Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Grad Konjic se protee du obale rijeke Neretve, a okruuju ga obronci planina Bjelanice i Prenja. Nadmorska visina se kree od 270 do 320 m n.m. Konjic ima umjerenu kontinentalnu klimu sa srednjom godinjom temperaturom od 9,5 oC. Minimalna godinja temperatura iznosi OoC. Sjeverozapadno, poevi od samog grada, nalazi se Jablaniko jezero. Ue gradsko podruje ispresjecano je potocima i rijekama, od kojih su najznaajnije rijeke Neretva i Treanica, te potoci Tuica, Ora je, Radava, Drecelj i Suhi Dol koji su veinom regulirani. Kroz Konjic prolazi magistralni put M17 Sarajevo-Mostar, kao i eljeznika pruga. U gradu ivi 13 800 stanovnika, a opina broji 33 650 stanovnika.
Na slici je prikazana shema gradskog vodovoda Konjic dok su postojala dva rezervora, Klipanovac i emer.
-Vodovodne cijevi VODODOVNE CIJEVI KONJIC - elebii (novi bazen) VRSTA PEHD CIJEVI PROFILI DN mm 225 160 110 90 75 63 6/4" 5/4" 150 100 80 Nazivni pritisak DUINA 1 478 310 308 2 164 1 836 3 354 728 123 10 301 187 222 637 409 10 710 4 246 14 956 200 m3
Ukupno AC CIJEVI
Ukupno Duina primarna Kaptaa - Bazen ( PEHD 225 ) UKUPNA DUINA ZAPREMINA BAZENA
VODODOVNE CIJEVI - Konjic VRSTA L CIJEVI PROFILI DN mm 400 250 200 150 125 100 80 400 225 160 355 315 250 225 180 140 110 63 400 150 80 Nazivni pritisak DUINA [m 1 632 180 4 224 1 027 2 384 2 616 877 12 940 1 900 700 1 500 4 100 1 030 1 300 150 2 264 1 113 462 796 1 317 8 432 2 059 1 568 139 3 766 573 726 1 299 30 537 1 700 m3 3 400 m3
Ukupno AC CIJEVI
Ukupno POCINANE Ukupno UKUPNA DUINA ZAPREMINA BAZENA Bazen Klipanovac Bazen emer 2" 6/4" -
VODODOVNE CIJEVI KONJIC Borako Jezero VRSTA PEHD CIJEVI PROFILI DN mm 110 90 63 6/4" 80 21/2" Nazivni pritisak DUINA [m] 2 801 600 1 071 402 4 874 525 525 940 940 6 339 2 100 8 439 50 m3
Ukupno AC CIJEVI Ukupno POCINANE Ukupno Duina primarna Kaptaa - Bazen( PEHD 90/75/63) UKUPNA DUINA ZAPREMINA BAZENA
VODODOVNE CIJEVI KONJIC Buturovi Polje VRSTA PVC CIJEVI Ukupno PEHD CIJEVI PROFILI DN mm 225 140 63 6/4" Nazivni pritisak DUINA [m] 2 560 1 052 3 612 200 200 400 1 000 4 012 3 000 10 000 17 012 120 m3
Ukupno AC CIJEVI 150 Duina primarna Kaptaa ( Krupi) - Bazen (Biliina) - PVC 140 Kaptaa ( Raotii) - B.Polje - PEHD 125 UKUPNA DUINA ZAPREMINA BAZENA
Potroai, prikljuci, potronja - Grad Konjic Korisnici po Broj ne Broj priklj. Mjerena Pauala Ukupna Broj priklj. za kategoriji obuhv.stan potr. potr. potr. otpadne vode Domainstvo 3 658 521 280 3 658 Industrija 11 65 560 145 600 2 Komercijala 430 68 500 37 680 410 Javne 44 23 700 26 750 44 institucije 3 Javno koritenje Total Napomena: Obuhvaena su sva naselja osim onih koji se napajaju sa izvorita Ljuta, potronja se obraunava po vodomjerima osim naselja Glaviine( 463 prikljuka na vodovodnu mreu).
