i usluga u skladu sa lanom 5., 6., 7., 8. i 9. Zakona o PDV-u (PDV na dobra i usluge upotrijebljene u vanposlovne svrhe i za vlastitu upotrebu). U sluaju kada obveznik PDV vri povrat PDV po osnovu lana 54. Zakona o PDV u ovom polju umanjuje iznos koji je vratio kao povrat PDV po ovom osnovu, odnosno umanjuje svoju obavezu za PDV u onom poreznom periodu u kojem je izvrio povrat PDV po ovom osnovu. U polje 41 upisuje se vrijednost PDV-a obraunat na primljena dobra i usluge od strane lica koja su registrirana za PDV, a u datom poreznom periodu, pored navedenog u ovo polje se upisuje i PDV samo ako je plaen od strane primaoca usluga izvrenih od lica sa sjeditem u inostranstvu u datom poreznom periodu i srazmjerni dio PDV-a koji se moe odbiti u skladu sa odredbama iz lana 33. Zakona o PDV-u. Pored navedenog u ovo polje kooperant u posebnoj emi u graevinarstvu nakon prijema potvrde da je izvoa radova izvrio uplatu PDV-a po izlaznim fakturama kooperanta sa pozivom na IB broj koperanta upisuje vrijednost PDV-a iz primljenog dokaza o plaanaju koje mu je dostavio izvoa radova. U ovo polje se ne upisuje vrijednost PDV na uvoz, odnosno iznos naveden u polju 42 i iznos koji je plaen kao paualna naknada poljoprivredniku iznos naveden u polju 43. Pored navedenog u ovo polje se upisuje plaeni porez na promet kod akciznih PDV obveznika koji se priznaje kao ulazni porez (PDV) po odredbama lana 77 Zakona i 136 Pravilnika i vrijednost PDV-a koji se priznaje kao ulazni porez u skladu sa lanom 37. Zakona o PDV-u. U polje 42 upisuje se vrijednost PDV-a koji je i plaen od strane poreznog obveznika prilikom uvoza dobara u BiH za dati porezni period i to samo za one uvoze ija se vrijednost unosi u polje 22 tj. za plaeni PDV po uvozu obavljenom po carinskim prijavama, osim PDV-a koji porezni obveznik ne moe odbiti u skladu sa Zakonom o PDV-u. Pod pojmom plaen podrazumijeva se da je uplata izvrena u poreznom periodu tj. od 1. do zadnjeg dana u mjesecu odnosno poreznom periodu.