Ime
Donji nivo
Zapremina (m)
Godina izgradnje
Stanje
Klipanova c emer
Konjic
335,8
331,8
1 700
1 965
ok
Konjic
329
325
3 400
1 997
ok
Pomol
Konjic
431
427
150
2 007
ok
Repovica
Konjic
433
428
100
1 999
ok
shema
Total/Ukupno
5 350 (m)
Prijenos vodovodne linijePrimarna (od izvorita do rezKlipanovac) Materijal ACC PEHD Promjer 350 560 Godina izgradnje 1 965 1 997 Stanje Duina 4 950 4 950
Broj pum pi
Tehniko Zadnja stanje obnova pumpe Ispravna Ispravna Ispravna Ispravna 2 005 1996,2001 ,2003 2008, 2010
* Pumpna stanica Drecelj i Varda ukupna instalisana snaga 11 kW * Pumpna stanica Tuleg i Pleha ukupna instalisana snaga 1,1 kW Sve pumpe na podrucju Konjica su centrifugalne: Proizvoa: elektro kovina mribor Tip: vcv 50/6 ; Snaga P= 1 1,9 kw ; Hmax = 68 m ; Hmin = 35 m ;
Protok 0,5 1,5 l/s ; Obrtni moment 2830 1/min ; 50 hz ; 220/380 V ; 6,4/3,7 A
-Materijali Materijal L PVC PEHD AC POCIN. Promjer 80 - 400 160 - 400 160 - 400 80 - 400 6/4-2" Godina izgradnje 1965- 1997 1970-1998 1997-2011 1965-1987 1965-1990 Ukupno Stanje dobro dobro dobro dobro dobro Duina 12 940 3 100 8 322 3 766 1 299 29 427
Vodovod elebii Vodovodni sistem elebii izgraen je 1979.g.Kaptaom Idbarzahvata vodu rijeke Batice u koliini od 5 l/s. Sistem transporta vode je gravitacioni, s rezervoarom elebii , zpremine 300 m3. Magistralni cjevovod je duine 3 500 m i profila 150. Ukupna duina cjevovoda iznosi 16 150 m. Vodovod elebii snabdjeva 1 650 stanovnika.
Vodovod Buturovi Polje Vodovod Buturovi Polje izgraen je 1982.g. Voda se obezbjeuje iz tri kaptae : kaptaa Krupi, kaptaa Cikua i kaptaa Skok. Iz kaptae Krupi ,koja je izdanost 15 l/s,voda se cjevovodom pod pritiskom od 10 bara vodi do rezervoara Buturovi Polje zapremine 300 m3, odakle se dalje snabdjeva naselje Buturovi Polje. Kaptaa Cirkua i Skok su zajedno uvezani u jedan sistem, sa magistralnim cjevovodom koji posjeduje devet rasteretnih i jednu razdijelnu komoru. Iz razdijelne komore, voda se usmjerava ka tri rezervoara : rezervoar Trusina ( zaprmine 100 m 3), rezervoar Seonica (zapremine100 m3), te rezervoar Gorica (zapremine 2x50 m3 ). Duina cjevovoda iznosi 9 406 m, a pritisak u mrei 2-5 bara. Vodovod Buturovi Poljesnabdjeva1960 stanovika i dvije tvornice.
Vodovod Borako jezero Vodovod Borako jezero, izgraen je 1965., sa kaptanom pumpnom stanicom kapaciteta 5 l/s i agregatom snage 7,5 kW. Voda se pomou ovog sistema, cjevovodom duine 120 m i profila 80, die do rezervoara zapremine 50 m 3.Odavde se voda distribuira u mreu cjevovodom duine 1 200 m i profila 100. Ukuna duina cjvovoda iznosi 4 100 m, s pritiskom u mrei 1-3 bara. Vodovod snabdjeva 960 stanovnika. Problem ovog vodovoda je njegov kapacitet u ljetnim mjesecima. Naime,u periodu turistike sezone na Borakom jezeru,a to je od juna dokraja septembra, broj stanovnika poraste sa 960 na 3 000,to uzrokuje uvoenje redukcije vode.
Pored osnovne djelatnosti, pouzee obavlja i sljedee komparativne sporedne djelatnosti , i to : Izvoenje radova na proirenju vodovodne i kanalizacijske mree. Nadzor nad izgradnjom vodovodne, kanalizacijske mree i objekata, Obavljanje projektantskih usluga za vlastite potrebe, Obavljanje zanatsko instalaterskih radova za vlastite potrebe, Obavljanje zanatsko instalaterskih radova za vlastite potrebe i trea lica.
Mjerenje potronje U cilju odreivanja bilansa proizvedene i potroene vode, te identifikacije gubitaka neophodno je sve potroae opskrbiti s izbadarenim vodomjerima. Takoer, potrebno je napraviti i bazu podataka na vodomjerima koja bi sadravala sljedee podatke : datum postavljanja vodomjera, vrsta, veliina, starost, datum badarenja, te vrstu i vrijeme opravki. Baza treba periodino,od itanja do itanja, biti pregledna kako bi se uoile eventualne nekonzistentnosti u podacima. Ukoliko je uoena nelogina potronja, postojei se vodomjer zamjeni drugim ispravnim do narednog oitanja. Na ovaj nain se moe identificirti uzrok problema, te ukoliko je on na strani i na tetu ViK-a to prije otkloniti. Takoer u sustavu treba identificirati mjesta na kojima su zatvarai, reduceri ili drugi fazonski komadi u blizini vodomjera i koji mogu uzrokovati turbulenciju i na taj nain poremetiti tonost oitanja. Neaurirani spiskovi potroaa Drugi uvjet za pravilno funkcioniranje sustava je raspolaganje tonim spiskovima potroaa. Mogui su znaajni administrativni gubici kod domainstava zbog nepostojanja tonog broja potroaa. U tom smislu potrebno je to prije izvriti potpunu evidenciju svih individualnih potroaa u okviru software - skog paketa koji slui za to. Pored toga potrebno je i za sve potroae aurirati podatke o broju lanova domainstva, kao i podatke o instaliranim vodomjerima, kao i vezu izmeu potroaa i vodomjernog mjesta. Jedino na taj nain mogue je doi do tone evidencije koji
potroai nisu pokriveni vodomjerima, koji vodomjeri nisu badareni u odgovarajuem periodu ikoji nisu ispravni. Na osnovu toga mogao bi se uvesti obraun na osnovu stvarnih oitanja tamo gdje su vodomjeri ispravni i badareni i kvalitetna procjena paualne potronje tamo ge jo ne postoji vodomjer ili nisu u funkciji. Potrebno je napraviti i popis potroaa koji ne plaaju uslugu,te napraviti analizu njihovog socijalnog stanja. Ova analiza se moe napraviti u suradnji s Opinom i ima za cilj da se prepoznaju socijalno ugroene kategorije potroaa za koje treba izraditi posebni socijalni program naplate. Za ostale potroae izradit e se program prisilne naplate izvrenih usluga. Auriranjem spiskova, registracijom svih potroaa, uvoenjem mjerenja i naplate po potroenoj vodi, kao i pravilnim informiranjem stanara o nainu naplate ode i izradom programa naplate,ovaj problem bi se postepeno rjeavao. Mala privreda nepostojanje vodomjera i paualna naplata je jedan od potencijanih izvora administrativnih gubitaka, koji se mogu rijeiti jedino ugradnjom vodomjera za sve ove potroae. Poznato je da na podruju opine Konjic postoji odreeni broj nelegalno prikjuenih potroaa. Fakturisanje i naplata Fakturisanje usluga se vri u raunovodstvu vodovoda mjeseno. Sva velika poduzea, odnosno industrijski potroai imaju instalirane vodomjere koji se redovno oitavaju, meutim ne vodi se aurna evidencija tih oitanja jer se utroak vode za dio tih poduzea obraunava na osnovu oitanja, a dio paualno na osnovu sklopljenih ugovora izmeu vodovoda i tih poduzea. Prema podacima iz raunovodstva sva velika poduzea imaju ugraene vodomjere, a njih je 64. Situacija sa tzv. ,,malom privredom je sloenija. Takvih je u evidenciji 199, od ega njih samo 91 ima ugraene vodomjere i obraun se vri na osnovu stvarnog o itanja, a za ostalih 108 paualno.