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE U polje 43 upisuje se vrijednost isplaene paualne naknade koja je isplaena poljoprivrednicima u datom poreznom periodu od strane poreznog obveznika za isporuena dobra i usluge. Poljoprivrednik je lice koje je od strane UIO dobilo rjeenje da ima pravo na paualnu naknadu. U polje 61 upisuje se vrijednost koja predstavlja zbir vrijednosti iz polja 41, 42 i 43. U polje 71 upisuje se razlika vrijednosti navedenih u poljima 51 i 61. Vrijednost u ovom polju moe biti pozitivna i negativna. Ako je ova vrijednost pozitivna tj. vrijednost iz polja 51 je vea od vrijednosti iz polja 61, onda vrijednost iskazana u polju 71 predstavlja PDV obavezu koju je obveznika PDV duan uplatiti na jedinstveni raun najkasnije do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda. Ako je razlika negativna tj. vrijednost iz polja 51 je manja od vrijednosti iz polja 61 obveznik PDV ima mogunost da iznos iz polja 71 (u ovom sluaju obavezno se upisuje znak - (minus) ispred iznosa) koristite kao porezni krediti u narednom poreznom periodu ili imate mogunost da traite povrat PDV od Uprave za indirektno oporezivanje. U polje 80 upisuje se oznaka X u sluaju da postoji vie uplaeni iznos PDV-a, odnosno da je iznos u polju 71 negativan. Preciznije, ako je polje 80 oznaeno sa X smatra se da je porezni obveznik podnio zahtjev za povrat vie plaenog PDV-a na svoj transakcijski raun koji je isti naveo u zahtjevu za registraciju za PDV. Svi rokovi vezani za povrat teku od dana kada je PDV prijava sa oznaenim poljem 80 primljena u nadleni Regionalni centar Uprave za indirektno oporezivanje. Prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona o PDV-u suspendovan je povrat PDV na period od godinu dana, osim za lica koju su izvoznici za koje je propisano da imaju pravo na povrat u roku od 30 dana od dana podnoenja PDV prijave u nadleni Regionalni centar. Odredbama lana 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodanu vrijednost (Slubeni glasnik BiH br. 60/2006), je definirano ko se smatra izvoznikom. Obveznici koji ne ispunjavaju pomenuti uslov imaju pravo na porezni kredit, odnosno u sluaju isteka perioda suspenzije pravo na povrat u roku od 60 dana od dana podnoenja PDV prijave u nadleni Regionalni centar Uprave za indirektno oporezivanje. U polja 32, 33 i 34 upisuju se podaci o obraunatom PDV-u licima koja nisu registrirana za PDV, a da je promet izvren u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brko Distriktu BiH. Jo jednom naglaavamo da je zakonska obaveza poreznih obveznika da ispravno i tano popunjavaju ova polja jer isti slue za analizu, te raspodjelu prihoda sa Jedinstvenog rauna prema entitetima i Brko Distriktu. Takoer, odredbama lana 13. Zakona o uplatama na jedinstveni raun i raspodjeli prihoda (Slubeni glasnik BiH, broj 55/04) propisana je i obaveza o prijavljivanju krajnje potronje od strane obveznika PDV u PDV prijavama. Ono to je najee nejasno kod popunjavanja ovih polja je nain kako odrediti koji iznos u koje polje treba upisati. Sutina je u tome da se navedena polja upie PDV iz krajnje potronje koja je izvrena u Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brko Distriktu BiH nije bitno kome je izvrena prodaja (bitno je samo da lice nije registrirano za PDV), ve je samo pitanje u kojem entitetu, odnosno distriktu je izvrena prodaja, koja predstavlja krajnju potronju. U ova polja se evidentira PDV realizacija za sopstvenu potronju poreznog obveznika i PDV iz svih internih faktura, kao i ulazni PDV iz poreznih faktura koje se ne moe odbiti. Pored toga u polja 32, 33 i34 upisuje se PDV obraunat na usluge licima koja nisu registrirana za PDV i to na taj nain da se u pomenuta polja unose vrijednost PDV prema mjestu gdje je usluga izvrena. Osnovna razlika pri popunjavanju prijave ovog poreznog obveznika koji nema pravo na potpuni odbitak ulaznog poreza je u dijelu koji je pod III u PDV prijavi. U ovaj dio prijave popunjavaju se podaci o konanoj potronji, tj. PDV koji je obraunat u konanoj potronji. Prvo da definiramo ta je PDV iz konane potronje, to je PDV koji se ne moe odbiti. Kod obveznika sa pravom na srazmjeni odbitak postoji specifina situacija, ovaj obveznik prima fakture od svojih dobaljaa u kojima je iskazan PDV, za te dobavljae oovaj obveznik je registrirani obveznik za PDV pa zbog toga dobavlja za ovu konkretnu fakturu prema banci ne popunjava polje 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Meutim, obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulazni porez fakturisan od dobavljaa moe odbiti u srazmjernom dijelu. Preostali dio ulaznog PDV koji obveznik nije mogao odbiti predstavlja konanu potronju te se ovaj iznos PDV unosi u odgovarajua polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi. 19 Primjer: Samo popunjavanje prijava za PDV obveznika koji ostvaruju pravo na srazmjerni odbitak ulaznog poreza se ne razlikuje od obveznika koji ne spadaju u tu kategoriju u dijelu popunjavanja prijave u dijelovima prijava I i II. Osnovna razlika pri popunjavanju prijave ovog poreznog obveznika je u dijelu koji je pod III u PDV prijavi. Da pojasnimo ta se popunjava u III na PDV prijavi. U ovaj dio prijave se popunjavaju podaci o konanoj potronji, tj. PDV koji je obraunat u konanoj potronji. Prvo da definiramo ta je PDV iz konane potronje? PDV iz konane potronje je PDV koji se ne moe odbiti. Specifina situacija kod ovog poreznog obveznika u naem sluaju je to to je banka. Banka prima fakture od svojih dobavljaa u kojima je iskazan PDV, za te dobavljae banka je registrirani obveznik za PDV, pa zbog toga dobavlja za ovu konkretnu fakturu prema banci ne popunjava polja 32, 33 i 34 na PDV prijavi. Meutim, banka ulazni porez fakturisan od dobavljaa moe odbiti u srazmjernom dijelu. U konkretnom sluaju banka moe odbiti samo 10% od svoje porezne obaveze, tako da imamo sljedeu situaciju. Banka je imala za dati porezni period fakturisani ulazni porez u iznosu od 1.700,00 KM., obzirom da ima pravo da odbitak od samo 10% od ukupnog ulaznog poreza u naem sluaju 170,00 KM, dio ulaznog poreza koji se ne moe odbiti iznosi 1.530 KM. Porezni obveznik e u polje 41 upisati iznos od 170,00 KM koji moe odbiti od svog izlaznog poreza. Dio ulaznog PDV-a od 1.530,00 KM koji banka nije mogla odbiti predstavlja krajnju potronju, kao to smo rekli PDV iz krajnje potronje je onaj koji se ne moe odbiti. U konkretnom sluaju od pomenutih 1.530,00 KM, 1.000,00 KM koji se ne moe odbiti odnosi se na fakturisani ulazni PDV za filijalu u Sarajevu, dok se preostali dio ulaznog PDV koji se ne moe odbiti u iznosu od 530,00 odnosi na glavnu filijalu u Banjoj Luci. Kada je rije o izlaznom porezu koji obveznik sa pravom na srazmjerni odbitak ulaznog poreza zaraunava licima koja nisu registrirana za PDV postupak je isti kao kod svih ostalih poreznih obveznika. U polja 32, 33 i 34 se unose iznosi izlaznog poreza prema licima koja nisu registrirana za PDV prema mjestu gdje je izvren oporezivi promet obveznika sa pravom na srazmjerni odbitak ulaznog poreza. Posebnu panju potrebno je obratiti prilikom popunjavanja podataka o krajnjoj potronji. Napominjemo da je odredbama lana 132. stav (2) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u (Slubeni glasnik, BiH broj 93/05 i 21/06) propisana novana kazna u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 KM za prekraj obaveze popunjavanja podataka o krajnjoj potronji. Pored gore navedenog naina popunjavanja polja u PDV prijavi dolazimo i do nekih opih odredbi pri popunjavanju dokumenata jedna od osnovnih je da PDV prijava treba da bude popunjena itko, naroito treba obratiti panju da cifre kojima je iskazana visina porezne obaveze budu jasno i itko napisane. Trebate imati na umu da e se ba te cifre prenositi u informacioni sistem Uprave za indirektno oporezivanje, a na taj nain se formira porezno zaduenje u poreznom knjigovodstu UIO. Prilikom popunjavanja podataka, odnosno iznosa u poljima PDV prijave OBAVEZNO UPISATI IZNOSE ISKAZANE CIJELIM CIFRAMA, BEZ UPISIVANJA DECIMALNIH MJESTA. Zaokruivanje se vri na taj nain ako obaveza koja proistie iz knjigovodstva poreznog obveznika nije cijeli iznos u PDV prijavi se unosi iznos koji je rezultat zaokruivanja na najblii manji cijeli broj. (npr. 10,40 KM na prijavi se upisuje 10,00 KM, za isnos 18,76 KM na PDV prijavi se upisuje iznos 18,00 KM. PDV prijava treba biti potpisana i ovjerena od strane lica koje je za to ovlateno. Za Upravu za indirektno oporezivanje nije prihvatljivo da se dostavi obrazac, tanije reeno zvanini dokument koji nije ovjeren. Ovjeren znai ovjeren sa zvaninim poslovnim peatom. UPOZORENJE - Novana kazna e se obraunavati ukoliko prijava ne stigne na vrijeme. - - - - REGIONALNI UREDI: RC Banja Luka - regionalni broj 100 - Mladena Stojanovia 7, 78000 Banja Luka RC Mostar - regionalni broj 200 - Rodo bb, 88000 Mostar RC Sarajevo - regionalni broj 300 - Put ivota 14, 71000 Sarajevo RC Tuzla - regionalni broj 400 - Rudarska 61, 75000 Tuzla