Problematika Stanje sa obraunom i praenje individualnih potroaa je neto tee i za domainstva se takoer obraun vri mjeseno, meutim za najvei broj tih potroaa obraun je po paualnom principu. Nakon zavretka rata, a uslijed teke ekonomsko-socijalne situacije u Opini, jedini nain prikupljanja sredstava od isporuke je paualno po lanu domainstva. Ova politika zadrala se sve do danas i odnosi se na sva domainstva kojih je prema podacima iz 2000. bilo 2 959. Dodatni razlog za to je i da ne postoje ugraeni vodomjeri kod svih potroaa( instalirano je oko 500 vodomjera), kao i rezultati probnih oitanja koji su davali znaajno veu potronju nego to to pokriva paualni obraun. Razlog za to je dijelom u nebadarenim vodomjerima, ali isto tako u dotrajaloj i neodrivoj vodovodnoj instalaciji u stambenim objektima. Trenutno se paualnim obraunom uzima da je mjesena potronja po stanovniku 5 m 3, to ne predstavlja stvarnu potronju. Ovaj izvor administrativnih gubitaka jedino je mogue izbjei prelaskom na obraun na osnovu stvarne potronje tj. stvarnih oitanja. Takoer, izvriti popravke dotrajale mree iza vodomjera te otkloniti curenja u cijevima. Poseban segment na koji se treba obratiti panja jeste praenje i obraun usluga za ovu vrstu potroaa. Trenutno se u softverskom paketu , koji se vodi na posebnom raunaru, nalazi samo dio podataka za ovu kategoriju potroaa. Radi se o potroaima uze gradske zone dok se podaci iz naselja elebii, Buturovi polje, Glavicine, Repovica, Borako jezero i Drecelj ne nalaze pohranjeni na raunaru. Softverski paket koji se koristi za obraun i fakturisanje nije bas najbolji. Podaci nisu najbolje organizirani, ne postoji mogunost za sortiranje podataka prema odreenim mjerama, kao sto je kategorizacija potroaa po nekim bitnim kriterijima. Jedna od najznaajnijih zamjerki jeste da se bez angairanja proizvoaa softwera ne moe mijenjati cijena niti koliina usluga niti definiranje naina obrauna za pojedine kategorije potroaa, kao ni definiranje poreskih osnovica, procenata poreza i td.. Poboljanje raunovodstvenog software-a Uzimajui u obzir sve navedeno treba razmotriti mogunost da se sa proizvoaem software-a postigne dogovor o svim potrebnim izmjenama i dopunama na software.skom paktu kako bi on bio spreman za pohranjivanje svih relevantnih informacija, kao i dobijanje potrebnih pregleda i izvjetaja.
Ope karakteristike vodovoda opine Konjic Svako sredstvo za dezinfekciju ima svoje korisnike limite koji se mogu grupno nazvati : zdravstveni, tehnoloki, sigurnosni i finacijski. Tako i najee koriteni dezinficijensi klor i klor dioksid uz svoje pozitivno djelovanje imaju i veliki broj nepoeljnih svojstava. To saznanje je uvjetovalo razvoj novog postupka kojim se pokualo dobiti novo sredstvo za dezinfekciju hipoklorit. Objedinio je najbolje karakteristike klora i klordioksida, a to su: djelotvornost, proizvodnja na mjestu koritenja, sigurnosne mjere rada i niska cijena proizvodnje. Proizvodnja na mjestu koritenja tj. na izvoritima,u tehnolokim procesima i sl. predstavlja najeftiniju, pouzdanu i sigurnosnu alternative postojeim sredstvima za dezinfekciju. Ovo je pouzdan i jeftin postupak. Meutim,u zavisnosti od doze i uvjeta klorisanja, te kvaliteta vode ispoljavaju se u manjem ili veem stepenu odreeni nedostaci : relativno brz gubitak slobodnog klora, pojava neprijatnog mirisapo kloru, klor fenolu, pa je izraena potreba za deklorisanjem. Navedeni nedostaci mogu se izbjei primjenom kloraminiranja klorisanje vode uz predhodno dodavanje amonijaka odnosno amonijeve soli. (skuplji je, stajanjem gubi mo) ?????Danas se sve vie naputa ova nain dezonficiranja
Ozon kao dezinfekcijsko sredstvo -Sposoban je za dezinfekciju pri malom vremenu kontakta i niskim koncentracijama. - Veoma nepovoljno deluje na mikroorganizme, - Brzo oksidie organske materije, - Uklanja obojenost, ukus i miris void, - Ozon deluje 10-20 puta bre i 300-600 puta jae od iste koncentracije klora. Prednosti 1. Utjee na organoleptiki kvalitet vode (boja, miris, ukus) 2. Vee eljezo, magan i sulfide 3. Kratko vrijeme djelovanja 4. Visoka germicidna svojstva 5. Jedno od najefikasnijih dezinfekcijskih sredstava 6. Kao ostatak se javlja kiseonik Mane 1. Formiraju se jedinjenja broma 2. Visoki poetni trokovi 3. Veoma je korozivan 4. Visoka toksinost 5. Zahtjeva mnogo energije koja se mora generisati u postrojenju 6. Za kompletnu dezinfekciju sistema mora se koristiti u kombinaciji sa neki drugim dezinfektantom (najee klorom) Ozon je, iako nedovoljno ispitan, veoma dobro dezinfekcijsko sredstvo, koje je u sve veoj primen.
Uz klor i klor dioksid kao najjae oksidacijsko sredstvo za tretman vode, koristi se ozon. Ozon osigurava irok spektar aplikacija. Kod dezinfekcije vode uklanja bakterije, viruse, gljivice i parazite. Primjenjuje se i za oksidaciju anorganskih tvari u void kao to je eljezo, mangan, arsen, nitriti i sulfidi. Oksidira organske tvari i na taj nain uklanja neugodan miris, okus vode i boju. Takoer oksidira i cikline ugljikovodike, trihalometane, kloramine i ostale derivate klora. Nakon oksidacije s ozonom, tvari i koloidi otopljeni u vodi postaju netopivi i mogu se otfilitrirati. Prednost ozona je da za razliku od ostalih sredstava za dezinfekciju i oksidaciju ne daje opasne nusprodukte. Budui da je ozon visoko reaktivan, proizvodi se na licu mjesta i odmah dozira u vodu, bez skladitenja. U vodi se razgrauje u kisik, s polu -ivotom od nekoliko minuta. Ozon svoju primjenu nalazi od pripreme.
Dezinfekcija vode UV - om Dezinfekcija vode UV-om je ekonomski prihvatljiva, pouzdana i jednostavna za rukovanje. Prednosti UV-a nad konkurentnim ureajima su da ne reproducira okus, miris ili boju; ne mijenja pH vode; ne zahtijeva kemikalije, jednostavan je za instalaciju i rukovanje te su trokovi rada iznimno niski u usporedbi s konkurentnim ureajima. Ovisno o aplikaciji, moe se odabrati izmeu nekoliko tipova UV-lampi niskotlane, ivine ili srednjetlane. UV-C svjetlo koje proizvode Barrier sistemi, unitava reprodukcijski mehanizam mikroorganizama. Srce Barrier UV sistema su visoko kvalitetne UV lampe, optimalno rasporeene unutar kuita da odgovaraju svakoj aplikaciji. UV sistem se moe montirati horizontalno ili vertikalno. Ureaj je standardno opremljen UV senzorom koji nadzire proces dezinfekcije. Kako bi iskoristivost UV-a bila to vea, ureaji su opremljeni mehanizmom za ienje kvarcnih cijevi, koji moe biti manulani ili automatski. Svaka vrsta doziranja, najjednostavnije i najpreciznije se vri postavljanjem automatskog dozirnog sustava. Dozirni sustavi su prilagoeni doziranju kemikalija potrebnih za tretman vode koja ulazi u rashladne tornjeve, parne kotlove ili reverznu osmozu. Koriste se i za razliite druge procese u kojima se djelovanjem kemikalija, kontrolira kvaliteta vode. U cilju maksimalne preciznosti i zbog optimizacije potronje kemikalija, ureaj se najee povezuje na impulsni vodomjer, ili se doziranje vri na osnovu mjerenja odreene tvari u vodi.