Vaa PDV prijava se alje u va regionalni ured kao to je navedeno na poetku prijave

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE NORMATIV ZA UTVRIVANJE RASHODA NA KOJI SE NE PLAA POREZ NA DODATU VRIJEDNOST Red. br. 1 NAZIV STOPA % 3

3.

4. 5.

1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 2. 3. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

1. 1.

2.

3.

1.

2.

2 PROIZVODNJA Proizvodnja etil alkohola etil-alkohol 0,30 Proizvodnja alkoholnih pia etil-alkohol 0,30 viski i drugi destilati 0,50 vino u rinfuzi 3,00 rakija u rinfuzi 3,00 ambalaa (staklene boce) 1,00 ostala ambalaa 0,50 gotovi proizvodi 1,00 Proizvodnja osvjeavajuih bezalkoholnih pia sirovine i reprodukcioni materijal 0,50 ambalaa 0,30 gotovi proizvodi 0,30 Proizvodnja i promet derivata nafte specijalni benzini 0,15 motorni, avionski i ostali benzini 0,425 dizel-goriva 0,325 lo ulje 0,325 ostali derivati,osim motornih i mineralnih ulja 0,06 motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, 0 ostala mineralna i druga ulja Proizvodnja cigareta Cigarete i ostale preraevine od duvana 0 Proizvodnja luksuznih proizvoda luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izraenih 0 sa vie od 2% zlata i drugih plemenitih metala i proizvodi izraeni sa vieod 50% srebra prirodno drvo kamenje i prirodni biseri i pro0 izvodi svih vsta i oblika izraeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera koe reptilija i svi proizvodi izraeni od te koe, 0 kao i prirodno krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koa i krzno zastupljeni sa najmanje 50% TRGOVINA NA MALO Voe -juno voe (pomoranxe, limun, banane, man3,00 darine, ananas i sl.) -orah, badem, ljenik, kesten, roga 1,70 -jagodasto voe, svjee smokve 4,00 -jabuke, kruke, ljive, dunje, lubenice 3,00 -kotiavo voe: kajsije, breskve, trenje i 4,00 vinje -sueno voe - ljive 1,00 -sueno voe - smokve i ostalo 1,00 -egzotino voe 3,00 -ostalo voe 1,80 Povre -kupus kiseli u rinfuzi 4,00 -kupus, kelj, blitva, zelena salata svjea 4,00 -boranija, graak, paprika, paradajiz i tikvica 3,20 -krompir i argarepa rana, celer i perun 3,50 -zamrznuto voe i povre - pakovano 0,50 -krompir, argarepa, luk 1,50 -pasulj 0,80 -peurke, ampinjoni - svjei 4,00 -ostalo povre 0,80

6. 7.

8. 9.

10.

11.