Godinji izvjetaj o radu ViK Izvjestajo provedenim aktivnostima u 2009.godini Javno komunalno poduzee upravlja sljedeim vodovima: -gradski vodovod i gradska kanalizacija- Konjic -Vodovod Bijela -Vodovod elebii -Vodovod Buturovi Polje -Vodovod Borako jezero -Vodovod Borci -Vodovod Ovari -Vodovod Glavatievo -Desna obala u to spadaju sljedea naselja: Memidani, Lisicici, Kralupi, Pokojiste, Cerici, Donjeselo, Homolje,Galjevo i Vinista 1.Gradski vodovod Konjic A/Aktivnosti: U protekloj godini pored redovnih aktivnosti na odravanju vodovodne i kanalizacijske mree izvreni su i sljedei znaajniji radovi: -Rezervoar Klipanovac-zamjena brojanika na vodomjeru na cijevi 400 ; -ienje rezervoara emer i Klipanovac sa popravkom ograde ; -Postavljanje vrea pijeska na izvoritu Ljuta zbog nedostatka vode (01.10.2009.) -Rekonstrukcija kanalizacijske mree u ulici eljeznika( kod kapije Sipad-a u duini 60 m ukljuujui i izradu kanalizacijskog ahta) sa prethodnim iscrpavanjem septike jame te izvreno je novo prespajanje sa kanalizacijskim sistemom; -Rekonstrukcija kanalizacijske mree u Ulici 4.Muslimanske, prespajanje septike jame i uvejenje na kanalizacijski syistem. -Redovno ispiranje slivnika oborinske vode kanalizacije (108)
-Redovno ienje i putanje u rad fontane na raskru naTrgu Alije Izetbegovica, te izrada prikljuka fontane u UliciM.Tita -Zavreni su komplet prikljuci za naselje Pomol,Tuleg i Glavica B/Problemi: Problemi koji se odnose na vodosnabdjevanje, odvodnju sanitarnih,fekalnih i oborinskih voda u sistemima koje odrava ViKd.d. Konjic su sljedei: -Pucanje glavnih dovodnih cijevi 400 na lokalitetu Klipanovac, Puhale i Igman -Pucanje glavnih vodovodnih cijevi 225 u naselju Glavicine ( lo kvalitet ugraenih cijevi i nestruno izvedeni radovi). -U dijelu nasejaTresanicatj .lijeva obala, Kolonija 22, Varda-kod vulkanizera Pasic, Luka 9-11, ve dui period, dolazi do estog izljevanja kanalizacije u podrumske prostorije. -Postoji problem sa ulicnim slivnicim-zbog nestrune izgradnje (vii od nivoa kolovoza) ili su zbog raznih graevinskih radova poslije rata zabetonirani i prezidani. -Potrebno je izvriti zamjenu dotrajalih ventila na vie stambenih zgrada (ventili zbog starosti su neispravni) Godisnji izvjestaj o raduViK Izvjestaj o provedenim aktivnostima u 2010.godini 1.Gradski vodovodKonjic A/Aktivnosti: U protekloj godini pored redovnih aktivnosti na odravanju vodovodne i kanalizacijske mree izvreni su i sljedei znaajniji radovi. -Rezervoar Klipanovac-popravka zranog ventila DN80 na cijevi400 ; -ienje rezervoara emer i Klipanovac sa popravkom ograde ; -Rekonstrukcija kanalizacijske mree u ulici Luka 9-11 i 4. Muslimanske brigade 19-21 ; -Rekonstrukcija slivnika u Starom gradu( zazidani u sljedi zvodjenja radova oko stare uprije) ;
-Rekonstrukcija slivnika i oborinske kanalizacije u naselju DonjePolje- Duranovic (zazidan i usljed renoviranja puta) -Redovno ispiranje slivnika oborinske kanalizacije (108) ; Redovno ienje i putanje u rad Fontana na raskrcu( Trg Oslobodjenja Alija Izetbegovic) i u uliciM.Tita
B/Problemi: Problemi koji se odnose na vodosnabdjevanje, odvodnju sanitarnih,fekalnih i oborinskih voda u sistemima koje odrzavaViKd.d. Konjic su sljedei: -Pucanje glavnih dovodnih cijevi 400 na lokalitetuPuhale i Igman -Pucanje glavnih vodovodnih cijevi 225 u naselju Glavicine( los kvalitetu graenih cijevi i nestruno izvedeni radovi). -U dijelu naseja Tresanica tj .lijeva obala, Kolonija 22, Varda-kod vulkanizera Pasic, eljeznika 8, ve dui period, dolazi do estog izljevanja kanalizacije u podrumske prostorije, te je potrebno uraditi potpunu rekonstrukciju kanalizacijske mree. U proloj godini su zapoeti radovi na rjeavanju ovog problema a potrebno je uraditi potpunu zamjenu kanalizacijskih pokleklih cijevi. -Postoji problem s ulinim slivnicima- zbog nesrtune izgradnje (vii od nivoa kolovoza) ili su zbog raznih graevinskih radova, poslije rata, zabetonirani i prezidani. -Potrebno je izvriti zamjenu dotrajalih ventila na vie stambenih zgrada (ventili zbog starosti su neispravni)
Ope karakteristike vodovoda opine Konjic PLANSKI PROGRAM I DALJNI RAZVOJ VODOVODA OPCNE KONJIC
PODRUJE STRATEKI CILJ OPERATIVNI CILJ PROGRAM PROJEKAT LOKACIJA KRATKI OPIS
CILJ
OPINA KONJIC 1. OBEZBJEENJE SVIH KORISNIKA OPINE DOVOLJNOM KOLIINOM KVALITETNE VODE 1.A. USPOSTAVLJANJE JEDINSTVENOG UPRAVLJANJA I KONTROLE NAD SVIM VODOVODNIM SISTEMIMA OPINE A.1.4. Planiranje, projektovanje i izgradnja novih vodovodnih sistema sa predajom na upravljanje JKP ViKKonjic A1.4.1. Izrada elaborata o nainu i uslovima predaje lokalnih vodovodnih sistema na upravljanje JKP ViKKonjic. OpinaKonjic Propisivanje procedura i uslova za predaju i prijem lokalnih vodovodnih sistema na upravljanje JKP ViK, koji su trenutno u nadlenosti MZ, gdje se ne vri kontinuirana dezinfekcija. Unaprjeenje vodosnabdijevanja na teritoriji opine. REALIZACIJA PROJEKTA
AKTIVNOSTI 1. Formiranjestrunekomisije 2. Rad komisije 3. Izradaelaborata 4. Rangiranjeprioriteta KORISNICI OEKIVANI REZULTATI PROCJENA VRIJEDNOSTI IZVORI FINANSIRANJA
Opina JKP ViK 2008-2009. Stanovnitvo i privreda opineKonjica Jedinstvena kontrola i nadzor nad svim sistemima 10.000,00 KM OPINA
Ope karakteristike vodovoda opine Konjic PODRUJE STRATEKI CILJ OPERATIVNI CILJ PROGRAM PROJEKAT OPINA KONJIC 1. OBEZBJEENJE SVIH KORISNIKA OPINE DOVOLJNOM KOLIINOM KVALITETNE VODE 1.C. OBEZBJEENJE STALNOG KVALITETA VODE ZA PIE RAUNAJUI I PERSPEKTIVNI RAZVOJ OPINE C.3.2. Uvoenje stalne kontrole kvaliteta vode za pie C.3.2.1. IzradaElaborata o stalnoj kontroli kvaliteta vode za pie prema vaeim propisima. C.3.2.2. Izgradnja odgovarajue laboratorije unutar JKP ViKKonjic. C.3.2.3. Uspostavljanje baze podataka o kvalitetu vode za pie OpinaKonjic Uvoenje kontinuiranog monitoring kvaliteta vode za pie Zatita kvalitetnih izvorita pitke vode na podruju opine kao stratekog resursa opine Konjic. REALIZACIJA PROJEKTA AKTIVNOSTI 1. Provoenjemjerazatiteiz Elaborata 2. Prikupljanjepotrebnihsagl asnosti. 3. Izbordobavljaa 4. Izvoenjeradova. KORISNICI OEKIVANI REZULTATI NOSIOCI AKTIVNOSTI Opina-ViK Opina PERIOD 2008-2009.
2008-2009.
Opina 2009-2009. Dobavlja 2009-2009. Graani i privredaopineKonjic. Obzirom da je pitka voda vrhunskog kvaliteta strateki resurs opine Konjic neophodno je hitno poduzeti mjera zatite izvorita od mogueg zagaenja kroz formiranje zona zatite ime bi se onemoguilo zagaenje slivnih podruja izvorita. 250.000,00 KM OPINA KANTON
Rezervoar Klipanovac(poluukopani)
Pumpa (centrifugalna)