Cvijee -cvijee svjee (razno) -cvijee ostalo itarice -penica, jeam, zob, kukuruz i druge itarice Ostali prehrambeni proizvodi -brano (kukuruzno i penino) i pirina u rifuzi -brano (kukuruzno i penino) i pirina upakovano -mak i penine mekinje -pecivo svih vrsta -kolai industrijski -proizvodi od brana (dvopek, mrvice, keks) -sladoled, krem -jaja svjea -med -sire alkoholno, vinsko i vono -eer (kristal, u prahu, u kocki) -so za jelo (morska, kamena i vakumirana) -povre konzervirano (svih vrsta pakovanja) -jela gotova i polugotova -bomboni i drugi proizvodi od eera -okolada i proizvodi od okolade i kakaoa -kafa svih vrsta - u pakovanju -zaini u originalu i ajevi -mast jestiva -ulje jestivo flairano -ostalo Pia - alkoholna i bezalkoholna -u flaama i drugom pakovanju Meso, suhomesnati proizvodi i riba -meso svjee -riba svjea -riba smrznuta -riba suena - slanina svea, loj, svinjsko salo, mast (topljena) -slanina svjea, loj, svinjsko salo, mast (topljena) -suhomesnati proizvodi i vakumirano meso -ostalo Stona hrana Hemijski proizvodi -firnajz, boje i lakovi, git -deterxenti za pranje rublja -sredstva za ienje -kozmetiki i higijenski proizvodi -ostali hemijski proizvodi Graevinski materijal -cement, gips -mermerne ploe -salonit ploe i cijevi -pijesak ljunak - izolacione mase -izolacioni materijal (staklena i kamena vuna) -ter papir krovni -crijep, opeka, mont blokovi i gredice -betonski proizvodi (cijevi, ploe, kocke) -rezana graa i ploe od drva -ostali graevinski materijal, osim graevinske stolarije -graevinska stolarija Ogrjev -ugalj drveni u rifuzi

4,00 2,50 0,20 1,00 0,50 0,80 0,50 1,00 0,50 1,00 1,00 0,20 1,00 1,00 1,00 1,00 0,30 0,30 1,00 0,80 0,80 0,80 1,00 0,50 0,70 1,80 2,30 1,00 0,50 0,80

1,00 0,80 2,0 0 1,00 1,30 1,00 1,00 1,00 1,80 1,00 2,00 3,00 1,00 2,00 1,50 2,00 1,00 1,50 1,50 0 3,00

20

Reviconov registar propisa POREZI I CARINE

12.

-ugalj u vreama -ugalj lignit u rifuzi -ostali ugalj -ogrjevno drvo Ostalo -staklo ravno i uplje, osim optikog -keramika i porcelan -uarija -posue od metala (emajlirano i neemajlirano) -posue od stakla, porcelana i keramike -sanitarni ureaji od keramike -djeije igrake razne -gramofonske ploe, kasete i nosai zvuka -video kasete, fotografski filmovi -tkanine metrane -arape enske -ostala tekstilna roba -sijalice -baterijski uloci -kancelarijski materijal -cigarete i ostale preraevine od duvana -motorna ulja i druga ulja za podmazivanje, ostala mineralna i druga ulja -luksuzni proizvodi svih vrsta i oblika izraeni sa vie od 2% zlata i drugih plemenitih metala i proizvodi izraeni sa vie od 50% srebra -priridno drago kamenje i prirodni biseri i proizvodi svih vrsta i oblika izraeni od prirodnog dragog kamenja i prirodnih bisera -koe reptila i svi proizvodi izraeni od te koe, kao i prirodno krzno i proizvodi od tog krzna, ako su koa i krzno zastupljeni sa najmanje 50% -ostalo nespomenuto TRGOVINA NA VELIKO - svi proizvodi navedeni za trgovinu na malo

0,50 2,00 1,00 1,00 1,50 1,00 0,20 0,50 1,50 1,00 0,50 1,00 1,00 1,50 1,00 1,50 2,00 2,00 1,00 0 0 0

0,50 50% od procenta za trgovinu na malo

21